2 UVODNA RIJEČ Božić u godini vjere List župe Sv. Josipa Radnika Sisak - Galdovo God. VIII brprosinac 2012. U ovom kratkom obraćanju Vama, za uvod kao čestitku, poslužit ću se mislima našeg pape Benedikta XVI! ''K svojima dođe i njegovi ga ne primiše.’’ U tim riječima čita ono što Luka zapisuje u svome evanđelju: za njega ne bijaše mjesta u svratištu. To je slika neprihvaćenosti i odbačenosti Sina Božjega. Kao što je rođen izvan grada, daleko od ljudi, tako će biti i raspet izvan grada. Sve njegovo poslanje zbiva se daleko od onoga što je za suvremenike bilo znak moći i ugleda. Stoga postati kršćanin znači izići iz onoga što svi misle i hoće, napustiti vladajuća mjerila, kako bi smo našli svjetlo istine svojega bitka i s tim svjetlom našli pravi put. Dragi Župljani! Puno dobroga se u proteklom razdoblju dogodilo, hvala Vam na pomoći i suradnji—susret Hrvatske katoličke mladeži pokazao je veličinu dobrote među nama, ugostili smo u našoj župi oko 750 mladih! U ovoj godini vjere želim i molim jakost vjere za naše obitelji! Isus se rodio u obitelji i posvetio je obitelj!! Zornice su iza nas u ozračju božićnih blagdana. Nastavljam ovo kratko obraćanje pjesmom: ''Svi krajevi svijeta vidješe spasenje Boga našega’’ i nastavljam parafrazirajući poznatog pisca i pilota Antoine de Saint-Exuperya: ''Sve što je važno nije očima vidljivo’’. I danas ima obitelji koje pomažu potrebnima, koje plaču sa zaplakanima i vesele se sa radosnima. I danas ima ovdje me- S r e t a n Božić! đu nama muškaraca, žena i djece koji svoju obitelj i svoj dom oživljavaju svetinjom nad svetinjama, djelićem neba na zemlji. UVODNA RIJEČ 3 4 HODOČAŠĆE U POLJSKU I danas ljudi kada se susretnu nakon naporna dana u svojim domovima promatraju jedni druge s ljubavlju i čitaju misli srca jedni drugima. Te obitelji i danas izgledaju izvana sasvim obično. Žive isto kao i druge obitelji, po ničem se izvana ne razlikuju od drugih. Međutim iznutra u njima raste život i svetost. Moguće je i u običnosti svakodnevnog života ne samo o blagdanima biti svet i imati komadić neba u svom domu. Ionako je ono najvažnije očima nevidljivo. Ako to uspijemo, prepoznali smo bit i svetost Božića! Radujem se Božićnom vremenu, misama sa vama i susretima u blagoslovu obitelji. 30.12.2012. slaviti ćemo (pod večernjom misom) radosno Svetu Obitelj—pozvao sam i pozivam drage obitelji da budemo zajedno taj dan—te večeri u 18.00h u našoj župnoj crkvi, biti će i božićni koncert! Želim Vam drage obitelji Božić svaki dan, ne samo na stolu nego i u srcu! Dok zahvaljujem Bogu za proteklu godinu, za sve one milosti koje smo primili, svima Vama dragi župljani želim i molim! Na dobro Vam došlo porođenje Isusovo! Čestit i blagoslovljen Božić! Obilje zdravlja i radosti u novoj 2013. godini. Vaš župnik, fra Nikola Jureta Ranom zorom 03. rujna, ni razdanilo se nije, malo,ali veselo druš tvo predvođeno duhov‐ nim vođama fra Matijom Antunom Mandić em i vlč .NikolomMajcenomsmjestiloseuautobuste zaputilouSv.IvanZelinu,gdjesunashodoč asnici sa vlč . Dragom Toplakom nestrpljivo