Tomislavljevo broj 61

GODINA XL.
Božić 2010.
Broj 4. (61.)
List župe sv. Roka - Vinjani
GODINA XL.
Božić 2010.
Broj 4. (61.)
Dragi čitatelji Tomislavljeva!
2010. godini u prigodi 40.
obljetnice izlaženja
župnog lista Tomislavljeva
potrudili smo se da vam ovo štivo
po četvrti put osvježi vjeru, duh i
tijelo uspomenama na događaje
koji su prethodili želeći da vas još
više poveže sa župnom zajednicom
i cijelom Katoličkom crkvom.
U
krenuli najhrabriji koji nisu marili
što im tko govori nego su, uvjereni
u Isusovo božanstvo i poslanje,
išli za njim ne bojeći se ni smrtne
osude, jer su bili uvjereni da se
više treba bojati onoga koji može
pogubiti i dušu i tijelo nego li
onoga koji može pogubiti samo
tijelo.
U ovom svijetu i mentalitetu kada
se čovjeka gotovo prisiljava da ne
misli svojom glavom, nego da bude
broj koji će izvršavati sve ono što
se od njega traži, utjehu i oslonac
potražimo u Gospodinu koji nas je
stvorio slobodne i razumom
obdarene ljude. Gospodin naš Isus
Krist bio je i ostao svoj. Nije se dao
podjarmiti ondašnjim
mentalitetom svijeta. Nije htio biti
kao većina, nego je htio biti svoj.
Htio je biti dosljedan volji Očevoj
koju je izvršio do kraja. Upravo
zato što je bio hrabar u
suprotstavljanju svojim
sunarodnjacima, a dosljedan
usvojem govoru, za njim su
Nije lako nasljedovati Isusa, ali je
moguće! Njegov život, smrt i
uskrsnuće najbolji su pokazatelji
da je On onaj koji je obećan
naraštajima kao Mesija koji će
spasiti i otkupiti svijet od ropstva
grijeha i smrti. Njegov početak
ovdje na zemlji započeo je
skromnim rođenjem u špilji u
Betlehemu. Neka i naš život bude
skromni prinos ovom svijetu u
širenju vjere u Isusa Krista!
Na putu prema vječnosti ususret
Isusu Kristu s vama su vaši fratri
fra Jakov Udovičić i
fra Denis Šimunović.
1
«ROĐEN OD DJEVICE MARIJE»
Kad su prvi kršćani oblikovali svoju
vjeru u Krista, Boga i čovjeka, onda
su za stvarnost njegova čovještva
upotrijebili izraz: «Rođen od Djevice
Marije». Tim su htjeli dokazati da je
Riječ Božja, po kojoj je sve stvoreno,
da je Sin Božji u vremenu postao
čovjekom, da se utjelovio, da je uzeo
ljudsko obličje. Da bi učvrstili vjeru u
Isusovo božansko podrijetlo
bogoslovci su upotrebljavali izraz
«Začet po Duhu Svetomu». Zemaljski
početak Isusa iz Nazareta djelo je
Božje, djelo Duha Svetoga. Nijedan
čovjek ni žena ne mogu biti uzročnici
njegova božanstva koje proizlazi od
samoga Boga. A to upravo pokazuje
članak vjere «Začet po Duhu
Svetomu, rođen od Djevice Marije».
Djelovanje Duha Svetog potvrđuje
Isusovo božanstvo. Marija je tu da
zasvjedoči stvarnost Kristova
čovještva.
«Začet po Duhu Svetomu»
Potrebno je pak napomenuti
činjenicu da je naša kršćanska vjera
zapravo započela Kristovim
uskrsnućem. Ono prvo što su Isusovi
učenici naviještali bilo je da je Isus
uskrsnuo od mrtvih, da je Onaj koji je
bio razapet uskrsnuo, da je svojim
uskrsnućem pobijedio smrt i svima
otvorio vrata života. To je djelo Božje,
djelo Duha Svetoga. Po tom istom
Duhu Isus je i danas i ovdje prisutan
s nama i među nama. On nam je
poslao svoga Duha da nas uputi u
svu istinu, da nas učvrsti u istini.
Nakon što su utvrdili vjeru u Kristovo
uskrsnuće, prvi su vjerovjesnici
počeli baviti pitanjem tko je taj koji je
2
umro i uskrsnuo, koji je svojom
smrću pobijedio našu smrt, a svojim
uskrsnućem darovao nam vječan
život? Tako se došli do činjenice da
ono što je Isus činio i učio, posebno
pak kroz svoje uskrsnuće i slanje
Duha Svetoga, da je Isus zapravo
Božji dar, najveći Božji dar
čovječanstvu. U njegovu životu, u
njegovoj riječi i djelu pokazalo se
kojeg je Oca Isus Sin.
Od svog rođenja i tokom cijelog svog
javnog djelovanja Isus je nastupao
snagom Duha Svetoga. «Začet po
Duhu Svetomu». U njemu je sami Bog
prisutan, Bog u osobi. A to nije djelo
Josipovo, ni Marijino. Isus je Božji
Sin, ali isto tako i «Sin čovječji» koji
ima ljudsku majku.
Spasonosno djelovanje Duha
Svetoga čini da se Marija stavlja
potpuno i slobodno Bogu na
raspolaganje. Upravo djelovanjem
Duha Svetoga Marija je postala
Majka Sina Božjega, čovjeka koji je u
isto vrijeme Bog i čovjek. Duh je Sveti
sišao na nju ili kako stoji u Evanđelju
«Sila će te Svevišnjega osjeniti» (Lk
1,35). Duh Sveti djeluje na Mariju
više nego na bilo koju drugu osobu.
Zahvaleći Duhu Svetomu ona je
mogla izreći svoj «da» Bogu u ime
svega čovječanstvo i na taj način
postati sveza između neba i zemlje,
između Boga i čovjeka. Duh je Sveti
pripravio Mariju za tu važnu i
jedinstvenu ulogu. Slikovito rečeno
ona je onaj divan cvijet koji je pod
utjecajem Duha Svetoga iznikao u
nizu svetih žena i pravednika,
Jahvinih siromaha. Marija je hram u
kojem Bog gradi svoje prebivalište.
Ona je put po kojem nam dolazi
Gospodin da svima donese radosnu
vijest spasenja, da svima omogući da
postanemo djeca Božja, baštinici
Božjih obećanja.
Upravo u očekivanju Mesijina
dolaska Marija na neki način sažima
i u sebi ostvaruje vjekovno
iščekivanje, ona utjelovljuje svu
nadu Odabranog naroda. U njoj
Božje obećanje dolazi do vrhunca. To
obećanje dano «ocima po prorocima»
počinje se ostvarivati. Duh Sveti je
onaj od kojega izvire Marijino
nadanje i iščekivanje. Duh je
Gospodnji u njoj probudio i razvio
nadu koja nadilazi zemaljska
očekivanja. A ta nada je skrivena u
Bogu koji je izvor i cilj svih naših
nadanja, koja se upravo o Božiću
počinju ostvarivati.
Duha Božjega. Božjem je glasniku
rekla je: «Neka mi bude po riječi
tvojoj». I tako je Bog u njoj proizveo
najveće čudo na svijetu. Marija je
svijetu darovala Sina Božjeg,
Spasitelja svijeta i čovjeka. Zbog toga
je ona pralik svih onih koji
prihvaćaju riječ Božju i po njoj žive.
Marija je pralik Crkve koja vjeruje,
majka svih onih koji vjeruju. To što
smo mi kršćani nije naša zasluga, to
je djelo Duha Svetoga, jer upravo
Duh začinje u nama vjeru u Krista
Gospodina.
«Rođen od Djevice Marije» želi nam
reći: Isus je doista rođen u našem
svijetu, ne prividno nego stvarno. On
nije neka Božja ideja koja bi na se
stavila masku ljudskog obličja. On je
rođen, kao što se sva djeca ovoga
svijeta rađaju. Uzeo je naše smrtno
tijelo, tijelo od krvi i mesa. To zapravo
želi reći bogoslovski izraz «utjelovio se
i postao čovjekom».
«Rođen od Djevice Marije»
Upravo o Božiću, kad se Isus rađa od
ljudske majke postaje jasna činjenica
da je Marija s njim neodvojivo
povezana. Bez Marije ne bi bilo
Božića. Bez Marije ne bismo mogli
svetkovati ovaj i svim kršćanima
dragi blagdan. Po Isusu i Marija
spada u poklad naše vjere. Ona je
svijetu donijela Spasitelja. Ona nas
upućuje i vodi k svom Sinu. I kad
god govorimo o Isusu spominjemo i
njegovu majku. Nijedan govor o
Kristu i njegovu djelu ne može biti
potpun, ako se ne spominje njegovo
rođenje od Djevice Marije, ako se ne
uzme u obzir Marijino sudjelovanje u
Božjem djelu otkupljenja.
(U tom našem svijetu on je rođen.)
Isus nije svoje božanstvo pokazao
time da odozgo sve uređuje, nego
činjenicom da postaje bratom
svakom siromahu da podijeli
sudbinu pravedno osuđenih, da s
njima nosi svoj i njihov križ. Naš je
svijet - Isusov svijet.
Marijina veličina sastoji se u tomu da
je bila prihvatljiva na poticaje
Za jedno dijete često kažemo «isti
otac» ili «ista majka». Ni Isusa se ne
Isus je došao u naš svijet, tamo gdje
smo zapravo mi, tamo gdje je štalica i
jaslice, rodio se tamo gdje ljudi
gladuju i podnose studen, gdje su
osamljeni i odbačeni, gdje žive
grješnici i grješnice, gubavci i
izgubljeni sinovi, rodio se tamo gdje
pravedni bivaju optuženi i pribijen na
križ.
3
može odvojiti od njegova roda i
plemena. S njim zapravo započinje
nova povijest. On je više nego što
ijedan običan čovjek može pružiti. Ali
ipak on nije samo vrhunsko
dostignuće, najveće čudo ljudskoga
razvoja. Mnogi misle da je on
nenadmašivi genij, najbolji čovjek
svih vremena. Ali on je više, mnogo
više od toga. I nema ništa u krilu
čovječanstva, ništa u ljudskoj moći,
da bi ga moglo zamijeniti, da bi ga
moglo nadomjestiti. On je jedinstven,
najveći Božji dar čovječanstvu.
S Isusovom dolaskom s njegovim
rođenjem od Djevice Marije ostvaruje
se punina vremena koju je Bog
predvidio za svoje djelo spasenja. «A
kada dođe punina vremena odasla
Bog Sina svoga: od žene bi rođen,
Zakonu podložan, da podložnike
Zakona otkupi te primimo posinstvo»
(Gal 4,4-5). Rođenje Sina Božjega od
jedne žene, ljudske majke Marije,
povezano je s rođenjem vjernika koji
su posinjeni te tako postaju baštinici.
Od punine vremena u kojoj je Sin
Božji po Mariji došao na svijet prelazi
se na naše rođenje, oslobođenje i
otkupljenje s ciljem da postanemo
kćeri i sinovi Božji, da primimo
posinstvo jedinoga Sina, Isusa
Krista, koji nas svojim rođenjem od
Djevice Marije oslobađa od grijeha i
smrti.
Jedinstven događaj u povijesti
čovječanstva
Činjenica da Sin Božji «začet po Duhu
Svetomu i rođen od Djevice Marije»
dolazi k nama, postaje Emanuel, Bog
s nama predstavlja odlučujući i
4
jedinstveni događaj u povijesti
čovječanstva. Ništa na svijetu neće
biti toliko važno, ništa toliko vrijedno
kao ovaj događaj. Nijedna evolucija ni
revolucija, nijedan napredak
znanosti i nijedno novo otkriće ne
mogu nam donijeti nešto što bi se
izdaleka moglo usporediti s
događajem Isusova rođenja.
