Poštovani, Pred nama je dio sezone kada se intenzivira povrtlarska proizvodnja na hrvatskom jugu. Oduvijek su Dalmacija i Istra predstavljali pojam za proizvodnju povrća, kako u Republici Hrvatskoj, tako i u široj regiji. To se nadasve odnosi na proizvodnju ranih, kao i prezimljavajućih kultura kao što su kupusnjače, korjenašice i lukovi. Pogodna klima, plodno tlo i prije svega marljive, težačke ruke naših ljudi već stoljećima proizvodnjom povrća prehranjuju svoje obitelji. Pred vratima smo Europske unije i unatoč tome što svaki građanin Hrvatske ima o tome vlastito mišljenje (koliko u Hrvatskoj ima Hrvata toliko u njoj ima političara i nogometnih trenera), jedno od djelatnosti koje će morati pretrpjeti najveće promjene svakako je poljoprivredna proizvodnja. I do sada je hrvatska proizvodnja trpjela nelojalnu konkurenciju u vidu jeftine uvozne robe upitne kvalitete. Ulaskom u društvo zemalja Europske unije zahtjevi za kvalitetom još će porasti i na tržištu će opstati samo proizvođači koji će moći odgovoriti tim zahtjevima. Imajući to u vidu, drugi smo broj našeg časopisa pretežno posvetili upravo proizvodnji povrća u toj hrvatskoj regiji. U ovom broju predstavili smo vam naše nove kupuse i mrkve za prezimljavajuću proizvodnju, podsjetili smo vas na izbor najprodavanijih hibrida cvjetača u proteklih 5-10 godina, te o njihovim karakteristikama. Puno pažnje posvetili smo i nastojanju da vam približimo i pojasnimo proces nastanka hibrida, smjerove selekcije kao i prednosti hibridizacije. Jednako tako, nastojali smo objasniti karakteristike normalnog, precizno kalibriranog, naklijanog i svih ostalih kategorija sjemena koje Bejo ima u svojoj ponudi, a sve s ciljem da proizvodnju povrća podignemo još jednu stepenicu više. Jer svaka proizvodnja počinje sa sjemenom ... Razgovarali smo s našim najvećim proizvođačem rane mrkve, posjetili smo i predstavili vam naše susjede Bejo Italiju i još puno, puno toga ... Vjerujem i nadam se da će vam i ovaj broj našeg časopisa biti ugodno i korisno društvo u raznim prigodama. Bilo u trenucima predaha od posla u hladu nekog stabla, u raspravama s ostalim proizvođačima nakon nedjeljne mise ili uz hladnu bevandu u dugim ljetnim večerima ... U svakom vam slučaju želim uspješnu i blagoslovljenu proizvodnju. Denis Novak, mr.sci.agr. Direktor Bejo zaden d.o.o. Bejo Zaden d.o.o. Soblinečka 14 a Soblinec 10360 Sesvete Tel: +385 (1) 6150 155 +385 (1) 6150 156 +385 (1) 6110 368 Fax: +385 (1) 6150 157 E-mail: info@bejo.hr www.bejo.hr SADRŽAJ: BESTSELLERI – CVJETAČA 3 INTERVJU S FARMEROM – MARKO SRŠEN 4 HIT HIBRIDI – CYCLONE, EXPECT I SIRCON 6 INTERVJU S KOLEGOM – THIEMO BUISMAN 10 BEJO PROIZVODI – RAZLIČITI OBLICI BEJO SJEMENA 12 PREDSTAVLJAMO – PREZIMLJAVAJUĆE MRKVE 13 BEJO U SVIJETU – BEJO ITALIJA 14 AKTUALNO – PROIZVODNJA HIBRIDNOG SJEMENA 16 NOVOSTI I OBJAVE 19 HUMOR 20 U ovom broju predstavljamo Vam naše odlične hibride cvjetača, namijenjenih za kasno ljetni, jesenski i zimski uzgoj. JEREZ F1 80 dana vegetacije izvrsno samopokrivanje dobro podnosi visoke temperature otporan na rižavost i dlakavost cvata za ljetni i rano jesenski uzgoj PAMPLONA F1 82 dana vegetacije umjereno otporna na Xanthomonas !!! za kasno ljetnu i jesensku proizvodnju cvat je kompaktan, izrazito bijele boje odlično samopokrivanje u prodaji od 01.07.2013. FARGO F1 85 dana vegetacije vrlo prinosni hibrid manje zahtjevan u uzgoju najbolje samopokrivanje za kasno ljetnu i jesensku proizvodnju , ARANO F1 91 dan vegetacije težak bijeli cvat, kupolastog oblika manje osjetljiv na bolesti lista i cvata za jesensku proizvodnju MERIDOT F1 115 dana vegetacije stabilnih prinosa i kvalitete moguće kraće skladištenje za prve zimske berbe DAYDREAM F1 170 dana vegetacije odlično samopokrivanje vrhunska kvaliteta i stabilni prinosi za berbu u drugoj polovici zime Predstavljamo Marka Sršena iz mjesta Blace u dolini Neretve, najvećeg individualnog proizvođača rane mrkve u Hrvatskoj. Kolikom površinom raspolažete danas i u kakvom je ona statusu? Danas je površina pod mrkvom oko 40 ha, većinom zemljište u zakupu. Prije 7 godina istekla je desetogodišnja koncesija, nakon čega se promijenila zakonska regulativa kojom je zapravo otežan zakup većih parcela. Sad bi davanje zamlje u zakup trebala preuzeti Agencija za plaćanje u poljoprivredi, što je kao ideja dobro. Treba vidjeti kako će to ići u praksi. Prosječna veličina parcela u zakupu je 2-4 ha, osim jedne veličine 10 ha u sklopu koje se nalazi i objekt za obradu mrkve nakon vađenja. Proizvodite isključivo ranu mrkvu, hibrid Napoli. Zašto? Marko je rođen u Varaždinu, a odrastao u Pločama. Oženjen je i otac je dvoje djece. Hobi su mu motori, kao i sve aktivnosti vezane uz more. Uzgojem mrkve bavi se desetak godina. Svoja iskustva i razmišljanja podijelio je s nama. Kad ste počeli s proizvodnjom povrća? U drugoj polovici devedesetih, radilo se više povrtnih vrsta, s naglaskom na lubenicu i kupusnjače. 2000/2001 počinje i proizvodnja mrkve, tada još na manje od jednog hektara, svake slijedeće sezone po neki hektar više. Prepoznavši ranu mrkvu kao perspektivan izbor, proizvodnju sam ubrzo koncentrirao u tom smjeru, neprestano ulagajući u znanje, mehanizaciju, opremu, općenito sve aktivnosti potrebne da se ovakav vid povrtne proizvodnje uzdigne na maksimalnu razinu kvalitete. Tehniku rane sjetve uz korištenje plastične folije prvi sam put vidio u Italiji gdje se za takav uzgoj koristi hibrid Napoli. Tako sam i ja krenuo s Napoli, u međuvremenu isprobao više različitih hibrida, ali nijedan mu se kvalitetom ni prinosom u ovakvom tipu proizvodnje nije približio. Prvi motiv za proizvodnju rane mrkve je tržište, odnosno plasman robe u doba godine kad je potražnja bitno veća od ponude. Drugi razlog je strojno vađenje – tla u dolini Neretve su relativno teže strukture, što bitno otežava vađenje tijekom jeseni i zime, kad je tlo teško i zasićeno vodom. Jeste li posjećivali proizvođače mrkve u inozemstvu? Bejo me nekoliko puta vodio na velike farme u Francusku, Italiju i Nizozemsku. Te posjete su