doč ekali, te napokonokupljenikrenusmonazajednič kuduhovnuavanturu. Kako i dolikuje pravim hodoč asnicima, kad smo se svi skupili, zahvalilismonadobruzdravljuimolilidaputprođeumiruido‐ bruozrač ju. Austrija‐Beč . Već ina je već obiš labar neki od austrijskih gradova,aiblizujekaž uneki,pasinismobaš dalioduš kaivre‐ menazarazgledavanje.NaulaskuuBeč doč ekaonasjevodič ko‐ jijeukratkimcrtamaizmeđunaš egpješ ač enjaizniopunopoda‐ takaograđevinama,crkvamaipovijestigrada.Posjetilismore‐ zidenciju‐zimski dvorac carice Marije Terezije. Zaključ ak je je‐ dan:„Alsenekaddobrož ivjelo,alisamoakosicarskeloze“.Po‐ tomsmokrenuliuSlovač ku‐Bratislavu.KaoiuBeč u,velikigrad, prekrasni mostovi, predivne građevine i brzi tempo obilaska. Nakonnoć enjaiodmora,brzaš etnjagradomteputpodnogeza Poljsku. Poljska‐prva postaja Auschwich. Koliko tragova patnje, tugeibolinasvakomkoraku.Logorkojistojikaoposjetnikne‐ kihnerazumnihzloč inakojisenisunismjelidogoditi,alikaona‐ glasakdasenezaboravinikada!Mismobilisvjedocizla,mož da nassetotakodojmilo.Ostajenamdasenadamodaječ ovječ an‐ stvo nauč ilo lekciju. U muč nim mislima i tiš ini doš li smo u Wadovice. Iako nismo uspjeli posjetili rodnu kuć u blagopokoj‐ nogpapeIvanaPavlaII(kuć ajeurenoviranju)ucijelomgradu seosjetiduhblaž enogpapeIvanaPavlaII.Obilazakmjestaimis‐ noslavljekojesupredslavilinaš iduhovnimpastiripopravilisu namraspolož enjeiulilinovunadu. 5 03-08. RUJNA 2012. UKrakowunamsepridruž ilaprekrasna„vodič ka“kojajeor‐ ganizirala naš posjet tako da vidimo š to viš e znamenitosti njenog grada.Obiš lismorudniksoliWielicka.Spustitisena130mdubine pod zemlju pješ ice, to je bila prava pustolovina. Nabrajati š to smo svevidjeliurudnikumislimdanevrijedi,jednostavnotrebavidjeti. Da ne niž em sve poznate građevine u sjeć anju mi je najljepš e ostao dvorac Wavel, Biskupski dvor s katedralom gdje je papa Ivan Pavao II., kao Karol Wojtila bio nadbiskup Krakowa, te crkvesv.Franjeisv.Marije.Obiš lismoisvetiš teMilosrdnogIsusa,sa samostanomsv.FaustineKowalske,gdjejeukriptamasvetiš taslu‐ ž enaimisa.Iduć idanobiš lismoiCzestochowu,poznatosvetiš teCr‐ ne Madone na Jasnoj gori (svetiš te koje me jako posjetilo na naš u MarijuBistricu,samobezka ić a,tamburaš aimirisakotlovine).Cen‐ tralnasv.misaodrž anajeu11satinapoljskomzasvehodoč asnike. Svisveć enici‐hodoč asnicisusudjelovaliuslavljenumise,tenakraju obratili se hodoč asnicima na materinjem jeziku. U podne uz zvuke zvona,radizaš tite,prekrivasezavjetnaslikanaoltaruteseotkriva tekdrugidanujutrou7sati.Izuzetanosjeć ajucrkvupunojvjernika izsvihkrajevaEvropeupotpunojtiš ini,klanjatiseimolitiseutre‐ nutcimaprekrivanjaslike.Ostajenamzadnjaveč eruKrakowu,malo odmoraiveć jevrijemedasekrenedalje. Ceš ka‐Prag.Mož dazatoš tojebiozadnji,menijeostaounajljep‐ š emsjeć anju.Brzaš etnjagradom,obilazakGornjeggrada,predsjed‐ nič kepalač e,Praš kekatedrale,aliipreletpivniceFleki(zanaspoz‐ natepoosnivanjunogometnogklubaHajduk)inakrajusv.misakod MalogPraš kogIsusa. Nasamdanpovratka,usubotu,naMaluGospuudogovorusna‐ š im duhovnim pastirima dogovoreno