Evanđelje izražava tu nama
nepojmljivu i neshvatljivu tajnu vjere
jednom jedinom rečenicom: «I Riječ
tijelom postade i nastani se među
nama» (Iv 1, 14). Taj redak opisuje
temeljni i odlučujući događaj u
povijesti svijeta i čovjeka. Događaj je
to koji potpuno mijenja ljudsko
stanje na zemlji. Radi se o događaju
koji omogućuje nama ljudskim
sinovima i kćerima da sudjelujemo u
samom Božjem životu, u životu
Jedinorođenoga Sina Božjega. «A
onima koji ga primiše podade moć da
postanu djeca Božja: oni koji vjeruju
u njegovo ime, koji su rođeni ne od
krvi ni od volje muževljeve, nego od
Boga» (Iv 1,12-13).
Sveta Božićna noć uvodi nas u
dubinu Isusove stvarnosti. Još
davno je proročka ruka zapisala da
Bog ne želi da mu se gradi kuća. Bog
ne želi čvrste zgrade za svoje
boravište među sinovima ljudskim.
Taj Bog, koji ne dozvoljava da mu se
podiže hram od stijena postaje
čovjekom bez obzira što za njega
nema mjesta u betlehemskom
svratištu. Tako se Bog nastanjuje
među nama ljudima. Isus se rodio,
dok su njegovi roditelji bili na
putovanju i dok su neuspješno tražili
prenoćište. Betlehemske jasle bile su
prvo Božje prebivalište na zemlji. Ali
ipak se to siromašno sklonište
preobražava u «nebo na zemlji» za
pastire i anđele, za djecu i mudrace,
za bogate i uboge, za sve ljude i
narode. Jer tu se nalazi Bog, tu on
podiže svoje prebivalište među nama.
Zbog toga i jaslice imaju veliko
simboličko značenje. One su mjesto
u kojem prepoznajemo stan koji nam
nitko ne može oduzeti, jer ga je sami
Bog sagradio.
Pogledom na jaslice znamo što nas i
tko nas podržava, Bog sami i njegova
blizina, njegova ljubav prema nama
je neizmjerna, njegovo čovjekoljublje
je bez granica.
Kad netko gradi kuću ili uzima stan
onda je to znak da tu želi ostati. I sam
Bog tako radi. U Isusu i po Isusu Bog
gradi svoju kuću i stan među nama.
Gradi prebivalište da bi ostao s
nama. Bog dolazi u susret onima koji
ga traže. Obraća se bolesnima i
očajnima, ostavljenima i
odbačenima.
On im daje pravo boravka ukoliko im
učvršćuje vjeru. Kuća i Božić imaju
nešto zajedničkoga. Treba nam
sklonište da bismo mogli slaviti.
Gotovo u svim obiteljima za Božić je
svečanije i ukrašenije. Susreću se
djeca i roditelji, rodbina i prijatelji da
bi zajedno proslavili blagdan
Gospodnjeg rođenja. O Božiću Bog
dolazi k nama i ostaje s nama. On nas
hrabri da ne posustanemo, Bog kroči
s nama na putevima našega života.
AD-2010
5
KAKO SMO MANIPULIRALI JAVNIM MIŠLJENJEM
Liječnik Bernard Nathansonn, koji je
godinama zagovarao pravo pobačaja i
sam vlastoručno izveo 15 000
pobačaja, govori o načinu
propagiranja protuživotnog stava u
Americi i o stravičnim brojkama koje
pokazuju razmjer zla pobačaja.
Bio sam jedan od osnivača
nacionalne udruge za ukidanje
zakona o pobačaju NARAL (National
Association for Repeal of Abortion
Law), koja je kasnije bila
preimenovana u Akcijsku ligu za
pravo na pobačaj (National Abortion
Rights Action League). To je bila prva
politička akcijska skupina za
pobačaj u SAD-u. Osnovali smo je
1968. godine Laurence Lader,
feministkinja Betty Freedan,
političarka Carol Brightcer i ja. Bilo je
nevjerojatno smjelo utemeljiti takav
pokret, takvu političku akcijsku
skupinu. Bili smo sićušna skupina s
budžetom od 7.500 dolara za prvu
godinu naše djelatnosti; i kao što
sam već rekao bila je potrebna
znatna mjera drskosti, da bi se uopće
samo i govorilo o reformi zakona o
pobačaju.
Da se tada provelo reprezentativno
ispitivanje javnog mnijenja, bilo bi
možda oko 99,5% protiv legalnog
pobačaja. Ali mi, ta mala skupina sa
sitnim budžetom i samo četvero
aktivnih članova, postigli smo u
kratkom vremenskom razdoblju od
dvije godine da je u državi New Yorku
bio ukinut 140 godina star zakon o
pobačaju i time učinili New York
glavnim gradom pobačaja u Americi.
Tri godine kasnije uvjerili smo
Vrhovni sud, tako da je donijeta
sramotna sudska odluka koja je
6
legalizirala pobačaj u svih 50 država.
A kako smo to učinili? Za moje je
slušatelje veoma važno da shvate
koje su taktike bile primjenjivane, jer
se te taktike, uz pokoju malu
preinaku, primjenjuju u čitavom
zapadnom svijetu. Nijedno društvo
nije otporno na tu pošast. Naša je
skupina, NARAL, znala one 1968.
godine kako bismo, da se provelo
brižljivo, savjesno ispitivanje javnog
mnijenja Amerikanaca o pobačaju,
pretrpjeli jasni, poražavajući
neuspjeh. Stoga smo postupili ovako:
dali smo medijima i javnosti brojke uz
objašnjenje da smo proveli ispitivanje
i da je doista 50 ili 60% Amerikanaca
za legalizaciju pobačaja.
To je bila dakako veoma korisna i
veoma uspješna taktika
proročanstva koje je samo sebe
ispunjavalo. Jer kad se javnosti dosta
dugo govori da je svatko za
legalizaciju pobačaja, tada je
automatski s vremenom doista
svatko za pobačaj. Tek je malo ljudi
rado u manjini. Bila je to jedna od
naših veoma korisnih taktika,
uporaba izmišljenih anketa, i želio
bih svojim slušateljima svakako
savjetovati da budu veoma oprezni i
veoma kritični prema svim anketama
o kojima čitaju u tisku i o kojima
slušaju u vijestima. To je, kao što
sam već rekao, još i danas korištena
taktika u pokretu za pobačaj.
Isto smo tako znali - budemo li
dovoljno dramatizirali situaciju,
pobudit ćemo dovoljno simpatije, te
ćemo tako moći prodati naš program
legalizacije pobačaja. Zato smo činili
sljedeće: krivotvorili smo broj
ilegalnih pobačaja što su bili godišnje
izvršeni u SAD-u. Znali smo da je
stvarni ukupni broj ilegalnih
pobačaja u SAD-u iznosio oko
100.000 godišnje. Ali broj što smo ga
mi opetovano davali javnosti i
medijima bio je jedan milijun.
Ponavlja li se velika laž dovoljno
često, uvjerit će se javnost, kao što je
to dokazao naš „prijatelj" gospodin
Hitler u Njemačkoj.
Isto smo tako znali da je broj žena
koje su u SAD-u godišnje umirale pri
ilegalnim pobačajima iznosio između
200 i 250. A broj koji smo mi uporno
davali medijima bio je 10.000. Ti su
brojevi počeli utjecati na javnu svijest
u Americi i bili su najbolje sredstvo
da se Ameriku uvjeri kako se
postojeći zakoni o pobačaju moraju
ukinuti. Ako se zna da smo te brojeve
krivotvorili, osobito broj godišnjih
ilegalnih pobačaja u SAD-u, nameću
se neki zaključci; a ukoliko se broj od
100.000 pobačaja prije legalizacije
usporedi s 1,55 milijuna poslije nje,
mogu se prozreti bajke, izmišljotine i
laži što smo ih širili u američkoj
javnosti.
Druga taktika kojom smo se koristili,
kako bismo uvjerili javnost, bila je
tvrdnja da bi se i uz zabranu
pobačaja još uvijek izvršavalo
jednako toliko pobačaja, ali ilegalno.
A to jednostavno nije točno! Kad
bismo danas zabranili pobačaj, ne
bismo više imali 1,55 milijuna
pobačaja.
Važna se taktika sastoji u tome da
moramo poricati znanstveni dokaz
koji nepobitno dokazuje da život
počinje začećem. Moramo ustrajati
pri tome da je pitanje kada počinje
ljudski život teološko, pravno, etičko,
pa i filozofsko - samo ne znanstveno.
Ovo je još jedna omiljena taktika
skupina koje se zalažu za pobačaj:
one ustraju pri tome da je nemoguće
definirati kada počinje život, da to ne
možemo znati.
Život moramo čak definirati. To je
potrebno kako za znanstvene svrhe,
tako i za pravne i moralne!
Život se uistinu može jasno definirati.
On počinje začećem, oplodnjom, i
otada je začeta osoba ljudsko biće. Ne
postoji točka na kojoj bi se dogodila
promjena; od ništa u nešto: od
neosobe u osobu. Pri razvoju u
maternici nema naglih promjena i
zbog toga je život neprekidni spektar,
od svoga početka do završetka.
Vjerujem da dopuštanje pobačaja
znači plansko uništavanje onoga što
je jasno i nepobitno ljudski život.
Vjerujem da je to neoprostiv čin
smrtonosnog nasilja. Mora se
priznati da je neželjena trudnoća
veoma teška dilema. Ali tražiti
rješenje u hotimičnom, aktivnom
uništavanju znači odbacivati veliko
bogatstvo domišljatosti ljudskog
uma; i još gore: to znači predaju
javnog vladanja pred klasičnim
odgovorom svrhovitog mišljenja na
teške socijalne probleme. Sramotno
prihvaćanje nasilja.
Kao znanstvenik znam - ne mislim,
nego znam - da ljudski život počinje
začećem. Iako formalno nisam
vjernik, vjerujem svim srcem da
postoji božansko Biće koje od nas
zahtijeva da konačno i neopozivo
zaustavimo to beskrajno tužno i
neizrecivo sramotno zlodjelo.
Izvaci iz govora nekadašnjeg liječnika
za pobačaje dr. med. Bernarda
Nathansonna o taktikama
zagovornika pobačaja, koji je održan
u Dublinu povodom promjene irskog
Ustava.
7
PASTORAL MLADIH
U našem narodu često čujemo da na
mladima ostaje svijet. Pripremamo
djecu na život; na sve njegove ljepote,
ali i ne teko lijepe trenutke. Učimo ih
od najranije dobi pravila ponašanja,
razgovora, odnosa prema
vrijednostima, vjeri, molitvi. A
molitvu mladi nekako s godinama
prorjeđuju sve dok i m duhovno ne
prijeđe u naviku. Nakon pričesti, sve
rjeđe odlaze u crkvu, pa opet
intenziviraju pred krizmu. A iza
krizme – slabo do nikako. Kao da tu
završava. A mnogo je mogućnosti. Od
vjeronauka za mlade, Frame,
zborova… Često vidimo i čujemo da
ne znamo niti najosnovnije stvari, a
hvalimo se kršćanstvom i vjerom.
Ako ne možemo izdržati pola sata
jednom tjedno na vjeronauku za
krizmanike, kako izdržati probleme
koji traju 24 sata na dan, čitav
tjedan, mjesec, godinu… A lako je
satima sjediti po raznoraznim
okupljanima bez cilja i svrhe.
Umjesto da se uključimo u aktivnosti
koje župa organizira za mlade radimo
nešto sasvim stoto. Pa se žalimo da
8
nema napretka i da sve ide ''k vragu''.
sve ide ''k vragu''. A ne ide, uz malo
volje i hrabrosti. ''Što će drugi reći?!''
rečenica je koja lebdi iznad većine.
Usudi se pa budi iznad te većine i
iznad te rečenice. Uključi se u zbor,
Framu, organizirajmo karitativnu
sekciju mladih. Pokažimo svoje
osjećaje prema manje sretnima i
manje bogatima. Uz malo vremena,
truda i dobre volje čine se dobra djela.
Djela koja nisu isprazna. Jer,
pastoral mladih nema apsolutno
nikakva smisla bez MLADIH! Ako
svijet ostaje na nama, što ćemo
ostaviti mladima iz nas? Ako se netko
i izruguje s aktivnostima i mladima
uključenim u vjerski život neka zna
da je i ''noga u stražnjicu korak
naprijed''!