mi koristile jer sam osuvremenio svoju tehnologiju i načine proizvodnje mrkve te stekao korisna iskustva koja primjenjujem u današnjoj proizvodnji. Koliko je plodored? moguće poštivati Zbog teškoća sa zakupom, plodored je – i vremenski i prostorni – praktički neizvediv. Zato zemlju nastojim barem odmoriti, odnosno nakon berbe mrkve ne proizvodim drugu kulturu u toj sezoni, premda bi vremenski to bilo moguće, primjerice uzgoj jesensko-zimskih kupusnjača. Drugi je razlog što u tom slučaju ne bih mogao kvalitetno pripremiti zemlju za slijedeću sjetvu mrkve. Za proizvesti najraniju moguću mrkvu na tržištu, rokovi sjetve i agrotehnika se vjerojatno razlikuju od uobičajenih? Sjetva rane mrkve u Neretvi inače počinje od kraja siječnja, uz obvezno pokrivanje lutrasilom (agrilom). Prelaskom na perforiranu plastičnu foliju koja akumulira više topline za nicanje i razvoj, rokove sjetve smo pomicali još ranije, tako da sada sjetvu obavljamo već od sredine studenog. Međutim, plastična folija nosi i određene probleme – za njeno nagrtanje troši se nešto više prostora u usporedbi s agrilom, oborinske vode se ne slijevaju po cijeloj površini, u direktnom kontaktu s izniklim biljkama može doći do većih oštećenja. Ovakva tehnika traži stalno usavršavanje koje mora ići postupno, jer samo praktično iskustvo može ukazati na prednosti i nedostatke. Sklop je 1,2-1,3 milijuna/ha da se mrkvi osigura tržišna veličina u što kraćem vegetacijskom periodu. Prinos kod ovakvog sklopa je naravno manji od prosjeka za ranu mrkvu, ali se to kompenzira kroz cijenu u vrijeme vađenja. Sjetva se obavlja traktorskom pneumatskom sijačicom u tri dvoreda na gredici. Usporedno se postavljaju trake za navodnjavanje, apliciraju potrebna sredstva za zaštitu te polaže folija za prekrivanje mrkve. Ovisno o klimatskim prilikama i razvojnom stadiju mrkve, folija se otkriva oko polovine ožujka. Vrijeme otkrivanja folije vrlo je osjetljiva odluka. U pravilu je prekasno otkrivanje rizičnije od preranog iz razloga što se biljka, ako je predugo u „udobnim“ uvjetima pod folijom ulijeni tako da njen korijen ne doseže željenu veličinu. Nakon otkrivanja folije slijede standardne mjere prihrane i zaštite. U koje vrijeme i kojom tehnikom vadite mrkvu? Vadjenje u prosjeku kreće početkom svibnja, a nastojimo ga zaključiti do kraja lipnja, što ponajviše ovisi o vlažnosti tla u to doba. Berba je isključivo strojna, na osnovi zahvaćanja lisne mase. Roba iz kombajna ide u velike plastične boksove koji se onda dopremaju na obradu. Koji su postupci obrade mrkve nakon vađenja? Mlada mrkva je lako lomljiva, stoga se s njom postupa oprezno. Obzirom da mrkvu sijemo u različita tla, često se na njoj nađe i dosta zemlje. Zato se prvo obavlja predpranje kojim se relativno brzo odstrani veći dio zemlje. Slijedi fino pranje i poliranje pomoću četki, zatim kalibracija i odvajanje neuvjetne robe. Kako pakirate i kome plasirate robu? Mrkvu pakiramo u vrećice od 5 i 10 kg, a na zahtjev i 1 kg. Roba se plasira uglavnom za Konzum, a manji dio se i izvozi, uglavnom u Bosnu i Hercegovinu. Koju kalibražu koristite? sjemena Obavezno najveća kalibraža 2.2-2.4 mm, jer ima veću energiju klijanja, što je za ovakve ekstremne rokove i uvjete sjetve izuzetno važno. Kako vidite tržište predstojećim godinama? U vrijeme vađenja temperature su često već ljetnih vrijednosti. Mnogim mrkvarima upravo visoka temperatura zraka i tla, time i same mrkve uzokuje velike probleme neposredno nakon vadjenja. Kako Vi rješavate ovaj problem? Mrkvu nakon pranja treba što prije ohladiti, da se izbjegne brzo kvarenje tijekom transporta i čuvanja do konzumacije. Zato smo uveli rashladni sustav „hydrocooler“. Velikim protokom vode ohlađene na oko 1°C temperaturu mrkve spuštamo na 4-5°C koja odmah zatim ide u hladnjaču. Ovaj način obrade iziskuje puno energije, ali se njime osigurava čuvanje i do pedesetak dana bez problema sa varenjem. u Mislim da smo premali za značajniji izvozni iskorak, osim djelomično prema susjednim državama. Uputnije je razmišljati o smanjenju uvoza robe koje nemamo u dostatnim količinama. Cijenu uvozne robe u najmanju ruku opterećuje trošak transporta koji je danas značajna stavka. Naravno, količinu treba pratiti i kvaliteta proizvedene robe. Je li radna problem? snaga danas Nije, uvođenje vaučera omogućilo je angažiranje radne snage prema potrebama. Upravo ovakav karakter posla traži povremeno intenzivni, ali vremenski kratki angažman radne snage, nakon čega slijedi višednevna stanka, zatim opet angažman. Vaučeri su to bitno pojednostavnili. Pored proizvodnje mrkve, odnedavno se bavite i otkupom mandarine. Iz vlastite proizvodnje lani smo imali 200 tona, zajedno s otkupom prošle je sezone realizirano oko 2 600 tona, isključivo kroz izvoz. Pri kraju je izgradnja novog otkupnog centra, u sklopu kojeg u skoroj budućnosti planiramo urediti i novi pogon za obradu mrkve. U ovom broju predstavljamo Vam nove hit hibride kupusa skladištara, Expect F1 i Sircon F1 Uzgoj kupusa istinski je specijalitet Beja. U dvadesetak godina prisustva Beja u Hrvatskoj deseci hibrida kupusa različitih dana vegetacije, boja, oblika i namjena zauzimali su većinom vodeće pozicije u svojim segmentima. Jedan od njih je i velika skupina kasnih kupusa, tzv. skladištara. Tu spadaju hibridi duge vegetacije, u širem rasponu od stotinjak do sto četrdeset, pa i više dana vegetacije. Primarna namjena je skladištenje nakon berbe. Stoga su takvi hibridi u pravilu vrlo zbijene unutarnje strukture, kompaktni, otporni na pucanje i skladišne bolesti. U kontinentalnom području naše zemlje ti se kupusi beru uglavnom tijekom listopada i dijela studenog, svakako prije jačih kasno jesenskih mrazeva. U priobalju, medjutim, klimatski uvjeti omogućuju prezimljavanje takvih kupusa. Oni se dakle prirodno „skladište“ na samom polju. Bejo u svom asortimanu za ovu namjenu ima već dobro poznate hibride zimskih kupusa za skladištenje: Paradox, Saratogu i Counter. Premda je riječ o standardnim hibridima neupitne kvalitete, selekcijom se kontinuirano nastoji