manual

KNJIGA SAЕЅETAKA BOOK OF ABSTRACTS
www.preventive-medicine2010.com
KNJIGA SAЕЅETAKA
BOOK OF ABSTRACTS
www.preventive-medicine2010.com
2
DOBRODOЕ LICA
PoЕЎtovane kolegice i kolege,
dobrodoЕЎli na Drugi hrvatski kongres preventivne medicine i unaprjeД‘enja zdravlja s meД‘unarodnim
sudjelovanjem pod motom вЂ™вЂ™Jednaki u zdravljuвЂ™вЂ™. Hrvatska ima dugu tradiciju zalaganja za zdravlje,
od zdravlja pojedinca, preko zdravlja zajednica do zdravlja svijeta u cjelini. Ovim kongresom Hrvatska
danas kao drЕѕava, preuzima odgovornost redovitog sagledavanja i jaДЌanja novih znanja, moguД‡nosti
poboljЕЎanja zdravlja u vlastitom narodu i uspostavljanja mostova u meД‘unarodnoj zajednici.
Kongres organiziraju Hrvatsko druЕЎtvo za javno zdravstvo u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno
zdravstvo te Еѕupanijskim zavodima za javno zdravstvo i Е kolom narodnog zdravlja вЂ™вЂ™Andrija Е tamparвЂ™вЂ™
Medicinskog fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu. Kongres se temelji na pokretanju znanja struke i odgovornosti drЕѕave za iniciranje i poticanje pozitivnih promjena naДЌina Еѕivota ljudi. Zato pozivam sve
lijeДЌnike, bez obzira na specijalnost te ostale struДЌnjake, ДЌije znanje i djelovanje ukljuДЌuje preventivni
rad da sudjeluju na kongresu i uДЌine svoje znanje ЕЎto djelotvornijim u poboljЕЎanju zdravlja ljudi. Razmotrit Д‡emo socijalne nejednakosti u zdravlju, demografsko zdravlje, etiku u javnom zdravstvu i primarnoj zdravstvenoj zaЕЎtiti, strategiju preventivne medicine u Hrvatskoj, mentalno zdravlje te vidjeti
gdje je hrvatsko javno zdravstvo u meД‘unarodnom javnom zdravstvu.
Pozivamo Vas na aktivno sudjelovanje na Kongresu. Iznesite nam svoje primjedbe i uputite nas u probleme s kojima se susreД‡ete ili postavite pitanja.
mr. Darko MilinoviД‡, dr. med.
Ministar zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske
WELCOME LETTER
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Dear colleagues,
Welcome to the Second Congress on Preventive Medicine and Health Promotion with international
participation under the motto вЂ�вЂ™Equal in HealthвЂ™вЂ™. Croatia has a long tradition of dedication to health,
from the health of individuals, to that of communities and the world as a whole. By organising this
Congress, Croatia as a country takes over the responsibility of regularly reviewing the current and enhancing the new knowledge, improving the health of its own people and establishing bridges within
the international community.
The Congress is organised by the Croatian Society of Public Health in association with the Croatian
National Institute of Public Health, County Institutes of Public Health and Andrija Е tampar School of
Public Health, School of Medicine, University of Zagreb. It is based on enhancing the medical knowledge and state responsibility for initiating and encouraging positive changes in human lifestyle. Thus
we invite all physicians, regardless of their specialty, and other experts whose knowledge and work
include preventive care, to participate in the Congress and make their knowledge optimally effective
in improving public health. We will examine social inequalities in health, demographic health, ethics in
public health and primary healthcare, strategy for preventive medicine in Croatia, mental health, and
examine the position of Croatian public health within the international public health.
We invite you to participate actively on this congress. We look forward to your comments, questions
and input into the problems you encounter.
Darko MilinoviД‡, MD
Minister of Health and Social Welfare of the Republic of Croatia
3
ORGANIZATORI ORGANISERS
Hrvatsko druЕЎtvo za javno zdravstvo u suradnji sa Croatian Society of Public Health with:
Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo Croatian National Institute of Public Health
Zavodom za javno zdravstvo вЂњDr. Andrija Е tamparвЂќ вЂњDr Andrija Е tamparвЂќ Institute of Public Health
ЕЅupanijskim zavodima za javno zdravstvo County Institutes of Public Health
Е kolom narodnog zdravlja вЂ™вЂ™Andrija Е tamparвЂ™вЂ™ Medicinskog fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu
Andrija Е tampar School of Public Health, School of Medicine, University of Zagreb
MJESTO ODRЕЅAVANJA CONGRESS VENUE
Hypo Expo XXI, Zagreb
Slavonska avenija 6, 10 000 Zagreb, Hrvatska Croatia
Tel./Phone: 00385 (0)1 6064 724
Fax: 00385 (0)1 6063 592
www.hypoexpocentre.hr
POD VISOKIM POKROVITELJSTVOM
UNDER THE HIGH AUSPICES OF
Predsjednika Republike Hrvatske, prof. Ive JosipoviД‡a
President of the Republic of Croatia, Professor Ivo josipoviД‡
POD POKROVITELJSTVOM UNDER THE AUSPICES OF
Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske
Ministry of Health and Social Welfare of the Republic of Croatia
Ministarstva znanosti, obrazovanja i ЕЎporta Republike Hrvatske
Ministry of Science, Education and Sports of the Republic of Croatia
Grad Zagreb
City of Zagreb
Predsjednica President: doc. dr. sc.Danijela Е timac, dr. med.
ДЊlanovi Members:
prim. mr. sc. Pr. ЕЅeljko BaklaiД‡, dr. med. MD, MSc
doc. dr. sc. Assist. Prof. Ivana BoЕѕiДЌeviД‡, dr. med. MD, PhD
prof. dr. sc. Prof. Jadranka BoЕѕikov PhD
Ivana Ceronja, dr. med. MD
RuЕѕica ДЊaniД‡, dr. med. MD
dr. sc. Aleksandar DЕѕakula, dr. med.MD, PhD
mr. sc. Marijan Erceg, dr. med. MD, MSc
Lidija HrastiД‡-Novak, dr. med. MD
Tihomira Ivanda, dr. med. MD
mr. sc. Suzana JankoviД‡, dr. med. MD, MSc
doc. dr. sc. Assist. Prof. Branko KolariД‡, dr. med. MD, PhD
Nikola Kraljik, dr. med. MD
prof. dr. sc. Prof. Slobodan Lang, dr. med. MD, PhD
Danijela LazariД‡-Zec, dr. med. MD
Tihomir MajiД‡, dr. med. MD
prof. dr. sc. Prof. ЕЅeljko Metelko, dr. med. MD, PhD
Sandra Mihel, dr. med. MD
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
ORGANIZACIJSKI ODBOR ORGANISING COMMITTEE
4
Marijana Prevendar, prof. sociologije BA in Sociology
Ivan PristaЕЎ, dr. med. MD
Tibor Santo, dr. med. MD
Marija StarДЌeviД‡, dr. med. MD
doc. dr. sc. Assist. Prof. Selma Е ogoriД‡, dr. med. MD, PhD
Vanja TeЕЎiД‡, dr. med. MD
Diana UvodiД‡-DjuriД‡, dr. med. MD
Stela VraДЌan, bacc. rt. bacc. therap. occup.
ZNANSTVENI ODBOR SCIENTIFIC COMMITTEE
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Predsjednica President:
doc. dr. sc. Assist. Prof. Selma Е ogoriД‡, dr. med. MD, PhD
ДЊlanovi Members:
Franklin Apfel, dr. med. MD, PhD
prof. dr. sc. Prof. Vesna BjegoviД‡, dr. med. MD, PhD
doc. dr. sc. Assist. Prof. Ana BoroveДЌki, dr. med. MD, PhD
doc. dr. sc. Assist. Prof. Ivana BoЕѕiДЌeviД‡, dr. med. MD, PhD
dr. sc. Aleksandar DЕѕakula, dr. med. MD, PhD
mr. sc. Marijan Erceg, dr. med. MD, MSc
Desa GrubiД‡-JakupДЌeviД‡, dr. med. MD, PhD
Mirjana HuiД‡, dr. med. MD, PhD
Prof dr. sc. Prof. Marija JevtiД‡, dr. med. MD, PhD
prof. dr. sc. Prof. Vesna JureЕЎa, dr. med. MD, PhD
Rudolf Karazman, dr. med. MD, PhD
prof. dr. sc. Prof. Milica KatiД‡, dr. med. MD,
prof. dr. sc. Prof. Josipa Kern, dr. med. MD, PhD
prof. dr. sc. Prof. Luka KovaДЌiД‡, dr. med. MD, PhD
prof. dr. sc. Prof. Mate LjubiДЌiД‡, dr. med. MD, PhD
doc. dr. sc. Assist. Prof. Гђulija MalatestiniД‡, dr. med. MD, PhD
prof. dr. sc. Prof. TonДЌi MatuliД‡ PhD
prof. dr. sc. Prof. ЕЅeljko Metelko, dr. med. MD, PhD
John Middleton, dr. med. MD, PhD
prof. dr. sc. Prof. Jadranka MustajbegoviД‡, dr. med. MD, PhD
prof. dr. sc. Prof. Gordana PavlekoviД‡, dr. med. MD, PhD
dr. sc. Ozren PolaЕЎek, dr. med. MD, PhD
prof. dr. sc. Prof. Nurka PranjiД‡, dr. med. MD, PhD
prof. dr. sc. Prof. ЕЅarko Puhovski PhD
prof. dr. sc. Prof. Dinko PuntariД‡, dr. med. MD, PhD
doc. dr. sc. Assist. Prof. Urelija Rodin, dr. med. MD, PhD
doc. dr. sc. Assist. Prof. Mladen SmoljanoviД‡, dr. med. MD, PhD
prim. dr. sc. Pr. Ranko StevanoviД‡, dr. med. MD, PhD
prof. dr. sc. Prof. Marija Strnad, dr. med. MD, PhD
prof. dr. sc. Prof. Dubravka Е imunoviД‡ PhD
prof. dr. sc. Prof. Zdenko Е oЕЎiД‡, dr. med. MD, PhD
doc. dr. sc. Assist. Prof. Ksenija Vitale, dr. med. MD, PhD
prof. dr. sc. Prof. Jasmina VraneЕЎ, dr. med. MD, PhD
prof. dr. sc. Prof. Silvije VuletiД‡, dr. med. MD, PhD
prof. dr. sc. Prof. Lijana Zaletel Kragelj, dr. med. MD, PhD
prof. dr. sc. Prof. SiniЕЎa ZrinЕЎДЌak PhD
prof. dr. sc. Prof. Nino ЕЅganec PhD
5
GLAVNE TEME MAIN TOPICS
1. dan Day 1
Tema Topic
a) DruЕЎtvo i zdravlje Society and Health
Podteme Subtopics: 1. DruЕЎtvene odrednice zdravlja - nejednakosti u zdravlju
Social determinants of health - inequalities in health
2. Zdravlje u zajednici - pokazatelji i metode u ocjeni zdravstvenog stanja, procjeni potreba i
odabiru prioriteta Community health - indicators and methods in health needs assessment
and priority setting
3. Pristup teЕЎko dohvatljivim grupama Assessing needs of the hard to reach groups
Tema Topic
b) Javnozdravstvene intervencije Public Health Interventions
2. dan Day 2
Tema Topic
c) Sustav zaЕЎtite zdravlja Healthcare System
Podteme Subtopics:
1. RukovoД‘enje kvalitetom u sustavu zdravstva, standardizacija, akreditacija, protokoli,
praД‡enje i evaluacijaвЂ¦ Quality management in healthcare system, standardization, accreditation, protocols development, monitoring, and evaluation...
2. Planiranje i financiranje sustava temeljem procjene potreba i resursa, dostupnost,
pristupaДЌnost, praviДЌnost, odrЕѕivostвЂ¦
Healthcare system planning and financing (based on recognized needs and available resources), accessibility, availability, equity and sustainability...
3. Informacijski sustavi Information systems
4. Zdravstvena tehnologija Healthcare technology
5. Obrazovanje i razvoj djelatnika - planiranje, relicenciranje, etiДЌke obaveze
Human resources development, education and training of healthcare professionals - planning, relicensing, ethical obligations
6. Prava pacijenata Patient rights
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Podteme Subtopics:
1. UnapreД‘enje zdravlja - suradnja s drugim sektorima u razvoju zdravlja
Health promotion - collaboration with other sectors in health development
2. SpreДЌavanje bolesti - procjena rizika, rukovoД‘enje rizicima, okoliЕЎ i zdravlje, izvanredna
stanja u javnom zdravstvu Disease prevention - risk assessment, risk management, environment and health, public health emergencies
3. Rano otkrivanje bolesti i adekvatno lijeДЌenje
Early disease detection and appropriate treatment
4. Kvaliteta Еѕivota - razvoj preostalih sposobnosti, rehabilitacija, terminalna njega i skrb, smanjivanje ЕЎtete Quality of life - remaining abilities development, rehabilitation, terminal care,
harm reduction
5. Komprehenzivne intervencije Comprehensive interventions
6. Socijalni marketing Social marketing
6
3. dan Day 3
Tema Topic:
d) Politika zdravlja Health Policy
Podteme / Subtopics:
1. Razvoj i implementacija politike zdravlja - strateЕЎko rukovoД‘enje
Health policy development and implementation - strategic management
2. Politika lijekova Drugs policy
3. Ljudska prava i medicina Human rights and medicine
POZVANI PREDAVAДЊI INVITED SPEAKERS
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Franklin Apfel, Bristol, Velika Britanija UK
Martin Bobak, London, Velika Britanija UK
John Bromley, London, Velika Britanija UK
Milka Dunchin, Jeruzalem, Izrael Jerusalem, Israel
Josep Figueras, Bruxeles, Belgija Brussels, Belgium
Johan Hansen, Amsterdam, Nizozemska The Netherlands
Rudolf Karazman, BeДЌ, Austrija Viena, Austria
Slobodan Lang, Zagreb, Hrvatska Croatia
SrД‘an MatiД‡, Kopenhagen, Danska Copenhagen, Denmark
John Middleton, Birmingham, Velika Britanija UK
Gojka RogliД‡, ЕЅeneva, Е vicarska Geneva, Switzerland
Selma Е ogoriД‡, Zagreb, Hrvatska Croatia
Andro VlahuЕЎiД‡, Dubrovnik, Hrvatska Croatia
Silvije VuletiД‡, Zagreb, Hrvatska Croatia
SiniЕЎa ZrinЕЎДЌak, Zagreb, Hrvatska Croatia
7
SADRЕЅAJ CONTENTS
1 I OPД†E INFORMACIJE GENERAL INFORMATION
2 I SAЕЅECI ABSTRACTS
Srijeda, 13. listopada 2010.
Wednesday, October 13, 2010
DVORANA HALL: KORNATI I
Tema Topic
a) DruЕЎtvo i zdravlje Society and health
1 4 I Plenarna predavanja Plenary Sessions
Podtema Subtopic:
DRUЕ TVENE ODREDNICE ZDRAVLJA - Nejednakosti u zdravlju
SOCIAL DETERMINATS OF HEALTH - Inequalities in health
1 6 I Usmena izlaganja Oral presentations
2 2 I Poster prezentacije Poster presentations
DVORANA HALL: KORNATI II
Tema Topic
a) DruЕЎtvo i zdravlje Society and health
Podtema Subtopic:
ZDRAVLJE U ZAJEDNICI вЂ“ Breme bolesti i umiranja
COMMUNITY HEALTH - Burden of diseases
3 9 I Poster prezentacije Poster presentations
DVORANA HALL: RAB
Tema Topic
b) Javnozdravstvene intervencije Public health interventions
Podtema Subtopic:
UNAPRJEГђENJE ZDRAVLJA вЂ“ Obitelj i zdravlje
HEALTH PROMOTION - Family and health
4 9 I Poster prezentacije Poster presentations
Podtema Subtopic:
UNAPRJEГђENJE ZDRAVLJA вЂ“ Promicanje zdravlja u vrtiД‡u, ЕЎkoli, na radnom mjestu
HEALTH PROMOTION - Health promotion in kindergartens, at schools and workplaces
5 9 I Poster prezentacije Poster presentations
6 8 I Mini simpozij Mini simposium
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Podtema Subtopic:
ZDRAVLJE U ZAJEDNICI - Bihevioralni zdravstveni rizici u populaciji Hrvatske
COMMUNITY HEALTH - Bihevioral health risks in Croatian population
3 0 I Poster prezentacije Poster presentations
8
ДЊetvrtak, 14. listopada 2010.
Thursday, October 14, 2010
DVORANA HALL: KORNATI I
Tema Topic
b) Javnozdravstvene intervencije Public health interventions
7 1 I Plenarna predavanja Plenary Sessions
Podtema Subtopic:
SOCIJALNI MARKETING - Radionica: Analiza primjera iz prakse
SOCIAL MARKETING - Workshop: Analysis of cases from the practice
7 2 I Usmena izlaganja Oral presentations
Podtema Subtopic:
SOCIJALNI MARKETING - Adolescenti: Uz zdravlje vezano ponaЕЎanje вЂ“ procjena
SOCIAL MARKETING вЂ“ Adolescents: Health-related behaviour - assessment
7 6 I Poster prezentacije Poster presentations
Podtema Subtopic:
ZDRAVSTVENA PISMENOST HEALTH LITERACY
8 6 I Plenarno predavanje Plenary lecture
DVORANA HALL: KORNATI II
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Tema Topic
b) Javnozdravstvene intervencije Public health interventions
Podtema Subtopic:
SPRJEДЊAVANJE BOLESTI вЂ“ OkoliЕЎ i zdravlje
DISEASE PREVENTION вЂ“ Environment and Health
8 6 I Poster prezentacije Poster presentations
Podtema Subtopic:
SPRJEДЊAVANJE BOLESTI - MoЕѕe li zajednica biti zdrava ako je okoliЕЎ bolestan?
DISEASE PREVENTION - Can the community be healthy if the environment is sick?
9 7 I Usmena izlaganja Oral presentations
Podtema Subtopic:
SPRJEДЊAVANJE BOLESTI - SprijeДЌavanje zaraznih bolesti
DISEASE PREVENTION - Communicable diseases prevention
1 0 2 I Poster prezentacije Poster presentations
Podtema Subtopic:
SPRJEДЊAVANJE BOLESTI - Kontrola zaraznih bolesti
DISEASE PREVENTION - Communicable diseases control
1 1 1 I Usmena izlaganja Oral presentations
Podtema Subtopic:
SPRJEДЊAVANJE BOLESTI - KroniДЌne bolesti, rano otkrivanje
DISEASE PREVENTION - Chronic conditions, early detection
1 1 5 I Poster prezentacije Poster presentations
9
DVORANA HALL: RAB
Tema Topic
b) Javnozdravstvene intervencije Public health interventions
Podtema Subtopic:
UNAPRJEГђENJE ZDRAVLJA - Zdravlje djece i mladih
HEALTH PROMOTION вЂ“ Children and adolescent health
1 2 3 I Poster prezentacije Poster presentations
Podtema Subtopic:
UNAPRJEГђENJE ZDRAVLJA - Obitelj i zdravlje
HEALTH PROMOTION - Family and health
1 3 4 I Usmena izlaganja Oral presentations
Podtema Subtopic:
KVALITETA ЕЅIVOTA QUALITY OF LIFE
1 3 9 I Poster prezentacije Poster presentations
1 5 0 I Usmena izlaganja Oral presentations
Podtema Subtopic:
KVALITETA ЕЅIVOTA - TreД‡a Еѕivotna dob QUALITY OF LIFE - Third age
1 5 6 I Poster prezentacije Poster presentations
Podtema Subtopic:
KVALITETA ЕЅIVOTA - GerontoloЕЎko javnozdravstvena zaЕЎtita
QUALITY OF LIFE - Gerontological public health care
1 6 2 I Usmena izlaganja Oral presentations
Petak, 15. listopada 2010.
Friday, October 15, 2010
Tema Topic
c) Sustav zaЕЎtite zdravlja Health care system
1 6 6 I Plenarna predavanja Plenary Sessions
Podtema Subtopic:
PLANIRANJE I FINANCIRANJE SUSTAVA ZAЕ TITE ZDRAVLJA вЂ“
Planiranje, organizacija, financiranje sustava zdravstva
HEALTH CARE SYSTEM PLANNING AND FINANCING вЂ“
Planning, organising, financing of the health care system
1 6 8 I Poster prezentacije Poster presentations
Podtema Subtopic:
PLANIRANJE I FINANCIRANJE SUSTAVA ZAЕ TITE ZDRAVLJA вЂ“
Izazovi organiziranja sustava zdravstva
HEALTH CARE SYSTEM PLANNING AND FINANCING вЂ“
Health care system organisation challenges
1 7 7 I Usmena izlaganja Oral presentations
Podtema Subtopic:
RUKOVOГђENJE KVALITETOM U SUSTAVU ZDRAVSTVA вЂ“
Kvaliteta zdravstvene skrbi
QUALITY MANAGEMENT IN THE HEALTH CARE SECTOR вЂ“ Health care quality
1 8 2 I Usmena izlaganja Oral presentations
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
DVORANA HALL: KORNATI I
10
Podtema Subtopic:
PLANIRANJE I FINANCIRANJE SUSTAVA ZAЕ TITE ZDRAVLJA вЂ“
Izazovi organiziranja sustava zdravstva
HEALTH CARE SYSTEM PLANNING AND FINANCING вЂ“
Health care system organisation challenges
1 8 8 I Usmena izlaganja Oral presentations
DVORANA HALL: KORNATI II
Tema Topic
c) Sustav zaЕЎtite zdravlja Health care system
Podtem Subtopic:
ZDRAVSTVENA TEHNOLOGIJA - Zdravstvena tehnologija i informacijski sustavi za
21. stoljeД‡e
HEALT CARE TECHNOLOGY вЂ“ Health care technologies and information systems
for the 21st century
1 9 3 I Usmena izlaganja Oral presentations
Podtema Subtopic:
ZDRAVSTVENI DJELATNICI вЂ“ Obrazovanje, razvoj, uloga u sustavu zdravstva
HEALTH CARE PROFESSIONALS вЂ“ Education, development and the role within the
health care system
1 9 9 I Poster prezentacije Poster presentations
2 0 7 I Usmena izlaganja Oral presentations
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
DVORANA HALL: RAB
Tema Topic
b) Javnozdravstvene intervencije Public health interventions
Podtema Subtopic:
RANO OTKRIVANJE BOLESTI - Zdravlje Еѕena
EARLY DISEASE DETECTION - Women's health
2 1 3 I Poster prezentacije Poster presentations
2 2 2 I Usmena izlaganja Oral presentations
Podtema Subtopic:
RANO OTKRIVANJE BOLESTI - Prevencija kardiovaskularnih bolesti
EARLY DISEASE DETECTION - Cardiovascular diseases prevention
2 2 7 I Poster prezentacije Poster presentations
Podtema Subtopic:
RANO OTKRIVANJE BOLESTI - KroniДЌne bolesti
EARLY DISEASE DETECTION вЂ“ Chronic conditions
2 3 8 I Usmena izlaganja Oral presentations
Podtema Subtopic:
RANO OTKRIVANJE BOLESTI : Rano otkrivanje malignih bolesti
EARLY DISEASE DETECTION вЂ“ Early malignant diseases detection
2 4 4 I Usmena izlaganja Oral presentations
2 4 4 I Poster prezentacije Poster presenatations
11
Subota, 16. listopada 2010.
Saturday, October 16, 2010
DVORANA HALL: KORNATI I
Tema Topic
d) Politika zdravlja Health policy
2 5 0 I Plenarna predavanja Plenary Sessions
2 5 2 I Usmena izlaganja Oral presentations
DVORANA HALL: KORNATI II
Podtema Subtopic:
LJUDSKA PRAVA, PRAVA PACIJENATA HUMAN RIGHTS, PATIENTS' RIGHTS
2 5 9 I Usmena izlaganja Oral presentations
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
12
Srijeda
Wednesday
13
Listopad
October
ДЊetvrtak
Thursday
14
Listopad
October
Petak
Friday
15
Listopad
October
SaЕѕeci
Abstracts
Subota
Saturday
16
Listopad
October
14
Srijeda, 13. listopada 2010.
Wednesday, October 13, 2010
DVORANA HALL: KORNATI I
Tema Topic
a) DRUЕ TVO I ZDRAVLJE SOCIETY AND HEALTH
Plenarna predavanja Plenary lectures
DIZ - 369
SOCIAL INEQUALITIES IN HEALTH IN WESTERN AND EASTERN EUROPE
BOBAK M
University College London, London, UK
m.bobak@ucl.ac.uk
Srijeda
Wednesday
13
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010., Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
There are major health inequalities within and between countries in Europe. The general pattern is
that the worse a countryвЂ™s economic position, the worse is its health status; similarly, the lower a personвЂ™s social position, the worse his or her health is. Behind this general pattern, however, are a number of specific features. First, 20 years after the collapse of communism, there is still a pronounced
East-West divide in health. For example, there is a 12.5 year gap in life expectancy between the вЂњoldвЂќ
EU countries and the countries of the former Soviet Union. Second, since 1990 a divergence of health
trends has occurred in Central and Eastern Europe; while health indicators in Central European countries have generally improved, trends in many post-Soviet countries have fluctuated or stabilised, but
not improved. Third, the social gradient in health has been persistent but stable in western European
populations while, as far as data are available, it the gradient became considerably steeper in Central
and Eastern Europe. In fact, if there is a general lesson of the post-communist societal transformation, it is the rise of social inequalities. Finally, while health differentials, both between and within
populations, are consistent with levels and trends in socioeconomic indicators, the omnipresent social
gradients in health are only weakly explained by economic factors; this suggests an important role for
health behaviours, conventional risk factors and psychosocial factors.
DIZ - 277
PROMJENA PARADIGME I JAVNOZDRAVSTVENE PRAKSE U POSLIJERATNOJ
HRVATSKOJ
Е OGORIД† S1, VuletiД‡ S1, Kern J1, Lang S2, GroziД‡-ЕЅivoliД‡ S3
Е kola narodnog zdravlja вЂњAndrija Е tamparвЂќ Medicinskog fakulteta, SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
3
Istarska Еѕupanija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb, Pula, Hrvatska
1
2
ssogoric@snz.hr
Cilj je rada objasniti razloge i prikazati proces uvoД‘enja kvalitativno-analitiДЌkog pristupa u javdravstvena istraЕѕivanja i praksu u Republici Hrvatskoj.
Kvalitativno analitiДЌka metodologija uvedena je u Hrvatskoj tijekom posljednjih petnaest godina u tri
15
znaДЌajna podruДЌja javnozdravstvenog djelovanja:
1. procjenu zdravstvenih potreba zajednice te izradu na njima temeljene Gradske slike zdravlja i
Gradskog plana za zdravlje,
2. procjenu uspjeЕЎnosti javnozdravstvenih intervencija te
3. studiju kompleksnih, uz zdravlje vezanih, ponaЕЎanja ljudi u njihovom prirodnom okruЕѕenju.
Poratno stanje, oskudna sredstva te potreba da se ЕЎto prije utvrdi stanje i pokrene akcija utjecale su
na izbor metodologije brze procjene (Rapid appraisal) kako u procjeni zdravstvenih potreba zajednice
tako i u procjeni uspjeЕЎnosti javnozdravstvenih intervencija. Najpopularnija i najДЌeЕЎД‡e koriЕЎtena, meД‘u
hrvatskim Zdravim gradovima, je Metoda brze procjene zdravstvenih potreba (RAP - Rapid Appraisal
to Asses Community Health Needs) koju je, u razdoblju od 1996. do 2008. godine, koristilo jedanaest
gradova. Komparativne prednosti ove metode, u odnosu na klasiДЌne pristupe procjeni zdravstvenog
stanja su: brzina provedbe, ne velika potroЕЎnje vremena, struДЌnjaka i financijskih sredstava, participativnost, osjetljivost, valjanost, akcijska orijentiranost i odrЕѕivost postignuД‡a. Akademski kredibilitet
ove metode ojaДЌan je uspostavljanjem vrlo striktnih pravila pri izboru sudionika, panelista te procesom
triangulacije izvora informacija i istraЕѕivaДЌa.
Kvalitativno analitiДЌki pristup koriЕЎten je i kod razvoja modela za brzu procjenu uДЌinkovitosti javnozdravstvenih intervencija. Retrospektivnom studijom 44 uspjeЕЎno provedenih intervencija iz pet gradova: Liverpool, Sandwell, BeДЌ, Pula i Rijeka iznaД‘eni su pokazatelji uspjeЕЎnosti kojima je moguД‡e procijeniti uДЌinak intervencije unutar kraД‡eg vremenskog okvira mjereД‡i nekoliko dimenzija uspjeЕЎnosti:
Velika ideoloЕЎka bliskost filozofije i prakse unaprjeД‘enja zdravlja s pretpostavkama i procedurama
naturalistiДЌkog pristupa olakЕЎala je uvoД‘enje kvalitativnih metoda u praksu hrvatskog javnog zdravstva.
UnapreД‘enje zdravlja vjeruje u sposobnost pojedinaca (neprofesionalaca) da generiraju korisno znanje
i uvid, dok kvalitativne metode daju istraЕѕivaДЌku vrijednost (znanstveni legitimitet) pojedinaДЌnom, subjektivnom iskustvu. Obje imaju tendenciju da budu induktivne i idu od specifiДЌnog prema opД‡enitom.
U unaprjeД‘enju zdravlja vjeruje se da rjeЕЎenje problema moЕѕe doД‡i odozdo prije nego li odozgo (od
nacionalne razine i profesionalnih eksperata), isto kao i u kvalitativnim istraЕѕivanjima gdje se polazi od
ideje da se koncepti i obrazloЕѕenja najbolje generiraju odozdo, od specifiДЌnih empirijskih podataka,
prije nego li odozgo, od generalne teorije.
PRISTUP TEЕ KO DOHVATLJIVIM GRUPAMA
BOЕЅIДЊEVIД† I
Medicinski fakultet sveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb Hrvatska
ivana.bozicevic23@gmail.com
Srijeda
Wednesday
13
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
I. UДЌinak na makro-okruЕѕenje - procjena postignutog stupnja promjene u politiДЌkom okruЕѕenju
II. UДЌinak na korisnika projekta (pojedinca, grupu, zajednicu) u smislu jaДЌanja korisnika i utjecaja
na zdravlje
III. UДЌinak na provoditelja projekta (mikro-okruЕѕenje) - organizaciju/ instituciju, asocijaciju/ grupu
i kroz
IV. Monitoring uspjeЕЎnosti procesa implementacije intervencije.
Studije kompleksnih, uz zdravlje vezanih, ponaЕЎanja kao npr. obrasca pijenja kod mladih noviji su pravci koriЕЎtenja kvalitativno analitiДЌke metodologije u Hrvatskoj, vezani uz program jaДЌanja javnozdravstvenih kapaciteta Еѕupanijske samouprave (program В«RukovoД‘enje i upravljanje za zdravljeВ»). Upravo
se ovdje fenomenoloЕЎki pristup, kojim se nastoji razumjeti ljudsko ponaЕЎanje kroz doЕѕivljavanje samih
sudionika, pokazao najuДЌinkovitijim. KoristeД‡i kvalitativne metode gledanjem, sluЕЎanjem i uДЌenjem od
sudionika procesa lokalni su istraЕѕivaДЌi poДЌeli postupno razumijevati studirani fenomen u kontekstu
vlastitog socijalnog okruЕѕenja.
16
Podtema Subtopic:
DRUЕ TVENE ODREDNICE ZDRAVLJA вЂ“ Nejednakosti u zdravlju
SOCIAL DETERMINATS OF HEALTH - Inequalities in health
Usmena izlaganja Oral presentations
DIZ - 314
FILOZOFIJA ZDRAVLJA вЂ“ POMAK OD ANALITIДЊKE K HOLISTIДЊKOJ PARADIGMI
Е ERCAR D1 , StamboloviД‡ V2 , Lang S3
HTA, Zagreb, Hrvatska
Komisija za tradicionalnu medicinu Ministarstva zadravlja Srbije, Beograd, Srbija
3
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
1
2
dan.sercar@gmail.com
U kasnim osamdesetim godinama zacrtane su В«noveВ» holistiДЌke paradigme politike, edukacije, zdravlja i ekonomije. Nasuprot specijalizaciji i analitiДЌkom pristupu, multidisciplinarnost i sintetiДЌki pristup
daje nove i drukДЌije odgovore.
Srijeda
Wednesday
13
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010., Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
NajveД‡i probem u holistiДЌkoj znanosti je ontoloЕЎke prirode. U okvirima statistiДЌkih В«alataВ» zavisne i
nezavisne varijable, slijepih i duplo slijepih testova nemoguД‡e je istraЕѕivati meД‘uodnose dijelova i
cjeline, ЕЎto ДЌini temelj holistiДЌkog pristupa. Multifaktorijalna analiza moЕѕda je tek korak prema valjanoj metodi. Dok se clastering tek treba potvrditi u praksi - da se pomoД‡u ove metode mogu donositi
znaДЌajni zakljuДЌci.
Danas je veД‡ prihvaД‡eno da osim racionalne (IQ) inteligencije, postoje i druge vrste inteligencija. Na
primjer, emocionalna (EQ), praktiДЌna (PQ) i spiritualna (SQ) inteligencija. RazliДЌitost logika razliДЌitih
inetligencija omoguД‡uju holistiДЌka istraЕѕivanja.
Demokracija je vladavine veД‡ine nad manjinom. No, evolucija demokracije donosi i poЕЎtivanje
razliДЌitosti. Osim poЕЎtivanja prava manjih, В«marginalnihВ» grupnih entiteta, donosi i poЕЎtivanje osobne
individualnosti. Od pobjednika-poraЕѕenih (win-lose), teЕѕi se rjeЕЎenjima pobjednik-pobjednik (winwin). Takvo rjeЕЎenje treba osmisliti u odnosu na analitiДЌke i holistiДЌke medicinske sustave.
Preventiva je u srЕѕi holistiДЌkog pristupa zdravlju! Odgovor na znaДЌajan porast stresova u suvremenom
naДЌinu Еѕivota moЕѕe se naД‡i u redovitom i usklaД‘enom bavljenju svim razinama ljudskog biД‡a: smanjenju kemijskog zagaД‘enja (ekologija) i primjerenoj tjelesnoj aktivnosti, odnosno tjelesnoj, emocionalnoj, mentalnoj i spiritualnoj higijeni.
Ekonomsko okruЕѕenje nedvojbeno utjeДЌe na ostvarivanje kvalitete Еѕivljenja cijele druЕЎtvene zajednice;
danas globalizirane do nedavno nezamislivih razmjera!
PrimjenjujuД‡i teoriju sustava, paradigmatski sliДЌno kao u kibernetskoj psihoterapiji, izloЕѕio bih viziju
organizacije holistiДЌke medicinske brige o zdravlju...
To je nadogradnja jednog vrlo zanimljivog primjera koji je osmislio i facilitira praktiДЌnu primjenu prof.
dr. Vuk StamboloviД‡ u Srbiji. TakoД‘er, u negativnom smislu, zanimljiv je nedavni (2005. -2006.) pokuЕЎaj
legalizacije ovog podruДЌja, u okviru ministarstva pravosuД‘a koji je predvodila Vesna Е kare OЕѕbolt, a
potaknuo HUPED (Hrvatsko udruЕѕenje za prirodnu, energetsku i duhovnu medicinu).
Sustav je osmiЕЎljen kroz diskusije s prof. dr. Vukom StamboloviДЌem i prof. dr. Slobodanom Langom.
Smjernice su:
вЂў Izbalansiran, transparentan i kooperativan/komplementaran model suradnje analitiДЌkih i
holistiДЌkih medicinskih metoda
вЂў Jasna definicija podruДЌja i metoda od nevladinih organizacija koje se njima bave
вЂў Nepristran, struДЌni, drЕѕavni nadzor (ministarstvo, komora)
вЂў Primjerena kontinuirana edukacija
вЂў Inherentno holistiДЌki znanstveni istraЕѕivaДЌki rad, kontinuirana evaluacija i supervizija
вЂў Oblikovanje centara izvrsnosti za pojedine metode, njihova meД‘usobna i meД‘unarodna suradnja
17
DIZ - 293
POVEZANOST FORMALNE EDUKACIJE S OSJEД†AJEM TJELESNOG I
DUЕ EVNOG ZDRAVLJA U STANOVNIKA REPUBLIKE HRVATSKE
BRBOROVIД† O, PavlekoviД‡ G
Е kola narodnog zdravlja вЂњAndrija Е tamparвЂќ Medicinskog fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb Hrvatska
obrborov@snz.hr
Uvod: Socioekonomski status pojedinca znaДЌajno utjeДЌe na zdravlje. Osobe niЕѕeg socioekonomskog
statusa imaju slabije zdravlje mjereno negativnim zdravstvenim ishodima, ali je joЕЎ uvijek nedovoljno
istraЕѕeno koje dimenzije socioekonomskog statusa na to najviЕЎe utjeДЌu вЂ“ ekonomski ДЌimbenici poput
prihoda i osobnog bogatstva i/ili dimenzije kao ЕЎto su edukacija i socijalna podrЕЎka. Povezanost obrazovanja i zdravlja od posebnog je interesa stoga ЕЎto se obrazovanje stjeДЌe u ranoj Еѕivotnoj dobi
te stoga trajno utjeДЌe na zdravlje pojedinca. IstraЕѕivanja upuД‡uju da je obrazovanje, za razliku od
osobnih primanja, percepcije vlastitog ekonomskog statusa ili vrste posla koje ispitanik obavlja, puno
manje optereД‡eno smjerom uzroДЌno-posljediДЌne povezanosti sa zdravljem.
Cilj istraЕѕivanja: Na uzorku ispitanika u Republici Hrvatskoj, a primjenom boodstrap metode podaci
se mogu primijeniti na punoljetne stanovnike Republike Hrvatske. Provedeno je istraЕѕivanje s ciljem da
se ispita povezanost razine formalne edukacije s osjeД‡ajem subjektivnog duЕЎevnog i tjelesnog zdravlja.
Metoda istraЕѕivanja: U istraЕѕivanju su koriЕЎteni podaci Hrvatske zdravstvene ankete iz 2003. godine
kojom su obuhvaД‡ene osobe starije od 18 godina koje Еѕive u vlastitom domaД‡instvu, a domaД‡instva su
odabrana prema reprezentativnom uzorku. U istraЕѕivanju je sudjelovalo 8806 osoba (31.94% muЕЎkog
i 68.03% Еѕenskog spola). Instrument je bio Hrvatska zdravstvena anketa.
ZakljuДЌak: U Republici Hrvatskoj ispitanici viЕЎeg formalnog obrazovanja imaju bolji osjeД‡aj duЕЎevnog i
tjelesnog zdravlja. Rezultati istraЕѕivanja vaЕѕni su za strategiju intervencija na populacijskoj razini.
DIZ - 141
SELF-RATED HEALTH AND SOCIAL CLASSES IN SLOVENIA: IS THERE ANY
RELATIONSHIP?
FARKAS J1, Pahor M2, Zaletel Kragelj L1,3
Chair of Public Health, Faculty of Medicine, University of Ljubljana, Ljubljana, Slovenia
Department of Nursing Care, Faculty of Health Studies, University of Ljubljana, Ljubljana, Slovenia
3
CINDI Slovenia Preventive Unit, Institute of Public Health of the Republic of Slovenia, Ljubljana, Slovenia
1
2
jerneja.farkas@mf.uni-lj.si
Aim of the study. Self-rated health is an established measure of health status and can be influenced by
several characteristics of the social environment. As countries remain culturally, politically, and economically
distinct, previous findings may not be directly applicable to Slovenian population. The aim of this study
was to evaluate the relationship between self-rated health and self-assessed social class in Slovenian adult
population.
Srijeda
Wednesday
13
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Rezultati: Prema obrazovnom statusu, u skupini s niЕѕim obrazovanjem (nezavrЕЎena i zavrЕЎena osnovna
ЕЎkola te srednjoЕЎkolsko obrazovanje) bilo je 7607 ili 86,38% ispitanika, a u skupini s viЕЎim obrazovanjem (zavrЕЎeno viЕЎe ili visoko obrazovanje) 1199 ili 13,62%. Rezultati pokazuju da ispitanici viЕЎeg obrazovanja imaju bolji osjeД‡aj duЕЎevnog i tjelesnog zdravlja (p<0.0001). Povezanost formalne edukacije
sa subjektivnim osjeД‡ajem duЕЎevnog zdravlja pokazuje da je razlika kod muЕЎkaraca niЕѕeg obrazovnog
statusa 7,65%, a kod Еѕena 7,90%. UtvrД‘ena razlika u osjeД‡aju tjelesnog zdravlja kod muЕЎkaraca iznosi
3,5%, a kod Еѕena 8,6%. Primjenom bootstrap metode izraДЌunato je da je u Republici Hrvatskoj kod
muЕЎkaraca niЕѕeg obrazovanja osjeД‡aj duЕЎevnog zdravlja niЕѕi za 6,4%, a kod Еѕena razlika iznosi 7,1%.
Razlika u vrijednosti osjeД‡aja tjelesnog zdravlja u Republici Hrvatskoj kod muЕЎkaraca viЕЎeg i niЕѕeg obrazovanja je 2,5%, a kod Еѕena 5,2%.
18
Methods. The study was based on the Countrywide Integrated Non-communicable Diseases Intervention
Health Monitor database, which is updated approximately every three years by a cross-sectional survey.
During 2004, 8,741/15,297 (57.1%) of posted self-administered questionnaires were retrieved. Prevalence
per 100 population of poor self-rated health was determined. Logistic regression was used to determine
unadjusted and adjusted (gender, age, marital status, educational level, kind of work, residence community,
geographical region) estimates of association between poor self-rated health and self-assessed social class.
Results. Question about self-rated health was answered by 8,321 participants and 796 (9.6%) reported to
have poor self-rated health. A clear decrease in prevalence of poor self-rated health from 35.9% in lower
to 3.7% in upper-middle/upper self-assessed social class was observed. In an unadjusted and age-adjusted
model, the association between poor self-rated health and self-assessed social class was significant across
all social classes. After the adjustment for additional confounders, the odds remained highest for those in
the lower self-assessed social class who rated their health as poor more than four times as frequently as
those in upper-middle/upper self-assessed social class (OR=4.23, 95% CI 2.46-7.25; p<0.001).
Conclusion. Our study confirmed large differences in the prevalence of poor self-rated health in different self-assessed social classes. Participants from a lower self-assessed social class reported poor self-rated
health most often and should be placed in the focus of multisectoral interventional programs.
DIZ - 137
SOCIO-ECONOMIC DETERMINANTS OF HEALTH IN PERIURBAN
SETTLEMENT WITH MOSTLY ROMA POPULATION
NIД†IFOROVIД† Е URKOVIД† O, Ukropina S, AДЌ NikoliД‡ E, GrujiД‡ V, MijatoviД‡ JovanoviД‡ V
Institute of Public Health of Vojvodina, Faculty of Medicine Novi Sad, Serbia
Srijeda
Wednesday
13
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010., Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
olja.niciforovic@izjzv.org.rs
Aim: To determine demographic characteristics, educational level, economic, social status and healthcare
accessibility in periurban settlement with mostly Roma population located within the City of Novi Sad.
Methodology: The survey was conducted by trained interviewers during 2010 using special questionnaires
designed for housing and households. All inhabitants and households in periurban settlement (Veliki Rit)
with mostly Roma population located within the City of Novi Sad were included into the survey.
Results: The survey has registered 788 households and 2,751 inhabitants of Veliki Rit settlement.
More than one third of houses have no individual address, 42% have running water supply only in the
backyard. More than one half of the houses have dirt road access, 30% have non-solid material walls,
accompanied with over 50% roof coverings constructed of non-solid material. Almost 60% of houses
have no floor covering, but solid ground or concrete. Half of the households have outdoor restrooms with
no flushing capacities. Demographic characteristics differ from general population and indicate that the
target population is young. A quarter of the population receives social support and every fifth household
earns income by collecting recycling materials and waste. Half of the adult population has incomplete
or complete elementary school, 77% of young adults are unemployed. Although more than 90% have
health insurance, only 7.5% have evidence of immunization and complete immunization is conducted in
3.5% inhabitants. Most of them (90%) declared receiving treatment in primary health care centre (PHC)
and 78.5% has chosen a PHC doctor. Every fifth inhabitant reported that a physician diagnosed him/her
with some of the 19 listed diseases, among which the most common are hypertension, chronic bronchitis,
asthma, joint rheumatic diseases, diabetes, myocardial infarction, etc.
Conclusion: Socio-economic determinants in periurban settlement with mostly Roma population indicate
poor housing and sanitation conditions, low level of education, high percentage of unemployment, low
level of health consciousness and lack of preventive health care use, which has led to health problems
(physical, mental and social) attributable to undeveloped countries. This survey gives us a database on
socio-economic and demographic profile of periurban population, and can be used to define health and
social programs for increasing integration of Roma population into the society, and improving their social
and health status.
19
DIZ - 135
SELF-PERCEPTION OF HEALTH AND LIFE SATISFACTION REGARDING TO
WEALTH INDEX AMONG CHILDREN IN VOJVODINA
AДЊ NIKOLIД† E, Е uЕЎnjeviД‡ S, ДЊankoviД‡ S, NiДЌiforoviД‡-Е urkoviД‡ O, DragniД‡ N
Institute of Public Health of Vojvodina, Faculty of Medicine Novi Sad, Novi Sad, Serbia
erzebet.ac@izjzv.org.rs
Introduction: Numerous non-biological factors influence health and disease (personal characteristics,
motivation and intentions, socio-economic status, healthcare availability, social support network, individual and cultural beliefs and behaviours). All these factors are expressed within individual health
perception. Wealth index and financial status followed by occupation and educational level represent
a life standard indicator.
Aim: To determine the connection between self-perception of health and life satisfaction and Wealth
Index in children aged 7-19 in Vojvodina.
Method: The survey is carried out within the frame of the national study вЂњHealth Survey in Population
of SerbiaвЂќ carried out by the Ministry of Health of the Republic of Serbia. The pool in Vojvodina included a total number of 672 examinees aged 7-19. The DHS Wealth Index (Demographic and Health
Survey Wealth Index) is used as an indicator of financial status. The Wealth Index itself is a complex
indicator formed on the basis of a great number of variables, like living conditions, possession of various properties etc. According to that indicator, examinees are classified in five socio-economic categories (quintiles): from the poorest вЂ“ the first quintile to the wealthiest вЂ“ the fifth quintile. The analysis
included questions about health self-perception, life satisfaction and also components of living the
examinee finds himself/herself most unsatisfied with.
Conclusion: Financial circumstances significantly influence health self-perception and life satisfaction
of children and adolescents.
Key words: Health self-perception, life satisfaction, DHS Wealth Index, children
DIZ- 121
GAY (AB) NORMALITY AND HIV TESTING
KOLARIД† B1,2
1
2
Medicinski fakultet SveuДЌiliЕЎta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska
Zavod za javno zdravstvo ZagrebaДЌke Еѕupanije, Zagreb, Hrvatska
branko.kolaric@gmail.com
There were several studies conducted with the aim of obtaining the information on the sexual risk behavior of Croatian men who have sex with men (MSM). Majority of the respondents (more than 80%)
thought that regular condom use can prevent HIV infection. Almost half of the respondents (49%)
have never been tested on HIV, and approximately one quarter had only one test in a lifetime. While
more than 90% of examinees stated having oral intercourse with man in the last twelve months, less
than 25% have never used a condom during such intercourse. About 40% used a condom at each anal
Srijeda
Wednesday
13
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Results: Out of the total number of the examined children, 50.1% were females. The analysis was
carried out in three age categories. Most of the children estimated their health as very good or good
(89.5%), but each tenth child estimated it as ordinary. It is obvious, but not statistically significant,
that there exists the difference of self-perception of health regarding to Wealth Index. The average
rating of satisfaction with present living (on the scale of 0-10) was 8.2 and it is statistically significantly different regarding to the Wealth Index. The most satisfied were children and adolescents in
the group of the wealthiest (F=7.774; p<0.001). Out of nearly two thirds of children and adolescents
(61.5%) who were not completely satisfied with their lives, the component they were most unsatisfied
with were finances (32%), then school or job (17.1%) and love life (12.4%).
20
intercourse and about 20% never. The rate of condom use during last anal intercourse was 50% and
about 70% of those who used a lubricant had chosen a correct water-based product.
The presented data suggest that Croatian MSM is engaged in high-risk behaviors. Reason for such
- auto destructive - behaviors is probably connected to the poor self-image (sexual shame, internalized homophobia, formal stigmatization, sense of lifeвЂ¦). Nevertheless, the first step to be taken is to
increase the rate of testing (introducing the option of testing in gay-venues), the awareness of the
HIV status and risks. These are the basics of harm-reduction programs needed to be strengthened in
Croatia. On the other hand, de-stigmatization and вЂњnormalizationвЂќ of MSM lifestyle is the long-term
public-health intervention in order to achieve positive changes in individual and population behaviors.
DIZ - 178
HOMOSEKSUALNOST: POREMEД†AJ ILI NEЕ TO DRUGO
Е TAJDUHAR D
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Zagreb, Hrvatska
3
Е kola narodnog zdravlja вЂњAndrija Е tamparвЂќ Medicinskog fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
1
2
tomislav.benjak@hzjz.hr
Srijeda
Wednesday
13
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010., Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
U radu Д‡e se iz povijesnog i epistemoloЕЎkog oДЌiЕЎta u najkraД‡im crtama prikazati sloЕѕen odnos medicine
i homoseksualnosti, te ukazati na znaДЌaj poznavanja tog problema za sve lijeДЌnike, koji predstavljaju
dio druЕЎtva ДЌija je duЕѕnost djelovati u smjeru destigmatizacije homoseksualnosti, te time i prevencije psihiДЌkih poremeД‡aja u osoba istospolne orijentacije вЂ“ uДЌestalost kojih je u toj populaciji veД‡a u
odnosu na heteroseksualnu populaciju, najvjerojatnije uslijed socijalnih pritisaka.
Kako je medicina вЂћdoznalaвЂњ za istospolnu orijentaciju? Kakvo je bilo glediЕЎte ranog psihoanalitiДЌkog
kruga na problem homoseksualnosti? ZaЕЎto je homoseksualnost u psihijatriji isprva oznaДЌena kao
poremeД‡aj, a naknadno brisana iz klasifikacije mentalnih poremeД‡aja? Je li odluka AmeriДЌke psihijatrijske udruge o uklanjanju istospolne orijentacije iz DijagnostiДЌkog i statistiДЌkog priruДЌnika AmeriДЌke
psihijatrijske udruge iz 1973. godine doista bila tek politiДЌko pitanje? Tko je uopД‡e taj tko odluДЌuje je
li neki oblik ponaЕЎanja znak poremeД‡aja ili je rijeДЌ o varijaciji u okviru zdravlja? Koji su uobiДЌajeni argumenti kojima dio (ДЌesto manjkavo informirane) struДЌne javnosti opravdava oznaДЌavanje homoseksualnosti boleЕЎД‡u? Koji su argumenti u prilog razumijevanju homoseksualnosti kao varijacije?
Zbog raznolikih formi socijalnih pritisaka osobe istospolne orijentacije trpe znaДЌajne posljedice, koje se
dijelom oДЌituju kroz znaДЌajno veД‡u Еѕivotnu prevalenciju niza psihijatrijskih poremeД‡aja u toj populaciji.
U radu se nastoji skrenuti paЕѕnja na opravdanu pretpostavku da bi svaki lijeДЌnik, kao potencijalni nositelj aktivnosti na unapreД‘enju druЕЎtvenih stavova, te korekciji predrasuda prema homoseksualnosti,
morao biti dostatno informiran o psihologiji i sociologiji istospolne orijentacije.
JZI - 52
POTENCIJALNI PROBLEMI U STVARANJU DRUЕ TVENO MEDICINSKOG
MODELA INVALIDITETA
BENJAK T1, JeЕѕiД‡ A2, JaniДЌar Z2, IvankoviД‡ D3, VuletiД‡ G3
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Zagreb, Hrvatska
3
Е kola narodnog zdravlja вЂњAndrija Е tamparвЂќ Medicinskog fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
1
2
tomislav.benjak@hzjz.hr
Cilj: U Hrvatskoj se invaliditet trenutno vjeЕЎtaДЌi u pet tijela vjeЕЎtaДЌenja pri ДЌemu svako tijelo ima
svoj specifiДЌan propis o naДЌinu vjeЕЎtaДЌenja, dijagnozama koje dovode do invaliditeta te postocima
21
oЕЎteД‡enja organizma. Ovakav naДЌin rada doveo je do niza nejasnoД‡a, izmeД‘u ostalog i situacije da
dvije osobe za istu vrstu oЕЎteД‡enja, ovisno o u kojem tijelu se vjeЕЎtaДЌe, mogu imati razliДЌite postotke
oЕЎteД‡enja, a samim time i opseg prava. Da bi se osiguralo izjednaДЌavanje moguД‡nosti za sve osobe s
invaliditetom u narednom periodu je, sukladno Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom te Nacionalnoj strategiji za izjednaДЌavanje moguД‡nosti za osobe s invaliditetom, potrebno izraditi jedinstveni
sustav vjeЕЎtaДЌenja za osobe s invaliditetom.
Metode: SlijedeД‡i preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) te ДЌinjenicu da je Hrvatska ratificirala Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom, u kojoj definicija invaliditeta ukljuДЌuje i vaЕѕnost
interakcije osobe s invaliditetom i njezine okoline, ДЌlanovi intersektorske radne skupine pri Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi odluДЌili su da se u procjeni uzrok invaliditeta i funkcionalnih sposobnosti osobe komplementarno koriste MeД‘unarodna klasifikacija bolesti i srodnih stanja (MKB-10) te
MeД‘unarodna klasifikacija funkcioniranja, onesposobljenosti i zdravlja (MKF).
Rezultat: Da bi se ostvario druЕЎtveno medicinski model invaliditeta, kao osnova rada Jedinstvenog
tijela vjeЕЎtaДЌenja, izraД‘ena je, temeljem dosadaЕЎnjih propisa i MKB-a, Jedinstvena lista oЕЎteД‡enja organizma te, temeljem MKF-a, Lista za ocjenu stupnja oЕЎteД‡enja funkcije te procjenu razine potpore. Da
bi se takav model ostvario i implementirao u procjenu invaliditeta potrebno je valorizirati oЕЎteД‡enje te
funkcioniranje osobe. Kod naДЌina valorizacije obje vrste oЕЎteД‡enja postoje odreД‘ene dileme ДЌlanova
gore navedene radne skupine.
ZakljuДЌak: Za utvrД‘ivanje najboljeg naДЌina valorizacije oЕЎteД‡enja organizma i funkcionalnih sposobnosti u naredne dvije godine potrebno je detaljno razraditi stvorene osnove ЕЎto je ujedno i poziv svim
zainteresiranim struДЌnjacima raznih profila (lijeДЌnici raznih specijalnosti, psiholozi, defektolozi itd.) da
se ukljuДЌe sa svojim prijedlozima u rjeЕЎavanju navedene problematike standardizacije te razvoju nacionalnog modela invaliditeta temeljenog na druЕЎtveno medicinskom modelu u skladu s preporukama
SZO-a.
DIZ - 328
NEJEDNAKOSTI U ZDRAVSTVU вЂ“ TERENSKO ISTRAЕЅIVANJE 2010.
Srijeda
Wednesday
13
Listopad
October
BENKOVIД† V1, Е tulhofer A1, PristaЕЎ I2, StevanoviД‡ R2
1
Filozofski fakultet, SveuДЌiliЕЎte u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
vanesa.benkovic@gmail.com
TehnoloЕЎke inovacije, ekonomski razvoj i poveД‡ana uДЌinkovitost zdravstvene njege prati produЕѕenje
oДЌekivanog trajanja Еѕivota. Usporedo, poveД‡avaju se razlike zdravstvenih ishoda meД‘u razliДЌitim socioekonomskim grupama svih druЕЎtava.
Socioekonomske promjene, povezane sa specifiДЌnim promjenama u sustavu zdravstvene njege Hrvatske,
nezdravi stilovi Еѕivota kao posljedica niskog ekonomskog (i obrazovnog) statusa, znaДЌajno pridonose
razinama jednakosti u zdravlju i zdravstvenoj njezi (tj. nemoralnim, nepravednim i nepraviДЌnim nejednakostima u zdravlju).
Podaci koji opisuju ovu situaciju u Hrvatskoj su relativno slabi. U svibnju ove godine sredstvima MSD &
Co provedena je terenska anekta na reprezentativnom uzorku RH N=1000, s ciljem utvrД‘ivanja nejednakosti u zdravlju i pristup zdravstvenih usluga u Hrvatskoj.
Metodologija:
Instrument je kreiran koristeД‡i niz ДЌestica iz srodnih instrumenata, te delphi consensus metodom.
Anketa je provedena na uzorku od 1000 stanovnika RH u dobi izmeД‘u 25 i 70 godina. Uzorak
istraЕѕivanja planiran je kao proporcionalni probabilistiДЌki uzorak iz 6 regija RH. Unutar svake regije,
uzorak je planiran kao tro-etapni probabilistiДЌki uzorak stanovniЕЎtva regije u dobi 25-70 godina.
Cilj: Cilj istraЕѕivanja bio je analizirati moguД‡u uzroДЌno-posljediДЌnu povezanost socijalno-ekonomskih
obiljeЕѕja s ponaЕЎanjima koja utjeДЌu na zdravlje, te koriЕЎtenje zdravstvenom zaЕЎtitom, zatim procijeniti
broj ljudi koji u Hrvatskoj snosi posljedice pojedinih aspekata nepraviДЌnosti u zdravlju, te kvantitativno odrediti apsolutne i relativne razlike u zdravlju za odabir pokazatelja koji najbolje odgovaraju
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
2
22
istraЕѕivanoj skupini i aspektu zdravlja.
Rezultati: U modelu koji objaЕЎnjava 29% varijance zdravlje, rezultati multiple regresije kriterijske varijable вЂњzdravljeвЂќ pokazali su da su statistiДЌki znaДЌajni prediktori: SES, osobnost, В druЕЎtvena povezanost
i financijske prepreke. Najslabija povezanost je zabiljeЕѕena izmedju zdravlja i socijalne povezanosti.
Kada se analiza provede odvojeno prema spolu, kod muЕЎkaraca su sva 4 prediktora podjednako povezana sa zdravljem, a kod Еѕena, zanimljivo, socijalna povezanost nije znaДЌajni prediktor zdravlja.
Podtema Subtopic:
DRUЕ TVENE ODREDNICE ZDRAVLJA вЂ“ Nejednakosti u zdravlju
SOCIAL DETERMINATS OF HEALTH - Inequalities in health
Poster prezentacije Poster presentations
DIZ - 131
PROVOГђENJE AKCIJSKOG PLANA вЂњDESETLJEД†E ZA UKLJUДЊIVANJE ROMAвЂќ
VLAH N1, LazareviД‡-Rukavina I1, GaЕЎparoviД‡-BabiД‡ S1, JankoviД‡ S1, BenДЌeviД‡-Striehl H2, GlibotiД‡-Kresina H1
1
2
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primarsko-goranske Еѕupanije, Rijeka, Hrvatska
Medicinski fakultet SveuДЌiliЕЎta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska
nevenka.vlah@zzjzpgz.hr
Srijeda
Wednesday
13
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010., Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Cilj: Prikaz provoД‘enja Programa poboljЕЎanja zdravlja i zdravstvene zaЕЎtite romske populacije temeljem
potpisivanja Deklaracije вЂњDesetljeД‡e za ukljuДЌivanje Roma 2005. - 2015.вЂќ te izrade Akcijskog plana za
njegovo provoД‘enje.
Metode: Godine 2009. Odjel socijalne medicine preuzima provoД‘enje Programa od EpidemioloЕЎkog
odjela Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primirsko-goranske Еѕupanije
Kao polaziЕЎte nastavka provoД‘enja Programa odreД‘eno je utvrД‘ivanje naДЌina pristupa romskoj
populaciji. U tu je svrhu ostvarena suradnja s Centrima za socijalnu skrb te postojeД‡im udrugama i
zajednicama Roma i AЕЎkalija na podruДЌju ЕЅupanije. Temeljem njihova iskustva i iskustva EpidemioloЕЎkog
odjela provoditelji programa odluДЌili su svoje aktivnosti usmjeriti prosvjeД‡ivanju roditelja romske djece.
Obzirom na saznanja o njihovom tradicionalnom i kulturoloЕЎkom nasljeД‘u kao ciljana populacija
odabrane su Еѕene/majke.
Temeljem podataka o socioekonomskom i druЕЎtvenom poloЕѕaju romske populacije odreД‘ene su
prioritetne teme za edukaciju.
Tijekom 2009. godine provedene su edukacije vezane uz prevenciju ozljeД‘ivanja male djece, prevenciju nasilja, sprijeДЌavanje zaraznih bolesti i tema zaЕЎtite reproduktivnog zdravlja u romskom naselju u
OmiЕЎlju, Zajednici Roma i Udruzi Еѕena Romkinja u gradu Rijeci te s predstavnicima AЕЎkalija u Mjesnom
odboru Pehlin.
Polaznicima edukacija podijeljene su edukativne broЕЎure В«Prevencija ozljeД‘ivanja male djeceВ».
U sklopu Programa u tijeku je ispitivanje zdravstvenih potreba romske populacije. Koristi se anketni
upitnik SF36, validirani strukturirani instrument.
Rezultati: Odaziv je bio najbolji u romskom naselju u OmiЕЎlju gdje smo edukacijom obuhvatili sve
Еѕene koje Еѕive u naselju. LoЕЎiji odaziv bio je u gradu Rijeci (od oДЌekivanih 90 edukacijama se odazvalo
25 sudionica), dok joЕЎ nikakvu suradnju glede edukacija nismo uspjeli ostvariti s romskom manjinom
na podruДЌju Gorskog kotara.
ZakljuДЌak: Obzirom da o zdravstvenom stanju i zdravstvenim potrebama romske populacije nema
puno podataka potrebno je pojaДЌati istraЕѕivanja u tim segmentima. Postoji problem u oteЕѕanom pristupu romskoj manjini zbog njihovih tradicionalnih i rigidnih odnosa te meД‘usobnoj razjedinjenosti i
netrpeljivosti stoga je potrebno viЕЎe poraditi na tom planu.
Korisnost Programa oДЌituje se u nastojanju poboljЕЎanja druЕЎtvenog i gospodarskog poloЕѕaja Roma te
uklanjanju dugogodiЕЎnje marginalizacije i diskriminacije romske manjine.
23
DIZ - 77
NEJEDNAKOSTI U ZDRAVLJU URBANOG I RURALNOG STANOVNIЕ TVA
VARAЕЅDINSKE ЕЅUPANIJE - USPOREDBA ODABRANIH POKAZATELJA ZDRAVLJA
STIPEЕ EVIД† RAKAMARIД† I, LanДЌiД‡ F
Zavod za javno zdravstvo VaraЕѕdinske Еѕupanije, VaraЕѕdin, Hrvatska
javno-zdravstvo@zzjzzv.hr
Uvod: Jednakost u zdravlju (engl. equity) je jedno od osnovnih naДЌela globalne strategije вЂћZdravlje za sve do 2000. godineвЂњ Svjetske zdravstvene organizacije. Nejednakosti u zdravlju posljedica su
druЕЎtvene nejednakosti i nejednakih Еѕivotnih moguД‡nosti. ЕЅivotni uvjeti i moguД‡nosti u urbanim sredinama razlikuju se od onih u ruralnim pa se oДЌekuje postojanje nejednakosti u zdravlju tih dviju
skupina stanovniЕЎtva.
Cilj: Analiza dostupnih zdravstvenih pokazatelja urbanog i ruralnog stanovniЕЎtva VaraЕѕdinske Еѕupanije
u svrhu detekcije eventualnih nejednakosti u zdravlju tih dviju skupina stanovniЕЎtva.
Metode: Obrada rutinskih zdravstveno statistiДЌkih podatakaВ koji se prikupljaju na lokalnoj i drЕѕavnoj razini. Iz dostupnih podataka izraДЌunate su grube stope opД‡eg i specifiДЌnog mortaliteta te postotni udjeli.
Rezultati: Ruralno stanovniЕЎtvo (R) VaraЕѕdinske Еѕupanije u 2006. i 2007. godini ima viЕЎe stope opД‡eg
mortaliteta od urbanog (U) stanovniЕЎtva (R=1204,18/100000 st., U=1105,92/100000 st. u 2006. godini; R=1341,45/100000 st., U=1181,61/100000 st., u 2007. godini) teВ specifiДЌnog mortaliteta od
cirkulacijskih bolesti (R=647,84/100000 st., U=571,14/100000 st. u 2006. godini.; R=740,5/100000
st., U=619,32/100000 st. u 2007. godini) i ozljeda (R=73,45/100000 st., U=60,9/100000 st. u 2006.
godini, R=78,27/100000 st., U=60,9/100000 st. u 2007. godini). U ruralnim sredinama uoДЌavaВ se
dvostruko veД‡iВ udio novoroД‘ene djece maloljetnih majki (15-19 godina) nego u gradskima (R= 8,23%,
U=4,3% u 2006. godini; R= 5,7%, U=3,7% u 2007. godini). Manji je postotak umiranja u zdravstvenoj ustanovi kod ruralnog nego kod gradskog stanovniЕЎtva, a veД‡i postotak umiranja od bolesti od
koje prethodno nisu uopД‡e bili lijeДЌeni. ProsjeДЌna stopa specifiДЌnog mortaliteta od malignih novotvorina gradskog stanovniЕЎtva veД‡a je u odnosu na seosko stanovniЕЎtvo.
DIZ - 50
RIZIДЊNI ДЊIMBENICI POVEZANI S ODLUKOM NA LEGALNI PEKID
TRUDNOД†E U HRVATSKOJ
ERCEG M 1, Kern J2, Rodin U1, VuletiД‡ S2
1
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
Е kola narodnog zdravlja вЂћAndrija Е tamparвЂњ Medicinskog fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
2
marijan.erceg@hzjz.hr
Cilj: Prepoznati riziДЌne ДЌimbenike povezane s odlukom Еѕene na legalni prekid trudnoД‡e i dobiti
dragocjene informacije za razvoj zdravstvene politike i planiranje preventivnih intervencija na podruДЌju
reproduktivnog zdravlja.
Metode: U radu su koriЕЎteni podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo obuhvaД‡eni u bazi podataka
o porodima i prekidima trudnoД‡a zabiljeЕѕenim u zdravstvenim ustanovama u razdoblju od 2002.
do 2008. godine. Za obje skupine ispitanica prikupljeni su podaci o dobi, broju Еѕive djece, braДЌnom
13
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
ZakljuДЌak: Ruralno stanovniЕЎtvo u VaraЕѕdinskoj Еѕupaniji loЕЎije je obuhvaД‡enoВ mjerama preventivne
zdravstvene zaЕЎtite, manja je zdravstvena prosvjeД‡enost te dostupnost zdravstvene sluЕѕbe ЕЎto utjeДЌe
na veД‡i opД‡i i specifiДЌni mortalitet od najДЌeЕЎД‡ih uzroka smrti.В U cilju postizanja jednakosti u zdravlju
potrebno je preventivneВ programe ciljano usmjeravati prema ruralnom stanovniЕЎtvu, unaprjeД‘ivati
socijalneВ odrednice zdravlja na selu (prijevoz, zaposlenost, infrastrukturu, zdravstvene kadrove) te
poboljЕЎati dostupnost zdrave, raznovrsne, po cijeni prihvatljive hrane te sportsko-rekreativnihВ i
kulturno-druЕЎtvenih sadrЕѕaja u ruralnim sredinama.
Srijeda
Wednesday
24
statusu, obrazovanju i radnom statusu. IstraЕѕivanjem nisu bili obuhvaД‡eni osobni identifikacijski podaci ispitanica. Za analizu razlika izmeД‘u skupina Еѕena s abortusom i onih koje su rodile koriЕЎtena je
logistiДЌka regresija, a za prepoznavanje paterna riziДЌnih ДЌimbenika korespondencijska analiza. В Rezultati: U razdoblju od 2002. do 2008. godine u zdravstvenim ustanovama Hrvatske zabiljeЕѕena
je ukupno 322.331 trudnoД‡a, od kojih je 34.923 (10,8 %) zavrЕЎilo abortusom, a 287.408 (89,2 %)
roД‘enjem djeteta. U skupini Еѕena s legalnim prekidom trudnoД‡e, veД‡i je udio: neudatih (23,8% naprema 5,4%), onih s 2 i viЕЎe Еѕive djece (52,8% naprema 17,8 %), onih koje nisu zavrЕЎile ЕЎkolovanje
(7,2 % naprema 1,6 %), nezaposlene su (17,4 % naprema 10,0 %), imaju status domaД‡ice (12,4 %
naprema 9,9%) te imaju 8 i manje godina zavrЕЎene ЕЎkole (12,5% naprema 7,4 %). Е to je broj godina
zavrЕЎene edukacije manji raste udio onih koje zavrЕЎavaju abortusom.
Prema rezultatima logistiДЌke regresije razlikama najviЕЎe doprinose status studenta (OR 7,12; 95%
CI=6,66-7,62), broj prethodno roД‘ene Еѕive djece (OR=2,29; 95% CI=2,26-2,32), srednja struДЌna sprema (OR=2,13; 95% CI=2,05-2,21), Еѕivot izvan braka (OR=2,12; 95% CI=2,01-2,23) te nezaposlenost
(OR=2,04; 95% CI=1,93-2,15). Rezultati korespondencijske analize meД‘u Еѕenama s legalnim prekidom trudnoД‡e izdvajaju one mlaД‘e Еѕivotne dobi, niЕѕe razine edukacije te skupine onih s veД‡im brojem
prethodno roД‘ene Еѕive djece i nerijeЕЎenim socijalnim statusom (ЕЎkolovanje, nezaposlenost).
ZakljuДЌak: Zdravstvenu politiku i intervencije na podruДЌju reproduktivnog zdravlja treba razvijati
vodeД‡i raДЌuna o razliДЌitim skupinama Еѕena koje su pod poveД‡anim rizikom za odluku na abortus,
meД‘u kojima se istiДЌu one koje su u braku, imaju dvoje i viЕЎe djece, one mlaД‘e Еѕivotne dobi, niЕѕeg
su stupnja edukacije i imaju loЕЎije socioekomomske prilike. Rezultati pokazuju da se legalni prekid
trudnoД‡e joЕЎ uvijek koristi kao mjera kontracepcije te da je potrebno razvijati programe planiranja
obitelji koji obuhvaД‡aju i primjenu mjera kontracepcije.
Srijeda
Wednesday
13
Listopad
October
DIZ - 321
POVEZANOST OBRAZOVANJA I MATERIJALNOG STANJA S TJELESNIM I
DUЕ EVNIM FUNKCIONIRANJEM
BENKOVIД† V1, PolaЕЎek O2
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010., Zagreb, Hrvatska
1
Filozofski fakultet SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Е kola narodnog zdravlja вЂњAndrija Е tamparвЂќ Medicinskog fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
2
venesa.benkovic@gmail.com
Cilj rada bio je istraЕѕiti povezanost obrazovanja i materijalnog stanja s tjelesnim i duЕЎevnim funkcioniranjem mjerenim normiranim upitnikom SF-36В® (Short form-36). U istraЕѕivanju su koriЕЎteni podaci iz
Hrvatske zdravstvene ankete 2008., provedene na uzorku od 3.518 ispitanika. Hrvatsku zdravstvenu
anketu 2003. godine provela je Е kola narodnog zdravlja В«Andrija Е tamparВ» i Hrvatski zavod za javno
zdravstvo pod okriljem Ministarstva zdravstva RH, u sklopu projekta za prevenciju kardiovaskularnih
bolesti financiranog kreditom Svjetske banke. Prvobitno anketiranje provedeno je 2003. godine, a
ponovljeno je 2008. godine na istom uzorku ispitanika. KoriЕЎtena su dva pokazatelja вЂ“ zbirna sastavnica tjelesnog zdravlja (engl. physical common score - PCS) i duЕЎevna sastavnica tjelesnog zdravlja
(engl. mental common score вЂ“ MCS). Obrazovanje je bilo iskazano kao stupanj zavrЕЎenog ЕЎkolovanja,
a materijalni status je iskazan kao subjektivan dojam ispitanika. U analizi je koriЕЎten Spearmanov rang
test. Rezultati su ukazali na postojanje statistiДЌki znaДЌajne povezanosti materijalnog stanja s duЕЎevnim
funkcioniranjem (r=-0,18, P<0,001), dok korelacija s fiziДЌkim funkcioniranjem nije bila statistiДЌki
znaДЌajna (r=-0,01; P=0,648). Obrazovanje je bilo statistiДЌki znaДЌajno povezano s obje varijable вЂ“
fiziДЌkim i duЕЎevnim funkcioniranjem (r=0,06; r=-0,13, oba P<0,001). Dobiveni rezultati odraz su
sloЕѕenog meД‘uodnosa obrazovanja i materijalnog stanja kao pokazatelja socioekonomskog statusa s
pokazateljima zdravlja, pa tako i tjelesnog i duЕЎevnog funkcioniranja.
25
DIZ - 249
DRUGI POGLED NA BOLEST OVISNOSTI: PSIHOAKTIVNA SUPSTANCA I
OPASNOST ZA ZDRAVLJE
TILJAK H, KujundЕѕiД‡ Tiljak M, Tiljak A
Medicinski fakultet SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
htiljak@snz.hr
Bolest ovisnosti predstavlja ozbiljni zdravstveni problem pojedinca i istovremeno opasnost za zdravlje
njegove uЕѕe i ЕЎire okoline. Uz primarno oboljelog ugroЕѕeno je zdravlje njegove obitelji i zdravlje ЕЎire
druЕЎtvene zajednice. Od pasivnog puЕЎenja do transmisije bolesti naslijeД‘em, od naruЕЎenih obiteljskih
odnosa do prijenosa prateД‡ih zaraznih bolesti вЂ“ sve su to razliДЌiti tipovi problema koji mogu negativno utjecati na zdravlje okoline oboljelog. Podijeljena u tri nivo, ukupna slika problematike ovisnosti
ukazuje na brojne opasnosti.
Osobna ugroЕѕenost
UgroЕѕenost obiteljI
DruЕЎtvo: socijalna epidemiOlogija
Organsko zdravlje
PojedinaДЌno zdravlje ДЌlana
Prenosivost bolesti - вЂћzarazaвЂњ
PsihiДЌko zdravlje
Obiteljski odnosi
Bezuvjetne posljedice
(npr. pasivno puЕЎenje)
Socijalno funkcioniranje
Gospodarstvena uloga obitelji
Uvjetne posljedice
( npr. promet, nasilje)
NaslijeД‘e
Legislativa i kriminal
Javnost nije svjesna kompleksnosti meД‘upovezanosti zdravlja pojedinca i okoline. Javna osuda i
preЕЎutno prihvaД‡anje pojedinih oblika ponaЕЎanje ovisnika nije uvijek utemeljena na racionalnim principima. Konzumacija i zloupotreba legalnih sredstava ovisnosti druЕЎtveno je prihvatljivija u usporedbi s
koriЕЎtenjem nelegalnih sredstava bez obzira na jaДЌinu utjecaja i potencijal ЕЎtete koju uzrokuje. To se osobito odnosi na primjer puЕЎenja u restoranima ili tijekom trudnoД‡e te prigodnu zloupotrebu alkohola
i upravljanje motornim vozilom. S druge strane koriЕЎtenje nekih od nelegalnih sredstava u zatvorenom
krugu punoljetnih dobrovoljaca koji apstiniraju od upravljanja motornim vozilom predstavljaju mnogo
manju ugrozu zdravlja okoline. Promatranje problematike konzumacije psihoaktivnih tvari iz te perspektive otvara moguД‡nost drugaДЌijeg definiranja bolesti ovisnosti, rizika za zdravlje i Еѕivotnog stila.
Zdravstveni profesionalci moraju dobro poznavati potencijalnu ЕЎtetnost pojedinih sredstava na svim
nivoima, prepoznati rizike za zdravlje konzumenta i rizike za zdravlje okoline, prepoznati razvijenu
bolest ovisnosti, te racionalno i adekvatno intervenirati prema oboljelom pojedincu i prema ugroЕѕenim
osobama iz okoline.
13
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Pri tome treba uoДЌiti da se pojedina sredstva ovisnosti razlikuju po jaДЌini pojedinih utjecaja, odnosno predstavljaju razliДЌiti stupanj opasnosti za zdravlje okoline. Konzumacija duhana i alkohola ima
znaДЌajne posljedice na trudnoД‡u i naslijeД‘e, dok konzumacija kokaina ili heroina ima devastirajuД‡e
posljedice na gospodarstvo obitelji. Pasivno puЕЎenje duhana je gotovo nemoguД‡e izbjeД‡i, dok konzumacija alkohola ne zagaД‘uje okolinu u istoj mjeri. Krvlju prenosive bolesti koje se stjeДЌu intravenoznom konzumacijom droga predstavljaju potencijalni izvor zaraze za ukuД‡ane, dok konzumacija
ekscitacijskih droga nema infektivni potrencijal.
Srijeda
Wednesday
26
DIZ - 265
PROGRAMI SMANJENJA Е TETE U ZAGREBU
JOVOVIД† I
Udruga za unaprjeД‘enje kvalitete Еѕivljenja вЂћLETвЂњ, Zagreb, Hrvatska
Ulet@zg.t-com.hr
Udruga LET od 2003. godine kontinuirano provodi Programe smanjenja ЕЎtete za podruДЌje Grada Zagreba. Aktivnosti koje provodimo ukljuДЌuju podjelu igala, ЕЎtrcaljki, kondoma, edukativnog materijala
i pomoД‡nog pribora kroz direktan rad, tzv. vanjski rad u organizaciji 2 mobilne jedinice te prikupljanje
i ДЌiЕЎД‡enje lokacija od odbaДЌenog pribora za injektiranje.
Glavni cilj programa je smanjenje zdravstvenih i socijalnih posljedica koriЕЎtenja droga s naglaskom na
promjeni ponaЕЎanja koje vodi sprjeДЌavanju ЕЎirenja HIV-a, hepatitisa B i C kao i ostalih krvlju i spolno
prenosivih bolesti. Program se temelji na metodama vanjskog (outreach) rada koji ima za cilj doД‡i
u kontakt s korisnicima programa gdje se oni nalaze te se zbog specifiДЌnih uvjeta Еѕivota u Gradu
Zagrebu (kvartovsko funkcioniranje Еѕivota u Gradu), organizira mobilna jedinica za izmjenu pribora,
tzv. mobilni needle exchange. Dva dostavna vozila se zaustavljaju na ukupno 11 lokacija u Gradu, uz
moguД‡nost da korisnici nazovu ili poЕЎalju poruku na mobitele outreach tima te dogovore mjesto i
vrijeme za dostavu pribora (program: ZAGREB- ZOVI).
Svi programi se temelje na anonimnosti, povjerljivosti i zaЕЎtiti privatnosti naЕЎih korisnika.
Srijeda
Wednesday
13
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010., Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Svi korisnici su dobrodoЕЎli da koriste usluge i dobiju pribor i edukativni materijal od Udruge, a program
pripada tzv. nisko zahtjevnim programima ЕЎto znaДЌi da ne postoje posebni kriteriji koje osobe moraju
zadovoljiti osim da su punoljetne. Na taj naДЌin se smanjuju potencijalne barijere koje sprjeДЌavaju korisnike da koriste ponuД‘ene usluge te je time uДЌinak na sprjeДЌavanje ЕЎirenja zaraznih bolesti veД‡i.
Intravenski korisnici droga - punoljetne osobe koje koriste sredstva intravenski (ali poneka osoba i intramuskularno koristi steroide) mogu zatraЕѕiti usluge Udruge LET kroz direktan kontakt, preko vrЕЎnjaДЌkih
edukatora ili svojih poznanika. Korisnici su veД‡inom mlade osobe sklone riziДЌnom ponaЕЎanju. Vanjski
radnici dijele letke po ljekarnama, domovima zdravlja i ambulantama opД‡e medicine kako bi informacija o ovom programu doЕЎla do ЕЎto veД‡eg broja krajnjih korisnika. To su takoД‘er i mlade osobe
pod rizikom koje koriste drogu i alkohol te se okupljaju po parkovima, igraliЕЎtima oko ЕЎkola i vrtiД‡a te
parkiraliЕЎtima, pogotovo u kasnim veДЌernjim satima.
DIZ - 175
BEHAVIOUR IN ADOLESCENCE - CONNECTION TO HOMOSEXUAL STIGMA
SARAJLIД† VUKOVIД† I
Neuropsychiatric Hospital вЂћDr. Ivan BarbotвЂњ, PopovaДЌa, Croatia
isarajlic26@gmail.com
Adolescence is an important phase of life that is caracterised with the development of sexual orientation, as well as of forming homosexual groups and peer realtionships: group of girls on one side and
a group of boys on the other. It is also the time of forming subgroups, the time in which intolerance
emerge. There is evident appearance of subgroups formation, and between boys it is common to try
out masculine qualities, e.i. to show dominace, force, to fight, and there is a need to have a target on
whom they can practice the force.
In this context, it is interesting to observe reactions toward different individual, the one that is seen
week in the group, the one that should be excluded by the group rules. Basicaly we can tell that it is
about usual social behaviour that is accepted in connection to male and female gender image. Behaviour that is result of numerous previous educational, breeding, identification and hereditary psychobiological caracteristics. Narrow and wider social environment (family, school, society) usually sup-
27
ports traditional attitudes toward masculinity and femininity, and in a way apperance of stigma rise.
The aim of this theoretical work is to raise discussion about the ways of how to strengthen social,
narrow and wider, context to deminish stigmtisation and protect minorities from common ways of
excluding from majority of the population. Is Croatian society ready to work on it?
JZI - 206
RAD CENTRA ZA DOBROVOLJNO SAVJETOVANJE I TESTIRANJE NA HIV U
ZAVODU ZA JAVNO ZDRAVSTVO ISTARSKE ЕЅUPANIJE U PULI
VALIД† J, Skopljak V
Zavod za javno zdravstvo Istarske Еѕupanije, Pula, Hrvatska
epidemiologija@zzjziz.hr
Cilj: Cilj je analizirati rad Centra za anonimno, dobrovoljno i besplatno savjetovanje i testiranje na HIV u
Zavodu za javno zdravstvo Istarske Еѕupanije od oЕѕujka 2006. do 2009. godine.
Metode: Tijekom savjetovanja i testiranja ispunjeno je 254 upitnika. Analizirani su podaci o spolu, dobi,
zaposlenju, mjestu stanovanja, riziДЌnom ponaЕЎanju, seksualnoj opredijeljenosti, zaЕЎtiti, broju partnera.
Na kraju savjetovanja i testiranja korisnik je ispunio i anonimni evaluacijski upitnik.
Rezultati: NajДЌeЕЎД‡e su se Centru obratile mlade osobe, u dobi od 20 вЂ“ 29 godina, njih 129 (51,0%) i
30 вЂ“ 39 godina, njih 82 (32,2%), muЕЎkog spola u veД‡ini (171), srednje struДЌne spreme (161), iz grada
(165), trenutno zaposleni (171). Podjednako su to bile osobe u stalnoj vezi (96) ili samci (99). Povod
dolaska u Centar je u najveД‡em broju sluДЌajeva bio spolni odnos bez zaЕЎtite nekad u proЕЎlosti (181),
kao i u posljednjih 6 mjeseci (172). Prema seksualnoj opredijeljenosti u veД‡ini su to osobe sa sklonoЕЎД‡u
prema suprotnom spolu, njih 226 (89,0%), osoba sa sklonoЕЎД‡u prema istom spolu bilo je 18 (7,1%), a
prema oba spola 10 (4,0%). U trajnoj vezi najДЌeЕЎД‡e ne koriste kondome (74) ili ponekad (62) iz razloga
ЕЎto vjeruju svojim partnerima, dok u vezama izvan trajne veze kondom koristi uvijek njih 47, najДЌeЕЎД‡e 48,
ponekad 46, a nikad njih 25.
JZI - 32
DRUG RELATED DEATHS IN THE SPLIT-DALMATIA COUNTY 1997-2007
MARASOVIД† Е UЕ NJARA I1, SmoljanoviД‡ A1, Definis GojanoviД‡ M2
1
Public Health Institute of Split and Dalmatia County, Split, Croatia
Department of Forensic Medicine, Clinical Hospital Centre Split, University of Split, School of
Medicine, Split, Croatia
2
ivana_ms@yahoo.com
The EMCDDA (European Monitoring Centre for Drugs and Drug Addiction) definition of drug-induced
deaths refers to deaths (overdosing) directly caused by the consumption of one or more drugs, of
which at least one is illicit.
Aim: The aim of the present study is to explore the frequency of all drug-induced deaths in the SplitDalmatia County in 1997 вЂ“ 2007 timeframe, and to analyze some of the characteristics of these deaths
so as to help targeting preventive policies.
13
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
ZakljuДЌak: Analizom dobivenih podataka zakljuДЌujemo da se otvaranje Centra u Istarskoj Еѕupaniji pokazalo opravdanim. Korisnici i.v. droga su se obratili Centru u malom broju (7) iz razloga ЕЎto su se obratili
SluЕѕbi za prevenciju ovisnosti. UoДЌava se maleni broj osoba koje imaju istospolne odnose, dok se niti
jedna osoba koja se bavi prodajom seksualnih usluga nije obratila Centru, ЕЎto ostaje cilj daljnjeg rada
Centra. U najveД‡em broju (155) se korisnika izjasnilo da bi svojim prijateljima preporuДЌilo savjetovanje
i testiranje u Centru, kao ЕЎto ih je i potaklo da ubuduД‡e promijene svoje riziДЌno spolno ponaЕЎanje (93).
Srijeda
Wednesday
28
Methods: The data on drug-induced deaths were collected using records from the Department of
Forensic Medicine, Clinical Hospital Centre Split University of Split School of Medicine.
Results: There were 190 drug-induced deaths in the observed 11-year period. Statistically significant
difference (p=0.004, П‡2 test for trend) was found in the number of deaths in 1997 in comparison to
2007. The majority of 105 (55%) deceased were 25-34 years old, and 92% (175) of them were male.
There was a 94%-higher death probability in 25-34 age group (П‡2=5.55, p =0.064). The average age
of all deceased was 31.01В±7.59 (median 31; range 18-49). Almost three quarters of the deceased
were single and more than three fifths were unemployed. The most common place of death was at
home. Approximately 80% of the deceased were autopsied, and the autopsy was followed by вЂњfullpackageвЂќ histological and toxicological analyses. Out of all examined cases, the majority of druginduced deaths (93 or 61%) were attributed to heroin. Heroin was the sole cause of death in 35 (23 %)
cases. Methadone was the cause of death in 24 (16%) cases. 3,4-methylenedioxy-methamphetamine
(MDMA) deaths were rare (3%). Cocaine deaths were also rare (1%). It is important to note that
three fifths (56%) of the cases involved multi-substance use, with an evident trend towards the
establishment of such an abuse pattern.
Conclusions: The facts present herein call for further response from the medical profession, as well as
for active socio-political steps taken against drug addiction.
DIZ - 42
MOBING - IZAZOV ZDRAVLJU
RAЕЅIД† D1, Leskur A1, EteroviД‡ M1, DrugoviД‡ D1, RaЕѕiД‡ A2
1
Srijeda
Wednesday
13
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010., Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
2
Dom zdravlja Zagreb - Centar, Zagreb, Hrvatska
Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu, Zagreb, Hrvatska
davorin.razic@gmail.com
Cilj: Cilj rada je ukazati na vaЕѕnost i potrebu zdravstvenih pregleda osoba izloЕѕenih psihofiziДЌkom
zlostavljanju na radnom mjestu, odnosno sprijeДЌavanje pogorЕЎanja njihovog postojeД‡eg zdravstvenog stanja koje je naruЕЎeno djelovanjem mobinga te pruЕѕanje pravovremene pomoД‡i radi ЕЎto brЕѕeg
vraД‡anja u kvalitetan Еѕivot.
Ispitanici i metode: Analizirano je136 zdravstvenih kartona pregledanih osoba u dobi od 24 do 63 godine, razliДЌitih zanimanja, koje su najmanje 8 mjeseci bile podvrgnute mobingu. Od toga su 98 (72,05
%) bile Еѕenskog spola, a 38 (27,95 %) muЕЎkog spola. Zdravstveni podaci su dobiveni anamnestiДЌkim
i kliniДЌkim pregledom, psihologijskom obradom te na temelju postojeД‡e medicinske dokumentacije.
Medicinska obrada se obavezno sastoji od pregleda specijaliste medicine rada, psihijatra i psihologa,
koji saДЌinjavaju struДЌni tim, te laboratorijske obrade, KKS, GUK, urin, ukljuДЌujuД‡i masnoД‡e u krvi i
gama Gt, kao i EKG nalaz. Nakon zavrЕЎene timske obrade, pacijentu se osobno uruДЌuje izvjeЕЎД‡e o
rezultatima pregleda sa svim nalazima i medicinskim uputama. Po potrebi zlostavljanim se osobama
propisuje medicinska terapija i pruЕѕa ЕЎiroka psiholoЕЎka potpora, davanjem savjeta te provoД‘enjem
grupne i individualne terapije.
Rezultati: Ovisno o intenzitetu i trajanju mobinga, psihiДЌkom profilu te postojeД‡em zdravstvenom
stanju, javljaju se razliДЌiti psihofiziДЌki poremeД‡aji. U anamnezi pacijenata najДЌeЕЎД‡e se spominju umor,
nesanica, gubitak koncentracije, osjeД‡aj stezanja i bol u prsima te probavne smetnje. Na pregledu se
najДЌeЕЎД‡e nalazi poremeД‡aj prilagodbe i anksiozno-depresivni poremeД‡aj (122 osobe, 89,70% ), poviЕЎen
krvni tlak (65 osoba, 47,80%), ДЌir na Еѕelucu (5 osoba, 3,67%), hipertireoza (14 osoba, 10,29%),
razliДЌite promjene na koЕѕi (25 osoba, 18,38%), poremeД‡aj probave uz uДЌestale stolice (47 osoba,
34,56%), poremeД‡aj ciklusa (28 Еѕena, 28,57 %). Od laboratorijskih nalaza S-LDL kolesterol poviЕЎen kod
75 osoba (55,14%), H-DL poviЕЎen kod 31 osobe (22,79%), te patoloЕЎki EKG kod 21 osobe (15,44%).
102 osobe (75,00%) su bile na bolovanju.
ZakljuДЌak: Negativan stres uzrokovan mobingom kod nekih osoba uzrokuje ЕЎtetne uДЌinke na organizam s ozbiljnim i trajnim naruЕЎavanjem zdravlja, radne sposobnosti i kvalitete Еѕivota. SpecifiДЌnom
organizacijom pregleda i naДЌinom praД‡enja mobingiranih osoba u naЕЎoj ustanovi, aktivno sudjelujemo
u prevenciji ЕЎtetnog utjecaja mobinga na zdravlje ДЌovjeka, a ЕЎire, u smanjenju njegovih negativnih
socioekonomskih uДЌinaka.
29
DIZ - 356
THE EURO-PREVOB POLICY ANALYSIS TOOL FOR OBESITY PREVENTION: PILOT TESTING IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
FILIPOVIД† HADЕЅIOMERAGIД† A1, Pomerleau J2, Knai C2, Robertson A3, and the EURO-PREVOB
Consortium
Institute of Public Health of Federation of Bosnia and Herzegovina, Sarajevo, Bosnia and
Herzegovina
2
London School of Hygiene & Tropical Medicine, London, United Kingdom
3
Metropolitan University College, Copenhagen, Denmark
1
ahadziomeragic@hotmail.com
Objective: Policy Analysis Tool has been developed by the EURO-PREVOB project (www.europrevob.
eu) aiming to help policy makers and stakeholders to assess the potential impact of policies on determinants of obesity that are appropriate to different sub-regional contexts. The tool has been piloted
in five sub-regions of Europe to examine its relevance and applicability, as well as the suitability of
the methods used. The poster presents results obtained from pilot testing in Bosnia and Herzegovina,
representing South Eastern European Region.
Methods: The EURO-PREVOB policy analysis tool comprises two components: policy checklist and
community questionnaire. Policy checklist assesses the development and implementation of policies
related to food and nutrition, physical activity and inequalities in obesity using a life course and settings approach. Community questionnaire comprises food environment component and built environment component and examines indicators of food and built environments in areas of varying
socioeconomic levels.
Results: The Policy Checklist provided a detailed overview and inventory of policies relevant to obesity
that exist in a wide range of sectors at national and entity levels in Bosnia and Herzegovina as well as
insight into their strengths and weaknesses with regards to their response to obesity and socioeconomic inequalities.
Conclusion: Policy Analysis Tool proved to be an applicable, useful and relevant tool for identifying
and assessing implementation of policies related to nutrition, physical activity and obesity in Bosnia
and Herzegovina where circumstances are highly country-specific; it is suggested that it may also be
useful tool and possibly easier to use in more developed countries of the sub-region.
1. Conflict of Interest: None Disclosed
2. Funding: Research relating to this abstract was funded by the European CommissionвЂ™s 6th Framework Programme (Project no. 044291)
13
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
The Community Questionnaire was easily applicable, thus enabling efficient collection of data on environmental indicators at the community level, regardless of the specificity of the local context and of
the socioeconomic level of the areas examined.
Srijeda
Wednesday
30
DVORANA HALL: KORNATI II
Tema Topic
a) DruЕЎtvo i zdravlje Society and health
Podtema Subtopic:
ZDRAVLJE U ZAJEDNICI - Bihevioralni zdravstveni rizici u populaciji Hrvatske
COMUNITY HEALTH - Bihevioral health risks in Croatian population
Poster prezentacije Poster presentations
DIZ - 11
CRISIC-FM (CARDIOVASCULAR RISK AND INTERVENTION STUDY IN
CROATIA - FAMILY MEDICINE)
BERGMAN-MARKOVIД† B, Vrdoljak D, KranjДЌeviД‡ K, IveziД‡ LaliД‡ D, VuДЌak J
Department of Family Medicine, Andrija Е tampar School of Public Health, School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
biserkabergmanmarkovic@yahoo.com
Srijeda
Wednesday
13
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010., Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Aim. To investigate the efficiency of the Family Medicine PractitionerвЂ™s (FMPвЂ™s) intervention in primary
CVD prevention (PP), using the Systematic Coronary Risk Evaluation (SCORE) tables. The cross-sectional arm was determined regional (coastal, continental) and intraregional (urban, rural) distribution of
CV risk factors.
Methods. Data were collected from cross-sectional arm of the multicentric, prospective, randomized
controlled, cohort interventional study (CRISIC-fm,ISRCTN31857696), conducted on representative
quadruple stratiffied sample (county, region, settlement size, number of patients enlisted for GP) of
adults in GP's care.
Results. Compared continental vrs coastal region (21.5%, 26.4%;P=0.008 and urban vrs.rural (20.7%,
14.8%;P<0.001) examenees smoke more often, without difference according to gender (23.1%, 23%
;P=0.999). Overweight were 42.1% examinees (coastal region 43.8%, urban settlements (43.3%).
Obese were 36.3% (continental vrs costal area (37.9% P=0.034, and rural vrs urban settlements
(42.7%, 34.0%; P=0.001). Higher number of centraly obese examimnees were in urban settlements
(P=0.004). Metabolic syndrome was more frequent in males (65.6%, 60.5%,P=0.015), in the continent (63.1%, 57.4% ;P=0.009) and urban settlements (69.3%, 58.5%,P<0.001). In physical activity, difference exists according to settlement size: more moderate and vigorous in rural settlements
(60.)%, 56.8%; 4,9%, 3,2%; P=0.013). Difference in alcohol consumption is significant between genders (P<0.001) in favour of males, between regions (more in continental area P<0.001) and according to setllement size (more in rural area (P=0.002). Binge drinking pattern is more frequent in continental area 20.3%, 17.6%, P<0.001), no differences by settlement size. Mean systolic blood pressure
(RRs) was 131.4В±17.4 mm Hg, diastolic (RRd) 80.7В±9.6 mm Hg, with difference between genders
(males P=0.029). Both RRs and RRd were lower in coastal area (P=0.027) and urban settlements (P
<0.001). In treated patients, target BP levels were achieved in 68% of cases, more often in urban
settlements (P=0.001), in secondary prevention subsample were achieved in 43.7%, more often in
coastal area (P=0.001). Mean total cholesterol was 6.0В±8.5 mmol/l (HDL 1.8В±5.4, LDL 3.5В±1.1), triglycerides 1.9В±1.8mmol/l, glucose 6.2В±10.4 mmol/l, with no regional or settlement size differences.
Uric acid level was 289.2В±98.3 Ојmol/l, higher in males from coastal (t=-2.371, df=784, P=0.018)
when compared to men in continental and females from continental area (P=0.021) when compared
to women in coastal.Total cerebrovascular risk was (Framingham risk score) 8.4В±10.2 %, no regional
or settlement size differences.
Conclusions. Regional and settlement size differences in some CV risk factors exist in Croatia (smoking, overweight, obesity, central obesity, alcohol consumption, physical activity and uricemia).
31
DIZ - 264
UVOГђENJE EUROPSKE ZDRAVSTVENE ANKETE U HRVATSKU
DEДЊKOVIД†-VUKRES V, Mihel S, IviДЌeviД‡ Uhernik A, PristaЕЎ I, Erceg M
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
v.deckovic-vukres@hzjz.hr
JZI - 170
DEBLJINA KAO ДЊIMBENIK RIZIKA ZA KARDIOVASKULARNE BOLESTI U
Е KOLSKE DJECE
JUREЕ A V1, Musil V2, Majer M2, KujundЕѕiД‡-Tiljak M3
Katedra za ЕЎkolsku medicine Е kole narodnog zdravlja вЂњAndrija Е tamparвЂќ Medicinskog fakulteta
SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
2
Katedra za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zaЕЎtite Е kole narodnog zdravlja вЂњAndrija
Е tamparвЂќ Medicinskog fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
3
Katedra za medicinsku statistiku, epidemiologiju i medicinsku informatiku Е kole narodnog zdravlja
вЂњAndrija Е tamparвЂќ Medicinskog fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
1
vjuresa@snz.hr
Uvod: Jedan od ДЌimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti (KVB) je prekomjerna tjelesna teЕѕina.
Cilj: U ovom radu uДЌestalost prekomjerne tjelesne teЕѕine i debljine meД‘u djecom ЕЎkolske dobi procijenjena je razliДЌitim kriterijima kao preduvjet intervencije.
Srijeda
Wednesday
13
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Cilj rada je prikazati rezultate podprojekta вЂћUvoД‘enje Europske zdravstvene ankete (EHIS) вЂњkoji se
provodio tijekom 2009. godine u okviru programa tehniДЌke pomoД‡i EU u podruДЌju statistike MultiBeneficiary Phare 2006. Podprojekt se provodio u cilju pripreme provoД‘enja ankete kao redovitog
istraЕѕivanja u Hrvatskoj te testiranja upitnika putem pripreme i provoД‘enja probne ankete.
Metode: EHIS je standardizirana zdravstvena anketa u EU koja se planira provoditi redovito, svake
pete godine u svim zemljama ДЌlanicama EU u istoj godini u cilju dobivanja sveobuhvatnih i usporedivih
podataka o zdravstvenom stanju, koriЕЎtenju zdravstvene zaЕЎtite i odrednicama zdravlja stanovniЕЎtva.
Prvi krug u zemljama EU proveden je 2007/10, a drugi krug se planira za 2013/14. Hrvatski zavod za
javno zdravstvo (HZJZ) provodio je pilot projekt temeljem standardiziranog upitnika uz prethodno
odobrenje EtiДЌkog povjerenstva HZJZ-a. Uzorak je izradio DZS temeljem Popisa stanovniЕЎtva 2001.,
a ukljuДЌeno je 280 sluДЌajno odabranih osoba starijih od 18 godina koje Еѕive na podruДЌju Grada Zagreba. Uzorak je stratificiran prema dobi, spolu i gradskim ДЌetvrtima. Provedba ankete je u potpunosti
usklaД‘ena metodologiji koju propisuje EUROSTAT.
Rezultati: Upitnik i upute za anketare prevedeni su s engleskog na hrvatski jezik. OdrЕѕana je dvodnevna radionica za anketare. Probna anketa je provedena u razdoblju od lipnja do rujna 2009. godine.
Prije provoД‘enja ankete ispitaniku je poslano pismo najave, a nakon dobivanja informiranog, pisanog
pristanka ispitanika za sudjelovanje, anketa se provodila osobnim intervjuima (face to face). Dio osjetljivih pitanja o sudjelovanju u plaД‡anju troЕЎkova zdravstvene zaЕЎtite te pitanja o navikama puЕЎenja,
pijenja alkohola i uzimanju droga ispitanik je popunjavao sam te stavljao u zatvorenu kovertu kojaВ je
pridodanaВ glavnom upitniku. Odaziv ispitanika je bio 63% (135 ispitanika). Popunjene ankete dostavljene su u HZJZ radi unosa, obrade i analize podataka. Opis metodologije provedbe ankete sa mikropodacima (bez moguД‡nosti identifikacije ispitanika) dostavljen je u EUROSTAT.
ZakljuДЌak: Provedbom probne ankete primjeД‡ena je potreba prilagodbe upitnika s obzirom na duЕѕinu
i brojnost pitanja u pojedinim modulima. Kako bi se poveД‡ao udio odazvanih ispitanika, anketu je
potrebno provoditi tijekom rujna i listopada. ProvoД‘enje ankete na podruДЌju ДЌitave Hrvatske osiguralo
bi sveobuhvatne i usporedive podatke o zdravstvenom stanju, koriЕЎtenju zdravstvene zaЕЎtite i odrednicama zdravlja stanovniЕЎtva.
32
Ispitanici i metode: Retrospektivnom, longitudinalnom studijom obuhvaД‡eno je 626 djece (301
djeДЌak i 325 djevojДЌica) u dobi od 6,5 do 15 godina. Prikupljeni su podaci o izmjerenoj tjelesnoj teЕѕini
i visini na sistematskim pregledima pri upisu u prvi razred, u petom i osmom razredu osnovne ЕЎkole,
temeljem kojih je izraДЌunat indeks tjelesne mase u kg/m2. UДЌestalost prekomjerne tjelesne teЕѕine i
debljine odreД‘ena je temeljem meД‘unarodnih (1) i nacionalnih -90. centila za prekomjernu tjelesnu
teЕѕinu i 97. centila za debljinu (2) kriterija, obzirom na dob i spol.
Rezultati: Prema meД‘unarodnim kriterijima, uДЌestalost prekomjerne tjelesne teЕѕine meД‘u djeДЌacima
pri upisu u prvi razred bila je 11,6 %, u petom 18,9 % , u osmom 19,9 %, a meД‘u djevojДЌicama 14,2
%, 19,4 % i 16,9 %. UpotrijebivЕЎi nacionalne kriterije, vrijednosti su bile 4,7 %, 7,3 %, 6,6 % za djeДЌake
i 4,9 %, 8,9 %, 11,1 % za djevojДЌice. UДЌestalost debljine prema meД‘unarodnim kriterijima meД‘u
djeДЌacima bila je 6,3 %, 7 % i 5,6 %, a meД‘u djevojДЌicama 5,5 %, 3,1 % i 2,5 %. Prema nacionalnim
kriterijima 2,7 %, 2,3 %, i 3 % meД‘u djeДЌacima i 0,9 %, 1,2 % i 2,8 % meД‘u djevojДЌicama. Prema
meД‘unarodnim kriterijima, normalnu tjelesnu teЕѕinu u prvom razredu imalo je 82,1 % djeДЌaka, od
kojih ju je 85 % zadrЕѕalo u petom, 89,5 % u osmom, a od 80,3 % djevojДЌica normalne teЕѕine u prvom,
88,5 % zadrЕѕalo ju je u petom i 96,5 % u osmom. Prema nacionalnim kriterijima, od 92,7 % djeДЌaka
normalne tjelesne teЕѕine u prvom razredu, u petom ju je zadrЕѕalo 95 %, u osmom 97 %, a od 94,2 %
djevojДЌica u prvom, 93,5 % zadrЕѕalo ju je u petom i 94,4 % u osmom.
ZakljuДЌak: Dobiveni rezultati potvrД‘uju, kao i u drugim istraЕѕivanjima, na vaЕѕnost koriЕЎtenja nacionalnih kriterija za procjenu stanja uhranjenosti, kako bi se izluДЌila djeca s objektivnim rizicima i ukljuДЌila
u intervencijske programe za prevenciju KVB.
Literatura:
1. Cole TJ, Bellizzi MC, Flegal KM, Dietz WH. Establishing standard definition for child overweight and
obesity worldwide: international survey. BMJ 2000; 320:1240-3
2. JureЕЎa v, Musil v, KujundЕѕiД‡ Tiljak M. Hrvatske referentne vrijednosti tjelesne mase, tjelesne visine i indeksa tjelesne mase kod djeДЌaka i djevojДЌica u dobi od 6,5 do 18,5 godina. Dostupno na:
http://www.mef.hr/druga.php?grupa=020331050100
Srijeda
Wednesday
13
Listopad
October
JZI - 259
PREVALENCIJA DEBLJINE - HRVATSKA ZDRAVSTVENA ANKETA 2008.
MUSIД† MILANOVIД† S1, FiЕЎter K2, Pucarin-CvetkoviД‡ J2, IviДЌeviД‡ Uhernik A1, PoljiДЌanin T3
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
Е kola narodnog zdravlja вЂћAndrija Е tamparвЂќ Medicinskog fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
3
Klinika za dijabetes вЂћVuk VrhovacвЂњ, Zagreb, Hrvatska
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010., Zagreb, Hrvatska
1
2
sanja.music@hzjz.hr
Cilj: Cilj ovog istraЕѕivanja je odrediti prevalenciju debljine kod ispitanika Hrvatske zdravstvene ankete
(HZA) 2008.
Metode: Izvor podataka bila je HZA 2008. Anketiranje su tijekom 2008. godine provele patronaЕѕne
sestre na 3229 ispitanika koji su prethodno sudjelovali u HZA 2003. Podaci o visini i teЕѕini iz kojih je
izraДЌunat indeks tjelesne mase (ITM), dobiveni su od samih ispitanika u sklopu anketiranja, dok je
opseg struka izmjeren. IzraДЌunati su udjeli ispitanika s pretiloЕЎД‡u prema kriteriju ITMв‰Ґ30, te prema
kriteriju opseg struka в‰Ґ 102cm za muЕЎkarce i в‰Ґ 88cm za Еѕene.
Rezultati: Ukupna prevalencija pretilosti u muЕЎkaraca prema indeksu tjelesne mase(ITMв‰Ґ30) iznosila
je 25,3 % (95% CI:22,6-28,0), a u Еѕena 34,1% (95% CI:32,1-36,1). Prema dobnim skupinama najveД‡a
prevalencija pretilosti utvrД‘ena je u dobnoj skupini od 45-64 godine i u muЕЎkaraca 30,8% (95% CI:
26,1-35,4) i u Еѕena 36,4% (95% CI: 33,1-39,7) dok kod mlaД‘ih za muЕЎkarce prevalencija iznosi 23,2
(95% CI: 16,2-30,2), a Еѕene 26,9% (95% CI: 22,6-31,2); u skupini в‰Ґ65 godina prevalencija u muЕЎkaraca
je 21,6% (95% CI: 17,9-25,3), u Еѕena 35,2% (95% CI:32,1-38,3). Ukupna prevalencija pretilosti u
muЕЎkaraca prema opsegu struka ( в‰Ґ 102cm za muЕЎkarce i в‰Ґ 88cm za Еѕene) iznosila je 47,1 % (95%
CI: 43,9-50,3), a u Еѕena 69,6% (95% CI: 67,6-71,6). Prema dobnim skupinama najveД‡a prevalencija
pretilosti za muЕЎkarce utvrД‘ena je u dobnim skupinama od 45-64 godina ( 49,7%; 95% CI: 44,6-54,8)
i в‰Ґ65 godina (49,6%; 95% CI: 45,0-54,2), a za Еѕene u dobnoj skupini в‰Ґ65 godina (79,6%; 95% CI:
76,9-82,3). U ispitanika mlaД‘ih od 45 godina prevalencija pretilosti u muЕЎkaraca je bila 31,0% (95%
CI: 23,0-39,0), a u Еѕena 48,2% (95% CI: 43,2-53,2). U Еѕena 45-64 godine prevalencija pretilosti iznosila
68,7% (95% CI: 65,5-72,0).
33
ZakljuДЌak: Ukupna prevalencija pretilosti i prema ITM i prema opsegu struka znaДЌajno je veД‡a u Еѕena
nego u muЕЎkaraca. U muЕЎkaraca prema ITM prevalencija pretilosti je znaДЌajno veД‡a u dobnoj skupini
od 45-64 godine u odnosu na stariju dobnu skupinu, a prema opsegu struka znaДЌajno je veД‡a u ispitanika starijih od 44 godine. U Еѕena prema ITM prevalencija pretilosti je veД‡a u dobi iznad 44 godina,
a prema opsegu struka znaДЌajno je veД‡a ЕЎto je dobna skupina starija. Dobiveni rezultati ukazuju na
pretilost kao veliki javnozdravstveni problem koji iziskuje kontinuirane preventivne aktivnosti.
DIZ - 272
PREVALENCIJA ARTERIJSKE HIPERTENZIJE - HRVATSKA ZDRAVSTVENA
ANKETA 2008.
IVIДЊEVIД† UHERNIK A, Erceg M
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
ana.ivicevic@hzjz.hr
Srijeda
Wednesday
13
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Cilj: Cilj ovog istraЕѕivanja je odrediti ukupnu prevalenciju arterijske hipertenzije, kao i prevalenciju
nekontrolirane hipertenzije kod ispitanika Hrvatske zdravstvene ankete 2008.
Metode: Podaci su prikupljeni tijekom 2008. godine za 3.229 ispitanika koji su prethodno sudjelovali
u Hrvatskoj zdravstvenoj anketi 2003. Anketiranje i dva mjerenja krvnog tlaka provele su patronaЕѕne
sestre. IzraДЌunat je prosjek sistoliДЌkog i dijastoliДЌkog tlaka iz ta dva mjerenja, a tijekom anketiranja
ispitanici su naveli jesu li uzimali lijekove zbog visokog tlaka. Kao hipertoniДЌari oznaДЌeni su ispitanici
kojima je sistoliДЌki tlak bio jednak ili veД‡i od 140 mmHg ili dijastoliДЌki tlak jednak ili veД‡i od 90 mmHg
ili su naveli da uzimaju lijekove zbog visokog tlaka. Kao nekontrolirani hipertoniДЌari oznaДЌeni su svi
ispitanici kojima je sistoliДЌki tlak bio jednak ili veД‡i od 140 mmHg ili dijastoliДЌki tlak jednak ili veД‡i od
90 mmHg, bez obzira jesu li izjavili da uzimaju lijekove.
Rezultati: Ukupna prevalencija hipertenzije kod muЕЎkaraca iznosila je 65,8% (95% CI: 62,8-68,7), a kod
Еѕena 59,7% (95% CI: 57,7-61,8). Prema dobnim skupinama, kod muЕЎkaraca u dobi do 44 godine udio
hipertoniДЌara bio je 35,3% (95% CI: 27,3-43,2), u dobi 45-64 godine 60,5% (95% CI: 55,6-65,4), a u dobi
od 65 i viЕЎe godina 79,0% (95% CI: 75,3-82,7). Kod Еѕena u dobi do 44 godine udio hipertoniДЌara bio je
20,6% (95% CI: 16,7-24,5), u dobi 45-64 godine 56,0% (95% CI: 52,6-59,4), a u dobi 65 i viЕЎe godina
79,9% (95% CI: 77,3-82,4).
Prevalencija nekontrolirane hipertenzije kod muЕЎkaraca je bila 49,7% (95% CI: 46,6-52,8) od svih ispitanika
s izmjerenim tlakom, a kod Еѕena 44,0% (95% CI: 41,9-46,1). Prema dobnim skupinama, kod muЕЎkaraca u
dobi do 44 godine udio nekontroliranih hipertoniДЌara bio je 26,6% (95% CI: 19,3-34,0), u dobi 45-64 godine 48,4% (95% CI: 43,4-53,4), a u dobi od 65 i viЕЎe godina 57,6% (95% CI: 53,1-62,1). Kod Еѕena u dobi
do 44 godine udio nekontroliranih hipertoniДЌara bio je 18,2% (95% CI:14,5-22,0), u dobi 45-64 godine
41,5% (95% CI: 38,1-44,9), a u dobi od 65 i viЕЎe godina 57,4% (95% CI: 54,2-60,5).
ZakljuДЌak: Kod muЕЎkaraca u odnosu na Еѕene zabiljeЕѕen je znaДЌajno veД‡i ukupni udio hipertoniДЌara,
kao i udio hipertoniДЌara u dobi do 44 godine, dok u starijoj dobi nije zabiljeЕѕena znaДЌajna razlika u
prevalenciji hipertenzije izmeД‘u muЕЎkaraca i Еѕena. Ukupni udio nekontroliranih hipertoniДЌara veД‡i je
kod muЕЎkaraca nego kod Еѕena, meД‘utim po dobnim skupinama ta razlika nije bila znaДЌajna. Ukupna
prevalencija hipertenzije, kao i prevalencija nekontrolirane hipertenzije poveД‡ava se s dobi kod oba
spola. S obzirom na visoke udjele hipertoniДЌara, kao i nekontroliranih hipertoniДЌara, potrebne su intenzivne javnozdravstvene aktivnosti na primarnoj i sekundarnoj prevenciji hipertenzije.
34
DIZ - 290
POSEBNOSTI PROBLEMA HIPERTENZIJE U RURALNOJ ZAJEDNICI ISKUSTVA U SISAДЊKO-MOSLAVAДЊKOJ ЕЅUPANIJI
KERANOVIД† A, DraЕѕiД‡ I, Gardijan B, KriЕѕanДЌiД‡ J, ModriД‡ ЕЅ, Vrkljan AM, SoviД‡ S, JelakoviД‡ B
SveuДЌiliЕЎte u Zagrebu, Medicinski fakultet, Zagreb, Hrvatska
adis.keranovic@yahoo.com
Srijeda
Wednesday
13
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010., Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Cilj: Utvrditi prevalenciju i udio osoba s neotkrivenom hipertenzijom u ispitivanom podruДЌju, te informiranost stanovniЕЎtva o ЕЎtetnom uДЌinku prekomjernog unosa kuhinjske soli u prehrani.
Metode: Ispitanici su bili svi stanovnici odabrane zajednice od tri sela u SisaДЌko-moslavaДЌkoj Еѕupaniji.
Podaci su prikupljeni anketom o dostupnosti i koriЕЎtenju primarne i sekundarne zdravstvene zaЕЎtite,
socioekonomskim i bioloЕЎkim pokazateljima zdravlja te koriЕЎtenju lijekova. Radi odreД‘ivanja prevalencije hipertenzije i udjela osoba s neotkrivenom hipertenzijom analizirali smo pitanje o dosadaЕЎnjem
lijeДЌenja zbog hipertenzije i vrijednosti krvnog tlaka izmjerene na obje podlaktice, nakon 10 minuta
mirovanja kod osoba starosti 18 i viЕЎe godina. Kod ispitanika koji se lijeДЌe zbog hipertenzije tlak je izmjeren nakon uzimanja terapije. Ispitanicima s hipertenzijom smatrani su svi koji se lijeДЌe zbog hipertenzije i/ili su im izmjerene vrijednosti krvnog tlaka na jednoj ili obe podlaktice viЕЎe od 140/90 mmHg.
Rezultati: Od 127 zateДЌenih osobe, 2 su odbile, a ostale su djelomiДЌno ili potpuno sudjelovale u ispitivanju. U ovom istraЕѕivanju analizirali smo odgovore 106 osoba (57 Еѕena) kojima je izmjeren tlak i/
ili su odgovorile na pitanje o dosadaЕЎnjem lijeДЌenju zbog hipertenzije. VeД‡ina stanovniЕЎtva je starija
od 44 godine, 25,7% muЕЎkaraca i 33,3% Еѕena je u dobnoj skupini 45-64 godine, a 62,9% muЕЎkaraca
i 55,6% Еѕena je u dobnoj skupini 65-84 godine. Od hipertenzije boluje 38 muЕЎkaraca, prevalencija je
77,6% i 43 Еѕene, prevalencija je 75,4%. Novootkrivenih sluДЌajeva kod muЕЎkaraca je 6 (15,8%), a kod
Еѕena 10 (23,5%). Da je prekomijeran unos kuhinjske soli u prehrani ЕЎtetan zna 71,4% ispitanika, Ipak
69% ispitanika ne zna kroz koju namirnicu unosi najviЕЎe soli. Nisu naД‘ene znaДЌajne razlike u informiranosti ispitanika o ЕЎtetnom uДЌinku prekomjernog unosa kuhinjske soli obzirom na spol, anamnezu
hipertenzije i vrijednosti izmjerenog krvnog tlaka.
ZakljuДЌak: Visoka prevalencija i nedovoljna informiranost stanovniЕЎva o rizicima za razvoj bolesti zahtijevaju sveobuhvatan i kontinuiran pristup prevenciji i lijeДЌenju hipertenzije. Prehrana u kojoj dominiraju prehrambeni proizvodi vlastite proizvodnje u kojima je glavni konzervans sol, starost stanovniЕЎtva,
izoliranost zajednice i slaba dostupnost zdravstvene skrbi zbog udaljenosti i slabog imovinskog stanja
su moguД‡i uzroci ovakvog stanja i zahtijevaju dalje istraЕѕivanje.
DIZ - 291
PREVALENCIJA Е EД†ERNE BOLESTI U RURALNIM PODRUДЊJIMA
SISAДЊKO-MOSLAVAДЊKE ЕЅUPANIJE
BLAЕЅEVIД† N1, BlaЕѕeviД‡ N1, BoЕЎnjak D1, PripuЕѕiД‡ M1, PoljiДЌanin T2
1
2
Е kola narodnog zdravlja вЂћAndrija Е tamparвЂќ Medicinskog fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Klinika za dijabetes вЂћVuk VrhovacвЂњ, Zagreb, Hrvatska
nikolablazevic@ymail.com
Uvod: Е eД‡erna bolest je veliki zdravstveni problem kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Veliki broj oboljelih i porast prevalencije mogli bi imati dalekoseЕѕno loЕЎe posljedice za zdravstvene sustave zbog velikih
troЕЎkova lijeДЌenja, ali i na samo druЕЎtvo i pojedinca zbog preuranjene smrtnosti oboljelih, moguД‡eg
gubitka radne sposobnosti i smanjene kvalitete Еѕivota. Ruralna podruДЌja SisaДЌko-moslavaДЌke Еѕupanije
spadaju u podruДЌja s niskim socio-ekonomskim statusom koji utjeДЌe na mnoge komponente svakodnevnog Еѕivota stanovnika, pa tako i na stupanj zdravstvene zaЕЎtite, koji je u ovom podruДЌju izrazito bitan zbog velikog udjela starog stanovniЕЎtva.
Cilj: Utvrditi prevalenciju te udio osoba s neotkrivenom ЕЎeД‡ernom bolesti u ruralnim podruДЌjima
35
SisaДЌko-moslavaДЌke Еѕupanije
Metode: Ispitanici su bili svi stanovnici odabrane zajednice u tri sela. Terensko istraЕѕivanje ukljuДЌivalo
je koriЕЎtenje intervjua, upitnika te mjerenje krvnog tlaka i razine glukoze u krvi. Mjerenje razine glukoze u krvi najavljivano je dan ranije, a samo mjerenje odvijalo se nakon osmosatnog gladovanja ispitanika u vremenu od 7 do 9 sati ujutro, baЕѕdarenim aparatima za samokontrolu.
Rezultati: IstraЕѕivanjem je obuhvaД‡eno 127 ispitanika od kojih je 116 pristalo biti anketirano te im
je odreД‘ena vrijednost glikemije nataЕЎte (response rate 91,3%). Srednja starost ispitanika bila je 70
godina (raspon 17-85 godina) 45% muЕЎkih i 55% Еѕenskih ispitanika. Ukupni broj osoba oboljelih
od ЕЎeД‡erne bolesti bio je 27 - prevalencija 23,28% ( 95% CI 15,59-30,97). U 21-og ispitanika (78%)
ЕЎeД‡erna bolest je od prije poznata dok je 6 bolesnika bilo novootkriveno (22%).
ZakljuДЌak: Prevalencija ЕЎeД‡erne bolesti u ruralnom podruДЌja SisaДЌko-moslavaДЌke Еѕupanije izrazito je
visoka dok je udio neotkrivenih osoba s ЕЎeД‡ernom boleЕЎД‡u relativno nizak. Zbog optereД‡enja povezanih sa ЕЎeД‡ernom boleЕЎД‡u potreban je sveobuhvatan pristup oboljelima kao i daljnja istraЕѕivanja
dostupnosti i kvalitete dijabetoloЕЎke skrbi u navedenom podruДЌju.
DIZ - 292
SEOSKO ZDRAVLJE: PREVALENCIJA HIPERTENZIJE U BOLESNIKA SA
Е EД†ERNOM BOLEЕ Д†U U RURALNOJ POPULACIJI SISAДЊKO-MOSLAVAДЊKE
ЕЅUPANIJE
BГ–HM T1, Zibar D1, Tipura D1, PoljiДЌanin T2
1
2
Е kola narodnog zdravlja вЂћAndrija Е tamparвЂќ Medicinskog fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Klinika za dijabetes вЂћVuk VrhovacвЂњ, Zagreb, Hrvatska
tihana.bohm@gmail.com
13
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Uvod: Moderan naДЌin Еѕivota dominantno je obiljeЕѕen sve manjom tjelesnom aktivnoЕЎД‡u i prekomjernim kalorijskim unosom koji neposredno utjeДЌu na ЕЎirenje epidemije debljine, ЕЎeД‡erne bolesti tipa
2 te sveukupno poremeД‡aja koji se javljaju u sklopu metaboliДЌkog sindroma. Obzirom na srodan
patofizioloЕЎki mehanizam i kroniДЌne komplikacije koje obiljeЕѕavaju tijek ЕЎeД‡erne bolesti, ona je vrlo
ДЌesto udruЕѕena s hipertenzijom. Navedeni komorbiditet povezan je s daljnjim poveД‡anim rizikom razvoja kardiovaskularnih bolesti, najДЌeЕЎД‡eg uzroka smrti u Hrvatskoj. Seoska podruДЌja SisaДЌko-moslavaДЌke
Еѕupanije podruДЌja su niЕѕeg socio-ekonomskog statusa, uglavnom starijeg stanovniЕЎtva, nedovoljno
upoznatog sa znaДЌenjem, terapijom i posljedicama bolesti kao ЕЎto su ЕЎeД‡erna bolest i poviЕЎeni krvni
tlak. Uz to specifiДЌni uvjeti Еѕivota i ograniДЌene moguД‡nosti zdravstvenog sustava dodatno poveД‡avaju
zdravstvene rizike u ovoj populaciji, ЕЎto predstavlja ozbiljan izazov organizaciji zdravstvene zaЕЎtite na
ovom podruДЌju.
Cilj: Procijeniti prevalenciju hipertenzije u bolesnika sa ЕЎeД‡ernom boleЕЎД‡u meД‘u seoskom populacijom
SisaДЌko-moslavaДЌke Еѕupanije te je usporediti s prevalencijom hipertenzije u osoba koje ne boluju od
ЕЎeД‡erne bolesti.
Metode: Terensko istraЕѕivanje ukljuДЌivalo je koriЕЎtenje intervjua, upitnika te mjerenje krvnog tlaka i
razine glukoze u krvi na taЕЎte. Podaci o broju hipertoniДЌara i dijabetiДЌara dobiveni su anamnestiДЌki
i mjerenjem glukoze u krvi nakon osmosatnog gladovanja te arterijskog tlaka nakon petominutnog
suzdrЕѕavanja od tjelesne aktivnosti. Ispitanicima sa hipertenzijom smatrani su svi s pozitivnom anamnezom hipertenzije ili vrijednostima krvnog tlaka viЕЎim od 140/90 mmHg dok su osobama sa ЕЎeД‡ernom
boleЕЎД‡u smatrani svi ispitanici sa pozitivnom anamnezom ЕЎeД‡erne bolesti ili vrijednostima glikemije na
taЕЎte в‰Ґ7mmol/l .
Rezultati: IstraЕѕivanje je provedeno na 125 ispitanika od kojih je njih 105 pristalo biti anketirano te
im je odreД‘ena vrijednost glikemije na taЕЎte i vrijednosti tlaka nakon petominutnog suzdrЕѕavanja od
tjelesne aktivnosti (postotak odziva 84%). Srednja starost ispitanika bila je 70 godina (raspon 17-85
godina) uz 44% muЕЎkih i 56% Еѕenskih ispitanika. U skupini ispitanika oboljelih od ЕЎeД‡erne bolesti od
23 ispitanika 22 su imali i hipertenziju (1 novootkrivena temeljem izmjerenih vrijednosti tlaka) dok
je u skupini ispitanika bez ЕЎeД‡erne bolesti od 82 ispitanika njih 58 imalo i hipertenziju (16 novootkrivenih temeljem izmjerenih vrijednosti tlaka). Ispitivanjem je ustanovljena statistiДЌki znaДЌajna razlika
Srijeda
Wednesday
36
u uДЌestalosti hipertenzije izmeД‘u ispitanika sa ЕЎeД‡ernom bolesti i bez ЕЎeД‡ernom bolesti.
ZakljuДЌak: UДЌestalost hipertenzije u osoba sa ЕЎeД‡ernom boleЕЎД‡u u seoskom podruДЌju SisaДЌkomoslavaДЌke Еѕupanije izrazito je visoka i znaДЌajno veД‡a no u osoba bez ЕЎeД‡erne bolesti. Zbog poveД‡anog
rizika od kardiovaskularnih komplikacija u osoba sa navedenim komorbiditetom rano otkrivanje, sveobuhvatan pristup oboljelima uz ЕЎto bolju metaboliДЌku regulaciju bolesti neizostavni su.
JZI - 183
PREVALENCIJA PUЕ ENJA U HRVATSKOJ вЂ“ HRVATSKA ZDRAVSTVENA ANKETA 2008
SAMARDЕЅIД† S1, VuletiД‡ G2
1
2
Zavod za javno zdravstvo OsijeДЌko-baranjske Еѕupanije. Osijek, Hrvatska
Studij psihologije, Filozofski fakultet SveuДЌiliЕЎta J. J. Strossmayer u Osijeku, Osijek, Hrvatska
senka.samardzic@zzjzosijek.hr
Srijeda
Wednesday
13
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010., Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
PuЕЎenje je jedan od vodeД‡ih javnozdravstvenih problema danaЕЎnjice. VaЕѕan je riziДЌni ДЌimbenik u nastanku kardiovaskularnih bolesti вЂ“ vodeД‡eg uzroka smrtnosti u Hrvatskoj. PuЕЎenje podvostruДЌuje rizik
smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, a 30-40% svih smrti od koronarnih bolesti su povezane s
puЕЎenjem. PuЕЎenje je glavni riziДЌni ДЌimbenik i u nastanku mnogih malignih bolesti. U Hrvatskoj je
svaki treД‡i stanovnik puЕЎaДЌ, a procjenjuje se da godiЕЎnje umre 10.000 osoba od bolesti povezanih s
puЕЎenjem.
Cilj ovog rada je prikazati prevalenciju puЕЎaДЌa u Hrvatskoj koristeД‡i rezultate Hrvatske zdravstvene
ankete, sveobuhvatne kohortne studije zdravlja populacije, zapoДЌete 2003. s praД‡enjem provedenim
2008. godine.В Uzorak ДЌine ispitanici - kohorta koja se prati od 2003. godine, a obuhvaД‡a osobe starije
od 18 godina na podruДЌju Hrvatske. Od poДЌetnih 9.070 ispitanika iz 2003. godine, u 2008. godini je
ispitano 3.229 osoba. Ispitanici su podijeljeni u tri dobne grupe (<44, 44-65 i >65).В В Od 2.837 osoba
koje su odgovorile na pitanja, 524 (18,5%) su puЕЎaДЌi (332 muЕЎkaraca i 192 Еѕene). U oba spola najveД‡a
prevalencija je u dobnoj skupini od 44 do 65 godina, potom slijede Еѕene starije od 65, i muЕЎkarci mlaД‘i
od 44 godine.
Rezultati istraЕѕivanja su pokazali relativno visoku prevalenciju puЕЎenja, uz postojanje spolnih i dobnih
razlika. Populacija radno aktivnog stanovniЕЎtva, u srednjoj dobi, pokazala se najriziДЌnijom.
DIZ - 316
PREVALENCIJA PRETJERANOG PIJENJA ALKOHOLA U HRVATSKOJ 2008. вЂ“
REZULTATI HRVATSKA ZDRAVSTVENA ANKETA 2008.
BENДЊEVIД†-STRIEHL H1,2, Bilajac L1, 2, Rukavina T1,2, MalatestiniД‡ Гђ1,2
1
2
Medicinski fakultet SveuДЌiliЕЎta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske Еѕupanije, Rijeka, Hrvatska
henrietta@striehl.eu
Cilj: Prikazati prevalenciju pretjeranog pijenja alkohola u Hrvatskoj 2008. godine kao rezultat Hrvatske
zdravstvene ankete provedene 2008. godine.
Metode: HZA 2008. godine je rezultat istraЕѕivanja u ponovljenom uzorku HZA 2003. godine koja je
raД‘ena na stratificiranom reprezentativnom uzorku odrasle populacije u Republici Hrvatskoj. Pretjerano
pijenje alkohola definirano je kao opijanje najmanje jednom tjedno, pijenje alkohola svakodnevno ili
ukoliko je ispitanik pozitivno odgovorio da ga je netko savjetovao kako mora smanjiti pijenje alkohola.
Rezultati: Ukupan udio muЕЎkaraca koji pretjerano piju alkohol je oДЌekivano veД‡i (14,5%) od udjela Еѕena
(3,6%). U skupinama oba spola, najveД‡i udio onih koji pretjerano piju u dobnoj je skupini od 30 do 64
godina starosti, za Еѕene (2,1%) i za muЕЎkarce (7,1%). NajveД‡i broj onih koji se opijaju u najmlaД‘oj je
37
dobnoj skupini, za muЕЎkarce (16%) i za Еѕene (6,5%). Svakodnevno konzumiraju Еѕestoka piД‡a najviЕЎe
muЕЎkarci (16,1%) i Еѕene (6,5%) u treД‡oj Еѕivotnoj dobi. Isto je i za svakodnevno pijenje vina u kojem su
vodeД‡e skupine muЕЎkarci (33,4%) i Еѕene (19,1%) treД‡e Еѕivotne dobi. U svakodnevnoj konzumaciji piva
prednjaДЌe muЕЎkarci u Еѕivotnoj dobi od 23 do 29 (11,1%) te Еѕene u srednjoj dobnoj skupini (3,3%).
ZakljuДЌak: Raspodjela opijanja i svakodnevnog pijenja odreД‘enih vrsta alkoholnih piД‡a odraЕѕavaju
navike, ali i socijalno stanje starije populacije kojoj su Еѕestoka piД‡a u obliku domaД‡e rakije dostupnija,
a velika konzumacija piva u mlaД‘im dobnim skupinama vjerojatno je rezultat vrlo agresivnih marketinЕЎkih kampanja industrije piva.
DIZ - 320
PREVALENCIJA FIZIДЊKE NEAKTIVNOSTI KAO RIZIДЊNOG FAKTORA ZA RAZVOJ
KARDIOVASKULARNIH BOLESTI U ODRASLOJ POPULACIJI REPUBLIKE
HRVATSKE - REZULTATI HRVATSKE ZDRAVSTVENE ANKETE 2008. GODINE
MARIД† BAJS M, AndriД‡ A
Zavod za javno zdravstvo вЂњDr. Andrija Е tamparвЂќ, Zagreb, Hrvatska
maja.maric-bajs@stampar.hr
Srijeda
Wednesday
13
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Cilj rada: Procijeniti prevalenciju fiziДЌke neaktivnosti na uzorku ispitanika koji su sudjelovali u Hrvatskoj zdravstvenoj anketi 2008. godine.
Metode i ispitanici: Ovo istraЕѕivanje je dio Hrvatske zdravstvene ankete (HZA), presjeДЌnog istraЕѕivanja
odrasle populacije koje za cilj ima pruЕѕiti cjelovitu ocjenu zdravlja u zajednici u Hrvatskoj. Ispitanici su
izvijestili o dostupnosti zdravstvene skrbi i koriЕЎtenju zdravstvenih usluga, kao i o vlastitom zdravstvenom stanju te odrednicama zdravlja kao ЕЎto su: prehrana, tjelesna aktivnost, puЕЎenje i konzumiranje
alkohola. IstraЕѕivanje je prvi puta provedeno 2003. godine i zatim ponovljeno 2008. godine na istoj
populaciji, pri ДЌemu je kohorta od ukupno 3229 ispitanika bila ukljuДЌena u oba vala istraЕѕivanja.
FiziДЌki neaktivnima ocijenjeni su ispitanici koji ispunjavaju viЕЎe od dva od navedenih ДЌetiri kriterija:
1. uopД‡e ne radi, radi kod kuД‡e ili ide na posao autom, javnim prijevozom, motorom ili sliДЌnim
prijevoznim sredstvom;
2. posao mu je fiziДЌki vrlo lagan (uglavnom sjedi) ili lagan (uglavnom stoji);
3. u slobodno vrijeme je fiziДЌki aktivan manje od 30 minuta tjedno i
4. u proteklih godinu dana ga je zdravstveni radnik savjetovao da poveД‡a svoju fiziДЌku aktivnost.
Rezultati: Od ukupnog broja ispitanika (3229) koji su sudjelovali u oba vala istraЕѕivanja, za njih 30 podaci o fiziДЌkoj aktivnosti bili su nepotpuni, tako da je u naЕЎe istraЕѕivanje ukljuДЌeno ukupno 3199 ispitanika. Prema navedenom kriteriju, fiziДЌki neaktivno je bilo 1204 ili 37,3 % ispitanika (95%-tni interval
pouzdanosti 35,6 вЂ“ 39,0%). Pri tome je fiziДЌki neaktivno bilo 36,7% muЕЎkaraca (33,7 вЂ“ 39,7%) i 38,1%
Еѕena (36,0 вЂ“ 40,1%). Prema dobnim skupinama, prevalencija fiziДЌke neaktivnosti kod muЕЎkaraca iznosi
28,1% za ispitanike mlaД‘e od 45 godina (20,8 вЂ“ 35,4%), 30,0% za ispitanike dobi 45 do 64 godine
(25,4 вЂ“ 34,6%) i 44,7% za ispitanike starije od 64 godine (40,3 вЂ“ 49,2%). Kod Еѕena prevalencija fiziДЌke
neaktivnosti iznosi 25,1% za ispitanice mlaД‘e od 45 godina (20,9 вЂ“ 29,2%), 28,0% za ispitanice dobi
45 do 64 godine (25,0 вЂ“ 31,1%) i 52,7% za ispitanice starije od 64 godine (49,5 вЂ“ 55,9%).
ZakljuДЌak: U naЕЎem istraЕѕivanju prevalencija fiziДЌke neaktivnosti poveД‡ava se s dobi u oba spola. ViЕЎe
od treД‡ine ispitanika fiziДЌki je neaktivno. U populaciji starijih od 64 godine fiziДЌki je neaktivno ДЌak polovica ispitanika. RazliДЌiti domaД‡i i meД‘unarodni izvjeЕЎtaji o prevalenciji fiziДЌke neaktivnosti znaДЌajno
se razlikuju ovisno o definiciji fiziДЌke aktivnosti i strogosti zadanih kriterija zbog ДЌega je usporedba
naЕЎih rezultata s rezultatima drugih istraЕѕivanja ograniДЌena. Taj je problem meД‘unarodno prepoznat
te postoje inicijative za standardizaciju upitnika kojima se mjeri fiziДЌka aktivnost, kao ЕЎto je primjerice
International Physical Activity Questionnaires (IPAQ), koji je preveden i na hrvatski.
38
JZI - 187
PREVALENCIJA LOЕ IH PREHRAMBENIH NAVIKA - HRVATSKA
ZDRAVSTVENA ANKETA 2008.
PUCARIN-CVETKOVIД† J1, PoljiДЌanin T2, Е ekerija M2
1
2
Е kola narodnog zdravlja вЂћAndrija Е tamparвЂќ Medicinskog fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Klinika za dijabetes вЂћVuk VrhovacвЂњ, Zagreb, Hrvatska
jpucarin@snz.hr
Srijeda
Wednesday
13
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010., Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Uvod: Prehrambene navike predstavljaju jedan od vaЕѕnih ДЌimbenika okoliЕЎa ДЌiji se utjecaj na zdravlje
pojedinca i populacije oДЌituje tijekom ДЌitavog Еѕivota. Stoga ispitivanje prehrambenih navika odreД‘ene
populacije vaЕѕan je segment javnozdravstvenog djelovanja u cilju unapreД‘enja zdravlja.
Cilj: Odrediti prevalenciju loЕЎih prehrambenih navika odrasle populacije u RH.
Metode: U okviru Hrvatske zdravstvene ankete (HZA) koja je provedena 2008. godine s ciljem
utvrД‘ivanja zdravstvenog statusa odraslog stanovniЕЎtava u Hrvatskoj ispitane su i prehrambene navike
upitnikom o uДЌestalosti potroЕЎnje namirnica. Ispitivanjem su obuhvaД‡ena 3224 ispitanika (1015
muЕЎkaraca i 2209 Еѕena) starijih od 18 godina. Ispitanici su podijeljeni u tri dobne skupine: в‰¤44, 4564 i в‰¤65 godina. Prehrambene navike definirane su uДЌestaloЕЎД‡u konzumacije pojedinih namirnica:
svakodnevno, do dva puta tjedno, rijetko i nikada ne konzumira. Kriterij za odreД‘ivanje loЕЎih prehrambenih navika definiran je prisutnoЕЎД‡u bar triju od navedenih varijabli: svakodnevno pripremanje
obroka na masnoД‡ama animalnog porijekla, redovito konzumiranje punomasnog mlijeka i mlijeДЌnih
proizvoda, nikad/rijetko konzumiranje voД‡a, konzumacija crvenog mesa dva ili viЕЎe puta tjedno i dodavanje soli svakom obroku.
Rezultati: Analizom prehrambenih navika utvrД‘eno je da 12,03% (388) ispitanika ima loЕЎe navike u
prehrani koje su posebice izraЕѕene u mlaД‘oj dobi (в‰¤44 godine). Prevalencija loЕЎih prehrambenih navika viЕЎa je u muЕЎkaraca (16,7%) nego u Еѕena (9,9%). Prema dobnim skupinama, u muЕЎkaraca (25,4%)
i u Еѕena (12,9%) mlaД‘ih od 45 godina utvrД‘ena je najveД‡a prevalencija loЕЎih prehrambenih navika.
ZakljuДЌak: Rezultati ovog istraЕѕivanja ukazuju na znaДЌajan postotak ispitanika s loЕЎim prehrambenim
navikama, posebice u skupini mlaД‘ih ispitanika. Ispitivanja ukazuju da je suvremeni naДЌin Еѕivota doveo
do mnogih promjena u naДЌinu Еѕivota, pa i u naДЌinu prehrane. Obzirom da mnoge zaposlene osobe
provode najveД‡i dio dana na radnom mjestu, to je rezultiralo i znaДЌajnim porastom konzumacije obroka izvan kuД‡e. NajДЌeЕЎД‡e su ti obroci neadekvatni, brzo se konzumiraju i ne slijede principe pravilne
prehrane. Takav trend pripreme obroka vrlo ДЌesto se koristi i u domaД‡instvima. Stoga je nuЕѕno ukazati
na potrebu edukacije populacije o utjecaju prehrane na zdravlje i principima pravilne prehrane veД‡ od
predЕЎkolske dobi kada se razvijaju odreД‘ene prehrambene navike.
JZI - 64
USPOREDNA ANALIZA STANJA UHRANJENOSTI DJECE
PREDЕ KOLSKOG UZRASTA
TODOROVIД† M, JanjiД‡ B, Kvaternik M
Institut za zaЕЎtitu zdravlja Republike Srpske - Regionalni zavod Doboj, Doboj, Bosna i Hercegovina
tmilena64@gmail.com
Cilj rada: Utvrditi da li postoje razlike u stanju uhranjenosti djece predЕЎkolskog uzrasta u razliДЌitim
sredinama, Doboju i TesliД‡u.
Metoda rada: IstraЕѕivanjem je obuhvaД‡ena grupa od 107 djece, oba spola u dvije predЕЎkolske
ustanove, iz dvije razliДЌite sredine Doboja i TesliД‡a. Analiza stanja uhranjenosti djece raД‘ena je preko
antropometrijskih pokazatelja: tjelesne visine, tjelesne mase i indeksa uhranjenosti na osnovu percentilnih vrijednosti preporuДЌenih od strane Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), CDC growth
39
charts: United States, 2000, kao i procjene stanja uhranjenosti na temelju internacionalnih standarda
po Colu iz 2000-ite godine. U statistiДЌkoj obradi koriЕЎten je hi kvadrat test.
Rezultati: Normalna tjelesna visina evidentirana je kod 57% djece u Doboju i kod 59% djece u TesliД‡u.
Visok rast evidentiran je u Doboju kod 5% djece i u TesliД‡u kod 20% djece. Nizak rast evidentiran je
kod 38% djece u Doboju i 21% djece u TesliД‡u, bez statistiДЌki znaДЌajne razlike, p>0.05. Pothranjenost meД‘u djecom na temelju percentilnih vrijednosti tjelesne mase evidentirana je kod 13% djece u
Doboju i 10% djece u TesliД‡u. Normalna uhranjenost evidentirana je kod 78% djece u Doboju i kod
85% djece u TesliД‡u. Pretilost je evidentirana kod 9% djece u Doboju i kod 5% djece u TesliД‡u, bez
statistiДЌki znaДЌajne razlike, p>0.05.
Pothranjenost na temelju percentilnih vrijednosti BMI evidentirana je kod 6% djece u Doboju i 13%
djece u TesliД‡u, dok je normalna uhranjenost evidentirana kod 79% djece u Doboju i 66% djece u
TesliД‡u, bez statistiДЌki znaДЌajne razlike, p>0.05. Predgojaznost meД‘u djecom u Doboju, na temelju
internacionalnih standarda, evidentirana je kod 25% djece, a u TesliД‡u kod 26% djece, dok je pretilost
u Doboju evidentirana kod 6% djece, a u TesliД‡u kod 10% djece i postoji statistiДЌki znaДЌajna razlika
p<0.05.
ZakljuДЌak: Na temelju prikazanih rezultata utvrД‘en je veliki postotak pothranjene i pretile djece ЕЎto
upuД‡uje na potrebu za intervencijom na populacionom nivou. Populacioni nivo prevencije pretilosti i pothranjenosti kod djece, trebao bi obuhvatiti svu djecu iznad 2 godine starosti kroz obitelj,
predЕЎkolske ustanove i ЕЎkole, a sve u cilju kontrole i odrЕѕavanja optimalne tjelesne mase.
Podtema Subtopic:
ZDRAVLJE U ZAJEDNICI вЂ“ Breme bolesti i umiranja
COMMUNITY HEALTH - Burden of diseases
Poster prezentacije Poster presentation
POZ - 38
CRUZ I, Real J, Serna C, Galindo G, Galvan L, Soler J
Catalan Institute of Health, Leida, Spain
icruzesteve@gmail.com
Aim: The aim of the study is to compare the percentage of antidepressant (AD) use and cost per person between the Spanish population and the main immigrant groups.
Methods: Cross-sectional descriptive study of AD pharmacy claims during 2008 in a Northern Spanish
Health Region, with a Public Health Care System and partial pharmacy coverage.
Population: people aged 15 or older, registered at the Primary Health Care Centers (PHCC), and enrolled in the municipal census.
Variables: age, sex, country of origin, AD claims, cost per person per year.
Data were obtained from PHCC electronic records and national pharmacy claim databases.
Statistics: number and percentage of AD exposed patients were obtained, stratified by age, sex and
origin, with 95% confidence intervals. Prevalence ratios of AD use in native versus immigrant population were obtained, with 95% confidence intervals.
Results: 12.5% of the 266,078 individuals of the study population were economic immigrants: 12077
from Eastern Europe, 8346 from Maghreb, 6641 from Latin America and 5412 from sub-Saharan
Africa. Depending on age, native women were dispensed AD between 1. 9 and 2.7 times more often
than immigrant women. These ratios were between 2.5 and 3.1 for men. The lowest exposure was
13
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
MIGRATION AND MENTAL HEALTH CARE: DIFFERENCES IN ANTIDEPRESSANT EXPOSURE BETWEEN NATIVE AND IMMIGRANT POPULATION IN A
SOUTHERN EUROPE COUNTRY
Srijeda
Wednesday
40
found in sub-Saharan Africans, both men and women. Generic drugs were more prescribed to immigrants (44.2% in front of 31.8%), while newer drugs were more prescribed to natives (23.1% in front
of 14.2%). On average, native persons spent between 92 and 125 Euros more per person per year
during 2008 than immigrants, p<0.0001, with a median cost per package between 5 and 3 Euros
higher, p<0.0001.
Conclusions: In this Spanish Region all the immigrant groups, regardless of the country of origin, had
lower AD consumption than the native population of the same sex and age, with a higher percentage
of generic drugs and less new AD, and with a lower cost per person per year. More studies are needed
to identify what causes this disparity, in order to avoid inequality in mental health care.
POZ - 106
IZVANBOLNIДЊKA POTROЕ NJA I KVALITETA PROPISIVANJA ANTIDEPRESIVA
U REPUBLICI HRVATSKOJ OD 2004. DO 2008. GODINE
Е TIMAC D1,2, Е kes M1, SilobrДЌiД‡ RadiД‡ M3, Musil V2
Zavod za javno zdravstvo вЂћDr. Andrija Е tamparвЂњ, Zagreb, Hrvatska
Е kola narodnog zdravlja вЂћAndrija Е tamparвЂњ Medicinskog fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Katedra
za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zaЕЎtite, Zagreb, Hrvatska
3
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
1
2
danijela.stimac@stampar.hr
Srijeda
Wednesday
13
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010., Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Cilj: Cilj ovog rada je istraЕѕiti izvanbolniДЌku potroЕЎnju antidepresiva u Hrvatskoj od 2004. do 2008.
godine koristeД‡i Anatomsko-terapijsko-kemijsku (ATK) klasifikaciju i definirane dnevne doze (DDD), te
istraЕѕiti povezanost izmeД‘u potroЕЎnje antidepresiva i broja izvrЕЎenih samoubojstava.
Metode: Podaci o izvanbolniДЌkoj potroЕЎnji antidepresiva dobiveni su od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje na temelju kojih je izraДЌunat broj definiranih dnevnih doza (DDD) i broj DDD na
1000 stanovnika na dan. Metoda potroЕЎnje lijekova 90% (DU90%) je koriЕЎtena za procjenu kvalitete
propisivanja lijekova. Podaci o izvrЕЎenim samoubojstvima u Republici Hrvatskoj prikupljeni su putem
Registra samoubojstava Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Rezultati: Ukupna potroЕЎnja antidepresiva (grupa N06A) bila je u Hrvatskoj, u razdoblju 2004-2008.
godina, izmeД‘u 13.6 i 22.4 DDD/1000/dan. Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (N06AB)
ДЌine 80% lijekova koriЕЎtenih u tretmanu depresije tijekom 2004.-2008 (od 11.5 DDD/1000/dan u 2004.
do 17.8 DDD/1000/dan u 2008.). ZnaДЌajan porast potroЕЎnje, viЕЎe od 3 puta, zabiljeЕѕen je za ostale
antidepresive (N06AX). PotroЕЎnja neselektivnih inhibitora ponovne pohrane monoamina (N06AA)
pala je sa 3.7 na 1.8 DDD/1000/dan. UsporeД‘ujuД‡i DU90% segment od 2004. do 2008. uoДЌeno je
izostajanje maprotilina i amitriptilina, dok su citalopram, escitalopram i mirtazapin pridodani u 2008.
godini. U promatranom razdoblju potroЕЎnja sertralina je u porastu 82%, a potroЕЎnja malprotilina i
amitriptilina je u padu 68%. Tijekom razdoblja promatranj a ukupni broj izvrЕЎenih samoubojstava u
Hrvatskoj je pao za 22%.
ZakljuДЌak: IzvanbolniДЌka potroЕЎnja antidepresiva je poveД‡ana u razdoblju od 2004. do 2008. godine.
Pad stope samoubojstava u Hrvatskoj rezultat je i znaДЌajnog utjecaja porasta kvalitete propisivanja
antidepresiva.
41
DIZ - 151
DUЕ EVNI POREMEД†AJI KAO JEDAN OD JAVNOZDRAVSTVENIH PRIORITETA
U HRVATSKOJ
SILOBRДЊIД† RADIД† M, Hrabak-ЕЅerjaviД‡ V
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
maja.silobrcic-radic@hzjz.hr
DIZ - 152
EPIDEMIOLOЕ KI PRIKAZ IZVRЕ ENIH SAMOUBOJSTAVA U HRVATSKOJ
SILOBRДЊIД† RADIД† M, JelaviД‡ M
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
maja.silobrcic-radic@hzjz.hr
Cilj rada je prikazati veliДЌinu problema i karakteristike izvrЕЎenih samoubojstava u Hrvatskoj u razdoblju
od 1985. do 2008. godine.
KoriЕЎteni su podaci Registra izvrЕЎenih samoubojstava u Hrvatskoj i DrЕѕavnog zavoda za statistiku, prikazani metodama deskriptivne epidemiologije.
Srijeda
Wednesday
13
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Cilj: Prikazati veliДЌinu problema duЕЎevnih poremeД‡aja u Hrvatskoj kao jednog od javnozdravstvenih
prioriteta.
Metode: KoriЕЎteni su podatci rutinske zdravstvena statistike i Registra za psihoze Hrvatskog zavoda za
javno zdravstvo, prikazani metodama deskriptivne epidemiologije.
Rezultati: Skupina duЕЎevnih poremeД‡aja sudjeluje s udjelom 6-7% u ukupnom bolniДЌkom pobolu
u Hrvatskoj. NajveД‡i broj hospitalizacija u dobi je 20-59 godina ЕЎto svrstava ovu skupinu u vodeД‡e
uzroke bolniДЌkog pobola u radno aktivnoj dobi. Osim toga, svaki 4 ili 5 dan bolniДЌkog lijeДЌenja koristi se za duЕЎevne poremeД‡aje te su oni i vodeД‡a skupina bolniДЌkog pobola prema koriЕЎtenju dana
bolniДЌkog lijeДЌenja. U 2008. godini registrirano je 46.209 hospitalizacija i 1.464.691 bolniДЌkih dana
za skupinu duЕЎevnih poremeД‡aja. DuЕЎevni poremeД‡aji uzrokovani alkoholom i shizofrenija vodeД‡e su
dijagnostiДЌke kategorije u bolniДЌkom pobolu zbog duЕЎevnih poremeД‡aja. U 2008. godini registrirano
je 10.020 hospitalizacija zbog duЕЎevnih poremeД‡aja uzrokovanih alkoholom (stopa 225,8/100.000 ),
6.972 zbog shizofrenije (stopa 157,1) 5.765 hospitalizacija zbog reakcija na teЕЎki stres ukljuДЌujuД‡i
posttraumatski stresni poremeД‡aj (stopa 129,9) te 5.500 hospitalizacija zbog depresivnih poremeД‡aja
(stopa 123,9). Te dijagnostiДЌke kategorije predstavljaju skoro dvije treД‡ine svih uzroka u bolniДЌkom
pobolu zbog duЕЎevnih poremeД‡aja. Po broju dana bolniДЌkog lijeДЌenja zbog duЕЎevnih poremeД‡aja
izrazito prednjaДЌi shizofrenija s udjelom od 30,7%. Prema podatcima Registra za psihoze prosjeДЌna
dobno-standardizirana stopa bolniДЌke incidencije shizofrenije i shizoafektivnog poremeД‡aja iznosi
0,22, a procijenjena prevalencija 4,5 na 1.000 stanovnika.
TakoД‘er, u 2008. godini registrirana su ukupno 626.496 psihijatrijska pregleda u specijalistiДЌkokonzilijarnoj djelatnosti te 521.243 dijagnostiДЌka entiteta u primarnoj zdravstvenoj zaЕЎtiti. Neuroze,
afektivni poremeД‡aji povezani sa stresom i somatoformni poremeД‡aji s udjelom veД‡im od 50% vodeД‡a
su dijagnostiДЌka podskupina na razini primarne zdravstvene zaЕЎtite.
U viЕЎegodiЕЎnjem razdoblju registrira se, uz oscilacije, porast pobola zbog duЕЎevnih poremeД‡aja u
bolniДЌkom morbiditetu i primarnoj zdravstvenoj zaЕЎtiti. Stopa hospitalizacija iznosila je 1995. godine
632,2, a 2008. godine 1.041,3/100.000. U istom razdoblju ukupni broj dana lijeДЌenja s prosjeДЌnim
trajanjem po hospitalizaciji kroz godine opada; 1995. godine, prosjeДЌno trajanje lijeДЌenja bilo je 52,4
dana, dok je 2008. godine bilo 31,7 dana.
ZakljuДЌak: DuЕЎevni poremeД‡aji jedan su od prioritetnih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj, za koje
postoji potreba kontinuiranih preventivnih programa u okviru aktivne strategije zaЕЎtite duЕЎevnog zdravlja.
42
IzvrЕЎena samoubojstva godinama su jedan od vodeД‡ih uzroka smrti od ozljeda u Hrvatskoj s udjelom
oko 30%. Kroz godine biljeЕѕe se oscilacije broja izvrЕЎenih samoubojstava, a od 1999. godine prisutan je
kontinuirani trend pada broja samoubojstava. Godine 1985. izvrЕЎeno je 1.050 samoubojstava, najviЕЎe
samoubojstava bilo je 1987. (1.153) i 1992. godine (1.156). Najmanje samoubojstava registrirano je
1995. godine (930) te u razdoblju 2000.вЂ“ 2008. godine (926, 2000. godine; 795, 2008. godine). U
promatranom razdoblju dobno-standardizirane stope smrtnosti zbog samoubojstava (SDR/100.000),
ukupno za svu dob kao i za dob 0-64 godina, pokazuju oscilacije do 1997. godine, a od 1998. godine
vidljiv je pad stope (2008. godine SDR 15,0 za svu dob; SDR 12,1 za dob 0-64). SDR zbog samoubojstava za dob 65+ godina ima sliДЌan trend kretanja uz veД‡e oscilacije stope (2008. godine SDR 38,7).
Stope su kod muЕЎkaraca do tri puta viЕЎe nego kod Еѕena, a kod oba spola znaДЌajno rastu s dobi. NajДЌeЕЎД‡i
naДЌin izvrЕЎenja samoubojstava u oba spola je vjeЕЎanje. U ratnim i poratnim godinama znaДЌajno je porastao broj samoubojstava vatrenim oruЕѕjem posebice u muЕЎkaraca. Posljednjih godina postoji trend
pada ovog naДЌina izvrЕЎenja samoubojstava (udio 16,4% 2008. godine). SDR zbog samoubojstava po
Еѕupanijama Hrvatske pokazuju znaДЌajne razlike. ЕЅupanije primorskog dijela Hrvatske biljeЕѕe nekoliko
puta niЕѕe stope izvrЕЎenih samoubojstava od pojedinih Еѕupanija kontinentalnog dijela. U 2008. godini
najniЕѕe stope zabiljeЕѕene su u DubrovaДЌko-neretvanskoj Еѕupaniji (SDR 8,2 za svu dob; 6,9 za dob 0-64)
, a najviЕЎe stope zabiljeЕѕene su u KoprivniДЌko-kriЕѕevaДЌkoj (SDR 29,9 za svu dob; 26,2 za dob 0-64) i
Krapinsko-zagorskoj Еѕupaniji (SDR 29,9 za svu dob; 25,2 za dob 0-64).
UnatoДЌ kontinuiranom trendu smanjenja stopa izvrЕЎenih samoubojstava, Hrvatska spada meД‘u zemlje sa srednje visokom stopom i znaДЌajnim regionalnim razlikama ЕЎto ukazuje na potrebu provoД‘enja
intersektorskih aktivnosti u prevenciji samoubojstava.
DIZ - 154
Srijeda
Wednesday
13
Listopad
October
SAMOUBOJSTVA U STARIJOJ ЕЅIVOTNOJ DOBI
MIHEL S, SilobrДЌiД‡ RadiД‡ M
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
sandra.mihel@hzjz.hr
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010., Zagreb, Hrvatska
Cilj: Prikazati smrtnost zbog samoubojstava u osoba starije Еѕivotne dobi u Hrvatskoj kao jednog od
javnozdravstvenih prioriteta uz prikaz regionalnih razlika.В Metode: Kao izvor podataka o umrlim osobama koriЕЎtena je dokumentacija DrЕѕavnog zavoda za
statistiku. Za razdobljeВ 2004. - 2008. godine prikazane su prosjeДЌneВ В stopeВ za Hrvatsku te dobno
standardizirane stope za dob 65+ za usporedbu Еѕupanija. Direktna standardizacija raД‘ena je na Popis
stanovniЕЎtva Republike Hrvatske 2001. godine.