je da se misno slavlje održ i u crkviuSv.IvanuZelinikodvlč .DrageToplaka. Savrš enikrajputa! Ivana Mitar 6 BOG I HRVATI Papa Benedikt XVI. je u listopadu proglasio godinu vjere. Jedan od razloga tome je što i mi vjernici u našim životima često Boga ne stavljamo na prvo mjesto, što našu vjeru često samo navodimo, a ne ispovijedamo je iskreno. Kada govorimo o Hrvatima, koji se u velikom postotku izjašnjavaju kao vjernici, ta vjera je nešto formalno, tek pripadnost katoličanstvu, a ne iskreno življenje.Od svih europskih naroda, u Europi koja postaje sve manje kršćanska, upravo bi se Hrvati trebali ponovno vratiti onoj pravoj vjeri i isticati svoju istinsku pripadnost Bogu i katoličkoj crkvi. Zašto? U burnim godinama hrvatske povijesti vjera je bila ono čvrsto uporište Hrvata i često jedini čuvar nacionalne pripadnosti. Kada govorimo o hrvatskoj državnosti od najranije povijesti, vjera je oblikovala hrvatske vladare i narod uključila u kršćanski svijet Europe. O hrvatskoj povijesti ne možemo govoriti bez povijesti kršćanske kulture, povijesti crkve i povijesti vjere običnog malog čovjeka. U najtežim trenucima hrvatskog nacionalnog bića crkva i vjera davale su snagu i poticale na ne odustajanje. Uz Božju pomoć opstali smo kao narod. U dIjelovima Hrvatske u kojima je bio ugrožen goli život čovjeka, a ne samo opstanak naroda, pripadnost Crkvi i vjeri očuvala je postojanje Hrvata, držala nas na okupu i nije dozvolila da se rasplinemo ili postanemo netko drugi. Devedesetih godina prošlog stoljeća bili smo euforični vjernici. Crkve su bile pune. Narod koji pedesetak godina nije stupio u crkvu nahrlio je u prve redove, ljudi su se krstili, krizmali, krstili djecu, vjeronauk je uveden u škole. Hrvati su prolazili kroz vjerski preporod jer nam je bio ugrožen život i samo naše nacionalno biće. 7 BOG I HRVATI Simboli vjere postali su opet simboli nade, krunica oko vrata hrvatskog vojnika nosila se kada je bilo najteže. Danas kao da sve to jednostavno zaboravljamo. Malo nas stvari oduševljava ili nas oduševljavaju krive stvari. Nismo oduševljeni onim jedinim što bi nam trebalo biti najvažnije u životu, a to je vjera, to je Isus Krist. Dopustili smo si da nam nešto drugo nadomješćuje Boga, materijalni svijet smo stavili iznad duhovnosti. Koliko puta čujemo kako se govori da se u crkvu, na svetu misu odlazi samo kad se osjeti potreba, da se nema vremena za euharistiju, da u životu nije potrebna ispovijed ni pomirenje s Bogom. Koliko često najveće kršćanske blagdane pripremamo u kuhinji i slavimo za blagdanskim stolom, a ne u crkvi? Koliko je uobičajeno da su kršćanski simboli i simboli vjere samo ukras u kućama, oko vrata ili na retrovizoru automobila? U našoj smo vjeri postali licemjeri, busamo se u prsa i govorimo da smo vjernici, katolici, a kao vjernike ne poštujemo ni sebe jer ne živimo svoju vjeru. Papa nam nudi godinu vjere, daje nam priliku da probudimo svoju vjeru, da je obnovimo, da je stavimo na prvo mjesto. Ne zato da popunimo prazne crkvene klupe već zato da popunimo prazninu koju nosimo