pronaći nove, poboljšane varijante. Selekcija danas uglavnom ide u pravcu većeg stupnja otpornosti na bolesti kupusa. Na tom tragu Bejo je nedavno na tržište uveo tri nova hibrida glavatog kupusa za dugo skladištenje: Cyclone F1, Expect F1 i Sircon F1. Ovi skladištari izvrsne su kvalitete, odlikuju se odličnim zdravstvenim stanjem i glavicama čvrste unutrašnje strukture. Daju visoke prinose i iznimno su duge održivosti u polju. Osim toga, iznimno su ujednačeni, lako se beru i dobro čuvaju, a preporučamo sklop od 30-35.000 biljaka na hektar. Svi su hibridi prošli višegodišnja usporedna testiranja na više pokusnih polja u različitim uvjetima tla i klime. Rezultati su bez iznimke naveli na zaključak da Bejo u skupini kasnih kupusa ima nove adute na tržištu. Cyclone F1 Cyclone je kupus okruglih, vrlo zbijenih glava koje teže 3-4 kg. Raste na povišenoj stabljici, što umanjuje pojavu truleži donjih listova. Potpuno je otporan na Fusarium te tolerantan na trips. Listovi su prekriveni voštanom prevlakom. Može dugo stajati u polju, te je odličan kao najraniji prezimljavajući kupus u Dalmaciji.Vegetacija je 100 dana. Expect F1 Expect se odlikuje kratkim kocenom, zelenom bojom lišća i dugom sposobnošću skladištenja. Ovaj je kupus visoko prinosan, okruglih, kompaktnih glavica srednje veličine i prosječne težine 3-5 kg. Ima određenu otpornost na Xanthomonas i Alternariu, te je visoko otporan na Fusarium i trips. Vrlo je dobre prilagodljivosti različitim uvjetima klime i tla, Zadržava lijepu zelenu boju i dugo nakon skladištenja, a namijenjen je za svježu potrošnju i dugotrajno čuvanje. Vegetacija je 141 dan. Sircon F1 Sircon je hibrid nešto dulje vegetacije i sivo zelene boje lista. Glavice su okrugle, krupne i vrlo teške (4-5 kg), te zbijene unutarnje strukture. Iznimno je zdrav, visoke otpornosti na Fusarium, te srednje otpornosti na gljivične i bakterijske bolesti i trips. Dugo može stajati u polju i iznimno dugo se skladišti. Vegetacija je 145 dana. UVJETI UZGOJA Kupus najbolje uspijeva u prohladnom i vlažnom podneblju. Optimalna temperatura za rast je 15-18˚C i na toj temperaturi sjeme klija i niče za 3-4 dana. Prema svjetlosti ima umjerene zahtjeve, ali ne podnosi jako zasjenjivanje, naročito u fazi presađivanja te savijanja listova i porasta glavice. S obzirom na klimatske uvjete kupus se kod nas obavezno navodnjava. Najbolje uspijeva na dubokim, plodnim i strukturnim tlima slabo kisele do neutralne reakcije (pH 6.0-7.0). Kupus treba obavezno uzgajati u plodoredu jer dosta propada od bolesti i štetnika. Na istu površinu treba bi doći tek nakon 3 godine. Dobri predusjevi za kupus su lucerna, rajčica, krumpir, grašak, ječam, pšenica i dr., a kupus je dobar predusjev za većinu povrćarskih kultura jer ostavlja zemlju nezakorovljenu i rahlu. Kupus iz tla iznosi velike količine hraniva i odlikuje se naročito velikim zahtjevima prema dušiku i kaliju. Unošenje dušika jako povećava prinos, ali je pri tome potrebna pripaziti na međusobni odnos N:P:K. Ako se preobilno gnoji dušikom (P i K u manjku), glavica ostaje rastresita, meka i šuplja. S povećanjem kalijskih gnojiva povećava se čvrstoća glavice, a nedovoljna količina K u odnosu na N izaziva neugodan miris prilikom kuhanja takvog kupusa. Preporučena količina gnojiva: N - 180 - 200 kg / ha prije sadnje + 30-60 kg / ha tijekom vegetacije, P - 100 - 125 kg P2O5/ha i K - 200 - 240 kg K2O/ha. Sjetva, sadnja i njega nasada Svake godine potrebno je koristiti novo polje mrvičaste strukture i ne preteško. Prethodna kultura nikako ne smije biti šećerna ili stočna repa, cikla, špinat ini neka zeljasta kultura. Kupus se gotovo isključivo uzgaja iz presadnica. Gustoća presađivanja ovisi od sorte, plodnosti i vlažnosti tla. Na manjim obiteljskim gospodarstvima pri ručnom okopavanju za rane sorte razmak između redova je 40 cm, za srednje rane 50 cm, a za kasne 70 cm. Razmak u redu može biti od 30-80 cm, ovisno o krupnoći sorte. Najčešći sklop u uzgoju kupusa na otvorenom je 40.000-50.000 po hektaru, a za berbu u kasnoj jesenskoj proizvodnji preporuča s sklop od 30.000-35.000 po hektaru. Kupus se obavezno mora navodnjavati 6-10 puta tijekom vegetacije, a naročito u vrijeme zavijanja glavice. Prihranjuje se 2-3 puta. Berba i prinos Kupus se bere tako da se glavice režu iznad prve etaže donjeg lišća. Rani kupus bere se 2-3 puta, a kasni se obavezno mora ubrati prije jakih mrazeva i temperature od -5˚C. Berba je ručna, a na većim gospodarstvima može se olakšati posebnim transporterima. Prinos ranih sorata, odnosno hibrida, je od 30-40 t/ha, srednje ranih oko 60 t/ha, a kasnih i hibrida namjenjenih za industrijsku preradu više od 80 t/ha. Prinosi kupusa u mediteranskom području više ovise o klimatskim uvjetima. U Vranskom polju i dolini Neretve postignuto je 30 do 50 t/ha. SKLADIŠTENJE Kupus se može skladištiti pri temperaturi od 0 do 1°C i pri relativnoj vlazi zraka 95%. Za dobru kvalitetu glavica u skladištenju potrebno je održavati dobro zdravstveno stanje u polju, osigurati adekvatnu prehranu svim elementima i nesmetani rast tokom vegetacije, pažljivo rukovati tijekom berbe te održavati optimalnu temperaturu i vlagu u uvjetima skladištenja. HRANIDBENA I ZDRAVSTVENA VRIJEDNOST KUPUSA Stara poslovica kaže da tko drži do zdravlja jede kupus. Svoju popularnost kupus duguje tome što spada u jeftinije namirnice, s niskom kalorijskom vrijednošću, ali i zbog izuzetnih ljekovitih svojstava. Nutricionisti savjetuju da svinjsko meso treba jesti uz kupus kao prilog, jer ova biljka apsorbira masti i olakšava probavu. Iako se odavno udomaćio u prehranu Hrvata, kupus se u novije doba jede sve manje, a da pritom ljudi uopće nisu svjesni koliko je zdrav, niskokaloričan i ljekovit. Kako kupus sadrži puno vitamina C, koji propada na visokim temperaturama, najbolje ga je jesti sirovog. Sve vrste – bijeli, zeleni i crveni preporučuju se u prehrani. U svim vrstama kupusa ima puno kalcija, kalija, željeza, bakra, cinka, magnezija, korisnih sumpornih spojeva, karotena, vitamina E, K i B skupine, a u