Rezultati i diskusija: Samoubojstva uzrokuju oko 30% svih nasilnih smrti, a oko 36% svih samoubojstava dogaД‘a se u dobi 65 i viЕЎe godina. U promatranom petogodiЕЎnjemВ razdobljuВ prosjeДЌna
stopa smrtnosti od samoubojstava osoba starijih od 65 godina (42,4/100.000) bila je viЕЎaВ od stope
smrtnosti u opД‡oj populaciji (18,6), ali i od stope za dob do 64 godine (14,2/100.000). Stopa smrtnosti zbog samoubojstava kod oba spola izrazito raste s dobi i u svim dobnim skupinama viЕЎa je za
muЕЎkarce. ProsjeДЌna stopaВ za dob 65+ iznosila je za muЕЎkarce 75,9, a za Еѕene 21,7/100.000. TakoД‘er,
broj izvrЕЎenih samoubojstavaВ bio je veД‡iВ kod muЕЎkaraca nego kod Еѕena. U dobi iznad 65 godina
omjer muЕЎkaraca i Еѕena prosjeДЌnoВ je iznosio 2,2:1, a u dobi do 64 godine razlika je bila veД‡a (3,5:1).
Stope smrtnosti zbog izvrЕЎenih samoubojstava po Еѕupanijama Hrvatske, kako za opД‡u populaciju tako
i za dob 65 i viЕЎe godina, pokazuju znaДЌajne razlike. NajviЕЎe stope biljeЕѕe se u pojedinim Еѕupanijama
kontinentalnog dijela,В a najniЕѕe uВ priobalnom dijelu Hrvatske.В ProsjeДЌna dobno standardizirana
stopa u promatranom razdoblju bila je najviЕЎa u Bjelovarsko-bilogorskojВ Еѕupaniji (77,4) a najniЕѕa
(16,2/100.000) zabiljeЕѕena je u DubrovaДЌko-neretvanskoj Еѕupaniji.
ZakljuДЌak: Brojne studije pokazuju da su kod starijih osoba kroniДЌne bolesti uz komorbiditet i
posljediДЌno smanjenje funkcionalne sposobnosti, bolest i smrt Еѕivotnog partnera te gubitak socijalne
uloge u zajednici, ДЌimbenici koji doprinose osjeД‡aju potiЕЎtenosti i usamljenosti zbog ДЌega se poveД‡ava
rizik samoubojstva u starijih. Samoubojstva su preventabilna u svakoj dobi. BuduД‡i da samoubojstvo
u starijih nije impulzivni ДЌin, ranim prepoznavanjem i lijeДЌenjem problema mentalnog zdravlja osobito
depresije te razvojem programa potpore i pomoД‡i u zajednici moЕѕemo smanjiti smrtnost zbog samoubojstava u starijih.
43
DIZ - 208
EPIDEMIOLOЕ KI PRIKAZ OZLJEDA U HRVATSKOJ
BRKIД† BILOЕ I, Hrabak-ЕЅerjaviД‡ V, Kralj V, Д†oriД‡ T, TomiД‡ B
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
ivana.brkic@hzjz.hr
DIZ - 212
JAVNOZDRAVSTVENI ZNAДЊAJ KARDIOVASKULARNIH BOLESTI U HRVATSKOJ
KRALJ V, Hrabak-ЕЅerjaviД‡ V, BrkiД‡ BiloЕЎ I
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
verica.kralj@hzjz.hr
Kardiovaskularne bolestiВ kao vodeД‡i uzrok smrti u suvremenom svijetu, sa znaДЌajnim udjelom u prijevremenom umiranju, morbiditetuВ i dizabilitetu stanovniЕЎtva, vaЕѕan su javnozdravstveni problem kako
u svijetu tako i u Hrvatskoj.
Cilj rada je prikazati javnozdravstveni znaДЌaj kardiovaskularnih bolesti (KVB) u Hrvatskoj na temelju
podataka o smrtnosti i pobolu.
Materijal i metode: KoriЕЎteni su podaci rutinske zdravstvene i mortalitetne statistike, te iz baze podataka вЂњZdravlje za sveвЂќ Svjetske zdravstvene organizacije, a izraЕѕeni su kao opД‡e, specifiДЌne i standardizirane stope te postotni udio.
Rezultati: KVB su vodeД‡i uzrok smrti u Hrvatskoj s udjelom od 50,3% u ukupnom mortalitetu 2008.
Srijeda
Wednesday
13
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Cilj: Cilj rada je analizirati smrtnost i pobol od ozljeda u Hrvatskoj u razdoblju od 2004. -2008. godine.
Metode: Ozljede su analizirane prema vanjskom uzroku (MKB-10: V01-Y98). KoriЕЎteni su podaci rutinske mortalitetne i morbiditetne statistike te baza podataka SZO/HFA. Podaci su prikazani kao apsolutni
brojevi, udjeli, opД‡e, specifiДЌne i dobnostandardizirane stope na 100 000 stanovnika.
Rezultati: Na ljestvici mortaliteta u Hrvatskoj ozljede se u promatranom razdoblju s prosjeДЌnim udjelom od 5,7% u ukupnom mortalitetu nalaze na treД‡em (2006.-2008.), odnosno ДЌetvrtom mjestu
(2004.-2005.) iza bolesti srca i krvnih Еѕila, novotvorina i bolesti diЕЎnog sustava. OpД‡a stopa smrtnosti
od ozljeda nije se znaДЌajnije mijenjala (2004: 64,9/100 000; 2008: 68,4/100 000). S obzirom na pokazatelj prijevremenoga mortaliteta вЂ“ potencijalno izgubljene godine Еѕivota (1-75 god.), ozljede se
u 2008. godini nalaze na treД‡em mjestu (55 030) iza novotvorina (101 779,5) i bolesti srca i krvnih
Еѕila (82 306,5). Od ozljeda umire viЕЎe muЕЎkaraca nego Еѕena u omjeru stopa smrtnosti 2,1:1. VodeД‡i
vanjski uzroci smrti od ozljeda su padovi, samoubojstva i prometne nesreД‡e. Dinamika kretanja
dobnospecifiДЌnih stopa razlikuje se ovisno o vanjskom uzroku. Djeca i mlaД‘e osobe (0 - 39 g.) umiru
najviЕЎe uslijed prometnih nesreД‡a, osobe srednje dobi (40 - 64 g.) najviЕЎe uslijed samoubojstava, dok
je u starijih osoba (65 i viЕЎe g.) pad vodeД‡i vanjski uzrok smrti.
Standardizirana stopa smrtnosti od ozljeda za sve dobi iznosila je za Hrvatsku 2006. godine 53,3/100
000 (prema SZO/HFA) i bila je viЕЎa od prosjeka zemalja EU (40,3/100 000), ali znaДЌajno niЕѕa od prosjeka drЕѕava europske regije (76/100 000).
U uzrocima bolniДЌkog lijeДЌenja godiЕЎnje se biljeЕѕi oko 47 000 hospitalizacija zbog ozljeda s prosjeДЌnim
udjelom od 7,7% u ukupnim hospitalizacijama. MuЕЎkarci su ДЌeЕЎД‡e od Еѕena hospitalizirani zbog
ozljeД‘ivanja u omjeru stopa 1,6:1. Pad je vodeД‡i uzrok hospitalizacija s prosjeДЌnim udjelom 32,9%. U
starijih osoba (65 i viЕЎe g.) pad ДЌini polovinu hospitalizacija od ozljeda.
ZakljuДЌak: S obzirom na visok udio u ukupnoj smrtnosti i pobolu ozljede predstavljaju znaДЌajan javnozdravstveni problem u Hrvatskoj kojemu se posljednjih godina pridaje sve veД‡e znaДЌenje. Ozljede
se u velikoj mjeri mogu sprijeДЌiti pa je potrebno uloЕѕiti najveД‡e moguД‡e napore u tom pravcu.
44
godine. Uzrok su smrti 43,5% umrlih muЕЎkaracaВ i 57,2% umrlih Еѕena.В U 2008. godini od KVB bolesti
umrlo je 26 235 osoba, a od toga u dobi 0-64 godine 3 067 osobe ili 11,7%, a u dobi 65 i viЕЎe godina
23 168 osobe, odnosno 88,3%. Stopa smrtnosti od KVB ukupno iznosila je 591,2/100.000, u Еѕena je
stopa smrtnosti 644,5/100.000, a u muЕЎkaraca 533,8/100.000. VodeД‡e dijagnostiДЌke skupine bile su
ishemijska bolest srca s udjelom od 38,5% ( 10101 umrlih) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od
30,8 % (8076 umrlih) u ukupnom broju umrlih od KVB.
AnalizirajuД‡i kretanje standardizirane stope smrtnosti za KVB od 1985. godine, stopa oscilira do
2000. godine (586,5/100.000 1985.g. 572,7 2000.g.), od kada se uoДЌava pad smrtnosti (2008.
401,5/100.000), ЕЎto je izraЕѕenije za cerebrovaskularne bolesti nego za ishemijsku bolest, posebice za
dob 0-64 godine.
Prema broju izgubljenih godina Еѕivota uslijed prijevremenog umiranja KVB su na drugom mjestu iza
skupine novotvorina sa 59201 izgubljenih godina za muЕЎkarce i 23105 godina za Еѕene. TakoД‘er su na
drugom mjestu u bolniДЌkom morbiditetuВ 2008. godine po broju hospitalizacija (84413), te po morbiditetu registriranom u opД‡oj medicini.
ZakljuДЌak: Kardiovaskularne bolesti kao najДЌeЕЎД‡i uzrok smrti, sa velikim brojem izgubljenih godina
Еѕivota, te kao znaДЌajni uzrok bolniДЌkog i vanbolniДЌkog pobola u Hrvatskoj, predstavljaju prioritetni
javnozdravstveni problem. Stoga treba sustavno provoditi sveobuhvatne programe prevencije i promicanja zdravlja, uz suradnju svih razina zdravstvene zaЕЎtite, a posebno treba istaknutiВ vaЕѕnu ulogu
primarne zdravstvene zaЕЎtite i javnozdravstvene djelatnosti.
DIZ - 35
SMRTNOST I POBOL OD CEREBROVASKULARNIH BOLESTI (I60-I69, MKB10) U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ЕЅUPANIJI U RAZDOBLJU 1999. - 2008.
Srijeda
Wednesday
13
Listopad
October
BOДЊINA I1, Nola IA2, SmoljanoviД‡ A1
1
Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske Еѕupanije, Split, Hrvatska
Е kola narodnog zdravlja вЂћAndrija Е tamparвЂќ Medicinskog fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb,
Hrvatska
2
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010., Zagreb, Hrvatska
ivana-bocina@net.hr
Cilj: Utvrditi smrtnost i procijeniti pobol od cerebrovaskularnih bolesti (I60-I69, MKB-10) u Splitskodalmatinskoj Еѕupaniji u razdoblju 1999.-2008., odrediti pokazatelje uДЌestalosti i raspodjele CVB prema
spolu i dobnim skupinama, te dobivene pokazatelje usporediti s dostupnima za Hrvatsku.
Metode: U radu su primijenjene metode deskriptivne epidemiologije. U analizi smrtnosti stanovniЕЎtva
ЕЅupanije od CVB koriЕЎtena je baza podataka formirana na temelju mortalitetnih i demografskih podataka DrЕѕavnog zavoda za statistiku. U analizi pobola koriЕЎtene su baze podataka formirane na
temelju individualnih statistiДЌkih izvjeЕЎД‡a (BolesniДЌko-statistiДЌki obrazac) stanovnika ЕЅupanije lijeДЌenih
u KliniДЌkom bolniДЌkom centru Split te zbirnih godiЕЎnjih izvjeЕЎД‡a o pobolu i radu u djelatnosti primarne
zdravstvene zaЕЎtite ЕЅupanije (IzvjeЕЎД‡e tima primarne zdravstvene zaЕЎtite). Pokazatelji smrtnosti i pobola analizirani su kao apsolutni brojevi, udjeli (%), specifiДЌne i standardizirane stope na 100.000
stanovnika.
Rezultati: U promatranom desetogodiЕЎnjem razdoblju CVB su s prosjeДЌnim udjelom od 16,15% u ukupnoj smrtnosti bile rangirane na prvo ili drugo mjesto vodeД‡ih pojedinaДЌnih uzroka smrti stanovniЕЎtva
ЕЅupanije. U prosjeku je u ЕЅupaniji od CVB umiralo 710 osoba, meД‘u kojima je prevladavao Еѕenski
spol i dobna skupina 75 i viЕЎe godina. CVB su bile jedan od najДЌeЕЎД‡ih uzroka hospitalizacija stanovnika ЕЅupanije lijeДЌenih u KBC Split s prosjeДЌno 1.165 hospitalizacija godiЕЎnje uz relativno dugotrajno
lijeДЌenje (prosjeДЌno 15.46 dana za intrakranijalno krvarenje, odnosno 12.95 dana za cerebralni infarkt).
U djelatnosti primarne zdravstvene zaЕЎtite ЕЅupanije godiЕЎnje je biljeЕѕeno prosjeДЌno 3.956 oboljelih od
CVB, meД‘u oboljelima je prevladavala dobna skupina 65 i viЕЎe godina, a meД‘u kategorijama Cerebrovaskularni inzult (I60-I64, MKB-10) s prosjeДЌno 1.615 oboljelih godiЕЎnje. Stope smrtnosti i bolniДЌkog
pobola od CVB za ЕЅupaniju bile su neЕЎto niЕѕe od hrvatskog prosjeka.
ZakljuДЌak: Rezultati su pokazali kako su CVB jedan od glavnih javnozdravstvenih prioriteta u ЕЅupaniji,
koji zahtijeva Еѕurno provoД‘enje javno zdravstvenih intervencija, jer je dokazano kako se sustavnom
45
prevencijom moЕѕe djelovati na smanjenje smrtnosti i pobola od CVB. Pritom se osobita pozornost treba
posvetiti promicanju zdravog stila Еѕivota uz mijenjanje ЕЎtetnih navika (puЕЎenje, tjelesna neaktivnost,
nezdrava prehrana, prekomjerno uЕѕivanje alkohola) kao i na rano otkrivanje najДЌeЕЎД‡ih ДЌimbenika rizika
nastanka CVB (hipertenzija, hiperlipidemija, dijabetes, pretilost).
DIZ - 36
ISHEMIДЊNE BOLESTI SRCA (I20-I25, MKB-10) KAO JEDAN OD JAVNO
ZDRAVSTVENIH PRIORITETA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ЕЅUPANIJI U
RAZDOBLJU 1999. - 2008.
BOДЊINA I
Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske Еѕupanije, Split, Hrvatska
ivana-bocina@net.hr
DIZ - 44
CEREBROVASKULARNE BOLESTI - VODEД†I UZROK MORTALITETA U BJELOVARSKO-BILOGORSKOJ ЕЅUPANIJI
CERONJA I
Zavod za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske Еѕupanije, Bjelovar, Hrvatska
iceronja@gmail.com
Cilj: Cilj rada je pokazati nepovoljan poloЕѕaj BBЕЅ u odnosu na nacionalni prosjek i susjedne zemlje po
stopi mortaliteta za tu skupinu bolesti.
Metode: Standardizirana stopa smrtnosti je indikator Svjetske zdravstvene organizacije u programu
Srijeda
Wednesday
13
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Cilj: Prikazati smrtnost i pobol od ishemiДЌnih bolesti srca (I20-I25, MKB-10) u Splitsko-dalmatinskoj
Еѕupaniji u razdoblju 1999. - 2008. te odrediti pokazatelje uДЌestalosti i raspodjele IBS prema spolu i
dobnim skupinama.
Metode: U radu je primijenjena deskriptivno statistiДЌka metoda. U analizi smrtnosti stanovniЕЎtva
ЕЅupanije od IBS u razdoblju 1999. - 2008. posluЕѕila je baza podataka formirana na temelju mortalitetnih i demografskih podataka DrЕѕavnog zavoda za statistiku. Istovremeno su u analizi pobola koriЕЎtene
baze podataka formirane na temelju zbirnih godiЕЎnjih izvjeЕЎД‡a o pobolu i radu u djelatnosti primarne
zdravstvene zaЕЎtite ЕЅupanije (IzvjeЕЎД‡e tima primarne zdravstvene zaЕЎtite) te individualnih statistiДЌkih
izvjeЕЎД‡a (BolesniДЌko-statistiДЌki obrazac). Pokazatelji smrtnosti i pobola analizirani su kao apsolutni
brojevi, udjeli (%) i specifiДЌne stope na 10.000 stanovnika.
Rezultati: U promatranom desetogodiЕЎnjem razdoblju IBS su se nalazile meД‘u vodeД‡im pojedinaДЌnim
osnovnim uzrocima smrti stanovniЕЎtva ЕЅupanije. Stope smrtnosti od IBS bile su viЕЎe za muЕЎki spol,
osim u najstarijoj dobnoj skupini u kojoj su bile gotovo izjednaДЌene s onima za Еѕene. Intenzivnije
poveД‡anje stopa smrtnosti za muЕЎki spol opaЕѕeno je u dobnoj skupini 45-54 godine. IBS su se nalazile meД‘u najuДЌestalijim dijagnostiДЌkim kategorijama zabiljeЕѕenim u djelatnosti primarne zdravstvene
zaЕЎtite ЕЅupanije, osobito u starijoj te radno aktivnoj Еѕivotnoj dobi. TakoД‘er su se nalazile meД‘u pet
vodeД‡ih uzroka hospitalizacija stanovnika ЕЅupanije lijeДЌenih u KliniДЌkoj bolnici Split zbog Bolesti cirkulacijskog sustava (I00-I99, MKB-10) uz zabiljeЕѕeno relativno dugo prosjeДЌno trajanje lijeДЌenja.
ZakljuДЌak: Visoki udjeli kao i stope smrtnosti i pobola stanovniЕЎtva ЕЅupanije od IBS govore u prilog
IBS kao jednom od javno zdravstvenih prioriteta ЕЅupanije. Sustavan i kvalitetan rad na prevenciji
IBS promicanjem zdravog stila Еѕivota, suzbijanjem navika ЕЎtetnih po zdravlje te ranim otkrivanjem
najДЌeЕЎД‡ih ДЌimbenika rizika nastanka IBS umnogome Д‡e doprinijeti smanjivanju smrtnosti i pobola od
ovih bolesti.
46
вЂњZdravlje za sveвЂќ (HFA) s ciljem da omoguД‡i usporedbu podataka i zdravstvenog stanja populacije
meД‘u zemljama Europe. Podatke za Hrvatsku, Austriju, Sloveniju i EU-27 smo usporedili s podacima
izraДЌunatim za BBЕЅ. Za izraДЌun standardizirane stope smrtnosti od CVB u BBЕЅ smo koristili podatke o
uzrocima i broju smrti DrЕѕavnog zavoda za statistiku (DZS), popis stanovniЕЎtva iz 2001.godine, a za
razdoblje od 2002-2007. procjene stanovniЕЎtva DZS. KoriЕЎteni su podaci Hrvatske zdravstvene ankete
(HZA) 2003. godine.
Rezultati: Tijekom 2008. zbog inzulta nespecificiranog kao krvarenje ili ishemija u BBЕЅ su umrle 462
(25,4%) osobe (27,2% muЕЎkaraca i 72,7% Еѕena). Standardizirane stope smrtnosti za dob 0-64 godine,
kao i za sve dobne skupine, za CVB u BBЕЅ nadmaЕЎuju stope svih usporeД‘enih zemalja. Standardizirane stope smrtnosti za dob 0-64 godine za 2007. su: za BBЕЅ 36,15/100.000 stanovnika, Hrvatsku
19,12/100.000 (podatak za 2008. jer u HFA bazi nije dostupan za 2007.), Sloveniju 8,66/100.000,
te EU-27 23,58/100.000. Standardizirane stope smrtnosti za sve dobne skupine za 2007. su: za
BBЕЅ 245,82/100.000 stanovnika, Hrvatsku 118,83/100.000, Sloveniju 56,49/100.000, te EU-27
115,25/100.000. Za sve navedene zemlje biljeЕѕi se silazni trend u zadnjih dvadesetak godina, dok BBЕЅ
pokazuje pogorЕЎanje prethodnih nekoliko godina.
ZakljuДЌak: Tako visoka stopa smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti ukazuje na problem neregulirane hipertenzije, ДЌemu pridonosi velik udio starije populacije u ЕЅupaniji. Prema podacima HZA 2003,
regija sjeverozapadne Hrvatske u koju spada i BBЕЅ ima najveД‡i postotak osoba prekomjerne tjelesne
mase i pretilih osoba meД‘u hipertoniДЌarima, uz fiziДЌki nedovoljno aktivno stanovniЕЎtvo. Pretpostavlja se da visokom bremenu kardiovaskularnog rizika pridonosi i nizak Еѕivotni standard graД‘ana BBЕЅ
(prema DZS primanja niЕѕa od nacionalnog prosjeka), ЕЎto je bitna odrednica niskog socioekonomskog
statusa, vodeД‡e determinante zdravlja.
VaЕѕnost rada je da ukazuje na znaДЌajnost ovog javno-zdravstvenog problema koji zahtijeva definiranje
i donoЕЎenje preventivnog programa za suzbijanje najuДЌestalijih riziДЌnih ДЌimbenika za nastanak CVI-ja
u BBЕЅ.В KljuДЌne rijeДЌi: moЕѕdani udar, Bjelovarsko-bilogorska Еѕupanija, standardizirane stope smrtnosti
Srijeda
Wednesday
13
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010., Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
DIZ - 214
SOCIJALNA KARTA - DOKUMENT SOCIJALNOG RAZVOJA PRIMORSKOGORANSKE ЕЅUPANIJE
MALATESTINIД† Гђ1, JosipoviД‡ I2, MiД‡oviД‡ V1
1
2
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske Еѕupanije, Rijeka, Hrvatska,
Primorsko-goranska Еѕupanija, Odjel za zdravstvenu zaЕЎtitu i socijalnu skrb, Rijeka, Hrvatska
dulija.malatestinic@zzjzpgz.hr
Cilj: Prikazati izradu strateЕЎkog dokumenta Socijalna karta kao osnove za planiranje socijalnog razvoja
ЕЅupanije kako bi se dobio utemeljeni uvid u socijalne potrebe stanovniЕЎtva u dijelu potreba sigurnosti
i stupanj njihova zadovoljenja.
Metode: Za svaku jedinicu lokalne samouprave, njih 35 na podruДЌju Primorsko-goranske Еѕupanije
s 305.505 stanovnika (popis 2001. godine), izraД‘ene su skupine pokazatelja: 1) demografski pokazatelji: ukupno kretanje stanovniЕЎtva izmeД‘u 1981. i 2001. godine, prirodno kretanje u posljednjih
petnaest godina, demografska i socijalno-ekonomska struktura stanovniЕЎtva, 2) socijalni pokazatelji:
socijalni i obrazovni sustav, sredstva i moguД‡nosti zajednice, analiza socijalnih programa u jedinicama
lokalne samouprave, socioloЕЎko empirijsko ispitivanje kvalitete Еѕivljenja, 3) pokazatelji stanja gospodarstva: visina i struktura prihoda, vlasniЕЎtvo, ekonomska infrastruktura i ekonomska kretanja, bruto
druЕЎtveni proizvod po glavi stanovnika, stanovi, stanovanja i kuД‡anstva, 4) pokazatelji zdravstvenog
stanja: kvaliteta fiziДЌkog okoliЕЎa, zdravstvene potrebe, riziДЌna ponaЕЎanja mladih, kapaciteti zdravstvene djelatnosti, pokazatelji funkcioniranja druЕЎtvene zajednice вЂ“ institucije i njihov utjecaj na razvoj
zajednice. Razina obrade i prikaza je bila ЕЅupanija i tri osnovne njezine podregionalne cjeline: Gorski
kotar, Kvarnerski otoci, Priobalje i unutar Priobalja posebno Grad Rijeka.
Rezultati: U demografskom podruДЌju najznaДЌajniji su procesi starenja stanovniЕЎtva, opadanje stope
fertiliteta i nataliteta, izraЕѕena depopulacija pojedinih subregija - Gorskog kotara i dijela Kvarnerskih
47
otoka - te visoka razina obrazovanja stanovniЕЎtva u hrvatskim razmjerima. U gospodarskom podruДЌju
procijenjeni bruto druЕЎtveni proizvod viЕЎi je od prosjeka Hrvatske, sa znatnim razlikama meД‘u podregionalnim cjelinama i unutar njih. Pri ocjeni zdravstvenog stanja, oДЌekivano trajanje Еѕivota pri roД‘enju
duЕѕe je od republiДЌkog prosjeka. Dobra je teritorijalna mreЕѕa zdravstvenih institucija, osim u Gorskom
kotaru, ЕЎto dovodi do razlike u dostupnosti zdravstvene zaЕЎtite. U sustavu socijalne skrbi, prebacivanje
brige za socijalnu sigurnost sve viЕЎe na pojedinca i obitelj trebalo bi potaknuti veД‡i broj aktivnih socijalnih programa, ДЌime veД‡u ulogu dobiva lokalna zajednica.
ZakljuДЌak: Socijalna karta je znaДЌajna jer su njezinom izradom po prvi put sabrani na jednom mjestu
socijalni pokazatelji, prema kojima je Primorsko-goranska Еѕupanija znaДЌajno iznad prosjeka Republike
Hrvatske. Ovim dokumentom stvara se podloga za planiranje primjerenog socijalnog razvoja ЕЅupanije
i jedinica lokalne samouprave na njenom podruДЌju, kao temelja za jaДЌanje socijalne kohezije koja podrazumijeva sposobnost zajednice da osigura dobrobit svim svojim ДЌlanovima.
DIZ - 229
OZLJEГђIVANJE KAO JAVNOZDRAVSTVENI PRIORITET U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ЕЅUPANIJI U RAZDOBLJU 1999. - 2008.
BOДЊINA I, NinДЌeviД‡ J
Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske Еѕupanije, Split, Hrvatska
ivana-bocina@net.hr
Srijeda
Wednesday
13
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Cilj: Prikazati smrtnost i pobol od ozljeД‘ivanja, jednog od javnozdravstvenih prioriteta u Splitskodalmatinskoj Еѕupaniji u razdoblju 1999. - 2008.
Metode: U radu su primijenjene metode deskriptivne epidemiologije. Analiza je obuhvatila sve
stanovnike ЕЅupanije umrle od вЂњOzljeda, otrovanja i ostalih posljedica vanjskih uzrokaвЂќ (S00-T98, MKB10), kao i hospitalizirane u KBC Split, odnosno lijeДЌene u djelatnosti primarne zdravstvene zaЕЎtite
ЕЅupanije od istih uzroka u razdoblju 1999. - 2008. Pokazatelji smrtnosti i pobola prikazani su kao
apsolutni brojevi, udjeli (%) i specifiДЌne stope na 10.000 stanovnika.
Rezultati: Skupina вЂњOzljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzrokaвЂќ (S00-T98, MKB-10) nalazila
se visoko na rang ljestvici vodeД‡ih uzroka smrti. Kod umrlih od ozljeД‘ivanja u mlaД‘im dobnim skupinama prevladavao je muЕЎki spol i kategorija вЂњNezgode pri prijevozuвЂќ (V01-V09, MKB-10), a u starijim
dobnim skupinama Еѕenski spol i kategorija вЂњPadoviвЂќ (W01-W09, MKB-10). OzljeД‘ivanje je predstavljalo
i znaДЌajno optereД‡enje ne samo za djelatnosti primarne zdravstvene zaЕЎtite ЕЅupanije, veД‡ i za KBC
Split, gdje je svake godine hospitaliziran znaДЌajan broj teЕЎko ozlijeД‘enih.
ZakljuДЌak: OzljeД‘ivanje je znaДЌajan javnozdravstveni prioritet Splitsko-dalmatinske Еѕupanije, joЕЎ uvijek
nedovoljno prepoznat na svim razinama i sektorima druЕЎtva, koji zahtijeva Еѕurno razvijanje javnozdravstvenih strategija i intervencija, kojima Д‡e se ciljano djelovati na smanjenje ne samo brojaВ umrlih
uslijed ozljeД‘ivanja i ozlijeД‘enih, veД‡ i na smanjivanje teЕѕine ozljeД‘ivanja, kao i njegovih posljedica.В 48
JZI - 15
JAVNOZDRAVSTVENO ZNAДЊENJE POBOLA I SMRTNOSTI OD DIJABETESA U
ZAGREBU
POLIД† VIЕЅINTIN M1, Е timac D1, Badanjak A2
1
2
Zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Е tampar, Zagreb, Hrvatska
Klinika za dijabetes вЂњVuk VrhovacвЂќ, Zagreb, Hrvatska
marina.polic-vizintin@stampar.hr
Srijeda
Wednesday
13
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010., Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Cilj: Na temelju podataka o pobolu i smrtnosti od dijabetesa procijeniti proЕЎirenost dijabetesa i zdravstvene potrebe stanovniЕЎtva Zagreba.
Metode: Koriste se podaci vitalne i zdravstvene statistike. Opisnom epidemioloЕЎkom metodom analiziraju se podaci o hospitalizacijama zbog dijabetesa, trendovi u stopama mortaliteta te dobno
standardizirane stope smrtnosti. Stope su standardizirane na staro europsko stanovniЕЎtvo metodom
direktne standardizacije, a izraЕѕene su na 100 000 stanovnika zbog usporedbe s drugim europskim
zemljama.
Rezultati: Uz dvije najznaДЌajnije skupine uzroka smrti, cirkulacijske i maligne bolesti, endokrine bolesti
biljeЕѕe od 1971. do 2001. godine najveД‡i rast od 52%.
U 2007. godini dijabetes zauzima 8. mjesto na rang ljestvici uzroka smrti za oba spola sa 226 umrlih
(2,6%) i stopom od 29,0/100000. Kod Еѕena predstavlja 8. vodeД‡i uzrok smrtnosti sa 140 umrlih (3,2%)
i stopom od 33,7/100000. Kod muЕЎkaraca dolazi na 12. mjesto sa 86 umrlih (2,0%) i stopom od
23,6/100000.
Dobno standardizirana stopa smrtnosti od dijabetesa za sve dobi (DSSS) u Zagrebu iznosi 22,99/100000
ЕЎto je iznad prosjeka EU (12,37), Austrije (22,03), ДЊeЕЎke (17,1), Slovenije (9,1).
Od 2004. Do 2007. godine u porastu je trend DSSS za sve dobi, dok je za dob od 0-64 godine trend rasta manji.
Prema bolniДЌkim pokazateljima u 2008. godini dijabetes je meД‘u vodeД‡im javnozdravstvenim problemima s 3019 hospitaliziranih i stopom od 38.7/10000 stanovnika. ProsjeДЌno trajanje lijeДЌenja iznosilo je 8,4 dana i u padu je u odnosu na 2001. godinu ( 10 dana).
Ukupna stopa hospitalizacija viЕЎa je u muЕЎkaraca (46,2/10.000), nego u Еѕena (32,2/10.000), a analizom po dobi stope hospitalizacija u oba spola rastu s dobi do adolescencije, zatim padaju do 35
godina starosti u muЕЎkaraca, a 45 godina u Еѕena, nakon ДЌega ponovno rastu s dobi.
U porastu je broj hospitalizacija i prosjeДЌno trajanje lijeДЌenja za inzulin neovisan dijabetes (E11), dok
se za inzulin ovisan dijabetes (E10) registrira pad.
ZakljuДЌak: Dijabetes je znaДЌajan zdravstveni problem, za kojega postoji i adekvatan program
intervencija. Ipak, u Zagrebu raste pobol i smrtnost od dijabetesa. Raste stopa hospitalizacija i
prosjeДЌno lijeДЌenje zbog inzulin neovisnog dijabetesa. Od 1971. do 2001. godine mortalitet uzrokovan
endokrinim bolestima porastao je za 52%, pa javnozdravstvene prioritete treba usmjeriti na mijenjanje
ЕЎtetnih navika i nezdravog ponaЕЎanja implementacijom preventivnih programa i programa promicanja
zdravlja.
49
DVORANA HALL: RAB
Tema Topic
b) JAVNOZDRAVSTVENE INTERVENCIJE PUBLIC HEALTH INTERVENTION
Plenarna predavanja Plenary lectures
Podtema Subtopic
UNAPRJEГђENJE ZDRAVLJA вЂ“ Obitelj i zdravlje HEALTH PROMOTION - Family and health
Poster prezentacije Poster presentation
JZI - 47
PSIHOSOCIJALNI ДЊIMBENICI KOJI UTJEДЊU NA PROMICANJE I UNAPRJEГђENJE DOJENJA; PRESJEДЊNA STUDIJA
Е KES M1, StankoviД‡ A2, ZaninoviД‡ N3, Д†esiД‡ A4
Zavod za javno zdravstvo вЂћDr. Andrija Е tamparвЂњ, Zagreb, Hrvatska
Dom zdravlja Primorsko-goranske Еѕupanije, Rijeka, Hrvatska
3
Dom zdravlja Centar - Zagreb, Zagreb, Hrvatska
4
Dom zdravlja Dubrovnik, Dubrovnik, Hrvatska
1
2
marija.skes@stampar.hr
13
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Cilj: Dojenje je korisno za zdravlje i majke i djeteta, kao i za unapreД‘enje zdravlja obitelji. Cilj istraЕѕivanja
je analiza ДЌimbenika za koje smo pretpostavili da utjeДЌu na trajanje dojenja, usporedba rezultate iz tri
hrvatska grada te utvrД‘ivanje razlike u stajaliЕЎtima, ponaЕЎanju i navikama, ukljuДЌujuД‡i i samoprocjenu
majke вЂ“ majДЌino zadovoljstvo dojenjem kao i znaДЌaj potpore obitelji i zdravstvenih djelatnika. В Metode: PresjeДЌno istraЕѕivanje (Cross-sectional study) je provedeno od studenog 2009. do veljaДЌe
2010. godine. Instrument ispitivanja bio je strukturirani upitnik s dvije vizualno-analogne skale te
Likertovom skalom od 5 stupnjeva. U istraЕѕivanju su sudjelovale ukupno 202 ispitanice iz Zagreba,
Rijeke i Dubrovnika. Podaci su dobiveni intervjuiranjem majki dojilja. Ispitivane su sociodemografske i
biomedicinske karakteristike te psihosocijalni ДЌimbenici. Podaci su obraД‘eni putem programa SigmaStat 3.0 for Windows.
Rezultati: Rezultati ispitivanja pokazali su da od ukupno 202 ispitanice najviЕЎe dojilja u sva tri grada je
u dobnoj skupini od 30-34 godine (38,1%). U Zagrebu i Rijeci prvorotkinja je bilo viЕЎe nego viЕЎerotkinja
dok je u Dubrovniku znaДЌajno viЕЎe viЕЎerotkinja i obitelji najДЌeЕЎД‡e imaju dvoje djece. NajveД‡i broj ispitanica 69,3% ima stalni radni odnos. Prema stupnju obrazovanja srednju struДЌnu spremu ima 44,1%
ispitanica, a visoku 37,1%. U Zagrebu ispitanice imaju najДЌeЕЎД‡e visoku struДЌnu spremu. NajveД‡i broj
majki iskoristiti Д‡e u potpunosti porodiljni dopust, dok Д‡e ih 14 prekinuti ranije i to najviЕЎe u Zagrebu.
ProsjeДЌan broj podoja u posljednja 24 sata kod prvorotkinja je 5,8 i neЕЎto je manji nego kod viЕЎerotkinja
6,9. Rezultat samoprocjene ispitanica o osobnom osjeД‡aju zadovoljstva dojenjem znaДЌajno je viЕЎi za
varijablu вЂћOsjeД‡am se dobroвЂњ. Potporu obitelji tijekom dojenja ima 89,1% dojilja, a najveД‡u potporu
tijekom dojenja pruЕѕaju suprug te patronaЕѕna sestra. SnaЕѕnu podrЕЎku tijekom dojenja ima 53,9%
majki. Potrebu za psiholoЕЎkom pomoД‡i prije trudnoД‡e imalo je 11,4% Еѕena, a tijekom dojenja 3,9%.
Prije trudnoД‡e je 27,7% Еѕena konzumiralo cigarete, za vrijeme trudnoД‡e 6,4%, a tijekom dojenja 4,5%.
TeДЌaj za trudnice zavrЕЎilo je u Zagrebu 36,2% Еѕena, a u Dubrovniku svega 19,23%. U Rijeci je viЕЎe od
polovice ispitanica bilo na teДЌaju za trudnice, a u rad grupa za potporu dojenja je ukljuДЌeno je 31,8%
majki, dok su u Zagrebu i Dubrovniku svega 3 ispitanice ДЌlanice grupa.
ZakljuДЌak: Dobiveni rezultati potvrdili su pretpostavku o vaЕѕnosti psihosocijalnih ДЌimbenika, posebno potpore od strane obitelji i lokalne zajednice, koji utjeДЌu na duljinu dojenja u sva tri grada.
UoДЌena je potreba za kontinuiranim praД‡enjem, dokumentiranjem, planiranjem i evaluacijom rada
na razliДЌitim razinama zdravstvene zaЕЎtite, vaЕѕnost inter-multidisciplinarnog pristupa kao i veД‡a
uДЌinkovitost promidЕѕbenih kampanja o dojenju s naglaskom na edukativni rad s trudnicama i dojilja-
Srijeda
Wednesday
50
ma. Aktivno promicanje dojenja je vaЕѕna javnozdravstvena strategija za smanjenje pobola i smrtnosti
novoroД‘enДЌadi i djece, smanjenje maternalnog pobola te pomaЕѕe u kontroli troЕЎkova zdravstvene
skrbi. Za uspjeЕЎno provoД‘enje navedenih aktivnosti potrebna je svekolika pomoД‡ i potpora zdravstvenih djelatnika, obitelji, lokalne zajednice i medija.
DIZ - 16
COMPARATIVE STUDY ON SELFPERCEIVED HEALTH OF PARENTS OF CHILDREN WITH AUTISM SPECTRUM DISORDERS AND PARENTS OF NONDISABLED CHILDREN IN CROATIA
BENJAK T1, VuletiД‡ G2, PaviД‡ Е imetin I1
1
2
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
kola narodnog zdravljaвЂќAndrija Е tamparвЂќ Medicinskog fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb,
Е Hrvatska
tomislav.benjak@hzjz.hr
Srijeda
Wednesday
13
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010., Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Aim: To assess self-perceived health of parents of children with autism spectrum disorders (ASD) in
comparison with those of parents of non-disabled children.
Methods: A total of 350 parents participated in the study: 178 parents of children with ASD (71%
response rate) and 172 parents of non-disabled children matched by age, education,and place of living. ParentsвЂ™ self-perceived health was assessed using the Croatian version of the health status questionnaire SF-36, while socio-demographic information, chronic medical conditions, and needs were
assessed by a general questionnaire.
Results: For all dimensions of health, except physical health, parents of children with ASD had significantly poorer self-perceived health and reported significantly more deteriorated health in the last year
than the control group (P < 0.001). They also reported more psychological disorders (11% vs 4.3%),
which was the largest difference in specified chronic medical conditions. Hundred twenty six (71%)
parents of children with ASD thought that enhancing different policy measures (economic, social,
educational) could advance their and their childrenвЂ™s health and well-being.
Conclusion: Parents of children with ASD had poorer health than the control group in all components, except physical health. Because parents are the main providers of support for children with
ASD, preserving parentsвЂ™ good health and well-being is a precondition for an optimal care for children. Therefore, current system for treating children with ASD in Croatia should also include permanent improvement of parentsвЂ™ health and well-being.
JZI - 239
RIZIДЊNI ДЊIMBENICI U INTERAKCIJI MAJKE I DJETETA VISOKORIZIДЊNOG ZA
ODSTUPANJA U RAZVOJU
PINJATELA R1, Е KES M2
1
2
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Zavod za javno zdravstvo вЂњDr. Andrija Е tamparвЂќ, Zagreb, Hrvatska
renata.pinjatela@gmail.com
IstraЕѕivanja provedena tijekom posljednih tridesetak godina ukazuju na ЕЎiroki raspon osobina
djeteta i njegove obitelji koje utjeДЌu na razliДЌite oblike mentalnih, emocionalnih i poremeД‡aja
u ponaЕЎanju. Rana intervencija je kljuДЌna u prevenciji kasnijih mentalnih i zdravstvenih problema.
RiziДЌni ДЌimbenici ukljuДЌuju bioloЕЎke i psihosocijalne osobine djeteta i obitelji. Brojna istraЕѕivanja
51
naglaЕЎavaju vaЕѕnost rane interakcije roditelja/majke i djeteta. Djetetove sposobnosti copinga su
ograniДЌene te dostupnost i ponaЕЎanje roditelja/majke imaju vaЕѕnu ulogu u djetetovom suoДЌavanju
sa stresnim situacijama. To je osobito vaЕѕno kod djece roД‘ene s bioloЕЎkim ili psihosocijalnim rizicima.
U radu su prikazani rezultati istraЕѕivanja o povezanosti riziДЌnih bioloЕЎkih i psihosocijalnih ДЌimbenika i
kvalitete interakcije majke i djeteta. 97 majki djece tipiДЌnog razvoja i djece s neurorazvojnim rizicima
ili poteЕЎkoД‡ama u razvoju u dobi od 1 do 36 mjeseci procijenilo je zadovoljstvo brakom, roditeljski stres i sposobnost samoregulacije djeteta. BioloЕЎki (niska poroД‘ajna masa) i psihosocijalni (obrazovanje majke, zadovoljstvo brakom) riziДЌni ДЌimbenici imaju nepovoljan utjecaj na interakciju majke
i djeteta. PodrЕЎka obitelji i osobito majkama u uspostavljanju kvalitetne rane interakcije s djetetom
vaЕѕna je za najoptimalniji razvoj djeteta, osobito kod djece visokoriziДЌne za odstupanja u razvoju.В В JZI - 118
INTERVENCIJSKI PROJEKT В«PREVENCIJA OZLJEДђIVANJA MALE DJECEВ»
GAЕ PAROVIД† BABIД† S1, GlibotiД‡ Kresina H1, BenДЌeviД‡ Striehl H1,2, JankoviД‡ S1,2, Grbac R1, GaЕЎparoviД‡
Krpina M3
Nastavni Zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske Еѕupanije, Rijeka, Hrvatska
Medicinski fakultet SveuДЌiliЕЎta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska
3
KliniДЌki bolniДЌki centar Rijeka, Rijeka, Hrvatska
1
2
svjetlanag@zzjzpgz.hr
Srijeda
Wednesday
13
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Cilj: prikazati i opisati provoД‘enje intervencijskog projekta В«Prevencija ozljeД‘ivanja male djeceВ» koji
se provodi na podruДЌju Primorsko-goranske Еѕupanije od strane Nastavnog zavoda za javno zdravstvo
Primorsko-goranske Еѕupanije i Grada Rijeke.
Metode: Nastavni Zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske Еѕupanije je 2006. i 2008. godine distribuirao 10 000 knjiЕѕica za edukaciju roditelja i odgajatelja predЕЎkolske djece na podruДЌju Primorskogoranske Еѕupanije. KnjiЕѕica sluЕѕi kao priruДЌnik roditeljima kako sprijeДЌiti nesreД‡e i njihove posljedice
te ne koji naДЌin pruЕѕiti prvu pomoД‡. PriruДЌnik je morao biti kratak, razumljiv i prilagoД‘en medicinskim
laicima. Za samoprocjenu znanja prije provedene edukacije proveden je upitnik na sluДЌajnom uzorku
od 512 roditelja. SluДЌajni uzorak od 253 roditelja uzet je za ispunjavanje upitnika o zadovoljstvu i
kvaliteti edukativnim materijalom i o primjeni novosteДЌenog znanja. Evaluacijski upitnik se ispunjavao
1 godinu nakon distribucije knjiЕѕice. Uzorak roditelja uzet je sluДЌajnim odabirom, bez obzira na dob,
spol i broj djece. Kod odabira roditelja za ispunjavanje evaluacijskog upitnika pazilo se da su roditelji
koji ga ispunjavaju dobili knjiЕѕicu. Upitnike su dijelile odgajateljice u vrtiД‡u i za to dobile detaljne
(pismene) upute. S odgajateljicama je ostvarena vrlo dobra suradnja.
Rezultati: 314 (61.57%) roditelja smatra da im je potrebna edukacija o sprjeДЌavanju ozljeД‘ivanja. VeД‡ina
je procjenila svoje predznanje kao dobro u svim ponuД‘enim kategorijama, osim kada je rijeДЌ o trovanjima i pruЕѕanju prve pomoД‡i. Savjete iz knjiЕѕice primjenjuje 220 (86,9%) roditelja, dok je 195 (77%) izjavilo
da su u knjiЕѕici proДЌitali neЕЎto novo. Da je ovakav naДЌin edukacije dobar smatra 245 (96,8%) ispitanih.
ZakljuДЌak: Preventivni programi i edukacija roditelja i odgajatelja su potrebni. Edukacija putem pisanog
materijala je dobar naДЌin edukacije, prema samoprocjeni korisnika ta je metoda prihvatljiva i korisna.
52
DZI - 100
RANA (INTERDISCIPLINARNA) INTERVENCIJA U DJECE S TEЕ KOД†AMA U
RAZVOJU I RAZVOJNIM RIZICIMA
BLAЕЅI D
SveuДЌiliЕЎte u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb, Hrvatska
dblazi@erf.hr
Srijeda
Wednesday
13
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010., Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Suvremeni svjetski koncepti rane intervencije u djece s teЕЎkoД‡ama u razvoju i djece s rizicima za nastanak teЕЎkoД‡a naglaЕЎavaju globalistiДЌki, interdiciplinarni pristup koji, uz medicinsku, obvezno podrazumijeva i ranu edukacijsko-rehabilitacijsku i logopedsku intervenciju. NajДЌeЕЎД‡e prva odstupanja
u djeteta imaju priliku uoДЌiti lijeДЌnici i, naravno, roditelji. No, ukoliko postoji odstupanje u razvoju
djeteta koje se ne oДЌituje prvenstveno fenotipski i motoriДЌki, iskustva u praksi pokazuju da se na edukacijsko-rehabilitacijsku i logopedsku rehabilitaciju dolazi prekasno. Razlog tomu ДЌesto je nedovoljno
poznavanje parametra komukacijskog i jeziДЌno-govornog razvoja koji su ponekad jedini pokazatelj
odstupanja u najranijem djetinjstvu. Cilj je ovoga rada prikazati komunikacijske i jeziДЌno-govorne
parametre koji vrlo rano mogu ukazivati na eventualna odstupanja u opД‡em razvoju. Parametri za
rano uoДЌavanje kaЕЎnjenja u komunikacijskom i jeziДЌno вЂ“ govornom razvoju u djeteta su:
- do 5. mjeseca: ne reagira i ne okreД‡e se na glasni zvuk, ne usmjerava pogled na lice sugovornika
kada govori, ne vokalizira ili vokalizira vrlo rijetko i oskudno;
- od 6. do 11. mjeseca: ne razumije jasnu zabranu, u dobi od 11 mj. вЂ�вЂ™brbljaвЂ™вЂ™ rijetko, вЂ�вЂ™brbljanjeвЂ™вЂ™ je
atipiДЌno, nema imitacija i onomatopeja, ne pokuЕЎava komunicirati gestom, ne zdruЕѕuje paЕѕnju sa
sugovornikom, komunikacija nije intencijska; nema socijalnog referenciranja;
- od 12. do 18. mjeseca: nema rijeДЌi sa znaДЌenjem, ne slijedi jednostavne naloge, ne pokazuje ДЌlanove
obitelji, predmete; igra je joЕЎ vrlo jednostavna (manipulativna);
- s 2 godine: u ekspresivnom rjeДЌniku nema barem 50 rijeДЌi, nema jeziДЌno razmijevanje (bez situacijskog konteksta);
- s 3 godine: ne govori viЕЎe od 50 rijeДЌi, ne razumije osnovne prijedloge, ne odgovara na jednostavna
pitanja, ne izraЕѕava se u reДЌenicama, telegrafski govor, osamljuje se i ne sudjeluje u igri s vrЕЎnjacima,
nije zainteresirano za sluЕЎanje priДЌa;
- s 4 godine: reДЌenica je vrlo kratka i agramatiДЌna, ne prepoznaje i ne imenuje boje, prijedloge, ne
razumije zagonetke, artikulacijski je joЕЎ vrlo nerazumljivo.
Namjera je ovog rada ukazati na potrebu globalnog pristupa u dijagnostici i tretmanu djeteta s
teЕЎkoД‡ama, te ukazati na potrebu rane interdisciplinarne suradnje u cilju prevencije i unapreД‘ivanja
zdravstvene i socijalne skrbi.
JZI - 236
IS ENURESIS RECOGNISED AS A PROBLEM?
JURIЕ A A, Posavec M, FerenДЌiД‡ Vrban N, TiДЌinoviД‡ IvanДЌiД‡ A, JuhoviД‡ Markus V
Institute of Public Health Dr. Andrija Е tamparвЂ™, Zagreb, Croatia
adriana.jurisa@gmail.com
Objectives: The goal was to investigate whether the parents of enuretic children recognise enuresis
as a child's, as well as a family problem.
Methods: The 5 questions questionnaire was given to parents of children enrolling first grade primary
school. Questions were about enuresis problem in children and their families, and parental coping
strategies.
Results: In the random stratificated sample there were 597 children, from city of Zagreb, most of
53
them were 7-year-olds (78,6%), 52,6% were boys and 47,4% were girls.
Parents reported enuresis problem in 70 children, 52,6% of them were boys and 47,4% were girls.
Most of the enuretic children wet their bed less then once a month (58,5%) and 22,9% of enuretic
children wet their bed twice a week or more.
Enuresis problem in family have 35,7% enuretic children, 60% of them have one parent who had the
problem.
Some enuretic children have the problem also during the day (15,7%).
Only 13,6% enuretic children use pharmacologic treatment, only 2 of them desmopressin. Some kind
of nonpharmacologic treatment use up to 25,4% enuretic children, most of them rewards if remained
dry and psychotherapy. There are some parents who punish children if they wet their bed (3,4%).
Conclusion: Enuresis is a significant problem in school children and still not recognised enough.
Enuresis must be treated as it can lead to secondary psychological problems. Parents are not
substentialy informed and educated about enuresis coping strategies. School health services are good
place for meeting and informing the parents. The first step for convincing parents to treatment is
getting a detailed medical history, then explaining the problem to parents and finally presenting true
information about treatment options.
DIZ - 266
Е KOLSKA DJECA, VRIJEME PROVEDENO GLEDAJUД†I TV I IGRAJUД†I IGRICE
NA KOMPJUTORU I PLAY STATION-U
Е UNJERGA N1, Vrdoljak A2
1
2
Zavod za javno zdravstvo Е ibensko-kninske Еѕupanije, Е ibenik, Hrvatska
Zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske Еѕupanije, Split, Hrvatska
neda131@net.hr
13
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Uvod: Svaki dan veliki broj djece provede dio svog slobodnog vremena ispred TV ekrana i igrajuД‡i
kompjutorske igrice. Poznato je da prekomjerno sjedenje ispred TV ekrana i kompjutora dovodi do
poveД‡anog rizika za nastanak bolesti: lokomotornog sustava, vida, prekomjerne tjelesne teЕѕine,
zraДЌenja, ovisnosti o igricama itd.
Cilj: Prikazati koliko dnevno svog slobodnog vremena ЕЎkolska djeca provode ispred TV ekrana i igrajuД‡i
kompjutorske igrice.
Metode i ispitanici: Provedeno je anketno ispitivanje uДЌenika petih, sedmih i osmih razreda osnovne ЕЎkole.
Anketom je obuhvaД‡eno 600 uДЌenika (300 uДЌenika i 300 uДЌenica) 5. , 7. i 8. razreda (11,13 i 14 -godiЕЎnjaci).
Rezultati: Gledanje TV-e od 0.5 do 3 sata dnevno najviЕЎe je zabiljeЕѕeno meД‘u djevojДЌicama petih
(74%) i djeДЌacima osmih razreda (74%).
Gledanje TV viЕЎe od 3 sata dnevno najviЕЎe je zabiljeЕѕeno meД‘u djeДЌacima petih razreda (38%).
Igranje kompjutorskih igrica do 1 sat dnevno najviЕЎe je zabiljeЕѕeno meД‘u djevojДЌicama petih razreda
(81%).
Igranje kompjutorskih igrica viЕЎe od 2 sata dnevno najviЕЎe je zabiljeЕѕeno meД‘u djeДЌacima sedmih
razreda (16%).
ZakljuДЌak: Saznanja o navedenim navikama naЕЎe djece ne bi smjeli zanemariti veД‡ ih treba iskoristiti
za akcije koje bi unaprijedile zdravlje i smanjile rizike za naЕЎu djecu.
Srijeda
Wednesday
54
DIZ - 19
PSIHIДЊKI I FIZIДЊKI POKAZATELJI SLIДЊNOSTI I RAZLIKA ADOLESCENATA JEDNORODITELJSKIH I CJELOVITIH OBITELJI
VEДЊEK A1, VidoviД‡ V2,MiliДЌiД‡ J3, VrЕѕina-Е poljar S4, VeДЌek N5, Arch-VeДЌek B6
Zavod za javno zdrastvo dr Andrija Е tampar, Zagreb, Hrvatska
Klinika za psiholoЕЎku medicinu, KliniДЌkog bilniДЌkog centra Zagreb, Zagreb, Hrvatska
3
Institut za antropologiju, Zagreb, Hrvatska
4
Institut za druЕЎtvena istraЕѕivanja вЂњIvo PilarвЂќ, Zagreb, Hrvatska
5
Klinika za Еѕenske bolest i porode, KliniДЌkog bilniДЌkog centra Zagreb, Zagreb, Hrvatska
6
Dom zdravlja Zagreb-Istok, Pedijatrijska ordinacija, Zagreb, Hrvatska
1
2
andrea.vecek@stampar.hr
Srijeda
Wednesday
13
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010., Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Cilj: U ovom radu cilj nam je bio utvrditi postoje li odreД‘ene psiholoЕЎke i fiziДЌke razlike s obzirom na
tip obitelji u kojoj adolescent raste. U razmatranje smo uzeli jednoroditeljske i cjelovite obitelji.
Metode i ispitanici: U ispitivanju je sudjelovalo 200 ispitanika, izabranih sluДЌajnim odabirom, adolescenti u dobi od 18 godina, maturanti iz tri zagrebaДЌke srednje ЕЎkole.U istraЕѕivanju psiho-fiziДЌkog
statusa adolescenata primijenili smo dva komplementarna pristupa; mjerenje visine, teЕѕine i indeksa
tjelesne mase (BMI) kao pokazatelja fiziДЌke razvijenosti i odreД‘ivanje kvalitete samopoimanja kao pokazatelja psihiДЌkog razvoja. Kvalitetu samopoimanja mjerili smo pomoД‡u OSIQ-a (Offer Self Image
Qestionare). Pri statistiДЌkoj analizi koristili smo Mann-Whitnyev U test (Wiloxon test).
Rezultati: U dobivenim rezultatima nema statistiДЌki znaДЌajne razlike u teЕѕini (mladiД‡i U=173; p=0,205;
djevojke U=433; p=0,579), visini (mladiД‡i U=244; p=0,944; djevojke U=473; p=0,974) i indeksu
tjelesne mase (BMI mladiД‡a U=156; p=0,117 i BMI djevojaka U=472; p=0,097), kao fiziДЌkih pokazatelja rasta i razvoja izmeД‘u adolescenata iz jednoroditeljske odnosno cjelovite obitelji. PsiholoЕЎki profil
prikazan kroz sliku o sebi tj. samopoimanje mjereno Offerovim upitnikom od jedanaest ispitivanih
komponenti statistiДЌki je pokazao razliku samo u loЕЎijoj slici o sebi kao moralnoj osobi u adolescenata
koji rastu u jednoroditeljskoj obitelji (U=1120; p=0,036). ZakljuДЌak: FiziДЌki i psihiДЌki rast i razvoj
adolescenata ne ovise o tipu obitelji u kojoj raste veД‡ o kvaliteti roditelja i same obitelji. LoЕЎiju sliku o
sebi kao moralnoj osobi adolescenata koji rastu u jednoroditeljskim obiteljima moЕѕemo objasniti stigmom koja joЕЎ uvijek prati razvedene roditelje, poduprtom utjecajem religije. Samohrani roditelji, iako
suoДЌeni s nizom problem, svojoj djeci ipak omoguД‡avaju normalan psiho-fiziДЌki rast i razvoj.
DIZ - 113
ZNANJE I STAVOVI RODITELJA O REPRODUKTIVNOM ZDRAVLJU DJECE I
SPOLNO PRENOSIVNIM BOLESTIMA U ZADARSKOJ ЕЅUPANIJI 2009. GODINE
CAVENAGO MOROVIД† N
SluЕѕba za ЕЎkolsku medicinu Zavoda za javno zdravstvo Zadarske Еѕupanije, Zadar, Hrvatska
nadia.morovic@hi.t-com.hr
Uvod: Prethodna ispitivanja znanja adolescenata o reproduktivnom zdravlju i spolnom ponaЕЎanju u
zadarskoj Еѕupaniji 2001. i 2005. godine pokazala su opД‡enito loЕЎu informiranost o spolnosti, posebno
o spolno prenosivim bolestima (SPB).
U razdoblju od 2001. do 2009. godine provodila se redovita edukacija o SPB ( predavanja) uДЌenicima
ЕЎestih, osmih te prvih razreda srednjih ЕЎkola, uz dijeljenje informativnih letaka uДЌenicima i roditeljima.
Cilj: Ispitati znanje i stavove roditelja o reproduktivnom zdravlju i spolno prenosivim bolestima,
posebice nakon velike javne kampanje i uvoД‘enja novog cjepiva protiv humanih papiloma virusa (HPV.
55
Materijal i metode: Ispitivanje je provedeno tijekom 2009. godine metodom anketiranja. Anketirani
su roditelji uДЌenika prvih razreda srednjih ЕЎkola Zadarske Еѕupanije. ObuhvaД‡eno je 430 roditelja, od
ДЌega 336 Еѕena i 104 muЕЎkarca. ProsjeДЌna dob ispitanika bila je 42.9 godina (SD В± 5.1). 298 ispitanika
imalo je zavrЕЎenu srednju ЕЎkolu (65,3%), a 61 je imalo zavrЕЎeni fakultet (13,3%).
Rezultati: Rezultati su pokazali da 40% roditelja ima loЕЎe znanje o SPB, naДЌinu njihova prijenosa i
posljedicama. Sa svojom djecom o SPB razgovaralo je 76% roditelja, podjednako oДЌevi i majke.
Prvi razgovor zapoДЌinju najДЌeЕЎД‡e izmeД‘u dvanaeste i petnaeste godine Еѕivota djeteta. I oДЌevi i majke
statistiДЌki znaДЌajno ranije zapoДЌinju razgovor o SPB (p<0,02) i o trudnoД‡i (p<0,001) sa Еѕenskom
djecom nego sa muЕЎkom.
U potpunosti sigurnom metodom zaЕЎtite od SPB roditelji smatra uzajamnu vjernost, 90,9 %, a 63%
njih i apstinenciju. Kondom je dosta uДЌinkovita zaЕЎtita u 57% odgovora, cijepljenje protiv hepatitisa B
u 71,4%, a cijepljenje protiv HPV-a u 58,3% odgovora.
Na pitanje je li vaЕѕno cijepiti Еѕensku djecu protiv HPV-a 57% roditelja odgovorilo je potvrdno, 35% da
ne zna, 10% ih nije odgovorilo, a samo 8% roditelja ne bi cijepilo svoje dijete.
Roditelji smatraju da je u naЕЎoj regiji znatno veД‡i rizik zaraze od hepatitisa i klamidijske infekcije nego
od HIV infekcije.
Oko 90% roditelja smatra da je 18 i viЕЎe godina dob kada su njihova djeca spremna za prve spolne
odnose, kako za muЕЎku tako i za Еѕensku djecu.
ZakljuДЌak: Roditelji nemaju dovoljno znanja o reproduktivnom zdravlju i spolno prenosivim bolestima
te je, uz programe spolnog odgoja mladih, nuЕѕno istodobno provoditi dodatnu edukaciju i informiranje
roditelja.
JZI - 86
MALOLJETNIДЊKO NASILJE - ЕЅRTVA I NASILNIK - ANALIZA UZROKA, POSLJEDICA I EFIKASNOSTI MULTIDISCIPLINARNE SURADNJE NA PRIKAZU
DVA SLUДЊAJA S RAZLIДЊITIM ISHODOM
Srijeda
Wednesday
13
Listopad
October
BURIД† MODRДЊIN J, DragaЕЎ Zubalj N1, ModrДЌin D2, Dabo J1
1
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske Еѕupanije, Rijeka, Hrvatska
Privatna praksa, Rijeka, Hrvatska
jasna.buric@zzjzpgz.hr
Nasilje meД‘u vrЕЎnjacima danas je u porastu te se sve ДЌeЕЎД‡e susreД‡e u ЕЎkolskomedicinskoj praksi. Zlostavljanje u djetinjstvu ima uДЌinak na pet znaДЌajnih podruДЌja: neuroloЕЎki i intelektualni razvoj, ЕЎkolski uspjeh
i Еѕivotna oДЌekivanja, socio-emocionalni razvoj, socijalne odnose i ponaЕЎanje, mentalno zdravlje u cjelini.
Donosimo prikaz dva sluДЌaja s dva razliДЌita ishoda. Djevojka, Еѕrtva zlostavljanja vrЕЎnjaka: pomalo
kontroverzna zbog provokativnog fiziДЌkog izgleda s jedne strane te izraЕѕene moralnosti s druge, вЂњunutarnjeвЂќ strane, koja je posljedica kombinacije osobnosti, odgoja i socijalnog okruЕѕenja, ЕЎto je moЕѕda
dijelom i razlog nepravovremenogВ i nekoordiniranog reagiranja svih ukljuДЌenih institucija. DjeДЌak,
jedanaestogodiЕЎnjak, roД‘en kao prematurus s PT 1040 g. odrastaВ uz oca s PTSP вЂ“ om koji je zajedno
s majkom sklon konzumiranju Еѕestokih piД‡a, postaje svjedokom fiziДЌkog i psihiДЌkog nasilja te sam
izrasta u nasilnika u socijalnom okruЕѕenju, a kao Еѕrtva obiteljskog nasilja, ponavlja obrazac ponaЕЎanja
i postaje zlostavljaДЌ.
Nasilje je kompleksan problem i traЕѕi rjeЕЎenja na nekoliko nivoa, od osvjeЕЎД‡ivanja javnosti, edukacije
uДЌitelja i ostalih djelatnika pedagoЕЎke orijentacije, koji u svom radu dolaze u kontakt s djecom, kako bi
bilo pravovremeno prepoznato. Potrebno je uspostaviti sustav kontinuirane edukacije djelatnika Centra za socijalnu skrb, pedagoga, ЕЎkolskih psihologa, policijskih sluЕѕbenika koji se bave maloljetnicima,
lijeДЌnika i unaprijediti njihovu suradnju, kako bi se na prepoznate sluДЌajeve nasilja pravovremeno reagiralo, interveniralo i Еѕrtvu ДЌim brЕѕe integriralo u druЕЎtvo na adekvatan naДЌin.
U oba je sluДЌaja ЕЎkolski lijeДЌnik odigrao iznimno vaЕѕnu ulogu. PoДЌev od savjetovaliЕЎnog rada s djetetom, roditeljima i struДЌnom sluЕѕbom ЕЎkole, preko komunikacije s odabranim lijeДЌnikom, ЕЎkolom,
djelatnicima Doma za dnevni boravak djece вЂћTiД‡вЂњ, psihijatrima u KBC Rijeka ili / te Psihijatrijskoj bolnici
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
2
56
za djecu i mladeЕѕ Zagreb, HMP, CZSS-om, MUP-om, pravobraniteljicom, uz koordinaciju pojedinih
aktivnosti izmeД‘u pojedinih sluЕѕbi u odreД‘enim trenucima.
Zbog razdoblja tranzicije sluЕѕbi i neadekvatne koordinacije nadleЕѕnih institucija moЕѕe doД‡i do propusta djelovanja u interesu djeteta, kao ЕЎto se dogodilo u prikazanom sluДЌaju djeДЌaka nasilnika, ili do
zakaЕЎnjelog djelovanja, kao u sluДЌaju zlostavljane djevojke, iako je zakonska regulativa jasna i dobro
formulirana. Na temelju primjera iz prakse sugerirat Д‡emo moguД‡i model koji bi mogao doprinijeti
boljoj suradnji meД‘u timovima i brЕѕem, uspjeЕЎnijem rjeЕЎavanju maloljetniДЌkog nasilja. Svakako se to
odnosi na moguД‡nost promptnog i adekvatnog reagiranja u razliДЌitim situacijama, moguД‡nost hitnog
izdvajanja iz sredine u sluДЌaju nuЕѕde, ali i organiziranog i postupnog ukljuДЌivanja u sredinu kada se za
to uspostave uvjeti te bolju komunikaciju i koordinaciju meД‘u nadleЕѕnim sluЕѕbama.
JZI - 171
ULOGA OBITELJI U OBLIKOVANJU STAVOVA MLADIH I RANOM EKSPERIMENTIRANJU SREDSTVIMA OVISNOSTI - ISKUSTVAВ PROJEKTA VRЕ NJAДЊKE
EDUKACIJE вЂћZAJEDNOвЂњ
UVODIД†-DJURIД† D1, Slugan N1, Zvornik Legen Z1, KartaloviД‡ J2
1
2
Zavod za javno zdravstvo MeД‘imurske Еѕupanije, ДЊakovec, Hrvatska
Autonomni centar, ДЊakovec, Hrvatska
diana.djuric-uvodic@zzjz-ck.hr
Srijeda
Wednesday
13
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010., Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Cilj: Cigarete i alkohol samo su neka od brojnih iskuЕЎenja kojima su mladi izloЕѕeni tijekom svog odrastanja. PolazeД‡i od vaЕѕnosti transformacije uloge obitelji i ЕЎkole te sve veД‡e otuД‘enosti u druЕЎtvu, provedeno je istraЕѕivanje s ciljem utvrД‘ivanja koliko dobro funkcioniranje obitelji ima zaЕЎtitnu ulogu u
donoЕЎenju odluke o moguД‡em eksperimentiranju mladih s alkoholom i cigaretama.
Metode: U okviru projekta vrЕЎnjaДЌke edukacije В«ZajednoВ» provedeno je istraЕѕivanje o stavovima i
navikama uДЌenika u 9 osnovnih ЕЎkolaВ u MeД‘imurju ukljuДЌenih u projekt. IstraЕѕivanje je provedeno na
prigodnom uzorku od 1367 uДЌenika 6., 7. i 8. razreda primjenom posebno pripremljenog anonimnog
anketnog upitnika. UsporeД‘ivane su obiteljske navike i komunikacija u obitelji meД‘u djecom koja su
sklona eksperimentirati s alkoholom i cigaretama i onih koji ne eksperimentiraju.
Rezultati: MeД‘u djecom redovitim puЕЎaДЌima veД‡i je udio onih koji ne provode slobodno vrijeme u
svojoj obitelji (13,51%), za razliku od onih koji nisu probali puЕЎiti gdje samo 2,7% ne provodi slobodno
vrijeme s obitelji. Kod 30% djece koja nisu probala piti alkohol ДЌesti su zajedniДЌki izlasci s obitelji, dok
isto upraЕѕnjava samo 12,5% onih koji piju viЕЎe puta tjedno. 1,74% djece koja nisu probala piti potjeДЌu
iz obitelji u kojoj roditelj prekomjerno pije, 12,5 % onih koji ДЌesto piju potjeДЌe iz takve obitelji, ЕЎto
ukazuje na vaЕѕnost uloge roditelja kao pozitivnog uzora u stvaranju navike puЕЎenja i pijenja alkohola.
Sa starijima od sebe druЕѕi se 25% djece koja izjavljuju da piju ДЌesto, a samo 0,35% djece koja nisu
probala piti ima starije druЕЎtvo.
ZakljuДЌak: MeД‘u djecom koja su sklona konzumiranju alkohola i puЕЎenju zastupljen je veД‡i broj onih
koji odrastaju u obitelji s manje ДЌvrstim vezama. NaglaЕЎavajuД‡i da jeВ obitelj vaЕѕna, ali ne i svemoД‡na,
ovo je istraЕѕivanje istaknulo iВ ulogu ЕЎkole u provoД‘enju edukacije o ЕЎtetnosti sredstava ovisnosti kao
i vaЕѕnost ukljuДЌivanja ЕЎire druЕЎtvene zajedniceВ u rjeЕЎavanje problema provedbom zakonskih odredbi
o zabrani prodaje alkohola i cigareta maloljetnicima, te drugihВ mjera zaВ smanjenje dostupnosti
sredstava ovisnosti te su u sklopu projekta provedene radionice s djecom, ali i njihovim roditeljima i
uДЌiteljima.
57
DIZ - 3
UNAPRJEДђENI SAЕЅETAKREZULTATI RASPRAVE FOKUS GRUPE O UVOДђENJU
PREDMETA вЂћZDRAVSTVENI ODGOJвЂњ U Е KOLE
PUHARIД† Z1, PavlekoviД‡ G2, MikliД‡ T3
Zavod za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske Еѕupanije, Bjelovar, Hrvatska
Е kola narodnog zdravlja вЂћAndrija Е tamparвЂњ, Medicinski fakultet SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb,
Hrvatska
3
Privatna pedijatrijska ambulanta Bjelovar, Bjelovar, Hrvatska
1
2
medicina.skolska@zzjz-bj.t-com.hr
JZI - 343
EVALUACIJA PROJEKTA вЂњZA LAKE Е KOLSKE KORAKEвЂќ
KARIN ЕЅ, Vrdoljak A
Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitskodalmatinske Еѕupanije, Split, Hrvatska
karinzeljka@hotmail.com
Uvod: UoДЌavajuД‡i poteЕЎkoД‡e ЕЎkolske djece i neadekvatnu pripremljenost djece u prihvaД‡anju ЕЎkolskih
obveza djelatnici SavjetovaliЕЎta za teЕЎkoД‡e uДЌenja i ponaЕЎanja pri SluЕѕbi za ЕЎkolsku medicinu NZZJZ
Splitsko dalmatinske Еѕupanije, u svrhu pomoД‡i roditeljima djece predЕЎkolaca, proveli su projekt вЂћ Za
lake ЕЎkolske korake вЂќ namijenjen roditeljima predЕЎkolaca grada Splita u ЕЎk. god. 2009./10. Projekt je
saДЌinjavao ДЌetiri ciklusa predavanja o razvojnim karakteristikama djeteta u dobi od ЕЎest do sedam
Srijeda
Wednesday
13
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Uvod: Kvalitativna istraЕѕivanja stavova, motiva, miЕЎljenja, vrijednosti ili oДЌekivanja ispitanika daju brojne i korisne informacije, a jedna od vrijednih metoda takvih istraЕѕivanja je fokus grupa. Ona okuplja
6 - 10 ispitanika koji unaprijed znaju pitanja o kojima Д‡e raspravljati, a raspravu vodi i usmjerava moderator. Cilj je postiД‡i interakciju meД‘u sudionicima te tako doД‡i do odgovora koje je teЕЎko ili nemoguД‡e
dobiti u osobnim intervjuima.
Cilj rada: Cilj rada bio je doznati miЕЎljenje i stavove sudionika fokus grupe za pet kljuДЌnih pitanja: (1)
Treba li uvesti zdravstveni odgoj u ЕЎkole kao poseban predmet?, (2).Ako da, u koje razrede ?; (3).Treba
li taj predmet ocjenjivati ?; (4).Koje teme obraД‘ivati ? te (5) Tko je nositelj predmeta?
Metoda rada: U radu fokus grupe sudjelovalo je sedam ispitanika: uДЌenik treД‡eg razreda gimnazije,
majka uДЌenice treД‡eg razreda srednje ekonomske ЕЎkole, profesorica biologije iz manje seoske osnovne
ЕЎkole, pedagoginja iz srednje ekonomske ЕЎkole, specijalizantica ЕЎkolske medicine iz zavoda za javno
zdravstvo, specijalist obiteljske medicine privatnik te viЕЎa medicinska sestra iz patronaЕѕne sluЕѕbe.
Razgovor je snimljen, a transkript analiziran primjenom В«Le SphinxВ« programa za analizu teksta.
Rezultati: Analiza transkripta razgovora pokazala je razliДЌitu aktivnost pojedinih sudionika u odgovaranju na pet pitanja te ukazala na njihove osobitosti. Njihova aktivnost prikazana je brojem i vrstom
rijeДЌi koje su ukazivale na zainteresiranost ili ne, odluДЌnost u miЕЎljenjima, ustrajnost u stavovima itd.
SaЕѕetak voД‘enog razgovora u fokus grupi je sljedeД‡i: (1) Svi sudionici, osim pedagoginje, sloЕѕili su se
da je predmet neophodan, (2) Svi se slaЕѕu da je poseban predmet potreban od sedmog razreda pa
dalje, osim prijedloga patronaЕѕne sestre da ga se uvede veД‡ od prvog razreda; (3) Predmet ne treba
ocjenjivati, a u radu koristiti aktivne oblike edukacije; (4) SlaЕѕu se s prijedlogom tema, ali naglaЕЎavaju
potrebu tema iz spolnog odgoja, ovisnosti te vaЕѕnosti prehrane i tjelesne aktivnosti; (5) Kao edukatora
svi osim pedagoginje, vide lijeДЌnika (obiteljskog, ЕЎkolskog, dodatno educiranog i sl.), dok se pedagoginja zalagala za prosvjetnog djelatnika s dodatnom edukacijom.
ZakljuДЌak: Rad pokazuje veliku primjenjivost i znaДЌaj rada u fokus grupi. Kako je problem nedostatnog
ili neprisutnog sadrЕѕaja zdravstvenog odgoja u ЕЎkolskom programu osnovnih i srednjih ЕЎkola prisutan
veД‡ viЕЎe godina, rad je doprinos istraЕѕivanjima o zahtjevima onih koji trebaju biti ukljuДЌeni u planiranje
zdravstveno-odgojnih sadrЕѕaja u ЕЎkoli i metodologije rada s mladima. Za raspravu je poticajan prijedlog svih (osim prosvjetne djelatnice) da nositelj novog predmeta u ЕЎkoli pod naslovom вЂћZdravstveni
odgojвЂњ bude lijeДЌnik.
58
Srijeda
Wednesday
13
godina, obiteljskom ozraДЌju kao bitnom ДЌimbeniku ЕЎkolskog uspjeha, razvijanju radnih navika djeteta
i pomoД‡i u planiranju vremena, pomoД‡i djetetu u svladavanju vjeЕЎtina ДЌitanja i pisanja te moguД‡nost
naknadne pomoД‡i djeci i roditeljima od strane struДЌnjaka u SavjetovaliЕЎtu.
Cilj: Prikazati vaЕѕnost pomoД‡i i podrЕЎke roditeljima u pripremi djece za ЕЎkolu sa svrhom prevencije
ЕЎkolskog neuspjeha, emocionalnih poteЕЎkoД‡a i poremeД‡aja ponaЕЎanja djece tijekom ЕЎkolovanja.
Metode: ObraД‘ena su 594 anonimna evaluacijska upitnika o zadovoljstvu i potrebi za takvim
predavanjima, vrednovana ocjenom od 1 do 5, koji su ispunili roditelji predЕЎkolaca nakon odrЕѕanog
predavanja.
Rezultati: 89% roditelja predavanja su ocijenila odliДЌnim, 0,97% vrlo dobrim, 0,67% dobrim, dovoljnim
je predavanje ocijenilo 0,34% roditelja dok ni jedan roditelj nije dao negativnu ocjenu.
NaДЌin izlaganja ocjenom odliДЌan ocijenilo je 70% roditelja , 19,46% roditelja dalo je ocjenu vrlo dobar,
1,34% roditelja ocijenilo je predavaДЌe ocjenom dobar, 0,33% ocjenom dovoljan, dok ni jedan predavaДЌ
nije dobio negativnu ocjenu.
97,31% roditelja istakli su vaЕѕnost edukacije koja im moЕѕe pomoД‡i u prepoznavanju instrumentalnih,
socijalnih i emocionalnih poteЕЎkoД‡a djece te u pravovremenom traЕѕenju struДЌne pomoД‡i, u adekvatnoj
pomoД‡i djeci pri savladavanju nastavnog gradiva i podizanju ЕЎkolskih rezultat u niЕѕim razredima
osnovne ЕЎkole ЕЎto utjeДЌe na prevenciju ЕЎkolskog neuspjeha, emocionalnih poteЕЎkoД‡a i buduД‡ih
poremeД‡aja ponaЕЎanja.
ViЕЎe od treД‡ine roditelja predloЕѕilo je nove teme predavanja za koje smatraju da bi im mogle pomoД‡i
u njihovoj roditeljskoj ulozi.
ZakljuДЌak: VrednujuД‡i ovaj projekt potvrdilo se da uistinu postoji potreba za pomoД‡i roditeljima u
pripremi djece za ЕЎkolu kako bi im ЕЎkolski koraci bili ЕЎto lakЕЎi. Prilagodba djeteta na ЕЎkolu ovisi ne
samo o djetetovim psihofiziДЌkim sposobnostima, socijalnoj i emocionalnoj zrelosti veД‡ i o adekvatnom
okruЕѕenju i potpori obitelji. Ovakav naДЌina pripreme i struДЌne podrЕЎke roditeljima i djeci vaЕѕan je u
pomoД‡i djeci u savladavanju zahtjeva ЕЎkole s obzirom na moguД‡nosti i sposobnosti svakog pojedinog
djeteta, jer uspjeЕЎnom, socijalno i emocionalno kompetentnom djetetu u ranoj ЕЎkolskoj dobi olakЕЎana
je psihosocijalna prilagodba u adolescenciji ЕЎto je bitan ДЌimbenik u primarnoj prevenciji svih oblika
ovisnosti.
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010., Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
JZI - 334
"ЕЅIVOT" вЂ“ UDRUGA ZA PROMICANJE TRIJEZNOG, STVARALAДЊKOG,
UMJERENOG I ZDRAVOG ЕЅIVOTA
BREITENFELD D1, JagetiД‡ N1, UvodiД‡-ГђuriД‡ D2, Domiter Z2, WГ¶lfl D2
1
2
Poliklinika вЂћPrometna medicinaвЂњ, Zagre, Hrvatska
Udruga вЂћЕЅivotвЂњ, Zagreb, Hrvatska
nada.jagetic@zg.t-com.hr
Uvod: PIPA - to jest poteЕЎkoД‡e izazvane pijenjem alkohola su uz puЕЎaДЌke probleme najteЕѕi sklop
socijalno-zdravstvenih problemskih ДЌinitelja.
Zbog ranijeg zahvaД‡anja, ranije osobito prometne smrtnosti tu prednjaДЌi alkoholizam. Osnovni cilj
nam mora biti prevencija alkoholizma i to primarna, sekundarna i tercijarna. Primarna prevencija je
osnovni cilj Udruge ЕЅIVOT, iako bi vrlo rano lijeДЌenje alkoholizma, zapravo jedino dovelo do prekidanja
transgeneracijskog, obiteljskog prenoЕЎenja alkoholizma. Sve to se uokvirava i zavrЕЎava oporavkom
alkoholiДЌara u kla.
Metode i aktivnosti: Nakon niza godina prekida djelatnosti 'UdruЕѕenja za suzbijanje i sprjeДЌavanje
alkoholizma i drugih ovisnosti', u 2007. godini u suradnji sa Klubom lijeДЌenih alkoholiДЌara - KLA
'Maksimir' osnovana je "Udruga za promicanje trijeznog, stvaralaДЌkog, umjerenog i zdravog Еѕivota",
da popuni prazninu iz tog podruДЌja.na lokalnoj razini ali i u ЕЎiroj sredini.
Zato tu deficitarnost u prevenciji ovisnosti i postizanju duЕЎevnog zdravlja, tipiДЌnu za zemlje u pretvorbi
treba nadoknaditi prvi puta sveobuhvatnijim detaljnim programima za suzbijanje zlouporabe
poticajnih tvari, bolesti ovisnosti, a u cilju da unaprijedimo duЕЎevno zdravlje.
59
Ciljevi UdrugeвЂњЕЅivotвЂњ su:
- promicanje trijezne kulture Еѕivljenja, umjerenosti, stvaralaЕЎtva i zdravlja u zajednici, na primjeru rada
u Maksimiru i ЕЎire
- organiziranje edukativnih i kreativnih radionica te obiteljskih teДЌajeva
- organiziranje predavanja i tribina podruДЌno i ЕЎire
- organiziranje humanitarnih akcija u okviru promicanja zdravog, umjerenog, trijeznog i stvaralaДЌkog
Еѕivota, a i radi prikupljanja materijalno financijskih sredstava u skladu sa zakonom
- predlaganje mjera skrbi za osobe s teЕЎkoД‡ama u navikama i ponaЕЎanju (napose u prometu) nadleЕѕnim
tijelima
- izdavaДЌka i edukativna djelatnost s podruДЌja djelovanja Udruge, sukladno zakonu.
ZakljuДЌak: U cijelom problemu prevencije iz spomenutog naslova i sadrЕѕaja moЕѕe se joЕЎ od Bajamontija
(1797) uoДЌiti potreba mentalno - higijenskog pristupa u smislu ne samo trijeznog, veД‡ i umjerenog i
stvaralaДЌkog Еѕivota koji s time postaje i ЕЎto zdraviji.
Podtema Subtopic
UNAPREГђENJE ZDRAVLJA вЂ“ Promicanje zdravlja u vrtiД‡u, ЕЎkoli, na radnom mjestu
HEALTH PROMOTION - Health promotion in kindergartens, at schoolls and workplaces
Poster prezentacije Poster presentations
DIZ - 72
DJEДЊJE JASLICE/VRTIД†, POTENCIJALNO RIZIДЊNA SREDINA U OSJETLJIVOJ DOBI
KOSOVEC N
Srijeda
Wednesday
13
Listopad
October
DjeДЌji vrtiД‡ вЂњZvonДЌiД‡вЂќ, Zagreb, Hrvatska
Uvodni dio: Dolazak djeteta u jasliД‡ko/vrtiД‡ku sredinu bitno utjeДЌe na njegovo zdravlje. Razdoblje
prilagodbe djeteta je najkritiДЌnije razdoblje, a duljina prilagodbe je individualna.
Cilj: Upozoriti na potrebu bolje suradnje i povezivanje zdravstvenih organizacijskih modela s vrtiД‡em.
ZaЕЎto? Zato jer u vrtiД‡ima (naroДЌito velikih gradova) boravi 60-80% djece od 1 godine, pa i mlaД‘e, do
polaska u ЕЎkolu.
U vrtiД‡u preventivne mjere zaЕЎtite i unaprjeД‘enja zdravlja provode viЕЎe medicinske sestre (zdravstveni
voditelji) koje su u sustavu predЕЎkolskog odgoja .
Ulaskom u kolektiv djeca poДЌinju razvijati вЂњkolektivni imunitetвЂќ jer dolaze u doticaj s razliДЌitim uzroДЌnicima.
Duljina prilagodbe ima direktan utjecaj na imunoloЕЎku moguД‡nost djeДЌjeg organizma da prevlada
uzroДЌnika s kojim se susreД‡e, kako se ne bi razvila bolest.
ZakljuДЌak proizlaziВ iz podataka o pobolu koji se prati godinama, a javlja se u periodu prilagodbe.
Dolazi se takoД‘er do zakljuДЌka da djeca koja imaju lakЕЎu prilagodbu ne podlijeЕѕu ДЌesto infektima.
Suradnja izmeД‘u izabranog lijeДЌnika, roditelja i vrtiД‡a utjeДЌe na razvoj zdravstvene situacije u kolektivu.
Izabrani lijeДЌnik uz terapiju ima veliki utjecaj u savjetovanju roditelja o razliДЌitim naДЌinima oДЌuvanja
zdravlja, kao ЕЎto su naДЌini jaДЌanja opД‡eg imuniteta, vaЕѕnost duljine rekovalescencije prije povratka
u kolektiv, boravak na zraku (savjeti ne iД‡i s djecom u oporavku na mjesta masovnog okupljanja: u
trgovaДЌke centre, puЕЎaДЌke sredine, itd..). To isto savjetujemo roditeljima u vrtiД‡u, ali savjet izabranog
lijeДЌnika ima veД‡u teЕѕinu.
Roditelji ДЌesto zbog izostanka s posla u vrijeme bolesti djeteta, traЕѕe od izabranog lijeДЌnika dozvolu
brЕѕeg povratka djeteta u kolektiv, u razdobljuВ rekonvalescencije, ЕЎto dovodi do ponavljanja bolesti.
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
nada.kosovec@zg.t-com.hr
60
DugogodiЕЎnjim praД‡enjem pobola (podaci iz ispriДЌnica izabranih lijeДЌnika po povratku djeteta u
kolektiv ) potvrД‘uju taj podatak.
DogaД‘a se da ujutro dijetetu u infektu roditelji daju simptomatsku terapiju (obiДЌno antipiretik) time
na kratko prikriju simptome i dovedu dijete u kolektiv, ЕЎto ima utjecaja na zdravlje veД‡ine djece u
skupini. Tu mogu izabrani lijeДЌnici preventivnim savjetima bitno utjecati na zdravlje djece u vrtiД‡u.
Iz istog izvora je vidljivo da su vodeД‡e bolesti u vrtiД‡u/jaslicama: ARI i streptokokni infekti. Strategija
prevencije bolesti i bolesnih stanja se obiДЌno radi u suradnji s epidemioloЕЎkom sluЕѕbom na terenu. S
mjerama i preporukama u vrtiД‡u odgojitelje, roditelje i ostale zaposlenike upoznaje viЕЎa medicinska
sestra, koja i nadzire provoД‘enje.
Edukaciju roditelja i odgojnih djelatnika o naДЌinima i mjerama prevencije provodi viЕЎa medicinska sestra
- zdravstveni voditelj - u vrtiД‡u individualno, na struДЌnim aktivima, letcima i drugim pisanim uputama.
VrtiД‡i su u veД‡ini sluДЌajeva u vlasniЕЎtvu grada, ЕЎto daje moguД‡nost upisa djeci iz raznih djelova grada,
ali kako je vrtiД‡ vezan djelomiДЌno i uz lokalnu zajednicu, prioritet upisa je s teritorija lokalne zajednice.
S druge pak strane djeca i roditelji imaju svoje izabrene lijeДЌnike, ЕЎto bitno rasprЕЎuje i poveД‡ava ukupni
broj lijeДЌnika s kojima je potrebno suraД‘ivati u cilju prevencije i zaЕЎtite zdravlja djece.
Ukidanje djeДЌjeg preventivnog stomatologa, koji je u suradnji s vrtiД‡em radio preventivu u zaЕЎtiti
zdravlja zubi, svedeno je na вЂњstaru dobru suradnjuвЂќ, i to u vrtiД‡ima u kojima se nisu promijenili kadrovi
koji vode o tome raДЌuna.
JZI - 165
Е KOLA - MJESTO UNAPRJEГђENJA ZDRAVLJA
PERASOVIД† J1, Е ore R2
Srijeda
Wednesday
13
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010., Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
1
2
Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske Еѕupanije, Split, Hrvatska
Osnovna ЕЎkola BijaД‡i, Grad KaЕЎtela, Hrvatska
jelica.mijic@st.t-com.hr
Uvod: Е kolska djeca tijekom razvoja i sazrijevanja izloЕѕena su rizicima po zdravlje, kako izravnim tako
i neizravnim utjecajima. Е kola je okruЕѕenje u kojem je moguД‡e prepoznati neizravne ЕЎtetne utjecaje,
prevenitivno djelovati te promicati zdravi stil Еѕivota.
Cilj: Cilj je istraЕѕiti stavove jedanaestgodiЕЎnjaka prema ЕЎkoli i uspjehu, utvrditi povezanost emocionalnog stava prema ЕЎkoli i uspjehu, utvrditi postojanje okolnosti koje pogoduju razvoju teЕЎkoД‡a djece i
mladih.
Metode: Anonimnim anketnim upitnikom u ЕЎkolskoj godini 2008./09. obuhvaД‡eno je 453 uДЌenika (219
djeДЌaka i 234 djevojДЌice) petih razreda svih osnovnih ЕЎkola Grada KaЕЎtela (srednja dob: 11.80В±0.45).
KoriЕЎten je Chi-Square Test.
Rezultati: 46.7% ispitanika postiЕѕe vrlo dobar uspjeh, odliДЌnih je 32.7%, a dobrih 11.1%. S nedovoljnim i dovoljnim uspjehom je 9.5% ispitanika. 52.0% je djevojДЌica i 48.0% djeДЌaka. Na pitanje Kada
im je u ЕЎkoli najljepЕЎe?, od ponuД‘enih odgovora najuДЌestaliji biran je Kada dobijem dobru ocjenu вЂ“
69.5% (neovisno o ЕЎkolskom uspjehu). UДЌenike s dovoljnim uspjehom vesele pohvale uДЌitelja (40.0%)
i prihvaД‡anje vrЕЎnjaka (40.0%). 28.8% odlikaЕЎa istiДЌe vaЕѕnost prihvaД‡anja od strane vrЕЎnjaka. Samo 7.9
- 20.0% ispitanika smatra da im uДЌenje novog predstavlja lijepi trenutak. Na pitanje Kada im je u ЕЎkoli
najteЕѕe? od ponuД‘enih odgovora najuДЌestaliji biran je Kada dobiju loЕЎu ocjenu вЂ“ 64.6% (neovisno o
ЕЎkolskom uspjehu). 39.3% odlikaЕЎa je izjavilo i kada im se rugaju vrЕЎnjaci. 57.7% uДЌenika je izjavilo da
voli iД‡i u ЕЎkolu (p<0.001). UДЌenici s dobrim uspjehom najmanje vole iД‡i u ЕЎkolu.
ZakljuДЌak : Dobiveni rezultati ukazuju na potrebu promicanja emocionalnog i mentalnog zdravlja
djece i mladih kroz zdravstveni odgoj i preventivne programe.
61
SZZ - 51
Е PORTSKO-REKREACIJSKIM AKTIVNOSTIMA DO ZAЕ TITE I UNAPRJEГђENJA
ZDRAVLJA
VUGRINДЊIД† M
MeД‘imurski savez sportske rekreacije, ДЊakovec, Hrvatska
mssr@ck.t-com.hr
SZZ - 91
PREVENTIVNO DJELOVANJE NA POSTURALNE POREMEД†AJE KOD Е KOLSKE
DJECE ORGANIZIRANOM TJELESNOM AKTIVNOЕ Д†U
JUROЕ D, Е ourek D
Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske Еѕupanije, SluЕѕba za ЕЎkolsku medicinu,
SavjetovaliЕЎte za tjelesno zdravstvenu kulturu, Split, Hrvatska
vratavjecnosti@gmail.com
ViЕЎegodiЕЎnjom suradnjom te iskustvima ЕЎkolskog lijeДЌnika i kineziologa nastala je ideja za jednim novim
naДЌinom i pristupom preventivnog djelovanja na posturalne poremeД‡aje kod djece, preciznijom i detaljnijom procjenom samog posturalnog statusa, ЕЎto u konaДЌnici dovodi do sustavne zaЕЎtite zdravlja.
Srijeda
Wednesday
13
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
MeД‘imurski savez sportske rekreacije вЂћSport za sveвЂњ u svojim raznolikim aktivnostima preko svojih
ДЌlanica (36) ukljuДЌuje veliki broj stanovnika svih dobnih skupina u redovne i povremene oblike tjelesnih
aktivnosti u cilju zaЕЎtite i unapreД‘enja zdravlja. Planirane aktivnosti provodi uz struДЌno osposobljene
voditelje sportske rekreacije (45) u otvorenim i zatvorenim sportskim objektima i prirodi.
Tako se provode:
- redovni oblici tjelesnih aktivnosti za graД‘ane u mjestu stanovanja, koje provode struДЌni kadrovi (tjelesno vjeЕѕbanje, plivanje, hodanje, trДЌanje, voЕѕnja bicikla i sliДЌno).
- povremeni oblici sportsko-rekreacijskih sadrЕѕaja za graД‘ane (djecu, mladeЕѕ, osobe srednje i starije
dobi, obitelji, nacionalne manjine, odreД‘ene kategorije) u mjestu stanovanja i izvan mjesta stanovanja
(izleti, prikazi, festivali, turniri, obiljeЕѕavanje svjetskog dana zdravlja, meД‘unarodnog dana obitelji,
svjetskog dana sporta, svjetskog dana srca, svjetskog dana pjeЕЎaДЌenja, meД‘unarodnog dana tjelesne
aktivnosti i drugo).
- permanentno ЕЎkolovanje struДЌnih kadrova za potrebe provoД‘enja sportsko-rekreacijskih programa
(voditelji aerobike, voditelji sportsko-rekreacijskih aktivnosti osoba starije dobi, osoba s invaliditetom,
organizatore i animatore sportsko-rekreacijskih aktivnosti)
- povremeno se radi edukacija zdravstvenih djelatnika, ДЌelnih ljudi lokalnih zajednica (opД‡ina, gradova
i Еѕupanija), projektanata-urbanista, kineziologaВ i drugih kategorija koje su ukljuДЌene u organizaciju i
provedbu zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti
- inicijative da se u prostorne i urbanistiДЌke planove u mjestima i gradovima planiraju izgradnje
pjeЕЎaДЌkih i biciklistiДЌkih staza, parkova, centara za provoД‘enje slobodnog vremena graД‘ana i drugo.
- putem lokalnih medija permanentno se radi na informiranjuВ graД‘ana o potrebi pravilne i zdrave
prehrane te o ukljuДЌivanju u redovne oblike tjelesnih aktivnosti i moguД‡nostima primjene sportskorekreacijskih aktivnosti u zaЕЎtiti i unaprjeД‘enju zdravlja, funkcionalnih i radnih sposobnosti, prevenciji i
komplementarnom lijeДЌenju nekih poremeД‡aja zdravlja i bolesti, kao i unapreД‘enjem kvalitete Еѕivota.В Kontinuiranim provoД‘enjem tjelesnih aktivnosti u MeД‘imurskoj Еѕupaniji postepeno dolazi do humanizacije suvremenog naДЌina Еѕivota i rada - poboljЕЎanja psihofiziДЌkog zdravlje graД‘ana, poveД‡anja individualnog i druЕЎtvenog kvaliteta Еѕivota, radne sposobnosti i ekonomskog napretka, stvaranja pozitivnih navika, manje bolesti ovisnosti te do sretnijeg i zdravijeg Еѕivota.
62
Cilj ovog projekta je dokazati utjecaj trenaЕѕnog procesa вЂћMala ЕЎkola sportaвЂњ na cjelokupni zdravstveni
status uДЌenika, ciljano na unaprjeД‘enje posture te pobuditi kod uДЌenika svijest o vaЕѕnosti tjelesne aktivnosti kao vaЕѕnog ДЌimbenika u rastu i razvoju te o utjecaju na vlastito zdravlje.
Mala ЕЎkola sporta zamiЕЎljena je kao ДЌetverogodiЕЎnji pilot projekt namijenjen onim uДЌenicima koji nisu
ukljuДЌeni u nikakve sportske aktivnosti, osim u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture, kao i za one
uДЌenike koji su zbog odreД‘enih osobnih zdravstvenih problema ili hendikepa osloboД‘eni nastave TZK.
Korisnici projekta su 100 uДЌenika V. razreda osnovnih ЕЎkola u Splitu. Mala ЕЎkola sporta je program
ispunjen sportskim aktivnostima koje omoguДЌuju djeci da upoznaju ЕЎiroki spektar ekipnih i individualnih sportova. Odvijat Д‡e se kroz razdoblje od jedne ЕЎkolske godine i to u dva ciklusa gdje je predviД‘en
rad s djecom dva puta tjedno.
Tijekom navedenog razdoblja predviД‘eni su redoviti sistematski pregledi kao i kinezioloЕЎka
dijagnostika, ukljuДЌujuД‡i kompletnu morfologiju te motoriДЌke i funkcionalne kapacitete uДЌenika.
Mjerenje posturalnog statusa kao i mjerenje kompletnog statusa stopala, mjerenje ravnoteЕѕe,
odnosno insuficijencije odreД‘enog dijela ligamentno-miЕЎiД‡no-koЕЎtanog sustava obavit Д‡e se visoko
sofisticiranom aparaturom (вЂћPosture Image AnalyserвЂњ, PauЕЎiД‡, 2006.) na KinezioloЕЎkom fakultetu u Splitu.
Uz zavrЕЎno testiranje obavlja se sportska dijagnostika koja u konaДЌnici daje sliku stvarnih potencijala pojedinog
uДЌenika i zapravo omoguД‡uje pravilno usmjerevanje za daljnje bavljenje najadekvatnijom sportskom aktivnosti.
Po zavrЕЎetku ЕЎkole roditelji polaznika ispunjavaju evaluacijski upitnik te se donosi zakljuДЌak na temelju
obraД‘enih podataka evidencijom predviД‘enog napretka unutar svakog ciklusa na temelju obavljenih mjerenja.
JZI - 74
NUTRITION FRIENDLY SCHOOLS INITIATIVE IN CROATIA
ANTONIД† DEGAДЊ K1, KaiД‡-Rak A2, Laido Z1, Perkovac S1, Pucarin-CvetkoviД‡ J3, Capak K1
Srijeda
Wednesday
13
Listopad
October
Croatian National Institute of Public Health, Zagreb, Croatia
WHO Country Office Croatia, Zagreb, Croatia
3
Andrija Е tampar School of Public Health, School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
1
2
k.antonic-degac@hzjz.hr
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010., Zagreb, Hrvatska
Improving the nutritional status of school-age children is an effective investment for the future
generation. The WHO Nutrition-Friendly Schools Initiative (NFSI) provides a framework for
implementing integrated intervention programmes to improve the health and nutritional status of
school-age children and adolescents, targeted in the school settings.
The aims of NFSI are based on fulfilling five key points: School nutrition policy, awareness and capacity
building of the school community, nutrition and health promoting curriculum, supportive school
environment, school nutrition and health services
Methods and sample: NFSI pilot project in Croatia took place in eight schools: 3 rural, 2 urban, and
3 semi-urban during the period 2006-2008. Two workshops were organised so as to introduce the
participants with NFSI in details and to motivate them for their roles in these activities. One workshop
was targeted at school headmasters and school doctors, and another at biology teachers, coaches
and school cooks.
Results: All of these schools have their own kitchens equipped for preparing school meals; they also
have dining rooms where the meals are served. Most of the schools organized interesting nutritionand physical activity-related events and fairs, such as вЂњThe Bread DayвЂќ, вЂњThe Apple DayвЂќ, вЂњFruit ParkвЂќ,
вЂњHealthy BreakfastвЂќ, or вЂњMove for a Health DayвЂњ. Two rural schools promoted cooking of traditional
foods and published a booklet with traditional recipes. Four schools collaborated with local farms
and food industry, so that pupils went there for excursions. One school in Zagreb started with extra
exercising hours for a group of 15 overweight pupils.
Conclusions: Schools were highly motivated and managed to successfully implement NFSI by
including school staff, school doctors, children, parents and local community, especially through extraactivities such as school gardens, nutrition and physical activity promotion and school mealsвЂ™ quality
improvement. So, NFSI as an example of good practice of a whole school approach to healthy eating
and healthy life style of children and adolescents, could be included in the national nutrition policy
63
DIZ - 232
POVEZANOST POKAZATELJA MENTALNOG ZDRAVLJA I NAVIKA STUDENATA POЕЅEЕ KOG VELEUДЊILIЕ TA
BILOBRK Гђ, Zombori D
Zavod za javno zdravstvo PoЕѕeЕЎko-slavonske Еѕupanije, PoЕѕega, Hrvatska
djordja.bilobrk@hi.t-com.hr
DIZ - 4
USPOREDBA SADAЕ NJEG ZDRAVSTVENOG STANJA S PROЕ LOGODIЕ NJIM
DJELATNIKA ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO BJELOVAR
PUHARIД† Z1, MihajloviД‡ I2
1
2
Zavod za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske Еѕupanije, Bjelovar, Hrvatska
Druga osnovna ЕЎkola Bjelovar, Bjelovar, Hrvatska
medicina.skolska@zzjz-bj.t-com.hr
Uvod: RazmiЕЎljanje o zdravlju zapoДЌinje tek kada se pojavi problem ili se pribojavamo bolesti. Zdravlje
je jedan od najveД‡ih izazova 21. stoljeД‡a i prepoznavanje spektra uzroka koji utjeДЌu na njegapotiДЌe
Srijeda
Wednesday
13
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Cilj: IstraЕѕiti postoji li povezanost izmeД‘u samoprocijenjenog mentalnog zdravlja studenata (pozitivno
mentalno zdravlje - PMZ , depresija - DEP) i njihovih Еѕivotnih navika i ponaЕЎanja (prehrambene, puЕЎenje,
pijenje, spolno ponaЕЎanje, fiziДЌka aktivnost i sport), kao i utvrditi razlike prema spolu i razliДЌitim
antropometrijskim mjerama (ITM, RR).
Metode: IstraЕѕivanje je provedeno na 237 studenta 1. godine PoЕѕeЕЎkog veleuДЌiliЕЎta (M=26,6%;
ЕЅ=73,4%), metodologijom osobnog lista preventivne zdravstvene zaЕЎtite studenta u sklopu
sistematskog pregleda. Studenti/ice su odgovarali na pitanja o Еѕivotnim navikama i ponaЕЎanjima, a
lijeДЌnik i sestra obavili su fizikalne preglede te upisali vrijednosti u osobni list. Podaci su analizirani
metodama deskriptivne statistike te parametrijskim i neparametrijskim testovima uz razinu statistiДЌke
znaДЌajnosti od p < 0,05.
Rezultati: ProsjeДЌni ITM studenata (22,71 kg/m2) znaДЌajno je viЕЎi od ITM-a studentica (21,79 kg/
m2), pothranjenih (ITM<18,49) bilo je 14,4% studentica i 7,9% studenata. Svakodnevno puЕЎi 42,1%
studenata/ica ЕЎto se ne razlikuje po spolu. Alkohol uopД‡e ne pije 37,6% studentica, nasuprot 22,2%
studenata (p<0,001). Prema spolu utvrД‘en je razliДЌiti obrazac pijenja; 6,9% studentica Vs. 36,5%
studenata opilo se в‰Ґ10 puta. OpД‡enito, oni koji se uДЌestalo opijaju statistiДЌki ДЌeЕЎД‡e su podstanari
nasuprot onih koji Еѕive kod roditelja.
Spolno aktivnih bilo je 82,5% studenata i 69,5% studentica, od aktivnih studentica njih 56,6% nikada
nije bilo kod ginekologa. Vrlo rano (в‰¤16g.) je u spolne odnose stupilo 27,7% studenata i 14,5%
studentica. Postoji znaДЌajna povezanost uДЌestalosti opijanja i veД‡eg broja partnera u zadnjih godinu
dana. Redovito kondom koristi 54,0% studenata i 31,0% studentica (p<0,001).
Studentice u usporedbi sa studentima iskazuju znaДЌajno niЕѕe vrijednosti na PMZ skali, takoД‘er iznose
i znaДЌajno viЕЎe depresivnih simptoma (DEP) u zadnjih tjedan dana. PMZ znaДЌajno pozitivno korelira sa
aktivnim i rekreativnim bavljenjem sportom. ViЕЎe vrijednosti DEP-a znaДЌajno su povezane sa pijenjem
odreД‘enih vrsta piД‡a (Еѕestoka, mijeЕЎana i razna). Oni koji svakodnevno jedu kuhani obrok iskazuju
znaДЌajno manje znakova depresivnosti (p<0,05). PMZ i DEP oДЌekivano koreliraju (r=-0,346; p<0,001).
MAP-RR viЕЎi je kod studentica (81,4 mmHg Vs. 87,4 mmHg; p<0,001).
ZakljuДЌak: Ovim istraЕѕivanjem je potvrД‘eno nekoliko riziДЌnih ponaЕЎanja po zdravlje studenata, koji
obiljeЕѕavaju ovu populaciju, u dobiВ kod joЕЎ nemaju dobre zaЕЎtitne mehanizme, niti su dovoljno svjesni
potrebe da brinu o svom zdravlju. Stoga, vjerujemo da joЕЎ uvijek nedostaje prave i sustvne edukacije
o ЕЎtetnosti takvog ponaЕЎanja.
64
Srijeda
Wednesday
13
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010., Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
nas na stalno razmiЕЎljanje kako ga saДЌuvati.
Poimanje ЕЎto je dobro zdravlje znatno se promijenilo te ono nije viЕЎe samo odsustvo bolesti. Stoga
su i mjere za poboljЕЎanje zdravlja postale sveobuhvatne od poboljЕЎanja radnih uvjeta, dostupnosti i
pristupaДЌnosti zdravstvenih usluga i smanjenja zagaД‘enja okoliЕЎa, pa do programa zdravstvene edukacije i promocije zdravlja. Danas znamo da na zdravlje utjeДЌu mnogi ДЌimbenici, iako je takav pristup tek
postepeno prihvaД‡en. ДЊimbenike koji utjeДЌu na zdravlje kategoriziramo u tri skupine: unutarnje (endogene) i vanjske (egzogene) odrednice, te postojeД‡i sustav zdravstvene zaЕЎtite kao treД‡i ДЌimbenik.
Cilj: Ispitati subjektivno miЕЎljenje o vlastitom zdravstvenom stanju zaposlenika ZZJZ Bjelovar.
Ispitanici i metode: Od ukupno 57 zaposlenika Zavoda za javno zdravstvo anketu je u potpunosti
rijeЕЎilo 47, dakle 82% ukupnog broja zaposlenika. Ispitanici su anonimno rjeЕЎavali hrvatsku verziju
zahtjevnog upitnika o zdravlju SF-36 koja ukljuДЌuje viД‘enje njihova psihiДЌkog, fiziДЌkog i socijalnog
funkcioniranja kao i dobrobiti zdravlja. U analizi je koriЕЎtena deskriptivna statistika, raДЌunanje frekvencija i aritmetiДЌke sredine, t-test, analiza varijanca i korelacije.
Rezultati: Od ukupno 57 zaposlenika bjelovarskog Zavoda 47 (82%) je sudjelovalo u anketi. Skupinu
saДЌinjava 47 ispitanika, od ДЌega je 8 (17%) muЕЎkaraca i 39 (83%) Еѕena. ProsjeДЌna Еѕivotna dob ispitanika iznosi 41,7 godinu. 24 ispitanika (51,1%) ima osnovnu ili srednju ЕЎkolu, a 23 (48,9%) viЕЎu ili visoku
ЕЎkolu. ProsjeДЌni staЕѕ ispitanika iznosi 18,2 godine. IzmeД‘u muЕЎkaraca i Еѕena nema statistiДЌki znaДЌajne
razlike u dobi (t=1,05; p=0,293) i staЕѕu (t=0,13; p=0,897). ProsjeДЌna dob muЕЎkaraca iznosi 44,6 godina, a Еѕena 41,1 godinu. ProsjeДЌni staЕѕ muЕЎkaraca iznosi 18,6 godina, a Еѕena 18,1 godinu. U braku je
32 ( 68,1%) ispitanika, a zaposlenika koji nisu u braДЌnoj zajednici je 15 ( 31,9%). Djecu ima 36 (76,6%)
ispitanika. Ispitanici sami ocjenjuju svoje trenutno zdravstveno stanje ocjenama loЕЎe i zadovoljavajuД‡e
(9 ispitanika ili 19,1%), dobro (13 ispitanika ili 27,7%) te vrlo dobro i odliДЌno (25 ispitanika ili 53,2%).
U usporedbi s proЕЎlom godinom samo 6 (12,8%) ispitanika smatra da je ove godine puno ili malo
boljeg zdravlja nego lani, 33 (70,2%) smatra da je istog stanja kao i lani, a 8 (17%) kaЕѕe da im je
zdravstveno stanje ove godine malo ili puno loЕЎije nego lani.
38 ispitanika (80,9%) izjavljuje da ih trenutni zdravstveni problemi uopД‡e ne ili u manjoj mjeri
ograniДЌavaju u obavljanju svakodnevnih aktivnosti i druЕѕenju s prijateljima, 6 ispitanika (12,8%) tvdi
da im zdravlje umjereno utjeДЌe na kvalitetu Еѕivota a 3 ( 6,4%) da priliДЌno i izrazito negativno djeluje na
njihov Еѕivot. 28 ispitanika (59,6%) nema bolova ili ima vrlo blage bolove, 13 (27,7%) ima umjerene a
6 (12,8%) ima teЕЎke i vrlo teЕЎke fiziДЌke bolove.
ZakljuДЌak: S obzirom na mali uzorak ispitanika (naЕѕalost nije mogao niti biti veД‡i jer je naЕЎ zavod
manja ustanova) podatke ne moЕѕemo generalizirati, niti drЕѕati statistiДЌki znaДЌajnima. Gotovo svaki
peti zaposlenik procjenjuje svoje sadaЕЎnje stanje loЕЎim i loЕЎijim u odnosu na proЕЎlogodiЕЎnje, a oko 40%
zaposlenika ima umjerene ili jake tjelesne bolove. UnatoДЌ tome, 80% zaposlenika nema poteЕЎkoД‡a u
svakodnevnom radu i socijalnom druЕѕenju. Trebalo bi ispitati je li to radi uzimanja medikamenata,
ДЌeЕЎД‡ih bolovanja ili optimistiДЌnog stava pojedinca, ЕЎto je predmet nekog novog istraЕѕivanja.
DIZ - 127
UHRANJENOST RADNIKA вЂњJAMNICE D.O.O.вЂќ, POGON PISAROVINA - REGRESIJSKA ANALIZA
GRDIД† T1, Vrban M1, KolariД‡ B1,2
1
2
Zavod za javno zdravstvo ZagrebaДЌke Еѕupanije, Zagreb, Hrvatska
Medicinski fakultet SveuДЌiliЕЎta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska
tanja_grdiД‡@yahoo.com
Uvod: Uhranjenost se najДЌeЕЎД‡e procjenjuje indeksom tjelesne mase (ITM, kg/m2). Pothranjenost je za
odrasle osobe definirana ITM-om ispod 18 kg /m2, a normalna tjelesna uhranjenost ITM-om 18.5- 25 kg/
m2. ITM u rasponu 25-30 kg/m2 jest prekomjerna tjelesna teЕѕina, a ITM iznad 30 kg/m2 pretilost.
U cijelom svijetu biljeЕѕi se trend porasta prekomjerne tjelesne teЕѕine i pretilosti. Prema podacima HZA
2003, 43 % muЕЎkaraca i 34 % Еѕena ima ITM 25- 30 kg /m2. Istovremeno, 20 % muЕЎkaraca i Еѕena ima
ITM iznad 30 kg/m2.
65
Materijali i metode: Tijekom ovogodiЕЎnjeg (2010.) redovitog sanitarnog pregleda radnika вЂњJamnice
d.o.o.вЂќ, pogon Pisarovina, uzeti su anamnestiДЌki podaci o tjelesnoj teЕѕini i visini te je izraДЌunat ITM.
Multiplom linearnom regresijom izraЕѕena je povezanost dobi i spola s ITM. Radnici su savjetovani o
potrebama homeostaze energetskog unosa i potroЕЎnje u skladu sa nalazom.
Rezultati: U istraЕѕivanje je bilo ukljuДЌeno 96 radnika. Prekomjerna tjelesna teЕѕina utvrД‘ena je u 32/59
( 54%) muЕЎkaraca i 14/37 ( 38%) Еѕena. Pretilost je utvrД‘ena u 12/59 ( 20%) radnika i 5/37 (14 %) radnica. Pothranjenost smo utvrdili u svega jednog radnika. Linearnom regresijom dobivena je statistiДЌki
znaДЌajna povezanost indeksa tjelesne mase ( ITM=0.084 x Dob + 22.85) bez obzira na spol.
Diskusija i zakljuДЌak: UДЌestalost prekomjerne tjelesne teЕѕine u radnika Jamnica viЕЎa je od hrvatskog
prosjeka. PretilostВ u muЕЎkaraca na razini je drЕѕavnog prosjeka, dok je udio pretilih Еѕena niЕѕi od prosjeka.
Ovakvi rezultati, prvenstveno uДЌestaolost prekomjerne tjelesne teЕѕine, loЕЎiji su od oДЌekivanih buduД‡i
da se radi o radno aktivnoj populaciji. Kako smo pokazali da je porast ITM znaДЌajno povezan sa dobi,
zakljuДЌujemo da je vrijedno kontinuirano pratiti ITM radno aktivne populacije, te u skladu s nalazom
savjetovati naЕЎe klijente. Sanitarni pregled jedan je od momenata gdje se ovakva intervencija moЕѕe
uДЌiniti. Dakako da i specifiДЌni okoliЕЎni ДЌimbenici u Pisarovini (prehrambene navike, navike tjelovjeЕѕbe i
kretanja) u kombinaciji s uvjetima rada (sedentarna zanimanja nasuprot fiziДЌkoj aktivnosti) utjeДЌu na
rezultat ovog istraЕѕivanja i smanjuju generalizibilnost rezultata.
JZI - 192
MASAЕЅA NA RADNOM MJESTU KAO DIO BRIGE O ZDRAVLJU RADNIKA
Е KES M1, KovaДЌeviД‡ A2, GospodariД‡ S2
1
2
Zavod za javno zdravstvo вЂћDr. Andrija Е tamparвЂњ, Zagreb, Hrvatska
Udruga masera i ljubitelja masaЕѕe, Zagreb, Hrvatska
marija.skes@stampar.hr
13
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Uvod: Svakodnevnom stresu i njegovom pogubnom, tihom i dugoroДЌnom utjecaju na zdravlje izloЕѕen
je sve veД‡i broj zaposlenika. Prevencija stresa na radnome mjestu treba biti zajedniДЌki interes zaposlenog, poslodavca i drЕѕave, a kljuДЌni su faktori tjelesna aktivnost, socijalna potpora i naДЌin razmiЕЎljanja.
MasaЕѕa kao jedna od metoda prevencije i unapreД‘enja zdravlja, provodi se na radnom mjestu u tvrtki
ili korporaciji kao dio brige o zdravlju pojedinca te predstavljaВ cjelovit pristup zaposleniku.
Cilj: Cilj provedbe masaЕѕe na radnom mjestu usmjeren je prvenstveno na opuЕЎtanje najnapetijih
podruДЌja miЕЎiД‡nih skupina, vrata, ramenog obruДЌa, leД‘a, dijelova koji su veД‡inom najzasluЕѕniji za
glavobolje, umor zbog loЕЎe cirkulacije, smanjenu koncentraciju. Pozitivno utjeДЌe na radni moral, zadovoljstvo na poslu i smanjenje stresa i boli, a samim time smanjuju se odlasci na bolovanja i poveД‡ava
se produktivnost na radnom mjestu.
Metode: MasaЕѕa se primarno izvodi na radnom mjestu zaposlenika, na ergonomski dizajniranim stolicama za masaЕѕu. MasaЕѕu na stolici provode struДЌno educirane osobe i traje od 15 do 30 minuta. Tijekom
tretmana tijelo zaposlenika se nalazi u вЂњantigravitacijskom poloЕѕajuвЂќ. PreporuДЌa se zaposlenicima koji
radno vrijeme provode sjedeД‡i u uredu za raДЌunalom, zbog specifiДЌnog poloЕѕaja glave, vrata i ruku.
Rezultati: Kontinuiranom provedbom masaЕѕe dolazi do psihiДЌkog i fiziДЌkog rastereД‡enja. Zdravstvena
korist masaЕѕe na razini djelatnika dovodi do smanjenja stresa i napetosti, poveД‡anja mentalne koncentracije i budnosti, poveД‡anja pokretljivosti zglobova i miЕЎiД‡a, smanjenja umora i miЕЎiД‡ne boli, a
time i troЕЎkova lijeДЌenja, podizanja motivacije zaposlenika i kreativnog razmiЕЎljanja, smanjenje nemira
i sukoba. Na poslovnoj razini posao je izvrЕЎen kvalitetnije, veД‡a je produktivnost, smanjeni su troЕЎkovi
zbog izostanaka s posla, manje je ozljeda na radu i financijski je isplativa za tvrtku.
ZakljuДЌak: UvoД‘enjem masaЕѕe na radnom mjestu tvrtka se dokazuje kao druЕЎtveno odgovorno
poduzeД‡e, djelatnici su zadovoljni jer se poslodavac brine o njima. PoboljЕЎava se kvaliteta poslovanja
i zdravlje poslodavaca i djelatnika te postaje dio standardnog marketinЕЎkog paketa. Kroz uvoД‘enje i
prakticiranje masaЕѕe na radnom mjestu te razvijanje svjesnosti o njenoj zdravstvenoj dobrobiti, ostvaruje se cilj promicanja i razvijanja вЂћKulture duha i tijelaвЂњ. Mnogi poslodavci na vrijeme su shvatili da
je samo zdrav i zadovoljan radnik ujedno i visokoproduktivan radnik.
Srijeda
Wednesday
66
JZI - 143
PROMICANJE ZDRAVLJA NA RADNOM MJESTU U SKLOPU PROGRAMA
"RADIMO ZDRAVO"
Е KES M, Mihok D, RadaЕЎeviД‡ H, Е timac D
Zavod za javno zdravstvo вЂњDr. Andrija Е tamparвЂќ, Zagreb, Hrvatska
marija.skes@stampar.hr
Srijeda
Wednesday
13
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010., Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Uvod: Radno mjesto ne smije biti ЕЎtetno za zdravlje ili blagostanje radnika. U Hrvatskoj se u 2008.
godini biljeЕѕi rast prijava ozljeda na radu, u odnosu na 2007., od ДЌega se najveД‡i broj ozljeda dogodio
na samom radnom mjestu (79%). Ukupan troЕЎak bolovanja, kao posljedice ozljeda na radu ili
profesionalne bolesti u 2008. godini, iznosio je 345,5 milijuna kuna. SluЕѕba za javno zdravstvo Zavoda
za javno zdravstvo вЂћDr. Andrija Е tamparвЂњ provodi Program вЂћRadimo zdravoвЂњ, namijenjen cjelokupnom
radno aktivnom stanovniЕЎtvu Grada Zagreba. Usmjeren je na dva osnovna segmenta zdravlja na
radnom mjestu: mentalno i fiziДЌko zdravlje.
Cilj: KratkoroДЌni ciljevi ovog Programa su poboljЕЎanje psihofiziДЌkog zdravlja radnika, poveД‡anje
zadovoljstva radnika i poslodavaca, smanjenje stope bolovanja, poveД‡anje produktivnosti na radu te
stvaranje zdravog radnog okoliЕЎa. DugoroДЌni cilj je poboljЕЎanje kvalitete Еѕivota radnika na radnom
mjestu.
Metode: Program ДЌini 6 cjelina, a provodi se u radnim organizacijama na podruДЌju grada Zagreba uz
aktivno sudjelovanje zaposlenika. Programske aktivnosti zdravstvenog prosvjeД‡ivanja, uz distribuciju
edukativnih materijala, provode se putem Zdravstvenih radionica: вЂћKako sprijeДЌiti zlostavljanje na
radnom mjestuвЂњ, вЂћPsihiДЌko zdravlje i zadovoljstvo pri raduвЂњ, вЂћKako sprijeДЌiti sagorjevanje na radnom
mjestuвЂњ, вЂћPrilagodbe na radnom mjestuвЂњ, вЂћVjeЕѕbajte na radnom mjestuвЂњ i вЂћRelaksacija na radnom
mjestuвЂњ.
Rezultati: Preventivno djelovanje Programa oДЌituje se kroz smanjenje i otklanjanje bolnih psihiДЌkih i
fiziДЌkih stanja nastalih na radnom mjestu, spreДЌavanje nastanka profesionalnih oboljenja, unapreД‘enje
komunikacije na radnom mjestu, poboljЕЎanje uvjeta rada uz moguД‡e naДЌine ublaЕѕavanja i otklanjanja
ЕЎtetnih ДЌimbenika u radnom okoliЕЎu te usvajanje zdravih stilova Еѕivota.
ZakljuДЌak: UnaprjeД‘enje zdravlja radnika postiЕѕe se dobro koordiniranim nastojanjem druЕЎtva u cjelini
utemeljenog na tripartitnoj osnovi i socijalnom dijalogu, a u skladu s Globalnim akcijskim planom
za zdravlje radnika (2008. - 2017.) i Nacionalnim programom zaЕЎtite zdravlja i sigurnosti na radu
(2009. - 2013.). Promicanje zdravlja i prevencija nezaraznih bolesti na radnom mjestu ostvaruje se
zagovaranjem zdrave prehrane, fiziДЌke aktivnosti radnika te promicanjem mentalnog i obiteljskog
zdravlja na radnom mjestu. Svi bi radnici trebali uЕѕivati najviЕЎi ostvarivi standard fiziДЌkog i mentalnog
zdravlja te pogodnih radnih uvjeta. Aktivnosti u svezi sa zdravljem radnika trebaju se planirati,
provoditi i vrednovati s ciljem smanjenja nejednakosti u zdravlju radnika.
DZI - 289
Е TO U HRVATSKOJ ZNAДЊI ЕЅIVOT U RURALNOJ SREDINI - MODEL SISAДЊKO
MOSLAVAДЊKE ЕЅUPANIJE
ZIBAR D, KeranoviД‡ A, VarjaДЌiД‡ T, MiЕЎe J, BlaЕѕeviД‡ N, Vrkljan AM, Gardijan B, Vitale K, SoviД‡ S, Janev
Holcer N, VuletiД‡ S, DЕѕakula A
Е kola narodnog zdravlja вЂћAndrija Е tamparвЂњ Medicinskog fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
davor_zibar@yahoo.com
Uvod: U RH 91% podruДЌja smatra se ruralnim na kojem Еѕivi 47% ukupnog stanovniЕЎtva. To podruДЌje
je okarakterizirano rjeД‘om naseljenosti, samaДЌkim domaД‡instvima, populacijom starije Еѕivotne dobi,
loЕЎijim socioekonomskim uvjetima, ЕЎto je posebno izraЕѕeno u podruДЌjima od posebne drЕѕavne skrbi.
67
Cilj: Prepoznati odrednice zdravlja i zdravstvene zaЕЎtite u ruralnoj sredini od posebne drЕѕavne skrbi.
Opisati postojeД‡e stanje koje bi postalo osnova za uvoД‘enje specifiДЌnih javnozdravstvenih intervencija.
Metode: Kao model ruralnog Еѕivota u kontinentalnom dijelu RH na podruДЌju od posebne drЕѕavne
skrbi, odabrana je SisaДЌko-moslavaДЌka Еѕupanija. Izabrana je zajednica od tri sela: Velika Gradusa,
Staro Selo te Sjeverovac. Ispitanici su bili svi stanovnici koji tamo trenutaДЌno Еѕive, prema podacima
DrЕѕavnog zavoda za statistiku iz 2001. godine njih 255. Podaci su prikupljeni anketom o dostupnosti
i koriЕЎtenju primarne zdravstvene zaЕЎtite, socioekonomskim i bioloЕЎkim pokazateljima zdravlja te
koriЕЎtenju lijekova. Anketirano je 127 stanovnika.
Rezultati: U ispitivanoj populaciji je 60% ispitanika starije od 65 godina, 13% radno aktivno, 75%
ocjenjuje materijalno stanje obitelji loЕЎijim od prosjeka, 51% Еѕive sami. Izabranog lijeДЌnika ima 94%,
stomatologa 62% ispitanika, 40% Еѕena ima izabranog ginekologa. PoviЕЎen krvni tlak navodi 82%
ispitanika, 70% se lijeДЌi, (pri anketiranju je 56% imalo poviЕЎene vrijednosti). PoviЕЎene vrijednosti ЕЎeД‡era
u krvi navodi 40% ispitanika, 60% se lijeДЌi (pri anketiranju je 23% imalo poviЕЎene vrijednosti). PoviЕЎene
masnoД‡e u krvi navodi 26% ispitanika, samo 20% se lijeДЌi. ZloД‡udnu bolest ima 8% ispitanika. Problemi
vezani za lijeДЌenje su udaljenost lijeДЌnika, slaba posjeta patronaЕѕne sestre i troЕЎkovi vezani za put i
lijekove. Jedan od osnovnih problema je osamljenost uz nedostatak financijskih sredstava.
ZakljuДЌak: Iako je zdravstvena zaЕЎtita zajamДЌena, njezina dostupnost je vrlo niska u ispitivanom
podruДЌju. UtvrД‘eni bioloЕЎki pokazatelji su u skladu s dobi populacije, ali skrb i pridrЕѕavanje terapiji nisu.
Dostupni modeli zdravstvene zaЕЎtite su bazirani na statistiДЌkim podacima i standardno organiziranim
naseljima, a dinamika i specifiДЌnosti ovakvih zajednica zahtijevaju promjenu tih paradigmi. Rezultati
ukazuju na grupiranje patologije i zajednicu koja dijeli iste probleme, pa je moЕѕda potrebno promijeniti
dosadaЕЎnji individualni pristup na integralni pristup zajednici, da bi se rijeЕЎio problem organizacije
zdravstvene zaЕЎtite na ovakvim podruДЌjima.
DIZ - 348
POVEZANOST INTERNOG LOKUSA KONTROLE I NAVIKA U PREHRANI KOD
STUDENATA ZAGREBAДЊKOG SVEUДЊILIЕ TA
Srijeda
Wednesday
13
Listopad
October
EVIД† J
jelenaevic@gmail.com
Uvod: Zdravstveni lokus kontrole je posredujuД‡i ДЌimbenik u usvajanju Еѕivotnih navika u dugoroДЌnom
preuzimanju brige o vlastitom zdravlju. Prema dostupnoj literaturi, osobe s internim lokusom kontrole
vjeruju da same mogu utjecati na svoje zdravlje, uspjeЕЎnije odolijevaju pritiscima socijalne sredine i
aktivnije su u usvajanju i provoД‘enju zdravih Еѕivotnih navika.
Cilj: Ispitati povezanost zdravstvenog lokusa kontrole mladih (studentska populacija) s navikama u
prehrani i indeksom tjelesne mase (ITM). Pretpostavka je da studenti imaju podjednaka opД‡a znanja
o zdravlju i bolesti, a studenti medicine se, zbog specifiДЌnih znanja steДЌenih tijekom studija, razlikuju
od ostalih.
Metoda: IstraЕѕivanje je provedeno na prigodnom uzorku od 923 studenta na SveuДЌiliЕЎtu u Zagrebu.
Kao instrument koriЕЎten je Upitnik za procjenu zdravstvenog lokusa kontrole, Skala za procjenu lokusa
kontrole tjelesnog izgleda, Upitnik o navikama hranjenja, a svim ispitanicima izraДЌunat je indeks tjelesne mase (ITM).
Rezultati: Dobiveni rezultati pokazuju da nema znaДЌajnih razlika meД‘u usporeД‘ivanim skupinama
studenata вЂ“ svi, bez obzira na studij, podjednako pridaju najveД‡u vaЕѕnost internoj kontroli zdravlja.
Jedina utvrД‘ena znaДЌajna razlika je kod studenata medicine koji manje pridaju vaЕѕnost sluДЌajnosti
i fatalizmu u kontroli zdravlja. Sukladno svim dosadaЕЎnjim istraЕѕivanjima, lokus kontrole tjelesnog
izgleda pokazao se znaДЌajno povezan sa spolom вЂ“ studentice znaДЌajno viЕЎe pristaju uz tvrdnju da je
tjelesni izgled pod vlastitom kontrolom. Usporedba studenata s razliДЌitim ITM pokazuje da nema razlika u lokusu kontrole tjelesnog izgleda.
ZakljuДЌak: Studenti, relativno zdrava populacija, pristaju uz vjerovanje da se zdravlje i tjelesni izgled
mogu kontrolirati. Stoga je zdravstveni lokus kontrole i lokus kontrole tjelesnog izgleda jedan od
posredujuД‡ih ДЌimbenika u usvajanju i odrЕѕavanju zdravih Еѕivotnih navika.
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Ordinacija opД‡e medicine, Zagreb, Hrvatska
68
JZI - 336
USPOREDBA INDEKSA TJELESNE MASE S TJELESNOM AKTIVNOЕ Д†U I PREHRAMBENIM NAVIKAMA U STUDENTSKOJ POPULACIJI
MILETIД† L, Posavec M, TeЕЎiД‡ V, JuhoviД‡-Markus V
Zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Е tampar", Zagreb
leandra.miletic@stampar.hr
Srijeda
Wednesday
13
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010., Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Cilj rada je usporediti index tjelesne mase (ITM) s tjelesnom aktivnoЕЎД‡u i prehrambenim navikama
studenata .
Ukupno je u studentskim ambulantama pregledano 8953 studenata (M= 41%, ЕЅ=59% ) I. godine
studija SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, u akademskoj godini 07/08. Studenti su ispunili anketu o osobnoj i
obiteljskoj anamnezi, prehrambenim navikama, tjelesnoj aktivnosti, uДЌinjena su antropoloЕЎka mjerenja
(TT, TV, ITM), te sistematski pregled.
Obradom podataka dobiveni su sljedeД‡i rezultati; s roditeljima Еѕivi 50% studenata dok ostali Еѕive
u domu ili su podstanari. Svaki dan doruДЌkuje 53% studenata, dok manje od polovice (45 %) jede
kuhani obrok svaki dan. Svaki drugi student (53%) aktivno se bavi sportom (1-5h tjedno),dok se 73%
studenata bavi sportom rekreativno. Kod ДЌetvrtine ispitanika utvrД‘en je prekomjerna tjelesna teЕѕina
( ITM в‰Ґ25). PoveД‡anu tjelesnu teЕѕinu (ITM 25-30) imalo je 21% studenata, dok je pretilo (ITM в‰Ґ 30)
bilo 4% studenata. Gotovo polovica studenata (45%) s ITM в‰Ґ25 ne bavi se aktivno sportom, dok se
u toj skupini rekreativno sportom bavi 72%. Kod prehrambenih navika studenata s prekomjernom
tjelesnom teЕѕinom uoДЌeno je da svaki dan doruДЌkuje manje od polovice studenata (45%), dok 40%
jede kuhani obrok svaki dan.
Obzirom na epidemiju pretilosti kod nas i u svijetu specijalisti ЕЎkolske medicine zauzimaju vaЕѕno
mjesto u primarnoj i sekundarnoj prevenciji.
Sistematski pregledi studenata I. godine studija vaЕѕna su preventivna mjera u otkrivanju poveД‡ane
tjelesne teЕѕine i pretilosti kod mladih, te omoguД‡uju rano ukljuДЌivanje u savjetovaliЕЎte i daljnju obradu.
Mini simpozij Mini Simposium
JZI - 276
HEPATITIS B VIRUS I HEPATITIS C VIRUS INFEKCIJE U GRADU ZAGREBU
KOSANOVIД† ML
Zavod za javno zdravstvo вЂћDr. Andrija Е tamparвЂњ, Zagreb, Hrvatska
mirjana-lana.kosanovic@stampar.hr
Cilj: Prikazati trend kretanja broja oboljelih od virusnog hepatitisa B (HBV) i hepatitisa C (HCV) i
epidemioloЕЎke osobitosti samih bolesnika, na podruДЌju Zagreba u periodu od 2005-2009. godine.
Metode: Analiza epidemioloЕЎkih karakteristika uДЌinjena je na temelju podataka Registra oboljelih
od zaraznih bolesti Zavoda za javno zdravstvo вЂћDr. Andrija Е tamparвЂњ (ZZJZ вЂћDr. A. Е tamparвЂњ) kao i
dodatnih obrazaca za osobe kod kojih je utvrД‘ena infekcija hepatitisom B i/ili C.
Rezultati: Tijekom petogodiЕЎnjeg razdoblja (2005-2009) registrirano je ukupno 190 osoba s HBV
infekcijom (maksimum 48-2006 g.; minimum 23-2009 g.) ЕЎto iznosi prosjeДЌno 19 osoba/godiЕЎnje s
akutnom i 13 osoba/godiЕЎnje s kroniДЌnom HBV infekcijom (podjednako oba spola, najviЕЎe u dobnoj
skupini 40-49 godina) i 6 HBsAg nosioca/godiЕЎnje (70% Еѕene, najviЕЎe u dobnoj skupini 30-39 godina).
U istom periodu registrirano je 245 osoba s HCV infekcijom, ЕЎto iznosi prosjeДЌno 49 osoba/godiЕЎnje.
2/3 oboljelih su osobe muЕЎkog spola; 70% zaraЕѕenih je u skupini 30-39 godina, svi zaraЕѕeni iz te
69
dobne skupine su intravenski korisnici droga.
Rasprava: Tijekom navedenog perioda uoДЌava se blagi pad prijava oboljelih od hepatitisa B kao rezultat
uvoД‘enja obveznog: testiranja trudnica i cijepljenja 12 godiЕЎnjaka (1999 g.), cijepljenja novoroД‘enДЌadi
(2007 g.); odnosno pomicanje obolijevanja u odraslu dob (spolni put prijenosa).
U istom periodu uoДЌava se blagi porast oboljelih od hepatitisa C, posebice u mlaД‘oj odrasloj dobi
najДЌeЕЎД‡e meД‘u populacijom intravenskih korisnika droge.
1/4 osoba zaraЕѕenih hepatitisom B ili C prijavljena je epidemioloЕЎkoj sluЕѕbi s odmakom 3-10 godina
od utvrД‘ivanja infekcije stoga se smatra da postoji znatno podprijavljivanje. Time se odrЕѕava
rezervoar infekcije kao ЕЎto se i odgaД‘a epidemioloЕЎka intervencija, te bi se kao obvezno trebalo uvesti
prijavljivanje iz svih dijagnostiДЌkih laboratorija (osoba sa pozitivnim biljezima na HBV i HCV infekciju).
Usporedbom prijava oboljenja od zaraznih bolesti ZZJZвЂњDr. Andrija Е tamparвЂњ s podacima Hrvatskog
zavoda za transfuzijsku medicinu, prijavljeno je svega 30% svih osoba kod kojih je utvrД‘ena infekcija
HBV i HCV-om.
Kako bi se smanjio rezervoar infekcije i broj novooboljelih od virusnih hepatitisa uz veД‡ postojeД‡e javnozdravstvene mjere, potrebno je educirati populaciju o naДЌinima prenoЕЎenja i moguД‡oj zaЕЎtiti od
hepatitisa te uspjesima antivirusnog lijeДЌenja kao i poveД‡ati broj testiranja u skupinama pod poveД‡anim
rizikom (intravenski i ostali korisnici droga, spolni partneri osoba oboljelih od hepatitisa i dr.).
DIZ-315
MOGUД†NOSTI PREDIKCIJE I PREVENCIJE REZISTENCIJE NA TERAPIJU U
BOLESNIKA S KRONIДЊNIM HEPATITISOM B
HRSTIД† I1, GrgiД‡ D1, RadiД‡ D1, ДђogiД‡ V2, BabiД‡ I2, OstojiД‡ R1, VuceliД‡ B1
avod za gastroenterologiju KliniДЌki bolniДЌki centar Zagreb, Medicinski fakultet SveuДЌiliЕЎta u
Z
Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
2
Odjel za molekularnu imunogenetiku, Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu, Zagreb, Hrvatska
1
irena.hrstic@gmail.com
13
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Uvod: terapijske moguД‡nosti za bolesnike s kroniДЌnim hepatitisom B (KHB) u Hrvatskoj nisu
zadovoljavajuД‡e obzirom da su dostupni samo lamivudin i konvencionalni interferon. VeД‡ina oboljelih
u Hrvatskoj inficirani su HBV genotipom D uz uglavnom e-antigen negativnu bolest. Prolongirano
lijeДЌenje lamivudinom vodi do poveД‡anog rizika razvoja rezistencije na lijek. Kumulativna rezistencija
na lamivudin, prema objavljenim znanstvenim radovima, javlja se u oko 55% lijeДЌenih nakon 3 godine
terapije.
Cilj ovog istraЕѕivanja bio je ispitati moЕѕe li neki od bazalnih parametara posluЕѕiti kao prediktor razvoja
rezistencije nakon 3 godine monoterapije lamivudinom a u svrhu preventivne izmjene terapijskog
protokola.
Metode: retrospektivno su analizirani bazalni parametri u bolesnika s histoloЕЎki, seroloЕЎki i viroloЕЎki
dokazanim e-antigen negativnim KHB. Svi ispitanici lijeДЌeni su monoterapijom lamivudinom u dozi
od 100 mg/dan kroz 3 godine. Rezistencija na lamivudin ispitana je testom INNO-LiPA HBV DR v2 (Innogenetics N.V, Gent, Belgium). Spol, dob, trombociti, bilirubin, ALT, AST, GGT, viremija, histoloЕЎka
aktivnost i stadij fibroze prema Ishaku ispitivana je izmeД‘u 2 grupe bolesnika: bolesnika s divljim i
bolesnika s mutiranom virusnom varijantom na kodonima 180 i/ili 204. Hi-kvadrat test, Fisherov test i
logistiДЌka regresija koriЕЎteni su za statistiДЌku obradu podataka (MedCalc ver. 10.2.)
Rezultati: od ukupno 46 ispitanika sa svim dostupnim parametrima bilo je 15 Еѕena i 29 muЕЎkaraca
u dobi od 22 do 69 godina (X= 44,2g). Srednja vrijednost dobivenih parametara bila je: trombociti
183.50x109, bilirubin 15,85 mmol/L, ALT 145,48 IU/L, AST 132,83 IU/L, GGT 64,07 IU/L. Viremija je bila
u rasponu od 3,58x104 do 4,28x108 IU/mL (X= 3,17x107). VeД‡ina ispitanika imala je srednje izraЕѕenu
histoloЕЎku aktivnost bolesti (aktivnost 1-6= 7/46; 7-12= 25/46; 13-18= 14/46) i srednji stupanj fibroze (1-2= 9/46; 3-4= 25/46; 5-6= 12/46). Mutacija na kodonima 180 i/ili 204 naД‘ena je u 63,04%
ispitanika: izolirana mutacija kodona 204 u 11/46 a dvostruka mutacija u 6/46 ispitanika. StatistiДЌki
znaДЌajna razlika naД‘ena je samo za stadij fibroze (p= 0,035, 95% CI 1,0595 to 5,1036).
Srijeda
Wednesday
70
ZakljuДЌak: kao prediktor razvoja rezistencije na lamivudin potencijalno moЕѕe sluЕѕiti stadij fibroze.
StatistiДЌki dobivena razlika za stadij fibroze moguД‡e je posljedica duЕѕeg trajanja bolesti ДЌime virus u
oboljelom ima veД‡u moguД‡nost nadvladavanja imunoloЕЎke kontrole.
DIZ-317
POBOLJЕ ANI PRISTUP LIJEДЊENJU BOLESNIKA S KRONIДЊNIM HEPATITISOM C
HRSTIД† I1, Grahovac B2, Mohar B2, KolariД‡ B3, OstojiД‡ R1, VuceliД‡ B1
avod za gastroenterologiju, KliniДЌki bolniДЌki centar Zagreb, Medicinski fakultet SveuДЌiliЕЎta u
Z
Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
2
Zavod za patologiju, KliniДЌki bolniДЌki centar, Medicinski fakultet SveuДЌiliЕЎta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska
3
SluЕѕba za javno zdravstvo, socijalnu medicinu i gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo
ZagrebaДЌke Еѕupanije, Zagreb, Hrvatska
1
irena.hrstic@gmail.com
Srijeda
Wednesday
13
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010., Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Uvod: genotip (G) virusa hepatitisa C (HCV) najvaЕѕniji je prediktor uДЌinkovitosti lijeДЌenja bolesnika s
kroniДЌnim hepatitisom C (KHC). U hepatologiji zaraЕѕeni HCV G1 predstavljaju najveД‡i izazov u lijeДЌenju.
Ciljevi: ciljevi ove studije bili su odrediti subpopulaciju G u svakom KHC bolesniku te odrediti postoje li
sliДЌnosti meД‘u KHC bolesnicima razliДЌitog G koji nisu izljeДЌeni nakon u potpunosti provedene terapije.
Metode: virusna RNK izolirana je iz bazalnih seruma, prevedena u cDNK i amplificirana u 2 stupnja
kombinirajuД‡i konvencionalni PCR i LightCycler fluorescentni PCR. Ispitivano podruДЌje genoma HCV
bila je hipervarijabilna regija-1 (HVR-1). KonaДЌni rezultat za svakog ispitanika bila je krivulja taljenja
definirana s 4 parametra: temperatura taljenja (Tm), visina (H), ЕЎirina (W) i povrЕЎina ispod krivula (A).
Svi parametri ispitivani su u odnosu na bazalne virusne i kliniДЌke parametre ispitanika. Ispitanici su
lijeДЌeni danaЕЎnjim standardom, kombinacijom pegiliranog interferona i ribavirina. Metoda logistiДЌke
regresije koriЕЎtena je za statistiДЌku obradu podataka s ciljem dobivanja prediktivnih parametara.
Rezultati: srednja dob 109 ukljuДЌenih ispitanika bila 39,6В±13,3 god; 58,7% bili su muЕЎkarci; veД‡ina je
imala patoloЕЎke aminotransferaze (u IU/mL: ALT 89,93В±62,84; AST 59,74В±38,32; GGT 68.17В±72.97);
prevladavala je zaraza G1 (59,6%), srednje viremije 1,83В±2,51x106 IU/mL i prosjeДЌno stadija fibroze
4В±1. Srednja vrijednost dobivenih bazalnih parametara subpopulacije G bila je: Tm=86,8В±2,10;
H=1,64В±0,74; W=3,38В±0,14 i A=4,42. Bolesnici s G1 imali su najviЕЎu Tm, s G2 najЕЎiru W, s G3 najviЕЎu
H dok su bolesnici s G4 imali najniЕѕe vrijednosti sva 4 parametra. Raspon vrijednosti parametara
izmeД‘u razliДЌitih G ukazuje na njihovo preklapanje. NajveД‡i raspon u Tm dobiven je kod G2, u W
kod G1, u H kod G3 i u A kod G1. Korelacija neuДЌinkovitosti lijeДЌenja bila je pozitivna za Tm, H i A te
negativna za W. StatistiДЌki znaДЌajna korelacija dobivena je za Tm/dob (p=0,019), Tm/spol (p=0,050),
Tm/G (p=0,050); za H/fibrozu (p=0,041); za A/viremiju (p=0,043) te A/G (p=0,021). Prediktori
neuДЌinkovitosti lijeДЌenja (SVR) bili su: A, dob, AST, GGT, G i fibroza.
ZakljuДЌak: bazalna povrЕЎina (A) ispod krivulje taljenja HCV subpopulacije moЕѕe posluЕѕiti kao prediktor
neuДЌinkovitosti lijeДЌenja KHC bolesnika. Preklapanja izmeД‘u razliДЌitih HCV genotipa ukazuju na njihovu
sliДЌnost barem u odnosu na neuДЌinkovitost lijeДЌenja.
71
ДЊetvrtak, 14. listopada 2010.
Thursday, October 14, 2010
DVORANA HALL: KORNATI I
Tema Topic
b) JAVNOZDRAVSTVENE INTERVENCIJE PUBLIC HEALTH INTERVENTIONS
Plenarna predavanja Plenary lectures
DIABETES MELITUS вЂ“ PRIMARY, SECONDARY AND TERTIARY
INTERVENTIONS
ROGLIД† G
Department of Chronic Diseases and Health Promotion, World Health Organization diabetes programme,
Geneva, Switzerland
roglicg@who.int
WHAT WORKS FOR BETTER HEALTH? EFFECTIVENESS IN PUBLIC HEALTH
AND PUBLIC POLICY. A CASE STUDY FROM UK
Sandwell Primary Care Trust, West Bromwich, UK
John.Middleton@sandwell-pct.nhs.uk
JZI - 296
HRVATSKA ZDRAVSTVENA ANKETA 2003/2011 - NOVI MODEL PREVENCIJE
KARDIOVASKULARNIH BOLESTI!?!
VULETIД† S1, Kern J1, PaviД‡ J2, ЕЅupaniД‡ M2, DЕѕakula A1
1
2
Е kola narodnog zdravlja вЂњAndrija Е tamparвЂќ Medicinskog fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Zdravstveno VeleuДЌiliЕЎte, Zagreb, Hrvatska
svuletic@snz.hr
Tijekom 2003. godine Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske pokrenulo je program usmjeren
prema prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Program je realiziran s financijskom potporom iz zajma
Svjetske banke. VaЕѕna komponenta projekta je bila cjelovita ocjena zdravstvenog stanja odraslih osoba
u RH za koju je koriЕЎtena anketa s pitanjima o zdravstvenom stanju, koriЕЎtenju zdravstvene sluЕѕbe, i
potencijalnim rizicima za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Anketu je provodio Hrvatski projektni tim u
14
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
MIDDLETON J
ДЊetvrtak
Thursday
72
suradnji s Kanadskim druЕЎtvom za meД‘unarodno zdravlje (Canadian Society for International Health).
Zbog loЕЎih pokazatelja zdravstvenog stanja i ponaЕЎanja stanovniЕЎtva, grupa istraЕѕivaДЌa sa Е kole
narodnog zdravlja вЂњAndrija Е tamparвЂќ odluДЌila je da se populacija ispitanika iz 2003. godine ukljuДЌi
u znanstveno istraЕѕivanje 2008. godine, ali i da se temeljem rezultata iz 2003. razvije model
primarno sekundarne intervencije za kardiovaskularno zdravlje. U tu svrhu proЕЎirena je i nadopunjena
epidemioloЕЎka anketa iz 2003. te je izraД‘ena i Zdravstvena knjiЕѕica patronaЕѕne sluЕѕbe o provedbi
intervencija za kardijalno zdravlje. Terenska provedba projekta Hrvatska zdravstvena anketa 2008.
pod nazivom Regionalizam kardiovaskularnih bihevioralnih rizika - model intervencije, povjerena je
patronaЕѕnoj sluЕѕbi. Planirane projektne aktivnosti su provedene tijekom 2009. i 2010. godine.
Cilj je ovog rada prikazati jedinstveno viЕЎegodiЕЎnje iskustvo i uvjete razvoja intervencija za prevenciju
kardiovaskularnih bolesti te moguД‡nosti i prijetnje za razvoj novog modela primarno sekundarne
prevencije kardiovaskularnih bolesti
U radu se prikazuju aktivnosti i postignuД‡a znanstveno istraЕѕivaДЌke komponente; pristupi kljuДЌnim
akterima; razvoj partnerske mreЕѕe za oblikovanje i provedbu intervencija; te odnosi znanstveno
istraЕѕivaДЌkih ekspertnih grupa i javnozdravstvene prakse u Hrvatskoj. U radu Д‡e detaljnije biti
vrednovani rezultati evaluacija za Hrvatsku zdravstvenu anketu 2008. te upotrebu Zdravstvene knjiЕѕice
patronaЕѕne sluЕѕbe tijekom 2009. godine. Temeljem pozitivnih i negativnih iskustva u provedbi ovog
programa moguД‡e je precizno definirati prilike, i potencijalne smetnje za razvoj cjelovitog sustava
primarno-sekundarne prevencije kardiovaskularnih bolesti.
Podtema Subtopic:
SOCIJALNI MARKETING - Radionica: Analiza primjera iz prakse
SOCIAL MARKETING - Workshop: Analysis of cases from the practice
Usmena izlaganja Oral presentations
ДЊetvrtak
Thursday
14
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
WHAT WORKS FOR BETTER HEALTH? EFFECTIVENESS IN PUBLIC HEALTH
AND PUBLIC POLICY. A CASE STUDY FROM UK
MIDDLETON J
Sandwell Primary Care Trust, West Bromwich, UK
John.Middleton@sandwell-pct.nhs.uk
JZI - 269
KORISTIMO LI SPOZNAJE SOCIJALNOG MARKETINGA U SVOJIM
KAMPANJAMA?
Е OGORIД† S, VukuЕЎiД‡-Rukavina T, AndriД‡ A, Jurin Z
Е kola narodnog zdravlja вЂњAndrija Е tamparвЂќ Medicinskog fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
ssogoric@snz.hr
Cilj rada: prikazati tijek i rezultate kampanje вЂњPovezani zdravljemвЂќ Hrvatske mreЕѕe zdravih gradova.
Metode i ispitanici: 2008. godine povodom dvadesete obljetnice djelovanja projekta Zdravi grad
pokrenuta je kampanja вЂњPovezani zdravljemвЂќ koja se, s 12 razliДЌitih tema mjeseca, odvijala tijekom
cijele godine. Svrha Kampanje bila je prepoznavanje i kvalitetnije rjeЕЎavanje problema koji predstavljaju
najveД‡e breme lokalnim zajednicama te jaДЌanje suradnje gradske/Еѕupanijske uprave i politike sa
graД‘anima i njihovim udrugama. Suportivni Centar HMZG razvio je zajedniДЌki vizualni identitet
kampanje (plakati, majce, video spot, mjeseДЌni on line bilten za tisak), a gradovi i Еѕupanije - nositelji
teme mjeseca kreativno su ga nadopunili vodiДЌima kroz aktivnosti teme mjeseca, komunikacijom
73
preko vlastitih internet portala, nastupom na lokalnim medijima te drugim.
U evaluaciji kampanje koriЕЎteni su svi materijali vezani uz teme mjeseca dostupni na web stranicama
MreЕѕe (opisi dogaД‘anja, fotografije, izvjeЕЎtavanje medija) te evaluacijski upitnici i transkripti fokus
grupa, evaluacijski upitnici i transkripti fokus grupa.
Rezultati: U kampanji je sudjelovalo 13 gradova i 9 Еѕupanija. Intenzitet i broj aktivnosti po temama
mjeseca pokazuje da je ukljuДЌivanje ДЌlanova bilo najveД‡e u prvoj polovici godine u okviru tema osobno
zdravlje, zdravlje djece i mladih, zdravlje obitelji i rekreacija i tjelesna aktivnost.
U evaluaciji postignuД‡a kampanje, kroz anketni upitnik i rad u fokus grupama sudjelovala su 24
koordinatora, od ДЌega 14 nositelja teme mjeseca. Prema njihovim izjavama вЂњkampanja je potakla
timove na dodatne aktivnosti i pomogla razvoju vidljivosti i prepoznatljivosti projekta Zdravi grad.
Otvorene su nove teme i dogaД‘anja. PoveД‡an je interes javnosti za projektne aktivnosti. Kamapanja je
pomogla u razvijanju mreЕѕe suradnika i u meД‘usobnom povezivanju. Dovela je do boljeg ukljuДЌivanja
politiДЌara i drugih upravnih odjela te unaprijedila suradnju sa institucijama i udrugama.вЂќ
Grubom financijskom evaluacijom uz kampanju vezanih medijskih objava njihova je vrijednost
peterostruko nadmaЕЎila inicijalna novДЌana ulaganja.
ZakljuДЌak: Kampanja je bila izuzetno zahtjevna, bilo je вЂњveoma naporno pripremiti i odrЕѕati sve
planirane aktivnostiвЂќ. Stoga je policentriДЌnost bila (dobro odabrana) garancija odrЕѕivosti. PostignuД‡e
kampanje njezin je uДЌinak na same provoditelje - gradove i Еѕupanije. UДЌeД‡i kroz rad, znaДЌajno su
unaprijedili vjeЕЎtinu komunikacije i doЕЎli bliЕѕe (nego ikada) svojim graД‘anima.
ProvodeД‡i kampanju вЂњPovezani zdravljemвЂќ nauДЌili smo da PR agencije nisu rjeЕЎenje. Mi, idejni
nositelji kampanje, trebamo imati jasno definirane ciljeve, kriterije uspjeha i ciljanu populaciju kojoj
se obraД‡amo. Bit socijalnog marketinga je djelovanje na ponaЕЎanje, u naЕЎem sluДЌaju s viЕЎe uspjeha
(usmjereno) na gradske/Еѕupanijske uprave nego na same graД‘ane.
DIZ - 273
PARENTS ATTITUDES TOWARD IMMUNIZATION AND POSSIBLE INFLUENCE
OF MEDIA ON IMPROVING IMMUNIZATION COVERAGE
MEDIД† S1, TrifunoviД‡ R1, Koviljac M2, DakiД‡ Z3
Public Health Institute, Sremska Mitrovica, Serbia
Health Center Sremska Mitrovica, Sremska Mitrovica, Serbia
3
Health Center Bijeljina, Bijeljina, Bosnia and Herzegovina
1
ДЊetvrtak
Thursday
14
Listopad
October
2
Knowledge on parentsвЂ™ attitudes regarding immunization can be the headstone for creating a
successful strategy for improving vaccination coverage, especially in Roma population, because their
children are mostly not immunized. Misapprehensions and even parental fear from vaccination can
have a significant influence on immunization coverage.
Objectives: To assess parentsвЂ™ attitudes toward vaccination and to establish a possible impact of
media on parentsвЂ™ decision-making on immunization of their children.
Methods: Questioning of parents about vaccination was done in 01-23.04.2009 period on eleven
immunization spots in Sremska Mitrovica. It was voluntary, anonymous and with the previous informed
consent. In Roma population, the survey was carried out by the members of the patronage service.
Results: A total of 339 parents of preschool children participated in the study. According to data
obtained by the questionnaire, their children were fully immunized in 89% of cases. Even 96% of parents
involved in our study, including Roma interviewees, consider immunization to be a very important
measure. Most parents (93%) always expect the advice from a doctor about possible adverse events
after immunization. One third of the parents declared that they were uninformed about vaccination.
Healthcare workers are still the main source of parental information (75%) on vaccination (in Roma
population -100%), and only 3% of parents gets information about vaccines from media. About 2%
of parents will decide not to immunize their child after some disturbing news about vaccines on TV.
Conclusion: Most parents have a positive attitude toward immunization. Parents are also fully aware
of the possibility of adverse events following vaccination. We need to work much more on informing
parents about immunization through intensive engagement of media and health services. Although
the attitudes of Roma people toward vaccination were generally positive in our study, campaign
immunization still remains the key measure to maintain high vaccination coverage in this vulnerable
group.
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
snezamedic@gmail.com
74
DIZ - 360
PEOPLE AS KEY FACTOR IN SOCIAL MARKETING STRATEGIES
JANIДЊIД† RR1, FilipoviД‡ V1, Brusati L2
Faculty of Organisational Sciences, Department for Marketing Management and Public Relations,
Belgrade, Serbia
2
Bocconi University School of Management, Public Policy and Management Department, Italy
radmila.janicic@gmail.com
1
ДЊetvrtak
Thursday
14
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Every healthcare organization has their own socail marketing strategies, depend on market changes,
patientвЂ™s demands, needs and wishes. Social marketing strategies have to be base on holistic
approach and deep market analyses of macro and micro environment. Instruments of marketing
mix are important to be integrated in communications with audience, especial with target groups of
consumers of health care services. People are key point of every health care organiyations in social
marketing activities.
But, people are key point in healthcare organizations in way of relationship with consumers of
healthcare services, colleagues on every level, including vertical and horizontal communications. Good
internal communications are base for quality of healthcare services, as well as, building reputation in
public. In crisis situation, people communications in organizations and communications with audience
have great impact in solving hard period in organizations. In activities of public relations people factor
is base. People build image of one healthcare organization, and вЂњword of mouthвЂќ promotion depend
of people in healthcare organizations. Through good examples of healthcare organizations, like clinic
Mayo, John Hopkins medical center, health care organizations have challenge to give point of people,
as key factor in social marketing strategies.
Healthcare organizational culture is вЂњimplicit, invisible, intrinsic, an informal consciousness of the
organizational that drive the behavior of individuals and shapes itself out of their behaviorвЂќ. Therefore,
organizational culture may be thought of as: shared assumptions, shared values, and behavioral
norms. Culture influences think is important or unimportant. For example, consider an organization
such as the Mayo Clinic that has a strong culture. Mayo is built on three primary values that permeate
its culture and can be traced directly to the founders: pursuit of service rather than profit, concern for
the care and welfare of individual patients and interest by every member of the staff in the progress
of every other member.
Keywords: People as instruments of marketing mix, socail marketing strategies.
JZI - 119
PROGRAM TO REDUCE ALCOHOL RELATED HARM IN A LOCAL
COMMUNITY OF GORENJSKA REGION IN SLOVENIA
HOVNIK KERЕ MANC M
Institute of Public Health Kranj, Kranj, Slovenia
marjetka.kersmanc@zzv-kr.si
Introduction: Despite the fact that there is no tradition in producing alcoholic beverages, the Gorenjska
Region also deals with an alcohol problem, which is an important public health issue. Therefore, in
the year 2006 the Institute of Public Health Kranj joined the Project вЂњEmpower the Community in
response to Alcohol ThreatsвЂќ (ECAT). The Project was running for two years in six European countries
and was co-funded by the European Commission. A general objective of the project was to raise the
effectiveness of alcohol prevention campaigns through elaboration of tailored messages towards
different target groups and through incorporation of these campaigns into the local alcohol policy.