Pastoral mladih je tu radi mladih a ne
mladi radi pastorala. Neka
uključivanje mladih u ovoj godini
mladih u našoj Nadbiskupiji bude
svima poticaj za korak naprijed ka
boljoj kvaliteti života; našeg dobra i
dobra naše župe.
JoŠ
ŠTO KRIZMA ZNAČI VINJANČANIMA?
Sakrament krizme često je mladima
neko opterećenje, mora se, a nema
volje. Roditelji su nerijetko u strahu
hoće li njihovo dijete ispuniti sve
potrebne uvjete, hoće li se uopće
krizmati te su zaokupljeni
pripremama za proslavu krizme.
Nama svećenicima ta je briga
razumljiva, ali se u njoj gubi pravi
smisao sakramenta krizme. Svi oni
koji se danas susreću vjerom mladih
ljudi osjećaju tugu i bojazan pred
onim što vide. I ako odgovorno stoje
pred Bogom, a i mladima, ukazivat će
na problem, tražiti i zahtijevati jer
uistinu može i drugačije. No postoje i
mladi kojima je krizma duhovno
ispunjenje, koji osjete milost
sakramenta i u punini prime Duha
Svetoga i nastavljaju dalje.
Istraživanja koja govore o
religioznosti mladih često su
povezana s obitelji i stjecanjem
religioznosti u obiteljskom krugu ili s
utjecajem religioznosti na ponašanje
mladih. Kada mladi čovjek prihvati
vjeru dogodi se
poboljšanje u
odnosima na relaciji roditelj - dijete i
šire unutar obitelji, pa ponašanje
mladih postaje odgovornije,
pokazuju razumijevanja za druge,
brigu za svoj život, teže ispravnim
vrednotama i ciljevima. Sve ono što
želi svaki roditelj.
Današnje društvo - mentalitet,
običaji, životni izbori sve su slabije
ukorijenjeni u kršćanskoj vjeri i
nadahnuti njome. Vrlo često je
moguće opaziti određeno
neraspoloženje prema ozbiljnijim i
dubljim razmišljanjima o ljudskom
životu. Pa se žalimo da nema
napretka i da sve ide ''k vragu''. A ne
ide, uz malo volje i hrabrosti. ''Što će
drugi reći?!'' rečenica je koja lebdi
iznad većine. Usudi se pa budi iznad
te većine i iznad te rečenice. Uključi
se u zbor, Framu, organizirajmo
karitativnu sekciju mladih.
Pokažimo svoje osjećaje prema manje
sretnima i manje bogatima. Uz malo
vremena, truda i dobre volje čine se
dobra djela. Djela koja nisu isprazna.
Jer, pastoral mladih nema apsolutno
nikakva smisla bez MLADIH! Ako
svijet ostaje na nama, što ćemo
ostaviti mladima iz nas? Ako se netko
i izruguje s aktivnostima i mladima
uključenim u vjerski život neka zna
da je i ''noga u stražnjicu korak
naprijed''!
Pastoral mladih je tu radi mladih a ne
mladi radi pastorala. Neka
uključivanje mladih u ovoj godini
mladih u našoj Nadbiskupiji bude
svima poticaj za korak naprijed ka
boljoj kvaliteti života; našeg dobra i
dobra naše župe.Prepoznatljiva je
jedna vrsta zamorenosti i gotovo
odbojnosti prema postavljanju
pitanja o smislu. Na djelu je jedna
vrsta “lijenosti duha” koju je moguće
prepoznati kod mnogih mladih koji se
boje svakog duhovnog napora.
Nedostaje duh napora. Sve se želi
probaviti odjednom. Ako to ne ide,
tada se kaže da je sve to skupa
nerazumljivo, daleko od života, u biti
nekorisno za život. Današnje društvo
traži i želi “pluralizam svjetonazora”,
gdje se sustavno tvrdi da su svi
9
pogledi na svijet jednako vrijedni, što
onda još više pojačava osjećaj
ravnodušnosti. Velika većina
današnjih kršćana i ne vjeruje da
netko može imati čvrsto osobno
uvjerenje ili donijeti zrelu odluku,
odnosno da naš kršćanski
svjetonazor može ponuditi konkretne
putokaze za životno djelovanje. Tako
se pod zajedničkim nazivnikom
katoličkog
očituju vrlo različiti
načini razumijevanja i prakticiranja
katoličke vjere. Danas se javlja
religioznost koja se udaljava od
Crkve i njezina učenja, religioznost u
kojoj je postalo moguće “vjerovati, a
ne pripadati”. Sami katolici napadaju
Crkvu kao instituciju. Sve je to
posljedica kulture koja u prvi plan
stavlja vlastito ja- da se ja dobro
osjećam, da je meni ugodno, da ja
imam, da sam slobodan od svih i
svakog … Ovakvo razmišljanje
o b lik u je c je lo k u p n i o s o b n i i
društveni život, a najveće žrtve su
mladi ljudi. Ovakva kultura prisutna
je na televiziji, Internetu, ona je
„in“,mladi je susreću na svakom
koraku... i nitko se ne buni, ali se
itekako čuju prigovori svim onima, a
ponajprije Crkvi ako želi sačuvati
našu mladost.
Prema anketi mladost osjeća potrebu
za duhovnim - vjeronauk, sv. Misa i
sve ono što se od njih očekuje nije
tako teško. Još uvijek više cijene
obiteljsko okružje i ljude oko sebe
nad onim materijalnim, ali
zabrinjava način na koji žele slaviti
krizmu - tulumom u gradu. Pokazuju
da im je potrebno „vodstvo“ koje će
10
poticati ispravne vrednote koje
posjeduju i pokazati im da kritički
promatraju društvo oko sebe i
kulturu kojom su izloženi.
Crkva uvijek stavlja naglasak na
obitelj kada se želi oduprijeti
ovakvom shvaćanju života. I u
ovakvoj društvenoj klimi
našeg
vremena obitelj je ostala čuvarica
moralnih vrednota i osjećaje ljubavi
koji ništa ne može nadoknaditi. Opći
ljudski odgoj te napose kršćanski
odgoj djece i mladih mogu biti
uspješni tek uz pravo i puno
sudjelovanje roditelja i obitelji. "Baš
kroz odgoj djece obitelj ponajviše
izvršava svoje poslanje naviještanja
Evanđelja života. Riječju i primjerom,
u svakodnevici odnosa i odluka,
djelima i konkretnim znakovima,
roditelji uvode svoju djecu u istinsku
slobodu, koja se ostvaruje iskrenim
samodarivanjem, i odgajaju u njima
poštivanje drugoga, osjećaj za
pravednost, srdačno primanje,
dijalog, velikodušno služenje,
solidarnost i svaku drugu vrijednost
koja pomaže da se život živi kao dar."
Ideal takve kućne Crkve postaje
njezin stil života koji onda animira
cjelokupno djelovanje i život obitelji.
Zbog jake emocionalne veze s
roditeljima te zbog velikog povjerenja
koje djeca imaju u roditelje,
zagarantiran je i roditeljski najjači
utjecaj. Mladi koji dolaze iz obitelji
udaljenih od religije imaju slab
osjecaj za religiozno. Nije dovoljno
prihvatiti vjeru kao dio nasljeda tada jesmo katolici po
sakramentima, ali smo daleko od
istinskog kršćanstva koje je susret sa
živim Bogom. Naši krizmanici negdje
su na raskrižju tradicionalne vjere
koja se često uspava na tome da je
nasljeđena- od svojih predaka,
roditelja i u nju se ne dira, bitno je
primiti sakramente, zvati se
katolikom i ne bi bilo u tome ništa
loše da se pri tome dogodi i susret sa
živim Bogom, da ono „kršćansko“
postane i moje vlastito. Tek kada je
moja vjera osobni izbor mogu se
oduprijeti svemu onome što moderna
kultura donosi, u protivnom biti ću
kao brod na moru koji ponekad plovi
„modernim“ vjetrom, a ponekad ga
nosi tradicijska vjera.
A što je to krizma ? Za početak po
sakramentu potvrde Bog
„zapečaćuje“ u krštenju započeti put
vjere, a čovjek samoodgovorno kaže
„da“ svojoj vjeri. Vjera je Božji dar koji
odbijamo ili primamo.Potvrda je
prihvaćanje tog dara. Ona nam i
pomaže vidjeti vlastite slabosti i
svijest da ne činimo dobro koje bismo
željeli činiti. Ona nam uljeva veću
svijest o grijehu i u nama samima i u
svijetu oko nas. Darovi Duha Svetoga
pomažu biti bliže Isusu, a što dalje od
grijeha. Potvrda je početak
odgovorno postavljenog života,
odgovornosti za svoj i tuđi život, za
svoju i tuđu vjeru. Bog za ovu zadaću
daruje snagu Duha i stoga bi prožeti
vjerom trebali krenuli u život.
Krštenjem smo postali članovi
Naroda Božjeg, potvrdom
potvrđujemo da to želimo i ostati.
Zajednica vjernika se u prvom redu
može iskusiti i živjeti u vlastitoj
župnoj zajednici. Prema anketi
krizmanici poznaju milosti koje
primaju.
Sakrament potvrde prima se samo
jedanput i poput sakramenta
krštenja ostavlja trajni biljeg. Pečat
dara Duha Svetoga koji se prima
donosi ove milosti koje su ukratko
nabrojene. Svakom krizmaniku ili
onom koji se na to sprema u
razmišljanju o vlastitom kršćanskom
životu mogle bi biti poput dobrog
ispita savjesti, da posvjesti sebi
koliko odgovorno i zrelo stoji pred
svojim Bogom i da li darovima koje je
primio slijedi Kristove stope.
Primanjem ovog sakramenta od nas
se očekuje mnogo, ali još više
primamo. Onome koji želi primiti
krizmu treba biti jasno da to nije
nešto provizorno, nego je konačni
izbor, barem što se usmjerenja tiče,
te kao takva vrijedi za čitav život i
određuje sâm život koji zapravo znači
poslušnost Duhu i zajedništvo s
Duhom. Pečat Duha Svetoga kojim se
potvrđenik označuje znači potpunu
pripadnost Kristu, trajno predanje
njegovoj službi.U sljedećoj tablici vidi
se razmišljanje krizmanika i kako
shvaćaju zreli kršćanski život.
Potrebno je još poraditi i ukazati im
na ljepotu Riječi Božje, potrebe
znanja o vlastitoj vjeri, bogatstva
pobožnosti, a i potrebe osjećanja
pripadnosti vlastitoj župnoj
zajednici. Uočljiv je podatak da
itekako uočavaju potrebu
svakodnevne osobne molitve i
nedjeljne sv. Mise. Ovo je izravan
poziv njihovim roditeljima, ali i cijeloj
župnoj zajednici da ih u tome
ohrabre, a najbolji način je vlastiti
primjer.
Marija Škeva
11
SVETI NIKOLA TAVELIĆ
UVOD
„Božji smo narod na ovome tlu.
Za nama ima dovoljno svjetla
a za budućnost bismo htjeli otvoreni put…“
I vjeru i hrabrost smo baštinili od
„naših“! Hoće li naša djeca – sa
proširenim fondovima znanja,
produbljenim riznicama iskustava,
„većim mogućnostima“ – znati
dostojno nastaviti sačuvavši ono
najbitnije, stremeći onom
najvažnijem?!
Dragi Bog je naš narod obdario
mnogim darovitostima, stvaralačkim
sposobnostima, herojskim dosezima
u raznim poljima. Dakako, i onom
kršćanskom niti duboko
ukorijenjenom u čitav život, nedavno
postavljenim temeljima. Ona nam je
odredila putokaz – uvijek je moguće
ostati na Božjem putu makar je
ponekad potrebno i „uskom stazom“.
Nju su zamijetili i drugi kod nas pa
smo kroz povijest prepoznati kao
„Christanissima gens“
(„najkršćanskiji narod“ – papa Ivan
VIII.), „Antemorale christianitatis“
(papa Leon X.) ...