kiselom kupusu se nalazi i manje poznat i rijedak vitamin U. Zbog velike količine kalija kupus se u terapeutske svrhe najčešće koristi za izlučivanje suvišne tekućine iz organizma, dakle za liječenje bolesti uzrokovanih poremećajima u izmjeni tvari, poput gihta i reume. Kupus je izrazito pogodan za redukcijske dijete, jer sadrži samo 40 kcal na 400 g. Jednako je dobar i svježi i kiseli, dok je kuhani, kao i u slučaju drugih namirnica, siromašniji nutrijentima koji se uništavaju na visokim temperaturama. Odličan je u gotovo svim slučajevima nedostatka vitamina i minerala, te kod osjetljivosti sluznice probavnog trakta, posebice želuca i dvanaestnika. Sprečava i liječi zatvor (konstipaciju), te djeluje kao antiseptik. Zbog svih navedenih svojstava treba ga znatno više uključiti u svakodnevnu prehranu. Kupusom se, također, u organizam unose elementi za održavanje biološke ravnoteže organizma i za obranu organizma od raznih bolesti. Bogat je celulozom koja poboljšava probavu, djeluje povoljno na zacjeljivanje rana te preventivno pomaže kod prehlade i kašlja. U antičkom Rimu su kupus smatrali univerzalnim lijekom. Divlji kupus su za hranu upotrebljavali još prastanovnici europskog obalnog područja u pretpovijesno doba, a stari Slaveni otkrili su postupak kiseljenja koji se održao sve do naših dana. RECEPT: LAZANJE S KUPUSOM SASTOJCI: • 150 g tjestenine za lazanje • 1 glavica luka • 1,5 kg kupusa • 200 g svježeg krem sira • 1 jaje • 30 g maslaca • 20 g glatkog brašna • 100 ml mlijeka • 150 ml vrhnja za kuhanje • ¼ žličice muškatnog oraščića • ulje • sol i papar PRIPREMA: U veliku tavu na ugrijano ulje dodamo sjeckani luk, posolimo ga i pržimo dok malo ne požuti. Zatim dodamo tanko nariban kupus i začinimo ga solju i paprom. Potom ulijemo malo vode i na srednje jakoj vatri pirjamo povremeno miješajući dok ne omekša. U zasebnoj tavi rastopimo maslac, dodamo brašno, te ga miješajući pjenjačom pržimo dok ne počne dobivati boju. Zatim, stalno miješajući pjenjačom, ulijemo mlijeko, vrhnje za kuhanje i pazimo da ne ostanu grudice. Na kraju bešamel umak začinimo solju i muškatnim oraščićem i ugasimo vatru. U zdjeli umutimo jaja, dodamo svježi krem sir i sve zajedno izmiješamo u jednoličnu smjesu. Nakon par minuta, kada se bešamel malo ohladio, u njega ulijemo pripremljenu smjesu i sve zajedno izmiješamo. Na dno prikladne vatrostalne posude stavimo malo bešamela, na njega stavimo jedan sloj tjestenine za lazanje i ponovo još malo bešamela. Zatim rasporedimo pirjani kupus, prekrijemo ga slojem tjestenine za lazanje, prelijemo bešamelom i sve to ponovimo još jednom kako bi dobili dva sloja. Zadnji sloj prelijemo preostalim bešamelom i sve zajedno stavimo peći u pećnicu zagrijanu na 200°C, po prilici 20 minuta i poslužimo toplo. Thiemo Buisman, Area manager za jugoistočnu Europu boravio je u Hrvatskoj od 2. do 5. travnja. Glavni razlog njegovog dolaska bio je Sales meeting, odnosno sastanak na kojem se sastaje cijeli hrvatski Bejo tim sa Area managerom i na kojem se raspravlja o aktualnim rezultatima prodaje. U sklopu ovog posjeta, Thiemo je posjetio i naše dealere u Sloveniji i BiH, a odveli smo ga i na izložbu zmija. Zamolili smo ga da nam odgovori na nekoliko pitanja o sebi i svom poslu, kako bi Vam ga mogli predstaviti. Thiemo, možeš li nam za početak reći nešto o sebi i svom obrazovanju? Rođen sam na istoku Nizozemske, u gradu Armhem. Kad sam napunio godinu dana, s roditeljima sam preselio u manji grad u blizini, Huissen. Tamo sam živio do svoje dvadesete i pohađao srednju školu u Armhemu. Nakon toga sam odlučio preseliti u Den Haag, gdje sam studirao industrijski dizajn. Međutim, nakon dvije godine shvatio sam da se ne želim baviti time i odustao od studija. Agronomija mi je zvučala zanimljivo, međutim nisam imao nikakvog iskustva u tom području, pa sam se zaposlio na jednoj manjoj organskoj farmi i nakon dvije godine rada shvatio da se želim baviti poljoprivredom. U početku sam htio osnovati vlastitu farmu, no odustao sam od toga i upisao Agronomski fakultet. Studij je bio vrlo zanimljiv s mnogo mogućnosti, a profesori su bili vrlo pristupačni. Odlučio sam otići na 5 mjeseci na Kubu na praktično usavršavanje. Tamo sam radio u Istraživačkom centru za pašnjake i šume. Radio sam na projektu koji je proučavao razlike između uzgoja monokulture te paralelnog uzgoja različitih kultura, npr. u jednom polju imate stabla manga i banana, ispod kojih rastu paprike a ovce se pasu između svega toga. Istraživanjem smo zapravo htjeli dokazati da je prihod kod paralelnog uzgoja veći nego kod monokulture. Drugi cilj istraživanja bio je otkriti jesu li privatne farme isplativije nego kooperacija. Pokazalo se da su privatne farme ipak bolje, jer se farmeri više brinu nego različiti kooperanti, koji su često bili neučinkoviti. Po povratku s Kube otišao sam u Kopenhagen u Danskoj, gdje sam studirao ekološku poljoprivredu. Osobitu pažnju posvetio sam primjeni GPS sustava u poljoprivredi. Većinu vremena radio sam u manjim grupama jer je takav način učenja kod njih uobičajen. Njihov je fakultet, kao i cijela poljoprivreda, vrlo napredan, tako da sam imao prilike vidjeti vrlo zanimljive pristupe i načine rada u poljoprivredi. Nakon Danske vratio sam se u Armhem. Kako si se zaposlio u Beju? Bilo je teško pronaći posao nakon što sam diplomirao, pa sam otvorio organski restoran te kupio nekoliko kuća zajedno s bratom, koje iznajmljujemo studentima. No nedostajala mi je poljoprivreda i rad s ljudima, pa sam se prijavio za posao u Enzi zaden. Nakon što su oni odbili moju molbu, prijavio sam se u Bejo zaden, gdje je Siem Beers moj životopis smatrao pomalo neobičnim, zbog velike raznolikosti, ali je iz njega iščitao da osim ljubavi za poljoprivredom imam i smisao za posao, i odlučio mi je dati priliku i zaposliti me. Kad sam dobio posao, prodao sam restoran i posvetio se Beju. I tako sad već pet godina radim za Bejo i vrlo sam zadovoljan svojim poslom. Kada si i kako postao Area manager? Area manager sam od listopada 2010., a prije toga bio sam