u sebi i dopustimo Bogu da uđe u naše živote i da vidimo da je On uvijek tu, u svakoj životnoj prilici, u svakoj životnoj potrebi, u veselju i u tuzi. Mi smo narod koji bi trebao biti prožet vjerom, narod kojeg bi vjera trebala oduševljavati. U našim osobnim problemima, bolestima, tjeskobama, tugama, bolima, depresijama i bezvoljnostima neće nam pomoći nikakvi nadomjesci za vjeru, ni „uvozne“ religije, ni materijalno bogatstvo kome svi težimo. Pomoći nam jedino može Bog, naša živa i iskrena vjera. Zbog sebe samih trebali bi dati šansu vjeri i početi je živjeti u svojim obiteljima, sa svojom Crkvom i u svom svakodnevnom životu. Kristina Sertić-Pelc 8 FRAMA Sisak je od 26. do 28 listopada bio ponovno domaćin mladima, samo par mjeseci nakon SHKMa. Oko 150 mladih Franjevačke mladeži zagrebačkog područja okupilo se na svoj VII. Duhovni kapitul. Domaćin je bila naša Frama Sisak, a na kapitulu su sudjelovala 22 bratstva iz cijelog područja – od Beča do Cernika, od Koprivnice do Karlovca. Yves Ivonides, duhovni pisac i autor jednog od najboljih hrvatskih životopisa sv. Franje napisao je u tom životopisu otprilike ovako: ''Kapituli su duša Reda''. Tako je nekako i s framaškim kapitulom: imamo priliku razgovarati o našim bratstvima, o konkretnim problemima ili projektima, o življenju vjere i franjevaštva u svakodnevnom životu; imamo priliku upoznati nove ljude, priliku obnoviti svoj duhovni život, napraviti neka konkretna djela ... popis što sve imamo priliku na kapitulu učiniti je dugačak i svaki framaš bi ga mogao uvijek nadopuniti još nečime. Kako smo nedavno ušli u Godinu vjere, tako je i geslo kapitula bilo tomu usmjereno: I ovo je vjera što pobijedi svijet: vjera naša. Stoga su skupine u kojima smo radili bile nazvane po hrvatskim svecima i blaženicima – svjedocima vjere u našem narodu. I sam kapitul je započeo izvorom i vrhuncem našeg vjerničkog života: Euharistijskim slavljem koje je predvodio fra Matija Antun Mandić (Frama Sisak) te klanjanjem pred Presvetim koje je predvodio fra Ljubo Kurtović (Frama Zagreb-Dubrava). Drugi dan na rasporedu su bila predavanja. Fra Petar Horvat (Frama Zagreb-Siget) govorio nam je o evangelizaciji, posebno o svom misionarskom iskustvu u dalekom Peruu. 9 MLADI 10 ŽUPNI CARITAS Bračni par Vesna i Marko Bunić (OFS Koprivnica) svjedočili su o putu od Franjevačke mladeži do Franjevačkog svjetovnog reda te o življenju franjevaštva u vezi i bračnom životu. U radionicama smo imali priliku učiti o tome kako osmisliti i animirati klanjanje pred Presvetim, priliku za čitanje Biblije kroz Lectio divina, za dublje razmatranje vjere u Crkvu, vjere u Duha Svetoga itd. Poslije sv. Mise koju je predvodio fra Tonio Vučemilović (Frama Bjelovar), Fra Marin Karačić, bogoslov Hercegovačke franjevačke provnicije, govorio je o svome iskustvu Frame i iskustvu svog duhovnog poziva, nakon čega nam je i otpjevao nekoliko svojih autorskih pjesama kao i poznatu Pusti suzu te još neke kojima je sportsku dvoranu OŠ Galdovo pretvorio u plesnu dvoranu. Skupina framaša izvela je potom