Svagdašnji život nam otvara „nove
vidike“ pretpostavljajući dogradnju
„temelja“ ali nas i vraća u zbilju
ljudskih muka – poremećenih
odnosa, grubih interesa, sukoba
….“stranputica“ i tako od samoga
početka povijesti, a ona je za nas
kršćane, prije svega – Povijest
spasenja!
Naučili smo – treba nam hrabrosti i
snage; prije svega milosne Božje
snage.
A prate nas oni najhrabriji među nama;
baš kao krijesnice, oplemenjujući
12
našu svakodnevnicu svojim
zagovorom kojega su priskrbili
herojskim kršćanskim životom – naši
sveci!
I radujemo se svojoj djeci koja nas
ponajprije mogu ohrabriti kroz
odanost vjeri i Crkvi, poštivanjem
roditelja, umijećem ljubavi, lijepoga
ponašanja…
Dragi Bože, budi u milosti te zamolbe!
Sveti Nikola nebeski zaštitniče svoga
naroda, pomozi nam da budemo
ustrajni u molitvi za milost Božju, da
se otvorimo milosnim Božjim
poticajima i djelovanju, da im
dopustimo da zahvate našu nemoć,
neodlučnost, ranjivost. Neka vrate
Kristov sjaj u nama što smo ga obukli
jednom zauvijek na krštenju!
ŽIVOTOPIS
„Tko hoće život svoj spasiti, izgubit će
ga, a tko izgubi život svoj poradi
mene, naći će ga.“
Mt 16,25
Sveti Nikola Tavelić je prvi od Crkve
proglašeni svetac u Hrvata, franjevac
propovjednik, misionar, mučenik.
Rođen je u Šibeniku u plemićkoj
obitelji oko 1340. godine. Umro je
mučeničkom smrću u Jeruzalemu
14. studenoga 1391. Kao mladić
stupio je u franjevački red u Bribiru.
Oko 1365. g. zaređen je za svećenika.
1372. g. odlazi u Bosnu sa još 66
uzornih učenika i redovnika iz raznih
franjevačkih provincija na poticaj
pape Grgura XI. Dvanaest godina
djeluje među bogumilima (koji su bili
zavedeni krivim tumačenjem Krstova
nauka) i mnoge vraća vjeri svojim
propovijedanjem i poniznim –
svjedočkim životom. Papa Bonifacije
IX. izvještava da su misionari obratili
oko pedeset tisuća bosanskih
krivovjeraca.
Ujesen 1383. fra Nikola napušta
Bosnu i nastanjuje se u Svetoj zemlji
– u samostanu na Sionu gdje uči
arapski, obilazi sveta mjesta i
priprema se za misionarski rad. Sa
trojicom franjevačke braće:
Deodatom iz Ruticinija u Akvitaniji,
Petrom iz Narbonne u Francuskoj i
Stjepanom iz Cunea u Italiji podnio je
mučeničku smrt davši slavno
svjedočanstvo postojanosti u
podnošenju smrtnih muka.
Četvorica braće franjevaca došli su u
Jeruzalem vođeni velikom
pobožnošću prema svetim mjestima
Palestine te nakanom da služe i
dobru nevjernika. Suvremenici su ih
zapazili kao ljude velike pobožnosti i
kreposnog života, potpuno vjerne
zakonima i odredbama svoga reda i
od svojih starješina mnogo cijenjene.
U nakani da muslimanima
protumače Sveto pismo, Krista i
kršćanstvo; prethodno se savjetujući
s mudrim ljudima da ne bi počinili
nešto protivno istini i ljubavi prema
svim ljudima, pođu k najvećoj
muslimanskoj – tzv. Omarovoj
džamiji na sam Kurban - bajram
(veliki muslimanski blagdan) koji se
slavio uz mnoštvo. Bilo je to 11. 11.
1391. g. Zatim pođu do stana
državnog službenika koji je vršio
vjersku upravu u gradu (kadije) želeći
pružiti prijateljsku ruku islamskom
svijetu propovijedajući istinu o Isusu
kojeg muslimani drže prorokom i
Božjim poslanikom ali ne i Božjim
Sinom, nudeći im tako istinu u
svjetlu kršćanskog nauka. Istupili su
hrabro pred mnoštvom vođeni žarom
i zanosom da ako treba, za istinitost
kršćanske vjere podnesu i
mučeništvo. Kadija i prisutni
muslimani su to doživili kao napad
na svoju vjeru te im zaprijeti smrću
ukoliko se odmah javno ne odreknu
svoje vjere. Budući da fratri ostadoše
vjerni Kristovoj vjeri, prijetnja se i
ostvarila. Podvrgnuti su ih tri dana
najstrašnijim mukama a potom
odvedeni pred građanski sud koji je
potvrdio smrtnu kaznu (kršćanstvo
je bilo hereza i zločinstvo za koje je
trebalo javno odgovarati). Mnogi
prisutni muslimani su ih sasjekli
mačevima, a potom bacili na lomaču
te raznijeli pepeo – kako bi uništili
relikvije … To je bilo u Jeruzalemu
pred vratima Jafe.
13
Izvršenju kazne je nazočio i fra
Gerard Chelvet, gvardijan
samostana sv. Spasa na Sionu. On
je, s fra Martinom Šibenčaninom
opisao njihovu mučeničku smrt i
izvješća poslao u Vatikan, Leipzig,
Šibenik i drugdje:
„Netom je izrečena presuda, navale
svi Saraceni koji su stajali uokolo s
ogromnom vikom galameći :“ Smakni
ih, smakni ih !“ Tako su ih dugo tukli
različitim predmetima dok nisu pali
na zemlju kao mrtvi, tako da je svatko
mislio da su mrtvi. A to je bilo oko
devetoga sata. Nakon jedan sat
počeše braća otvarati oči i nešto
govoriti. Kad je to Kadija opazio, dade
ih svezati i staviti u lance a noge im
okovati. Tako su zbog vike svjetine
ostali tu do pola noći. Oko ponoći dade
ih svući gole, čvrsto privezati za
stupove i tako okrutno bičevati da su
im tjelesa bila potpuno oderana tako
da nisu mogli više stajati na nogama.
Potom ih baci u najgnjusniju tamnicu i
tako ih čvrsto dade svezati u drvene
klade da nisu imali odmora ni počinka
nego su se mučili u neposrednim i
groznim mukama. Napokon ih treći
dan dovede na trg gdje se obično
kažnjavaju zločinci. Pred emirom,
kadijom i nebrojenim mnoštvom
Saracena, koji su stajali s istrgnutim
mačevima i bodežima i pred velikom
vatrom koja je ondje žarko plamsala,
ponovno ih upitaše da li će opozvati
ono što su rekli i da li će postati
Saraceni pa tako neće umrijeti. Na ovo
oni odgovoriše; svi rekoše ovo hoćemo
i vama naviještamo da se obratite na
vjeru Kristovu i da se pokrstite. Ako
nećete poći ćete kao sinovi vječne
osude uneugasivi oganj gdje ćete se
14
navijeke mučiti. Vi također kažete da
mi postanemo Saraceni. Znajte da se
radi Krista i njegove vjere ne bojimo ni
vremenite smrti ni vremenita ognja.
Tako su se hrabro pred njima držali
sveti muževi. Kad su to prisutni
Saraceni čuli, razdraženi udare
bijesno na njih smatrajući sretnijima
one koji su ih stigli okrutnije mučiti.
Tako su ih raznijeli mačevima da od
njih nije ostalo ni ljudske prilike. Kad
su završili s mučenjem, baciše ih u
onaj veliki oganj, ali njihova tako
izmrcvarena tjelesa nisu mogla
izgorjeti. I to je mnoštvo stalo na trgu
sve do noći promatrajući taj prizor i
nadodavajući drva. Zatim su razasuli
pepeo a kosti sakrili da ih kršćani ne
bi pronašli.“
U Europi su ih odmah počeli slaviti
kao svece i mučenike, a posebno u
franjevačkom redu i rodnom mjestu
svetog Nikole – Šibeniku.
Papa Lav XIII., na zamolbu šibenskog
biskupa J. Fosca, odobrio je Nikolino
štovanje 1889. god.
Papa Pavao VI. proglasio ga je svetim
21. lipnja 1970. god. (blaženi
kardinal tada nadbiskup zagrebački
je 14. 10. 1939. god. zatražio to od
pape Pia XII. – ali se zbilo tek
kasnije…!)
1937. hrvatski katolici podigli su mu
oltar unutar češke kapelice na
obronku Maslinske gore.
Blagdan mu je 14. studenoga.
Štuje se kao zaštitnik hrvatskoga
naroda i nacionalno svetište mu je u
šibenskoj crkvi sv. Frane.
LIKOVNI PRIKAZI
CRKVE
Prikaz sv. Nikole je s dugom sijedom
bradom u franjevačkom odijelu. Po
tijelu i čelu ožiljci od mučenja.
Također se prikazuje s raspelom u
ruci (kao propovjednik). Postoje
prikazi na lomači i pokraj nje
(sredstva njegova pogubljenja).
Prva kapela i crkva u čast sv. Nikoli je
podignuta u Cerovcu kraj Požege
1939. god., a prva crkva u Kustošiji u
Zagrebu također 1939.
Među brojnim umjetnicima koji su
uprizorili njegov lik (hrvatskih i
stranih) ističu se poznati medaljer
Ivan Kerdić (oltar Nikole Tavelića u
Crkvi sv. Ćirila i Metoda u
Jeruzalemu), te slikar Gabrijel
Jurkić. Među inima su i Ante
Starčević (rad sv. Nikole u Sydney-u),
J.D. Botteri (rad
u Imotskom),
Bruno Bulić i drugi.
Crkve sv. Nikole podignute su u
Banjevcima, Lišanima, Perkoviću,
Splitu, Županji, Rijeci – Krnjevo (djelo
arhitekta Borisa Magaša koji je
projektirao i poljudski stadion u
Splitu),
Makarskoj – Tučepi,
Vinjanima, Tomislavgradu,
Hurlinghamu (Buenos Aires,
Argentina), Montrealu, Winnipegu
(Kanada), Melbourneu i Sydneyu i
drugdje.
15
CRKVA SVETOG NIKOLE
TAVELIĆA U VINJANIMA DONJIM
Kamen temeljac položen je
blagoslovljen 22. srpnja 1973. god., i
nakon završene prve faze gradnje –
prema projektu dipl.ing.arh.
Danijela Zakarije uslijedio je svečani
blagoslov kripte 22. srpnja 1974.
god. S radovima se nastavilo dugi niz
godina. Za nju najviše možemo
zahvaliti inicijativi i ustrajnosti našeg
dugogodišnjeg župnika fra Petra
Sikavice. Fra Petar, rođeni
Baškovođanin, Vinjančanima je
mnogo ostavio na duhovnom i
materijalnom planu. Bio je poznat po
vjeronauku za prvopričesnike i
krizmanike, započeo je naš list
Tomislavljevo koji je ujedno i prvi
župni list u Imotskoj Krajini, graditelj
je zvonika crkve Sv. Ante i crkve Sv.
Nikole Tavelića. A Vinjani su njegova
i najduža služba - od 1963. – 1976. g.
Budući je stanovništvo Crne Gore i
Memedovića masovno napustilo
stare domove nastanivši se uz rub
polja, crkve sv. Roka i sv. Kate su
ostale daleko. Fra Petar je smatrao da
treba ići za narodom i odmah je počeo
raditi na konkretizaciji ideje o gradnji
nove crkve u Vinjanima Donjim.
Ispred njega je biomukotrpan posao.
5. svibnja 1965. god. Franjevački
Provincijat u Splitu daje dozvolu
župniku da kupi teren za gradnju
nove crkve. Već 25. svibnja 1965.
god. je napravljen kupoprodajni
ugovor između župe i vlasnika
terena, a 5. svibnja 1965. god. je
arhitekt Dane Zakarija obećao
besplatno izraditi nacrt.
16
1. veljače 1965. god. Nadbiskupski
oridinarijat u Splitu izdaje dozvolu za
gradnju crkve i odobrava njezin
nacrt.