Methodology: Based on the adopted selection criteria, the partners chose a local environment for
the implementation of the project in each country, built up a local stakeholdersвЂ™ network, conducted
a quick scan analysis to identify the key problem and the target group for the campaign, and set up a
preventive campaign. Drinking, especially binge drinking among young people was identified as the
75
key problem in the Municipality of Kranj. Therefore, young people (with special attention on third
and fourth grade high school students) were chosen as the direct campaign target group. Indirect
target groups were bar-owners and their staff and general public. The evaluation of the campaign
included process evaluation (uniform ECAT format), visibility and impact (translated and adapted
ECAT evaluation questionnaire was used in three secondary schools, N=204) and the acceptance by
the target group (N=84 secondary school students).
Results: The campaign вЂњAlcohol - take a sober lookвЂќ, run under the slogan вЂњBeing sober doesnвЂ™t mean
being boringвЂќ, run in Kranj for two months, officially began with a press conference held in May
2008. Young people were important co-workers. The campaign reached itsвЂ™ peak during the Youth
Week. Through posters, ECAT stalls, workshop in schools, the informative booklet termed вЂњMessage
in a GlassвЂќ, media information and webpage, young people were encouraged to make an informed
decision on alcohol use based on proper information, so as to avoid alcohol-related risky behaviour
and make an active use of their free time.
Conclusion: The evaluation of the campaign showed that it was well-accepted in the local area and
that it reached the target group. 35% of students saw, heard or read something about campaign,
most of them through posters, but also from media, 31% of students knew the name of the Campaign,
55% of students were able to write down the slogan of the Campaign, and 73% were aware of itsвЂ™
existence. 16 % of students claimed that the received information will influence their attitude towards
alcohol. Negative experience of the Campaign was that providers of alcoholic beverages didn't show
any interest for this type of alcohol addiction prevention. As a very positive experience, cooperation
with young people (StudentsвЂ™ Club, school) and different local institutions that contributed to the
increased credibility and publicity of the Campaign should be pointed out. The project ended with the
closing European conference. By transposing these evaluated results of the national ECAT-prevention
campaigns into the manual guidelines, an important added value is created on the European level.
JZI - 349
SEXUALLY RESPONSIBLE BEHAVIOUR IN ADOLESCENTS - PROJECT
вЂњKNOWLEDGE IS PLEASUREвЂќ
LEPUЕ IД† D
ДЊetvrtak
Thursday
14
Listopad
October
Clinical Hospital вЂњSisters of MercyвЂќ, Zagreb, Croatia
The most important factor in prevention of CIN is distinguishing the high risk adolescents (case history).
The most effective prevention of sexually transmitted diseases is a stable, harmonious relationship,
with a faithful partner. A nesessary condition prior to the onset of sexual intercourse is a physical and
mental maturity of both partners. It is recommended that the partner who has a urinary or sexually
transmitted infection should first recover and then together with the partner maintain normal sexual
hygiene. For systematic prevention of sexually transmitted infections diseases in this moment it is
necessary to introduce an effective sexual education in schools starting from primary school, develop
interdisciplinary cooperation between social and medical sciences, including all experts. Still the best
and most important education comes from a healthy family background as the core of our society.
We wanted to do something for the young population for education of Human Papillomavirus so we
organized High school rock concerts.
In appropriate assembly rooms of some Grammar and Secondary Schools of Zagreb during weekend
evenings (Fridays, Saturdays) educational lectures, held by medical specialist, were given about
sexually transmitted deseases, particularly HPV, and after the lectures rock concerts were held by well
established rock groups and other young so-called вЂњundergroundвЂќ groups consisting of secondary
school students of Zagreb.
Lectures were short (20-30 min. each) accompanied by discussions. Lectures were given in the form
of a Power Point presentation.
By organizing concerts, the interest of that population to attend is greater. Rock concerts after the
lecture is some kind of a bait for that population to be present at the lecture. By offering free refreshing
beverages and media support by radio listened mostly by young people as well as the musical web
portal, it has been tried to make popular the whole project. In all given lectures the lecture rooms
were too small to accept all audience interested in lecture. Questions made after the lecture were
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
dlepusic@inet.hr
76
those usual for that age. They asked about the way of contracting HPV, medical treatment of partners
and use of contraceptives and aslo about vaccina.
Booklets explaining in a popular way the sexually transmitted diseases, way of catching infection and
protecting methods were distributed.
Mass media have excellently marked the whole project with almost everyday information. We
continued with this project also in the this school year.
Podtema Subtopic:
SOCIJALNI MARKETING - Adolescenti : Uz zdravlje vezano ponaЕЎanje - procjena
SOCIAL MARKETING - Adolescents: Health- related behaviour - assessment
Poster prezentacije Poster presentations
DIZ - 110
PRAД†ENJE POTROЕ NJE DUHANA I ALKOHOLA KOD DJECE I MLADIH LIДЊKOSENJSKE ЕЅUPANIJE
BOЕЅIДЊEVIД† V
Zavod za javno zdravstvo LiДЌko-senjske Еѕupanije, GospiД‡, Hrvatska
zzjzz-licko-senjske@gs.htnet.hr
ДЊetvrtak
Thursday
14
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
U dva navrata ispitana je potroЕЎnja duhanskih proizvoda i alkoholnih piД‡a kod uДЌenika osnovnih i
srednjih ЕЎkola LiДЌko senjske Еѕupanije. Prvo istraЕѕivanje provela je udruga вЂњZajednoвЂќ iz Senja 2003.
godine, a drugo istraЕѕivanje proveo je Zavod za javno zdravstvo LiДЌko senjske Еѕupanije 2009. godine.
U istraЕѕivanju provedenom 2003. godine sudjelovalo je 2755 uДЌenica i uДЌenika sedmih i osmih razreda
osnovnih ЕЎkola i svi uДЌenici svih srednjih ЕЎkola u LiДЌko senjskoj Еѕupaniji, a u istraЕѕivanju provedenom
2009. godine sudjelovalo je 2276 uДЌenica i uДЌenika sedmih i osmih razreda osnovnih ЕЎkola i svi
uДЌenici svih srednjih ЕЎkola u LiДЌko senjskoj Еѕupaniji. Upitnik вЂњKako siвЂќ priredio je Institut za druЕЎtvena
istraЕѕivanja u Zagrebu, unutar svog Centra za istraЕѕivanje i razvoj obrazovanja. Institut je ujedno i
statistiДЌki obradio prikupljene podatke. Upitnikom je pokriven velik broj riziДЌnih ponaЕЎanja djece i
mladih, zaЕЎtitni ДЌimbenici, te niz socio-demografskih varijabli. Primjena upitnika kod veД‡ine ispitanika
trajala je jedan ЕЎkolski sat. Podatci prikupljeni ovim istraЕѕivanjima opД‡enito pokazuju lagano poveД‡anje
potroЕЎnje duhanskih proizvoda i alkoholnih piД‡a, rezultati meД‘utim nisu jednoznaДЌni. Tako nalazimo
da je duhanske proizvode 2003. godine redovito konzumiralo 21,1% ispitanika, a 2009. godine 23,2%
ispitanika. Istovremeno 2003. godine nikako nije konzumiralo duhanske proizvode 52,7% ispitanika,
a 2009. godine 55,5% ispitanika. Broj povremenih potroЕЎaДЌa duhanskih proizvoda ostao je isti, njih je
i 2003. i 2009. bilo 4,5%. NajveД‡a promjena dogodila se kod onih koji eksperimentiraju s duhanskim
proizvodima, koji su jednom ili nekoliko puta probali puЕЎiti duhan. Njihov broj 2003. godine bio je
21.6%, a 2009. godine 16,8%.
PotroЕЎnju alkoholnih piД‡a promatrali smo kroz potroЕЎnju piva, vina i Еѕestokih alkoholnih piД‡a. Kod
potroЕЎnje piva naЕЎli smo takoД‘er blagi porast broja onih koji povremeno i redovito konzumiraju pivo.
Broj onih koji su povremeno konzumirali pivo 2003. godine bio je 21,7%, a 2009. 22,5%. Broj redovitih
potroЕЎaДЌa piva 2003. bio je 17,4%, a 2009. 18,2%. Istovremeno je porastao broj onih koji uopД‡e
konzumiraju pivo pa 2009. postotak onih koji uopД‡e ne konzumiraju pivo iznosi 27,1% u odnosu
na 23,0% u 2003. Isto tako imamo pad broja onih eksperimentiraju s pijenjem piva, njihov postotak
2003. bio je 37,9%, a 2009. imamo 32,2% eksperimentatora. Kod konzumiranja vina nalazimo blagi
pad postotka onih koji nikad nisu konzumirali vino, 2003. imali smo 30,3% onih koji nikad nisu
konzumirali vino, a 2009. njihov postotak je 29,2%. Isto tako pao je broj onih koji eksperimentiraju s
konzumiranjem vina, tako da je postotak eksperimentatora 2003. bio 44,4%, a 2009. 35,8%. Ovome
nasuprot, postotak onih koji vino troЕЎe povremeno je porastao s 17,8% 2003. na 21,4% 2009.
Postotak ispitanika koji redovito konzumiraju vino porastao je s 7,5% 2003. na 13,6% 2009. SliДЌan
trend nalazimo i kod konzumiranja Еѕestokih alkoholnih piД‡a. Postotak onih koji nikad nisu konzumirali
77
Еѕestoka alkoholna piД‡a pao je s 43,0% 2003. na 36,3% 2009., a broj onih koji eksperimentiraju s
alkoholnim piД‡ima pao je s 34,8% 2003. na 30,5% 2009. I ovdje imamo porast povremenih potroЕЎaДЌa
Еѕestokih alkoholnih piД‡a s 14,3% 2003. na 20,8% 2009., a broj redovitih potroЕЎaДЌa Еѕestokih alkoholnih
piД‡a porastao je s 8,0% 2003. na 12,4% 2009.
KljuДЌne rijeДЌi: duhan, alkohol, uДЌenici
*Ispitivanje 2009. veД‡im dijelom je financirano sredstvima iz zajma Svjetske banke br. 7283-HR u okviru Projekta socijalnog i
gospodarskog oporavka (PSGO) - Socijalna ukljuДЌenost.
DIZ - 17
Е TETNE NAVIKE MLADIH SREDNJOЕ KOLACA
SIKIRICA I
Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske Еѕupanije, Split, Hrvatska
isikirica1@net.hr
DIZ - 145
PUЕ ENJE I PIJENJE ALKOHOLA KOD SREDNJOЕ KOLACA ZAGREBAДЊKE
ЕЅUPANIJE
KruЕѕiД‡ LuliД‡ A, Delfin D
Zavod za javno zdravstvo ZagrebaДЌke Еѕupanije, Zagreb, Hrvatska
akruziclulic@net.amis.hr
Uvod: Duhan i alkohol su najraЕЎirenije, preЕЎutno dopuЕЎtene i socijalno prihvatljive ovisnosti. Svrha
ovog rada je istraЕѕiti uДЌestalost puЕЎenja i pijenja alkohola s obzirom na spol i vrstu ЕЎkole kod uДЌenika
zavrЕЎnih razreda svih trogodiЕЎnjih i ДЌetverogodiЕЎnjih ЕЎkola u ДЌetiri grada ZagrebaДЌke Еѕupanije, Velikoj
ДЊetvrtak
Thursday
14
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Cilj: Konzumiranje duhana, alkohola i droga uvelike je prisutno meД‘u mladima u Hrvatskoj. NaЕЎi
srednjoЕЎkolci ne zaostaju u tome za europskim vrЕЎnjacima, dapaДЌe nalaze se u samom vrhu ljestvice
Europe.
Ispitanici: Ispitivanje je provedeno anonimno, meД‘u uДЌenicima drugog i treД‡eg razreda srednje strukovne ЕЎkole u KaЕЎtel Е tafiliД‡u. Anketirano je ukupno 118 uДЌenika, od ДЌega 62 djevojke i 56 mladiД‡a.
Oni su ispunili anketu o navikama puЕЎenja, pijenja i uporabi droga.
Rezultati: PuЕЎi 42,9% mladiД‡a i 56,5% djevojaka. NajviЕЎe djevojaka (30,7%) i mladiД‡a (16,1%) puЕЎi do
20 cigareta dnevno. Prije 12. godine je poДЌelo puЕЎiti 3,6% mladiД‡a i 4,8% djevojaka, a 19,6% mladiД‡a
i 30,6% djevojaka je poДЌelo puЕЎiti u dobi od 14 do 16 godina. Iz uЕѕitka puЕЎi 26,8% mladiД‡a i 32,3%
djevojaka, a 12,5% mladiД‡a smatra da je ovisno o puЕЎenju.
ViЕЎe od 10 puta u zadnjih mjesec dana pilo je 3,6% mladiД‡a i 6,4% djevojaka, a veД‡ina ih je pila do
3 puta u zadnjih mjesec dana - 32,1% mladiД‡a i 35,5% djevojaka. ViЕЎe od 10 puta u Еѕivotu se opilo
28,6% mladiД‡a i 22,6% djevojaka. VeД‡inom piju na roД‘endanima i proslavama (oko 70%), ali oko 27%
njih pije bez posebnog razloga.
Marihuanu su probali 23,6% mladiД‡a i 11,3% djevojaka, veД‡inom u dobi od 14. do 16. godine (oko
43%).
ZakljuДЌak: Rezultati su sliДЌni istraЕѕivanjima u ostalim djelovima Hrvatske, s razlikom kasnije prosjeДЌne
dobi poДЌetka puЕЎenja, naroДЌito u mladiД‡a. Hrvatski adolescenti piju viЕЎe od vrЕЎnjaka drugih europskih
zemalja, a po uprabi droga su ipod prosjeka europskih vrЕЎnjaka.
Razne kampanje i preventivni programi ne dopiru do naЕЎih srednjoЕЎkolaca, kojima je to izgleda prihvatljiv i obavezan naДЌin odrastanja i zabave. Cigarete, alkohol i droge su unatoДЌ zakonu jako dostupne
mladima, pa bi preventivni programi osim njihove smanjene dostupnosti trebali nuditi kvalitetniju
organizaciju slobodnog vremena i zabave.
78
Gorici, ZapreЕЎiД‡u, Jastrebarskom i IvaniД‡ Gradu.
Cilj: Cilj rada je istraЕѕiti naviku puЕЎenja i konzumacije alkohola kod srednjoЕЎkolaca ZagrebaДЌke Еѕupanije
u svrhu kvalitetnijeg osmiЕЎljavanja i usmjeravanja naЕЎe preventivne djelatnosti
Ispitanici i metode: IstraЕѕivanje je provedeno u studenom 2007. godine i obuhvatilo je 885 ispitanika.
U istraЕѕivanju je anketirano 360 uДЌenika zavrЕЎnih razreda trogodiЕЎnjih ЕЎkola te 525 uДЌenika maturanata
ДЌetverogodiЕЎnjih ЕЎkola.
Rezultati: Barem jednom u Еѕivotu puЕЎilo je 75,7% mladiД‡a i 79,7% djevojaka. Trenutno puЕЎi viЕЎe
djevojaka (47,3%) nego mladiД‡a (36,0%), ali mladiД‡i puЕЎe redovitije i veД‡i broj cigareta dnevno. ViЕЎe
adolescenata puЕЎi u trogodiЕЎnjim ЕЎkolama.
Trend pijenja alkohola prisutan je kod oba spola i velika veД‡ina anketiranih uДЌenika probala je alkohol
barem jednom u Еѕivotu (90,6% mladiД‡a i 92,6% djevojaka). Djevojke su i u uzimanju alkohola prestigle
svoje vrЕЎnjake. Alkohol trenutno pije viЕЎe djevojaka (82,3%) nego mladiД‡a (79,9%), a konzumacija
alkohola ДЌeЕЎД‡a je kod maturanata ДЌetverogodiЕЎnjih ЕЎkola. Alkohol se najДЌeЕЎД‡e konzumira tijekom
izlazaka vikendom, u druЕЎtvu, kada se veliki broj mladiД‡a (85,8%) i djevojaka (77,3%) napije. Ovdje je
veД‡i postotak maturanata oba spola iz trogodiЕЎnjih ЕЎkola.
Rasprava: Rezultati pokazuju da je puЕЎenje i konzumiranje alkohola meД‘u srednjoЕЎkolcima ZagrebaДЌke
Еѕupanije uДЌestala aktivnost. Ako ih usporedimo s podacima za cijelu Hrvatsku vidljivo je u svim
kategorijama da im je ponaЕЎanje riziДЌnije.
ZakljuДЌak: Adolescenti su zbog specifiДЌnosti sazrijevanja i odrastanja vrlo specifiДЌna i osjetljiva
populacijska skupina. Da bi ЕЎto bezbolnije proЕЎli taj put do zrelosti treba im pomoД‡ i podrЕЎka obitelji,
ЕЎkole ali i svih ostalih koji im mogu pomoД‡i.
Е kolska i sveuДЌiliЕЎna medicina u svrhu toga provodi zdravstveno-odgojne aktivnosti vezane uz
problem puЕЎenja i alkohola u osnovnim i srednjim ЕЎkolama, meД‘utim dobiveni rezultati nam ukazuju i
upozoravaju nas da moramo nastaviti i pojaДЌati naЕЎe preventivno djelovanje, a naroДЌito u vrlo riziДЌnom
razdoblju ЕЎkolovanja, prelasku u viЕЎe razrede osnovne ЕЎkole.
ДЊetvrtak
Thursday
14
Listopad
October
DIZ - 180
SPOLNO PONAЕ ANJE UДЊENIKA SREDNJIH Е KOLA VELIKE GORICE
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Delfin D, KruЕѕiД‡ LuliД‡ A
Zavod za javno zdravstvo ZagrebaДЌke Еѕupanije, Zagreb, Hrvatska
dunjadelfin@net.amis.hr
Uvod: SrednjoЕЎkolci su interesantna populacija za istraЕѕivanje, ДЌesto su emocionalno nezreli i nestabilni,
skloni riziДЌnom ponaЕЎanju i u njihovom naДЌinu razmiЕЎljanja trenutaДЌne potrebe vrlo ДЌesto imaju
prednost pred dugoroДЌnim posljedicama. Svrha ovog rada je ЕЎto bolje upoznati spolno ponaЕЎanje
i navike srednjoЕЎkolaca Velike Gorice i uoДЌiti eventualne razlike u ponaЕЎanju mladiД‡a i djevojaka, te
razlike u ponaЕЎanu uДЌenika trogodiЕЎnjih i ДЌetverogodiЕЎnjih ЕЎkola.
Cilj: Cilj rada je istraЕѕiti spolno ponaЕЎanje srednjoЕЎkolaca na podruДЌju naЕЎeg djelovanja te dobiti uvid u njihove
navike, pogotovo navike riziДЌnog ponaЕЎanja kako bi ЕЎto bolje mogli osmisliti naЕЎe preventivne aktivnosti.
Ispitanici i metode: Ispitivanje je provedeno krajem studenog i poДЌetkom prosinca 2007/08 i obuhvatilo
je 356 ispitanika. Anketa je provedena u treДЌim razredima trogodiЕЎnje Strukovne ЕЎkole, zavrЕЎnom
treД‡em razredu Ekonomske ЕЎkole (trgovaДЌki smjer) te ДЌetvrtim razredima Gimnazije i Ekonomske ЕЎkole.
Rezultati: Rezultati su pokazali da je spolno aktivno 58,1% mladiД‡a i 48,9% djevojaka. Razlika u
ranom stupanju u spolni odnos do 15 godina kod mladiД‡a ДЌetverogodiЕЎnje i trogodiЕЎnje ЕЎkole nije
znaДЌajna za razliku od djevojaka. U trogodiЕЎnjoj ЕЎkoli njih 43,2% imalo je spolni odnos sa 15 godina
dok je ta brojka puno manja kod djevojaka u ДЌetverogodiЕЎnjoj ЕЎkoli i iznosi 17,3%. NajДЌeЕЎД‡e sredstvo
kontacepcije je prezervativ a njega koristi 95,3% mladiД‡a i 85,2% djevojaka, a pilulu kao najsigurnije
sredstvo zaЕЎtite navodi puno manji postotak uДЌenika, 9,4% mladiД‡a i 21,6% djevojaka.
Rasprava: NaЕЎe ispitivanje nam je pokazalo da je znaДЌajan postotak srednjoЕЎkolaca spolno aktivan, a
ono ЕЎto je posebno zabrinjavajuД‡e je da je veliki broj njih jako rano stupio u spolne odnose iako za to
joЕЎ nisu bili ni fiziДЌki ni emocionalno zreli. Ono na ЕЎto trebamo posebno obratiti paЕѕnju je ДЌinjenica da
najveД‡i broj srednjoЕЎkolaca svoje probleme vezane uz spolno ponaЕЎanje rijeЕЎava s prijateljima, a tek
79
jedan mali postotak se obraД‡a lijeДЌniku. Ovaj podatak nam govori da se mi lijeДЌnici Е kolske i sveuДЌiliЕЎne
medicine moramo joЕЎ viЕЎe angaЕѕirati u naЕЎem radu, postati ЕЎto dostupniji adolescentima u rijeЕЎavanju
njihovih problema i pomoД‡i im u ЕЎto lakЕЎem odrastanju i ulasku u Еѕivot odraslih.
DIZ - 246
SPECIFIДЊNOSTI PIJENJA ALKOHOLA U MLADIH I KLUBOVI LIJEДЊENIH
ALKOHOLIДЊARA U ME\IMURSKOJ ЕЅUPANIJI
UVODIД† DJURIД† D1, Kutnjak KiЕЎ R1, GoriДЌanec B2, Dolenec I2, Matotek V2, JankoviД‡ M2, Lehkec J2
1
2
Zavod za javno zdravstvo MeД‘imurske Еѕupanije, ДЊakovec, Hrvatska
Savez klubova lijeДЌenih alkoholiДЌara MeД‘imurja, ДЊakovec, Hrvatska
diana.djuric-uvodic@zzjz-ck.hr
ДЊetvrtak
Thursday
14
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Prekomjerno pijenje alkohola u mladih jedan je od pet vodeД‡ih javnozdravstvenih prioriteta u
MeД‘imurskoj Еѕupaniji.
Nakon provedenog kvalitativnog istraЕѕivanja o pijenju alkohola meД‘u mladima naЕЎe Еѕupanije, ProЕЎireni
tim za zdravlje za prioritet prekomjerno pijenje i puЕЎenje u mladih inicirao je i proveo i kvantitativno
istraЕѕivanje o stavovima i navikama te koriЕЎtenju sredstava ovisnosti meД‘u uДЌenicima 7. i 8. razreda
osnovnih te 2. razreda srednjih ЕЎkola.
Oba su istraЕѕivanja pokazala da je pijenje alkohola u sve ranijoj dobi i to s namjerom da se napije
najizraЕѕeniji naДЌin koriЕЎtenja sredstava ovisnosti u naЕЎe djece i mladih.
Alarmantan je podatak da ДЌak 76,3% mladiД‡a u 2. razredu srednje ЕЎkole i 66,2% djevojaka pije alkohol
redovito, viЕЎe puta mjeseДЌno, svaki vikend ili ДЌak svakodnevno, a tri puta i viЕЎe u Еѕivotu je bilo pijano
66,3% mladiД‡a i 47,7% djevojaka. ZamijeД‡eno je i ДЌesto kombiniranje alkohola s drugim sredstvima
ovisnosti, najДЌeЕЎД‡e s tabletama za smirenje i marihuanom. Veoma visokom mladi procjenjuju
dostupnost alkoholnih piД‡a kao i tolerantan stav roditelja i druЕЎtva prema konzumiranju alkoholnih
piД‡a.
Sve veД‡a proЕЎirenost rane uporabe alkohola poveД‡ava rizik redovitog pijenja alkohola i razvoja najprije
navike, a posljediДЌno i ranog razvoja ovisnosti o alkoholu te se moЕѕe oДЌekivati javljanje alkoholizma u
sve ranijoj Еѕivotnoj dobi.
Alkoholizam je jedan od vaЕѕnih uzroka pobola i smrtnosti u naЕЎoj Еѕupaniji, a u lijeДЌenju i rehabilitaciji
ovisnika o alkoholu klubovi lijeДЌenih alkoholiДЌara kao grupe samopomoД‡i i uzajamne pomoД‡i od
neizmjerne su vaЕѕnosti.
U naЕЎoj Еѕupaniji djeluje 6 klubova lijeДЌenih alkoholiДЌara. Anketiranjem ДЌlanova dobiveni su podaci
da je veД‡ina ДЌlanova KLA u srednjoj ili ДЌak starijoj Еѕivotnoj dobi. Dolazak na lijeДЌenje i u klub takoД‘er
je pomaknut u srednju i stariju Еѕivotnu dob. Nedostatan je prihvat mladih s izraЕѕenim problemom
prekomjernog pijenja alkohola, svega 8 muЕЎkaraca i 1 Еѕena potraЕѕili su pomoД‡ u dobi od 20.-29.
godine Еѕivota.
Neophodna je edukacija struДЌnih djelatnika i drugih ДЌlanova KLA o specifiДЌnostima pijenja alkohola
meД‘u mladima kako bi se ЕЎto ranijim ukljuДЌivanjem mladih u tretman suzbile i smanjile posljedice
prekomjernog pijenja.
80
JZI - 147
JAVNOZDRAVSTVENE INTERVENCIJE NA PODRUДЊJU PREVENCIJE I
IZVANBOLNIДЊKOG LIJEДЊENJA OVISNOSTI U Е IBENSKO-KNINSKOJ ЕЅUPANIJI
VATAVUK S
Zavod za javno zdravstvo Е ibensko-kninske Еѕupanije, Е ibenik, Hrvatska
suzi.vatavuk@si.htnet.hr
ДЊetvrtak
Thursday
14
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Cilj: Prikazati znaДЌaj javno-zdravstvenog problema eksperimentiranja sa sredstvima ovisnosti u
Е ibensko-kninskoj Еѕupaniji.
Materijali i metode: EpidemioloЕЎka deskrtiptivna analiza redovitih izvjeЕЎД‡a SluЕѕbe za mentalno
zdravlje, prevenciju i izvanbolniДЌko lijeДЌenje ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Е ibenik, usporedbe
stope novih opijatskih i neopijatskih ovisnika/100,000 stanovnika dobi 15-65 godina u dva promatrana
razdoblja (2000.-2004. i 2005.-2009.), usporedba broja registriranih ovisnika po naДЌinu dolaska (izvor:
Pompidou upitnici, usporedba razdoblja 2000.-2004. i 2005.-2009.) koriЕЎtenje metode fokus grupa i
koriЕЎtenje podataka kvalitativnog istraЕѕivanja provedenih 2006./2007.
Rezultati: Analizom izvjeЕЎД‡a SluЕѕbe za mentalno zdravlje, prevenciju i izvanbolniДЌko lijeДЌenje ovisnosti
Zavoda za javno zdravstvo Е ibenik, uoДЌili smo da u razdoblju 2000.-2009. znaДЌajno opada broj novih
ovisnika registriranih u SluЕѕbi, posebno onih upuД‡enih od suda i policije (eksperimentatora). ZnaДЌajan
pad zapoДЌinje 2005. godine. U razdoblju 2005.-2009. godine prosjeДЌan broj novih u godini je bio
40, a u razdoblju 2000.-2004., 74. Po naДЌinu dolaska broj neposrednih osobnih dolazaka varira, ali je
najДЌeЕЎД‡i, a najviЕЎe pada broj upuД‡enih od lijeДЌnika, od suda i policije.
U zajednici se i meД‘u mladima i meД‘u opД‡om populacijom, te u medijima problem ovisnosti o drogama
mladih percipira kao velik i вЂњu porastuвЂќ.
Tijekom svibnja 2010. organizirali smo nekoliko strukturiranih rasprava struka koje rade na problemu
ovisnosti na temu otkrivanja razloga za toliki pad broja novih (eksperimentatora s drogama), znaДЌaj
te pojave te moguД‡ih intervencija.
ZakljuДЌak: Potrebna je daljnja suradnja na istraЕѕivanju i rjeЕЎavanju problema ovisnosti i percepcije
problema u zajednici.
Navika ranog, ekscesivnog pijenja alkohola je moЕѕda zamijenila dio eksperimentiranja s drugim
sredstvima ovisnosti. Represija je orjentirana na prekidanje lanca krijumДЌarenja droge i preventivni
rad po ЕЎkolama i zajednici. Rad SluЕѕbe za mentalno zdravlje Е ibenik usmjeren je na osobni dolazak
ovisnika (prosjeДЌno starijih od 30 godina) i na ЕЎkolsku djecu.
Posebno bi bilo potrebno potaknuti razvoj nevladinog sektora koji radi s riziДЌnom populacijom
eksperimentatora.
JZI - 260
JAVNOZDRAVSTVENE INTERVENCIJE U Е KOLSKOM OKRUЕЅENJU:
PRIKAZ IMPLEMENTACIJE PROGRAMA "TRENING ЕЅIVOTNIH VJEЕ TINA" U
PRIMORSKO-GORANSKOJ ЕЅUPANIJI
ROVIЕ D
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske Еѕupanije, Rijeka, Hrvatska
darko.rovis@zzjzpgz.hr
Uvod: "Trening Еѕivotnih vjeЕЎtina" program je prevencije ovisnosti i nasilja temeljen izvorniku Life
Skills Training Program iz SAD-a. Bazira se na razvoju osobina i uvjeЕѕbavanju vjeЕЎtina koje su se u
istraЕѕivanjima pokazale vaЕѕnima kao riziДЌni ili zaЕЎtitini faktori. Program jaДЌa kognitivne i bihejvioralne
kompetentnosti djece na naДЌin da omoguД‡ava usvajanje vjeЕЎtina suoДЌavanja s vrЕЎnjaДЌkim pritiskom,
razvoj samopoЕЎtovanja, samopouzdanja i samokontrole, razvoj efikasnog suoДЌavanja sa socijalnom
anksioznoЕЎД‡u te poveД‡ava njihovo znanje o neposrednim posljedicama ovisniДЌkog ponaЕЎanja.
81
Cilj i metode: Cilj rada je prikazati glavna obiljeЕѕja programa prevencije ovisnosti pod nazivom
Trening Еѕivotnih vjeЕЎtina te kljuДЌne odrednice njegove implementacije i evaluacije u osnovnim ЕЎkolama
Primorsko-goranske Еѕupanije. Glavni ciljevi programa su smanjiti porast koriЕЎtenja sredstava ovisnosti
od 6. prema 8. razredu za 30% te poveД‡ati kompetentnost nastavnika za rad s djecom na ovoj tematici.
Program je zapoДЌeo s realizacijom u 2005. godini s uДЌenicima 6. i 7. razreda, a od 2009 i 2010. program
se provodi i u 3. i 4. razredima osnovnih ЕЎkola Primorsko-goranske Еѕupanije. RijeДЌ je o 8 radionica za
uДЌenike 3. i 4. razreda te 10-12 radionica za uДЌenike 6. i 7. razreda. U programu je ukupno viЕЎe od 4700
uДЌenika iz 47 osnovnih ЕЎkola PGЕЅ. Program provode razrednici na satu razredne zajednice, a provedbu
programa u veД‡im ЕЎkolama koordiniraju ЕЎkolski koordinatori u suradnji s djelatnicima Zavoda za javno
zdravstvo. Programski paket sadrЕѕava priruДЌnike za uДЌenike i nastavnike, ДЌetvero-dnevnu edukaciju,
superviziju i tehniДЌku podrЕЎku, a oni koji provedu cijeli program u zadanom vremenu ostvaruju pravo
na financijsku naknadu.
Rezultati: U program je ugraД‘ena sloЕѕena kvazi-eksperimentalna evaluacija ДЌiji prvi rezultati pokazuju
smanjenje porasta konzumiranja sredstva ovisnosti od 6. prema 8. razredu ДЌak i 30-50%.
ZakljuДЌak: Provedba ovakvo obuhvatnog programa veД‡ petu godinu u gotovo 90% osnovnih ЕЎkola
Primorsko-goranske Еѕupanije ohrabruje i pokazuje kako je moguД‡e napraviti iskorak u prevencijskoj
praksi i ostvariti znaДЌajne i mjerljive preventivne uДЌinke. Preduvjeti za to su jaka podrЕЎka u lokalnoj
zajednici od strane kljuДЌnih ljudi (zdravstvo, ЕЎkolstvo), jaka infrastruktura i resursi nositelja programa
(kadrovi, struДЌnost, materijalno tehniДЌki uvjeti), velika predanost ljudi koji vode program te drЕѕanje
ДЌvrstih granica i pravila struke.
JZI - 261
SAVJETOVALIЕ TE ZA MLADE U JAVNOM ZDRAVSTVU - INDICIRANI
PROGRAM ZAЕ TITE MENTALNOG ZDRAVLJA DJECE I MLADIH
UDOVICICH CORELLI D, BoЕѕiД‡ K
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske Еѕupanije, Rijeka, Hrvatska
daina.udovicich@ri.t-com.hr
14
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Cilj rada: Prikazati opseg i sadrЕѕaj rada SavjetovaliЕЎta za mlade Odsjeka za prevenciju ovisnosti
Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske Еѕupanije kao indiciranog programa zaЕЎtite
mentalnog zdravlja djece i mladih.
Metoda rada: SavjetovaliЕЎte za mlade djeluje od sijeДЌnja 2006. godine kao mjesto u kojem se
javljaju osnovnoЕЎkolci i srednjoЕЎkolci te njihovi roditelji kao i ostali mladi. UpuД‡eni su najДЌeЕЎД‡e od
struДЌnih suradnika i nastavnika ЕЎkola, lijeДЌnika specijalista ЕЎkolske medicine, Centara za socijalnu
skrb, OpД‡inskog drЕѕavnog odvjetniЕЎtva i PrekrЕЎajnog suda ili po preporuci poznanika. NajДЌeЕЎД‡i razlozi
javljanja su problemi u ponaЕЎanju, eksperimentiranje s drogama/alkoholom i ovisnost, problemi u
uДЌenju i pohaД‘anju nastave, emocionalne poteЕЎkoД‡e, problemi u interpersonalnim odnosima, nisko
samopoЕЎtovanje, teЕЎke Еѕivotne prilike, i sliДЌno. Od 1. rujna 2006. godine u SavjetovaliЕЎte se javljaju
i eksperimentatori koji su se do tada javljali u Centar za ovisnosti u Rijeci. Razdvajanje ove riziДЌne
populacije od ovisniДЌke omoguД‡ilo je kvalitetniji rad s jednom i s drugom skupinom. SavjetovaliЕЎte je
otvoreno pet dana u tjednu za podruДЌje Grada Rijeke i susjednih gradova i opД‡ina te jednom u dva
tjedna na kvarnerskim otocima (Krk, Rab, Cres, LoЕЎinj) i u Gorskom kotaru (Delnice). U SavjetovaliЕЎtu
rade ДЌetiri psihologa, defektolog, lijeДЌnik i dipl. uДЌitelj, koji su dostupni od 8 do 20 sati, svakim radnim
danom.
Rezultati rada: Tijekom 2009. godine u SavjetovaliЕЎte su se javila 174 klijenta, zabiljeЕѕeno je 626
dolazaka, viЕЎe od 100 telefonskih poziva savjetovaliЕЎnog karaktera te je realizirano ukupno 79 odlaska
na teren u tzv. mobilna savjetovaliЕЎta PGЕЅ (Krk, Cres, LoЕЎinj, Delnice). ZakljuДЌak Klijenti savjetovaliЕЎta
su riziДЌni mladi kod kojih je identificiran minimalan, ali vidljiv znak ili simptom nekog poremeД‡aja.
Indicirane preventivne intervencije poput ove, moЕѕemo promatrati kao rane intervencije ili kao
rano zapoДЌete tretmane. Od rujna 2010. godine Odsjek za prevenciju ovisnosti prerasta u Centar za
promicanje i zaЕЎtitu mentalnog zdravlja ДЌime Д‡e se i opseg i sadrЕѕaj djelovanja SavjetovaliЕЎta dodatno
proЕЎiriti na podruДЌje manjeg rizika odnosno podruДЌje selektivne prevencije.
ZakljuДЌak: Cilj takvog preventivnog rada je pristupiti i doД‡i do mlade osobe koja je u riziku ЕЎto ranije
ДЊetvrtak
Thursday
82
tijekom njenog odrastanja kako bi se smanjio utjecaj riziДЌnih okolnosti u njenom razvoju i ojaДЌalo
mentalno zdravlje.
JZI - 262
PROGRAM "SAMOORGANIZIRANJE MLADIH" U PRIMORSKO-GORANSKOJ
ЕЅUPANIJI
ROVIЕ D, JaЕЎka Z
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske Еѕupanije, Rijeka, Hrvatska
darko.rovis@zzjzpgz.hr
ДЊetvrtak
Thursday
14
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Cilj i metode: Cilj rada je prikazati program "Samoorganiziranje mladih", njegovo utemeljenje u
javnozdravstvenoj politici Primorsko-goranske Еѕupanije, njegovu teorijsku i znanstvenu podlogu te
praktiДЌne smjernice za organizaciju i provedbu programa.
Program provodi interdisciplinarni вЂњTim za mladeвЂќ u sklopu projekta "Zdrave Еѕupanije" primorskogoranske regije.
Program je utemeljen na modelu socijalnog razvoja i ima za cilj pruЕѕiti moguД‡nost mladim ljudima da
se organiziraju oko aktivnosti slobodnog vremena koje su njima interesantne, ojaДЌati njihove vjeЕЎtine
u podruДЌju samoorganiziranja, projektnog i timskog rada te, osigurati podrЕЎku lokalne zajednice i
javno prepoznavanje i nagradu.
Rezultati: Na podruДЌju PGЕЅ od 2003. godine provode se sustavna istraЕѕivanja o riziДЌnim ponaЕЎanjima
mladih koji pokazuju zabrinjavajuД‡u prisutnost alkohola u srednjim, ali i osnovnim ЕЎkolama. Uzroci
takvog nepoЕѕeljnog ponaЕЎanja dijelom leЕѕe u druЕЎtvenoj okolini tolerantnoj na konzumiranje alkohola
i nezadovoljavajuД‡oj ponudi aktivnosti slobodnog vremena.
U okviru Plana za zdravlje Primorsko-goranska Еѕupanija namjerava osnaЕѕiti mlade lidere koji
Еѕele predvoditi projekte kreativnog i prosocijalnog angaЕѕmana mladih, usmjerene obogaД‡ivanju
svakodnevnih Еѕivotnih iskustava u njihovoj lokalnoj zajednici. Prva ovakva inicijativa provedena je
2003. godine, a neke od 14 prijavljenih grupa i danas su aktivne kao nevladine organizacije.
Program samoorganiziranja mladih je namijenjen uzrastu od 13 do 25 godina i njegova osnovna
svrha je potaknuti mlade u stvaralaДЌkom ДЌinu, od ideje do realizacje. Ovaj je pristup proaktivan i
usmjeren promicanju zdravlja.
Na Еѕupanijski natjeДЌaj вЂњPotpora projektima samoorganiziranja mladih u lokalnim zajednicama 2010.вЂќ
prijavile su se 24 grupe mladih, od ДЌega su prihvaД‡eni programi 20 grupa s ukupno 120 ДЌlanova. U
realizaciji aktivnosti sudjeluje viЕЎe od 340 mladih, a ukupan planirani broj korisnika je veД‡i od 3400.
Evaluacija pilot projekta ukjuДЌuje procesnu evaluaciju i pokazatelje obuhvata i karakteristika prijavljenih
grupa mladih i njihovih progrma te stupanj relalizcije planiranih aktivnosti. Procjena svrhovitosti
provedenog programa biti Д‡e provredena po zavrЕЎetku progrma, a evaluacija uДЌinaka вЂњPrograma za
mladeвЂќ planira se u sljedeД‡oj godini.
ZakljuДЌak: UspjeЕЎnom realizacijom programa smanjiti Д‡e se izloЕѕenost riziДЌnim ponaЕЎanjima i poveД‡ati
privrЕѕenost prosocijalnom, zdravom stilu odrastanja. Tek Д‡e se ЕЎirenjem modela u veД‡i broj zajednica i
osiguranjem prilika veД‡em broju mladih ljudi da u njemu sudjeluje, moД‡i oДЌekivati i znaДЌajniji doprinos
smanjenju zloupotrebe alkohola i sredstva ovisnosti.
JZI - 209
KVALITETNO PROVO\ENJE SLOBODNOG VREMENA MLADIH U ZABOKU
KORAЕЅIJA N
Zavod za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske Еѕupanije, Zlatar, Hrvatska
prevencijakrapina@zzjzkzz.hr
U Slici zdravlja Krapinsko-zagorske Еѕupanije od 2003. godine prekomjerno pijenje alkohola kod
83
mladih je izdvojeno kao jedan od pet zdravstvenih prioriteta. U Planu za zdravlje Krapinsko - zagorske
Еѕupanije prioritet je analiziran, utvrД‘ene su posljedice, definirani ciljevi, suradnici, organizatori i
provoditelji Plana te su jasno navedene intervencije i pobrojane konkretne aktivnosti za svaku pojedinu
intervenciju. Intervencija koja se odnosi na ovaj projekt je ponuda alternativnih programa slobodnog
vremena za mlade. Mladi u Zaboku strukturirano i kvalitetno provode svoje slobodno vrijeme kroz
ДЌlanstvo u sportskim klubovima ili ДЌlanstvo u udrugama u kulturi. U Zaboku je registrirano 17 udruga
u kulturi i 21 sportska udruga koja u svojim aktivnostima obuhvaД‡a 10 sportova. Za ukljuДЌivanje u ove
oblike provoД‘enja slobodnog vremena potrebna su financijska sredstva i/ili talenti odnosno afiniteti
za ponuД‘ene aktivnosti. Postoji niz talenata i afiniteta mladih koji nisu pokriveni dostupnim oblicima
provoД‘enja slobodnog vremena. Iz tog razloga mladi svoje slobodno vrijeme provode kod kuД‡e, uz
televizor ili kompjuter i druЕѕeД‡i se u parkovima uz rizik pojave asocijalnih ponaЕЎanja. Odgajani u pasivno
- korisniДЌkom sustavu skloni su iskazivati nezadovoljstvo zbog nepostojanja adekvatnih sadrЕѕaja ili
prostora u kojem bi se mogli druЕѕiti i osmiЕЎljavati aktivnosti koje bi bile njima zanimljive, ali i druЕЎtveno
prihvaД‡ene, a da ujedno na taj naДЌin stvaraju pozitivne uzore i razvijaju aktivno - korisniДЌki pristup u
Еѕivotu. Kroz aktiviranje prostora Zelene dvorane u Zaboku koju su na koriЕЎtenje ustupili ЕЅupanija i Grad
Zabok sa namjenom da u njoj mladi kvalitetno provode svoje slobodno vrijeme, Еѕeli se postiД‡i suradnja
zainteresiranih partnera (Еѕupanijske i gradske vlasti, Zavoda za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske
Еѕupanije i MreЕѕe udruga mladih Krapinsko-zagorske Еѕupanije) s mladima koji se tek trebaju ukljuДЌiti
u izradu programa i projekata i njihovo provoД‘enje u ovom prostoru. Na taj naДЌin mladi prelaze sa
pasivnog ili pasivno-korisniДЌkog pristupa na aktivno-korisniДЌki, razvijaju volonterizam, Еѕivotne vjeЕЎtine,
redefiniraju sustav vrijednosti u druЕЎtvu i osnaЕѕuju se u periodu odrastanja i sazrijevanja. Postojanje
Zelene dvorane i aktivan doprinos mladih u kreiranju njene funkcije dobro osmiЕЎljenim programom te
umreЕѕavanjem omoguД‡ava prevenciju razvoja asocijalnih ponaЕЎanja.
KljuДЌne rijeДЌi: mladi, prevencija asocijalnih ponaЕЎanja, slobodno vrijeme, suradnja
JZI - 26
PRIMJENA INTERSEKTORSKE SURADNJE U RAZVOJU PROGRAMA
PREVENCIJE POREMEД†AJA UZROKOVANIH PREKOMJERNIM PIJENJEM
ALKOHOLA
ДЊetvrtak
Thursday
14
Listopad
October
GAZDEK D, Vadla D
szjz@kc.t-com.hr
Uvod: KoprivniДЌko-kriЕѕevaДЌka Еѕupanija je u lipnju 2008. donijela Odluku o prihvaД‡anju politike zdravlja
putem programa вЂњZdrave ЕѕupanijeвЂњ. U oЕѕujku 2009. donijeta je Slika zdravlja i StrateЕЎki okvir plana
za zdravlje KoprivniДЌko-kriЕѕevaДЌke Еѕupanije. Od pet prioritetnih problema, ovisnosti (prvenstveno
alkohol) su iskazane kao drugi vodeД‡i problem. Povrh toga kao rezultat sveobuhvatne politike grada
Koprivnice, u sklopu Programa za prevenciju grada Koprivnice, kao najvaЕѕniji je problem istaknuto
pijenje i opijanje mladih.
Centar za prevenciju i izvanbolniДЌko lijeДЌenje ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo KoprivniДЌkokriЕѕevaДЌke Еѕupanije osmislio je dva programa koji bi se provodili intersektorskom suradnjom Policijske
uprave Koprivnica, Centra za socijalnu skrb Koprivnica, PrekrЕЎajnog suda Koprivnica, te OpД‡inskog
drЕѕavnog odvjetniЕЎtva u Koprivnici. To su: SavjetovaliЕЎte za mlade (14-21 godinu) i SavjetovaliЕЎte za
odrasle (starije od 21 godine) s problemom prekomjernog pijenja alkohola.
Programi su kao pilot programi testirani od travnja do prosinca 2009., s ciljem stvaranja prikladnog
modela rjeЕЎavanja poremeД‡aja uzrokovanih prekomjernim pijenjem alkohola primjenom intersektorske
suradnje na razini lokalne zajednice.
Ispitanici i metode: Ispitanici su bili mladi (14-21 godinu) te odrasli (stariji od 21 godine) koji su bili
upuД‡eni u Centar od mjerodavnih institucija zbog problema povezanih s alkoholom u razdoblju od 1.
travnja do 31. prosinca 2009. Za prikaz podataka koriЕЎtene su deskriptivne statistiДЌke metode.
Rezultati: Od ukupno 18 mladih osoba, sve su bile muЕЎkog spola te u dobi 14-18 godina. Svi su
naД‘eni u prekrЕЎaju od strane policije. SavjetovaliЕЎte im je, uglavnom, preporuДЌio Centar za socijalnu
skrb. Samo jedna osoba je upuД‡ena od OpД‡inskog drЕѕavnog odvjetniЕЎtva. Individualno savjetovaliЕЎni
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Zavod za javno zdravstvo KoprivniДЌko-kriЕѕevaДЌke Еѕupanije, Koprivnica, Hrvatska
84
dio programa koji traje tri mjeseca ili 10 dolazaka uspjeЕЎno je zavrЕЎilo devetero mladih ljudi (50%),
ДЌetvero (22%) je odustalo tijekom provoД‘enja tretmana, petero (28%) nije prihvatilo tretman.
Od ukupno 13 osoba starijih od 21 godine, sve su bile muЕЎkog spola te u dobi 26-54 godina. U
svim sluДЌajevima je intervenirala policija. LijeДЌenje im je preporuДЌeno od strane PrekrЕЎajnog Suda
u Koprivnici. Samo u jednom sluДЌaju je pacijent bio upuД‡en od lijeДЌnika opД‡e prakse. TromjeseДЌni
individualno savjetovaliЕЎni dio programa uspjeЕЎno je zavrЕЎilo sedam osoba (54%). Jedna osoba je
zavrЕЎila tromjeseДЌni program, iako nije uspjela uspostaviti apstinenciju. Pet osoba (38%) je odustalo
tijekom provoД‘enja programa.
ZakljuДЌak: SavjetovaliЕЎte je dobro prihvaД‡eno kako od strane partnera tako i pacijenata. Kao model
se pokazao dovoljno efikasnim u rjeЕЎavanju problema povezanih s prekomjernim pijenjem alkohola te
je implementiran u zajednicu kao joЕЎ jedan model prevencije poremeД‡aja uzrokovanih prekomjernim
pijenjem alkohola.
POZ - 338
OSNOVE SPRJEДЊAVANJA ZLOPORABE ALKOHOLA
Е OSTAR Z1, Kuzman M2, Breitenfeld D3, ZoriДЌiД‡ Z4, JagetiД‡ N3
Grad Zagreb, Zagreb, Hrvatska
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
3
Poliklinika вЂћPrometna medicinaвЂњ, Zagreb, Hrvatska
4
Klinika za psihijatriju, KliniДЌke bolnice вЂћSestre milosrdniceвЂњ, Zagreb, Hrvatska
1
2
nada.jagetic@zg.t-com.hr
ДЊetvrtak
Thursday
14
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
OSNOVNE UVODNE POSTAVKE: U zadnje vrijeme su se ustalili i jasno postavili temelji hvatanja u
koЕЎtac sa najteЕѕim druЕЎtveno zdravstvenim problemom, koji od rane mladosti odnosi ljudske Еѕivote,
a to je zloporaba alkohola. Daleko znaДЌajnije od osobne problematike odraslih alkoholiДЌara i joЕЎ
gore sudbine njihovih cijelih obitelji su rana, povremena teЕЎka zloporaba upotrebe alkohola kako u
maloljetnika, tako osobito fatalno kod mladih punoljetnika koji i pogibaju u ludoj pijanoj vikendskoj
noД‡noj voЕѕnji.
METODE I POSTAVKE: Prioritetne alkoholoЕЎke preventivne djelatnosti, kao izraziti javnozdravstveni
prioritet su:
вЂўsmanjenje voЕѕnje u pijanom stanju вЂ“ uskoro se predviД‘a maksimalno dozvoljena granica od
0,2 promila uz stroЕѕe novДЌane kazne, dugotrajnije oduzimanje vozaДЌke dozvole, zatvaranje
prekrЕЎiteljГў, oduzimanje do zapljena vozilГў - od 0,5 promila na viЕЎe вЂ“ sve stroЕѕe kazne prema
visini plaД‡e, protualkoholna edukacija, te kao sljedeД‡i stupanj i lijeДЌenje prekrЕЎitelja veД‡ iznad
0,5 pa nadalje do granice od 2,00 gram promila alkohola u krvi kada se veД‡ trebaju primjenjivati
najstroЕѕe mjere u smislu prekrЕЎaja, kazni i viЕЎegodiЕЎnjeg lijeДЌenja.
вЂўobrazovanje, suradljivost i osvijeЕЎtenost u smislu primjene edukacije od najranijih stupnjeva
ЕЎkolstva, a to znaДЌi od vrtiД‡a, osnovne ЕЎkole sve do najviЕЎih stupnjeva fakultetskog obrazovanja.U
trening i senzibilizaciju te osvijeЕЎtenost o potrebi alkoholnih preventivnih mjera treba ukljuДЌiti
zdravstvene, socijalne, obrazovne radnike, ali i medijske profesionalce, administratore, osobe
djelatne u zajednici te utjecajne ljude, napose politiДЌare. MeД‘u njih treba uvrstiti i djelatnike
javnih i privatnih agencija te nevladinih organizacija, za koje treba paziti da nisu interesno
povezani sa komercijalnom alkoholnom industrijom.
вЂўsreД‘ivanje alkoholnog trЕѕiЕЎta, u smislu pakiranja i oznaДЌavanja na naljepnicama, poviЕЎenje cijena
i poreza, spreДЌavanje nezakonite proizvodnje i trgovine alkoholnim proizvodima, ograniДЌenja
dostupnosti alkohola i prodaje maloljetnicima te javnog maloljetniДЌkog noЕЎenja i pijenja alkohola
kao i oglaЕЎavanja, poticanja i sponzoriranja alkohola i alkoholnih proizvoda
вЂўsmanjivanje ЕЎtete zbog pijenja alkohola su nam na prvom mjestu zdravstvene pa zatim druЕЎtvene
вЂ“ obiteljske, te radne i novДЌane poteЕЎkoД‡e
вЂўpostupci prema alkoholiДЌarima i ДЌlanovima njihovih obitelji trebaju se vrЕЎiti u smislu ЕЎto ranijeg
otkrivanja poremeД‡aja bilo na pojedinaДЌnoj, obiteljskoj, poslovnoj, druЕЎtvenoj razini u smislu
pozitivnih intervencija uz pomoД‡ struДЌnjaka te rano lijeДЌenje uz samo i meД‘usobnu pomoД‡ u
klubovima lijeДЌenim alkoholiДЌara (KLA).
85
вЂўprimjena preventivnih mjera podruДЌno na terenu odnosno diljem cijele Europe sa opД‡enito
prihvaД‡enim osnovnim upravo spomenutim smjernicama
вЂўizmjena obavijesti, istraЕѕivanje i nadzor nad provoД‘enjem mjera od podruДЌnih do meД‘unarodnih,
sluЕѕeД‡i se kao temeljem znanstvenim istraЕѕivanjima.
Te postavke temelje se na europskoj 'Povelji o alkoholu' Svjetske zdravstvene organizacije s pet (5)
njenih etiДЌkih principa i deset (10) strategija za primjenu protualkoholnih mjera.
ZAKLJUДЊNO: вЂћZagrebaДЌke preventivne alkoholoЕЎke mjereвЂњ koje provodi Gradski ured za zdravstvo i
branitelje su sa svojim maratonima, tramvajem, plesovima, ЕЎkolskim akcijama primjerne, pamfletima,
knjigama, drugim propagandnim materijalom, medijskim nastupima, promocijama, primjerne
djelatnosti na tom polju.
POZ - 339
ALKOHOLIZIRANI VOZAДЊI I PROMETNE NESREД†E
JAGETIД† N, Breitenfeld D, Matas D, LucijaniД‡ M, Kust D, GraniД‡ R
Poliklinika вЂћPrometna medicinaвЂњ, Zagreb, Hrvatska
nada.jagetic@zg.t-com.hr
ДЊetvrtak
Thursday
14
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Uvod: Poznata je ДЌinjenica da prometne nesreД‡e mogu biti uzrokovane nizom ДЌimbenika te da je
alkohol samo jedan u sljedu toga. MeД‘utim ЕЎto prometna nesreД‡a postaje teЕѕa, sa teЕѕim ozljedama
sudionika u prometu to alkohol postaje vaЕѕniji ДЌimbenik, kako bi u sluДЌaju fatalnih nesreД‡a postao
dominantan. Stoga se i nastoji uvesti vrlo stroga i redovita kontrola vozaДЌa na alkoholiziranost te se
nastoji sprijeДЌiti nastajanje tih nesreД‡a visokim kriterijima trijeznosti u prometu.
U svijetu se veД‡ dugo zna da je relativna veД‡ina fatalnih prometnih nesreД‡a uzrokovana alkoholiziranoЕЎД‡u
prebrzih, vikendskih, noД‡nih, mladih vozaДЌa. Sve teЕѕe prometne nesreД‡e koje traЕѕe hitni prijevoz i
medicinski tretman takoД‘er proizlaze iz gornjeg razloga.
To nas usmjeruje prema preventivnim mjerama, daleko ДЌeЕЎД‡oj opД‡oj cestovnoj alkoholoЕЎkoj policijskoj
kontroli, kao i prema stalnim vikendskim, noД‡nim policijskim deЕѕuranjima na izrazito kritiДЌnim
prometnim mjestima (u blizini noД‡nih lokala, napose onih u koje zalazi punoljetna mladeЕѕ). DapaДЌe
je potrebno da je policija samo tih desetak vikendskih noД‡nih sati u cijelom sastavu stacionirana
na mjestima potrebne intervencije kod mladih ponoljetika a to je pred disko-klubovima i sliДЌnim
ustanovama iz kojih oni izlaze alkoholizirani voziti se kuД‡i.
TakoД‘er treba na poДЌetku odgajanja u vrtiД‡u i djeДЌjeg ЕЎkolovanja zahvatiti problematiДЌnu djecu i
roditelje (najДЌeЕЎД‡e alkoholiДЌare, koji zakazuju u odgoju svoje djece, zanemaruju ih), kako bi mladeЕѕ
u prijelomnim godinama odrastanja bila u boljem obiteljskom okruЕѕenju veД‡ alkoholne apstinencije
i sreД‘enijih meД‘usobnih odnosa te bila zahvaД‡ana srednjoЕЎkolskom prometnom kulturom kao
nastavnim predmetom i dolazila bolje pripremljena u auto ЕЎkole koje trebaju sadrЕѕavati intenzivniju
interakcijsku alkoholoЕЎku problematiku. I po polaganju vozaДЌkog ispita treba godinama doeducirati
mlade vozaДЌe za dodatne teЕЎke uvjete kao i izazovne situacije moguД‡e alkoholizirane voЕѕnje.
Preventivno Д‡e djelovati i stroge restriktivne mjere u smislu vozaДЌkih dozvola, kazni itd. te alkoholoЕЎki
tretmani. U ДЌasu prometne nesreД‡e i pruЕѕanja hitne pomoД‡i treba misliti na alkoholiziranost vozaДЌa,
adekvatno medicinski brzo transportno reagirati te po potrebi ih preko javnih sluЕѕbi kasnije upuД‡ivati
prema alkoholoЕЎkoj prevenciji вЂ“ edukaciji te lijeДЌenju i rehabilitaciji.
ZakljuДЌak: Alkoholiziranost vozaДЌa kao bitni faktor teЕЎkih do fatalnih prometnih nesreД‡a treba
definitivno najozbiljnije shvatiti u smislu poduzimanja potrebnih preventivnih do restriktivnih mjera
koje Д‡e prekinuti eventualni recidivizam tih pojava.
86
Podtema Subtopic:
ZDRAVSTVENA PISMENOST
HEALTHCARE LITERACY
Plenarno predavanje Plenary lecture
ZDRAVSTVENA PISMENOST I NOVI MEDIJI: DOBROBITI I OPASNOSTI /
HEALTH LITERACY AND THE NEW MEDIA: BENEFITS AND DANGERS
FRANKLIN APFEL
World Health Communication Associates, Axbridge, UK
franklin@whcaonline.org
DVORANA HALL: KORNATI II
Tema Topic
b) JAVNOZDRAVSTVENE INTERVENCIJE PUBLIC HEALTH INTERVENTIONS
ДЊetvrtak
Thursday
14
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Podtema Subtopic:
SPRJEДЊAVANJE BOLESTI - OkoliЕЎ i zdravlje
DISEASE PREVENTION - Environment and Health
Poster prezentacije Poster presentations
JZI - 184
STAVOVI HRVATSKIH RODITELJA O SPRIJEДЊAVANJU NESREД†A I
POVEД†ANJU SIGURNOSTI DJECE PREDЕ KOLSKE DOBI
MUJKIД† A1, Crnica V1, MiЕЎkulin M2, KovaДЌiД‡ L1
1
2
Е kola narodnog zdravlja вЂњAndrija Е tamparвЂќ Medicinskog fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
SveuДЌiliЕЎte J.J.Strossmayera u Osijeku, Osijek
amujkic@snz.hr
Svake godine u Hrvatskoj znaДЌajan broj djece gubi Еѕivot zbog nesreД‡a koje nakon dojenaДЌke dobi
postaju vodeД‡i uzrok smrtnosti. Osim toga nesreД‡e su i ДЌest razlog bolniДЌkog lijeДЌenja i traЕѕenja
medicinske pomoД‡i na svim razinama. Roditelji imaju dvostruku ulogu: oni su prvenstveno modeli
ponaЕЎanja za svoju djecu, ali i uДЌitelji i osobe koji najlakЕЎe mogu djelovati u okruЕѕju djeteta kako
bi poveД‡ali sigurnost za dijete. Stavovi roditelja prema spreДЌavanju nesreД‡a i poveД‡anju sigurnosti
znaДЌajni su kao moguД‡i predskazatelji njihovog aktivnog sudjelovanja u programima ДЌiji je cilj
promjena znanja i ponaЕЎanja vezanog uz moguД‡e nesreД‡e u djece. Cilj ove studije bio je ispitati stavove
u svezi spreДЌavanja nesreД‡a i poveД‡anja sigurnosti na uzorku roditelja novoroД‘ene djece. IstraЕѕivanje
je provedeno u sklopu projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i ЕЎporta вЂњSprijeДЌavanje nesreД‡a i
poveД‡anje sigurnosti djece predЕЎkolske dobiвЂќ. Anonimnom anketom obuhvaД‡eno je 257 majki i 60
oДЌeva. U setu pitanja koji je promatran u ovome radu anketa je sadrЕѕavala 13 izjava. Izjave opisuju
stavove vezane uz odgoj koji mogu utjecati na sigurnost djeteta. PonuД‘eni odgovroi bili su brojДЌane
vrijednosti koji su redom opisivali slaganje (vrijednost 1), neodluДЌnost (vrijednost 2) ili neslaganje
(vrijednost 3) roditelja s ponuД‘enom izjavom. Dobiveni rezultati pokazuju da veД‡ina roditelja ima
stavove koji podrЕѕavaju sprijeДЌavanje nesreД‡a i poveД‡anje sigurnosti. Na primjer, sve majke i oДЌevi
odogovorili su da se ne slaЕѕu s izjavom da вЂњvatreno oruЕѕje ne predstavlja opasnost za predЕЎkolsko
87
dijete jer ono njime ne zna i ne moЕѕe rukovatiвЂќ (srednja vrijednost 1). TakoД‘er se nitko od roditelja
ne slaЕѕe sa izjavom da вЂњmale koliДЌine alkohola neД‡e ЕЎtetiti predЕЎkolskom djetetuвЂќ (srednja vrijednost
1). MeД‘utim, dio roditelja smatra da вЂњstarije dijete u obitelji treba ДЌuvati mlaД‘eвЂќ (srednja vrijednost
1.6), a zabrinjavajuД‡e je visok dio roditelja koji se slaЕѕe s izjavom da вЂњzdravstveni djelatnik treba ДЌuvati
profesionalnu tajnu ako mu se dijete povjeri da je zlostavljanoвЂќ (srednja vrijednost 2.7). Ovi rezultati
pokazuju da ima mjesta za unapreД‘enje stavova roditelja kroz ciljanu edukaciju. Posebno se istiДЌe
potreba za osmiЕЎljavanjem programa koji pomoД‡i roditeljima da svoje pozitivne stavove prevedu u
uobiДЌajeno ponaЕЎanje i odgoj djece.
JZI - 75
KATASTROFE - JAVNOZDRAVSTVENA INTERVENCIJA
NOLA IA, Doko JeliniД‡ J
Е kola narodnog zdravlja вЂњAndrija Е tamparвЂќ Medicinskog fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
ianola@snz.hr
JZI - 116
CHARACTERIZATION OF ECOLOGICAL RISKS POSED BY CONTAMINATED
MARINE SEDIMENTS IN THE RIJEKA BAY
TRAVEN L
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske Еѕupanije, Rijeka, Hrvatska
luka.traven@medri.hr
The use of in vitro bio-tests in combination with chemical determination of priority pollutants is a
promising approach in the identification and characterization of the risk posed by contaminated
marine sediments. The aim of this study was to establish the environmental risk associated with
contaminated marine sediments present in the Rijeka Bay on the basis of chemical determination of
priority pollutants such as polycyclic aromatic hydrocarbons (PAHs), polychlorinated biphenyls (PCBs),
and heavy metals. Also, CYP1A induction potency was determined in vitro using the measurement
of ethoxyresorufin-O-deethylase (EROD) activity in PLHC-1 fish hepatoma cells. The results were
ДЊetvrtak
Thursday
14
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Uvod: PoveД‡ano uvaЕѕavanje vitalne uloge koju javnozdravstveni djelatnici imaju u scenarijima
katastrofa posljedica je poveД‡anog broja katastrofa u posljednja dva desetljeД‡a koje su ugrozile i
odnijele viЕЎe milijuna ljudskih Еѕivota. VeД‡ina zemalja Evrope ima razvijene sustave ranog obavjeЕЎД‡ivanja
i menadЕѕmenta katastrofa, pa tako i Hrvatska. MeД‘utim, uz postupnike za pristup u sluДЌaju katastrofe,
joЕЎ uvijek je neprepoznata uloga javnozdravstvenih djelatnika u svakoj fazi ciklusa katastrofa.
Cilj: Prikazati menadЕѕment katastrofa u razvijenim zemljama svijeta i Hrvatskoj i ulogu javnozdravstvenih
djelatnika u njemu. Ukazati na potrebu izobrazbe djelatnika javnog zdravstva i njihovu ulogu u
scenarijima katastrofa.
Metode: Pregled literature, postupnika i zakonskih akata koji propisuju naДЌine djelovanja u kriznim
situacijama.
Rezultati: PredloЕѕen je popis vjeЕЎtina koje bi na edukacijskoj razini omoguД‡ile bolju pripremljenost
javnozdravstvenih djelatnika u sluДЌaju katastrofe.
ZakljuДЌak: Iako postoji razvijena svijest o potrebi organiziranja i edukacije javnozdravstvenih djelatnika,
joЕЎ uvijek nisu u cijelosti razvijeni scenariji za svaki segment ciklusa katastrofa koji zahtijeva poseban
pristup. PredloЕѕeni popis vjeЕЎtina predstavlja osnovu za razvoj dobro strukturirane i organizirane
javnozdravstvene pomoД‡i u scenarijima katastrofa.
KljuДЌne rijeДЌi: katastrofe, menadЕѕment katastrofa, javnozdravstvena intervencija, javnozdravstveni
djelatnici
88
compared to the potency of the model CYP1A inducer 2,3,7,8-tetrachlorodibenzo-p-dioxin (TCDD)
and expressed in 2,3,7,8-TCDD equivalents. The results obtained in this study indicate that the
environmental risk associated with contaminated marine sediments in the Rijeka Bay is very high, in
some cases even higher than 95 %. All tested samples were able to induce EROD activity in a dosedependent fashion. However, a very small amount of the measured biological activity can be explained
by the concentration of priority pollutants in the tested sediments, which ranged from 0.82% for the
cargo terminal in Bakar up to 11% for the Rijeka harbour. The results of this study indicate that the
list of priority pollutants usually determined in an attempt to evaluate the environmental risk posed
by contaminated marine sediments, should be revised and reconsidered.
JZI - 136
CHANGES ON CELL MEDIATED IMMUNITY OF PEOPLE SITUATED NEAR
GASOLINE INDUSTRY
BULOG A1, MiД‡oviД‡ V1, MrakovДЌiД‡-Е utiД‡ I2
1
2
Department of Public Health, Rijeka, Croatia
Department of Physiology and Immunology, Medical Faculty, University of Rijeka, Rijeka, Croatia
aleksandar.bulog@medri.hr
ДЊetvrtak
Thursday
14
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
INTRODUCTION: The majority of environmental diseases are airway illnesses of a multi-factorial
background, including genetic background and exposure to different kinds of air-borne irritants
and allergens. Altered lifestyle and changes in environmental exposures (such as: traffic emissions,
cigarette smoke, photochemical smog components, industry irritants) contribute to the occurrence
of these diseases.
Recent studies have indicated that diesel exhaust particles act as an adjuvant in the immune response
and may lead to the enhancement of pro-inflammatory and pro-allergic response even without an
actual exposure to allergen. The activities of diesel exhaust particles (DEPs) and volatile aromatic
hydrocarbons (BTEX), may increase respiratory morbidity and mortality rates. Benzene is one of the
most important air pollutants emitted by oil industry, since it is involved in almost every refinery
process. Volatile organic compounds (BTEX) are the major group of air pollutants and play a crucial
role in ecological damages, disturbing the ecosystem and human health.
AIM: Immunological status of people situated near gasoline industry was the subject of our interest. It
seems that cellular immunity is the most important host defence mechanism that prevents the onset
of environmental diseases. In this study we wanted to analyze the cytolitic activity of lymphocytes
in peripheral blood of 30 subjects living adjacent to the oil industry and the same number of health
donors. Cytotoxic lymphocytes or killer-cells are mediators of cell-mediated cytotoxicity (CMC)
reactions. They comprise cytotoxic T lymphocytes (CTL) and natural killer (NK) cells. CTLs are a part of
the acquired immune system and NK cells stand for the innate or the natural immune system. Both
CTL and NK cells are endowed with cytoplasmatic granules containing the cytolytic molecule perforin
and the accompanying granule proteases. Perforin вЂњperforatesвЂќ target cell membranes by forming
trans-membrane pores, which leads to the equilibration of ionic gradients.
METHODS: In this study, a flow cytometry technique for detecting cytoplasmatic perforin (P) has
been used to quantify changes in peforin expression in human peripheral blood lymphocytes (PBL)
of inhabitants leaving near gasoline industry, as compared to healthy donors recruited among the
laboratory staff. Immunophenotypic profiles of perforin (P)-positive peripheral blood lymphocyte
subsets were measured using simultaneous detection of P (intracellular antigen; (FITC)-conjugated
anti-perforin ) and cell-surface antigens (phycoerythrin (PE)-conjugated anti-CD 3, CD4, CD8, CD16 and
CD56), (Becton Dickinson Co). All samples had adequate isotypic controls. The analysis was performed
on a flow cytometer (FACSCalibur, Becton Dickinson) using CELLQuestPro Software (Macintosh,
Quadra 650). BTEX-targeted urinalysis as an important method should also be included into this
kind of environmental monitoring. BTEXs were analyzed in urine using HS-SPME method similar to
that described by BrДЌiД‡-KaraДЌonji and co-authors. The results were analyzed using Sigma Plot for
Windows, version 1.02. Statistical analyses were performed using StudentвЂ™s t-test one way analysis for
the comparison of means. All experiments have been approved by the local Board of Ethics.
89
RESULTS: Our data pointed out that the percentage of total perforin-positive cells in subjects living
near gasoline industry is significantly decreased. The percentage of double-positive (perforin-positive
and surface marker-positive) cells was also decreased in all examined lymphocyte subpopulations.
People living in urban industrial areas have a significantly increased concentration of benzene and
toluene as compared to the healthy donors.
CONCLUSION: These results point out the distinctive expression of human perforin in different subpopulations of peripheral blood lymphocytes of people exposed to gasoline and diesel, implicating
the important role of perforin-positive cells in genuine immune response and cytotoxic activity of
peripheral blood lymphocytes.
JZI - 218
AIR QUALITY AND RESPIRATORY DISEASES AMONG SCHOOLCHILDREN: A
PREVALENCE STUDY IN ZAGORJE OB SAVI MUNICIPALITY, SLOVENIA
Kukec A, Farkas-Lainscak J, Erzen I, ZALETEL KRAGELJ L
Public Health Center, Faculty of Medicine, University of Ljubljana, Ljubljana, Slovenia
andreja.kukec@mf.uni-lj.si
ДЊetvrtak
Thursday
14
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Aim. One of the major public health concerns of today is outdoor air pollution. Slovenia is increasingly
facing health problems due to air pollution as well, and Zagorje ob Savi municipality is considered
as one of the most polluted parts of the country. The aim of this study was to assess the association
between air pollution level and respiratory diseases in children from Zagorje ob Savi municipality/
Slovenia at the individual level to identify the potential need for public health action.
Methods. Data were collected during 2008 in a cross-sectional study with final sample including 769
schoolchildren, aged 6-12 years. Data on respiratory diseases, socio-demographic and environmental
determinants and exposure to air pollution were collected using a questionnaire. Zagorje ob Savi
municipality was divided according to air pollution in three areas: low pollution level area (LPLA),
moderate pollution level area (MPLA), and high pollution level area (HPLA). Logistic regression was
used in statistical analyses.
Results. The global prevalence of acute respiratory diseases was 7.5% in LPLA, 15.6% in MPLA and
17.1% in HPLA (p=0.007). After adjustment for the effects of confounders, significantly highest odds
ratio (OR) for acute respiratory diseases were in comparison to LPLA registered in MPLA (OR=2.5;
p=0.004).The global prevalence of chronic respiratory diseases was 3.3% in LPLA, 7.4% in MPLA
and 9.5% in HPLA (p=0.033). After adjustment for the effects of confounders, significantly higher
odds ratio for chronic respiratory diseases were, in comparison to LPLA, registered in HPLA (OR=2.4;
p=0.045).
Conclusions. The study confirmed significantly higher prevalence of respiratory diseases in
schoolchildren living in MPLA and HPLA in comparison to LPLA. The situation regarding air pollution
in Zagorje ob Savi municipality is very complex and difficult to solve since the sources of pollution
are located in the observed municipality as well as in neighboring municipalities. In the future, it is
important to find the solutions how to ensure effective and sustainable cross-community cooperation
to reduce the environmental problems harmful for health of children from Zagorje ob Savi municipality.
90
DIZ - 111
Percepcija kvalitete vode za piД‡e dobivene iz rijeke Omble, Grad
Dubrovnik
LAKIД† M1, JadruЕЎiД‡ M1, ДЊale MratoviД‡ M1, Grilec D1, KolariД‡ B2
1
2
Zavod za javno zdravstvo DubrovaДЌko-neretvanske Еѕupanije, Dubrovnik, Hrvatska
Zavod za javno zdravstvo ZagrebaДЌke Еѕupanije, ZapreЕЎiД‡, Hrvatska
mato.lakic@zzjzdnz.hr
ДЊetvrtak
Thursday
14
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Cilj: ДЊetiri su osnovna cilja ove studije. Prvi je ustanoviti kakva je percepcija kvalitete i kontrole vode za
piД‡e stanovnika koji se nalaze na podruДЌju opskrbe vodom iz rijeke Omble. Zatim Еѕelimo doznati ДЌega
se ljudi boje kad je u pitanju voda za piД‡e, koga drЕѕe najodgovornijim za kvalitetu vode, i na kraju koje
su moguД‡e intervencije naЕЎeg Zavoda.
Metode: U radu je koriЕЎten upitnik s 30 pitanja, koja su postavljana telefonskom anketom sluДЌajnim
odabirom broja. Sudionici su bile punoljetne osobe s podruДЌja koje se opskrbljuje vodom za piД‡e s
izvora Omble.
Rezultati: ObraД‘ivani rezultati su prikupljani u razdoblju od 13. travnja do 16. lipnja 2010. godine
Odgovorenih anketa bilo je 198, uz postotak odbijanja ankete od 32,4%.
NajveД‡i broj ispitanika bio je Еѕenskog spola (58,9%), srednje struДЌne spreme (56,7%). Sve dobne
skupine su bile podjednako zastupljene, osim najstarije koja broji najmanje ispitanika.
Vodovodnu vodu za piД‡e u svom stanu ili kuД‡i koristi 90,7% anketiranih, a uglavnom ovu vodu koristi
84,5%.
51,5% osoba smatra da je kvaliteta vodovodne vode dobra, dok njih 31,6% smatra da nije ni dobra
ni loЕЎa. Od onih koji smatraju da voda nije dobre kvalitete, 59,5% ih to zabrinjava. Od svih ispitanih
34,4% se boji bolesti kojima bi uzrok bila vodovodna voda.
Najodgovornijima za kvalitetu vodovodne vode ispitanici drЕѕe Vodovod Dubrovnik s prosjeДЌnom
ocjenom 4,22, te sanitarnu inspekciju s 4,06.
68,9% anketiranih smatra da se voda redovito kontrolira. VeД‡ina ispitanika misli da informacije o
kvaliteti vode za piД‡e nisu dostupne (41,2%), iako ih ДЌak 70,8% vjeruje informacijama ZZJZ-a. 71,8%
bi ih voljelo znati viЕЎe o tome ЕЎto se nalazi u vodi za piД‡e.
85,6% ispitanih nikada ne koristi kuД‡ne filtere za vodu.
80,0% ih smatra kako odlagaliЕЎte otpada Grabovica ima osrednji ili veliki utjecaj na vodu iz Omble.
NajveД‡a disperzija rezultata bila je na pitanju utjecaja gradnje HE Ombla na vodu iz rijeke Omble.
ZakljuДЌak: Ispitanici u najveД‡em broju koriste vodu za piД‡e, a neЕЎto viЕЎe od polovice ih smatra da je voda
dobre kvalitete i da se redovito kontrolira. Iako je dokazano da odlagaliЕЎte otpada ima neznatan utjecaj
na vodu iz Omble, gotovo 80% anketiranih smatra kako ima znaДЌajniji ujecaj. Najodgovornijima za
kvalitetu vode drЕѕe vodovod i sanitarnu inspekciju. Zavod Д‡e nastojati poveД‡ati dostupnost informacija
o vodi za piД‡e preko medija.
DIZ - 124
ODRE\IVANJE KONCENTRACIJE NITRATA, KAO POTENCIJALNIH
KANCEROGENA, U POVRД†U
BEVARDI M, BaruЕЎiД‡ L, Jurak G, BudeДЌ M
Zavod za javno zdravstvo вЂњDr. Andrija Е tamparвЂќ, Zagreb, Hrvatska
martina.bevardi@stampar.hr
Uvod: Nitrati su grupe spojeva koje, osim ЕЎto pripadaju kategoriji aditiva u mesnim proizvodima,
mogu se naД‡i kao kontaminanti u zelenom povrД‡u poput ЕЎpinata i zelene salate. U navedenu hranu
dolaze kao posljedica tretiranja tla duЕЎiДЌnim gnojivima. Postoje indikacije da poveД‡ano uzimanje
nitrata/nitrita i nastanak nitrozamina moЕѕe imati za posljedicu razvoj karcinoma gastointestinalnog
91
trakta. Kako je primjena navedenih gnojiva u sve veД‡em porastu tako je kontrola prisutnosti nitrata
sve vaЕѕnija.
Materijali i metode: Uzorci su analizirani tekuД‡inskom kromatografijom visoke djelotvornosti.
Provedena je validacija i mjerna nesigurnost i dokazano je da je metoda prihvatljiva za rutinsku analizu.
Rezultati: U ovom radu analizirane su razliДЌite vrste povrД‡a (mrkva, luk, krumpir, rajДЌica...) i odreД‘ivana
je koncentracija nitrata. U Pravilniku je navedena maksimalna dozvoljena koliДЌina (MDK) samo za
zelenu salatu i ЕЎpinat, a nitrati se nalaze i u ostalom povrД‡u stoga je cilj ovoga rada bio analizirati i
ostale vrste povrД‡a kako bi se utvrdila koncentracija nitrata i usporedila s koncentracijom odreД‘enom
za zelenu salatu i ЕЎpinat.
ZakljuДЌak: Rezultati analize su pokazali da koncentracija nitrata u ostalom povrД‡u ne premaЕЎuju MDK
odreД‘en Pravilnikom za zelenu salatu i ЕЎpinat, ali rezultati nisu zanemarivi pa bi bilo dobro provesti
ispitivanja na veД‡em broju uzoraka i na osnovu dobivenih rezultata dati odgovarajuД‡u preporuku.
DIZ - 129
MONITORING VODE ZA PIД†E U RAZVODNOJ MREЕЅI NA PODRUДЊJU
ZAGREBAДЊKE ЕЅUPANIJE TIJEKOM 2009. GODINE
PAJAN LEHPANER G, Е arДЌeviД‡ L
Zavod za javno zdravstvo ZagrebaДЌke Еѕupanije, Velika Gorica, Hrvatska
gordana.pajan@gmail.com
ДЊetvrtak
Thursday
14
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Uvod: ZagrebaДЌka Еѕupanija smjeЕЎtena je u srediЕЎnjem dijelu sjeverozapadne Hrvatske. PovrЕЎinom je
ЕЎesta, a naseljenoЕЎД‡u ДЌetvrta po veliДЌini Еѕupanija. Vodoopskrba stanovniЕЎtva osigurana je izgraД‘enom
javnom vodoopskrbnom mreЕѕom ili lokalnim vodovodima s ili bez formalnog upravitelja.
Cilj: Utvrditi zdravstvenu ispravnost voda za piД‡e u razvodnoj mreЕѕi na podruДЌju ZagrebaДЌke Еѕupanije
u sklopu Monitoringa voda za piД‡e tijekom 2009. godine.
Metode: Mjesta i frekvencija uzorkovanja, te vrsta analize definirani su Pravilnikom o zdravstvenoj
ispravnosti voda za piД‡e. Planom je bilo predviД‘eno uzorkovanje voda s 136 mjernih toДЌaka iz 23 javna
i 21 lokalnog vodovodnog sustava. PraД‡eni su mikrobioloЕЎki i fizikalno kemijski pokazatelji. Pojedini
fizikalni pokazatelji iz B analize odreД‘eni su na temelju specifiДЌnosti okoliЕЎa. Proveden je i terenski izvid
izvoriЕЎta I dijelova vodovoda koliko je to bilo maksimalno moguД‡e.
Rezultati: Analizom je obraД‘eno 2012 uzoraka vode za piД‡e. Rezultati svih analiza ukazuju na
odstupanja od maksimalno dozvoljenih vrijednosti u 168 uzoraka vode odnosno 8,3%. NajДЌeЕЎД‡a
odstupanja (139 uzoraka odnosno 7,7%) odnosila su se na prisustvo jednog ili viЕЎe parametara
mikrobioloЕЎke analize (ukupne koliformne bakterije, aerobne bakterije, enterococcus i E. coli). 89
neodgovarajuД‡ih uzoraka bila su iz lokalnih vodovoda. Nedozvoljene vrijednosti za fizikalno kemijske
parametre (mutnoД‡a, amonijak, potroЕЎnja KMnO4) utvrД‘ene su u 22 uzoraka vode, odnosno 1,2% od
ukupnog broja. Od ispitivanih pokazatelja B analize u jednom je dokazano Еѕeljezo, u 3 mangan, a u 5
arsen ЕЎto u ukupnom broju B analiza ДЌini 4% odstupanja. Na temelju terenskih izvida uoДЌeno je da veД‡i
dio lokalnih vodovoda nema upravitelja, a i da tehniДЌki ne udovoljavaju zahtjevima o izgledu izvoriЕЎta.
ZakljuДЌak: PraД‡enje kvalitete vode za piД‡e iz razvodne mreЕѕe u ZagrebaДЌkoj Еѕupaniji tijekom 2009.
godine pokazuje da 8,3% uzoraka vode ne odgovara Pravilniku o kvaliteti vode za piД‡e. Jedan
dio problema moЕѕe se svesti na relativno veliki udio (47,7%) lokalnih vodovoda koji osiguravaju
stanovnicima vodu za piД‡e. Trajno rjeЕЎenje bilo bi prikljuДЌenje tih domaД‡instava na javnu vodoopskrbu.
Jedan o javnozdravstvenih problema svakako je i prisutan arsen u vodi za piД‡e koji je geoloЕЎkog porjekla.
Rezultati istraЕѕivanja ukazuju na vaЕѕnost kontinuiranog praД‡enja i poduzimanja javnozdravstvenih
intervencija za poboljЕЎanje kvalitete vode za piД‡e.
92
JZI - 134
PRIMJENA QUECHERS METODE U ANALIZI PESTICIDA U VOД†U I POVRД†U
JURAK G, JeluЕЎiД‡ S, BaruЕЎiД‡ L, Bevardi M, BudeДЌ M, LasiД‡ D, KriviД‡ N
Zavod za javno zdravstvo вЂњDr. Andrija Е tamparвЂќ, Zagreb, Hrvatska
gogajurak@gmail.com
ДЊetvrtak
Thursday
14
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Uvod: Cilj rada bio je utvrditi da li primjena Quechers metode u laboratorijskim uvjetima daje
oДЌekivane rezultate kako navode literaturni podatci. Metoda se primjenjuje u izolaciji, a samim tim i
u identifikaciji i kvantifikaciji pesticida znaДЌajnih u provjeri zdravstvene ispravnosti hrane, poglavito
voД‡a i povrД‡a. Quechers metoda pokazala se kao izuzetno brza, uДЌinkovita, robusna, sigurna i metoda
niskih troЕЎkova.
Materijali i metode: Prikazani su rezultati analize tijekom perioda od jedne godine.Ukupno je
analizirano 260 uzoraka na ostatke organoklornih i organofosfornih pesticida. Analizirane su sljedeД‡e
skupine namirnica: svjeЕѕe voД‡e i povrД‡e, zamrznuto voД‡e i povrД‡e, suЕЎeno voД‡e i povrД‡e te ДЌajevi.
Uzorci su pripremljeni Quechers metodom i snimljeni na plinskom kromatografu sa spektrometrijom
masa (GC-MS).
Rezultati: Od ukupno 260 analiziranih uzoraka, 259 uzoraka ocijenjeno je kao zdravstveno ispravno
dok je jedan uzorak ocijenjen kao zdravstveno neispravan zbog poveД‡ane koncentracije Etiona .Od
ukupno 39 uzoraka citrusa na kojima je primijenjena navedena metoda, kod 10 (25,6%) uzoraka
utvrД‘ena je prisutnost pesticida Imazalila u koncentracijama blizu MDK, a uzorci su ocijenjeni kao
zdravstveno ispravni.
ZakljuДЌak: Quechers metoda pokazala se kao vrlo brza, toДЌna i pouzdana metoda za izolaciju pesticida
iz hrane, osobito voД‡a i povrД‡a i njihovih proizvoda te se moЕѕe preporuДЌiti kao metoda za rutinski rad
u laboratoriju.TakoД‘er moЕѕe se zakljuДЌiti da je joЕЎ uvijek moguД‡a prisutnost pesticida u hrani, stoga
kontinuirana kontrola kako uvoznih, tako i proizvoda domaД‡eg podrijetla mora se i dalje sustavno i
temeljito provoditi.
JZI - 65
PRISTUP PROBLEMATICI BUKE U ISTARSKOJ ЕЅUPANIJI
STOJANOVIД† A, Ciliga E
Zavod za javno zdravstvo Istarske Еѕupanije, Pula, Hrvatska
ekologija@zzjziz.hr
Uvod: Ljudi su sve viЕЎe svakodnevno izloЕѕeni okoliЕЎnoj buci posebno u gradskim podruДЌjima. Buka je
subjektivan osjeД‡aj i velike su razlike u osjetljivosti, a ДЌovjek nema sposobnost privikavanja na trajno
poviЕЎen zvuДЌni podraЕѕaj.
Е tetni utjecaji mogu imati auditivne simptome (zagluЕЎenost, ЕЎum, neugodna bol, gubitak sluha,
vrtoglavica, вЂњzvonjavaвЂќ u uЕЎima) i neauditivne simptome (reakcija endokrinoloЕЎkog i autonomnog
ЕѕivДЌanog sustava uz luДЌenje hormona stresa).
Prema procjenama oko 20% stanovniЕЎtva EU izloЕѕeno je prekomjernim razinama buke.
Vizija EU-a do 2020. godine je saДЌuvanje mirnih podruДЌja i prevencija svih ЕЎtetnih utjecaja buke, s
ciljem da nitko ne bi smio biti izloЕѕen prekomjernim razinama buke.
Cilj: Opisati aktivnosti i probleme vezane za mjerenje buke u Istarskoj Еѕupaniji.
Metode: SluЕѕba za zdravstvenu ekologiju ZZJZIЕЅ se 2000. godine opremom i osobljem osposobila
za navedene poslove (OvlaЕЎtenje Ministarstva zdravstva za obavljanje mjerenja i predviД‘anja buke u
sredini u kojoj ljudi rade i borave).
Dugi niz godina obavljamo poslove za potrebe privrede, inspekcijskih sluЕѕbi, turistiДЌko-ugostiteljskog
sektora, izrade podloge za procjene SUO, privatne osobe.
Od 2007 god. akreditirani smo od strane HAA prema normi HRN EN ISO/IEC 17025.
93
Od 2008 god.akreditirani smo za akustiДЌka ispitivanja buke okoliЕЎa prema HRN ISO 1996-1:2004 i HRN
ISO 1996-2:2008.
Sudjelovali smo na meД‘unarodnom meД‘ulaboratorijskom ispitivanju buke okoliЕЎa u Sloveniji-Vrhnika.
Postoji problem umjeravanja opreme i edukacije struДЌnjaka (zahtjevi norme HRN EN ISO/IEC 17025).
ZaЕЎtitom od buke bave se razliДЌiti profili struДЌnjaka, ДЌiji krajnji rezultat nije prevencija nego donoЕЎenje
mjera za zaЕЎtitu od buke.
Postoji zakonska regulativa viЕЎe ministarstava koja nije meД‘usobno dovoljno usklaД‘ena.
ZakljuДЌak: Mali broj javnozdravstvenih ustanova u svojoj djelatnosti bavi se problemima zaЕЎtite,
praД‡enja i odreД‘ivanja razine buke.
Zbog aktualnosti teme nameД‡e se potreba praД‡enja provoД‘enja nadzora, mjera zaЕЎtite i aktivnog
ukljuДЌivanja javnog zdravstva u upoznavanje stanovniЕЎtva sa posljedicama ЕЎtetnosti kod izloЕѕenosti
prekomjernoj razini buke. TakoД‘er je potrebno slijediti preporuke EU o saДЌuvanju mirnih podruДЌja.
JZI - 14
PROCJENA ZDRAVSTVENIH RIZIKA OD UTJECAJA KOMUNALNE BUKE U
GRADU SPLITU
Д†URIN K1, PeriЕЎ N1, AndriД‡ B1, Gjeldum I2
1
2
Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske Еѕupanije, Split, Hrvatska
Medicinski Fakultet SveuДЌiliЕЎta u Splitu, Split, Hrvatska
katja.curin@zjz-split.htnet.hr
ДЊetvrtak
Thursday
14
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Komunalna buka je bitan ДЌimbenik okoliЕЎa koji u urbanim podruДЌjima postaje sve veД‡i javno zdravstveni
problem, jer moЕѕe bitno oЕЎtetiti psihofiziДЌko zdravlje ljudi i znaДЌajno smanjiti kvalitetu njihova Еѕivota.
Cilj rada je utvrditi razinu buke cestovnog prometa na tri izabrane lokacije (1. izvangradska brza
prometnica - prigradska stambena zona, 2. gradsko raskriЕѕje - stambena, poslovna i zdravstvena KBC
Split zona i 3. gradska prometnica s nagibom - stambena, poslovna, ЕЎkole - obrazovno-edukativna zona)
u gradu Splitu, te usporediti dnevne i noД‡ne razine buke radi procjene rizika na zdravlje puДЌanstva.
Ispitivanje buke izvrЕЎeno je u razdoblju od 1996. do 2009. godine na tri prema procjeni izvrЕЎitelja od
najriziДЌnijih lokacija u Splitu tijekom dana (10-12 sati) i noД‡i (23-01 sat) u proljetno-ljetnom (srpanj,
kolovoz) i jesensko-zimskom (listopad, studeni) razdoblju. Mjerenja su izvrЕЎena prema normi HRN ISO
1996 dio 1 i 2, Akustika - Opis, mjerenje i utvrД‘ivanje buke okoliЕЎa, te normi HRN EN 60804, Zvukomjer
s integriranjem i usrednjavanjem ЕЎto omoguД‡ava usporednu analizu rezultata. Mjerilo se pomoД‡u
aparata Noise Level Analyser tip 2260. U radu su prikazane najviЕЎe i najniЕѕe, te izraДЌunate srednje
ekvivalentne razine buke L ek za dan i noД‡. Rezultati su interpretirani na temelju vaЕѕeД‡ih zakonskih
propisa, tehniДЌkih normativa, te na temelju ciljeva i mjera zaЕЎtite od buke na podruДЌju SDЕЅ. Standard je
bio ekvivalentna razina buke od 65 dB danju i 50 dB noД‡u. Uvidom u izmjerene podatke utvrД‘eno je da
su razine ekvivalentne buke prelazile danju i noД‡u zadane normative na sve tri lokacije s tendencijom
rasta posebno noД‡ne buke u vremenu tijekom 4 godine i do 18 dB. S obzirom na trajnu prisutnost i
izvrЕЎenu procjenu rizika od buke potrebno je ekoloЕЎko-epidemioloЕЎkom studijom objektivizirati uДЌinke
na psihofiziДЌko zdravlje izloЕѕenog puДЌanstva u gradu Splitu.
KljuДЌne rijeДЌi: komunalna buka, okoliЕЎ, zdravstveni rizik, psihofiziДЌko zdravlje, Split
94
JZI - 73
KAKVOД†A PREHRANE U ZATVORU U RIJECI OCIJENJENA POMOД†U
INDEKSA ZDRAVE PREHRANE
KENДЂEL JOVANOVIД† G, PaviДЌiД‡ ЕЅeЕѕelj S, Radeta A, LinЕЎak ЕЅ
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske Еѕupanije, Rijeka, Hrvatska
gogakendel@inet.hr
ДЊetvrtak
Thursday
14
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Cilj: Pravilna prehrana je jedan od Еѕivotnih glavnih elemenata koji utjeДЌe na zdravlje, a utjecaj prehrane
u prevenciji i lijeДЌenju bolesti je dobro poznat. Zatvorenicima u zatvoru se osiguravaju dnevni obroci
koji trebaju zadovoljiti njihove energetske i prehrambene potrebe. Nastavni Zavod za javno zdravstvo
Primorsko-goranske Еѕupanije provodi dugogodiЕЎnju zdravstvenu kontrolu prehrane u Zatvoru u Rijeci.
Cilj ovog rada bio je ocijeniti kakvoД‡u prehrane u Zatvoru u Rijeci u cilju osiguranja pravilne prehrane.
Metode: Za ocjenu kakvoД‡e prehrane zatvorenika koristili smo rezultate kemijskih analiza cjelodnevnih
obroka uzetih u Zatvoru u Rijeci posljednjih deset godina ДЌetiri puta godiЕЎnje metodom duplih obroka
(N=40), te Prehrambeni standard za prehranu zatvorenika i indeks zdrave prehrane (HEI), gdje HEI
manji od 51 ukazuje na вЂњloЕЎuвЂќ prehranu, od 51 do 80 prehranu koja вЂњtreba poboljЕЎanjeвЂќ, a veД‡i od 80
na вЂњdobruвЂќ prehranu.
Rezultati: ProsjeДЌna energetska vrijednost cjelodnevnih obroka bila je viЕЎa od preporuka za prehranu
zatvorenika, te energetski udjel bjelanДЌevina kao posljedica veД‡e koliДЌine mesa i mesnih proizvoda.
Energetski udio masti i ugljikohidrata bio je unutar preporuka, sa veД‡im rasponom vrijednosti za
masti. ProsjeДЌna koliДЌina biljnih vlakana bila je viЕЎa od preporuka. VoД‡e je bilo zastupljeno u 65%
analiziranih cjelodnevnih obroka, a kuhana povrtna jela u 40%. Prema indeksu zdrave prehrane,
prosjeДЌna prehrana ocijenjena je s вЂњtreba poboljЕЎanjeвЂќ (53,2 В± 25,3) s velikim rasponom vrijednosti.
ZakljuДЌak: Prema dobivenim rezultatima zdravstvene kontrole prehrane u Zatvoru u Rijeci moЕѕe se
zakljuДЌiti da postoji trend nepravilne prehrane, zbog velikog udjela jela veД‡e energetske, a manje
hranjive gustoД‡e. DugogodiЕЎnje, takva prehrana moЕѕe utjecati na pojavnost bolesti vezanih uz
nepravilnu prehranu. Briga javnog zdravstva je da utvrД‘uje kakvoД‡u prehrane zatvorenika, utjeДЌe
na dostupnost poЕѕeljnih skupina namirnica i provoД‘enje odgovarajuД‡e prehrane, te da utjeДЌe na
edukaciju zatvorenika o pravilnoj prehrani u cilju oДЌuvanja zdravlja i preventive bolesti vezanih uz
nepravilnu prehranu.
KljuДЌne rijeДЌi: prehrana zatvorenika, zdravstvena kontrola prehrane, javno zdravstvo, indeks zdrave
prehrane
DIZ - 241
NESREД†E ME\U BOLNIДЊKI LIJEДЊENIM OSOBAMA MLA\E I STARIJE
ЕЅIVOTNE DOBI
KOLДЊIД† I1, Vorko JoviД‡ A1, Rodin U2, BrkiД‡ BiloЕЎ I2, Antoljak N1,2, PolaЕЎek O1
1
2
Е kola narodnog zdravlja вЂњAndrija Е tamparвЂќ Medicinskog fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
ikolcic@snz.hr
Cilj rada bio je istraЕѕiti rizike pojave nesreД‡a u hospitaliziranoj populaciji mlaД‘e (18-64) i starije Еѕivotne
dobi (в‰Ґ 65 godina).
U ovom presjeДЌnom istraЕѕivanju prikupljeni su podaci iz 21 bolnice iz svih dijelova Hrvatske. Posebno
pripremljeni upitnik ispunilo je 1138 osoba koje su bile hospitalizirane zbog ozljede/nesreД‡e tijekom
oЕѕujka do svibnja 2008. godine. Upitnik se sastojao od pitanja o osobnim obiljeЕѕjima, socioekonomskom
statusu, navikama, zdravstvenom stanju prije nesreД‡e te o okolnostima nesreД‡e (vremenu i mjestu
nesreД‡e, aktivnosti prije nesreД‡e, naДЌinu ozljeД‘ivanja, itd). Podaci su ЕЎifrirani u skladu s NOMESCO
klasifikacijom. U analizi je koriЕЎten hi-kvadrat test.
95
U uzorku je bilo 773 ispitanika mlaД‘ih od 65 godina (78,2%) i 216 ispitanika starih 65 ili viЕЎe godina
(21,8%). U starijoj dobnoj skupini bilo je 64,8% Еѕena i 35,2% muЕЎkaraca (P<0,001). Razlike izmeД‘u
dviju dobnih skupina pronaД‘ene su i u razini obrazovanja, braДЌnom statusu, broju ДЌlanova kuД‡anstva,
navikama puЕЎenja i konzumacije alkohola (svi P<0,001). NajДЌeЕЎД‡e vrste nesreД‡e za mlaД‘e od 65
godina bile su pad (51,0%), prometne nesreД‡e (44,4%) i nasilje, tj. napad (3,2%), dok je u starijoj
dobnoj skupini pad bio zastupljen s 88,1%, a slijedile su prometne nesreД‡e (8,9%) i samoozljeД‘ivanje
(1,2%). U mlaД‘oj dobnoj skupini nesreД‡e su bile najДЌeЕЎД‡e u prometu (31,3%), a slijedili su obavljanje
kuД‡anskih poslova (17,1%) i fiziДЌkog rada na poslu (13,1%), a u starijoj dobnoj skupini to su bili
poslovi u kuД‡anstvu (44,2%), sudjelovanje u prometu (12,1%) i aktivnosti vezane uz slobodno vrijeme i
rekreaciju (9,2%; P<0,001). Mjesto nesreД‡e u starijoj dobnoj skupini je najДЌeЕЎД‡e bilo u kuД‡i, zatim oko i
izvan kuД‡e i na prometnicama (35,0; 27,6 i 17,1%), a u mlaД‘oj dobnoj skupini na prometnicama, izvan
kuД‡e i u radnom prostoru (34,7; 19,3 i 12,2%; P<0,001). ZabiljeЕѕena je i statistiДЌki znaДЌajna razlika
u danu u tjednu kad se dogodila nesreД‡a (kod mlaД‘ih najДЌeЕЎД‡e u subotu [16,1%], a kod starijih u
ponedjeljak [20,7%], P=0,014) i u dobi dana (P=0,002).
Ovi rezultati pokazuju rizike i riziДЌne uvjete u kojima se dogaД‘aju nesreД‡e s teЕЎkim posljedicama u
skupini osoba mlaД‘ih i starijih od 65 godina. Takvim saznanjima mogu se predlagati uДЌinkovitiji
programi prevencije tih nesreД‡a u Hrvatskoj.
DIZ - 345
JAVNOZDRAVSTVENI ZNAДЊAJ MEDITERANSKE PREHRANE
CATTUNAR A, Capak K, MiД‡oviД‡ V
Medicinski fakultet SveuДЌiliЕЎta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska
albert2@hi.htnet.hr
14
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Mediteranska prehrana zasniva se na tradicionalnoj prehrani juЕѕne Italije i priobalne GrДЌke i Krete, a
pojedinci ju smatraju ne samo naДЌinom prehrane veД‡ i stilom Еѕivota. Osnovu piramide mediteranske
prehrane ДЌine namirnice biljnog podrijetla kao ЕЎto su povrД‡e, voД‡e, Еѕitarice, tjestenina i kruh, maslinovo
ulje, zatim riba (osobito plava), neЕЎto manje perad i jaja, te umjerene koliДЌine crnog vina (bevanda).
Sve te vrste namirnica sadrЕѕe bioaktivne komponente koje imaju dokazano pozitivno djelovanje na
zdravlje a osobito treba naglasiti maslinovo ulje koje je jedna od najvaЕѕnijih komponenti mediteranske
prehrane. Zadnja zdravstvena studija, provedena u GrДЌkoj 2009. godine, doЕЎla je do zakljuДЌka da
dominantne komponente, kao ЕЎto su visoka konzumacija voД‡a, povrД‡a, maslinovog ulja, mahunarki
(leguminoza) i oraha, umjerena konzumacija alkohola, te niska konzumacija mesa i mesnih preraД‘evina
sluЕѕe kao prediktor niЕѕe stope mortaliteta. U toj studiji sudjelovalo je oko 24 000 muЕЎkaraca i Еѕena
koji su imali dokumentirani zdravstveni status, odnosno kod kojih ranije nije bio dijagnosticiran
rak, srДЌana oboljenja ili dijabetes. Kada se govori o vrstama raka tipiДЌnim za razvijena druЕЎtva (rak
debelog crijeva, dojke i prostate) trebalo bi spomenuti da se radi o vrstama raka koje su povezane
s prehranom. Mediteranska prehrana bogata je prehrambenim tvarima koje imaju zaЕЎtitnu ulogu,
pogotovo maslinovo ulje koje zaustavlja promociju raka debelog crijeva, ponajviЕЎe zbog antioksidansa
i fitosterola koje sadrЕѕi. Mediteranska prehrana ima i svoju ulogu i u prevenciji prekomjerne tjelesne
teЕѕine i pretilosti. Debljina je ozbiljna bolest, a zbog svoje prevalencije postala je globalnom
epidemijom. Debljina nastaje interakcijom genetskih, metaboliДЌkih i vanjskih ДЌimbenika (ponajviЕЎe
tjelesne aktivnost i prehrane). Prevencija debljine od velike je vaЕѕnosti za zdravlje, a isto tako i uloga
mediteranske prehrane koja, zbog svojih karakteristika, moЕѕe bitno utjecati na prevenciju i smanjenje
debljine. Mediteranska prehrana, uz primjerenu tjelesnu aktivnost, pridonosi boljoj tjelesnoj i duЕЎevnoj
kondiciji, oДЌuvanju funkcionalnih sposobnosti, miЕЎiД‡ne mase, rada organa i organskih sustava, te
usporavanju degenerativnih procesa, ukljuДЌujuД‡i i one kognitivne, ЕЎto je od izuzetne vaЕѕnosti za stariju
populaciju. Ljudi sve viЕЎe razmiЕЎljaju ДЌime se i kako hrane, te na koji naДЌin mogu hranom poboljЕЎati
svoje zdravlje i tom smislu nuЕѕno je promovirati mediteransku prehranu.
ДЊetvrtak
Thursday
96
JZI - 357
SPECIFIДЊNOSTI UVJETA STANOVANJA I KOMUNALNIH UVJETA NA
OTOCIMA VISU, MLJETU I LASTOVU
JANEV HOLCER N, MustajbegoviД‡ J, Vitale K, Senta MariД‡ A
Е kola narodnog zdravlja вЂњAndrija Е tamparвЂќ Medicinskog fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
njanev@snz.hr
ДЊetvrtak
Thursday
14
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Uvod: Otoci Jadrana su podruДЌja od posebnog drЕѕavnog interesa RH, a prema klasifikaciji OECD-a
pripadaju znaДЌajno ruralnim podruДЌjima. Na 48 naseljenih otoka (5,46% ukupnog teritorija) Еѕivi
2,75% stanovniЕЎtva. ZnaДЌajke ruralnih podruДЌja su u ekoloЕЎkom smislu loЕЎiji uvjeti Еѕivota i pristupa
stanovniЕЎtva temeljnim pogodnostima (opremljenost WC-om, kupaonicom, tekuД‡om vodom,
kanalizacijom, odlagaliЕЎtem otpada).
Cilj: Procijeniti specifiДЌnost uvjeta Еѕivota na otocima Visu, Mljetu i Lastovu obzirom na kvalitetu i
opskrbljenost vodom za piД‡e, postojanje sustava odvodnje otpadnih voda i dispozicije krutog
otpada. Prepoznavanje relevantnih stanja i okoliЕЎnih ДЌimbenika pruЕѕa moguД‡nost modificiranja
javnozdravstvenog i komunalnog pristupa stanovniЕЎtvu i podizanja ukupne kvalitete Еѕivota.
Metode: Upitnikom HELS je procijenjena dostupnost komunalnoj infrastrukturi stanovnika otoka,
izabranih kao model ruralnog Еѕivota na otocima. Analizirani su fizikalno-kemijski i mikrobioloЕЎki
pokazatelji kvalitete vode za piД‡e, prikupljeni podaci o opskrbljenosti vodom za piД‡e, odvodnji otpadnih
voda, dostupnosti odlagaliЕЎtu otpada, stanja infrastrukture te uvjeta stanovanja.
Rezultati: Uzorak je saДЌinjavalo ukupno 364 ispitanika, od ДЌega na Visu 131, Lastovu 113 i Mljetu 120
ispitanika.
Na Visu su svi ispitivani stanovnici prikljuДЌeni na vodoopskrbni sustav, na Lastovu 77,87%, a na
Mljetu samo 13,33%. Ostali stanovnici za piД‡e koriste vodu iz obiteljskih cisterni punjenih kiЕЎnicom,
desaliniziranom vodom i vodom s brodova-vodonosaca. Uzorci vode za piД‡e iz vodopskrbnih sustava
zadovoljavaju kvalitetom po svim pokazateljima. Svi uzorci vode za piД‡e iz cisterni na Mljetu bili su
mikrobioloЕЎki neispravni, na Lastovu ДЌak 98,23%, a na Visu 63,36%. Komunalni otpad se prikuplja i
deponira na odreД‘enom, neograД‘enom prostoru, a manjim djelom nekontrolirano spaljuje. Sustav
odvodnje otpadnih voda pokazuje najniЕѕu izgraД‘enost. Na Visu je veД‡ina, a na Lastovu i Mljetu samo
10% domaД‡instava prikljuДЌeno na kanalizaciju te za odvodnju otpadne vode koriste septiДЌke jame.
ZakljuДЌak: Zbog sveukupnih ekoloЕЎkih i socio-ekonomskih uvjeta na otocima, potrebno je promatrati
svaku otoДЌnu sredinu zasebno. Obzirom na mali broj stanovnika i njihovu disperziranost potrebno je
napraviti ciljane javno zdravstvene intervencije, ДЌiji opseg nuЕѕno ne mora biti velik, veД‡ odgovarajuД‡i
za lokalnu zajednicu. Rezultati ukazuju na potrebu sanacije i poboljЕЎanje pojedinih infrastrukturalnih
segmenta, a od posebnog znaДЌaja je edukacija i osnaЕѕivanje stanovniЕЎtva za sudjelovanjem i
partnerstvom u javno zdravstvenim akcijama.
97
Podtema Subtopic:
SPRJEДЊAVANJE BOLESTI - MoЕѕe li zajednica biti zdrava ako je okoliЕЎ bolestan?
DISEASE PREVENTION - Can the Community be healthy if the environment is sick?
Usmena izlaganja Oral presentations
POZ - 140
PROCJENA UTJECAJA NA ZDRAVLJE - ISKUSTVO S VIЕ KOVA
BENДЊEVIД†-STRIEHL H1,2, MalatestiniД‡ ДЂ1,2, Bilajac L1,2
1
2
Medicinski fakultet SveuДЌiliЕЎta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske Еѕupanije, Rijeka, Hrvatska
henrietta@striehl.eu
JZI - 34
PREVENCIJA POREMEД†AJA PREHRANE
BALABANIД† MAVROVIД† J, BalabaniД‡ I
Udruga PET+, Zagreb, Hrvatska
mavroviД‡.jelena@gmail.com
PoremeД‡aji prehrane preteЕѕno se javljaju meД‘u adolescentskom populacijom. Procjenju se da otprilike
20 posto djevojaka ima simptome bulimije, anoreksije, kompluzivnog prejedenja ili nespecifiДЌnog
poremeД‡aja prehrane. Provedeno istraЕѕivanje je evaluacija uДЌinkovitosti programa primarne prevencije
poremeД‡aja prehrane provedenog putem radionica meД‘u populacijom zagrebaДЌkih srednjoЕЎkolskih
uДЌenica. Radionice su osmiЕЎljene posebno za potrebe provedbe ovog programa, te su odrЕѕane u
ciklusu od 10 radionica po 45 min, od rujna do prosinca 2009.
ДЊetvrtak
Thursday
14
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Cilj: Prikazati provedbu i rezultate procjene utjecaja na zdravlje koju je Nastavni zavod za javno
zdravstvo proveo u OpД‡ini ViЕЎkovo kako bi se procijenio utjecaj odlagaliЕЎta opasnog otpada вЂњSovjakвЂќ
i komunalnog opada вЂњViЕЎevacвЂќ.
Metode: Odabrana je Procjena utjecaja na zdravlje (PUZ), razine brze PUZ. Provedene aktivnosti
za procjenu ukljuДЌivale su: ukljuДЌivanje suprostavljenih strana u proces PUZ, istraЕѕivanja dostupnih
dokumenata i izvjeЕЎtaja,novinskih ДЌlanaka, inspekciju podruДЌja, prouДЌavanje relevantne literature,
razgovori sa stanovniЕЎtvom, struДЌnjacima relevantnih podruДЌja, predstavnicima OpД‡ine ViЕЎkovo i
udruga graД‘ana na podruДЌju OpД‡ine. Za procjenu se koristio i posebno strukturirani upitnik, dijelom
preuzet iz PUZ koju je proveo вЂњNorth Sheffield Primary care trustвЂќ za odlagaliЕЎte вЂњParkwoodвЂќ u
Velikoj Britaniji. Prvenstveno se utvrД‘ivalo ДЌimbenike koji mogu djelovati ЕЎtetno na odrednice zdravlja,
ukljuДЌujuД‡i i druЕЎtvene odrednice zdravlja.
Rezultati: Kvantitativni pokazatelji iz podataka koje rutinski prikuplja Zavod za javno zdravstvo nisu
dali rezultate koji bi sa sigirnoЕЎД‡u potvrdili poveД‡an broj odreД‘enih dijagnoza bolesti u promatranom
podruДЌju. StanovniЕЎtvo oko odlagaliЕЎta ima simptome koji mogu ukazivati na utjecaj odlagaliЕЎta na
zdravlje. Zajednica je uznemirena, ДЌlanovi zajednice su loЕЎe povezani. ДЊinjenica je da do sada nije
napravljena niti jedna opseЕѕnija studija koja bi dala nepobitne zakljuДЌke u vezi zdravlja ljudi na tom
podruДЌju, a komunikacija s predstavnicima lokalnih vlasti i komunikacija s prestavnicima zdravstva
odvija se uglavnom preko predstavnika lokalne interesne skupine i medija. Svaki prijedlog PUZ za
poboljЕЎanje socijalne kohezije u promatranoj zajednici odbaДЌen je kao nepotreban. Povjerenje ukazano
osobama ukljuДЌenim u provedbu PUZa izigrano je objavljivanjem preliminarnog izvjeЕЎД‡a koje je trebalo
sluЕѕiti kao matrijal za konsenzus konferenciju.
ZakljuДЌak: Socijalni koncept zdravlja i kvaliteta Еѕivota kao vaЕѕan segment zdravlja nisu doprli do
svijesti sudionika ove PUZ. Promocija ovog koncepta vaЕѕna je za opstanak javnog zdravstva i cjelovito
shvaД‡anje uloge struДЌnjaka javnozdravstvenih usmjerenja.
98
Ciljevi programa bili su (1) promjena slike o sebi i podizanje samopouzdanja polaznica, (2) unaprjeД‘enje
zdravih navika hranjenja i ostalih ponaЕЎanja vaЕѕnih za zdravlje, (3) promjena stavova i kulturnih
stereotipa mrЕЎavosti kao ideala Еѕenske ljepote. IstraЕѕivanje je provedeno na uzorku od 165 uДЌenica u
osam srednjih ЕЎkola tj.u 15 razreda na ЕЎirem podruДЌju Zagreba, a vrsta uzorka je prigodni. UДЌenice su
ispunjavale upitnik na poДЌetku i na kraju radioniДЌkih ciklusa.
Koristili smo metodu anketnog upitnika koji je sadrЕѕavao je pitanja vezana uz opД‡u razinu
samopoЕЎtovanja pojedinca (Rosenbergova skala), pitanja vezana uz opД‡e zadovoljstvo tjelesnim
izgledom (Body Shape Questionnaire), pitanja kojim su se utvrД‘ivala miЕЎljenja uДЌenica o vaЕѕnosti
вЂћmrЕЎavogвЂњ tijela za kvalitetan i sretan Еѕivot (te u sklopu toga i njihovi stavovi o pretilim pojedincima) i
pitanja o prehrambenim navikama srednjoЕЎkolskih uДЌenica te moguД‡a prisutnost simptoma poremeД‡aja
prehrane. TakoД‘er, upitnik je sadrЕѕavao i pitanja o percepciji vlastitog tijela te pitanja o dobi, teЕѕini
i visini uДЌenice. Time smo dobili indeks samopoЕЎtovanja (30,53 вЂ“ 32,03 [1], p<0,05) indeks vaЕѕnosti
mrЕЎavosti (24,4-25,4; p<0,05), indeks opД‡eg zadovoljstva tjelesnim izgledom (19,92- 19,54) i indeks
riziДЌnog ponaЕЎanja (8,52- 8,44; p<0,05). Razlika izmeД‘u dva mjerenja testirana je t-testom za zavisne
uzorke a povezanost izmeД‘u pojedinih indeksa utvrД‘ivala se regresijskom analizom.
Rezultati su pokazali da su uДЌenice nakon pohaД‘anja radionica pokazivale veД‡u stupanja
samopoЕЎtovanja (mjerenog Rosenbergovom skalom), da su imale pozitivnije miЕЎljenje prema pretilim
osobama te da su pridavale manju vaЕѕnost вЂћmrЕЎavostiвЂњ u ukupnoj kvaliteti Еѕivota. TakoД‘er, znaДЌajno
su se smajnjili obrasci riziДЌnog ponaЕЎanja povezani s javljanjem anoreksije, bulimije, kompulzivnog
prejedanja i nespecifiДЌnog poremeД‡aja prehrane. Provedeno istraЕѕivanje je ukazalo i na povezanost ovih
varijabli. Nezadovoljstvo tjelesnim izgledom, samopoЕЎtovanje osobe, miЕЎljenja o vaЕѕnosti mrЕЎavosti za
kvalitetu Еѕivota te samo ponaЕЎanjem koje moЕѕe ukazivati na poremeД‡aj prehrane usko su povezane
varijable i svaka od njih moЕѕe sluЕѕiti kao znaДЌajan prediktor druge varijable.
Temeljem provedenog istraЕѕivanja ZakljuДЌujemo da je program prevencije poremeД‡aja prehrane
uДЌinkovito djelovao na ciljnu skupinu te da je smanjio vjerojatnost pojave oboljenja kod polaznica
programa.
ДЊetvrtak
Thursday
14
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
JZI - 217
IMPACT OF AIR POLLUTION WITH PARTICULATE MATTER ON ADMISSIONS
TO THE PHC UNIT DUE TO RESPIRATORY DISEASES IN CHILDREN: AN
ECOLOGICAL STUDY
Kukec A, Farkas-LainЕЎДЌak J, ZALETEL KRAGELJ L
Public Health Center, Faculty of Medicine, University of Ljubljana, Ljubljana, Slovenia
andreja.kukec@mf.uni-lj.si
Aim. Several epidemiological studies have consistently demonstrated an association between
admissions to the PHC unit due to respiratory diseases in children and different levels of particulate
matter (PM10). The aim of this study was to assess this association in children from Zagorje ob Savi
municipality/Slovenia to identify the need for public health action.
Methods. A time series ecological study was carried out between April 2008 and November 2009.
The daily admission rate due to acute respiratory diseases as well as acute exacerbations of chronic
respiratory diseases at the Community Health Centre Zagorje ob Savi was observed. The children aged
between one month and 11 years were observed. For the purpose of assessment of the level of PM10
air pollution, existing data collected in Slovenia through regular environmental monitoring carried out
by Environmental Agency of the Republic of Slovenia were used. The data included 24-hr averages of
PM10 concentrations and data on daily meteorological conditions (temperature, relative air humidity,
wind speed and direction).
Results. A total of 1,559 first visits of children due to respiratory diseases at the Community Health
Centre Zagorje ob Savi were registered during the observed period. The daily admission rates due to
all and due to specific respiratory diseases were calculated. The results of daily PM10 concentrations
showed that the average daily concentration exceeded the daily limits recommended by WHO air
quality guidelines almost all of the time. The analysis of average annual concentrations of PM10
additionally showed two extreme peaks of PM10 concentration, one at the beginning of winter and
99
one in the spring time. The daily admission rates relative of the first visits due to respiratory symptoms
showed the same pattern.
Conclusion. The results of our study confirmed the association between daily admission rates due
to respiratory diseases in children from Zagorje ob Savi municipality and different levels of PM10
concentration; the association in reference was proven on the population level and imposes the need
for public health action in the near future.
JZI - 354
DISTRIBUCIJA ALERGIJA DIЕ NOG SUSTAVA I URE\ENJE PROSTORA U
VINKOVCIMA OD 1995. DO 2005. GODINE
SANKOVIД† M
Grad Vinkovci, Vinkovci, Hrvatska
mandica.sankovic@gmail.com
ДЊetvrtak
Thursday
14
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Incidencija astme i alergijskog rinitisa u porastu je u cijelom svijetu. Uzroci ovog poveД‡anja nisu
razjaЕЎnjeni, ali se smatra da znaДЌajnu ulogu imaju ДЌimbenici okoliЕЎa.
Cilj istraЕѕivanja bio je procijeniti utjecaj urbanog odnosno ruralnog naДЌina stanovanja, zagaД‘enja
zraka cestovnim prometom, raЕЎirenosti ambrozije i intenziteta sadnje alergogenog drveД‡a na spolno i
dobno specifiДЌne godiЕЎnje stope incidencije astme i alergijskog rinitisa u razliДЌitim dobnim skupinama
tijekom 10-godiЕЎnjeg razdoblja u gradu Vinkovci.
Restrospektivno istraЕѕivanje provedeno je u razdoblju od sijeДЌnja 2006. do srpnja 2007. godine.
IstraЕѕivanjem su obuhvaД‡eni svi stanovnici Vinkovaca koji su zdravstveno osigurani u Vinkovcima (oko
99%), a u kojih je od sijeДЌnja 1996. do prosinca 2005. godine u zdravstvenom kartonu obiteljskog
lijeДЌnika navedena dijagnoza alergijskog rinitisa i/ili astme. Ukupno je pregledano 43.200 zdravstvenih
kartona u svih 24 ambulanti obiteljske medicine u Vinkovcima.
Tijekom promatranog razdoblja otkriveno je 558 sluДЌajeva alergijskog rinitisa (J30), te 394 sluДЌaja
astme (J45). Regresijska analiza potvrdila je znaДЌajnu pozitivnu korelaciju izmeД‘u stope incidencije
alergijskog rinitisa i astme i muЕЎkog spola. Kao i u sluДЌaju alergijskog rinitisa, najveД‡e stope incidencije
astme uoДЌene su u djece mlaД‘e od 15 godina Еѕivota. Stopa incidencije J30 rasla je tijekom promatranog
razdoblja samo u djece (RR 1,32; 95% CI 1,24-1,42; P<0,001), ali ne i u odraslih osoba. Utjecaj dobi
joЕЎ je bolje uoДЌljiv u sluДЌaju J45. Vremenski trend stopa incidencije J45 bio suprotnog smjera u djece
i u odraslih osoba: poveД‡avala se u djece tijekom promatranog razdoblja (RR 1,21; 95% CI 1,141,29; P<0,001), a smanjivala se u odraslih osoba (RR 0,81; 95% CI 0,76-0,86; P<0,001). NajveД‡i broj
dijagnoza J30 bio je postavljan tijekom dva razdoblja u godini: proljetne vrЕЎne vrijednosti najbolje
se podudaraju s razdobljem cvjetanja odreД‘enih vrsta drveД‡a, prvenstveno breze, i cvjetanja trava, a
vrЕЎna vrijednost u kasno ljeto i ranu jesen s cvjetanjem ambrozije. Potpuno drugaДЌija slika uoДЌena je u
sluДЌaju J45. Postavljenih dijagnoza bilo je viЕЎe tijekom rane jeseni i zime, ЕЎto moЕѕe upuД‡ivati na ulogu
izloЕѕenosti peludi ambrozije, te na nastup/pogorЕЎanje simptoma astme tijekom hladnog dijela godine.
Ruralni naДЌin stanovanja bio je povezan s manjom godiЕЎnjom stopom incidencije alergijskog rinitisa
i veД‡om godiЕЎnjom stopom incidencije astme u odnosu na urbani naДЌin stanovanja, ali samo u
odraslih osoba, a ne i u djece. Od ostalih prouДЌavanih ДЌimbenika okoliЕЎa, jedino je sadnja jako do
vrlo jako alergogenog drveД‡a bila povezana s viЕЎom godiЕЎnjom stopom incidencije astme u ruralnim
podruДЌjima grada. Sezonalnost postavljanja dijagnoze alergijskog rinitisa i astme upuД‡uje na vaЕѕni
javnozdravstveni problem izloЕѕenosti stanovnika grada peludi drveД‡a, trava i ambrozije, koji je moguД‡e
u veД‡oj mjeri smanjiti mjerama komunalnog i urbanog ureД‘enja.
100
JZI - 130
MONITORING NITRATA U VODI ZA PIД†E NA PODRUДЊJU KOPRIVNIДЊKOKRIЕЅEVAДЊKE ЕЅUPANIJE
NEMДЊIД†-JUREC J, Vadla D
Zavod za javno zdravstvo KoprivniДЌko-kriЕѕevaДЌke Еѕupanije, Koprivnica, Hrvatska
nemcic-jurec@inet.hr
ДЊetvrtak
Thursday
14
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Uvod: U Nitratnoj direktivi Europske unije navodi se da je poljoprivreda izvor oneДЌiЕЎД‡enja pitke
podzemne vode nitratima. Na podruДЌju KoprivniДЌko-kriЕѕevaДЌke Еѕupanije, podzemna voda koristi se
kao jedini izvor vode za piД‡e, stoga je od iznimnog interesa spoznaja o izmjerenim koncentracijama
nitrata u vodi za piД‡e s obzirom na moguД‡nost ЕЎtetnog djelovanja nitrata na ljudsko zdravlje.
Prema dosadaЕЎnjim znanstvenim spoznajama prekomjerni unos nitrata u organizam moЕѕe doprinijeti
pojavnosti tumora probavnog trakta, Non-Hodkin limfoma, methemoglobinemije te izazvati spontane
abortuse i poremeД‡aje intrauterinog rasta koji mogu dovesti do razvoja uroД‘enih mana.
Metode: U razdoblju od 2002. do 2007. godine u poljoprivrednim domaД‡instvima na podruДЌju
KoprivniДЌko-kriЕѕevaДЌke Еѕupanije, uzorkovano je 1170 uzoraka vode za piД‡e iz plitkih bunara s ciljem
utvrД‘ivanja koncentracije nitrata te predlaganja mjera za korekciju poljoprivrednih zahvata kojima bi
se sprijeДЌilo daljnje oneДЌiЕЎД‡enje vode za piД‡e nitratima. Koncentracija nitrata u vodi za piД‡e utvrД‘ena
je metodom ionske kromatografije, HRN EN ISO 10304-1:1998.
Rezultati: Od ukupnog broja ispitanih uzoraka na podruДЌju KoprivniДЌko-kriЕѕevaДЌke Еѕupanije u 25%
uzoraka utvrД‘ena je koncentracija nitrata iznad maksimalno dozvoljene koncentracije propisane
Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piД‡e. Na podruДЌju grada KriЕѕevaca i okolnih naselja udio
neispravnih uzoraka je 38% (N=382), na podruДЌju Koprivnice i okolnih naselja 23% (N=613), dok je
6% (N=175) neispravnih uzoraka utvrД‘en u vodi za piД‡e iz domaД‡instava sa podruДЌja grada ДЂurД‘evac
i okolnih naselja. Udio neispravnih uzoraka razliДЌit je ovisno o podruДЌju Еѕupanije, stoga je utvrД‘en
prostorni raspored nitrata. NajveД‡e oneДЌiЕЎД‡enje pitke vode nitratima porijeklom je iz poljoprivredne
proizvodnje koja ukljuДЌuje primjenu organskih i mineralnih gnojiva, te nepropisno izvedenih staja i
septiДЌkih jama u blizini bunara. Na pojedinim lokacijama uzorkovanja utvrД‘ena je i pozitivna (r=0,87)
ili negativna (r=-0,66) korelacija izmeД‘u poviЕЎene koncentracije nitrata i koliДЌine oborina.
ZakljuДЌak: Djelotvorna zaЕЎtita pitke podzemne vode bazira se na utvrД‘ivanju izvora i intenziteta
oneДЌiЕЎД‡enja na podruДЌjima intenzivne poljoprivrede stoga i ovo istraЕѕivanje doprinosi boljoj primjeni
Nitratne direktive u cilju smanjenja rizika za okoliЕЎ i zdravlje ljudi na podruДЌju KoprivniДЌko-kriЕѕevaДЌke
Еѕupanije, a moЕѕe se primijeniti i na ostalom dijelu Sjeverozapadne Hrvatske.
JZI - 198
PROFESIONALNE BOLESTI - POKAZATELJ POTREBE PREVENTIVNOG
DJELOVANJA U ZAЕ TITI ZDRAVLJA RADNIKA
BOGADI Е ARE A, KneЕѕeviД‡ B, Е ariД‡ I
Hrvatski zavod za zaЕЎtitu zdravlja i sigurnost na radu, Zagreb, Hrvatska
abogadi-sare@hzzzsr.hr
Cilj: Cilj rada je prikazati uДЌestalost, vrstu i preventabilnost profesionalnih bolesti registriranih u
Registru profesionalnih bolesti pri Hrvatskom zavodu za zaЕЎtitu zdravlja i sigurnost na radu.
Metode: Sve bolesti koje se priznaju profesionalnim u sustavu zdravstvenog osiguranja zaЕЎtite
zdravlja na radu, upisuju se u Registar profesionalnih bolesti pri Hrvatskom zavodu za zaЕЎtitu zdravlja
i sigurnost na radu. Analizirane su sve profesionalne bolesti registrirane u 2009. godini, s obzirom
na dijagnozu bolesti, duljinu radnog staЕѕa, gospodarstvenu djelatnost i radne uvjete zaposlenog, te
moguД‡nost preventivnog djelovanja.
Rezultati: Tijekom 2009. godine u registar je upisano 195 profesionalnih bolesti, dijagnosticiranih
najДЌeЕЎД‡e u muЕЎkaraca (76%), u radnika srednje struДЌne spreme (50%), u Еѕivotnoj dobi iznad 50 godina
101
(75%) i s prosjeДЌnim radnim staЕѕom od 21 godinu na radnom mjestu koje je uzrokovalo bolest.
Profesionalne bolesti su utvrД‘ene najДЌeЕЎД‡e u preraД‘ivaДЌkoj industriji (stopa/100000 zaposlenih =
38,06), poljoprivredi, lovu i ЕЎumarstvu (29,90), ribarstvu (21,23) i u djelatnosti zdravstvene zaЕЎtite
i socijalne skrbi (12,76), a bile su uzrokovane fibrogenim praЕЎinama, odnosno azbestom (62%),
vibracijama (11%), statodinamiДЌkim optereД‡enjima (9%) i bioloЕЎkim ЕЎtetnostima (6%). Dijagnosticirane
profesionalne bolesti bile su najДЌeЕЎД‡e bolesti diЕЎnog sustava, prvenstveno bolesti uzrokovane
azbestom (62%), bolesti cirkulacijskog sustava prvenstveno bolesti uzrokovane vibracijama (10%),
zarazne bolesti (6%), bolesti ЕѕivДЌanog sustava (6%) i novotvorine (5%). Kad se izdvoje bolesti
uzrokovane azbestom, kod kojih su registrirane bolesti dijagnosticirane ne samo u 2009. godini, veД‡ i
u prijaЕЎnjim razdobljima, onda je vidljivo da je samo 31% (N=23) registriranih profesionalnih bolesti
ireverzibilne prirode, a veД‡ina (N=52,69%) je reverzibilna, tj. potpuno izljeДЌiva ili je lijeДЌenjem moguД‡e
postiД‡i znaДЌajno poboljЕЎanje. MeД‘u potonjim se istiДЌu zarazne bolesti, astma i kontaktni dermatitisi.
Primjenom tehniДЌkih i organizacijskih mjera te upotrebom osobnih zaЕЎtitnih sredstava moguД‡e je
sprijeДЌiti ili bitno smanjiti broj profesionalnih bolesti, kao ЕЎto su npr. nagluhost uzrokovana bukom,
sindromi prenaprezanja, vibracijski sindrom ili zarazne bolesti.
ZakljuДЌak: NajveД‡i broj profesionalnih bolesti je uzrokovan ЕЎtetnostima koje se mogu dijelom ili
potpuno prevenirati, zbog ДЌega su podaci o registriranim profesionalnim bolestima dobar pokazatelj
i temelj za preventivno djelovanje u zaЕЎtiti zdravlja radnika.
JZI - 270
Uloga Instituta za javno zdravlje Vojvodine u unaprJe\enju
zdravlja populacije
JEVTIД† M, PopoviД‡ M, Novakov MikiД‡ A
Institut za javno zdravlje Vojvodine, Novi Sad, Srbija
marija.jevtic@izjzv.org.rs
14
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Institut za javno zdravlje Vojvodine je zdravstvena, nastavna i nauДЌna ustanova, koja se bavi javnozdravstvenom djelatnoЕЎД‡u, promocijom i obrazovanjem za zdravlje, kao i praД‡enjem stanja Еѕivotne
sredine i drugih pokazatelja vaЕѕnih za procjenu zdravstvenog stanja populacije, u okviru svoje
teritorijalne nadleЕѕnosti.
Grad Novi Sad je multinacionalna zajednica, administrativni i obrazovni centar Vojvodine, koji potiДЌe
i podrЕѕava razvoj suvremene privrede i privlaДЌi stanovniЕЎtvo kao mjesto za Еѕivot. U Gradu Novom
Sadu egzistira ДЌetrnaest gradskih uprava i veД‡ina, direktno ili indirekno, u okviru svojih nadleЕѕnosti,
obavlja poslove od znaДЌaja za zdravlje stanovniЕЎtva, urbanu ekologiju i odrЕѕivi razvoj. BudЕѕetom
Grada Novog Sada opredjeljuju se sredstva za praД‡enje zdravstvenog stanja stanovniЕЎtva Grada
Novog Sada, praД‡enje stanja Еѕivotne sredine, posebno se vodi raДЌuna o unaprjeД‘enju kvalitete Еѕivota
vulnerabilnih kategorija stanovniЕЎtva, unaprjeД‘enju poloЕѕaja dece i mladih. ImajuД‡i u vidu znaДЌaj i
vaЕѕnost unaprjeД‘enja kvalitete Еѕivota mlaД‘ih generacija Grad Novi Sad se opredijelio i za aktivnosti u
izradi lokalnog akcionog plana politike za mlade Grada Novog Sada. U MreЕѕi evropskih gradova Grad
Novi Sad je pridruЕѕeni ДЌlan te ima moguД‡nost suradnje s gradovima u mreЕѕi EUROCITIES i razmjenu
iskustava, kao i pomoД‡ u rjeЕЎavanju problema koji se nameД‡u u Еѕivotu urbane sredine.
Usvojen Zakon o javnom zdravlju daje dodatnu osnovu nosiocima aktivnosti za javno zdravstveno
djelovanje. Institut za javno zdravlje Vojvodine se u okviru djelatnosti, kroz razliДЌite aktivnosti bavi
unaprjeД‘enjem fiziДЌkog, mentalnog i socijalnog zdravlja stanovniЕЎtva; promocijom zdravlja u zajednici,
praД‡enjem stanja Еѕivotne sredina i zdravlja stanovniЕЎtva. Ostvaruje suradnju s Gradom Novim Sadom,
pokrajinskim institucijama, ali i drugim zainteresiranim institucijama i nevladinim sektorom. Na osnovu
svojih projektnih i drugih aktivnosti i rezultata rada, Institut publicira Zdravstveno stanje stanoviЕЎtva
Grada Novog Sada i Zdravstveno stanje stanovniЕЎtva Vojvodine, kao jedan od vaЕѕnih evaluacionih
instrumenata, i daje prijedlog mjera za unaprjeД‘enje stanja Еѕivotne sredine i zdravlja stanovniЕЎtva.
U okviru svoje djelatnosti Institut predlaЕѕe mjere i aktivnosti, pokreД‡e akcije, motivra institucije,
organizacije i nevladin sektor, s ciljem oДЌuvanja i unaprjeД‘enja zdravlja stanovniЕЎtva i odrЕѕivog razvoja.
U svim aktivnostima vezanim za informiranje i obrazovanje za zdravlje ostvaruje intenzivnu suradnju
s medijima.
KljuДЌne rijeДЌi: zdravlje populacije, odrЕѕivi razvoj, urbana ekologija
ДЊetvrtak
Thursday
102
Podtema Subtopic:
SPRJEДЊAVANJE BOLESTI - SprjeДЌavanje zaraznih bolesti
DISEASE PREVENTION - Communicable diseases prevention
Poster prezentacije Poster presentations
JZI - 305
DVOGODIЕ NJI EPIDEMIJSKI CIKLUS INFEKCIJA RESPIRATORNIM
SINCICIJSKIM VIRUSOM U HRVATSKOJ (VAЕЅAN ZA SPECIFIДЊNU
MEDIKAMENTOZNU PROFILAKSU OVE BOLESTI)
MLINARIД†-GALINOVIД† G, Sim R
Odjel za virologiju, SluЕѕba za mikrobiologiju, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
gordana.galinovic@hzjz.hr
ДЊetvrtak
Thursday
14
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Cilj: Cilj ovog rada bio je odreД‘ivanje epidemioloЕЎkih karakteristika infekcija respiratornim sincicijskim
virusom (RSV) u djece na podruДЌju zagrebaДЌke Еѕupanije kroz dvije zimske sezone: 2005/2006. i
2006/2007. godine.
Metode: U istraЕѕivanju je sudjelovalo 1394 bolesnika s akutnom respiratornom infekcijom (ARI).
Bolesnici su bili s podruДЌja zagrebaДЌke Еѕupanije i hospitalizirani u zagrebaДЌkim bolnicama od 01.
kolovoza 2005. do 01. kolovoza 2007. godine.
Od svakog bolesnika uzet je kliniДЌki materijal-nazofaringealni sekret, te je detekcija virusa raД‘ena
pomoД‡u komercijalnih monoklonskih protutijela u izravnom imunofluorescentnom testu (Light
diagnostics, Temecula, CA 92590), a izolacija virusa u staniДЌnoj kulturi.
Rezultati: Infekcija RSV-om dokazana je u 275/1394 tj. 19,73% bolesnika s ARI. RSV je bio uzroДЌnik
bronhiolitisa u 102/196 (52,04%), te pneumonije u 31/110 (28,18%) sluДЌajeva.
Vrhunac epidemijskog tijeka RSV-infekcije u sezoni 2005/2006. je bio u oЕѕujku 2006. godine. U zimskoj
sezon 2006./2007. godine vrhunac epidemije RSV-om bio je u sjeДЌnju 2007. kao ЕЎto je bilo predviД‘eno
i u skladu s naЕЎim prijaЕЎnjim zapaЕѕanjima.
ZakljuДЌak: Kako je RSV ДЌest uzroДЌnik infekcija donjeg diЕЎnog sustava u djeДЌjoj dobi, poglavito u
zimskim mjesecima, nuЕѕno je - provoД‘enjem adekvatne viroloЕЎke dijagnostike- ustanoviti bolest zbog
individualnog lijeДЌenja i profilakse, te poДЌetak epidemije i njen tijek u populaciji zbog poduzimanja
mjera sprjeДЌavanja ЕЎirenja infekcije u djeДЌjim kolektivima. U Hrvatskoj epidemije RSV-om imaju
dvogodiЕЎnji ciklus ЕЎto je potvrdilo i ovo istraЕѕivanje. Saznanja o dvogodiЕЎnjoj periodiДЌnosti javljanja
RSV-infekcija su vrlo vaЕѕna za planiranje i provoД‘enje specifiДЌne medikamentozne prevencije ove
bolesti u djece i kontrole ovih infekcija u regiji.
JZI - 252
DIJAGNOSTIKA LEGIONELLA PNEUMOPHILA INFEKCIJA U PRIMORSKOGORANSKOJ ЕЅUPANIJI
TIД†AC B, Rukavina T, FarkaЕЎ M, PeruДЌ D, GregoroviД‡-Kesovija P
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske Еѕupanije, Rijeka, Hrvatska
brigita.ticac@zzjzpgz.hr
Cilj: Legionella pneumophila (L.pneumophila) je znaДЌajan uzroДЌnik bolniДЌkih pneumonija kao
i pneumonija koje se javljaju u zajednici. UДЌinjeni su znaДЌajni napori, kako na unapreД‘enju
dijagnostiДЌkih postupaka tako i na podruДЌju suzbijanja pojavljivanja L. pneumophila u okoliЕЎu, kako
bi se kontrolirala bolest. No, tri desetljeД‡a od otkriД‡a uzroДЌnika legionarska bolest i nadalje predstavlja
veliki javnozdravstveni izazov. U radu smo Еѕeljeli prikazati rezultate dijagnostiДЌkih pretraga koje se s
ciljem dijagnostike L. pneumophila infekcija veД‡ desetak godina rutinski izvode u laboratorijima na
103
MikrobioloЕЎkom odjelu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske Еѕupanije (NZZJZPGЕЅ).
Metode: EtioloЕЎka dijagnoza Legionarske bolesti se zasniva na kultivaciji, detekciji antigena,
serodijagnostici i molekularnim testovima. Prema podacima retrospektivne analize na MikrobioloЕЎkom
odjelu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo u Rijeci od 01. sijeДЌnja 2003. do 31. prosinca 2009.
godine imunoenzimskom (EIA) metodom obraД‘en je 131 uzorak urina i 137 seruma prikupljenih od
bolesnika s podruДЌja ДЌitave Primorsko-goranske Еѕupanije.
Rezultati: L. pneumophila O1 antigen je otkriven u 7 (5,3%) obraД‘enih uzoraka urina. SeroloЕЎki je,
EIA metodom, utvrД‘ena prisutnost L. pneumophila protutijela u ukupno 34 ili 24,8% obraД‘enih
uzoraka. Samo IgM protutijela detektirana su u 7 (20,6%) pozitivnih seruma. Pozitivan nalaz IgM i IgA
protutijela zabiljeЕѕen je u 4 (11,8%), IgM i IgG u 1 (2,9%), IgM zajedno s IgA i IgG u 7 (20,6%) od 34
pozitivna seruma. U 10 ili 29,4% pozitivnih seruma, dokazana je samo prisutnost L. pneumophila IgG
protutijela, dok je prisutnost IgG zajedno s IgA protutijelima potvrД‘ena u 5 uzoraka (14,7%). U cjelini,
u razdoblju od 2003. do 2009. godine, L. pneumophila pozitivni nalazi utvrД‘eni su u uzorcima od
ukupno 17 bolesnika.
ZakljuДЌak: U razdoblju od 2003. do 2009. godine L. pneumophila infekcije su u naЕЎim laboratorijima
u veД‡ini sluДЌajeva dijagnosticirane detekcijom Legionella antigena u urinu i/ili s imunoenzimskim (EIA)
anti-Legionella IgM pretragama kao najranijim seroloЕЎkim pokazateljem infekcije. Detekcija antigena
u urinu i L. pneumophila protutijela, primjenom osjetljive imunoenzimske metode, prema naЕЎem se
iskustvu pokazala korisnom u ranoj dijagnostici legioneloza.
JZI - 78
CUT-OFF VALUE OF TST (MANTOUX) IN BCG VACCINETED CHILDREN OF
MACEDONIA
TAUSHANOVA B, Zafirova B, Pavlovska I
Institute of epidemiology and biostatistics, Faculty of Medicine, University вЂњSt. Cyril and MethodвЂќ, Skopje,
Macedonia
btaushanova@yahoo.com
14
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Purpose: Instead of arbitrary diameters of Mantoux induration for distinguishing positive of negative
tuberculin reaction, there is a method which demarks positive from negative response by means of
determination the critical Mantoux induration diameter size (Cut-off value Mantoux induration size).
As for the other tuberculin skin tests, the cut-off values vary from one region to another.Therefore,
the aim of the study was to determine cut-off Mantoux induration size, valid for our childrenВґs
population.
Material and method: 270 children, aged 0-14, immunized with BCG at birth, currently suffering
from various forms of TB (87,8% from pulmonary form).The cut-off value of the Mantoux induration
was determined through the analysis of the test results distribution. The results of the Mantoux
induration sizes were plotted on the frequency distribution graph. A curve was superimposed onto
the graph and the mode and the antimode were identified. The antimode was taken to represent the
demarcation between negative and positive results.
Results: The Mantoux distribution curve shoved bimodal forme with the primary mode at 0 mm
and the second mode between 15-19 mm.The antimode between the two modes was between 5-9
mm. From the frequency distribution it could be concluded that the point of 5 mm demarcates the
negative from the positive reactions.
Key words: BCG; TST; Mantoux; Cut-off value;
ДЊetvrtak
Thursday
104
JZI - 120
RIZIK OD RAZVOJA AKTIVNE TUBERKULOZE KOD KONTAKATA OSOBA
OBOLJELIH OD PLUД†NE TUBERKULOZE
BAN B, Е oiД‡ V, BastaiД‡ O, BaДЌun-IvДЌek Lj, ЕЅagar-PetroviД‡ M, Perko G, Lesnikar V, JergoviД‡ M, ZriliД‡ S,
KosanoviД‡ I, VedriЕЎ N
Zavod za javno zdravstvo вЂњDr. Andrija Е tamparвЂќ, Zagreb, Hrvatska
bozica.ban@stampar.hr
ДЊetvrtak
Thursday
14
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
U gradu Zagrebu je u razdoblju od 2004. do 2008. godine Zavodu za javno zdravstvo вЂћDr. Andrija
Е tamparвЂњ prijavljena ukupno 731 osoba oboljela od tuberkuloze. Od pluД‡ne TB je bolovalo 643, a
izvanpluД‡ne TB 88 osoba. Recidiva je bilo 80 (11%). Kod 366 (54%) pacijenata oboljelih od pluД‡ne TB,
Mycobacterium tuberculosis je dokazan mikroskopski , a kod 135 (21%) kulturom.
EpidemioloЕЎka sluЕѕba je evidentirala 2 777 kontakata osoba oboljelih od pluД‡ne TB. Pregledom je
obuhvaД‡eno 2 643 kontakata ЕЎto ДЌini obuhvat od 90,6%. ObraД‘eno je 2019 osoba koje su bile u
kontaktu s pacijentima kod kojih je TB dokazana mikroskopski (prosjek 5,6 kontakata jedne oboljele
osobe), te 624 osoba u kontaktu sa osobama kod kojih je TB dokazana kulturom (4,6).
Obradom kontakata otkriveno je 28 osoba oboljelih od TB. Prema tim podacima 1% osoba koje su bile
u kontaktu s BK+ bolesnikom, oboljelo je od tuberkuloze u prvoj godini nakon kontakta. Kod 117 (5%)
obraД‘enih kontakata utvrД‘eno je da su hiperreaktori, a 88 osoba stavljeno je pod kemoprofilaksu.
U jednom sluДЌaju TB je otkrivena kod kontakta sa kulturom pozitivnom TB, 25 u kontaktu s mikroskopski
pozitivnom TB. Obradom konatakata dvoje djece kod kojih TB nije dokazana bakterioloЕЎki, otkriveno
je da su ДЌlanovi obitelji, koji su bili izvor zaraze, mikroskopski pozitivni na TB. Osim jedne bolniДЌke
infekcije (4 oboljela kontakta), sve ostale oboljele osobe (85%) bile su kuД‡ni kontakti. MeД‘u kontaktima
koji su razvili aktivnu TB viЕЎe od 50% ДЌine osobe mlaД‘e Еѕivotne dobi, medijan 17 godina (3-26 godina).
ZakljuДЌak: NajveД‡i rizik od razvoja aktivne tuberkuloze imaju kuД‡ni kontakti osoba oboljelih od
mikroskopski pozitivne tuberkuloze, i to najДЌeЕЎД‡e osobe mlaД‘e Еѕivotne dobi. VaЕѕna preventivna mjera
u suzbijanju ЕЎirenja tuberkuloze je ЕЎto ranije otkrivanje i lijeДЌenje oboljele osobe. Upravo zbog tog
razloga, istraЕѕivanje kontakata i aktivno traЕѕenje oboljelih osoba, treba biti kljuДЌ preventivne strategije
u borbi protiv tuberkuloze.
DIZ - 322
MIKROBIOLOЕ KI DOKAZANI BAKTERIJSKI IZOLATI IZ PROBAVNOG
SUSTAVA U ME\IMURJU OD 1999. DO 2009.
POJE JELENIД† B, Payerl-Pal M, VrЕЎiД‡ KriЕЎtofiД‡ V, Zadravec M
Zavod za javno zdravstvo MeД‘imurske Еѕupanije, ДЊakovec, Hrvatska
biserkapojejelenic@zzjz-ck.hr
Uvod: Infekcije probavnog sustava joЕЎ su uvijek raЕЎirene svuda u svijetu, pa i kod nas. KliniДЌka slika u
malom je broju sluДЌajeva specifiДЌna za uzroДЌnika bolesti, zato je potrebna etioloЕЎka dijagnostika radi
pravilnog lijeДЌenja, epidemioloЕЎkog praД‡enja i postupanja.
Cilj: Cilj je retrospektivna analiza kretanja bakterijskih primoizolata iz probavnog sustava u MeД‘imurju
u 11-godiЕЎnjem razdoblju.
Metode: U naЕЎem laboratoriju rutinski izoliramo: Salmonella spp., Shigella spp., Campylobacter
spp., EHEC O157, a kod djece do druge godine Еѕivota i EPEC. Svi postupci izolacije, identifikacije,
serotipizacije i testiranja osjetljivosti rade se standardnim metodama.
Rezultati: U promatranom razdoblju broj uzoraka poveД‡ao se 14%. Salmonele su i dalje vodeД‡i
primoizolati, ali s tendencijom pada broja kroz godine. Godine 1999. imali smo 264 primoizolata, a
proЕЎle 158. Broj izoliranih kampilobaktera nema znaДЌajnijih godiЕЎnjih odstupanja, prosjeДЌno se radi
o 117 primoizolata godiЕЎnje. S. enteritidis vodeД‡i je izolat (87%), dok se uДЌestalost ostalih serotipova
105
mijenja kroz godine. Tijekom godina ne uoДЌava se znaДЌajnija promjena u rezistenciji. Ukupno je najviЕЎe
primoizolata bilo iz uzoraka poslanih iz ambulanti opД‡e medicine. Zbog sezonizma u infekcijama
salmonelama uoДЌava se iznad prosjeДЌni porast primoizolata u rasponu od 5.-10. mjeseca. ZahvaljujuД‡i
viЕЎem Еѕivotnom standardu ЕЎigele se izoliraju sporadiДЌno ili u manjim obiteljskim epidemijama. TakoД‘er
u promatranom razdoblju biljeЕѕimo tendenciju znaДЌajnog smanjenja broja EPECa.
ZakljuДЌak: Incidencija salmonela pada, ЕЎto odgovara trendovima u razvijenim zemljama, ipak zajedno s
kampilobakterom joЕЎ su najznaДЌajniji uzroДЌnici trovanja hranom. U razvijenim zemljama kampilobaktri
su ДЌeЕЎД‡i od salmonela dok kod nas to joЕЎ nije sluДЌaj. Virusi; rota i adeno, a zadnjh godina i norovirusi
postaju najДЌeЕЎД‡i uzroДЌnici infekcija probavnog sustava. Taj trend prisutan je i u naЕЎoj sredini, biljeЕѕimo
i poveД‡an broj uzoraka za virusoloЕЎke pretrage ДЌak za 76% i pozitivnih uzoraka za 81%. Razlozi za taj
trend su vjerojatno u vrlo lakom prenoЕЎenju feko-oralnim putem, maloj infektivnoj dozi, otpornosti i
grupiranju ljudi, te se javljaju kao uzroДЌnici bolniДЌkih infekcija, u djeДЌjim vrtiД‡ima i svim stacionarnim
ustanovama. RadiВ javnozdravstvenog znaДЌaja novih virusnih infekcija i pravilnog lijeДЌenjaВ nuЕѕno je
pratiti trendove i uvoditi nove metode pretrage u dijagnostici.
JZI - 144
KONTROLA KOLONIZACIJE MRSA U DOMU ZA STARIJE I NEMOД†NE OSOBE
KOPRIVNICA
JANEЕ POJE V1, MaД‘ariД‡ V2, Vadla D1, DulikraviД‡ V1
1
2
Zavod za javno zdravstvo KoprivniДЌko-kriЕѕevaДЌke Еѕupanije, Koprivnica, Hrvatska
OpД‡a bolnica вЂћDr. T. BardekвЂњ Koprivnica, Koprivnica, Hrvatska
zavod.za.javno.zdravstvo2@kc.t-com.hr
ДЊetvrtak
Thursday
14
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Uvod: Prema dosadaЕЎnjim znanstvenim spoznajama smatra se da u populaciji ima 25-30% zdravih
nosioca bakterije Staphylococcus aureus na koЕѕi ili u nosu. Kod zdravih pojedinaca S. aureus ne izaziva
nikakva zdravstvena oЕЎteД‡enja, no kod imunoloЕЎki oslabljenih osoba moЕѕe dovesti do teЕЎkih infekcija
te smrtnog ishoda.
Methicillin rezistentni Staphylococcus aureus (MRSA) je vrlo patogena bakterija otporna na veД‡inu
antibiotika ukljuДЌujuД‡i i meticilin. NajviЕЎe ugroЕѕava novoroД‘enДЌad, starije osobe i oboljele od kroniДЌnih
bolesti koji imaju nedovoljno razvijeni ili oslabljeni imunitet.
S obzirom da OpД‡a bolnica вЂћDr. T. BardekвЂњ u Koprivnici od 2002. godine prati pojavnost MRSA infekcije
zanimala nas je pojavnost MRSA kolonizacije u korisnika u Domu za starije i nemoД‡ne Koprivnica koji
se lijeДЌe u OpД‡oj bolnici Koprivnica. Cilj nam je bio uspostava nadzora nad kretanjem MRSA pozitivnih
pacijenata i poduzimanje adekvatnih preventivnih mjera sukladno nacionalnim Smjernicama.
Metode: Tijekom srpnja 2007. godine uzeto je 119 obrisaka nosa i Еѕdrijela korisnicima smjeЕЎtenim u
polupokretnom dijela Doma za starije i nemoД‡ne Koprivnica, te 36 obrisaka u djelatnika koji pruЕѕanju
njegu korisnicima s ciljem kontrole MRSA kolonizacije.
Obrisci su obraД‘eni u Zavodu za javno zdravstvo KoprivniДЌko kriЕѕevaДЌke Еѕupanije prema standardnoj
mikrobioloЕЎkoj metodi kultivacije na selektivnom i diferencijalnom kromogenom agaru te neselektivnoj
tekuД‡oj podlozi za namnoЕѕavanje i subkultivacijom nakon 24 sata. Za identifikaciju je koriЕЎten test
koagulaze i DNAвЂ“za, a otpornost je ocijenjena prema CLSI Standardu disk difuzijskom metodom 1Вµg
diskom oxacillina na slanom Muller Hintonu.
Rezultati: MeД‘u korisnicima Doma MRSA pozitivnih je bilo 7,6%, a meД‘u djelatnicima 5,5%.
Provedena je edukacija djelatnika koji sudjeluju u njezi i ДЌlanova uprave Doma te adekvatne mjere za
dekolonizacija, daljnju kontrolu i prevenciju ЕЎirenja MRSA u Domu.
Dogovorena je kontinuirana kontrola bolesnika korisnika Doma koji borave u OpД‡oj bolnici Koprivnica
te se nakon lijeДЌenja vraД‡aju u Dom. Od kolovoza 2007. do kraja 2009. godine 79 korisnika Doma
lijeДЌilo se u OpД‡oj bolnici u Koprivnici od kojih se 5% vratilo u Dom kolonizirano s MRSA. Obje ustanove
sada koriste iste smjernice u prevenciji i kontroli MRSA.
ZakljuДЌak: Domovi za starije i nemoД‡ne osobe predstavljaju riziДЌna mjesta za pojavnost MRSA
kolonizacije/infekcije te se trebaju primjenjivati sve mjere praД‡enja i prevencije ЕЎirenja prema vaЕѕeД‡im
nacionalnim Smjernicama za MRSA infekcije
106
DIZ - 201
C. DIFFICILE U EUROPI: PRVA PANEUROPSKA STUDIJA
MATICA B, ECDIS grupa
Е kola narodnog zdravlja вЂњAndrija Е tamparвЂќ Medicinskog fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
biserka.matica@stampar.hr
ДЊetvrtak
Thursday
14
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
C. difficile infekcija je ДЌesta intrahospitalna komplikacija. Uspostavljanjem ispitivanja u Europi i
pridruЕѕenim ДЌlanicama Еѕeljelo se utvrditi uДЌestalost, mikrobioloЕЎka, kliniДЌka i molekularna karakteristika
bolesti
Materijal i metode: U 34 zemlje Europe i pridruЕѕenih ДЌlanica uspostavljena je mreЕѕa laboratorija.
Broj zastupljenih laboratorija pojedine zemlje utvrД‘en je prema broju stanovnika .PretraЕѕivane su
stolice bolesnika starijih od 2 godine koji su bili hospitalizirani viЕЎe od 2 dana tijekom 10. mjeseca
2008. godine. C. difficile je dokazivan imunoesejom na CD toxin A/B, pozitivnom citotoksiДЌnoЕЎД‡u,
te izolacijom toksogenih sojeva. Uzorci stolice i sojeva su prikupljeni i poslani za PCR ribotipiziranje.
SlijedeД‡a 3 mjeseca su praД‡eni i zapisani podaci o kliniДЌkoj slici bolesnika.
Rezultati: UДЌestalost infekcije C. difficile je bila 5,5 na 10,000 hospitalizitranih bolesnika u bolnici,
raspon je bio od 0-36,3. Za 509 bolesnika prikupljeni su podaci i 395 sojeva bolesnika je tipizirano.
NaД‘eno je 65 razliДЌitih PCR ribotipova od kojih je 014/020 (16%), 001(9%) i 078 (8%), dok je uДЌestalost
PCR ribotipa 027 je 5%. Tijekom praД‡enja 22% bolesnika je umrlo, u 40 %В smrti CD je imao utjecaj
na letalan ishod. U multivarijantnoj analizi u dobi iznad 65 godina makrolidi su znaДЌajno povezani s
ishodom bolesti. Tijekom praД‡enja slijedeД‡a tri mjeseca uoДЌena je uДЌestala rekurencija u bolesnika koji
su primali ceftazidim.
U ovoj studiji incidencija C. difficile infekcija izmeД‘u bolnica jako varira. ProsjeДЌna i povezana smrtnost
je visoka. Dominantan PCR ribotyp je 014/020, 001 i 078. Komplikacije bolesti su vezane uz PCR ribotip
015, 018 i 056
JZI - 173
PREVENTION OF HUMAN RABIES IN REGION SEMBERIA / MAJEVICA (BIH)
IN THE PERIOD 2000-2009
DAKIД† Z1, DakiД‡ M1, HaviД‡ N1, BiliД‡ V2, FiЕЎekoviД‡ E3
Health center Bijeljina, Bijeljina, Bosnia and Herzegovina
Health center Sarajevo, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
3
Fami foundation, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
1
2
z.dakic@live.com
The AIM of this paper was to determine the epidemiological characteristics of rabies prevention in
the people inhabiting Semberia вЂ“ Majevica area situated in the North-East Bosnia in the past ten
years, to point out the possible doubts and difficulties connected with these activities, and to suggest
measures to promote this very important segment of immunization.
Methods and materials: Used methods include an observational study, descriptive (retrospective)
analysis, and population-based case series. In this part of the B & H state territory, surveillance of
infectious diseases is regulated by the Law on protection of the population from infectious diseases
(Official Gazette No 10/95). The procedure to be followed in case of animal bites or rabies suspicious
animals is regulated by the Rules of immunization and chemoprophylaxis against infectious diseases
(Official Gazette No 4/08.) Data included in this paper came from the official sources of outpatient,
ambulatory and laboratory facilities that deal with surveillance and diagnosis of rabies. All these data
were submitted to epidemiological services in the Health Centre Bijeljina.