predstavu koja nam je posvijestila riječi koje izgovaramo na obećanjima: Obećajem da ću se odazvati na svaki poziv dobra... prikazujući načine na koje vjernici, posebno framaši mogu i moraju djelovati u određenim situacijama. Posljednjeg dana, u nedjelju, Danijela Rebac, područna predstavnica OFS-a za Framu, imala je predavanje o prvom europskom kongresu OFS-a i Frame održanom u francuskom gradu Lisieuxu u srpnju ove godine, a novi (stari) predsjednik Hrvatskog nacionalnog bratstva Frame Ivan Bambir pozdravio je sve prisutne i predstavio dugo iščekivani prijevod Franjevačkih izvora. Poslije svečanoga misnog slavlja koje je predvodio fra Nikola Jureta, župnik i gvardijan samostana u Galdovu uz koji djeluje Frama Sisak, vrijedni župljani sv. Josipa Radnika pripremili su kratku zakusku, a nakon ručka framaši su se zaputili svojim kućama, obogaćeni vjerom, lijepim iskustvom i željom da vjera i dalje nastavi pobjeđivati svijet. Ivan Glavinić I ove godine u našoj župi provedena je adventska akcija župnog Caritasa BLAŽENIJE JE DAVATI. U subotu, prije Nedjelje Caritasa, mladi naše župe dijelili su vreće za kukuruz u Hrastelnici, Palanjeku i Tišini a napunjene vreće kukuruzom prikupili smo i pohranili kod obitelji Kelečić u Tišini Erdetskoj. Članovi misijske zajednice pravili su i prodavali adventske aranžmane (sav prihod bio je namijenjen za pomoć župnome Caritasu) a gospodin Ivica Nociar, u dogovoru sa našim fratrima, odaslao je na različite adrese mnogo molbi za financijsku pomoć. Mnogi su se odazvali na ovu akciju i iskazali osjetljivost na stanje u društvu i potrebe darivanja onima kojima je to najpotrebnije. Ovim putem zahvaljujemo se svima Vama koji ste svojom donacijom i na bilo koji drugi način sudjelovali u ovoj akciji, našim mladima, volonterima, svim članovima misijske zajednice te obitelji Kelečić koja nam je izašla u susret i sav kukuruz otkupila. Od prikupljenih namirnica i novčanih priloga nabavljene su prehrambene potrepštine koje su potrebne našim korisnicima te su naši volonteri posjetili sve kojima je ta pomoć dobro došla. Osim toga, prikupljenim donacijama darivali smo i župu u Kninu kojoj smo već više puta pomagali. 11 12 BOŽIĆ—POZNATO O NEPOZNATOME ŽUPNI CARITAS Što znači riječ Božić (etimološki)? Ovim putem, zamolila bih i sve Vas, koji imate malo vremena (još i više – dobre volje!), da se i sami aktivirate u djelatnost našeg župnog Caritasa jer dobre volje nije nikad previše a i potrebitih je, nažalost, svakim danom sve više. U ime svih naših volontera i u ime svih korisnika našeg župnog Caritasa, još jedan put, zahvaljujem se dobrim ljudima koji su imali volje, ljubavi i mogućnosti da svojim prilozima pomognu akciji BLAŽENIJE JE DAVATI te neka nam je svima sretan i blagoslovljen Božić. Hrvatska riječ Božić zapravo je umanjenica od riječi Bog te označava malenog Boga ili ti Božića. Ovaj naziv, svojim značenjem, vrlo dobro asocira na otajstvo rođenja Boga u malenome djetetu Isusu. Kako je danas vrlo raširena i popularna upotreba engleskog jezika, dobro je i istaknuti kako