Vjernici su oduševljeno prihvatili
gradnju. Međutim, godine su to
nesklone (blago rečeno) od strane
vlasti prema gradnji crkava a i
općenito prema vjeri. Upornošću
našega župnika, koji je više puta
ispunio i sve formalne uvjete tražene
od strane vlasti, makar je morao
odustati od prvotnog zemljišta i
kupiti novo (4. veljače 1970. kupnja
novog zemljišta i 9. veljače napravljen
je ugovor na sudu) – tek 7. svibnja
1973. god. općina u Imotskom izdaje
dozvolu za gradnju.
Uslijedio je blagoslov kamena
temeljca 22. srpnja 1973. god. i
blagoslov kripte 22. srpnja 1974.
god.
BLAGDAN SV. NIKOLE
Kršćanskom tradicijom – koja seže od
početka, dan smrti mučenika se slavi
kao rođendan i obilježava kao
blagdan. Mučenicima su vjernici
iskazivali počast i molili ih za zagovor
kod Boga kako i danas čine.
Blagdan sv. Nikole Tavelića Katolička
crkva slavi 14. studenoga jer je to
spomendan njegove mučeničke
smrti.
Međutim, u nas u Vinjanima se
glavni blagdan obilježavao dugi niz
godina 22. srpnja – što je, zapravo,
spomendan blagoslova kamena
temeljca naše Crkve (22. srpnja
1973. fra Kazimir Đurman, generalni
vizitator franjevačke provincije je
blagoslovio temeljni kamen, a godinu
kasnije na isti datum splitski
nadbiskup dr. Frane Franić je
blagoslovio i kriptu). Ovaj datum je
narod od početka prihvatio i kao
vanjsko slavlje, te bi se popodne
slavilo pod vrbama na Duovici, no
polako je izblijedilo slavlje sv. Nikole
na koje su dolazili i vjernici iz drugih
župa. Zašto se odlučilo tako? Sigurno
je više razloga! Mislim da je važno da
su se Vinjančani, vođeni svojim
duhovnim pastirima, zdušno prvom
proglašenom hrvatskom svecu i
željeli mu odati posebnu počast…
Međutim kako je blagdan sv. Nikole
počeo gubiti na važnosti i u samim
Donjim Vinjanima u posljednje četiri
godine počelo svečanijim slavljem
blagdana 14. Studenog kako to čini
kršćanska tradicija i čitava Katolička
crkva. Tu je i posebna priprava kroz
trodnevicu: prigoda za sv. ispovijedi,
molitva krunice sv. Nikole Tavelića,
mise s propovijedi, razne molitve na
čast sv. Nikole što se polako prihvaća
sa sve većim ponosom i radošću.
Izvori:
ź Povijesničar
dr. fra Vicko
Kapitanović (iz članka objavljenog u
časopisu Tavelić 13 - 1973. god br 4.)
ź Fra Vijeko Vrčić (Župe Imotske
Krajine – prvi dio 1978.god.)
OVOGODIŠNJA PROSLAVA
BLAGDANA SV. NIKOLE T.
Već četvrtu godinu u Donjim
Vinjanima svetkovina sv. Nikole
Tavelića slavi se na dan njegove
smrti14. studenoga kad je slavi i
cijela Katolička crkva. Pošto je ove
godine svetkovina zapala u nedjelju u
10.30 sati je započela procesija sa
svečevim kipom i barjacima naše
župe oko same crkve. Misno slavlje
koje je uslijedilo odmah nakon
procesije predvodio je fra Jure
Šimunović, meštar novaka na
Visovcu uz koncelebraciju fra Denisa
i fra Jakova.Na ovogodišnju
svetkovinu došli su nam u goste i
šestorica novaka koji su svojom
nazočnošću uzveličali cijelo slavlje.
Na svetkovinu sv. Nikole Tavelića
djeca iz Donjih Vinjana nakon
završetka sv. mise izvela su priredbu
pod nazivom Gdje se nebo i zemlja
susreću. Ova priredba bijaše dar
djece svima nazočnima na misnom
slavlju.
Za svetkovinu sv. Nikole Tavelića
prethodila je
trodneva duhovna
obnova koja je započela 11.
studenog, a sastojala se od prigode za
sv. ispovijed i krunice sv. Nikole
Tavelića koja je započinjala u 15.30
sati, a u 16.00 sati slavili smo sv.
misu na kojoj je održana prigodan
propovijed. Na kraju sv. mise bile su i
prigodne molitve na čast Sv. Nikole.
Prvu večer na trodnevici prednjačili
su članovi velikih zborova i dječjeg
zbora, te zbor mladih naše župe.
17
Drugu večer trodnevice s nama su
bili roditelji ovogodišnjih
prvopričesnika i krizmanika, a na
kraju je dr. Mate Kasalo voditelj
ispostave Hitne medicinske pomoći u
Imotskom, održao je predavanje na
temu Alkoholizam i mladi. Iznoseći
vlastito iskustvo i porazne statistike
te razloge alkoholizma među
mladima
željelo se potaknuti
mladima
željelo se potaknuti
roditelje da svoju djecu čuvaju od
ovoga zla.
Oko 100 pripadnika šest bratstava
Franjevačkog svjetovnog reda koja
djeluju na području Imotske krajine
18
(Imotski, Proložac, Runovići,
Zmijavci, Podbablje i Vinjani) okupilo
se treće večeri trodnevnice. Članovi
FSR-a iz pojedinih bratstava
predmolili su krunicu sv. Nikole, a
fra Zoran Kutleša uz koncelebraciju
fra Vinka Gudelja, fra Jakova i fra
Denisa predvodio je misno slavlje. Iza
svete mise duhovni asistent FSR-a iz
Vinjana fra Jakov Udovičić kratko se
osvrnuo na povijest tog Reda u župi
Vinjani
i program je nastavljen
prigodnim druženjem i večerom u
župnoj dvorani.
Vjeroučiteljice:
Anela Kukavica i Marija Škeva
SVJEDOČANSTVO O ZAGOVORU SV. ROKA
Ovim pisanim putem želim
posvjedočiti kako se dragi Bog
proslavio po meni odnosno kroz
mene po zagovoru Blažene Djevice
Marije i sv. Roka.
Prošle godine negdje u ljeto
dijagnosticiran mi je karcinom dojke
odnosno pronađena je metastaza u
limfnom čvoru. Doktori u Splitu
savjetovali su mi da moram na
operaciju što je prije moguće. Obitelj i
prijatelji omogućili su mi odlazak na
operaciju u Zagreb, na čemu im od
srca zahvaljujem, blagoslivljam ih i
zahvaljujem Bogu što ih imam.
Moj svijet je stao pred spoznajom te
dijagnoze i nisam znala što i kako
dalje, što misliti, raditi i kamo poći.
Vođena Božjom rukom osjećala sam
snažnu potrebu da se samo molim i
molim. Molila sam grčevito i stalno
bez prestanka i kad sam napokon
izustila riječ: neka mi bude po Božjoj
volji tek tada sam onda osjetila mir u
srcu.
Krenula sam na operaciju u Zagreb i
otišla u bolnicu. Noć uoči operacije
06. 08. 2009. g. sva u strahu i
tjeskobi zavapila sam Bogu i dragoj
Gospi da me ozdravi i da ću Bogu dati
žrtvu.
Kad je prošla operacija, izašla sam iz
bolnice i došla kod sestre u Split 16.
08. 2009., na dan svetkovine sv.
Roka. Bez obzira na slabost i
iscrpljenost osjećala sam veliku
potrebu da idem kući i u takvom
stanju sam krenula put Imotskog.
Kad sam bila nadomak kuće
krenulasam automobilom do crkve
sv. Roka i bacila se na koljena i
zavapila sv. Roku i dragoj Gospi da
me ozdrave.
Danas, 21. 10. 2010. god. dok ovo
pišem ja sam potpuno zdrava osoba,
nema nigdje ni traga zloćudnim
stanicama i kao da se to nikada i nije
događalo osim što sam ja po toj svojoj
bolesti postala nova osoba, nanovo
sam se rodila i svim svojim srcem
pripadam Bogu i zahvaljujem mu na
svakom danu i dalje se utječući
zagovoru Blažene Djevice Marije i sv.
Roka.
Naka vas Bog sve blagoslovi i čuva.
DN
Kako sam krenula u školu kao maloj
djevojčici na rukama iz dana u dan
pojavljivale su se brojne bradavice
koje su bile negodne zbog rada i
svrbeža, ali i samog izgleda.
Bradavica se nisam mogla nikako
riješiti iako sam ih kidala zubima, a
ni doktorima nije pošlo za rukom da
mi ih otklone. Kako je moj djed bio
pobožan sv. Roku, kad sam imala
desetak godina zavjetovali smo se
bosi iz Zmijavaca doći sv. Roku u
Vinjane. Kako smo na zavjet krenuli
rano u zoru, dok je još bio mrak,
želeći doći na ranu misu pričali smo i
molili putem. Vrijeme nam je brzo
prošlo a kad smo došli nadomak
crkve sv. Roka, a već se razdanilo,
slučajno sam pogledala u svoje ruke i
vidjela da nemam niti jednu
bradavicu. Zahvalna Bogu na tom
daru i sv. Roku na zagovoru donosim
ovo svjedočanstvo nakon više od
dvadeset godina otkad mi se dogodilo
čudo.
Marijana Š.
19
KRŠĆANSKA LJUBAV NA DJELU
Svako vrijeme nosi svoje breme, pa
tako i ovo naše današnje. Ali, drugog
vremena u svome životu nemamo,
nego ovo sada i u njemu trebamo
živjeti i djelovati, a ne čekati neka
„bolja vremena“.
ove godine uputila na što sve treba
obratiti pozornost i kako pristupiti
osobama koje trebaju našu pomoć.
Slušajući je saznali smo koliko je
ljudi kojima je potrebno uistinu malo
da budu otrgnuti zaboravu.
Tempo života danas je uistinu brz i
treba nam daha da ga uhvatimo.
Zastanimo. Oko nas žive živi ljudi, a
ne sama materija. Njima se trebamo
obratiti, njima trebamo pomoći,
uputiti toplu riječ, pružiti ruku,
darovati osmijeh.
Pred nama su dani Došašća,
iščekivanja dolaska djeteta Isusa na
svijet.
I u našoj župi ima onih kojima je
potrebna naša pomoć. I na nagovor
naših svećenika želimo u našoj župi
organizirano pomagati gdje je uistinu
potrebno te pokazati na djelu da smo
doista kršćani. Želimo činiti dobro u
našoj župi bez ikakve naknade.
Časna sestra Ljiljana Todorić,
dugogodišnja ravnateljica jednog
staračkog doma nas je 24. studenog
20
Pogledajmo na Njegovo siromaštvo i
Njegov život i skupimo snage i
odvažnosti te se odrecimo nekog
luksuza u našem životu i darujmo od
srca za potrebite. Pokažimo da nismo
zaboravili bližnje oko sebe i učinimo
ljude koji više nikoga svoga nemaju
svojima.
Budimo radosni što možemo nešto
darovati i dati, jer ruka koja dariva je
uvijek iznad ruke koja prima, a to je
Božji blagoslov koji počiva na nama.
Uvijek je dobro činiti dobro!!!
Zora Petric
KUMSTVA U MISIJAMA
Akcija ''Kumstva u misijama''
omogućuje djeci koja se sama ne
mogu školovati zbog prevelikog
siromaštva da ipak završe školovanje
koje u Kongu nije nužno jer ga država
ne podupire ni na koji način. Sa samo
100 eura godišnje jedno dijete može
završiti školsku godinu. Zar to nije
velika stvar?!
U nedjelju, posljednju u mjesecu
kolovozu župu Vinjane posjetila je
časna sestra Romana Bakić, Školska
sestra franjevka provincije Krista
Kralja sa sjedištem u Splitu. Ova
požrtvovna sestra već 36 godina
djeluje u Kongu (Afrika) kao
misionarka sa još nekoliko sestara.