internacionalni predstavnik. Siem Beers je bio moj šef, no on je odlučio napustiti Bejo i nakon toga je bio raspisan natječaj za novog Area managera, međutim četiri mjeseca ga nismo mogli pronaći i tada su meni predložili tu poziciju. Kao Area manager, odgovoran sam za prodaju u petnaest europskih zemalja, od kojih je najveća i najsjevernija Poljska, zatim slijede Češka, Slovačka, Mađarska, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Makedonija, Grčka, Cipar, Bugarska, Rumunjska, Kosovo i Albanija. Nico Kikkert , drugi Area manager istočne Europe i ja zajedno odgovaramo za prodaju u cijeloj regiji, što uključuje Rusiju, Ukrajinu, Bjelorusiju te zemlje Baltika. Ono što mi se sviđa kod istočne Europe je što ima puno prostora za napredak i proširenje posla. Želim oko sebe stvoriti što jači tim, u kojem će se ljudi osjećati odgovornim za svoj posao i pronaći zajednička rješenja za cjelokupnu regiju. Što najviše voliš kod svog posla? Ono što mi se najviše sviđa je izazov. Izazov da se stvari učine boljima, jednostavnijima, da se tvrtkama koje prodaju naše sjeme daju smjernice za poboljšanje njihovog poslovanja te da poljoprivrednici budu zadovoljniji. Vrlo su mi drage rasprave poput našeg Sales meetinga, gdje cijeli tim daje svoja mišljenja i pokazuje svoje stavove, i gdje zajedničkim snagama pokušavamo stvoriti bolje uvjete za sve i pronaći rješenja za različite probleme. Ne volim raditi individualno, puno mi je draže raditi s manjom grupom ljudi. Također, volim što je posao dinamičan i raznolik, pa osim različitog posla u uredu ima i obilazaka polja te putovanja gdje mogu vidjeti različite krajolike, ljude i pristupe poljoprivredi. Zbog prirode svog posla puno putuješ i vidio si mnogo različitih zemalja i kultura. Koja te zemlja najviše impresionirala? Najviše me impresioniraju zemlje koje su najrazličitije od Nizozemske. Što je veća raznolikost, to mi je zanimljivije. Nizozemci često smatraju da nemaju svoju kulturu, zbog mnogih utjecaja drugih kultura, no kada putujem odmah prepoznajem Nizozemce i nizozemske običaje, tako da mogu zaključiti da i mi ipak imamo svoju kulturu. Kako ti se sviđa u Hrvatskoj? Hrvatska je vrlo lijepa i zanimljiva zemlja. U jednoj državi imate različita tla, klimatske uvjeta, brda i doline. Također, more je samo nekoliko sati vožnje od bilo kojeg dijela države. To je ono što mi u Nizozemskoj nemamo, uvijek moramo daleko putovati kako bi uhvatili nekoliko sunčevih zraka. Proputovao sam gotovo cijelu državu i svaki je kraj čaroban na svoj način. Osobito mi se sviđaju otoci i stari gradovi. Hrvatska je turistička zemlja. Dolaziš li i ti na godišnji odmor u Hrvatsku? Prvi put sam bio na ljetovanju u Hrvatskoj sa svojim roditeljima kad mi je bilo 14 godina. Nakon toga sam još nekoliko puta bio s njima, uglavnom u Istri i na Kvarneru. Također, sa svojom ženom i djecom dolazim na ljetovanje u Hrvatsku. Možeš li nam reći još nešto o svom privatnom životu, jesi li oženjen? Prije 8 godina sam upoznao Danïelle. Vjenčali smo se prošle godine. Imamo troje djece; najstarija je kći Reneé (10), zatim Willem (6) i najmlađi, Dirk (3). Živjeli smo u Armhemu, no preselili smo se zapadnije kad sam dobio posao u Beju, jer je putovanje do tvrtke trajalo predugo iz Armhema, 3-4 sata vožnje autom. Sada živimo u Haarlemu u kući u nizu. Imamo dvorište ispred kuće, gdje se djeca mogu bez opasnosti igrati sa svojim brojnim prijateljima, što je puno bolje nego život u stanu. Čime se baviš u slobodno vrijeme? Volim se baviti svime što ima veze s vodom. Volim plivanje, ronjenje, jedrenje... Imam malu barku i koristim svaku priliku za plovodbu. Blizina mora je jedan od razloga zašto volim živjeti na zapadu Nizozemske. I za kraj, imaš li kakvu poruku za naše proizvođače? Nadam se najboljoj mogućoj komunikaciji sa poljoprivrednicima, te da ćemo moći ispuniti njihove potrebe za različitim hibridima i kulturama. RAZLIČITI OBLICI BEJO SJEMENA Bejo proizvodi sjeme širom svijeta (Indija, Novi Zeland, Tasmanija, Argentina, Sjeverna Amerika, Europa…). Svo sjeme odmah nakon žetve dolazi u matičnu kuću u Nizozemsku na doradu i pakiranje. Manje od 50% ukupno pristigle količine sjemena zadovoljava Bejo standarde. Samo najkvalitetnije sjeme ide na daljnu doradu. Bejo u svojoj ponudi uz ˝normal˝ sjeme nudi ˝precision˝,˝primed˝ i ˝pilled˝ sjeme. Sjeme "normal" je potpuno dorađeno izuzev kalibriranja (očišćeno od sjemena korova, inertnih tvari itd.). Sjeme ˝precision˝ je kalibrirano po veličini. Takvo sjeme ima nekoliko prednosti ovisno o kojoj se kulturi radi. Većina proizvođača sije sjeme kupusnjača u kontejnere i na taj način omogućuje iste uvjete za svaku izniknulu biljku. Kada je sjeme različite veličine ono ima i različitu energiju klijanja i nejednako niče pa su ranije izniknule biljčice u prednosti, narasti će prije i zaklanjati svjetlo kasnije niknulim biljkama. Kod ˝precison˝ sjemena nicanje je maksimalno ujednačeno tako da na kraju imamo slučaj da presadnice iste starosti (broj dana od nicanja do sadnje) idu u polje i tamo ujednačeno nastavljaju svoj rast. Sjeme luka se sije od početka ožujka do kraja travnja, kada uvjeti na polju to dozvole. Borba s korovima prije i poslije nicanja jedna je od najvažnijih mjera u proizvodnji luka jer direktno utječe na konačni prinos. Zbog toga je vrlo važno napraviti pravovremene tretmane i pritom paziti na faze razvoja lista luka jer list nije jednako osjetljiv u svim fazama rasta. Prednost ˝precision˝ sjemena luka je u tome što će većina biljaka niknuti u isto vrijeme (uvjet je sjetva na istu dubinu) i na taj način će se kritični period (faza biča) maksimalno skratiti i nećemo dopustiti korovima da porastu i postanu mnogo veći problem. Velika prednost primjene ˝precision˝ sjemena pred sjemenom ˝normal˝ očituje se naročito kod kultura koje se direktno siju u tlo (luk, mrkva, cikla i dr.). Da bi suzbijanje korova bilo učinkovito, primjenu herbicida treba započeti već u najranijem stadiju razvoja kultura (kotiledoni, prvi pravi list). Ukoliko su nicanje i porast kulturnih biljaka