je engleska riječ Christmas zapravo skraćenica od sintagme Christ (Krist) i mass (misa), odnosno Christ's mass (Kristova misa). Kada se ovaj Blagdan počeo slaviti u Crkvi? Vremenski precizno nije nam poznata godina koja bi se sa sigurnošću i povijesnom utemeljenošću mogla uzeti kao početak slavljenja ovog blagdana u Crkvi no, prema nekim sigurnim povijesnim izvorima, znamo da se ovaj blagdan slavio u Rimu 25. prosinca već 336. godine. Djeda Božićnjak je Isusov djed? Naravno da ne. Djed Božićnjak je jedan vrlo simpatičan, vedar i zanimljiv ali izmišljeni lik koji se sa svojom sekularnošću nema apsolutno nikakve veze sa otajstvenom stvarnošću kršćanskog Ivana Mitar blagdana Božića. Isusovi baka i djeda bili su sv. Joakim i Ana. 13 BOŽIĆ—NEPOZNATO O POZNATOME Zašto se Božić slavi 25. prosinca? 14 RASPORED BLAGOSLOVA OBITELJI SRIJEDA: 26. 12. OD 14. SATI – PALANJEK Ovaj datuma rezultat je uobičajene prakse, tada još mlade, Crkve koja je nastojala 'pokrstiti' sve dotadašnje poganske blagdane Rimskog carstva, mijenjajući im pritom simboliku i značenje ali ne i samo vrijeme, odnosno, datum slavlja. Tako i uvođenje ovog blagdana u liturgijsko vrijeme Rimske Crkve predstavlja samo reakciju na rimski poganski blagdan Natalis Solis invicti – blag- ČETVRTAK: 27. 12. OD 8.30 SATI – TIŠINA ERDEDSKA (jedan svećenik); HRASTELNICA OD KRAJA DO GROBLJA (jedan svećenik ide jednom stranom, a drugi drugom). dan rođenja nepobjedivog Sunca. Uvođenjem Božića, poganska simbolika boga sunca iz Emese u Siriji zamijenjena je simbolikom Krista – sunca pravde (Mal 3, 20) i svjetla svijeta (Iv 8, 12). Kada su nastale prve jaslice? PETAK: 28. 12. OD 8.30 SATI - HRASTELNICA OD GROBLJA (jedan svećenik); BRIJUNSKA, RISNJAK I PAKLENIČKA (drugi svećenik); LIČKA, SKRADINSKA I MLJETSKA (treći svećenik). Iako ne možemo sa potpunom povijesnom sigurnošću to potvrditi, mi franjevci rado volimo istaknuti kako je prve jaslice za uprizorenje scenskog prikaza Isusovog rođenja upotrijebio naš utemeljitelj sv. Franjo Asiški, 1223. godine u Grecciu. Slijedeći Franjin primjer, ovakva praksa u božićnome vremenu ubrzo se proširila po svim franjevačkim crkvama a kasnije i svim ostalima. fra Matija Antun Mandić SUBOTA: 29. 12. od 8.30 SATI - PLITVIČKA, VELEBITSKA, KORNATSKA (jedan svećenik); BREZOVAČKOG ODREDA OD KRAJA (jedan svećenik ide jednom stranom, a drugi drugom). PONEDJELJAK: 31. 12. OD 8.30 SATI – PETRA PRERADOVIĆA (jedan svećenik); BRAĆE PERKOVIĆ (drugi svećenik); HERCEGOVAČKA (jedan svećenik od početka a drugi od kraja); ROMSKO NASELJE (treći svećenik). 15 RASPORED BLAGOSLOVA OBITELJI SRIJEDA: 02. 01. OD 8.30 SATI – SAVSKA OD POČETKA (jedan svećenik); POLJSKA (drugi i treći svećenik). 16 RASPORED BOGOSLUŽJA I DRUGIH AKTIVNOSTI U ŽUPI SVETE MISE: NEDJELJOM I BLAGDANOM 08.30, 11.00 i 18.00 sati. ČETVRTAK: 03. 01. OD 8.30 SATI – RADNIČKA ULICA (sa oba kraja). Župna crkva RADNIM DANOM 07.00 i 18.00 sati. Filijalne crkve: HRASTELNICA nedjeljom u 09.30 sati. PALANJEK nedjeljom u 10.00 sati. TIŠINA ERDETSKA nedjeljom u 11.00 sati. PETAK: 04. 