S. Romana došla je u našu župu kako
bi zahvalila svima onima koji su se
uključili u akciju ''Kumstva u
misijama'', a isto tako i svima onima
koji će se uključiti u ovu akciju. Na
sv. misi u crkvi sv. Roka i sv. Nikole
sestra je ukratko predstavila svoj rad
u Kongu gdje se najviše posvetila
radu s djecom i mladima. S. Romana
zajedno sa s. Mislavom Prkić vodi
privatnu školu koju pohađa nešto
više od 1 300 djece zahvaljujući
dobrim ljudima iz Hrvatske i diljem
svijeta.
Bogu hvala, od ove godine u ovu
akciju uključilo se još više naših
vinjančana i njihovih prijatelja tako
da smo s. Romani predali 4 800 eura
što je za razliku od prošlogodišnjih 1
100 eura puno više. Možda ćemo
dogodine biti još snažniji i odvažniji u
pomaganju drugima, a posebno u
školovanju djece od kojih mnogi
nemaju ni roditelja a kamoli sredstva
za plaćanje knjiga, učitelja, hrane,
odjeće i obuće.
Nitko od nas ne daje svoj suvišak
nego zato što zna da ima još
potrebnijih od nas samih!
Župnik fra Denis
21
22
HODOČAŠĆE U RIM OD 8.-13. LISTOPADA 2010.
Danas su hodočašća brojna i česta. I
ona su među ostalim vrstama
putovanja postala „znak vremena“.
Na hodočašće se kreće unutar
granica domovine ali i po
inozemstvu. Kroz povijest hodočašća
su se spontano rađala u krilu crkve,
pa se slobodno može reći da su ona
jedna od najstarijih pučkih
pobožnosti.
Čovjek kao homo viator putuje a kao
homo religious traži ona sveta mjesta
koja su vezana uz Krista, Njegovu
majku ili nekog sveca. Upravo stoga
pravi hodočasnik uvijek putuje iz
pobožnih pobuda.
Naš je hrvatski narod uvijek
hodočastio na sveta mjesta, među
kojima je, uz Svetu zemlju svakako
jedna od poželjnijih hodočasničkih
destinacija i Vječni grad – Rim,
prema kojemu smo se i mi u ranim
jutarnjim satima 8. listopada 2010.
godine uputili u sklopu 6. godišnjeg
hodočašća Riječke nadbiskupije. Na
putu do Vječnog grada kao krajnjeg
cilja prvo smo posjetili
srednjovjekovni gradić Orvieto,
poznat po jednoj od najljepših
gotičkih katedrala u Italiji.
Drugi dan našeg putovanja, a ujedno
i prvi dan boravka u Rimu imali smo
zahtjevnu pješačku rutu koja je
započela na Piazzi Navona, protegla
se ulicama starog Rima preko
Panteona, Fontane di Trevi u koju
smo tradicionalno bacili novčić kako
bi nas put opet naveo u ovaj
prekrasni grad te je završila na
Španjolskom trgu (Piazza di Spagna).
Nemoguće je šetati ulicama i
trgovima Rima da te ne preplavi
osjećaj zahvalnosti prema Bogu koji
ti je takvo što darovao. Pogled na
ljepote i starine kojima odiše grad
jednostavno zaustavlja dah. Nakon
mise u bazilici sv. Marije Velike
(Santa Maria Maggiore) popodne smo
proveli razgledavajući veličanstveni
Kolosej te carske forume. Vodič
tijekom cijelog dana nam je bila
sestra Marijana, Riječanka koja se u
Rimu nalazi radi školovanja.
Treći dan putovanja je bio lakši što se
tiče fizičkog napora. Jutro smo
proveli istražujući katakombe sv.
Kalista, a ulogu vodiča preuzeo je naš
zemljak, vlč. Mate Tomac. Posebna
zanimljivost katakombi jest da se
nalaze četiri razine ispod zemlje a
služile su kao tajno mjesto za
pokapanje kršćana. U tim tamnim
skučenim prostorima gdje prodire
jako malo svjetla lako se vratiti dvije
tisuće godina unatrag kada su
proganjani kršćani tu tražili zaklon te
se molili i družili.
Sljedeća postaja bila je bazilika sv.
Pavla izvan zidina – druga crkva po
veličini u Rimu (poslije sv. Petra).
Veličanstvenost bazilike dodatno
pojačavaju slike svih papa od
početka Crkve pa do danas, a koje se
nalaze u unutrašnjosti bazilike, po
sredini zidova. Sve su slike
zatamnjene dok je slika aktualnog
pape osvijetljena. Trenutno su ostala
još četiri prazna kružna okvira koja
čekaju slike nadolazećih papa.
Razgledavanje bazilike sv. Pavla
završili smo grupnom fotografijom
ispred kipa sv. Pavla. Večernju
svečanu svetu misu imali smo u crkvi
sv. Jeronima – hrvatskoj crkvi gdje
naši svećenici služe mise tijekom
dodatnog školovanja u Rimu, to jest
doktorskog studija.
Četvrti dan putovanja proveli smo na
izletu u Napulju. Sveta misa nam je
služena u katedrali Duomo di Napoli.
23
Nakon kratkog razgledavanja
Napulja uputili smo se natrag prema
Rimu, a usput svratili razgledati
samostan Monte Casino.
Jutro petog dana našeg hodočašća
proveli smo razgledavajući papin
ljetnikovac Castel Gandolfo.
Vraćajući se u Rim zaputili smo se
cilju našeg puta - Svetoj Stolici.
Sveta Stolica, ili popularnije Država
Vatikan zauzima otprilike pola
četvornog kilometra a nastala je
1929. godine Lateranskim paktom.
Prošavši kroz strogu kontrolu ušli
smo u samu baziliku sv. Petra.
Baziliku je dao sagraditi car
Konstanin 342. godine.
Rekonstruirana je početkom 16.
stoljeća, a od tada mnoge pute
uljepšavana i nadograđivana, a
među ostalima na njoj su radili
Raffaelo, Bernini, Sangallo i
Michelangelo. Samu baziliku čuvaju
monumentalni kipovi sv. Pavla s
mačem u ruci s jedne strane i sv.
Petra s velikim ključem u ruci s druge
strane. U bazilici smo imali svetu
misu koju je predvodio duhovni vođa
našeg hodočašća - nadbiskup Ivan
Devčić. Poslije mise posjetili smo
tombe gdje se nalaze grobovi svih
papa. Poseban trenutak putovanja
svakako je bio posjet grobu nama
svima dragog pape Ivana Pavla II.
Šesti dan hodočašća a ujedno i
posljednji dan u Rimu bio je
rezerviran za opću audijenciju kod
pape koja se tradicionalno održava
srijedom ujutro. Iako audijencija
počinje u 11, mi smo došli dva sata
ranije kako bi zauzeli mjesta u prvom
redu te strpljivo čekali njegovo
obraćanje. U međuvremenu je trg
napunila rijeka ljudi pridošlih sa svih
strana svijeta kako bi uživo čuli
papine riječi. Kada je došao trenutak
kojeg su svi nestrpljivo priželjkivali –
vrijeme kao da je stalo. Papa je
prošao pored nas okružen
osiguranjem, a razdragano mnoštvo
je pljeskalo, mahalo zastavicama,
24
smijalo se, našlo utjehu u prisutnosti
prvog čovjeka Crkve. Između ostalih
jezika, papa Benedikt XVI. nam se
obratio i na hrvatskom jeziku
izgovarajući riječi: „Od srca
pozdravljam i blagoslivljam sve
hrvatske hodočasnike. Dragi
prijatelji, Crkva polaže velike nade u
vas, vaše obitelji i župne zajednice
kako biste u vašoj domovini
neprestano gradili ljubav i pomirenje.
Ojačani u vjeri, molite se za zagovor
blažene Djevice Marije da ustrajete.
Hvaljen Isus i Marija!“ na što smo mi,
sretni i zadovoljni, zapjevali „Rajska
djevo, kraljice Hrvata“. Središtem
Vatikana zaorila je naša himna.
Nošeni zadovoljstvom i srećom koja
nas je osnažila, zaputili smo se u
Rijeku u koju smo stigli u kasnim
večernjim satima.
Krenuli smo na ovo hodočašće kao
zajednica Kristovih vjernika koji žele
probuditi i ojačati svoju vjeru kako
bismo, kad se vratimo svojim
kućama i obiteljima, osnaženi i
ohrabreni u vjeri, mogli radosnije
svjedočiti Božju spasonosnu i
euharistijsku prisutnost u našem
životu i u svijetu, ali i lakše prihvatiti
životne nedaće i križeve koji nas
svakodnevno pritišću.
Prošnje koje smo prinosili Gospodinu
po Marijinu zagovoru na ovom putu
obuhvatile su i potrebe naših
najmilijih te naše mjesne crkve.
Ovo hodočašće je bila prilika da se
Bogu zahvalimo za sve milosti koje
smo do sada primili u životu.
Zrinka Kukavica
ZLATNA HARFA U VINJANIMA
Na ovogodišnjoj 25. smotri dječjih
pjevačkih zborova "Zlatna harfa" koja
je za Splitsko-makarsku
nadbiskupiju održana u subotu 5.
lipnja u našoj župi Sv. Roka u
Vinjanima okupilo se devet zborova s
više od 400 sudionika.
Zlatna harfa je susret dječjih
crkvenih zborova koji je na inicijativu
fra Miće Pinjuha, započeo 1984.
godine u hercegovačkoj župi Kočerin
te se proširio i na druge hrvatske
župe. Cilj ovih glazbeno-liturgijskih
manifestacija je njegovanje i
promicanje liturgijskog pjevanja u
Crkvi, a glavni organizatori su: Vijeće
franjevačkih zajednica u HR i BiH i
Institut za crkvenu glazbu "Albe
Vidaković" iz Zagreba.
Susret je započeo je svečanim
misnim slavljem kojega je u prepunoj
crkvi sv. Nikole Tavelića u Vinjanima
Donjim predvodio vinjanski župnik
fra Denis Šimunović uz suslavlje fra
Frane Bilokapića, župnika u
Hrvacama te don Ante Čulića,
župnika župe Slatine sa Čiova. Svoju
iznimno zanimljivu homiliju
ovogodišnji propovjednik fra Denis
Šimunović započeo je čitanjem pisma
malene djevojčice Žane Lelas iz Vrlike
koja boluje od cerebralne paralize, a
koja je u svome dirljivom pismenom
obraćanju svojim vršnjacima
odaslala lijepu poruku pokazavši im
iznimnu snagu u svome putu prema
ozdravljenju. Nakon pročitanog
pisma propovjednik je istaknuo i na
probleme brojne djece u svijetu,
ponaosob one iz siromašnih afričkih
zemalja koja se svaki dan suočavaju s
25
glađu i pukim preživljavanjem te je
istaknuo svoj djeci da i njihov maleni
doprinos može pomoći djeci u
ostvarivanju njihovih potreba.
Za vrijeme misnog slavlja tijekom
kojega su pjevali svi maleni pjevači
pod ravnanjem s. Beatrice Bakić, a
uz orguljašku pratnju s. Krune
Grgat, predstavnici svih pjevačkih
zborova prinijeli su na oltar svoju
materijalnu pripomoć za Žanino
ozdravljenje.
Po završetku misnog slavlja na
smotri su se dječji mješoviti zborovi
predstavili sa po dvije pjesme, a
smotru su otvorili pjevači iz župe
Solinskih mučenika - Ninčevići iz
Solina koji već tri godine djeluju pod
ravnanjem svojih voditeljica Marije
Nazor i Mirjane Baričević.
Nakon njih nastupili su i mali pjevači
iz domaće župe Sv. Roka - Vinjani
zajedno sa svojim voditeljem fra
Denisom Šimunovićem, zatim zbor
župe Gospe od Anđela - Trogir, župa
Uznesenja BDM na nebo pod
ravnanjem voditeljice Vesne Maglice,
mali pjevači iz župe Sv. Martina Vranjic vođeni s. Arsenijom Vidović,
župa Svih Svetih - Hrvace pod
vodstvom s.