Results: In the reporting period, a total of 918 persons were reported injured by animals, as follows
in annual intervals (given in percents): 6.7, 8.3, 8.9, 11.4, 13, 11.4, 7.9, 10.1, 12.2, and 10.1. Sex ratio
of the injured was as follows: male 53% and female 47%. Most reported victims were at the age of
107
0-20 (44%), followed by those aged 51-60 (19%), 61-70 (10%), and other (in a small percentage).
In relation to the type of settlement вЂ“ accidents of this type predominately take place in an urban
environment (60%). The most common anatomical location of injury: lower limbs (65%), upper limbs
(23%), head, body, and multiple sites (12%). The incriminated animal: dog (94%), cat (4%), other
(2%): rodents, pigs, horse, and peacock. The distribution of the screening results was as follows:
Confirmed rabies 1%, NA 18% and rabies-free 81%. Anti-rabies treatment was carried out in 7.3% of
injured, declined by 0.2%, not completed in 8.5%, and not indicated in 84% of cases.
Conclusion: We failed to observe a significant variation in the frequency of injuries in annual intervals;
most accidents were registered in July (13%) and May (12%). There exists a concern about the
significant lack of feedback information from injured persons respective of the results of veterinary
supervision over incriminated animals; inadequate cooperation with Veterinary Medicine services
and inspection bodies and not fully defined legal procedures also come as issues. All of the above
difficulties and a chronic lack of anti-rabies immunological preparations make this kind of prevention
hard to pursue, but the fact that 1% of the population - people injured by animals with confirmed
rabies вЂ“ have received an adequate anti-rabies treatment, encourages us to stick on this path.
SZZ - 207
DISTRIBUCIJA I POTROЕ NJA OBAVEZNOG CJEPIVA U ZAGREBAДЊKOJ
ЕЅUPANIJI U VREMENU OD 01.04.2007. DO 31.03.2010.
LJUBIД† B, Fabijan-KoЕЎtal Z
Zavod za javno zdravstvo ZagrebaДЌke Еѕupanije, ZapreЕЎiД‡, Hrvatska
boris.ljubic24@gmail.com
JZI - 210
CRITICAL POINTS OF EPIDEMIOLOGICAL INTERVENTION IN
MENINGOCOCCAL SEPTICAEMIA
PERKO G, ZriliД‡ S, Е oiД‡ V, Ban B
Zavod za javno zdravstvo вЂњDr. Andrija Е tamparвЂќ, Zagreb, Hrvatska
goran.perko1@zg.t-com.hr
Meningococcal septicaemia is a very serious infectious disease caused by Neisseria meningitidis. This
invasive form of meningococcal disease presents alone or in combination with meningitis.
14
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
ZagrebaДЌka Еѕupanija ima po procjeni za 2008. godinu 326,880 stanovnika. ЕЅupanija ima 8 higijenskoepidemioloЕЎkih ispostava (Dugo Selo, IvaniД‡ Grad, Jastrebarsko, Samobor, Velika Gorica, Vrbovec,
ZapreЕЎiД‡ i Sveti Ivan Zelina). Prema programu obavezne imunizacije provodi se cijepljenje djece
predЕЎkolske i ЕЎkolske dobi te odraslih osoba. ЕЅupanijski zavodi su prema zakonu o zdravstvenoj zaЕЎtiti
(NN 1/97) obvezni voditi nadzor nad provedbom obveznih cijepljenja, kao i distribuciju obveznih
cjepiva na podruДЌju svoje ЕЅupanije. Cijepljenjem se u Еѕupaniji bavi ukupno 175 lijeДЌnika, od toga
21 pedijatar,9 lijeДЌnika ЕЎkolske medicine te 145 lijeДЌnika obiteljske medicine. Cjepivo se nabavlja od
ImunoloЕЎkog zavoda jednom mjeseДЌno te se putem hladnog lanca distribuira po HEO ispostavama.
Imunizacija se provodi s oko 20 vrsta razliДЌitih cjepiva. U toku 2007. godine uvedeno je cijepljenje
novoreД‘enДЌadi protiv hepatitisa B, 2008. godine dolazi do zamjene cjelostaniДЌnog sa acelularnim DTP
te je OPV u cijelosti zamijenjen IPV-om.
U radu su koriЕЎteni podaci dobiveni od lijeДЌnika cjepitelja koji su duЕѕni krajem mjeseca izraditi izvijeЕЎД‡e
o potroЕЎnji cjepiva i broju cijepljenih osoba. MjeseДЌna izvjeЕЎД‡a trebaju biti ispravno popunjena, ЕЎto
znaДЌi da stanje na poДЌetku mjeseca treba biti jednako broju preostalih doza na kraju prethodnog
mjeseca. Broj utroЕЎenih doza treba odgovarati broju cijepljenje djece. IzvjeЕЎД‡a se predaju nadleЕѕnim
HEO sluЕѕbama koje ih zbirno dostavljaju u HZJZ i HZZO
ДЊetvrtak
Thursday
108
Meningococcal disease can be found all over the world and has a seasonal character with peak levels
in late winter/ early spring months. The incidence of meningococcal septicaemia is highest in children
between two and five years of age. Patients with immunodeficiency disorders can be predisposed
to meningococcal disease. The majority of adults have protective antibodies against Neisseria
meningitidis. There are at least 13 sero-groups differentiated bases on the characteristics of their
polysaccharide capsule. The incidence of meningococcal disease in non-epidemic areas of the world is
estimated at 0.5вЂ“10 cases per 100,000 people. Meningococcal disease in Croatia occurs sporadically
with the overall annual incidence of 0.7-1.6 per 100,000-population. The most common group of
N.meningitidis is the sero-group B. Transmission occurs in close contact with an infected individual
through multiple routes, including aerosol, droplets or direct contact with respiratory secretions.
One of the key factors in the field of epidemiological intervention related to meningococcal disease
outbreak is an early detection and administration of chemoprophylaxis to persons in close contact
with a patient with a meningococcal disease. Accordingly, it is of the outermost importance to provide
all necessary information and health advice to households or persons in close contacts. In case of a
large number of contacts living in the same area, one of the critical point in such intervention is to
provide this information to pharmacies as soon as possible after an outbreak. Other critical points
include epidemiological consulting, expert methodological directions, and the establishment of good
cooperation and the relationship of mutual trust with the persons in close contact with the patient.
SZZ - 219
ZARAZNE BOLESTI U ZAGREBAДЊKOJ ЕЅUPANIJI U RAZDOBLJU OD 2001. DO
2009.
SLAVIД†-VRZIД† V
ДЊetvrtak
Thursday
14
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Zavod za javno zdravstvo ZagrebaДЌke Еѕupanije, Samobor, Hrvatska
vanjasv@gmail.com
Zarazne bolesti predstavljaju stalnu opasnost za zdravlje ljudi. Neke zarazne bolesti su poveД‡anjem
Еѕivotnog standarda te javnozdravstvenim mjerama iskorijenjene ili svedene na zanemariv broj dok se
druge zahvaljujuД‡i antimikrobnoj rezistenciji, klimatskom promjenama i intenzivnom meД‘unaraodnom
prometu u kratko vrijeme mogu pojaviti na podruДЌjima gdje se nikad prije nisu pojavljivale. Stoga je
praД‡enje pojavljivanja zaraznih bolesti od interesa svake drЕѕave te se provodi na temelju meД‘unarodnih
zdravstvenih propisa s ciljem pravovremenog spreДЌavanja i suzbijanja ЕЎirenja.
U Hrvatskoj nadzor nad pojavljivanjem i ЕЎirenjem zaraznih bolesti provodi epidemioloЕЎka sluЕѕba, u
ZagrebaДЌkoj Еѕupaniji to je 8 higijensko-epidemioloЕЎkih ispostava Zavoda za javno zdravstvo ZagrebaДЌke
Еѕupanije. Kretanje zaraznih bolesti prati se na temelju pojedinaДЌnih prijava oboljenja od zarazne bolesti
te na temelju prijava epidemija i to po svakoj HE ispostavi mjeseДЌno, te mjeseДЌno i godiЕЎnje zbirno za
Еѕupaniju.
Zarazne bolesti prikazane su za razdoblje od 9 godina (2001. - 2009.). Broj godiЕЎnje prijavljenih oboljenja
od zaraznih bolesti u tom razdoblju kreД‡e se od 4,213 prijava 2006. godine do 15,652 prijave u 2009.
godini. NajveД‡i broj prijava zaraznih bolesti odnosi se na prijave gripe i grupe respiratornih oboljenja
(streptokokna upala grla, ЕЎarlah i upale pluД‡a) te vodene kozice. Po uДЌestalosti slijede crijevne zaraze,
tuberkuloza te virusni hepatitisi. Prijavljene zoonoze pokazuju izrazito sezonski karakter pojavljivanja
kao i virusni meningitisi. Neka podruДЌja ZagrebaДЌke Еѕupanije su i endemska podruДЌja hemoragijske
groznice s bubreЕѕnim sindromom, u devetogodiЕЎnjem razdoblju registriran je 21 oboljeli. Sve bolesti
protiv kojih se cijepi pokazuju nisku uДЌestalost, meД‘utim ipak smo u navedenom razdoblju registrirali
2 epidemije ospica (2003./04 s 49 oboljelih te 2007./08. s 8 oboljelih) te jednu manju epidemiju
hripavca meД‘u ЕЎkolskom djecom. Oboljeli od sifilisa u ZagrebaДЌkoj Еѕupaniji dio su epidemije sifilisa
sa ЕЎireg ZagrebaДЌkog podruДЌja koja je zapoДЌela joЕЎ 2004. godine meД‘u MSM populacijom. Ostale
prijavljene epidemije odnose se na trovanja hranom.
Osim epidemija ospica te endemske HGBS kretanje zaraznih bolesti u ZagrebaДЌkoj Еѕupaniji u razdoblju
2001. - 2009. godine prati kretanje zaraznih bolesti na razini cijele Hrvatske.
109
JZI - 306
- MISLE DA SMO MALE - PRIДЊA O TOME KAKO I ZAЕ TO JE: BOLJE
SPRIJEДЊITI NEGO LIJEДЊITIвЂ™
DORIД† A1, MatanoviД‡ J1, MaljkoviД‡ Z2
1
2
Poliklinika VirogenaPlus, Zagreb, Hrvatska
Mozaik knjiga d.o.o., Zagreb, Hrvatska
anka.doric@gmail.com
DIZ - 330
PROCJENA RIZIKA OD CAMPYLOBACTER SPP. U PILEД†EM MESU I
PROIZVODIMA OD PILEД†EG MESA
POLJAK V, Brlek Gorski D, Capak K
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
vedran.poljak@hzjz.hr
Cilj: Prikazati procjenjenu razinu rizika za odreД‘ene populacijske skupine u RH na temelju rezultata
monitoringa pileД‡eg mesa i proizvoda od pileД‡eg mesa na Campylobacter spp. i rezultata ankete
prehrambenih navika puДЌanstva u RH, koristeД‡i metodologiju CAC (WHO/FAO) i model ststistike
vjerojatnosti Risk 4.5.
Metode: U radu je primjenjena analitiДЌka metoda kultivacije prema normi HR ISO 10272:1995
вЂњmikrobiologija hrane I stoДЌne hrane- Vodoravni postupak dokazivanja termotolerantnih sojeva
ДЊetvrtak
Thursday
14
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
S prevalencijom od 9-13%, odnosno oko 630 milijuna zaraЕѕenih u svijetu, infekcija s humanim
papiloma virusom (HPV) je najДЌeЕЎД‡a spolno prenosiva bolest meД‘u mladom populacijom. Dokazano
je da odreД‘eni HPV genotipovi mogu uzrokovati zloД‡udne preobrazbe stanica i rak vrata maternice
u Еѕena. U Hrvatskoj godiЕЎnje od raka vrata maternice oboli oko 400, a umre oko 200 Еѕena. Rak
vrata maternice moguД‡e je prevenirati kroz organizirane programe prevencije, te niti jedna Еѕena ne
bi trebala oboljeti od ove bolesti. Ustaljena citoloЕЎka metoda probira (Papa test) kojom se bolest
otkriva na vrijeme i HPV-DNA test za potvrdu infekcije i odreД‘ivanje HPV genotipa dostupni su u
zdravstvenoj zaЕЎtiti. U preventivnim mjerama, osim organiziranog programa probira na nacionalnom
nivou, neizostavan je dio primarne prevencije i suvremeni program spolnog odgoja o odgovornom
spolnom ponaЕЎanju. ZnaДЌajan, ako ne i presudan doprinos u prevenciji HPV infekcije u buduД‡nosti,
donijet Д‡e primjena cjepiva protiv HPV-a.
MeД‘utim, informiranje o znaДЌaju HPV infekcija joЕЎ je uvijek nedostatno u svijetu i kod nas, a svijest o
znaДЌaju prevencije nedovoljno razvijena, osobito meД‘u spolno aktivnim tinejdЕѕerima i adolescentima,
mladoj populaciji koja je i najviЕЎe pogoД‘ena, misli da je dobro informirana, a zapravo stjeДЌe loЕЎa
вЂќznanjaвЂќвЂ™ o spolnim bolestima iz ДЌesto nepouzdanih, senzacionalistiДЌki intoniranih izvora modernih
masmedija, na pedagoЕЎki i socijalno-zdravstveno neprikladne naДЌine.
Da bi se ovaj problem pribliЕѕio ponajprije mladoj populaciji, stvorile smo knjiЕѕevno-dokumentarnu
priДЌu o jednoj Еѕenskoj sudbini (iz pera hrvatske knjiЕѕevnice Julijane MatanoviД‡) s kojom se prepliД‡e
u jednostavnoj formi izloЕѕeno struДЌno medicinsko ЕЎtivo (kroz pero lijeДЌnice Anke DoriД‡). Autorice
nastoje senzibilizirati ne samo mlade ljude, veД‡ i ЕЎiru javnost na znaДЌaj prevencije, poЕЎtujuД‡i naДЌela
ljudskih prava i etiДЌke okvire Globalne strategije o prevenciji i kontroli HPV i drugih spolno prenosivih
infekcija. Ovaj knjiЕѕevno-struДЌno-medicinski uradak, zahvaljujuД‡i sluhu urednika Mozaika Knjiga,
Zorana MaljkoviД‡a, ima i posebnu javnozdravstvenu vrijednost jer je prvi ovakve vrste u suvremenoj
domaД‡oj literaturi za mlade. Autori knjigom Еѕele doprinijeti ЕЎirenju istinitih informacija i struДЌnih
spoznaja o moguД‡nostima prevencije i lijeДЌenja HPV infekcije. Ciljne skupine su primarno mlada
populacija, te njihovi roditelji i uДЌitelji. Posebna je svrha knjige osvijestiti potrebu prestanka tabu-ЕЎutnji
i stigmatizacije spolno prenosivih bolesti opД‡enito i uДЌiniti istinite i valjane informacije o ovoj bolesti
lako dostupnima mladima na pedagoЕЎki, psiholoЕЎki i znanstveno-medicinski primjeren naДЌin.
110
Campylobacter spp.вЂќ I metoda ELISA-e automatiziranim sustavom dokazivanja mini VIDAS prema
preporukama proizvoД‘aДЌa (bioMerieux) na randomiziranom uzorku pileД‡eg mesa i proizvoda od
pileД‡eg mesa u maloprodaji na trЕѕiЕЎtu RH. Metodom intervjua i ispunjavanjem ankentnog listiД‡a su
prikupljeni podatci o unosu pileД‡eg mesa i proizvoda od pileД‡eg mesa. Modeliranje je izvrЕЎeno na
programu Risk 4.5 tvrtke palisade.В Rezultati: Rezultati monitoringa su pokazali da 30% uzoraka pileД‡eg mesa ne odgovara kriterijima
zdravstvene ispravnosti, a svi uzorci proizvoda od pileД‡eg mesa su bili zdravstveno ispravni.
Metodologijom procjene rizika utvrД‘en je rizik za odreД‘ene populacijske skupine. Trenutno nema
dovoljno znanstvenih informacija za potpuno razumijevanje epidemioloЕЎke uloge ovog patogena.
Modeliranjem smo prikazali razliДЌite scenarije i moguД‡nosti koje ovaj patogen moЕѕe prouzroДЌiti.В ZakljuДЌak: Zoonoze, ukljuДЌujuД‡i Campylobacter spp. Izrazito je teЕЎko kontrolirati i eliminirati iz lanca
hrane. Strgom primjenom higijenskih mjera вЂњod farme do stolaвЂќ moЕѕe se utjecati na smanjenje rizika
po konzumente. PileД‡e meso je vodeД‡i nosilac bakterije campylobacter spp. I znaДЌajan udio pileД‡eg
masa na trЕѕiЕЎtu je kontaminiran tom bakterijom. Dobra komunikacija rizikom moЕѕe smanjiti rizik od
Campylobacter spp.
DIZ - 331
ULOGA CIJEPLJENJA U PREVENCIJI BOLESTI UZROKOVANIH HPV-OM
JUHOVIД† MARKUS V, Posavec M, Koder KriЕЎtof I
Zavod za javno zdravstvo вЂћDr. Andrija Е tamparвЂќ, Zagreb, Hrvatska
vesna.markus@stampar.hr
ДЊetvrtak
Thursday
14
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Obzirom na ДЌimbenike rizika za spolno prenosive bolesti (rana dob stupanja u spolni Еѕivot, veД‡i broj
spolnih partnera, seksualni odnosi bez kondoma, seksualna aktivnost pod utjecajem alkohola ili droge
te postojanje joЕЎ neke spolno prenosive infekcije ili bolesti (SPI/SPB)) mladi su posebno riziДЌna skupina.
Danas najДЌeЕЎД‡a spolno prenosiva infekcija je ona uzrokovana HPV-om. Prevencija SPI/SPB temelji se
na edukaciji mladih o izbjegavanju riziДЌnih spolnih ponaЕЎanja, odrЕѕavanju spolne higijene, redovitih
odlazaka lijeДЌniku, ranom otkrivanju zaraЕѕenih, brzoj dijagnostici i uДЌinkovitoj terapiji i cijepljenju.
NajuДЌinkovitiji naДЌin sprjeДЌavanja HPV infekcije, osim spolne apstinencije, je cijepljenje.
Cilj ovog rada je prikazati zagrebaДЌki model prevencije infekcija HPV-om koji provodi SluЕѕba za ЕЎkolsku
i sveuДЌiliЕЎnu medicinu Zavoda za javno zdravstvo вЂћDr. Andrija Е tamparвЂќ (ZZJZAЕ ) u suradnji s Gradskim
uredom za zdravstvo i branitelje grada Zagreba.
U SluЕѕbi za ЕЎkolsku i sveuДЌiliЕЎnu medicinu ZZJZAЕ dobrovoljno cijepljenje protiv HPV-a se provodi
ДЌetverovalentnim cjepivom od listopada 2007. g. Cijepljenju prethodi informiranje o cjepivu, zaЕЎtiti
koju pruЕѕa, naДЌinu primjene, trajanju zaЕЎtite, savjetovanje o prijenosu i naДЌinima sprjeДЌavanja svih SPI/
SPB te naglaЕЎavanje potrebe za redovitim ginekoloЕЎkim pregledima.
Е kolske godine 2007/08 Gradski ured za zdravstvo i branitelje je financira besplatno cijepljenje
djevojaka 7. razreda iz socijalno ugroЕѕenih obitelji i djece branitelja. Cijepljeno je 49 uДЌenica. Е kolske
godine 2008/09 besplatno cijepljenje svih uДЌenica 7. razreda u Gradu Zagrebu organizira takoД‘er
Gradski ured za zdravstvo i branitelje. Cijepljenje provode ЕЎkolski lijeДЌnici, a cijepljenju prethode
roditeljski sastanci s ciljem edukacije o SPI/SPB. OdrЕѕano je 106 roditeljskih sastanaka, cijepljene su
692 uДЌenice (17,9%). U ЕЎkolskoj godini 2009/10 navedeni program je nastavljen te je besplatnom
cijepljenju pristupilo 458 uДЌenica (11,8%). Do 15.06.2010. aplicirano je ukupno 3638 doza. Do sada
smo registrirali dvije lakЕЎe nuspojave.
Besplatno cijepljenje je jedan od naДЌina prevencije HPV infekcija, ali i odliДЌna prilika za edukaciju
mladih i roditelja o SPI/SPB i vaЕѕnosti preventivnih pregleda.
111
Podtema Subtopic:
SPRJEДЊAVANJE BOLESTI - Kontrola zaraznih bolesti
DISEASE PREVENTION - Communicable diseases control
Usmena izlaganja Oral presentations
JZI - 160
KOLIKO SE KASNI U OTKRIVANJU I POДЊETKU LIJEДЊENJA TUBERKULOZE U
HRVATSKOJ?
JURДЊEV-SAVIДЊEVIД† A1, Ban B2, KoЕѕul K3, BaДЌun-IvДЌek Lj2, ValiД‡ J4, PopijaДЌ-Cesar G5, MarinoviД‡Dunatov S6, KretoniД‡ K3, Lipovac I5, NakiД‡ V5, Grle-PopoviД‡ S7, Е imunoviД‡ A8
Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske Еѕupanije, Split, Hrvatska
Zavod za javno zdravstvo вЂћDr Andrija Е tamparвЂњ, Zagreb, Hrvatska
3
Zavod za javno zdravstvo OsjeДЌko-baranjske Еѕupanije, Osijek, Hrvatska
4
Zavod za javno zdravstvo Istarske Еѕupanije, Pula, Hrvatska
5
Zavod za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske Еѕupanije, Zlatar, Hrvatska
6
Zavod za javno zdravstvo Zadarske Еѕupanije, Zadar, Hrvatska
7
Bolnica za pluД‡ne bolesti вЂћJordanovacвЂњ Zagreb, Hrvatska
8
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
1
2
anamarijajurcev@yahoo.com
ДЊetvrtak
Thursday
14
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Cilj: KaЕЎnjenje u postavljanju ispravne dijagnoze i poДЌetku lijeДЌenja tuberkuloze poveД‡ava razdoblje
u kojemu je izvor zaraze prisutan u populaciji. Osim toga, moЕѕe dovesti do teЕѕih oblika bolesti i veД‡e
smrtnosti na razini samog pacijenta. Nije poznato koliko iznosi razdoblje izmeД‘u pojave simptoma i
poДЌetka lijeДЌenja u Hrvatskoj i predstavlja li to problem u naЕЎem sustavu nadzora nad tuberkulozom.
Metode: Prospektivna kohortna studija bolesnika s navrЕЎenih 15 godina koji su oboljeli od pluД‡ne
tuberkuloze s pozitivnim kulturama na M. tuberculosis u sedam nasumice odabranih Еѕupanija ДЌime
je obuhvaД‡eno viЕЎe od 50% ukupne hrvatske populacije i viЕЎe od 50% oboljelih prema podatcima iz
prethodne godine. Podatci su se prikupili strukturiranim intervjuom svakog bolesnika nakon prijave
bolesti EpidemioloЕЎkoj sluЕѕbi te analizom dostupne medicinske dokumentacije. Za svakog bolesnika
izraДЌunato je kaЕЎnjenje pacijenta (vrijeme od pojave simptoma do javljanja lijeДЌniku), kaЕЎnjenje
zdravstvenog sustava (vrijeme od javljanja lijeДЌniku do poДЌetka uzimanja antituberkulozne terapije) i
ukupno kaЕЎnjenje (vrijeme od pojave simptoma do poДЌetka uzimanja terapije). KaЕЎnjenjem se smatralo
vrijeme duЕѕe od medijana, a ekstremnim kaЕЎnjenjem vrijeme duЕѕe od 75 percentile.
Rezultati: U istraЕѕivanje je ukljuДЌeno 242 bolesnika. Medijan i 75 percentila pacijentovog kaЕЎnjenja
iznosili su 38 i 80 dana, zdravstvenog sustava 15 i 42 dana te ukupnog kaЕЎnjenja
68 i 120 dana. ДЊimbenici povezani s kaЕЎnjenjem viЕЎim od medijana i 75 percentile nalazili su se meД‘u
demografskim, socioekonomskim i zdravstvenim obiljeЕѕjima te izloЕѕenosti ДЌimbenicima i navikama
opasnim po zdravlje.
ZakljuДЌak: VodeД‡e internacionalne smjernice preporuДЌuju usmjeravanje dijagnostike i na tuberkulozu
kod kaЕЎlja koji traje duЕѕe od 2-3 tjedna, a dijagnostika bolesti u Hrvatskoj je dostupna i brza. Polovica
bolesnika je zapoДЌela lijeДЌenje tuberkuloze nakon viЕЎe od dva mjeseca od poДЌetka simptoma, a ДЌetvrtina
nakon ДЌetiri mjeseca. Ovako dugi period u kojem je bolesnik zarazan za svoju okolinu i u opasnosti
po svoje zdravlje, ukazuje na potrebu intervencije na viЕЎe razina. Jedna se odnosi na inteziviranje
informiranosti opД‡e populacije o kljuДЌnim ДЌinjenicama o tuberkulozi, a druga na podizanje razine
znanja o tuberkulozi meД‘u lijeДЌnicima koji sudjeluju u nadzoru nad tuberkulozom u Hrvatskoj.
112
SZZ - 250
ZNAДЊAJ LABORATORIJSKIH PODATAKA U KONTROLI TUBERKULOZE U
ME\IMURSKOJ ЕЅUPANIJI
PAYERL-PAL M1, KataliniД‡-JankoviДЌ V2, Obrovac M2, VrЕЎiД‡ KriЕЎtofiД‡ V1, Poje JeliniД‡ B1, Zadravec M1
1
2
Zavod za javno Zdravstvo MeД‘imurske Еѕupanije, ДЊakovec, Hrvatska,
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
marina.payerl-pal@zzjz-ck.hr
ДЊetvrtak
Thursday
14
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Tuberkuloza je, iako drevna bolest, i danas od velikog medicinskog i javnozdravstvenog znaДЌaja.
MikrobioloЕЎka dijagnostika tuberkuloze temeljna je toДЌka svakog nacionalnog programa za kontrolu
tuberkuloze. U MeД‘imurskoj Еѕupaniji je godiЕЎnja incidencija na razini prosjeka Hrvatske, osim u 2009.
godini kada je Hrvatskoj zabiljeЕѕena incidencija od 19/100 000 naspram 23/100 000 u MeД‘imurskoj
Еѕupaniji.
Svaki izolat M. tuberculosis izoliran u MikrobioloЕЎkom laboratoriju ZZJZ MeД‘imurske Еѕupanije
genotipizira se u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo - Odjel za dijagnostiku tuberkuloze metodom
MIRU-VNTR. Prospektivna studija genotipizacije svih novoizoliranih sojeva koja se provodi na HZJZ
omoguД‡ava praД‡enje prijenosa infekcije na lokalnoj, nacionalnoj sve do globalne razine, kao i
moguД‡nost razluДЌivanja endogene reaktivacije prethodne infekcije od superinfekcije.
U promatranom periodu od 2007. do 2009. godine metodom MIRU-VNTR ukupno je tipizirano 59
sojeva bolesnika iz MeД‘imurske Еѕupanije, od kojih je 27 (45,8%) jedinstvenog genotipa u nacionalnoj
bazi podataka, a 32 (54,2%) je raspodijeljeno u ukupno 22 klastera s brojem pripadajuД‡ih sojeva od
2 do 22. Jedinstveni genotip obiДЌno oznaДЌava endogenu reaktivaciju, dok klasteri (2 ili viЕЎe sojeva
identiДЌnog genotipa) najДЌeЕЎД‡e predstavljaju nedavni prijenos. Od ukupno 22, dva klastera - jedan
s 2 ДЌlana, a drugi s 5 ДЌlanova - ДЌine sojevi izolirani iskljuДЌivo u MeД‘imurskoj Еѕupaniji. Osim ЕЎto su ti
sojevi karakteristiДЌni za ЕЅupaniju, bolesnici u kojih su izolirani ti sojevi najvjerojatnije pripadaju istim
putevima prijenosa. Ostalih 25 sojeva u klasterima je raspodjeljeno u ukupno 20 klastera, pri ДЌemu
su ostali sojevi izolirani u bolesnika koji dolaze iz drugih Еѕupanija, a broj bolesnika iz MeД‘imurske
Еѕupanije u tim klasterima varira od 1 do 3.
Relativno visoki postotak sojeva jedinstvenog genotipa ukazuje da je stupanj nedavnog prijenosa
bolesti relativno nizak. Rezultati molekularne epidemiologije u praД‡enju puteva prijenosa tuberkuloze
ukazuju na uДЌinkovitost protuepidemijskih mjera otkrivanjem neoДЌekivanih puteva prijenosa,
identificiranjem sojeva koji su prisutni u odreД‘enoj zajednici i imaju veД‡u moguД‡nost izazivanja bolesti.
DIZ - 104
EVALUACIJA AKCIJSKOG PLANA ZA ROME ZA PODRUДЊJE ZDRAVSTVA
RODIN U
Е kola narodnog zdravlja вЂњAndrija Е tamparвЂќ, Medicinski fakultet SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
urelija.rodin@hzjz.hr
Nacionalnim programom za Rome i sudjelovanjem u Dekadi za Rome 2005-2015 Hrvatska se strateЕЎki
odredila prema programima socijalnog ukljuДЌivanja Roma na ДЌetiri prioritetna podruДЌja: stanovanje,
obrazovanje, zapoЕЎljavanje i zdravlje. Ciljevi Akcijskog plana za Rome 2005-2015 godine u podruДЌju
zdravstva su usmjereni na:
- osiguranje jednake dostupnosti zdravstvenim sluЕѕbama informiranjem o pravima i moguД‡nostima
zdravstvenog osiguranja
- unaprjeД‘enje i zaЕЎtitu zdravlja djece i smanjenje smrtnosti
- zdravstveno prosvjeД‡ivanje i zaЕЎtitu vezano uz sigurno majДЌinstvo, planiranje obitelji i reproduktivno
zdravlje
- financijsku potporu ЕЎkolovanja Roma za zdravstvena zanimanja
113
Za praД‡enje provoД‘enja Akcijskog plana i mjerenje dostupnosti zdravstvene zaЕЎtite i zdravstvenog
stanja neophodni su pokazatelji o broju i obuhvatu Roma za svaki od navedenih ciljeva: o informiranima
vezano uz ostvarivanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, o obuhvaД‡enima zdravstvenim
osiguranjem, o romskoj djeci obuhvaД‡enoj cijepljenjem, o romskoj novoroД‘enДЌadi roД‘enoj u rodiliЕЎtima,
o antenatalnoj zaЕЎtiti i kontroli trudnoД‡e u Romkinja, o obuhvaД‡enima edukacijom o planiranju obitelji,
o stopi smrtnosti i uzrocima smrti Roma, o Romima stipendistima za zdravstvena zanimanja. VeД‡inu
ovih pokazatelja nije moguД‡e dobiti bez posebnih istraЕѕivanja, a pokazatelji koji se rutinski prate
kvalitativno ne zadovoljavaju. Tome doprinosi i neizjaЕЎnjavanje Roma o etniДЌkoj pripadnosti pa su
analize smrtnosti i uzroka smrti iz rutinske statistike nepouzdane.
Na drЕѕavnoj razini se ni za jedan od navedenih zdravstvenih ciljeva nije moglo dobiti specifiДЌne
pokazatelje o provoД‘enju, ali neki pokazatelji postoje u pojedinim jedinicama lokalne uprave i
samouprave (Baranja i MeД‘imurska Еѕupanija). Prema istraЕѕivanjima, viЕЎe od 50% Roma u Hrvatskoj
Еѕivi u MeД‘imurju gdje ДЌine 3,4% svih stanovnika, ali 53% primatelja socijalne pomoД‡i. U MeД‘imurskoj
Еѕupaniji se lokalnim sredstvima i iz europskih fondova omoguД‡ilo provoД‘enje nekih mjera zaЕЎtite od
zaraznih bolesti, uz zdravstveno prosvjeД‡ivanje u svrhu suzbijanja neznanja i nepovjerenja Roma prema
cijepljenju. U Baranji su, osiguranjem sredstava iz drЕѕavnog proraДЌuna, provedeni preventivni pregledi
zdravstveno neosiguranih Romkinja uz zdravstveno prosvjeД‡ivanje o mjerama sigurnog majДЌinstva,
planiranja obitelji i zdravstvene zaЕЎtite dojenДЌadi. Iako Akcijski plan sadrЕѕi niz mjera za poboljЕЎanje
zdravlja Roma, nije ga moguД‡e ostvariti niti mjeriti uДЌinke bez jasno definiranih nositelja aktivnosti,
sredstava za provoД‘enje te pokazatelja procesa i ishoda.В JZI - 167
ASSESSMENT IMPACT OF EMERGENCY ON THE PROCESS OF
IMMUNIZATION / CURRENT EPIDEMIC OF RUBELLA AND MUMPS IN
BOSNIA AND HERZEGOVINA FOCUSED ON MUMPS OUTBREAK
DAKIД† Z1, MediД‡ S2, HaviД‡ N1, FiЕЎekoviД‡ E3, BiliД‡ V4, DakiД‡ M1
Health center Bijeljina, Bijeljina, Bosnia and Herzegovina
2
Department of Public Health, Sremska Mitrovica, Serbia
3
Fami foundation, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
4
Health center Sarajevo, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
1
The aim of this paper was to describe epidemiological features of current epidemics of vaccinable
diseases in Bosnia and Herzegovina (B&H) and to assess the impact of emergencies on the process of
immunization. Special attention is devoted to the mumps epidemic because of its specific territorial
distribution.
Methods and Material: The method used is the descriptive (retrospective) analysis, i.e. populationbased case series. Classification of cases was based on the European Commission case definition of
rubella and mumps. The surveillance of infectious diseases is regulated by the Law on the protection
of population from infectious diseases (Official Gazette No.29/05 (FBIH) and 10/95, 14/10 (RS)).
According to the Law, health care institutions are obliged to deliver the report on infectious diseases
to the competent epidemiological service. The data included in this paper come from the official
reports of Public Health Institutes in Bosnia and Herzegovina, in particular from the local Registry of
Infectious Diseases kept by the Health Centre Bijeljina.
Results: Since April 2009, the RS entity has registered a total of 11 outbreaks of rubella with a total of
1100 reported cases. From December 2009 to the end of March 2010, FBIH (4 cantons) had reported
total of 424 cases of rubella. The total number of cases registered across B & H is about 1,500. The
largest share of cases was encountered among the population aged 15 to 19, with a higher prevalence
in male (2/3). Mumps outbreak was registered only in Bijeljina; it began in February 2009 and ceased
in April 2010, with the total of 380 reported cases. Age distribution was equivalent to that in the
rubella epidemic. The vaccination-against-mumps status of the target population is largely unknown:
no data- 55%, fully vaccinated - 13%, incompletely vaccinated -14% and non-vaccinated 18%. In
August 2009, the Department of Public Health in Sremska Mitrovica reported mumps outbreak in
their municipality, вЂњexportedвЂќ from Bijeljina. Conclusion: According to the available data from relevant
14
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
z.dakic@live.com
ДЊetvrtak
Thursday
114
studies, the duration of vaccine-induced immunity is at least 25 years and probably life-long in most
of the vaccinated persons. In connection with the epidemics in B & H, it seems that there were issues
related to immunogeneity of vaccines (either because of the properties of the vaccine alone or because
of the difficulty with maintenance of the cold chain) and most probably because of war consequences
(migration, poor response to immunization, inadequate immunization records). Emergencies, natural
disasters and human catastrophes have an enormous influence on the immunization system because
planning in such situations takes time. We believe that national immunization week is a good chance
to correct any flaws in the process of immunization and that it is imperative to do so.
JZI - 179
EPIDEMIOLOЕ KE KARAKTERISTIKE OSOBA CIJEPLJENIH PROTIV
PANDEMIJSKE GRIPE U ZAGREBU
KOSANOVIД† ML
Zavod za javno zdravstvo вЂњDr. Andrija Е tamparвЂќ, Zagreb, Hrvatska
mirjana-lana.kosanovic@stampar.hr
ДЊetvrtak
Thursday
14
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Cilj: Prikazati epidemioloЕЎke osobitosti osoba cijepljenih protiv pandemijske gripe u Centru za
cijepljenje i putniДЌke bolesti Zavoda za javno zdravstvo вЂћDr. Andrija Е tamparвЂњ.
Metode: Analiza epidemioloЕЎkih karakteristika uДЌinjena je na uzorku svih osoba koje su pristupile
cijepljenju protiv pandemijske gripe u periodu od 27.11.2009-15.03. 2010. Prilikom cijepljenja svaka
osoba svrstana je prema anamnestiДЌkim podacima u kategorije: djeca u dobi od 6 mjeseci do 8 godina
starosti s kroniДЌnim bolestima, osobe u dobi od 9 do 60 godina starosti s kroniДЌnim bolestima, osobe
starije od 60 godina sa kroniДЌnim bolestima (vrstom kroniДЌne bolesti), trudnice, zdravstveni djelatnici,
zdravi kuД‡ni kontakti osoba koje imaju poveД‡ani rizik za komplikacije, a ne mogu se cijepiti i ostali
(zdrave osobe, putnici).
Rezultati: Tijekom 3,5 mjeseДЌnog perioda (studeni-oЕѕujak) u Ambulanti za cijepljenje i putniДЌke bolesti
ZZJZ вЂћDr. A. Е tamparвЂњ ukupno je cijepljeno 689 osoba (65% M : 35 ЕЅ) od ДЌega je 181 osoba primila
dvije doze cjepiva. Udio osoba cijepljenih na Zavodu ДЌini 1/5 svih cijepljenih protiv pandemijske gripe
u gradu Zagrebu.
NajviЕЎe cijepljenih njih 60% pripada u skupinu osoba starijih od 60 godina s kroniДЌnim bolestima,
18% u skupinu kroniДЌnih bolesnika izmeД‘u 9 i 60 godina, po 0% u skupinu zdravstvenih djelatnika i
skupinu ostalih; te 2% u skupinu djece starije od 6 mjeseci do 8 godina starosti s kroniДЌnim bolestima.
KroniДЌni srДЌani i pluД‡ni bolesnici ДЌine 25% cijepljenih kroniДЌnih bolesnika, 6% su dijabetiДЌari, 4% osobe
oboljele od malignih bolesti, 1% pretile osobe, preostali oboljeli od nekih drugih bolesti (hipertenzija,
hiperlipidemija, sistemske bolesti i dr.).
Od svih cijepljenih osoba protiv pandemijske gripe, 2% ih se nikada nije cijepilo protiv sezonske gripe.
Diskusija.
Izuzetno niska procijepljenost prioritetnih skupina kao i znatan broj osoba (40%) koje nisu uredno
procijepljene (osobe koje su prema preporukama trebale biti cijepljene dvjema dozama) ukazuje na
slabu osvjeЕЎtenost i brigu o vlastitom zdravlju graД‘ana grada Zagreba. Visoki udio cijepljenih osoba u
skupini osoba starijih od 60 godina jedan je od pokazatelja neadekvatno tumaДЌene dinamike kretanja
oboljelih kao i dobne distribucije oboljelih, zbog ДЌinjenice da je meД‘u osobama starijim od 60 godina
najmanje oboljelih (rezidualni imunitet), dok se u mlaД‘im dobnim skupinama zabiljeЕѕio najveД‡i broj
oboljelih kao i najteЕѕe kliniДЌke slike.
Kako bi se sprijeДЌio veliki broj oboljelih, a posebice onih koji mogu razviti teЕЎku kliniДЌku sliku svi
zdravstveni djelatnici (poglavito javnozdravstveni) moraju educirati svoje pacijente o vaЕѕnosti
cijepljenja i njegovoj dobrobiti te argumentirano motivirati ЕЎto veД‡i broj vlastitih bolesnika da pristupe
cijepljenju.
115
JZI - 7
NAЕ A ISKUSTVA U NADZORU NAD PANDEMIJSKOM GRIPOM, A(H1N1)V
MUSA S, Ravlija J, MulaomeroviД‡ M, Zeljko M
Zavod za javno zdravstvo FBIH, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
s.musa@zzjzfbih.ba
Krajem aprila 2009.godine identificiran je novi virus gripe A(H1N1) u uzorcima oboljelih od akutne
respiratorne infekcije u Meksiku. Svjetska zdravstvena organizacija proglaЕЎava javnozdravstveni
dogaД‘aj od meД‘unarodnog znaДЌaja i savjetuje zemljama da intenziviraju nadzor nad bolestima ILI i
teЕЎkim upalama pluД‡a.
Pri Federalnom ministarstvu zdravstva formiran je Koordinacijski struДЌni tim koji Д‡e pratiti epidemioloЕЎku
situaciju u FBiH, preporuke SZO, i koordinirati i suraД‘ivati sa svim zdravstvenim institucijama u
Federaciji BiH i BiH.
Aktivnosti Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH bile su: izrada StruДЌno metodoloЕЎkog uputstva
o naДЌinu utvrД‘ivanja oboljenja od gripe A(H1N1), prijevod pisanog materijala SZO o definiciji sluДЌaja
gripe A(H1N1), izrada posebnih vodiДЌa o liДЌnoj higijeni namijenjenih razliДЌitim kategorijama graД‘ana,
izrada prigodnih letaka sa potrebnim preventivno-promotivnim preporukama, specifikacija potrebne
koliДЌine antiviralnih lijekova (informacija o stanju zaliha), specifikacija potrebne koliДЌine vakcina za
FBiH, dostavljanje informacija o SZO preporukama, uДЌestvovanje u radio i TV programima, izrada
smjernica za provoД‘enje nadzora nad oboljevanjem od nove gripe A(H1N1), uДЌestvovanje u samom
prikupljanju podataka.
U situaciji poveД‡anog rizika kakav je pandemijska prijetnja, uvedene su dodatne, efikasnije mjere
nadzora koji je, izmedju ostalog, podrazumijevao svakodnevno kontaktiranje veД‡ih zdravstvenih
ustanova, bolniДЌkih i kliniДЌkih centara, zdravstvenih ustanova radi prikupljanja podataka-praД‡enja
oboljevanja i smrti koje se mogu povezati sa A(H1N1).
Cilj rada je prikazati ulogu i aktivnosti Federalnog zavoda za javno zdravstvo u suoДЌavanju sa
izvanrednim stanjem u javnom zdravstvu.
SZZ - 211
ZDRAVSTVENI RAZLOZI PRIVREMENE I TRAJNE NESPOSOBNOSTI
BAVLJENJA SPORTOM U SPORTSKOJ AMBULANTI U SAMOBORU
ALIД† A, PapeЕЎ IbriЕЎeviД‡ Z
Zavod za javno zdravstvo ZagrebaДЌke Еѕupanije, Samobor, Hrvatska
ariana.alic@zg.t-com.hr
Uvod: Zakonom o sportu je propisano da su sportaЕЎi u Republici Hrvatskoj obvezni svakih 6 mjeseci
obaviti lijeДЌniДЌki pregled. U Samoboru je u kolovozu 2008.g zapoДЌela s radom ambulanta u kojoj se,
u okviru SluЕѕbe za ЕЎkolsku medicinu, obavljaju pregledi sportaЕЎa Samoborskog sportskog saveza. U
njoj rade dvije lijeДЌnice.
Preventivni (prethodni) pregledi sportaЕЎa su prihvaД‡eni u svijetu kao naДЌin brige za zdravlje sportaЕЎa
s ciljem rane dijagnoze i prevencije bolesti, ozljeda i kroniДЌnih stanja koja mogu utjecati na zdravlje i
sigurnost sportaЕЎa. Posebna je paЕѕnja posveД‡ena otkrivanju bolesti koje mogu dovesti do iznenadne
smrti sportaЕЎa, te onih stanja i bolesti koja se mogu pogorЕЎati tjelesnom aktivnoЕЎД‡u.
14
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Podtema Subtopic:
SPRJEДЊAVANJE BOLESTI - KroniДЌne bolesti, rano otkrivanje
DISEASE PREVENTION - Chronic conditions, early detection
Poster prezentacije Poster presentations
ДЊetvrtak
Thursday
116
ДЊetvrtak
Thursday
14
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Cilj rada: Cilj rada je navesti najДЌeЕЎД‡e zdravstvene razloge za ocjenu sportaЕЎa nesposobnim, privremeno
ili ograniДЌeno sposobnim.
Metode: Podaci su sakupljeni pregledom baze podataka sportske kartoteke sportaЕЎa pregledanih u
ambulanti tijekom 2009.godine. Pregled sportaЕЎa ukljuДЌuje uzimanje obiteljske i osobne anamneze,
osnovna antropoloЕЎka mjerenja (visina, teЕѕina, indeks tjelesne mase), 12 kanalni EKG, pulsnu
oksimetriju, lijeДЌniДЌki pregled kardiovaskularnog, respiratornog i miЕЎiД‡no-koЕЎtanog sustava, zuba, a
prema potrebi radi se i pregled na oЕЎtrinu vida i boje, te spirometrija. Podaci o pregledima se upisuju
u bazu podataka prilikom svakog pregleda.
Rezultati: Tijekom 2009 godine u sportskoj je ambulanti pregledano 915 sportaЕЎa. Njih 854 (93,3%)
ocijenjeno je sposobnim za bavljenje sportom, dvoje (0,2%) trajno nesposobnim, 15 (1,6%) ograniДЌeno
sposobnim te 44 (4,8%) privremeno nesposobnim .
Razlozi trajne nesposobnosti za bavljenje sportom su dijagnoze obiteljske hipertrofiДЌne kardiomiopatije
odnosno aortne insuficijencije.
MeД‘u privremeno nesposobnim sportaЕЎima, koji su upuД‡eni na daljnje pretrage ili lijeДЌenje, kod njih
38 se posumnjalo na bolest kardiovaskularnog sustava, ДЌetvero je imalo bolest sustava za kretanje, a
dvoje bolest Еѕlijezda s unutraЕЎnjim luДЌenjem.
U skupini ograniДЌeno sposobnih, osam je imalo bolest kardiovaskularnog sustava, troje bolest sustava
za kretanje, dvoje bolest diЕЎnog sustava, jedan bolest Еѕlijezda s unutarnjim izluДЌivanjem, te jedan
anemiju.
ZakljuДЌak: MeД‘u sportaЕЎima u Samoboru bolesti kardiovaskularnog sustava bili jedinim razlogom
za ocjenu sportaЕЎa trajno nesposobnim za bavljenje sportom. TakoД‘er je sumnja na bolest
kardiovaskularnog sustava najДЌeЕЎД‡i razlog za davanje ocjene privremeno ili ograniДЌeno sposoban te
upuД‡ivanje sportaЕЎa na daljnje pretrage ili lijeДЌenje.
Upravo redovitim pregledima moguД‡ je probir bolesti i stanja koja mogu dovesti do pogorЕЎanja
zdravstvenog stanja sportaЕЎa te do iznenadne smrti. Stoga, redoviti pregledi sportaЕЎa doprinose
smanjenju rizika bavljenja sportom.
JZI - 335
PROBLEM NEUSTRAJNOSTI PACIJENATA PREMA TERAPIJI
LEPPEE M1, BoЕЎkoviД‡ J2
1
2
Zavod za javno zdravstvo вЂњDr. Andrija Е tamparвЂќ, Zagreb, Hrvatska
Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb, Hrvatska
marcel.leppee@stampar.hr
Cilj: Ustrajnost govori o tome do koje se mjere ponaЕЎanje pacijenta podudara s preporukama lijeДЌnika
o uzimanju propisane terapije. Na ustrajnost utjeДЌe niz ДЌimbenika. Lijekovi djeluju povoljno samo
ako se uzimaju primjereno, u propisanoj dozi, kroz dovoljno dugo vremensko razdoblje. Cilj je bio
utvrditi razloge neustrajnosti, znaДЌenje dobi za ustrajnost, stavove pacijenata o poЕЎtivanju lijeДЌniДЌkih
preporuka te stavove o djelotvornosti propisane terapije.
Metode: Anketirano je 635 osoba koje su u ljekarni podizale ili kupovale lijekove za kroniДЌne bolesti.
NajviЕЎe ih je lijeДЌeno, uz eventualne druge bolesti, od arterijske hipertenzije (n=361; 56,9%).
Rezultati: Nije utvrД‘ena razlika ustrajnosti po dobi (u svim dobnim skupinama bila je vrlo sliДЌna). Broj
ispitanika se poveД‡avao s dobi, tako da ih je gotovo dvije treД‡ine (64,7%) bilo starije od 55 godina.
ViЕЎe je bilo neustrajnih (n=370; 58,3%) nego ustrajnih (n=265; 41,7%). Kao glavni razlog neuzimanja
lijeka veД‡ina ispitanika navela je zaborav (n=381; 60,0%), a slijede izbivanje od kuД‡e (n=288; 45,4%)
i nedostatak lijeka (jer je potroЕЎen) (n=282; 44.4%). VeД‡ina (n=602; 94,8%) je odgovorila da sigurno
mogu uzimati lijekove na propisani naДЌin, kao i da Д‡e lijeДЌenje imati pozitivan utjecaj na njihovo
zdravlje (n=595; 93,7%). S dobi se, neoДЌekivano, blago poveД‡avao stupanj ustrajnosti; osobe iznad
65 godina imale su neЕЎto viЕЎi stupanj ustrajnosti od ostalih dobnih skupina.
ZakljuДЌuje se da ustrajnost nije obrnuto razmjerna dobi.
117
JZI - 247
PROBIR RIZIДЊNOG PIJENJA KAO OBAVEZNI DIO SISTEMATSKOG PREGLEDA
TILJAK H, KujundЕѕiД‡ Tiljak M, CeroveДЌki-NekiД‡ V
Е kola narodnog zdravlja вЂћAndrije Е tamparвЂњ Medicinskog fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
htiljak@snz.hr
JZI - 45
ДЊIMBENICI RIZIKA I VAЕЅNOST PREVENCIJE U NASTANKU MOЕЅDANOG UDARA
PREKSAVEC M, GrЕѕinДЌiД‡ T, Е klebar D
Djelatnost za neurologiju, OpД‡a bolnica Bjelovar, Bjelovar, Hrvatska
preksavecmarina@gmail.com
MoЕѕdani udar je jedan od vodeД‡ih uzroka morbiditeta, invaliditeta i mortaliteta u svijetu. U Hrvatskoj
se prema podacima za 2008. godinu nalazi na prvom mjestu ljestvice deset najДЌeЕЎД‡ih uzroka
invaliditeta, a na drugom mjestu ljestvice mortaliteta te zbog toga predstavlja veliki javnozdravstveni
i socioekonomski problem. Iako je u danaЕЎnje vrijeme postignut napredak u lijeДЌenju i rehabilitaciji
oboljelih, rezultati su joЕЎ uvijek ograniДЌeni, i vodeД‡u ulogu u smanjivanju incidencije moЕѕdanog udara
ima sustavno i kontinuirano provoД‘enje mjera prevencije na viЕЎe razina zdravstvene zaЕЎtite. Glavne
smjernice u prevenciji ukljuДЌuju edukaciju stanovniЕЎtva o prepoznavanju ДЌimbenika rizika i napuЕЎtanju
nezdravih Еѕivotnih navika, a zatim i o ranom prepoznavanju simptoma moЕѕdanog udara i shvaД‡anju
moЕѕdanog udara kao hitnog stanja. U cilju promoviranja zdravog naДЌina Еѕivota provode se mjere
ДЊetvrtak
Thursday
14
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Racionalni izbor pretraga primjerenih za preventivni sistematski pregled predstavlja stalni izazov
za struДЌnjake. Pri dizajniranju pojedinih vrsta sistematskih pregleda struДЌnjaci se obiДЌno rukovode
starosnom dobi ispitanika i namjeni sistematskih pregleda. Traga se za rizicima za zdravlje koji se
temelje na naslijeД‘u i vanjskim ДЌimbenicima zdravlja, a mijenjaju se s dobi osoba. Karakteristike pobola
i uzroka smrti pojedinih dobnih grupa opravdano utjeДЌu na dizajn preventivnih pregleda.
Probir mentalnih problema je rijetko prisutan u preventivnim sistematskim pregledima. Postoji viЕЎe
razloga zbog kojih bi takav pristup valjalo promijeniti: (1) velika uДЌestaloЕЎД‡u problema mentalnog
zdravlja u populaciji; (2) znaДЌajna povezanosti mentalnih problema sa ukupnim stanjem zdravlja
pojedinca; (3) zamjetno poveД‡anje smrtnosti koje se moЕѕe povezati s problemima mentalnog zdravlja;
(4) teЕѕina posljedica i broj kolateralnih Еѕrtva tog oblika pobola; (5) postojanje ЕЎiroke palete primjerenih
i djelotvornih intervencija.
Problematika alkoholizma predstavlja slikoviti primjer vaЕѕnosti ranog otkrivanja problema mentalnog
zdravlja. Prometni traumatizam, suicidi i homocidi u velikoj su mjeri povezani s alkoholizma. Pri
tome trajno i prekomjerno konzumiranje alkohola nije jedini izvor tragiДЌnih posljedica. Takozvano
incidentno ili epizodno pijenje je dovoljno da uniЕЎti viЕЎe Еѕivota. Zbog toga probir usmjeren na rano
otkrivanje riziДЌnog pijenja moЕѕe biti spasonosan.
Za detekciju riziДЌnog pijenje postoji viЕЎe jednostavnih instrumenata koji je moguД‡e uvrstiti u preventivne
sistematske preglede. CAGE upitnik se sastoji od 4 pitanja usmjerena na osjeД‡aj subjektivnog zdravlja
i funkcioniranja vezanog za konzumaciju alkohola. AUDIT instrumentom se testira koliДЌina jedinica
konzumiranog alkohola u odreД‘enom vremenskom periodu prema jednostavnoj shemi primjerenoj
laicima.
M-SASQ je upitnik od 4 jednostavna pitanja kojim se testira uДЌestalost konzumiranja veД‡e koliДЌine
alkohola u odreД‘enom vremenskom periodu uz dodatno provjeru epizodnog ekscesnog pijenja do
mjere gubitka kontrole ponaЕЎanja.
Svaki od tri instrumenta su jednostavni u primjeni, nisu vremenski zahtjevni i razumljivi su za sve
korisnike bez obzira na obrazovni status. TakoД‘er, pokazali su se vrijednim za otkrivanje prekomjernog,
riziДЌnog i ponavljanog pijenja alkohola u mjeri koja moЕѕe predstavljati ugrozu za zdravlje. PredlaЕѕe se
uvrЕЎtenje tih instrumenta meД‘u testove koje rutinski provode u sistematskim preventivnim pregledima.
118
primarne prevencije dok sekundarna prevencija podrazumijeva praД‡enje i lijeДЌenje ranije prepoznatih
ДЌimbenika rizika te lijeДЌenje i rehabilitaciju bolesnika koji su preboljeli moЕѕdani udar. Na neke od
ДЌimbenika rizika kao ЕЎto su dob, spol, rasa, prethodno preboljeni moЕѕdani udar i hereditet, naЕѕalost
ne moЕѕemo utjecati, ali je zato vaЕѕno prepoznati i preventivne postupke usmjeriti prema onim
Еѕivotnim navikama i naДЌinima ponaЕЎanja na koje moЕѕemo utjecati, te bolestima na tijek kojih moЕѕemo
utjecati dosljednim lijeДЌenjem poput pretilosti, hipertenzije, ЕЎeД‡erne bolesti I dislipidemije. Mjere
prevencije ukljuДЌuju prestanak puЕЎenja, smanjivanje prekomjerne tjelesne teЕѕine, ranu identifikaciju
faktora rizika kroz periodiДЌne kontrolne preglede mjerenja krvnog tlaka, vrijednosti ЕЎeД‡era i lipida u
krvi te primjenu odgovarajuД‡e medikamentne terapije a sluДЌajevima asimptomatske stenoze karotida
i kirurЕЎko lijeДЌenje. U cilju poboljЕЎanja kvalitete Еѕivota utjecajem na smanjenje uДЌestalosti moЕѕdanog
udara i posljediДЌnog invaliditeta modifikacijom Еѕivotnih navika nuЕѕan je multidisciplinarni pristup.
On ukljuДЌuje struДЌnjake javnoga zdravstva, obiteljske lijeДЌnike, specijaliste u polikliniДЌko-konzilijarnim
sluЕѕbama, patronaЕѕne sestre, njegovatelje, te audio-vizualne i pisane medije. Uz sve navedeno kljuДЌna
je aktivna uloga svakog od nas u preuzimanju odgovornosti za oДЌuvanje osobnog zdravlja.
KljuДЌne rijeДЌi: moЕѕdani udar, javnozdravstveni problem, mortalitet, invalidnost, ДЌimbenici rizika,
mjere prevencije, multidisciplinarni pristup
JZI - 33
CURRENT CIGARETTE SMOKERS AND THEIR RISK FOR OCCURRENCE OF
LARYNGEAL CANCER
PAVLOVSKA I, Tausanova B, Zafirova B, Zdravkovska M
Institute of Epidemiology and Biostatistics, Skopje, Macedonia
irina.pavlovska@yahoo.com
ДЊetvrtak
Thursday
14
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Cancer represents a particular problem in highly-developed industrial countries. In these countries, a
great percent of general population belongs to older age categories in which the risk of the occurrence
of this disorder is higher. In developed countries, cancer is the second most frequent cause of death,
right after cardiovascular diseases, and is responsible for one quarter of all deaths. According to many
studies, several risk factors are brought in connection with laryngeal cancer (LarC). The most significant
and generally accepted is alcohol consumption and cigarette smoking. Cigarette smoking caused
about 30% of all cancers, due to which it represents the most significant risk factor for occurrence
of these disorders in humans. Aim of the study was to determine the existence of possible causal
associations between cigarette smoking and the development and distribution of LarC.
Methods: The research was conducted as a case-control study. It included 185 patients diagnosed
with LarC and the same number of persons not having a malignant disease (control group-CG). Risk
analyses were done using unconditional logistic regression, which provides results in the form of
adjusted odds ratios. The odds ratios and their 95%-confidence intervals (CI) were computed. Results:
The patient group consisted of 79% of current smokers (CS), 18.3% of former smokers (FS) and only
2.7% of never- smokers (NS), as compared to 40.5% of CS, 28.7% of FS and 30.8% of NS among
controls. More than half of the CS has been smoking 21-40 cigarettes per day (c/day) (54.8%), while
in CG members this percent was 29.3%. The group of so called вЂњheavyвЂќ smokers (>40 c/day) included
13.7% of patients, and only 4% of CG members. The majority of CS members diagnosed with LarC
have smoked for 31-45 years (56.2%). CS had 16.03% (95% CI, 6.25-41.12) times, i.e. a significantly
higher risk of LarC developing as compared to the NS. CS who were smoking < 20 c/day had 10.49(95% CI, 3.87-28.45) times higher and those smoking > 20 c/day 45.6- (95% CI, 16.55-125.67) times
(significantly) higher LarC risk as compared to the NS. Univariate CS analysis showed a significantly
higher LarC risk in persons who were smoking > 40 years as compared to those who were smoking
< 40 years (OR=3.73; 95% CI 2.03-6.84). The risk of LarC occurrence is four times (95% CI, 2.35-7.88)
(significantly) higher in the CS smoking > 20 years > 20 c/day, as compared to those who smoke <
20 c/day equally long. Conclusion: Cigarette smoking is by far the most important risk factor for LarC.
Concerted control of smoking appears to be an urgent priority in LarC prevention, including efforts to
prevent adolescents from starting to smoke.
Keywords: laryngeal cancer, smoking.
119
DIZ - 79
USERвЂ™S SATISFACTION WITH EATING DISORDERS PROGRAMS OFFERING IN
THE MUNICIPALITY OF LJUBLJANA (SLOVENIA)
HAFNER A, Torkar T
Zavod za zdravstveno varstvo Kranj, Slovenia
alenka.hafner@zzv-kr.si
Background: Eating disorders are a major public-health problem. A large part of patients because of
the stigma never visited a doctor, so in the project Eating disorders- who and what assistance offers
in Ljubljana, which ran from May 2008 to October 2009, we wanted to know who are the service
providers in the field of eating disorders and how their offers meet the needs of users.
Description: The project was first identified all potential providers of assistance in the field of
eating disorders in the Municipality of Ljubljana, five health institutions and five non-governmental
organizations, and then used a questionnaire to assess the needs of users. 130 questionnaires were
distributed to users through the services personally, 55 to users of health institutions and 75 to NGOs
users.
Results: 56 completed questionnaires were received (responce rate 43%). The project results showed
that the programs offer in the field of health organisations and NGOs in the Municipality of Ljubljana
is inadequate, but existing programs were all the users were very well received and are broadly
adequate for their needs, positively influenced their relationships with relatives and friends as well as
the development of social networks, health and general well-being. Users were very well appreciated
by programs of health institutions as well as programs of NGOs.
Conclusions: In future programs key measures of assistance to people with eating disorders should
be targeted to increase the availability of assistance and prevention work, both in terms of prevention
as early detection of eating disorders.
JZI - 254
PERUДЊ D, TiД‡ac B, Rukavina T
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske Еѕupanije, Rijeka, Hrvatska
dolores.peruc@zzjzpgz.hr
Cilj: Hepatitis C prepoznat je kao vaЕѕan javno-zdravstveni problem u svijetu. Prema procjeni Svjetske
zdravstvene organizacije iz 1999. godine, 170 milijuna ljudi (3% ukupne populacije) bilo je kroniДЌno
inficirano hepatitis C virusom (HCV). U Hrvatskoj prevalencija HCV infekcije iznosi pribliЕѕno 1%.
Cilj rada je bio utvrditi uДЌestalost pozitivnih seroloЕЎkih HCV nalaza u uzorcima koji su obraД‘eni u
SeroloЕЎkom laboratoriju MikrobioloЕЎkog odjela Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorskogoranske Еѕupanije.
Metode: U radu su retrospektivno analizirani rezultati dobiveni imunoenzimskim testiranjem uzoraka
seruma koji su dostavljeni na pretragu iz ordinacija s podruДЌja Primorsko - goranske Еѕupanije u
razdoblju od 01. sijeДЌnja 2006. do 31. prosinca 2009. godine.
Rezultati: U razdoblju obuhvaД‡enom analizom u Laboratoriju je ukupno pretraЕѕeno 15191 uzorak
seruma osoba, u dobi od tjedan dana do 84 godine. Prisutnost HCV protutijela utvrД‘ena je u 547
uzoraka (3,6%) odnosno evidentirane su 437 anti-HCV pozitivne osobe. Zastupljenost spolova je meД‘u
pozitivnim osobama bila podjednaka, dok je analiza dobne raspodjele pokazala najveД‡u zastupljenost
u dobi od 21-30 godina (36,2%), te 31-40 godina (23,8%).
ZakljuДЌak: KroniДЌni hepatitis C ДЌesto dovodi do nastanka ciroze, dekompenzirane jetrene bolesti
i hepatocelularnog karcinoma. Stoga je iznimno vaЕѕno rano otkrivanje i lijeДЌenje oboljelih s ciljem
14
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
SEROLOЕ KA DIJAGNOSTIKA HEPATITIS C VIRUSNE INFEKCIJE U
PRIMORSKO-GORANSKOJ ЕЅUPANIJI
ДЊetvrtak
Thursday
120
sprjeДЌavanja nastanka komplikacija kroniДЌne infekcije. Prema naЕЎem iskustvu upotreba osjetljivih
imunoenzimskih pretraga korisna je u ranom otkrivanju hepatitisa C u populaciji.
JZI - 24
MODEL PERSONALIZIRANE PREVENCIJE DIJABETES MELITUSA
PULJAK A, RadaЕЎeviД‡ H, Gall TroЕЎelj K
Zavod za javno zdravstvo вЂњDr. Andrija Е tamparвЂќ, Zabreb, Hrvatska
puljak@stampar.hr
ДЊetvrtak
Thursday
14
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Cilj: Cilj ovog rada je predstaviti moguД‡nost definiranja i implementiranja individualiziranog preventinog
modela na primjeru dijabetes melitusa (sprjeДЌavanje pojave dijabetesa) ЕЎto je najuДЌinkovitiji oblik
prevencije (primarna prevencija-sprjeДЌavanje pojave bolesti).
Primjenom ovog modela, dugoroДЌno bi se smanjila uДЌestalost dijabetesa (incidencija, prevalencija),
smanjio broj komplikacija te bi se smanjila smrtnost uzrokovana ovim bolestima i njihovim
komplikacijama.
Metode: Definiranjem i detektiranjem polimorfizama koji predstavljaju rizik za dijabetes (TNF, IL-6,
APOE, interleukin 6 (IL6R), angiotenzinogen (AGT), angiotenzin-konvertirajuД‡i enzim (ACE), receptor
tipa 1 za angiotenzin 2 (AGTR1) i вЂћtranscription factor 7 вЂ“ like 2вЂњ (TCF7L2) uz ostale definirane i
prepoznate rizike (obiteljska anamneza, biokemijski nalazi koji ukazuju na poveД‡ani rizik za razvoj
dijabetesa-predijabetes, analiza Еѕivotnih navika i stila kao ЕЎto su prehrana, tjelesna aktivnost, radni
okoliЕЎ, puЕЎenje) otvara se moguД‡nost definiranja individualnog preventivnog modela. Drugim rijeДЌima,
na osnovi analiziranih podataka izradili bi se individualizirani preventivni programi (prilagoД‘eni
pojedincu) koji bi ukljuДЌivali preporuke o prehrani, tjelesnoj aktivnosti, promjeni ЕЎtetnog zdravstvenog
ponaЕЎanja te potrebi i uДЌestalosti obavljanja pojedinih preventivnih pregleda (raspored potrebnih
preventivnih pregleda).
Rezultati: Razvojem ovog modela prevencija dijabetesa idividualizirala bi se, odnosno prepoznale bi se
pojedinci koji su pod poveД‡anim rizikom za pojavu bolesti te bi se pravilnim zdravstvenim ponaЕЎanjem
sprijeДЌila pojava bolesti.Ukoliko bi model bio primjenjen na odreД‘enoj populacijskoj skupini (primjerice
osobe starije od 40 godina s dijabetesom u obiteljskoj anamnezi, odnosno s nalazom za predijabetes)
primjenom ovog modela smanjila bi se incidencija dijabetesa kao i moguД‡nost pojave komplikacija.
ZakljuДЌak: Ovaj model predstavlja primjenu nove tehnologije, u smislu oДЌitavanja genetske strukture
pojedinca te primjenu rezultata u svrhu prevencije bolesti. Model je sa stajaliЕЎta prevencije sveobuhvatan
jer ukljuДЌuje i podatke o stilu Еѕivota , antropometrijske mjere, kao i biokemijske nalaze, anamnezu i
obiteljsku anamnezu. Model je inovativan i nije ЕЎire primjenjen. Obzirom na razvoj medicine prema
individualiziranom pristupu pacijentu, personalizirani oblik preventivne zdravstvene zaЕЎtite bit Д‡e ЕЎire
primjenjiv.
JZI - 82
PROBIR DEPRESIVNIH SIMPTOMA U BOLESNIKA SA Е EД†ERNOM BOLEЕ Д†U RAZLOЕЅNOST I MOGUД†E DOBITI
Pibernik-OkanoviД‡ M, AJDUKOVIД† D, Metelko ЕЅ
SveuДЌiliЕЎna klinika вЂћVuk VrhovacвЂњ, Zagreb, Hrvatska
pibernik@idb.hr
Cilj je ovog istraЕѕivanja bio 1. Utvrditi uДЌestalost depresivnih simptoma u sluДЌajno odabranom uzorku
ambulantno lijeДЌenih dijabetiДЌkih bolesnika i 2. Utvrditi psihosocijalne i medicinske rizike za razvoj
depresivnosti.
Postupak: U 469 sluДЌajno odabranih bolesnika u ambulantnoj dijabetoloЕЎkoj kontroli primjenjeni su
upitnici za procjenu depresivnih simptoma i emocionalnih problema uvjetovanih ЕЎeД‡ernom boleЕЎД‡u.
121
KoriЕЎtene su psihometrijski validirane hrvatske verzije upitnika CES-D (Center for Epidemiologic
Studies-Depression) i PAID (Problem Areas in Diabetes). Razdjelne vrijednosti od 16 bodova na CES-D,
te 40 bodova na PAID koriЕЎtene su za prepoznavanje bolesnika s ozbiljnim depresivnim simptomima,
odnosno visokom razinom emocionalnog distresa uvjetovanog boleЕЎД‡u.
Podaci o psihosocijalnim uvjetima Еѕivljenja i psiholoЕЎkoj povijesti prikupljeni su u okviru polustrukturiranog
psihologijskog intervjua. Podaci o zdravstvenom statusu, ukljuДЌujuД‡i trajanje ЕЎeД‡erne bolesti, naДЌin
lijeДЌenja, glikemijsku kontrolu, indeks tjelesne mase, kasne komplikacije ЕЎeД‡erne bolesti, pridruЕѕene
bolesti, prikupljeni su iz povijesti bolesti
Rezultati: PoviЕЎena razina depresivnih simptoma (CES-Dв‰Ґ16 bdv) zabiljeЕѕena je u 22% ispitanika.
Ozbiljni depresivni simptomi znaДЌajno su se uДЌestalije iskazivali u Еѕena (П‡2=9,70 P=0,0001), bolesnika
lijeДЌenih inzulinom (П‡2=8,43 P=0,003), samaca (П‡2=6,22 P=0,001), financijski prikraД‡enih bolesnika
(П‡2= 27,5 P<0,0001), te onih koji su se nedavno suoДЌavali sa stresnim Еѕivotnim zbivanjima (П‡2=11,66
P<0,0001). Depresivni su bolesnici znaДЌajno ДЌeЕЎД‡e od nedepresivnih izvjeЕЎД‡ivali o psiholoЕЎkim
problemima u proЕЎlosti (П‡2=26,52 P<0,001), te iskazivali znaДЌajno viЕЎu razinu emocionalnog distresa
uvjetovanog ЕЎeД‡ernom boleЕЎД‡u (39В±17 vs 25В±17 P=0,0001). Samo je 55% bolesnika s poviЕЎenim
depresivnim simptomima bilo ukljuДЌeno u farmakoloЕЎko lijeДЌenje, najДЌeЕЎД‡e nespecifiДЌno za depresiju. O
terapiji antidepresivima izvijestilo je 18% bolesnika.
Nisu naД‘ene razlike izmeД‘u depresivnih s nedepresivnih bolesnika glede dobi obrazovanja trajanja
ЕЎeД‡erne bolesti, glikemijske kontrole i indeksa tjelesne mase (svi P>0,05).
ZakljuДЌak: U 22% ispitanih dijabetiДЌkih bolesnika zabiljeЕѕeni su ozbiljni depresivni simptomi. Emocionalni
problemi uvjetovani ЕЎeД‡ernom boleЕЎД‡u u depresivnih su se bolesnika pokazivali ozbiljnijima nego
u nedepresivnih. Samo je 18% bolesnika s poviЕЎenim depresivnim simptomima bilo ukljuДЌeno je u
odgovarajuД‡e farmakoloЕЎko lijeДЌenje. Redoviti probir za depresiju i psihoedukacija bolesnika mogli bi
utjecati na spremnost bolesnika za traЕѕenje struДЌne pomoД‡i, te unaprijediti njihovu dobrobit.
JZI - 10
DIABETES MELLITUS TYPE 2 - RISK FACTORS
DANILOVSKA B, Stojanov A, Filipovik D
ДЊetvrtak
Thursday
14
Listopad
October
PHO Center for Public Health - Skoplje, R Macedonia
Introduction: According to 1977 WHO data and the data provided by the International Diabetes
Federation for the same year, 135 million people were diagnosed with diabetes worldwide. Expectation
is that this number will rise up to 366 million people till 2030. Diabetes assumed an epidemiological
profile and became a trend in human race; as of now, more than 3 million people worldwide die from
diabetes complications each year.
Aim: To show the influence of some risk factors of relevance for the survey performance, and to rank
them based on their epidemiological potential.
Method and Materials: This analytic study shows epidemiological variables relevant for the survey
groups (105 persons having diabetes type 2).We surveyed two groups using a specially designed nonstandard questionnaire where all relevant data were noted. All data were analysed using adequate
statistic methods and the risk factors were defined as factors contributing to the illness onset and
weighted against their statistical relevance in view of the endpoints of this investigation.
Results: Our survey shows that familial diabetes type 2 burden increases the risk of the disease
onset by 8 times, while overweight and arterial hypertension increase that possibility by 4 times.
Physical inactivity and high triglycerides increase the odds by 3 times, while high cholesterol levels
are responsible for 2 вЂ“fold risk increase. Place of residence (urban surroundings), social background,
poor standard, age and smoking are additional risk factors, but nationality, religion, marital status,
education, occupation and alcohol consumption, failed to prove themselves as valid as risk factors
when it comes to type 2 diabetes mellitus.
Conclusions: Diabetes is a costly, complex, and devastating chronic illness that poses as a major
public health problem. However, diabetes prevention is possible. Diabetes type 2 risk can be reduced
in many cases by making lifestyle changes - changes in eating habits, physical activity increase,
weight control and so forth.
Keywords: Diabetes type 2, Risk factors, Prevention.
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
biljanadanilovska@yahoo.com
122
JZI - 181
RANO OTKRIVANJE NEURORIZIДЊNE DJECE I UKLJUДЊIVANJE U RANE
HABILITACIJSKE PROGRAME
BOЕ NJAK-NAДЂ K, BoЕЎnjak MejaЕЎki V, Skoko-Poljak D, GveriД‡ AhmetaЕЎeviД‡ S, PopoviД‡ MioДЌinoviД‡ Lj
Specijalna bolnica za zaЕЎtitu djece s neurorazvojnim i motoriДЌkim smetnjama, Goljak 2 Zagreb, Hrvatska
katarina.bosnjak.nad@gmail.com
ДЊetvrtak
Thursday
14
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Perinatalna oЕЎteД‡enja mozga su najДЌeЕЎД‡i uzok neuroloЕЎkih odstupanja kod djece 10% novoroД‘enДЌadi
je perinatalno riziДЌno i osobito podloЕѕno oЕЎteД‡enju mozga.
Cilj je prikazati projekt praД‡enja i evidentiranja perinatalno riziДЌne djece i rezultate jednogodiЕЎnjeg
praД‡enja visokoneuroriziДЌne djece u okviru pilot projekta.
Neonatolog veД‡ u rodiliЕЎtu izdvaja visoko i niskoneuroriziДЌnu djecu na temelju anamnestiДЌkih,kliniДЌkih
ДЌimbenika rizika i ranog neonatalnog UZ mozga. Ispunjava formular s neuroriziДЌnim ДЌimbenicima
i ЕЎalje ga elektronskom poЕЎtom u Regionalni (visokoneuroriziДЌnu djecu) ili u ЕЅupanijski centar
(niskoneuroriziДЌnu djecu).Roditelji uz informaciju o neuroriziДЌnim ДЌimbenicima i potrebi da se dijete
ukljuДЌi u program praД‡enja,dobivaju i termin prvog pregleda.Program dijagnostiДЌkih pretraga i
opseg praД‡enja ovisi o stupnju riziДЌnosti.Za visokoneuroriziДЌnu djecu obuhvaД‡a: neuropedijatrijsko i
fizijatrijsko praД‡enje,praД‡enje UZ mozga,snimanje spontanih pokreta,EEG poligrafije,vidnih i sluЕЎnih
evociranih potencijala,po potrebi oftalmoloЕЎko,audioloЕЎko,ortopedsko praД‡enje.Neuropedijatar prati
UZ glave i razvoj kod niskoneuroriziДЌne djece i po potrebi proЕЎiruje obradu.Djeca s odstupanjem u
razvoju odmah se ukljuДЌuju u habilitaciju.Svi nalazi dobiveni dijagnostiДЌkom obradom veЕѕu se uz
podatke o ДЌimbenicima rizika koje je za to dijete poslao neonatolog.Ovim naДЌinom evidentiranja
dobiva se moguД‡nost uvida u sve podatke o neuroriziДЌnom djetetu,a stvara se i registar neuroriziДЌne
djece iz kojeg Д‡e se tijekom praД‡enja formirati i registar djece s cerebralnom paralizom.
Pilot studija trajala je od 1.1.2007.do 31.8.2008.godine i obuhvatila je 170 visokoneuroriziДЌne djece
roД‘ene u rodiliЕЎtu Petrova i 150 niskoneuroriziДЌne djece roД‘ene u rodiliЕЎtu Merkur.Prikazujemo ishod
170 visokoneuroriziДЌne djece koja su u oviru pilot projekta praД‡ena i habilitirana u Specijalnoj bolnici
Goljak.
Neuromotorni ishod u dobi 12 mjeseci bio je uredan u 107 djece,47 je imalo usporen razvoj,a16 djece
je imalo odstupanje u smislu neuroloЕЎkih sindroma prediktivnih za cerebralnu paralizu.Kod 75% djece
sa teЕѕim neuromotornim odstupanjem UZ mozga je bio patoloЕЎki.PoremeД‡aj vida je imalo 38 djece,3
djece sljepoД‡u. PatoloЕЎki EEG s rizikom za pojavu epilepsije imalo je 14 djece, Westov sindrom 2,
febrilne konvulzije 2 djece.
Perinatalna oЕЎteД‡enja mozga su neprogresivna, procesi maturacije i plastiДЌnosti uz ranu primjenu
terapijskih postupaka mogu dovesti do funkcionalnog oporavka.Zbog toga je vaЕѕno neuroriziДЌnu
djecu rano prepoznati, nadzirati njihov razvoj,u sluДЌaju neurorazvojnih odstupanja rano ukljuДЌiti u
habilitacijske programe.
JZI - 300
OSTEOPOROSIS(OP) IN MALE POPULATION IN CROATIA
KRAPAC L
Policlinic of Rheumatology, physical medicine and rehabilitation вЂњDr. D. CopвЂќ Zagreb, CroatiaВ ladislav.krapac@prfr.hr
Background: Hypomobility is a big problem of the 21. century. Sport as a recrectiion is recorded in
7.1% cases in a sample of a male population in Croatia born between 1925 and 1944. Osteoporosis
(OP) as a disease of older and hypomobilic population s not expected to be spread among males.
Purpose: During 2008, the Rheumatologic Clinic dr. Cop in Zagreb (PRF&R) has processed 12.150
patients for the first time. 75% of them were female.
Methods: With patients suspected of OP, we conducted clinical examination andВ densitometry by the
123
DXA method. We valued their height and possible loss of height, BMI and dynamometric values of
strength of hands. We also looked into comorbidity in the policlinic PR&FR.В В Results: We recorded 12.7% femaleand 0.8% male cases with OP. In 153 males in the age group from
35 to 88 years old ( X=65.74 +/- 11.67 ) we found 97 cases of OP (X 66.73+/- 10.98) while another
46 ( X 63.82 +/- 12.88 ) of them had osteopeny. The loss of height was recorded in 50 % males with
OP (width from 0 to 14 cm). The most recorded bad habit was alcoholism (47% males), smoking
(14%), while 16% other patients admitted both of those bad habits.
Conclusions: This data of the policlinic rheumatology practice suggests that the problem of OP in
males is underestimated. We emphasise the value of prevention of alcoholism, nicotinism as well as
the usage of caffeine and other new вЂњrefreshingвЂќ drinks. Sport and recreation must be incorporated
into projects of prevention of OP.
We proposed an ergonomic approach to work posture to prevent a forced posture of a вЂњsitting manвЂќ
of the 21st Century. Through these measures and/or exercises we wanted to overweigh understrained
muscles and relax overstrained muscles and tendons.
DVORANA HALL: RAB
Tema Topic
b) JAVNOZDRAVSTVENE INTERVENCIJE PUBLIC HEALTH INTERVENTIONS
Podtema Subtopic:
UNAPRJEДЂENJE ZDRAVLJA - Zdravlje djece i mladih
HEALTH PROMOTION вЂ“ Children and adolescent health
DIZ - 69
PREHRAMBENE NAVIKE DJECE PREDЕ KOLSKOG UZRASTA
ДЊetvrtak
Thursday
14
Listopad
October
ЕЅAGAR-PETROVIД† M, Ban B, KruЕѕiД‡ A, Delfin D
mzpetrovic@gmail.com
Cilj ispitivanja: prehrambene navike djece predЕЎkolskog uzrasta, incidencija prekomjerne tjelesne
teЕѕine, te zastupljenost sideropeniДЌne anemije.
Metode: IstraЕѕivanje je obuhvaД‡alo djecu predЕЎkolskog uzrasta tijekom sistematskog pregleda za upis
u 1. razred osnovne ЕЎkole u SluЕѕbi za ЕЎkolsku medicinu Velika Gorica. Izmjerena je tjelesna teЕѕina
i visina djeteta, te vrijednost hemoglobina u krvi. Roditeljima je dobrovoljno ponuД‘en upitnik o
prehrambenim navikama djeteta i njihovim podacima o tjelesnoj teЕѕini i visini.
Rezultati: Ukupno je prikupljeno 387 anketa, ЕЎto je oko 50% od ukupnog broja djece koja su
pregledana za upis u prvi razred osnovne ЕЎkole. U istraЕѕivanje je bilo ukljuДЌeno 217 djeДЌaka (56,1%)
i 170 djevojДЌica (43,9%). Kod ispitivanja prehrambenih navika zanimao nas je broj dnevnih obroka,
broj obroka voД‡a, povrД‡a, mesa, ribe i mlijeka koje dijete pojede tijekom dana, te koliДЌina slatkiЕЎa i
grickalica. Na temelju podataka o tjelesnoj teЕѕini i visini roditelja usporeД‘en je indeks tjelesne mase
djeteta s indeksom tjelesne mase oba roditelja.
NajveД‡i broj djece ima ДЌetiri obroka dnevno (58,7%), 58,9% djece ima jedan obrok voД‡a dnevno,
ДЌak 10,6% maliЕЎana tijekom dana ne pojede niti jednu voД‡ku. Obroci povrД‡a u ranoj dobi sliДЌno su
zastupljeni, 64,3% djece pojede jedan obrok povrД‡a dnevno, dok pribliЕѕno 10% povrД‡e uopД‡e ne jede.
Meso je bilo zastupljeno 4 puta tjedno kod 22,2 % ispitanika, a riba jedanput tjedno kod 60,2%
ispitanika. ДЊak 25,3% djece svakodnevno konzumira slatkiЕЎe. Dvije ЕЎalice mlijeka dnevno popije tek
treД‡ina predЕЎkolaca (32,0%).
Prema tjelesnoj teЕѕini 77,5% djece nalazi se unutar 10.-90. precentile za dob, 18,3% ima tjelesnu
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Zavod za javno zdravstvo вЂњDr. Andrija Е tamparвЂќ, Zagreb, Hrvatska, Zavod za javno zdravstvo ZagrebaДЌke
Еѕupanije, Velika Gorica, Hrvatska
124
teЕѕinu iznad 90. percentile, a 4,1% djece je pothranjeno. ДЊak 86% djece s prekomjernom tjelesnom
teЕѕinom imalo je jedan ili oba roditelja s ITM iznad 25. Za tjelesnu visinu prvoЕЎkolaca dobiveni su
slijedeД‡i podaci: 81,4% nalazi se unutar 10.-90. percentile, 9,0% nalazi se iznad 90. percentile, te
9,6% predЕЎkolaca je niskog rasta ispod 10. percentile. AnalizirajuД‡i vrijednosti hemoglobina 20,7%
predЕЎkolaraca imalo je niske vrijednosti hemoglobina ispod 110 g/L, dok je 75,1% imalo je vrijednosti
hemoglobina u granicama normale > 110 g/L.
ZakljuДЌak: Na temelju provedenog istraЕѕivanja moЕѕe se zakljuДЌiti da ДЌak 18,3% ima prekomjernu
tjelesnu teЕѕinu, da su neke loЕЎe prehrambene navike zastupljene u visokom postotku. Stjecanje zdravih
prehrambenih navika male djece ovise o prehrambenim navikama roditelja, stoga treba poduprijeti
stvaranje dobrih, a odbacivanje loЕЎih prehrambenih navika kod male djece veД‡ od rane vrtiД‡ke dobi
putem javnozdravstvenih aktivnosti i podizanjem kvalitete obroka u djeДЌjim vrtiД‡ima i ЕЎkolama.
JZI - 67
NUTRITION QUALITY DIFFERENCE BETWEEN DIET PLANNING
KINDERGARTENS AND KINDERGARTENS WITHOUT PLANNED DIET IN
PRIMORSKO-GORANSKA ЕЅUPANIJA
KENДЂEL JOVANOVIД† G, PaviДЌiД‡ ЕЅeЕѕelj S, Radeta A, KlariД‡ S
Department of Health Ecology, Teaching Institute of Public Health of Primorsko-goranska County,
Rijeka, Croatia
gogakendel@inet.hr
ДЊetvrtak
Thursday
14
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Aim: Proper nutrition can provide sufficient energy and nutrientsвЂ™ quantity to achieve and maintain
health and adequate physiological functions. During childhood, a healthy diet is a very important
factor because of the childrenвЂ™s increased energy and nutrient demands. Due to the importance of
healthy diet for the preschool children, the Teaching Institute of Public Health of the PrimorskoGoranska County is carrying out energy and nutritive health control in 41 kindergartens established in
the County. The aim of this study was to evaluate data obtained in the last five control years in those
kindergartens and to assess the difference in diet quality between kindergartens seeking the advice of
a nutritionist with their diet and their polarities.
Methods: The nutrition value was assessed by virtue of evaluating 310 whole-day meals served in
kindergartens in which the diet is planned by a nutritionist, as well as 360 whole-day meals served
in kindergartens which lack diet planning. The evaluation was performed using the duplicate meals
method. The results were compared to the recommendations of the Nutrition Standards for Planning
Diet in Preschools Centres.
Results: The average whole-day meal energy seen in kindergartens that undertake diet planning
fell within the recommended boundaries, while in kindergartens which neglect to do so this energy
was a little lower than recommended; the difference between the two was statistically significant
(p=0.017). Although both kindergarten groups had protein energy fraction at the upper limit normal,
they statistically differed (p=0.001). Fat and carbohydrate-generated energy fraction was better in
kindergartens that plan their protГ©gГ©eвЂ™s diet; within the same, the oscillations in nutrientsвЂ™ quantity
were less substantial. The energy and nutrientsвЂ™ quantity in these kindergartens were also more in line
with the recommendations applicable for the preschool children diet.
Conclusion: On the basis of the provided results, we can conclude that nutrition health control yielded
better results in diet-planning kindergartens. A healthy diet is important for preschool children as they
embrace dietary habits based on the diet served in their kindergartens, as well as from kindergartensвЂ™
personnel. Public health duty is to maintain kindergartensвЂ™ diet monitoring, to educate kindergarten
personnel, and to participate more in their diet planning by engaging nutrition professionals.
125
DIZ - 2
CILJEVI ZDRAVSTVENOG ODGOJA SADA I U BUDUД†NOSTI
PUHARIД† Z1, PavlekoviД‡ G2, MikliД‡ T3
Zavod za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske Еѕupanije, Bjelovar, Hrvatska
Е kola narodnog zdravlja вЂњAndrija Е tamparвЂќ Medicinskog fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
3
Privatna pedijatrijska ordinacija Bjelovar, Bjelovar, Hrvatska
1
2
medicina.skolska@zzjz-bj.t-com.hr
JZI - 146
POUДЊNA IGRA: вЂњPRAVILNA PREHRANAвЂќ
MAJOR G, PapeЕЎ IbriЕЎeviД‡ Z, StojakoviД‡ I
Zavod za javno zdravstvo ZagrebaДЌke Еѕupanije, Zagreb, Hrvatska
gordana.major@gmail.com
Uvod: Planom i programom mjera zdravstvene zaЕЎtite iz obveznog zdravstvenog osiguranja predviД‘eno
je u okviru zdravstvenog odgoja i promicanja zdravlja za uДЌenike od prvog do ДЌetvrtog razreda provesti
edukaciju o znaДЌaju pravilne prehrane i njenom utjecaju na rast i razvoj.
Cilj: Cilj provoД‘enja pouДЌne igre bio je proЕЎirivanje i utvrД‘ivanje steДЌenog znanja o pravilnoj prehrani
kod uДЌenika treД‡ih razredaВ osnovne ЕЎkole.
ДЊetvrtak
Thursday
14
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Uvod: U svijetu i kod razliДЌita su iskustva u provoД‘enju zdravstvenog odgoja u ЕЎkoli. Ciljevi i aktivnosti
tog rada dio su tradicije, organizacije sustava zdravstva i prosvjete te razliДЌito prate programe
promocije zdravlja u ЕЎkoli kao okruЕѕju i modele sveobuhvatnog pristupa zdravlju.
Kod nas se zadnjih godina javio zahtjev da se, uz program koji provodi ЕЎkolska medicina, uvede
poseban predmet вЂћZdravstveni odgojвЂњ uz nositelje koji su izvan zdravstva te dijelom jasnim ciljem i
sadrЕѕajem. Kako je prije svakog uvoД‘enja promjena neophodno ispitati miЕЎljenje onih koji su aktivni
sudionici programa, provedeno je istraЕѕivanje o sadaЕЎnjem stanju te zahtjevima i oДЌekivanjima u
buduД‡nosti.
Ciljevi istraЕѕivanja: Ispitati miЕЎljenje uДЌenika, uДЌitelja, roditelja i ЕЎkolskih lijeДЌnika o svrsi/ciljevima
zdravstvenog odgoja koji se danas provodi u ЕЎkolama kod nas te kako ga vide u buduД‡nosti.
Ispitanici i metode rada: U anonimnom anketiranju sudjelovalo je 98 lijeДЌnika zaposlenih u sluЕѕbama
za ЕЎkolsku medicinu hrvatskih zavoda za javno zdravstvo, 311 nastavnika osnovnih i srednjih ЕЎkola
urbanih i ruralnih sredina, 555 uДЌenika sedmih razreda osnovnih ЕЎkola i treД‡ih razreda srednjih ЕЎkola te
490 roditelja uДЌenika. Ispitivanje je provedeno u ЕЎkolama na podruДЌju Bjelovarsko-bilogorske, PoЕѕeЕЎkoslavonske, Splitsko-dalmatinske i ZagrebaДЌke Еѕupanije te na podruДЌju grada Zagreba.
Rezultati istraЕѕivanja: NajveД‡i broj ispitanika (45,3 %) smatra kako je zdravstveni odgoj danas
prijenos znanja i pouДЌavanje o ДЌinjenicama, a to odgovara pojmu В«zdravstveno prosvjeД‡ivanjeВ», a ne
В«zdravstveni odgojВ». Slijedi zatim odgovor kako je cilj zdravstvenog odgoja danas u ЕЎkoli razvoj navika
i stavova prema zdravlju (30,7 %), a najmanje je onih koji smatraju da se u ЕЎkoli uДЌenici osposobljavaju
u vjeЕЎtinama za zdrav Еѕivot (14,5%) ЕЎto bi bilo najkorisnije. Dio ispitanika, svaki deseti ispitanik, nije
znao odgovor na postavljeno pitanje (9,5%).
Niti jedan od ispitanih ЕЎkolskih lijeДЌnika nije naveo prijenos znanja kao cilj buduД‡eg odgoja u ЕЎkoli.
UДЌitelji/nastavnici su miЕЎljenja kako to treba podjednako biti razvoj stavova i navika te uДЌenje vjeЕЎtina,
a roditeljima je najvaЕѕniji razvoj navika. Od svih ispitanika, uДЌenici najviЕЎe smatraju kako im treba ipak
dati i znanja. Razlika je statistiДЌki znaДЌajna (p<0,001)
ZakljuДЌak: U buduД‡nosti treba mijenjati koncept zdravstvenog odgoja u osnovnim i srednjim
ЕЎkolama iz tradicionalnog вЂћdavanja znanjaвЂњ prema вЂћrazvoju navika i uДЌenju vjeЕЎtinaвЂњ, jer je to naДЌin
osposobljavanja mlade osobe za kvalitetan Еѕivot koji Д‡e znati prepoznati, cijeniti i primjenjivati takav
stil Еѕivota i dalje, ne samo na sebe veД‡ i za svoju obitelj
126
Metode i ispitanici: PouДЌna igra osmiЕЎljena je prema predloЕЎku iz publikacije вЂћPromicanje zdravlja u
ЕЎkoliвЂњ.
Znanje je testirano anonimnim upitnicima kod 251 uДЌenika treД‡ih razreda OЕ вЂћLjubo BabiД‡вЂњu
Jastrebarskom tijekom 3 ЕЎkolske godine (2007/08., 2008./09, 2009/2010.) Upitnici su sadrЕѕavali osamВ pitanja vezanih uz pravilnu prehranu, a uДЌenici su testirani prije provoД‘enja pouДЌne igre i neposredno
nakon nje.
Rezultati: Na pitanje вЂћKoliko je potrebno obroka dnevno?вЂњ prije edukacije toДЌno je odgovorilo
13,5% uДЌenika, a nakon edukacije njih 61,3%. ToДЌan odgovor na pitanje вЂћЕ to je najzdravije jesti za
meД‘uobrok?вЂњ prije edukacije dalo je 75,7% uДЌenika, a nakon edukacije njih 90,1%. вЂћKoliko ДЌesto
trebamo prati zubeвЂњ znalo je 79,4% uДЌenika prije i 81,9% poslije edukacije Na pitanje вЂћЕ to je najvaЕѕnije
za naЕЎu prehranu?вЂњ toДЌan odgovor znalo je svega 9,1% uДЌenika prije edukacije, da bi nakon edukacije
to znalo 24,3% uДЌenika. вЂћKoliko je potrebno popiti ДЌaЕЎa vode dnevno?вЂњ znalo je 25,9% prije i 71,3%
nakon edukacije, dok je na isto pitanje o mlijeku omjer bio 28,9% toДЌnih odgovora prije i 75,5 %
nakon edukacije. NajloЕЎije su znanje uДЌenici pokazali na pitanju вЂћKoliko je potrebno obroka voД‡a i
povrД‡a dnevno?вЂњ Tek je 5,2% uДЌenika prije edukacije odgovorilo toДЌno ali je nakon nje to uДЌinilo njih
43,5%.
ZakljuДЌak: Vidljiv porast postotka toДЌnih odgovora nakon pouДЌne igre na sva upitnikom postavljena
pitanja upuД‡uje na zainteresiranost uДЌenika za takav naДЌin zdravstvene edukacije i Еѕelju za usvajanjem
znanja o pravilnoj prehrani. Obzirom na stanje uhranjenosti populacije o kojoj skrbimo i na trendove
prisutne u naЕЎoj zemlji i svijetu, potrebna je sustavna edukacija uДЌenika uz osmiЕЎljavanje novih, djeci
zanimljivih i prihvatljivih naДЌina za njeno provoД‘enje.
DIZ - 162
PREHRAMBENE NAVIKE MLADIH I PROMOCIJA ZDRAVLJA
ДЊetvrtak
Thursday
14
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
KOPRIVNJAK J
Zavod za javno zdravstvo ZagrebaДЌke Еѕupanije, ZapreЕЎiД‡, Hrvatska
jkoprivnjak@gmail.com
Uvod: Zdrava prehrana je osnova brige za rast i razvoj, te zdravlje djece, vaЕѕan cilj svake obitelji, ali i
zdravstvene sluЕѕbe. Za jednostavno sastavljanje zdravog jelovnika roditelji, kao i voditelji kolektivne
prehrane trebali bi poznavati osnovne skupine namirnica, njihov sastav, te hranidbenu vrijednost.
Cilj: IstraЕѕiti prehrambene navike uДЌ. V raz.OЕ , te uДЌ. I raz.SЕ , na podruДЌju Grada ZapreЕЎiД‡a i okolice,
meД‘usobne razlike, te moguД‡nosti intervencije.
ISPITANICI I METODE: 765 uДЌ. V raz.OЕ tokom ЕЎ.g. 2004./05. i 2005./06. i 883 uДЌ. I raz.SЕ Tokom ЕЎ.g. 2003./04, 2004./05., 2005./06. i 2006./07. Rezultati su dobiveni analizom anonimne ankete
o njihovim prehrambenim navikama, za vrijeme sistematskog pregleda uz prethodna pojaЕЎnjenja.
Rezultati: Anketa je pokazala da rijetko ili nikada ne doruДЌkuje 18,2% uДЌ. V raz.OЕ i ДЌak 41,5% uДЌ. SЕ .
Kuhani obrok rijetko ili nikada ima 23,6% uДЌ. V raz.OЕ i 20,5% uДЌ. I raz. SЕ .
вЂћBrzu hranuвЂњ svakodnevno konzumira 4,3% uДЌ. V raz. OЕ i 7,5% uДЌ. I raz SЕ . Nedovoljno voД‡a dnevno
konzumira 31,9% uДЌ V raz.OЕ i ДЌak 62,5% uДЌ. I raz SЕ , a nedovoljno povrД‡a dnevno jede 58,7% uДЌ.
V raz.OЕ . i 79,9% uДЌ. I raz.SЕ . Nedovoljno mlijeka dnevno uzima 57,6 uДЌ. Vraz.OЕ i 58% uДЌ I raz.SЕ .
Rasprava: Za skladan rast i razvoj u doba Puberteta, uz ostale preduvjete vaЕѕna je i zdrava i raznovrsna
prehrana rasporeД‘ena u viЕЎe dnevnih dobro izbalansiranih obroka. Pubertet je ujedno i period stvaranja
dobrih i loЕЎih navika, pa tako i prehrambenih, koje onda najДЌeЕЎД‡e ostaju cijeli Еѕivot. Iz gore navedenih
podataka vidljivo je da kod jednog dijela uДЌenika postoje
Neke loЕЎe prehrambene navike naroДЌito kod uДЌ SЕ (doruДЌak, kuhani obrok), te kod velikog dijela uДЌ.
obje grupe: pre malo voД‡a i povrД‡a, te mlijeka u svakodnevnoj prehrani.
ZakljuДЌak: Potrebno je poduprijeti dobre prehrambene navike, te promijeniti loЕЎe. NameД‡u se dva
pravca djelovanja, koji se mogu meД‘usobno nadopunjavati i ispreplitati.
Jedno je zdravstveno-odgojni rad s djecom i njihovim roditeljima, a drugo kvalitetna kolektivna
prehrana.
127
SZZ - 233
STUDIJA SLUДЊAJA: INOVATIVNI ME\USEKTORSKI Е KOLSKI PREVENTIVNI
PROGRAM STELLA POLARIS - REZULTATI, LEKCIJE I PREPORUKE ZA
BUDUД†NOST
RUSSO A1,2, MiliД‡ R2, MartiniД‡ M2
1
2
SveuДЌiliЕЎni studijski centar za struДЌne studije, Split, Hrvatska,
Zdravi grad, Split, Hrvatska
arusso5@gmail.com
Zdravlje se stvara, unapreД‘uje ili unazaД‘uje naЕЎim svakodnevnim izborima. VaЕѕnost ulaganja u zdravlje
te preuzimanja odgovornosti za kvalitetu vlastitog zdravlja i Еѕivota jedno je od temeljnih postavki
mreЕѕe zdravih gradova koje je pokrenula Svjetska zdravstvena organizacija prepoznajuД‡i potencijal
lokalnog sustavnog zdravstveno-preventivnog djelovanja. Zdravlje nije viЕЎe samo pitanje zdravstva,
veД‡ se sve jasnije iskazuje potreba razumijevanja i usklaД‘ivanja utjecaja ekonomskih, socijalnih,
okoliЕЎnih, kulturnih i odgojno-obrazovnih konteksta koji izravno i dalekoseЕѕno utjeДЌu na ljudsko
zdravlje. Ipak, ovaj potonji, odgojno-obrazovni, iako ДЌesto izvan fokusa, vjerojatno ima najznaДЌajniji
potencijal stvaranja dugoroДЌnih, obuhvatnih promjena u zajednicama. Svijest, znanje i vjeЕЎtine postaju
sve jasnije odrednice uspjeha strategija i mjera, pa i onih sloЕѕenih i sve viЕЎe interdisciplinarnih poput
kvalitetne zdravstvene prevencije i postizanja ideala zdravlja o kojem govori i definicija zdravlja SZO.
Projekt Stella Polaris - socijalno zdravstveni akcijsko prevencijski program primjer je takvog nastojanja
usmjerenog odgoju i obrazovanju te stvaranju kapaciteta, alata i rjeЕЎenja za uvoД‘enje kvalitetnih i
uДЌinkovitih ЕЎkolskih preventivnih programa u hrvatske osnovne ЕЎkole. Eksperimentalnu primjenu ovog
projekta podrЕѕala je Europska unija, Vlada RH kroz gotovo sva relevantna resorna ministarstva, ali i
druge meД‘unarodne, nacionalne, regionalne i lokalne institucije, zaklade, te tijela uprave. Ovaj rad
predstavlja rezultate i iskustva ovog dvogodiЕЎnjeg eksperimenta, nauДЌene lekcije, te preporuke za
daljnje iskorake na podruДЌju zdravstvene prevencije i rada s najmlaД‘im naraЕЎtajima, ali preko njih i s
njihovim obiteljima, prosvjetnim djelatnicima i lokalnim zajednicama u kojima Еѕive.
JAVNOZDRAVSTVENA-EDUKATIVNA KAMPANJA O PREVENCIJI I RANOM
OTKRIVANJU RAKA U HRVATSKOJ
KERANOVIД† A1, Radica V2, PleЕЎtina S1, KataviД‡ K2
MeД‘unarodna udruga studenata medicine CroMSIC, Zagreb, Hrvatska
KliniДЌki bolniДЌki centar Zagreb, Zagreb, Hrvatska
3
Udruga oboljelih i lijeДЌenih od malignih bolesti, njihovih obitelji i prijatelja, Zagreb, Hrvatska
1
2
viviana.hr@gmail.com
adis.keranovic@yahoo.com
Uvod: Hrvatska je prema EUROSTAT-u na drugom mjestu po smrtnosti od raka u Europi. Razloge
visoke smrtnosti treba traЕѕiti u starosti stanovniЕЎtva, ali i u ДЌinjenici da se rak kod hrvatskih graД‘ana
dijagnosticira kasnije i povezan je sa zdravstvenim ponaЕЎanjem. Kako je jedan od pristupa u rjeЕЎavanju
ovog problema afirmativna kampanja o prevenciji i ranom otkrivanju bolesti, meД‘unarodna udruga
studenata medicine Hrvatske вЂћCroMSICвЂњ, u suradnji s udrugom oboljelih i lijeДЌenih od malignih
bolesti, njihovih obitelji i prijatelja вЂћZa novi danвЂњ odluДЌila je pokrenuti javnozdravstvenu-edukativnu
kampanju srednjoЕЎkolaca o prevenciji i ranom otkrivanju raka.
Ciljevi rada: (1) Potaknuti studenti medicine da aktivno promoviraju primarnu prevenciju i rano
otkrivanje raka; (2) OmoguД‡iti studentima medicine da proЕЎire znanje te steknu iskustvo i samopouzdanje
u radu s pacijentima; (3) PoveД‡ati odaziv graД‘ana na programe skrininga te (4) Informirati javnost o
prevenciji, riziДЌnim faktorima, znakovima i simptomima raka.
14
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
JZI-53
ДЊetvrtak
Thursday
128
Metode rada: Javnozdravstvenu-edukativnu kampanju o prevenciji raka planiramo provoditi u srednjim
ЕЎkolama vrЕЎnjaДЌkom edukacijom, Y-PEER metodom. VrЕЎnjaДЌka edukacija je pristup kojom se dobro
trenirani i motivirani mladi ljudi organiziraju kako bi doprijeli do svojih vrЕЎnjaka i pomogli osigurati, bilo
na formalan ili neformalan naДЌin, optimalno poznavanje ДЌinjeniДЌnih informacija, formiranje stavova i
usvajanje vjeЕЎtine za odgovorno ponaЕЎanje, zaЕЎtitu vlastitog zdravlja te prijenos znanja i vjeЕЎtina na
ДЌlanove obitelji i ЕЎiru zajednicu. Edukacija edukatora, nositelja programa i ДЌlanova вЂћCroMSICвЂњ (studenti
medicine) Д‡e se provoditi od strane specijalista onkologa u specijalistiДЌkim ambulantama i klinikama.
SadrЕѕaj i ciljevi osposobljavanja studenata medicine obuhvatit Д‡e prevenciju karcinoma, vaЕѕnost
samopregleda, ranu dijagnostiku i stigmatizaciju oboljelih. Nakon zavrЕЎene edukacije, pristupit Д‡e se
Y-PEER radionici kako bi ih se osposobilo da educiraju srednjoЕЎkolce u vjeЕЎtinama vrЕЎnjaДЌke edukacije
i sadrЕѕajima vezanim uz problem. PomoД‡ u tome bit Д‡e prateД‡i materijali s ciljem prijenosa poruka
ДЌlanovima obitelji i ЕЎiroj zajednici. Vrednovanje kampanje bit Д‡e procesna evaluacija.
OДЌekivani rezultati: Edukacijom edukatora (studenti medicine) oДЌekujemo razvoj njihovih
profesionalnih znanja, stavova i vjeЕЎtina u prepoznavanju i rjeЕЎavanju raka u Hrvatskoj kao vodeД‡eg
javnozdravstvenog problema, utjecaj mladih na mlade (rad studenata medicine sa srednjoЕЎkolcima)
u oblikovanju njihovih stavova prema problemu te utjecaj srednjoЕЎkolaca na zdravlje obitelji (osobito
poticaj roditeljima, balkama i djedovima na sudjelovanje u ranom otkkrivanju rada) te utjecaj na
stavove zajednice o vaЕѕnosti ovog zdravstvenog problema.
JZI-222
BIHEVIORALNO ISTRAЕЅIVANJE ME\U ADOLESCENTIMA U KOLEKTIVNOM
SMJEЕ TAJU U REPUBLICI SRPSKOJ
BOJANIД† J, JandriД‡ Lj1, MijoviД‡ B2
ДЊetvrtak
Thursday
14
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
1
2
Institut za zaЕЎtitu zdravlja Republike Srpske, Banja Luka, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina
Medicinski fakultet FoДЌa, FoДЌa, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina
bojanicb@blic.net
Bihevioralno istraЕѕivanje provedeno meД‘u adolescentima u kolektivnom smjeЕЎtaju u Republici Srpskoj
je prvo istraЕѕivanje o riziДЌnom ponaЕЎanju mladih u domu za djecu bez roditeljske skrbi i Д‘aДЌkim
domovima. IstraЕѕivanje u ДЌetiri Д‘aДЌka doma i u jednom domu za djecu bez roditeljske skrbi. je proveo
Institut za zaЕЎtitu zdravlja Republike Srpske u saradnji sa UNICEF-om 2008. godine.
Cilj istraЕѕivanja je bio, ispitati i utvrditi postojanje razliДЌitih oblika riziДЌnog ponaЕЎanja kod adolescenata
smjeЕЎtenih u domu za nezbrinutu djecu i u Д‘aДЌkim domovima, zatim ispitati nivo znanja, stavove i
ponaЕЎanje u vezi HIV infekcije i spolno prenosivih infekcija, te utvrditi eventualno prisustvo stigme,
diskriminacije, i nasilja meД‘u adolescentima u kolektivnom smjeЕЎtaju.
U istraЕѕivanju je koriЕЎten strukturirani upitnik, a intervju su provodili psiholozi. Anketiranje je bilo
anonimno i dobrovoljno. UДЌestvovalo je 199 ispitanika, i to 114 (57,3%) djeДЌaka i 85 (42,7%) djevojДЌica
dobi od 12 do 20 godina. Najbrojnija kategorija ispitanika je od 15-17 godina (71,9%).
Rezultati istraЕѕivanja ukazuju na to da samo 9% ispitanika nikada nije popilo neko alkoholno piД‡e, dok
je skoro polovina ispitanika manje od jednom mjeseДЌno popila neko alkoholno piД‡e. ViЕЎe od polovine
ispitanika (55,3%), nije nikada probalo cigaretu, dok njih 23,6% svakodnevno koristi duvanske
proizvode. Tri ispitanika (1,5%) su navela da su konzumirala kanabis i to jedan od njih je probao
kanabis izmeД‘u 13 ili 14 godina, a dvoje u dobi od 15 do 16 godina. Znanje vezano za prenos HIV
infekcije ima 35% ispitanika, navedena tendencija je veД‡a kod djevojДЌica, nego kod djeДЌaka. Vaginalni
seksulani odnos je imalo 39,7% ispitanika oba spola, od kojih njih 13,1% su Еѕenskog spola, a 26,6%
su ispitanici muЕЎkog spola. Prvi vaginalni seksualni odnos ispitanici muЕЎkog spola imaju u prosjeku
izmeД‘u 15 i 16 godina, a ispitanice Еѕenskog spola sa navrЕЎenih 16 godina. Tokom proteklih 12 mjeseci,
52.8% ispitanika su bili sa dva ili viЕЎe partnera, pri tome je 62,5% ispitanika muЕЎkog spola i 42,9 %
ispitanika Еѕenskog spola navelo da su uvijek koristili kondom tokom seksulnog odnosa.
Oko 30% ispitanika istiДЌe da se djeca iz ЕЎkole drugaДЌije ophode prema osobama koje Еѕive u internatu/
institucijama. Ispitanici iz domova za djecu bez roditeljske skrbi znatno viЕЎe opaЕѕaju drugaДЌiji odnos
njihovih ЕЎkolskih vrЕЎnjaka prema njima, nego ispitanici koji Еѕive u Д‘aДЌkim domovima.
Na osnovu dobijenih rezultata moЕѕemo zakljuДЌiti da meД‘u mladima koji Еѕive u Д‘aДЌkim domovima i
129
domovima za djecu bez roditeljske skrbi najДЌeЕЎД‡e riziДЌno ponaЕЎanje je konzumiranje alkoholnih piД‡a
i cigareta, a zatim slijede: nasilje u institucijama i ЕЎkoli, potencijalna stigmatizacija od strane vrЕЎnjaka
koji Еѕive sa roditeljima te riziДЌno seksualno ponaЕЎanje praД‡eno slabim znanjem o spolno prenosivim
bolestima, HIV infekciji i mjerama zaЕЎtite, ЕЎto predstavlja potencijalnu opasnost po zdravlje mladih
ljudi.
DIZ-93
UHRANJENOST I KVALITETA PREHRAMBENIH NAVIKA UДЊENIKA NA
PODRUДЊJU POЕЅEЕ KO-SLAVONSKE ЕЅUPANIJE
BILOBRK ДЂ, Zombori D, MatijeviД‡ M
Zavod za javno zdravstvo PoЕѕeЕЎko Slavonske Еѕupanije, PoЕѕega, Hrvatska
djordja.bilobrk@hi.t-com.hr
ДЊetvrtak
Thursday
14
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Cilj: IstraЕѕiti kvalitetu prehrambenih i Еѕivotnih navika, ispitati stanje uhranjenosti uДЌenika, te utvrditi
razlike prema spolu, vrsti ЕЎkole te samoprocjeni kvalitete Еѕivota i slike o sebi. Navedene parametre za
naЕЎu Еѕupaniju, usporedili smo sa rezultatima HBSC (RH-2007) ankete.
Metoda: Uzorak je ДЌinilo 677 uДЌenika (M-38%, ЕЅ-62%) 1. razreda srednjih ЕЎkola. Izmjerena im je visina/
teЕѕina, odreД‘en ITM. Ispunili su upitnik o prehrambenim i Еѕivotnim navikama, samoprocjeni zdravlja,
zadovoljstvu Еѕivotom i razini tjelesne aktivnosti. Formiran je indeks prehrambenih navika (вЂћIPNвЂњ
raspona 0%-100%). AnalitiДЌki, koriЕЎtena je deskriptivna statistika te parametrijski i neparametrijski
testovi za statistiДЌko zakljuДЌivanje uz p<0,05. Linearni trend testiran je u sklopu ANOVA-e metodom
polinomnih kontrastnih kodova.
Rezultati: ProsjeДЌan ITM uДЌenika (X=21,7;SD=3,36) i uДЌenica (X=20,8;SD=3,47), statistiДЌki se
razlikuje (t(509)=2,3;p=0,022). ITM >25 ima 13,3%M i 8,3%ЕЅ. ProsjeДЌan ITM ne razlikuje se prema
zanimanju, ЕЎkoli, IPN-u, razini samoprocjene tjelesne aktivnosti i zdravlja (p>0,05).
Analizom prehrambenih navika utvrdili smo da 53,6% uДЌenika doruДЌkuje radnim danom ЕЎto se ne
razlikuje od RH prosjeka. Radnim danom nikad ne ruДЌa 7,1% uДЌenika/ca. UДЌenice ДЌeЕЎД‡e svakodnevno
jedu voД‡e; 19,5%(RH-29%)vs.11,3%(RH-28%). PovrД‡e iznimno rijetko jede 26,4%M i 20,3%ЕЅ. SlatkiЕЎe
uДЌestalo konzumira 49,1%, a slatka piД‡a 46,2% uzorka.
IPN prosjeДЌno iznosi 67,42%(SD=11,00), u odnosu na spol nema razlike (p>0,05). Primjetan je opadajuД‡i
linearni trend u prosjeДЌnom IPN-u povezan sa predodЕѕbom o vlastitom tijelu; izrazito mrЕЎavi-71%/
izrazito pretili-61% (F(1,675)=25,98;p<0,001). Postoji pozitivna povezanost izmeД‘u vrijednosti IPN-a i
samoprocjena kvalitete Еѕivota te zdravlja (ПЃ=0,195;ПЃ=-0,185;oba p<0,001).
Higijenske navike vrednovane kao uДЌestalost svakodnevnog pranja zubi razlikuju se prema spolu (M38,8% vs. ЕЅ-78,9%, П‡(3)=118,73;p<0,001), te se uДЌenici razlikuju (46%) u odnosu na RH.
Manje od pola sata umjerene dnevne aktivnosti navodi svaki 3. uДЌenik/ca. Dnevno ispred ekrana 21,3%
uДЌenika/ca provodi viЕЎe od 4 sata.
Postoji oДЌekivana povezanost izmeД‘u predodЕѕbe o svojoj tjelesnoj teЕѕini i drЕѕanja dijete
(П‡(12)=423,78;p<0,001), te samoprocjene kvalitete Еѕivota s predodЕѕbom o vlastitoj teЕѕini
(F(4,671)=9,21;p<0,001).
ZakljuДЌak: IstraЕѕivanje pokazuje da srednjoЕЎkolska populacija u PSЕЅ nema loЕЎiji ITM u usporedbi s RH
vrЕЎnjacima, iako jedu znaДЌajno manje voД‡e i povrД‡a, a uДЌenici imaju loЕЎiju oralnu higijenu. Ukupno
gledano, nuЕѕan je viЕЎi IPN, te drЕѕimo da je potreban znaДЌajan javno-zdravstveni angaЕѕman usmjeren
razvijanju zdravih Еѕivotnih stilova naЕЎih uДЌenika.
130
DIZ-102
UPORABA ALKOHOLA I DUHANA KOD SPLITSKIH STUDENATA
UTROBIДЊIД† I
Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-Dalmatinske Еѕupanije, Split, Hrvatska
inautrobicic@gmail.com
ДЊetvrtak
Thursday
14
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Cilj: Prva iskustva puЕЎenja i pijenja alkohola, a kasnije i navike, stiДЌu se u pubertetu i adolescenciji.
IstraЕѕivanjem smo Еѕeljeli utvrditi koliki je postotak tih ЕЎtetnih navika kod buduД‡ih intelektualaca, koji
su bitni nositelji druЕЎtva.
Metode: Podaci su prikupljeni iz zdravstvenih listova studenata sa sistematskog pregleda studenata
Splitskog sveuДЌiliЕЎta akademskih godina 2007/2008 i 2008/2009. Studenti su bili s medicinskog,
ekonomskog, filozofskog, graД‘evinskog i arhitektonskog fakulteta. Oni su prije pregleda ispunili
zdravstveni list koji izmeД‘u ostalog sadrЕѕi i pitanja vezana uz navike puЕЎenja i pijenja alkohola.
Ukupno je bilo 1255 studenata (359 M, 896 ЕЅ). Od toga je iz visoke ЕЎkole 1009 studenata (292 M, 717
ЕЅ), a iz viЕЎe ЕЎkole 246 studenata (67 M, 179 ЕЅ).
Rezultati: U posljednjih mjesec dana u obje vrste ЕЎkola i mladiД‡i i djevojke su u najveД‡em broju
(oko 50%) pili 1 do 2 puta mjeseДЌno, a najmanje 6 i viЕЎe puta mjeseДЌno(7,5 mladiД‡a i 0% djevojaka u
viЕЎoj i 0,2% mladiД‡a u visokoj ЕЎkoli i 1,3% djevojaka u visokoj ЕЎkoli).
NajviЕЎe mladiД‡a i iz viЕЎe i visoke ЕЎkole (31,8% i 41,8%) se napilo 10 i viЕЎe puta u Еѕivotu, dok se djevojke
iz obiju vrsta ЕЎkola u najveД‡em broju (32,1 i 33,5 %) nikad u Еѕivotu nisu napile, a one koje jesu, u
najveД‡em broju je to bilo 1 do 2 puta u Еѕivotu (22,9% u visokoj i 23% u viЕЎoj ЕЎkoli).
Djevojke najДЌeЕЎД‡e piju mijeЕЎana alkoholna piД‡a, mladiД‡i u visokoj ЕЎkoli najДЌeЕЎД‡e piju pivo (29,8%), a u
viЕЎoj razna alkoholna piД‡a (34,3%).
U Еѕivotu je puЕЎila otprilike polovica studenata jednih i drugih ЕЎkola (oko 50%).
U zadnjih mjesec dana djevojke i iz viЕЎe i visoke ЕЎkole su u veД‡ini sluДЌajeva puЕЎile viЕЎe od 5 cigareta
dnevno (35,2 i 32,1%), dok su mladiД‡i iz viЕЎe ЕЎkole u najveД‡em broju puЕЎili manje od 1 cigarete dnevno
(37,1%), a mladiД‡i iz visoke ЕЎkole viЕЎe od 5 cigareta dnevno (41,5%).
ZakljuДЌak: NaЕЎi rezultati se poklapaju sa sliДЌnim istraЕѕivanjima u drugim djelovima naЕЎe zemlje. PuЕЎenje
i alkohol su naЕѕalost postali obavezni dio Еѕivota mladih, nevezano za vrstu ЕЎkole koju pohaД‘aju.
DIZ-223
UДЊESTALOST PUЕ ENJA U STUDENATA MEDICINE
SOVIД† S, Musil V, Majer M, BoЕѕikov J, JureЕЎa V
Е kola narodnog zdravlja вЂњAndrija Е tamparвЂќ Medicinskog fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb,
Hrvatska
ssovic@snz.h
Cilj: Ispitati uДЌestalost navike puЕЎenja cigareta u studenata medicine na prvoj i zavrЕЎnoj godini studija
obzirom na spol i puЕЎenje roditelja.
Metode: Upitnikom o zdravstvenom stanju i ponaЕЎanju mladih anketirani su studenti upisani u prvu
godinu studija medicine Medicinskog fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu ak. godine 2004./05. i ponovno
na ЕЎestoj godini studija ak. godine 2009./10. IzmeД‘u viЕЎe pitanja koja se odnose na puЕЎenje, izabrali
smo pitanje o broju popuЕЎenih cigareta dnevno u posljednjih 30 dana pri ДЌemu smo puЕЎaДЌima smatrali
one koji su puЕЎili dvije ili viЕЎe cigareta dnevno. UsporeД‘eni su podaci o uДЌestalosti puЕЎenja na prvoj i
ЕЎestoj godini studija i to obzirom na spol i puЕЎenje roditelja, a razlike su testirane П‡2 testom na razini
p=0,05.
Rezultati: Anketirana su 243 studenta prve godine studija (68,7% studentice) od kojih je njih 126
131
(75,4% studentice) ponovno ispunilo isti upitnik na ЕЎestoj godini studija (tzv. ДЌista generacija). Na
prvoj godini studija uДЌestalost svakodnevnog puЕЎenja bila je 15,6% (18,7% u studenata i 14,5% u
studentica), dok je na ЕЎestoj godini taj postotak 12,7% (16,1% i 12,0%). Iako je oДЌita manja uДЌestalost
puЕЎenja na ЕЎestoj godini u odnosu na prvu godinu studija isto kao i da studentice puЕЎe u manjem
postotku od svojih muЕЎkih kolega, niti jedna od tih razlika nije se pokazala statistiДЌki znaДЌajnom.
NaД‘ena je statistiДЌki znaДЌajna povezanost puЕЎenja studenata s puЕЎenjem njihovih roditelja: svaki drugi
student koji puЕЎi ima i roditelja puЕЎaДЌa, dok meД‘u studentima nepuЕЎaДЌima tek svaki treД‡i ima roditelja
puЕЎaДЌa (p=0,033).
ZakljuДЌak: OДЌito je transgeneracijsko prenoЕЎenje navike puЕЎenja. Smanjenje uДЌestalosti puЕЎenja
tijekom studija medicine je neznatno ali bi trebalo istraЕѕiti koji su ДЌimbenici na njega utjecali jer bi
rezultati mogli biti korisni za kreiranje preventivnih programa i programa za prestanak puЕЎenja koji
su nuЕѕni kako u ЕЎkolskoj dobi tako i za vrijeme studija, pa i studija medicine. OДЌito je da znanje o
ЕЎtetnosti puЕЎenja koje bi studenti nuЕѕno trebali steД‡i tijekom studija nije dovelo do statistiДЌki znaДЌajnog
smanjenja udjela puЕЎaДЌa ali bi podatke trebalo usporediti s podacima za studente drugih fakulteta.
JZI-5
RADNA TERAPIJA U PREVENCIJI OVISNOSTI O PSIHOAKTIVNIM TVARIMA
KOD DJECE Е KOLSKE DOBI
Е IMUNOVIД† D, Е krbina D1, Havelka MeЕЎtroviД‡ A2, Njegovan ZvonareviД‡ T3
Zdravstveno VeleuДЌiliЕЎte, Zagreb, Hrvatska
dubravka.simunovic@zvu.hr
14
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Е kolska dob obiljeЕѕena je promjenama u svakodnevnom funkcioniranju. Zahtjevi za sudjelovanjem
u provedbi svakodnevnih okupacija (izvrЕЎavanje ЕЎkolskih obveza, vanЕЎkolskih aktivnosti, zaduЕѕenja
u domu, potreba za sudjelovanjem u aktivnostima vrЕЎnjaДЌke grupe) u veД‡ini dovode do poteЕЎkoД‡a
u prilagodbi na Еѕivotne uloge. Novija istraЕѕivanja ukazuju na poveД‡anu pojavnost zlouporabe
psihoaktivnih tvari u ЕЎkolskoj dobi. Prema podacima Vlade Republike Hrvatske iz 2008. godine,
prosjeДЌna dob prvog uzimanja sredstva ovisnosti je 15 godina. Zbog navedenog sve se veД‡a pozornost
pridaje ranim preventivnim mjerama. Prevencija u ЕЎkolskim uvjetima podrazumijeva aktivan proces koji
podrazumijeva stvaranje i poticanje uvjeta koji unapreД‘uju zdrave navike i stil Еѕivota i time omoguД‡ava
djeci i mladima da se suoДЌe sa Еѕivotnim izazovima. IstraЕѕivanja u svijetu u provedbi preventivnih
programa istiДЌu nuЕѕnost uvoД‘enja radno terapijskih postupaka kroz provoД‘enje preventivnih programa
u suzbijanju pojave ovisnosti u djece ЕЎkolske dobi. Radni terapeut kao ДЌlan multidisciplinarnog
tima u preventivnim programima sudjeluje u procesu prevencije kroz: procjenu aktivnosti djeteta/
adolescenta; razvijanje motivacije i poticanje mladih na donoЕЎenje odluka o promjenama njihovih
ugroЕѕavajuД‡i ponaЕЎanja; osnaЕѕivanje mladih u fazama promjene; pomoД‡ u uДЌenju i svladavanju
Еѕivotnih vjeЕЎtina; razvoj interesa; izgradnju zdrave i pozitivne slike o sebi; pomoД‡ mladima da djeluju
unutar svojih odabranih uloga; pomoД‡ u kvalitetnom strukturiranju vremena; pomoД‡ u izgradnji
zdravog stila Еѕivota; promoviranje okoline koja je pogodna i podraЕѕavajuД‡a za mlade. Dakle, temeljni
cilj radno terapijske intervencije u sklopu preventivnih programa jest poticanje aktivnog sudjelovanja u
svakodnevnim okupacijama koje podiЕѕu neovisnost, osposobljavanje pojedinca za uspjeh u druЕЎtvenim
ulogama (radnim, druЕЎtvenim, obiteljskim, prijateljskim), osposobljavanje za samostalan Еѕivot kroz
niz planiranih aktivnosti, uvjeЕѕbavanje socijalnih vjeЕЎtina. Radni terapeut kod djeteta/adolescenta teЕѕi
usvajanju вЂћvjeЕЎtina ЕѕivljenjaвЂњ radi postizanja maksimuma u izvedbi svakodnevnih aktivnosti, dobrobiti
i kvaliteti Еѕivota. KljuДЌne rijeДЌi: ovisnost , prevencija, radna terapija, ЕЎkolska dobВ ДЊetvrtak
Thursday
132
DIZ - 339
PREVENCIJA NEPLODNOSTI RANIM OTKRIVANJEM I LIJEДЊENJEM
VARIKOKELE U ADOLESCENATA
DЕЅEPINA M, Posavec M1, ДЊavlek T1, Karin ЕЅ2
1
2
Zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Е tamparвЂњ, Zagreb, Hrvatska
Zavod za javno zdravstvo Splitsko dalmatinske Еѕupanije, Split, Hrvatska
mdzepina@net.hr
ДЊetvrtak
Thursday
14
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Obzirom na depopulacijska demografska kretanja u Hrvatskoj i Europi, stope ukupnog fertiliteta ispod
vrijednosti za jednostavno obnavljanje stanovniЕЎtva te istovremeni porast broja neplodnih parova,
opravdano je pozornost usmjeriti promjenama i bolestima genitourinarnog sustava adolescenata kao
ДЌimbenika rizika za poremeД‡aje reproduktivnog zdravlja. UДЌestalost neplodnih parova je u oko 10%
parova fertilne dobi, a joЕЎ u 10% plodnost je umanjena. Razlog neplodnosti para u 40% su bolesti
muЕЎkarca, u 50% Еѕena, a u 10% parova razlozi su nejasni.
NajДЌeЕЎД‡i uzrok neplodnosti odraslih muЕЎkaraca koji je moguД‡e izlijeДЌiti je varikokela. Pojavnost idiopatske
elongacije i varikoznog proЕЎirenja unutarnje vene spermatike i vena pleksusa pampiniformisa najДЌeЕЎД‡a
je u adolescentnoj dobi.
UДЌestalost u djeДЌaka u dobi 10-17 godina je izmeД‘u 9-25%, a u dobi 17-25 godina oДЌekivana je
uДЌestalost od 15%. U polovine se naД‘u znaci oЕЎteД‡ene spermatogeneze. Rana dijagnoza i lijeДЌenje
varikokele tijekom adolescentnog razdoblja prijedlog je za smanjenje rizika neplodnosti.
Zbog izuzetnog znaДЌenja postavljanja rane dijagnoze i pravovremenog lijeДЌenja SluЕѕba za ЕЎkolsku i
sveuДЌiliЕЎnu medicinu Zavoda za javno zdravstvo вЂћdr. Andrija Е tamparвЂњ izradila je prijedlog postupnika
za dijagnostiku i obradu varikokele u mladiД‡a obuhvaД‡enih sistematskim preventivnim pregledima.
Postavljanje dijagnoze varikokele ukljuДЌuje: anamnezu, pokazatelje o spolnom ponaЕЎanju i reprodukciji,
fizikalni pregled, ovisno o dobi dva nalaza spermiograma ili UZV nalaz te ostale potrebne dijagnostiДЌke
postupke. BuduД‡i da su mlaД‘i adolescenti opД‡enito neskloni suraД‘ivati i sudjelovati u odreД‘ivanju
spermiograma stoga se u toj dobi kriterij za praД‡enje i kirurЕЎko lijeДЌenje varikokele temelji na stupnju
varikokele i smanjenom volumenu testisa.
Adolescenti s varikokelom, normalnim nalazom spermiograma i volumena testisa u riziku su za
testikularnu disfunkciju pa se stoga, uz praД‡enje volumena testisa, spermatogeneza mora pratiti svake
godine /dvije da bi se ЕЎto ranije otkrio poremeД‡aj.
BuduД‡i da su tijekom obveznog ЕЎkolovanja sva ЕЎkolska djeca u Hrvatskoj temeljem Plana i programa
mjera zdravstvene zaЕЎtite iz obveznog zdravstvenog osiguranja (N.N.126/2006) dostupna preventivnim
aktivnostima moguД‡e je pravovremeno dijagnosticirati, pratiti i izlijeДЌiti varikokelu, a time i prevenirati
posljedice.
SZZ-340
VARIKOCELA KOD ADOLESCENATA U SPLITSKIM SREDNJIM Е KOLAMA
STIPIД† N, Petric I
Nastavni zavod za javno zdravstvo, Splitsko-dalmatinske Еѕupanije, Split, Hrvatska
inapetric@yahoo.com
Cilj rada je bio ustanoviti uДЌestalost varikocele u populaciji adolescenata (14вЂ“18 god) u splitskim
ЕЎkolama, otkrivenih na sistematskim pregledima. U istraЕѕivanju, provedenom 2005. godine, uoДЌili
smo manji postotak dijagnoza varikocele (9%) od oДЌekivanih prema literaturi (15%-19%). Nakon tih
rezultata, poduzeli smo o aktivnosti u cilju poticanja ЕЎkolskih lijeДЌnika da obrate viЕЎe pozornosti
dijagnosticiranju varikocele.
133
ДЊetvrtak
Thursday
14
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Retrospektivnom metodom obraД‘eno je 1537 preventivnih zdravstvenih kartona uДЌenika iz 10 splitskih
srednjih ЕЎkola (1. i 2. razred ЕЎk. god. 2004/05). To ДЌini 41,3% od ukupno 3710 uДЌenika tih generacija
u splitskim srednjim ЕЎkolama. Broj adolescenata s varikocelom je 142 (9,23%). VeД‡ina adolescenata
(88,8%) s otkrivenom varikocelom bila je upuД‡ena na dodatne specijalistiДЌke preglede i obradu.
Uredan nalaz nakon pregleda djeДЌjeg kirurga i ultrazvuДЌnog pregleda bio je kod 13 uДЌenika (9,1%).
ViЕЎe od polovice upuД‡enih 77 (54,2%) je operirano, a 50 (35,2%) je pod kontrolom djeДЌjeg kirurga ili
ЕЎkolskog lijeДЌnika. Ponovno smo retrospektivnom metodom obradili 3358 preventivnih zdravstvenih
kartona uДЌenika iz 10 splitskih srednjih ЕЎkola (1., 2., .3. i 4. razred ЕЎk. god. 2009/10). U dobi od 14 - 18
godina. To ДЌini 50% od ukupno 6695 uДЌenika tih generacija u splitskim srednjim ЕЎkolama. PotraЕѕili
smo podatke o pregledima uДЌenika u zdravstvenoj dokumentaciji. Prema predviД‘enom programu
zdravstvene zaЕЎtite, uДЌenici su pregledani na sistematskim pregledima u 1., 5. i 8. razredu osnovne
ЕЎkole te 1. razredu srednje ЕЎkole. Preglede su obavljali ЕЎkolski lijeДЌnici, nadleЕѕni za ЕЎkolu koju uДЌenik
pohaД‘a. Pregledi se obavljaju u stojeД‡em stavu, inspekcijom. BiljeЕѕili smo dob kada je dg. Varikocele
uspostavljena, te dalje nalaze i postupke uvedene u zdravstvene kartone. Pregledali smo evidenciju
obavljenih kirurЕЎkih zahvata na Odjelu za djeДЌju kirurgiju KBC Split u periodu od rujna 2007. do svibnja
2010. godine. Podatke smo usporedili s rezultatima naД‘enim 2005. god.
Zbog varikocele na odjelu za djeДЌju kirurkiju KBC Split od rujna 2002. do travnja 2005. god. - operirano
je 267 adolescenata u dobi od 10 do 18 godina.
U periodu od rujna 2007. do svibnja 2010. operirano je 290 adolescenata zbog varikocele u dobi od
10 do 18 godina.
Broj adolescenata s varikocelom koji su 2004/05 pohaД‘ali 1. i 2. razred srednje ЕЎkole bio je je 142
(9.23%), od 1537 pregledanih zdravstvenih kartona. Broj adolescenata s varikocelom 2009/10 je 470
(14%) Od 3358 adolescenata koji su tijekom 2009/10 ЕЎkolske godine pohaД‘ali 1, 2, 3, i 4. razred
srednje ЕЎkole.
Istodobno je biljeЕѕena dob u kojoj je postavljena dijagnoza varikocele (5. i 8. razred osnovne ЕЎkole, ili
1. razred srednje ЕЎkole). Nakon sistematskog pregleda u 1. razredu srednje ЕЎkole nije bilo niti jedne
naknadno evidentirane djagnoze varikocele.
U
11-12. god. kod 95 uДЌenika (20%) (5. razred osnovne ЕЎkole sistematski pregled)
13-14. god. kod 241 uДЌenika (52%) (8. razred osnovne ЕЎkole sistematski pregled)
14-15. god. kod 132 uДЌenika (28%) (1. razred srednje ЕЎkole sistematski pregled)
Prema rezultatima istraЕѕivanja od ukupno dijagnosticiranih varikocela na dodatne preglede i pretrage
upuД‡eno je 329 uДЌenika (70%). Uredan nalaz nakon pregleda djeДЌjeg kirurga bio je kod 40 uДЌenika
(8%). Pod kontrolom djeДЌjeg kirurga ili ЕЎkolskog lijeДЌnika je 286 uДЌenika (61%). Operirano je 130
(28%). Roditelji 15 uДЌenika odbili su pregled kod djeДЌjeg kirurga. ZnaДЌajno manji postotak djece je
operiran, a veД‡i broj je pod kontrolom kirurga ili ЕЎkolskog lijeДЌnika. Postotak operiranih 2005 bio
54%, ove godine dobili smo podatak da je od naД‘enih varikocela operirano 28%. Prema podatcima iz
2005 godine, pod kontrolom kirurga bilo je 18% uДЌenika, sada (2010.) 31%. Pod kontrolom ЕЎkolskog
lijeДЌnika 2005 bilo je 17% uДЌenika, a sada (2010.) 30 %.
NaЕЎi rezultati koji su 2005. godine bili ispod prosjeka ispitivanja uДЌestalosti varikocele u svijetu,
nametnuli su potrebu potpunijeg obavljanja sistematskih pregleda u primjerenijim uvjetima i animaciju
lijeДЌnika za taj problem.
RukovodeД‡i se ovim zakljuДЌkom, rezultati su prikazani sluЕѕbi lijeДЌnika ЕЎkolske medicine ЕЅupanije Splitskodalmatinske, a djeДЌji kirurzi prikazali su svoje rezultate i opaЕѕanja na predavanjima za lijeДЌnike ЕЎkolske
medicine i pedijatrije. Mislimo da je ovo dalo dobre rezultate koje smo sada prikazali. OДЌekujemo
dalju suradnji s djeДЌjim kirurzima KB Split, razmjenu iskustava u dijagnosticiranju, tretmanu i kontroli
varikocele te postoperativnom tijeku.
134
Podtema Subtopic:
UNAPRJEДђENJE ZDRAVLJA - Obitelj i zdravlje HEALTH PROMOTION - Family and health
Usmena izlaganja Oral presentations
JZI-139
SVEOBUHVATNA PSIHOSOCIJALNA PODRЕ KA ZDRAVLJU POREДЊKIH
OBITELJI
BASANIД† ДЊUЕ N
Fond zdravi grad PoreДЌ, PoreДЌ, Hrvatska
fond-zdravi-grad@pu.t-com.hr
ДЊetvrtak
Thursday
14
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
ЕЅivot ljudi danaЕЎnjice izuzetno je sloЕѕen, dinamiДЌan, stresan, podloЕѕan ДЌestim promjenama te nameД‡e
potrebu fleksibilnog prilagoД‘avanja svih ДЌlanova obitelji na promjene. U Gradu PoreДЌu kontinuirano
se ispituju potrebe graД‘ana i utvrД‘uju zdravstveni prioriteti temeljem kojih se planiraju intervencije te
sveobuhvatni pristup podrЕЎke poreДЌkim obiteljima. Ovakav pristup, u okviru projekta вЂћZdravi gradвЂњ, u
PoreДЌu se razvija od 1993. godine.
Razvojem projekta вЂћZdravi gradвЂњ PoreДЌ potaknuto je otvaranje gradskog savjetovaliЕЎta za djecu,
mlade, brak i obitelj; ginekoloЕЎkog savjetovaliЕЎta za mlade; osposobljavanje mladih volontera za
pomoД‡ i humani pristup sugraД‘anima; osmiЕЎljavanje preventivnih programa za suzbijanje ovisnosti;
osnaЕѕivanje mladih parova u pripremi za roditeljstvo; pruЕѕanje podrЕЎke roditeljima u kvalitetnom
roditeljstvu; rad s riziДЌnim skupinama mladih i odraslih; pruЕѕanje podrЕЎke bolesnim ДЌlanovima obitelji;
osobama s invaliditetom; osiguravanje podrЕЎke u procesu Еѕalovanja te provoД‘enje kriznih intervencija.
Sustavna briga o graД‘anima objedinjena je u knjizi Obiteljska politika Grada PoreДЌa pri ДЌemu politika
oznaДЌava skup lokalnih znanja, programa, metoda i tehnologija u skrbi za zdravlje graД‘ana.
PraД‡enje viЕЎegodiЕЎnjih pokazatelja ukazuje na to da pomoД‡ najДЌeЕЎД‡e traЕѕe graД‘ani odrasle dobi
(27-45 godina). Iz istih proizlazi da je psihosocijalna podrЕЎka najpotrebnija skupini radno aktivnog
stanovniЕЎtva, a to su parovi koji tek formiraju obitelj ili roditelji koji realiziraju vlastito roditeljstvo,
a istovremeno prolaze period radno profesionalne afirmacije i poДЌinju brinuti o svojim starima.
Psihosocijalnu pomoД‡ pruЕѕaju educirani struДЌnjaci (psiholozi, lijeДЌnici, defektolozi), a koriste razliДЌite
savjetodavne i psihoterapijske pristupe (Gestalt, Realitetna terapija, Psihodinamski pristup) u
individualnom, obiteljskom ili grupnom obliku rada, provode osmiЕЎljene edukacije, razvijaju sustav
informiranja graД‘ana o rizicima danaЕЎnjice putem medija, letaka i broЕЎura te stvaraju snaЕѕnu socijalnu
mreЕѕu podrЕЎke u zajednici. Za realizaciju programa usmjerenih obitelji Grad PoreДЌ koristi dominantno
vlastite resurse.
UДЌinke svih programa procjenjuju korisnici i voditelji programa. U kvalitativnim procjenama graД‘ani
PoreДЌa izraЕѕavaju veliko zadovoljstvo i interes za programe usmjerene obiteljima jer su programi u
zajednici dostupni i ekonomiДЌni. Od 95% do 98 % korisnika psihosocijalnih programa izjavljuju da su
ostvarili znaДЌajan pomak u zadovoljstvu Еѕivotom, komunikaciji, meД‘uljudskim odnosima te osobnoj
funkcionalnosti. Voditelji, procjenjujuД‡i uДЌinke programa, iskazuju da 93 do 96% korisnika postiЕѕe
znaДЌajne funkcionalne pomake u razliДЌitim sferama Еѕivota.
135
JZI-230
ZAJEDNO S VAMA U SUSRET RODITELJSTVU
Д†EPIД† J, Е atoriД‡ V, StankoviД‡ A, Delost J, KriЕѕanoviД‡ M, MrakovДЌiД‡ N
Dom zdravlja Primorsko-goranske Еѕupanije, Rijeka, Hrvatska
jasnacepi@gmail.com
Zbog uoДЌene potrebe da se trudnice rano educiraju o trudnoД‡i, pripremi za poroД‘aj i roditeljstvo,
osmiЕЎljen je i organiziran teДЌaj pod nazivom вЂќPriprema trudnica za porod i roditeljsku funkcijuвЂќ.
Posebnost teДЌaja je poticanje na dolazak trudnica s partnerima u ranim tjednima trudnoД‡e kako bi se
savjeti i upute mogle primjeniti u odgovarajuД‡em tjednu trudnoД‡e.
Voditelji teДЌaja su patronaЕѕne sestre koje u skrbi izravno i kontinuirano sudjeluju i u njihovom domu
tijekom trudnoД‡e, babinja i u prvim tjednima Еѕivota novoroД‘enog djeteta.
TeДЌaj je zapoДЌeo radom u rujnu 2005. godine uz potporu Primorsko-goranske Еѕupanije, a veД‡ nakon
prvih pozitivnih pokazatelja potporu je dao i Grad Rijeka. Svake se godine teДЌaju, na osnovi postignutih
rezultata, dodjeljuje nova koncesija za nastavak, ЕЎto znaДЌi da je postignut kontinuitet i kvaliteta. TeДЌaj
se odrЕѕava deset mjeseci u godini-mjeseДЌno 20 sati.
TeДЌaju mjeseДЌno u prosjeku prisustvuje 20-25 trudnica, ЕЎto zajedno sa partnerima ili pratnjom ДЌesto
prelazi broj od 35 do 40 prisutnih osoba.
Aktivnim sudjelovanjem u radu TeДЌaja trudnice i njihovi partneri pripremaju se za roditeljstvo,
sagledavajuД‡i samo dio Еѕivotne dimenzije u kojoj sreД‡a dolazi iz zdravlja,a radost se nalazi u obitelji.
Na tom putu s njima su i patronaЕѕne sestre koje Д‡e im pruЕѕiti pomoД‡ i uporiЕЎte kada im bude potrebno.
Cilj je razumljivim rijeДЌima, ali i praktiДЌnim primjerima pomoД‡i roditeljima na njihovom putu roditeljstva,
umanjiti strah od poroД‘aja, poticati samopouzdanje, ali i odgovornost za svoje zdravlje i zdravlje joЕЎ
neroД‘enog djeteta, usvajati zdrave navike i smanjivati moguД‡nost za nastanak poremeД‡aja u trudnoД‡i
ili ih otklanjati, dojiti sa ЕЎto manje trauma i ЕЎto viЕЎe uЕѕitka,njegovati svoje dijete s potrebnim znanjem
i lakoД‡om.
GRUPE ZA POTPORU DOJENJU - VIЕ E DOJENE DJECE
MENDAЕ LJ, JuroviД‡ D
Dom zdravlja Zagreb-centar, Zagreb, Hrvatska
darinka.jurovic@hi.t-com.hr
ZaЕЎtita, promicanje i potpora dojenju prioritet su javnog zdravstva u cijeloj Europi. Niske stope i rani
prestanak dojenja imaju negativne zdravstvene posljedice za majke i djecu. Nove preporuke SZO i
UNICEF-a predlaЕѕu iskljuДЌivo dojenje do 6 mjeseci, a uz uvoД‘enje dohrane nakon tog perioda, dojenje
se produЕѕava do 2 godine, ponekad i duЕѕe.
Za postizanje ovog cilja, majkama je potrebno osigurati kontinuiranu potporu za dojenje nakon izlaska
iz rodiliЕЎta. Potpora se odnosi na zdravstvene djelatnike te ДЌlanove druЕЎtvene zajednice. Iskustva iz
razvijenih zemalja svijeta govore nam da je rad grupa za potporu dojenju jedan od najuДЌinkovitijih
naДЌina pruЕѕanja pomoД‡i i potpore majkama koje doje, osobito u onim sredinama gdje nedostaje
potpora obitelji. Uostalom, to je i stav UNICEF-a i SZO, definiran kao deseti korak do uspjeЕЎnog dojenja.
U svijetu postoji viЕЎe modela osnivanja grupa za potporu dojenju, a kod nas se do sada najbolje
pokazao onaj koji vode patronaЕѕne sestre.
Cilj ovog rada je prikazati na temelju dugogodiЕЎnjeg rada dvije zagrebaДЌke grupe za potporu dojenju
postignute rezultate, dobivene istraЕѕivanjem. Grupa za potporu dojenju u zagrebaДЌkim Dugavama
osnovana je 23.03.2000. godine, a u Botincu 29.09. 2000. godine. Grupa u Dugavama sastaje se u
prostoriji patronaЕѕne sestre, a grupa u Botincu u stanu jedne od majki. U radu obje grupe sudjelovalo
je 128 Еѕena i 136 djece. 31 Еѕena prisustvovala je radu grupe i s drugim djetetom, a po 1 s treД‡im,
14
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
JZI-228
ДЊetvrtak
Thursday
136
odnosno ДЌetvrtim djetetom. OdrЕѕana su 174 sastanka grupe, a u radu su sudjelovale i 43 trudnice,
33 su nastavile rad, a 10 ih je odustalo. Majke su sudjelovale u grupi izmeД‘u 8 do 12 mjeseci, veД‡ina
je prisustvovala grupi do polaska na posao, odnosno do navrЕЎene prve godine Еѕivota djeteta. Analizu
nivoa majki nismo radile, jer nam je cilj naЕЎeg istraЕѕivanja bio utvrditi razliku u duljini dojenja majki
koje su prisustvovale radu grupe, te onih gdje smo radile individualne kuД‡ne posjete.
Osim toga krajnji cilj je ukljuДЌiti sve majke iz lokalne zajednice u rad grupe, bez obzira na njihov nivo
obrazovanja. SliДЌne podatke vezane uz duЕѕinu dojenja u radu grupi imaju i kolegice koje duЕѕe vrijeme
vode grupe.
Е to se tiДЌe struktura obitelji najveД‡i interes pokazale su mlade majke iz nuklearne obitelji. Sve majke
koje smo ukljuДЌile u ispitivanje su u radnom odnosu. Grupu su najДЌeЕЎД‡e posjeД‡ivale prvorotke.
Sukladno broju majki u grupi za svaku kalendarsku godinu (ispitivanje smo provele za osmogodiЕЎnji
rad grupe), metodom sluДЌajnog uzorka obradile smo isti broj majki i djece u kalendarskoj godini
koje nisu sudjelovale u radu grupe (samo individualna kuД‡na posjeta patronaЕѕne sestre). Grupi je
prisustvovalo oko 30 studenata Visoke zdravstvene ЕЎkole u okviru praktiДЌne nastave iz predmeta
вЂњZdravstvena njega u zajedniciвЂќ.
U naЕЎem istraЕѕivanju Еѕeljele smo utvrditi razliku u duЕѕini iskljuДЌivog dojenja, vremenu uvoД‘enja
dohrane, te duЕѕine ukupnog dojenja kod majki koje su prisustvovale u radu grupe za podrЕЎku dojenja,
te istom broju majki izabranih metodom sluДЌajnog uzorka koje nisu prisustvovale grupi.
Е to se tiДЌe duЕѕine iskljuДЌivog dojenja u grupi, rezultati su dosta sliДЌni u obje grupe te imamo rezultat
iskljuДЌivog dojenja do 6 mjeseci starosti 33%, a kod ostale djece 13%.
Vrijeme uvoД‘enja dohrane kod djece u grupi je u vrlo visokom postotku od 83% u razdoblju izmeД‘u
5,5 вЂ“ 7 mjeseci, dok je kod ostalih za isto razdoblje postotak znatno niЕѕi, 38%.
DuЕѕina ukupnog dojenja kod djece u grupama u prosjeku iznosi 13,4 mjeseca, a kod ostalih 6 mjeseci.
Rezultati naЕЎeg istraЕѕivanja egzaktno pokazuju kolika je vaЕѕnost grupa za potporu dojenju.
ДЊetvrtak
Thursday
14
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
JZI-80
PROGRAM PREVENCIJE KARIJESA DJECE GRADA ZAGREBA-REZULTATI
DVOGODIЕ NJE STUDIJE
LULIД† DUKIД† O, KlaiД‡ B2, Picek V2, KadiД‡ S2, DukiД‡ W1, Delija B1, Е ostar Z3
StomatoloЕЎki fakultet SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska,
StomatoloЕЎka poliklinika Zagreb, Zagreb, Hrvatska,
3
Gradski ured za zdravstvo i branitelje, Zagreb, Hrvatska
1
2
lulic@sfzg.hr
Cilj: Analiza oralnog statusa djece u gradu Zagrebu koristeД‡i vizualni pregled i ureД‘aj za lasersku
detekciju karijesa. Potrebno je i analizirati novi program prevencije i njegove prednosti u odnosu na
dosadaЕЎnje programe.
Metode: U istraЕѕivanje je bilo ukljuДЌeno 1168 djece u dobi od 6-14 godina iz dvije osnovne ЕЎkole
u gradu Zagrebu. Pribavljen je informirani pristanak roditelja kao i odobrenje etiДЌkog povjerenstva
StomatoloЕЎke poliklinike Zagreb. Djecu su pregledavala dva doktora dentalne medicine s viЕЎegodiЕЎnjim
iskustvom. Vizualnim pregledom uz pomoД‡ stomatoloЕЎke sonde i ogledala uz standardno stomatoloЕЎko
osvjetljenje (WHO kriteriji 1997) zabiljeЕѕeni su sljedeД‡i indeksi: KEP zubi, KEP ploha i kep mlijeДЌnih
zubi (K-kariozni zub, E-ekstrahirani zub, P-zub s ispunom). Analiza stanja fisura prvih trajnih kutnjaka
je raД‘ena ureД‘ajem za lasersku detekciju karijesa DIAGNOdent (KaVo) te je na taj naДЌin pregledano
5 razliДЌitih mjesta na trajnim kutnjacima: mezijalna fisura, centralna fisura, distalna fisura, bukalna
ploha te oralna ploha. Vrijednosti kod DIAGNOdent metode bile su: 0-13 nema karijesa, 14-20 karijes
cakline, 21-30 karijes cakline i caklinsko-dentinskog spojiЕЎta, 31-99 karijes dentina. Za analizu rezultata
koriЕЎten je hi-kvadrat test.
Rezultati: Vizualnim pregledom prema WHO kriterijima dobivene su visoke vrijednosti KEP zuba i KEP
ploha, s tendencijom rasta u odnosu na dob ispitanika. VeД‡ina ispitanika ima jedan ili dva karijesa,
a vrlo mali broj ispitanika nema niti jedan karijes. Detekcija karijesa okluzalne plohe s DIAGNOdent
137
ureД‘ajem je pokazala isto tako visoke vrijednosti, te je stupanj podudaranja u analizi karijesa izmeД‘u
te dvije metode detekcije iznosio 80-90%, ovisno o lokaciji na zubu.
ZakljuДЌak: Ovo istraЕѕivanje pokazuje vaЕѕnost kombinacije viЕЎe dijagnostiДЌkih metoda u svrhu
kvalitetnije i toДЌnije detekcije karijesa s ciljem lijeДЌenja u skladu s minimalno invazivnim tehnikama koje
ЕЎtede zdravu zubnu strukturu. TakoД‘er, obzirom na visoke KEP indekse meД‘u populacijom zagrebaДЌke
djece, nedovoljnu prevenciju i terapijske tehnike, ovaj program prevencije karijesa pokazuje da postoji
velika potreba za suvremenim metodama terapije karijesa. Dodatna ulaganja u programe prevencije
su potrebna kako bi se oni prilagodili potrebama svakog djeteta i provodili na osnovama moderne
preventive i minimalno invazivne stomatologije.
SZZ-60
PATOLOЕ KO KOCKANJE: ISKUSTVO U RADU S OBITELJIMA PATOLOЕ KIH
KOCKARA
TUFTAN P
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske Еѕupanije, Rijeka, Hrvatska
pino.tuftan@zzjzpgz.hr
ДЊetvrtak
Thursday
14
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Uvod: U Centru za prevenciju i izvanbolniДЌko lijeДЌenje bolesti ovisnosti Rijeka NZZJZ PGЕЅ od poДЌetka
2008. godine provodi se organizirano lijeДЌenje patoloЕЎkih kockara.
U listopadu iste godine osnovana je i grupa obitelji patoloЕЎkih kockara od tri obitelji. OdrЕѕano je 11
susreta grupe. U 2009. godini odrЕѕano je 43 susreta grupe. Broj obitelji poveД‡an je na 9 sa 19 ДЌlanova.
U 2010. godini u grupu je ukljuДЌeno 13 kockara i njihovih obitelji, sa ukupno 24 ДЌlana. Kockari su
muЕЎkarci od 19 do 48 godina. Grupa se sastaje jednom tjedno u veДЌernjim satima. OsnivaДЌ i voditelj
grupe je psiholog.В Cilj: Prikazani rad i iskustva u radu s patoloЕЎkim kockarima i ДЌlanovima njihovih obitelji.
Metoda i rezultati rada: Prije ulaska u grupu pouДЌava se obitelj i sam kockar o patologiji kockanja,
posljedicama i naДЌinu lijeДЌenja, raspolaganja financijama, te upoznavanje sa osnovnim pravilima rada
grupe. Obavezan je pregled kod psihijatra Centra uz odreД‘ivanje medikamentozne terapije.
Pojedine obitelji koje dolaze na grupu veД‡ su se ranije lijeДЌile zbog problema sa kockanjem. Niti jedan
kockar nije samoinicijativno zatraЕѕio struДЌnu pomoД‡, nego iskljuДЌivo potaknut svojom obitelji.
Provodi se psihologijska obrada kockara. PatoloЕЎki kockari posjeduju poveД‡anu nekontroliranost, smanjenu bojaЕѕljivost, poveД‡anu depresivnost. Emocionalno su nestabilni, ekstravertirani i agresivniji. Skloniji
su krimogenom i ovisniДЌkom ponaЕЎanju. Anksiozniji su i autodestruktivniji.
Procjena 13 kockara i njihovih obitelji je da su prokockali oko в‚¬2.000.000 novaca. Promjene na podruДЌju
osobnosti kockara obitelj uoДЌava tek nakon oko osam i viЕЎe mjeseci redovitih dolazaka na lijeДЌenje.
Kod pojedinih kockara provodi se individualno - obiteljski tretman. Obitelji u grupi samo su dio obitelji
koje su zatraЕѕile pomoД‡, ali nisu uspjele motivirati kockara za nastavak lijeДЌenja.
138
DIZ-109
SMRTNOST ROMSKE DOJENДЊADI U ME\IMURSKOJ ЕЅUPANIJI
RODIN U1, Kutnjak-KiЕЎ R2, Д†oriД‡ T3
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
Zavod za javno zdravstvo MeД‘imurske Еѕupanije, ДЊakovec, Hrvatska,
3
Е kola narodnog zdravlja вЂњAndrija Е tamparвЂќ Medicinskog fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb,
Hrvatska
1
2
urelija.rodin@hzjz.hr
ДЊetvrtak
Thursday
14
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
U Nacionalnom programu za prava i interese djece kao i u ratificiranim Milenijskim razvojnim ciljevima
meД‘u prioritetima je smanjenje dojenaДЌke smrtnosti. Na razini drЕѕave i prema usporedbi s EU stanje
zadovoljava, ali u nekim Еѕupanijama je dojenaДЌka smrtnost kontinuirano iznad hrvatskog prosjeka
(5,4/1000), s najviЕЎom stopom u MeД‘imurskoj Еѕupaniji (6,8/1000) u razdoblju 2004.-2008. godine.
Ciljevi:
1. usporediti odreД‘ene znaДЌajke umrle dojenДЌadi u MeД‘imurskoj Еѕupaniji s hrvatskim prosjekom uzroke smrti, dob umrlog dojenДЌeta, mjesto smrti, lijeДЌenje prije smrti, provoД‘enje obdukcije
2. utvrditi udio romske dojenДЌadi meД‘u umrlom dojenДЌadi u MeД‘imurskoj Еѕupaniji u kojoj, prema
podacima Popisa 2001. godine, Еѕivi 30,5% romskog stanovniЕЎtva u Hrvatskoj
3. predloЕѕiti mjere za smanjenje smrtnosti
Rezultati: Tri vodeД‡e skupine uzroka smrti u dojenaДЌkoj dobi su: perinatalni uzroci, kongenitalne
malformacije i simptomi i nedovoljno definirana stanja. Prve dvije skupine, karakteristiДЌne za razvijene
zemlje, u ukupnim dojenaДЌkim smrtima sudjeluju 89%, a u MeД‘imurju 50%. Simptomi i nedovoljno
definirana stanja u hrvatskom prosjeku ДЌine 4%, u MeД‘imurju 24%. Prema dobi, u postneonatalnom
razdoblju umire prosjeДЌno 25% dojenДЌadi, u MeД‘imurju 33%. Izvan zdravstvene ustanove umire 8%
dojenДЌadi, u MeД‘imurju 48%. Prije smrti nije lijeДЌeno 7% od ukupno umrle dojenДЌadi, u MeД‘imurju
43%. Uzrok smrti nije utvrД‘en obdukcijom u 24% ukupno umrle dojenДЌadi, u MeД‘imurju u 36%.