01. OD 8.30 SATI – GALDOVAČKA OD POČETKA DO SKRETANJA U HERCEGOVAČKU (sa oba kraja). ISPOVIJED svaki dan prije i za vrijeme mise. POBOŽNOSTI: KLANJANJE: PRVI PETAK prije večernje mise. KRUNICA: svaki dan prije večernje mise. SUBOTA: 05. 0I. od 8.30 SATI - GALDOVAČKA od Hercegovačke do kraja ulice (sa oba kraja). DOČEKAJTE SPREMNI SVOJE SVEĆENIKE, ZA BLAGOSLOV PRIPREMITE SVETU VODU, KRIŽ, SVIJEĆU I BIBLIJU. NASTOJTE DA CIJELA OBITELJ BUDE NA OKUPU KAKO BI TO UISTINU BIO BLAGOSLOV OBITELJI! Utorkom pobožnost sv. Antunu Padovanskom. 17 18 KRŠTENI-VJENČANI-UMRLI RASPORED ŽUPNE KATEHEZE: 3. razredi: petak 09h ili 15h 4. razredi: srijeda 10h ili 16h KRŠTENI 5. razredi: srijeda 10h ili 16h 6. razredi: srijeda 09h ili 15h 7. razredi: utorak 10h ili 16h U razdoblju od 01. siječnja do 23. prosinca 2012. ukupno je 60 krštenih. 8. razredi: srijeda 19.30h Hrastelnica: sva djeca subotom u 10.00 sati. Palanjek: sva djeca subotom u 10.00 sati. Tišina Erdedska: sva djeca subotom u 11.00 sati. ŽUPNE ZAJEDNICE: ŽUPNI ZBOR:petkom iza večernje mise. MOLITVENA ZAJEDNICA: četvrtkom iza večernje mise. VJENČANI U razdoblju od 01. siječnja do 23. prosinca 2012. ukupno je 20 vjenčanih. UMRLI U razdoblju od 01. siječnja do 23. prosinca 2012. ukupno je 60 umrlih. OBITELJSKA ZAJEDNICA prema dogovoru. MISIJSKA ZAJEDNICA: prema dogovoru. MINISTRANTI: subotom u 17.00 sati. FRAMA: subotom u 16.30 sati. FRANJEVAČKI SVJETOVNI RED druga nedjelja u mjesecu u 16.00. sati. Zahvalni dragome Bogu na svakom novom-darovanom životu neka štiti i čuva sve naše mladence na njihovome životnome putu a naše drage i mile pokojne neka primi u svoje Kraljevstvo ljubavi i mira. KRIZMA I PRVA PRIČEST Ove pastoralne godine naša župa ima 31 kandidata koji se pripremaju za primanje sakrament Krizme i 34 kandidata za sakrament Prve Pričesti. Primanje sakramenta Krizme svečano ćemo proslaviti na blagdan Duhova 19. svibnja 2013. a Prve Pričesti 12. svibnja 2013. godine. Ovogodišnje kandidate preporučamo i u Vaše molitve da ih na njihovome životnom putu uvijek prati snaga i blagoslov Duha Svetoga. 19 20 Zahvali srcem prepunim Zahvaljujemo se svim našim župljanima na sudjelovanju i pomoći prilikom organizacije SHKM 2012. Bio je to veliki i povijesni događaj za sve nas a zahvaljujući vašoj dobroti, otvorenosti, spremnosti i razumijevanju - svi mladi koji su boravili u našoj župi ponijeli su uistinu pozitivna i lijepa iskustva. Iskreno se ispričavamo zbog pojedinačnih propusta koji su se, uz sav naš trud, napor i najbolju volju ipak, nenamjerno i slučajno, dogodili prilikom smještanja mladih po pojedinim obiteljima. Zahvaljujući svim našim obiteljima, na poseban način zahvaljujemo se našim mladim volonterima i redarima koji su se u velikom broju odazvali, uključili u sam susret i uložili veliki trud oko njegove realizacije. Neka vas sve dobri naš Bog blagoslovi. Zahvaljujemo se i svim onim župljanima i obiteljima koje, unatoč ovoj teškoj ekonomskoj krizi, redovito doprinose svojim obiteljskim darom za potrebe svoje župe, crkve i svećenika koji od tog dara žive i vrše svoje poslanje. Taj dar je jednogodišnji novčani prilog od 200,oo kn po obitelji. Zahvalni i uzdajući se i dalje u vašu dobrotu neka vam dobri naš Bog uzvrati stostruko a molimo i sve ostale naše župljane da se, u skladu sa mogućnostima i osjećajem pripadnosti ovoj župi, uključe i pomognu. 