neujednačeni herbicidni tretmani nanose velike štete jer najčešće nepovratno oštećuju biljke u ranijim stadijima razvoja, te na takvim površinama dolazi do značajnog prorjeđenja sklopa, a time i lošije konačne kvalitete proizvoda. Kod mrkve je jako bitno ujednačeno nicanje zbog ujednačenog rasta korijena. Prije izniknule biljke će biti snažnije od onih koje kasnije niknu i njihovi korijeni će biti deblji u odnosu na slabije biljke. Mrkvu u ponudi imamo isključivo ˝precision˝ i to u različitim veličinama sjemenki. Velike tvrtke, proizvođači i presadničari imaju sve veće zahtjeve za ˝precision˝ kvalitetom sjemena. Zbog svega navedenog Bejo Hrvatska od sezone 2012/13 u ponudi samo u ˝precision˝ varijanti ima crvene kupuse, keljeve, brokule, kineski kupus, špičasti kupus, kelj pupčar, korabice i rotkvicu, dok je kod ostalih artikala razlika između cijene ˝normal˝ i ˝precision˝ sve manja. Sve sitnosjemene kulture dugo niču (celer, peršin, mrkva) i taj se period može itekako skratiti. Bejo to radi na način da to sjeme posebnim postupcima naklijava. Naklijano sjeme ˝primed˝ vanjskim je izgledom identično sjemenu ˝normal˝. Razlika je u tome što je unutar sjemenke pokrenut proces klijanja i u kritičnom trenutku se taj proces naglo zaustavlja. Kad se sjeme sije u rano proljeće dok je tlo još uvijek hladno ˝primed˝ sjeme će mnogo prije niknuti od sjemena ˝normal˝. Isto tako, u toplijem dijelu godine male klice se jako brzo isušuju i zbog toga je prednost naklijanog sjemena brže nicanje, a korijenčić će prije stupiti u kontakt s vlažnim tlom. Važno je napomenuti da se najveća prednost kako ˝precision˝ tako i ˝primed˝ sjemena, očituje u lošijim uzgojnim uvjetima i lošijim sezonama. Sjeme celera se sije vrlo rano (siječanj, veljača). Proizvodnja presada celera je vrlo zatjevna jer sjeme dugo niče, a za nicanje su potrebne dosta visoke temperature za taj dio godine (temperatura ne smije pasti ispod 13°C zbog opasnosti od procvjetavanja u polju), a znamo da su na kontinentu u tom periodu nerijetke jutarnje temperature ispod -10°C. Iako je naklijano sjeme celera značajno skuplje od normalnog, njegovom primjenom ostvaruju se višestruke uštede u utrošku energije (grijanje) jer se proces proizvodnje presadnica značajno skraćuje zbog bržeg nicanja sjemena. Zbog mnogo problema koji se javljaju pri strojnoj sjetvi sitnosjemenih kultura sjeme se oblaže glinenim omotačem. Takvo sjeme nosi oznaku ˝pilled˝. Bejo u ponudi ima obloženo sjeme crvenog radiča, endivije, komorača i mrkve, dok je sjeme celera, peršina, luka i poriluka istovremeno naklijano i obloženo. U ponudi također imamo i organsko i netretirano sjeme za ekološke proizvođače. Organsko se sjeme oblaže bijelom bojom , dok je netretirano sjeme u svojoj prirodnoj boji. Sjeme dodatno tretirano insekticidom (pored fungicida) dolazi u crvenoj boji. Riječ je o tretmanu kojim se sjeme startno štiti od štetnika u početnoj fazi vegetacije. Primjena takvog sjemena pored odličnih ekoloških svojstava (ne tretiraju se cijele površine ili trake) pokazalo je u nizu istraživanja jednako ili poboljšano djelovanje na zemljišne štetnike i štetnike u ranim fazama razvoja kulture (lisne uši, buhači itd.), a i trošak primjene takvog sjemena daleko je manji od ukupnog troška tretmana insekticidom širom prije ili nakon sjetve. Važno je napomenuti da je sjeme koje se dodatno obrađuje potrebno na vrijeme naručiti (prije početka sezone) kako bi vam mogli osigurati pravovremenu isporuku. Bejo rabi različite boje za oblaganje kako bi se mogli raspoznati različiti oblici sjemena te kako bi se sjeme lakše primjetilo u tlu, te se mogla provjeriti dubina i gustoća sjetve. ˝Precision˝, ˝primed˝ i ˝pilled˝ sjeme je neznatno skuplje u odnosu na sjeme ˝normal˝, ali ako se uzmu u obzir sve prednosti koje takvo sjeme ima, veći početni ulog je itekako opravdan. Farmeri i presadničari u zapadnoj Europi i Sjevernoj Americi odavno su to već spoznali i u tim dijelovima svijeta udio sjemena ˝normal˝ u ukupnoj prodaji ne prelazi 10%, s tendencijom daljnjeg pada. Predstavljamo Vam naše hibride prezimljavajućih mrkvi Ovaj se pojam odnosi na specifični tip uzgoja mrkve pri čemu se ona praktički čuva tijekom zime u svom prirodnom mediju, dakle u zemlji. Uvjet su, naravno, klimatski čimbenici pri kojima se vegetacija može protegnuti duboko u jesen te zimske temperature tla bez izraženijih minusa. Mrkva može prezimiti u tlu i u nekim kontinentalnim područjima, ali tada uz obavezan pokrov, najčešće od slame. Takav način je složeniji, skuplji i – bez obzira na određenu zaštitu od izmrzavanja – visoko rizičan. Stoga se, kad je riječ o uzgoju prezimljavajuće mrkve kod nas, prvenstveno misli na uzgoj u priobalju, bez pokrova. Mrkva za prezimljavanje sije se u srpnju, do sredine kolovoza. To je u pravilu vrijeme visokih, često i ekstremno visokih temperatura. U takvim su uvjetima klijanje, nicanje i startni porast mladog usjeva otežani. Pored neophodno potrebnog navodnjavanja, važnu ulogu ima i krupnoća sjemena. Krupnije sjeme nešto je skuplji, ali neusporedivo kvalitetniji izbor u odnosu na ono manje kalibraže, jer mu je energija klijanja znatno veća, što je ponekad presudno u ljetnoj sjetvi. Na svakom pakiranju Bejovog sjemena navedena je i kalibraža, to jest veličina sjemena izražena u milimetrima. Za ovaj tip proizvodnje pretežno se koriste hibridi vegetacije 100-130 dana, premda ima i izuzetaka. Bejo zaden zadnjih je godina stvorio niz takvih hibrida. Izmedju desetak ispitivanih u pokusima i proizvodnji tijekom zadnje tri godine, nekoliko ih je pokazalo izvrsne osobine: Norwalk F1 - premda relativno kratke vegetacije (98 dana), ima dugu postojanost u zemlji. Karakterizira je ujednačen, izrazito cilindričan i ne predugačak korijen tupog vrha, te snažnije lišće koje se lako odvaja od korijena. Naval F1 – jedan od vodećih kasnih hibrida na širem području Sredozemlja. Idealno glatkog, elegantnog korijena zaobljenog vrha, bez lenticela. Preporučamo ga za lakša tla. Korijen ne viri iz tla pa nema zelenog kragna. Vegetacija