Vitalije Križan, te župa Gospe od
Ružarja - Seget Donji pod ravnanjem
s. Blagoslave Lončar. S devedeset
djevojčica i dječaka nastupio je i
dječji zbor župe sv. Luke - Otok kod
26
Sinja koji postoji već dvanaest
godina, a na ovogodišnju smotru je
došao pod vodstvom s. Beatrice
Bakić, a završne pjesme su izvela
djeca iz župe Gospe Sinjske, točnije
njezine filijale sv. Lepolda Bogdana
Mandića iz Karakašice pod vodstvom
s. Krune Grgat. Svim voditeljima
zborova župnik Vinjana i voditelj
programa fra Denis uručio je
prigodne darove koji su sadržavali
monografiju župe sv. Roka – Vinjani,
zatim knjigu o fra Silvestru Aračiću,
Vinjanski molitvenik i pjesmaricu i
župni list Tomislavljevo kojem je ovo
četrdeseta obljetnica izlaženja, dok
su sva djeca dobila po sličicu
vinjanskih svetaca (sv. Nikole
Tavelića, sv. Roka, sv. Ante i sv.
Kate).
Na samom kraju iz ruku ovogodišnje
"Zlatne harfe" iz ruku vinjanskog
župnika, organizatora i animatora fra
Denisa Šimunovića dobili su
priznanja za sudjelovanje na
ovogodišnjoj manifestaciji.
Poslije sv. mise i nastupa za sve
sudionike mnogi vinjančani
pripremili su kolače kao i Pekanović
iz Zmijavaca piće koje su poslužili
članovi Franjevačke mladeži iz
Vinjana. Svima njima kao i svim
sudionicima zahvaljujemo što su
našim Vinjanima omogućili ovakav
lijep doživljaj i čast.
Josip Š. i FDŠ
NOVA KAPELA GOSPE ŽALOSNE
15. rujna 2010. g. biti će zabilježen
kao poseban dan u našoj župi Vinjani
jer je svečano proslavljen blagdan
Gospe Žalosne prigodom koje je
blagoslovljena novoizgrađena kapela
i kip posvećen upravo Gospi
Žalosnoj.
Ova kapela nalazi se s desne strane
pročelja crkve sv. Kate, a ideja za ovu
novu kapelicu došla je prošle godine
kad se uređivao prostor oko crkve.
Iako prvotna zamisao nije bila da
kapela bude od betona i kamenih
ploča nego od kamena klesanca ipak
smo se u konačnici odlučili za nešto
što će biti primjerenije i
funkcionalnije.
Zahvaljujući Denisu Rebiću s čijim je
bagerom za kapelu kopao Dragan
Prka pripremljen je veliki prostor, a
radnici Ivana Duje Juroša odradili su
betonske radove i to u predviđenom
roku. Unutarnje uređenje i
postavljanje kamena izveli su radnici
Mislava Rebića koji je zapravo i
projektirao kapelicu.
Kapelicu Gospe Žalosne koja je
unutarnjih dimenzija 4,30 x 3,50 x
3,30 m resi kip Gospe Žalosne ali
uskoro bi trebao i lijepi kameni oltar
koji želi izraditi i donirati Mislav
Rebić sa svojom obitelji.
Na vrhu kapelice nalazi se neobičan
ukras koji se rijetko može vidjeti, a to
je Papinski grb koji je za kapelu od
željeza izradio i donirao gospodin
Tvrtko Bušić. Možemo reći ovo
umjetničko djelo kapeli daje na
ljepoti i originalnosti.
Sama proslava blagdana Gospe
Žalosne započela je u 18.00 sati
najprije blagoslovom novosagrađene
kapele i kipa koji je obavio imotski
gvardijan fra Zoran Kutleša koji je
ujedno predvodio misno slavlje koje
je bilo u novoblagoslovljenoj kapeli
dok je iznad svakog očekivanja velik
broj vjernika sudjelovao u svim
obredima, procesiji i sv. misi.
Cijelo slavlje uzveličalo je uz
imotskog gvardijana fra Zorana,
vinjanskog župnika fra Denisa i ž.
vikara fra Jakova župnik Podbablja
fra Vinko Gudelj, župnik Zmijavaca
fra Frano Laco, župnik Runovića fra
Mladena Prolić, župnik Slivna fra
Rafael Begić i ž. vikar Prološca fra
Petra Pletikosa. Mješoviti pjevački
zbor župe Vinjani uz orguljašku
pratnju Ane Perić svojim pjevanjem
uzveličao je cijelu proslavu.
Nakon svete mise vinjanski župnik
zahvalio je svima posebno onima koji
su na bilo koji način pomogli u
ostvarenju ovog prekrasnog zdanja te
ujedno je pozvao sve nazočne
vjernike na prigodni domjenak u
dvorištu župne kuće.
FDŠ
27
OBNOVLJENA KAPELICA SV. KATE
Na putu kroz Rebića selo prema
župnoj kući nalazi se kapelica sv.
Kate koja je zasigurno najstarija
vjerska građevina u našoj župi
Vinjani. Čak se ni najstariji mještani
ovog djela župe ne sjećaju kad je
izgrađena. Kako je ova kapelica
izgrađena u stara vremena tako i
danas stoji naslonjena na kamenu
hrid. Iako je vjerojatno nekoliko puta
obnavljana jer ju je nagrizao zub
vremena i u ovo vrijeme tražila je
obnovu. Ljubav prema toj najstarijoj
kapelici koja se nalazi u neposrednoj
blizini obiteljske kuće gospodina
Milana Prke ponukala ga je da se
odvaži obnoviti je i to o vlastitom
trošku.
28
Kapelica sv. Kate pročeljem je
okrenuta je prema crkvi sv. Kate koju
smo prošle 2009. godine u prigodi
105 g. od izgradnje temeljito obnovili i
nadogradili te cijeli prostor uredili.
Ove godine došao je red na obnovu
kapelice koja je nanovo je fugirana, a
kameni blokovi ispjeskareni i
očišćeni. Krov od kamenih ploča
ponovno je presložen, puknuti
dijelovi su zamijenjeni i ponovno
fugirani. Unutrašnjost u kojoj se
nalazi lijepi kip sv. Kate u sjedećem
položaju nanovo je ožbukan i obojen.
Kapela je sada kao nova! Milanu Prki
i njegovoj cijeloj obitelji koja se brine
o uređenju okoliša, a sada i same
kapele od srca zahvaljujemo! Neka im
dobri Bog po zagovoru sv. Kate udjeli
svaki blagoslov!
Fra Denis
OBNOVA CRKVE SV. ANTE
Svako vrijeme ima svoje draži i
ljepotu, a nešto što trajno ostaje u
srcima nas vjernika, posebno
Gornjovinjančana jest sv. Ante i
njegova crkva na Golom brigu.
Sagradiše je u vrijeme neimaštine i
gladi prije 119. g. harni Vinjančani i
ondašnji župnik fra Ivan Perić, a ona i
danas prkosi buri i svakom drzniku
koji se usuđuje ustajati na Boga
vrijeđajući ga svojim poganim
jezikom i zlim srcem.
Pređi je naši sagradiše i urediše kako
su najbolje znali i umjeli, ali zub
vremena učini svoje.
Iako je crkva nedavno donekle
obnovljena ipak ju je vlaga brzo
uništila. Savjetovan od liturgijske
komisije iz Nadbiskupije na temeljitu
obnovu se konačno odlučio sadašnji
župnik fra Denis Šimunović u
dogovoru s ekonomskim vijećem
župe i neprestano potican od nekih.
Odmah po blagdanu sv. Ante
započela je temeljita obnova crkve u
kojoj su ostali nepromijenjeni
kameni blokovi, tj. vanjski zidovi i
krov dok je cijela unutrašnjost
izmijenjena.
Prošlu jesen promijenjena su
prozorna okna i izolirani zidovi
izvana, dok je na krovu promijenjena
dotrajala cigla i žliba.
Stari kameni pod postavljen
sedamdesetih godina prošlog stoljeća
zamijenjen je novim granitnim
pločama te je postavljena nova
strujna i razglasna izolacija.
Kapelica sv. Kate pročeljem je
okrenuta je prema crkvi sv. Kate koju
smo prošle 2009. godine u prigodi
105 g. od izgradnje temeljito obnovilii
nadogradili te cijeli prostor uredili.
Ove godine došao je red na obnovu
kapelice koja je nanovo je fugirana, a
kameni blokovi ispjeskareni i
očišćeni. Krov od kamenih ploča
ponovno je presložen, puknuti
dijelovi su zamijenjeni i ponovno
fugirani. Unutrašnjost u kojoj se
nalazi lijepi kip sv. Kate u sjedećem
položaju nanovo je ožbukan i obojen.
Kapela je sada kao nova! Milanu Prki
i njegovoj cijeloj obitelji koja se brine
o uređenju okoliša, a sada i same
kapele od srca zahvaljujemo! Neka im
dobri Bog po zagovoru sv. Kate udjeli
svaki blagoslov! Neprikladna
rasvjetna tijela i razglasne kutije
zamijenjene su novim oku i uhu
ljepšim i ugodnijim.
Zidovi su ogletani i nanovo obojeni po
nacrtu fra Ante Branka Periše.
Kameni oltar postavljen 1976. godine
uklonjen je zajedno s ambonom i
krstionicom, a zamijenit će ih novi
kameni.
Stara pokrajna vrata s južne strane,
ona na koru i dvoja na sakristiji
zamijenjena su novim vratima od
ariša, a drvene oltare i onaj oko vitraja
zamijenit će novi kameni oltari.
Cjelokupna obnova u vrijednosti oko
2 miliona kuna za sada je nemoguća.
Obećanja je bilo, ali ih se malo
ispunilo i to djelomično.
Za obnovu crkve od početka 2010. g.
do sada je prikupljeno:
ź od župljana i prijatelja 67 200 kn
ź grada Imotskog 50 000 kn
ź županije Splitsko-dal. 10 000 kn
Ovome možemo pridodati milostinju
na blagdan sv. Ante 49 200 kn te
darove na čast sv. Ante 14 800 kn.
Za sada je odrađeno posla u visini od
1 400 000 kn.
Nadamo se da ćemo uz Božju pomoću
i zagovor sv. Ante uspjeti obnoviti
crkvu njima na slavu, a nama svima
na korist.
Župnik fra Denis
29
XIII. HOD FRANJEVAČKE MLADEŽI
U organizaciji područnog vijeća
Frame splitsko-dubrovačkog
područja od 27. srpnja do 5. kolovoza
održan je XIII. hod framaša pod
geslom „Na izvor života“. Pod tim
naslovom tiskana je i prigodna
knjižica. Na hodu je sudjelovalo
sveukupno 40-ak framaša,
framašica, svećenika i časnih
sestara. Iz našeg mjesnog bratstva
išlo nas je petero: Mate Perić,
Zvonimir Perić, Antonio Petric i Roko
Rebić i Kata Kukulj.
Svoj put smo započeli u Metkoviću. U
četiri dana propješačili smo oko 80
km, od Metkovića, Vrgorca, Zagvozda
do Podbablja (neke smo dionice prešli
autobusom jer nas je ometala kiša).
baziliku sv. Marije Anđeoske.
Bazilika nas je oduševila, ali ništa se
nije moglo mjeriti s potpunim
oprostom grijeha koji smo primili u
Porcijunkuli – malenoj crkvici iz
vremena sv. Franje koja se nalazi
unutar bazilike.
Tog smo dana posjetili i Fonte
Colombo gdje smo imali priliku
vidjeti prostoriju u kojoj je sv. Franjo
imao operaciju očiju. Vidjeli smo i
Tau koji je sam sv. Franjo urezao. Tu
smo i obnovili svoja godišnja
obećanja.
Svaki dan je bio pomno isplaniran:
rano ustajanje, molitva, doručak,
pješačenje, rad po skupinama,
plenum pa sv. misa i večernja
zabava.
Sutra smo posjetili Gornji grad,
crkvu sv. Damjana, baziliku sv. Klare
i naravno veličanstvenu baziliku sv.
Franje u kojoj se nalazi svečev grob.