U razdoblju 2004.-2008. godine je u MeД‘imurskoj Еѕupaniji umrlo ukupno 42 dojenДЌadi od kojih je 19
(45%) romske dojenadi, prema podacima vitalne statistike. Prema medicinskoj dokumentaciji, broj i
udio umrle dojenДЌadi iz naselja ili dijelova naselja/opД‡ina preteЕѕito nastanjenih Romima je veД‡i - 24
(57%).
ZakljuДЌci: Visoka dojenaДЌka smrtnostВ u MeД‘imurskoj Еѕupaniji je usko povezana s umiranjem romske
dojenДЌadi. Visok udio nelijeДЌene dojenДЌadi, umrlih u postneonatalnom razdoblju, izvan zdravstvene
ustanove te od nedovoljno definiranih uzroka smrti i bez provoД‘enja obdukcije u sluДЌaju nepoznatog
uzroka smrti je istovjetan obrascu umiranja dojenДЌadi u nerazvijenim zemljama. U odnosu na iste
znaДЌajke u ukupnoj populaciji umrle dojenДЌadi, Hrvatska pripada razvijenim zemljama. Primjenom
posebnih mjera zdravstvene zaЕЎtite za ovu ranjivu skupinu, poveД‡anjem dostupnosti lijeДЌenja,
provoД‘enjem zdravstvene edukacije Roma i drugih preventivnih mjera doprinijelo bi se izbjegavanju
nepovoljnog ishoda.
JZI-176
PRIKAZ CAP PROGRAMA PREVENCIJE ZLOSTAVLJANJA DJECE
HITREC G
Udruga roditelja "Korak po korak", Zagreb, Hrvatska
gorana.hitrec@gmail.com
Svrha rada je prikazati CAP program (prema akronimu Child Assault Prevention), jedan od najpoznatijih
svjetskih programa primarne prevencije zlostavljanja djece koji je u Republici Hrvatskoj prisutan veД‡
10 godina. Cilj mu je smanjiti ranjivost djece i njihovu izloЕѕenost razliДЌitim oblicima zlostavljanja kroz
139
Podtema Subtopic:
KVALITETA ЕЅIVOTA QUALITY OF LIFE
Poster prezentacije Poster presentations
JZI-85
PRIMJERENI OBLICI Е KOLOVANJA UДЊENIKA OSNOVNIH Е KOLA U PRIMORSKO GORANSKOJ ЕЅUPANIJI
MALOVIД† BOLF M1, KosanoviД‡ V1, Dabo J1, Bolf L2
1
2
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske Еѕupanije, Rijeka, Hrvatska
Dom zdravlja Krk, Krk, Hrvatska
mirjana.malovic@zzjzpgz.hr
Е kolovanje je dug i sloЕѕen proces koji zahtijeva adekvatan stupanj emocionalne, socijalne i kognitivne
zrelosti, te je djeci s teЕЎkoД‡ama u razvoju potrebno osigurati primjereni oblik ЕЎkolovanja uz edukacijsko
ДЊetvrtak
Thursday
14
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
toДЌno informiranje i pouДЌavanje uДЌinkovitim prevencijskim strategijama, uz istovremeno poticanje i
informiranje djeci vaЕѕnih odraslih kako im u tome pruЕѕiti kvalitetnu podrЕЎku. Polazi od stava da djecu
treba pouДЌiti ЕЎto mogu sama uДЌiniti ako se naД‘u u opasnoj situaciji, s kime o tome mogu razgovarati
i kako traЕѕiti pomoД‡ i podrЕЎku.
Program je verificiran od strane Ministartsva znanosti, obrazovanja i ЕЎporta, a provodi ga Udruga
roditelja вЂћKorak po korakвЂњ koja je ovlaЕЎteni Regionalni trening centar MeД‘unarodnog centra za
prevenciju napada (International Center for Assault Prevention вЂ“ ICAP) iz Sewell-a, New Jersey, SAD.
Udruga je razvila mreЕѕu CAP timova koju ДЌine posebno educirani prosvjetni djelatnici. U razdoblju od
2000. do 2010.g. programom je obuhvaД‡eno preko 42.000 djece, 29.000 roditelja i 11.300 djelatnika
vrtiД‡a i osnovnih ЕЎkola.
ICAP je razvio viЕЎe varijanti programa namijenjenih djeci razliДЌite dobi i potreba. U Hrvatskoj se
provodi PredЕЎkolski CAP (djeca u godini prije polaska u ЕЎkolu), Osnovni CAP (mlaД‘a ЕЎkolska djeca)
i TeenCAP (djeca u zavrЕЎnim razredima osnovne ЕЎkole), a planira se primjena CAP-a namijenjenog
djeci s lakЕЎim intelektualnim oЕЎteД‡enjima. Bez obzira koja je varijanta programa u pitanju, uvijek se
provode 3 sukcesivne aktivnosti: 1. predavanje za zaposlenike vrtiД‡a/ ЕЎkole, 2. predavanje za roditelje,
3. radionice za djecu.
Rad s odraslima uvijek prethodi radu s djecom. Uz pregled problema i indikatore zlostavljanja, osoblje
i roditelji detaljno se upoznaju sa sadrЕѕajem radionica za djecu i upuД‡uju kako podrЕѕati prevencijske
strategije koje Д‡e djeca nauДЌiti, informira ih se o zakonskim odgovornostima oko prijavljivanja
zlostavljanja, kako razgovarati s djetetom koje otkriva zlostavljanje i koji su izvori pomoД‡i u zajednici.
Roditelje se posebno upuД‡uje u komunikacijske vjeЕЎtine koje olakЕЎavaju razgovor s djetetom o
zlostavljanju.
U radionicama za djecu polazi se od ljudskih prava i zlostavljanje predstavlja kao ugroЕѕavanje tih
prava. KoristeД‡i igrokaze (djeca) ili scenarije (adolescenti) i voД‘enu raspravu, djeca uДЌe kako prepoznati
potencijalno opasne situacije i uДЌinkovito koristiti razliДЌite moguД‡nosti obrane. CAP program cilja
na prevenciju bullyinga i seksualnog zlostavljanja djece i jedini je program prevencije seksualnog
zlostavljanja djece predЕЎkolske i rane ЕЎkolske dobi koji ovog trenutka imamo u Hrvatskoj.
U mnoЕЎtvu razliДЌitih preventivnih programa koji se danas provode u Hrvatskoj, CAP spada u mali
broj onih koji udovoljavaju opД‡im naДЌelima djelotvornih preventivnih programa: utemeljen je na
spoznajama o ponaЕЎanju, uДЌenju i promjenama ponaЕЎanja, pruЕѕa sveobuhvatne usluge (ukljuДЌuje
djecu, roditelje i osoblje odgojno-obrazovne ustanove) razvijajuД‡i pristup koji se moЕѕe opisati kao
вЂћedukacija o prevencijiвЂњ, ukljuДЌuje viЕЎestruke metode djelovanja i pouДЌavanja, ukljuДЌivo komponentu
razvoja vjeЕЎtina, primjeren je razvojnim potrebama djece i usmjeren na pomaЕѕuД‡i odnos izmeД‘u djece
i odraslih, kulturalno je relevantan, provodi ga dobro educirano osoblje, te se sustavno evaluira.
140
ДЊetvrtak
Thursday
14
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
rehabilitacijsku pomoД‡, sukladno vaЕѕeД‡im zakonima, koji im omoguД‡avaju ЕЎkolovanje u skladu s
njihovim sposobnostima.
Cilj: ispitati prevalenciju teЕЎkoД‡a meД‘u uДЌenicima PGЕЅ i pokrivenost edukacijsko rehabilitacijskom
pomoД‡i obzirom na geografske i demografske specifiДЌnosti Еѕupanije, kao ЕЎto je brdsko planinsko
podruДЌje Gorskog Kotara i otoДЌno podruДЌje.
Metode: analiza podataka o primjerenom obliku ЕЎkolovanja uДЌenika s teЕЎkoД‡ama u razvoju temelji
se na zdravstveno- statistiДЌkoj obradi 971 RjeЕЎenja iz 58 osnovnih ЕЎkola u PG ЕЅ za ЕЎk.g. 2009/10,
prikupljenih od prvostepenih Povjerenstava za odreД‘ivanje primjerenog oblika ЕЎkolovanja, te podaci
o kapacitiranosti punktova za provoД‘enje rehabilitacijskih postupaka.
Rezultati: U ЕЎkolskoj godini 2009/10 na podruДЌju PGЕЅ 971 uДЌenik (4,8%), od 20 184 uДЌenika osnovnih
ЕЎkola, ima RjeЕЎenje o primjerenom obliku ЕЎkolovanja. Grad Rijeka i okolne opД‡ine imaju 712 (4,5%),
Gorski Kotar 98 (6,5%), otoci 162 (5,7%) uДЌenika s RjeЕЎenjem NajveД‡i broj uДЌenika ima RjeЕЎenje prema
ДЌlanku 4. Pravilnika: to su uДЌenici s lakЕЎim teЕЎkoД‡ama, potpuno integrirani u redovne razredne odjele,
njih 58% ЕЎkoluje se po redovnom nastavnom programu, a 30% po prilagoД‘enom nastavnom programu.
NajuДЌestalije su govorno jeziДЌne teЕЎkoД‡e, zatim kombinirane s smetnjama paЕѕnje, koncentracije
i ponaЕЎanja. 12% uДЌenika ima veД‡e teЕЎkoД‡e u razvoju, te se ЕЎkoluju prema ДЌlancima 6. (senzorno
motoriДЌka oЕЎteД‡enja), 7. (lako mentalno zaostajanje), 10. (organski uvjetovani poremeД‡aji u ponaЕЎanju
i progredijentna psihopatoloЕЎka stanja) ili 12. (uДЌenici s veД‡im teЕЎkoД‡ama u razvoju koji se ЕЎkoluju u
posebnim organizacijama odgoja i obrazovanja). Najbolja pokrivenost edukacijsko rehabilitacijskim
postupcima je u Rijeci i okolnim opД‡inama sa 5 i ВЅ logopeda, 7 socijalnih pedagoga i 3 edukacijska
rehabilitatora ЕЎto je nedostatno obzirom da 626 (88%) uДЌenika s teЕЎkoД‡ama treba njihovu pomoД‡.
Otoci su izrazito neujednaДЌeni. Najbolju pokrivenost imaju otoci Rab i LoЕЎinj. OdskaДЌe Gorski Kotar sa
jednim edukacijskim rehabilitatorom, te su uДЌenici prisiljeni putovati da ostvare odgovarajuД‡u pomoД‡
ili ЕЎto je najДЌeЕЎД‡e ne pohaД‘aju odreД‘ene rehabilitacijske postupke.
ZakljuДЌak: Edukacijsko rehabilitacijski postupci nisu dostatni niti dostupni svoj djeci koja takvu pomoД‡
trebaju i imaju na nju zakonsko pravo. Gorski Kotar je tu u najloЕЎijoj situaciji. Otocima je takva pomoД‡
dostupna samo povremeno i nesustavno, te se ostvaruje suradnjom lokalne zajednice i raznih udruga.
NeujednaДЌenost postoji i u ЕЎkolama grada Rijeke i okolnih opД‡ina. Stoga je potrebna intersektorska
suradnja u rjeЕЎavanju ovoga problema.
JZI-231
VIZUALNA OSJETLJIVOST NA KONTRASTE U DJECE S PERINATALNIM
OЕ TEД†ENJIMA MOZGA
ALIMOVIД† S, PetroviД‡ SladetiД‡ T, Seitz S
Mali Dom, Zagreb, Hrvatska
sonja@malakuca.org
Djeca s perinatalnim oЕЎteД‡enjem mozga mogu razviti razliДЌite simptome oЕЎteД‡enja vida. Takva
oЕЎteД‡enja vida, uzrokovana poremeД‡ajima posteriornih vidnih putova i okcipitalnog reЕѕnja nazivaju se
cerebralno oЕЎteД‡enje vida (CVI - cerebral visual impairment). U ove djece se najДЌeЕЎД‡e opisuju simptomi:
smanjena oЕЎtrina vida, suЕѕeno vidno polje, problem s okulomotorikom, fiksacijom i prebacivanjem
fiksacije s predmeta na predmet. U literaturi je malo podataka o osjetljvosti na kontraste u djece s CVI
i razlikuju se kod razliДЌitih autora.
Cilj ovog istraЕѕivanja je utvrditi postoje li i koliko ДЌesto problemi vizualne osjetljivosti na kontraste u
djece s perinatalnim oЕЎteД‡enjima mozga, kao i utjecaj vidnih stimulacija na poboljЕЎanje rezultata.
U istraЕѕivanje je ukljuДЌeno 25 djece starosti 3 do 9 mjeseci (pri prvoj procjeni), s dijagnozom perinatalnog
oЕЎteД‡enja mozga koju je postavio neuropedijatar.
Djeci je uДЌinjena prva procjena osjetljivosti na kontraste, nakon ДЌega je provoД‘en program vidnih
stimulacija i poticanje senzomotoriДЌkog razvoja. Na kraju je uДЌinjena druga procjena i usporeД‘eni su
rezultati, kako bi se utvrdio utjecaj vidnih stimulacija na poboljЕЎanje vizualne osjetljivosti na kontraste.
Osjetljivost na kontraste ispitivana je testom baziranim na preferencijalnom gledanju, Hiding Heidi.
141
Rezultati Д‡e pokazati uspjeЕЎnost programa vidnih stimulacija na vizualnu funkciju osjetljivost na
kontraste u djece s perinatalnim oЕЎteД‡enjima mozga unutar prvih godina Еѕivota.
Vizualna osjetljivost na kontraste je najvaЕѕnija vizalna funkcija za uspostavljanje dobre rane komunikacije
majka dijete. Kod djece sa sumnjom na oЕЎteД‡enje vida, potrebno je ovu funkciju procijeniti ЕЎto ranije
kako bi se provoД‘enjem vidnih stimulacija i adaptacijom okoline utjecalo na ЕЎto bolje koriЕЎtenje vida
u komunikaciji.
JZI-81
KAKO UKLJUДЊITI PSIHOLOЕ KU PODRЕ KU U POSTUPKE MEDICINSKI POTPOMOGNUTE OPLODNJE?
AJDUKOVIД† D, Pibernik-OkanoviД‡ M, Jug I
SveuДЌiliЕЎna klinika вЂњVuk VrhovacвЂќ, Zagreb, Hrvatska
dea.ajdukovic@idb.hr
ДЊetvrtak
Thursday
14
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Cilj: Zakonski je propisano obavezno savjetovanje svih parova prije poДЌetka postupaka medicinski
potpomognute oplodnje. Iz ovog konteksta se pojavila potreba za procjenom subjektivne potrebe
parova u MPO za psiholoЕЎkom podrЕЎkom, izvora podrЕЎke koje namjeravaju koristiti i evaluacijom
uspjeЕЎnosti psiholoЕЎkog savjetovanja.
Metode: 100 uzastopnih parova je nakon psiholoЕЎkog savjetovanja ispunilo anonimne upitnike. Upitnici
su ispitivali njihovo iskustvo psiholoЕЎkog savjetovanja na 6 skala (skala semantiДЌkog diferencijala od
7 stupnjeva; dimenzije: korisno-beskorisno, uДЌinkovito-neuДЌinkovito, ugodno-neugodno, umirujuД‡euznemirujuД‡e, jednostavno-zahtjevno, jasno-zbunjujuД‡e), izvore socijalne podrЕЎke koje namjeravaju
koristiti za razgovor o svojim psiholoЕЎkim reakcijama u sljedeД‡ih 3 mjeseca (izvori podrЕЎke: obitelj,
prijatelji koji imaju iskustvo MPO, prijatelji koji nemaju iskustvo MPO, kolege, lijeДЌnik, medicinska sestra,
psiholog, sveД‡enik) skala od 5 stupnjeva: uopД‡e nije vjerojatno-jako je vjerojatno) te vjerojatnost da
Д‡e u sljedeД‡ih 3 mjeseca trebati neku vrstu psiholoЕЎke podrЕЎke vezano uz MPO. Rezultati su analizirani
zasebno po spolu testovima za zavisne uzorke.В Rezultati: Parovi su svoje ukupno iskustvo psiholoЕЎkog savjetovanja procjenjivali visoko pozitivnim
(skala raspona -18 do +18; ЕЅ: M=14.3, SD=3.93, M: M=14.0, SD=3.86, p>0.05). Na razini
pojedinaДЌnih dimenzija procjene, i Еѕene i muЕЎkarci ocijenili su postupak izrazito jasnim, ugodnim i
jednostavnim te umjereno umirujuД‡im, korisnim i uДЌinkovitim.
Parovi su vjerojatnost da Д‡e trebati psiholoЕЎku podrЕЎku procijenili malom do umjerenom (M=2.1,
SD=0.90), iako su Еѕene tu vjerojatnost procjenjivale veД‡om (M=2.4, SD=0.99 vs M=2.0, SD=0.80;
t=3.93, p<0.01).
Parovi procjenjuju da su najvjerojatniji izvori podrЕЎke neformalni (obitelj, prijatelji), dok meД‘u formalnim
izvorima podrЕЎke istiДЌu lijeДЌnika. Ipak, Еѕene procjenjuju da Д‡e podrЕЎku iz ovih izvora traЕѕiti vjerojatnije
nego muЕЎkarci (p<0.05). Profesionalne izvore podrЕЎke parovi procjenjuju manje vjerojatnima: i Еѕene
i muЕЎkarci smatraju da je malo vjerojatno da Д‡e se obratiti psihologu ili medicinskoj sestri za podrЕЎku
te navode da sveД‡enike uopД‡e ne doЕѕivljavaju moguД‡im izvorom podrЕЎke.
ZakljuДЌak: Iskustvo psiholoЕЎkog savjetovanja pacijenti procjenjuju pozitivnim, ali iskazuju da Д‡e malo
vjerojatno samoinicijativno traЕѕiti podrЕЎku psihologa vezano uz MPO. Ovi parovi su skloniji koristiti
neformalne izvore podrЕЎke, ali lijeДЌnike istiДЌu kao vaЕѕan izvor psiholoЕЎke podrЕЎke. PredlaЕѕe se diskusija
optimalnog naДЌina ukljuДЌivanja psiholoЕЎke podrЕЎke u postupke MPO s osvrtom na svjetska iskustva i
nalaze istraЕѕivanja.
142
SZZ-8
ZAЕ TITA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA I PRAVA IZ SOCIJALNE ZAЕ TITE
DJECE Е KOLSKE DOBI U Е IBENSKO-KNINSKOJ ЕЅUPANIJI
Е KARICA KRNIД† J
Zavod za javno zdravstvo Е ibensko-kninske Еѕupanije, SluЕѕba za ЕЎkolsku medicine, Е ibenik, Hrvatska
jskarica@net.hr
ДЊetvrtak
Thursday
14
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Cilj: Cilj rada je upoznati lijeДЌnike ЕЎkolske medicine pri Zavodima za javno zdravstvo, koji su
ДЌlanovi Komisije za procjenu psihofiziДЌkog stanja djeteta prije polaska u ЕЎkolu, s rezultatima rada.
Prvostupanjskog tijela vjeЕЎtaДЌenja Centra za socijalnu skrb Е ibensko-kninske Еѕupanije, kako bi pri
pregledu djece za upis u osnovnu ЕЎkolu, onu djecu koja veД‡ imaju zdravstvene teЕЎkoД‡e, a nisu do tada
ostvarili svoja prava, uputili u Centar za socijalnu skrb da ih ostvare.
Uvod: zaЕЎtita djece s teЕЎkoД‡ama u razvoju obuhvaД‡a niz prava, a izmeД‘u ostalog i prava iz socijalne
zaЕЎtite, koja su regulirana Pravilnikom o sastavu i naДЌinu rada tijela vjeЕЎtaДЌenja u postupku ostvarivanja
prava iz socijalne skrbi, NN br.105/07.
ДЊlanovi Prvostupanjskog tijela vjeЕЎtaДЌenja za djecu ЕЎkolske dobi su: lijeДЌnik specijalist ЕЎkolske medicinepredsjednik Komisije, psiholog i socijalni radnik. U postupku ostvarivanja pojedinog prava potrebno je
odrediti vrstu, stupanj i teЕѕinu tjelesnog ili mentalnog oЕЎteД‡enja. Komisija donosi svoj nalaz i miЕЎljenje
na temelju pregleda djeteta i medicinske dokumentacije.
Vrsta, stupanj i teЕѕina tjelesnih, mentalnih i psihiДЌkih oЕЎteД‡enja:
- OЕЎteД‡enje vida
- OЕЎteД‡enje sluha
- OЕЎteД‡enje govorno-glasovne komunikacije
- OЕЎteД‡enje lokomotornog sustava
- OЕЎteД‡enje srediЕЎnjeg ЕѕivДЌanog sustava
- OЕЎteД‡enje perifernog ЕѕivДЌanog i miЕЎiД‡nog sustava
- OЕЎteД‡enje drugih organa i organskih sustava
- Mentalna oЕЎteД‡enja
- PsihiДЌke bolesti
U Е ibensko-kninskoj Еѕupaniji od 2006. do 2009. godine, prava iz socijalne skrbi steklo je 250 djece
ЕЎkolske dobi. NajДЌeЕЎД‡e dijagnoze su bile: Mentalna retardacija 23%; Cerebralna paraliza 17%, teЕЎkoД‡e
govora 7%, EPI 7%, Dijabetes 6%, ZloД‡udne bolesti 6%, Celijakija 5%, Anomalije lokomotornog sustava
3%, Psihoze 3%, GluhoД‡a 3%, SrДЌana greЕЎke 3%, Autizam 2%, Sy Down 2%, Slabovidnost 2%, Ozljede
2%, Glikogenoza 2%, MiЕЎiД‡na distrofija 2%, Glomerulonefritis 2%, CistiДЌna fibroza 2%, Zlostavljanje
0,5%, CVI 0,5%.
Treba napomenuti da veД‡ina djece ima viЕЎe dijagnoza, a ne samo jednu.
U 36% sluДЌajeva Komisija je odobrila i pravo djetetu na individualan rad u provoД‘enju psihosocijalne
rehabilitacije, ЕЎto znaДЌi da dijete dobiva individualnu pomoД‡ u poticanju razvoja grafomotorike,
perceptivno-motoriДЌkih sposobnosti, kognitivnih sposobnosti, stimulacije ostatka vida, kretanja u
prostoru, auditivnog treninga i dr.
Stoga je vaЕѕno da lijeДЌnici koji pregledavaju djecu poznaju Pravilnik i upute ih u CZSS kako bi mogli
ostvariti prava koja im pripadaju.
143
JZI-84
PREVENCIJA POSLJEDICA KRONIДЊNE DIJALIZE U DJECE PREEMPTIVNOM
TRANSPLANTACIJOM BUBREGA
PASINI J1, Bekavac MiЕЎak V2, KuliЕЎ T1, Nola IA3, Doko JeliniД‡ J3, KaЕЎtelan ЕЅ1
KliniДЌki bolniДЌki centar Zagreb, Klinika za urologiju, Zagreb, Hrvatska
KliniДЌki bolniДЌki centar Zagreb, Klinika za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno lijeДЌenje,
Zagreb, Hrvatska
3
Е kola narodnog zdravlja вЂћAndrija Е tamparвЂњ Medicinskog fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb,
Hrvatska
1
2
tkulis@gmail.com
Cilj: Prikazati problematiku djece s kroniДЌnim bubreЕѕnim zatajenjem i potrebom za zamjenskim
organom kroz predijaliznu (preemptivnu) transplantaciju. Zbog nedostatne informiranosti i lijeДЌnika
i bolesnika o toj alternativnoj moguД‡nosti nasuprot konvecionalnoj poslijedijaliznoj transplantaciji
iznosimo podatke iz literature, pravila alokacije organa u Eurotransplantu te naЕЎe iskustvo s
preemptivnom transplantacijom.
Metode: Prikazani su bolesnici KliniДЌkog bolniДЌkog centra Zagreb kojima je transplantiran bubreg bez
prethodne dijalize u dobi do 18 godina. Prednosti predijalizne transplantacije u djece koja imaju Еѕivog
darivatelja kao i moguД‡e probleme koji se mogu javiti obraД‘eni su uvidom u medicinsku dokumentaciju.
Rezultati: Preemptivna transplantacija bubrega uДЌinjena je u ЕЎest bolesnika. Svi bolesnici su dobili
bubreg od Еѕivog, srodnog darivatelja. Imunosupresija je ukljuДЌivana preoperacijski po ustaljenom
protokolu Klinike. U proteklom periodu 5 bolesnika imaju oДЌuvanu funkciju presatka, dok je jedan
zapoДЌeo s hemodijalizom nakon viЕЎe godina zadovoljavajuД‡e funkcije presatka.
ZakljuДЌak: Predijalizna transplantacija u djece pridonosi boljoj kvaliteti Еѕivljenja i dorastanja djeteta
te prevenciji posljedica kroniДЌne dijalize. S medicinskog i socioekonomskog stajaliЕЎta ovo je metoda
izbora u lijeДЌenju terminalne bubreЕѕne insuficijencije malih bolesnika.
ДЊIMBENICI KOJI UTJEДЊU NA KVALITETU ЕЅIVOTA ЕЅENA S INVALIDITETOM
BARIЕ IN A1, Benjak T1, VuletiД‡ G2
1
2
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska,
Filozofski fakultet, SveuДЌiliЕЎte Osijek, Osijek, Hrvatska
andrea.barisin@hzjz.hr
Cilj: Odrediti te rangirati prema vaЕѕnosti ДЌimbenike koji, prema iskazu Еѕena s invaliditetom, utjeДЌu na
njihovu kvalitetu Еѕivota te napraviti usporedbu navedenih faktora izmeД‘u zaposlenih i nezaposlenih
Еѕena s invaliditetom.
Metode: ДЊimbenici koji utjeДЌu na kvalitetu Еѕivota Еѕena s invaliditetom prikupljeni su anketnim
upitnikom u kojem su ispitanice same navodile ДЌimbenike koji im unapreД‘uju odnosno smanjuju
njihovu kvalitetu Еѕivota. Ukupno je anonimno i dobrovoljno ispitano 296 Еѕena s invaliditetom: 137
zaposlenih i 159 nezaposlenih. Navedeni ДЌimbenici su usporeД‘eni na osnovi frekvencije njihovog
navoД‘enja, a usporedba je uДЌinjena i izmeД‘u ispitivanih skupina.
Rezultati: Rezultati pokazuju da prema samoiskazu ispitanica postoji niz ДЌimbenika koji utjeДЌu na
razinu kvalitete Еѕivota pri ДЌemu postoje razlike izmeД‘u zaposlenih i nezaposlenih Еѕena s invaliditetom.
ZakljuДЌak: RazliДЌiti ДЌimbenici na razliДЌite naДЌine i u razliДЌitim smjerovima, u smislu pozitivnog i
negativnog, utjeДЌu na razinu kvalitete Еѕivota Еѕena s invaliditetom. Rezultati ovog istraЕѕivanja mogu
doprinijeti provedbi mjera Nacionalne strategije za izjednaДЌavanje moguД‡nosti za osobe s invaliditetom
te unapreД‘enju izjednaДЌavanja moguД‡nosti i kvalitete Еѕivota za ovaj posebice vulnerabilan dio populacije.
14
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
JZI-303
ДЊetvrtak
Thursday
144
DIZ-297
TERAPIJSKA KVANTNA GLAZBA
MARJANOVIД†-GONSKI M1, Novoselac R2, MarkoviД‡ S3, DoriД‡ A4
ZagrebaДЌka filharmonija, Zagreb, Hrvatska
Europski centar za lijepe umjetnosti i glazbu, Zagreb, Hrvatska
3
Centar Cedrus, Zagreb, Hrvatska
4
Udruga inicijativa za Еѕensko zdravlje, Zagreb, Hrvatska
1
2
mimi.marjanovic-gonski@zg.htnet.hr
Predstavit Д‡emo glazbeni projekt terapijske kvantne glazbe sa svrhom unaprijeД‘enja zdravlja. Radi
se o fenomenu pozitivnog uДЌinka poticanjem prirodne sposobnosti usklaД‘ivanja osobne pozitivne
energetske vibracije (PEV) s okolinom. Putem individualnog energetskog vibracijskog fokusa (IEVF),
nastojimo eliminirati stanja negativnih energetskih vibracija (NEV), koja doprinose stresu i bolestima.
JZI-76
PRIMJENA GELOTOLOGIJE U PRIMARNOJ ZDRAVSTVENOJ ZAЕ TITI
MIHOK D, Puljak A
Zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Е tamparвЂњ, Zagreb, Hrvatska
ДЊetvrtak
Thursday
diana.mihok@stampar.hr
Listopad
October
Uvod: Gelotologija (grДЌ. gelos - smijeh) je nauka o fizioloЕЎkom i psiholoЕЎkom utjecaju smijeha i humora
na tijelo i zdravlje.
Sve je veД‡i broj znanstvenih istraЕѕivanja koja potvrД‘uju pozitivne efekte smijeha na psihiДЌko i fiziДЌko
zdravlje osoba. Smijeh poboljЕЎava raspoloЕѕenje, oslobaД‘a od stresa,В moЕѕe ublaЕѕiti anksioznost i
depresiju. Smijeh poveД‡ava koliДЌinu kisika u organizmu, pomaЕѕe kod sniЕѕenja krvnog tlaka, relaksira
napetost miЕЎiД‡a, masira unutraЕЎnje organe doprinoseД‡i njihovom boljem funkcioniranju. Psihoneuro-imunoloЕЎka istraЕѕivanja humora i smijeha pokazuju mnoge pozitivne efekte na zdravlje / npr.
nakon smijanja, razina serumskog kortizola i adrenalina je smanjena, poveД‡ava se spontano stvaranje
limfocita i aktivnost NK- (natural killer) stanica, izluДЌuje se viЕЎe endorfina, dopamina i noradrenalina,
koji smanjuju bol i potiДЌu osjeД‡aj sreД‡e i zadovoljstva, itd.
Ovaj poster prikazuje planirani program, ДЌija je svrha primijeniti pozitivne zdravstvene efekte humora i
smijeha na korisnike primarne zdravstvene zaЕЎtite kroz distribuciju edukativno-humoristiДЌkih tiskanih,
video i audio materijala u ДЌekaonicama ordinacija primarne zdravstvene zaЕЎtite.
Ciljevi
1: Korisnicima zdravstvene zaЕЎtite smanjiti njihovu anksioznost i zabrinutosti za zdravlje, tijekom
ДЌekanja u ДЌekaoni.
2: Stvaranje pozitivnijeg stava korisnika prema sebi i svom zdravlju, uz pozitivan utjecaj na tijek
ozdravljenja.
Metoda: Programom se predviД‘a kreiranje, izrada i distribucija edukativno-humoristiДЌkih tiskanih,
video i audio materijala u ДЌekaonicama ordinacija obiteljske i ЕЎkolske medicine te stomatoЕЎkih,
ginekoloЕЎkih i pedijatrijskih ordinacija. Tiskani materijali Д‡e sadrЕѕavati karikature i viceve s medicinskom
tematikom, ali i ЕЎire. PredviД‘a se tiskanje broЕЎure s pojednostavljenim objaЕЎnjenjenjem mehanizma
djelovanja smijeha i humora na zdravlje te serije letaka s tematskim humoristiДЌki osvrtima na
pojedine zdravstvene poteЕЎkoД‡e ili bolesti. Osim toga, predviД‘a se koriЕЎtenje veД‡ postojeД‡ih audio
i video humoristiДЌkih materijala, koji ne moraju biti direkno povezani sa zdravstvenim poteЕЎkoД‡ama
ili boleЕЎД‡u, nego imaju funkciju podignuti raspoloЕѕenje, nasmijati i opustiti korisnike zdravstvene
zaЕЎtite u ДЌekaonama. Od lijeДЌnika se oДЌekuje aktivnije ukljuДЌivanje u stvaranje atmosfere opuЕЎtenosti i
praktiДЌnu primjenu gelotologije, ЕЎto Д‡e se ostvariti uz pomoД‡ motivacione edukacije za lijeДЌnike, koja
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
14
145
bi se grupno provela na poДЌetku programa.
Tijekom provedbe programa u cilju praД‡enja i kasnije evaluacije, planira se praД‡enje promjena
subjektivnih stavova korisnika i njihove simptomatologije te observacija lijeДЌnika o promjenama koje
on zapaЕѕa kod korisnika, uz pomoД‡ dvije vrste upitnika.
OДЌekivani rezultati: DjelujuД‡i humorom na korisnike zdravstvene zaЕЎtite oДЌekujemo poboljЕЎanje
kvalitete pruЕѕene zdravstvene usluge uz bolji i opuЕЎteniji kontakt lijeДЌnika s korisnikom te pozitivnog
djelovanja na poboljЕЎanje zdravlja korisnika te veД‡e zadovoljstvo lijeДЌnika. Takva pojedinaДЌna skustva
u praksi veД‡ postoje, no program predviД‘a proЕЎirenje obima tih pozitivnih iskustava. Humor motivira
korisnike zdravstvene zaЕЎtite da s manje ozbiljnosti i teЕѕine promatraju svoje tegobe i pomaЕѕe im da u
pozitivnijem raspoloЕѕenju pristupaju tijeku svog lijeДЌenja, odnosno prevenciji nastanka bolesti.
DIZ-57
ZDRAVSTVO, ZDRAVLJE I OSOBE S INVALIDITETOM U ME\IMURSKOJ
ЕЅUPANIJI
BIJELIД† L, Najman HiЕѕman E
MeД‘imurska Еѕupanija, Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu zaЕЎtitu i nacionalne manjine meД‘imurske
Еѕupanije, ДЊakovec, Hrvatska
lidija.bijelic@medjimurska-zupanija.hr
ДЊetvrtak
Thursday
14
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
U MeД‘imurskoj Еѕupaniji na dan 14.12.2009. godine Еѕivi 11.239 osoba s invaliditetom od ДЌega 6083
muЕЎkaraca (54%) i 5210 (46%) Еѕena koji zajedno ДЌine 9,5% ukupnog stanovniЕЎtva ЕЅupanije. Invaliditet
je prisutan u svim dobnim skupinama, a sa 14,25% prisutan je i u djeДЌjoj dobi (od 0-19 godina) najviЕЎi
od svih Еѕupanija u Republici Hrvatskoj.
Cilj rada: Ukazati na stanje u zdravstvenim ustanovama na podruДЌju MeД‘imurske Еѕupanije u 2008. i
2009. godini, a vezano uz pristupaДЌnost osobama s invaliditetom, kao i pregled pojedinih usluga za
osobe s invaliditetom, koje su nastale u suradnji s organizacijama civilnog druЕЎtva.
Metode: KoristeД‡i deskriptivne metode u obradi prikupljenih podataka kroz obrazac za pisanje izvjeЕЎД‡a
o provedbi mjera Nacionalne strategije izjednaДЌavanja moguД‡nosti za osobe s invaliditetom od 2007.
do 2015. godine (NN 67/07)., za 2008. i 2009. godinu izraД‘en je prikaz usluga i provedenih aktivnosti,
prema pojedinim podruДЌjima.
Rezultati: MeД‘imurska Еѕupanija je u 2008. godini za projekte udruga osoba s invaliditetom izdvojila
235.000,00 kn, a u 2009. godini 121.000,00 kn, ЕЎto iznosi pad od 48,51%. Sveukupan broj prijavljenih
projekata u 2008. godini iznosio je 16, a u 2009. godini 17 projekata, ЕЎto predstavlja rast u iznosu od
6,25% u odnosu na 2008. godinu. U 2008. godini bilo je podrЕѕano sveukupno 15 projekata, a u 2009.
godini 14, ЕЎto predstavlja pad u iznosu od 6,67%, u odnosu na 2008. Vezano uz svih 15 podruДЌja
Nacionalne strategije, u 2008. godini aktivnostima je bilo obuhvaД‡eno sveukupno 10 podruДЌja (66%)
te je provedeno sveukupno 18 mjera Strategije dok je u 2009. godini projektima i programima udruga
civilnog druЕЎtva bilo obuhvaД‡eno 8 podruДЌja (53,33%), te je bilo provedeno sveukupno 13 mjera. Za
2009. godinu iznos sredstava namijenjenih za provedbu aktivnosti usmjerenih osobama s invaliditetom
i udio u proraДЌunu gradova i opД‡ina na podruДЌju ЕЅupanije kreД‡u se u rasponu od 0,024-10.77%.
ZakljuДЌak: Praksa u naЕЎoj ЕЅupaniji pokazuje kako kontinuirana suradnja u svim segmentima druЕЎtva,
posebno s organizacijama civilnog druЕЎtva, te provoД‘enje projekata i programa sa svrhom pruЕѕanja
podrЕЎke osobama s invaliditetom, kao i senzibilizacija ЕЎire lokalne zajednice jedina moЕѕe doprinijeti
poboljЕЎanju ukljuДЌenosti i podizanju kvalitete Еѕivota i zdravlja osoba s invaliditetom.
146
JZI-253
REHABILITACIJSKI PROGRAM - UTJECAJ TERAPIJE UMJETNOЕ Д†U I POKRETOM NA KVALITETU ЕЅIVLJENJA OSOBA S INTELEKTUALNIM TEЕ KOД†AMA U
ZAJEDNICI
Е KES M1, LukaveДЌki V 2, KliДЌek M1
1
2
Zavod za javno zdravstvo вЂћDr. Andrija Е tamparвЂњ, Zagreb, Hrvatska,
Ozana - Udruga sa socijalno-humanitarnim ciljevima i Dnevni centar za rehabilitaciju i radne
aktivnosti, Zagreb, Hrvatska
marija.skes@stampar.hr
ДЊetvrtak
Thursday
14
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Uvod: Poticanje punog sudjelovanja osoba s invaliditetom u obiteljskom Еѕivotu i Еѕivotu zajednice
jedan je od ciljeva Nacionalne strategije izjednaДЌavanja moguД‡nosti za osobe s invaliditetom od 2007.
do 2015. godine. U Gradu Zagrebu osobe s invaliditetom ДЌine 11,7% ukupnog stanovniЕЎtva grada,
od toga 81% Еѕivi u obitelji. Prema vrsti oЕЎteД‡enja koje uzrokuje invaliditet, mentalna retardacija ДЌini
3% od ukupnog broja osoba s invaliditetom. U Dnevnom centru za rehabilitaciju i radne aktivnosti
provode se programi rada za odrasle osobe s teЕЎkoД‡ama u intelektualnom funkcioniranju.
Cilj: Rehabilitacijsko-terapeutske aktivnosti u podruДЌju umjetnosti i pokreta, te sadrЕѕaji kulturnog i
socijalnog karaktera, bazirani na individualnim specifiДЌnostima korisnika, imaju za cilj poticati unutarnje
kreativne snage, u korist opД‡eg napretka osobe, oЕѕivjeti smisleno voД‘eni pokret koji unaprijeД‘uje
saДЌuvane kognitivne sposobnosti i olakЕЎava usvajanje novih znanja i vjeЕЎtina, svladavanje Еѕivotnih
vjeЕЎtina koje Д‡e omoguД‡iti samostalnije planiranje osobnog Еѕivota i Еѕivota u zajednici. DugoroДЌni
cilj je unaprjeД‘ivanje izvaninstitucijskih oblika kvalitetne podrЕЎke na razini zajednice ЕЎto Д‡e osobi s
invaliditetom omoguД‡iti slobodu izbora i osigurati bolju kvalitetu Еѕivota u zajednici.
Metode: Zadani ciljevi se ostvaruju primjenom Programa baziДЌne perceptivno-motoriДЌke stimulacije
koji je usmjeren na razvojna podruДЌja: motoriДЌko, perceptivno, komunikacijsko, emocionalno-socijalno
i kognitivno. Program se ostvaruje kroz radionice samostalnog Еѕivljenja, ruДЌnog rada, keramike, likovna
radionica, dramska, glazbena te sportska radionica kao i briga o ureД‘enju okoliЕЎa. U individualnom i
grupnom obliku rada primjenjuju se razliДЌite suportivne komplementarne metode.
Rezultati: Rehabilitacijski program - terapija umjetnoЕЎД‡u i pokretom, razvija i naglaЕЎava prvenstveno
sposobnosti korisnika programa, njihove saДЌuvane i razvijane potencijale: u podruДЌju emocionalnog
razvoja, kreativnog izraЕѕavanja, motoriДЌke spretnosti, samostalnosti i samopouzdanja te razvijanja
socijalne kompetencije. Rezultati aktivnosti korisnika Udruge predstavljeni su na izloЕѕbama, plesnim
nastupima, dramskim predstavama, sportskim natjecanjima.
ZakljuДЌak: Uz standardne metode prevencije, edukacije, terapije i rehabilitacije, koje su usmjerene
na oДЌuvanje rasta i razvoja, mentalnog i fiziДЌkog zdravlja osoba s invaliditetom, vaЕѕnu ulogu ima i
primjena razliДЌitih suportivnih komplementarnih metoda. U poboljЕЎanju Еѕivotnog standarda i pruЕѕanju
moguД‡nosti za aktivno ukljuДЌivanje osoba s invaliditetom, organizacije civilnog druЕЎtva znaДЌajno
pridonose stvaranju pozitivne predodЕѕbe u javnosti o osobama s invaliditetom i njihovim potrebama
i time promiДЌu njihovo ukljuДЌivanje u Еѕivot zajednice.
JZI-101
UTJECAJ DUHOVNOSTI NA ZDRAVLJE - ISKUSTVA MEDICINSKE SESTRE
STIPANIДЊEV MUSTAPIД† J, Math A
Dom zdravlja Zagreb Centar, Zagreb, Hrvatska
jelica.stipanicev.mustapic@zg.t-com.hr
PokuЕЎati Д‡emo prenjeti naЕЎa radna iskustva primjene duhovnosti na zdravlje stanovniЕЎtva koja
provodimo u svakodnevnom radu u primarnoj zdravstvenoj zaЕЎtiti, patronaЕѕnoj sluЕѕbi.
147
Upoznati s ciljevima i zadacima sestrinstva u oДЌuvnju zdravlja graД‘ana ne zaboravljajuД‡i pri tom da
su ti ciljevi iako u razliДЌitom stupnju zajedniДЌki su svim zdravstvenim radnicima: pruЕѕanje pomoД‡i
pojedincima, obiteljima i grupama radi odreД‘ivanja i postizanja tjelesnog, psihiДЌkog i socijalnog
zdravlja i blagostanja u sklopu njihovog socijalnog i ekoloЕЎkog okruЕѕenja.
RazluДЌiti Д‡emo pojmove duhovnost, etika, moral, vjera te na osnovu toga razraditi kvalitetan pristup
korisniku naЕЎih usluga (zdravom i bolesnom ДЌovjeku) na holistiДЌkoj razini.
Duhovnost se posljednjih dvadesetak godina intezivno istraЕѕuje posebno u podruДЌju medicine.
U predavanju se govori o utjecaju duhovnosti u svakodnevnom radu medicinske sestre u pristupu
bolesniku s naglaskom kako vjera osnaЕѕuje osobu da u cijelosti sudjeluje u svim Еѕivotnim iskustvima.
AnalizirajuД‡i duhovnost u radu s bolesnicima medicinske sestre kroz svoj djelokrug rada mogu mnogo
doprinjeti na poboljЕЎanju zdravlja puДЌanstva.
Ljudska razboritost nam nalaЕѕe da se drЕѕimo naДЌela: poЕЎtuj, ЕЎtiti, unapreД‘uj Еѕivot! Osnovna je misao
da uДЌimo ДЌovjeka da ima pravo, ali i duЕѕnost da svoj Еѕivot ДЌuva, u sluДЌaju bolesti potrebnom njegom
oДЌuvati Еѕivot i zdravlje. Potrebno je pribliЕѕiti se ЕЎto viЕЎe osobi, usmjeravajuД‡i svoju aktivnost na
adekvatne zdravstvenoodgojne metode.
Bolesnikovo Pravo na odgovarajuД‡u njegu i lijeДЌenje treba uvaЕѕavajuti sve njegove potrebe. SZO u
studiju kvalitete Еѕivljenja ukljuДЌuje ЕЎest dimenzija: tjelesno i psihiДЌko zdravlje, osobnu nezavisnost,
socijalne odnose, okoliЕЎ, duhovnost i religijske obiДЌaje.
MiЕЎljenja smo da je potrebna edukacije na temu pozitivnog uДЌinka duhovnosti na ljudsko zdravlje.
Znanstvene studije potvrД‘uju pozitivnu spregu duhovnosti u procesu ozdravljenja, veДЌom otpornoЕЎД‡u
na bolest i poboljЕЎanom kvalitetom Еѕivljenja kroniДЌnih i terminalnih bolesnika i omoguД‡avaju relativno
blag i miran kraj umiruД‡ih.
NastojeД‡i se pribliЕѕiti bolesniku odrЕѕavamo predavanja zdravstvenog odgoja za starije osobe u lokalnoj
zajednici. Predavanja su osmiЕЎljena da se upute o zdravlju pribliЕѕe kroz duhovanost.
Danas, nakon ЕЎest godina moЕѕemo reДЌi da su naЕЎi bolesnici zainteresirani za takav oblik rada, ujedno
vole spoznaju da je medicinska sestra koja im pomaЕѕe vjernik i obraД‡aju joj se s povjerenjem.
ZakljuДЌak: OzraДЌje unutarnjeg duЕЎevnog mira koje je utemeljeno na vjeri je najbolja prevencija protiv
raznih duЕЎevnih i tjelesnih oboljenja.
Samo dovoljno obrazovana i informirana medicinska sestra moЕѕe kvalitetno raditi na osjetljivom
podruДЌju preventivne medicine i unapreД‘enja zdravlja, poЕЎtujuД‡i timski rad postiЕѕemo bolje rezultate
u svim segmentima zaЕЎtite Еѕivota i zdravlja.
RAZVOJ, RAD I ULOGA SLUЕЅBE ZA PREVENCIJU OVISNOSTI U PULI
MEЕ IN K, OrbaniД‡ S, DejanoviД‡ B, Marinov V, MitroviД‡ H, TodoroviД‡ V
Zavod za javno zdravstvo Istarske Еѕupanije, Pula, Hrvatska
katarina.velkova-mesin@pu.htnet.hr
Cilj ovog rada je prikazati razvoj, rad i ulogu SluЕѕbe za prevenciju u suzbijanju bolesti ovisnosti.
SluЕѕba je zapoДЌela s radom 1996. godine, a 2004. godine postaje dijelom ZZJZIЕЅ.
Temeljna zadaД‡a SluЕѕbe jest rad s konzumentima i ovisnicima o psihoaktivnim drogama, koji
se provodi u suradnji sa svim relevantnim resursima lokalne zajednice. Pored toga, unapreД‘enje i
provedba niza preventivnih djelatnosti - osobito mjera rane sekundarne prevencije te epidemioloЕЎko
praД‡enje, koordinacija i provedba programa smanjenja potroЕЎnje droga na podruДЌju djelovanja SluЕѕbe.
Ovi zadaci se provode kroz niz programa: motivacijski program, programi smanjenja ЕЎtete, zaЕЎtitni
preventivni programi - hepatitis, AIDS.
Metode rada u SluЕѕbi za prevenciju ovisnosti ukljuДЌuju: individualni i obiteljski savjetovaliЕЎni tretman,
psihoterapiju, psihodijagnostiku, predavanja i edukacije. Tijekom 2009. godine radilo se sa 651
korisnikom i 282 roditelja. Od ovog broja, 569 osoba se javilo u SluЕѕbu zbog heroina.
Rad SluЕѕbe odvija se kroz sljedeД‡e programe:
1. Savjetodavni i edukacijski rad na prevenciji bolesti ovisnosti s obiteljskim lijeДЌnicima u suradnji
14
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
JZI-255
ДЊetvrtak
Thursday
148
sa SluЕѕbom za prevenciju ovisnosti HZJZ Zagreb.
2. Rad s konzumentima, ovisnicima i njihovim obiteljima kao i s ostalim korisnicima SluЕѕbe.
3. PraД‡enje pojave ovisnosti na podruДЌju djelovanja SluЕѕbe
4. Suradnja SluЕѕbe i ostalih institucija na podruДЌju djelovanja SluЕѕbe
5. Testiranje osoba na AIDS, B i C hepatitis te epidemioloЕЎko praД‡enje rezultata
6. Medicinska i psiholoЕЎka priprema i podrЕЎka kod lijeДЌenja ovisnika od hepatitisa C
7. Suradnja s medicinskim institucijama u kojima se provodi lijeДЌenje
8. ProvoД‘enje Protokola o resocijalizaciji ovisnika Ureda za droge Vlade RH.
9. Uvid u stanje, praД‡enje i suport obiteljima u kojima su ovisnici roditelji.
10. Obitelj i prevencija ovisnosti, predavanje za roditelje ЕЎkolske djece
11. Uloga ЕЎkole u ranom otkrivanju konzumacije psihoaktivnih droga i alkohola kod mladih,
predavanje za djelatnike ЕЎkola
12. Projekt resocijalizacije ovisnika o drogama koji su zavrЕЎili neki od programa odvikavanja od
ovisnosti i rehabilitacije
MoЕѕe se zakljuДЌiti da SluЕѕba veД‡ dugi niz godina uspijeva privuД‡i znaДЌajan broj korisnika. S obzirom
da se radi o vrlo kompleksnom problemu, potrebno je uporno i sinkronizrano sve mjere primarne,
sekundarne i tercijarne prevencije, kao i resocijalizaciju ovisnika.
SZZ-105
ДЊetvrtak
Thursday
14
Listopad
October
USPJEЕ NOST RADA S HEROINSKIM OVISNICIMA: ISKUSTVO SLUЕЅBE
ZA ZAЕ TITU MENTALNOG ZDRAVLJA, PREVENCIJU I IZVANBOLNIДЊKO
LIJEДЊENJE OVISNOSTI ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO ZAGREBAДЊKE
ЕЅUPANIJE
PERVAN T
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Zavod za javno zdravstvo ZagrebaДЌke Еѕupanije, Zagreb, Hrvatska
tvpervan@gmail.com
Uvod: SluЕѕba za prevenciju i izvanbolniДЌko lijeДЌenje ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo ZagrebaДЌke
Еѕupanije poДЌela je s radom kao zadnja takva sluЕѕba u Hrvatskoj (studeni 2007. godine). U SluЕѕbi je
do sada radio jedan struДЌni tim sastavljen od lijeДЌnika, psihologa, socijalnog radnika i viЕЎe medicinske
sestre.
U dvadeset pet mjeseci rada u SluЕѕbu se javilo 90 opijatska (heroinska) ovisnika na lijeДЌenje, manji dio
po prvi put na lijeДЌenje uopД‡e, veД‡i dio u sklopu nastavka lijeДЌenja zapoДЌetog uglavnom u KB вЂћSestre
milosrdniceвЂњ te SluЕѕbi za prevenciju i lijeДЌenje bolesti ovisnosti Grada Zagreba. Osim opijatskih, SluЕѕba
je skrbila za joЕЎ stotinu konzumenta drugih droga te isto toliko alkoholiДЌara u fazi lijeДЌenja. Posebno
organiziran i evaluiran bio je preventivni rad.
Relativno mali broj pacijenata u SluЕѕbi je pogodovao intenzivnijem tretmanu, ДЌeЕЎД‡im susretima
s struДЌnim djelatnicima SluЕѕbe te dopustio dovoljno vremena za savjetovanja i rad na modifikaciji
njihova ponaЕЎanja.
Cilj: Ispitati uspjeЕЎnost rada s heroinskim ovisnicima usporedbom pokazatelja pri njihovom dolasku u
tretman i nakon organiziranog i kontinuiranog rada s njima.
Metode rada: Pacijenti su, prema rezultatima lijeДЌenja podijeljeni u tri kategorije: u poboljЕЎanju, u
pogorЕЎanju i bez promjene, pri ДЌemu su koriЕЎteni slijedeД‡i kriteriji:
1. u poboljЕЎanju: zadnjih 6 mjeseci stabilan, bez recidiva i/ili poviЕЎenja dnevne doze supstitucijske
terapije, redovit u dolascima u SluЕѕbu
2. u pogorЕЎanju: nestabilan, ne dolazi redovito ili napustio SluЕѕbu, recidivira, znaДЌajnije poviЕЎena
dnevna doza supstitucijske terapije u zadnjih 6 mjeseci
3. bez promjene: relativno stabilan, rijetki recidivi, stanje se nije znaДЌajnije promijenilo od prvog
dolaska u sluЕѕbu (najmanje 6 mjeseci)
149
Kao izvor podataka posluЕѕila je kartoteka korisnika SluЕѕbe temeljito voД‘ena istovremeno u
elektroniДЌkom i pisanom obliku a prema ISO 9001 sustavu upravljanja kvalitetom, prema kojemu je
organiziran rad u cijelom Zavodu za javno zdravstvo ZagrebaДЌke Еѕupanije.
Rezultati: U odnosu na gornje kriterije, od 90 opijatskih ovisnika, pacijenata SluЕѕbe:
1. u poboljЕЎanju su 34 pacijenta (37%)
2. u pogorЕЎanju je 26 pacijenata (28%)
3. bez znaДЌajnije promjene 30 pacijenata (35%)
ZakljuДЌci: Iako nedostaju parametri za usporedbu kvalitete rada s drugim SluЕѕbama za izvanbolniДЌko
lijeДЌenje ovisnosti ZZJZ, dobiveni pokazatelji (poboljЕЎanje kod 37% i bez promjena u 35% pacijenata)
ukazuju na kvalitetan rad u njihovom lijeДЌenju, broj pacijenata po jednom struДЌnom timu je optimalan
i pruЕѕa dovoljno vremena za temeljit terapijski pristup te je neophodno unapreД‘ivati struДЌne kriterije
za sluЕѕbe za izvanbolniДЌko lijeДЌenje ovisnosti u Еѕupanijskim zavodima radi evaluacije njihovog rada.
JZI-332
FIZIKALNA MEDICINA KAO OBLIK TERAPIJE POREMEД†AJA TEMPOROMANDIBULARNOG ZGLOBA (TMZ) - JAVNOZDRAVSTVENI PRISTUP
KRAPAC L1, Badel T2, Marotti M3, Kern J4
Poliklinika za reumatske bolesti, fizikalnu terapiju i rehabilitaciju вЂћDr. Drago ДЊopвЂњ, Zagreb,
Hrvatska,
2
StomatoloЕЎki fakultet SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb Hrvatska
3
KliniДЌka bolnica Sestre milosrdnice, Zagreb Hrvatska
4
Е kola narodnog zdravlja "Andrija Е tampar" Medicinskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
1
ladislav.krapac@prfr.hr
14
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Cilj: Temporomandibularni poremeД‡aji (TMP) su skup funkcijskih poremeД‡aja ЕѕvaДЌnih miЕЎiД‡a i
temporomandibularnih zglobova (TMZ). Primjenom metoda fizikalne medicine praД‡en je terapijski
uДЌinak na smanjenje bolova i poboljЕЎanja funkcije stomatognatskog sustava.
Metode: Od 2006. do 2009. u dijagnostiДЌko-terapijski tretman ukljuДЌeno je 60 pacijenata (medijan dobi
36,6 godina) s poremeД‡ajem TMZ. KliniДЌkom dijagnostikom postavljena je inicijalna dijagnoza, koja
je definitivno potvrД‘ena magnetskom rezonancijom (MR). Pacijenti su lijeДЌeni fizikalnim metodama
koje su obuhvaД‡ale i specifiДЌni kinezio-terapijski tretman po Schulteu. Bol u TMZ mjerena je AVS od 0
do 10.
Rezultati: UtvrД‘ene su pojedinaДЌne dijagnoze anteriornog pomaka diska u 73,3%, osteoartitis
u 5% i obje dijagnoze u 21,7% pacijenata. Pokazala se je statistiДЌki signifikanta razlika u lijeДЌenju
temporomandibularne boli nakon fizikalnog tretmana. Medijan boli pri kretnjama mandibule bio je
6.25 prije i 2,01 nakon fizioterapije.
ZakljuДЌak: U Hrvatskoj ima relativno malo reprezentativnih epidemioloЕЎkih podataka i studija o TMP.
NaЕЎa provedena istraЕѕivanja na skupinama nepacijentnih i pacijentnih populacija, kao i primjena
optimalne radioloЕЎke dijagnostike su temelj za suvremeno planiranje zdravstvene zaЕЎtite pacijenata
s TMP. VaЕѕnost primjene MR je u provjeri kliniДЌke dijagnostike, odnosno kliniДЌkoga stanja u odnosu
na kliniДЌke simptome i znakove te u evaluaciji incijalne terapije. NelijeДЌenje TMPstvara i nesigurnost
samoga pacijenta ЕЎto moЕѕe naruЕЎti njegovo psiholoЕЎko zdravlje. Ciljanom organizacijom zdravstvene
usluge pacijentima s TMP i edukacijom u okviru javnog i privatnog zdravstva postiglo bi se optimalno
koriЕЎtenje zdravstvenih ekonomskih resursa. NajvaЕѕniji terapijski cilj treba biti analgezija, a ovoje je
istraЕѕivanje pokazalo vaЕѕan potencijal fizikalne terapije u uspostavi pune funkcije TMZ.
ДЊetvrtak
Thursday
150
Usmena izlaganja Oral presentations
DIZ-6
UPOTREBA GLAZBE U PALIJATIVNOJ SKRBI
Е KRBINA D, Е antek V, Njegovan ZvonareviД‡ T, Е imunoviД‡ D
Zdravstveno VeleuДЌiliЕЎte, Zagreb, Hrvatska
dijana.skrbina@zvu.hr
ДЊetvrtak
Thursday
14
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
ДЊovjek je smrtno biД‡e, iz ДЌega proizlazi da je kao zemaljsko tjelesno biД‡e propadljiv, konaДЌan. Bolest
i smrt Д‡e uvijek biti neizbjeЕѕan i integralan dio ljudskog iskustva. NaДЌin kojim nastojimo utvrditi i
odgovoriti na jedinstvene i individualne potrebe umiruД‡ih pokazatelj je naЕЎe zrelosti kao druЕЎtva. Broj
osoba koje trebaju palijativnu skrb raste. Palijativna skrb ne namjerava ni ubrzati ni odgaД‘ati smrt,
ona naglaЕЎava Еѕivot i gleda na umiranje kao na normalan proces. To je aktivan oblik skrbi za bolesnike
s uznapredovanim, progresivnim bolestima, a s ciljem suzbijanja boli i drugih simptoma, uz pruЕѕanje
psiholoЕЎke, socijalne i duhovne potpore ДЌime se postiЕѕe najbolja moguД‡a kvaliteta Еѕivota za bolesnika
i njegovu obitelj. Stoga traЕѕi koordiniran doprinos interdisciplinarnog i multiprofesionalnog tima.
Raznolikost profesija u timu je fleksibilna, a odreД‘uju je potrebe bolesnika. Treba biti spreman pruЕѕiti
fiziДЌku, psiholoЕЎku, socijalnu i duhovnu potporu pomoД‡u metoda koje proizlaze iz interdisciplinarnog,
kolaborativnog timskog pristupa. Razvoj holistiДЌkih pristupa i svijesti u medicinskim i srodnim strukama
doveo je do obnavljanja zanimanja za ukljuДЌivanjem glazbe i ostalih ekspresivnih medija u suvremene
koncepte palijativne skrbi, koji su u skladu sa problemskim podruДЌjem, kliniДЌkom slikom i potrebama
bolesnika. Glazba nudi direktan i nekompliciran medij bliskosti, Еѕivi u ДЌovjeku koji ju sluЕЎa, ima svoje
mjesto tamo gdje rijeДЌi gube svoju moД‡. Glazba je kao i naЕЎa egzistencija, stalno polarizirajuД‡a i
emocionalno poticajna, ona kao medij dotiДЌe najranije slojeve naЕЎeg postajanja. KoriЕЎtenje glazbe u
palijativnoj skrbi se pokazalo vrlo uДЌinkovito zbog razliДЌitih uДЌinaka koje glazba stvara kod bolesnika.
Ti uДЌinci se postiЕѕu kroz koriЕЎtenje razliДЌitih glazbenih tehnika poput glazbene improvizacije, pisanje
pjesama, receptivno kreativnih tehnika, te voД‘ene imaginacije glazbom. Navedene tehnike omoguД‡uju
raznolikost ciljeva u tretiranju bolesnika kao ЕЎto su smanjenje anksioznosti i stresa, opuЕЎtanje, kontrola
boli, ublaЕѕavanje duhovne rastrojenosti, izraЕѕavanje emocija, iskustvo samospoznaje, ohrabrivanje
kreativnog samoizraЕѕavanja, izazivanje promjene raspoloЕѕenja - emocionalne, kognitivne i bihevioralne,
pobuД‘ivanje bolesnikove imaginacije, omoguД‡avanje bolesniku kronoloЕЎko razvrstavanje Еѕivotnih
iskustava, te proradu nerijeЕЎenih boli, Еѕalosti ili pogreЕЎaka. Adekvatan izbor i primjena glazbenih
tehnika u palijativnoj skrbi je u sluЕѕbi postizanja najbolje moguД‡e kvalitete Еѕivota za bolesnika na kraju
Еѕivota. KljuДЌne rijeДЌi: glazba, holistiДЌki pristup, kvaliteta Еѕivota, palijativna skrb
JZI-177
STANJE I PRIJEDLOG UNAPRIJE\ENJA SUPSTITUCIJSKE TERAPIJE OPIJATNIH OVISNIKA ZADARSKE ЕЅUPANIJE
PUPIД†-BAKRAДЊ M, Klepac ErstiД‡ S, MesiД‡ M
Zavod za javno zdravstvo Zadar, Zadar, Hrvatska
marija.pupic-bakrac@ri.htnet.hr
Supstitucijska terapija ovisnika o opijatima provodi se agonistima (metadon) i agonistima/antagonistima
(buprenorfin) opijatnih receptora mozga koju propisuju ovlaЕЎteni lijeДЌnici za propisivanje supstitucijske
terapije SluЕѕbi za mentalno zdravlje, prevenciju i izvanbolniДЌko lijeДЌenje ovisnosti Еѕupanijskih Zavoda
za javno zdravstvo sukladno Smjernicama za izdavanje supstitucijske terapije, a provode je lijeДЌnici
obiteljske medicine.
Kako bi se dobio uvid u stanje provedbe supstitucijske terapije na terenu, epidemiologinje SluЕѕbe
151
Zavoda u Zadru su tijekom jeseni 2009. godine osobno posjetile i ankretirale 88 lijeДЌnika obiteljske
medicine, dok je 4 lijeДЌnika Zadarske Еѕupanije kontaktirano telefonom.
U Zadarskoj Еѕupaniji postoje 92 lijeДЌniДЌka tima obiteljske medicine kod kojih se supstitucijskom
terapijom u trenutku obilaska lijeДЌilo 517 ovisnika. 57% buprenorfinom a 43% metadonom. OvlaЕЎteni
lijeДЌnici SluЕѕbe 75% pacijenata naruДЌuju na kontrolne preglede jednom tjedno do jednom mjeseДЌno
dok su ostali u rjeД‘im vremenskim intervalima. Samo 47% pacijenata na vrijeme dolazi na kontrolu,В dok ДЌak njih 20% kasni duЕѕe od 6 mjeseci. Iako se ne odazivaju na kontrole, lijeДЌnici obiteljske medicine
im ne uskraД‡uju supstitucijsku terapiju. U 90% sluДЌajeva supstitucijska terapija izdaje se jednom
tjedno do jednom mjeseДЌno. 34% lijeДЌnika bilo je konstruktivno glede lijeДЌenja ovisnosti u buduД‡nosti
zahtjevanjem eduakcije, uvoД‘enjem kvalitetnije kontrole uzimanja terapije, kvalitetnijih supstituta i sl.
Proces lijeДЌenja ovisnika koji redovito ne dolaze na kontole moЕѕemo smatrati osakaД‡enim jer se najДЌeЕЎД‡e
ne postiЕѕe zadovoljavajuД‡i cilj uzimanja propisanog supstituta. Ukoliko je kod pacijenta prisutan
nedovoljan stupanj motivacije za lijeДЌenje ovisnosti moguД‡e je da pacijenti posegnu za zlouporabom
supstitucijske terapije obavljanjem kriminalne radnje preprodaje iste.
Edukacija lijeДЌnka obiteljske medicine o vaЕѕnosti kontolnih pregleda i upoznavanje istih sa samim
naДЌinom rada u SluЕѕbi mora biti jedan od ciljeva djelatnika SluЕѕbe Zavoda.
MiЕЎljenja smo da bi supstitucijska terapija bila kvalitetnije propisana kada bi se odreД‘ivala u
stacionarnim a ne, kao ЕЎto je danas praksa, u ambulantnim uvjetima.
BuduД‡i SluЕѕba obavlja poslove iz opsega primarne zdravstvene zaЕЎtite njezini lijeДЌnici bi trebali imati
odreД‘eni broj HZZO uputnica za potrebe kvantitativnih toksikoloЕЎkih pretraga supstituta u tjelesnim
tekuД‡inama i izluДЌevinama pacijenta.
UnapreД‘ivanju kvalitete lijeДЌenja ovisnika o opijatima koji su na supstitucijskoj terapiji uvelike bi
pridonijelo i ukljuДЌivanje postojeД‡ih SluЕѕbi Zavoda u informacijski sustav primarne zdravstvene zaЕЎtite.
JZI-309
SKRB O OVISNICIMA U ZATVORU
KMETOVIД† PRKAДЊIN K, JeriniД‡ NjiriД‡ M
karmen.kmetovic@gmail.com
Uvod: Grupni rad s ovisnicima u zatvoru razvija osjeД‡aj grupne povezanosti i solidarnosti, osigurava
zajedniДЌko stvaranje, pogodan je za grupno rjeЕЎavanje problemskih situacija, razvija kreativnost, potiДЌe
poЕЎtovanje, jaДЌa osjeД‡aj odgovornosti kod zatvorenika te zadovoljava potrebu za komunikacijom i
pripadnosti .
Poticanje apstinencije, priprema na izlazak iz zatvora, podrЕЎka terapeuta i drugih ДЌlanova grupe od
velike su vaЕѕnosti u grupnom radu s ovisnicima.
Cilj: Cilj ovog rada je prikazati evaluaciju grupnog rada s ovisnicima koji odsluЕѕuju kaznu u Zatvoru
вЂћDubrovnikвЂњ. U grupni rad, tijekom 2009. g., bilo je ukljuДЌeno 46 osoba s podruДЌja Hrvatske te Bosne
i Hercegovine u dobi od 19 do 54 godine. Zatvorenici su podijeljeni u 3 grupe i to; grupa pritvorenika,
grupa zatvorenika ДЌija kazna zatvora nije dulja od 1 godine, te grupa zatvorenika ДЌija kazna zatvora
traje viЕЎe od 1 godine.
Metode: Psihosocijalni tretman zatvorenika temeljen je na principu grupnog rada sliДЌan klubu lijeДЌenih
ovisnika. Unutar grupe postoje pravila, a zadaci voditelja su razvijanje komunikacijskih i drugih socijalnih
vjeЕЎtina ovisnika zatvorenika, njihovo suoДЌavanje s problemom ovisnosti, preuzimanje odgovornosti
za vlastito ponaЕЎanje, uvid u vlastitu situaciju, podjela iskustava unutar grupe, rjeЕЎavanje aktualnih
problema, priprema zatvorenika na izlazak iz zatvora. Osim psihosocijalnog tretmana, ovisnici su
ukljuДЌeni u kreativne radionice slikanja, pisanja i modelarstva.
Nakon odrЕѕane radionice zatvorenici ovisnici popunjavaju evaluacijski listiД‡ (Likertove skale) na
temelju kojeg procjenjuju vlastiti stupanj zadovoljstva u pogledu zanimljivosti sadrЕѕaja radionice kao
i moguД‡nost stjecanja novih znanja.
14
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Zavod za javno zdravstvo DubrovaДЌko-neretvanske Еѕupanije, Centar za mentalno zdravlje, prevenciju
i izvanbolniДЌko lijeДЌenje ovisnosti, Dubrovnik, Hrvatska
ДЊetvrtak
Thursday
152
ДЊetvrtak
Thursday
14
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
TakoД‘er procjenjuju rad voditelja grupe, te daju svoje primjedbe i prijedloge za daljnji rad.
Nakon jednogodiЕЎnjeg razdoblja djelatnici zatvora (upravitelj, medicinsko osoblje i straЕѕari) ispunili
su kratki upitnik (Likertove skale) procijenivЕЎi korisnost grupnog rada, kao i ponaЕЎanje zatvorenika
ovisnika. Tako su procijenili postojanost pozitivne promjene u njihovom ponaЕЎanju, da li svojim
ponaЕЎanjem sluЕѕe kao pozitivni primjer drugim zatvorenicima, da li imaju realniji uvid u vlastitu situaciju
vezanu uz problem ovisnosti, da li viЕЎe poЕЎtuju pravila vezana uz uzimanje medicinske terapije, te da
li prema njihovom miЕЎljenju grupni rad pomaЕѕe u pripremi ovisnika zatvorenika na izlazak iz zatvora.
Po isteku istog razdoblja rada u zatvoru, pratili smo koliko se istih zatvorenika nakon izlaska iz zatvora
ponovno ukljuДЌilo u tretman Centra za mentalno zdravlje prevenciju i izvanbolniДЌko lijeДЌenje ovisnosti.
Rezultati: Evaluacija grupnog rada s ovisnicima temelji se na odgovorima svih 46 zatvorenika ovisnika,
muЕЎkog spola u dobi od 19 do 54 godine.
Rezultati pokazuju da se 80% zatvorenika osjeД‡alo vrlo ugodno za vrijeme grupnog rada, 79%
zatvorenika smatra realizirani sadrЕѕaj zanimljivim, njih 70% smatra da su nauДЌili neЕЎto novo i korisno,
a njih 94% rad voditelja smatra jako dobrim.
Da je grupni rad sa zatvorenicima koristan i vrlo koristan smatra 75% zaposlenika zatvora. Svi su
primijetili (100%) da zatvorenici viЕЎe poЕЎtuju pravila ponaЕЎanja unutar Д‡elije, te da svojim ponaЕЎanjem
daju pozitivan primjer drugim zatvorenicima. 75% djelatnika primjeД‡uje kako zatvorenici imaju realniji
uvid u vlastitu situaciju vezanu uz problem ovisnosti, te viЕЎe poЕЎtuju pravila vezana uz uzimanje
medicinske terapije.TakoД‘er 75% djelatnika smatra kako grupni rad pomaЕѕe u pripremi zatvorenika
ovisnika na izlazak iz zatvora.
Analizom podataka o povratku u tretman Centra za mentalno zdravlje, prevenciju i izvanbolniДЌko
lijeДЌenje ovisnosti ustanovili smo da u grupi pritvorenika, sveukupno 17 osoba, njih 18% nastavilo je
komunikaciju i suradnju s djelatnicima Centra za mentalno zdravlje, 24% ih se nije javilo nakon izlaska
iz zatvora, a 59% ih je premjeЕЎteno u drugi zatvor nakon zavrЕЎenog suД‘enja.
Grupa zatvorenika osuД‘enih do 1 godine zatvora njih 18, 39% nastavili su suradnju s djelatnicima
Centra za mentalno zdravlje, 17% ih se nije javilo, 39% ih je nakon izlaska otiЕЎlo u drugi grad/drЕѕavu.
Grupa zatvorenika osuД‘enih na viЕЎe od jedne godine zatvora (11osoba), njih 64% joЕЎ uvijek je u
zatvoru i redovito pohaД‘a tretman, a 36% ih je prekinulo dolazak na grupni rad.
ZakljuДЌak: Grupni rad s ovisnicima zatvorenicima pozitivno utjeДЌe na njihovo ponaЕЎanje jer:
- ovisnici zatvorenici imaju realniji uvid u vlastitu situaciju vezanu za problem ovisnosti,
- viЕЎe poЕЎtuju pravila vezana uz uzimanje medicinske terapije u zatvoru,
- grupni rad im pomaЕѕe u pripremi izlaska iz zatvora.
DIZ-95
ISKUSTVA U PROVEDBI ZAЕ TITNE MJERE OBVEZNOG LIJEДЊENJA OD OVISNOSTI - ALKOHOLIZMA KB вЂћSESTRE MILOSRDNICEвЂњ
PRAЕЅETINA I, MaruЕЎiД‡ S, Balog-PetroviД‡ I
KliniДЌka bolnica вЂњSestre milosrdniceвЂќ, Zagreb, Hrvatska
prazetina@yahoo.com
Zakonska zaЕЎtita Еѕrtava nasilja u obitelji odreД‘ena je Zakonom o zaЕЎtiti od nasilja u obitelji, u kojem
je predviД‘eno da se za zaЕЎtitu od nasilja u obitelji, poДЌiniteljima mogu propisati zaЕЎtitne mjere, kazna
zatvora, novДЌana kazna i druge prekrЕЎajnopravne sankcije propisane PrekrЕЎajnim i Kaznenim zakonom.
Svrha zaЕЎtitnih mjera je da se njihovom primjenom sprijeДЌi nasilje u obitelji, osigura nuЕѕna zaЕЎtita
zdravlja i sigurnosti osobe koja je izloЕѕena nasilju te otklone okolnosti koje pogoduju ili poticajno
djeluju na poДЌinjenje novog prekrЕЎaja, a primjenjuju se radi otklanjanja ugroЕѕenosti osoba izloЕѕenih
nasilju i drugih ДЌlanova obitelji. Stoga, sud moЕѕe nad poДЌiniteljem nasilja u obitelji primijeniti zaЕЎtitnu
mjeru obveznog lijeДЌenja od ovisnosti - alkoholizma.
Od 2006. godine na Odjelu za alkoholizam, Klinike za psihijatriju KB вЂћSestre milosrdniceвЂњ pratimo
provedbu i lijeДЌenje pacijenata sa sudskom mjerom obveznog lijeДЌenja od alkoholizma. ZakljuДЌno
s 2009. godinom na Odjel za alkoholizam, sudovi su uputili 420 osoba, od kojih se 65% odazvalo
153
lijeДЌenju. Pacijenti su se na Odjelu za alkoholizam lijeДЌili stacionarno (30%), u programu dnevne
bolnice (46%), ambulantno (19%), kroz obiteljsku grupnu terapiju (5%) te kasnije kroz sustav Klubova
lijeДЌenih alkoholiДЌara.
U radu je prikazana analiza sudskih presuda:
1.) najДЌeЕЎД‡a osnova kaЕѕnjavanja temeljem Kaznenog zakona (35%) i Zakona o zaЕЎtiti od nasilja u
obitelji (65%);
2.) uДЌestalost kazni i zaЕЎtitnih mjera, od kojih se istiДЌu mjera obveznog lijeДЌenja od ovisnosti, kazna
zatvora, novДЌana kazna, te njihovo izreДЌeno trajanje.
Temeljem podataka dat je kritiДЌki osvrt i prijedlozi kako adekvatno propisivati i izricati navedene
zaЕЎtitne mjere s obzirom na nepripremljenost, nedobrovoljnost i ne motivaciju kaЕѕnjavanih osoba u
kompleksnom i dugotrajnom lijeДЌenju alkoholizma, a poseban osvrt stavljen je na njihovo vremensko
trajanje, izreДЌen oblik lijeДЌenja te tretmane koji vrlo ДЌesto ne odgovaraju realitetu u kojem se nalazi
pacijent, njegova obitelj, no i okolina u kojoj bi se iste trebale provesti.
SZZ-242
PROTOKOL O POSTUPANJU SA STARIJIM PSIHIДЊKI BOLESNIM OSOBAMA
Е ENDULA-JENGIД† V1, JosipoviД‡ I1, BoЕЎkoviД‡ G2, Hodak J2
1
2
Primorsko-goranska Еѕupanija, Rijeka, Hrvatska,
Psihijatrijska bolnica Rab, Rab, Hrvatska
vesna.sendula@ri.t-com.hr
ДЊetvrtak
Thursday
14
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
U Republici Hrvatskoj sustav zdravstva i socijalne skrbi reguliran je pozitivnom pravnom regulativom i
pod ingerencijom je Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. Uz primjenu suvremenih metoda lijeДЌenja
na naДЌelima medicine temeljene na dokazima (evidence based medicine) te personalizirane medicine
zdravstveni sustav nastoji osiguratiВ dostupnost i efikasnost zdravstvenih usluga. Kvaliteta ovih usluga
ovisi o brojnim faktorima koji su samo dijelom financijske prirode. Sustav zdravstvene i socijalne skrbi
nije uvijek komplementaran kada su u pitanju osobe s istovremenim potrebama za zdravstvenom i
socijalnom skrbi. Od velike je vaЕѕnosti implementirati program koji Д‡e biti usmjeren prema korisniku,
osobito onome s istovremenim postojanjem raznovrsnih potreba. Interdisciplinarni tim za zdravlje
Primorsko-goranske Еѕupanije osnovan je 2001. godine s ciljem utvrД‘ivanja stvarnih potreba lokalnog
stanovniЕЎtva i izoliranjem najosjetljivijih podruДЌja potreba te uvoД‘enjem standarda za zbrinjavanjem
tih potreba, odnosno prioriteta. Jedan od pet prioriteta je skrb za starije psihiДЌki oboljele osobe.
Nakon depistaЕѕe sastavljen je protokol koji sadrЕѕava razliДЌite subjekte: ustanove zdravstva i socijalne
skrbi, udruge, pravni sustav, lokalnu samoupravu, sustav primarne zdravstvene zaЕЎtite, patronaЕѕu,
itd. (ukupno 30 subjekata). Jasno su definirana pravila postupanja u situacijama kada je starijoj osobi
s psihiДЌkim smetnjama potrebna zdravstvena zaЕЎtita, socijalna skrb ili druga pomoД‡. PraД‡enje, pomoД‡
i struДЌna interdisciplinarna mreЕѕa uspostavljena je da bi starijim osobama omoguД‡ila kvalitetnije,
neovisno i zdravo starenje ЕЎto je dulje moguД‡e. S obzirom na rastuД‡i broj samaДЌkih domaД‡instava
te s rastom dizabiliteta starijih osoba, raste i potreba za razliДЌitim vrstama i razinama pomoД‡i te u
konaДЌnici, smjeЕЎtanjem ove vulnerabilne populacije u ustanove socijalne skrbi te domove za stare i
nemoД‡ne. S ciljem poveД‡avanja kvalitete struДЌnog rada u takvim ustanovama organiziran je i proveden
interdisciplinarni program cjeloЕѕivotnog uДЌenja u domovima za stare i nemoД‡ne ЕЎirom Еѕupanije te je
objavljena i knjiga - praktikum za djelatnike.
154
DIZ-333
INTERESNE GRUPE GRA\ANA ZA PODRЕ KU OSOBAMA S INVALIDITETOM
PROJEKTA вЂћRIJEKA - ZDRAVI GRADвЂњ
DEЕЅE STARДЊEVIД† I
Zdravi grad Rijeka, Rijeka, Hrvatska
irena.deze-starcevic@rijeka.hr
ДЊetvrtak
Thursday
14
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Cilj: prikazati djelovanje interesne grupe graД‘ana za podrЕЎku osobama s invaliditetom koja djeluje u
sklopu projekta вЂћRijeka - zdravi gradвЂњ.
JoЕЎ od ranih devedesetih godina u sklopu projekta вЂћRijeka - zdravi gradвЂњ pokrenuto je niz projekata,
programa i aktivnosti koji imaju prvenstveno za cilj neposredno ukljuДЌivanje osoba s invaliditetom u
aktivan svakodnevni Еѕivot. Od opremanja i otvaranja prve plaЕѕe za osobe s invaliditetom u Hrvatskoj
1996. godine rijeДЌki se projekt moЕѕe pohvaliti cijelim nizom kontinuiranih projekata unapreД‘enja
kvalitete Еѕivota ovih osoba. Interesnu grupu graД‘ana za podrЕЎku osobama s invaliditetom u projektu
вЂћRijeka - zdravi gradвЂњ ДЌine struДЌne osobe koje se profesionalno bave osobama s invaliditetom, same
osobe s invaliditetom i njihove nevladine udruge te roditelji djece s teЕЎkoД‡ama u razvoju (uroД‘enim ili
steДЌenim invaliditetom).
Projekti koje je ova grupa inicirala i/ili implementirala tematski se mogu svrstati u projekte: unapreД‘enja
mobilnosti, unapreД‘enja pristupaДЌnosti (javnim institucijama i zdravstvenim uslugama), razvoja
tolerancije za razliДЌitosti, jaДЌanja vidljivosti i uspostavljanja komunikacije te kreativnog razvoja.
a) P
rojekti olakЕЎane mobilnosti nastoje omoguД‡iti bolju pokretljivosti osoba u invalidskim kolicima i
slijepih osoba. To su npr. projekt pod nazivom вЂњOtklonimo barijereвЂќ koji ukljuДЌuje: obiljeЕѕavanje
parkirnih mjesta u gradu, postavljanje rukohvata, zvuДЌnu signalizaciju semafora, prilagodbu
telefonskih govornica osobama u invalidskim kolicima, inicijativu gradnje prilagoД‘enih sanitarnih
ДЌvorova, postavljanje upuЕЎtenih rubnjaka, postavljanje rekreativnih sprava za djecu s poteЕЎkoД‡ama
u razvoju
b) Projekti unapreД‘enja pristupaДЌnosti ukljuДЌuju osnivanje posebne stomatoloЕЎke ordinacije za djecu s
teЕЎkoД‡ama u razvoju, osnivanje prilagoД‘ene ginekoloЕЎke ambulante za Еѕene u invalidskim kolicima
te prilagodbu ostalih zdravstvenih i javnih institucija ...
c) P
rojekti poЕЎtivanje razliДЌitosti djeluju na poveД‡anju tolerancije, prvenstveno kod djece i mladih.
Pokrenuti su projekti вЂњMoj prijatelj u invalidskim kolicimaвЂњ - projekt tolerancije za predЕЎkolski uzrast,
вЂњTolerirajmo razliДЌitostiвЂњ - namijenjen uДЌenicima osnovnih i srednjih ЕЎkolaвЂќ te вЂњDebatni klubвЂќ u
kojem sudjeluju uДЌenici srednjih ЕЎkola posebnih odjeljenja i mladi s teЕЎkoД‡ama u razvoju.
d) Projekti uspostavljanja komunikacije i boljeg prepoznavanja potreba ostvaruju se veД‡ punih deset
godina kroz projekt вЂњOtvorimo vrata udruge - Dobro doЕЎli!вЂќ te projekt вЂњObiljeЕѕimo datume Istaknimo potrebe - Prepoznajmo problemeвЂќ. Navedeni projekti odliДЌno su medijski praД‡eni kroz TV
i radio emisija te tiskovno praД‡enja aktivnosti udruga i njenih ДЌlanova. Organiziraju se i neposredni
susreti sa Saborskim zastupnicima - kako bi osobe s invaliditetom ponudile prijedloge vezano uz
moguД‡u dopunu zakonske regulative na podruДЌju brige i skrbi o osobama s invaliditetom.
e) Projekti kreativnog razvoja вЂћЕ to se sve moЕѕe postiД‡i?вЂњ obuhvaД‡aju grupu projekata вЂњKvalitetna
organizacija slobodnog vremena djece s poteЕЎkoД‡ama u razvojuвЂќ, вЂњLikovna terapija osoba s
invaliditetomвЂќ, вЂњFestival stvaralaЕЎtva i dostignuД‡a djece s poteЕЎkoД‡ama u razvoju i osoba s
invaliditetomвЂќ, вЂњLjeto na plaЕѕiвЂќ i вЂњRijeДЌke sportske igre za djecu s teЕЎkoД‡ama u razvojuвЂќ.
155
DIZ-353
VOLONTERSKI POLIVALENTNI TIM ZA PRUЕЅANJE CJELOVITE SKRBI
DROЕЅDJEK D1, Lang S2, Budigan B3, KrajaДЌiД‡ S3
1
2
Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Zagreb, Hrvatska
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
ДЊetvrtak
Thursday
14
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Gospodin N.N., samac, bio je u kuД‡noj volonterskoj polivalentnoj skrbi zbog stanja nakon operacije
karcinoma bubrega i crijeva te metastaze u jetri.
Posredstvom koordinatora, volontera SUH-a u tim obiteljskog lijeДЌnika s medicinskom i patronaЕѕnom
sestrom bili su ukljuДЌeni i volonteri KatoliДЌke udruge вЂњKap dobroteвЂќ (lijeДЌnici specijalisti bolnica),
struДЌnjak za polivalentnu skrb (prof.dr. JuЕЎiД‡), psiholog i fizioterapeut. Kako ДЌovjeku nije dostatna
samo briga za fiziДЌki integritet i u ovom se sluДЌaju mislilo na duhovnu komponentu. Upravo
u ovakvim teЕЎkim trenucima za pojedinca, treba se maksimalno zaloЕѕiti kako bi bile zadovoljene i
njegove duhovne potrebe koje je pruЕѕao pater Cvek.
Osim gore navedenih osoba pomoД‡ i njegu pruЕѕale su i volonterke Kapi dobrote i lokalne zajednice
tijekom cijelog dana, pa i noД‡i, zbog pacijentovog iznimno teЕЎkog stanja. Pored pomoД‡i u odrЕѕavanju
osobne higijene, volonterke su odrЕѕavale kako higijenu postelje, tako i ДЌistoД‡u stana. Donosile su i
gotove obroke iz doma umirovljenika, a i pripremale hranu u stanu.
Medicinske sestre su uz njegu provodile i terapiju po preporuci lijeДЌnika (davanje i.v. glukoze,
lijekove protiv boli i dr.).
IstraЕѕivanje SUH-a 1998. godine takoД‘er ukazuje na nuЕѕnost uvoД‘enja ovakvog izvaninstitucionalnog
oblika socijalne i zdravstvene skrbi.
Ciljevi ove skrbi su:
- obiteljsko okruЕѕenje i podrЕЎka obitelji
- njega i pomoД‡ u kuД‡i primjerena utvrД‘enoj zdravstvenoj potrebi uz stalni nadzor patronaЕѕne
sestre, obiteljskog lijeДЌnika, lijeДЌnika - volontera i dr.
- razvijanje navike pomaganja i pozitivniji stav prema dobrovoljnom radu
- znatno veД‡e prihvaД‡anje i provoД‘enje volonterskog rada kao nuЕѕnost civilnog druЕЎtva
- senzibilizacija veД‡eg broja mladih i starih za probleme ugroЕѕenih osoba u njihovoj okolini
Provedba njege i pomoД‡i u kuД‡i je najhumanije i ekonomski najopravdanije rjeЕЎenje u skrbi za ugroЕѕene
osobe. Ova aktivnost znaДЌajno doprinosi kvaliteti Еѕivljenja ugroЕѕenih ljudi.
KljuДЌne rijeДЌi: volonterska njega i pomoД‡ u kuД‡i, bolesnik u kuД‡i
156
Podtema Subtopic:
KVALITETA ЕЅIVOTA - TreД‡a Еѕivotna dob QUALITY OF LIFE - Third age
Poster prezentacije Poster presentations.
DIZ-94
UTJECAJ SOCIOEKONOMSKOG STATUSA NA INDEKS TJELESNE MASE
UMIROVLJENICA S PODRUДЊJA OSJEДЊKO-BARANJSKE ЕЅUPANIJE - PILOT
ISPITIVANJE
PERIЕ D1, MiЕЎkulin M2,3, Е incek D1,4
Udruga Optimalnom teЕѕinom do zdravlja вЂћVAGAвЂњ, Osijek, Hrvatska
Zavod za javno zdravstvo OsjeДЌko-baranjske Еѕupanije, Osijek, Hrvatska
3
Medicinski fakultet Osijek, SveuДЌiliЕЎte Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek, Hrvatska
4
Filozofski fakultet, SveuДЌiliЕЎte Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek, Hrvatska
1
2
danijela@vaga-zdravlje.hr
ДЊetvrtak
Thursday
14
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Cilj: Prekomjerna tjelesna teЕѕina kao direktna posljedica neuravnoteЕѕene prehrane smatra se jednim
od glavnih riziДЌnih ДЌimbenika za nastanak nekoliko razliДЌitih kroniДЌnih nezaraznih bolesti koje su u
samom vrhu pobola i smrtnosti stanovniЕЎtva u Hrvatskoj te svijetu uopД‡e. Cilj istraЕѕivanja bio je utvrditi
prehrambene navike te indeks tjelesne mase (ITM) Еѕena umirovljenica s podruДЌja OsjeДЌko-baranjske
Еѕupanije te procijeniti utjecaj njihova socioekonomskog statusa na te parametre.
Metode: U razdoblju od rujna do prosinca 2009. godine na podruДЌju OsjeДЌko-baranjske Еѕupanije
provedeno je cross-sectional istraЕѕivanje tijekom kojeg je mjerenjima i vaganjem pomoД‡u kompjutorskog
analizatora sastava tijela Tanita TBF 300 bilo obuhvaД‡eno ukupno 88 umirovljenica, prosjeДЌne dobi
66,8В±6,6 godina. U sklopu provedenih mjerenja svakoj je ispitanici odreД‘en ITM. Anonimnim anketnim
upitnikom dobiveni su podaci o dobi, prebivaliЕЎtu, prosjeДЌnim mjeseДЌnim primanjima kuД‡anstva te
prehrambenim navikama svake pojedine ispitanice. Kriterij za utvrД‘ivanje socioekonomskog statusa
bila su prosjeДЌna mjeseДЌna primanja kuД‡anstva, pri ДЌemu je niЕѕi socioekonomski status podrazumijevao
prosjeДЌna mjeseДЌna primanja kuД‡anstva manja od 3 000 kuna dok je viЕЎi socioekonomski status
podrazumijevao prosjeДЌna mjeseДЌna primanja kuД‡anstva veД‡a od 3 000 kuna.
Rezultati: Sukladno socioekonomskom statusu meД‘u svim je ispitanicama bilo 49/88 ispitanica niЕѕeg
socioekonomskog statusa te 39/88 ispitanica viЕЎeg socioekonomskog statusa. PoveД‡ana tjelesna
teЕѕina, te pretilost I. i II. stupnja utvrД‘ena je kod 39/49 ispitanica niЕѕeg te 26/39 ispitanica viЕЎeg
socioekonomskog statusa. Prehrambene navike povezane s poveД‡anim indeksom tjelesne mase u
promatranoj populaciji ukljuДЌivale su svakodnevno konzumiranje slatkiЕЎa, kuhanje na masti te znaДЌajnu
potroЕЎnju kruha (200 grama i viЕЎe ili 4 i viЕЎe kriЕЎki kruha po osobi dnevno). Svakodnevno konzumiranje
slatkiЕЎa zabiljeЕѕeno je kod 13/49 ispitanica niЕѕeg te 6/39 ispitanica viЕЎeg socioekonomskog statusa.
Kuhanje na masti kao dominantni naДЌin pripreme obroka utvrД‘eno je kod 16/49 ispitanica niЕѕeg te
5/39 ispitanica viЕЎeg socioekonomskog statusa. ZnaДЌajna potroЕЎnja kruha zabiljeЕѕena je kod 37/49
ispitanica niЕѕeg te 10/39 ispitanica viЕЎeg socioekonomskog statusa.
ZakljuДЌak: VeД‡a uДЌestalost prekomjerne teЕѕine meД‘u populacijom niЕѕeg socioekonomskog statusa
potvrД‘uje kako i u Hrvatskoj postoji trend povezanosti siromaЕЎtva i uДЌestalije pojave debljine zbog ДЌega
preventivne akcije za sprjeДЌavanje debljine svakako treba usmjeriti na ciljane, posebno vulnerabilne
podskupine stanovniЕЎtva kao ЕЎto su starije osobe te osobe niЕѕeg socioekonomskog statusa.
157
JZI-157
RANA DETEKCIJA ZLOД†UDNIH BOLESTI PROGRAMOM PREVENTIVNIH
PREGLEDA OSIGURANIH OSOBA STARIJIH OD 50 GODINA U 2009. GODINI
U GRADU ZAGREBU
MARIД† BAJS M
Zavod za javno zdravstvo вЂћDr. Andrija Е tamparвЂњ, Zagreb, Hrvatska
maja.maric-bajs@stampar.hr
SZZ - 88
RADNA TERAPIJA KAO SASTAVNICA KVALITETE ЕЅIVOTA STARIJIH OSOBA
NJEGOVAN ZVONAREVIД† T, PuliД‡ E, Е antek V, Е imunoviД‡ D, Е krbina D
Zdravstveno veleuДЌiliЕЎte, Zagreb, Hrvatska
tatjana.njegovan-zvonarevic@zvu.hr
VeД‡ina dostupnih istraЕѕivanja pokazuju da pojedinac stariji od 70 godina koji Еѕivi u vlastitom domu
treba pomoД‡ u izvedbi najmanje jedne aktivnosti dnevnog Еѕivota: hranjenje, odlazak na toalet,
kupanje, kretanje. Radna terapija bitna je i osnovna zdravstvena usluga koja promovira konstantno
sudjelovanje u dnevnim aktivnostima, neovisnost, sigurnost i ЕЎto duЕѕi i samostalniji Еѕivot u vlastitom
domu.Radni terapeut djeluje na promociju dnevnih aktivnosti, unapreД‘enje zdravlja i kvalitetu Еѕivota.
Radno terapijskom intervencijom kroz aktivnosti svakodnevnog Еѕivota djelujemo na prevenciju
pojave dodatnih kroniДЌnih bolesti i onesposobljenja vezanih uz bolest, na smanjenje depresivnih
ДЊetvrtak
Thursday
14
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Uvod: Svi osiguranici stariji od 50 godina koji nisu bili kod izabranog lijeДЌnika opД‡e/obiteljske medicine
najmanje 2 godine tijekom 2009.godine imali su pravo na besplatan preventivni pregled i odreД‘ene
laboratorijske pretrage kod izabranog lijeДЌnika opД‡e/obiteljske medicine.
Izvor podatak i metode: LijeДЌnici opД‡e/obiteljske medicine prosljeД‘uju individualne obrasce Zavodu
za javno zdravstvo вЂћDr. A. Е tamparвЂњ. Kao izvor podataka koriЕЎtena je Baza provedenih preventivnih
pregleda pri Zavodu te je uДЌinjena deskriptivna statistiДЌka analiza varijabli.
Rezultati: Kod 16,4% odnosno 125 osoba od ukupno 762 preventivno pregledane osobe evidentirani
su nespecifiДЌni znakovi zloД‡udnih bolesti. Dijagnosticirani su kod 70 Еѕena (15,4% od 454 preventivno
pregledane) i 55 muЕЎkaraca (17,9% od 308 preventivno pregledana). Ukupno je evidentirano 169
nespecifiДЌnih znakova zloД‡udnih bolesti i to: oteklina, promuklost, alteracija madeЕѕa, promjene u
stolici, dugotrajni kaЕЎalj, patoloЕЎki iscjedak i patoloЕЎko krvarenje. Neki osiguranici imali su 2 i viЕЎe
znaka istovremeno. Oteklina je zamijeД‡ena kod 27 osoba (15 Еѕena,12 muЕЎkaraca), promuklost kod 33
osobe (18 Еѕena,15 muЕЎkaraca), alteracija madeЕѕa kod 19 osoba (7 Еѕena,12 muЕЎkaraca). Promjene u
stolici kao najmanje specifiДЌan znak zamijeД‡en je kod 44 osobe (26 Еѕena,18 muЕЎkaraca), od toga 16 s
tragovima krvi. Dugotrajni kaЕЎalj zamijeД‡en je kod 33 osoba (15 Еѕena,18 muЕЎkaraca), patoloЕЎki iscjedak
kod svega 6 osoba (5 Еѕena,1 muЕЎkarca) te patoloЕЎko krvarenje kod 7 osoba (2 Еѕene, 5 muЕЎkaraca).
Papa test u posljednje tri godine uДЌinilo je 263 (57,9%) od ukupno 454 osiguranica, a mamografiju
293 (64,5%).
Digitorektalni pregled uДЌinjen je kod 703 (92,3%) osobe. Pri tome su kod 47 Еѕena (10,4%) i 59
muЕЎkaraca (19,2%) pronaД‘ene patoloЕЎke pojave.
Na preventivnim pregledima postavljena je sumnja na ukupno 958 novootkrivenih bolesti od toga 31
(3,2%) su bile novotvorine te su osiguranici upuД‡eni na daljnju obradu.
ZakljuДЌak: Ovim programom obuhvaД‡eni su osiguranici koji nisu bili u kontaktu s izabranim lijeДЌnikom
opД‡e/obiteljske medicine tijekom 2 godine niti su sami zamijetili ili reagirali na koji od spomenutih
nespecifiДЌnih znakova. Daljnjom analizom moglo bi se istraЕѕiti kod koliko od 31 osobe sa postavljenom
sumnjom je dijagnoza novotvorine potvrД‘ena.
158
stanja, mijenjamo sjedilaДЌki naДЌin Еѕivota i time smanjujemo funkcionalno propadanje starije osobe.
Osnovna svrha takvog sloЕѕenog radno terapijskog pristupa jest prevencija nesposobnosti i poboljЕЎanje
kvalitete Еѕivota starijih osoba. Uslijed pomanjkanja moguД‡nosti koriЕЎtenja preostalih funkcionalnih
sposobnosti uzrokovanih starenjem, kod osoba starije Еѕivotne dobi opadaju i funkcije izvoД‘enja
aktivnosti svakodnevnog Еѕivota, koje ukljuДЌuju samozbrinjavanje, produktivnost i kvalitetno koriЕЎtenje
aktivnosti u slobodnom vremenu. Navedeno ukazuje na sve veД‡u potrebu za intervencijom radnog
terapeuta u domu korisnika i u zajednici u kojoj osoba Еѕivi, a isto tako i u okolini u kojoj funkcionira.
Bitno je naglasiti da radni terapeut u zajednici gotovo nikada ne radi samostalno veД‡ uvijek u suradnji
s ostalim ДЌlanovima tima, lijeДЌnicima, medicinskim sestrama, fizioterapeutima, socijalnim radnicima,
volonterima i drugim profilima struДЌnjaka koji su ukljuДЌeni u rad s korisnikom. Intervencije radnog
terapeuta u domu korisnika fokusirane su na korisnikovo izvoД‘enje aktivnosti dnevnog Еѕivota obzirom
na njegove uloge te na prilagodbu fiziДЌkog okruЕѕja. Terapija je usmjerena na funkcioniranje starije
osobe u njegovom vlastitom domu, u maksimalnoj neovisnosti u fiziДЌkom, psihiДЌkom, duhovnom,
socijalnom i ekonomskom aspektu Еѕivota.
KljuДЌne rijeДЌi: kvaliteta Еѕivota, aktivnosti dnevnog Еѕivota, neovisnost, radna terapija, stariji ljudi
SZZ-43
ORALNO ZDRAVLJE TREД†E ЕЅIVOTNE DOBI
KULIЕ D, Gruden-Pokupec S, KlaiД‡ B, KlemenДЌiД‡ M, PaЕѕin B
StomatoloЕЎka poliklinika Zagreb, Zagreb, Hrvatska
mkulis@inet.hr
ДЊetvrtak
Thursday
14
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Oralno zdravlje je bitan element opД‡eg zdravlja i kvalitete Еѕivota u Еѕivotu pojedinca, zato je bitno
njegovo promicanje i odrЕѕavanje. Prevencija oralnog zdravlja u starijih osoba je u mnogim zemljama
zauzela vaЕѕno mjesto u organizaciji zdravstvenih usluga. Effective information-sharing between oral
health professionals and other health care disciplines is critical for efficient health care and public
health. Ovim projektom i mi to Еѕelimo ostvariti.
Cilj: Promicanje oralnog zdravlja
1. KratkoroДЌni: - nauДЌiti korisnike o vaЕѕnosti oralnog zdravlja
- omoguД‡iti im oralno zdravlje
- motivacija korisnika
2. DugoroДЌni: - preventivno djelovati i sprijeДЌiti posljedice neodrЕѕavanja oralnog zdravlja.
Metode:
A) Kontrolni pregledi oralnog zdravlja zbog preventivnog djelovanja kod starijih osoba u Domovima
za nemoД‡ne i starije osobe.
B) Edukacija srednjeg medicinskog kadra i pomoД‡nog osoblja u Domovima za nemoД‡ne i starije osobe.
Upoznati ih s povezanoЕЎД‡u i meД‘usobnim utjecajem oralnog i opД‡eg zdravlja.
C) Predavanja u GerontoloЕЎkim centrima
D) Edukacija pacijenata
D.1. SavjetovaliЕЎte za pacijente starije Еѕivotne dobi.
D.2. Power-point prezentacija u prostoru naЕЎe odjelne ДЌekaonice.
Rezultati:
A) Kontrolni pregledi u Domovima za nemoД‡ne i starije osobe u Zagrebu poДЌinju od rujna 2010.
godine.
B) Edukacija srednjeg medicinskog kadra i pomoД‡nog osoblja
OdrЕѕana su predavanje u Domu za nemoД‡ne i starije osobe вЂњMaksimirвЂњ i вЂњSveta AnaвЂњ u Zagrebu.
C) Predavanja odrЕѕana u GerontoloЕЎkom centrimu вЂњMaksimirвЂќ.
1. Dunja KuliЕЎ, dr.dent.med. spec.: вЂњOralno zdravlje treД‡e Еѕivotne dobiвЂќ.
2. Mr.sc. Martina LauЕЎ-Е oЕЎiД‡, dr.dent.med.spec.: вЂњParodontitis - ZapoДЌnite sa zdravljem u ustimaВ».
3. Dr.sc. Sanja Gruden-Pokupec, dr.dent.med.spec.: вЂњBolesti usta kod treД‡e dobiвЂќ.
159
4. Mr.sc. Sanja Е tefanДЌiД‡, dr.dent.med.: вЂњStomatoloЕЎka protetika osoba starije Еѕivotne dobiвЂќ.
5. Mr.sc. Nives RinДЌiД‡, dr.dent.med.: вЂњOralna higijena kod osoba starije Еѕivotne dobiвЂќ.
6. Boris PaЕѕin, dr.dent.med.spec.: вЂњModerna endodoncijaвЂќ.
D) Edukacija pacijenata u prostorima StomatoloЕЎke poliklinike Zagreb.
D.1. SavjetovaliЕЎte - radi petkom: od 10-12h i 16-18h.
D.2. Power-point prezentacija i web stranica o projektu su u tijeku realizacije.
ZakljuДЌak: NezadovoljavajuД‡e stanje oralnog zdravlja u starijoj Еѕivotnoj dobi zahtijeva neodgodivu
provedbu multidisciplinarne gerontostomatoloЕЎke terapije. Svjetska zdravstvena organizacija je dala
Smjernice za usvajanje strategije poboljЕЎanja oralnog zdravlja koje mi kroz projekt Еѕelimo afirmirati.
DIZ-25
STANJE ORALNOG ZDRAVLJA OSOBA STARIJE DOBI U GRADU ZAGREBU
OGRAJЕ EK Е KUNCA D1, KlaiД‡ B1, KlemenДЌiД‡ M1, Tomek-RoksandiД‡ S2, Д†atoviД‡ A3, ДЊelebiД‡ A3, Е ostar Z4
StomatoloЕЎka poliklinika Zagreb, Hrvatska
Zavod za javno zdravstvo вЂњDr. Andrija Е tamparвЂќ, Zagreb, Hrvatska
3
StomatoloЕЎki fakultet SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
4
Ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaЕЎtitu i branitelje, Zagreb, Hrvatska
1
2
dograjsekskunca@yahoo.com
ДЊetvrtak
Thursday
14
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Oralno zdravlje je vaЕѕan dio aktivnog starenja i ima vaЕѕan utjecaj na opД‡e zdravlje i kvalitetu Еѕivljenja
starijih ljudi.
Cilj: Utvrditi stanje oralnog zdravlja i potrebu za stomatoloЕЎkom skrbi u osoba starije Еѕivotne dobi u
gradu Zagrebu.
Metode: StomatoloЕЎkim pregledom obuhvaД‡eno je 1826 osoba starijih od 65 godina (511
muЕЎkaraca i 1315 Еѕena). Procjena stanja zubi, parodonta i oralne sluznice, te potreba za protetskim
zbrinjavanjem,obavljeni su prema indeksima Svjetske zdravstvene udruge / WHO /.
ЕЅvaДЌna uДЌinkovitost iskazana je i brojem sekstanata zubi koji nedostaju.
Rezultati: U muЕЎkaraca je utvrД‘eno da prosjeДЌno nedostaje 4 od 6 sekstanata zuba, a u Еѕena
nedostaju 3 sekstanta. KEP index stanja zuba u obje spolne skupine iznosio je 24. NajДЌeЕЎД‡e utvrД‘ena
stanja oralne sluznice i oralne bolesti su: glositis u 21%, varices linguae u 34%, kserostomija u 80% i
stomatopiroza u 86% ispitanika. IstraЕѕivanjem je utvrД‘eno da novi protetski nadomjestak zuba treba
76% ispitanika. Potreba za donjom potpunom protezom utvrД‘ena je u 17% ispitanika, za gornjom
potpunom protezom u 21% ispitanika.
ZakljuДЌci: IstraЕѕivanjem je utvrД‘en visok postotak djelomiДЌnog gubitka zuba i smanjene ЕѕvaДЌne
uДЌinkovitosti, veД‡i u muЕЎkaraca (4 sekstanta zuba koji nedostaju), nego u Еѕena (3 sekstanta zuba
koji nedostaju) . NajДЌeЕЎД‡e utvrД‘eno stanje i bolest oralne sluznice bile su stomatopiroza u (86%) i
kserostomija (80%) ispitanika. Potreba za izradom nove potpune proteze viЕЎe je bila izraЕѕena u gornjoj
ДЌeljusti u 21% sluДЌajeva, zbog postizavanja bolje retentivnosti i esteskog uДЌinka, za razliku od donje
potpune proteze, gdje je retentivnost ДЌesto upitna, a estetski uДЌinak manji u usporedbi za gornjom
protezom iste vrste. IstraЕѕivanje je potvrdilo nuЕѕnost provedbe preventivnih gerontostomatoloЕЎkih
mjera, gdje vaЕѕnu ulogu imaju pregledi, radi pravovremenog planiranja edukacijskih i preventivnih
stomatoloЕЎkih mjera, kao i potrebne specijalistiДЌke stomatoloЕЎke terapije osobama starije Еѕivotne dobi.
160
JZI-70
PROVO\ENJE PROGRAMA PREVENTIVNIH PREGLEDA OSIGURANIH OSOBA
STARIJIH OD 50 GODINA U 2009.GODINI U GRADU ZAGREBU
MARIД† BAJS M
Zavod za javno zdravstvo вЂћDr. Andrija Е tamparвЂњ, Zagreb, Hrvatska
maja.maric-bajs@stampar.hr
ДЊetvrtak
Thursday
14
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Uvod: Svi osiguranici stariji od 50 godina koji nisu bili kod izabranog lijeДЌnika opД‡e/obiteljske medicine
najmanje 2 godine tijekom 2009.godine imali su pravo na besplatan preventivni pregled i odreД‘ene
laboratorijske pretrage kog izabranog lijeДЌnika opД‡e/obiteljske medicine. Osiguranici su trebali biti
adekvatno obavijeЕЎteni o svome pravu (putem medijske kampanje, plakatima po DZa) ili osobno
pozvani od strane lijeДЌnika na pregled. Program je pokrenut 2004. godine od strane Ministarstva
zdravstva i socijalne skrbi i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Izvor podataka i metode: Kao izvor podataka koriЕЎtena je Baza provedenih preventivnih pregleda pri
Zavodu za javno zdravstvo вЂћDr. A. Е tamparвЂњ. LijeДЌnici opД‡e/obiteljske medicine prosljeД‘uju individualne
obrasce Zavodu. Podaci su analizirani deskriptivnim statistiДЌkim metodama.
Rezultati: U gradu Zagrebu tijekom 2009. godine evidentirano je ukupno 762 preventivna sistematska
pregleda osiguranih osoba starijih od 50 godina pristiglih od 66 ugovorenih lijeДЌnika opД‡e/obiteljske medicine.
Broj timova ugovorenih lijeДЌnika opД‡e/obiteljske medicine u Gradu Zagrebu u 2009.godine je 438 ЕЎto
pokazuje da je u izvjeЕЎtavanju o provoД‘enju preventivnih sistematskih pregleda sudjelovalo svega
15,1% lijeДЌnika.
Svaki tim LOMa prosjeДЌno je pregledao 11,6 osiguranika. Raspon preventivnih sistematskih pregleda
obavljenih od strane jednog tima LOMa je iznimno velik i varira od obavljenih minimalo 1 pregled
do maksimalno 72 pregleda godiЕЎnje. Median iznosi 6 ЕЎto znaДЌi da je 50% lijeДЌnika obavilo do 6
pregleda. GrafiДЌki prikaz distribucije obavljenih pregleda ukazuje da je veД‡ina lijeДЌnika izvrЕЎila do 10
preventivnih sistematskih pregleda dok broj lijeДЌnika koji su obavili veД‡i broj pregleda (20, 30, 40,..)
eksponencijalno pada.
S obzirom na spol preventivno pregledanih osiguranika Еѕene su bili zastupljene s udjelom od 59,6%
(N=454), dok je udio osiguranika muЕЎkog spola iznosio 40,4% (N=308).
Polovica preventivno pregledanih osoba bila je stara izmeД‘u 50 i 60 godina (30,1% 50-54 godine,
23,4% 55-59 godine, 16,0% 60-64 godine i 12,2% 65-69 godine ). Zastupljenost osoba starijih od 70
godina eksponencijalno opada.
ZakljuДЌak: Udio lijeДЌnika opД‡e/obiteljske medicine koji je sudjelovao u provoД‘enju je malen te bi se
daljnjom analizom trebalo utvrditi razloge takvog obuhvata (promjena naДЌina financiranja, redovit
posjet osiguranika lijeДЌniku koji time ovim programom niti nisu obuhvaД‡eni).
DIZ-352
VOLONTERSKA, ZDRAVSTVENA I PSIHOSOCIJALNA SKRB O STARIJIM
OSOBAMA U LOKALNOJ ZAJEDNICI
DROЕЅDJEK D1, Lang S2
1
2
Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Sindikat umerovljenika Hrvatske
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
U cjelokupnoj zdravstvenoj i psihosocijalnoj skrbi za starije ljude osnovni je cilj socijalna reintegracija
u zajednici gdje Еѕivi.
Taj cilj postiЕѕe se provedbom zdravstvenih mjera primarne, sekundarne prevencije, kao i kroz
zdravstveni odgoj i savjetovanja o prevenciji bolesti.
Stariji graД‘ani nisu homogena skupina stanovniЕЎtva pa ih se, prema njihovim obiljeЕѕjima i potrebama,
161
SZZ-282
GERONTOLOЕ KOJAVNOZDRAVSTVENI MENADЕЅMENT
TOMEK-ROKSANDIД† S1, LukiД‡ M1, Е timac D1, VraДЌan S1, Sigl G1, MajiД‡ T1, Fortuna V2, Е ostar Z3
entar za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo вЂћDr. Andrija Е tamparвЂњ Referentni centar
C
Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH za zaЕЎtitu zdravlja starijih osoba, Zagreb, Hrvatska
2
Gradski ured za socijalnu zaЕЎtitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, Zagreb, Hrvatska
3
Gradski ured za zdravstvo i branitelje Grada Zagreba, Zagreb, Hrvatska
1
spomenka.tomek-roksandic@stampar.hr
Nedvojbena je znaДЌajnost zdravstvenog menadЕѕmenta za starije ljude u planiranju, primjeni i evaluaciji
Programa zdravstvenih mjera i postupaka u zaЕЎtiti zdravlja starijih ljudi s primjenom Programa
primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije U provedbi Programa zaЕЎtite zdravlja starijih
osoba zdravstveni manadЕѕment diktira primjerenu, dostupnu i uДЌinkovitu zdravstvenu skrb za starije
osobe te racionalnu gerijatrijsku zdravstvenu potroЕЎnju.
Centar za gerontologiju - Referentni centar Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske za zaЕЎtitu
zdravlja starijih ljudi, kao vrhovni zdravstveni menadЕѕment za starije osobe, obavlja najsloЕѕenije zadaД‡e
i poslove kroz ДЌetiri sljedeД‡a podruДЌja redovite gerontoloЕЎkojavnozdravstvene djelatnosti NN71/010:
1. kontinurano prati, prouДЌava, evaluira te planira zdravstvene potrebe i funkcionalnu
ДЊetvrtak
Thursday
14
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
moЕѕe podijeliti u tri temeljne skupine:
1.starije osobe (80-85%) sposobne za samostalni Еѕivot u vlastitom domu
2.10 вЂ“ 15% osoba kojima je potrebna privremena ili trajna druЕЎtvena podrЕЎka
3. 4 вЂ“ 5% osoba kojima treba trajni institucionalizirani oblik skrbi
Nakon predavanja o preventabilnim bolestima u lokalnoj zajednici Zagreba i u 19 gradova Hrvatske
izmjereni su arterijski tlak, ЕЎeД‡er i kolesterol u krvi, spirometrija i mjerenje gustoД‡e petne kosti
ultrazvuДЌnom metodom. Osobe ДЌiji su nalazi odstupali od normalnih vrijednosti upuД‡eni su lijeДЌniku.
Zbog visokog postotka (40,83%) osoba koje nisu adekvatno lijeДЌene predloЕѕeno je osnivanje
samozaЕЎtitnih jedinica (klubovi hipertoniДЌara) kao i provedba kontrole tlaka u svim zdravstvenim
ustanovama u koje dolaze.
Potrebe druge skupine starijih ljudi mnogo su veД‡e. U najnepovoljnijem poloЕѕaju su oni koji Еѕive
potpuno sami ili u staraДЌkim kuД‡anstvima.
U odnosu na psihofiziДЌke moguД‡nosti starijih osoba potrebno je razvijati sustav pomoД‡i prema
njihovim poteЕЎkoД‡ama:
POBOLJЕ ATI I ODRЕЅAVATI UVJETE KVALITETE STANOVANJA
Eventualna zamjena stana prema njihovim potrebama.
UNAPRIJEDITI POMOД† U KUД†I
Osim ДЌlanova obitelji, susjeda i prijatelja mogle bi pomoД‡ pruЕѕati i razne privatne agencije.
POVEД†ATI POMOД† U PREHRANI
Volonteri potrebitima dostavljaju gotove obroke ili namirnice iz puДЌke kuhinje.
KORISTITI NOVE OBLIKE POMOД†I U KOMUNIKACIJI S OKOLINOM
Brojnim nedostatno koriЕЎtenim druЕЎtvima, organiziranom rekreacijom, uspostavom telefonskih
komunikacija, dobrosusjedskom pomoД‡i, posjetima prijatelja i osnivanjem ustanova za dnevni boravak.
Ovdije joЕЎ istiДЌemo tercijarnu prevenciju za drugu i treД‡u skupinu koju ДЌine fizioterapijske i rehabilitacijske
mjere kojima se odgaД‘a invalidnost u cilju ЕЎto duljeg odrЕѕavanja preostalih funkcije organizma.
DuЕЎevni Еѕivot starog ДЌovjeka ДЌesto je obiljeЕѕen kriznim stanjima. To su umirovljenje, teЕЎkoД‡e u braku,
udoviЕЎtvo, bolest i dr. Ove okolnosti mogu prouzroДЌiti osjeД‡aj usamljenosti, strah, zabrinutost i
potiЕЎtenost, pa i gubitak volje za Еѕivotom.
Prevencija se provodi podrЕѕavanjem djelomiДЌnog zapoЕЎljavanja (geronto servis) ili odgaД‘anjem
umirovljenja, radom u raznim organizacijama, klubovima starih koji omoguД‡avaju rekreaciju, izlete,
mjerenje tlaka, ЕЎeД‡era u krvi i dr.
162
onesposobljenost starijih osoba na svom podruДЌju djelovanja;
2. pruЕѕa struДЌno-metodoloЕЎku pomoД‡, te provodi instruktaЕѕu i reedukaciju gerontoloЕЎkih
manadЕѕera i drugih provoditelja u zaЕЎtiti zdravlja starijih ljudi;
3. aktivno sudjeluje u oblikovanju Programa zdravstvenih mjera i postupaka u zaЕЎtiti zdravlja
starijih ljudi kao i provedbe Programa osnovnih preventivnih zdravstvenih mjera primarne,
sekundarne i tercijarne prevencije za starije ljude;
4. aktivno sudjeluje i provodi znanstvenoistraЕѕivaДЌku i publicistiДЌku gerontoloЕЎkojavnozdravstvenu
edukacijsku djelatnost.
Na razini srednjeg zdravstvenog menadЕѕmenta za starije osobe djeluju regionalni Centri za gerontologiju
ZZJZ-a Hrvatske. Osnova poslova i zadaД‡a GerontoloЕЎkog tima na Еѕupanijskoj razini Zavoda za javno
zdravstvo sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaЕЎtiti i Programu statistiДЌkih istraЕѕivanja je praД‡enje,
utvrД‘ivanje, prouДЌavanje i izvjeЕЎД‡ivanje Referentnom Centru za gerontologiju ZZJZGZ o zdravstvenim
potrebama funkcionalno onesposobljenih starijih ljudi od 65 i viЕЎe godina za institucijskom i
izvaninstitucijskom zdravstvenom skrbi za svoje podruДЌje praД‡enja zdravstvenih potreba starijih ljudi
Еѕupanije/regije te predlaЕѕe zdravstvene mjere zaЕЎtite zdravlja za ranjivo staraДЌko puДЌanstvo. Programi
praД‡enja, prouДЌavanja i evaluacije zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starijih ljudi provode se
individualnim gerontoloЕЎkim pristupom na osnovu struДЌno-metodoloЕЎkih gerontoloЕЎkih instrumentarija.
Osnovni zdravstveni menadЕѕment za starije predstavljaju GerontoloЕЎki centri, Centri za gerijatrijsku
zdravstvenu njegu,domovi za starije i nemoД‡ne osobe, gerijatrijske bolnice, dnevne bolnice za
gerijatrijske bolesnike, dnevni boravci za starije s gerontodomaД‡icama, geronto-servisi, centri
za rehabilitaciju, radnu terapiju i pomoД‡ starijim ljudima, udruge i klubovi za starije i dr. Oni su
zaduЕѕeni za operativnu razinu planiranja, odnosno za specifiДЌne procedure i procese u zdravstvenom
managementu za starije.
ДЊetvrtak
Thursday
14
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Podtema Subtopic:
KVALITETA ЕЅIVOTA - GerontoloЕЎko javnozdravstvena zaЕЎtita
QUALITY OF LIFE - Gerontological public health care
Usmena izlaganja Oral presentations
SZZ-283
ДЊETIRI STUPNJA GERIJATRIJSKE ZDRAVSTVENE NJEGE I OBITELJSKA/OPД†A
MEDICINA U DOMOVIMA ZA STARIJE
TOMEK-ROKSANDIД† S, LukiД‡ M, LjubiДЌiД‡ M, Deucht A, ЕЅupaniД‡ M, Е imunec D, Е epec S, BlaЕѕekoviД‡MilakoviД‡ S, TomasoviД‡ MrДЌela N, VuДЌevac V, PavkoviД‡ F, JeliД‡ M, GariД‡ S; MiokoviД‡ V, DurakoviД‡ Z,
KovaДЌiД‡ L
Centar za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo вЂћDr. Andrija Е tamparвЂњ - Referentni centar
Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH za zaЕЎtitu zdravlja starijih osoba, Zagreb, Hrvatska
spomenka.tomek-roksandic@stampar.hr
Primjena Programa ДЌetiri stupnja gerijatrijske zdravstvene njege u domovima za starije, na razini
primarne zdravstvene zaЕЎtite za starije, s nositeljima timovima spec.opД‡e/obiteljske medicine s
primjerenim brojem medicinskih sestara uz ostale zdravstvene djelatnike, uДЌinkovita je u odnosu na
zadovoljenje zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti gerijatrijskih osiguranika. NuЕѕan uvjet je
osiguranje 1 stalnog tima SOM-a (lijeДЌnika obiteljske medicine) po 1 domu za starije osobe.
Glavni indikator za odreД‘ivanje minimalnog kadrovskog standarda zdravstvenih djelatnika na broj
gerijatrijskih osiguranika u stambenom i stacionarnom dijelu domova za starije osobe, definira se na
osnovi utvrД‘ivanja funkcionalne sposobnosti u odnosu na fiziДЌku pokretljivost i psihiДЌku samostalnost
gerijatrijskog bolesnika, odnosno korisnika doma za starije osobe. Kadrovsku normu broja medicinskih
sestara, po gerijatrijskom osiguraniku, diktira najvaЕѕniji kriterij - utvrД‘ivanje funkcionalne sposobnosti
gerijatrijskog osiguranika, osim utvrД‘enog zdravstvenog stanja i obiljeЕѕja negativnog zdravstvenog
163
ponaЕЎanja. Time se usmjerava kategorija gerijatrijskog bolesnika/korisnika doma za starije za primjenu
postupnika gerijatrijske zdravstvene njege.
Glavne determinante kategorije gerijatrijskog osiguranika odreД‘uju ДЌetiri stupnja gerijatrijske njege: od
prvog (minimalan stupanj) do ДЌetvrtog (maksimalan stupanj), koji su sukladni gerijatrijskim europskim
normama u stacionarnom i stambenom dijelu domova za starije. Kadrovska norma za opД‡u/obiteljsku
medicinu i ДЌetiri stupnja gerijatrijske zdravstvene njege je slijedeД‡a:
1 TIM SOM-a : 1 doktor spec. obiteljske medicine i 1 medicinska sestra (VЕ S) i ДЌetiri stupnja gerijatrijske
zdravstvene njege
BROJ MEDICINSKIH SESTARA
Prvi stupanj gerijatrijske zdravstvene njege
(minimalan stupanj - za stambeni dio doma)
BROJ GERIJATRIJSKIH BOLESNKA
KORISNIKA DOMA ZA STARIJE
1
12
Drugi stupanj gerijatrijske zdravstvene njege
(minimalni stupanj za stacionar u domu)
1
6
TreД‡i stupanj gerijatrijske zdravstvene njege
(optimalni za stacionar u domu)
1 4
ДЊetvrti stupanj gerijatrijske zdravstvene njege
(maksimalni stupanj za stacionar u domu)
1 3
Stacionar u domu
Tako je po prvi puta u Hrvatskoj, donesena povijesna potvrda u prosincu 2009. godine Hrvatske
komore medicinskih sestara o prihvaД‡anju sestrinske dokumentacije gerijatrijske zdravstvene njege
u domovima za starije osobe. Provedba primarne zdravstvene zaЕЎtite za starije u domovima za
starije je u cilju geroprofilakse nastanka вЂњ4 NвЂњ u gerijatriji. To se odnosi na prevenciju nepokretnosti,
nesamostalnosti, nestabilnosti i nekontroliranog mokrenja. Gerijatrijski вЂћdomino-efektвЂњ je obiljeЕѕje
koje se javlja samo u pravilu kod gerijatrijskog bolesnika. Gerijatrijska zdravstvena njega i opД‡a
medicina u domovima za starije uДЌinkovito, primjereno i dostupno rjeЕЎava gerontoloЕЎke zdravstvene
probleme na razini primarne zdravstvene zaЕЎtite za starije.
THE PROGRAMME TERMED вЂњBETTER QUALITY OF LIFE FOR ELDERLYвЂќ - A
CONTRIBUTION TO A BETTER QUALITY OF LIFE
KRAJNC NIKOLIД† T, BeloviД‡ B, Fujs A, MesariДЌ E
Institute of Public Health Murska Sobota, Murska Sobota, Slovenia
tatjana.krajnc-nikolic@zzv-ms.si
Background: Living in domestic environment supplemented by sufficient homecare, contributes to
social inclusion and to the quality of life. Older family members often need lay homecare because
of chronic diseases and eventual physical disabilities. It is therefore useful for family members and
relatives to master in homecare basics. The programme В»Better quality of lifeВ« was developed and
implemented in order to educate and motivate local community inhabitants for homecare.
Methods: The target group was constituted of adult inhabitants of local communities and indirectly
general population too. Methods used have mutually supporting effects. The training course was used
as the method of gaining knowledge and skills in lay home are, supported by workshops, exhibitions
and media activities, mainly in so called В»small mediaВ« (local cable TV and broadcasting, regional and
local newspapers). Partnership between public health experts and NGO is an important element in
achieving these goals.
Results: Over 700 participants took part in training courses. The training manual was printed in order
to be used on the national level. Workshops and media activities were used to inform population
about this topic. Red Cross Organisation of Slovenia enabled the transfer of the project on national
14
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
JZI-196
ДЊetvrtak
Thursday
164
level and its implementation in other regions. The programme continues in Pomurje region according
to financial sources and interest.
Conclusion: Successful cooperation of NGO (the regional Red Cross office), public institutions (the
Institute of Public Health Murska Sobota) and cross-border partners (from Hungary) is an example of
a good practice when it comes to the development, pilot implementation and transfer of the project
to the national level. The programme itself contributes to a higher quality of homecare and social
inclusion, and consequently to better quality of life.
JZI-324
PERSPEKTIVA MULTIDISCIPLINIRANOG PRISTUPA ORGANIZIRANE SKRBI ZA
OSOBE TREД†E ЕЅIVOTNE DOBI
GRGURINA G1,2, Torbarina Z1,2
1
2
Gradsko druЕЎtvo Crvenog kriЕѕa Opatija, Opatija, Hrvatska
Odjel za druЕЎtvene djelatnosti Grada Opatije, Opatija, Hrvatska
hck-opatija@inet.hr
ДЊetvrtak
Thursday
14
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Rad Hrvatskog Crvenog kriЕѕa Gradskog druЕЎtva Opatija je osim klasiДЌnih aktivnosti i djelatnosti
Crvenog kriЕѕa usmjeren na rad sa starijom populacijom. Ovim izlaganjem Еѕelimo upoznati javnost
s rezultatima dobre prakse na podruДЌju vaninstitucionalne skrbi o starijim osobama. Naziv ovog
izlaganja je Perspektiva multidisciplinarnog pristupa u organiziranju skrbi za osobe treД‡e Еѕivotne dobi
na podruДЌju ne samo Grada Opatije, veД‡ i cijele Liburnije (opД‡ina Matulji, Lovran, MoЕЎД‡eniДЌka draga i
Opatija). Projekti su nastali postepeno, razvijali su se tijekom vremena i upravo zahvaljujuД‡i kvalitetnoj
pripremi projekata, informiranja i integriranosti usluge s veД‡ postojeД‡im uslugama, kao i osluЕЎkivanju
potreba na terenu svi projekti su se uspjeЕЎno implementirali i poluДЌili rezultate nekoliko razina viЕЎe
od planiranog. RijeДЌ je o nekoliko projekata. Za graД‘ane starije dobi koji su pokretni osnovala sam
Klub60+, dnevni boravak za starije graД‘ane koji mogu tijekom dana doД‡i u prostorije i kvalitetno se
druЕѕiti s vrЕЎnjacima. Mogu popiti kavu, proДЌitati novine, igrati druЕЎtvene igre, imamo likovnu i foto
radionicu, pjevaДЌki zbor. ДЊesto se organiziraju izleti u prirodu, a nerijetko smo i domaД‡ini natjecanja
za starije. Danas je ДЌlanstvo u Klubu 60+ oko 500 ДЌlanova, ЕЎto u usporedbi s oko 3,000 umirovljenika
s podruДЌja Opatije, govori da je svaki peti umirovljenik naЕЎ ДЌlan. Postali smo najbrojniji klub u Gradu
Opatiji. U razgovoru s ДЌlanovima Kluba uoДЌila se potreba za objedinjavanjem informacija koje su
potrebne u nevolji ili bolesti. Napisan je VodiДЌ za starije graД‘ane Liburnije koji objedinjava sve kontakt
informacije vezane za cijeli niz usluga socijalne skrbi, zdravstvene njege, mirovinskog osiguranja i sl.
korisne informacije, kao i savjete i preporuke struДЌnjaka za stariju dob. Nakon toga uoДЌila se potreba
za pomoД‡i osobama koje su slabo pokretne. Tako se treД‡i projekt odnosi na organizaciju PomoД‡i u kuД‡i,
za sve teЕѕe pokretne starije graД‘ane, koji Еѕive sami i koji nemaju moguД‡nosti plaД‡anja privatne pomoД‡i.
Pilot projekt krenuo je na podruДЌju opД‡ine Matulji prije dvije godine, a nakon godinu dana krenuli
smo i na podruДЌju Grada Opatije i Lovrana. VeД‡ imamo 85 korisnika ovog projekta. Zainteresiranost je
sve veД‡a i planiramo proЕЎirenje usluga za podruДЌje opД‡ine MoЕЎД‡eniДЌke Drage. Upravo razgovarajuД‡i s
teЕѕe pokretnim korisnicima ovog projekta uoДЌila se potreba za pokretanje joЕЎ jednog projekta koji je
upravo sada u procesu planiranja i ДЌekamo potporu lokane zajednice. RijeДЌ je o teДЌajevima za ДЌlanove
obitelji teЕѕe pokretne osobe u savladavanju osnova pravilne njege bolesnika i teЕѕe pokretnih osoba.
Ovo su projekti koji su neposredno vezani za starije osobe. No, postoje i besplatne usluge SavjetovaliЕЎta
za ДЌlanove obitelji koji veД‡ dugi niz godina brinu za teЕѕe pokretnu osobu (usluge psihologa i socijalnog
radnika), nadalje Klub dijabetiДЌara i Klub kardiovaskularnih bolesti koje smo takoД‘er pokrenuli u sklopu
Crvenog kriЕѕa Opatija i u suradnji s Tallasotherapiom iz Opatije. PomaЕѕemo socijalno najugroЕѕenijim
obiteljima u vidu hrane i odjeД‡e, preventivnih akcija mjerenja tlaka i ЕЎeД‡era u krvi, posudbe ortopedskih
pomagala i sl. Sve projekte Gradsko druЕЎtvo Opatija ostvaruje uz pomoД‡ lokalnih zajednica brojnih
donacija, sredstvima dobivenih na razliДЌitim natjeДЌajima i samofinanciranjem.
ЕЅelim naglasiti kako je moguД‡e napraviti jako mnogo, ali samo dobro osmiЕЎljenim programom koji je
pokrenut u skladu s potrebama stanovniЕЎtva, na naДЌin da se makar malo duЕѕe projekt priprema, ali
da u kasnijoj fazi bude uspjeЕЎniji i da se kvalitetno implementira. Potrebno je veliko srce, dobra volja
i sagledavanje cjelokupne slike svih potreba skrbi o starima. ДЊesto sam u pripremi projekata nailazila
na politiДЌare koji nisu razumjeli potrebe, birokrate na pojedinim mjestima koji nisu razumjeli proces
165
komunikacije, zdravstvene djelatnike koji su stariju osobu gledali kao joЕЎ jednu glavarinu. Mislim da
za ove projekte treba ponajviЕЎe puno humanosti i spremnosti da pomognemo onima, koji su prije
dosta godina pomogli nama da postanemo odgovorni ljudi u zajednici. Kad se prepozna upravo
ova pozitivna energija i kada se profesionalno pristupi poslu (koji vrlo ДЌesto produЕѕi radno vrijeme)
projekti uspijevaju, rezultati premaЕЎuju bilo koje prethodno zacrtane ciljeve, a osmijeh na njihovim
licima je najveД‡a nagrada za uloЕѕeni trud.
SZZ-325
GERONTOLOЕ KOJAVNOZDRAVSTVENI PROGRAM PRIMARNE, SEKUNDARNE I TERCIJARNE PREVENCIJE ZA STARIJE
TOMEK-ROKSANDIД† S, LjubiДЌiД‡ M, Smolej NaranДЌiД‡ N, Perko G, LukiД‡ M, ЕЅupaniД‡ M, Deucht A,
Е imunec D, Е timac D, TomasoviД‡ MrДЌela N, VuДЌevac V, BoЕЎnir J, BlaЕѕekoviД‡-MilakoviД‡ S, KatiД‡ M,
DurakoviД‡ Z
Centar za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Е tamparвЂњ - Referentni centar
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi RH za zaЕЎtitu zdravlja starijih osoba, Zagreb, Hrvatska
spomenka.tomek-roksandiД‡@stampar.hr
ДЊetvrtak
Thursday
14
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
GerontoloЕЎko-javnozdravstveni pokazatelji jasno ukazuju da je sustavna promocija aktivnog zdravog
starenja te razvijanje pozitivnog zdravstvenog ponaЕЎanja u razvijenim zemljama svijeta rezultirala
smanjenjem incidencije preventabilnih bolesti kao uzroka smrti i funkcionalne onesposobljenosti
starijih ljudi. Primjenom Programa zdravstvenih mjera primarne, sekundarne i tercijarne prevencije u
zaЕЎtiti zdravlja starijih ljudi ciljno se otkriva stupanj funkcionalne onesposobljenosti kako u gerijatrijskog
bolesnika tako i u starijeg ДЌovjeka sa malo izraЕѕenim zdravstvenim poteЕЎkoД‡ama.
KljuДЌnu ulogu u zaЕЎtiti zdravlja starijih ljudi, koja ukljuДЌuje provedbu Programa geroprofilakse, ima
tim obiteljske medicine s gerijatrijskim sestrama koji ujedno koordinira i usmjerava sve zdravstvene
aktivnosti za zaЕЎtitu i unaprjeД‘ivanje zdravlja starijih ljudi u zajednici u kojoj stariji ДЌovjek Еѕivi i stvara.
Zbog toga je nedvojbena ДЌinjenica odreД‘ivanje sredstava drЕѕavnog proraДЌuna na preraspodjelu za
ubrzani razvoj, primjenu i evaluaciju Programa preventivnih zdravstvenih mjera i postupaka u zaЕЎtiti
zdravlja starijih ljudi, osiguranja GerontoloЕЎkih centara - izvaninstitucijske skrbi za starije, dnevnih
boravaka s gerontodomaД‡icama, domova za starije s ДЌetiri stupnja gerijatrijske zdravstvene njege,
dnevnih centara i dnevnih bolnica za starije i sl. U protivnom Д‡e biti nuЕѕno osigurati mnogo veД‡u
institucijsku, ujedno vrlo skupu gerijatrijsku skrb, vodeД‡i raДЌuna i o terminalnim obiljeЕѕjima tih
ustanova, a one su dugoroДЌno za gerontoloЕЎke struДЌnjake struДЌno neopravdane i neracionalne. Cilj nije
samo sprijeДЌiti preranu smrtnost zbog bolesti nego je mnogo vaЕѕnije oДЌuvati funkcionalnu sposobnost
starijih ljudi i u dubokoj starosti u dobi od 85 i viЕЎe godina.
U primjeni Programa zdravstvenih mjera i postupaka u zaЕЎtiti zdravlja starijih ljudi u obiteljskoj medicini
od presudnog je znaДЌenja upravo provedba preventivne gerontoloЕЎke zdravstvene skrbi.
Primjenom mjera primarne prevencije sprijeДЌava se bolesno starenje u srednjem Еѕivotnom razdoblju
sa oДЌuvanjem funkcionalne sposobnosti, onemoguД‡avanjem nastanka najuДЌestalijeg zdravstvenog
poremeД‡aja u starijih - aterosklerotiДЌnog procesa. Rezultatima primjene sekundarnih preventivnih
mjera u zaЕЎtiti zdravlja starijih ljudi se pravodobno otkriva bolest kako bi se njezin razvoj mogao
zaustaviti ili ukloniti lijeДЌenjem, njegom i rehabilitacijom. Tercijarna prevencija obuhvaД‡a razliДЌite
zdravstvene postupke sprjeДЌavajuД‡i fiziДЌku i psihiДЌku dekompenzaciju u bolesnog starijeg ДЌovjeka, te
razvija preostalu njegovu funkcionalnu sposobnost
166
Petak, 15. listopada 2010.
Friday, October 15, 2010
DVORANA HALL: KORNATI I
Tema Topic
a) SUSTAV ZAЕ TITE ZDRAVLJA HEALTH CARE SYSTEM
Plenarna predavanja Plenary lectures
EUROPEAN HEALTH CARE SYSTEM AND CHALLENGES THEY ARE FACING
IN THE 21st CENTURY
FIGUERAS J (Belgija / Belgium)
jfi@obs.euro.who.int
SZZ - 366
Petak
Friday
15
Listopad
October
HEALTH SERVICES RESEARCH IN EUROPE AND CROATIA: A ROADMAP FOR
FUTURE RESEARCH
HANSEN J
NIVEL - Netherlands Institute for Health Services Research, Utrecht, the Netherlands
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
J.Hansen@nivel.nl
Health services research (HSR) is an important tool to inform policy makers in their evidence-based
decision making. A Support Action to the European CommissionвЂ™s Seventh Framework Programme,
called HSR-Europe, aims to evaluate and improve this contribution of HSR to the health policy process
at European and national level. In order to achieve this, a working conference in The Netherlands
(April 2010) led to the identification of research priorities in various target areas of HSR, including:
a) Health systems research, among other with emphasis on methods to monitor and evaluate health
systems performance and health systems reforms.
b) Health care organisation research, with particular focus on evaluating the role of primary and
secondary care in the organisation and delivery of care.
c) Linkage between research and policy, determining whether current infrastructures are sufficient to
meet the needs of health policy makers.
For each of these areas we will present major lessons and priorities as distilled from the working
conference and its mapping activities of the European literature (more information and reports are
available at www.healthservicesresearch.eu). This allows for a comparison of the state of the art in
different regions of Europe and a determination whether priorities identified at European level are
shared in Croatia and its neighbouring countries. To help solve EuropeвЂ™s health care challenges, which
areas of HSR need to be developed further, this to get a research agenda reflective of the needs of
EuropeвЂ™s health care systems and its actors? Moreover, which investments are needed in order to
strengthen the contribution and use of HSR in policy across Europe? We will address a number of
directions, including the infrastructure of HSR, its capacity & training, the HSR community, funding,
and the knowledge transfer into the policy cycle at European and national level.
167
IZAZOVI KOJI STOJE PRED SUSTAVOM ZDRAVSTVENE ZAЕ TITE U
REPUBLICI HRVATSKOJ
VLAHUЕ IД† A
Grad Dubrovnik, Dubrovnik, Hrvatska
mayor@dubrovnik.hr
SZZ - 370
THEORY, QUALITIES AND INSTRUMENTS FOR MANAGING HUMAN
SUSTAINABILITY AT WORK: HUMAN QUALITY MANAGEMENT AND HUMAN
WORK INDEX
KARAZMAN R1,3, Karazman I2
IBG Vienna - Institute for Innovative Occupational Health Management, Vienna, Austria
University of Economics and Business, Vienna, Austria
3
Medical University Vienna, MBA Health Care Management, Vienna, Austria
1
2
r.karazman@ibg.co.at
Table 1: The Human-ecological model of work: domains, dynamics and dimensions of HWI
Domains in human work
Human-ecological
qualities at work
Lack of humanecological quality
Dimensions of HWI
Social domain
Conflict
Noetic domain
Social inclusion
Meaning &
Self-actualisation
Crisis
Co-operation
Meaning &
Self-actualisation
Psychobiological domain
Work ability
Disorder
Work capability
Human dynamic
Salutogenic impact
Pathogenic risks
Personal productivity
Petak
Friday
15
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
In occupational medicine and psychology, as well as in ergonomic sciences, pathogenic aspects as
illness, intoxication, accident or death dominate the focus on the impact of work on human health.
A second bias in these sciences often arises from an individualistic or biologistic reduction in the view
on human work instead. Human work, however, is always interaction of persons with other persons,
and human work is always integration of social, personal, psychological and biological capabilities
and resources. On the other side, anthropological, sociological and evolutionary sciences elaborated
the essential role of human work for human evolution and health, resp. the role of unemployment
for biopsychosocial disintegration causing crisis, illness and death. Summarising these sciences, the
impact of work on human health carries a вЂњdouble characterвЂќ: work can promote health and work
can promote illness or even death. In our research, we intended to integrate both evident aspects in
a вЂњhuman theory of workвЂќ.
AntonovskyвЂ™s theoretical works on Salutogenesis and modern Psychoneuroendocrinology broadened
the way for health sciences at work. In addition, the Austrian psychotherapeutic and sociological
tradition with Viktor FranklвЂ™s salutogenic paradigm of ManвЂ™s Will to Meaning, Paul Watzlawicks
communication theory or JahodaвЂ™s and LazarsfeldвЂ™s Marienthal studies on pathogenesis by social
exclusion led us to three salutogenic qualities in human work: social inclusion at work, personal
meaning in work and psychobiological capability for work (table1). Work itself can promote health and
work ability, if the work situation bears these вЂњhumanвЂќ qualities for those who work. These qualities
define three domains as essential for human working life: the social domain, the noetic (personal)
domain and the psychobiological domain. We call this three dimensional model Human-ecological
Model of Work and in case of concurrence of social inclusion, personal meaning and reclaimable
effort, the work dynamic as salutogenic and sustainable.
168
We created the management approach Human Quality Management, which offers scientific vision,
values, theory, goals, methods and instruments to create sustainable working life for all employees
in a company with sustainable productivity. The Human Work Index measures the human-ecological
quality of a personal work-situation by classifying in three ordinal-scaled levels of their impact on
health and human sustainability (table 2). Sustainability is the result of salutogenic quality in all three
domains of human work. If one domain failed human-quality at work, the salutogenic concurrence is
missed and sustainability for an вЂњimpersonal routineвЂќ at вЂњmediumвЂќ HWI-Level cannot be supposed.
At a вЂњlowвЂќ HWI-level, personal under demand, psychobiological over demand or social discrimination
creates вЂњanti-personal pressureвЂќ at work with increased risk for psychobiological disorders, illness,
personal crisis or social conflicts.
Table 2: Classification of human-ecological quality by HWI-levels, prognosis on human sustainability
HWI level
Number of
dimensions
High
3
Medium
2
Low
0-1
Human-ecological quality
at work
Personal quality
at work
HR-Prognosis
for the next years
Social inclusion
Meaning
Work ability
Evolution
Personal productivity
Sustainable
Lack of Social inclusion
Lack of Meaning
Biological overdemand
Stagnation
Un-per sonal routine
Not sustainable
Involution
Anti-personal pressure
Displacing
Social exclusion
Meaninglessness
Biological Exhaustion
Petak
Friday
15
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Podtema Subtopic:
PLANIRANJE I FINANCIRANJE SUSTAVA ZAЕ TITE ZDRAVLJA вЂ“ Planiranje, organizacija,
financiranje sustava zdravstva
PLANNING AND FINANCING HEALTH CARE SYSTEM вЂ“ Planning, organising, financing of the
health care system
Poster prezentacije Poster presentations
SZZ - 1
DA LI JE PREVENCIJA UISTINU JEFTINIJA?
CERONJA I1, Е oЕЎiД‡ Z2
1
2
Zavod za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske Еѕupanije, Bjelovar, Hrvatska
Е kola narodnog zdravlja вЂћAndrija Е tamparвЂњ Medicinskog fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
iceronja@gmail.com
Uvod: Jedna od ozbiljnih posljedica nelijeДЌene arterijske hipertenzije je cerebrovaskularni inzult (CVI).
Cilj ovog rada je usporediti cijenu sekundarne prevencije i lijeДЌenja na primjeru CVI kao posljedice
nelijeДЌene arterijske hipertenzije. IstraЕѕivanje je uДЌinjeno na temelju cost-effectiveness analize troЕЎkova
terapije hipertenzije tijekom jedne godine i tijekom prosjeДЌnog Еѕivotnog vijeka (trajanje terapije 30
godina) u usporedbi sa troЕЎkovima zbrinjavanja CVI kao posljedice nelijeДЌene hipertenzije.
Metode: CostвЂ“effectiveness analiza troЕЎkova dijagnostike i terapije arterijske hipertenzije s jedne
strane i zbrinjavanja CVI s druge strane. Podaci su dobiveni temeljem cijena plaД‡anja po terapijskom
postupku (PPTP) Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) za 2006., podataka o potroЕЎnji
lijekova Odjela za farmakoepidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba te prema
statistiДЌkim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2006./2007. Zbrinjavanje CVI ukljuДЌuje
bolniДЌku skrb (po dijagnozi CVI - prema PPTP) uz boravak prosjeДЌno 3 dana u jedinici intenzivne njege,
169
zatim stacionarnu rehabilitaciju (po HZZO-u odobrava se 21 dan) te naknadu plaД‡e (prema prosjeДЌnoj
hrvatskoj plaД‡i, FINA) za vrijeme bolovanja od 2 mjeseca (prema pravilniku HZZO-a).
Rezultati: Cijena sekundarne prevencije CVI za jednog pacijenta za jednu godinu, po cijenama iz 2006.
iznosi 1.589,19 kn, ЕЎto za 30 godina terapije znaДЌi troЕЎak od 15.107,75 kn (uz primjenu discount
faktora), dok zbrinjavanje jednog CVI-a iznosi prosjeДЌno 17.237,54 kn.
ZakljuДЌak: Broj pacijenata koje treba lijeДЌiti kako bi sprijeДЌili jedan nepovoljan ishod, odnosno number
needed to treat (NNT) iznosi za CVI 850, prema Medical Research Council Working Party. ZnaДЌi da
je potrebno lijeДЌiti 850 hipertoniДЌara kako bi sprijeДЌili jedan CVI, ЕЎto koЕЎta 14.626.409 kn. Dakle,
sekundarna prevencija nije jeftina, ali njezin je uДЌinak nemjerljiv ako se usporedi s uДЌinkom pasivnih
oblika zaЕЎtite (dijagnozom, lijeДЌenjem i rehabilitacijom). Prevencija ima dugoroДЌni protektivni uДЌinak,
poboljЕЎava kvalitetu Еѕivota pacijentima i sprijeДЌava potencijalnu invalidnost nakon moЕѕdanog udara,
kao i odlazak u prijevremenu mirovinu. Prema tome, benefit prevencije su zdravi i produktivni ljudi,
stoga i uЕЎteda za druЕЎtvo u ekonomskom smislu. Stoga prednost prevencije, kako primarne, tako i
sekundarne, nije u niЕѕoj cijeni nego u veД‡oj koristi za pacijenta, ЕЎto je teЕЎko monetarno vrednovati.
KljuДЌne rijeДЌi: prevencija, hipertenzija, moЕѕdani udar, cost-effectiveness analiza
SSZ - 20
ORGANIZACIJA JAVNOG ZDRAVSTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ
VRAДЊAN S
Zavod za javno zdravstvo вЂњDr. Andrija Е tamparвЂќ, Zagreb, Hrvatska
stela.vracan@stampar.hr
Petak
Friday
15
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Organizacije unutar sustava javnog zdravstva nisu znaДЌajnije mijenjale svoje poslovanje zadnjih 50
godina. MenadЕѕment unutar takvih organizacija se ne razvija, nego zadrЕѕava postojeД‡i status. Unutar
tih 50-tak godina uvelike su se promjenili demografski pokazatelji. Amerika i Velika Britanija, veliki
oslonac u sprjeДЌavanju bolesti i smanjenju troЕЎkova naЕЎle su u javnom zdravstvu. TakoД‘er u EU javno
zdravstvo ima jednu od glavnih uloga u zdravstvenom sustavu. Ulaskom Republike Hrvatske u EU i
mjerama da se smanje troЕЎkovi zdravstvene skrbi, javno zdravstvo trebalo bi poДЌeti stvarati svoju novu
viziju i mijenjati postojeД‡e organizacijske strukture.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u Hrvatskoj je dobno standardizirana stopa
smrtnosti viЕЎa od prosjeka EU-15 za sve najvaЕѕnije nezarazne bolesti. Takvo je stanje usko povezano
s nezdravim naДЌinom Еѕivota stanovniЕЎtva. Gotovo je ДЌetvrtina odraslih pretila (23%), ЕЎto je gotovo
dvostruko viЕЎe od prosjeka EU-15 (13%), i upola viЕЎe od prosjeka EU-10 (14%). PotroЕЎnja alkohola je
25% veД‡a od prosjeka EU-10. UДЌestalog redovitog puЕЎenja vrlo je visoka. Na svakog stanovnika dolazi
viЕЎe od 2000 popuЕЎenih cigareta, ЕЎto je daleko iznad europskog prosjeka, gdje taj broj iznosi 1600.
Od posljedica puЕЎenja svake godine u Hrvatskoj umre 13000 ljudi, a zdravstvo ima oko dvije milijarde
troЕЎkova. Cilj javnozdravstvene politike je oДЌuvanje i unaprjeД‘enje zdravlja te produljenje trajanja
i kvalitete Еѕivota populacije i pojedinca. U skaldu s time postojeД‡e organizacije za javno zdravstvo
moraju mijenjati svoju politiku poslovanja.
Cilj rada je prikazati promjenu organizacijske strukture unutar organizacija javnog zdravstva kroz koju
moraju mijenjati svoju politiku poslovanja te usvojiti pozitivan stav prema promjenama kao i brЕѕe reagirati
na druЕЎtvene i trЕѕiЕЎne promjene. Sektor javnog zdravstva je organiziran prema funkcijskoj organizacijskoj
strukturi. Funkcionalna organizacija oteЕѕava orijentaciju na uДЌinak, dovodi do podДЌinjavanja, ne
samo ciljeva drugih funkcija, nego i ciljeva cijele organizacije interesima jedne funkcije. MatriДЌna
organizacijska struktura je kombinacija funkcijske i projektne organizacijske strukture.
U uvjetima nestabilne okoline i ubrzanog tehnoloЕЎkog razvoja, kada ljudski potencijali, odnosno znanje,
postaju temeljni organizacijski resurs, primjenjiva je matriДЌna organizacijska struktura uz uvoД‘enje
projektnog menadЕѕmeta. Matrica je troЕЎkovno uДЌinkovita struktura buduД‡i da se plaД‡aju samo
potrebne usluge osoblja u funkcijskim odjelima, dovodi do poveД‡ane radne motivacije, menadЕѕment
najviЕЎeg ranga je osloboД‘en svakodnevnog ukljuДЌivanja u operativne poslove. Do sada niti druЕЎtvo,
kao ni sektor zdravstva nije naЕЎao pretjeranu korist od dosadaЕЎnjeg javnog zdravstva, ali uvoД‘enjem
radikalnih promjena, javno zdravstvo moЕѕe biti oslonac cijelom sektoru zdravstva.
170
SZZ - 21
FINANCIRANJE SUSTAVA ZDRAVSTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ U
USPOREDBI S EU
VRAДЊAN S
Zavod za javno zdravstvo вЂњDr.Andrija Е tamparвЂќ, Zagreb, Hrvatska
stela.vracan@stampar.hr
Petak
Friday
15
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Porast zdravstvene potroЕЎnje predstavlja izazove svim zdravstvenim sustavima diljem svijeta. U Republici
Hrvatskoj postoji znaДЌajan problem, a to je problem fiskalne neodrЕѕivosti financiranja zdravstva.
Prema podacima DrЕѕavnog zavoda za statistiku iz 2009. godine u Hrvatskoj je ДЌak 98,4% stanovnika
zdravstveno osigurano. 1,6% stanovnika nema zdravstveno osiguranje, ЕЎto potvrД‘uje tezu da je Hrvatska
socijalna drЕѕava po pitanju zdravlja. U ukupnom udjelu zdravstveno osiguranih osoba u Hrvatskoj 36%
ДЌine aktivni radnici, 1% ДЌine aktivni poljoprivrednici, 24% ДЌine umirovljenici, 9% nezaposleni, 3%
ostale osigurane osobe, te 27% ДЌlanovi obitelji. Dakle, 37% aktivnih radnika i poljoprivrednika pokriva
100% osiguranih, ЕЎto znaДЌi da jedan zaposleni pokriva 2,7 stanovnika. Ukupni troЕЎkovi zdravstva
dosegnuli su gornji limit koje bi hrvatsko gospodarstvo i drЕѕavni proraДЌun mogli podnijeti.
Cilj rada je prikazati nuЕѕnost pravilnijeg dizajniranja fiskalnog sustava u financiranju zdravstva te
uvoД‘enje novih izvora financiranja. Po udjelu zdravstvene potroЕЎnje u BDP-u od 8%, Hrvatska ne
zaostaje bitno za starim ДЌlanicama EU (koje na zdravstvo troЕЎe u prosjeku 8,8%), a prednjaДЌi pred
novim ДЌlanicama (s prosjeДЌno 7,1% BDP-a). Relativno velika sredstva koje druЕЎtvo izdvaja za zdravstvo
neracionalno se troЕЎe. U Hrvatskoj je sa ДЌak 80% zastupljeno drЕѕavno osiguranje, za razliku od EU-15
gdje ono iznosi 29%, a u EU-10, 55%. Iz drЕѕavnog proraДЌuna Hrvatske tek se 3% izdvaja za financiranje
zdravstva, dok u EU-15 iznosi 45%, a u EU-10, 18%.
OДЌita je neusklaД‘enost udjela privatnih osiguravajuД‡ih druЕЎtava u financiranju troЕЎkova zdravstva
Hrvatske u odnosu na EU, samo 1% se financira na taj naДЌin. Javna potroЕЎnja u Hrvatskoj iznosi 84%
ЕЎto je viЕЎe od prosjeka EU-15 gdje iznosi 75%, a u EU-10, 73%.
Hrvatska odskaДЌe od novih i starih ДЌlanica EU po nerazmjerno velikom udjelu drЕѕavnoga zdravstvenog
osiguranja i po istodobno nerazmjerno malom udjelu proraДЌunskih sredstava u financiranju ukupne
zdravstvene potroЕЎnje. Stoga bi poveД‡anjem iznosa poreznih prihoda koji se prenose iz drЕѕavnoga i
lokalnih proraДЌuna trebalo promijeniti strukturu prihoda HZZO-a. Velik broj drЕѕava Europe (Е panjolska,
Portugal, Italija...) preЕЎao je na Beveridge sustav financiranja zdravstva iz istih razloga u kojima se
nalazi hrvatsko zdravstvo a to je trenutna odrЕѕivost financiranja.
SZZ - 37
PRAД†ENJE INDIKATORA SIGURNOST I ZDRAVLJA NA RADU PUTEM
INFORMACIJSKOG SISTEMA KAO OSNOVE PREVENTIVNOG DJELOVANJA
DOMIД† M1,TanasiД‡ J2, Gvozdenov S3
Dom zdravlja Obrenovac, Beograd, Srbija
Stalna konferencija gradova i opД‡ina, Beograd, Srbija
3
Gradska uprava grada Beograda, Zavod za informatiku i statistiku, Beograd, Srbija
1
2
mirjanadomic@tent.rs
Globalni akcioni plan SZO za zdravlje na radu nastavak je globalne strategije o zdravlju svih zaposlenih
i okvir za udruЕѕivanje napora svih zdravstvenih i drugih subjekata u cilju zaЕЎtite zaposlenih. PolazeД‡i od
ДЌinjenice da viЕЎe od 80% zaposlenih u svijetu radi i Еѕivi bez pristupa SluЕѕbama medicine rada, smatrali
smo da je korisno dati primjer gdje Medicina rada strategijom za osiguravanje zdravlja zaposlenih
i koriЕЎtenjem suvremene informacijske tehnologije, doprinosi sveukupnom kvalitetu Еѕivota radnika
i druЕЎtva, veД‡ niz godina unazad, prije nego ЕЎto je na ovim prostorima informatizacija u podruДЌju
zaЕЎtite zdravlja radnika praktiДЌno i zaЕѕivjela.
171
Cilj rada je prikazati jedan od moguД‡ih modela praД‡enja indikatora sigurnosti i zdravlja na radu putem
informacijskog sistema i korist koja iz toga proizlazi u preventivnom djelovanju i unaprjeД‘enju zdravlja
radno aktivnog stanovniЕЎtva, a u skladu s pretpostavkom da je informatizacija u podruДЌju zaЕЎtite
zdravlja radnika jedan od kljuДЌnih ciljeva Globalnog akcionog plana za zdravlje na radu 2008. - 2013.
Metode: KoriЕЎtena je baza podataka Ambulante PD TENT, Sektora za upravljanje rizicima, Kadrovske
sluЕѕbe i SluЕѕbe ljudskih resursa, koje su meД‘usobno umreЕѕene. Za rad su uzeti podaci iz posljednjih
deset godina, od kada se predloЕѕeni indikatori SZO i Svjetske banke, prate i statistiДЌki obraД‘uju.
Rezultati se kreД‡u u dva pravca: jedan se tiДЌe formiranja objedinjene baze podataka, u zakonski
dozvoljenoj formi, dostupne direktno zainteresiranim korisnicima u PD; drugi je statistiДЌko praД‡enje
indikatora, a preko njih uspjeЕЎnosti preventivnog djelovanja. NajznaДЌajniji rezultati postignuti su u
postotku zaposlenih koji obavljaju redovne periodiДЌne preglede (sa 78,5 do 99,2% predviД‘enih),
prostotku zaposlenih kod kojih se radi procjena potrebe unaprjeД‘enja zdravlja na radnom mjestu i
postotku onih koji uДЌestvuju u posebnim programima za unapreД‘enje zdravlja (sistematski pregledi,
dijagnostiДЌke procedure, rehabilitacija, psihosocijalni, nutricionistiДЌki programi, od 11,5 вЂ“ 60,8 %).