je116 dana. Newhall F1 – snažnog lišća, umjerene otpornosti na Alternaria sojeve. Glatkih cilindričnih korijena, odlične boje i postojanosti u zemlji tijekom cijele zime. Pogodna i za teža tla. Korijen raste sporo probijajući se kroz tlo pa ne viri iz tla. Vegetacija je 118 dana. Berlin F1 - tipični Berlicum-tip, robusne lisne mase, visoko otporna na Alternaria sojeve. Izrazito prinosna, jednostavna za uzgoj. Vrlo postojane kvalitete i boje u skladištu. Vegetacija 115 dana. BEJO ITALIJA Bejo zaden kao matična sjemenska kuća trenutno ima tridesetak tvrtki kćeri širom svijeta. Jedna od njih je i susjedna nam tvrtka - Bejo Italija. Osnovana je 1988. u Ceseni, a današnje sjedište je u mjestu Pisignano. U Bejo Italiji zaposleno je 28 ljudi, plus tridesetak sezonskih radnika. Osim prodaje sjemena na talijanskom tržištu, Bejo Italija bavi se i istraživanjem, selekcijom i proizvodnjom sjemena za potrebe matične tvrtke Bejo zaden, a koje se nakon obrade u Nizozomskoj plasira na svjetsko tržište. To se prvenstveno odnosi na crveni radič, endiviju i komorač, te dijelom i na kupusnjače, luk i mrkvu. Posebna je pozornost usmjerena na poljska ispitivanja novih hibrida u različitim uvjetima tla i klime, koja u pravilu traju 3 godine. Takav pristup osigurava ispravnu preporuku novih, već temeljito testiranih i potrebama tržišta prilagođenih hibrida i sorti. Duga je tradicija povrtlarske proizvodnje u Italiji, a njen obim među najvećima je u području Sredozemlja. Godišnja konzumacija povrća (ne računajući krumpir) među najvećima je u Europi i iznosi oko 200 kg po stanovniku. Italija je i veliki izvoznik povrća, ponajviše njen južni dio, gdje klimatske prilike omogućuju proizvodnju prezimljavajućih kultura – cvjetače, mrkve, radiča, komorača, luka. Glavne kulture u kojima Bejo ima značajno, često i vodeće mjesto na tržištu Italije su kupusnjače, crveni i zeleni radič, komorač, luk i mrkva, a u zadnje vrijeme i šparoga, cikla, celer, blitva. Pored konvencionalne, u Italiji je razvijena i organska - ekološka proizvodnja. Obzirom na karakter tamošnjeg tržišta, sve se više traži i tzv. “ukusno” povrće. U oba navedena segmenta Bejo definitivno ima vodeću ulogu. Donosimo Vam podjelu Italije prema regijama sa pregledom najznačajnijih kultura i zaposlenike Bejo Italije zadužene za prodaju u pojedinoj regiji. • Sjeverna Italija: kupus, kelj, poriluk, mrkva, radič, luk, cikla, cvjetača, šparoga • Središnja Italija o Fucino (podnožje Apennina): mrkva, radič, luk, komorač (za ljetnu berbu) o Zapadni dio: mrkva, špinat, celer, romanesco tip cvjetače o Istočni dio: radič, špinat, cvjetača • Južna Italija: komorač, cvjetača, brokula uglavnom za izvoz u sjeverne zemlje EU • SicilIja: mrkva PROIZVODNJA HIBRIDNOG SJEMENA Sigurno ste se mnogo puta zapitali koja je razlika između sorti i hibrida ili ova dva izraza znače isto. Da odmah riješimo svaku sumnju, između sorti i hibrida postoje velike razlike, počevši od metoda i trajanja procesa oplemenjivanja (selekcije), načina dobivanja sorte i hibrida, zatim razlike u uniformnosti, rodnosti, otpornosti na bolesti i štetnike i mnogo drugih. Dobro je objasniti nekoliko bitnih pojmova kao što su kultivar ili sorta. Sorta je grupa biljaka unutar iste vrste prepoznatljiva po određenim svojstvima koja zadržava i nakon reprodukcije. Definicija hibrida je mnogo složenija ali najjednostavnije rečeno, hibrid je križanac najmanje dviju potpuno čistih linija (biljke potpuno istih gena). Oplemenjivanje bilja je poboljšanje genetske osnove pojedinih svojstava kultiviranog bilja. Način i smjer oplemenjivanja prvenstveno ovisi o tipu oplodnje kod biljaka, jer biljke mogu biti samooplodne ili stranooplodne. Kako je čovjek uopće krenuo u selekciju biljaka? U prirodi je primjećeno da pojedine biljke iste vrste imaju drugačija svojstva koja su po nečemu bolja od ostalih. Te su biljke izdvajane (s njih je uzeto sjeme) i sijane su odvojeno od drugih. Ponovno su izabrane biljke koja imaju bolja svojstva i ovaj postupak se ponavljao i do 10-ak godina da bi na kraju dobili većinu biljaka sa željenim svojstvima. Ovaj postupak otprilike opisuje kako nastaju sorte. Zašto se išlo dalje u oplemenjivanju? Primjećeno je (vjerojatno slučajno, kao i najveća otkrića na Zemlji) da se križanjem dviju biljaka iste vrste koja imaju vrlo različita svojstva dobije potomstvo (F1) superiornije od oba roditelja. Ovaj efekt je nazvan heterozis i osnovni je razlog nastajanja svih današnjih hibrida. Hibrid nastaje tako da se uzgojem koji traje godinama dobiju što čišće linije, koje se potom međusobno križaju kako bi se pronašlo željeno potomstvo. Iako zvuči poprilično jednostavno, ovaj proces je itekako složen i dugotrajan. Naime, za dobivanje dviju linija koje se podudaraju mora ih se proizvesti nekoliko desetaka tisuća i križati svaku sa svakom. Taj se postupak može obavljati ručno ili pomoću pčela. Bejo širom svijeta posjeduje više od 500 ha vlastitih površina koje se, zajedno s još 1.000 ha u kooperaciji, koriste isključivo za proizvodnju roditeljskih linija i križanja, a sve u svrhu dobivanja hibridnog sjemena. Vjerojatno su neki od vas i pokušali uzeti sjeme sa biljke hibrida kako bi ga posijali slijedeće godine, te se uvjerili da biljka koja je narasla više nije ni slična onoj roditeljskoj. Postoje brojne metode za skraćivanje procesa hibridizacije, a jedna od njih je uzgoj biljaka iz samo jedne stanice na posebnim podlogama. Na taj se način čiste linije dobiju mnogo brže, a postupak se skraćuje za najmanje 5 godina. Bitno je naglasiti da se ovdje ne radi o genetski modificiranom načinu oplemenjivanja, niti sjemenska kuća Bejo zaden u svom asortimanu ima GMO hibride. Proizvodnju sjemena moguće je ubrzati i na način da se biljke prisili na cvatnju tako da im se umjetno daju povoljni uvjeti (uzgoj u potpuno kontroliranim staklenicima). Pomoću ove metode Bejo često proizvodi nove hibride, a proces koji je nekada trajao i više od 15 godina sada se skraćuje na 6-7 godina. S obzirom na trajanje ukupnog procesa dobivanja hibridnog sjemena