21 Zahvali srcem prepunim Bor je simbol života—u Božiću ono je simbol Vječnog Života—Isusa Krista. Zahvaljujemo se i obiteljima Jakopović i Ivoš koji su ove godine darovali borove za naše crkve u Galdovu, Hrastelnici i Tišini Erdetskoj te svima onima koji su se uključili i pomogli oko njihovog postavljanja, kićenja i pravljenja jaslica. Neka vas sve dobri naš Bog uvijek štiti i prati kroz život. 22 MOLITVA ZA OBITELJ Bože ljubavi i dobrote, Tebi povjeravamo svoju obitelj I sve obitelji naše biskupije, Domovine i cijeloga svijeta. Oslobodi nas sebičnosti I daruj snagu svoga Duha Da spoznamo i promičemo Svetost braka i obitelji. Učini da i danas sjaji ono Što si stvorio na svoju sliku i priliku I posvetio vezom Krista i Crkve. Blagoslovi zajedništvo supruga I daj im milost da velikodušno Prihvaćaju dar života. Zahvali srcem prepunim Zahvali Ocu Svetomu Zahvali jer ti je dao Isusa Sina svog... Vjerni svome svetom pozivu Neka te slave i u dobru i u zlu. Prosvjetljuj djecu i mlade: Ispuni im srca životnom radošću I snagom istinske ljubavi. Sve nas blagoslivljaj Zajedništvom u svetoj Crkvi Da se u svakoj našoj obitelji, Toj pravoj kućnoj Crkvi, Živi i naviještaju divna djela spasenja. Po Kristu Gospodinu našem. Amen. 23 24 RASPORED SV. MISA RASPORED SV. MISA BOŽIĆ NOVA GODINA Svete mise su:  u Galdovu u 11.00h i 18.00h (nema jutarnje svete mise u 08.30h); Svete mise su:  u Galdovu u 11.00h i 18.00h (nema jutarnje svete mise u 08.30h);  u Hrastelnici u 09.30h;  u Palanjeku u 10.00h;  u Hrastelnici u 09.30h;  u Tišini u 11.00h.  u Palanjeku u 10.00h;  u Tišini u 11.00h.  BOGOJAVLJANJE—TRI KRALJA SVETI STJEPAN Svete mise su: Svete mise su:  u Galdovu u 08.30, 11.00h i 18.00h; u Galdovu u 8.30h, 11.00h i 18.00h;  u Hrastelnici u 09.30h; u Hrastelnici u 9.30h;  u Palanjeku u 11.00h; u Palanjeku u 10.00  u Tišini u 10.00h. u Tišini u 11.00h. Uoči blagdana Sv. Tri kralja — u subotu 05.01.2013. – nakon večernje svete mise biti će blagoslov vode. Blagoslov vode na filijalama je na sam blagdan. Na taj dan započinjemo godišnji blagoslov obitelji u Palanjku. SVETKOVINA SV. OBITELJI Svete mise su:  u Galdovu u 08.30,11.00h i 18.00h (nakon mise koncert i druženje obitelji u župnoj dvorani);  u Hrastelnici u 09.30h;  u Palanjeku u 10.00h;  u Tišini u 11.00h. FILIJALA S I S A K Sponzor izdanja Svete mise za 2013. godinu upisujemo u župnome uredu. List župe sv. Josipa Radnika Sisak - Galdovo, godina 8, broj 2, prosinac2012. Glavni i odgovorni urednik: fra Nikola Jureta, župnik Urednik lista: fra Matija Antun Mandić, župni vikar Suradnici: Kristina Sertić Pelc, Ivan Glavinić, Ivana Mitar. Adresa: Velebitska 14, 44000 Sisak, tel: 742-725, e-mail: sv.josip.radnik@sk.t-com.hr Naklada: 500 primjeraka