StatistiДЌki je izrazito znaДЌajno smanjenje postotka bolovanja (s 13,5 na 3,6%), smanjenje broja puЕЎaДЌa
(s 55,9 na 48,1%) kao i poveД‡anja broja radnika koji su zadovoljni svojim poslom (od 79,1 na 88,4%).
ZakljuДЌak: PostojeД‡i sistem voД‘enja podataka doprinosi sveobuhvatnijem praД‡enju i usporeД‘ivanju
indikatora sigurnosti i zdravlja na radu, implementaciji dobre prakse u upravljanju zdravljem, sredinom
i humanim resursima. Ovo je dovelo tokom godina do uspjeЕЎnijeg preventivnog zdravstvenog
djelovanja kod zaposlenih u PD. S aspekta zdravlja i sigurnosti na radu, na osnovu ovih pokazatelja,
rade se godiЕЎnji planovi posebnih aktivnosti, koji bi trebali dovesti do poboljЕЎanja pojedinih negativnih
pokazatelja u narednom periodu. S aspekta poslovanja firme, ovako prikazani i praД‡eni pokazatelji
sluЕѕe za unaprjeД‘enje ljudskih resursa i izradu poslovnih planova.
JZI - 39
VRJEDNOVANJE I SAMOVRJEDNOVANJE RADA
BRLAS S
Petak
Friday
15
Listopad
October
Zavod za javno zdravstvo вЂћSveti RokвЂњ VirovitiДЌko-podravske Еѕupanije, Virovitica, Hrvatska
Vrjednovanje i samovrjednovanje struДЌnoga rada u pomagaДЌkim zanimanjima neizostavni je dio
struДЌnih postupaka jer se radi se o vaЕѕnom ispravljaДЌkom mehanizmu u radu. Rad u pomagaДЌkim
zanimanjima teЕЎko je kvantificirati i objektivno mjeriti pa se koriste posebni oblici vrjednovanja i
samovrjednovanja rada. Evaluacija struДЌnoga rada opisana u ovome konceptu kroz rad s ovisnicima
(podrobno u mojoj knjizi вЂћKako znati kamo idemo; vrjednovanje i samovrjednovanje rada s ovisnicimaвЂњ)
novina je u odnosu na dosadaЕЎnje iskustvo u radu s ovisnicima, ali je novina u radu s klijentima i
pacijentima u zdravstvenom sustavu opД‡enito. Prednost je ovoga koncepta ЕЎto je osmiЕЎljen tako da se
moЕѕe brzo i jednostavno prilagoditi za primjenu u radu s pacijentima i klijentima.
Primjena koncepta omoguД‡uje nam sustavno prikupljanje informacija o tome ЕЎto i kako radimo, od sebe
samih i od drugih, kroz primjenu iskustvenih instrumenata (koriste se veД‡ dulje u neposrednom radu
autora) vrjednovanja i samovrjednovanja struДЌnih postupaka koji se mogu neposredno primjenjivati u
radu. Takav evaluativni mehanizam nazivamo vrjednovanje odnosno samovrjednovanje rada. Koncept
objaЕЎnjava ЕЎto ДЌiniti s dobivenim pokazateljima, kako (re)definirati struДЌne postupke s obzirom na
pokazatelje evaluacije i kako rad usmjeriti u Еѕeljenom smjeru.
Osnova postupka jest postavljanje temeljnih pitanja (iz kojih se deriviraju konkretna pitanja u
pojedinom instrumentu):
1.Kakva smo ustanova/sluЕѕba?
2.Kakav sam struДЌnjak?
3.Kakav smo tim?
4.Kako sve to znam(o)?
5.Е to moЕѕemo uДЌiniti da budemo bolji?
6.Е to mogu uДЌiniti da budem uspjeЕЎniji (uspjeЕЎnija)?
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
sinisa.brlas@vt.t-com.hr
172
Koncept daje odgovore na pitanja:
1.Е to je vrjednovanje i samovrjednovanje rada uopД‡e i koja je razlika izmeД‘u njih
2.ZaЕЎto je vaЕѕno provoditi vrjednovanje i samovrjednovanje struДЌnoga rada
3.Kako provoditi vrjednovanje i samovrjednovanje struДЌnoga rada (donosi prijedlog i opis
instrumenata koji su iskustveno evaluirani)
4.Koji su posebni oblici (samo)vrjednovanja struДЌnoga rada s ovisniДЌkom populacijom
5.Е to ДЌiniti s pokazateljima o vrjednovanju i samovrjednovanju struДЌnoga rada
6.Kako se postavljaju ciljevi u radu i planira i programira struДЌni rad, zaЕЎto je to nuЕѕno, ЕЎto
mogu biti ciljevi u radu, kako znamo pribliЕѕavamo li se ciljevima te ЕЎto uДЌiniti kada im se ne
pribliЕѕavamo
JZI - 61
TIME IS BRAIN, TIME IS HEART- PREVENCIJA NEЕЅELJENOG ISHODA
Е KLEBAR D1, Preksavec M1, GrЕѕinДЌiД‡ T 1, KlobuДЌiД‡ M 2, Ivanac JankoviД‡ R2
1
2
Djelatnost za neurologiju OpД‡e bolnice Bjelovar, Bjelovar, Hrvatska
Djelatnost za interne bolesti OpД‡e bolnice Bjelovar, Bjelovar, Hrvatska
dsklebar@gmail.com
Petak
Friday
15
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
U pokuЕЎaju utjecaja na ishod akutnog ishemijskog moЕѕdanog udara kao i srДЌanog udara, uvoД‘enjem
trombolize kao dokazano djelotvorne metode, kljuДЌna je uloga vremena proteklog od nastanka
simptoma do dolaska u bolnicu, i vremena od dolaska u bolnicu do zapoДЌimanja terapije (tzv.
вЂћdoor-to-needle timeвЂњ). Zbog vremenski ograniДЌenog tzv. вЂћterapijskog prozoraвЂњ za intravensku ili
intraarterijsku primjenu trombolitiДЌkog sredstva puno znaДЌenje dobili su slogani вЂћvrijeme je mozakвЂњ i
вЂћvrijeme je srceвЂњ.
Na podruДЌju Bjelovarsko-bilogorske Еѕupanije znaДЌajan je napredak postignut u zbrinjavanju bolesnika
s akutnim srДЌanim udarom primjenom trombolitiДЌke terapije i organizacijom premjeЕЎtaja indiciranih
sluДЌajeva u najbliЕѕu kliniku radi invazivne kardioloЕЎke terapije. U sluДЌajevima akutnog ishemijskog
moЕѕdanog udara koji zadovoljavaju stroge kriterije tzv. protokola za trombolizu ona za sada ostaje
jedina metoda kauzalnog lijeДЌenja.
Rezultati dvije prospektivne studije koje smo proveli 2008. i 2009. godine u OB Bjelovar na ukupno
269 bolesnika s poznatim vremenom nastanka simptoma ishemijskog moЕѕdanog udara pokazali su
da je samo 1/3 oboljelih stigla na lijeДЌenje u zdravstvenu ustanovu u ciljnom vremenskom okviru od
tri sata.
Rezultati navode na zakljuДЌak da je u javnozdravstvenom smislu potrebno i dalje raditi na edukaciji
stanovniЕЎtva u ranom prepoznavanju simptoma bolesti i shvaД‡anju moЕѕdanog i srДЌanog udara kao
hitnog stanja. U tom smislu potrebna je trajna edukacija djelatnika sluЕѕbe hitne medicinske pomoД‡i
i obiteljskih lijeДЌnika. Neophodno je poboljЕЎanje kadrovske ekipiranosti poveД‡anjem broja specijalista
neurologa i kardiologa, organiziranje jedinice za moЕѕdani udar po uzoru na koronarne jedinice uz
stalno prisutne lijeДЌnike specijaliste, te prilagodba radioloЕЎke i laboratorijske djelatnosti zadanim
vremenskim okvirima. Na nacionalnom nivou potrebna je organizacija mreЕѕe jedinica za moЕѕdani udar
ДЌime bi prostorna udaljenost od Еѕupanijske bolnice prestala biti ograniДЌavajuД‡i faktor u djelotvornom
lijeДЌenju.
KljuДЌne rijeДЌi: moЕѕdani udar- lijeДЌenje; srДЌani udar- lijeДЌenje; trombolitiДЌka terapija; jedinice za lijeДЌenje
moЕѕdanog udara; koronarne jedinice; hitne medicinske sluЕѕbe
173
POZ - 87
ZNANSTVENE PUBLIKACIJE O ZDRAVSTVENOM SUSTAVU U REPUBLICI
HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 1990. DO 2010. GODINE
KOVAДЊEVIД† J1, DЕѕakula A2
1
2
Zavod za javno zdravstvo PoЕѕeЕЎko-slavonske Еѕupanije, PoЕѕega, Hrvatska
Е kola narodnog zdravlja вЂњAndrija Е tamparвЂќ Medicinskog fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
dr.jasminakovacevic@gmail.com
SZZ - 123
AMBULANTNA POTROЕ NJA ANTIBIOTIKA U MEГђIMURJU
PAYERL-PAL M
Zavod za javno zdravstvo MeД‘imurske Еѕupanije, ДЊakovec, Hrvatska
marina.payerl-pal@zzjz-ck.hr
PotroЕЎnja antibiotika najmoД‡nija je poticajna sila za nastanak rezistencije bakterija na antibiotike.
Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je bakterijsku rezistenciju kao jednu od tri najveД‡e prijetnje
javnom zdravstvu.
Cilj rada je prikazati ambulantnu potroЕЎnju antibiotika u MeД‘imurju kroz razdoblje od osam godina,
specifiДЌnosti u potroЕЎnji antibiotika opД‡enito, kretanje potroЕЎnje pojedinih klasa antibiotika te uoДЌene
trendove u praД‡enom razdoblju.
Izvor podataka su podaci o veleprodaji antibiotika u Hrvatskoj, koji prate potroЕЎnju antibiotika
Petak
Friday
15
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Cilj: Cilj ovog rada je utvrditi opseg i sadrЕѕaj recenziranih znanstvenih publikacija koji donose rezultate
istraЕѕivanja zdravstvenog sustava u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1990. do 2010. Godine
Metode: Osnovne odrednice istraЕѕivanja usklaД‘ene su s projektom Health Services Research into
European Policy and Practice (HSREPP) koji se provodi s ciljem identifikacije, evaluacije i unapreД‘enja
doprinosa istraЕѕivanja sustava zdravstva razvoju zdravstvene politike u Europi.
IstraЕѕivanje u ovom radu obuhvaД‡alo je znanstvene radove indeksirane u bazi PubMed te magisterije
i doktorske disertacije objavljenje na Medicinskom fakultetu SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu u razdoblju od
1990. do 2010. godine. U skladu s metodologijom projekta, znanstveni radovi indeksirani u PubMed-u
(http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed) pretraЕѕivani su prema kljuДЌnim rijeДЌima вЂћCroatia AND Health
care system OR Health system OR Healthcare systemвЂњ. PretraЕѕivanje doktorskih disertacija i magisterija
provedeno je neposrednim uvidom u gotove radove u knjiЕѕnici pri Е koli narodnog zdravlja вЂћAndrija
Е tamparвЂњ. Analizirani su saЕѕeci svih prikupljenih radova, magisterija i disertacija te su iskljuДЌeni svi koji
sadrЕѕajno nisu odgovarali predmetu istraЕѕivanja.
Rezultati: Navedenim metodama naД‘eno je ukupno 536 radova indeksiranih u PubMed-u i 16
doktorskih disertacija te 68 magisterija koji udovoljavaju nekom od kriterija istraЕѕivanja. Za daljnju
analizu zasebno su razmatrani magisteriji i doktorske disertacije, te znanstveni radovi indeksirani na
PubMed-u. Svi radovi organizirani su prema godini objave, autoru te naДЌinu objave. Nakon analize
sadrЕѕaja saЕѕetaka magisterija i doktorskih disertacija izdvojene su 4 disertacije i 35 magisterija koji
udovoljavaju kriterijima istraЕѕivanja. Podijeljeni su u ДЌetiri skupine: istraЕѕivanja makro, mezo, i mikro
razine sustava zdravstva te ocjena rezultata sustava zdravstva. Baza znanstvenih radova indeksiranih u
PubMed-u suЕѕena je uz pomoД‡ kljuДЌnih rijeДЌi podijeljenih u 4 skupine prema uputama HSREPP. Zadane
kriterije zadovoljilo je 208 radova.
ZakljuДЌak: U svim objavljenim publikacijama nije moguД‡e pronaД‡i sustavnost istraЕѕivanja zdravstvenog
sustava, meД‘utim prepoznat je trend porasta broja radova koji se bave istraЕѕivanjima sustava zdravstva
u Republici Hrvatskoj tijekom proteklih 20 godina. Usporedba broja radova o zdravstvenom sustavu u
Hrvatskoj ukazuje na znaДЌajno zaostajanje u odnosu na zemlje zapadne Europe, odnosno sliДЌnost sa
zemljama istoДЌne Europe.
174
i u definiranim dnevnim dozama. U skladu s ATK (anatomsko-terapijsko-kemijskom) klasifikacijom
analizirana je skupina J01- antibiotici za sistemnu primjenu. Podaci o potroЕЎnji antibiotika prikupljaju
se na petoj razini, a objavljuju na treД‡oj razini WHO ATK/DDD klasifikacije. Kao jedinica mjere potroЕЎnje
lijekova koristi se definirana dnevna doza (DDD), a predstavlja prosjeДЌnu dozu odrЕѕavanja lijeka pri
njegovoj glavnoj indikaciji u odrasla bolesnika. U ambulantnoj potroЕЎnji jedinica njene potroЕЎnje je
definirana dnevna doza na 1000 stanovnika po danu. Podaci o potroЕЎnji antibiotika prikupljeni su za
razdoblje od 2002. do 2009. godine.
Ambulantna potroЕЎnja antibiotika u MeД‘imurju ДЌini viЕЎe od 95% ukupne potroЕЎnje. Ambulantna
potroЕЎnja se kreД‡e od 18,8 DDD/1000 stanovnika/dan do 22,2 DDD/1000 stanovnika/dan. NajveД‡i udio
u potroЕЎnji ДЌine betalaktamski antibiotici (penicilini, cefalosporini) s relativnim udjelom u potroЕЎnji
oko 70%. Najmanji relativni udio u potroЕЎnji ДЌine aminoglikozidi od 0,03 do 0,2%. Kontinuirani
porast u potroЕЎnji uoДЌava se u klasi antibiotika makrolid-linkozamid, ДЌiji se relativni udio u potroЕЎnji
udvostruДЌio u praД‡enom razdoblju, dok se u klasi kinolona prati lagani pad. NajuoДЌljivije smanjenje u
potroЕЎnji biljeЕѕi se kod klase sulfonamida, ДЌija potroЕЎnja kroz godine pada te sudjeluje u potroЕЎnji u
zadnjoj godini praД‡enja s 4,5% udjela u odnosu na prvu godinu praД‡enja (8,1%).
PraД‡enje rezistencije bakterija na antibiotike nuЕѕno je upotpuniti praД‡enjem potroЕЎnje antibiotika,
kako bi se dobila cjelovita slika u jednoj regiji. Analizom i jednog i drugog mogu se planirati i poduzeti
ciljane mjere kojima bi se utjecalo na racionalizaciju potroЕЎnje antibiotika, a time i na posljediДЌno
smanjenje rezistencije bakterija na antibiotike. Bolja edukacija zdravstvenih djelatnika, graД‘ana te
cjelokupne javnosti najvaЕѕniji su put oДЌuvanja djelotvornosti antibiotika.
SZZ - 150
Petak
Friday
15
Listopad
October
UVOГђENJE I VANJSKI PREGLED SUSTAVA UPRAVLJANJA KVALITETOM
PREMA NORMI ISO 9001:2000(2008) U ZAVODU ZA JAVNO ZDRAVSTVO
ZAGREBAДЊKE ЕЅUPANIJE
GAJNIK D
Zavod za javno zdravstvo ZagrebaДЌke Еѕupanije, Zagreb, Hrvatska
davorin.gajnik@gmail.com
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Cilj: Prikazati uvoД‘enje sustava upravljanja kvalitetom i njegovu vanjsku procjenu prema normi ISO
9001:2000(2008) Zavoda za javno zdravstvo ZagrebaДЌke Еѕupanije u razdoblju 2007.-2010. godina.
Metode: Metode mjerenja su unutarnji i vanjski nadzori, te ponovni nadzor, kao i stalno otklanjanje i
rjeЕЎavanje uoДЌenih nesukladnosti sa sustavom upravljanja kvalitete kroz preventivne i popravne radnje,
te usporeД‘ivanje sa postavljenim ciljevima za svaki pojedini proces rada, kao i poslovanje zavoda u
cjelini. Ujedno se mjeri zadovoljstvo naЕЎih korisnika, pravnih i fiziДЌkih osoba, kvalitetom pruЕѕenih
usluga, ali se mjeri i zadovoljstvo zaposlenika radom i radnim okruЕѕenjem u zavodu.
Rezultati: Planom poslovanja zavoda, kao i drugim godiЕЎnjim planovima, postavljaju se ciljevi za
svaku kalendarsku godinu koji u sebi ukljuДЌuju i pojedine elemente upravljanja kvalitetom, dok se
upravinom ocjenom i nadzorima (unutarnjim i vanjskim) provjerava objektivnost upravljanja sustavom
kvalitete. Od trenutka uvoД‘enja sustava upravljanja kvalitetom prema normi ISO:9001:2000 zavod je
zadovoljio zahtjeve norme u dvije upravine ocjene, dva unutarnja nadzora, jednim vanjskim i jednim
ponovnim nadzorom. U posljednje navedenom nadzoru zavod je zadovoljio kriterije za certifikaciju
sustava upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001:2008.
ZakljuДЌak: UvoД‘enje sustava upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001:2000(2008) opravdalo
je oДЌekivanja o kvalitetnijem pruЕѕanju usluga naЕЎim korisnicima, mjerenju rezultata upravljanja
kvalitetom, te sistemskoj podrЕЎci zaposlenicima zavoda kroz propisivanje radnji i odgovornosti
postupaka za svaku sluЕѕbu i pojedini znaДЌajniji postupak u radu (npr: vrsta i naДЌin pruЕѕanja usluga u
epidemiologiji) kako bi se osiguralo da su obavljeni procesi u skladu sa zahtjevima norme.
Financijska korist od uvoД‘enja norme ISO 9001:2000(2008) je vrlo upitna jer uz troЕЎkove uvoД‘enja
norme (savjetnici, mnoЕЎtvo preduvjeta), kao i troЕЎkova odrЕѕavanja sustava upravljanja kvalitetom
(umjeravanje ureД‘aja, godiЕЎnji servisi i sl.) , nisu zamijeД‡eni znaДЌajniji dobici na trЕѕiЕЎtu. ДЊini se da je,
i dalje, glavni kriterij za dobivanje posla najniЕѕa cijena, bez obzira na kvalitetu.
175
DIZ - 185
RAZLIKE IZMEГђU ЕЅUPANIJA U KORIЕ TENJU BOLNIДЊKE ZDRAVSTVENE
ZAЕ TITE
IVIДЊEVIД† UHERNIK A, TomiД‡ B
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
ana.ivicevic@hzjz.hr
SZZ - 220
KAKO LIJEДЊNICI OBITELJSKE MEDICINE OTKRIVAJU I LIJEДЊE BOLESNIKE S
HIPERTENZIJOM?
KLINAR I, KolumbiД‡ LakoЕЎ A, MalekoviД‡ G, KrstiniД‡ D, KovaДЌiД‡ D, GaЕЎpariД‡ M, SrkaloviД‡-ImЕЎiragiД‡ A
PLIVA Hrvatska d.o.o., Zagreb, Hrvatska
ivana.klinar@pliva.hr
Proces otkrivanja i lijeДЌenja bolesnika s hipertenzijom u ordinaciji lijeДЌnika obiteljske medicine istraЕѕen
je metodom grupne diskusije sa ДЌetiri lijeДЌnika opД‡e/obiteljske medicine po strukturiranom vodiДЌu uz
tehniДЌku potporu agencije Hendal. Osnovni cilj istraЕѕivanja bio je uvid u naДЌine otkrivanja i lijeДЌenja
hipertenzije, upuД‡ivanje bolesnika s hipertenzijom specijalistima te propisivanju lijekova. Ispitanici su
imali dvadesetak godina iskustva u radu u ambulanti opД‡e i obiteljske medicine. Populacija bolesnika
kretala se od 1200 do 2380 bolesnika, a neki su imali viЕЎe iskustva sa starijom populacijom. LijeДЌnici
procjenjuju da oko 20% njihovih pacijenata ima hipertenziju. Svi se lijeДЌnici slaЕѕu da danas viЕЎe nema
tipiДЌnog hipertoniДЌnog bolesnika. Hipertenzija se najДЌeЕЎД‡e otkrije tako da bolesnici dolaze lijeДЌniku
Petak
Friday
15
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Cilj: Cilj ovog istraЕѕivanja je odrediti postoje li razlike izmeД‘u Еѕupanija u ukupnim stopama
hospitalizacija.
Metode: Kao izvor podataka koriЕЎteni su podaci iz baze bolniДЌke statistike Hrvatskog zavoda za javno
zdravstvo za 2008. godinu u okviru koje su prikupljeni podaci o hospitalizacijama (iskljuДЌujuД‡i porode,
pobaДЌaje i bolniДЌke rehabilitacije) iz svih javnih i privatnih bolnica u Hrvatskoj po Еѕupanijama prema
prebivaliЕЎtu pacijenta. Za svaku Еѕupaniju i za Hrvatsku u cjelini izraДЌunate su stope hospitalizacija
standardizirane prema dobi i spolu metodom direktne standardizacije na stanovniЕЎtvo RH prema
Popisu iz 2001. godine, uz izraДЌun 95% intervala pouzdanosti na temelju kojih je ocijenjena znaДЌajnost
razlika.
Rezultati: U odnosu na hrvatski prosjek (13,55/1.000 stanovnika, 95% CI 13,52-13,58), 14 Еѕupanija
imalo jeВ u 2008. godini znaДЌajno veД‡e stope hospitalizacija na 1.000 stanovnika: PoЕѕeЕЎko-slavonska
(18,81, 95% CI: 18,56-19,06), VirovitiДЌko-podravska (17,03, 95% CI: 16,79-17,26), Brodsko-posavska
(16,94, 95% CI: 16,77-17,11), MeД‘imurska (15,57, 95% CI: 15,36-15,77), KarlovaДЌka (15,15, 95% CI:
14,98-15,33), VaraЕѕdinska (15,03, 95% CI: 14,87-15,18), SisaДЌko-moslavaДЌka (14,93, 95% CI: 14,7715,08), Istarska (14,80, 95% CI: 14,65-14,95), LiДЌko-senjska (14,44, 95% CI: 14,16-14,72), Bjelovarskobilogorska (14,30, 85% CI: 14,12-14,48), DubrovaДЌko-neretvanska (14,20, 95% CI: 14,01-14,39),
KoprivniДЌko-kriЕѕevaДЌka (14,09, 95% CI: 13,90-14,27) te Grad Zagreb (13,86, 95% CI: 13,79-13,94),
dok je 7 Еѕupanija u usporedbi s hrvatskim prosjekom imalo znaДЌajno manje stope na 1.000 stanovnika:
Krapinsko-zagorska (13,25, 95% CI: 13,09-13,42), Primorsko-goranska (12,92, 95% CI: 12,81-13,04),
Vukovarsko-srijemska (12,79, 95% CI: 12,65-12,93), OsjeДЌko-baranjska (12,34, 95% CI: 12,23-12,45),
ZagrebaДЌka (11,32, 95% CI: 11,21-11,43), Е ibensko-kninska (11,24, 95% CI: 11,06-11,41) te Splitskodalmatinska (10,69, 95% CI: 10,60-10,78).
ZakljuДЌak: IzmeД‘u Еѕupanija postoje znaДЌajne razlike u koriЕЎtenju bolniДЌke zdravstvene zaЕЎtite. S
obzirom na veliДЌinu i znaДЌajnost razlika, vjerojatno ih nije moguД‡e u potpunosti obrazloЕѕiti razlikama u
pobolu, veД‡ su djelomice uzrokovane i razlikama izmeД‘u Еѕupanija u dostupnosti bolniДЌke zdravstvene
zaЕЎtite.
176
sa simptomima glavobolje, pritiska u glavi i/ili vrtoglavice, a pri mjerenju tlaka se ustanove poviЕЎene
vrijednosti. Ponekad bolesnici doД‘u zbog neke druge medicinske problematike, a pri rutinskom mjerenju
tlaka pokaЕѕe se i poviЕЎen tlak. Ispitanici procjenjuju da u svojim ordinacijama u jednom mjesecu
otkriju 2 do 6 novih pacijenata s hipertenzijom. Komentiraju da se kriteriji za postavljanje dijagnoze
hipertenzije mijenjaju kroz vrijeme i da postaju sve stroЕѕi, naroДЌito za pojedine skupine bolesnika вЂ“
npr. dijabetiДЌare. LijeДЌnici vrlo rijetko novootkrivene bolesnike ЕЎalju specijalisti. Tvrde da se bolesnike
s hipertenzijom treba i moЕѕe zbrinuti u ordinaciji obiteljske medicine. Jedino u sluДЌaju da bolesnik
s novootkrivenom hipertenzijom ima i druge ozbiljne simptome bit Д‡e upuД‡en specijalisti. LijeДЌnici
nemaju вЂњomiljeniвЂќ antihipertenziv kojim zapoДЌinju terapiju. Napominju da lijek biraju s obzirom na
znaДЌajke svakog bolesnika ponaosob. Pozornost obraД‡aju na dob bolesnika, suradljivost, puls, druge
bolesti вЂ“ npr. dijabetes, aritmiju, koronarnu bolest, bubreЕѕne bolesti i sl. Navode da Д‡e dijabetiДЌarima
dati najviЕЎu dozu ACE inhibitora koju podnose, a npr. beta-blokator tahikardnoj Еѕeni. Diuretici se
najДЌeЕЎД‡e daju kao dodatna terapija uz вЂњglavniвЂќ antihipertenziv. PrevladavajuД‡a je tendencija davanja
lijekova novije generacije, bez obzira o kojoj se skupini antihipertenziva radi. Vjeruju da su noviji lijekovi
bolji za njihove bolesnike. Kada specijalist propiЕЎe neki/neke od antihipertenziva lijeДЌnici obiteljske
medicine vrlo rijetko mijenjaju taj lijek. Svi su se lijeДЌnici sloЕѕili da su generiДЌki lijekovi podjednako
djelotvorni kao i originalni. Oni imaju povjerenje u generiДЌke lijekove i propisuju ih bez zadrЕЎke.
POZ - 312
KAKO ISTRAЕЅIVATI JEDNAKOST I PRAVIДЊNOST U
ZDRAVSTVENOM SUSTAVU ?
BENДЊEVIД†-STRIEHL H1,2, Bilajac L1, 2, BenkoviД‡ V3, PristaЕЎ I4, Bogut M5, StevanoviД‡ R4
Medicinski fakultet SveuДЌiliЕЎta u Rijeci, Rijeka, Rijeka, Hrvatska
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske Еѕupanije, Rijeka, Hrvatska
3
Hrvatsko druЕЎtvo za farmakoekonomiku i ekonomiku zdravtsva, Zagreb, Hrvatska
4
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
5
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Zagreb, Hrvatska
1
Petak
Friday
15
Listopad
October
2
henrietta@striehl.eu
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Cilj: Opisati razvoj metodologije koja se koristi za istraЕѕivanje u projektu В«Promjene u socijalnom i
zdravstvenom sustavu i doЕѕivljaj razine jednakosti i praviДЌnosti u zdravlju i zdravstvenom sustavuВ».
Metode: OДЌekivano trajanje Еѕivota produЕѕuje se zahvaljujuД‡i tehnoloЕЎkim inovacijama, ekonomskom
razvoju i poveД‡anoj uДЌinkovitosti zdravstvene njege, a usporedno se poveД‡avaju razlike zdravstvenih
ishoda meД‘u razliДЌitim socioekonomskim grupama svih druЕЎtava. Podatci koji opisuju ovu situaciju u
Hrvatskoj su relativno slabi. U svibnju ove godine sredstvima MSD & co provedena je terenska anekta,
u sklopu projekta, na reprezentativnom uzorku RH N=1000, s ciljem utvrД‘ivanja razlika u jednakosti i
praviДЌnosti dobivanja zdravstvene zaЕЎtite kao zakonom zajamДЌenih vrijednosti.
Projekt se odvijao u tri faze. Prva faza bila je pretraЕѕivanje baza podataka В«MedlineВ» i В«PubMedВ» za
sastavljanje baze upitnika za istraЕѕivanja jednakosti i praviДЌnosti. Na temelju delphi konsenzusa viЕЎe
eksperata, kompilirana su najpogodnija pitanja iz validiranih upitnika te sastavljena dodatna pitanja
prilagoД‘ena naЕЎem sustavu. U drugoj fazi, provedena je validacija upitnika i provedeno je istraЕѕivanje,
anketiranje na uzorku od 1000 stanovnika RH u dobi izmeД‘u 25 i 70 godina. Ukupni uzorak za
istraЕѕivanje je sluДЌajni reprezentativni uzorak domaД‡instava u kojem se ispituje 2000 ispitanika.
Uzorak istraЕѕivanja je proporcionalni probabilistiДЌki uzorak iz 6 regija RH. Unutar svake regije, uzorak
je planiran kao tro-etapni probabilistiДЌki uzorak stanovniЕЎtva regije u dobi 25-70 godina. U skupini
druЕЎtveno-ekonomski nedepriviranih anketirano je 1000 i isto toliko ispitanika planira se anketirati
iz skupine depriviranih/marginaliziranih. Dio istraЕѕivanja na skupini depriviranih/marginaliziranih
provodit Д‡e patronaЕѕne sestre. U treД‡oj fazi istraЕѕivanja predviД‘ena je prezentacija rezultata i izrada
prijedloga koriЕЎtenja rezultata i informacija dobivenih u istraЕѕivanju.
Rezultati: IzraД‘en je upitnik od 75 pitanja kojim se istraЕѕuje druЕЎtveno-ekonomski status u korelaciji
s koriЕЎtenjem zdravstvene zaЕЎtite, dobivanjem, nabavom i koriЕЎtenjem lijekova te plaД‡anjem
zdravstvenih usluga. Na uzorku nedepriviranih, u prvim rezultatima multiple regresije kriterijske
varijable вЂњzdravljeвЂќ, u modelu koji objaЕЎnjava 29% varijance zdravlje, statistiДЌki su znaДЌajni slijedeД‡i
177
prediktori socioekonomskog statusa: osobnost, druЕЎtvene povezanosti i financijske prepreke. Prema
spolu, kod muЕЎkaraca su sva 4 prediktora podjednako povezana sa zdravljem, a kod Еѕena, zanimljivo,
socijalna povezanost nije znaДЌajni prediktor zdravlja. Obavljen je prvi dio istraЕѕivanja, rezultati Д‡e biti
objavljeni koncem rujna, kada se oДЌekuje i nastavak istraЕѕivanja na uzorku 1000 depriviranih.
ZakljuДЌak: Postoji povezanost socioekonomskog stanja i dostupnosti zdravstvenim uslugama koja
je nedovoljni istraЕѕena. Iako se u Hrvatskoj sve viЕЎe govori o jednakosti i praviДЌnosti u zdravstvenom
sustavu, veД‡i dio istraЕѕivanja proveden je od strane nezdravstvenih struka. Potrebno je pojaДЌati
sudjelovanje zdravstvenih djelatnika u istraЕѕivanjima i smanjivanju razlika u jednakosti i praviДЌnosti u
zdravlju i koriЕЎtenju usluga zdravstvenog sustava. Ovo istraЕѕivanje dat Д‡e znatan doprinos spoznajama
o jednakostima u zdravstvenom sustavu RH.
Podtema Subtopic:
PLANIRANJE I FINANCIRANJE SUSTAVA ZAЕ TITE ZDRAVLJA вЂ“ Izazovi organiziranja sustava
zdravstva
PLANNING AND FINANCING HEALTH CARE SYSTEM вЂ“ Health care organisation challenges
Usmena izlaganja Oral presentation
SZZ - 107
UNAPRJEГђENJE KVALITETE ZDRAVSTVENE USLUGE U HITNOJ MEDICINI
Predavec S1, Е ogoric S2, Jurkovic D1
1
2
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske, Zagreb, Hrvatska
Е kola narodnog zdravlja вЂћAndrija Е tamparвЂњ Medicinskog fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
sanja.predavec@mzss.hr
15
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Reorganizacija hitne medicinske sluЕѕbe (HMS) dio je Nacionalne strategije razvitka zdravstva 2006. 2011. godine.
PostojeД‡a organizacija izvanbolniДЌke hitne medicinske pomoД‡i neujednaДЌena je po Еѕupanijama, nema
kriterija hitnosti, medicinska oprema i vozila nisu standardizirani, a u bolnicama je najДЌeЕЎД‡e organizacija
hitnog prijama unutar pojedine bolniДЌke djelatnosti. Temeljni zahtjevi optimalnog funkcioniranja
HMS: jednakost, dostupnost, uДЌinkovitost i opremljenost nisu ispunjeni.
Reorganizacija obuhvaД‡a osnivanje Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, osnivanje 21 Еѕupanijskog
zavoda za hitnu medicinu, uspostavu prijemno-dojavnih jedinica prema Еѕupanijskom modelu,
objedinjavanje hitnog prijema u bolnicama, integracije telemedicine u djelatnost hitne medicine,
uvoД‘enje specijalizacije iz hitne medicine za doktore medicine i uvoД‘enje dodatnog specijalistiДЌkog
struДЌnog usavrЕЎavanja iz hitne medicinske pomoД‡i za medicinske sestre - medicinske tehniДЌare,
odvajanje sanitetskog prijevoza od HMS, standardizaciju medicinske opreme i vozila, izradu smjernica
protokola algoritama postupaka zbrinjavanja.
Kroz 5 godina od poДЌetka provoД‘enja reorganizacije hitne medicinske sluЕѕbe cilj je postiД‡i: vrijeme
dolaska tima izvanbolniДЌke HMS k pacijentu do deset minuta unutar urbanog podruДЌja, te dvadeset
minuta u ruralnim podruДЌjima u 80% intervencija timova; interval dojava - dolazak pacijenta u
bolnicu unutar 60 minuta (вЂћzlatnog sataвЂњ) u 80% sluДЌajeva; 200 doktora medicine sa zavrЕЎenom
specijalizacijom iz hitne medicine i 220 medicinskih sestara-medicinskih tehniДЌara za zavrЕЎenim
dodatnim specijalistiДЌkim struДЌnim usavrЕЎavanjem iz hitne medicinske pomoД‡i.
Petak
Friday
178
JZI - 263
DOPRINOS ORGANIZACIJE PERINATALNE ZAЕ TITE POBOLJЕ ANJU
PERINATALNIH ISHODA
RODIN U1, FilipoviД‡-GrДЌiД‡ B2, DraЕѕanДЌiД‡ A3
Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Е kola narodnog zdravlja В«Andrija Е tamparВ» Medicinskog
fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
2
KliniДЌki bolniДЌki centar Zagreb, Zavod za neonatologiju Klinike za pedijatriju Rebro, Zagreb, Hrvatska
3
KliniДЌki bolniДЌki centar Zagreb, Klinika za Еѕenske bolesti i porode, Zagreb, Hrvatska
1
urelija.rodin@hzjz.hr
Petak
Friday
15
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Organizacija perinatalne zaЕЎtite prema struДЌno definiranim razinama (I, II i III) i upuД‡ivanje bolesnika
prema teЕѕini bolesti u ustanove viЕЎe organizacijske razine u razvijenim zemljama se smatra temeljnim
organizacijskim preduvjetom za smanjenje perinatalnog mortaliteta (PNM). Prema postojeД‡im
zdravstvenim propisima u Hrvatskoj ovaj organizacijski oblik nije ozakonjen, iako prema 30-godiЕЎnjem
struДЌnom konsensusu hrvatskih perinatologa predstavlja najprihvatljiviji oblik organizacije u svrhu
poboljЕЎanja perinatalnih ishoda. To znaДЌi da bi trudnice bez patologije u trudnoД‡i i porodnih
komplikacija raД‘ale zdravu djecu u rodiliЕЎtima I. razine, blaЕѕe patoloЕЎke trudnoД‡e s oДЌekivanim
porodnim komplikacijama i djecom porodne teЕѕine 1800 -2500 grama bi se trebale zbrinjavati u
ustanovama II, razine, a trudnice s najteЕѕom patologijom i oДЌekivanim raД‘anjem djece ispod 1800
grama bi se trebale zbrinjavati u ustanovama III. razine. U rodiliЕЎtima I. razine se oДЌekuje da nema
PNM-a ili je vrlo nizak, u II. razini je PNM nizak, u III. razini bi bile najviЕЎe stope PNM-a zbog zbrinjavanja
majki iz transporta "in utero" i djece s najteЕѕom patologijom i/ili ekstremnom nezreloЕЎД‡u, s porodnom
teЕѕinom manjom od 1000 grama i/ili ispod 28 tjedana trudnoД‡e.
Cilj rada je procjena postojeД‡e organizacije prema struДЌno preporuДЌenim, ali joЕЎ uvijek neformalnim
razinama u odnosu na dva pokazatelja perinatalnih ishoda - ukupni PNM i udio roД‘enih niske porodne
teЕѕine (NPT) ispod 2000 grama.
Metode: Iz rodiliЕЎnih podataka dostavljenih Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo za 2009. godinu je
izraДЌunat udio roД‘enih NPT ispod 2000 grama te PNM za svaku rodiliЕЎnu razinu.
Rezultati: Udio roД‘enih NPT ispod 2000 grama u 34 hrvatska rodiliЕЎta je 1,7%, a ukupni PNM 7,6/1000
ukupno roД‘enih. U 23 rodiliЕЎta I. razine je udio roД‘enih NPT ispod 2000 grama 0,6%, u 6 rodiliЕЎta
II. razine 1,1%, u 5 rodiliЕЎta III. razine 2,9%. PNM u I. razini iznosi 5/1000, u II. razini 5,7/1000, u III.
razini 11,1/1000.
ZakljuДЌci: Udio roД‘enih NPT ispod 2000 grama je dvostruko veД‡i u III. u odnosu na II. razinu i
peterostruko u odnosu na I. razinu ЕЎto je sukladno struДЌnim preporukama. Ukupni PNM je niЕѕi u I. i
II. razini, ali ne prema oДЌekivanjima vezanim uz pojedinu razinu. Visoki PNM u III. razini bi mogao biti
smanjen ukoliko se zakonski i u praksi provede organizacija prema struДЌnim standardima i primijene
kadrovski i tehnoloЕЎki preduvjeti definirani prema razinama zaЕЎtite.
DIZ - 96
IMA LI HRVATSKA VIЕ AK BOLNICA?
SMOLJANOVIД† M, SmoljanoviД‡ A, MlikotiД‡ M
Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske Еѕupanije, Split, Hrvatska
mladen.smoljanovic@st.t-com.hr
Cilj rada je prikazati bolnice u Hrvatskoj u odnosu na zemlje Europe prema broju, vrstama, veliДЌini
bolnica, broju postelja i njihovom razmjeЕЎtaju na broj stanovnika i jedinicu povrЕЎine, 2007. godine.
Od ukupno 44 europske zemlje, Hrvatska je s ukupno 79 bolnica na 35. mjestu (1,7 bolnica/100.000
stanovnika; Europa 3,4/100.000). Bez 10 izvanbolniДЌkih stacionara i 6 izvanbolniДЌkih rodiliЕЎta
hrvatski prosjek je 1,4/100.000, te je Hrvatska na 41. mjestu. Po broju bolnica za akutno oboljele
179
bez izvanbolniДЌkih stacionara i rodiliЕЎta, Hrvatska je s 36 bolnica na pretposljednjem 43. mjestu
(0,8/100.000; Europa 2,6/100.000). Prema prosjeДЌnom broju postelja/1 bolnicu Hrvatska je na 23.
mjestu (Europa: 489 postelja/bolnici; Hrvatska: 352 postelja/bolnici). Prema broju bolnica za akutno
oboljele na 1.000 kmВІ bez izvanbolniДЌkih stacionara i rodiliЕЎta, Hrvatska je na 39. mjestu (0,6/1.000
kmВІ; Europski prosjek bez Rusije: 2,3/1.000 kmВІ). U Hrvatskoj najviЕЎe bolnica/100.000 stanovnika
ima PoЕѕeЕЎko-slavonska Еѕupanija: (3,5/100.000), dok najmanje ima Splitsko-dalmatinska Еѕupanija
(0,4/100.000). Bolnica za akutno oboljele najviЕЎe ima PoЕѕeЕЎko-slavonska Еѕupanija (2,3/100.000), a
najmanje Splitsko-dalmatinska (0,2/100.000) ili 7 puta manje od prosjeka Hrvatske, a 13 puta manje
od europskog prosjeka. Po broju bolnica za akutno oboljele bez izvanbolniДЌkih stacionara i rodiliЕЎta
na 1.000 kmВІ u Hrvatskoj najviЕЎe bolnica imaju zajedno Grad Zagreb i ZagrebaДЌka Еѕupanija (3/1.000
kmВІ), najmanje LiДЌko-senjska i Splitsko-dalmatinska Еѕupanija (0,2/1.000 kmВІ).
Po broju bolnica Hrvatska u odnosu na Europu zaostaje, osobito bolnica za akutne bolesnike. Obzirom
na gustoД‡u naseljenosti i jedinicu povrЕЎine na jugu Hrvatske je izraziti nedostatak bolnica za akutne
bolesnike, a ЕЎto uzrokuje nejednakost u dostupnosti bolniДЌke i specijalistiДЌko-konzilijarne zdravstvene
zaЕЎtite. Da bi se bolniДЌka i specijalistiДЌko-konzilijarna zdravstvena zaЕЎtita uДЌinila dostupnom za 170.000
stanovnika Dalmacije, koji su udaljeni od bolnice viЕЎe od sat vremena, neophodno je izvanbolniДЌke
stacionare i rodiliЕЎta zamijeniti opД‡im bolnicama.
SZZ - 295
PALIJATIVNA SKRB вЂ“ RACIONALNIJI OBLIK BOLNIДЊKOG ZBRINJAVANJA
UMIRUД†IH
PEZELJ DULIBA D
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Direkcija, Zagreb, Hrvatska
dubravka.pezelj-duliba@hzzo-net.hr
15
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Zakonski okvir za razvoj palijativne skrbi kao ravnopravnog ДЌimbenika zdravstvene zaЕЎtite u Republici
Hrvatskoj stvoren je joЕЎ 2003. godine Zakonom o zdravstvenoj zaЕЎtiti.
Danas, sedam godina nakon stupanja na snagu reДЌenog Zakona, palijativna skrb joЕЎ uvijek kao
djelatnost nije ukljuДЌena u sustav obveznog zdravstvenog osiguranja, a na nacionalnoj razini ne
postoji jasna politika palijativne skrbi.
Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, drЕѕave sa srednjim dohotkom kamo spada i
Hrvatska, trebale bi ukljuДЌiti palijativnu skrb u sve razine zdravstvene zaЕЎtite.
U Hrvatskoj se zdravstveno ekonomske studije uglavnom ne provode te tako nije provedena niti jedna
relevantna studija koja bi nedvosmisleno ukazala na ekonomsku korist uvoД‘enja palijativne skrbi u
zdravstveni sustav.
Ekonomske studije u zdravstvu uvijek su optereД‡ene dilemama o njihovoj etiДЌnosti pa od toga ne
odstupaju niti studije o koristi palijativne skrbi, osobito stoga ЕЎto se u ovom sluДЌaju radi o delikatnom
dijelu ljudskog Еѕivota, odnosno o njegovom kraju.
Prije izrade studije isplativosti palijativne skrbi, potrebno je utvrditi na kojim bi se razinama i u kojem
obliku provodila palijativna skrb, kakvi bi bili standardi i normativi u ovoj djelatnosti, koji bi bili pogodni
sluДЌajevi i kako bi se uopД‡e ta djelatnost financirala.
Isplativost uvoД‘enja palijativne skrbi moЕѕe se promatrati i kroz podatke o koriЕЎtenju bolniДЌke
zdravstvene zaЕЎtite.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 2008. godini umrla je 52.151 osoba, a neЕЎto
manje od polovice od tog broja umrlo je u bolnicama (oko 20.000 osoba).
Uzrok smrti u viЕЎe od 20% sluДЌajeva u bolnicama su zloД‡udne novotvorine.
Od ukupnog broja umrlih u bolnicama zbog zloД‡udnih novotvorina 50% umrlo je u kliniДЌkim bolnicama,
a u specijalnim bolnicama i stacionarima domova zdravlja zbrinuto je samo 8% osoba koje su umrle
radi zloД‡udnih novotvorina. Intenzivnim lijeДЌenjem umiruД‡ih bolesnika u kliniДЌkim bolnicama nije se
poveД‡ala kvaliteta njihovog Еѕivota niti kvaliteta Еѕivota njihovih bliЕѕnjih.
Stoga bi se smanjenjem intenziteta bolniДЌkog zbrinjavanja umiruД‡ih, kod kojih je izvjestan kraj, i
Petak
Friday
180
preusmjerenjem tih sredstava u postupke palijativne skrbi, ukupni troЕЎkovi zdravstvene zaЕЎtite mogli
smanjiti, ali joЕЎ veД‡u vaЕѕnost ima poveД‡anje kvalitete Еѕivota umiruД‡ih i kvalitete Еѕivota njihovih bliЕѕnjih
- djece, supruЕѕnika, roditelja.
POZ - 323
IZRAVNO PLAД†ANJE ZDRAVSTVENE NJEGE (OUT-OF-POCKET) U
HRVATSKOJ U TRANZICIJI - 15 GODINA KASNIJE
MASTILICA M, BenkoviД‡ V
Е kola narodnog zdravlja вЂњAndrija Е tamparвЂќ Medicinskog fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
mmastil@snz.hr
Petak
Friday
15
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Zdravstvena reforma provedena nedugo nakon osamostaljenja Republike Hrvatske donijela je mnogo
izmjena u dotadaЕЎnji zdravstveni sustav. Jedna od najvaЕѕnijih promjena sa stajaliЕЎta stanovniЕЎtva bila
je pojava potrebe za sudjelovanjem u troЕЎkovima usluga zdravstvene njege. Ovoj pojavi pogodovala
je i trЕѕiЕЎna ekpanzija (uglavnom privatnih) zdravstvenih usluga, koja je iz temelja mijenjala omjer
troЕЎkova koji plaД‡aju graД‘ani izravno. Tako je tijekom 1994. godine na uzorku ispitanika iz Zagreba
i Splita (N=443) provedeno istraЕѕivanje koje je imalo za cilj istraЕѕiti pojavnost izravnog plaД‡anja
troЕЎkova zdravstvenih usluga (out-of-pocket payments) prema dohodovnim skupinama ispitanika.
Analizirana su i plaД‡anja participacije i dodatna plaД‡anja za usluge u javnom i privatnom sektoru,
lijekovima bez recepta, kao i neformala plaД‡anja davateljima zdravstvenih sluga. Tijekom 2009. godine
ponovno je provedeno istraЕѕivanje koriЕЎtenjem istog upitnika i metodoloЕЎkog pristupa, provedeno na
reprezentativnom uzorku opД‡e populacije Hrvatske (n=525).
IstraЕѕivanje iz 1994. godine pokazalo je nejednaku raspodjelu izravnog plaД‡anja s obzirom na osobni
dohodak, pri ДЌemu su osobe s niЕѕim prihodima plaД‡ale veД‡e izravne doprinose za pruЕѕanje zdravstvenih
usluga. Tijekom 2009. godine potvrД‘ene su opseЕѕne razlike u izravnim plaД‡anjima za razliДЌite
zdravstvene usluge. Istim je istraЕѕivanjem otkriveno kako graД‘ani smatraju da se uz izravno plaД‡anje
lakЕЎe pristupa zdravstvenim uslugama. Tijekom razdoblja od 15 godina nisu zabiljeЕѕene izraЕѕene
promjene obrasca izravnog plaД‡anja za zdravstvene usluge, pri ДЌemu je ta pojava bila izraЕѕenija kod
osoba loЕЎijeg socioekonomskog statusa. Ovaj rezultat potvrД‘uje proЕЎirenost nejednakosti u zdravlju
graД‘ana s obzirom na njihova socioekonomska obiljeЕѕja, a prije svega osobni dohodak. Potrebne
su uДЌinkovitije mjere kojima bi se kvalitetnije izbalansirale ove razlike u nejednakosti u zdravlju i
uДЌinkovitosti zdravstvenog sustava.
SZZ - 68
UNAPRJEГђENJE ORALNOG ZDRAVLJA I SMANJENJE OBOLJENJA OD
KARIJESA U DJECE DO 12 GODINA - PILOT PROJEKT
IVANДЊIД† JOKIД† N1, BakarДЌiД‡ D1, MalatestiniД‡ Гђ 2, JankoviД‡ S2, Dabo-DeЕѕeljin J2
Katedra za djeДЌju stomatologiju i ortodonciju, Studij dentalne medicine, Medicinski fakultet Rijeka,
Rijeka, Hrvatska
2
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske Еѕupanije, Rijeka, Hrvatska
1
ijnatasa@medri.hr
Pilot projekt вЂћUnaprjeД‘enje oralnog zdravlja i smanjenje oboljenja od karijesa u djece do 12 godinaвЂњ na
podruДЌju Primorsko-goranske Еѕupanije proveo se 2008. godine. Provoditelji programa bili su Nastavni
zavod za javno zdravstvo PGЕЅ, Katedra za djeДЌju stomatologiju i ortodonciju Medicinskog fakulteta u
Rijeci, pedijatri u primarnoj zdravstvenoj zaЕЎtiti, patronaЕѕna sluЕѕba DZ PGЕЅ i nezaposleni mladi doktori
dentalne medicine.
Projektom je provedena edukacija trudnica, predЕЎkolske djece, ЕЎkolske djece i roditelja. TakoД‘er je
181
proveden dentalnomedicinski pregled 6 i 12 godiЕЎnjaka, s obzirom da SZO smatra ove starosne
skupine relevantnima za procjenu nivoa karijesa u mlijeДЌnoj, odnosno trajnoj denticiji pomoД‡u kp, KEP
i SiC indexa.
Cilj: Cilj ovog rada je na primjeru skupine 6 godiЕЎnjaka prikazati vrijednosti kp, KEP (dft/DMFT) i SiC
indeksa, te pomoД‡u RI indexa prikazati stupanj saniranosti mlijeДЌnih zuba.
Metode: Screening 1825 ЕЎestgodiЕЎnjaka proveo se prilikom sistematskog dentalnomedicinskog
pregleda kod upisa u prvi razred osnovne ЕЎkole. Status zuba upisan je u za to predviД‘en obrazac. Za
svaki zub zabiljeЕѕeno je da li je zdrav, zahvaД‡en karijesom ili saniran ispunom.
Rezultati: StatistiДЌkom obradom dobiveni su sljedeД‡i podaci: kp 4.67 В± 4.190, KEP 0.22В± 0.689. SiC
index za mlijeДЌne zube iznosi 9.58, a RI index je 0.199.
ZakljuДЌak: Iz ovih podataka vidi se vrlo niska razina dentalnomedicinske preventivne zaЕЎtite i oДЌuvanja
oralnog zdravlja, te nizak stupanj sanacije mlijeДЌnih zuba.
Ovo su rezultati poДЌetnog screeninga, te se oДЌekuje da Д‡e se kontinuiranom provedbom projekta
u narednom periodu, primjenom preventivnih mjera poboljЕЎati stanje oralnog zdravlja u populaciji
obuhvaД‡enoj projektom.
SZZ - 169
FAMILY MEDICINE PREVENTIVE HEALTH CARE IMPROVEMENT MODEL IN CROATIA
JUREЕ A V, JurkoviД‡ D, KatiД‡ M, GmajniД‡ R, DiminiД‡-Lisica I, Petric D, Tiljak H, Mazzi B, Е imunoviД‡ R,
Predavec S, VukoviД‡ H, Hrastinski M, PrljeviД‡ G, JovanoviД‡ A, StevanoviД‡ R
University of Zagreb, School of Medicine, Andrija Stampar School of Public Health, Zagreb Croatia
and Republic of Croatia, Ministry of Health and Welfare Working Group on Reform of Primary
Health Care, Zagreb, Croatia
vjuresa@snz.hr
15
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
The major part of preventive procedures targeted at adults in Croatia is entrusted with primary health
care services. Family medicine doctor's contract with the Croatian Institute for Health Insurance
contains the article on prevention and health promotion based on the Plan and program of health
protection to be delivered within the frame of the mandatory health insurance. Preventive measures
are declared as important, but the average number of preventive health checks in Family Medicine
settings declined from 0.02 in 2000 to 0.017 in 2006.
Results of international studies have shown difficulties in implementation of preventive procedures
in Family Medicine settings, in terms of: demanding every-day work, lack of time, non-funding of
executed activities, inadequate patientsвЂ™ reach lack of guidelines, insufficient knowledge in the field
of disease prevention and health promotion.
Among health reforming measures in Croatia, a model is proposed to improve preventive health care
in Family Medicine. Possible solution involves secondary and tertiary prevention вЂ“ implementation of
opportunistic screenings (the average number in General PractitionerвЂ™s office is 5.9 to 6.3 per year),
good reach of patients with high and low frequency of calls; under given domestic circumstances,
clearly defined and systematically applied opportunistic screening with adequate informatics backup
could improve preventive practice in Family Medicine. Combined payment model ensures the pursuance
of preventive activities. Fundamental income in combined payment system (100 %): 80 % of fixed
income coming from the capitation fee based on the total number and age structure of patients in
care, 10 % of income from Level I diagnostic-therapeutic procedures, 10 % of income from executed
selective Level I preventive procedures. First-level preventive activities are performed on a daily basis
in Family Medicine practice. The major part of these activities is directed towards early detection,
diagnostics and treatment in order to avoid complications of chronic diseases. The Program proposal
contains a variety of preventive measures that take into account the differences in characteristics of
population in Family Medicine doctorsвЂ™ care. The results have to be shown in population targeted by
the planned preventive activities. The Program proposal is based on simulation done in 12 FMP offices
with considerably different population-in-care characteristics.
First-level preventive activities provided by a Family Medicine team require community and political
Petak
Friday
182
orientation towards preventive programs and health with an adequate selection and planning,
education and motivation of professionals and patients, adequate financial support and continuous
evaluation.
Podtema Subtopic:
RUKOVOДђENJE KVALITETOM U SUSTAVU ZDRAVSTA вЂ“ Kvaliteta zdravstvene skrbi
QUALITY MANGEMENT IN THE HEALTH CARE SECTOR вЂ“ Health care quality
Usmena izlaganja Oral presentation
DIZ - 299
OДЊUVANJE RADNE SPOSOBNOSTI BOLNIДЊKIH ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA
KNEЕЅEVIД† B1, MustajbegoviД‡ J2, GolubiД‡ R2, BeloЕЎeviД‡ LJ3, MiloЕЎeviД‡ M2
Hrvatski zavod za zaЕЎtitu zdravlja i sigurnost na radu, Zagreb, Hrvatska
Е kola narodnog zdravlja вЂњAndrija Е tamparвЂќ Medicinskog fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
3
Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Zagreb, Hrvatska
1
2
bknezevic@hzzzsr.hr
Petak
Friday
15
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Cilj: IstraЕѕiti vrijednosti pokazatelja radne sposobnosti (Work Ability Index -WAI) u bolniДЌkih
zdravstvenih djelatnika i analizirati ДЌimbenike koji mogu utjecati na radnu sposobnost.
Metode: U istraЕѕivanju je sudjelovalo 1856 zdravstvenih djelatnika zaposlenih u pet bolnica grada
Zagreba. KoriЕЎteni su Upitnik za odreД‘ivanje indeksa radne sposobnosti i Upitnik o stresorima na
radnom mjestu bolniДЌkih zdravstvenih djelatnika.
Rezultati: Pokazatelj radne sposobnosti (WAI) ukupnog uzorka je 38,68В±6,28 ЕЎto znaДЌi da je
prosjeДЌna radna sposobnost zdravstvenih djelatnika vrlo dobra. WAI je znaДЌajno viЕЎi u muЕЎkaraca
(WAI=40,43В±5,81) nego u Еѕena (WAI=38,27В±6,32) (p<0,001). Dobivena je znaДЌajna razlika izmeД‘u
pojedinih dobnih skupina (p<0,001). Е to su ispitanici mlaД‘i, imaju veД‡i WAI. AnalizirajuД‡i kategorije
WAI-a (loЕЎ, dobar, vrlo dobar, izvrstan), izmeД‘u lijeДЌnika i medicinskih sestara dobivena je znaДЌajna
razlika u uДЌestalosti pojedinih kategorija (p<0,001). Iako su lijeДЌnici su znaДЌajnije stariji od medicinskih
sestara (p<0,001), u lijeДЌnika je pokazatelj radne sposobnosti ДЌeЕЎД‡e izvrstan, a u medicinskih sestara
dobar i vrlo dobar, ЕЎto potvrД‘uje da poslovi visoko obrazovanih u kojima ima viЕЎe moguД‡nosti
odluДЌivanja i napredovanja bolje odrЕѕavaju radnu sposobnost od poslova u kojima je moguД‡nost
odluДЌivanja i kontrole mala. ДЊimbenici koji znaДЌajno predviД‘aju WAI zdravstvenih djelatnika su: spol
(p<0,001), dob i ukupni radni staЕѕ (p<0,001), te stresori vezani uz: organizaciju i financije (p<0,001),
opasnosti i ЕЎtetnosti (p=0,040) i smjenski rad (P=0,001).
ZakljuДЌak: Temeljem rezultata predlaЕѕu se preventivne mjere za oДЌuvanje radne sposobnosti na
organizacijskoj razini i razini pojedinca. Na razini zdravstvene organizacije potrebno je osigurati
optimalan broj djelatnika, adekvatna materijalna sredstva za rad i osobne dohotke, rastereД‡enje od
administrativnog posla, intenziviranje pozitivne suradnje s javnoЕЎД‡u, posebno s medijima te edukacija
medicinskog osoblja o opasnostima i ЕЎtetnostima u zdravstvu te zaЕЎtiti na radu. Na razini pojedinca
potrebno je: procijeniti individualnu osjetljivost na noД‡ni i smjenski rad, uzimajuД‡i u obzir dob i
zdravstveno stanje, te poduДЌavanje o tehnikama suoДЌavanja sa stresom.
183
JZI - 226
KAKO ЕЅIVOT UДЊINITI KVALITETNIM
Е ATORIД† V
Dom zdravlja Primorsko-goranske Еѕupanije, Rijeka, Hrvatska
verica.satoric@unet.hr
Petak
Friday
15
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Cilj rada je prikazati djelokrug, udio i znaДЌaj aktivnosti patronaЕѕnih sestara u zdravstvenoj prevenciji
u kontekstu osnovnih razina.
PatronaЕѕna zdravstvena zaЕЎtita je sastavni dio primarne zdravstvene zaЕЎtite i djeluje u sastavu
domova zdravlja. U njoj rade viЕЎe medicinske sestre s osnovnim ciljem - pruЕѕanje zdravstvene zaЕЎtite
korisnicima izvan zdravstvenih institucija, odnosno, u mjestu njihovog boravka i rada. Iako imaju
visok stupanj samostalnosti, patronaЕѕne sestre su dio interdisciplinarnog tima, koji ДЌine zdravstveni
djelatnici razliДЌitih profesionalnosti, a njihov je cilj unapreД‘enje, zaЕЎtita i ДЌuvanje zdravlja, spreДЌavanje
nastanka bolesti i pomoД‡ u osiguravanju i podizanju kvalitete Еѕivota. Uz to, patronaЕѕne sestre sudjeluju,
kao izvrЕЎitelji, u razliДЌitim programima prevencije koji se provode u suradnji s domovima zdravlja i
institucija lokalnih samouprava.
Na razini primarne prevencije biti Д‡e prikazan dio rezultata preventivnog programa pod nazivom
вЂћPrevencija kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti u zajedniciвЂњ, koji je financirao Grad Rijeka
u razdoblju 2005. - 2009. godine, a provodile su patronaЕѕne sestre. Cilj ovog programa je procjena
navika i znanja ispitanika o ДЌimbenicima rizika s utjecajem na CV i KV bolesti, otkrivanje ispitanika s
najzastupljenijim ДЌimbenicima rizika i edukacija ispitanika s prisutnim ДЌimbenicima rizika.
U razini sekundarne prevencije biti Д‡e prezentirani prvi djelomiДЌni rezultati preventivnog programa
pod nazivom вЂћProjekt zdrava Еѕupanija - Plan za zdravlje; Prevencija psihiДЌkih oboljenja i zbrinjavanje
psihiДЌki oboljelih osobaвЂњ. Svrha je podizanje kvalitete zdravstveno socijalne skrbi o psihiДЌki bolesnim
osobama u sluДЌajevima zdravstvene, socijalne i druge potrebe, a cilj unapreД‘enje kvalitete Еѕivota
oboljelih i njihovo zbrinjavanje u sluДЌaju prijeke potrebe. PatronaЕѕne sestre nakon otpusta zaprimaju
sestrinsko otpusno pismo za svakog hospitaliziranog bolesnika, pruЕѕajuД‡i zdravstvenu zaЕЎtitu istima
izvan institucije, prateД‡i uzimanje terapije, ukljuДЌivanje obitelji i /ili socijalnog radnika ovisno o potrebi.
U tercijarnoj prevenciji biti Д‡e prikazana jednomjeseДЌna patronaЕѕna zdravstvena zaЕЎtita kroniДЌnih
bolesnika koji su u sustavu zdravstvene njege u kuД‡i. Cilj je ukazati na razinu veliДЌine udjela tercijarne
prevencije u odnosu na primarnu i sekundarnu prevenciju kroniДЌnih bolesti.
U zakljuДЌku se moЕѕe reД‡i da toДЌna podjela izmeД‘u primarne, sekundarne i tercijarne prevencije nije uvijek
funkcionalna ili provedljiva. PatronaЕѕne sestre svojim znanjem, vjeЕЎtinama i ovlastima svoje struke,
aktivno pronalaze one kojima je potrebna zdravstvena i socijalna zaЕЎtita, sudjeluju u osposobljavanju
i pomoД‡i pojedinaca, obiteljima i drugim grupama da provedu potrebne mjere zaЕЎtite.
184
SZZ - 194
ULOGA HRVATSKOG ZAVODA ZA ZAЕ TITU ZDRAVLJA I SIGURNOST NA RADU
ZAVALIД† M
Hrvatski zavod za zaЕЎtitu zdravlja i sigurnost na radu, Zagreb, Hrvatska
marija.zavalic@gmail.com
Petak
Friday
15
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Hrvatski zavod za zaЕЎtitu zdravlja i sigurnost na radu (Zavod) oblikuje doktrine, prati i unapreД‘uje
stanje i obavlja struДЌnu i znanstvenu djelatnost u podruДЌju zaЕЎtite zdravlja i sigurnosti na radu. Zavod
vodi registar najДЌeЕЎД‡ih potencijalnih rizika i analizira njihovu uДЌestalost obzirom na radna mjesta, vrstu
rada, gospodarsku djelatnost, dob i spol zaposlenih radnika. Na osnovi analiza zavod donosi mjere
za unapreД‘enje zaЕЎtite na radu sa svrhom smanjenja broja profesionalnih bolesti i ozljeda na radu.
Cilj je zavoda da se suradnjom sa specijalistima medicine rada, poslodavcima i struДЌnjacima zaЕЎtite na
radu u slijedeД‡e tri godine smanji broj profesionalnih bolesti i ozljeda na radu za 25% u odnosu na
registrirani broj u 2008. godini te broj izgubljenih radnih dana zbog tih uzroka za 5% svake slijedeД‡e
tri godine. Uz to je cilj smanjiti za 5% godiЕЎnje broj radnika koji zbog profesionalne bolesti i ozljede
na radu odlaze u invalidsku mirovinu. U slijedeД‡ih 5 godina, zavod planira poveД‡ati stupanj sigurnosti
na radu edukacijom radnika i poslodavaca o boljoj primjeni mjera zaЕЎtite na radu i boljem odrЕѕavanju
strojeva i opreme s kojima radnici rade. Zavod planira provoditi sveobuhvatnu edukaciju radnika i
poslodavaca o ЕЎtetnim utjecajima ЕЎtetnosti, opasnosti i napora s radnog mjesta i iz radnog okoliЕЎa
na zdravlje radnika, organizirati sustavno informiranje i povezivanje svih sudionika u zaЕЎtiti zdravlja
na radu u stvaranju zdravih radnih uvjeta usklaД‘ivanjem zahtjeva radnog mjesta sa zdravstvenim i
radnim sposobnostima radnika. Za sada se ova aktivnost provodi teДЌajevima trajnog usavrЕЎavanja,
povremenim edukacijama te informiranjem putem web stranice svih sudionika zaЕЎtite na radu i
zaЕЎtite zdravlja. Uz to, zavod izraД‘uje i provodi programe trajne edukacije specijalista medicine rada
i struДЌnjaka zaЕЎtite na radu te ostalog osoblja koje aktivno suraД‘uje u zaЕЎtiti na radu. U suradnji s
nadleЕѕnim ministarstvima zavod radi na izgraД‘ivanju sustava kvalitete u ovom podruДЌju. ZadaД‡a
zavoda je i potpora i pomoД‡ drЕѕavnim tijelima i institucijama koje sudjeluju u zaЕЎtiti zdravlja na radu,
a sve u svrhu ostvarenja zadanih ciljeva.
JZI - 215
KAKO OSIGURATI I MJERITI KVALITETU NACIONALNOG PROGRAMA
RANOG OTKRIVANJA RAKA DOJKE U REPUBLICI HRVATSKOJU
STRNAD M
Е kola narodnog zdravlja вЂњAndrija Е tamparвЂќ Medicinskog fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
prof.marija.strnad@gmail.com
Rak dojke pogaД‘a Еѕene viЕЎe nego bilo koji drugi karcinom. Svaka deseta Еѕena Д‡e u Hrvatskoj od
njega oboljeti tijekom Еѕivota, a sa starenjem populacije njih i viЕЎe. Na taj karcinom otpada 27%
novodijagnosticiranih i 17% od svih Еѕena umrlih od karcinoma. Sukladno preporukama MeД‘unarodne
agencije za istraЕѕivanje raka i VijeД‡a Europe, krenuli smo 2006. godine s mamografskim skriningom
svake dvije godine za Еѕene u dobi 50-69 godina, kao dijelom javno zdravstvenog sustava. Mamografija
pomaЕѕe otkrivanju raka 3-4 godine ranije nego Еѕena primijeti simptome i poveД‡ava ЕЎansu manje
invazivnog lijeДЌenja. Studije su pokazale da se smrtnost u Еѕena koje su se odazvale na skrining smanjuje
za oko 35%. UspjeЕЎnost skrininga ovisi o dobrom stanju opreme, umijeД‡u osoblja koje s njim radi i
onih koji interpretiraju rezultate. Neophodno je i odrЕѕavanje visoko kvalitetnih standarda kroz sve
dijelove programa. Pri tome nam pomaЕѕu kao referentni dokumnet EU smjernice, koje postavljaju
jasne standarde kvalitete za sve aspekte skrininga i dijagnoze te svaku u program ukljuДЌenih disciplina,
a koje su kreirane doprinosom Europskih organizacija za rak.
185
Fizikalni i tehniДЌki aspekti kontrole mamografije veД‡ se u nas i provode. MeД‘utim, za kvalitetu programa
kljuДЌne su epidemioloЕЎke evaluacije tijekom cijelog skrininga: za organizaciju, monitoring pojedinih
stadija programa i ocjenu uspjeЕЎnosti. To ukljuДЌuje:
1.utvrД‘ivanje veliДЌine problema raka dojke po populacijskim grupama (ЕЎto je bio zadatak za
svaku Еѕupaniju za petogodiЕЎnje razdoblje prije poДЌetka skrininga);
2.dobivanje popisa populacije Еѕena koje Д‡e se zvati, prema Еѕupanijama po imenu i prezimenu te
adresi (iz podataka cenzusa i podataka Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, zadatak
koji je odradilo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi);
3.mjerenje kvalitete osigurane u dijagnostici i lijeДЌenju;
4.biljeЕѕenje podataka o skriniranim Еѕenama, kao i posebno onih s otkrivenim karcinom dojke u
baze podataka u Еѕupanijama koriЕЎtenjem zajedniДЌkog softvera i servera (svi zavodi za javno
zdravstvo);
5.mjerenje uДЌinaka skrininga i lijeДЌenja na smanjenje smrtnosti od raka dojke i otkrivenih
intervalnih karcinoma u suradnji s Registrom za rak RH.
6.Rani indikator uspjeЕЎnosti, veД‡ dostupan u nekim Еѕupanijama, je broj uznapredovalih u odnosu
na poДЌetne stadije raka, jer na smanjenje smrtnosti treba ДЌekati viЕЎe godina.
SZZ - 153
POKAZATELJI KVALITETE PODATAKA MORTALITETNE STATISTIKE U HRVATSKOJ
Д†ORIД† T, PristaЕЎ I, Mihel S
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
tanja.coric@hzjz.hr
15
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
EUROSTAT je definirao pokazatelje za procjenu kvalitete mortalitetnih podataka (metadata) i
instrumente ДЌijom bi se implementacijom osigurala njihova harmonizacija, meД‘unarodna i regionalna
usporedivost.
Ciljevi:
1.Procijeniti kvalitetu mortalitetnih podataka u Hrvatskoj odabranim pokazateljima
2.PredloЕѕiti mjere i aktivnosti koje Д‡e unaprijediti kvalitetu mortalitetne statistike u Hrvatskoj
Metode: KoriЕЎteni su mortalitetni podaci iz evidencije Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i
dokumentacije DrЕѕavnog zavoda za statistiku za 2007. godinu. UsporeД‘eni su slijedeД‡i pokazatelji:
1.broj potvrda o smrti (PS) za koje su traЕѕene dodatne informacije
2.udio provedenih obdukcija u ukupnom mortalitetu
3.udio izvrЕЎenih obdukcija kod nasilnih smrti
4.udio nedovoljno definiranih uzroka smrti i
5.udio nespecificiranog vanjskog uzroka kod nasilnih smrti.
Pokazatelji su izraДЌunati prema metodologiji EUROSTAT-a. Podaci su prikazani na razini Hrvatske,
NUTS-2 regija i Еѕupanija.
Rezultati: Upiti za dodatnim informacijama upuД‡eni su za 1.221 PS ЕЎto iznosi 2,3% od ukupnog broja
umrlih. Udjeli prema regijama su: Sjeverozapadna 3,6%, Jadranska 2%, SrediЕЎnja i IstoДЌna 1,2%. U
Еѕupanijama vrijednosti su od 4,4% do 0,4%.
Udio izvrЕЎenih obdukcija u ukupnom mortalitetu iznosi 10,5%. Udjeli prema regijama su: Sjeverozapadna
14,8, Jadranska 8,1%, SrediЕЎnja i IstoДЌna 7,8%. U Еѕupanijama vrijednosti su od 20% do 5%.
Udio izvrЕЎenih obdukcija kod nasilnih smrti iznosi 55%. Udjeli prema regijama su: Sjeverozapadna
64%, Jadranska 53%, SrediЕЎnja i IstoДЌna 47%. U Еѕupanijama vrijednosti su od 77% do 30%.
Udio nedovoljno definiranih uzroka smrti (R00-R99) u ukupnom mortalitetu je 1%. Sjeverozapadna
regija te SrediЕЎnja i IstoДЌna imaju udjel u granicama hrvatskog prosjeka dok Jadranska ima udio od
1,5%. U Еѕupanijama vrijednosti su od 0,3% do 2%.
Udio nespecificiranog vanjskog uzroka smrti (X59) je 3,5%, najviЕЎi je u Sjeverozapadnoj (3,8%), zatim
Petak
Friday
186
u Jadranskoj (3,6%) dok najniЕѕi ima SrediЕЎnja i IstoДЌna regija (3,2%). U Еѕupanijama vrijednosti su od
0,4% do 13%.
ZakljuДЌak: Hrvatska ima kvalitetne mortalitetne podatke s obzirom na razvijeni sustav naknadnog
prikupljanja podatka i udio nedovoljno definiranih uzroka smrti. Ostali pokazatelji ukazuju da je
potrebno unaprijediti organizaciju mrtvozorniДЌke sluЕѕbe tako da se svaki uzrok nasilne i nagle prirodne
smrti utvrdi obdukcijom. Uspostavom kontinuirane edukacije zdravstvenih struДЌnjaka koji ispunjavaju
i ovjeravaju potvrdu o smrti izravno Д‡e se unaprijediti kvaliteta mortalitetne statistike koja je jedan od
najvaЕѕnijih izvora podataka za ocjenu zdravstvenog stanja.
SZZ - 298
MIЕ LJENJE LIJEДЊNIKA OPД†E MEDICINE O PROMJENAMA U ZDRAVSTVU I
PREDUVJETIMA ZA KVALITETNO FUNKCIONIRANJE ZDRAVSTVA
PAVLEKOVIД† G1, BrboroviД‡ O1, EviД‡ J2, VrciД‡ KegleviД‡ M1
1
2
Е kola narodnog zdravlja "Andrija Е tampar" Medicinskog fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Ordinacija obiteljske medicine, Zagreb, Hrvatska
gpavleko@snz.hr
Petak
Friday
15
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Uvod: Svrha i cilj svake reforme zdravstva je unaprjeД‘enje kvalitete rada kroz osiguranje vrijednosnih
naДЌela te naДЌela razvoja i racionalnosti zdravstvene zaЕЎtite. Iskustva reformi u Republici Hrvatskoj
prate se na razliДЌite naДЌine, ali se nedovoljno prati i istraЕѕuje zadovoljstvo i oДЌekivanja djelatnika u
izvanbolniДЌkoj zaЕЎtiti u kojoj je u organizaciji i financiranju rada doЕЎlo do najveД‡ih promjena.
Cilj istraЕѕivanja: IstraЕѕivanje je provedeno s ciljem ispitivanja i analize miЕЎljenja lijeДЌnika opД‡e medicine
o preduvjetima za kvalitetno funkcioniranje zdravstva i promjenama u sustavu zdravstva te utvrД‘ivanja
razlika u miЕЎljenjima djelatnika doma zdravlja, zakupaca i privatnika.
Metoda: U istraЕѕivanju je sudjelovalo 145 lijeДЌnika iz Republike Hrvatske na specijalizaciji iz Obiteljske
medicine od kojih 42,8% radi u praksi duЕѕe od 15 godina. Instrument je bila posebno pripremljena
anketa. Podaci su analizirani prema statusu ordinacije u kojoj ispitanici rade: usporeД‘eni su odgovori
djelatnika doma zdravlja (36,6% ispitanika), onih u zakupu (51,7%) te lijeДЌnika u ordinaciji izvan doma
zdravlja uz ugovor s HZZO (11,7% вЂћprivatnikaвЂњ).
Rezultati: Usporedba miЕЎljenja o danaЕЎnjim promjenama u izvanbolniДЌkoj zaЕЎtiti pokazuju sliДЌnosti i
razlike izmeД‘u tri skupine ispitanika. Svi podjednako smatraju da su danas jako prisutni вЂћpodilaЕѕenje
pacijentimaвЂњ i nedostatak timskog rada. LijeДЌnici u zakupu znaДЌajnije od ostalih istiДЌu prisutnost
nelojalne konkurencija, dok privatnici viЕЎe od ostalih navode razlike u pozitivnoj kompeticiji i ulaganju
privatnih sredstava u prostor i opremu. Prema miЕЎljenju djelatnika doma zdravlja reforma ne donosi
promjene u kvaliteti rada, dok zakupci i privatnici smatraju da je ona dosta i bitno promijenjena.
Svi ispitanici smatraju da su materijalna motivacija djelatnika i naknada troЕЎkova uloЕѕenih u nove
investicije najvaЕѕniji preduvjeti kvalitetnog rada. Suradnja s kolegama razliДЌito je vrednovana: za
djelatnike doma zdravlja vaЕѕno je suraД‘ivati s kolegama iste struke i patronaЕѕnom sluЕѕbom, dok je za
privatnike i zakupce vaЕѕnija suradnja sa sekundarnom zaЕЎtitom. Privatnici i zakupci suradnju s javnim
zdravstvom i preventivnim sluЕѕbama smatraju manje vaЕѕnom. Za sve skupine vaЕѕnije je redefinirati
naДЌin ugovaranja opsega i financiranja rada nego reorganizirati danaЕЎnji dom zdravlja.
ZakljuДЌak: Legislativne promjene u zdravstvu neophodno je pratiti ne samo kroz pokazatelje
zdravstvenog stanja i troЕЎkove sustava veД‡ i kroz zadovoljenje oДЌekivanja korisnika i davatelja usluga.
U tome je osobito vaЕѕno kontinuirano praД‡enje zahtjeva i miЕЎljenja djelatnika u izvanbolniДЌkoj zaЕЎtiti.
187
DIZ - 346
Е TO KORISNICIMA ZNAДЊI KVALITETAN ZDRAVSTVENI SUSTAV?
PRISTAЕ I1, VonДЌina L1, Kalanj K2, StavljeniД‡-Rukavina A3
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Zagreb, Hrvatska
Е kola narodnog zdravlja "Dr. Andrija Е tampar" Medicinskog fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
3
Medicinski fakultet SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
1
2
ivan.pristas@hzjz.hr
JZI- 362
IZAZOVI U ORGANIZACIJI I FINANCIRANJU ZDRAVSTVENE NJEGE U KUД†I
BOLESNIKA NA PODRUДЊJU ISTARSKE ЕЅUPANIJE
MARAS-TKAДЊUK D1, GroziД‡-ЕЅivoliД‡ S1, RakiД‡ D2
1
2
Istarska Еѕupanija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb, Pula, Hrvatska
Istarski domovi zdravlja, Pula, Hrvatska
davorka.maras-tkacuk@istra-istria.hr
Cilj: Prikazati iskustva i rezultate rada multidisciplinarnog tima na problematici organizacije i
financiranja zdravstvene njege u kuД‡i bolesnika
Metode: PretraЕѕeni rezultati obrade pokazatelja o pruЕѕenim uslugama zdravstvene njege u kuД‡i u
razdoblju od sijeДЌnja do oЕѕujka 2007. godine te izvrЕЎena analiza izvjeЕЎД‡a o radu Tima za zdravstvenu
njegu u kuД‡i bolesnika od 2006. do 2009. godine.
Rezultati: Radni tim za zdravstvenu njegu u kuД‡i ДЌine obiteljski lijeДЌnik, predstavnici zdravstvene njege,
patronaЕѕne sluЕѕbe, HZZO-a, te lokalne i regionalne samouprave.
Organizirana je edukacija kojom su ДЌlanovi stekli znanja i vjeЕЎtine potrebne za poboljЕЎanje uДЌinkovitosti
rada i upravljanja zdravstvenim resursima. Radni tim redovito se sastaje, razmatra promjene, prati
financiranje, razvija komunikaciju i suradnju izmeД‘u sudionika u procesu zdravstvene njege.
Petak
Friday
15
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Cilj rada je ukazati na europske inicijative uvoД‘enja novih pokazatelja za procjenu i usporedbu kvalitete
zdravstvenog sustava iz perspektive graД‘ana - korisnika zdravstvene zaЕЎtite koji ДЌesto nisu u skladu s
konvencionalnim вЂћobjektivnimвЂњ pokazateljima koje je definirala struДЌna zajednica.
Kvaliteta zdravstvenog sustava je multidimenzionalan pojam ДЌije se razumijevanje kao posljedica
napretka interoperabilnosti i usmjerenosti ka krajnjem korisniku kontinuirano i ubrzano nadopunjuje
u ЕЎirinu (proЕѕimanje zdravstva s drugim druЕЎtvenopolitiДЌkim sektorima) i dubinu (promocija prava
pacijenata). TakoД‘er, ubrzanim poveД‡anjem mobilnosti pacijenata u Europi koja postaje jedinstveno
trЕѕiЕЎte zdravlja, sadaЕЎnje i buduД‡e ДЌlanice postaju svojim zdravstvenim sustavima meД‘usobne realne
kompeticije. Tako se pod utjecajem kapitala konvencionalnom objektivnom sustavu usporedbe
zemalja prema zdravstvenim pokazateljima nameД‡e usporedba prema pokazateljima iz perspektive
potencijalnih i stvarnih korisnika zdravstvene zaЕЎtite (pacijenata). MeД‘u potonje spadaju odabrani
pokazatelji o pravima i informiranju pacijenata, e-zdravlju, ДЌekanju na lijeДЌenje, opsegu i dosegu
zdravstvenih usluga, kao i neki pokazatelji o zdravstvenim ishodima i lijekovima.
OdreД‘enim metodama mjerenja i ponderiranja te zbrajanja radi dobivanja jedinstvenog indeksa
pojedinog pokazatelja za odreД‘enu zemlju omoguД‡uje se ukupna usporedba/rangiranje zemalja po
kvaliteti zdravstvenog sustava iz perspektive korisnika ili ДЌak po svojevrsnoj zdravstveno-turistiДЌkoj
poЕѕeljnosti. Nadalje, kroz masovne medije, izabrani pokazatelji izravno utjeДЌu na svijest graД‘ana ali i
poteze donositelja odluka, jer i zdravstvena administracija Еѕeli pozitivan stav korisnika usluga prema
zdravstvenom sustavu i politici koja ga kreira. Sa strane struДЌnjaka je bitno naglasiti da se interpretacija
pojedinih indikatora nikako ne smije izuzeti iz sveukupne slike zdravlja odreД‘ene nacije.
ZakljuДЌno, iako pruЕѕaju vrijedan i zanimljiv prikaz odabranih skupina pokazatelja, rezultati imaju
ograniДЌenu upotrebljivost zbog metodoloЕЎkih razloga.
188
Prikupljeni su kvantitativni pokazatelji i izvrЕЎena analiza potreba za uslugama zdravstvene njege
prema evidencijama obiteljskog lijeДЌnika, te prema izvrЕЎenju usluga od ustanova i privatnih praksi za
zdravstvenu njegu.
Multidisciplinarnim radom i obradom pokazatelja prepoznati su problemi: preveliko administriranje
u postupku odobravanja prava, nedovoljno definirani kriteriji za procjenu potrebe, nedostatan broj
ugovorenih medicinskih sestara, nedostatna financijska sredstva. UtvrД‘eno je da 88% bolesnika ДЌine
osobe starije od 65 godina, da je potreba u kontinuiranom porastu, da su prijedlozi obiteljskih lijeДЌnika
veД‡i za 21% od moguД‡eg financijskog normativa HZZO-a, da postoje razlike u dostupnosti usluga
bolesnicima obzirom na njihovo prebivaliЕЎte.
Od 2007. godine Istarska Еѕupanija sufinancira usluge zdravstvene njege za osobe starije od 65 godina.
Struci je pruЕѕena podrЕЎka u izradi novih standarda i normativa za procjenu potrebe, a jedinice lokalne
samouprave potiДЌe se na veД‡e ukljuДЌivanje i suradnju.
ZakljuДЌak: Radom ДЌlanova multidisciplinarnog tima omoguД‡eno je cjelovito sagledavanje problematike
u procesu zdravstvene njege sa aspekta potreba, organizacije i financiranja, ukazani su nedostatci u
sustavu, pokrenuti su projekti sufinanciranja, a sudionici procesa zdravstvene njege motivirani su za
kontinuiranu suradnju.
Tim je postao operativno tijelo u implementaciji Plana za zdravlje graД‘ana Istarske Еѕupanije u
javnozdravstvenom prioritetu - Socio-zdravstvena zaЕЎtita starijih osoba.
Podtema Subtopic:
Petak
Friday
15
Listopad
October
PLANIRANJE I FINANCIRANJE SUSTAVA ZAЕ TITE ZDRAVLJA - Izazovi organiziranja sustava
zdravstva
HELTH CARE SYSTEM PLANNING AND FINANCING - Health care system organisation challenges
Usmena izlaganja Oral presentations
SZZ - 275
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
KVALITETA PROVOГђENJA PREVENTIVNIH PREGLEDA
PRISTAЕ I, Erceg M, Rodin U, StevanoviД‡ R
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
ivan.pristas@hzjz.hr
Cilj: Ukazati na nedostatke u provedbi preventivnih pregleda i dati prijedloge za poboljЕЎanje kvalitete,
obuhvata i uДЌinkovitosti.
Metode: Kvaliteta provoД‘enja Programa preventivnih pregleda (osiguranih osoba starijih od 50 godina)
uz broj osigurane osobe ima najmanje joЕЎ 5 potencijalnih kontrolnih/kritiДЌnih toДЌaka (neovisno gleda
li se iz perspektive osiguravatelja, pacijenta ili opД‡enito deontoloЕЎki): 1. aktivno pozivanje pacijenata,
2. sastojnice preventivnog pregleda, 3. metode ranog probira na odabrane bolesti, 4. pouzdanost
podataka, 5. poduzete mjere i praД‡enje pacijenata.
Rezultati: Osim broja osigurane osobe, niti jedana od navedenih kontrolnih toДЌaka ne prati se kroz
bilo kakav danas poznati sustav upravljanja/kontrole kvalitete. Ugovorom i pravilnicima kvaliteta je
prepuЕЎtena uzajamnom povjerenju pruЕѕatelja zdravstvenih usluga - provoditelja preventivnih pregleda
(LOM) i osiguravatelja (HZZO). Nadalje, zbog dvostrukog izvjeЕЎД‡ivanja i naДЌina naplate kontinuiran je
trend veД‡eg prijavljenog broja pregleda osiguravatelju u odnosu na zdravstvenu statistiku pri HZJZ.
U petogodiЕЎnjem usporedivom razdoblju provedeno je u prosjeku godiЕЎnje oko 7700 preventivnih
pregleda. Indikativno, od svih uneЕЎenih podataka, jedino broj osigurane osobe ima stopostotnu
popunjenost. Kvaliteta podataka izrazito se razlikovala meД‘u pojedinim varijablama.
Nepostojanje podatka u kliniДЌki, javnozdravstveno i statistiДЌki najvaЕѕnijim varijablama kretao se u
prosjeku oko 12%, ali meД‘u svima i oko 50%, te meД‘u manje vaЕѕnima i do 90%. Kroz godine se
kvaliteta poneЕЎto poboljЕЎava te se ovi udjeli vremenom smanjuju za 1-5%. MeД‘u varijablama s najveД‡im
189
trendom poboljЕЎanja, bile su socioekonomske i bihevioralne varijable, koje su se u petogodiЕЎnjem
razdoblju ukupno kontinuirano poboljЕЎale za oko 25-40%.
ZakljuДЌak: Glavni cilj odrЕѕive uspostave ovog i sliДЌnih programa trebao bi biti da kroz sve tri
konvencionalne razine prevencije koje u sebi nominalno sadrЕѕi poboljЕЎava zdravlje nacije (vidljivo kroz
brojne pokazatelje u meД‘unarodnim usporedbama). MeД‘utim, stjeДЌe se dojam da je s vremenom
ostalo bitno samo njegovo postojanje kako bi se zadovoljio interes javnosti.
Potrebno je uvesti osnovne metode kontrole kvalitete provoД‘enja ovog progama: a) preuzeti nadzor
nad aktivnim pozivanjem pacijenata, b) hitno revidirati obrazac i uvrstiti standardizirane i preporuДЌene
stavke, a izbaciti one koje to nisu, c) aktivnije iskoristiti timove javnog zdravstva u kontroli kliniДЌke
kvalitete i pouzdanosti podataka, d) uvesti praД‡enje poduzetih mjera za pacijente s novootkrivenim
bolestima, d) razmotriti moguД‡nost uvrЕЎtavanja programa u CEZIH i ukidanja papirnatih obrazaca
DIZ - 30
PRIJEDLOG PROGRAMA SUSTAVNE PREVENCIJE KARDIOVASKULARNIH
BOLESTI U OBITELJSKOJ MEDICINI
BERGMAN-MARKOVIД† B, KatiД‡ M, JureЕЎa V, Vrdoljak D
Katedra za obiteljsku medicini, Medicinski fakultet SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
biserkabergmanmarkovic@yahoo.com
Petak
Friday
15
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Cilj: Prikazati nacrt programa prevencije kardiovaskularnih bolesti (KVB) u obiteljskoj medicini,
kreiranog u svrhu smanjenja pobola i smrtnosti od KVB u Republici Hrvatskoj (RH). Program obuhvaД‡a
prevenciju KVB i cerebrovaskularnih bolesti na razini cjelokupne populacije, riziДЌnih skupina i pojedinaca,
temeljeno na smjernicama svjetskih i nacionalnih struДЌnih druЕЎtava (Fourth Joint European Societies
Task Force on cardiovascular disease prevention in clinical practice 2007, Hrvatsko kardioloЕЎko druЕЎtvo,
Hrvatsko druЕЎtvo za hipertenziju, Hrvatsko druЕЎtvo za aterosklerozu) te na Nacionalnom programu
prevencije kardiovaskularnih bolesti u RH izraД‘enoj 2001. godine. UsuglaЕЎen je sadrЕѕaj i razraД‘ena
implementacija prevencije KVB u obiteljskoj medicini u RH.
Metode: U osoba u dobi od 40 godina treba uДЌiniti i u elektronski zdravstveni zapis (EZZ) zabiljeЕѕiti
slijedeД‡e podatke: osobna anamneza, obiteljska anamneza o ranoj KVB, uzimanje alkohola, puЕЎenje,
tjelesna aktivnost, tjelesna visina, teЕѕina, BMI, opseg trbuha, srednja vrijednost arterijskog tlaka
izmjerenog na obje nadlaktice baЕѕdarenim Еѕivinim sfigmomanometrom, razinu ukupnog kolesterola,
triglicerida i glukoze u krvi, % ukupnog 10-godiЕЎnjeg rizika fatalnog KV dogaД‘aja prema SCORE tablici
(za primarnu prevenciju). Osobe u kojih se naД‘u ДЌimbenici rizika i/ili znakovi KVB valja zbrinjavati
prema usuglaЕЎenim preporukama struДЌnih druЕЎtava.
Rezultati: Program prevencije KVB bi se ugovarao na godinu dana te bio posebno plaД‡en. PlaД‡anje
programa je u mjeseДЌnim obrocima, a izvjeЕЎД‡e lijeДЌnik mora dostavljati svaka tri mjeseca kako bi se
procijenio obuhvat pacijenata s programom i kako bi se eventualno interveniralo. Na kraju godine se
daje zavrЕЎno izvjeЕЎД‡e i u skladu s njime se korigira plaД‡anje. Sustav plaД‡anja ovisi o opsegu izvrЕЎenog
programa i progresivno se smanjuje u skladu sa izvrЕЎenjem. Kad je programom obuhvaД‡eno manje od
49% ciljne populacije ne plaД‡a se niЕЎta. Za izvrЕЎenje veД‡e od planiranog predlaЕѕe se bonus u vrijednosti
10% cijene ukupnog programa.
ZakljuДЌak: Implementacija programa prevencije KVB u obiteljskoj medicini, praД‡ena adekvatnom
legislativom i sustavom plaД‡anja postala je nuЕѕnost. Sustavnim, proaktivnim preventivnim pristupom
lijeДЌnika obiteljske medicine u identificiranju i zbrinjavanju ДЌimbenika rizika za KVB populacije za koju
skrbi, uz dodatni individualni pristup riziДЌnim skupinama, postiД‡i Д‡e se bolji rezulatati u smanjenju
pobola i smrtnosti od KVB nego epizodnim, reaktivnim pristupom kakav u RH prevladava danas.
190
SZZ - 294
PLANIRANJE BOLNIДЊKE ZDRAVSTVENE ZAЕ TITE TEMELJEM PRAД†ENJA
BOLNIДЊKE ZDRAVSTVENE POTROЕ NJE
PEZELJ DULIBA D
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Direkcija, Zagreb, Hrvatska
dubravka.pezelj-duliba@hzzo-net.hr
Petak
Friday
15
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Cilj: U posljednjih 5 godina troЕЎkovi bolniДЌke zdravstvene zaЕЎtite u Republici Hrvatskoj biljeЕѕe porast
od 36% i ДЌine 54% ukupnih troЕЎkova zdravstvene zaЕЎtite. Porast troЕЎkova uzrokovan je ДЌimbenicima
na koje ne moЕѕemo utjecati kao ЕЎto je starenje stanovniЕЎtva, napredak zdravstvene tehnologije, ali i
ДЌimbenicima na koje moЕѕemo utjecati primjerice neracionalnost sustava, moralni rizik zdravstvenih
radnika i pacijenata te neprilagoД‘enost sustava zdravstvenim potrebama. Cilj rada je prepoznavanje
ДЌimbenika na koje moЕѕemo utjecati, te utvrД‘ivanje mjera kojima Д‡emo djelovati na te ДЌimbenike kako
bi smanjili porast bolniДЌke zdravstvene potroЕЎnje.
Materijali i metode: Razradom ciklusa planiranja bolniДЌke zdravstvene zaЕЎtite, identificirani su potrebni
koraci i pokazatelji potrebni za analizu koriЕЎtenja, uДЌinkovitosti i troЕЎkova bolniДЌke zdravstvene zaЕЎtite.
Analiza je provedena na akutnim bolnicama Slavonske i Dalmatinske regije.
Rezultati: BolniДЌka zdravstvena zaЕЎtita dostupnija je u Slavonskoj regiji zbog veД‡eg broja bolnica
i veД‡eg broja postelja, te je veД‡i broj i stopa hospitalizacija u odnosu na Dalmatinsku regiju.
IskoriЕЎtenost postelja manja je u Dalmatinskoj regiji, a u obje je regije manja od 70%. Hospitalizacije
prema uzroku - dijagnozama i DTS skupinama sliДЌne su u obje regije. U Dalmatinskoj regiji u veД‡em je
postotku hospitalizacija proveden kirurЕЎki postupak nego u Slavonskoj regiji. Kompleksnost sluДЌajeva
podjednaka je u obje regije, dok je prosjeДЌna kliniДЌka sloЕѕenost (case mix indeks) viЕЎa u Dalmatinskoj
regiji. ProsjeДЌna cijena lijeДЌenja veД‡a je u Dalmatinskoj regiji. NajveД‡i porast prosjeДЌne cijene lijeДЌenja
nastupio je u obje regije uvoД‘enjem plaД‡anja po DTS-u.
ZakljuДЌak: Rezultati ukazuju da je zbog poveД‡ane dostupnosti bolnica, dio hospitalizacija u Slavonskoj
regiji nepotreban i proveden je radi dijagnostike koja se mogla provesti u specijalistiДЌko-konzilijarnoj
zdravstvenoj zaЕЎtiti. Radi promjene zdravstvene tehnologije, mala je iskoriЕЎtenost postelja u obje regije.
TroЕЎkovi su narasli uvoД‘enjem novog sustava plaД‡anja radi poДЌetne prilagodbe, ali i zlouporabe novog
sustava. Navedeno su ДЌimbenici na koje moЕѕemo utjecati uvoД‘enjem kriterija za bolniДЌko lijeДЌenje,
struДЌnih smjernica i uspostave kontrole sustava. Potrebno je dodatno educirati zdravstvene radnike
za pravilno ispostavljanje (grupiranje) raДЌuna. BolniДЌke kapacitete potrebno je prilagoditi novim
zdravstvenim tehnologijama i zdravstvenim potrebama pacijenata osobito starijoj populaciji koja je
sve brojnija, uvoД‘enjem veД‡eg broja postelja za produЕѕeno lijeДЌenje koje su jeftinije.
DIZ - 186
NEJEDNAKOSTI U BOLNIДЊKOM LIJEДЊENJU I REHABILITACIJI ISHEMIJSKE
BOLESTI SRCA I CEREBROVASKULARNE BOLESTI U HRVATSKOJ S OBZIROM
NA SPOL
IVIДЊEVIД† UHERNIK A, StevanoviД‡ R, Erceg M, TomiД‡ B
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
ana.ivicevic@hzjz.hr
Cilj: Cilj ovog istraЕѕivanja je ispitati postoje li nejednakosti izmeД‘u muЕЎkaraca i Еѕena u Hrvatskoj u
koriЕЎtenju bolniДЌkog lijeДЌenja i rehabilitacije za ishemijske bolesti srca i cerebrovaskularne bolesti.
Metode: Na temelju podataka HZJZ-a za razdoblje 2003. - 2007. godine, za ishemijske bolesti srca
i cerebrovaskularne bolesti analizirane su razlike prema spolu u dobno standardiziranim stopama
hospitalizacije i bolniДЌke rehabilitacije te u njihovom omjeru, kao i u udjelima angine pektoris, akutne
te kroniДЌne ishemijske bolesti srca u ukupnim hospitalizacijama zbog ishemijske bolesti srca.
191
Rezultati: Za ishemijsku bolest srca, stope hospitalizacija kod muЕЎkaraca su izmeД‘u 6,2 i 7,1/1.000,
a kod Еѕena izmeД‘u 2,6 i 3,1/1.000, dok stope bolniДЌkih rehabilitacija za muЕЎkarce iznose od 0,05 do
0,6/1.000, a za Еѕene od 0,02 do 0,2/1.000. Pri usporedbi udjela angine pektoris, akutne i kroniДЌne
ishemijske bolesti srca nema znaДЌajnih razlika izmeД‘u muЕЎkaraca i Еѕena. Za cerebrovaskularnu
bolest, stope hospitalizacija kod muЕЎkaraca kreД‡u se izmeД‘u 4,0 i 5,4/1.000, a kod Еѕena izmeД‘u 2,6
i 3,6/1.000, dok stope bolniДЌkih rehabilitacija za muЕЎkarce iznose od 0,6 do 1,4/1.000, a za Еѕene od
0,4 do 0,8/1.000.
Kod ishemijske bolesti srca, omjer stopa hospitalizacija i bolniДЌkih rehabilitacija u promatranom
razdoblju za muЕЎkarce se kreД‡e izmeД‘u 11,3 i 128,5 hospitalizacija na jednu rehabilitaciju te je tijekom
svih pet godina znaДЌajno manji od omjera stopa za Еѕene koji se kreД‡e izmeД‘u 15,6 i 200,9. Kod
cerebrovaskularnih bolesti, omjer stopa hospitalizacija i bolniДЌkih rehabilitacija za muЕЎkarce kreД‡e se
izmeД‘u 3,4 i 7,0 hospitalizacija na jednu rehabilitaciju te je u samo dvije od promatranih pet godina
znaДЌajno manji od omjera stopa hospitalizacija i rehabilitacija kod Еѕena koji se kreД‡e izmeД‘u 4,7 i 8,5.
ZakljuДЌak: Za ishemijsku bolest srca nejednakost izmeД‘u spolova veД‡a je za bolniДЌku rehabilitaciju,
nego za hospitalizacije, dok je to znaДЌajno manje izraЕѕeno za cerebrovaskularnu bolest. ДЊeЕЎД‡e koriЕЎtenje
bolniДЌke rehabilitacije od strane muЕЎkaraca za ishemijsku bolest srca ne moЕѕe se objasniti samo ДЌeЕЎД‡im
hospitalizacijama. Pretpostavka da se bolniДЌka rehabilitacija ДЌeЕЎД‡e koristi za akutnu, nego za kroniДЌnu
ishemijsku bolest i anginu pektoris, takoД‘er ne moЕѕe objasniti razlike, s obzirom da izmeД‘u muЕЎkaraca
i Еѕena nije bilo znaДЌajnih razlika u udjelu akutne u ukupnoj ishemijskoj bolesti srca.
SZZ - 319
TQM U POSTHOSPITALNOJ SKRBI ZA PSIHIДЊKI OBOLJELE OSOBE
JOSIPOVIД† I1, Е endula-JengiД‡ V2, Е endula-PaveliД‡ M3
Primorsko-goranska Еѕupanija, Rijeka, Hrvatska
Psihijatrijska bolnica Rab, Rab, Hrvatska
3
Hrvatski zavod za zapoЕЎljavanje, Rijeka, Hrvatska
1
2
iva.josipovic@pgz.hr
15
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
U sklopu kontinuiranog nastavka skrbi za psihiДЌki bolesne nakon otpusta iz bolnice ekspertni tim
Primorsko-goranske Еѕupanije za prioritet skrbi za starije psihiДЌki bolesne osobe uoДЌio je probleme
izostanka praД‡enja psihiДЌki bolesnih osoba po otpustu iz bolnice, poglavito onih koji Еѕive u samaДЌkim
domaД‡instvima i/ili onih ДЌije obitelji nisu u moguД‡nosti voditi adekvatnu brigu nakon hospitalizacije. Po
metodi Total quality management (TQM) definirani su glavni problemi i aktualno stanje te je izraД‘en
plan aktivnosti. Cilj Total quality management (TQM) u pogledu ovog prioriteta je u tekuД‡oj godini
poboljЕЎati patronaЕѕne aktivnosti za otpuЕЎtene iz bolnice, uspostaviti kvalitetnu komunikaciju i edukaciju
patronaЕѕnih sestara te interdisciplinarnu i intradisciplinarnu komunikaciju. Preostali konkretni zadaci
jesu formiranje grupe za pregovore sa zdravstvenim ustanovama i primarnom zdravstvenom zaЕЎtitom
kao i s odgovornim osobama u dionicima procesa. Materijalni resursi su predviД‘eni samo u dijelu
informatizacije zbog lakЕЎe komunikacije dionika. Misija tima u narednom trogodiЕЎnjem razdoblju
je metodom Total quality management (TQM) poveД‡ati intenzitet i poboljЕЎati kvalitetu skrbi te na
temelju utvrД‘enih ДЌinjenica i kontinuirane evaluacije postiД‡i transparentnost i vidljivost ovog klijentu
usmjerenog programa.
Petak
Friday
192
JZI - 235
PROMOVIRANJE ZDRAVOG STILA ЕЅIVOTA U MEГђIMURSKOJ ЕЅUPANIJI вЂ“
PROJEKT вЂњPREVENCIJOM I KOREKCIJOM DEBLJINE PRODULJIMO ЕЅIVOTвЂќ
KUTNJAK KIЕ R
Zavod za javno zdravstvo MeД‘imurske Еѕupanije, ДЊakovec, Hrvatska
kism@vip.hr
Petak
Friday
15
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Uvod: Debljina danas predstavlja jedan od najveД‡ih javnozdravstvenih problema i izazova. Obzirom da
je prema podacima HZA iz 2003. godine u Sjevernoj regiji kojoj su pripadali ispitanici iz MeД‘imurske
Еѕupanije, utvД‘eno najveД‡e breme prekomjerne tjelesne teЕѕine, debljine i abdominalne debljine, Zavod
za javno zdravstvo MeД‘imurske Еѕupanije pokrenuo je nekoliko projekata s ciljem promoviranja zdravog
stila Еѕivota.
Cilj: prikazati aktivnosti i rezultate rada projekta В«Prevencijom i korekcijom debljine produljimo ЕѕivotВ»,
kako bi se steДЌena iskustva mogla koristiti i u drugim sredinama.
Metode rada: u osmiЕЎljavanju projekta koriЕЎtene su dosadaЕЎnje spoznaje o uДЌinkovitim intervencijama
promoviranja zdravog stila Еѕivota, a u prikazu rezultata rada, podaci interne dokumentacije ZZJZ
MeД‘imurske Еѕupanije temeljeni na evidencijama aktivnosti.
Rezultati: projekt je zapoДЌeo u 9. mjesecu 2007. godine i joЕЎ je u tijeku, a provode ga lijeДЌnici,
medicinske sestre i sanitarni inЕѕenjeri iz ZZJZ MeД‘imurske Еѕupanije. UkljuДЌuje rad savjetovaliЕЎta za
prevenciju debljine, akcije analize tjelesne mase na terenu uz kraД‡e savjetovanje lijeДЌnika i motivaciju
za dolazak u savjetovaliЕЎte, izradu i distribuciju edukativnih materijala, medijske aktivnosti i istraЕѕivanje
prehrambenih navika i navika kretanja. Do sada je bilo provedeno 16 terenskih akcija sa viЕЎe od 800
sudionika, a savjetovaliЕЎte je posjetilo 317 osoba prvi put, te 31 osoba viЕЎe puta. OdrЕѕano je nekoliko
konferencija za medije, kratke medijske poruke (spotovi) na temu pravilne prehrane, tjelesne aktivnosti,
puЕЎenja, debljine i poviЕЎenog krvnog tlaka, emitirane su na lokalnoj televiziji i Radio ДЊakovcu ukupno
u periodu od 4 mjeseca, u lokalnim tjednicima je bilo objavljeno 30-tak kolumni pod nazivom В«ЕЅivimo
aktivno i zdravoВ». U projektu koristimo mnogobrojne edukativne i promidЕѕbene materijale od kojih
smo veД‡inu sami kreirali.
ZakljuДЌak: projektom smo obuhvatili preko 1000 direktnih korisnika, te gotovo 30.000 indirektnih,
a sigurno bismo postigli i puno bolje rezultate da se nismo susretali sa nedostatkom financijskih
sredstava i ljudskih resursa. Premda sa zadovoljstvom moЕѕemo konstatirati da u MeД‘imurskoj Еѕupaniji
u posljednjih nekoliko godina biljeЕѕimo znaДЌajan pad smrtnosti od srДЌano-Еѕilnih bolesti, ДЌemu su
zasigurno u odreД‘enoj mjeri pridonijeli i projekti ZZJZ MeД‘imurske Еѕupanije te drugi projekti pokrenuti
u sklopu programa В«Zdrave ЕѕupanijeВ», potrebno je uДЌiniti dodatne napore kako bismo proveli kvalitetnu
evaluaciju ovog projekta i procijenili njegov doprinos u tome.
193
DVORANA HALL: KORNATI II
Tema Topic
a) SUSTAV ZAЕ TITE ZDRAVLJA HEALTH CARE SYSTEM
Podtema Subtopic:
ZDRAVSTVENA TEHNOLOGIJA - Zdravstvena tehnologija i informacijski sustavi za 21. stoljeД‡e
HEALT CARE TECHNOLOGY вЂ“ Health care technologies and information systems for the 21st century
Usmena izlaganja Oral presentations
POZ - 29
FARMAKOEKONOMSKI POKAZATELJI POTROЕ NJE LIJEKOVA U REPUBLICI
HRVATSKOJ I GRADU ZAGREBU U 2008. GODINI
Е TAMBUK I1, Е timac D2
1
2
Jadranski Galenski laboratorij d. d., Rijeka, Hrvatska
Zavod za javno zdravstvo вЂњDr. Andrija Е tamparвЂќ, Zagreb, Hrvatska
ivanka.stambuk@jgl.hr
Petak
Friday
15
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
GeneriДЌki lijekovi uz istu uДЌinkovitost imaju znatno niЕѕu cijenu u odnosu na originalne lijekove te bi
generik u propisivanju imao prednost pred originalom.
Cilj ovog rada je utvrditi izvanbolniДЌku potroЕЎnju te ocijeniti racionalnost propisivanja kardiovaskularnih
lijekova u Gradu Zagrebu i Republici Hrvatskoj na temelju omjera propisivanja generiДЌkih i originalnih
lijekova.
Metode: Podaci o financijskim pokazateljima te podaci o broju pakovanja kardiovaskularnih lijekova,
izdranih u 2008. godini u Republici Hrvatskoj i Gradu Zagrebu, dobiveni su od Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje. Na temelju tih podataka, za lijekove Anatomsko-Terapijsko-Kemijske skupine
C izraДЌunat je broj definiranih dnevnih doza (DDD) i broj DDD na 1000 stanovnika na dan (DDD/1000/
dan). Kao farmakoekonomska mjera za ocjenu racionalnosti propisivanja utvrД‘en je indeks potroЕЎnje
generika/originalnih lijekova za Zagreb i Hrvatsku te utvrД‘ena znaДЌajnost razlike Hi kvadrat testom.
Rezultati: ZnaДЌajno viЕЎe originalnih kardiovaskularnih lijekova se propisuje u Gradu Zagrebu nego
u Republici Hrvatskoj. Index propisivanja generika prema originalnim lijekovima u Gradu Zagrebu
je 1,20 (249/208DDD/1000/dan), dok je on u Hrvatskoj 1,65 (249/151DDD/1000/dan). ZnaДЌajnost
razlike u potroЕЎnji generika izmeД‘u Zagreba i Republike Hrvatske utvrД‘ena je Hi kvadrat testom,
ДЌime je utvrД‘eno da je razlika na razini p <0,05 statistiДЌki znaДЌajna, p=0,021. NajveД‡e razlike su u
najpropisivanijim skupinama: ACE inhibitori-C09, ДЌiji je index generici/originalni lijekovi u Zagrebu
1,38, a u Republici Hrvatskoj 2,02, te u skupini hipolipemika-C10, gdje je index generici /originalni
u Zagrebu 0,96, a u Republici Hrvatskoj 1,34. Prema finacijskim troЕЎkovima index generici/originalni
lijekovi u Hrvatskoj je 1,44, dok je on u Zagrebu svega 0,96, a financijska potroЕЎnja kardiovaskularnih
lijekova u Gradu Zagrebu ДЌini 25% ukupne potroЕЎnje u Hrvatskoj.
ZakljuДЌak: Nepostojanje jedinstvenih nacionalnih smjernica te znaДЌajno veД‡i utjecaj marketinga
farmaceutske industrije u Gradu Zagrebu, ima za rezultat znaДЌajno veД‡e propisivanje originalnih
lijekova ЕЎto znaДЌajno poskupljuje troЕЎkove za lijekove. Potrebno je donijetti mjere na razini drЕѕave za
stimuliranje propisiovanja generika.
KljuДЌne rijeДЌi: izvanbolniДЌka potroЕЎnja, kardiovaskularni lijekovi, ATK/DDD klasifikacija, generiДЌki
lijekovi, Zagreb, Hrvatska
194
SZZ - 142
VISOKO-SOFISTICIRANA MEDICINSKA OPREMA U ZDRAVSTVENOM
SUSTAVU HRVATSKE
ERCEG M, Mihel S, Rodin U
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
marijan.erceg@hzjz.hrr
Petak
Friday
15
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Cilj: Prikazati rezultate snimka stanja medicinske opreme u zdravstvenom sustavu RH i usporediti s
drugim zemljama Europe.
Metode: Podaci su prikupljani putem elektronskih obrazaca koji su, zajedno s definicijama i uputama,
dostavljeni svim zdravstvenim jedinicama razine H1 (kliniДЌke, opД‡e i specijalne bolnice) i H3 (domovi
zdravlja, poliklinike, specijalistiДЌke ordinacije te trgovaДЌka druЕЎtva). Elektronski obrazac i upute
za njegovo ispunjavanje bile su dostupne na web stranicama HZJZ-a www.hzjz.hr. Sudionicima
u istraЕѕivanju bila je osigurana pomoД‡ i savjetovanje bilo putem telefona ili e-mail komunikacije.
Podaci su veД‡inom dostavljani e-mailom, a omoguД‡ena je i dostava na papirnatim obrascima faxom
ili regularnom poЕЎtom. Podaci su obuhvaД‡eni u bazu podataka koja je implementirana pomoД‡u
programskog paketa MS Access. Za meД‘unarodnu usporedbu koriЕЎtena je baza podataka OECD-a.
Rezultati: U zdravstvenom sustavu Republike Hrvatske u ustanovama javnog zdravstva evidentirano
je ukupno 51 CT jedinica (11,5/1.000.000 stanovnika), dok ih je u privatnim zdravstvenim jedinicama
zabiljeЕѕeno joЕЎ 16. Njih ukupno 67 daje stopu od 15,1/ 1.000.000 stanovnika. Stope CT jedinica na
milijun stanovnika u 2007. godini kretale su se od 30,3 u Italiji do 7,3 u MaД‘arskoj.
U zdravstvenim ustanovama javnog zdravstva evidentirano je 15 MRI ureД‘aja (3,4/1.000.000
stanovnika), dok ih je u privatnim ustanovama zabiljeЕѕeno joЕЎ 16. Ukupno je zabiljeЕѕeno 31 MRI ureД‘aj
ili 7/1.000.000 stanovnika. Stope MRI jedinica na milijun stanovnika u 2007. godini kretale su se od
18,6 u Italiji do 2,8 u MaД‘arskoj.
U zdravstvenim ustanovama javnog zdravstva zabiljeЕѕeno je 118 mamografa ili 26,6/1.000.000
stanovnika. U privatnim ustanovama zabiljeЕѕeno je joЕЎ 12 mamografa ЕЎto ukupno daje stopu od
29,3/1.000.000 stanovnika Stope mamografskih jedinica na milijun stanovnika u 2007. godini kretale
su se od 35,5 u Portugalu do 8,4 u Velikoj Britaniji.
ZakljuДЌak: PostojeД‡i resursi medicinske opreme u zdravstvenim ustanovama javnog zdravstva nisu
dostatni. Zdravstvene jedinice u privatnom vlasniЕЎtvu raspolaЕѕu sa znaДЌajnim resursima medicinske
opreme te se njenim koriЕЎtenjem moЕѕe poboljЕЎati dostupnost visoko razvijene tehnologije korisnicima
zdravstvene zaЕЎtite.
Uspostavom Registra medicinske opreme, koji bi kontinuirano pratio stanje i koriЕЎtenje medicinske
opreme u svim zdravstvenim jedinicama Republike Hrvatske, neovisno o vlasniЕЎtvu, osigurale bi se
informacije potrebne za planiranje i upravljanje ovim podsustavom.
SZZ - 71
CRODIAB WEB I UNAPRJEГђENJE DIJABETOLOЕ KE SKRBI U PRIMARNOJ
ZDRAVSTVENOJ ZAЕ TITI
POLJIДЊANIN T, Е ekerija M, Metelko ЕЅ
SveuДЌiliЕЎna klinika вЂњVuk VrhovacвЂќ, Zagreb, Hrvatska
tamara.poljicanin@idb.hr
Uvod i metode: CroDiab registar osoba sa ЕЎeД‡ernom boleЕЎД‡u je bitna sastavnica javnozdravstvenih
aktivnosti u Republici Hrvatskoj. Aktivno prijavljivanje bolesnika s razine primarne zdravstvene zaЕЎtite
poДЌinje 2006. godine te se kontinuirano odvija do danas. Primarni naДЌin prijave bolesnika za lijeДЌnike
obiteljske medicine je CroDiab WEB - sustav za prikupljanje podataka o osobama sa ЕЎeД‡ernom
boleЕЎД‡u putem Interneta, koji uz osnovnu svrhu osigurava i moguД‡nost brze i uДЌinkovite suradnje
195
s dijabetolozima i djelatnicima CroDiab registra. TakoД‘er je omoguД‡ena i analiza osnovnih kliniДЌkih
i javnozdravstvenih pokazatelja za bolesnike pojedinog lijeДЌnika. LijeДЌnici koji nisu u moguД‡nosti
svoje bolesnike prijaviti putem Interneta isto mogu uДЌiniti putem papirnatih obrazaca. Provode se
godiЕЎnji auditi u kojima se svakom lijeДЌniku koji je poslao prijave ЕЎalje odgovor s kratkom zahvalom
te ukazivanjem na eventualne propuste ili nesporazume pri vrijednostima pojedinih parametara.
OdrЕѕavaju se radionice s ciljem upoznavanja lijeДЌnika obiteljske medicine s naДЌinom djelovanja registra,
njihovim obavezama i potencijalnim benefitima za bolesnike vezanim uz prijavljivanje u registar.
Rezultati: Analizom parametara metaboliДЌke regulacije bolesnika sa ЕЎeД‡ernom boleЕЎД‡u koji su
s primarne razine zdravstvene zaЕЎtite prijavljeni bar jednom svake godine od 2006.-2008. uoДЌava
se trend sniЕѕenja HbA1c (glikirani hemoglobin; pokazatelj prosjeДЌne regulacije glukoze u zadnjem
tromjeseДЌju) s 7,87В±1,52% u 2006. na 7,39В±1,17% (p<0,001). U bolesnika koji su intermitentno
prijavljivani uoДЌava se neizraЕѕeni pad vrijednosti HbA1c koji nije statistiДЌki znaДЌajan. Od ove godine u
CroDiabWeb je uveden i Ekspertni sustav, koji lijeДЌniku obiteljske medicine prilikom unosa parametara
pojedinog bolesnika savjetuje jesu li vrijednosti unutar poЕѕeljnih granica ili ne. Na kraju pregleda
za svakog pojedinog bolesnika moguД‡e je vidjeti i ispisati analizu predefiniranih parametara uz
jednostavan grafiДЌki prikaz za lakЕЎu evidenciju i pojednostavljenje prikaza za bolesnika.
ZakljuДЌak: Potrebni su kontinuirani napori na unapreД‘enju skrbi za osobe za ЕЎeД‡ernom boleЕЎД‡u
u Hrvatskoj. VoД‘enjem CroDiab registra, uz znaДЌajne edukacijske aktivnosti na razini primarne
zdravstvene zaЕЎtite, dodatni napori ulaЕѕu se u softversku prilagodbu i olakЕЎavanje komunikacije s
tercijarnom zdravstvenom zaЕЎtitom. U konaДЌnici to omoguД‡uje poboljЕЎanje odgovarajuД‡e skrbi za sve
osobe sa ЕЎeД‡ernom boleЕЎД‡u.
SZZ - 350
KAKO LIJEДЊNICI OBITELJSKE MEDICINE OCJENJUJU INFORMATIZACIJU
SVOJIH ORDINACIJA?
ANDRIJAЕ EVIД† L, Angebrandt P, Kern J
SveuДЌiliЕЎte u Zagrebu, Medicinski fakultet, Zagreb, Hrvatska
Petak
Friday
15
Listopad
October
lidija.andrijasevic@gmail.com
PolaziЕЎte i cilj: Informatizacijom obiteljske medicine (OM) oДЌekuje se postizanje dostupnosti
i ДЌitljivosti podataka, te operabilnost podataka koja Д‡e lijeДЌniku osigurati informacije potrebne za
kvalitetno odluДЌivanje tijekom pruЕѕanja zdravstvene usluge kao i razliДЌita izvjeЕЎД‡a (javnom zdravstvu,
zdravstvenom osiguranju). InformatiДЌka rjeЕЎenja namijenjena lijeДЌnicima trebaju biti prilagoД‘ena
njihovim potrebama: rutina (izvjeЕЎД‡a/uputnice/recepti), fleksibilnost u ad hoc traЕѕenju informacija
(evaluacija rada, istraЕѕivanja), pouzdanost/sigurnost te dizajn/preglednost. Cilj ovog rada je procjena
zadovoljstva lijeДЌnika OM s postojeД‡im informatiДЌkim rjeЕЎenjima.
Metode: U presjeДЌnoj pilot-studiji provedenoj u proljeД‡e 2010. godine u namjerni uzorak ukljuДЌeno je
67 ordinacija/lijeДЌnika (odaziv je bio 64%). U skladu s preporukama STARE-HI za evaluaciju zdravstvenih
informacijskih sustava naДЌinjen je upitnik sa sljedeД‡im skupinama pitanja: ordinacija (duljina rada
lijeДЌnika u OM, broj pacijenata вЂ“ ukupno i dnevno), opseg koriЕЎtenja informatiДЌkog rjeЕЎenja (potpuno,
djelomiДЌno), te pitanja na skali 1-5 pomoД‡u kojih su lijeДЌnici ocjenjivali zadovoljstvo programom
(preglednost/dostupnost informacija, zaЕЎtiД‡enost podataka, jednostavnost pisanja uputnica/recepata
itd.).
Rezultati: Ordinacije su imale prosjeДЌno 1816 pacijenata u skrbi s prosjeДЌno 53 posjeta dnevno.
ProsjeДЌna duljina staЕѕa lijeДЌnika u OM (22 godine) pokazuje da se radi o lijeДЌnicima s iskustvom u OM.
49% lijeДЌnika koristi iskljuДЌivo elektroniДЌki oblik dokumentacije, 18% vodi dvostruku dokumentaciju
(elektroniДЌku i papirnatu), dok ostali upisuju dio podataka u papirnati a dio u elektroniДЌki zdravstveni
zapis. ProsjeДЌne ocjene pojedinih funkcija programa su sljedeД‡e: dizajn, preglednost i dostupnost
informacija ocijenjena je prosjeДЌnom ocjenom 3.8, unos opД‡ih podataka 3.6, preglednost povijesti
bolesti 3.3, jednostavnost pisanja uputnica 4.1, recepata 4.3 i bolovanja 4.1, dnevna/tjedna/mjeseДЌna
izvjeЕЎД‡a 3.8. Fleksibilnost programa u dobivanju informacija koje bi omoguД‡ile kontrolu vlastitog rada
ili istraЕѕivanja ocijenjena je prosjeДЌnom ocjenom 3.4. ZaЕЎtiД‡enost podataka pacijenata u raДЌunalu
lijeДЌnici su ocijenili ocjenom 3.0.
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
196
ZakljuДЌak: IstraЕѕivanje je pokazalo da je u informatiДЌkim rjeЕЎenjima namijenjenim OM najbolje ocijenjen
rutinski dio (uputnice/recepti/ bolovanja). Tu se moЕѕe dodati i izvjeЕЎД‡a kao i dizajn samih programa te
preglednost podataka koji se unose ili ispisuju. Najslabiju ocjenu lijeДЌnici su dali sigurnosti sustava i
podataka u njima. ZakljuДЌno, programska rjeЕЎenja zadovoljavaju u smislu davanja/dobivanja rutinskih
informacija ali zahtijevaju daljnju doradu u smislu funkcionalnosti i provjere zaЕЎtiД‡enosti podataka o
pacijentima.
SZZ - 103
UДЊINKOVITOST JAVNOZDRAVSTVENIH NADZORNIH SUSTAVA
KERN J1, Erceg M2
1
2
Е kola narodnog zdravlja вЂћAndrija Е tamparвЂњ Medicinskog fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
jkern@snz.hr
Petak
Friday
15
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Definicija i funkcija: Nadzorni sustav se definira kao вЂћkontinuirano sustavno prikupljanje, analiza
i interpretacija specifiДЌnih podataka radi planiranja, implementacije i evaluacije javnozdravstvene
prakseвЂњ. Nadzorni sustav sluЕѕi: za rano upozoravanje na moguД‡i dogaД‘aj, pri kreiranju javnozdravstvene
politike i strategije te za dokumentiranje uДЌinka javnozdravstvene intervencije odnosno kontinuirano
praД‡enje realizacije javnozdravstvenog cilja. UДЌinkovit nadzorni sustav mora moД‡i prepoznati relevantna
zdravstvena dogaД‘anja, prikupljati o njima podatke, istraЕѕiti/potvrditi da se je izvjesni zdravstveni
dogaД‘aj dogodio, dati povratnu informaciju onome tko je podatke proslijedio u nadzorni sustav, te
proslijediti informaciju na viЕЎe razine u sustavu zdravstva. VaЕѕna funkcija je i moguД‡nost promptnog
izvjeЕЎtavanja, periodiДЌno ili na zahtjev.
PodruДЌje javnozdravstvnog nadzora: Predmet javnozdravstvenog nadzora su bolesti u humanoj/
veterinarskoj medicini, lijekovi, nuspojave, medicinski ureД‘aji, riziДЌna ponaЕЎanja/nesreД‡e, zaЕЎtita na
radnom mjestu i sl. U Europskom centru (ECDC) kao najvazniji nadzirani problemi su sljedeД‡i: rezistencija
na antibiotike, klimatske promjene, pandemija gripe H1N1, sezonska gripa, HIV i tuberkuloza. HZJZ
u suradnji s mreЕѕom Еѕupanijskih zavoda, prikuplja podatke o zdravstvenim djelatnicima, umrlim
osobama, hospitalizacijama, porodima, prekidima trudnoД‡e, ovisnicima, profesionalnim bolestima,
ozljedama na radu, prijavi zaraznih bolesti, prijavi oboljelih od gripe, tuberkulozi, AIDS-u, koriЕЎtenju
primarne zdravstvene zaЕЎtite, pobolu i potroЕЎnji cjepiva, o nuspojavama cjepiva te izvjeЕЎД‡a laboratorija
za mikrobioloЕЎku dijagnostiku. Postoji i niz registara, modul zdravstvene ekologije i dr.
Stanje/stupanj nadzora: Svi navedeni izvori ispunjavaju neku funkciju koju nadzorni sustav treba
imati. MeД‘utim, izvjeЕЎД‡ivanje ide sa zadrЕЎkom (osim za epidemije) uz razne oblike komunikacije (faks/
telefon/elektroniДЌki). Informacije se publiciraju godiЕЎnje i dostupne su na web-u. Koriste se u izradi
strateЕЎkih dokumenata i planova zdravstvenog sustava. Podaci se dostavljaju nizu meД‘unarodnih
institucija (WHO, EUROSTAT-u, OECD-u), te meД‘unarodnim projektima (MONE, I2SARE, itd.).
ZakljuДЌak: Glavni problem postojeД‡ih javnozdravstvenih nadzornih sustava u Hrvatskoj je najДЌeЕЎД‡e
neaЕѕurnost stanja вЂ“ podaci stiЕѕu sa zadrЕЎkom (u izvoriЕЎnim ustanovama se biljeЕѕe na propisanim
formularima i ЕЎalju periodiДЌno) tako da informacije kasne. Problem je i nepostojanje uДЌinkovite mreЕѕe
za prihvat podataka i za diseminaciju informacija koje nadzorni sustav proizvede. Valjano rjeЕЎenje
moЕѕe biti uspostavljanje informacijsko-komunikacijske mreЕѕe koja Д‡e podatke iz izvoriЕЎta (npr. iz
elektroniДЌkog zdravstvenog zapisa) direktno prenijeti u nadzorni sustav, a informacije koje taj sustav
proizvede dostavljati promptno zainteresiranim stranama.
197
DIZ - 363
A HEALTH INDICATOR SET FOR TAJIKISTAN вЂ“ COMPARISON WITH SEE COUNTRIES
BARDEHLE D
School of Public Health, Department of Epidemiology & International Public Health, University of
Bielefeld, Bielfeld, Germany
doris.bardehle@uni-bielefeld.de
SZZ - 174
PROCJENA ZDRAVSTVENIH TEHNOLOGIJA (ENGL. HEALTH TECHNOLOGY
ASSESSMENT, HTA) U HRVATSKOJ
HUIД† M
Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu, Zagreb, Hrvatska
mirjana.huic@aaz.hr
Procjena zdravstvenih tehnologija je multidisciplinaran, struДЌan, nepristran, objektivan, temeljen na
principima medicine utemeljene na dokazima i transparentan proces procjene kliniДЌke uДЌinkovitosti
Petak
Friday
15
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Background: Health Information System is important for countries in transition and all developing
countries. The big distance between the level of health information system in developed and developing
countries led to actions within the countries and from International Organizations like WHO.
Methods: The Minimum Health Indicator Set (MHIS) was developed for all 10 countries of South
Eastern Europe and funded by DAAD. The objective was to establish an indicator set with 30 health
indicators. The project started during the years 2001 вЂ“ 2003 and was continued up to 2006.
In 2010 started the EU funded project вЂњSupport to the Health Management Information System
(HMIS)вЂќ for Tajikistan. The main aspects of the project are the modernization of the health information
system, the installation of a health indicator set, the review of the primary and secondary form sheets
and the review and computerization of civil registration system.
Results: The MHIS for SEE countries was developed within the Programs for Training and Research
in Public Health. Comparable health Indicators have been analyzed for the years 1990-2004. The
indicators covered the topics:
- demographic, socioeconomic indicators 5
- mortality-based indicators 16
- morbidity, disability, hospital discharges
3
- lifestyle, environment
0
- health care resources
4
- health care utilization, expenditure
2
- maternal, child health
2
The Health indicator set for Tajikistan should be developed on the basis of a draft set of 834 indicators.
Within the revision the following targets are envisaged:
- realization of first step with 3 groups of high priority health indicators (19 MDG indicators, 14
National Strategy Health Indicators, 13 Poverty Reduction Strategy Indicators)
- reduction of the number of health indicators to ca. 300 indicators
- give the indicators a structure and an identifier
- create a meta database
- computerization of the health indicator set
Conclusion: The advantage in Tajikistan is the government program to create a country wide
health indicator set for the state, the oblast and the rayon levels as well as for the facility level. The
disadvantage is the lack of qualified manpower and of technical prerequisites.
198
i sigurnosti, uz ekonomsku analizu (kao zlatni standard, analiza troЕЎka i uДЌinkovitosti (engl. CEA,
cost-effectiveness analysis), odnosno analiza troЕЎka i probitaka (engl. CUA, cost-utility analysis)
novih ili veД‡ postojeД‡ih zdravstvenih tehnologija (lijekova, medicinskih proizvoda, kiruЕЎkih procedura,
dijagnostiДЌkih postupaka, kao i ostalih tehnologija s podruДЌja prevencije, dijagnostike, lijeДЌenja i
rehabilitacije), uzimajuД‡i u obzir etiДЌka, socijalna, pravna i organizacijska naДЌela. Osnovni cilj procjene
zdravstvenih tehnologija je davanje nepristrane, struДЌne, objektivne i transparentne preporuke o
opravdanosti primjene nove tehnologije ili zamjeni dosadaЕЎnje zdravstvene tehnologije. Glavni
korisnici procjena zdravstvenih tehnologija u svijetu su Ministarstva zdravstva (za donoЕЎenje odluka
o kapitalnim investicijama u zdravstvu, donoЕЎenja novih zdravstvenih programa), nositelji drЕѕavnih (u
svrhu njihovog donoЕЎenja odluke o stavljanju novih lijekova na drЕѕavne Liste lijekova, kao i medicinskih
proizvoda i drugih tehnologija, te odluka o njihovom potpunom ili djelomiДЌnom pokrivanju troЕЎkova)
i privatnih zdravstvenih osiguranja te Uprave bolnica, u svrhu daljnjeg donoЕЎenja konaДЌne objektivne
odluke u zdravstvenoj politici (engl. Evidence-based health care policy and decision-making). Naravno
da su korisnici i zdravstveni djelatnici, njihova struДЌna druЕЎtva, farmaceutska industrija te kao najvaЕѕniji
krajnji korisnici bolesnici i njihove udruge, odnosno druЕЎtvo u cjelini, zbog posljediДЌnog poboljЕЎanja
kvalitete i uДЌinkovitosti zdravstvene zaЕЎtite.
Cilj je ovog rada dati pregled dosadaЕЎnjih i buduД‡ih aktivnosti Odjela za razvoj, istraЕѕivanje i zdravstvene
tehnologije Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu, kao javne, neovisne institucije koja na
nacionalnoj razini provodi postupak procjene zdravstvenih tehnologija i osigurava bazu podataka
procijenjenih zdravstvenih tehnologija; ukazati na potrebu edukacije osnovnih korisnika navedenih
procjena i svih sudionika u procesu procjene zdravstvenih tehnologija; te prikazati meД‘unarodnu
suradnju i aktivno sudjelovanje u Europskom projektu вЂћEUnetHTA Joint ActionвЂњ do 2012. godine.
SZZ - 271
Petak
Friday
15
Listopad
October
DEKLARACIJA O E-ZDRAVLJU
Odbor za e-zdravlje: BERGMAN MARKOVIД† B, DeЕѕeliД‡, Erceg M, Heim I, Huber Z, Ilakovac I, Kern J,
KovaДЌiД‡ L, MaД‘ariД‡ M, Margan A, Pale P, PejakiД‡ P, Richter R, Trnka B, VuletiД‡ S
Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Zagreb, Hrvatska
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
jkern@snz.hr
Definicija i funkcija: E-zdravlje je zajedniДЌki naziv za razvoj i primjenu informacijskih i komunikacijskih
tehnologija (IKT) u sustavu zdravstva kako za potrebe zdravstvenih profesionalaca (rutinski odnosno
profesionalni rad; kontinuiranu edukaciju odnosno cjeloЕѕivotno uДЌenje; evaluaciju profesionalnog rada
i istraЕѕivanja) tako i za potrebe svih graД‘ana (brigu za vlastito zdravlje; informiranje o funkcioniranju
zdravstvenog sustava; pouzdanost zdravstvenih informacija na internetu).
Pretpostavke za unapreД‘enje e-zdravlja: E-zdravlje zahtijeva ukljuДЌivanje zdravstvenih djelatnika
raznih profila u medicinskoinformatiДЌke timove ЕЎto podrazumijeva dodatna znanja i promjenu naДЌina
rada u zdravstvu. Korisnici sustava koji se temelji na IKT-u moraju biti ukljuДЌeni u osmiЕЎljavanje sustava,
ispitivanje, kontinuirano praД‡enje te evaluaciju a prije svega u obrazovanje. Sva programska rjeЕЎenja
dizajnirana za razliДЌite razine u zdravstvenom sustavu moraju biti kompatibilna kako bi se osigurala
integralnost zdravstvenih informacija. Moraju biti funkcionalna (osigurati informacije za svakodnevni
rad s pacijentima, unapreД‘ivanje kvalitete medicinskog rada, podatke za zdravstveno-statistiДЌka
izvjeЕЎД‡a i potrebe poslovanja) i sigurna (zaЕЎtita podataka i sustava u cjelini). Normiranost je preduvjet
za valjano funkcioniranje sustava. Zakonska regulativa mora u potpunosti pokriti e-zdravlje.
ZakljuДЌak: S obzirom na zahtijevanu funkcionalnost e-zdravlja, osnovni izvor podataka u zdravstvenom
sustavu mora biti elektroniДЌki zdravstveni zapis (EZZ). Kao takav EZZ treba sluЕѕiti dnevnom medicinskom
radu, opskrbljivati podacima zdravstveno-statistiДЌka periodiДЌna izvjeЕЎД‡a, registre i svaka druga
izvjeЕЎД‡a o sustavu zdravstva. Izgradnja sustava elektroniДЌkih medicinskih zapisa mora biti usklaД‘ena s
europskom inicijativom u podruДЌju e-zdravlja. Prije uporabe svaki informacijski sustav u zdravstu kao
svi njegovi elementi moraju proД‡i postupak certifikacije (provjera funkcionalnosti, sigurnosti podataka
i sustava te interoperabilnosti). Za tu je svrhu potrebno postaviti primarne kriterije kojima proizvod
treba udovoljavati, ustanoviti tijelo koje Д‡e provoditi postupak certificiranja, definirati razdoblje za koji
Д‡e certifikat vrijediti kao i uvjete za potencijalnu re-certifikaciju proizvoda.
199
Podtema Subtopic:
ZDRAVSTVENI DJELATNICI вЂ“ Obrazovanje, razvoj, uloga u sustavu zdravstva
HEALTH CARE PROFESIONALS вЂ“ Education, development and the role within the health care system
Poster prezentacije Poster presentations
SZZ - 200
THE ROLE OF PATIENT IN HEALTH PROFESSIONALS DEVELOPMENT REVIEW
OF THE LITERATURE
DANДЊEVIД†-GOJKOVIД†, M
Public Health Institute of Federation B&H, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
mdancevic@yahoo.com
SZZ - 205
ZAЕ TO STUDENTI 6. GODINE MEDICINE NASTAVU IZ MEDICINSKE ETIKE
NE SMATRAJU VAЕЅNOM?
MURGIД† L, PavlekoviД‡ G, BrboroviД‡ O
Е kola narodnog zdravlja "Andrija Е tampar" Medicinskog fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
lmurgic@snz.hr
Medicina je djelatnost u kojoj se postavljaju strogi etiДЌki zahtjevi. Napretkom znanosti i tehniДЌkih
moguД‡nosti etiДЌka pitanja postaju sve kompleksnija. Proces medicinske edukacije oblik je moralnog
usavrЕЎavanja kod kojeg formalna nastava etike saДЌinjava samo mali dio. Iako se zadnjih godina na
fakultetima ЕЎirom svijeta mnogo raspravlja o nastavi iz medicinske etike i gotovo je svugdje (pa i
na naЕЎem zagrebaДЌkom fakultetu u akademskoj godini 1995./96.) uvedena kao poseban kolegij,
prisutan je manjak istraЕѕivanja o navedenoj edukaciji, a glavne nastavne metode koje se koriste imaju
znaДЌajnih nedostataka. PosljediДЌno, mnogi studenti ne prihvaД‡aju visoko teoretski pristup nastavi iz
Petak
Friday
15
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Background: Globalization and changes in the world that have criticised traditional health models
of service delivery as inefficient and insufficient to patientвЂ™s demands influenced to more active
involvement of users.
The aim of this paper is to determine whether the idea of user groups and/or
patients as trainers/educators/teachers of health staff is justified.
Methods: Systematic review of relevant English language studies in last 10 years through electronic
medical database.
Results: By search terms, only 10 full articles assessed by inclusion criteria. taking them as relevant for
comparison with B&H situation. Results were pooled within health topic and described qualitatively
and tabulated, evaluating patientsвЂ™ satisfaction, different forms of education and sites performances
as well as thematic options. Additional resources have provided actual results from locally recognized
patientвЂ™s and advocacy associations among NGOвЂ™s and patientвЂ™s group concerning training activities
in B&H that target health professionals. Appropriateness is defined largely in terms of patient
involvement in learning and varies by service and setting, but also, country tradition. Current practice
in B&H, initiated more as the democratization process rather than litigation, has rather passive than
active form of patientвЂ™s engagement, mostly in research and in public debates. The possibility of
sheared responsibility that could improve health reform process in the country shouldnвЂ™t be neglected.
Conclusion: Broad published evidence on how to improve services by training health staff exists
globally. Interventions run by users are possible and involve clinical, patient and societal perspectives
are increasing.
200
tog predmeta.
Nastava iz medicinske etike nastoji dati pregled i razmotriti ulogu moralnih vrijednosti u lijeДЌnikovom
odnosu s pacijentima, kolegama i druЕЎtvom, kako bi studenti buduД‡i lijeДЌnici prepoznali i integrirali
etiДЌke principe u svoju kliniДЌku praksu.
U radu su prikazani stavovi studenata 6. godine o vaЕѕnosti nastave iz medicinske etike usporedno
sa stavovima o vaЕѕnosti anatomije i kliniДЌkih predmeta te su prikazani s obzirom na izbor buduД‡e
specijalizacije. U istraЕѕivanju su obuhvaД‡eni podaci dobiveni anonimim upitnikom tijekom 5 uzastpnih
akademskih godina (2006. - 2010.), ukupno 804 ispitanika.
Rezultati pokazuju izrazito nisko miЕЎljenje o vaЕѕnosti nastave iz medicinske etike koju gotovo polovica
ispitanika i treД‡ina ispitanica smatra nevaЕѕnom (ocjena 1 i 2, u rasponu ocjena od 1 вЂ“ najniЕѕe do 5
najviЕЎe) a samo 27% muЕЎkih i neЕЎto viЕЎe Еѕenskih ispitanika (39%) smatra vaЕѕnom (ocjena 4 i 5) naprema
vaЕѕnosti anatomije kao predkliniДЌkog predmeta i kliniДЌkih predmeta koje preko 90% studenata smatra
vaЕѕnima. ProsjeДЌna ocjena kliniДЌkih premeta je 4,92, anatomije 4,53 a medicinske etike 2,99, s time da
postoji znaДЌajna razlika izmeД‘u studenata (2,71) i studentica (3,14).
Edukacija iz medicinske etike treba biti kontinuirani proces tijekom studija kao i tijekom cijele lijeДЌniДЌke
prakse. S obzirom da manjak kontinuiteta nastave iz medicinske etike uzrokuje smanjenu percepciju
njene vaЕѕnosti, od presudne je vaЕѕnosti uloga i primjer nastavnika/mentora. Poznato je da na razvoj
sustava vrijednosti i etiДЌke stavove studenata veliki utjecaj ima suptilniji, manje prepoznatljiv вЂћskriveni
kurikulumвЂњ.
JZI - 114
STAVOVI MEDICINSKIH SESTARA O VAЕЅNOSTI MEГђUSEKTORSKE
SURADNJE U PREVENCIJI INTIMNOG PARTNERSKOG NASILJA
Petak
Friday
15
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
RACZ A
Zdravstveno veleuДЌiliЕЎte, Zagreb, Hrvatska
aleksandar.racz@zvu.hr
Uvod: Intimno partnersko nasilje proЕѕima sve strukture veД‡ine druЕЎtava i predstavlja izrazito ЕЎtetnu
i vrlo raЕЎirenu, meД‘utim u nas nedovoljno istraЕѕenu druЕЎtvenu pojavu. Uspostava meД‘usektorske
suradnje na podruДЌju prevencije intimnog partnerskog nasilja u znaДЌajnoj mjeri ovisi kako o jasnoД‡i
vlastite profesionalne uloge, tako i o stavovima medicinskih sestara prema suradniДЌkim sluЕѕbama koje
sukladno zakonskim obvezama moraju ukljuДЌivati nakon susreta sa Еѕrtvama intimnog partnerskog
nasilja.
Cilj: U radu se prouДЌava vaЕѕnost koju medicinske sestre pridaju vlastitoj struci i stavovi medicinskih
sestara o ulozi i vaЕѕnosti komplementarnih sluЕѕbi (policija, pravosuД‘e, socijalna skrb, nevladine uloge)
u prevenciji intimnog partnerskog nasilja i pomoД‡i Еѕrtvama, te stavovi o meД‘usektorskoj suradnji
izmeД‘u navedenih sektora.
Metode: IstraЕѕivanje je provedeno tijekom 2009. na sluДЌajnom, stratificiranom uzorku 600 medicinskih
sestara svrstanih u dva stratuma: 250 izvanbolniДЌkih (patronaЕѕna sluЕѕba, ordinacije obiteljske medicine
i ustanove za pomoД‡ i njegu u kuД‡i) i 350 bolniДЌkih sestara (opД‡e i kliniДЌke bolnice).
Rezultati: Na razini ukupnog uzorka na Liekertovoj skali (1 najmanja vaЕѕnost - 5 najviЕЎa vaЕѕnost)
sumarnom analizom aritmetiДЌkih sredina procijenjene vaЕѕnosti pojedinih sluЕѕbi u prevenciji intimnog
partnerskog nasilja moЕѕe se uoДЌiti da medicinske sestre najveД‡u znaДЌaj vaЕѕnost ripisuju policiji (3,62) i
pravosuД‘u (3,60), neЕЎto manju socijalnoj sluЕѕbi (3,46), dok manje vaЕѕnima smatraju vlastiti zdravstveni
sustav (2,73), a gotovo posve nevaЕѕnim udruge civilnog druЕЎtva (1,62). Vlastiti zdravstveni sustav
najvaЕѕnijim procjenjuje tek 11,3% medicinskih sestara, dvostruko viЕЎe ih najznaДЌajnijim procjenjuje
policiju (26,3%) i socijalne sluЕѕbe (26,5%), dok ih trostruko viЕЎe najvaЕѕnijim procjenjuje pravosuД‘e
(33,5%). Vrlo je zabrinjavajuД‡e ЕЎto tek 3% medicinskih sestara najvaЕѕnijim smatra Еѕenske udruge kao
dijelove civilnog sektora. Upravo suprotno, ДЌak 30,5% ih nevladine organizacije smatra malo, a ДЌak
64,3% i najmanje vaЕѕnim za rjeЕЎavanje problema nasilja nad Еѕenom. Iako veД‡ pri sumnji na moguД‡nost
izloЕѕenosti nasilju nad pacijenticom medicinske sestre trebaju kontaktirati pored policije i socijalnu
sluЕѕbu, za uspostavu efikasne meД‘usektorske suradnje sa socijalnom sluЕѕbom vrlo je oteЕѕavajuД‡a
201
izrazito negativnu ocjenu rada socijalnih sluЕѕbi unatoДЌ ДЌinjenici da ih preko 83% nikada u svojoj
sestrinskoj praksi nisu s njima ostvarile bilo kakav kontakt. Analiziraju li se stoga samo odgovori onih
medicinskih sestara koje su izjavile da su imale kontakt sa socijalnom sluЕѕbom, ponovno dolazimo do
vrlo zabrinjavajuД‡ih 76,8% onih koje su stekle sumnju u uДЌinkovitost mehanizama koje CZSS stoje na
raspolaganju, 68,7% onih koje imaju bojazan da prijavu nadleЕѕni neД‡e ozbiljno shvatiti, te 69,7% onih
koje nisu dobile nadu da Д‡e CZSS iЕЎta konkretno uДЌiniti za Еѕrtvu nasilja. Iako je istraЕѕivanje provedeno
na naДЌin da su ispitanice bile podijeljene u nekoliko stratuma s obzirom na mjesto rada, a time i
razliДЌitu incidenciju neposrednih posljedica izloЕѕenosti nasilju meД‘u pacijenticama s kojima se u radu
susreД‡u, jednosmjernom analizom varijance uz razinu rizika od 2% i Scheffe-ovim 'post hoc' testom
utvrД‘ene su statistiДЌki znaДЌajne razlike u stavovima sestara samo pri procjeni vaЕѕnosti pravosuД‘a
kojem patronaЕѕne sestre pripisuju najveД‡i, a zaposlene u ustanovama za pomoД‡ i njegu najmanji
znaДЌaj, dok u ostalim opisanim sluДЌajevima nije bilo znaДЌajnih razlika u stavovima medicinskih sestara
s obzirom na razinu zdravstvene zaЕЎtite u sustavu zdravstva na kojoj rade.
ZakljuДЌak: Iako sloЕѕenost problema zahtijeva multidisciplinarno, kontinuirano i koordinirano djelovanje
brojnih javnih sluЕѕbi, nedovoljna jasnoД‡a vaЕѕnosti vlastite profesionalne uloge te prenaglaЕЎeno davanje
vaЕѕnosti represivnom policijskom aparatu, uz brojne predrasude prema socijalnoj sluЕѕbi, te potpuno
neprepoznavanje vaЕѕnosti udruga civilnog druЕЎtva u ovom trenutku predstavljaju snaЕѕne prepreke
razvijanju kvalitetnije interdisciplinarne suradnje medicinskih sestara i komplementarnih struka na
prepoznavanju i zaЕЎtiti Еѕena Еѕrtava intimnog partnerskog nasilja.
KljuДЌne rijeДЌi: obiteljsko nasilje, intimno partnersko nasilje, intersektorska suradnja
JZI - 182
STAVOVI HRVATSKIH ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA O SPRJEДЊAVANJU
NESREД†A I POVEД†ANJU SIGURNOSTI DJECE PREDЕ KOLSKE DOBI
CRNICA V1, MujkiД‡ A1, MiЕЎkulin M2, SrДЌek I3
Е kola narodnog zdravlja "Andrija Е tampar" Medicinskog fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Katedra za
socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zaЕЎtite, Zagreb, Hrvatska
2
SveuДЌiliЕЎte J. J. Strossmayera u Osijeku, Katedra za javno zdravstvo, Osijek, Hrvatska,
3
Dom zdravlja Sisak, Ispostava Hrvatska Kostajnica, Hrvatska Kostajnica, Hrvatska
1
Ozljede su vodeД‡i uzrok smrti kod djece nakon dojenaДЌke dobi te je od njihovih posljedica u razdoblju
od 1995. do 2008. godine u Hrvatskoj umrlo 2553 djece. NesreД‡e koje uzrokuju te ozljede dokazano su
sprjeДЌive, a prikladni preventivni programi vaЕѕno druЕЎtveno ulaganje. Poznavanje stavova zdravstvenih
djelatnika prema sprjeДЌavanju nesreД‡a i poveД‡anju sigurnosti djece predЕЎkolske dobi vaЕѕno je zbog
uloge tih stavova kao moguД‡ih predskazatelja aktivnog sudjelovanja zdravstvenih djelatnika u
programima ДЌiji je cilj smanjenje bremena nesreД‡a. Cilj ove studije bio je ispitati stavove patronaЕѕnih
sestara, pedijatara, lijeДЌnika opД‡e medicine (LOM) i ginekologa. IstraЕѕivanje je provedeno u sklopu
projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i ЕЎporta вЂњSprjeДЌavanje nesreД‡a i poveД‡anje sigurnosti djece
predЕЎkolske dobiвЂќ. Provedena je anonimna anketa koja je sadrЕѕavala pitanja znanja i pitanja o stavovima
vezanim uz sprjeДЌavanje nesreД‡a i poveД‡anje sigurnosti. Uzorak se sastojao od 175 patronaЕѕnih sestara,
91 pedijatra, 51 lijeДЌnika opД‡e medicine i 29 ginekologa. Pitanja o stavovima, koja razmatramo u
ovome radu, bila su formulirana kao 13 izjava koje opisuju stavove vezane uz odgoj znaДЌajne za
sigurnost djeteta. Djelatnici su se s izjavama mogli sloЕѕiti (vrijednost 1), bit neodluДЌni ( vrijednost 2) ili
se ne sloЕѕiti (vrijednost 3). Dobiveni rezultati pokazuju da veД‡ina zdravstvenih djelatnika ima ispravne
stavove koji omoguД‡uju spreДЌavanje nesreД‡a i poveД‡anje sigurnosti. Na primjer, nitko od zdravstvenih
djelatnika se ne slaЕѕe sa izjavom da вЂњMale koliДЌine alkohola neД‡e ЕЎtetiti predЕЎkolskome djetetuвЂќ
(srednja vrijednost 1 za sve djelatnike) kao niti sa izjavom da вЂњAko je dijete predЕЎkolske dobi zloДЌesto
pred gostima, treba ga zakljuДЌati u sobu dok gosti ne oduвЂќ (srednja vrijednost 1 za sve djelatnike). S
druge strane, postoji dio djelatnika koji se slaЕѕe ili je neodluДЌan oko izjave da вЂњZdravstveni djelatnik
treba ДЌuvati profesionalnu tajnu ako mu se dijete povjeri da je zlostavljanoвЂќ (srednja vrijednost za
patronaЕѕne sestre 1.5, za pedijatre 1.3, te 1.2 za LOM i ginekologe). Ciljanom edukacijom moguД‡e je
unaprijediti stavove zdravstvenih djelatnika, a s obzirom na navedeni broj smrtnih ishoda od nesreД‡a,
15
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
vanja.crnica@snz.hr
Petak
Friday
202
vaЕѕno je osmisliti upravo takve obrazovne programe koji Д‡e pomoД‡i zdravstvenim djelatnicima da
svoje ispravne stavove prenesu roditeljima i djeci u svakodnevnome radu.
JZI - 257
DOPRINOS LJEKARNIKA U PREVENCIJI I LIJEДЊENJU Е EД†ERNE BOLESTI
GOVORДЊINOVIД† T, Huml D
Hrvatska ljekarniДЌka komora, Zagreb, Hrvatska
tihana@hljk.hr
Petak
Friday
15
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da viЕЎe od 220 milijuna ljudi u svijetu boluje od
ЕЎeД‡erne bolesti te da Д‡e se ovaj broj i udvostruДЌiti do 2030. godine.
Prema podacima iz 2008. godine, Hrvatska ima viЕЎe od 183.000 dijabetiДЌara. Sumnja se da otprilike isti
broj ljudi niti ne zna da boluje od ЕЎeД‡erne bolesti, a dodatno zabrinjava i podatak Svjetske zdravstvene
organizacije koja je u 2000. godini procijenila da Д‡e Hrvatska dostiД‡i brojku od oko 180.000 dijabetiДЌara
вЂћtekвЂњ u 2030. godini.
Е eД‡erna bolest i njezine komplikacije imaju znaДЌajan uДЌinak na oboljele, njihove obitelji, zdravstveni
sustav i zemlju.
IstraЕѕivanja su pokazala da sveobuhvatno lijeДЌenje ЕЎeД‡erne bolesti koje ukljuДЌuje sniЕѕenje vrijednosti
HbA1c za 1%, pozitivne promjene u Еѕivotnom stilu te edukaciju bolesnika mogu prevenirati ili odgoditi
poДЌetak odnosno usporiti razvoj dugoroДЌnih komplikacija ЕЎeД‡erne bolesti.
Ljekarnici u Hrvatskoj trenutno nemaju vaЕѕnu ulogu u procesu prevencije i lijeДЌenja ЕЎeД‡erne bolesti.
LijeДЌnici propisuju i prate terapiju, no u velikom broju sluДЌaja radi svojih prenatrpanih rasporeda kao i
drugih razloga, nisu u moguД‡nosti pruЕѕiti kvalitetniju skrb.
Edukacija zajednice i bolesnika je vaЕѕan segment u prevenciji i lijeДЌenju ЕЎeД‡erne bolesti. Ljekarnici kao
uvijek i svuda dostupni, najposjeД‡eniji zdravstveni struДЌnjaci i eksperti o lijekovima, imaju izvanrednu
priliku educirati i savjetovati pacijente te pratiti njihovu terapiju.
Brojne studije su pokazale da su savjetovanja o ЕЎeД‡ernoj bolesti koja provode ljekarnici dovela do bolje
regulacije razine ЕЎeД‡era u krvi, smanjila broj komplikacija i prijema u bolnice te takoД‘er poboljЕЎala
kvalitetu Еѕivota dijabetiДЌara i smanjila troЕЎkove zdravstva. TakoД‘er, pruЕѕanjem kontinuiranih mjerenja
u ljekarnama, u ovom sluДЌaju ЕЎeД‡era u krvi, ljekarnici mogu otkriti veliki broj neprepoznatih sluДЌajeva
oboljenja od ЕЎeД‡erne bolesti.
Kako bi se popravila kvaliteta Еѕivota dijabetiДЌara i osoba koje bi mogle oboljeti od ЕЎeД‡erne bolesti,
smanjile komplikacije bolesti, ali i smanjili troЕЎkovi lijeДЌenja, ljekarnici u Hrvatskoj, u suradnji s drugim
zdravstvenim struДЌnjacima, bi trebali zapoДЌeti s pruЕѕanjem dodatne usluge mjerenja ЕЎeД‡era u krvi i
savjetovanja o ЕЎeД‡ernoj bolesti i njezinim komplikacijama.
SZZ - 128
EDUKACIJA ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA PRIMORSKO-GORANSKE
ЕЅUPANIJE O PRIJAVLJIVANJU SUMNJE NA NASILJE U OBITELJI
JANKOVIД† S1, Rukavina LazareviД‡ I1, Vlah N1, BenДЌeviД‡ Striehl H2
1
2
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske Еѕupanije, Rijeka, Hrvatska,
Medicnski fakultet SveuДЌiliЕЎta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska
suzana@zzjzpgz.hr
Cilj: Prikazati rad Odsjeka za prevenciju nasilja PGЕЅ-a u pripremi, provoД‘enju i evaluaciji edukacije
zdravstvenih djelatnika o prijavljivanju sumnje na nasilje u obitelji.
203
Metode: Primorsko вЂ“ goranska Еѕupanija izradila je Akcijski plan вЂњSigurna kuД‡aвЂќ kojim odreД‘uje
strategiju prevencije nasilja, u koji ukljuДЌuje i Odsjek za prevenciju nasilja NZZJZ PGЕЅ. Zakon o zaЕЎtiti
od nasilja u obitelji (NN 116/03) obvezuje struДЌnjake koji profesionalno doД‘u u kontakt s Еѕrtvama
nasilja na prijavu sumnje na nasilje. Zdravstveni djelatnici ДЌesto prvi mogu primijetiti je li pacijent
izloЕѕen nekom obliku nasilja. Obzirom na to, pokrenuta je njihova edukacija u suradnji s Policijskom
upravom, Centrom za socijalnu skrb, DrЕѕavnim odvjetniЕЎtvom i udrugama. Teme predavanja u trajanju
od 4 sata jesu: MehaniДЌke ozljede i simptomi fiziДЌkog zlostavljanja, Postupanje policijskih sluЕѕbenika
u istraЕѕivanju prekrЕЎajnih i kaznenih djela nasilja u obitelji, Nasilje u obitelji-psiholoЕЎko-psihijatrijski
aspekti, Uloga centra za socijalnu skrb u prevenciji obiteljskog nasilja. Svrha edukacije je sekundarna
i tercijarna prevencija obiteljskog nasilja. Upitnik koji se popunjava prije edukacijeodnosi se na
dosadaЕЎnja iskustva s nasiljem i njegovim prijavanjem. Drugim upitnikom, nakon teДЌaja provjeravamo
steДЌena znanja na edukaciji (kome i na kakvim obrascima nasilje prijaviti, je li za prijavu potreban
pristanak Еѕrtve, prepoznavanje znakova fiziДЌkog i psihiДЌkog zlostavljanja, koji su najДЌeЕЎД‡i propusti
prijavljivanja tjelesnog ozlijeД‘ivanja te najДЌeЕЎД‡i razlozi ЕЎutnje Еѕrtva nasilja). Polaznicima je podijeljena
broЕЎura "Postupnik вЂ“ vrste nasilja i naДЌini prijavljivanja nasilja".
Rezultati: Educirano je 120 zdravstvenih djelatnika iz PGЕЅ-a: 28 (od 193) timova obiteljske medicine iz
Rijeke i otoka Krka koji skrbe o 43 623 pacijenata), 14 timova ЕЎkolske medicine (100%) i 53 patronaЕѕne
sestare (81,5%). Ostvarena je odliДЌna suradnja s patronaЕѕnim sestrama i timovima ЕЎkolske medicine,
no loЕЎija s timovima obiteljske medicine. Nakon teДЌaja, polaznici teДЌaja i predavaДЌi uspostavili su bolju
suradnju, viЕЎe i kvalitetnije meД‘usobno komuniciraju pri rjeЕЎavanju nedoumica i problema vezano uz
prevenciju nasilja.