i potrebnu opremu, te prednosti hibrida u odnosu na sortu, nešto viša konačna cijena sjemena je itekako opravdana. Kao i svake godine, Bejo zaden d.o.o. je i ove sezone diljem Hrvatske postavio pokuse gotovo svih hibrida iz svojeg asortimana. Osim manjih pokusa, postavljeno je i nekoliko većih, u sklopu kojih ćemo organizirati i Dane polja za sve proizvođače. Ovom prigodom Vas pozivamo da dođete i pogledate nove, ali i standardne hibride pojedinih kultura i poslušate stručna predavanja. Dane polja organiziramo u suradnji s tvrtkama za zaštitu bilja (BASF i AgroChem MAKS), pa ćete biti detaljnije upoznati i s programima zaštite pojedinih kultura. Naravno, nakon službenog dijela Dana polja slijedi i druženje, gdje uvijek možete upoznati i druge proizvođače i razmijeniti informacije o uzgoju, sortimentu i zaštiti kultura koje uzgajate. O točnim datumima održavanja Dana polja naknadno ćemo vas obavijestiti, a za sada ćemo Vam napomenuti da će se pokus mrkve u Varaždinu održavati u kolovozu, kao i pokus luka u Međimurju. Veliki pokus kupusa kiseljara biti će u Varaždinu i Pazinu u rujnu. U Varaždinu ćemo u rujnu imati još jedan pokus kupusnjača (kupusa bijelog i crvenog, brokula i cvjetača) u sklopu popularne ˝Zeljarijade˝. Najveći pokus kupusnjača sa Danima polja održat će se u Donjem Miholjcu u listopadu, još jedan manji u Trilju, te u Puli tijekom studenog te u Opuzenu tijekom prosinca. Što se tiče pokusa i Dana polja u susjednoj nam Bosni i Hercegovini, kao i prošle godine, održati će se pokus luka u kolovozu i pokus kupusa u listopadu. Od ove godine planiramo i Dane polja u Sloveniji. U nastavku donosimo nekoliko dojmova s prošlogodišnjih Dana polja... I ove godine u rujnu naša matična tvrtka Bejo zaden bv organizira Otvorene dane u Warmenhuizenu u Nizozemskoj. Od 24. do 28. rujna skupiti će se nekoliko tisuća ljudi sa svih strana svijeta (pa tako i iz Hrvatske te ostalih država regije jugoistočne Europe) kako bi obišli postrojenja za proizvodnju i doradu sjemena, posjetili nekoliko proizvođača povrća u Nizozemskoj te pokusna polja u sklopu naše tvrke. Pokusna polja su tematski organizirana, pa će se tako moći vidjeti organski dio asortimana, zatim polje sa tzv. baby povrćem, ali i standardni i novi hibridi povrća. Osim pokusnih polja, uvijek se održavaju i razna predavanja, ali i prezentacije raznih strojeva. Naravno, organiziran je i posjet Amsterdamu… Otvorene dane svakako vrijedi doživjeti… Kao i svake sezone, i ove smo zime održavali predavanja diljem Hrvatske, ali i cijele regije. Predavanja se održavaju tijekom zimskih mjeseci kada većina proizvođača ima manje posla, kako bi stigli isplanirati proizvodnju prije početka same sezone. Na predavanjima smo Vam predstavili novitete u Bejo asortimanu od ove godine, ali i novosti koje ćemo imati u ponudi od ulaska u EU. Također, spomenuli smo vam i neke promjene koje nas očekuju ulaskom u EU. Neka su predavanja bila u organizaciji sa raznim udrugama, zadrugama i sl, dok su neka bila isključivo u Bejo organizaciji. Ukoliko ste zainteresirani da ove sezone održimo predavanje za vašu zadrugu, udrugu, dućan ili kooperante, slobodno nas kontaktirajte. Također, održali smo i domjenke na području Istre i Dalmacije, dok će ove godine domjenci biti na kontinentu – po jedan u Zagrebu, Slavoniji i sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Donosimo Vam pregled održanih predavanja: DATUM: MJESTO ODRŽAVANJA: HRVATSKA 04.12.2012. Vidovec, Varaždin 05.12.2012. Varaždin 13.12.2012. Metković 18.12.2012. Sukošan 18.12.2012. Prugovec 19.12.2012. Dugo Selo 19.12.2012. Donji Kraljevec 20.12.2012. Medulin 29.01.2013. Nedeljanec 10.01.2013. Čakovec 15.01.2013. Vukosavljevica 15.01.2013. Petrijevci, Osijek 16.01.2013. Požega 17.01.2013. Brodski Stupnik 18.01.2013. Velika Gorica 24.01.2013 Imotski 08.02.2013. Petrijanec 12.02.2013. Koprivnica 26.02.2013. Lug, Beli Manastir BOSNA I HERCEGOVINA 25.01.2013 Čapljina 28.01.2013. Selo Crnjelovo, Bijeljina 29.01.2013. Selo Obarska, Bijeljina 01.02.2013. Prijedor 05.02.2013. Kosijerovo SLOVENIJA 11.12.2012. Podbočje 18.12.2012. Križe, Gorenjska 21.12.2012. Velika Nedelja, Štajerska 04.02.2013. Ljubljana Pronađite navedene pojmove u osmosmjerci, pa će Vam preostala slova dati još jedan pojam! BEJO BIKOR CVAT HIBRID KRAUTMAN LUK FAMOSA NEGOVIA NORWALK PAPRIKA PORILUK SJETVA L E S F A M O S A A U J V H I B R I D J K N E G O V I A B I K L A W R O N I I C B O P O R I L U K A N A M T U A R K O T O L L A H W E N R E J A V T E J S J E G E C O L U M B U S E B A K I R P A P T V NEWHALL COLUMBUS VEGETACIJA Svi znamo da je voće i povrće zdravo za nas, no jeste li ikad pomislili da pojedino povrće nalikuje upravo onom organu našeg tijela za koji je najkorisnije? Donosimo Vam nekoliko zanimljivih činjenica... MRKVA Kolutić mrkve nalikuje šarenici ljudskog oka! Gotovo se mogu vidjeti svi dijelovi oka, šarenica, zjenica i ostalo. Konzumiranje svježe mrkve poboljšava protok krvi kroz oči. RAJČICA Rajčica je crvena i kada je presječemo sastoji se od četiri dijela. I ljudsko je srce crveno te se sastoji od četiri dijela – dvije pretklijetke i dvije klijetke. Istraživanja su pokazala da je rajčica bogata likopenom koji je odličan za srce i krv. GROŽĐE Grozd također podsjeća na srce po svom obliku. Istraživanja pokazuju da je grožđe dobra hrana za funkcije srca. ORAH Na što vas podsjeća jezgra oraha? Sigurno ćete bez mnogo razmišljanja reći – na mozak! Začudo, na običnoj jezgri oraha kao da možemo vidjeti dijelove mozga, pa čak i nabore. Stoga nije ni čudo da je orah prava hrana za mozak – pojačava moždane funkcije, pamćenje i slično. GRAH Ima oblik bubrega. Odličan je za rad ovog organa. CELER,BLITVA Stabljike ovog povrća nalikuju na kosti. Tako je to povrće, kao i kod nas ne tako česta rabarbara, odlično za izgradnju kostiju. Naše se kosti sastoje od 23 posto kalcija, a je li baš slučajnost da i 23 posto tog povrća čini upravo – kalcij. Stoga je to povrće neizostavna namirnica za izgrađivanje jakih i zdravih kostiju.
© Copyright 2024 Paperzz