ZakljuДЌak: Potporom Doma zdravlja PGЕЅ-a, HLK i HKMS odaziv na edukaciju bio je dobar.
Svi sudionici edukacije istaknuli su potrebu odrЕѕavanja istih. Podaci iz Policijske uprave PGЕЅ-a i Centra
za socijalnu skrb pokazuju da se zdravstveni djelatnici nakon edukacija viЕЎe informiraju i konzultiraju
s drЕѕavnim institucijama i u veД‡oj mjeri prijavljuju sumnju na nasilje.
SZZ - 221
ON-LINE TEДЊAJEVI NA PLIVAMED.NET INTERNET PORTALU
Petak
Friday
15
Listopad
October
KLINAR I, KolumbiД‡ LakoЕЎ A, KovaДЌiД‡ D, MalekoviД‡ G
ivana.klinar@pliva.hr
MoguД‡nost koriЕЎtenja Interneta dala je trajnom usavrЕЎavanju lijeДЌnika novu dimenziju, prvenstveno kroz
multimedijalnost i interakciju. Interaktivni i dinamiДЌni medicinski Web sadrЕѕaji potiДЌu na samouДЌenje,
ЕЎto je temelj cjeloЕѕivotne edukacije lijeДЌnika, uz znaДЌajnu uЕЎtedu vremena neovisno o mjestu rada ili
prebivanja. Kvalitetni on-line teДЌajevi na PLIVAmed.net portalu pruЕѕaju svim lijeДЌnicima ЕЎirom Hrvatske
jednostavan naДЌin testiranja znanja i prikupljanja bodova za obnavljanje licence.
Cilj sustava on-line uДЌenja na PLIVAmed.net portalu jest koriЕЎtenjem tehnologije Interneta jednostavnije obnavljanje licence. Svi lijeДЌnici u Hrvatskoj imaju obvezu trajne edukacije i prikupljanja
bodova za obnavljanje licence za samostalni rad. Jedan uspjeЕЎno rijeЕЎen teДЌaj na PLIVAmed.net
portalu nosi 5 bodova, a do sada je objavljeno dvadeset i ЕЎest teДЌajeva. To znaДЌi da je obnova licence
hipotetski moguД‡a iskljuДЌivo uz rjeЕЎavanje testova u sklopu teДЌajeva na PLIVAmed.net portalu, uz
znaДЌajnu uЕЎtedu vremena i drugih sredstava. Na osnovu tekstova mentor sastavlja 50 test pitanja
s jednim toДЌnim odgovorom od 5 ponuД‘enih moguД‡nosti. Svi polaznici koji imaju 30 (60%) i viЕЎe
toДЌnih odgovora nagraД‘eni su s 5 bodova prema Pravilniku Komore. TeДЌaj je prvenstveno namijenjen
lijeДЌnicima opД‡e i obiteljske medicine. Na kraju teДЌaja sudionici mogu pronaД‡i i smjernice za daljnju
diskusiju. Rezultati teДЌaja, odnosno broj toДЌno odgovorenih pitanja odmah se ispisuje na ekranu.
Upute o daljnjim postupcima, sudionici dobiju putem e-maila. Cijelo vrijeme teДЌaja moguД‡a je pismena
komunikacija s mentorima. Svaki on-line test je oglaЕЎen u LijeДЌniДЌkim novinama u rubrici Kalendar
dogaД‘anja i na PLIVAmed.net portalu. Analiza podataka je olakЕЎana, jer se svi odgovori centralno
pohranjuju i statistiДЌki obraД‘uju, a svako polaganje zapisuje se u bazu. Do sada je na naЕЎim teДЌajevima
bilo viЕЎe od 5600 polaznika, a obraД‘ene su teme iz raznih podruДЌja medicine. Ukupna prolaznost na
teДЌajevima je 80%. Trajna edukacija obveza je svih lijeДЌnika u Hrvatskoj, a PLIVINI besplatni on-line
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
PLIVA Hrvatska d.o.o., Zagreb, Hrvatska
204
teДЌajevi na PLIVAmed.net portalu pokazuju da upravo za takvu vrstu edukacije postoji veliki interes
ciljne populacije. Kao glavni razlozi navode se praktiДЌnost i moguД‡nost interakcije autora i polaznika
teДЌaja, ЕЎto je dovoljno argumenata da se u svrhu stalnog podizanja kvalitete i sustava edukacije oni
organiziraju i ubuduД‡e.
SZZ - 281
WORK ABILITY AS A MAJOR DETERMINANT OF CLINICAL NURSESвЂ™
QUALITY OF LIFE
MILOЕ EVIД† M, GolubiД‡ R1, KneЕѕeviД‡ B2, MustajbegoviД‡ J1, Janev Holcer N1
1
2
Andrija Stampar School of Public Health, School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Croatian Institute for Health Protection and Safety at Work, Zagreb, Croatia
milan.milosevic@snz.hr
Petak
Friday
15
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Aims and objectives: The aim of this study was to examine quality of life determinants among clinical
nurses in Croatia with an emphasis on their work ability.
Background: An important personnel management challenge is to explore factors that stimulate or
hinder the development of individual work ability and quality of life throughout a career.
Design and Methods: A cross-sectional study was performed during 2007-2008 in six randomly
selected hospitals in Croatia. The self-administered questionnaires included the Work Ability Index
(WAI) developed by the Finnish Institute of Occupational Health, the Quality of Life questionnaire
(WHOQL-BREF) developed by the World Health Organization and additional socio-demographic
questions. A total number of 1212 nurses completed the questionnaires, giving a response rate of
67.3%. Binary logistic regression was performed to assess how socio-demographic characteristics and
work ability groups predict each of the WHOQL-BREF domains.
Results: Having a satisfactory WAI score (WAIв‰Ґ37) was significantly the most important predictor for
all quality of life domains, with the odds ratios (OR) being as follows: OR=6.8 (95%CI: 4.8-9.6) for the
physical domain, OR=2.3 (95%CI: 1.7-3.1) for the psychological domain, OR=1.7 (95%CI: 1.3-2.4) for
the social relationship domain and OR=1.7 (95%CI: 1.3-2.3) for the environmental domain.
Conclusions: Satisfactory work ability was a major quality of life determinant in all WHOQL-BREF
domains with the highest odds ratio for the physical domain. Maintaining clinical nursesвЂ™ work ability
is an important issue, because it is foundational for the quality of life of the workforce.
Relevance to clinical practice: Our study provides quantified estimates of the extent to which
a satisfactory WAI score predicts a better score in physical, psychosocial, social relationships and
environmental domain of nursesвЂ™ quality of life. Therefore, maintaining or improving nursesвЂ™ work
ability remains the essential aim of hospital managers.
Key words: quality of life, nurses, nursing, work force issues, work force planning
POZ - 308
IZGRADNJA SUSTAVA ZAЕ TITE ZDRAVLJA NA RADU I U Е PORTU
MUSTAJBEGOVIД† J1, KneЕѕeviД‡ B2, MiloЕЎeviД‡ M1, GolubiД‡ R1, FazliД‡ H1
1
2
Е kola narodnog zdravlja вЂћAndrija Е tamparвЂњ Medicinskog fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Hrvatski zavod za zaЕЎtitu zdravlja i sigurnost na radu, Zagreb, Hrvatska
jadranka.mustajbegovic@snz.hr
Iako je od 2003. godine viЕЎe od 60 lijeДЌnika stupilo na specijalizaciju medicine rada i ЕЎporta, Hrvatska
ima relativni manjak specijalista koji skrbe za specifiДЌnu zdravstvenu zaЕЎtitu radnika i apsolutni manjak
onih koji brinu za osobe ukljuДЌene u sportske aktivnosti. To je posljedica prirodnog odljeva kadrova u
205
mirovinu, specijalizacije malog broja lijeДЌnika u razdoblju od 1993. do 2003. godine te najviЕЎe zbog
odlaska velikog broja specijalista medicine rada iz djelatnosti. Naime, 1993. godine uslijed promjene
zakonskih odredbi I razdvajanja preventivnih postupaka od lijeДЌenja, dio specijalista medicine rada
otiЕЎao je u opД‡u medicinu. Uskoro bi se trebali oДЌekivati bolji rezultati jer je uvoД‘enjem novog sustava
zdravstvene zaЕЎtite na radnom mjestu u srpnju 2006. donesen Zakon o zdravstvenom osiguranju
zaЕЎtite zdravlja na radu. U zakonskom smislu poseban je naglasak na proЕЎirenju nadleЕѕnosti specijalista
medicine rada koji postaje izabrani doktor poduzeД‡a/ustanove i nadleЕѕan za prevenciju, dijagnosticiranje,
te nadzor nad lijeДЌenjem i rehabilitacijom u sluДЌaju ozljede na radu i profesionalne bolesti. Stoga
prema Globalnom planu djelovanja na zdravlje radnika 2008. - 2017. godine Svjetske zdravstvene
organizacije i Nacionalnom programu za zaЕЎtitu zdravlja i sigurnost na radu Republike Hrvatske iz
prosinca 2008. godine, za implementaciju plana djelovanja na zdravlje radnika kao odgovarajuД‡eg,
obuhvaД‡aju sve aspekte zdravlja radnika ukljuДЌujuД‡i primarnu prevenciju profesionalnih opasnosti,
zaЕЎtitu i unaprjeД‘enje zdravlja pri radu, uvjete zapoЕЎljavanja i bolji odaziv iz zdravstvenih sustava na
zdravlje radnika. U Hrvatskoj je apsolutni nedostatak specijalista za podruДЌje medicine ЕЎporta: u ovom
je trenutku svega 8 specijalista medicine rada i/ili ЕЎporta, a Prijedlog pravilnika za pregled sportaЕЎa veД‡
nekoliko godina ДЌeka u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi na dalji postupak.
JZI - 256
ULOGA LJEKARNIKA U JAVNOM ZDRAVSTVU
HUML D, GovorДЌinoviД‡ T
Hrvatska ljekarniДЌka komora, Zagreb, Hrvatska
dhuml@hljk.hr
15
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Cilj je rada opisati moguД‡nosti utjecaja ljekarnika na promociju zdravlja, prevenciju bolesti te
poboljЕЎanje ili odrЕѕanje kvalitete bolesnikova Еѕivota, kao inaglasiti njihov doprinos javnom zdravlju
stanovnika. TakoД‘er Д‡e se navesti konkretne ljekarniДЌke intervencije koje su dokazano uДЌinkovite u
poboljЕЎanju zdravlja populacije.
Javni ljekarnici su uvijek imali znaДЌajnu ulogu u promociji, odrЕѕavanju i poboljЕЎanju zdravlja zajednice
kojoj sluЕѕe. Oni su najdostupniji visoko obrazovani zdravstveni struДЌnjaci koji pruЕѕaju struДЌan i
objektivan savjet bez prethodnog naruДЌivanja. SmjeЕЎteni u srediЕЎtima gradova, predgraД‘ima ali i
ruralnim podruДЌjima, kroz svakodnevnu interakciju s ДЌlanovima zajednice, ljekarnici imaju posebno
razumijevanje za njihove potrebe. UnatoДЌ tome, oni su slabo prepoznati i iskoriЕЎten potencijal u
hrvatskom javnom zdravstvu.
U radu Д‡e se prikazati primjeri i iskustva kako javni ljekarnici u Europi doprinose poboljЕЎanju zdravlja
stanovnika osiguravajuД‡i postizanje maksimalne terapijske koristi od propisanih lijekova, pruЕѕajuД‡i
savjet koji osigurava sigurno i odgovorno lijeДЌenje, potiДЌuД‡i zdrave Еѕivotne stilove kroz uДЌinkovitu
promociju zdravlja i zdravstvenu edukaciju. Dokazano je da ukljuДЌivanjem u rad zajednice aktivnostima
poput savjetovanja za oboljele od astme, ЕЎeД‡erne bolesti, savjetovanje u odvikavanju od puЕЎenja,
te kod cijepljenja i kontrole razine lipida u krvi, ljekarnici mogu pruЕѕiti znaДЌajan doprinos zdravlju
stanovnika. OsmiЕЎljavanje i standardizaciju takvih usluga provode u velikoj veД‡ini zemalja struДЌne
organizacije poput farmaceutskih druЕЎtava i komora.
S obzirom da postoje brojni dokazi uДЌinkovitosti odreД‘enih ljekarniДЌkih intervencija po zdravlje
stanovniЕЎtva, u radu Д‡e se prikazati moguД‡nosti da Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi te ostale
zainteresirane strane omoguД‡e ili barem podrЕѕe sve one korake koje je potrebno poduzeti u cilju
razvoja ovakvih usluga u Hrvatskoj.
Petak
Friday
206
SZZ - 55
STRUДЊNA I MORALNA KOMPETENENCIJA ZA OBAVLJANJE PRAKSE
INTEGRATIVNE MEDICINE
MIHOK D
Zavod za javno zdravstvo вЂћDr. Andrija Е tamparвЂњ, Zagreb, Hrvatska
diana.mihok@stampar.hr
Petak
Friday
15
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Uvod: Integrativna medicina ukljuДЌuje primjenu najboljih moguД‡ih tretmana i procedura nauДЌne,
alopatske medicine u kombinaciji sa najboljim metodama komplementarne medicine /CAM/, koja
zadovoljava kriterije medicine osnovane na struДЌnim i znanstvenim dokazima. Ona integrira oba
medicinska sistema prilagoД‘avajuД‡i ih individui. KoristeД‡i najsigurniji, najuДЌinkovitiji, najmanje
invazivni i najekonomiДЌniji pristup, objedinjuje ih u holistiДЌki tretman individue.
U Hrvatskoj joЕЎ nema zakonske regulative, koja bi regulirala podruДЌje integrativne medicine te nam to
u najkraД‡em roku predstoji kao zadatak, radi usklaД‘ivanja sa EU legislativom. LijeДЌnici i drugi struДЌnjaci
koji u Hrvatskoj veД‡ primjenjuju integrativnu medicinu, ДЌine to u вЂћsivoj zoniвЂњ, koja treba biti regulirana
i uklopljena u sustav zdravstvene zaЕЎtite, prema postojeД‡im modelima u EU.
Metodologija: Kroz analizu kriterija za potrebnu struДЌnu oposobljenost kompetentnih lijeДЌnika/
struДЌnjaka integrativne medicine te analizu negativnih moralnih karaktreristika laЕѕnih iscjeljiteljaЕЎarlatana i nedovoljno kompetentnih lijeДЌnika i drugih struДЌnjaka, prikazan je profil kompetentnog
lijeДЌnika/struДЌnjaka integrativne medicine. U cilju formiranja hrvatske zakonske regulative biti Д‡e
potrebno uДЌiniti detaljnu analizu postojeД‡ih praksi i modela integrativne medicine u EU i svijetu, kako
bi se kreirao вЂћHrvatski model integrativne medicineвЂњ, ЕЎto za sada prelazi okvire ovoga rada.
Cilj: Ustanoviti kriterije osnovnih struДЌnih i moralnih kvaliteta lijeДЌnika i drugih struДЌnjaka koje su
potrebne za struДЌno, kompetentno obavljanje prakse integrativne medicine. Krajni cilj je poticanje
formiranja zakonske regulative radi zaЕЎtite pacijenata i statusa lijeДЌnika struДЌnjaka koji prakticiraju
integrativnu medicinu, odnosno sankcioniranja ЕЎarlatanstva na tom podruДЌju.
Rezultati: Nakon prikaza negativnih karaktreristika laЕѕnih iscjeljitelja, odnosno ЕЎarlatana te nedovoljno
kompetentnih lijeДЌnika i drugih struДЌnjaka slijede moralne i struДЌne karakteristike kompetentnog
lijeДЌnika/struДЌnjaka integrativne medicine: formalno obrazovanje, praktiДЌno iskustvo i znanje,
terapeutske i komunikacijske vjeЕЎtine uz holistiДЌki pristup, suosjeД‡anje, empatija, samopouzdanje,
skromnost, jednostavnost, etiДЌnost, fleksibilnost, kreativnost, znanstveno razmiЕЎljanje, svjesnost o
osobnim ograniДЌenjima ili granicama medicinske struke, uvaЕѕavanje i poЕЎtivanje pacijenta, poticanje
pacijenta na preuzimanje odgovornosti za svoje izljeДЌenje, otvorenost prema novom i sl.
ZakljuДЌak: Potrebno je potaknuti formiranje zakonske regulative, koja bi regulirala podruДЌje
integrativne medicine u Hrvatskoj u skladu sa EU legislativom, kako bi se omoguДЌila praktiДЌna primjena
integrativne medicine s najviЕЎim standardima вЂћEvidence-based integrative medicine вЂњ. Praksu
integrativne medicine bi trebali obavljati samo doktori medicine, veterine, stomatologije i farmaceuti,
koji su dodatno educirani za prakticiranje neke od CAM metoda, prema stogim struДЌnim kriterijima
najboljih praksi u EU.
Osim formalne struДЌne osposobljenosti struДЌnjaka koji prakticiraju integrativnu medicinu trebaju biti
zadovoljeni i svi ostali kriteriji po pitanju njihove etiДЌke, moralne, ljudske i duhovne zrelosti te stvarnog
znanja, iskustva i vjeЕЎtina koje posjeduju.
207
Podtema Subtopic:
ZDRAVSTVENI DJELATNICI вЂ“ Obrazovanje, razvoj, uloga u sustavu zdravstva
HEALTH CARE PROFESIONALS вЂ“ Education, development and the role within the health care system
Usmena izlaganja Oral presentations
SZZ - 248
MOTIVACIJA ZA IZBOR STUDIJA MEDICINE I SPECIJALIZACIJE: PROMJENE
U DESETOGODIЕ NJEM RAZDOBLJU
MURGIД† L, PavlekoviД‡ G, BrboroviД‡ O
Е kola narodnog zdravlja "Andrija Е tampar" Medicinskog fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
lucelucija@yahoo.com
JZI - 112
USTROJAVANJE NA KOMPETENCIJIUTEMELJENOG PROGRAMA
MEDICINSKE PRAKSE: ANKETIRANJE PUTEM UPITNIKA
PRANJIД† N
Katedra za javno zdravstvo, Medicinski fakultet Univerziteta u Tuzli, Tuzla, Bosna i Hercegovina
pranicnurka@hotmail.com
Uvod: Medicinsko obrazovanje je usmjereno ka kreiranju lijeДЌnika koji su osposobljeni da nauДЌno
razmiЕЎljaju i povezuju teoretsko medicinsko znanje sa praktiДЌnim vjeЕЎtinama. Rad je poduzet u cilju
Petak
Friday
15
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Brojni ДЌimbenici utjeДЌu na motivaciju mladih u odabiru studija medicine kao profesionalnog
opredjeljenja te izbor specijalizacije nakon zavrЕЎetka studija. Promjene u druЕЎtvu, osobito promjene
u gospodarskoj i socijalnoj politici te, sukladno tome, reforme sustava zdravstva, utjeДЌu na javno
mnijenje o poloЕѕaju, zadaД‡ama i ugledu lijeДЌnika u druЕЎtvu. Strategija razvoja kadrova u medicini
i zdravstvenoj zaЕЎtiti temelji se na zdravstvenim potrebama, ali odluka mladih o izboru buduД‡e
profesije ovisi o njihovim zahtjevima i oДЌekivanjima te dijelom o javnom mnijenju. Stoga je provedeno
istraЕѕivanje s ciljem analize promjena u desetgodiЕЎnjem razdoblju izmeД‘u motivacije mladih za izbor
studija te njihovih Еѕelja za specijalizacijom u medicini.
IstraЕѕivanje je provedeno meД‘u studentima na poДЌetku studija medicine (prvi dan organizirane
nastave). Instrument u istraЕѕivanju bio je anoniman upitnik s ponuД‘enim i slobodnim odgovorima
o poticajima za odabir studija i specijalizacije. UsporeД‘ivane su dvije skupine studenata: (a) studenti
koji su upisali studij medicine akademske godine 1997./1998., 1998./1999. i 1999./2000. вЂ“ ukupno
683 ispitanika, te (b) studenti koji su studij zapoДЌeli deset godina kasnije (generacija 2007./2008.,
2008./2009. i 2009./2010. вЂ“ ukupno 748 studenata).
Rezultati istraЕѕivanja pokazuju porast utjecaja osobnih motiva za izbor studija. Nema promjena
u stavu mladih da je kirurg najugledniji lijeДЌnik u druЕЎtvu, slijede internist, ginekolog i pedijatar,
dok su lijeДЌnik obiteljske medicine i вЂћpreventivacвЂњ najniЕѕe rangirani. SliДЌno je i s izborom buduД‡e
specijalizacije. Ne mijenja se broj onih koji ne znaju ЕЎto bi specijalizirali (oko 30% studenata). On
onih koji su veД‡ na poДЌetku studija donijeli odluku, najpoЕѕeljnija specijalizacija je kirurgija (35,8% u
prvoj skupini ispitanika i 23,7% drugoj). Iako je preko 65% ispitanika u obje skupine Еѕenskog spola,
smanjuje se zanimanje za specijalizacijom iz pedijatrije (13,4% u prvoj i 8,1% u drugoj skupini), a
raste interes za internom medicinom (5,7% u prvoj skupini i 8,7% u drugoj) te psihijatrijom (4,1% i
5,4%). Izuzetno mali interes je za obiteljskom medicinom (2,8% u obje skupine studenata), a najniЕѕi
za javnim zdravstvom i epidemiologijom (1,6% u prvoj skupini i 1,2% deset godina kasnije). Kako ova
oДЌekivanja i zahtjevi ne slijede potrebe sustava zdravstva, velika je odgovornost studija medicine u
promjeni stavova studenata.
208
Petak
Friday
15
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
otkrivanja ishoda obrazovnog procesa tradicionalnog kurikuluma u odnosu na kompetencije lijeДЌniДЌkog
poziva u mladih lijeДЌnika u javnozdravstvenom sektoru i otkrivanju faktora za poboljЕЎanje kurikuluma.
Metode: Proveli smo istraЕѕivanje na Medicinskom fakultetu i javnozdravstvenim ustanovama u Tuzli,
2009. godine. Procjenu kompetencija proveli smo upotrebom Upitnika o kompetencijama koji je
sadrЕѕavao pitanja o 25 baziДЌnih kompetencija, vaЕѕnih za lijeДЌniДЌki poziv danaЕЎnjice. IstraЕѕivanje je
obuhvatilo n=316 ispitanika (129 zaposlenika javnozdravstvenih institucija: 108 mladih lijeДЌnika opД‡e
prakse sa <5 godina radnog iskustva + 21 lijeДЌnik, predstavnik nadreД‘enih (ЕЎefovi); 187 predstavnika
nastavnog procesa: 133 studenata viЕЎih godina Medicinskog fakulteta od III. do VI. studijske godine
+ 54 nastavnika), 122 muЕЎkaraca i 194 (61%) Еѕena. Pitanja o kompetencijama koja su sadrЕѕana u
upitniku zahtijevale su od ispitanika samo - izjaЕЎnjavanje po ДЌetrverostepenoj Likertovoj skali odgovora
usmjerene na nivo vaЕѕnosti (od 1 do 4; od neophodno do nebitno, inverzna ljestvica). Istovremeno
su ispitanici davali potvrdan ili odriДЌan odgovor da li su poduДЌavani na fakultetu za odreД‘enu
kompetenciju (odgovori da ili ne).
Rezultati: Svih 25 kompetencija bilo je podrЕѕano kao vaЕѕno u edukaciji (zbroj odgovora neophodan
i bitno) od 80-90% meД‘u svim ispitanicima. Studenti i nastavni kadar Medicinskog fakulteta
neophodnim su istakli samo znanja u dijelu specifiДЌnih lijeДЌniДЌkih kompetencija (uzimanje anamneze,
provoД‘enje fizikalnog pregleda i prepoznati akutnu hitnost). Devedeset tri posto mladih lijeДЌnika je
istaklo da im je tokom edukacije na Medicinskom fakultetu najviЕЎe nedostajao samostalni rad, a 76%
se izjasnilo da je u dodiplomskoj medicinskoj edukaciji potrebno viЕЎe praktiДЌne nastave. Izostala
je podrЕЎka za vjeЕЎtine iz podruДЌja menadЕѕmenta u zdravstvu (neophodnost izraЕѕena od 30% do
54%): upravljanje rizicima (31%), primjeni principa medicine zasnovane na dokazima (EBM, 30%),
organizacijskim sposobnostima (42%), promociji zdravlja (31%), sposobnosti liderstva (32%), timskog
rada (45%), upravljanje stresom na radu (51%), uvaЕѕavanje razliДЌitosti i multikulturalnosti (47%) i
primjeni znanja u praksi (44%). Stavovi o vaЕѕnosti sticanja kompetencija za: procjenu mentalnog
stanja pacijenta, sposobnost efikasne komunikacije sa pacijentom, procjena psiholoЕЎkog i socijalnog
statusa pacijenta, sposobnost primjene medicine zasnovane na dokazima, raditi efikasno u sistemu
zdravstvene zaЕЎtite, angaЕѕman na unapreД‘enju zdravlja populacije, sposobnost prepoznavanja
sopstvenih granica, sposobnost samostalnog rada, sposobnost rjeЕЎavanja problema, sposobnost
donoЕЎenja odluka, sposobnost rada u multidisciplinarnim timovima, sposobnost liderstva, sposobnost
prenoЕЎenja znanja i sposobnost organizacije i planiranja statistiДЌki znaДЌajno nisu prepoznate u uДЌesnika
nastavnog procesa u odnosu na uposlenike javnozdravstvenij institucija (potrebe poziva). U procjeni
signifikantnih protektora i instrumenata za intervenciju u skupini uposlenika-lijeДЌnika procijenjeno
da je potrebno obogatiti kurikulum na medicinskim fakultetima, a provoditi kontinuiranu edukaciju
lijeДЌnicima u cilju stjecanja slijedeД‡ih kompetencija: komunikacijskih vjeЕЎtina posebno u dijelu
savjetovanja pacijenta (ОІ=-1.146; p=0.021); interpersonalnih komunikacijske vjeЕЎtine (ОІ=-0.814;
p=0.021); efikasan rad u sistemu zdravstvene zaЕЎtite (ОІ=-0.756; p=0.001); sposobnost da prepozna
vlastite granice (ОІ=-0.355; p=0.032); sposobnost uДЌenja i prenoЕЎenja znanja (ОІ=-1.146; p=0.021);
sposobnost donoЕЎenja odluka (ОІ=0.521; p= 0.019); sposobnost multidisciplinarnog timskog rada
(ОІ=1.620; p=0.0001); te sposobnost organizacije i planiranja (ОІ=-1.215; p= 0.004).
ZakljuДЌci: Na Medicinskom fakultetu u Tuzli neophodno je kontinuirano provoditi reformu kurikuluma
u skladu sa smjernicama Bolonjske dekleracije i evropskog visoko-obrazovnog sistema, ali prvenstveno
ih bazirati na rezultatima kontinuirane evaluacije ishoda i kompetencija. TakoД‘er je potrebno uvoД‘enje
novih obrazovnih metoda, izrada kataloga kliniДЌkih vjeЕЎtina, unaprjeД‘enje procjene i evaluacije znanja
(ocjenjivati i kompetencije: praktiДЌne vjeЕЎtine i stavove). Studenti i nastavni kadar, kao i lijeДЌnici u
javnozdravstvenom sektoru, uglavnom reagiraju pozitivno i podrЕѕavaju bitnost promjena kurikuluma.
Posebno favoriziraju mnogo praktiДЌne nastave u cilju usvajanja praktiДЌnih vjeЕЎtina ukljuДЌujuД‡i sesije
problem-orijentiranog uДЌenja (engl. problem based learning, PBL). Ostaje da se u buduД‡nosti da
prioritet u sticanju komunikacijskih vjeЕЎtina, multidisciplinarnog timskog rada, EBM, upravljanja
stresom na radu, promociji zdravlja, novom javnom zdravstvu i menadЕѕmentu u zdravstvu.
209
DIZ - 168
EVALUACIJA KOLEGIJA STRUДЊNA PRAKSA U ZAJEDNICI STUDENATA
MEDICINE
JUREЕ A V, Musil V, Е oЕЎiД‡ Z, Majer M
Е kola narodnog zdravlja вЂњAndrija Е tamparвЂќ Medicinskiog fakulteta, SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Katedra
za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zaЕЎtite, Zagreb, Hrvatska
vjuresa@snz.hr
SZZ - 307
DOKTORI MEDICINE U HRVATSKOJ: "DOBNA FOTOGRAFIJA" IZ 1999. I
2009. GODINE
TROЕ ELJ M, Mayer V
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
mario.troselj@hzjz.hr
Cilj: Usporediti i analizirati promjene nastale u populaciji lijeДЌnika kroz desetogodiЕЎnje razdoblje s
obzirom na njihove dobne i osnovne struДЌne znaДЌajke.
Metode: Struktura 11.103 doktora medicine iz 1999. godine i 12.407 doktora zaposlenih 2009.
godine u zdravstvu Hrvatske prikazana je i usporeД‘ena prema pojedinaДЌnim godinama Еѕivota i razini
struДЌne izobrazbe (pripravnik, doktor bez specijalizacije, specijalizant, specijalist). Osnovne znaДЌajke o
svim zaposlenim zdravstvenim djelatnicima prati Registar zdravstvenih djelatnika iz kojeg su dobiveni
podaci o ukupno zaposlenim doktorima medicine prema stanju na dan 31. prosinca za dvije istraЕѕivane
Petak
Friday
15
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Uvod: Kolegij struДЌna praksa u zajednici provodi Е kola narodnog zdravlja вЂњAndrija Е tamparвЂќ u Zagrebu
od 1952. godine na temelju pristupa u medicinskoj edukaciji da je podruДЌje djelovanja lijeДЌnika
zajednica i ljudsko okruЕѕenje, a ne samo ordinacija i klinika.
Cilj: Cilj ovog rada bio je usporedba studentske evaluacije kolegija struДЌna praksa u zajednici,
neposredno nakon pohaД‘anja na ДЌetvrtoj i na ЕЎestoj godini studija.
Ispitanici i metode: IstraЕѕivanjem je obuhvaД‡eno 225 studenata u generaciji koji su pohaД‘ali struДЌnu
praksu na ДЌetvrtoj godini studija u akademskoj godini 2007./08. i 192 (obuhvat 85,3%) studenta iste
generacije na ЕЎestoj godini 2009./10. Studenti su popunili evaluacijski upitnik o aktivnostima tijekom
kolegija, ocjenjujuД‡i ih ocjenama 1-vrlo loЕЎe do 5-izvrsno, uz opisna zapaЕѕanja i esej.
Rezultati: Studenti (n=225) u akademskoj godini 2007./08. bili su vrlo zadovoljni (ocjene 4 i 5) s
pripremnim seminarom 98%, zavrЕЎnim seminarom 97%, organizacijom 90% i sadrЕѕajem 89% prakse.
Terenskim istraЕѕivanjem bilo je zadovoljno 98%, praktiДЌnim radom s patronaЕѕnom 94%, radom
u obiteljskoj medicini i zdravstvenim odgojem 93% i uzimanjem i analizom uzoraka vode 87%
studenata. Zadovoljstvo struДЌnom praksom vrlo je emotivno opisivano i u zavrЕЎnim esejima: вЂњвЂ¦rad s
patronaЕѕnom sestrom u najsiromaЕЎnijem podruДЌju Hrvatske promijenio mi je Еѕivot. U svega par sati
nauДЌio sam da trebam Еѕeljeti manje, a davati viЕЎe. Svaki bi lijeДЌnik to trebao iskusiti, jer to je stvarni
svijet.вЂњ U akademskoj godini 2009./10. (n=192) dobiveni rezultati pokazuju da su isti studenti i dalje
vrlo zadovoljni s aktivnostima u kojima su sudjelovali na struДЌnoj praksi: zdravstvenim odgojem 94 %,
radom u patronaЕѕi i obiteljskoj medicini 92%, sadrЕѕajem 86% i organizacijom 82% prakse, zavrЕЎnim
seminarom 78%, pripremnim seminarom 64%, terenskim istraЕѕivanjem 63%, te uzorkovanjem i
analizom uzoraka vode 49% studenata.
ZakljuДЌak: Rezultati evaluacije kolegija pokazuju da studenti prepoznaju vrijednost struДЌne prakse i
doЕѕivljavaju je kao jedno od najljepЕЎih i najkorisnijih iskustava tijekom studija. SudjelujuД‡i u aktivnostima
lokalnog sustava zdravstvene i socijalne zaЕЎtite u ruralnoj sredini, stjeДЌu uvid u epidemioloЕЎke i
socijalno-medicinske determinante zdravlja u zajednici.
210
godine.
Rezultati: ObuhvaД‡ena je lijeДЌniДЌka populacija od 24. do 77. godine Еѕivota, a grafikoni dobno-struДЌne
raspodjele predstavljaju snimke stanja, В«dobne fotografijeВ» koje omoguД‡uju ne samo uvid u postojeД‡e
stanje, nego i usporedbu, praД‡enje mjera intervencije odnosno promjena u zapoЕЎljavanju i planiranju
specijalistiДЌkog usavrЕЎavanja. Grafikon za 2009. godinu otkriva bolju popunjenost u dobnoj skupini
od 25. do 34. godine sa 2383 doktora, za razliku od 2086 doktora deset godina ranije. Razlog
ukupnog veД‡eg broja zaposlenih je joЕЎ viЕЎe u broju starijih od 60-te godine, 1999. godine bilo je 873,
a 2009. godine 1810 lijeДЌnika, ili prema udjelima, 8% prema 15%. Vjerojatan razlog tome je promjena
zakonske moguД‡nosti odlaska u mirovinu za Еѕene, nakon 65. godine. U obje promatrane godine, po
brojnosti izrazito dominiraju roД‘eni 1961. i 1960. godine, s viЕЎe od 450 lijeДЌnika u svakoj generaciji.
ZnaДЌajna promjena vidljiva je u skupini doktora medicine od 35. do 44. godine u kojoj krajem 1999.
godine 1.147 ili 29% lijeДЌnika nije imalo niti je zapoДЌelo specijalistiДЌko usavrЕЎavanje, dok se 2009.
godine to odnosilo na 489 ili 17% lijeДЌnika. Za istu dobnu skupinu, vidljivo je i neЕЎto ranije dosezanje
specijalistiДЌke razine, prije 59%, a 2009. godine 63%. Ranije upuД‡ivanje na specijalizaciju potvrД‘uje
udio specijalizanata u broju zaposlenih u skupini od 25-34 godine, koji u 1999. godini iznosi 29% (613
lijeДЌnika), a u 2009. godini 52% (1233 lijeДЌnika).
ZakljuДЌak: MoguД‡i opseg, vrstu i kvalitetu rada u sustavu zdravstva odreД‘uju ne samo brojnost, nego
struДЌne, socijalne i demografske znaДЌajke zdravstvenih djelatnika. Prikazani grafikoni te usporedba
udjela kao pokazatelja strukture omoguД‡uju uvid u trenutno stanje i daju dobru orijentaciju za daljnju
analizu zaposlenih. Ujedno, za planiranje dovoljnog broja potrebnih specijalista, naglaЕЎavaju vaЕѕnost
poznavanja dobnih i struДЌnih znaДЌajki jer se one ne mogu mijenjati u kratkom vremenskom razdoblju.
SZZ - 237
Petak
Friday
15
Listopad
October
SESTRINSKA STRUKA U SLUЕЅBI UNAPRJEГђENJA ZDRAVLJA I PREVENCIJE
BOLESTI
NOVIДЊIД† R1, Vrabec B2, ЕЅupaniД‡ M3,4
Zatvorska bolnica, Zagreb, Hrvatska
Dom zdravlja Zagreb-Zapad, Zagreb, Hrvatska
3
Zdravstveno veleuДЌiliЕЎte, Zagreb, Hrvatska
4
Dom zdravlja Zagreb-Centar, Zagreb, Hrvatska
1
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
2
rnovicic@inet.hr
Uvod: U vrijeme kada se zdravstveni sustav bori s kroniДЌnim nedostatkom kadrova, naroДЌito
visokoobrazovanih i specijaliziranih struДЌnjaka, medicinske sestre i medicinski tehniДЌari sposobni su
preuzeti dio aktivnosti za ДЌije obavljanje je potrebna visoka i specijalistiДЌka naobrazba. Sestrinska
struka postaje profesija sa svim karakteristikama koje jedna profesija treba imati pa se njezina uloga
u ukupnom zdravstvenom sustavu postupno mijenja iz asistentske u suradniДЌku. Zdravstveni sustav
Republike Hrvatske s novim konceptom obrazovanja medicinskih sestara i medicinskih tehniДЌara
dobiva strukturu visokoobrazovanih struДЌnjaka koji mogu kompetentno participirati na podruДЌju
unapreД‘enja zdravlja i prevencije bolesti.
Cilj: Cilj rada je upoznati struДЌnu javnost s doprinosom koji moЕѕe dati sestrinska struka na podruДЌju
unapreД‘enja zdravlja i prevencije bolesti, a koji proizlazi iz sustava visokog obrazovanja medicinskih
sestara i medicinskih tehniДЌara u Republici Hrvatskoj.
Metode: Prikaz sustava i strukture visokog obrazovanja medicinskih sestara i medicinskih tehniДЌara u
Republici Hrvatskoj te moguД‡nosti koje takvo obrazovanje pruЕѕa u smislu kompetencija.
Rezultati: Do sada je diplomiralo ukupno 115 medicinskih sestara i medicinskih tehniДЌara i to 27
na SpecijalistiДЌkom diplomskom struДЌnom studiju вЂћJavno zdravstvoвЂњ te 88 na SpecijalistiДЌkom
diplomskom struДЌnom studiju вЂћMenadЕѕment u sestrinstvuвЂњ. Analiza broja, trenutnog angaЕѕmana i
podruДЌja na kojima ovi struДЌnjaci djeluju ukazuje na potrebu svrsishodnijeg koriЕЎtenja ovih kadrova i
to upravo na podruДЌju za koje su ЕЎkolovani.
ZakljuДЌak: Diplomirane medicinske sestre i medicinski tehniДЌari su zdravstveni struДЌnjaci koji uopД‡e
nisu iskoriЕЎteni ili su nedovoljno i neadekvatno iskoriЕЎteni u zdravstvenom sustavu iako ga mogu
znaДЌajno unaprijediti te dati nemjerljiv doprinos u obrazovanju nadolazeД‡ih generacija. PodruДЌje
211
primarne zdravstvene zaЕЎtite upravo je podruДЌje na kojem u punom obimu mogu doД‡i do izraЕѕaja
elementi profesionalnog i struДЌnog djelovanja medicinskih sestara i medicinskih tehniДЌara novog
doba. To su zdravstveni struДЌnjaci koji imaju potencijal za poveД‡anje efikasnosti zdravstvenog sustava
Republike Hrvatske, a naroДЌito podruДЌja primarne zdravstvene zaЕЎtite. Dakle, govori se o novom profilu
zdravstvenih struДЌnjaka, a stereotip zdravstvenog osoblja sa srednjom i viЕЎom struДЌnom spremom
postaje dio proЕЎlosti.
SZZ - 285
THE ROLE AND IMPORANCE OF TRAINING OF TRAINERS IN CPD PROCESS
FOR MEDICAL PROFESSIONALS IN PRIMARY HEALTH CARE IN BOSNIA AND
HERZEGOVINA
FIЕ EKOVIД† E1, DakiД‡ Z2, MediД‡ S3, SrediД‡ D1, BiliД‡ V4, HaviД‡ N2
Foundation Fami, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
Health Center Bijeljina, Bijeljina, Bosnia and Herzegovina
3
Public Health Institute Sremska Mitrovica, Sremska Mitrovica, Serbia
4
Health Center Novo Sarajevo, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
1
2
z.dakic@live.com
Petak
Friday
15
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
The aim of this paper was to describe the structure of the CPD framework for health professionals
in the primary healthcare settings in Bosnia and Herzegovina, with an emphasis on the role and
importance of training of trainers (TOT). TOT course is a basic, practical and interactive introduction
to the tools and techniques of training, facilitation and supervision.
Method used: descriptive analysis, population case series involving official data from government
institutions and NGOs. TOT training is created for the Continuous Professional Development (CPD)
of primary healthcare providers in B & H so as to improve their knowledge, practice and skills. This
training also allows the participants to obtain credits.
Results: The TOT training programme lasts for 2 days and integrates topics covering training
and facilitation; it also reinforces areas such as implementation, evaluation, communication and
organization skills. This two-day programme is based on adult learning principles. A group of 3 local
trainers, representatives of health centres from two B & H Entities and Foundation Fami, deliver the
TOT training. The TOT curriculum consists of the following topics: Introduction to the course and
CPD principles, structure and design of an educational program, Training need analysis and learning
objectives, Learning styles and adult learning principles, Group dynamics and problem solving
skills, Training techniques and methods, Communication, motivation and listening skills, Evaluation
of training and learning effectiveness and Summary, evaluation and conclusion of the course. The
participants should attend a minimum of 80% of the courses in order to receive certificates signed
by the Federal Ministry of Health and the Ministry of Health and Social Welfare of the Republic of
Serbia. All TOT participants are also recognized by respective MOHs and existing doctorsвЂ™ and nursesвЂ™
chambers as trainers.
Conclusion: The CPD sustainability has been increased by having 256 doctors and nurses from 19
health centres in both B&H entities trained in TOT, thus creating the preconditions for delivery of more
then 300 presentations in their institutions. It has also ensured a more efficient internal knowledge
and experience-sharing among healthcare professionals.
212
SZZ - 347
MOGUД†NOSTI I OGRANIДЊENJA SUDJELOVANJA HRVATSKIH
JAVNOZDRAVSTVENIH STRUДЊNJAKA U EDUKATIVNIM MEГђUNARODNIM
PROGRAMIMA: ISKUSTVA ETC-PHHP PROGRAMA
PAVLEKOVIД† G1, Contu P2, Lindstrom B3, Fosse E4, Kennedy L5, Vaandrager L6, Masanoti G7,
Hofmeister A8, Pluemer K9
Е kola narodnog zdravlja "Andrija Е tampar" Medicinskog fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb,
Hrvatska
2
University of Cagliari, Cagliari, Italy
3
Nordic School of Public Health Gothenburg, Gothenburg, Sweden
4
University of Bergen, Bergen, Norway
5
University of Liverpool, Liverpool, UK
6
Wageningen University, Wageningen, The Netherlands
7
University of Perugia, Perugia, Italy
8
University of Applied Science Magdeburg, Magdeburg, Germany
9
University of Public Health Duesseldorf, Duesseldorf, Germany
1
gpavleko@snz.hr
Petak
Friday
15
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Prije dvadeset godina, na inicijativu Е kole narodnog zdravlja вЂћAndrija Е tamparвЂњ Medicinskog fakulteta
SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, tri europske ЕЎkole javnog zdravstva (Liverpool, Gotheborg, Valencia) te WHO/
EURO, osnovan je European Training Consortium in Public Health and Health Promotion (ETC-PHHP).
Ovaj jedinstveni europski konzorcij danas ДЌini deset stalnih ДЌlanova (Valencia, Gothenburg, Liverpool,
Zagreb, Cagliari, Wageningen, Dusseldorf, Perugia, Bergen i Magdeburg). Detalji o ETC-PHHP dostupni
su na www.etc-phhp summerschool.eu. Osnovna aktivnost ETC-PHHP je odrЕѕavanje Ljetne ЕЎkole pod
naslovom В«Strategies for Health in EuropeВ», akreditirane od strane WHO/EURO i ASPHER-a te u svim
drЕѕavama - ДЌlanicama EU priznata uz ECTS kao obvezan modul na studiju Javnog zdravstva.
Cilj rada je prikaz ovog inovativnog nastavnog modula te prikaz iskustava i evaluacije meД‘unarodne
suradnje u edukaciji javnozdravstvenih djelatnika temeljem pokazatelja i SWOT analize. Cilj prikaza je
poticaj na raspravu o ulozi i moguД‡nostima naЕЎih javnozdravstvenih djelatnika za aktivno sudjelovanje
u programima meД‘unarodne edukacije.
Rezultati pokazuju da je ETC-PHHP Ljetna ЕЎkola originalan program koji se od ostalih meД‘unarodnih
programa razlikuje po nekoliko osobitosti: (a) program je zajediДЌki razvijen na europskoj razini s
naglaskom na razvoj europske strategije, (b) program ukljuДЌuje inovativne metode edukacije, osobito
rad u internacionalnim grupama polaznika koji razvijaju zajedniДЌke projekte (koji ДЌine zavrЕЎni ispit),
(c) program ima do u detalje razvijen вЂћdistance-learningвЂњ dio u trajanju od dva mjeseca, (d) program
sadrЕѕi dva tjedna nastave u jednoj od ДЌlanica ETC-a (sistem rotacije), (e) program je imao utjecaj na
nastavnike koji ga provode te su inovativne edukacijske tehnologije prenesene na nacionalnu razinu
i (f) impact evaluacija polaznika programa ukazuje na umreЕѕavanje polaznika i nakon odrЕѕavanja
nastave.
ZakljuДЌak: Uz brojne prednosti i pozitivna iskustva, meД‘unarodni program ima i ograniДЌenja u
pripremi i provoД‘enju. Posebno se to odnosi na Republiku Hrvatsku koja nije ДЌlanica EU. Zagreb Д‡e biti
domaД‡inom jubilarnom 20-om programu 2011. godine i konferenciji вЂћStrategies for Health in EuropeвЂњ
te je nuЕѕno odrediti prioritete u edukaciji koja odgovara novim potrebama i zahtjevima u podruДЌju
javnog zdravstva i promocije zdravlja.
213
DVORANA HALL: RAB
Tema Topic :
b) Javnozdravstvene intervencije Public health interventions
Podtema Subtopic:
RANO OTKRIVANJE BOLESTI: Zdravlje Еѕena EARLY DISEASE DETECTION: Women's health
Poster prezentacije Poster presentations
DIZ- 288
ZDRAVLJE ЕЅENA U RURALNIM PODRUДЊJIMA SISAДЊKO-MOSLAVAДЊKE ЕЅUPANIJE
FRIЕ ДЊIД† T, Pelin M, VugrinДЌiД‡ M, MeЕЎtroviД‡ M, Е timac D, DЕѕakula A
Е kola narodnog zdravlja вЂћAndrija Е tamparвЂњ Medicinskog fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb,
Hrvatska
friscictea1@gmail.com
JZI- 225
DIJAGNOSTIKA UROGENITALNIH INFEKCIJA U ZAVOD ZA JAVNO
ZDRAVSTVO MEГђIMURSKE ЕЅUPANIJE U PETOGODIЕ NJEM RAZDOBLJU
VRЕ IД† KRIЕ TOFIД† V, Payerl-Pal M, Poje JeleniД‡ B, Zadravec M
Djelatnost mikrobioloЕЎki laboratorij, Zavod za javno zdravstvo MeД‘imurske Еѕupanije, ДЊakovec, Hrvatska
vesna.vrsic-kristofic@zzjz-ck.hr
Uvod: Chlamydia trachomatis vodeД‡i je uzroДЌnik spolno prenosivih infekcija. U Еѕena infekcija je ДЌesto
Petak
Friday
15
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Uvod: Ruralna podruДЌja SisaДЌko-moslavaДЌke Еѕupanije obiljeЕѕena su sloЕѕenim socio-ekonomskim
uvjetima koji direktno utjeДЌu na zdravstveno stanje i stupanj zdravstvene zaЕЎtite. Zbog velikog broja
starijih osoba te specifiДЌnih Еѕivotnih i radnih uvjeta zdravlje Еѕena predstavlja nejasan i izrazito slabo
istraЕѕen javnozdravstveni problem. Prije svega radi se o mnogostrukim ulogama koje Еѕene u selima
imaju, te vezano uz to brojnim ДЌimbenicima koji odreД‘uju zdravlje Еѕena. MeД‘u ДЌimbenicima posebno
znaДЌenje imaju karakteristike i dinamika zajednice u kojima Еѕena Еѕivi.
Cilj: Utvrditi osnovne odrednice zdravlja i zdravstvene zaЕЎtite Еѕena na podruДЌju pilot istraЕѕivanja u
ruralnom dijelu SisaДЌko-moslavaДЌke Еѕupanije.
Metode: Ispitanice su bile sve stanovnice odabrane zajednice koju ДЌine tri sela. Podaci su prikupljeni
anketom o dostupnosti i koriЕЎtenju primarne i sekundarne zdravstvene zaЕЎtite, socioekonomskim i
bioloЕЎkim pokazateljima zdravlja te koriЕЎtenju lijekova.
Rezultati: LijeДЌnici obiteljske medicine ne provode mjere specifiДЌne zaЕЎtite zdravlja Еѕena. Udaljenost
nadleЕѕne ginekoloЕЎke ordinacije je oko 30 kilometara, ali nema organiziranog javnog prijevoza niti
veД‡ina Еѕena ima vlastiti prijevoz. PatronaЕѕna sluЕѕba nema programe specifiДЌne zaЕЎtite zdravlja Еѕena.
VeД‡ina Еѕena koja je dobila poziv na mamografiju se odazvala. NajveД‡i broj Еѕena imao je dvoje ili
troje djece, veД‡ina ih navodi da su imale barem jedan abortus, ali nije moguД‡e dobiti cjelovit uvid u
koriЕЎtenje specifiДЌne zdravstvene zaЕЎtite Еѕena. Zajednici obiljeЕѕava tradicionalni ustroj u kojem Еѕene
brinu o ostalim ДЌlanovima obitelji.
ZakljuДЌak: Problem Еѕenskog zdravlja nije specifiДЌno prepoznat u ovoj zajednici, te se uglavnom svodi
na osobni pristup i motiviranost Еѕene u skrbi za vlastito zdravlje. Socio-ekonomski status, poloЕѕaj
u obitelji te posebice stupanj obrazovanja onemoguД‡uju veД‡u proaktivnost Еѕena u skrbi za vlastito
zdravlje. Zdravstveni sustav nije prepoznao ovaj javno zdravstveni problem niti moguД‡nost da se kroz
osnaЕѕivanje zajednice i susjedstva unaprijedi zdravlje Еѕena.
214
Petak
Friday
15
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
asimptomatska i moЕѕe rezultirati ozbiljnim komplikacijama kao ЕЎto su ektopiДЌna trudnoД‡a i sterilitet.
U muЕЎkaraca klamidija je najДЌeЕЎД‡i uzroДЌnik negonokoknog uretritisa.
Genitalne mikoplazme dio su normalne flore urogenitalnog trakta, ali mogu biti i uzroДЌnici infekcija.
Cilj: Cilj ovog rada bio je utvrditi uДЌestalost izolacije bakterijskih patogena iz urogenitalnih uzoraka
pacijenata.
Materijali i metode: U razdoblju od 2005. do 2009. godine ispitano je 3586 uzoraka od 3240 pacijenata
na C. tachomatis ELFA metodom koja se izvodi na ureД‘aju mini VIDAS (Bio Merieux). U istom razdoblju
testirano je 4056 uzoraka na Ureaplasmu urealyticum i Micoplasmu hominis komercijalnim testom
Mycoplasma-duo (BIO RAD). Test omoguД‡uje istovremenu identifikaciju oba uzroДЌnika i odreД‘ivanje
koncentracije bakterija u niskom titru <10ВіCCU/ml koji smatramo kolonizacijom i u visokom titru
>104CCU/ml znaДЌajnom za izazivanje infekcija.
Rezultati: Na C. trachomatis je ispitano je 2448 (68,3%) obrisaka cerviksa, 649 (18,1%) urina i 489
(13,6%) obrisaka uretre. U 63 uzorka od 60 pacijenata dokazana je C. trachomatis (1,8%). Pozitivno
je bilo 28 (1,1%) obrisaka cerviksa, 19 (3,9%) obrisaka uretre i 16 (2,5%) urina. 50 pacijenata u kojih
je dokazana klamidija bilo je u dobi od 18-35 godina, a 10 ih je bilo u dobi od 36-47 godina. U.
urealyticum dokazana je u visokom titru u 686 uzoraka (17,0%), a M. hominis u 103 uzorka (2,3%).
Od ostalih uzroДЌnika izoliranih obradom 9433 urogenitanih uzoraka najДЌeЕЎД‡i su bili:E. coli (5,3%),
Enterococcus spp. (5,0%), Candida (2,7%), Streptococcus spp. (2,3%), ostale enterobakterije (2,1%) i
drugi uzroДЌnici (1,9%).
ZakljuДЌak: NajДЌeЕЎД‡i izolat iz urogenitalnog sustava u naЕЎem laboratoriju bila je U. urealyticum ЕЎto je u
skladu s podacima iz literature. Pri procjeni kliniДЌkog znaДЌaja izolacije ureaplazme koja je dio normalne
flore urogenitalnog trakta treba uzeti u obzir prisutnost uzroДЌnika u uzorku u velikom broju uz pojavu
upalnih stanica. UДЌestalost izolacije klamidije neЕЎto je niЕѕa u usporedbi s podacima iz literature za
Hrvatsku.NajviЕЎe pozitivnih bilo je u dobi od 18 do 35 godina.Nizak postotak dokazane klamidije
vjerojatno je i posljedica lijeДЌenja infekcije prije obavljanja dijagnostiДЌkih pretraga. Kako bismo
poboljЕЎali dijagnostiku infekcija uzrokovanih klamidijom u naЕЎem laboratoriju planiramo uvoД‘enje
molekularne metode koja ima veД‡u osjetljivost od metode koju koristimo.
DIZ- 191
KOLONIZACIJA TRUDNICA BETA HEMOLITIДЊKIM STREPTOKOKOM GRUPE B
U MEГђIMURSKOJ ЕЅUPANIJI
ZADRAVEC M, Payerl-Pal M, VrЕЎiД‡ KriЕЎtofiД‡ V, Poje JeleniД‡ B
Djelatnost mikrobioloЕЎki laboratorij, Zavod za javno zdravstvo MeД‘imurske Еѕupanije, ДЊakovec, Hrvatska
marijana.zadravec@zzjz-ck.hr
Beta hemolitiДЌki streptokok grupe B ( ОІHS-B ili Streptococcus agalactiae ) je i danas jedan od vodeД‡ih
uzroДЌnika pobola i smrtnosti novoroД‘enДЌadi. Izvor infekcije novoroД‘enДЌadi je poroД‘ajni kanal majke.
Jedna od strategija za prevenciju bolesti je pretraЕѕivanje trudnica na vaginalno i rektalno nosilaЕЎtvo
streptokoka B grupe i primjena odgovarajuД‡eg antibiotika za eradikaciju u porodu (Centers for Disease
Control and Prevention. Prevention of perinatal group B streptococcal disease. MMWR Morb Mortal
Wkly Rep 2002; 51: 1-22.)
Cilj: Cilj naЕЎeg rada je retrospektivnom analizom dobiti podatke o stupnju vaginalne kolonizacije
grupom B streptokoka kod naЕЎih trudnica.
Metode: Od 24.02.2005. u naЕЎem laboratoriju obraД‘ujemo obriske vagine na ГџHS-B.
Obriske uzimaju nadleЕѕni ginekolozi, trudnicama od 35. do 37.tjedna trudnoД‡e.
Obriske nasaД‘ujemo na krvni agar (Columbia agar s 5% ovДЌjom krvi- Biomerieux) i na selektivno tekuД‡e
hraniliЕЎte (Todd- Hewitt s 15 Ојg/ml nalidiksiДЌne kiseline i 10 Ојg/ml kolistina Biomerieux). Podloge
inkubiramo 18-24 sata na 370C uz 5 % CO2, te nakon inkubacije pregledavamo porasle kolonije na
krvnom agaru i obraД‘ujemo sumnjive na ГџHS-B (1-2 mm velike, sivobijele kolonije s uskom zonom Гџ
hemolize). TekuД‡e hraniliЕЎte presaД‘ujemo na krvnu podlogu i inkubiramo narednih 18-24 sata, te opet
traЕѕimo sumnjive kolonije, a ako ih nema inkubiramo joЕЎ 18-24 sata i opet pregledavamo.
215
TakoД‘er pri obradi urina trudnicama, uvijek, bez obzira na dob trudnoД‡e, traЕѕimo i obraД‘ujemo ГџHS-B
u bilo kojoj koliДЌini, te isto izdajemo u nalaz, uz opasku da je ГџHS-B dio normalne flore genitourinarnog
trakta, te da ga nije potrebno lijeДЌiti (osim ako nije uzroДЌnik uroinfekta), veД‡ je potrebno provesti
profilaksu u porodu
ГџHS-B dokazujemo sljedeД‡im testovima:
вЂў mikroskopski preparat obojen po gramu (gram pozitivne bakterije u paru ili kraД‡im i duЕѕim
lanДЌiД‡ima),
вЂў test katalaze je negativan,
вЂў CAMP test (ГџHS-B producira protein-CAMP faktor, koji pojaДЌava Гџ hemolizu stafilokoka) je
pozitivan,
вЂў test lateks aglutinacije za dokaz grupno specifiДЌnog polisaharida staniДЌne stijenke (daje B
grupu) .
Svakom izoliranom soju ГџHS-B odreД‘ujemo osjetljivost na antibiotike metodom disk difuzije.
Rezultati: U navedenom vremenskom razdoblju, u naЕЎem laboratoriju, obraД‘ena su 2820 obriska
introitusa vagine,od kojih je 259 bilo pozitivno (9 %), a ako tome pribrojimo pozitivne urine (189) i
pozitivne obriske cerviksa (33) dolazimo do 481 pozitivnog uzorka , odnosno 16 % kolonizacije.
ZakljuДЌak: UДЌestalost ОІHS-B vaginalne kolonizacije u trudnica je u naЕЎoj Еѕupaniji u granicama svjetskih
rezultata (10-30 %).U smislu poboljЕЎanja osjetljivosti metode u buduД‡nosti planiramo uzimati i obrisak
rektuma.
JZI - 216
TIPIZACIJA HUMANIH PAPILOMAVIRUSA IZ UZORAKA OBRISAKA VRATA
MATERNICE ЕЅENA S CITOLOЕ KIM ABNORMALNOSTIMA U PRIMORSKOGORANSKOJ ЕЅUPANIJI
RUKAVINA T, SuДЌiД‡ N, Klausberger L, VolareviД‡ N, TiД‡ac B
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske Еѕupanije, Rijeka, Hrvatska
Petak
Friday
15
Listopad
October
tomir@medri.hr
Cilj: Humani papilomavirusi (HPV) su najznaДЌajniji ДЌimbenici nastanka karcinoma vrata maternice.
Spomenuti karcinomi su drugi po uДЌestalosti meД‘u karcinomima koji se javljaju u Еѕena diljem svijeta.
Nastanak ovih karcinoma je povezan s infekcijom visokoriziДЌnim tipovima virusa, meД‘u kojima se
tipovi HPV 16 i 18 smatraju odgovornima za preko 70% sluДЌajeva. U Republici Hrvatskoj registrirana
su dva cjepiva protiv HPV infekcija koja su usmjerena ka prevenciji infekcija uzrokovanih upravo
spomenutim tipovima virusa. Molekularna dijagnostika HPV-a se provodi pri MikrobioloЕЎkom odjelu
Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske Еѕupanije (NZZJZPGЕЅ) od 2005. godine.
Cilj ovog rada bio je odrediti raЕЎirenost pojedinih tipova HPV-a u uzorcima obrisaka vrata maternice
Еѕena s citoloЕЎkim abnormalnostima s podruДЌja Primorsko-goranske Еѕupanije (PGЕЅ).
Metode: U radu su analizirani podaci arhivirani u elektroniДЌkim bazama NZZJZPGЕЅ. Dijagnostika se
u naЕЎem laboratoriju provodi upotrebom komercijalnih kitova za detekciju i tipizaciju HPV-a (Sacace
Biotechnologies Srl., Como, Italija). Ovim se kitovima dokazuju virusi niskog rizika (HPV 6 i 11) te virusi
visokog rizika (HPV 16, 18, 31, 33, 35, 39, 45, 52, 56, 58, 59 i 66). Spomenuta se dijagnostika u naЕЎem
laboratoriju provodi u uzorcima s potvrД‘enim citoloЕЎkim abnormalnostima.
Rezultati: Sveukupno je analizirano 390 uzoraka obrisaka vrata maternice. U 102 uzorka (26,15%)
dokazano je ukupno 175 HPV-a. U 44 uzorka (43,14% pozitivnih uzoraka) dokazana je prisustnost tipa
16 HPV-a. Po uДЌestalosti slijede tipovi HPV 31 (23 ili 22,55%), HPV 6 (16 ili 15,69%) i HPV 52 (15 ili
14,71%) dok su preostali tipovi HPV-a dokazani u manjem broju uzoraka. HPV 18 koji se spominje kao
jedan od tipova koji je najДЌeЕЎД‡e vezan uz pojavu karcinoma vrata maternice u naЕЎem je laboratoriju
dokazan u svega 8 uzoraka (7,84%).
ZakljuДЌak: Molekularna dijagnostika predstavlja temeljni naДЌin dokaza HPV-a u uzorcima epitela
vrata maternice. U obriscima vrata maternice s citoloЕЎkim abnormalnostima kod Еѕena s podruДЌja PGЕЅ
najuДЌestaliji su HPV tipovi visokog rizika 16 i 31, dok je tip 18 zastupljen u relativno maloj proporciji
pozitivnih uzoraka.
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
216
JZI- 133
PRIKAZ PROGRAMA U В«RANO OTKRIVANJE RAKA VRATA MATERNICE KOD
ЕЅENA PRIGORSKO-GORANSKE ЕЅUPANIJEВ»
GLIBOTIД† KRESINA H1, JankoviД‡ S1,2 ,GaЕЎparoviД‡ BabiД‡ S1, BenДЌeviД‡ Striehl H1,2 , Vlah N1
1
2
Nastavni Zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske Еѕupanije, Rijeka, Hrvatska
Medicinski fakultet SveuДЌiliЕЎta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska
helena@zzjzpgz.hr
Petak
Friday
15
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Cilj: Prikaz metoda i rezultata ЕЅupanijskog programa В«Rano otkrivanje raka vrata maternice kod Еѕena
Primorsko-goranske ЕѕupanijeВ» u 2009. godini
Metoda rada: Е est lijeДЌnika ginekologa u PGЕЅ dobrovoljno se prijavilo u Program za 2009. godinu.
Nastavni zavod za javno zdravstvo PGЕЅ osigurava im svu potrebnu logistiku (ДЌetkice za uzimanje Papatestova Cytobrush tehnikom, adresirane koverte, pozivna pisma i anketne upitnike za pacijentice).
Ginekolozi, obzirom na osobne moguД‡nosti, pozivaju u odreД‘enim vremenskim intervalima Еѕene na
Papa testiranje, u dobi od 20-64 godine, koje godinu ili viЕЎe dana nisu napravile Papa test. NZZJZ,
ginekolozi i citolozi tijekom provedbe Programa meД‘usobno suraД‘uju s ciljem poboljЕЎanja kvalitete
testiranja. U svrhu edukacije Еѕena o spolnom zdravlju i poboljЕЎanja odaziva NZZJZ kreirao je i distribuirao
10 000 edukativnih broЕЎura В«Spolno zdravlje Еѕene-u znanju je moД‡В» u ginekoloЕЎke ordinacije, srednje
ЕЎkole, ljekarne i tiskovne medije.
ЕЅene koje se odazovu pozivu ispunjavaju anketni upitnik posebno izraД‘en za potrebe ovog Programa.
Upitnik sadrЕѕi 13 pitanja koja se odnose na spolno zdravlje i koriЕЎtenje zdravstvene zaЕЎtite Еѕena.
Rezultati: U 2009. godini poslano je 6 000 poziva, na Papa testiranje odazvalo se 2514 (41,9%)
pozvanih Еѕena. Otkriveno je 112 (5,1%) abnormalnih nalaza. LoЕЎe kvalitete bilo je 10 (0,4%) briseva
te se nisu mogli analizirati.
Posebno interesantna pokazala se analiza dva pitanja anketnog upitnika (gdje odlazite na ginekoloЕЎke
preglede i kada ste zadnji put bili na ginekoloЕЎkom pregledu).
Kod svog izabranog lijeДЌnika ginekologa 2009. god. kontroliralo se 90,7% Еѕena. Jednom godiЕЎnje
ginekoloЕЎki se kontrolira 66,7% Еѕena.
ZakljuДЌak: Obzirom da veliki broj Еѕena nije bio na ginekoloЕЎkom pregledu viЕЎe od dvije godine ovakvi su
programi potrebni u svrhu poveД‡anja svijesti i motivacije Еѕena za redovitim preventivnim pregledima.
UzimajuД‡i u obzir ДЌinjenicu da ovaj karcinom spada u preventibilne novotvorine buduД‡i je dijagnostiДЌki
lako dostupan i terapijski sasvim izljeДЌiv u preinvazivnom stadiju, jasno se vidi potreba za strategijama
prevencije i promotivnoedukacijskim aktivnostima.
JZI- 158
ANALIZA REZULTATA MAMOGRAFSKOG SKRININGA U DUBROVAДЊKONERETVANSKOJ ЕЅUPANIJI OD 2006. DO 2009. GODINE
DЕЅONO-BOBAN A, ДЊale MratoviД‡ M, MaЕЎanoviД‡ M
Zavod za javno zdravstvo DubrovaДЌko-neretvanske Еѕupanije, Dubrovnik, Hrvatska
ankica.dzono-boban@du.t-com.hr
Cilj: Analizirati rezultate prvog ciklusa mamografskog skrininga tijekom provedbe Nacionalnog
programa ranog otkrivanja raka dojke za Еѕene u dobi 50-69 godina u DubrovaДЌko-neretvanskoj
Еѕupaniji 2006.-2009. godine, te prikazati novootkrivene sluДЌajeve raka dojke kod skriniranih Еѕena.
Metode: KoriЕЎteni su podaci iz baze podataka ZZJZ DNЕЅ (mamografski nalazi, ONKO-obrasci, Neoprijave i PHD nalazi). Deskriptivnom metodom analizirani su rezultati mamografskog skrininga prema
BI-RADS klasifikaciji, te novootkriveni sluДЌajevi raka dojke potvrД‘eni patohistoloЕЎkom dijagnostikom.
217
Rezultati: Na mamografski skrining u prvom ciklusu programa ranog otkrivanja raka dojke, od listopda
2006. do listopada 2009. godine, pozvano je 19.478 Еѕena u dobi 50-69 godina. Za sva pozvana
godiЕЎta odaziv je 58,7%; 52,0% za godiЕЎta 1937.-1939., 59,3% 1940.-1944., 57,4% 1945.-1949.,
63,1% 1950.-1954., 58,3% 1955.-1958. Prema BI-RADS klasifikaciji 10,0% Еѕena ima BI-RADS 0 (nalaz
nedovoljan za procjenu te je potreban daljnji dijagnostiДЌki postupak), 33,8% je negativno (BI-RADS
1), 45,4% s benignim promjenama (BI-RADS 2), 9,8% s vjerojatno benignim promjenama (BI-RADS
3), 1,0% sa sumnjivim abnormalnim promjenama (BI-RADS 4), te 0,1% s jako sumnjivim malignim
promjenama (BI-RADS 5).
Otkriveno je 56 novih sluДЌajeva raka dojke, od ДЌega je 58,9% BI-RADS 4 i 5, 14,3% BI-RADS 3, 21,4%
BI-RADS 1 i 2, te 5,4% BI-RADS 0. Stopa novootkrivenih sluДЌajeva raka dojke iznosi 6,3 na 1.000
skriniranih Еѕena, odnosno za godiЕЎta 1937.-1939. 16,1/1.000; 1940.-1944. 8,4; 1945.-1949. 5,7;
1950.-1954. 4,6; 1955.-1958. 1,6/1.000.
MeД‘u novootkrivenim sluДЌajevima raka dojke 41,1% Еѕena je obraД‘eno u intervalu do 45 dana od
mamografskog snimanja do utvrД‘ivanja patohistoloЕЎke dijagnoze raka dojke, 10,7% u intervalu 46-90
dana, 48,2% za viЕЎe od 90 dana. Rak dojke za Еѕene s nalazom BI-RADS 4 i 5 potvrД‘en je u intervalu
do 45 dana nakon mamografskog snimanja u 60,6% Еѕena, za 46-90 dana u 15,2%, te za viЕЎe od 3
mjeseca u 24,2% Еѕena.
ZakljuДЌak: Potrebno je osigurati kvalitetno i sustavno promicanje vaЕѕnosti mamografskog skrininga,
unaprijediti razinu suradnje svih nositelja programskih aktivnosti, te skratiti vremenski interval izmeД‘u
mamografskog snimanja i dodatne dijagnostiДЌko-terapijske obrade za Еѕene s nalazima sumnjivim na
maligne promjene (osigurati odgovarajuД‡u dijagnostiДЌko-terapijsku skrb).
JZI- 204
PROVEDBA NACIONALNOG PROGRAMA RANOG OTKRIVANJA RAKA
DOJKE U ISTARSKOJ ЕЅUPANIJI U RAZDOBLJU OD 2006. DO 2010. GODINE
LAZARIД† вЂ“ ZEC D, DaboviД‡-Rac O, RadoloviД‡ LJ
Zavod za javno zdravstvo Istarske Еѕupanije, Pula, Hrvatska
Petak
Friday
15
Listopad
October
javno.zdravstvo@zzjziz.hr
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Cilj: Prikazani su rezultati Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka dojke u Istarskoj Еѕupaniji (IЕЅ)
u razdoblju od 2006.-2010. godine, i opisana organizacija provedbe programa.
Metode: KoriЕЎteni su podaci o provedbi Nacionalnog programa dostupni Zavodu za javno zdravstvo
(ZJZ) IЕЅ. Ispitanice su sve Еѕene iz IЕЅ dobi 50-69 godina.
Rezultati: U prvom ciklusu (11.10.2006.-31.08.2009.) ZJZIЕЅ je na mamografiju pozvao 35.397 Еѕena
roД‘enih 1937.-1958.g. Putem besplatnog telefona ZJZIЕЅ Еѕene su mijenjale termine, javljale da su
mamografiju veД‡ obavile, da su u postupku lijeДЌenja ili boluju od raka. Poslano je 14.922 ponovnih
poziva Еѕenama koje se nisu odazvale, odnosno treД‡ih poziva Еѕenama roД‘enima 1937. i 1938.g. Putem
Programa 45,88% Еѕena je obavilo mamografiju. Ukupni obuhvat (ubrojena mamografija obavljena
izvan Programa unutar godinu dana) bio je 71,92%, varira po godiЕЎtima od 64,74% (1939.g.) do
82,63% (1955.g.). Odazivom na mamografiju i sudjelovanjem u programu u zajednici Еѕene su uДЌile
kroz direktno vlastito iskustvo. Sumnjivih nalaza (BI-RADS 4 i 5) bilo je 108, dodatno obradu trebalo je
i 723 Еѕena s BI-RADS 0, a praД‡enje 1.207 Еѕena s Bi-RADS 3. Rak dojke otkriven je kod 78 Еѕena, veД‡inom
lokaliziran.
U rujnu 2009. godine otpoДЌeo je drugi ciklus - pozivanje Еѕena na drugu mamografiju u Programu. Do
rujna 2010. pozvano je 26.254 Еѕena.
Na Programu u ZJZIЕЅ je zaposlena medicinska sestra koja ispisuje i kuvertira pozive i razne obavijesti
(putokaze, pravo na putni nalog, vezanost termina uz menstruacijski ciklus), kod vraД‡enih poziva traЕѕi
nove adrese (kod lijeДЌnika, u HZZO-u), unosi podatke iz baze ZJZIЕЅ o umrlima i oboljelima od raka
dojke, kontaktira s lijeДЌnicima (provjera javljanja na obradu, prijava novooboljelih), unosi upitnike i
nalaze, radi na besplatnom telefonu. U radu pomaЕѕu, uz koordinatoricu, i druge zdravstvene radnice.
Pozivano je u 6, od svibnja 2010. u 4 mamografske jedinice (Pula, Labin, Buzet, Rovinj).
ZakljuДЌak: U organizaciji programa pomogla je infrastruktura i organizacija osigurana kroz Plan za
218
zdravlje IЕЅ. Nacionalni program je u IЕЅ doДЌekan sa zadovoljstvom meД‘u Еѕenama i struДЌnjacima, te
je u prvom ciklusu i ostvario zapaЕѕene rezultate. NuЕѕno je osigurati kontinuitet provoД‘enja i dobrog
odaziva kako bi se ostvario cilj ranog otkrivanja.
JZI- 126
EDUKACIJA ЕЅENA LABINЕ TINE O METODAMA RANOG OTKRIVANJA RAKA DOJKE
MUЕ KOVIД† S1, MrzliД‡ B2
Zavod za javno zdravstvo Istarske Еѕupanije, Pula, SluЕѕba za epidemiologiju-ispostava Labin, Labin,
Hrvatska,
2
Istarski domovi zdravlja, Ispostava dr.Lino PerЕЎiД‡-Labin, Labin, Hrvatska
1
labin@zzjziz.hr
Petak
Friday
15
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
SaЕѕetak: U registru za rak labinske epidemioloЕЎke sluЕѕbe, za razdoblje 1999-2006., istiДЌe se rak dojke
(rd) sa 30,1% kao vodeД‡e sijelo malignoma kod Еѕena.
ЕЅupanijski plan za zdravlje izdvaja rano otkrivanje kao preduvjet smanjenja mortaliteta od rd. Edukacija
predstavlja vaЕѕnu toДЌku strategije za postizanje tog cilja.
Cilj rada je prikaz edukacije Еѕena o metodama ranog otkrivanja rd, izvrЕЎene 2009. Na labinЕЎtini, te
osvrt na okolnosti provoД‘enja iste.
2009. Su ligi protiv raka labin od strane istarske Еѕupanije odobrena sredstva za edukaciju o ranom
otkrivanju rd. Autorice rada odrЕѕale su 22 predavanja kojima je prisustvovala 391 Еѕena starosti 25-65
god. Po struДЌnoj spremi 29,8% je vss, 60,2% sss, a 10,0% nkv. Predavanja su ukljuДЌivala pp prezentaciju,
broЕЎure o samopregledu, te prikaz i vjeЕѕbanje samopregleda na modelu dojki.
Predavanja su organizirana u suradnji sa obrazovnim ustanovama na podruДЌju grada labina i
pripadajuД‡ih opД‡ina za majke zavrЕЎnih vrtiД‡kih grupa, te zavrЕЎnih razreda osnovnih i srednje ЕЎkole.
Obzirom na oДЌekivani broj, odaziv je bio ~50,0%, najveД‡i u malim sredinama (75,0%), manji u gradskoj
sredini (40,0%). Rezultati ankete, koju su ispunile 362 Еѕene, govore da 33,1% Еѕena redovito obavlja
mjeseДЌni samopregled, kod 63,0% dojke nisu nikada pregledane od strane obiteljskog lijeДЌnika. 80,8%
je unutar godine dana obavilo ginekoloЕЎki pregled, kod 67,7% je pritom pregledana dojka. 49,7%
starijih od 40 god. nije nikada obavilo mamografiju.
OlakЕЎavajuД‡e okolnosti u provoД‘enju edukacije jesu, po procjeni autora, suradnja i pomoД‡ ravnatelja
i razrednika, njihovo aktivno ukljuДЌivanje u pozivanje majki, manja i povezanija sredina u kojoj se
predavanje organiziralo, te ''vrednovanje'' predavaДЌa kao veД‡ poznatog javnozdravstvenog djelatnika.
Nezainteresiranost razrednika, gradska sredina, majke djece srednjoЕЎkolske dobi, te veД‡a grupa za
koju je predavanje organizirano rezultiraju slabijim odazivom.
Neprofitabilnost udruge (liga protiv raka) predstavlja moguД‡nost za objedinjenje zajedniДЌkog interesa
zdravstva i zajednice, te omoguД‡ava provoД‘enje preventivnih mjera bez obzira na administrativna
ograniДЌenja.
UkljuДЌivanje lokalne samouprave u sufinanciranje omoguД‡ava kontinuitet edukacije вЂћgeneracijskim
slijedomвЂњ u obrazovnim ustanovama, ДЌime se opД‡enito postiЕѕe visoki obuhvat. Sustavno provoД‘enje
edukacije omoguД‡ilo bi dugoroДЌno poduДЌavanje, praД‡enje i anketiranje Еѕena o razini i primjeni steДЌenih
znanja.
Obzirom na tek jednogodiЕЎnje provoД‘enje edukacije nije joЕЎ moguД‡a procjena uspjeЕЎnosti u smislu
ranog otkrivanja rd.
219
JZI- 189
PRIKAZ REZULTATA PRVOG CIKLUSA NACIONALNOG PROGRAMA RANOG
OTKRIVANJA RAKA DOJKE U KRAPINSKO-ZAGORSKOJ ЕЅUPANIJI
STANKOVIД† GJURETEK M
Zavod za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske Еѕupanije, Zlatar, Hrvatska
marina.stankovic@zg.t-com.hr
JZI- 49
REZULTATI PROVEDBE NACIONALNOG PROGRAMA RANOG OTKRIVANJA
RAKA DOJKE U OSJEДЊKO-BARANJSKOJ ЕЅUPANIJI - PRVI CIKLUS
SANTO T1, SamardЕѕiД‡ S1, Kraljik N1, Е timac D2
1
2
Zavod za javno zdravstvo OsijeДЌko-baranjske Еѕupanije, Osijek, Hrvatska
KliniДЌki bolniДЌki centar Osijek, Osijek, Hrvatska
tibor.santo@zzjzosijek.hr
Uvod: U Hrvatskoj je rak dojke vodeД‡i uzrok smrti Еѕena od maligne bolesti. 2007. je u Hrvatskoj
incidencija iznosila 111,8/100.000 a smrtnost je 2008. bila 39,2/100.000. I u OsjeДЌko-baranjskoj Еѕupaniji
je rak dojke vodeД‡i uzrok pobola i smrti od malignih bolesti kod Еѕena. Incidencija se, prije poДЌetka
provoД‘enja Nacionalnog programa kretala od 172 Еѕene godiЕЎnje 2003. godine (100,1/100.000)
do 138 2006. godine (80,3/100.000). U 2007. godini je bilo 209 novootkrivenih sluДЌajeva ca dojke
Petak
Friday
15
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Cilj rada: Ukazati vaЕѕnost ranog otkrivanja raka dojke i prikazati rezultate prvog ciklusa provoД‘enja
skrining mamografije.
Metode i ispitanici: U radu su koriЕЎteni podaci IzvjeЕЎД‡a o provoД‘enju Nacionalnog programa
ranog otkrivanja raka dojke za Krapinsko-zagorsku Еѕupaniju koriЕЎtenjem softwerskog programa pri
Ministarstvu zdravstva Republike Hrvatske kojim se sluЕѕe Еѕupanijski Zavodi za javno zdravstvo, podaci
Odjela za radiologiju OB Zabok i SB Krapinske Toplice o daljnjoj obradi pacijentica preporuДЌenoj
tijekom skrining mamografije, podaci o stadiju bolesti iz BSO-onko tip iz OB Zabok i Prijava maligne
neoplazme od obiteljskih lijeДЌnika, te kopije patohistoloЕЎkih nalaza takoД‘er iz OB Zabok, podaci
Registra za rak Republike Hrvatske o novootkrivenim Еѕenama s karcinomom i podaci mortalitetne
statistike DrЕѕavnog zavoda za statistiku.
Uvod: Rak dojke je najДЌeЕЎД‡i rak i vodeД‡i uzrok prijevremene smrti Еѕena u dobi od 35 do 64 godine.
Stopa incidencije raka dojke za Еѕupaniju je u porastu i iznosila je 51,3/100.000 u 1996. godini, ali
niЕѕe od stope za Hrvatsku (72,3/100 000), a u 2006. godini 69,8/100.000 Еѕena (95,7u Hrvatskoj).
Mortalitet od raka dojke je u periodu od 2001.-2006. godine bio u skladu sa hrvatskim prosjekom, a
2003. godine je bio i neЕЎto veД‡i, stopa 35,6/ 100 000 (Hrvatska 34,8).
Rezultati: Mamografski skrining u Krapinsko-zagorskoj Еѕupaniji zapoДЌeo je u studenom 2006. godine.
U Krapinsko-zagorskoj Еѕupaniji je u prvom ciklusu Nacionalnog programa pregledano je 11588 Еѕena.
Rak dojke otkriven je kod 42 Еѕene, te je stopa novootkrivenih karcinoma na 1000 pregleda iznosila
3,6. Od 42 novootkrivenih karcinoma kod 16 Еѕena (38%) je dijagnosticiran neinvazivni karcinom, a
u 26 Еѕena radilo se o invazivnom karcinomu (62%). Uz izvrsnu suradnju s PatronaЕѕnom sluЕѕbom,
gradskim druЕЎtvom Crvenog kriЕѕa, udrugom Еѕena, lokalnom samoupravom, podrЕЎkom ЕЅupanije i
zainteresiranost medija uspjeli smo mobilizirati zajednicu i sa poДЌetnog rezultata od 54% ostvariti na
kraju prvog ciklusa odaziv od 69,6%.
ZakljuДЌak: Temeljem navedenog, moЕѕemo utvrditi da smo predhodnom trogodiЕЎnjem vremenskom
periodu koliko se skrining mamografija provodi ostvarili dobre rezultate i kvalitetnu suradnju s drugim
zdravstvenim ustanovama, udrugama civilnog druЕЎtva, regionalnom i lokalnom samoupravom i
medijima.
220
(121,6/100.000), a mortalitet je iznosio 2008. 47,1/100.000.
Cilj: prikazati rezultate provedbe Programa u OsijeДЌko-baranjskoj Еѕupaniji nakon prvog ciklusa.
Metode: Nacionalnim programom su obuhvaД‡ene Еѕene u dobi od 50-69 godina, a metoda probira je
visoko kvalitetna mamografija s dvostrukim oДЌitanjem. Za oДЌitanje je koriЕЎtena BI-RADS klasifikacija.
ЕЅene su poЕЎtom dobivale poziv za pregled, kao i upitnik s pitanjima o osobnoj i obiteljskoj anamnezi. Na
lokalnoj razini je Program implementirao ZZJZ OBЕЅ u suradnji sa zdravstenim ustanovama, jedinicama
radioloЕЎkog snimanja i obiteljskim lijeДЌnicima.
Rezultati: U prvom ciklusu pozvano je 52.680 Еѕena, od kojih se na poziv odazvalo 62,2%. Od 29.297
Еѕena koje su obavile mamografiju 321 (1,1%) je imala nalaz BI-RADS 4 i 5, odnosno bile su upuД‡ene
na daljnji dijagnostiДЌki postupak. Dijagnosticiran je 141 karcinom (0,5%). Incidencija karcinoma dojke
se u 2007. godini poveД‡ala za 71 Еѕenu u odnosu na godinu prije poДЌetka Programa.
ZakljuДЌak: Prva iskustva opravdavaju provedbu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke,
a iskustva steДЌena tijekom implementacije sluЕѕit Д‡e za poboljЕЎanje provebe ovog i sliДЌnih preventivnih
programa.
JZI- 125
PROGRAMI RANOG OTKRIVANJA RAKA DOJKE U ZAGREBU
TEЕ IД† V
Zavod za javno zdravstvo вЂћDr. Andrija Е tamparвЂњ, Zagreb, Hrvatska
vanja.tesic@stampar.hr
Petak
Friday
15
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Cilj: Cilj rada je prikazati rezultate provoД‘enja programa za rano otkrivanje raka dojke u Zagrebu, u
periodu od 2004. do 2009. godine.
Metode: KoriЕЎteni su podaci za grad Zagreb iz baze podataka Preventivne mobilne mamografije i
Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka dojke. Procjena kvalitete provoД‘enja programa
raД‘ena je u skladu s 4. izdanjem europskih smjernica za osiguranje kvalitete i iskazana kroz slijedeД‡e
pokazatelje: obuhvat, odaziv, distribucija nalaza prema BI-RADS klasifikaciji, ukupan broj te udio
potvrД‘enih karcinoma na 1000 pregleda.
Rezultati: U periodu od 2004. do 2009. godine kroz Program preventivne mobilne mamografije
mamografski pregled obavilo je 27 905 Еѕena. ViЕЎe od 40% Еѕena (11631) kroz taj Program obavilo je
svoju prvu mamografiju. Broj sumnjivih mamografskih nalaza na malignitet (BI-RADS 4 i 5) je 233 ili
0,8%. U prvom krugu Nacionalnog programa u Zagrebu, u periodu od studenog 2006. godine do
rujna 2009. godine, poslano je 136 267 poziva Еѕenama roД‘enim od 1937. do 1958. godine. U ДЌak
7785 sluДЌajeva adresa je bila netoДЌna, 566 Еѕena ne Еѕivi privremeno u Zagrebu, 911 je umrlo, 3628
ne Еѕeli pregled, 3255 ima rak dojke, a 16 554 Еѕena je obavilo mamografiju unutar godine dana.
Mamografskom snimanju pristupilo je 58 230 Еѕena, te je odaziv u Zagrebu 61,98%. Broj sumnjivih
mamografskih nalaza na malignitet (BI-RADS 4 i 5) je 620 ili 1,1%. Ukupno je otkriveno 270 karcinoma
dojke (4,6/1000 mamografija).
ZakljuДЌak: U usporedbi s rezultatima sliДЌnih programa drugih zemalja, koje imaju viЕЎegodiЕЎnje iskustvo
provoД‘enja, moЕѕemo biti zadovoljni s rezultatima prvog kruga skrininga u Zagrebu. Kako bi se dostigao
cilj od 70% odaziva potrebno je u narednom periodu - drugom krugu skrininga nastaviti raditi na
poboljЕЎanju kvalitete podataka, osigurati kontrolu ispunjavanja obveze slanja podataka u Zavode,
provoditi kontinuiranu medijsku promidЕѕbu s ciljem poveД‡anja svjesnosti o vaЕѕnosti mamografije, te
osigurati veД‡u financijsku podrЕЎku.
221
JZI- 23
INTERDISCIPLINARNI PRISTUP I ZAЕ TITA ЕЅRTAVA NASILJA U OBITELJI
BARIД† ЕЅ
Dom za djecu i odrasle Еѕrtve nasilja u obitelji, Zagreb, Hrvatska
baric@duga-zagreb.hr
Petak
Friday
15
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
O ustanovi: Dom вЂћDuga вЂ“ ZagrebвЂњ osnovan je s ciljem pruЕѕanja sigurnosti i struДЌne pomoД‡i i to kroz
nekoliko djelatnosti: smjeЕЎtaj za Еѕrtve obiteljskog nasilja, vanjsko savjetovaliЕЎte (pravno, socijalno,
psiholoЕЎko), te psihosocijalni tretman poДЌinitelja obiteljskog nasilja i telefonska linija pomoД‡i.
Uvod: ZaЕЎtita Еѕrtava obiteljskog nasilja odgovornost je cjelokupnog druЕЎtva, posebice ako imamo u
vidu posljedice ne tretiranja takvog oblika nasilja, a koje mogu iД‡i u smjeru razvoja socijalne patologije
ЕЎirih razmjera, pa tako i psihopatologije, ЕЎto pojedinca dovodi u nezavidan poloЕѕaj odsustva zdravlja.
Tijekom pruЕѕnja smjeЕЎtaja Еѕrtvama, imamo priliku uoДЌiti niz posljedica traumatskih iskustava ЕЎto se
odraЕѕava na njihovo ukupno zdravstveno stanje. No, prije dolaska na smjeЕЎtaj, Еѕrtve nasilja u obitelji
odlaze viЕЎe mjeseci ili ДЌak viЕЎe godina lijeДЌniku/lijeДЌnici obiteljske medicine ili drugim specijalistima
po pomoД‡ zbog niza psiho-fiziДЌkih poremeД‡aja koji nastaju kao posljedica izloЕѕenosti stresu. ЕЅrtve su
uglavnom sklone negirati problem s nasiljem ЕЎto ne iskljuДЌuje obvezu lijeДЌnika/lijeДЌnice u smislu daljnje
prijave o sumnji nasilja u obitelji.
Prema naЕЎim saznanjima iz kontakata s lijeДЌnicima/lijeДЌnicama naЕЎih korisnika kada doД‘e do realizacije
smjeЕЎtaja u naЕЎu ustanovu, poremeД‡aji koje Еѕrtve iskazuju prilikom dolazaka obiteljskom lijeДЌniku/
lijeДЌnici su: nesanica, glavobolja, gastritis, nedostatak apetita, pojaДЌani apetit i debljanje, modrice
po tijelu i licu, opsesivno pranje tijela, napuknuД‡a i/ili prelomi malih zglobova i kostiju, stanje opД‡e
nesigurnosti u sebe, nepovjerenje prema ljudima, razliДЌiti strahovi, tjeskoba i sl. Upravo takvi poremeД‡aji
nastavljaju se i kada Еѕrtva doД‘e na smjeЕЎtaj u naЕЎu ustanovu. Posebno uoДЌavamo poveД‡anje apetita i
debljanje, glavobolje, stanje opД‡e nesigurnosti u sebe, nepovjerenje prema ljudima, prisutnost razliДЌitih
strahova, tjeskoba, te na poДЌetku ponekad i paranoidne epizode koje vremenom kako se osoba opuЕЎta
u novom okruЕѕenju, praktiДЌki prestaju. Ujedno, to jest i dokaz da su poremeД‡aji bili posljedica Еѕivljenja
u krugu nasilja, jer kad je osoba fiziДЌki izaЕЎla iz takvog nasilnog okruЕѕenja, poremeД‡aji se smanjuju pa
ДЌak i potpuno prestaju o ДЌemu svjedoДЌimo kroz trogodiЕЎnji rad naЕЎe ustanove.
U praksi uoДЌavamo kako lijeДЌnici/lijeДЌnice vrlo malo znaju o tome ЕЎto se od njih kao struke oДЌekuje u
postupanjima u sluДЌajevima nasilja u obitelji te ne doЕѕivljavaju da postoji potreba pojaДЌanog nadzora i
predanosti pacijentima/pacijenticama koji su i Еѕrtve nasilja u obitelji. NajveД‡i problem je ЕЎto od lijeДЌnika/
lijeДЌnica ДЌesto ДЌujemo reДЌenicu ДЌuД‘enja nakon ЕЎto je osoba smjeЕЎtena kod nas: вЂћDolazila/dolazio je k
meni zbog glavobolja i nesanice, bilo je i nekih modrica ali nikad mi nije rekla/rekao da ima problema
s nasilnim partnerom/partnericom kod kuД‡e!вЂњ To su momenti zbog kojih lijeДЌnici/lijeДЌnice trebaju biti
educirani i osvijeЕЎteni da moraju reagirati kao jedna od ukupno pet razina u sustavu koja kontaktira i
tretira Еѕrtve nasilja u obitelji, bez obzira jesmo li sigurni da se radi o Еѕrtvama nasilja u obitelji. ЕЅelimo
ukazati da se tu ne radi o etiДЌkoj dilemi nego o obvezi prema Protokolu o postupanju u sluДЌajevima
nasilja u obitelji prema kojem svi subjekti u postupanju imaju obavezu prijaviti SUMNJU.
Predstavnici spomenutih razina su: policija, socijalna skrb, pravosuД‘e, ЕЎkolstvo i zdravstvena skrb.
Cilj: Cilj je progovoriti o pravilnom postupanju lijeДЌnika/lijeДЌnica sa Еѕrtvom nasilja u obitelji ЕЎto je u
ovom kontekstu zapravo вЂћrano otkrivanje bolestiвЂњ. LijeДЌnik/lijeДЌnica ne trebaju dokazivati postojanje
nasilja u obitelji pacijenta/pacijentice, ne trebaju imati njegovo/njezino priznanje o tome, dovoljno je
da posumnjaju i prijave nadleЕѕnom centru socijalne skrbi ili policijskoj postaji u svom gradu ili kvartu.
вЂћAdekvatno lijeДЌenjeвЂњ u sluДЌajevima nasilja u obitelji jest pokretanje procesa zaЕЎtite Еѕrve/Еѕrtava na
naДЌin da prijavite sumnju, da odradite njegu i skrb s medicinske strane, te odrЕѕavate nadzor nad
situacijom pozivajuД‡i pacijenta/pacijenticu da se redovito javlja na kontrole.
ZakljuДЌak: ZakljuДЌak je da je za sve navedeno neophodna meД‘usektorska suradnja sa centrom socijalne
skrbi, policijom i/ili pravnom osobom koja pruЕѕa uslugu smjeЕЎtaja Еѕrtava izvan obitelji kada je do toga
doЕЎlo.
222
Usmena izlaganja Oral presentations
DIZ - 28
CAN HOUSEWIVES BE DEFINED AS AN ENDANGERED AND A LESS
AFFABLE GROUP?
ЕЅALAR A, Renar I, Fajdiga Turk V
National institute of public health, Ljubljana, Slovenia
aleksandra.zalar@ivz-rs.si
Petak
Friday
15
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Introduction and methods: The analysis of some data about a lifestyle and one's own estimation
of health, connected with nutrition, will be presented. The data was collected through inquiries the
national research Nutrition habits of Adults in Slovenia. 1193 people were included. The analyses
of the data showed that, apart from the unemployed, the workers with shorter working hours and
the retired, housewives are the ones, who are especially at risk. Therefore we have, in view of all
the female interviewees, carried out a comparative analysis of data for the category of housewives,
especially exposing country housewives (N=661, 5.3% of them were housewives). The П‡2 test was
used for the statistical analysis.
Results: The analysis of this data showed important differences regarding some answers, which may
signify greater health risk for housewives (data in brackets are for country housewives). In comparison
with all the female interviewees, housewives are less educated: 58.8% (61.1%) of housewives have
finished only elementary school, among all 22.2% (p=0,000); are older: 58.8% (72.2%) of them is
in the age group 46-65, among all 42.1% (p=0,000); are overweight: 50.0% (41.2%) of housewives
have an ITM above 27, among all 26.3% (p=0,000); the percentage of those, who have breakfast
regularly is smaller (with the exception of country housewives): 54.7% (88.9%), all the included 63.3%
(p=0,000); quite a few of them estimate their health conditions as bad or very bad: 11.8% (11.1%)
of housewives, among all 4.9% (p=0,001); quite a few housewives have mentioned the following
illnesses: higher blood pressure: 29.4% (22.2%), among all 16.2% (p=0,000); higher cholesterol
levels: 17.6% (16.7%) and 11.2% among all (p=0,020); or diabetes: 5.9% (5.6%), among all 3.8%
(p=0.025).
Conclusion: The existing republical statistical sources do not suffice for more detailed analyses and
definitions of social medical problems of housewives. The category of housewives is not negligible at
all. According to the data of the statistical office of the Republic of Slovenia 15% of women have the
status of a housewife, 10% have the status of a countrywoman. The results of our research represent
an important starting point for further research In any case, in spite of the small percantage of
the interviewees, our analysis shows, that housewives cannot be overlooked, when discussing social
exclusion and less affable groups.
JZI - 97
ZDRAVSTVO U INTERSEKTORSKOM RJEЕ AVANJU OBITELJSKOG NASILJA:
RASKORAK LEGISLATIVE I PRAKSE
PAVLEKOVIД† G
Е kola narodnog zdravlja "Andrija Е tampar" Medicinskog fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb,
Hrvatska
gpavleko@snz.hr
PoДЌetkom 2000. godine, Svjetska zdravstvena organizacija oznaДЌila je nasilje kao jedan od vodeД‡ih
javno-zdravstvenih problema za ДЌije rjeЕЎavanje je predloЕѕeno niz mjera primarne, sekundarne i
223
tercijarne prevencije. Pri tome je posebno istaknut problem nasilja nad djecom i Еѕenama u obitelji kao
najvulnerabilnijih skupina. Poziv na aktivno rjeЕЎavanje problema prepoznat je temeljem podataka o
prevalenciji te direktnih i indirektnih troЕЎkova zajednice.
Republika Hrvatska odgovorila je na izazov nizom aktivnosti вЂ“ od sazivanja konferencije ministara
zdravstva u regiji, razrade Nacionalne strategije zaЕЎtite od nasilja u obitelji, donoЕЎenjem Zakona o
zaЕЎtiti od nasilja u obitelji te drugim legislativnim aktima. Istovremeno je donesen i Protokol rada
svih aktivnih sektora u suzbijanju obiteljskog nasilja (policija, socijalna skrb, zdravstvo, pravosuД‘e,
ЕЎkolstvo) koji osigurava preduvjete za djelotvoran, cjelovit i usklaД‘en meД‘usektorski rad u lokalnoj
zajednici. Izuzetno vrijedna aktivnosti koja se provodi zadnjih godina na razinama Еѕupanija/lokalnih
zajednica u RH je primjena legislative kroz program unapreД‘enja suradnje te ujednaДЌavanja postupaka
predviД‘enih Protokolom o postupanju u sluДЌaju nasilja u obitelji.
U radu su prikazana iskustva u provedbi tih intersektorskih programa u lokalnoj zajednici, s naglaskom
na aktivnost i sudjelovanje sustava zdravstva. Iako se, dijelom sukladno legislativi o nasilju u obitelji,
mijenjao i Zakon o ljeДЌniЕЎtvu, zdravstveni djelatnici pokazuju najmanju zainteresiranost, ne provode
ono ЕЎto se od njih Protokolom oДЌekuje te su najslabija вЂћkarikaвЂњ suradnje. Rad navodi moguД‡e razloge
za to te daje prijedlog kako problem rijeЕЎiti.
JZI - 202
PLAN ZA RANO OTKRIVANJE RAKA DOJKE ISTARSKE ЕЅUPANIJE вЂ“ 5 GODINA
RADA I ISKUSTVA
LAZARIД†-ZEC D1, RojniД‡ R2, TatkoviД‡ M3, PoДЌekaj A4, KuzmanoviД‡ D5, VojniД‡ Lj6
Zavod za javno zdravstvo Istarske Еѕupanije Pula, Hrvatska
Istarska Еѕupanija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb, Pula, Hrvatska
3
OpД‡a bolnica Pula, Hrvatska
4
Istarski domovi zdravlja Pula, Hrvatska
5
Liga protiv raka Pula, Hrvatska
6
Klub Еѕena operiranih od raka dojke Gea, Pula, Hrvatska
1
2
Petak
Friday
15
Listopad
October
javno.zdravstvo@zzjziz.hr
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Cilj: Prikazati petogodiЕЎnji rad i iskustva u implementaciji plana ranog otkrivanje raka dojke u Istarskoj
Еѕupaniji.
Metode: PretraЕѕena su izvjeЕЎД‡a o provedbi Plana za zdravlje graД‘ana Istarske Еѕupanije (prioritet rak
dojke) za razdoblje 2005. do 2009. godine, usvojena na ЕЅupanijskoj skupЕЎtini.
Rezultati: Prema Planu kupljeno je 5 mamografa (dostignut standard od 1 na 5000 Еѕena iznad 40 g.),
jedan s moguД‡noЕЎД‡u stereotaksije.
Pet godina kontinuirano je provoД‘ena skrining mamografija na podruДЌju ДЌitave Еѕupanije jedne
generacije Еѕena sredstvima Еѕupanijskog proraДЌuna u organizaciji multiprofesionalnog tima pri
Istarskim domovima zdravlja uz nadzor i evaluaciju ЕЅupanijskog zavoda za javno zdravstvo. Pozvano je
preko 9000 Еѕena u dobi od 46 godina uz odaziv od 51%. U suradnji s udrugom invalida organizirano
je oko 200 mamografskih pregleda za Еѕene s invaliditetom. PoveД‡an je ukupan broj mamografiranih
Еѕena u Еѕupaniji s 5.000 na 15.000.
Pripremljeni su edukativni materijali, educirani edukatori te o ranom otkrivanju od strane patronaЕѕe,
ЕЎkolske medicine, epidemiologa i udruga educirano preko 12.500 osoba (Еѕena, muЕЎkaraca,
srednjoЕЎkolki).
OdrЕѕano je 11 teДЌajeva trajne edukacije o raku dojke (od epidemiologije do rehabilitacije) sa 194
polaznika zdravstvenih radnika.
Otvorena je Ambulanta za bolesti dojke pri OpД‡oj bolnici Pula sa ciljem koordinacije skrbi o Еѕenama.
Radom TQM tima (sveukupno upravljanje kvalitetom) skraД‡eno je trajanje dijagnostiДЌkog postupka
kod Еѕena s rakom dojke s 49 na 26 dana. UvoД‘enjem imunohistokemijske dijagnostike za identifikaciju
tumorskih receptora vrijeme od operacije do nastavka terapije je sa 45 dana skraД‡eno na 20 dana.
U rad SavjetovaliЕЎta za psihijatrijsko-psiholoЕЎku podrЕЎku onkoloЕЎkim bolesnicima ukljuДЌen je lijeДЌnik
psihijatar.
224
Liga protiv raka Pula pomaЕѕe u nabavci perika, proteza i grudnjaka te savjetima i preporukama. Za
terminalne pacijentice pruЕѕa se palijativna skrb (posudba pomagala, terapija boli, pomoД‡ obitelji
tijekom lijeДЌenja i u Еѕalovanju).
U okviru Kluba Еѕena operiranih od raka dojke В«GEAВ» radi savjetovaliЕЎte za oboljele i ДЌlanove njihovih
obitelji (lijeДЌnik i psiholog), odrЕѕavaju se ciljane medicinske vjeЕѕbe i limfna drenaЕѕa.
ZakljuДЌak: Suradnjom politike, struke, gospodarstva i udruga na regionalnom, lokalnom i nacionalnom
nivou, stvorena je infrastruktura i pokrenuti kontinuirani programi koji su unaprijedili rano otkrivanje,
dijagnostiku, lijeДЌenje, rehabilitaciju, ali i palijativnu skrb Еѕena oboljelih od raka dojke u IЕЅ.
JZI - 83
TERMOGRAFIJA KAO MOGUД†A METODA PROBIRA U PRAД†ENJU RAKA
DOJKE
ANTONINI S1, Herceg ЕЅ2, KolariД‡ D3, Nola IA4, Ramljak V1, KuliЕЎ T5, BorojeviД‡ N1
Dom zdravlja Centar, Zagreb, Hrvatska
Klinika za tumore, Zagreb, Hrvatska
3
Institut "RuД‘er BoЕЎkoviД‡" - CIR, Zagreb, Hrvatska
4
Е kola narodnog zdravlja "Andrija Е tampar", Medicinski fakultet SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
5
KliniДЌki bolniДЌki centar Zagreb, Klinika za urologiju, Zagreb, Hrvatska
1
2
doktorica.a@gmail.com
Petak
Friday
15
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Uvod: NajveД‡i postotak Еѕena umrlih od raka dojke pripada dobnoj skupini od 40-59 godina.
U Republici Hrvatskoj biljeЕѕimo incidencijski rast raka dojke od preko 70% u proteklih 40 godina.
BuduД‡i je uspjeЕЎnost lijeДЌenja raka dojke obrnuto proporcionalna veliДЌini i proЕЎirenosti raka u trenutku
dijagnosticiranja, kljuДЌno je sustavno provoditi i unaprijediti metode njegovog ranog otkrivanja.
Cilj: Cilj ovog istraЕѕivanja bio je ustanoviti moguД‡nosti termografije kao dijagnostiДЌke metode za
podizanje specifiДЌnosti i osjetljivosti ranog otkrivanja raka dojke.
Ispitanice i metode: U studiju je ukljuДЌeno 26 ispitanica koje su bile podvrgnute operacijskom zahvatu,
a bile su starije od 35 godina. Sve ispitanice pregledane su ultrazvuДЌno, mamografski i termografski,
te su uzorci obraД‘eni i citoloЕЎki i patohistoloЕЎki.
Rezultati: Na mamografskim nalazima naД‘ena je ukupno 31 opisana promjena u 26 ispitanica, na
termografskim snimkama 37 promjena (6 viЕЎe od opisanih nakon mamografije). CitoloЕЎkom analizom
37 uzoraka naД‘eno je 35,12% benignih promjena s atipijom ili proliferacijom, i 43,24% malignih
promjena. PatohistoloЕЎkom metodom otkriveno je pribliЕѕno 76% malignih promjena u ukupnom broju
uzoraka. StatistiДЌkom obradom svih rezultata ustanovljena je vjerojatnost ispravnog mamografskog
nalaza od 85% (osjetljivost 85%, specifiДЌnost 84%), dok je vjerojatnost ispravnog termografskog
nalaza iznosila ДЌak 92% (osjetljivost 100%, specifiДЌnost 79%).
ZakljuДЌak: Metoda termografskog pregleda dojki ne predstavlja bioloЕЎki rizik za ispitanika, veД‡
zahtjeva vjeЕѕbu i iskustvo, stoga smatramo kako Д‡e u skoroj buduД‡nosti ona naД‡i mjesto u kliniДЌkoj
praksi i u Republici Hrvatskoj.
KljuДЌne rijeДЌi: rak dojke, javnozdravstveni probir, termografija, mamografija.
225
JZI - 193
NACIONALNI PROGRAMI RANOG OTKRIVANJA RAKA DOJKE I RAKA
DEBELOG CRIJEVA ZA PODRUДЊJE LIДЊKO-SENJSKE ЕЅUPANIJE
JOHN V
Zavod za javno zdravstvo LiДЌko-senjske Еѕupanije, GospiД‡, Hrvatska
velimir.john@gmail.com
Petak
Friday
15
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Cilj: Cilj rada je prikazati stanje provedbe ranog otkrivanja raka dojke i raka debelog crijeva na
podruДЌju LiДЌko-senjske Еѕupanije koju karakteriziraju vrlo specifiДЌni geografski, klimatski, kulturoloЕЎki i
povijesni uvjeti koji mogu negativno djelovati na zacrtane ciljeve programa: obuhvat ciljne populacije
programima probira, suradljivost istraЕѕivane populacije, uloga i utjecaj primarne zdravstvene zaЕЎtite
u osvjeЕЎД‡ivanju i motivaciji populacije u sudjelovanju u programima probira, uloga nevladinih
organizacija i javnih medija.
Metode: Podaci: Pozivi za mamografski probir Еѕena u dobi 50-69 godina poslani na kuД‡ne adrese
iz Еѕupanijskog Zavoda za javno zdravstvo na temelju aЕѕuriranih popisa iz HZZO-a i MUP-a. Pozivi za
probir raka debelog crijeva osoba 50-74 godine poslani na kuД‡ne adrese na temelju aЕѕuriranog popisa
HZZO-a,MUP-a i baze podataka umrlih. Ti Д‡e podaci biti uneseni u raДЌunalne programe Ministarstva
zdravstva i socijalne skrbi i nakon obrade posluЕѕiti kao pokazatelji provedbe i uspjeЕЎnosti provedenih
programa: obuhvat ciljnih populacija programima probira, broj i postotak otkrivenih tumora u
lokaliziranom stadiju, smanjenje mortaliteta od raka dojke i debelog crijeva.
Udaljenost mjesta stanovanja u odnosu na najbliЕѕu mamografsku, odnosno kolonoskopsku jedinicu:
PokuЕЎati Д‡e se utvrditi koliko udaljenost mjesta stanovanja od najbliЕѕe mamografske, odnosno
kolonoskopske jedinice utjeД‡e na postotak odaziva.
Grad/selo boraviЕЎte: IstraЕѕiti Д‡e se utjecaj Еѕivota u gradu odnosno na selu na uspjeЕЎnost obuhvata
programima probira.
PristupaДЌnost primarne zdravstvene sluЕѕbe: Procijeniti Д‡e se utjecaj ove varijable na odaziv populacije
u programima probira ali i na njenu veoma vaЕѕnu ulogu u poduzimanju bitnih dijagnostiДЌkih i
terapijskih postupaka probir pozitivnih.
KlimatoloЕЎki-sezonski utjecaji: Zimski uvjeti mogu vrlo znaДЌajno utjecati na pr. provedbu mamografijemobilni mamograf u zimskim uvjetima ne moЕѕe stiД‡i na pojedina odrediЕЎta, ali ti isti uvjeti mogu
onemoguД‡iti osobe iz ciljnih skupina da se podvrgnu mamografiji, odnosno kolonoskopiji.
StatistiДЌke analize: Deskriptivna analiza i tabelarni prikaz svih varijabli uz koriЕЎtenje hi-kvadrat testa,
dvostranih t вЂ“testova za usporedbu svih moguД‡ih prediktora dobrog odaziva.
Rezultati: NajvaЕѕniji uvjet ranog otkrivanja raka dojke i raka debelog crijeva-adekvatan obuhvat i
to 70%-tni za rak dojke i 50%-tni za rak debelog crijeva nije postignut na podruДЌju naЕЎe Еѕupanije.
Razlozi za to su viЕЎestruki. Jedan od vaЕѕnijih je visoki postotak vraД‡enih kuverti sa naznakom netoДЌna
(kriva) adresa. Udio ove kategorije meД‘u neodazvanima iznosi 20% ali u nekim (ratom zahvaДЌenim)
podruДЌjima doseЕѕe i 60%. Razloge tako visokog neodaziva treba traЕѕiti u stanoniЕЎtvu koje je prijavljeno
a stvarno ne Еѕivi na podruДЌju LiДЌko-senjske Еѕupanije. No ako izuzmemo ovu kategoriju na koju je teЕЎko
ili nemoguД‡e utjecati, ostaje zavidna proporcija onih koji se nisu odazvali, unatoДЌ uredno dostavljenim
pozivima, uvodnoj i trajnoj medijskoj kampanji, animiranju i stimuliranju svih sudionika primarnarne
zdravstvene zaЕЎtite, a naroДЌito lijeДЌnika obiteljske medicine i patronaЕѕnih sestara da pomognu
u motiviranju populacije u sudjelovanju u programima probira. UtvrД‘eno je da postoji pozitivna
korelacija izmeД‘u angaЕѕmana patronaЕѕnih sestara i postotka obuhvata pr.mamografijom (Novalja,
Senj), urbane sredine imaju veД‡i postotak obuhvata u odnosu na ruralne za oba programa. Zimska
sezona, prometni uvjeti, udaljenost od screening usluga imaju znaДЌajan utjecaj na postotak odaziva.
ZakljuДЌak: U ovom su radu istraЕѕivani razlozi nedovoljnog obuhvata ciljnih populacija LiДЌko-senjske
Еѕupanije programima probira ranog otkrivanja raka dojke i debelog crijeva. S obzirom da je veliki
dio LiДЌko-senjske Еѕupanije bio zahvaД‡en ratom devedesetih godina razloge velikom neodazivu treba
taЕѕiti i u stanovniЕЎtvu koje je prijavljeno a stvarno ne Еѕivi na podruДЌju LiДЌko-senjske Еѕupanije. Ostali
se razlozi trebaju traЕѕiti u rijetkoj naseljenosti ove Еѕupanije, velikoj geografskoj rasprЕЎenosti njenih
stanovnika, relativno velikim geografskim udaljenostima pojedinih podruДЌja od najbliЕѕih mamografskih
i kolonoskopskih moguД‡nosti, obrazovnoj i starosnoj strukturi stanovniЕЎtva sa visokim udjelom onih
sa najniЕѕim stupnjem obrazovanja i veoma starim stanovniЕЎtvom ЕЎto sve zajedno utjeД‡e na nisku
zdravsvenu prosvjeДЌenost i slabu kooperativnost stanovnika naЕЎe Еѕupanije.
226
JZI - 234
REZULTATI PROVEDBE PROGRAMA RANOG OTKRIVANJA RAKA DOJKE U
ME\IMURSKOJ ЕЅUPANIJI UZ PRIJEDLOG MJERA ZA KONTROLU I
OSIGURAVANJE BOLJE KVALITETE
KUTNJAK KIЕ R
Zavod za javno zdravstvo MeД‘imurske Еѕupanije, Zagreb, Hrvatska
kism@vip.hr
Petak
Friday
15
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Uvod: Program ranog otkrivanja raka dojke u Republici Hrvatskoj provodi se od 2006. godine, te je
steДЌeno bogato iskustvo. Sa rezultatima 1. kruga programa moЕѕemo biti zadovoljni. U narednom
razdoblju potrebno je viЕЎe paЕѕnje posvetiti njegovoj kvaliteti.
Cilj: Prikazati rezultate provedbe programa В«mammaВ» u MeД‘imurskoj Еѕupaniji uz prijedlog mjera za
kontrolu i osiguravanje bolje kvalitete.
Metode: Za prikaz rezultata rada koriЕЎteni su podaci izvjeЕЎД‡a o provoД‘enju programa za MeД‘imursku
Еѕupaniju, interni podaci ЕЅupanijske bolnice i ZZJZ MeД‘imurske Еѕupanije, te podaci rutinske zdravstvene
statistike, a u prijedlogu mjera za kontrolu i osiguravanje bolje kvalitete iskustvo lokalnog koordinatora,
te Europske smjernice za osiguravanje kvalitete skrining mamografije.
Rezultati: U 1. krugu programa вЂћmammaВ» upuД‡eno je 16.738 prvih poziva (100% obuhvat pozivima),
mamografiju je obavilo 11.425 Еѕena (68%), a ukupni je odaziv iznosio (81%). Na dodatnu obradu
upuД‡eno je 729 Еѕena (BIRADS 0,4i5) ili (6,9%). Sumnjivi su nalazi (BIRADS 4 i 5) utvrД‘eni kod 89 (0,9%)
Еѕena, od kojih su dodatnu obradu u Еѕupanijskoj bolnici obavile 83 Еѕene. Rak dojke potvrД‘en je kod 63
Еѕene, te je stopa iznosila 5,5/1000 pregleda. Neinvazivnih karcinoma je bilo 8 (12,7%), te 55 invazivnih
(77,3%). Od invazivnih karcinoma, u 22 Еѕene bili su zahvaД‡eni limfni ДЌvorovi (40%). U Еѕupanijskoj
bolnici operirana je 31 Еѕena. Stadij bolesti poznat nam je samo za 39 Еѕena.
ZakljuДЌak: program В«mammaВ» u MeД‘imurskoj Еѕupaniji poluДЌio je najbolje rezultate u Hrvatskoj, a
i rezultati na nacionalnom nivou su zadovoljavajuД‡i. Organizacija programa je dobra, no postojeД‡a
izvjeЕЎД‡a o provedbi programa omoguД‡uju praД‡enje malog broja indikatora, isto kao i podaci rutinske
zdravstvene statistike, te nije moguД‡a kvalitetna usporedba sa drugim zemljama. U manjim sredinama
u kojima veД‡ina pacijenata gravitira lokalnoj bolnici te uz maksimalni angaЕѕman koordinatora i dobru
volju onih koji nam omoguД‡uju uvid u podatke koji nisu predviД‘eni rutinskim izvjeЕЎД‡ima, moguД‡e
je pratiti i druge indikatore. U narednom razdoblju potrebno je definirati dodatni set indikatora (uz
prihvatljive i Еѕeljene razine), kao i suradnike u provedbi zaduЕѕene za slanje podataka potrebnih za
izraДЌun tih indikatora. Uz to je nuЕѕno definirati toДЌne puteve slanja podataka, te zaduЕѕiti subjekte
odgovorne za njihovo prikupljanje, praД‡enje, analizu i objavu.
DIZ - 326
VAЕЅNOST POSTOJANJA SAVJETOVALIЕ TA ZA MLADE OPRAVDANA
POKAZATELJIMA SPOLNOG PONAЕ ANJA I NALAZIMA GINEKOLOЕ KIH
PREGLEDA
POSAVEC M, JuhoviД‡ Markus V1, DЕѕepina M1, ДЊavlek T1, MiДЌija J2, TeЕЎiД‡ V1, DrenЕЎki I1, BokuliД‡ B1
1
2
Zavod za javno zdravstvo вЂћdr. Andrija Е tamparвЂњ, Zagreb, Hrvatska
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Zagreb, Hrvatska
marija.posavec@stampar.hr
VaЕѕnost postojanja SavjetovaliЕЎta za mlade na principu вЂћotvorenih vrataвЂњ (bez uputnice i prijave)
prepoznata su i poticana u strategijama Svjetske zdravstvene organizacije i nacionalnim programima
o zaЕЎtiti i oДЌuvanju zdravlja adolescenata.
Cilj ovog rada je prikazati ЕЎest godina rada SavjetovaliЕЎta za mlade pri SluЕѕbi za ЕЎkolsku i sveuДЌiliЕЎnu
medicinu ZZJZ вЂћdr. Andrija Е tamparвЂњ s naglaskom na zaЕЎtitu reproduktivnog zdravlja djevojaka.
227
Od 2004. do 2009. godine obraД‘eno je 1429 djevojaka u dobi od 12 do 26 godina, od ДЌega 1394 spolno
aktivnih. Sto dvadeset i pet djevojaka obratilo se u SavjetovaliЕЎte s partnerom. Nakon ispunjavanja
zdravstvenog lista o spolnom Еѕivotu i ponaЕЎanjima, napravljen je pregled ginekologa (PAPA test
kod spolno aktivnih i prema potrebi: cervikalni brisevi, HPV tipizacija) i savjetovanje lijeДЌnika ЕЎkolske
medicine (spolno prenosive bolesti, zaЕЎtita od neplanirane trudnoД‡e, partnerski odnosi, dijagnostika
te ukljuДЌivanje partnera...).
U spolne odnose prije 15-te godine stupilo je 2,7 % djevojaka, dok je najveД‡i broj postalo spolno
aktivno sa 17 godina. Svaka peta djevojka (22,0%) imala je 3 ili viЕЎe spolnih partnera, a 10,8% imalo
je spolne veze kraД‡e od 2 mjeseca. Sto i pet djevojaka (7,5%) koristi iskljuДЌivo prekinuti snoЕЎaj kao
metodu kontracepcije. Prekid trudnoД‡e u proЕЎlosti potvrdilo je 25 djevojaka. Tek 7,1 % djevojaka
koristi dvojnu zaЕЎtitu (kondom+ oralna hormonska kontracepcija). GinekoloЕЎki pregled je svakoj petoj
djevojci bio prvi u Еѕivotu.
PatoloЕЎki nalaz Papa testa utvrД‘en je u 58,8% djevojaka: upala 48,3 %; ASCUS 13,7%; CIN I 34,9%;
CIN II 1,6%; CIN III 1,3%, te CIS kod jedne djevojke. Karcinom nije dijagnosticiran, a HPV visokog rizika
detektiran je kod 9,5% djevojaka.
Vulnerabilnost adolescentne populacije, u smislu graД‘e reproduktivnog sustava i potencijalnih riziДЌnih
spolnih ponaЕЎanja, te pokazatelji SavjetovaliЕЎta za mlade ukazuju na potrebu postojanja viЕЎe, lako
dostupnih i besplatnih, mjesta za savjetovanje.
Podtema Subtopic:
RANO OTKRIVANJE BOLESTI - Prevencija kardiovaskularnih bolesti
EARLY DISEASE DETECTION вЂ“ Cardiovascular deseases prevention
Poster prezentacije Poster presentations
JZI - 197
MODELING COMPLEX HEALTH RISKS BY MULTIVARIATE STATISTICS OF
COMBINED DATA FROM MEDICAL QUESTIONNAIRES, BIOCHEMICAL TESTS
AND GENETIC TESTS
Institute of Public Health "Dr. Andrija Е tampar", Zagreb, Croatia
University of Zagreb School of Medicine, Center for Translational and Clinical Research, Zagreb,
Croatia
1
2
damir.nadramija@stampar.hr
Recent advancement of biosciences and biotechnologies as well as rapid development of new
applications in medicine based on those technologies creates numerous opportunities for preventive
medicine to treat patients before they really become ones. By combining data from standard
biochemical tests, from medical questionnaires that provide information on personвЂ™s medical history
including the family history, from diet and behavior with information that can be obtained from
well composed batteries of genetic tests it becomes possible to determine health risks that could be
reduced by behavior modification or other means of preventive interventions. Terms like pre-diagnosis
and pre-therapy will soon become common in medical practice and in matter of few years we will
witness whole new market of preventive medical services including some forms of disputed genetic
therapies. But before doctors can pre-cure soon-to-be-patients there must be consensus on acceptable
algorithms and methodologies for assigning high probability health risks to people with no symptoms.
Multivariate statistics applied to a reasonable large data sets containing before described information
can produce interpretable models capable of assigning reasonably accurate health risks as well as of
pinpointing the root causes of future medical problems, including the prediction of early symptoms
when values of critical biochemical tests change through patients lifetimes due to different diets or
unhealthy behavior (like smoking, heavy drinking or abusing drugs). Alternatively, models based on
neural networks can also be applied to calculate highly accurate health risks that will however lack the
possibility of reasonable interpretation of internal model mechanics and therefore lack of information
why certain diseases will develop and when.
15
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
NADRAMIJA D1, Puljak A1, VraДЌan S1, Verbanac D2
Petak
Friday
228
JZI - 117
PROGRAM вЂћRANOG OTKRIVANJE HIPERTENZIJEвЂњ U SKLOPU PROGRAMA
вЂћPREVENCIJA BOLESTI SRCA I KRVOЕЅILJA KOD STANOVNIKA PRIMORSKOGORANSKE ЕЅUPANIJEвЂњ
GAЕ PAROVIД† BABIД† S1, BenДЌeviД‡ Striehl H1,2, GlibotiД‡ Kresina H1, JankoviД‡ S1,2, Grbac R1
1
2
Nastavni Zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske Еѕupanije, Rijeka, Hrvatska,
Medicinski fakultet SveuДЌiliЕЎta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska
svjetlanag@zzjzpgz.hr
Petak
Friday
15
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Cilj: prikazati i opisati provoД‘enje programa вЂћRano otkrivanje hipertenzijeвЂњ u sklopu programa
вЂћPrevencija bolesti i krvoЕѕilja kod stanovnika Primorsko-goranske ЕѕupanijeвЂњ koji provodi Nastavni
zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske Еѕupanije u suradnji s patronaЕѕnim sestrama Doma
zdravlja Primorsko-goranske Еѕupanije, a financira Primorsko-goranska Еѕupanija.
Metoda: krvni tlak mjerile su patronaЕѕne sestre u Primorsko-goranskoj Еѕupaniji ispitanicima s prosjeДЌnim
rizikom odreД‘ene dobne skupine (45-54 godine). Ako je tlak pri prvom mjerenju bio poviЕЎen, a osoba
nije do sada imala poviЕЎen krvni tlak mjerenje se ponavljalo za tjedan dana u istim uvjetima. Sestre
su ispitanicima preporuДЌavale higijensko-dijetetske mjere ili uputile lijeДЌniku. Ispitanici su ispunjavali
anketni upitnik s pitanjima o socio-demografskim podacima i samoprocjeni zdravstvenog stila Еѕivota.
Upitnik se slao u Zavod gdje se unosio u pripremljeni informatiДЌki program. Program s patronaЕѕnim
sestrama se zapoДЌeo provoditi u drugoj polovici 2008. godine i nastavio u 2009. godini, kao nastvak
istog programa s lijeДЌnicima obiteljske medicine.
Rezultati: U drugoj polovici 2008. godine u program se ukljuДЌilo 48 patronaЕѕnih sestara iz cijele
Primorsko-goranske Еѕupanije, a u 2009. godini 45 sestara. U raДЌunalni program uneseno je i primarno
obraД‘eno 3 212 anketnih upitnika. Dobiveni su sljedeД‡i rezultati: hipertenziju ima 884 (28%)
ispitanika, a nema 2 122 (66%) ispitanika. Nije bilo podataka (nije upisano u anketni upitnik) za 206
(6%) ispitanika. Hipertenzija je novootkrivena kod 183 (20%) ispitanika, a od ranije dijagnosticirana
kod 701 (80%) ispitanika. Vrsta obrade bila je: higijensko-dijetetske mjere kod 1 883 (59%) ispitanika,
lijeДЌniДЌki pregled kod 339 (10%) ispitanika, a nisu dane preporuke 990 (31%) ispitanika.
ZakljuДЌak: UzimajuД‡i u obzir javnozdravstveno znaДЌenje koje imaju kardiovaskularne bolesti, druЕЎtveno
optereД‡enje koje je s njima povezano, jasno se vidi potreba za strategijama primarne i sekundarne
prevencije koje bi se trebale provoditi sustavno. VaЕѕnost preventivnih programa prepoznala je i
Primorsko-goranske Еѕupanija koja financira projekt od poДЌetka provoД‘enja. U unapreД‘enju projekta
potrebno je poboljЕЎati kvalitetu ispunjavanja anketnog upitnika.
JZI - 63
EFEKTIVNOST PROGRAMA PREVENCIJE I KONTROLE NEZARAZNIH BOLESTI
JANJIД† B, Kvaternik M, TodoroviД‡ M
Instiut za zaЕЎtitu zdravlja Republike Srpske, Regionalni zavod Doboj, Doboj, Bosna i Hercegovina
biljajanjic@yahoo.com
Cilj: Prikazati efektivnost interventnog programa, temeljem smanjenja broja i opsega pojavnosti riziДЌnih
ДЌimbrnika za razvoj nezaraznih bolesti modelom promjene ponaЕЎanja, savjetovanjem i koriЕЎtenjem
lijekova i prikazati broj pozitivnih nalaza stolica na okultno krvarenje.
Metode: KoriЕЎteni su izvjeЕЎtaji za 2009. godinu o obavljenim preventivnim aktivnostima timova
obiteljske medicine u sedam domova zdravlja dobojskog podruДЌja, temeljem viЕЎe dostupnih izvora
podataka.
Rezultati: Na dobojskom podruДЌju zabiljeЕѕeno je 22.251 bolesnika u priruДЌnom registru u 2009.
godini. Modelom promjene ponaЕЎanja krvni tlak je smanjen kod 9% bolesnika, indeks tjelesne mase
kod 12%, poviЕЎeni ЕЎeД‡er u krvi kod 11% i poviЕЎen kolesterol kod 9% bolesnika. U okviru Programa, u
229
2009.godini od ukupnog broja pregledanih stolica na okultno krvarenje zabiljeЕѕeno je 1,2% pozitivnih
nalaza.
ZakljuДЌak: Primjenom Programa prevencije kroniДЌnih bolesti doЕЎlo je do otkrivanja osoba sa prisutnim
ДЌimbenicima rizika, ЕЎto omoguД‡uje njihovo registriranje u timovima obiteljske medicine, te primjenu
interventnih mjera.
JZI - 163
PREHRAMBENE INTERVENCIJE U PREVENCIJI KARDIOVASKULARNIH BOLESTI
PERЕ IД† V, RuЕѕiД‡ A, LaЕЎkarin G, MiletiД‡ B, Pehar-PejДЌinoviД‡ V
Thalassotherapia Opatija, Opatija, Hrvatska
viktor.persic@ri.t-com.hr
SZZ - 172
PSIHOLOЕ KI FAKTORI U PREVENCIJI KARDIOVASKULARNIH BOLESTI
NJEGOVAN M, PerЕЎiД‡ V, RuЕѕiД‡ A
Thalassotherapia Opatija, Opatija, Hrvatska
marina.njegovan@gmail.com
Cilj: Povezanost psiholoЕЎkih, socijalnih i emocionalnih faktora s kardiovaskularnim bolestima (KVB)
poznata je od davnih dana. JoЕЎ 1628. William Harvey je naveo kako В«mentalna agitacijaВ» koja
dovodi do zadovoljstva ili emocionalne boli utjeДЌe na funkcioniranje srca, dok je godine 1910. Sir
William Osler opisao kardioloЕЎke bolesnike kao ekstremno ambiciozne i sklone nekritiДЌkom izlaganju
naporima. PsiholoЕЎki kljuДЌnu definiciju arterijske hipertenzije dao je Alexander kroz postavku o njenoj
zastupljenosti kod pojedinaca snaЕѕno orijentiranih na postignuД‡e i sklonih inhibiciji emocionalnih,
te kognitivnih aspekata ljutnje s ciljem izbjegavanja interpersonalnih konflikata. ZnaДЌaj i uloga
psiholoЕЎkih faktora u KVB postupno se obogaД‡uju i proЕЎiruju sve do danaЕЎnjih dana kada raspoloЕѕivi
dokazi uvjerljivo upuД‡uju na njihovu nedjeljivost i snaЕѕnu meД‘uovisnost. Cilj ovog preglednog rada
je istraЕѕiti, sumirati i pregledno prikazati utjecaj psihosocijalnih ДЌimbenika na KVB kroz analizu
Petak
Friday
15
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Cilj: Usprkos naporima koji se poduzimaju u suzbijanju kardiovaskularnih bolesti (KVB), one i dalje
predstavljaju vodeД‡i uzrok smrtnosti u mnogim zemljama, pa tako i u Republici Hrvatskoj. Ukazivanje
na ЕЎiroke moguД‡nosti i neiskoriЕЎten potencijal unaprijeД‘enja prevencije KVB sustavnim prehrambenim
intervencijma i promocijom zdravih navika hranjenja, cilj je ovog preglednog rada.
Metode: Pregled, analiza, integracija i kritiДЌka interpretacija dostupnih znanstvenih izvora, pregled i
analiza informacija iz predmetnog podruДЌja u masovnim medijima, sagledavanje njihove znanstvene
utemeljenosti i modaliteta interpretacije.
Rezultati: Promjena prehrambenih navika razvojem kritiДЌnog pristupa korisnika i njihovog
osposobljavanja za samostalno voД‘enje ispravnog obrasca prehrane dugoroДЌno donosi znaДЌajne
pozitivne pomake u prevenciji KVB. Mjere usmjerene suzbijanju pandemije pretjerane uhranjenosti
kontrolom prosjeДЌnog dnevnog energetskog unosa, kvalitativno ispravan i kvantitativno primjeren
unos prehrambenih masnoД‡a, redovito konzumiranje voД‡a i povrД‡a, kritiДЌan stav prema gotovim
prehrambenim proizvodima, unosu soli i konzumaciji alkoholnih piД‡a, vodeД‡i su elementi u prevenciji
KVB koje treba sustavno promovirati. Na neodgodivost djelovanja upuД‡uju nezadovoljavajuД‡a
dostupnost i preteЕѕno neprimjerena interpretacija ДЌinjenica iz kliniДЌke prehrane u javnim glasilima, ali
i nedostatna informiranost zdravstvenih djelatnika.
ZakljuДЌak: Sustavna promocija znanstveno utemeljenih prehrambenih intervencija u formi
jednostavnih, nedvosmislenih, prihvatljivih i zanimljivih preporuka, prioritet je bez alternative u
daljnjem unapreД‘enju prevencije KVB.
230
izrazito dinamiДЌnog radoblja rane kardioloЕЎke rehabilitacije u kojem se zbivaju kljuДЌni adaptacijski
patofizioloЕЎki, kliniДЌki i psiholoЕЎki procesi novonastale bolesti.
Metode: Sustavni pregled znanstvene graД‘e, analiza, integracija i rasprava dostupnih izvora.
Rezultati: Recentna istraЕѕivanja pruЕѕaju konzistentne podatke o povezanosti incidencije i prognoze
KVB s psihosocijalnim faktorima: depresijom, anksioznoЕЎД‡u, pojedinim crtama osobnosti, socijalnom
izolacijom te kroniДЌnim stresom. Postoji nekoliko moguД‡ih ponaЕЎajnih i bioloЕЎkih puteva kojima se
ostvaruje opisana veza. Psihosocijalni faktori mogu utjecati na ponaЕЎanja povezana sa zdravljem poput
puЕЎenja, neprimjerene dijete i nedostatka tjelesne aktivnosti koji onda dovode do razvoja glavnih
riziДЌnih ДЌimbenika oboljenja. TakoД‘er mogu dovesti do patofizioloЕЎkih promjena koje poveД‡avaju rizik
obolijevanja od KVB (npr. hormonalne neravnoteЕѕe, metaboliДЌkih poremeД‡aja) te u konaДЌnici mogu
predstavljati barijeru u suradljivosti pacijenta u lijeДЌenju i time utjecati na brЕѕe napredovanje bolesti.
ZakljuДЌak: Ishodi kod bolesnika koji su preboljeli koronarni incident ne ovise iskljuДЌivo o fiziДЌkim
obiljeЕѕjima incidenta veД‡ i o obiljeЕѕjima njihove osobnosti te kvaliteti psiholoЕЎke prilagodbe. Mnogi od
dostupnih znanstvenih izvora istiДЌu depresiju kao znaДЌajan nezavisan prediktor ponavljanja incidenta i
ukupne smrtnosti kardiovaskularnih bolesnika, dok primjerice nedostatak kvalitetne socijalne podrЕЎke,
po utjecaju na ishode oboljenja, usporeД‘uju s puЕЎenjem. SadaЕЎnja saznanja naglaЕЎavaju imperativnu
integraciju psiholoЕЎke procjene i tretmana u rutinsku rehabilitacijsku praksu donoseД‡i zadatak detaljne
evaluacije i kvantifikacije njenih dugoroДЌnih uДЌinaka pred buduД‡a znanstvena istraЕѕivanja.
JZI - 159
SMANJENJE PREKOMJERNE TJELESNE TEЕЅINE PRIMJENOM METODE RADA
U MALOJ GRUPI
Petak
Friday
15
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
VEZILIД† M1, ДЊale MratoviД‡ M2, DЕѕono-Boban A2
1
2
Ekotours d.o.o., Zagreb, Hrvatska
Zavod za javno zdravstvo DubrovaДЌko-neretvanske Еѕupanije, Dubrovnik, Hrvatska
zzjz-dubrovnik@du.t-com.hr
Cilj: Cilj ovog rada je prikazati rad u maloj grupi na smanjenju prekomjerne tjelesne teЕѕine kod odraslih
osoba.
Metode: U Programu smanjenja prekomjerne tjelesne teЕѕine u trajanju od 12 tjedana sudjelovalo
je 14 odraslih osoba (13 Еѕena i 1 muЕЎkarac) u dobi od 27-69 godina. U grupu su se ukljuДЌile osobe
koje su Еѕeljele smanjiti svoju tjelesnu teЕѕinu, a nakon ЕЎto su o programu ДЌule iz medija. Rad u maloj
grupi, vodila je dipl. ing. nutricionist. KoriЕЎtene metode: procjena stanja uhranjenosti, procjena
prehrambenih navika, radionice o principima pravilne prehrane, naДЌinu pripremanja hrane i vaЕѕnosti
tjelesne aktivnosti te radionice izrade vlastitih jelovnika. Antropometrijskim mjerenjima praД‡ene su
promjene indeksa tjelesne mase, opsega struka i opsega bokova.
Rezultati: Od 14 polaznika programa u dobi od 27вЂ“69 godina, jedna osoba je napustila program
nakon 8 tjedana. Sve osobe su imale prekomjernu tjelesnu masu osim jedne, s prosjeДЌnim indeksom
tjelesne mase 31,19kg/m2. Nakon 12 tjedana dijete prosjeДЌni indeks tjelesne mase iznosio je 30,81kg/
m2. Gubitak tjelesne mase kretao se od 2kg do 13,5kg, odnosno prosjeДЌno 7,98kg. Kod 2 polaznika
gubitak tjelesne teЕѕine iznosio je do 5%, kod 6 polaznika 5-10% te kod 5 polaznika 10-15%. Opseg
struka je smanjen u prosjeku za 7,98cm, odnosno od 2 do 19cm, a opseg bokova u prosjeku za 5,77
cm, odnosno od 1 do 14cm.
ZakljuДЌak: Rezultati antropometrijskih mjerenja pokazali su smanjenje indeksa tjelesne mase, opsega
struka i opsega bokova kod odraslih osoba u radu u maloj grupi. Iako je uzorak malen, rad u maloj
grupi daje dobre rezultate buduД‡i omoguД‡ava uДЌenje kroz kreativne vjeЕѕbe, interaktivni razgovor i
razmjenu iskustava, praД‡enje rezultata grupno i pojedinaДЌno te uzajamnu podrЕЎku i motivaciju
sudionika. Ovo bi trebalo posluЕѕiti za razmatranje pri planiranju i uvoД‘enju ovakvih programa kao
integralni dio patronaЕѕne skrbi.
231
JZI - 148
PREVENTION OF STROKE-CONCEPT OF OUR CENTER FOR PREVENTION
MOROVIД† S, BaЕЎiД‡-Kes V, Demarin V
University department of neurology, University hospital Sestre Milosrdnice, Zagreb, Croatia
sandra_morovic@hotmail.com
JZI -156
STANJE UHRANJENOSTI PREVENTIVNO PREGLEDANIH OSOBA U GRADU
ZAGREBU U 2009.GODINI
MARIД† BAJS M
Zavod za javno zdravstvo вЂћDr.Andrija Е tamparвЂњ, Zagreb, Hrvatska
maja.maric-bajs@stampar.hr
Uvod: Svi osiguranici stariji od 50 godina koji nisu bili kod izabranog lijeДЌnika opД‡e/obiteljske medicine
najmanje 2 godine tijekom 2009.godine imali su pravo na besplatan preventivni pregled i odreД‘ene
laboratorijske pretrage kod izabranog lijeДЌnika opД‡e/obiteljske medicine.
Petak
Friday
15
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
The Centre for the Prevention of Cerebrovascular Diseases was established at the end of 2009 with a
help of Zagreb's foundation aiding to individuals who suffer from cerebrovascular diseases. It forms
a part of our Department of Neurology at the University hospital вЂњSestre MilosrdniceвЂќ in Zagreb
(Croatia), and represents an unique establishment of such sort.
Visits to the Centre are intended for all middle-aged and aged individuals, i.e. for those who have
entered into the period in life when changes caused by ageing become evident. We also welcome
young individuals who carry the burden of a positive family history or of the presence of known stroke
risk factors.
The Centre currently employees a team of experts constituted of neurologists, residents, research
fellows, a technician and a nurse.
Our wish is to educate individuals about stroke risk factors and about things they can do to prevent
it. Just as important is the teaching of public about early stroke signs and the importance of an
appropriate timely action. Some people simply need guidelines, or attention drown to the resolution
of their specific problems.
Preventive check-up performed in our Centre differs in many ways from a routine visit to a physicianвЂ™s
office. Such a check-up comprises an extensive history taking and the recognition and assessment of
known risk factors. The changes detected using modern technology show preclinical signs of blood
vessel ageing while they are still reparable. New ultrasound methods are used in assessment of arterial
stiffness, which, when increased, is considered to be a risk factor for stroke. Following the exam, all of
the obtained information is assessed and recommendations are given. These recommendations serve
individuals and their general practitioners as an orientation in further steps/actions planning.
We welcome patients to return for a follow-up examination upon introducing the recommended
lifestyle change or upon regulating some of the risk factors (in terms of reduction of body weight,
smoking cessation, etc.) so as to register positive changes detectable through changes in risk factor
scores or arterial stiffness.
We are a young institution in formation of definite prevention program strategies. During early
months of our operation, we had performed 400 examinations.
CentreвЂ™s establishment is an indicator of continuous development of Neurology as a profession which
not only recognizes but also accepts and appreciates the importance of prevention as one of the
most important steps in disease management. On the other hand, great citizen interest in prevention
of cerebrovascular diseases shows that we are becoming a part of an exceptionally health-aware
environment leading towards a society with a continuously lower number of cerebrovascular diseases,
which still represent leading causes of death and disability.
The Centre for the Prevention of Cerebrovascular Diseases established at out Clinic, provides support
to everyone who wishes to live healthier, make positive lifestyle changes and become an active
participant in determining his or her health status by modifying stroke risk factors.
232
Izvor podataka i metode: LijeДЌnici opД‡e/obiteljske medicine prosljeД‘uju individualne obrasce Zavodu
za javno zdravstvo вЂћDr. A. Е tamparвЂњ. Kao izvor podataka koriЕЎtena je Baza provedenih preventivnih
pregleda pri Zavodu te je uДЌinjena deskriptivna statistiДЌka analiza varijabli.
Rezultati: Prema veliДЌini indeksa tjelesne mase (ITM) preventivno pregledane osobe svrstane su u 5
grupa koje pokazuju stanje uhranjenosti. Visina i teЕѕina izmjerena je kod 747 (98%) od ukupno 762
pregledane osobe (454 Еѕena i 308 muЕЎkaraca) te izraДЌunat ITM. Pothranjenost je definirana kao ITM
<18,5 kg/m2, normalna uhranjenost kao ITM 18,5-24,9 kg/m2, prekomjerna tjelesna teЕѕina kao ITM
25-29,9kg/m2, debljina kao ITM 30-39,9 kg/m2 te ekstremna debljina kao ITM 40 i viЕЎe kg/m2.
Od ukupno 301 izmjerenog muЕЎkaraca svega petina je bila normalno uhranjena 65; (21,6%), a
dominirala je pretilost prekomjerna tjelesna teЕѕina 143; (47,5%), debljina 88; (29,2%) i ekstremna
debljina 2; (0,7%). Pothranjena su bila 3 muЕЎkaraca (1,0%). (4,3%) muЕЎkaraca je viЕЎe prekomjerno
teЕЎko od prevalencije prekomjerne tjelesne teЕѕine muЕЎkaraca Hrvatske prema rezultatima Hrvatske
zdravstvene ankete 2003. (43,2%). (9,1%) muЕЎkaraca je viЕЎe debelo od prevalencije debljine muЕЎkaraca
Hrvatske prema rezultatima Hrvatske zdravstvene ankete 2003. (20,1%).
Od ukupno 446 izmjerenih Еѕena neЕЎto viЕЎe od ДЌetvrtine je bilo normalno uhranjeno 127; (28,5%), a
takoД‘er je kao i kod muЕЎkaraca dominirala pretilost (prekomjerna tjelesna teЕѕina 171; (38,3%), debljina
137; (30,7%) i ekstremna debljina 10; (2,2%). Pothranjena je bila samo 1 Еѕena (0,2%). (4,7%) Еѕena je
viЕЎe prekomjerno teЕЎko od prevalencije prekomjerne tjelesne teЕѕine Еѕena Hrvatske prema rezultatima
Hrvatske zdravstvene ankete 2003. (33,6%). (10,1%) Еѕena je viЕЎe debelo od prevalencije debljine Еѕena
Hrvatske prema rezultatima Hrvatske zdravstvene ankete 2003. (20,6%).
ZakljuДЌak: (77,4%) muЕЎkaraca i (71,2%) preventivno pregledanih Еѕena s poveД‡anom tjelesnom masom
istiДЌe vaЕѕnost pretilosti kao javnozdravstvenog problema. Centralna pretilost definirana opsegom
struka dodatni je pokazatelj stanja uhranjenosti te ukazujemo na potrebu uvoД‘enja te mjere u redoviti
Program preventivnih pregleda osiguranika HZZOa.
Petak
Friday
15
Listopad
October
DIZ - 361
UДЊINKOVITOST PROGRAMA ДЊUVAJ SVOJE SRCE U PREVENCIJI I RANOM
OTKRIVANJU RIZIДЊNIH ДЊIMBENIKA KARDIOVASKULARNIH BOLESTI
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
KATAДЊIД† R1, GroziД‡ ЕЅivoliД‡ S1, RadoloviД‡ Lj3
Udruga Procvat zdravlja, Pula, Hrvatska,
Istarska Еѕupanija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb, Pula, Hrvatska,
3
Zavod za javno zdravstvo Istarske Еѕupanije, Pula, Hrvatska
1
2
roberta.katacic@gmail.com
Cilj: Prikazati program ДЊuvaj svoje srce, te trogodiЕЎnji rad i iskustva u implementaciji unutar razliДЌitih
grupacija polaznika.
Metode: Pregledani su kartoni polaznika koji su proЕЎli kroz program od 2007. do ljeta 2010. godine,
obraД‘eni su glavni pokazatelji rezultata rada, izvrЕЎeno je pismeno anketiranje polaznika iz 2007.
godine u cilju evaluacije dugoroДЌnih rezultata programa.
Rezultati: ДЊuvaj svoje srce je preventivni program ranog otkrivanja hipertenzije, hiperglikemije,
hiperkolesterolemije i poveД‡anog rizika od kardiovaskularnih bolesti, uz teorijsko-praktiДЌnu edukaciju
polaznika i njihovo struДЌno voД‘enje kroz promjenu zdravstvenog ponaЕЎanja.
Od 2007. do 2010. godine kroz grupne radionice je proЕЎla 261 osoba, od kojih je 239 redovito
prisustvovalo programu, kompletno testirano i uspjeЕЎno odradilo praktiДЌni dio. Struktura polaznika je
bila raznolika: studenti, zdravstveni i nezdravstveni radnici, nezaposlene Еѕene, umirovljenici, mijeЕЎano
graД‘anstvo. 18% polaznika su bili muЕЎkarci, 82% Еѕene. Pismeni testovi rizika su pokazali da je 4,1%
polaznika bilo u visokom riziku od kardiovaskularnih bolesti; 37,8% osoba je bilo u prosjeДЌnom
riziku, a 58,1% u kategorijama ispod prosjeka. U 30% polaznika je izmjeren poviЕЎen krvi tlak, u 45%
hiperkolesterolemija, u 3,8% hiperglikemija, a u 49,6% prekomjerna tjelesna teЕѕina. Uz savjetovane
promjene, 34,4% polaznika se poДЌelo baviti tjelesnom aktivnoЕЎД‡u, 46,2% njih je poveД‡alo pijenje
ДЌiste vode; 26% polaznika je poveД‡alo unos voД‡a i povrД‡a u prehrani, a 13,4% njih je smanjilo unos
namirnica bogatih zasiД‡enim masnim kiselinama.
233
DugoroДЌno promijenjeno ponaЕЎanje je ostalo kod 18% polaznika iz 2007. godine; 55% njih se
povremeno drЕѕi usvojenih navika; a 27% je nakon radionica usvojilo i dodatne navike.
ZakljuДЌak: Program ДЊuvaj svoje srce svojim ЕЎirokim pristupom pokriva glavne riziДЌne ДЌimbenike za KVB
i svojim teorijsko-praktiДЌnim aktivnostima osvjeЕЎtava polaznike na osobnu odgovornost za oДЌuvanje
vlastitog zdravlja, upoznaje ih s problematikama vezanima uz KVB i potiДЌe ih na praktiДЌne promjene u
zdravstvenom ponaЕЎanju kako kratkoroДЌno, tako i dugoroДЌno.
JZI - 138
PROMJENA PONAЕ ANJA KOD OSOBA S PREKOMJERNOM TJELESNOM
TEЕЅINOM
RAJДЊEVIД† M, BasaniД‡ N
Fond zdravi Grad PoreДЌ, PoreДЌ, Hrvatska
marijana.rajcevic@gmail.com
Petak
Friday
15
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
вЂћZdravi gradвЂњ PoreДЌ je projekt usmjeren svim graД‘anima grada PoreДЌa. Njegovi projektni timovi veД‡ 15
godina kontinuirano ispituju potrebe graД‘ana, iniciraju i realiziraju programe za unaprjeД‘enje psihosocijalne komponente zdravlja i podizanje kvalitete Еѕivota pojedinaca i ДЌitavih obitelji.
U posljednjih nekoliko godina debljina se identificira kao ozbiljan zdravstveni problem razvijenih
zemalja.
Prema rezultatima Hrvatske zdravstvene ankete iz 2003. godine u Istarskoj Еѕupaniji umjereno je
pretila gotovo polovina muЕЎkaraca srednje dobi i osoba starije dobi. PoveД‡an opseg struka ima oko
treД‡ine osoba srednje dobi, oko polovine muЕЎkaraca starije dobi i viЕЎe od tri ДЌetvrtine Еѕena starije dobi.
Nezdrava prehrana je najДЌeЕЎД‡e zastupljeni riziДЌni ДЌimbenik kod 80% do 100% ispitanika.
Podaci iz Gradske slike zdravlja Grada PoreДЌa iz 2008. godine pokazuju da su bolesti cirkulacijskog
sustava vodeД‡i uzrok smrtnosti stanovnika PoreДЌa. U skladu s navedenim pokazateljima, вЂћZdravi
gradвЂњ teЕѕinom pod nazivom вЂћDebljina вЂ“ bolest ili izborвЂњ. Program se temelji na promjeni ponaЕЎanja
zamjenom loЕЎih prehrambenih navika novim zdravim navikama hranjenja, uvoД‘enju redovite fiziДЌke
aktivnosti, uДЌenju tehnika relaksacije i primjeni nauДЌenog u svakodnevnom Еѕivotu. Voditelji osnovnog
programa su lijeДЌnik i psihologinja koji realiziraju 20 grupnih radionica po 90 min za svaku grupu od
12-15 polaznika u ukupnom trajanju od 6 mjeseci. U svom radu koriste se metodama i tehnikama
Realitetne terapije. KonaДЌni ishod programa je pozitivna promjena antropometrijskih karakteristika
polaznika.
U prvoj godini program su polazile 93 osobe, 11 muЕЎkaraca i 82 Еѕene, prosjeДЌne dobi od 55 godina koje
su prema antropometrijskim karakteristikama (ITM, WHR te opseg struka i bokova) imale prekomjernu
tjelesnu teЕѕinu ili pretilost. Evaluacijom je utvrД‘eno da polaznici tijekom i nakon programa usvajaju i
primjenjuju zdrave prehrambene navike, reduciraju mjeseДЌno 2 kg, proporcionalno smanjuju opseg
bokova i struka te iskazuju znatno veД‡e zadovoljstvo Еѕivotom.
Program ima znaДЌajan utjecaj na indirektne korisnike jer polaznici programa, dominantno Еѕene,
poduДЌavaju svoju obitelj i prijatelje zdravoj prehrani.
RealizirajuД‡i ovaj program вЂћZdravi gradвЂњ se profilirao u savjetovaliЕЎte za osobe s problemima prehrane
pa tako imamo sve viЕЎe klijenata ne samo s problemima viЕЎka kilograma nego i s anoreksijom,
bulimijom i atipiДЌnim poremeД‡ajima hranjenja.
234
SZZ - 12
EFIKASNA PREVENCIJA PRETILOSTI
GAЕ ANIN I
Dom zdravlja, Sjenica, Srbija
ismaedin@neobee.net
Petak
Friday
15
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Uvod: U suvremenim dispanzerima ishrani novoroД‘enДЌeta je posveД‡ena velika paЕѕnja, djelimiДЌno
predЕЎkolskoj djeci, i sve manje kako dijete odrasta. Kasnije se viЕЎe svodi na kritike zbog loЕЎih navika.
Ako se pretilost pojavi kod odraslih, problem je skoro nerjeЕЎiv, jer se starenjem smanjuju metaboliДЌki
procesi i fiziДЌka aktivnost je manja. ''PRETILOST JE SASVIM NOVO FUNKCIONALNO STANJE SA NOVIM
OBRASCEM ZA RESORPCIJU, METABOLIZAM I ELIMINACIJU'' (veД‡a resorpcija; veД‡i broj nosaДЌa; veД‡a
koliДЌina i aktivnost enzima, veД‡i skladiЕЎta glikogena, triglicerida, holesterola...).
Cilj: Cilj rada je dokazati da je prevencija primjenom вЂ™вЂ™volumenskog pravilaвЂ™вЂ™ najbolji naДЌin borbe protiv
pretilosti i bolesti koje su neminovna poslijedica-pavilo koje ne iskljuДЌuje omiljenu hranu, odnosno
zadovoljstvo koje uzrokuje sintezu endorfina.
Materijal, metode i rezultati: Uzrokom, prevencijom i lijeДЌenjem gojaznosti poДЌela sam se baviti kao
mlad lijeДЌnik. Prevenciju pretilosti provodim rutinski u ordinaciji primjenom ''volumenskog pravila''.
Teoriju o вЂ™вЂ™volumenskom praviluвЂ™вЂ™ u ishrani prvi put sam iznjela u znanstvenom radu "Esencijalna
hipertenzija, etiologija, prevencija i lijeДЌenje" (IV Kongres interne medicine Jugoslavije, Igalo 1997.)
NajveД‡i efekt u prevenciji pretilosti postigla sam u svojoj porodici jer skoro svakodnevni kontakt
omoguД‡ava kontrolu u ishrani: od 12 ДЌlanova 11 ima normalnu tjelesnu teЕѕinu, dok 1 osoba od 67
godina ima laku pretilost i krepkost ДЌetrdesetogodiЕЎnjakinje (prije 10 godina imala je 12 kilograma
viЕЎe).
VOLUMENSKO PRAVILO'': hrana se uzima u koliДЌini 1-2 svoje ЕЎake u 2-3 obroka (djeca 3-5) zavisno
od fiziДЌke aktivnosti. Kruh (skrob) ДЌini najviЕЎe 50% od ukupne koliДЌine, ostali dio mora biti bogat
bjelanДЌevinama, vitaminima i mineralnim materijama. SlatkiЕЎi i masnoД‡a se iskljuДЌuju ili ograniДЌavaju,
zavisno od uzrasta i uslova Еѕivota. Moje вЂ�вЂ™volumensko praviloвЂ™вЂ™ prevencije pretilosti, neЕЎto modificirano,
je najadekvatniji naДЌin lijeДЌenja pretilosti: 2-4 obroka u koliДЌini 1 ЕЎake normalno pretile osobe uz
adekvatnu fiziДЌku aktivnosti (skrob u minimumu, bez vidljive masnoД‡e, dok su proteini, vitamini
i mineralne materije adekvatno prisutne-deficit se nadoknaД‘uje medicinskim preparatima o ДЌemu
odluДЌuje lijeДЌnik- slatkiЕЎi, masnoД‡a i alkohol se potpuno izbacuju).
ZakljuДЌak: Primjenom ''VOLUMENSKOG PRAVILA'' sprijeДЌit Д‡e se pretilost, poslijedice pretilosti, a
estetsko zadovoljstvo uzrokovaД‡e psihiДЌku ravnoteЕѕu. Primjenom neЕЎto modificiranog вЂ�вЂ™volumenskog
pravilaвЂ™вЂ™ uz adekvatnu fiziДЌku aktivnost je najadekvatniji naДЌin lijeДЌenja pretilosti.
DIZ - 301
PREVENCIJA PREKOMJERNE TEЕЅINE KROZ PROGRAME UDRUGE
NJUNJIД† S, Е venda I
Udruga za prevenciju prekomjerne teЕѕine, Zagreb, Hrvatska
sonja.njunjic@gmail.com
Udruga za prevenciju prekomjerne teЕѕine osnovana je u listopadu 2002. godine kao dobrovoljna
i nedobitna udruga fiziДЌkih i pravnih osoba. Temeljni cilj udruge je ЕЎirenje spoznaje o korisnijim i
zdravijim prehrambenim navikama u prevenciji prekomjerne teЕѕine, postizanju i odrЕѕavanju zdravlja
pojedinca i cjelokupnog druЕЎtva.
Osnova svih aktivnosti udruge je edukacija o najvaЕѕnijim uzrocima nastanka prekomjerne teЕѕine
(generatoru teЕЎkih bolesti) i naДЌinima kako ju sprijeДЌiti, a provoditi Д‡e se kroz sve zdrave i ugroЕѕene
skupine stanovnika, naroДЌito kroz edukaciju roditelja i djece, kroz obitelj, ЕЎkolu i cjelokupnu zajednicu.
235
Usmjerena je na psiholoЕЎke i socioloЕЎke uzroke nastanka prekomjerne teЕѕine uz sudjelovanje struДЌnjaka
iz relevantnih podruДЌja.
U suradnji i uz potporu MZSS, Gradskog ureda za zdravstvo Grada Zagreba, te ustanova i centara ДЌije
su djelatnosti takoД‘er usmjerene preventivnim i terapeutskim djelatnostima kod prekomjerne teЕѕine i
debljine, nastojimo ukazati na potrebu sve veД‡e brige o ovom javno zdravstvenom problemu.
Kroz ispitivanja interesa graД‘ana kako i na koji naДЌin doД‡i do nekih odreД‘enih spoznaja o svom
zdravlju i koji su najveД‡i rizici za nastanak bolesti uzrokovanih debljinom, zakljuДЌili smo da su metode
javnozdravstvenih akcija najbolje, najuДЌinkovitije i da se na taj naДЌin potiДЌu graД‘ane na preuzimanje
brige o svom zdravlju kroz preventivne preglede.
Tako smo prevenciju nanovo promovirali (prilaЕѕemo podatke koliko su u RH umanjeni preventivni
pregledi do godine 2006.) kao najuДЌinkovitiji i najjeftiniji naДЌin u odrЕѕavanju i oДЌuvanju zdravlja.
NajveД‡e poteЕЎkoД‡e s kojima smo se suoДЌavali kroz nekoliko prvih akcija je ДЌinjenica da smo trebali
puno animacije, konkretnih pristupa "motiviranja" da svaki ДЌovjek mora osvijestiti svoje zdravstveno
stanje, navike i probleme koji su ga eventualno doveli do bolesti koje mu umanjuju kvalitetu Еѕivljenja,
skraД‡uju Еѕivot (debljina, dijabetes, kardiovaskularne bolesti,вЂ¦).
Uspjeli smo nakon prve godine aktivnog rada 2006. (statistike u prilogu), potaknuti 90% osoba za
preuzimanje odgovornosti za vlastito zdravlje, jer se samo znanjem i ispravnim naДЌinom Еѕivljenja,
pravilnom prehranom i fiziДЌkom aktivnoЕЎД‡u moЕѕe raditi na osobnoj prevenciji.
Projekt 2006. se proЕЎirio slijedeД‡ih ДЌetiri godine i odvija se pod nazivima Prevencijom do zdravlja
("SavjetovaliЕЎte za debljinu pri ljekarnama", "Zdravlje za sve", "Zdravo srce", "UnapreД‘enje Еѕivljenja
osoba s invaliditetom" i "Vaga вЂ“ VaЕЎ prijatelj pri DZ-a) (prilog statistiДЌkih podataka).
Djelatnosti udruge odvijaju se kroz slijedeД‡e programe:
- Redukcija teЕѕine вЂ“ grupe potpore sa ciljanom edukacijom вЂ“ realitetne terapije
- Program edukacije kroz javna predavanja (ustanove, vrtiД‡i, ЕЎkole) i javnozdravstvene akcije sa
preventivnim pregledima (Е UK, kolesterol, tlak, izraДЌun BMI te 2009. i 2010. i EKG)
- Program edukacije za ДЌlanove udruge
- Radionice primijenjene nutricije
Kroz predavanje, seminare i radionice koje vode struДЌnjaci i zdravstveni djelatnici uz susrete i razmjene
iskustava ДЌlanova udruge djelujemo u smjeru postizanja i odrЕѕavanja optimalne teЕѕine pojedinca,
ЕЎto je preduvjet osobnog kolektivnog zdravlja zajednice i uЕЎtede zdravstvenog fonda za lijeДЌenje
posljediДЌnih bolesti uzrokovanih debljinom.
TJELESNA AKTIVNOST KAO DIO PREVENTIVNIH PROGRAMA
JAVNOZDRAVSTVENE GENOMIKE
RADAЕ EVIД† H, Puljak A
Zavod za javno zdravstvo вЂћDr. Andrija Е tamparвЂњ, Zagreb, Hrvatska
hrvoje.radasevic@stampar.hr
Cilj: Javnozdravstvena genomika djelatnost je koja analizira utjecaj gena na zdravlje populacije u
interakciji sa Еѕivotnim stilom, prehranom i okoliЕЎem. S druge strane, javnozdravstvena genomika
moЕѕe biti usmjerena i na pojedinca, kroz izrade individualnih preventivnih programa baziranih na
genetskom testiranju koji omoguД‡avaju procjenu rizika za pojedine bolesti s ciljem prevencije, ranog
suzbijanja ili odgode pojave bolesti. Programi tjelesne aktivnosti aktivno sudjeluju u individualnim
preventivnim programima buduД‡i da imaju dokazano veliku ulogu u prevenciji bolesti, unapreД‘enju
zdravlja te samim tim i poveД‡anju kvalitete Еѕivota.
Metode: Individualni preventivni program izraД‘uje se na osnovu rezultata DNA analize i rezultata
genotipskog nalaza koji se dobiju genetskim testiranjem te podataka o Еѕivotnom stilu i navikama
pojedinca koji se dobiju na osnovu sistematski razraД‘enog anketnog upitnika. Anketni upitnik treba
biti kompleksan te sadrЕѕavati iscrpne podatke o zdravstvenom stanju pojedinca, njegovoj obiteljskoj
anamnezi, sveobuhvatne podatke o prehrambenim navikama, navikama puЕЎenja i pijenja alkohola
te navikama svakodnevnog Еѕivljenja u koje pripada i tjelesna aktivnost. Podaci iz anketnog upitnika
15
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
JZI - 46
Petak
Friday
236
o tjelesnoj aktivnosti trebali bi prije svega sadrЕѕavati detaljne podatke za svaki dan u tjednu o vrsti
aktivnosti, intenzitetu, trajanju aktivnosti i periodu/intervalu aktivnosti.
Rezultati: Izrada individualnog preventivnog programa rezultira izvjeЕЎД‡em koji sadrЕѕi opseЕѕnu ocjenu
Еѕivotnog stila i procjenu predispozicije za odreД‘enu testiranu bolest te specifiДЌnih preporuka za zdravu
prehranu, tjelesnu aktivnost i Еѕivotni stil temeljenih na procjeni rizika za testirane bolesti. Preporuke
za tjelesnu aktivnost individualno odreД‘uju intenzitet, uДЌestalost, trajanje i vrstu aktivnosti. One u
konaДЌnici rezultiraju poboljЕЎanjem komponenti tjelesnog fitnesa, odnosno dovoД‘enjem komponenti
do razine preporuДЌenog nivoa, kako bi se rizici za oboljevanje od testiranih bolesti sveli na minimum.
ZakljuДЌak: Tjelesna aktivnost kao vaЕѕni ДЌimbenik Еѕivotnog stila neosporno igra veliku ulogu u
individualnim preventivnim programima baziranim na genetskim testiranjima, upravo zbog ДЌinjenice
da se izbjegavanje, odnosno smanjivanje rizika za odreД‘eno oboljenje, izmeД‘u ostalog, moЕѕe postiД‡i
i promjenama u naДЌinu Еѕivota. Tjelesna aktivnost u svojoj osnovi ima nekoliko specifiДЌnih ciljeva kao
ЕЎto su poboljЕЎanje tjelesnog fitnesa, poboljЕЎanje stupnja zdravlja, prevencija bolesti te psiholoЕЎka i
socijalna dobrobit. Integracija ovih ciljeva u praksi, u osnovi sluЕѕi zdravstvenoj dobrobiti, ЕЎto potvrД‘uje
i definicija zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije.
KljuДЌne rijeДЌi: javnozdravstvena genomika, prevencija, tjelesna aktivnost
JZI - 149
CRYPTOGENIC STROKE вЂ“ CHALLENGES IN RECOGNIZING AND TREATING
FABRY DISEASE
DEMARIN V, BaЕЎiД‡-Kes V, MoroviД‡ S
University department of neurology, University hospital Sestre Milosrdnice, Zagreb, Croatia
Petak
Friday
15
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
sandra_morovic@hotmail.com
The majority of ischemic strokes are due to cardio-embolism (CE), large vessel athero-thromboembolism,
small vessel occlusive disease, or other unusual mechanisms. However, many ischemic strokes occur
without a well-defined aetiology and are labelled as cryptogenic. Other terms used in the literature to
describe cryptogenic stroke (CS) include cryptogenous stroke and infarcts of an unknown, uncertain,
or undetermined cause (IUC). CS accounts for 30 to 40 percent of ischemic strokes in most modern
stroke registries and databases.
By the TOAST classification, which is most commonly used in clinical practice, CS (or stroke of an
undetermined origin in TOAST terminology) is defined as brain infarction not attributable to a source
of definite cardio-embolism (CE), large artery atherosclerosis (LAA), or small artery disease (SAD)
despite extensive vascular, cardiac, and serologic evaluation.
In the past, about 40% of ischemic strokes were judged to be cryptogenic, but with technical and
medical advances this proportion has become as low as 18%. Study by Rolfs and colleagues found
out that 4% of patients with cryptogenic stroke had Fabry's disease. The investigators predict that this
value might correspond to the prevalence of about 12% in the general stroke population aged 18вЂ“55.
In most of Fabry patients, stroke is the first sign of illness, without any preceding renal or cardiac
events.
Fabry disease is an X-linked inborn error of glycosphingolipid catabolism resulting from deficiency
of the lysosomal hydroxylase, alpha galactosidase A (AGLA). In humans, the disease is characterised
by systemic accumulation of glycosphingolipid substrate, ceramide trihexoside (CTH) and ceramide
dihexoside in the tissue. Clinical manifestations of Fabry disease include chronic pain, kidney
impairment, skin lesions, ocular opacities, vascular deterioration, stroke and cardiac deficiencies
leading to premature mortality. Recently, enzyme replacement therapy (ERT) has become available.
Enzyme replacement therapy has given new hope to patients with Fabry's disease. Agalasidase is a
recombinant form of the human enzyme a -Gal A which is deficient in patients with Fabry disease.
Data from clinical trials show a decrease in GL-3 levels following enzyme replacement, reversal in
lipid tissue storage, stabilized or improved renal and cardiac function, and reduction or relief of
neuropathic pain.
237
JZI - 132
SENZIBILIZACIJA JAVNOSTI O BITNOSTI SMIJEHA U SVAKODNEVNOM
ЕЅIVOTU
BIONDIД†-VIDAKOVIД† D
Udruga вЂњVibidaвЂќ, Zagreb, Hrvatska
vibidasun@gmail.com
Moderna znanost potvrdila je da bogata mreЕѕa emocionalne povezanosti meД‘u ljudima je na prvom
mjestu za stvaranje osobne sreД‡e i dobrih odnosa u zajednici. Svjedoci smo ДЌinjenice da se ljudi u trci
za osiguranjem egzistencije sve rijeД‘e meД‘usobno druЕѕe, a unutar obitelji odnosi djece i roditelja
uglavnom su podreД‘eni brojnim obvezama jednih i drugih, pa najДЌeЕЎД‡e nemaju vremena za zajedniДЌku
zabavu. Nedostatak opuЕЎtenog i neoptereД‡enog kontakta rezultira nesuglasicama koje mogu trajno
otuД‘iti ДЌlanove obitelji. IzmeД‘u ostalog, to je jedan od razloga zaЕЎto su nasilje meД‘u mladima i
maloljetniДЌka delikvencija postali naЕЎa svakodnevnica. Svjesni situacije osmislili smo i pokrenuli project:
Petak
Friday
15
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
"RELAKSACIJA SMIJEHOM"
Cilj: Prikazati projekt вЂћSenzibilizacija javnosti o bitnosti smijeha u svakodnevnom ЕѕivotuвЂњ koji smo
osmislili i pokrenuli s ciljem da potaknemo zajednicu na kvalitetniji odnos prema sebi i drugima, na
svima pristupaДЌan naДЌin.
Metoda: U radu se koristi metoda relaksacije smijehom koja je kombinacija je smijeha i pravilnog
disanja. Smijeh, pjevanje, ples i igra elementi unutarnje radosti koje potiДЌemo vjeЕѕbajuД‡i smijeh. Takav
pristup omoguД‡uje nam da se smijemo kada to poЕѕelimo i da nam za to nije potreban razlog ni
smisao za humor. BuduД‡i da je znanstveno dokazano da tijelo ne poznaje razliku izmeД‘u prirodnog
i simuliranog smijeha, te da i jedna i druga vrsta smijeha izazivaju iste pozitivne fizioloЕЎke promjene,
vjeЕѕbama smijeha pristupamo kao inventivnoj vrsti tjelovjeЕѕbe putem koje postajemo razigrani poput
male djece i izraЕѕavamo svoju uroД‘enu, ali ДЌesto potisnutu radosnu prirodu.
OДЌekivani rezultati: trenutno podizanje raspoloЕѕenja, smanjivanje stresa i meД‘usobnih tenzija,bolja
komunikacija, razvijanje emaptije, poboljЕЎanje ukupnog zdravstvenog stanja, smanjivanje depresije i
anksioznih stanja, bolje uklapanje u zajednicu, poveД‡anje samopouzdanja i sposobnosti samoizraЕѕavanja
te vrlo uДЌinkovita aerobik vjeЕѕba
ZakljuДЌak: Dobrom organizacijom kraД‡ih predavanja i radionica namjenjenih ciljanim skupinama:
mladi,roditelji i djeca zajedno,treД‡a dob, branitelji ,invalidi, oДЌekujemo kvalitetno preventivno
djelovanje na cijelu zajednicu.Ovim putem pozivam struku na suradnju i podrЕЎku u provedbi naЕЎeg
projekta.
238
Podtema Subtopic:
RANO OTKRIVANJE BOLESTI - KroniДЌne bolesti
EARLY DISEASE DETECTION вЂ“ Chronic conditions
Usmena izlaganja Oral presentations
JZI - 243
REGIONAL (CONTINENTAL VERSUS MEDITERRANEAN) BEHAVIORAL, INTERIM
AND PSYCHOSOCIAL CHARACTERISTICS OF CROATIAN HOSPITALIZED
CORONARY HEART DISEASE PATIENTS
BERGOVEC M1, Bergovec M1, VraЕѕiД‡ H1, Е ikiД‡ J1, LucijaniД‡ T1, RaguЕѕ M1, StarДЌeviД‡ B1, RajДЌan Е poljariД‡
I1, RomiД‡ A2, SamardЕѕiД‡ P2, PoliД‡ S2, JukiД‡ N2, TrЕЎinski D2, ZaputoviД‡ L2, Mirat J2, Grman J2, KneЕѕeviД‡ A2,
Е utalo K2, IvanuЕЎa M2
School of Medicine (University of Zagreb) and Department of cardiology (University Hospital Dubrava),
Zagreb, Croatia,
2
School of medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
1
mijo.bergovec@usa.net
Petak
Friday
15
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Purpose. Our group investigated regional differences among coronary heart disease (CHD) patients
examining selected behavioural, interim and psychosocial characteristics among Croatian CHD patients.
Methods. 1,298 CHD patients from 12 research centres participated in this study; 7 centres in the
continental and 5 centres in the Mediterranean region. We investigated behavioural characteristics (use
of tobacco, regular alcohol use and the level of physical activity), interim cardiovascular risk factors
(hypertension and overweight/obesity), and psychosocial characteristics - socioeconomic status (income,
education, occupation, place of residence) and psychosocial status (marital status, job loss, familiarlyrelated stress such as death or illness).
Results. Regular alcohol consumption was recorded in more than 51% M and more than 17% F, with
smaller proportion of M in the continental region (45.18% vs. 59.95%, P<0.0001). Hypertension was
found in more than 67% of M and more than 83% of F, and there were significantly more hypertensive
M in the continental region (71.83% vs. 62.50%, P=0.0031). More than 76% of M and 77% of F were
overweight or obese, and there were more obese M (31.08% vs. 21.34%, P=0.0046) and F (39.50%
vs. 18.18%, P<0.0001) in the continental region. More than 85% of M and more than 86% of F had
abnormal waist circumference, again with more M in the Mediterranean region (82.89% vs. 89.97%,
P=0.0029). 49.6% of females and 47.4% of males younger than 65 had at least one psychosocial
stress factor [more men who had this factor(s) present in the continental part (53.50% vs. 43.83%,
P=0.0036)].
Conclusions. Results of this study confirm that the prevalence of selected modifiable cardiovascular
risk factors is still unacceptably high among Croatian CHD patients, with psychosocial characteristics
seeming to play an important role in the aetiology of coronary heart disease in Croatian patients. These
results show that there are clear regional differences, which should serve as a guideline for regionspecific better treatment and prevention. Multidisciplinary approach, both primary and secondary, can
be helpful in preventing and treating coronary heart disease.
239
JZI - 62
STAVOVI I PRAKSA DOKTORA OBITELJSKE MEDICINE DOBOJSKE REGIJE
VEZANI ZA ODVIKAVANJE OD PUЕ ENJA
KVATERNIK M, JanjiД‡ B, GojkoviД‡ S, TodoroviД‡ M
Institut za zaЕЎtitu zdravlja Republike Srpske, Regionalni zavod Doboj, Doboj, Bosna i Hercegovina
marin.k@teol.net
JZI - 66
KADA SE MIJENJA SLIKA U OGLEDALU?
ДЊULINA T, AnД‘eliД‡-BreЕЎ S, Korolija-Д†uiД‡ Z
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske Еѕupanije, KreЕЎimirova 52 a, Rijeka, Hrvatska
tatjana.culina@zzjzpgz.hr
Cilj: IstraЕѕivanje je potaknuto spoznajom da je pretilost jedan od vodeД‡ih javnozdravstvenih problema.
Usmjereno je utvrД‘ivanju povezanosti uhranjenosti s dobi i spolom, ali i sa prehrambenim navikama,
zadovoljstvom izgledom i tjelesnom aktivnoЕЎД‡u.
Metode: IstraЕѕivanje je provedeno u Rijeci tijekom ЕЎkolske godine 2009/2010. na uzorku od 248
studenata TehniДЌkog, GraД‘evinskog i Filozofskog fakulteta (151 sudent i 97 studentica) prosjeДЌne
dobi od 20 godina i 164 srednjoЕЎkolaca (120 mladiД‡a i 44 djevojaka) u dobi od 16 godina koji su u
zaЕЎtiti dvaju timova ЕЎkolske medicine. Uhranjenost ispitanika je procjenjena temeljem BMI (kg/m2) po
kriterijima WHO i odgovarajuД‡ih percentilnih krivulja. Ostali podaci prikupljeni su upitnikom koji je,
izmeД‘u ostalog, sadrЕѕavao pitanja o bavljenju sportom, zadovoljstvu vlastitim izgledom i naДЌinu na
koji se on mijenja te ljestvicu samopoЕЎtovanja.
Rezultati: Rezultati istraЕѕivanja pokazuju da su studenti u odnosu na srednjoЕЎkolce zadovoljniji svojim
Petak
Friday
15
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Cilj: Uporediti stavove i praksu doktora obiteljske medicine vezano za rad sa puЕЎaДЌima na odvikavanju
od puЕЎenja, koji su proЕЎli odgovarajuД‡u edukaciju i oni koji je nemaju. Metoda rada: Ukupno je
anketirano 70 doktora medicine koji rade u obiteljskoj medicini. Upitnik je saДЌinjen za ovu priliku
i sadrЕѕavao je 10 pitanja koja su se uglavnom odnosila na trenutnu praksu, te stavove anketiranih
vezano za njihov rad sa puЕЎaДЌima na odvikavanju od puЕЎenja. U statistiДЌkoj obradi koriЕЎten je hi
kvadrat test.
Rezultati: MeД‘u anketiranim,edukaciju za rad sa puЕЎaДЌima je zavrЕЎilo 59 (84,0%) a 11 (16,0%) se
izjasnilo negativno. PuЕЎaДЌki status pri svakom pregledu utvrД‘uje (74,1%) doktora sa edukacijom, a
samo (27,3%) bez edukacije, dok povremeno to ДЌini (25,9%) sa i (72,7%) bez edukacije uz statistiДЌki
znaДЌajnu razliku (p<0.01). Na pitanje вЂћkoliko zdravstveni djelatnici mogu pomoД‡i u procesu
odvikavanjaвЂњ, ponuД‘ena je skala odgovora od вЂћmaloвЂњ do вЂћjako punoвЂњ. Ispitanici bez edukacije su ДЌini
se manje kritiДЌni te se njih 81,9% izjasnilo da mogu вЂћmnogoвЂњ ili вЂћjako punoвЂњ pomoД‡i,dok kod onih
sa edukacijom dobivamo takve odgovore u svega (56,9%) sluДЌajeva, s time da ne postoji statistiДЌki
znaДЌajna razlika (p>0.05). Na pitanje вЂћzaЕЎto ДЌeЕЎД‡e ne rade na savjetovanju puЕЎaДЌaвЂњ, obje grupe u
podjednakom postotku daju odgovor da вЂћsasvim dovoljno rade na savjetovanjuвЂњ (45%). Razlog zaЕЎto
to ДЌeЕЎД‡e ne rade, ispitanici sa zavrЕЎenom edukacijom (52,6%) ДЌeЕЎД‡e od onih bez edukacije nalaze u
вЂћnedostatku vremenaвЂњ (34,2%). Na pitanje bi li po njima вЂћeducirane medicinske sestre mogle raditi
uspjeЕЎno na savjetovanju puЕЎaДЌaвЂњ, doktori sa edukacijom su se u (44,8%) sluДЌajeva potvrdno izjasnili
a bez edukacije u samo (27,3%). Razlike u odgovorima po ovom pitanju nisu statistiДЌki znaДЌajne
(p>0.05).
ZakljuДЌak: Kvalitetno obrazovan zdravstveni djelatnik za rad na odvikavanju od puЕЎenja moЕѕe biti
znaДЌajna struДЌna potpora puЕЎaДЌima u procesu prestanka jer pored ispravnih savjeta oni realno
sagledavaju svoje moguД‡nosti i moguД‡nosti ove metode u ovom vrlo zahtjevnom procesu promjene
ponaЕЎanja ovisnika o nikotinu.
240
izgledom i viЕЎeg su samopoЕЎtovanja. U promjeni izgleda ДЌeЕЎД‡e kombiniraju promjene u prehrani i
pojaДЌanu tjelesnu aktivnost, dok je meД‘u srednjoЕЎkolcima viЕЎe onih koji ili samo pribjegavaju dijetama
ili se pojaДЌano bave sportom. Kada je rijeДЌ o razlikama s obzirom na stupanj uhranjenosti, rezultati
pokazuju da pretili ispitanici jedu manje obroka dnevno te ДЌeЕЎД‡e preskaДЌu meД‘uobroke. ZnaДЌajno
je niЕѕe njihovo zadovoljstvo vlastitim izgledom i u veД‡oj mjeri su usmjereni na njegovu promjenu,
primarno promjenama u prehrani. SliДЌan je obrazac i u uzorku srednjoЕЎkolaca i u uzorku studenata.
UtvrД‘eno je i da ispitanici koji se bave sportom imaju zdravije prehrambene navike.
ZakljuДЌak: Rezultati dobiveni ovim ispitivanjem upuД‡uju na potrebu za daljnjim intenziviranjem
zdravstveno-odgojnih aktivnosti usmjerenih na edukaciju roditelja i djece o razvojnim aspektima
tjelesnog rasta i razvoja, pravilnoj ishrani, broju i kvaliteti obroka te o zdravim naДЌinima odrЕѕavanja
tjelesne teЕѕine. Pri oblikovanju programa u obzir je potrebno uzeti i dob i spol uДЌenika.
DIZ - 164
DEBLJINA I GLOBALNA EKONOMIJA
RUЕЅIД† A1, Nola IA2, PerЕЎiД‡ V1
1
2
Thalassotherapia Opatija, Opatija, Hrvatska,
Е kola narodnog zdravlja вЂћAndrija Е tamparвЂњ Medicinskog fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb,
Hrvatska
alen.ruzic1@ri.t-com.hr
Petak
Friday
15
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Cilj: Progresivan porast prevalencije debljine koji pratimo od 70-ih godina proЕЎlog stoljeД‡a dosegao
je pandemijske razmjere. Debljina danas ima dobro definirane patofizioloЕЎke i kliniДЌko-medicinske
aspekte, ali ona neminovno ukljuДЌuje i vaЕѕne ekonomske utjecaje. Pretile osobe imaju visok rizik
od razvoja metaboliДЌkih poremeД‡aja, kardiovaskularnih i malignih bolesti, te poremeД‡aja koЕЎtanomiЕЎiД‡nog i drugih organskih sustava ЕЎto sve znaДЌajno optereД‡uje socijalne i zdravstvene resurse
svakog pretilog druЕЎtva. Cilj ovog preglednog rada je istraЕѕiti ekonomske aspekte debljine u globalnoj
ekonomiji, njen utjecaj na radnu sposobnost i troЕЎkove medicinske skrbi, ali i ДЌesto zapostavljen aspekt
uske povezanosti s razinom opД‡e potroЕЎnje i prosperitetom specifiДЌnih trЕѕiЕЎnih podruДЌja. вЂћTreba li
suvremena ekonomija debelu populaciju?вЂњ pitanje je ДЌijem konaДЌnom odgovoru rad Еѕeli dati doprinos.
Metode: Pregled, analiza, integracija, interpretacija i diskusija dostupnih znanstvenih izvora.
Rezultati: Debljina nedvojbeno predstavlja veliko financijsko optereД‡enje za druЕЎtvo: izravnim i
neizravnim troЕЎkovima ona znaДЌajno utjeДЌe na razinu potroЕЎnje druЕЎtvenih dobara, no zahvaljujuД‡i
visokoj prevalenciji u opД‡oj populaciji, istodobno djeluje i na poveД‡anje potroЕЎnje ДЌime sve viЕЎe
saЕѕima karakter znaДЌajnog ДЌimbenika u poticanju industrijskog rasta. Iako je potonje malo poznato
i nedovoljno istraЕѕeno, jasno je kako su bihevioralne i ekonomske specifiДЌnosti pretilog druЕЎtva
kompleksne i viЕЎeznaДЌne u odrasloj, ali i u populaciji djece. Nadzor nad zdravstvenim rizicima
pretilih, utjecaj poslovnih aktivnosti majki na djeДЌju pretilost, meД‘udjelovanje s trЕѕiЕЎtem rada, nove
okolnosti poslovanja zdravstvenih osiguranja, a posebno znaДЌaj za odrЕѕavanje i daljnji rast potroЕЎnje
prehrambenih i srodnih proizvoda, neki su od vrlo aktualnih i nedovoljno istraЕѕenih aspekata debljine
u globalnoj ekonomiji.
ZakljuДЌak: Prema dostupnim podacima, debljina jasno iskazuje znaДЌajno meД‘udjelovanje s
tehnoloЕЎkim promjenama, ekonomskim i socijalnim razvojem. Prave razmjere, utjecaje i perspektive
tog meД‘udonosa tek treba detaljno istraЕѕiti, a zakljuДЌke integrirati u buduД‡e strategije borbe protiv
pretilosti.
241
JZI - 286
PROBLEMI OTEЕЅANOG UKLJUДЊIVANJA PATRONAЕЅNIH SESTARA U PROGRAM
PRIMARNO- SEKUNDARNE PREVENCIJE KARDIOVASKULARNIH BOLESTI
IVEZIД† J1, DЕѕakula A2, VuletiД‡ S2
Dom zdravlja Kutina, Ispostava Novska, Novska, Hrvatska
Е kola narodnog zdravlja "Andrija Е tampar" Medicinskog fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb,
Hrvatska
1
2
adzakula@snz.hr
JZI - 115
EVALUACIJA ZDRAVSTVENE KNJIЕЅICE U
PREVENCIJI KARDIOVASKULARNIH BOLESTI
PRIMARNO
SEKUNDARNOJ
PAVIД† J 1, ЕЅupaniД‡ M 1 TomiД‡ ЕЅ 2, Golek M 3
Zdravstveno veleuДЌiliЕЎte, Zagreb, Hrvatska,
Dom zdravlja Splitsko dalmatinske Еѕupanije, Split, Hrvatska,
3
Dom zdravlja VaraЕѕdinske Еѕupanije, VaraЕѕdin, Hrvatska
1
2
jadranka.pavic@zvu.hr
U radu je prikazana evaluacija zdravstvene knjiЕѕice koja je nastala kao rezultat rada unutar intervencijskog
modela patronaЕѕne djelatnosti u primarno вЂ“ sekundarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti.
Petak
Friday
15
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Uvod: Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske 2003. godine pokrenulo je istraЕѕivaДЌki projekt za
prevenciju kardiovaskularnih bolesti pod nazivom Hrvatska zdravstvena anketa 2003. Ciljana populacija
bile su osobe starije od 18 godina. Anketiranje na terenu provodilo je 238 patronaЕѕnih sestara koje je
koordiniralo 16 supervizora. U anketi je bilo ukljuДЌeno 9070 ispitanika.
Zbog loЕЎih pokazatelja zdravstvenog ponaЕЎanja stanovniЕЎtva, odluДЌeno je da se istraЕѕivanje ponovi
2008. godine i da se razvije model primarno sekundarne intervencije za kardiovaskularno zdravlje.
Napravljena je epidemioloЕЎka anketa o kardiovaskularnim rizicima 2008. godine (dopunjena anketa iz
2003.) i Zdravstvena knjiЕѕica patronaЕѕne sluЕѕbe za provedbu intervencija za kardiovaskularno zdravlje.
Projektne aktivnosti tijekom 2008. godine potvrdile su postojanje znaДЌajnijih problema u provedbi
ovakvih oblika intervencija od strane patronaЕѕne sluЕѕbe.
Cilj: Utvrditi kljuДЌne probleme i uzorke oteЕѕanog ukljuДЌivanja patronaЕѕnih sestara u provedbu program
primarno- sekundarne prevencije kardiovaskularnih bolesti
Metode: U radu su koriЕЎteni rezultati i izvjeЕЎД‡a o provedbi projekta HZA tijekom 2008, te je provedeno
zasebno kvalitativno istraЕѕivanje meД‘u patronaЕѕnim sestrama odgovornim za koordinaciju projekta
na terenu tijekom 2008. godine.
Rezultati: Od ukupno 9070 ispitanika u uzorku ovog istraЕѕivanja patronaЕѕne sestre uspjele su anketirati
3506 (39%) osoba. Od preostalog broja ispitanika 805 (9%) je umrlo, 3210 (35%) odbilo je sudjelovati
u istraЕѕivanju, a za 1539 ispitanika patronaЕѕne sestre nisu imale nikakvih informacija.
Kvalitativnim istraЕѕivanjem utvrД‘eno je da su glavi problemi u provedbi istraЕѕivanja bili: teritorijalna
specifiДЌnost svake Еѕupanije, nejasno definiran normativni poloЕѕaj patronaЕѕne sluЕѕbe u odnosu na
ovakve projekte, neprepoznavanje vaЕѕnosti primarne zdravstvene zaЕЎtite od strane korisnika, potreba
za usvajanjem dodatnih specifiДЌnih znanja za provedbu ovakvog projekta te propusti u pripremi za
istraЕѕivanje 2008. godine.
ZakljuДЌak: PatronaЕѕne sestre mogu uspjeЕЎno sudjelovati u provoД‘enju programa primarno-sekundarne
prevencije kardiovaskularnih bolesti, ali su za uspjeh nuЕѕna znaДЌajna unapreД‘enja u organizaciji rada
patronaЕѕne sluЕѕbe, afirmacija patronaЕѕe u javnosti te dodatna edukacija patronaЕѕnih sestara u
podruДЌju rada s osobama koje su pod poveД‡anim rizikom za nastanak kardiovaskularnih bolesti.
242
Cilj rada: Identifikacija prevalencije kardiovaskularnih ДЌimbenika rizika, motiviranost ispitanika za
promjenu riziДЌnog ponaЕЎanja te evaluacija intervencija
Metoda rada: Intervencijski model u patronaЕѕnoj djelatnosti provodio se unutar Hrvatske zdravstvene
ankete (HZA/08). U prvom djelu uДЌinjena je objektivna procjena ispitanika kroz kvantitativnu i
kvalitativnu analizu te samoprocjena riziДЌnosti i motiviranosti ispitanika. Istovremeno je provedena
edukacija ispitanika te evaluacija provedenih intervencija. U tu svrhu prireД‘ena je zdravstvena knjiЕѕica
za provedbu primarno-sekundarne prevencije kardiovaskularnih bolesti. Podijeljeno je 3286 knjiЕѕica u
svim Еѕupanijskim patronaЕѕnim srediЕЎtima. Ispunjeno je 1175 knjiЕѕica (35,75%) a za evaluaciju je bilo
primjenjivo 832 zdravstvene knjiЕѕice (71%).
Rezultati: Prevalencija KV ДЌimbenika rizika obuhvaД‡a 564 (70%) ispitanika s ITM veД‡im od 25 te
410 (51%) koji ima opseg struka veД‡i od 100. Arterijski krvni tlak veД‡i od 140/90 ima 220 (27%)
ispitanika dok sistoliДЌki krvni tlak veД‡i od 140 a dijastoliДЌki manji od 90 ima 201 (25%) ispitanika.
Nakon provedene edukacije, motiviranost za promjenu riziДЌnog ponaЕЎanja u podruДЌju promjene
ДЌimbenika rizika debljine pokazalo je 10% ispitanika, 70% slabu te 20% nikakvu. Dobru motiviranost
za prestankom puЕЎenja pokazalo je 45% ispitanika, slabu 26% a nikakvu 29%. Motiviranost za
prestankom konzumiranja alkohola pokazalo je 43% ispitanika, 34% slabu te nikakvu 23%. KonaДЌan
ishod cjelokupne intervencije kao potpuno uspjeЕЎan ocijenjen je kod 189 ispitanika (24,5%) ispitanika,
bez uspjeha kod 188 (24,4%) te djelomiДЌni uspjeh kod 379 (49,1%) ispitanika. Ostatak ispitanika je
odselio (0,7%), odbio intervenciju (0,9%), umrlo (0,5%), te iz tog razloga intervencija nije provedena
u cijelosti.
ZakljuДЌak: Rezultati provedenih intervencija pokazuju znaДЌaj provedbe intervencijskog modela u
kojem patronaЕѕne sestre neposredno, poznavajuД‡i prilike i dinamiku domaД‡instva, meД‘u prvima su u
prepoznavanju i ublaЕѕavanju utjecaja ДЌimbenika rizika. Rezultati evaluacije pokazuju znaДЌajni utjecaj
edukacije na motiviranost korisnika. Sustavnim planiranjem primarno вЂ“ sekundarne prevencije te
informatizacijom patronaЕѕne djelatnosti dobile bi se epidemioloЕЎke procjene te praД‡enje rezultata
kod bihevioralnih rizika u populaciji pod patronaЕѕnom skrbi
Petak
Friday
15
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
JZI - 258
PRIMARNA PREVENCIJA KRONIДЊNIH NEZARAZNIH BOLESTI NA PRIMJERU
Е EД†ERNE BOLESTI
METELKO ЕЅ1, PoljiДЌanin T1, Е ekerija M1, Skoko-Poljak D2
1
2
SveuДЌiliЕЎna klinika Vuk Vrhovac, Zagreb, Hrvatska,
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Zagreb, Hrvatska
zeljko.metelko@idb.hr
KroniДЌne nezarazne bolesti (KNB) velik su javnozdravstveni problem. Njihov tijek je dugotrajan
i doЕѕivotan te ДЌesto dovode do redukcije kvalitete Еѕivota oboljelih. Mogu dovesti do invalidnosti,
prijevremene smrtnosti i ДЌine rastuД‡e optereД‡enje zdravstvenih fondova. U europskoj regiji 86% smrti
uz 77% optereД‡enja boleЕЎД‡u uzrokovano je ovom ЕЎirokom skupinom poremeД‡aja (koja ukljuДЌuje
kardiovaskularne bolesti, maligne bolesti, mentalne bolesti, ЕЎeД‡ernu bolest, kroniДЌne respiratorne
bolesti te bolesti miЕЎiД‡no-koЕЎtanog sustava), povezanih zajedniДЌkim riziДЌnim ДЌimbenicima i
moguД‡nostima intervencije.
DanaЕЎnji pristup u prevenciji kroniДЌnih nezaraznih bolesti zbog toga ukazuje na potrebu preventivnog
djelovanja prvenstveno na razini pojedinih riziДЌnih ДЌimbenika kao uДЌinkovitog naДЌina smanjenja
pojavnosti navedenih bolesti.
S obzirom na navedeno, SveuДЌiliЕЎna klinika Vuk Vrhovac i Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi
Republike Hrvatske pokrenuli su inicijativu s ciljem unapreД‘enja preventivnih aktivnosti usmjerenih
na sprjeДЌavanje razvoja ЕЎeД‡erne bolesti, a posredno i u primarnoj prevenciji vodeД‡ih kroniДЌnih
bolesti u Republici Hrvatskoj. Analizirane su dosadaЕЎnje aktivnosti na podruДЌju primarne prevencije
osnovnih bihevioralnih (puЕЎenje, zlouporaba alkohola, tjelesna neaktivnost i nepravilna prehrana) te
biomedicinskih (prekomjerna tjelesna teЕѕina, poviЕЎen krvni tlak, ЕЎtetan profil lipida) riziДЌnih ДЌimbenika.
Prepoznato je preko 50 razliДЌitih nacrta, prijedloga, inicijativa, programa i strategija koji se trenutaДЌno
provode ili planiraju provoditi u Republici Hrvatskoj koji se fokusiraju na navedene riziДЌne ДЌimbenike.
243
ZakljuДЌak je da se unutar Republike Hrvatske provode mnoge akcije, no da takoД‘er postoji dosta
preklapanja unutar pojedinih akcija na odreД‘enim geografskim podruДЌjima dok je prevencija pojedinih
riziДЌnih ДЌimbenika slabije zastupljena.
NaglaЕЎena je potreba aktivne komunikacije izmeД‘u druЕЎtava koja se bave prevencijom pojedinih
kroniДЌnih nezaraznih bolesti uz teЕѕnju ka djelovanju na prevenciju svih riziДЌnih ДЌimbenika. Takvim
strukturiranim pristupom omoguД‡it Д‡e se konaДЌno ujedinjavanje i sveobuhvatna prevencija kroniДЌnih
nezaraznih bolesti unutar Hrvatske.
S obzirom na sloЕѕenost koordinacije provoД‘enja takvih mjera, predlaЕѕe se zapoДЌeti s akcijom
provoД‘enja prevencije ЕЎeД‡erne bolesti putem prevencije riziДЌnih ДЌimbenika kao modela za provoД‘enje
sveobuhvatnije akcije prevencije KNB. Po istim principima prevencija ostalih KNB se nastavlja na veД‡
postojeД‡im temeljima zapoДЌetih akcija i projekata uz prepoznavanje potrebe integracije akcija putem
zajedniДЌkih riziДЌnih ДЌimbenika.
Nakon provoД‘enja navedenog modela, procjenom indikatora uДЌinka te postupnim poopД‡avanjem
i integracijom modela, otvorila bi se moguД‡nost postepenog ЕЎirenja na prevenciju drugih kroniДЌnih
nezaraznih bolesti.
JZI - 304
PREVENCIJA KRADIOVSKULARNIH BOLESTI NA PODRUДЊJU GRADA POREДЊA
IVANДЊIД† A1, ЕЅuЕѕiД‡ S1, MareniД‡ S1, JendraЕЎiД‡ Z2
1
2
Istarski domovi zdravlja, Ispostava PoreДЌ, PoreДЌ, Hrvatska,
Valamar, Riviera d.d., PoreДЌ, Hrvatska
ante.ivancic@pu.t-com.hr
15
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Grad PoreДЌ, koji je 2008. proglaЕЎen pobjednikom u natjecanju вЂќZdravih gradovaвЂќ u Hrvatskoj, u
poslijednjem je desetljeД‡u uДЌinio puno u zaЕЎtiti i unapreД‘enju zdravlja svojih graД‘ana, posebno osjetljivih
i ugroЕѕenih skupina. Grad je 2006. pokrenuo inicijativu za projekt unapreД‘enja kardiovskularnog
zdravlja. Nositelj Projekta je Ispostava PoreДЌ Istarskih domova zdravlja, a financira se iskljuДЌivo
sredstvima Grada u iznosu od 100 000,00 kn. godiЕЎnje.
Formiran je projektni tim od 5 ДЌlanova: lijeДЌnika, medicinskih sestara i predstavnika udruga pacijenata.
Aktivnosti se provode kroz tri nivoa prevencije:
1.U primarnoj je kao prioritet odreД‘ena prevencija pretilosti kod djece ,a planira se poseban
projekt usmjeren cijeloj populaciji : вЂќPjeЕЎice i biciklom umjesto automobilomвЂќ
2.U sekundarnoj se radi s riziДЌnim skupinama: puЕЎaДЌima, pretilima, dijabetiДЌarima i
hipertoniДЌarima. Pokrenuto je:
a.ЕЎkola nepuЕЎenja
b.grupni rad s pretilima
c.grupni rad s dijabetiДЌarima.
Kretanje i tjelovjeЕѕba su temelj preventivnih aktivnosti. Organizirane se grupe osoba s
kardiovaskularnim rizikom koje tri puta tjedno vjeЕѕbaju pod vodstvom kineziologa. Osnova
aktivnost je вЂќnordijsko hodanjeвЂќ koje je postalo hit u gradu.
3. trecijarna prevencija je namjenjena osobama koje su oboljele od kardiovaskularnih bolesti,
prvenstveno inafarkta, ili su imale zahvat na srcu. Njima se nudi permanentna - doЕѕivotna
rehabilitacija u zajednici.
Elementi tog dijela projekta su:
- edukacija : jednom mjeseДЌno na radionicama koje vode
kardiolozi, psiholozi i nutricionisti.
- redovito praД‡enje zdravstvenog stanja
- kretanje: tijekom cijele godine grupa 3 puta tjedno vjeЕѕba pod vodstvom i kontrolom kineziologa.
Posebnost poreДЌkog projekta je da se sve aktivnosti provode u suradnji s obiteljskim lijeДЌnicima.
LijeДЌnici se redovito obavjeЕЎtavaju o svim aktivnostima, a pacijenti za bilo koju aktivnost moraju donijeti
Petak
Friday
244
uputnicu od svog doktora. Na taj naДЌin je iskoriЕЎten вЂќugledвЂќ lijeДЌniДЌe uputnice: lijeДЌnik je informiran o
tome ЕЎto se dogaД‘a s njegovim apcinentoma, a pacijent svjestan da se radi o aktivnostima vrlo bitnim
za njegovo zdravlje.
Podtema Subtopic:
RANO OTKRIVANJE BOLESTI - Rano otkrivanje malignih bolesti
EARLY DISEASE DETECTION вЂ“ Early malignant diseases detection
Usmena izlaganja Oral presentations
Poster prezentacije Poster presenatations
JZI - 213
COLORECTAL CANCER SCREENING PROGRAM IN CROATIA-CURRENT
RESULTS AND FUTURE
ANTOLJAK N, KatiДЌiД‡ M, Strnad PeЕЎikan M, KujundЕѕiД‡ M, Е timac D, Е amija M, Ebling Z, Skoko Poljak
D, StameniД‡ V, KramariД‡ D
Croatian National Institute of Public Health, and University of Zagreb School of Medicine-School of
PubliHealth вЂћdr. Andrija Е tamparвЂњ, Zagreb, Croatia
natasa.antoljak@hzjz.hr
Petak
Friday
15
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Introduction: Colorectal cancer (CRC) is a major public health burden among malignant diseases
worldwide, affecting over 1 million people each year. In Croatia it is the second cause of cancer
mortality in men (N=982, 46.0/100000), as well as in women (N=756, 32.9/100000) for 2008. There
exists clear evidence that early detection and removal of CRC or its precursor lesions by virtue of
population screening can reduce mortality and improve outcomes. In almost all of the developed EU
countries screening programs are organized.
Methods: Croatian National population program for CRC screening was established by the Ministry of
Health and Social Welfare and its implementation started at the beginning of 2008. The coordinators
in each county Institute of Public Health are obliged to ensure performing of faecal occult blood
testing (FOBT), followed by colonoscopy in all positive cases. The FOBT is performed by guaiacumbased Hemognost card test with detection limit of 0.2 ml blood in 500 g of stool. The test and short
questionnaire are delivered to home addresses of all citizens aged 50вЂ“74 in two consecutive years.
Each participant is required to fulfil the questionnaire, and send it together with a stool specimen
on 3 test cards back to the Institute for further analysis. According to the screening results of other
authors, 4% FOBT-positive cases were expected to be found in normal-risk population and model
calculations pointed out a need for 24000 colonoscopies per year.
Results: Of 628,135 invited individuals (born between 1933 and 1945), 110,935 (21%) returned
the test correctly. Until now, positive FOBT was found in 8,526 individuals (7.7%). Colonoscopy was
performed in 4,984 cases (compliance 76%). Screening has identified 329 CRC patients (3.9% of
FOBT-positive and 0.3% of all screened individuals). Polyps were found and removed in 1,913 (38%)
patients.
Conclusion: These results suggest a need for further strengthening of Croatian CRC screening
National program. Successful intervention strategies include organizational changes, an improved
colonoscopy network, provision of reminders for users about screening opportunities, educational
strategies to improve awareness of usefulness of CRC screening, and multifactor interventions aimed
at participation ratesвЂ™ increase.
245
JZI - 227
PROVOДЂENJE NACIONALNOG PROGRAMA RANOG OTKRIVANJA RAKA
DEBELOG CRIJEVA U DUBROVAДЊKO-NERETVANSKOJ ЕЅUPANIJI ZA
RAZDOBLJE OD 2008. DO 2009. GODINE
MaЕЎanoviД‡ M, DЕѕono-Boban A, ДЊale MratoviД‡ M
Zavod za javno zdravstvo DubrovaДЌko-neretvanske Еѕupanije, Dubrovnik, Hrvatska
marija.masanovic@zzjzdnz.hr
Petak
Friday
15
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Cilj: Cilj rada je prikazati rezultate provedbe Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog
crijeva u DubrovaДЌko-neretvanskoj Еѕupaniji (DNЕЅ) u razdoblju od 2008. do 2009. godine. ProvoД‘enje
programa na Еѕupanijskoj razini obuhvaД‡a slanje uzoraka od strane ispitanika u Zavod, oДЌitanje testova
u Zavodu, dogovaranje kolonoskopskih pregleda za pozitivne ispitanike u Еѕupanijskoj opД‡oj bolnici,
upis podataka u informatiДЌki program.
Metode: U radu su koriЕЎteni zbirni podaci Zavoda za javno zdravstvo DNЕЅ (ZZJZ DNЕЅ) obraД‘eni
deskriptivnom statistikom (broj poslanih poziva, broj odazvanih ispitanika, broj testiranih uzoraka
stolice, broj obavljenih kolonoskopija, prijave patohistoloЕЎkih nalaza -PHD).
Rezultati: Prema preliminarnim podacima od sijeДЌnja 2008. do prosinca 2009. godine iz Ministarstva
zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske (MZSS), poslano je 17.210 pozivnih pisama s testom za
okultno fekalno krvarenje na kuД‡ne adrese osoba roД‘enih od 1933. do 1945. godine. U Еѕupanijski
Zavod je pristiglo 2.311 uzoraka stolica za testiranje. Pravilno uzetih uzoraka bilo je 2.234 (96,7%), od
ДЌega je potvrД‘eno 209 pozitivnih testova (9,4%). Ukupna stopa odaziva bila je (14,7%), dok je najbolji
odaziv zabiljeЕѕen za osobe roД‘ene 1937. godine (21,4%).
Prema shemi programa MZSS, za svaku osobu s pozitivnim testom potrebno je osigurati kolonoskopski
pregled. Ministarstvo je odobrenje za obavljanje kolonoskopskih pregleda u sklopu ovog programa u
DNЕЅ dalo samo endoskopskom centru u OpД‡oj bolnici Dubrovnik (OB Dubrovnik).
Za osobe s pozitivnim testom dogovoreno je 26 kolonoskopskih pregleda prema dobivenim
terminima u OB Dubrovnik, 15 u KBC Split-u, a 48 pregleda je ispitanik dogovorio osobno. Za 104
osobe nije dobiven termin za pregled. Svaki ДЌetvrti ispitanik s pozitivnim testom je osobno dogovorio
kolonoskopski pregled. ProsjeДЌna duЕѕina ДЌekanja na pregled iznosila je 64 dana.
PatoloЕЎkih nalaza bilo je 64, i to 8 karcinoma, 27 polipa, 6 divertikla i 23 proЕЎirena hemoroidalna
spleta.
ZakljuДЌak: OsmiЕЎljavanje i organiziranje Programa zahtjeva postojanje odgovarajuД‡e infrastrukture
(kadrovi, oprema), te dostupnost iste s obzirom na teritorijalnu razvedenost ЕЅupanije. U DNЕЅ u
sklopu provedbe Programa verificiran je jedan kolonoskopski centar pri OB Dubrovnik, koji obavlja
istovremeno dijagnostiДЌke i terapijske zahvate. OB Dubrovnik je samo na poДЌetku provedbe Programa
(ukupno 4 mjeseca) osigurala 4-5 termina tjedno. Nakon toga, sljedeД‡ih 5 mjeseci Zavod je osigurao
termine u splitskim kliniДЌkim bolnicama, dok je veД‡ina ispitanika morala sama dogovarati pregled.
Prema nama dostupnim podacima u ovakvim sluДЌajevima zastoja nije planirana alternativa. Trenutno
je provedba programa u DNЕЅ zaustavljena zbog nemoguД‡nosti dobivanja termina za kolonoskopski
pregled ispitanika s pozitivnim testom. Pacijenti moraju sami dogovarati termine, ЕЎto nije u planu
aktivnosti programa. Ovakva situacija dovodi u pitanje odrЕѕivost provoД‘enja Programa u DNЕЅ.
1. Za podizanje odaziva ispitanika nuЕѕno je aktivnije ukljuДЌivanje lijeДЌnika obiteljske medicine te
intezivnija javnozdravstvena kampanja na nacionalnoj i regionalnoj razini.
2. Za postignuД‡e dobrih ishoda Programa na razini DNЕЅ potreban je ponovni odgovarajuД‡i
angaЕѕman kolonoskopskog centra OB Dubrovnik te ukljuДЌivanje ostalih postojeД‡ih resursa
(dom zdravlja, privatnici).
246
JZI - 203
PROVEDBA NACIONALNOG PROGRAMA RANOG OTKRIVANJA RAKA DEBELOG
CRIJEVA U ISTARSKOJ ЕЅUPANIJI U RAZDOBLJU OD 2008. DO 2010.GODINE
DABOVIД†-RAC O, LazariД‡вЂ“Zec D, RadoloviД‡ Lj
Zavod za javno zdravstvo Istarske Еѕupanije, Pula, Hrvatska
javno.zdravstvo2@zzjziz.hr
Petak
Friday
15
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Cilj: U ovom radu prikazani su rezultati Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka debelog crijeva
u Istarskoj Еѕupaniji (IЕЅ) u razdoblju od 2008. do 2010. godine, a opisani su i problemi u provedbi
programa.
Metode: ObuhvaД‡eni su ispitanici oba spola od 1933. do 1945. godiЕЎta. U radu su koriЕЎteni podaci o
provedbi Nacionalnog programa dostupni Zavodu za javno zdravstvo IЕЅ.
Rezultati: Od 2008.g. do kraja 2009.g. na testiranje stolice na okultno krvarenje su pozvane osobe
oba spola roД‘ene 1933.-1945.g. (ukupno 30267 osoba u IЕЅ). Odazvalo se 6175 (20,40%) osoba. U
odaziv nisu uraДЌunate osobe koje veД‡ imaju neku bolest crijeva ili su se testirali unutar 12 mjeseci,
niti su iz raДЌunanja izuzete osobe nepoznate adrese ili umrle, obzirom na nedostupnost podataka i
neadekvatnost raДЌunalnog programa, pa je stvarni odaziv svakako veД‡i. MeД‘u testiranima, 591 (9,57%)
osoba bilo je pozitivno. Termin za kolonoskopiju ponuД‘en je za 520 osoba, od ДЌega je kod 369 osobe
obavljena kolonoskopija, 97 osoba je odustalo/odbilo, a 54 je naruДЌeno na kolonoskopiju u sljedeД‡em
razdoblju. Preostala 71 osoba bit Д‡e naknadno pozvana na kolonoskopiju po dobivanju termina. Kod
296 (80,22%) kolonoskopiranih osoba naД‘en je patoloЕЎki nalaz - najДЌeЕЎД‡e polipi (158 osoba ili 42,81%
kolonoskopiranih odnosno 53,38% onih s patoloЕЎkim nalazom). DobroД‡udne promjene (polipi) naД‘ene
tijekom kolonoskopije odmah su odstranjene i tako sprijeДЌena njihova maligna alteracija. NeЕЎto rjeД‘e
su kolonoskopijom otkriveni hemoroidi (66 osoba ili 17,89% kolonoskopiranih), divertikli (47 ili
12,74%) odnosno ostale bolesti crijeva. Kod 22 osobe otkriven je karcinom (5,96% kolonoskopiranih).
U 2010.g. na testiranje su pozvani roД‘eni 1955.-1957.g. (11.019 osoba).
U provedbi su uoДЌeni razni materijalni i tehniДЌki problemi: neadekvatna rjeЕЎenja raДЌunalnog programa,
komplicirane upute za stanovniЕЎtvo (kako dati stolicu), broj i starost kolonoskopa, broj i optereД‡enost
kolonoskopiДЌara, nedovoljan broj kadrova u Zavodu, nerazraД‘ena metodologija upuД‡ivanja ponovnih
poziva osobama koje se nisu odazvale na testiranje. StanovniЕЎtvo nije dovoljno senzibilizirano niti
upoznato s problemom raka debelog crijeva.
ZakljuДЌak: Organizirati ovako sloЕѕeni program nije bilo lako ni jednostavno te su poДЌetni rezultati
zadovoljavajuД‡i. VaЕѕan je daljnji rad na otklanjanju navedenih problema, osobito kadrovskih,
financijskih i programskog raДЌunalnog rjeЕЎenja uz medijske kampanje i osvjeЕЎД‡ivanje javnosti.
DIZ - 108
NACIONALNI PROGRAM RANOG OTKRIVANJA RAKA DEBELOG CRIJEVA U
ZADARSKOJ ЕЅUPANIJI
PETRIД† A, Д†osiД‡ DukiД‡ J
Zavod za javno zdravstvo Zadar, Zadar, Hrvatska
ana.petric1@zd.t-com.hr
Rak debelog crijeva (C18-C21, MKB-10) u Zadarskoj Еѕupaniji predstavlja znaДЌajan problem kako u
pobolu tako i u smrtnosti od zloД‡udnih novotvorina.
Cilj: Prikazati dosadaЕЎnje rezultate provoД‘enja Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog
crijeva u Zadarskoj Еѕupaniji, kako bi uoДЌili da li postoji:
1) razlika izmeД‘u muЕЎkaraca i Еѕena u odazivu,
2) razlika izmeД‘u muЕЎkaraca i Еѕena u patoloЕЎkim nalazima.
247
Metode: U radu su primjenjene metode deskriptivne epidemiologije. KoriЕЎtene su grube stope
smrtnosti izraДЌunate na stanovniЕЎtvo Zadarske Еѕupanije prema procjeni broja stanovnika za razdoblje
2000. - 2008. godine dobivene od DrЕѕavnog zavoda za statistiku. Podaci za broj novooboljelih od raka
debelog crijeva, za Zadarsku Еѕupaniju, u razdoblju 2000.-2007. godine, preuzeti su iz Registra za rak,
Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Podaci o odazivu i patoloЕЎkim nalazima preuzeti su iz baze podataka SluЕѕbe za socijalnu medicinu i
javno zdravstvo Zadar koja se vodi za osobe s pozitivnim nalazom testa na okultno krvarenje u stolici.
Uzorak ДЌine osobe s prebivaliЕЎtem u Zadarskoj Еѕupaniji, roД‘ene 1933. - 1945. godine, koje su se
odazvale na testiranje do 30. travnja 2010. godine (4097). U radu su koriЕЎteni udjeli (postoci).
Rezultati: U Nacionalnom programu veД‡i je udio pozvanih Еѕena (52,2%) od muЕЎkaraca (47,7%).
Odaziv u Zadarskoj Еѕupaniji je (15,7%), a bolji odaziv imaju Еѕene (54,2%) u odnosu na muЕЎkarce.
Kod muЕЎkaraca je veД‡i broj patoloЕЎkih nalaza (63,9%), u odnosu na Еѕene. Udjeli prema pojedinaДЌnim
dijagnozama kod muЕЎkaraca u odnosu na Еѕene su: karcinom (81,3%), polipi (71,6%), hemeroidi (55%),
divertikli, (50%) i ostali (75%).
ZakljuДЌak: Rezultati pokazuju da je veД‡i broj patoloЕЎkih nalaza kod muЕЎkaraca, nego kod Еѕena ukupno
i prema dijagnozama pojedinaДЌno, osim udjela divertikla. Rezultat je oДЌekivan jer su po statistiДЌkim
podacima prema broju novootkrivenih i broju umrlih od ovog raka muЕЎkarci u naЕЎoj ЕЅupaniji
zastupljeniji.
Odazvao se manji broj muЕЎkaraca, zato ih je potrebno dodatno motivirati specifiДЌnim javno
zdravstvenim akcijama koje ukljuДЌuju upoznavanje s ДЌimbenicima rizika i vaЕѕnosti ranog otkrivanja
raka debelog crijeva.
JZI - 244
POTEЕ KOД†E U PROVEDBI PROGRAMA RANOG OTKRIVANJA RAKA
DEBELOG CRIJEVA U ME\IMURSKOJ ЕЅUPANIJI
KUTNJAK KIЕ R
Zavod za javno zdravstvo MeД‘imurske Еѕupanije, ДЊakovec, Hrvatska
Petak
Friday
15
Listopad
October
kism@vip.hr
Rak debelog crijeva u MeД‘imurskoj Еѕupaniji predstavlja vrlo znaДЌajan javnozdravstveni problem.
Smrtnost od tog sijela raka bila je 2008. godine na 1. mjestu kod Еѕena, te na 2. mjestu kod muЕЎkaraca.
Stoga je neophodno ostvariti ЕЎto bolji odaziv.
Cilj: Ukazati na glavne poteЕЎkoД‡e s kojima se susreД‡emo u provedbi programa na lokalnoj razini uz
prijedlog promjena za reorganizaciju te tako i postizanje Еѕeljenog odaziva.
Metode rada: u radu su prikazana zapaЕѕanja lokalnog koordinatora te ostalih ДЌlanova tima za javno
zdravstvo koji rade na organizaciji, koordinaciji i evaluaciji programa kao i ostalih subjekata ukljuДЌenih
u provedbu programa, te iskustva drugih zemalja.
Rezultati: premda se program provodi veД‡ 2,5 godine, do sada je pozivima obuhvaД‡eno 15 generacija
(od predviД‘enih 25), te Д‡e se interval pregleda produljiti na 4 godine. Prilikom pokretanja programa
oДЌekivalo se 1-5% ispitanika s pozitivnim testom na okultno krvarenje u stolici, te se sukladno tome
u MeД‘imurskoj Еѕupaniji uz 50% odaziva predviД‘ala potreba za kolonoskopijom u 258 osoba. No,
udio pozitivnih u Hrvatskoj sada iznosi 8%, a u MeД‘imurskoj Еѕupaniji 14%. Stoga je u MeД‘imurskoj
Еѕupaniji, od 13 obuhvaД‡enih generacija i odaziv od 29%, registrirano 547 osoba s pozitivnim testom.
PostojeД‡i kapaciteti Еѕupanijske bolnice za provedbu skrining kolonoskopija nisu dostatni, a ukinuta
je moguД‡nost provedbe istih u privatnoj poliklinici te se na pretragu ДЌeka i do 5 mjeseci. Stoga nije
prihvatljivo osobe s pozitivnim testom obavjeЕЎtavati o nalazu tek prilikom poziva na kolonoskopiju.
TakoД‘er nije prihvatljivo da se ne obavjeЕЎtavaju osobe s negativnim testom jer ih treba upozoriti da
negativan nalaz ne znaДЌi potpunu sigurnost (osjetljivost testa je samo 50%). Za uspjeЕЎnost programa
neophodna je kontinuirana medijska kampanja koja je potpuno izostala na nacionalnom nivou, a
izostala je i kontinuirana edukacija zdravstvenih djelatnika ДЌiji stav, poticaj ili aktivno ukljuДЌivanje,
osobito PZZ, moЕѕe znaДЌajno utjecati na odaziv. Za bolju suradljivost ciljane populacije i jednostavniju
primjenu bilo bi bolje koristiti imunokemijski test, ДЌime bi se ujedno anulirala subjektivna procjena
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
248
osobe koja vrЕЎi testiranje.
ZakljuДЌak: Premda rezultati provedbe ovog programa u Republici Hrvatskoj, a joЕЎ manje u MeД‘imurskoj
Еѕupaniji nisu znaДЌajno loЕЎiji u odnosu na programe drЕѕava u okruЕѕenju, brojne poteЕЎkoД‡e, kao i veliДЌina
problema, nameД‡u potrebu detaljne revizije organizacije cjelokupnog programa.
DIZ - 31
ZLOД†UDNA NOVOTVORINA TRAHEJE, BRONHA I PLUД†A U SPLITSKO DALMATINSKOJ ЕЅUPANIJI
MARASOVIД† Е UЕ NJARA I
Nastavni zavbod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske Еѕupanije, Split, Hrvatska
ivana_ms@yahoo.com
Petak
Friday
15
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Cilj: Prikazati mortalitet ZloД‡udne novotvorine traheje, bronha i pluД‡a u Splitsko-dalmatinskoj Еѕupaniji
(ЕЅupanija) u razdoblju 2003.-2007., kao osnove za odabir javnozdravstvenih prioriteta i intervencija.
Metode: Prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije podaci o smrtnosti prema uzrocima
glavni su izvor informacija o uДЌestalosti bolesti kao osnovnih uzroka smrti te pokazatelj komparacije
zdravstvenog stanja zemlje ili s drugim zemljama ДЌijem se zdravstvenom standardu teЕѕi. Izvor podataka
za smrtnost stanovniЕЎtva ЕЅupanije od ZloД‡udne novotvorine traheje, bronha i pluД‡a (C33-C34, MKB10) su baze podataka Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske Еѕupanije.
U analizi mortaliteta od ZloД‡udne novotvorine traheje, bronha i pluД‡a koriЕЎteni su apsolutni brojevi,
udjeli (%), specifiДЌne stope smrtnosti na 100.000 stanovnika (Popis stanovniЕЎtva Hrvatske 2001. Procjene
stanovniЕЎtva DrЕѕavnog zavoda za statistiku), dobno standardizirane stope smrtnosti (standardno
europsko stanovniЕЎtvo) i potencijalno izgubljene godine Еѕivota (dob 1-75 godina, program YPLL75).
Za usporedbu odabrani su Hrvatska, Austrija, Slovenija i Europska Regija.
Rezultati: MeД‘u umrlim stanovnicima ЕЅupanije u razdoblju 2003.-2007., Novotvorine su bile drugi
uzrok smrtnosti (25,03% u 2003.; 28,00% u 2004.; 26,76% u 2005.; 27,15% u 2006. i 26,34% u
2007. godini), iza Bolesti cirkulacijskog sustava (I00-I99, MKB-10). U umrlim od Novotvorina u ЕЅupaniji
2007., na prvom mjestu je ZloД‡udna novotvorina traheje, bronha i pluД‡a (278 umrlih; 23,52%). Kod
muЕЎkih umrlih od Novotvorina, vodeД‡i uzrok smrti bila je ZloД‡udna novotvorina traheje, bronha i pluД‡a
(213 umrlih; 30,47%), a kod Еѕenskih umrlih na drugom su mjestu s 13,46% bili ZloД‡udna novotvorina
traheje, bronha i pluД‡a i ZloД‡udna novotvorina dojke (C50, MKB-10) iste 2007. Standardizirane stope
smrtnosti ZloД‡udne novotvorine traheje, bronha i pluД‡a u ЕЅupaniji pokazuju trend rasta u promatranom
razdoblju, dok su od 2004. iznad stopa Hrvatske, Europske Regije, Slovenije, Austrije. U ЕЅupaniji
2007. najviЕЎe potencijalno izgubljenih godina otpada na Novotvorine (33,36%), od toga na ZloД‡udnu
novotvorinu duЕЎnika, bronha i pluД‡a 9,5%. Rezultati upuД‡uju na nedostatnu primjenu preventivnih
programa odnosno mjera zdravstvene zaЕЎtite osnovnog zdravstvenog osiguranja.
ZakljuДЌak: Prema smrtnosti od ZloД‡udne novotvorine traheje, bronha i pluД‡a u ЕЅupaniji, visoko mjesto
meД‘u javnozdravstvenim prioritetima ЕЅupanije trebale bi zauzimati mjere preventivnih programa
usmjerenih riziДЌnim ДЌimbenicima za njihov nastanak.
249
DIZ - 31
URBAN-SUBURBAN-RURAL DIFFERENCES IN POPULATION-BASED BREAST
CANCER SCREENING PROGRAMME IN CROATIA
STAMENIД† V
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske, Zagreb, Hrvatska
valerija.stamenic@mzss.hr
Aim. The objective of the study is to analyse urban-suburban-rural differences in reproductive,
anthropometric and family history of breast cancer risk factors among 1499 screened women with
histologically confirmed breast cancer aged 50-69 who participated in the first round of Croatian
population-based Breast Cancer Screening Programme В«MammaВ» started in November 2006.
Methods. This study used the data of self-reported questionnaires of 654 screen-detected breast
cancer women residing in 13 rural counties where live more than 50% rural inhabitants, 575 women
residing in 6 counties where live between 15-50% rural inhabitants and 270 women from urban
County city of Zagreb to test whether differences exist in the breast cancer risk factors between rural,
suburban and urban counties.
Results. The screen detected breast cancer rate per 1000 mammographies was 4,47 in rural counties,
5,40 in suburban counties and 4,63 in city of Zagreb. Among urban women the study found a
significant higher proportion of characteristics associated with Western lifestyle that increase breast
cancer risk (nulliparity or low parity, late age в‰Ґ30 yr at first live birth, no breast feeding or short
duration and hormone replacement therapy use) and family history of first degree relative (P=0.002).
Among women residing in rural counties compared with women residing in urban and suburban
counties the study found a significant higher proportion of obesity (BMI>30), multiparity and early
age <20 yr at first live birth (P=0.0001).
Conclusion. Knowing where differences in preventable breast cancer risk factors exist can help policy
makers and educators to plan more effective cancer control interventions.
ISKUSTVA SA REGISTROM ZA RAK U FEDERACIJI BIH
OMANIД† J, Zeljko M, Ravlija J, TahiroviД‡ S
Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
j.omanic@zzjzfbih.ba
Uvod: Registar za rak u Federaciji BiH je uspostavljen 2004. godine kao posebna djelatnost za
prikupljanje, analizu i interpretiranje podataka o svakom novom sluДЌaju raka na podruДЌju F BiH, kroz
dato vremensko razdoblje.
Cilj rada: prikazati podatke o oboljevanju i umiranju od raka u FBiH u razdoblju; 2004.-2008.godine
kao rezultat uspostave i aktivnosti Registra za rak.
Metodologija: U radu su koriЕЎteni podaci iz Registra za rak o osobama kojima je dijagnoza raka
(bez raka koЕѕe) postavljena u razdoblju od 2004. do 2008. godine i podaci mortalitetne statistike
Federalnog zavoda za statistiku.
Rezultati: ProsjeДЌna stopa pojavnosti raka u razdoblju od 2004-08. godine kod muЕЎkaraca iznosi
2007,7/100000, kod Еѕena 179,8/100000. ProsjeДЌna dob registriranih oboljelih je 61,21 godina.
ZakljuДЌak: Populacijski ragistar za rak omoguД‡ava procjenu optereД‡enosti druЕЎtva rakom (incidenca,
mortalitet), analizu vremenskih trendova (uzrast, spol, mjesto, oboljenje...) analizu vremenskih trendova
(dob, spol, mjesto) ali i slabosti u kvaliteti registracije i potrebu korekcije detektiranih nedostataka.
KljuДЌne rijeДЌi: rak, Registar, FBiH, incidenca, mortalitet
15
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
JZI - 9
Petak
Friday
250
Subota, 16. listopada 2010.
Saturday, October 16, 2010
DVORANA HALL: KORNATI I
Tema Topic
d) POLITIKA ZDRAVLJA HEALTH POLICY
Plenarna predavanja Plenary lectures
ZDRAVLJE I LJUDSKA PRAVA
LANG S
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
slobodan.lang@hzjz.hr
Subota
Saturday
16
Listopad
October
EUROPSKE SMJERNICE O KONZUMIRANJU ALKOHOLA
MATIД† S
WHO Regional Office for Europe, Copenhagen, Denmark
SMA@euro.who.int
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
POZ - 367
HEALTH DEVELOPMENT PLANNING OF A LOCAL AUTHORITY
DUNICHIN M
Braun School of Public Health, Hadassah and the Hebrew University, Jerusalem & national
Coordinator of the Israel Healthy Cities Network, Jerusalem, Israel
milka@hadassah.org.il
Background: The Israel Healthy Cities network has been in operation since 1990. Upon joining the
network, each city member commits to adopting the principles and strategies for achieving вЂ�health for
allвЂ™ and sustainable development in order that current and future generations will benefit from better
health and quality of life. Each member city also commits itself to prepare a city (health) profile which
enables it to assess the state of health of the population and its social and environmental determinants
and to map its services and programs. An integral part of the city profile is the identification of
inequalities between regions in the city and between different population groups. This information
serves as a basis for planning and prioritization for action towards improving the environmental,
educational and social determinants of health and for reducing the inequalities in the city.
The Israel Healthy Cities Network encourages its member cities to prepare the city (health) profile
and assists in its preparation. The network has developed a standard tool which also provides a core
questionnaire to all cities. Each city can add questions of their own interest.
A city profile / data collection: In each city a population survey is conducted on a sample of adults age
251
22+. Face to face interviews are conducted by trained and supervised interviewers. The city health
coordinator is responsible for the data collection. The sample is drawn by the Israel Central Bureau of
Statistics.
The analysis is performed by a professional team along with consultation with a local task team.
The latter includes (at least) the city health coordinator, the head of the strategy department and
representatives of the steering committee.
In each city, inequalities are defined both by regions (defined according to the divisions in use by
the city council) and by socio-demographic determinants (defined by the local task team). In each
city comparisons between population groups are analyzed in relation to health status, health
behaviors, attitudes and satisfaction from their neighborhood, as well as by their socio-demographic
characteristics.
Five cities have completed their profiles and are now in different stages of a process towards preparing
strategic and action plans.
Health development planning: In each city findings are presented first to the mayor and then
discussed with the local steering committee. A list of evidence based recommendations is made. The
recommended areas of action are usually categorized as thematic, directed to the total population
or to high risk groups (geographically or socially defined), and as infrastructure development ones.
The recommendations are discussed in relation to the assetsвЂ™ mapping (existing services, programs,
projects, leadership), in order to set priorities for action towards diminishing inequalities. The
participatory level of the process depends on a municipal decision.
Conclusion: A city health profile should be performed in each city as a basis for identifying and
prioritizing needs and as a basis for evaluating the implementation of a health equity policy.
Dissemination of the idea: The above mentioned process was presented to the Labor, Welfare and
Health Committee of the Knesset, April 27, 2010, as part of the NetworkвЂ™s annual conference which
marked its 20th anniversary. The decisions made by the committee included a call upon other local
authorities to join the Network and to act jointly with ministries in order to reduce public health
inequalities.
Subota
Saturday
16
Listopad
October
POZ - 368
ZRINЕ ДЊAK S
Pravni fakultet SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
sinisa.zrinscak@zg.t-com.hr
Premda je, shodno naДЌelu supsidijarnosti, EU nadleЕѕnost u podruДЌju zdravstvene politike ograniДЌena
kako s obzirom na mehanizme djelovanja (koordinacija, suradnja, razmjena informacija i sl.) tako i s
obzirom na izravnu nadleЕѕnost (promocija javnog zdravlja, prevencija bolesti i identifikacija opasnosti
za ljudsko zdravlje), u radu se polazi od teze da su izazovi europeizacije u podruДЌju zdravstvene
politike dublji i vaЕѕniji nego ЕЎto se to kod nas uobiДЌajeno percipira. To Д‡e se ilustrirati temom
zdravstvene nejednakosti, odnosno naДЌelima pristupa, kvalitete i odrЕѕivosti zdravstvene zaЕЎtite,
a kroz ДЌetiri EU mehanizma. Prvi je model otvorene koordinacije (MOK) koji na EU razini postavlja
ciljeve, dok nacionalnim razinama ostavlja implementaciju. MeД‘utim, nuЕѕni aspekti tog modela
jesu identifikacija mjerljivih indikatora, kontinuirana evaluacija te uДЌenje iz primjera dobre prakse
drugih zemalja, aspekti koji su kod nas nedovoljno prepoznati. Drugi je Memorandum o socijalnom
ukljuДЌivanju (tzv. JIM) koji upravo kroz model otvorene koordinacije siromaЕЎtvo i socijalnu iskljuДЌenost
vidi kao multidimenzionalan fenomen, a koji je nemoguД‡e adresirati bez analize zdravstvenih aspekata
siromaЕЎtva i socijalne iskljuДЌenosti. Ipak, analiza iskustva primjene hrvatskog JIM-a pokazuje s jedne
strane njegovu nedovoljnu zaЕѕivljenost izvan podruДЌja socijalne skrbi, tako i posve nedovoljnu
proЕѕimljenost sa zdravstvenim sustavom. TreД‡e je model dobre vladavine, novi naДЌin konstrukcije,
primjene i evaluacije politike, model koji traЕѕi aktivnu ukljuДЌenost svih zainteresiranih dionika u svim
fazama politiДЌkog procesa. Model dobre vladavine gotovo je nepoznat u Hrvatskoj, kako na razini
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
ZDRAVSTVENA POLITIKA REPUBLIKE HRVATSKE I IZAZOVI EUROPEIZACIJE
252
koncepta, tako joЕЎ viЕЎe na razini njegove primjene. ДЊetvrto se odnosi na djelovanje Europskog suda
pravde ДЌije odluke u sve veД‡oj mjeri utjeДЌu na oblikovanje EU zdravstvene politike i koji Д‡e ubuduД‡e
itekako utjecati i na hrvatsku zdravstvenu politiku, osobito u podruДЌju prava pacijenata.
Usmena izlaganja Oral presentations
POZ - 280
THREATS AND OPPORTUNITIES OF FINANCIAL AID FOR HEALTH
LAASER U
World Federation of Public Health Associations, Washington, USA
ulrich.laaser@uni-bielefeld.de
Subota
Saturday
16
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Our world is confronted with vital risks which can be categorized as global warming, global divides,
global security and global health. To cope with such threats, financial investment is essential though
not sufficient. (1) The liberalisation of services from tariff and non-tariff barriers is likely to be
advantageous as long as essential social services including the health sector are exempted even if
provided in competition with other service suppliers. (2) The global financial crisis may still lead to
cutting off essential spending for the poorest populations in order to meet debt payments. (3) The
steep global gradient between rich Highly Developed Countries (HDL) and the poor Least Developed
Countries (LDC) is well known. With a few exceptions the low GDP per capita goes in parallel with
limited access to food and water, low housing standards, incomplete educational coverage, high
levels of (hidden) unemployment and high emigration as well as with limited access to and low quality
of health care services and population health measured as (healthy) life expectancy. (4) The Monterrey
consensus of 2002 reiterated the obligation of developed countries to make efforts towards the
target of 0.7% as ODA (art. 42) which is reached only by some smaller donor countries. (5) One of
the obvious reasons for imbalances is the extreme fragmentation and therefore ineffectiveness of
international aid. (6) Loans are mainly spent for experts and equipment from the crediting countries
but have to be repaid from tax money later. Is the long-term outcome worth this national investment?
(7) The Paris/Accrah indicators are not met. (8) The percentage of aid through bilateral channels
against declarations has increased. (9) In developing and transitional societies coordinative capacities
and competences are limited for a complicated and time consuming process of implementing
international/bilateral aid efficiently. International and even more bilateral aid often is disrupting
coherent national development plans and priorities.
Conclusions:
I. The concept of Sector-wide Approaches should be developed.
II. A code of conduct for NGOвЂ™s has to be developed and enforced.
III. A global awareness in the sense of a New Global Health is a first essential step.
POZ - 359
CONTRIBUTION OF THE PH-SEE STABILITY PACT PROJECT NETWORK TO
THE PEACE BUILDING AND STABILIZATION OF THE SEE REGION
DONEV D
Institute of Social Medicine, Faculty of Medicine-Skopje, R. Macedonia
dmdonev@gmail.com
Aim: Armed conflicts had persisted in many SEE countries during the transitional period in 1990s and
253
early in the 21st century. The aim is to present main activities and contribution of the PH-SEE Stability
Pact Project Network related to peace building and stabilization of SEE Region.
Methods: Review of the relevant literature and Internet sources, including personal experience and
observations of the author, about the activities of PH-SEE Project Network and to estimate possible
contribution and impact to the peace building process in SEE Region.
Results: The basic social role of Public Health is maintaining and promoting health of the population,
preventing diseases and injuries, and creating conditions for equal accessibility to quality health care
for entire population. But, Public Health is recognized as a catalyst for peace with a role for promotion
of solidarity, social justice and humanity, decreasing of social tensions and preventing violence,
eradication of poverty and all forms of discrimination, resettlements, humiliation, promotion of the
democratic principles and creation of more equal, stable and democratic world.
The PH-SEE Network, formed in November 2000 within the framework of the EU Stability Pact
collaboration among SEE countries, recognized the need for sustainable collaboration and strongly
supported networking and cooperation, and contributed to the reconstruction of postgraduate public
health training and research based on regional specificities and following international standards in
public health education. In addition, PH-SEE Network reacted promptly to the armed conflict in R.
Macedonia in 2001 with many activities during the year followed by the International Conference
on вЂњPublic Health and PeaceвЂќ, held in Skopje, December 6-8, 2001, and adopted Declaration on
Public Health, Human Rights and Peace with SEE regional and broader international importance for
supporting the peace building and conflict management efforts of the international community.
Conclusion: Public Health professionals from PH-SEE Network, had permanent role and contributed, in
various ways, for societal healing in the post-conflict period, particularly in communities traumatized
by violence, through promoting dialogue, personal contacts and restoration of trust and confidence
within a community, cooperation and building health bridges for peace, renew relationships in the
affected areas and prevent future violence, and moving divided communities towards coexistence and
reconciliation.
Key words: public health, social justice, social support, peace, war, refugee, relief work, human rights
POZ - 190
BELOVIД† B, Krajnc NikoliД‡ T
Institute of Public Health Murska Sobota, SloveniaВ branislava.belovic@zzv-ms.si
Aim: The document В»Health promotion strategy and action plan for tackling health inequalities
in Pomurje RegionВ« is a result of the bilateral project of capacity building, performed by Flemish
Institute for Health Promotion VIG and the Institute of Public Health Murska Sobota. The aim of the
strategic document is to reduce health inequalities in the region by means of health promotion.
Methods: Strategic document is a result of cooperation with Flemish Institute for Health Promotion.
The successive steps in the process were carried out as a situation analysis and SWOT-analysis on the
environmental policy at local and national level. The core planning team defined 5 strategic aims,
based on the input of multisectoral working group. The aims reflected regional priorities adjusted to
the existing capacity and were chosen according to the available statistical data and indicators. We
set short-term targets and activities for which we defined process, structure or output indicators.
Short-term targets and activities are planned for implementation within a year. Strategic aims and
objectives are planned for long-term implementation. We deliberately avoided rigid timing, because
of the postponed effects of measures and the impact of changes on national policy level.
Results: The main result is a continuous implementation of strategic aims adjusted to everchanging environment. Each of the five aims consists of objectives, targets and activities
measured by indicators. Strategic aims and objectives have been continuously implemented,
such as the implementation of specific objective on reducing inequalities in vulnerable group
16
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
вЂњHEALTH PROMOTION STRATEGY FOR TACKLING HEALTH INEQUALITIES IN
POMURJEвЂќ- A BOTTOM UP APPROACH
Subota
Saturday
254
of Roma population. One of the targets was to identify health needs of Roma population. The
activity performed was a survey on lifestyle, with the total budget of 60 000 Euros. Besides the
implementation of objectives, health inequalities as a topic were incorporated in the Regional
development plan to be pursued within 2007-2013 timeframe. The transfer of this bottom вЂ“up
approach to strategic planning into other Slovenian regions is in progress.
Conclusion: The strategic document represents an example of knowledge transfer and participative
capacity building. The model of strategic approach could be adjusted to other environments and
transferred into other regions, producing a sustainable effect in terms of an increased capacity of
participants. The document serves as a guide for public health professionals and policy makers at
regional level.
JZI - 318
SLOVENIAN UNION OF HEALTH PROMOTION AND HEALTH EDUCATION:
HOLISTIC APPROACH IN DEVELOPMENT OF STRATEGIES FOR HEALTH AT
LOCAL, NATIONAL AND INTERNATIONAL LEVELS
REHAR V
Slovenian Union for Health Promotion and Education, ЕЅalec, Slovenia
rehar@siol.net
Subota
Saturday
16
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
This presentation is an overview of the Slovenian Union of Health Promotion and Health Education
(SUHPE)вЂ™ activities and experiences gained at local, national and international levels in the last 20
years based on the creativity and innovations in comprehensive approach to health.
There is no doubt that civil society has a great impact in development of a healthy society. The
SUHPE philosophy and vision, based on initiative and program вЂњHealthy people for healthвЂќ,
introduced new knowledge in favour of the progress in the country вЂ“ positive approach to health
promotion and health education using advanced theories and methods, spread countrywide and
provoking changes in thinking patterns of both professionals and lay people. Being a pioneer
in development of salutogenic learning process, social marketing and individual and public
communication, we have been more and more aware of the needs and requests as well as
responsibility for health in society. Sustainable healthy environment, personal skillsвЂ™ development
in decision to choose and adapt individuals in quality of life achievement and personal self-esteem
support, started to be our main strategies for health.
Several models of good practice (successful stories) in twenty years of the SUHPE activities are
presented. SUHPE organized and designed many projects, for example: (1) Health promotion in
family setting, (2) Health promotion, vision, philosophy and smoking cessation, (3) Non-smoking
and smoking related cancer, (4) Prevention of non-communicable diseases, (5) Human rights and
health, (6) Humour, smile and health, (7) В»EgoВ« communication with myself, with others and
public, (8) Positive messages in HP-how to orient them in the right direction in profession, (9)
Media and society, (10) IRFL- for cancer survivors, (11) Health promotion and cancer prevention by
children and healthy people, (12) Poorness and reaches, (13) Eco team in the family, (14) Emotional
intelligence, (15) Weather, climate and health, etc.
SUHPE is the organizer of different seminars, workshops, national and international conferences,
public health events, national and international health expositions, and the author of materials
and proceedings. Target groups are families, children, pupils, students, adults, cancer survivors, in
summary вЂ“ people and professionals wherever they live, work and go to school.
In the last 20 years, the SUHPE has been sharing knowledge and experiences with many national
and international NGOs and institutions, for example Slovenian Nursing Association, ICC, IULA,
WHO, IUHPE, BZgA, ACS, CECHE, Andrija Stampar School of Public Health, ETC-PHHP, ECPC, UICC,
etc. This collaboration is of a great value for our goals and agenda.
255
POZ - 90
LOKALNI SAVJETI ZA ZDRAVLJE - DECENTRALIZACIJA STRATEЕ KOG
RUKOVO\ENJA
TANASIД† J1, Е aranoviД‡-RaciД‡ D2
1
2
Stalna konferencija gradova i opД‡ina, Beograd, Srbija,
Ministarstvo zdravlja Republike Srbije, Beograd, Srbija
jasmina.tanasic@skgo.org
POZ - 268
DECENTRALIZACIJA I KAKO JE PROVESTI вЂ“ REVOLUCIJSKI ILI EVOLUCIJSKI?
Е OGORIД† S1, DЕѕakula A1, PolaЕЎek O1, Lang S2
kola narodnog zdravlja вЂњAndrija Е tamparвЂќ Medicinskog fakulteta, SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb,
Е Hrvatska
2
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
1
ssogoric@snz.hr
JaДЌanje javnozdravstvenog i upravljaДЌkog kapaciteta regionalne samouprave kao preduvjet za uspjeЕЎno
provoД‘enje decentralizacije u Republici Hrvatskoj
Cilj rada: Temeljem rezultata prve faze programa вЂћRukovoД‘enje i upravljanje za zdravljeвЂњ, provedenog
u Republici Hrvatskoj u periodu 2002. do 2008. godine, dokazati da bez primjerene edukacije (i uz
nju vezanog jaДЌanja javnozdravstvenog i upravljaДЌkog kapaciteta Еѕupanijske samouprave) nema
spontanog usvajanja vjeЕЎtina strateЕЎkog planiranja i rukovoД‘enja za zdravlje.
Hipoteza: Decentraliziran model rukovoД‘enja i upravljanja za zdravlje nije moguД‡e razviti samom
Subota
Saturday
16
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Zdravstveni sistem u Srbiji je u proteklim desetljeД‡ima bio visokocentraliziran. Od 2005. pa naovamo se
sistemski vrЕЎi prijenos prava na lokalnu samoupravu u oblastima primarne zdravstvene zaЕЎtite i javnog
zdravlja. Cilj ovog rada je da se ukaЕѕe na nova rjeЕЎenja u oblasti kreiranja i sprovoД‘enja zdravstvenih
politika na lokalnom nivou, kroz osnivanje lokalnih savjeta za zdravlje. U Srbiji se od centraliziranog
rukovoД‘enja i planiranja zdravstvenih politika postupno preЕЎlo na provoД‘enje funkcionalne i fiskalne
decentralizacije. Funkcionalna decentralizacija, koja se ogleda u prenoЕЎenju osnivaДЌkih prava ustanova
primarne zdravstvene zaЕЎtite na lokalne samouprave, nije u potpunosti podrЕѕana financijskim
mehanizmima. To nije jedini problem. Lokalne samouprave se u veД‡ini sluДЌajeva ne osjeД‡aju kao
vlasnici procesa kreiranja i praД‡enja zdravstvenih politika u svojim lokalnim zajednicama, iz viЕЎe
razloga: nedostatka kapaciteta, ДЌinjenice da je to nova nadleЕѕnost, nedovoljno razvijene svesti o
odgovornosti i nadleЕѕnostima. Takodje, akteri koji su vaЕѕni za ovaj proces su nedovoljno povezani:
kako u lokalnoj zajednici, tako i nivou lokalna samouprava-Ministarstvo. Stalna konferencija gradova
i opЕЎtina, kao nezavisna asocijacija svih lokalnih samouprava u Srbiji je u cilju unapreД‘enja ove oblasti
potpisala Sporazum o suradnji s Ministarstvom zdravlja, krajem proЕЎle godine. Preporuka, koja je
proistekla iz ove saradnje je pretoДЌena u jedan od ciljeva investicionog kredita RS-DILS (UnapreД‘enje
usluga na lokalnom nivou u oblastima obrazovanja, zdravstvene i socijalne zaЕЎtite). Njime se predviД‘a,
izmeД‘u ostalog, osnivanje 42 lokalna savjeta za zdravlje. Na ovaj naДЌin bi gradovi i opД‡ine, od pasivnih
promatraДЌa, umreЕѕavanjem bitnih aktera u svojoj zajednici, preЕЎle u proaktivne generatore planiranja,
praД‡enja i unapreД‘enja zdravlja svojih graД‘ana. Ove lokalne samouprave upravo prolaze obuku ДЌiji je
cilj unapreД‘enje strateЕЎkih, upravljaДЌkih i organizacionih kapaciteta i to zajedno s direktorima domova
zdravlja, zavodima za javno zdravlje i organizacijama civilnog druЕЎtva. Krajem srpnja, trebalo bi da
napiЕЎu svoje lokalne strategije za javno zdravlje, kojih u Srbiji ima samo nekoliko, trenutno. U naredne
dvije godine, kontinuiranim aktivnostima DILS projekta, MZ i SKGO, planira se osnivanje 42 lokalna
savjeta za zdravlje. SljedeД‡i korak bi bio razvijanje medjuopД‡inske suradnje. Osnovni zakljuДЌak je da
bez integriranog i koordiniranog pristupa planiranju zdravstvenih politika na svim nivoima, nema
efikasnog oДЌuvanja i unapreД‘enja zdravlja stanovniЕЎtva.
256
promjenom legislative. NiЕѕoj razini upravljanja potrebna je edukacijska podrЕЎka koja Д‡e joj omoguД‡iti
usvajanje vjeЕЎtina oblikovanja javnozdravstvene politike.
Metode i ispitanici: U razdoblju od 2002. do 2005. godine u prvu (edukacijsku) fazu programa
bilo je ukljuДЌeno 15 ЕЅupanija (Еѕupanije prvog ciklusa). One su u ovom istraЕѕivanju koriЕЎtene kao
eksperimentalna skupina. Kroz ЕЎestomjeseДЌni proces modularne edukacije (ДЌetiri edukacijska modula sa
ДЌetiri dana intenzivne nastave i domaД‡om zadaД‡om izmeД‘u modula), temeljen na doktrini вЂћznati-ДЌinitiвЂњ
trenirani su Еѕupanijski timovi za zdravlje sastavljeni od 12 do 15 ДЌlanova, predstavnika politiДЌke i upravne
komponente, tehniДЌke komponente (institucija) i predstavnika zajednice (nevladinog sektora i medija).
Tijekom 2007. i 2008. godine edukaciju prve faze polazi i preostali 5 Еѕupanija koje su u ovom
istraЕѕivanju tretirane kao kontrolna skupina.
Kao evaluacijski instrument koriЕЎtena je matrica temeljnih funkcija javnog zdravstva (The Local Public
Health Practice Performance Measures instrument razvijen u US CDCвЂ™s Public Health Practice Program
Office) koju je svaki Еѕupanijski tim ispunio na poДЌetku edukacije.
Rezultati: Usporedbom matrica temeljnih funkcija prvih grupa Еѕupanija u edukaciji (2002. do 2005.)
sa matricama Еѕupanija ukljuДЌenih nekoliko godina kasnije nije naД‘ena razlika. Nije se desio proces
вЂћprelijevanja znanja ili spontanog uДЌenjaвЂњ. Iako je nastavni materijal o tome kako oblikovati javno
zdravstvenu politiku (od procjene potreba, odreД‘ivanja prioriteta, do definiranja i izrade intervencija za
rjeЕЎavanje prioritetnih potreba, procjene resursa, raspodjele resursa temeljem potreba i moguД‡nosti te
mjerenje postignuД‡a i evaluacija) godinama bio javno dostupan Еѕupanije drugog ciklusa samostalno,
bez organizirane edukacije, ga nisu znale iskoristiti.
ZakljuДЌak: Rezultati ovog istraЕѕivanja pokazuju da decentraliziran model rukovoД‘enja i upravljanja za
zdravlje nije moguД‡e razviti bez pruЕѕanja edukacijske podrЕЎke niЕѕoj razini upravljanja. Tek prolaskom
kroz edukaciju u programu вЂћRukovoД‘enje i upravljanje za zdravljeвЂњ Еѕupanijski su timovi u Republici
Hrvatskoj uspjeli razviti funkciju oblikovanja zdravstvene politike i izraditi ЕЅupanijske slike zdravlja i
StrateЕЎki okviri ЕЅupanijskog plana za zdravlje.
Subota
Saturday
16
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
SZZ - 287
NOVE ZAKONSKE OBAVEZE ЕЅUPANIJA U ZDRAVSTVENOJ ZAЕ TITI вЂ“ SAVJET
ZA ZDRAVLJE I ЕЅUPANIJSKI PLANOVI ZDRAVSTVENE ZAЕ TITE
DЕЅAKULA A1, JurkoviД‡ D2, Е ogoriД‡ S2
kola narodnog zdravlja В«Andrija Е tamparВ» Medicinskog fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb,
Е Hrvatska,
2
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske, Zagreb, Hrvatska
1
adzakula@snz.hr
Prijedlog da se zakonski regulira osnivanje Savjeta za zdravlje, utemeljen je na viЕЎegodiЕЎnjem iskustvu
nekoliko projekata i studija, meД‘u kojima aktivnosti u programu вЂћOdgovorno upravljanje i rukovoД‘enje
za zdravljeвЂњ (poznatiji kao вЂћZdrave ЕѕupanijeвЂњ) zauzimaju kljuДЌno mjesto.
Zakonskom regulacijom rada Savjeta za zdravlje napravljen je kljuДЌan korak prema uvoД‘enju sustavne
prakse analiziranja potreba i planiranja prema struДЌnim kriterijima. MeД‘utim do punog oЕѕivotvorenja
ovog modela nuЕѕno je uspjeЕЎno proД‡i joЕЎ nekoliko koraka. Prije svega tu je postupak osnivanja Savjeta
te izbor ДЌlanova u svakoj Еѕupaniji. Ovim postupkom otvara se moguД‡nost za punu afirmaciju struДЌnjaka
i drugih dionika zdravstvenog sustav u procedurama donoЕЎenja odluka na lokalnoj razini.
Iako ДЌlanak 10. Zakona o zdravstvenoj zaЕЎtiti specifiДЌno opisuje Savjet i njegov rad, potpunu sliku
njegove uloge za zdravstveni sustav moguД‡e je sagledati tek ЕЎirim sagledavanjem zakonskih promjena
koje se odnose na ulogu lokalne samouprave u skrbi za zdravlje. Naime, izmjenama ДЌlanka 9. Zakona
o zdravstvenoj zaЕЎtiti, Еѕupanije su postale obavezne donositi jednogodiЕЎnja i trogodiЕЎnje planova
promicanja zdravlja te prevencije i ranog otkrivanja bolesti.
Cilj: Cilj je ovog rada prikazati iskustva u osnivanju i radu Savjeta za zdravlje te naДЌine ispunjavanja
zakonskih obaveza izrade planova promicanja zdravlja i prevencije bolesti nakon izmjena zakona 2008.
godine. U rad Д‡e biti prikazan i posebno razvijena matrica koja omoguД‡uje odgovornim osobama u
Еѕupanijama da usklade svoje upravne ovlasti, zakonske obaveze i aktivnosti sa struДЌnim kriterijima u
javnom zdravstvu.
257
POZ - 224
HEALTH CARE IN CROATIAN ELECTIONS, 2005 - 2010
RADIN D1, DЕѕakula A2
1
2
Department of Political Science and Public Administration, Mississippi State University, USA
Andrija Stampar School of Public Health, Zagreb, Hrvatska
dradin@ps.msstate.edu
POZ - 278
Е TO SMO NAUДЊILI IZ HRVATSKE LIGE ZDRAVIH GRADOVA?
Е OGORIД† S1, Lang S2, LazariД‡-Zec D3
Е kola narodnog zdravlja вЂњAndrija Е tamparвЂќ Medicinskog fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska,
3
Zavod za javno zdravstvo Istarske Еѕupanije, Pula, Hrvatska
1
2
ssogoric@snz.hr
Cilj rada: prikazati metodu evaluacije postignuД‡a projekta zdravi grad koju su razvili gradovi ДЌlanovi
MreЕѕe te opisati rezultate njezine primjene.
Materijali i metode: 2007. godine gradovi i Еѕupanije, ДЌlanovi Hrvatske mreЕѕe zdravih gradova, sami
su odabrali kriterije uspjeЕЎnosti kojima Д‡e usporediti svoja postignuД‡a u periodu od 2003. do 2008.
godine. Uz struДЌnu pomoД‡ razvili su instrument za samo-procjenu (i ocjenu istih - peer review) kojim
Д‡e sagledati svoje rezultate u pet podruДЌja djelovanja projekta: a) razvoja Politike zdravog grada, b)
postojanja legitimiteta i infrastrukture za provoД‘enje projekta, c) broja ostvarenih rezultata i proizvoda,
d) sposobnosti uДЌenja i usvajanja tehnologije Zdravog grada te e) kooperabilnost, sposobnosti suradnje
s drugima. Polu-strukturiran anketni upitnik ispunjavali su gradski/Еѕupanijski projektni timovi. Svaki
potvrdni navod projektni je tim trebao potkrijepiti pisanim dokumentima (dokazom o istinitosti navoda).
Subota
Saturday
16
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Introduction: In democratic regimes, elected government officials depend on the trust of the voters
to place and keep them in office. In this study, we present and analyze the public evaluation of the
health care sector in Croatia, and compare this to the government responsiveness to the same.
Methods: We present results from original data collected through surveys from 2005 until 2009.
The surveys were administered through a Computer Assisted Telephone Surveying method (CATI) on
representative samples of the Croatia population and were statistically weighted according to gender,
age, level of education, and political party affiliation. The surveys were administered during the 2005
and 2009 Presidential election, the 2007 Parliamentary election, and the 2009 Local election. The
analysis consists of П‡2 tests and multivariate regression.
Results: We consistently find that, over the years, health care system performance is one of the
top two issues Croatian people perceive as problematic, and recent health care reforms have not
addressed the issue areas of concern. In 2005, health care performance ranked as the second most
important issue area (46%), only to come to the first place in 2007 (58%), closely followed by the
economy (57%). While there are statistically significant differences between center left (C-L: 14.8%)
and center right (C-R: 26.9%) voters selecting health care as the most important issue in 2005, in
2007 that difference disappears and remains insignificant through 2009. With regard to specific
issues, poor health care organization ranks as the most important issue (2007:43%), followed by
lack of funding (2007:42%) and health care corruption (2007:40%). For the same year, there is a
statistically significant difference between C-L and C-R voters when selecting health care corruption
as the most important health care issue to be addressed by the new government.
Conclusion: Health care performance has consistently remained one of the top issues for the Croatian
voters. In 2005 it remains the second most important issue, rising to the top in the 2007 elections,
only to be most recently overshadowed by consequences of the global financial crisis. Evidence from
surveys shows that health care is an issue area that cuts across party lines.
258
Rezultati: Ispunjene upitnike poslalo je 13 (od 35) gradova ДЌlanova MreЕѕe i 7 (od 15) Еѕupanija. Prikazat
Д‡emo samo rezultate gradova. U svih 13 gradova Ured gradonaДЌelnika ukljuДЌen je u projekt (koji se i
tretira kao strateЕЎki projekt gradske uprave) no samo u 6 gradonaДЌelnik podnosi Gradskom VijeД‡u (i
javnosti) godiЕЎnje izvjeЕЎД‡e o zdravlju i djelovanju projekta zdravi grad. Infrastruktura za provoД‘enje
projekta zdravi grad postoji u svih 13 gradova, ali ne i redovitost predstavljanja rezultata (npr. godiЕЎnji
izvjeЕЎtaj o radu HMZG dostavlja svega 3 grada). Dokumenti politike razvoja zdravlja (petogodiЕЎnji
Gradski Plan za zdravlje) postoje u gradovima koji su proveli RAP (participativna, brza procjena potreba
sa konsenzus konferencijom i odabirom gradskih prioriteta) no ne postoje u gradovima koji to nisu.
MeД‘u njima postoji i razlika u sposobnosti uДЌenja i usvajanja metodologije rada na projektu. Gradovi
koji nisu proveli RAP imaju manju sposobnost koriЕЎtenja razliДЌitih izvora informacija, okupljanja i
posebno edukacije kljuДЌnih dioniДЌara, razvoja politike i programa koji adresiraju prioritete i razvoja
mehanizma monitoringa i evaluacije. UmreЕѕavanje i kapacitet suradnje s drugima je to niЕѕi ЕЎto je
aktivnost zahtjevnija. Svi plaД‡aju ДЌlanarinu i sudjeluju u aktivnostima koje organizira MreЕѕa no samo 6
gradova aktivno prenosi iskustvo mentorski radeД‡i s drugima.
Rasprava i zakljuДЌci: Evaluacijski je instrument prvi puta jasno definirao oДЌekivanja od gradova
kao i naДЌin dokazivanja postignutog (ЕЎto svakom ДЌlanu MreЕѕe moЕѕe posluЕѕiti i za samo-procjenu
progresa). ProvoД‘enjem evaluacije prepoznati su i izazovi koji stoje pred MreЕѕom u buduД‡nosti kao
npr. poveД‡anje transparentnosti (obaveze podnoЕЎenja izvjeЕЎtaja o radu projekata lokalno), dizanje
kapacitet za suradnju (meД‘usobno i sa drugima) te kontinuirani daljnji rad na jaДЌanju sposobnosti
strateЕЎkog planiranja za zdravlje lokalno.
JZI - 341
PROMICANJE ZDRAVLJA I DOBROBITI DJECE I MLADIH U HRVATSKOJ
Subota
Saturday
16
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Kuzman M1, PaviД‡ Е imetin I1, PejnoviД‡ FraneliД‡ I1, Dabo DeЕѕeljin J2, MalatestiniД‡ Гђ2
1
2
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska,
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske Еѕupanije, Rijeka, Hrvatska
marina.kuzman@hzjz.hr
Cilj rada: SaДЌiniti pregled i procjenu moguД‡nosti i kapaciteta za promicanje zdravlja u Hrvatskoj, s
osobitim naglaskom na populaciju djece i mladih.
Metode: Za ocjenu stanja primijenjen je adaptirani instrument procjene (вЂњspidergram toolвЂќ) koji je
predloЕѕila i primijenila Svjetska zdravstvena organizacija na 6. globalnoj konferenciji promicanja
zdravlja.
Rezultati: PostojeД‡i politiДЌki i strateЕЎki dokumenti kao i programi promicanja zdravlja podupiru
naДЌela i vrijednosti promicanja zdravlja. NaДЌela promicanja zdravlja naglaЕЎena su u podruДЌju primarne
prevencije kao zajedniДЌka intersektorska odgovornost i aktivnosti. No i nadalje nedostaju nacionalni
dokumenti koji bi imali jasno definirane ciljeve, ciljne populacijske skupine, planirane aktivnosti,
definiranu primjenu i evaluaciju. Sustavni pristup promicanju zdravlja bi valjalo osnaЕѕiti jer projekti
promicanja zdravlja su limitirani i vremenski i izvorima financiranja. Okvir za djelovanje morao bi
osnaЕѕiti i ulogu lokalne zajednice, pri ДЌemu bi se otvarale moguД‡nosti fleksibilnijeg pristupa te
programa i akcija usmjerenih lokalnim potrebama. Organizacijska struktura u sustavu javnog zdravstva
pruЕѕa otvorene moguД‡nosti za razvoj i odrЕѕanje resursa usmjerenih promicanju zdravlja populacije.
Nedvojbena je potreba za sveobuhvatnom edukacijom iz podruДЌja promicanja zdravlja za sudionike
iz razliДЌitih sektora.
ZakljuДЌak: Ima mnogo primjera usvojenih i primijenjenih dokumenata, programa i aktivnosti koji su
usmjereni ЕЎirim odrednicama zdravlja. Ipak, joЕЎ su nedostatne sustavne odrЕѕive strateЕЎke smjernice
promicanja zdravlja. NeusklaД‘enost izmeД‘u teorijskih planova i provedbe joЕЎ se uoДЌava u oba smjera.
KljuДЌne rijeДЌi: promicanje zdravlja, zdravlje i dobrobit djece i mladih.
259
DVORANA HALL: KORNATI II
Podtema Subtopic:
LJUDSKA PRAVA, PRAVA PACIJENATA HUMAN RIGHTS, PATIENTS' RIGHTS
Usmena izlaganja Oral presentations
POZ - 313
PRAVO NA ZDRAVLJE KAO PRIRODNO LJUDSKO PRAVO
RISTESKI T1, Spirksoki V1, Spirkoska A2, Spirkoska B3, Mangaroski D4
FON Skoplje, Makedonija
IZJ Skoplje, Makedonija
3
Univerzitetni kliniДЌni center Ljubljana, Slovenija
4
MF Skoplje, Makedonija
1
2
temelko_mkd@yahoo.com
SZZ - 195
PREGLED VAЕЅNIH ETIДЊKIH PITANJA VEZANIH UZ PRIMJENU HPV CJEPIVA
VUДЊEMILO L1, Majer M1, BoroveДЌki A1, JureЕЎa V2
1
2
Psihijatrijska bolnica вЂњSveti IvanвЂќ, Zagreb, Hrvatska
Е kola narodnog zdravlja вЂњAndrija Е tamparвЂќ Medicinskog fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
lukavucemilo@yahoo.com
Infekcija humanim papiloma virusom (HPV) je meД‘u najДЌeЕЎД‡im spolno prenosivim infekcijama i
predstavljaju jedan od vodeД‡ih javnozdravstvenih problema. PerzistirajuД‡a HPV infekcija, moЕѕe dovesti
do razvoja intraepitelnih neoplazija razliДЌitog stupnja razliДЌitih regija te karcinoma cerviksa kao
najДЌeЕЎД‡e teЕЎke posljedice HPV infekcije. Danas se u prevenciji spolno prenosivih infekcija susreД‡emo
sa cijepljenjem kao metodom primarne prevencije. U prevenciji HPV infekcije u Republici Hrvatskoj je
dopuЕЎtena upotreba dvaju cjepiva, ДЌetverovalentnog i dvovalentnog. Primjenom obaju cjepiva Еѕelimo
postiД‡i odgovarajuД‡i stupanj zaЕЎtite od infekcije HPV-om kao vodeД‡eg ДЌimbenika u nastanku karcinoma
Subota
Saturday
16
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Cilj: Da se sagleda pravna priroda prava na zdravlje kao ljudskog prava kroz prizmu teorije prirodnog
prava i na osnovu meД‘unarodnih normativnih akata o ljudskim pravima, kao ЕЎto su: Univerzalna
deklaracija o pravima ДЌovjeka, MeД‘unarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima,
Evropska socijalna povelja, Konvencija o pravima djeteta i dr.
Metod: U radu je koriЕЎtena metoda analize sadrЕѕaja navedenih meД‘unarodnih normativnih akata.
Analiza se temelji na pravno-filozofskim postavkama teorije prirodnog prava koje je idejno izvoriЕЎte
veД‡ine meД‘unarodnih normativnih akata o ljudskim pravima.
Rezultat: Analiza meД‘unarodnih normativnih akata o ljudskim pravima omoguД‡ava cjelovito
sagledavanje medjunarodnih pravnih osnova prava na zdravlje kao prirodnog ljudskog prava, na
kojima su utemeljena nacionalna zakonodavstva pojedinih drЕѕava o zaЕЎtiti zdravlja graД‘ana.
ZakljuДЌak: MeД‘unarodni normativni akti o ljudskim pravima: Univerzalna deklaracija o pravima
ДЌovjeka, MeД‘unarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, Europska socijalna
povelja, Konvencija o pravima djeteta i dr. predstavljaju kvalitetnu normativno-pravnu osnovu za
uspostavljanje nacionalnih normativnih regulativa o zaЕЎtiti zdravlja graД‘ana utemeljenih na pravnofilozofskim osnovama teorije prirodnog prava. Prema ovoj teoriji pravo na zdravlje je uroД‘eno pravo
ДЌovjeka koje se u praksi normativnog reguliranja prava graД‘ana pojedinih drЕѕava svodi na pravo na
najviЕЎi standard fiziДЌkog i mentalnog zdravlja.
260
cerviksa. Primjenom ДЌetverovalentnog cjepiva dodatno preveniramo i nastanak genitalnih bradavica.
Cijepljenje predstavlja medicinsku intervenciju, te kao takvo mora zadovoljavati visoka medicinsko
etiДЌka naДЌela: naДЌelo autonomije, pravednosti, dobroДЌinstva i neЕЎkodljivosti. Posebice je to vaЕѕno u
sluДЌajevima kad je djelotvornost postupka definirana kao zaЕЎtita prvenstveno od serotipova HPV-a
protiv kojih se cijepi i kad je potrebno i kod cijepljenih provoditi skrining Papa-test. U ovom ДЌlanku
iznijet Д‡emo pregled etiДЌkih pitanja koja se nameД‡u prilikom primjene HPV cjepiva te stavove razliДЌitih
autora o tim pitanjima. Kroz etiДЌka naДЌela nameД‡e se pitanje: autonomije pojedinca u odluДЌivanju o
cijepljenju, pravednosti raspodjele cjepiva, etiДЌkog ponaЕЎanja farmaceutske industrije, neЕЎkodljivosti i
opД‡oj prihvatljivosti cjepiva, te uvoД‘enju obveznog cijepljenja u skladu s etiДЌkim normama.
POZ - 27
VAЕЅNOST LJUDSKIH PRAVA U BORBI PROTIV HIV/AIDS-A
JOVOVIД† I, GrД‘an K
UN Tematska skupina za HIV/AIDS, Zagreb, Hrvatska
iva.jovovic@undp.org
Subota
Saturday
16
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Na Posebnom zasjedanju Glavne skupЕЎtine UN-a koje je odrЕѕana 2001. godine za temu borbe protiv
HIV/AIDS-a, svjetske voД‘e su potvrdili da je: вЂњpuna realizacija svih ljudskih prava i osobnih sloboda za
sve osobe kljuДЌni element svjetskog odgovora na HIV/AIDS pandemijuвЂњ.
Pozicija ljudskih prava vezanih uzВ HIV/AIDS solidno je ustanovljena, aliВ na papiru. Vlade koje su se
ukljuДЌile u izradu Deklaracije o obvezama u svezi HIV/AIDS-om iz 2001. godine, sloЕѕile su se da Д‡e
krenuti u akciju vezanu uz HIV/AIDS i ljudska prava, te su ponovno potvrdile tu obvezu pet godina
kasnije.
10 razloga zbog kojih ljudska prava trebaju biti u srediЕЎtu:
1. Univerzalni pristup lijeДЌenju, skrbi i prevenciji neД‡e nikada biti ispunjen bez
ispunjenja ljudskih prava;
2. Rodna nejednakost ДЌini Еѕene ranjivima na HIV/AIDS-u;
3. Prava i potrebe djece i mladih se uglavnom ignoriraju u odnosu na HIV/AIDS,
iako su u mnogim podruДЌjima oni najpogoД‘eniji;
4. Osobe koje su najteЕѕe pogodene HIV/AIDS-om dobivaju najmanje paЕѕnje pri
kreiranju i provedbi nacionalnih odgovora na HIV/AIDS;
5. Napadaju se uДЌinkoviti programi lijeДЌenja skrbi i prevencije HIV/AIDS-a;
6. AIDS aktivisti riskiraju svoju sigurnost zahtjevajuД‡i od vlada da osiguraju bolji
pristup sluЕѕbama HIV/AIDS-a;
7. ZaЕЎtita ljudskih prava naДЌin je zaЕЎtite javnog zdravlja;
8. HIV/AIDS predstavlja poseban izazov i zahtijeva izniman odgovor;
9. Odgovori na HIV/AIDS koji su utemeljeni na ljudskim pravima su praktiДЌni i djeluju;
10. Iako postoji puno retorike, glavne akcije i djelovanje i dalje nedostaju
MeД‘utim, u praksi nedostaje truda da se zaista vrjednuju, financiraju i provedu nacionalni programi
koji bi osigurali zaЕЎtitu zakonskih i ljudskih prava osoba pogoД‘enih HIV-om.
Gotovo polovica subsaharskih afriДЌkih zemalja joЕЎ je 2003. godine trebala tek donijeti osnovnu
legislativu koja bi imala naglasak na sprjeДЌavanju diskriminacije usmjerene protiv osoba koje Еѕive s HIV/
AIDS-om. Samo je jedna treД‡ina zemalja u svijetu prilagodila pravne mjere, stavljajuД‡iВ diskriminaciju
usmjerenu protiv skupina posebno ranjivih na HIV/AIDS izvan zakona.
S obzirom na navedeno, Tematska skupina Ujedinjenih naroda za HIV/AIDS u Republici Hrvatskoj
provodi programe namijenjene edukaciji, radu s medijima, promjeni diskriminatornih stavova i razvoja
pozitivnog odnosa prema osobama koje Еѕive s HIV/AIDS-om te osjetljivim druЕЎtvenim skupinama. В 261
SZZ- 284
PRAVA PACIJENATA - RASKRIЕЅJE BEZ JASNOG PUTOKAZA?
RUЕ INOVIД†-SUNARA ДЂ1, BabiД‡-Bosanac S2, VuДЌemilo L3
Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenata, Split, Hrvatska
Е kola narodnog zdravlja вЂњAndrija Е tamparвЂќ Medicinskog fakulteta SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb,
Hrvatska
3
Psihijatrijska bolnica вЂњSveti IvanвЂќ, Zagreb, Hrvatska
1
2
nninna@gmail.com
SZZ - 89
REPRODUKTIVNA PRAVA OSOBA S MENTALNOM RETARDACIJOM
KATALINIД† S
Dom zdravlja Primorsko-goranske Еѕupanije, Ispostava Rijeka, Rijeka, Hrvatska
katalinic69@yahoo.com
Mentalna retardacija oznaДЌava ispodprosjeДЌno intelektualno funkcioniranje ЕЎto se temelji na
IQ, odnosno nemoguД‡nost normalnog uДЌenja, uz to i poremeД‡aj u ponaЕЎanju i razvoja. Osobe s
invaliditetom (kognitivnim, motornim, senzornim ili psihijatrijskim) su kroz ljudsku povijest, ali i danas
ДЌesto Еѕrtve diskriminacije i liЕЎavane svojih temeljnih graД‘anskih prava, a ukljuДЌuje javnu i privatnu
sferu Еѕivota.
Od kraja XX. stoljeД‡a mnoge osobe s invaliditetom mogu ostvariti svoje snove i svoja prava. Ipak, pitanje
seksualnosti je i dalje kamen koji smeta u ostvarivanju sebe kao potpune osobe, naravno sukladno
osobnim psihofiziДЌkim moguД‡nostima. NajveД‡i problem postoji u osoba s teЕЎkim invaliditetom za
koje se smatra da nisu dovoljno sposobni za informacije o seksualnosti i izraЕѕavanju sebe kao osobe
sa svojim seksualnim potrebama. Stoga je poЕѕeljno svaku mentalno retardiranu osobu promatrati
individualno i dovoljno fleksibilno kako bi se postavili parametri za funkcioniranje intimne veze na
Subota
Saturday
16
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Cilj rada: Utvrditi (pre)poznaju li pacijenti u Hrvatskoj zakonske mehanizme putem kojih mogu zaЕЎtiti
svoja prava ukoliko smatraju da su im ista povrijeД‘ena ili se za pomoД‡ ДЌeЕЎД‡e obraД‡aju nekom drugom,
poglavito civilnim udrugama?
Metoda: Poredbena analiza podataka prikupljenih u sklopu projekta вЂћSavjetovanje po pitanju
prava pacijenata i psiholoЕЎka pomoД‡вЂќ provedenog od strane Hrvatske udruge za promicanje prava
pacijenata u razdoblju od 1.01.2007. do 1.09.2008. godine i podataka o radu povjerenstava za zaЕЎtitu
prava pacijenata pri jedinicama podruДЌne (regionalne) samouprave prikupljenih u sklopu znanstvenog
projekta вЂћPoloЕѕaj pacijenata u sustavu zdravstva Republike Hrvatske вЂ“ normativno i stvarnoвЂњ, u istom
razdoblju.
Rezultati: U promatranom razdoblju Hrvatskoj udruzi za promicanje prava pacijenata sa zamolbom
da im pomognu pravnim i/ili psiholoЕЎkim savjetom u svladavanju poteЕЎkoД‡a s kojima su se susreli
u procesu lijeДЌenja i ostvarivanja prava zajamДЌenih Zakonom o zaЕЎtiti prava pacijenata iz 2004.
godine, obratio se 1701 pacijent. Povjerenstvima za zaЕЎtitu prava pacijenata pri jedinicama podruДЌne
(regionalne) samouprave obratilo se, u promatranom razdoblju, 119 pacijenta.
ZakljuДЌak: Pacijenti u Hrvatskoj ne (pre)poznaju u dovoljnoj mjeri funkciju i nadleЕѕnost Povjerenstava
za zaЕЎtitu prava pacijenata pri jedinicama podruДЌne (regionalne) samouprave koja su instituirana
Zakonom o zaЕЎtiti prava pacijenata iz 2004. godine. U tom smislu jedan od de lege ferenda prijedloga
glasi: Povjerenstvu za zaЕЎtitu i promicanje prava pacijenata ministarstva nadleЕѕnog za zdravstvo treba
propisati obvezu godiЕЎnjeg javnog izvjeЕЎД‡a o broju i vrsti prituЕѕbi od strane pacijenata koja se upuД‡ena
povjerenstvima za zaЕЎtitu prava pacijenata pri jedinicama podruДЌne (regionalne) samouprave, jer bi
transparentni podaci, meД‘u ostalim, pridonijeli i boljem informiranju pacijenata o postojeД‡im zakonskim
mehanizmima za zaЕЎtitu njihovih prava. Rad civilnih udruga koji je komparativno respektabilan, jer
se manifestira i kao neka vrsta legislativnog korektiva, treba i dalje financijski i svekoliko podupirati.
262
razini razumijevanja i pristanka. Pravni sustav mora ЕЎtititi one koji su najosjetljiviji i osigurati im pravo
izbora i pristanka, kao i moguД‡nost da ostvare svoje seksualne potrebe, te da vole i budu voljeni.
Naravno sustav treba postaviti na temelje koji zadovoljavaju potrebe korisnika, ali i osoba ukljuДЌenih u
rad s njima. Seksualni odgoj treba sadrЕѕavati informacije koje se odnose na bioloЕЎke, sociokulturalne
i duhovne dimenzije seksualnosti, ukljuДЌivЕЎi kognitivno podruДЌje, afektivno podruДЌje i podruДЌje
ponaЕЎanja. Na Еѕalost, vrlo malo obrazovnih programa s ovakvim ciljevima provodi seksualni odgoj, ne
samo za invalidnu mladu populaciju veД‡ i za zdravu.
Ovo je struДЌni rad temeljen na meД‘unarodnim istraЕѕivanjima i hrvatskim zakonodavnim postavkama.
Ima za cilj usmjeriti paЕѕnju struДЌnjaka i onih koji to nisu na ovaj osjetljiv problem.
DIZ - 311
KOMUNIKACIJA S PACIJENTIMA GOVORNICIMA ZNAKOVNOG JEZIKA
KUSIN I
Hrvatska udruga gluhoslijepih osoba "Dodir", Zagreb, Hrvatska
tekstovi@dodir.hr
Subota
Saturday
16
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Listopad
October
Prema ДЌlanku 8. Zakona o zaЕЎtiti prava pacijenata (NN 169/2004) pacijent ima pravo na potpunu
obavijeЕЎtenost, ЕЎto ukljuДЌuje i pravo da potrebne obavijesti dobije na naДЌin koji mu je razumljiv s
obzirom na dob, obrazovanje i mentalne sposobnosti. Za pacijente s invaliditetom se dodaje i da
imaju pravo dobiti obavijesti u njima pristupaДЌnom obliku.
Problema s dobivanjem toДЌne i u prvom redu potpune informacije najviЕЎe imaju pacijenti s
komunikacijskim poteЕЎkoД‡ama, meД‘u kojima su najbrojniji oni koji se ne sluЕѕe hrvatskim govornim
jezikom ili ga ne poznaju. VeД‡inu meД‘u njima ДЌine osobe koje se primarno sluЕѕe hrvatskim znakovnim
jezikom, gluhe i gluhoslijepe osobe. Njima za uspjeЕЎnu komunikaciju treba prevoditelj, zahvaljujuД‡i
kojemu Д‡e komunikacija izmeД‘u medicinskog osoblja i pacijenta moД‡i nesmetano teД‡i, i to u oba smjera.
No prenijeti informaciju na sugovorniku razumljiv jezik nije dovoljno. Pacijent, naime, mora dotiДЌne
podatke dobiti ne samo вЂћu njima pristupaДЌnom oblikuвЂќ, veД‡ i вЂћna naДЌin koji mu je razumljivвЂќ. Tu veД‡
zalazimo na podruДЌje semantiДЌke strukture znakovnoga jezika odnosno odgovarajuД‡eg razumijevanja
svijeta oko sebe njegovih govornika.
Na iskustvu govornika znakovnog jezika analizirat Д‡emo neke sluДЌajeve u kojima komunikacija izmeД‘u
medicinskog osoblja i pacijenata puca, te predloЕѕiti kako te nesporazume izbjeД‡i.
SZZ вЂ“ 92
GLUHI PACIJENT U SUSTAVU ZAЕ TITE ZDRAVLJA
PRIBANIД† LJ, MilkoviД‡ M
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet SveuДЌiliЕЎta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
ljubica@erf.hr
SaЕѕetak: Gluhe i nagluhe osobe ДЌesto dobivanju zdravstvenu skrb koja je neprimjerena, a ponekad
i na granici etiДЌnosti. Razlog tome je izrazita komunikacijska barijera u kontaktu sa zdravstvenim
djelatnicima.
TeЕЎkoД‡e u pruЕѕanju zdravstvenih usluga posljedica su predrasuda prema osobama s invaliditetom.
Kada je gluha osoba u pitanju, naroДЌito ona koja je gluha od roД‘enja, svoju gluhoД‡u najДЌeЕЎД‡e ne
doЕѕivljava kao tragediju, niti kao invaliditet. Time se gluhe osobe razlikuju od svih ostalih skupina
osoba s invaliditetom. To je naroДЌito izraЕѕeno u borbi zajednice gluhih za priznavanjem statusa jeziДЌne
i kulturalne manjine.
Cilj je ovoga rada bio procijeniti kvalitetu pruЕѕanja zdravstvenih usluga osobama oЕЎteД‡ena sluha.
Prigodni uzorak ДЌinilo je 65-ero odraslih gluhih i nagluhih osoba u dobi od 20 do 84 godine. U
263
svrhu ispitivanja konstruiran je Upitnik kojim je obuhvaД‡eno sedam podruДЌja: opД‡a pitanja (dob, spol,
vrsta i stupanj oЕЎteД‡enja sluha, obrazovanje, primarni oblik komunikacije), kvaliteta zdravstvene skrbi,
komunikacija, pristup primarnoj zdravstvenoj zaЕЎtiti, pristup specijalistiДЌkim uslugama, osposobljavanje
zdravstvenih djelatnika za rad s osobama oЕЎteД‡ena sluha te prijedlozi rjeЕЎenja za pruЕѕanje primjerenije
zaЕЎtite zdravlja.
Rezultati ispitivanja ukazuju na iznimno vaЕѕnu ulogu jasne i uДЌinkovite komunikacije koja pridonosi
uspostavljanju odnosa povjerenja u pruЕѕanju zdravstvene usluge. 65% ispitanika izjavilo je da je
imalo manjih ili veД‡ih teЕЎkoД‡a u komunikaciji prilikom traЕѕenja zdravstvenih usluga. VeД‡ina ispitanika
izjavila je da se u komunikaciji sa zdravstvenim djelatnicima dominantno sluЕѕi govornim jezikom
ili pismom, a po potrebi jednim i drugim dok ih manji broj koristi usluge prevoditelja znakovnoga
jezika. U komunikaciji s obiteljskim lijeДЌnikom sami govore o svojim zdravstvenim problemima, a u
situaciji specijalistiДЌkog pregleda, s lijeДЌnikom koji ih ne poznaje, radije traЕѕe usluge prevoditelja koji
su najДЌeЕЎД‡e ДЌlanovi njihove uЕѕe ili ЕЎire obitelji. VeД‡ina osoba oЕЎteД‡ena sluha (98%) jednoglasna je u
prijedlogu da se zdravstvenim djelatnicima omoguД‡i edukacija (veД‡ za vrijeme ЕЎkolovanja) o naДЌinima
komunikacije sa sluЕЎno oЕЎteД‡enim pacijentima te da ih se upozna s osnovama znakovnoga jezika i
kulturoloЕЎkim obiljeЕѕjima zajednice gluhih.
Dobra komunikacija izmeД‘u pacijenta i zdravstvenih djelatnika, neophodna je za kvalitetnu zdravstvenu
skrb, utjeДЌe na zadovoljstvo pacijenta i na zdravstveni ishod.
SZZ - 267
OSTVARIVANJE PRAVA GLUHOSLIJEPIH / GLUHIH PACIJENATA NA
ZDRAVSTVENU SKRB
TARCZAY S, Salaj I
Hrvatska udruga gluhoslijepih osoba вЂћDodirвЂњ, Zagreb, Hrvatska
projekti@dodir.hr
16
Listopad
October
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Cilj rada bio je predstaviti inovativan trogodiЕЎnji program Centra za prevoД‘enje hrvatskoga znakovnog
jezika namijenjen pacijentima sa senzoriДЌkim oЕЎteД‡enjima, posebice gluhoslijepim i gluhim pacijentima.
U Hrvatskoj je prepoznavanje fenomena gluhosljepoД‡e joЕЎ na samome poДЌetku. Iako su gluhoslijepim
osobama, kao osobama s invaliditetom, brojnim meД‘unarodnim i nacionalnim dokumentima
osigurana prava postojeД‡i sustav вЂћindirektnihвЂњ prepreka onemoguД‡ava njihovo provoД‘enje. Stoga ne
ДЌudi da su se upravo sluЕѕbe utemeljene u zajednici nametnule kao alternativa drЕѕavnom pruЕѕanju
socijalnih usluga. Hrvatska udruga gluhoslijepih osoba DODIR osnovala je Centar za prevoД‘enje
hrvatskoga znakovnog jezika s ciljem potpunoga ostvarivanje prava gluhoslijepih i gluhih pacijenata na
zdravstvenu zaЕЎtitu i rehabilitaciju uz osiguravanje komunikacijske pristupaДЌnosti tijekom provoД‘enja
istih. U rehabilitaciji osoba s invaliditetom, od devedesetih se godina, u razvijenim zemljama svijeta
primjenjivao socijalni model. I u Hrvatskoj je socijalni model poДЌeo dobivati primat, iako se velikim
djelom provodio na ostacima medicinskoga modela razmiЕЎljanja. Kod nas, joЕЎ uvijek prevladavala
paternalistiДЌka uloga sustava zdravstvene skrbi oslanjajuД‡i se na pokroviteljske ideje pomaganja onima
koji se razlikuju od dominirajuД‡e skupine, diskriminirajuД‡i ih i etiketirajuД‡i kao manje normalne ili
nenormalne. Dokle god hrvatsko druЕЎtvo na invaliditet gleda kao na вЂ�kulturoloЕЎku zarazuвЂ™ do tada Д‡e
osobe s invaliditetom Еѕivjeti izolirano, marginalizirano i bez poticaja za ukljuДЌivanje u Еѕivot zajednice
te Д‡e se gluhoslijepim osobama pruЕѕati usluge i prava na temelju onoga ЕЎto ne mogu, a ne na temelju
onoga ЕЎto bi, u skladu sa suvremenim shvaД‡anjem osnovnih ljudskih prava, mogle, Еѕeljele i trebale.
PraД‡enje i evaluacija provedbe ovoga modela komunikacijske podrЕЎke za pacijente sa senzoriДЌkim
oЕЎteД‡enjima naglasila je potrebu za prepoznavanjem i usvajanjem novoga modela koji Д‡e djelovati kao
dopuna ulozi i zadacima drЕѕave ostvarujuД‡i pritom sinergijsko djelovanje sa organizacijama civilnoga
druЕЎtva u svrhu poboljЕЎanja pruЕѕanja postojeД‡ih zdravstvenih usluga.
KljuДЌne rijeДЌi: gluhosljepoД‡a; model podrЕЎke; komunikacija s pacijentima sa senzoriДЌkim oЕЎteД‡enjimaВ Subota
Saturday
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
264
Indeks autora
Authors' Index
265
Indeks autora
Authors' Index
A
AДЌ NikoliД‡ E ..........................................18, 19
AjdukoviД‡ D ......................................120, 141
AliД‡ A .......................................................115
AlimoviД‡ S ................................................140
AnД‘eliД‡-BreЕЎ S ..........................................239
AndriД‡ A ...............................................37, 72
AndriД‡ B .....................................................93
AndrijaЕЎeviД‡ L ...........................................195
Angebrandt P ...........................................195
Antoljak N ..........................................94, 244
AntoniД‡ DegaДЌ K ........................................62
Antonini S ................................................224
Arch-VeДЌek B ..............................................54
B
C
Cankovic S . ................................................19
Capak K . ......................................62, 95, 109
Cattunar A .................................................95
Cavenago MoroviД‡ N ..................................54
Ceronja I ............................................46, 168
CeroveДЌki-NekiД‡ V . ...................................117
Ciliga E .......................................................92
Contu P ....................................................212
Crnica V .............................................86, 201
Cruz I 3..........................................................9
ДЊ
ДЊale MratoviД‡ M .................90, 216, 230, 245
ДЊavlek T . ..........................................132, 226
ДЊelebiД‡ A ..................................................159
ДЊulina T ....................................................239
Д†
Д†atoviД‡ A . ................................................159
Д†epiД‡ J . ....................................................135
Д†esiД‡ A .......................................................49
Д†oriД‡ T . ......................................43, 138, 185
Д†osiД‡ DukiД‡ J ............................................246
Д†urin K .......................................................93
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
BabiД‡-Bosanac S .......................................261
BabiД‡ I ........................................................69
BaДЌun-IvДЌek Lj ..................................104, 111
Badanjak A .................................................48
Badel T .....................................................149
BakarДЌiД‡ D ................................................180
BalabaniД‡ I .................................................97
BalabaniД‡ MavroviД‡ J ..................................97
Balog-PetroviД‡ I ........................................152
Ban B . ..............................104, 107, 111, 123
Bardehle D ...............................................197
BariД‡ ЕЅ ......................................................221
BariЕЎin A ...................................................143
BaruЕЎiД‡ L . .............................................90, 92
BasaniД‡ ДЊuЕЎ N . .................................134, 233
BaЕЎiД‡-Kes V .......................................231, 236
BastaiД‡ O ..................................................104
Bekavac MiЕЎak V . .....................................143
BeloЕЎeviД‡ Lj ...............................................182
BeloviД‡ B . .........................................163, 253
BenДЌeviД‡-Striehl H . ..22, 36, 51, 97, 176, 202,
..........................................................216, 228
Benjak T .......................................20, 50, 143
BenkoviД‡ V ...........................21, 24, 176, 180
Bergman-MarkoviД‡ B ..................30, 189, 198
Bergovec M ..............................................238
Bevardi M . ...........................................90, 92
BijeliД‡ L .....................................................145
Bilajac L ........................................36, 97, 176
BiliД‡ V .......................................106, 113, 211
Bilobrk ДЂ ............................................63, 129
BiondiД‡-VidakoviД‡ D . ................................237
BlaЕѕekoviД‡-MilakoviД‡ S . ....................162, 165
BlaЕѕeviД‡ N . ...........................................34, 66
BlaЕѕi D ........................................................52
Bobak M ....................................................14
BoДЌina I ..........................................44, 45, 47
Bogadi Е are A ..........................................100
Bogut M ...................................................176
BГ¶hm T ......................................................35
BojaniД‡ J ...................................................128
BokuliД‡ B ..................................................226
Bolf L . ......................................................139
BorojeviД‡ N ...............................................224
BoroveДЌki A ..............................................259
BoЕЎkoviД‡ G ...............................................153
BoЕЎkoviД‡ J . ...............................................116
BoЕЎnir J ....................................................165
BoЕЎnjak D ...................................................34
BoЕЎnjak MejaЕЎki V ....................................122
BoЕЎnjak-NaД‘ K . ........................................122
BoЕѕiДЌeviД‡ I ..................................................15
BoЕѕiДЌeviД‡ V .................................................76
BoЕѕiД‡ K .......................................................81
BoЕѕikov J ..................................................130
BrboroviД‡ O ........................ 17, 186, 199, 207
Breitenfeld D ..................................58, 84, 85
BrkiД‡ BiloЕЎ I . .........................................43, 94
Brlas S ......................................................171
Brlek Gorski D ...........................................109
Brusati L .....................................................74
BudeДЌ M . .............................................90, 92
Budigan B ................................................155
Bulog A ......................................................88
BuriД‡ ModrДЌin J ..........................................55
266
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
D
Dabo DeЕѕeljin J . ...............................180, 258
Dabo J ................................................55, 139
DaboviД‡-Rac O . ................................217, 246
DakiД‡ M . ..........................................106, 113
DakiД‡ Z ...............................73, 106, 113, 211
DanДЌeviД‡-GojkoviД‡ ....................................199
Danilovska B . ............................................121
DeДЌkoviД‡-Vukres V ......................................31
Definis GojanoviД‡ M ...................................27
DejanoviД‡ B ..............................................147
Delfin D ........................................77, 78, 123
Delija B .....................................................136
Delost J ....................................................135
Demarin V ........................................231, 236
Deucht A ..........................................162, 165
DeЕѕeliД‡ .....................................................198
DeЕѕe StarДЌeviД‡ I ........................................154
DiminiД‡-Lisica I .........................................181
Doko JeliniД‡ J . ....................................87, 143
Dolenec I ....................................................79
DomiД‡ M ..................................................170
Domiter Z ...................................................58
Donev D ...................................................252
DoriД‡ A .............................................109, 144
DragaЕЎ Zubalj N . ........................................55
Dragnic N ...................................................19
DraЕѕanДЌiД‡ A ..............................................178
DraЕѕiД‡ I .......................................................34
DrenЕЎki I ...................................................226
DroЕѕdjek D .......................................155, 160
DrugoviД‡ D .................................................28
DukiД‡ W ...................................................136
DulikraviД‡ V ..............................................105
Dunichin M ..............................................250
DurakoviД‡ Z ......................................162, 165
DuЕЎka Е klebar . .........................................117
DЕЅ
DЕѕakula A . ..66, 71, 173, 213, 241, 255, 256, ..................................................................257
DЕѕepina M . ......................................132, 226
DЕѕono-Boban A ........................216, 230, 245
Гђ
ГђogiД‡ V ......................................................69
E
Ebling Z . ..................................................244
Ecdis Grupa ..............................................106
Erceg M . .23, 31, 33, 188, 190,194, 196, 198
Erzen I ........................................................89
EteroviД‡ M ..................................................28
EviД‡ J ..................................................67, 186
F
Fabijan-KoЕЎtal Z . ......................................107
Fajdiga Turk V . .........................................222
Farkas-LainЕЎДЌak J ............................17, 89, 98
FarkaЕЎ M ..................................................102
FazliД‡ H . ...................................................204
FerenДЌiД‡ Vrban N ........................................52
FilipoviД‡-GrДЌiД‡ B ........................................178
FilipoviД‡ HadЕѕiomeragiД‡ A ..........................29
FilipoviД‡ V . .................................................74
Filipovik D ................................................121
FiЕЎekoviД‡ E ................................106, 113, 211
FiЕЎter K .......................................................32
Fortuna V .................................................161
Fosse E .....................................................212
FriЕЎДЌiД‡ T ....................................................213
Fujs A .......................................................163
G
Gajnik D ...................................................174
Galindo G . .................................................39
Gall TroЕЎelj K ............................................120
Galvan L .....................................................39
Gardijan B ............................................34, 66
GariД‡ S . ....................................................162
GaЕЎanin I ..................................................234
GaЕЎpariД‡ M ...............................................175
GaЕЎparoviД‡-BabiД‡ S ...............22, 51, 216, 228
GaЕЎparoviД‡ Krpina M ..................................51
Gazdek D ...................................................83
Gjeldum I ...................................................93
GlibotiД‡-Kresina H ................22, 51, 216, 228
GmajniД‡ R . ...............................................181
GojkoviД‡ S ................................................239
Golek M ...................................................241
GolubiД‡ R .........................................182, 204
GoriДЌanec B ................................................79
GospodariД‡ S ..............................................65
GovorДЌinoviД‡ T .................................202, 205
Grahovac B . ...............................................70
GraniД‡ R .....................................................85
Grbac R ..............................................51, 228
GrД‘an K . ..................................................260
GrdiД‡ T .......................................................64
GregoroviД‡-Kesovija P ...............................102
GrgiД‡ D . .....................................................69
Grgurina G ...............................................164
Grilec D ......................................................90
Grle-PopoviД‡ S ..........................................111
Grman J ...................................................238
GroziД‡-ЕЅivoliД‡ S . .........................14, 187, 232
Gruden-Pokupec S . ..................................158
GrujiД‡ V ......................................................18
GrЕѕinДЌiД‡ T .........................................117, 172
GveriД‡ AhmetaЕЎeviД‡ S ...............................122
Gvozdenov S ............................................170
H
Hafner A . .................................................119
Hansen J . .................................................166
267
Havelka MeЕЎtroviД‡ A .................................131
HaviД‡ N . ...................................106, 113, 211
Heim I ......................................................198
Herceg ЕЅ . .................................................224
Hitrec G . ..................................................138
Hodak J ....................................................153
Hofmeister A ............................................212
Hovnik KerЕЎmanc M ...................................74
Hrabak-ЕЅerjaviД‡ V .................................41, 43
Hrastinski M .............................................181
HrstiД‡ I . ................................................69, 70
Huber Z ....................................................198
HuiД‡ M .....................................................197
Huml D . ...........................................202, 205
I
Ilakovac I ..................................................198
Ivanac JankoviД‡ R .....................................172
IvanДЌiД‡ A . .................................................243
IvanДЌiД‡ JokiД‡ N ..........................................180
IvankoviД‡ D . ...............................................20
IvanuЕЎa M ................................................238
IveziД‡ J . ....................................................241
IveziД‡ LaliД‡ D . .............................................30
IviДЌeviД‡ Uhernik A ...........31, 32, 33, 175, 190
J
K
KadiД‡ S .....................................................136
KaiД‡-Rak A ..................................................62
Kalanj K ....................................................187
Karazman I ...............................................167
Karazman R ..............................................167
Karin ЕЅ ...............................................57, 132
KartaloviД‡ J .................................................56
KaЕЎtelan ЕЅ ................................................143
KataДЌiД‡ R ..................................................232
KataliniД‡-JankoviДЌ V . ................................112
KataliniД‡ S ................................................261
KataviД‡ K ..................................................127
KatiДЌiД‡ M ..................................................244
KatiД‡ M . ...................................165, 181, 189
Ken|el JovanoviД‡ G ............................94, 124
Kennedy L ................................................212
KeranoviД‡ A ..................................34, 66, 127
Kern J .............14, 23, 71, 149, 195, 196, 198
KlaiД‡ B ......................................136, 158, 159
KlariД‡ S .....................................................124
Klausberger L ........................................... 215
KlemenДЌiД‡ M ....................................158, 159
Klepac ErstiД‡ S ..........................................150
KliДЌek M ...................................................146
Klinar I . ............................................175, 203
KlobuДЌiД‡ M ...............................................172
KmetoviД‡ PrkaДЌin K . .................................151
Knai C ........................................................29
KneЕѕeviД‡ A . ..............................................238
KneЕѕeviД‡ B ................................100, 182, 204
Koder KriЕЎtof I ..........................................110
KolariД‡ B ...................................19, 64, 70, 90
KolariД‡ D . .................................................224
KolДЌiД‡ I .......................................................94
KolumbiД‡ LakoЕЎ A .............................175, 203
Koprivnjak J ..............................................126
KoraЕѕija N . .................................................82
Korolija-Д†uiД‡ Z ..........................................239
KosanoviД‡ Ml ......................................68, 114
KosanoviД‡ V . ............................................139
Kosovec N ..................................................59
KovaДЌeviД‡ A ................................................65
KovaДЌeviД‡ J ...............................................173
KovaДЌiД‡ D .........................................175, 203
KovaДЌiД‡ L ....................................86, 162, 198
Koviljac M ..................................................73
KoЕѕul K .....................................................111
KrajaДЌiД‡ S . ................................................155
Krajnc NikoliД‡ T ................................163, 253
Kraljik N ...................................................219
Kralj V ........................................................43
KramariД‡ D ...............................................244
KranjДЌeviД‡ K . ..............................................30
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
JadruЕЎiД‡ M ..................................................90
JagetiД‡ N ........................................58, 84, 85
JandriД‡ Lj ..................................................128
JaneЕЎ Poje V .............................................105
Janev Holcer N .............................66, 96, 204
JaniДЌar Z .....................................................20
JaniДЌiД‡ RR ...................................................74
JanjiД‡ B .......................................38, 239, 228
JankoviД‡ M .................................................79
JankoviД‡ S ............22, 51, 180, 202, 216, 228
JaЕЎka Z .......................................................82
JelakoviД‡ B . ................................................34
JelaviД‡ M ....................................................41
JeliД‡ M ......................................................162
JeluЕЎiД‡ S . ....................................................92
JendraЕЎiД‡ Z ...............................................243
JergoviД‡ M . ..............................................104
JeriniД‡ NjiriД‡ M . ........................................151
JevtiД‡ M ....................................................101
JeЕѕiД‡ A ........................................................20
John V ......................................................225
JosipoviД‡ I . .................................46, 153, 191
JovanoviД‡ A ..............................................181
JovoviД‡ I .............................................26, 260
Jug I .........................................................141
JuhoviД‡-Markus V .................52, 68, 110, 226
JukiД‡ N .....................................................238
Jurak G .................................................90, 92
JurДЌev-SaviДЌeviД‡ A . ...................................111
JureЕЎa V . ............31, 130, 181, 189, 209, 259
Jurin Z ........................................................72
JuriЕЎa A ......................................................52
JurkoviД‡ D . ...............................177, 181, 256
JuroЕЎ D .......................................................61
JuroviД‡ D ..................................................135
268
Krapac L ...........................................122, 149
KretoniД‡ K ................................................111
KriviД‡ N . .....................................................92
KriЕѕanДЌiД‡ J ..................................................34
KriЕѕanoviД‡ M ............................................135
KrstiniД‡ D . ................................................175
KruЕѕiД‡ A . ..................................................123
KruЕѕiД‡ LuliД‡ A . ......................................77, 78
KujundЕѕiД‡ M .............................................244
KujundЕѕiД‡ Tiljak M ........................31, 25, 117
Kukec A ................................................89, 98
KuliЕЎ D ......................................................158
KuliЕЎ T ..............................................143, 224
Kusin I ......................................................262
Kust D ........................................................85
Kutnjak-KiЕЎ R ..............79, 138, 192, 226, 247
Kuzman M . ........................................84, 258
KuzmanoviД‡ D ..........................................223
Kvaternik M . ..............................38, 228, 239
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
L
Laaser U ...................................................252
Laido Z .......................................................62
LakiД‡ M . ....................................................90
LanДЌiД‡ F ......................................................23
Lang S ..........14, 16, 155, 160, 250, 255, 257
LasiД‡ D . ......................................................92
LaЕЎkarin G ................................................229
LazareviД‡-Rukavina I ...................................22
LazariД‡-Zec D ....................217, 223, 246, 257
Lehkec J . ....................................................79
Leppee M .................................................116
LepuЕЎiД‡ D . ..................................................75
Leskur A .....................................................28
Lesnikar V . ...............................................104
Lindstrom B . ............................................212
LinЕЎak ЕЅ ......................................................94
Lipovac I . .................................................111
LucijaniД‡ M .................................................85
LucijaniД‡ T ................................................238
LukaveДЌki V ..............................................146
LukiД‡ M ....................................161, 162, 165
LuliД‡ DukiД‡ O ............................................136
Lj
LjubiД‡ B ....................................................107
LjubiДЌiД‡ M . .......................................162, 165
M
MaД‘ariД‡ M ...............................................198
MaД‘ariД‡ V ................................................105
Majer M .............................31, 130, 209, 259
MajiД‡ T .....................................................161
Major G . ..................................................125
MalatestiniД‡ ДЂ ................36, 46, 97, 180, 258
MalekoviД‡ G .....................................175, 203
MaljkoviД‡ Z ...............................................109
MaloviД‡ Bolf M .........................................139
Mangaroski D . .........................................259
MarasoviД‡ Е uЕЎnjara I ..........................27, 248
Maras-TkaДЌuk D . ......................................187
MareniД‡ S .................................................243
Margan A .................................................198
MariД‡ Bajs M ......................37, 157, 160, 231
MarinoviД‡- Dunatov S . .............................111
Marinov V ................................................147
MarjanoviД‡-Gonski M ...............................144
MarkoviД‡ S ...............................................144
Marotti M ................................................149
Martinic M ...............................................127
MaruЕЎiД‡ S .................................................152
Masanoti G ..............................................212
MaЕЎanoviД‡ M . ..................................216, 245
Mastilica M ..............................................180
MatanoviД‡ J ..............................................109
Matas D .....................................................85
Math A .....................................................146
Matica B ...................................................106
MatiД‡ S .....................................................250
MatijeviД‡ M ..............................................129
Matotek V ..................................................79
Mayer V ...................................................209
Mazzi B ....................................................181
MediД‡ S ......................................73, 113, 211
MendaЕЎ Lj . ...............................................135
MesariДЌ E . ................................................163
MesiД‡ M ...................................................150
MeЕЎin K ....................................................147
MeЕЎtroviД‡ M .............................................213
Metelko ЕЅ .................................120, 194, 242
MiДЌija J .....................................................226
MiД‡oviД‡ V .......................................46, 88, 95
Middleton J ................................................71
MihajloviД‡ I . ...............................................63
Mihel S .................................31, 42, 185, 194
Mihok D .....................................66, 144, 206
MijatoviД‡ JovanoviД‡ V .................................18
MijoviД‡ B ..................................................128
MikliД‡ T ..............................................57, 125
MiletiД‡ B ...................................................229
MiletiД‡ L ......................................................68
MiliДЌiД‡ J ......................................................54
MiliД‡ R ......................................................127
MilkoviД‡ M ...............................................262
MiloЕЎeviД‡ M ......................................182, 204
MiokoviД‡ V ...............................................162
Mirat J . ....................................................238
MiЕЎe J .........................................................66
MiЕЎkulin M .................................86, 156, 201
MitroviД‡ H ................................................147
MlikotiД‡ M . ..............................................178
MlinariД‡-GalinoviД‡ G .................................102
ModrДЌin D ..................................................55
ModriД‡ ЕЅ ....................................................34
Mohar B .....................................................70
MoroviД‡ S .........................................231, 236
MrakovДЌiД‡ N .............................................135
269
MrakovДЌiД‡-Е utiД‡ I ........................................88
MrzliД‡ B ....................................................218
MujkiД‡ A .............................................86, 201
MulaomeroviД‡ M ......................................115
MurgiД‡ L . .........................................199, 207
Musa S .....................................................115
MusiД‡ MilanoviД‡ S ......................................32
Musil V .................................31, 40, 130, 209
MuЕЎkoviД‡ S ...............................................218
MustajbegoviД‡ J .........................96, 182, 204
N
Nadramija D .............................................227
Najman HiЕѕman E . ...................................145
NakiД‡ V . ...................................................111
NemДЌiД‡-Jurec J . ........................................100
Niciforovic-Surkovic O ...........................18,19
NinДЌeviД‡ J ...................................................47
Nola IA .........................44, 87, 143, 224, 240
Novakov MikiД‡ A ......................................101
NoviДЌiД‡ R ..................................................210
Novoselac R . ............................................144
Nj
Njegovan M .............................................229
Njegovan ZvonareviД‡ T .............131, 150, 157
NjunjiД‡ S ...................................................234
O
P
Pahor M .....................................................17
Pajan Lehpaner G .......................................91
Pale P .......................................................198
PapeЕЎ IbriЕЎeviД‡ Z ...............................115, 125
Pasini J .....................................................143
PaviДЌiД‡ ЕЅeЕѕelj S . ..................................94, 124
PaviД‡ J ................................................71, 241
PaviД‡ Е imetin I ....................................50, 258
PavkoviД‡ F . ...............................................162
PavlekoviД‡ G 17, 57, 125, 186, 199, 207, 212, ..................................................................222
Pavlovska I . ......................................103, 118
Payerl-Pal M .............104, 112, 173, 213, 214
PaЕѕin B .....................................................158
Pehar-PejДЌinoviД‡ V ....................................229
PejakiД‡ P ...................................................198
PejnoviД‡ FraneliД‡ I .....................................258
Pelin M .....................................................213
PerasoviД‡ J ..................................................60
PeriЕЎ D ......................................................156
PeriЕЎ N ........................................................93
R
Racz A ......................................................200
RadaЕЎeviД‡ H ................................66, 120, 235
Radeta A ............................................94, 124
Radica V ...................................................127
RadiД‡ D . .............................................69, 257
RadoloviД‡ Lj ..............................217, 232, 246
RaguЕѕ M . .................................................238
RajДЌan Е poljariД‡ I ......................................238
RajДЌeviД‡ M ................................................233
RakiД‡ D .....................................................187
Ramljak V .................................................224
Ravlija J ............................................115, 249
RaЕѕiД‡ A .......................................................28
RaЕѕiД‡ D .......................................................28
Real J . ........................................................39
Rehar V ....................................................254
Renar I . ....................................................222
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Obrovac M ...............................................112
OgrajЕЎek Е kunca D ...................................159
OmaniД‡ J ..................................................249
OrbaniД‡ S .................................................147
OstojiД‡ R . .............................................69, 70
Perko G ....................................104, 107, 165
Perkovac S ..................................................62
PerЕЎiД‡ V ............................................229, 240
PeruДЌ D . ...........................................102, 119
Pervan T ...................................................148
PetriД‡ A . ...................................................246
Petric D ....................................................181
Petric I ......................................................132
PetroviД‡ SladetiД‡ T ....................................140
Pezelj Duliba D .................................179, 190
Pibernik-OkanoviД‡ M ........................120, 141
Picek V .....................................................136
Pinjatela R ..................................................50
PleЕЎtina S . ................................................127
Pluemer K . ...............................................212
PoДЌekaj A .................................................223
Poje JeleniД‡ B . ..................104, 112, 213, 214
PolaЕЎek O .....................................24, 94, 255
PoliД‡ S ......................................................238
PoliД‡ ViЕѕintin M ..........................................48
Poljak V ....................................................109
PoljiДЌanin T ...............32, 34, 35, 38, 194, 242
Pomerleau J . ..............................................29
PopijaДЌ-Cesar G ........................................111
PopoviД‡ M ................................................101
PopoviД‡ MioДЌinoviД‡ Lj ...............................122
Posavec M ....................52, 68, 110, 132, 226
PranjiД‡ N . .................................................207
PraЕѕetina I ................................................152
Predavec S . ......................................177, 181
Preksavec M .....................................117, 172
PribaniД‡ Lj ................................................262
PripuЕѕiД‡ M ..................................................34
PristaЕЎ I ................21, 31, 176, 185, 187, 188
PrljeviД‡ G ..................................................181
Pucarin-CvetkoviД‡ J . .......................32, 38, 62
PuhariД‡ Z ...................................... 57, 63, 125
PuliД‡ E ......................................................157
Puljak A ............................120, 144, 227, 235
PupiД‡-BakraДЌ M ........................................150
270
Richter R . .................................................198
Risteski T ..................................................259
Robertson A ...............................................29
Rodin U ........23, 94, 112, 138, 178, 188, 194
RogliД‡ G .....................................................71
RojniД‡ R ....................................................223
RomiД‡ A ...................................................238
RoviЕЎ D .................................................80, 82
Rukavina LazareviД‡ I .................................202
Rukavina T . ........................36, 102, 119, 215
RuЕЎinoviД‡-Sunara ДЂ ..................................261
Russo A ....................................................127
RuЕѕiД‡ A .............................................229, 240
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
S
Salaj I .......................................................263
SamardЕѕiД‡ P . ............................................238
SamardЕѕiД‡ S . ......................................36, 219
SankoviД‡ M . ...............................................99
Santo T . ...................................................219
SarajliД‡ VukoviД‡ I ........................................26
Seitz S ......................................................140
Senta MariД‡ A . ...........................................96
Serna C . .....................................................39
Sigl G .......................................................161
Sikirica I . ....................................................77
SilobrДЌiД‡ RadiД‡ M ............................40, 41, 42
Sim R . ......................................................102
Skoko-Poljak D .........................122, 242, 244
Skopljak V ..................................................27
SlaviД‡-VrziД‡ V ............................................108
Slugan N......................................................56
Smolej NaranДЌiД‡ N ....................................165
SmoljanoviД‡ A ..............................27, 44, 178
SmoljanoviД‡ M .........................................178
Soler J ........................................................39
SoviД‡ S . ........................................34, 66, 130
Spirkoska A ..............................................259
Spirkoska B . .............................................259
Spirksoki V ...............................................259
SrДЌek I ......................................................201
SrediД‡ D . ..................................................211
SrkaloviД‡-ImЕЎiragiД‡ A ................................175
StamboloviД‡ V ............................................16
StameniД‡ V .......................................244, 249
StankoviД‡ A ........................................49, 135
StankoviД‡ Gjuretek M ...............................219
StarДЌeviД‡ B . ..............................................238
StavljeniД‡-Rukavina A ...............................187
StevanoviД‡ R ...............21, 176, 181, 188, 190
StipaniДЌev MustapiД‡ J ...............................146
StipeЕЎeviД‡ RakamariД‡ I..................................23
StipiД‡ N ....................................................132
StojakoviД‡ I . .............................................125
Stojanov A ...............................................121
StojanoviД‡ A ...............................................92
Strnad M ..................................................184
Strnad PeЕЎikan M .....................................244
SuДЌiД‡ N .....................................................215
Е Е amija M ..................................................244
Е antek V . .........................................150, 157
Е aranoviД‡-RaciД‡ D .....................................255
Е arДЌeviД‡ L ...................................................91
Е ariД‡ I .......................................................100
Е atoriД‡ V ..........................................135, 183
Е ekerija M ..................................38, 194, 242
Е endula-JengiД‡ V ..............................153, 191
Е endula-PaveliД‡ M ....................................191
Е epec S ....................................................162
Е ercar D .....................................................16
Е ikiД‡ J .......................................................238
Е imunec D . ......................................162, 165
Е imunoviД‡ A .............................................111
Е imunoviД‡ D .............................131, 150, 157
Е imunoviД‡ R .............................................181
Е incek D ...................................................156
Е karica KrniД‡ J ..........................................142
Е kes M .......................40, 49, 50, 65, 66, 146
Е klebar D . ........................................117, 172
Е krbina D .................................131, 150, 157
Е ogoriД‡ S ..............14, 72, 177, 255, 256, 257
Е oiД‡ V ...............................................104, 107
Е ore R ........................................................60
Е ostar Z ..............................84, 136, 159, 161
Е oЕЎiД‡ Z . ............................................168, 209
Е ourek D ....................................................61
Е tajduhar D ................................................20
Е tambuk I . ...............................................193
Е timac D 40,48, 66, 161, 165, 193, 213, 219, ..................................................................244
Е tulhofer A . ...............................................21
Е unjerga N .................................................53
Е uЕЎnjeviД‡ S .................................................19
Е utalo K ...................................................238
Е venda I ...................................................234
T
TahiroviД‡ S ................................................249
TanasiД‡ J ...........................................170, 255
Tarczay S ..................................................263
TatkoviД‡ M ................................................223
Tausanova B .............................................118
Taushanova B ...........................................103
TeЕЎiД‡ V ........................................68, 220, 226
TiД‡ac B . ....................................102, 119, 215
TiДЌinoviД‡ IvanДЌiД‡ A ......................................52
Tiljak A .......................................................25
Tiljak H .......................................25, 117, 181
Tipura D .....................................................35
TodoroviД‡ M ...............................38, 228, 239
TodoroviД‡ V ..............................................147
TomasoviД‡ MrДЌela N .........................162, 165
Tomek-RoksandiД‡ S . .........159, 161, 162, 165
TomiД‡ B ......................................43, 175, 190
TomiД‡ ЕЅ . ...................................................241
Torbarina Z ...............................................164
271
Torkar T ....................................................119
Traven L . .................................................... 87
TrifunoviД‡ R ................................................ 73
Trnka B .....................................................198
TroЕЎelj M ..................................................209
TrЕЎinski D ..................................................238
Tuftan P . ..................................................137
U
Udovicich Corelli D .....................................81
Ukropina S .................................................18
UtrobiДЌiД‡ I ................................................130
UvodiД‡-DjuriД‡ D ..............................56, 58, 79
V
W
WГ¶lfl D . .....................................................58
Z
Zadravec M ......................104, 112, 213, 214
Zafirova B .........................................103, 118
ЕЅ
ЕЅagar-PetroviД‡ M ..............................104, 123
ЕЅalar A .....................................................222
ЕЅupaniД‡ M ..................71, 162, 165, 210, 241
ЕЅuЕѕiД‡ S . ....................................................243
2nd CROATIAN CONGRESS ON PREVENTIVE MEDICINE AND HEALTH PROMOTION
with international participation
October 13 - 16, 2010, Zagreb, Croatia
Vaandrager L . ..........................................212
Vadla D ......................................83, 100, 105
ValiД‡ J .................................................27, 111
VarjaДЌiД‡ T . ..................................................66
Vatavuk S ...................................................80
VeДЌek A ......................................................54
VeДЌek N ......................................................54
Verbanac D ..............................................227
VeziliД‡ M ..................................................230
VidoviД‡ V ....................................................54
Vitale K ................................................66, 96
Vlah N ........................................22, 202, 216
VojniД‡ Lj ...................................................223
VolareviД‡ N ...............................................215
VonДЌina L .................................................187
Vorko JoviД‡ A . ............................................94
Vrabec B . .................................................210
VraДЌan S ...........................161, 169, 170, 227
VraЕѕiД‡ H . ..................................................238
Vrban M .....................................................64
VrciД‡ KegleviД‡ M .......................................186
Vrdoljak A ............................................56, 57
Vrdoljak D ..........................................30, 189
Vrkljan AM ...........................................34, 66
VrЕЎiД‡ KriЕЎtofiД‡ V ................104, 112, 213, 214
VrЕѕina-Е poljar S ..........................................54
VuДЌak J .......................................................30
VuceliД‡ B ..............................................69, 70
VuДЌemilo L .......................................259, 261
VuДЌevac V ........................................162, 165
VugrinДЌiД‡ M . ......................................61, 213
VukoviД‡ H .................................................181
VukuЕЎiД‡-Rukavina T . ...................................72
VuletiД‡ G ................................20, 36, 50, 143
VuletiД‡ S ...................14, 23, 66, 71, 198, 241
Zaletel Kragelj L . ............................17, 89, 98
ZaninoviД‡ N ................................................49
ZaputoviД‡ L ..............................................238
ZavaliД‡ M . ................................................184
Zdravkovska M .........................................118
Zeljko M ...........................................115, 249
Zibar D .................................................35, 66
Zombori D ..........................................63, 129
ZoriДЌiД‡ Z .....................................................84
ZriliД‡ S ..............................................104, 107
ZrinЕЎДЌak S .................................................251
Zvornik Legen Z . ........................................56
272
IMPRESSUM
2. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPREГђENJA ZDRAVLJA
s meД‘unarodnim sudjelovanjem
13. - 16. listopada 2010, Zagreb, Hrvatska
Urednice Editors:
doc. dr. sc. Assist. Prof. Selma Е ogoriД‡, dr. med. MD, PhD
doc. dr. sc. Assist. Prof. Danijela Е timac, dr. med. MD, PhD
GrafiДЌka priprema i tisak Graphic design and prepress:
Studio Hrg, Zagreb
www.studiohrg.hr
Zagreb - 10/2010
Knjiga saЕѕetaka je tiskana uz financijsku potporu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi
Republike Hrvatske.
Book of Abstracts is printed with the financial support of the Ministry of Health and
Social Welfare of the Republic of Croatia.

Download Report