Predvečer smo se vratili u
Porcijunkulu i pridružili se
prigodnom programu u kojem su
sudjelovali svi framaši: pjevalo se,
molilo, razmišljalo i slavilo Boga.
Iz Podbablja smo 1. kolovoza preko
Ancone krenuli u Asiz. Stigli smo u
Asiz na svetkovinu Gospe od Anđela i
tu smo se priključili framašima iz
cijele Europe. Nakon predstavljanja
po državama iz kojih smo došli, u
manjim smo skupinama ulazili u
Bio je to hod za životno pamćenje.
Teško je riječima opisati sve ono što
smo vidjeli, čuli i doživjeli. Bilo je to
jedno nezaboravno framaško
duhovno iskustvo koje nećemo
nikada zaboraviti.
Kata Kukulj
30
XV. OBLJETNICA FRAME PROVINCIJE
PRESVETOG OTKUPITELJA
U subotu 16. listopada 2010. susreli
su se framaši cijele Dalmacije i bliže
okolice. Povod ovom susretu bila je
proslava 15. obljetnice postojanja
splitsko-dubrovačkog područnog
bratstva, a i želja da se obnovi
tradicija okupljanja svih framaša s
našeg područja barem jednom
godišnje. U Splitu u klerikatu o. Ante
Antića u 10 sati započeo je susret pod
geslom „Idite i zahvaljujte!“ na kojem
je sudjelovalo oko 500 framaša, od
kojih nas 50 iz Vinjana. Poslije
doručka, susret je kako i doliči,
započeo molitvom, a nakon toga je
gvardijan klerikata fra Šimun
Bilokapić pozdravio sve prisutne i
zaželio srdačnu dobrodošlicu. Naš
fra Jakov je održao prvo predavanje u
kojemu se iz perspektive
dugogodišnjeg područnog duhovnog
asistenta osvrnuo na proteklih 15
godina. Nakon fra Jakova,
predavanje je održala bratska
animatorica za FSR, ali i bivša
framašica prof. Ivana Petričević koja
se također osvrnula na povijest naše
Frame, posebno na hod Frame.
Nakon ta dva predavanja, framaši su
imali priliku ispovjediti se, a samo
pokorničko bogoslužje je predvodio
fra Zvonimir Brusač, TOR. Nakon
sakramenta ispovijedi, točno u
podne, započela je svečana
koncelebrirana sv. misa koju je
predvodio provincijal Provincije
Presvetog Otkupitelja fra Željko Tolić.
U propovijedi je ponovio svima nama
poznat život sv. Franje, ali je iz njega
izvukao mnogo novih poruka koje su
oduševile sve prisutne. Na samom
kraju sv. mise, zahvalili smo se
prigodnim darovima onima koji su
nas podržavali i dalje podržavaju na
našem putu. Iako je dan bio oblačan i
padala je kiša, za vrijeme sv.
euharistije, sve nas je kroz prozore
crkve obasjalo sunce i kao naručeno
došlo da nam uljepša odmor i ručak
koji je uslijedio nakon mise.
Nakon što smo okrijepili i dušu i
tijelo, gledali smo film sa
svjedočanstvima bivših framaša, a
iza toga je fra Frano Doljanjin,
aktualni duhovni asistent našeg
područja, održao prezentaciju i
predavanje „Od teenagera do sveca“ u
kojemu nas je poistovjetio sa sv.
Franjom i ohrabrio uoči novih prilika
i neprilika u životu. Poslije
predavanja, podijelili smo se u
skupine u kojima smo se pobliže
upoznavali i u kojima smo
raspravljali o temama koje su
prožimale susret. Za plenum je
odabrano nekoliko govornika koji su
predstavili rad svoje grupe. Susret je
završio rekreativnim dijelom i
rezanjem Framine rođendanske
torte.
AP
31
IV. NACIONALNI SEMINAR ZA VODITELJE
FORMACIJE I ODGOVORNE U BRATSTVIMA
FRAME „NA SVETOST POZVANI“
Dana 23. kolovoza u ranim jutarnjim
satima uputili smo se prema Istri
zajedno sa framašima iz Imotskog i
Podbablja i duhovnim asistentom
Frame Imotski fra Kristianom
Stipanovićem. Na putu smo svratili i
u Rijeku te smo obišli jedno od
najvećih marijanskih svetišta u
Hrvatskoj – ono Gospe Trsatske.
Poslijepodne smo stigli u Pazin i
udomaćili se u prostorijama
Pazinskog kolegija zajedno sa 100-ak
framaša iz svih krajeva Lijepe Naše.
No već je sutra počeo ozbiljan posao.
Prvo predavanje „Sakramentalni
život“ održao je fra Ivan Miklenić, a
drugo „Služenje kao životni stav“
Angela Lovrić i Siniša Pucić.
32
Predavanja su bila vrlo poticajna jer
su predavači naglasili kako voditelji
formacije, ali i svi ostali članovi
bratstva, moraju biti odgovorni u
onome što čine jer nismo svi dobili
jednake darove, ali smo svi pozvani
da „činimo dobro“. Toga dana
posjetili smo i Svetvinčenat gdje smo
u euharistijskom slavlju, kojega je
predvodio biskup porečki i pulski
mons. Ivan Milovan, obilježili
mučeničku smrt sluge Božjega vlč.
Miroslava Bulešića. U srijedu smo
nastavili jednakim tempom. Ovoga
puta predavanja su nam održali fra
Zoran Bibić „Spisi svetoga Franje“ i s.
Luca Dabić „Obećanja i razlučivanje
poziva“. U prvom predavanju fra
Zoran nas je podsjetio na važnost
spisa sv. Franje u formaciji članova
našega bratstva. Spisi sv. Franje su
velika riznica za upoznavanje
franjevačke duhovnosti. Sestra
Lucija je pak najviše naglasila
važnost gesla „Na svetost pozvani“.
Sunčano popodne proveli smo na
kupanju u Puli, a dan smo zaključili
euharistijom u crkvi sv. Antuna u
Puli gdje smo imali cijelonoćno
klanjanje. Nismo se odmarali ni u
četvrtak. Završna dva predavanja
održali su Igor Kanižaj „Posvećenje po
odgovornom vršenju dužnosti“ i
Ivana Šarčević „Od Frame do
Franjevačkog svjetovnog reda“. Oba
predavača predavanja su temeljila na
osobnom iskustvu. Potakli su nas na
razmišljanje o pitanju: „Što nakon
Frame?“.
I tu je došao onaj tužniji dio –
odlazak. Mi iz splitsko-dubrovačkog
područja morali smo zbog raznih
obaveza krenuti dan ranije i
pozdraviti se s našim starim i novim
prijateljima te im obećati ponovne
susrete.
Ovaj nam je seminar dao puno toga
pozitivnog: druženja, upoznavanja i
sklapanja novih prijateljstava, no
iznad svega nam je još malo približio
sv. Franju, njegovu duhovnost i
poruku nama mladima. Naučili smo
puno toga, a sada je red da to
primijenimo na naše bratstvo. Mir i
dobro!
Ana Perić i Antonela Petric
GDJE SVE MLADOG ČOVJEKA MOŽE ODVESTI
DRUŠTVO, DROGA I GLAZBA
Svi prolaze kroz neke određene faze
svog života, pa tako sam i ja prošla
kroz jednu, s kojom se baš ne mogu
pohvaliti…(sama sam bila u doticaju
s lakim drogama, tj. marihuanom).
Prije nekoliko godina upala sam u
tzv. loše društvo. Uvijek sam bila
«svoj na svome» pa tako i s njima.
Pojedinac ne može utjecati na veliku
grupu, tako da je nakon nekog
vremena grupa počela utjecati na
mene. Počela sam slušati glazbu koju
prije nisam mogla «progutati», uz to
sam konzumirala i marihuanu.
Droga čini stvari za koje mladež nije
ni svjesna do to ne vidi ili u gorem
slučaju ne iskusi. Mladi životi
propadaju, zanosni ljudi ne gube….
Uzet ću na primjer jednog mladića.
Njegova je ljepota opijala, njegova
pozornost činila nas je posebnima… I
onda se počeo rijetko pojavljivati, a
promjene na njemu su bile lako
vidljive. One prekrasne oči što se
nekada bile pune života i sjaja,
postale su prazne, više nije pričao niti
pozorno slušao, sjedio bi sam i gledao
u prazno, ne dozvoljavajući nikome
da mu se približi. Ponekad bi znao
gledati i uživati u zalasku sunca. Kao
pošto smo i mi nekada uživali u
njemu. Više nije dolazio, tek bi
ponekad čuli nešto o njemu, dok
jednom nije dotrčao potpuno gol
ispisan šesticama (666) vičući da
bježimo od njega, da je on sotonin
sin, da će nas sve ubiti… Nakon toga
33
je nestao, a o njemu više nikada
nismo čuli dobre vijesti…
Tužno kada jednu osobu punu
potencijala marihuana može odvesti
u krajnost, do dna iz kojeg rijetko
kome ima povratka…
Iz grupe ljudi s kojima sam se družila
svatko je bio, a nažalost i ostao
ovisan o nečemu, naročito o
marihuani te o ljepilu. Marihuana se
dnevno konzumirala više nego
cigarete, a neki su vrlo rano počeli,
jedni čak s 9 godina i od tada
svakodnevno konzumira (oko 15
godina) i tome je izgubio smisao što
ga je dovelo do svakojakih sekta…
Knjiga «HOĆEMO SAMO TVOJU
DUŠU» je vrlo intrigantna i pokazuje
na povezanost između rock izvođača i
okultizma, kao čarolija i droga. (Iz
vlastitog iskustva znam da je takva
vrsta glazbe povezana s drogom.)
Slušajući ROCK bliže smo DROGI, a
s DROGOM smo sve bliže i bliže
PROPASTI.
Teško se baviti i suočiti s
problemima, pa ljudi često idu
linijom manjeg otpora što također
može biti put u propast… Dečko
kojeg život nije nimalo mazio, odlučio
je da će i nastaviti trako, i to ga je
dovelo do droge, tj. Marihuane i
ljepila. Neki misle da je snifanje
ljepila potpuno bezopasno, no ono
izaziva razne halucinacije, tako da je
taj dečko umalo ubio svog prijatelja
zbog halucinacija ...
34
Droga, bilo laka ili teška, svakim
danom uništava i uzima sve više i više
života, a samo je mi možemo
zaustaviti, treba samo reći ne, a ako
voli sebe i želite si dobro, to će te i
napraviti.
Znam da svatko misli to se meni ne
kože, niti će dogoditi, ali dovoljno je
samo malo da nas povuče u bezdan, a
kad se to dogodi pitanje je samo kako
ćete završiti.
Pisala sam o drogi jer je ona vrlo usko
i nerijetko povezana s određenom
vrstom glazbe.
Iz vlastitog iskustva mogu reći kako
je ROCK glazba utjecala na mene. Što
sam se više izmicala od lošeg društva
sve sam više shvaćala kako me ta
glazba ponijela negativnom
energijom i bijesom kojeg sam
iskaljivala na ljudima koji me vole,
okružuju i ćele mi dobro. Slušala sam
glazbu koje nisam ni bila svjesna,
nisam shvaćala njezino značenje, a
sad kad znam i kad se sjetim toga
hvata me jeza. Mogu reći kako mi
nekadašnja prijateljica ima prijatelje
koji se pod utjecajem glazbe
samoozljeđuju i međusobno piju krv.
Vjerujem da većina vas isto tako nije
svjesna, kao što ni ja nisam bila,
kako određena glazba ima jak
sotonin utjecaj.
Marija
DJEČJI RADOVI
Moj did
Uskrs – uskrsnuće Gospodnje
Moj did zove se Eugen. Ne znan što se
tako zove, ali mi je baba govorila da se
rodijo u vrime kad je Eugen bilo
najpoznatije ime. On pije bevandu pa
kad mu se ćefne samo vikne: ''De
Marina, otiđi po bukaru i donesi mi
vina!''. A ja iman svoji obaveza, ali
kad je to u pitanju, sve se ostavlja.
Njegova mater je bila prava mudrica.
Ona je tila da se on oženi ženon koja
njoj paše pa da joj more žugat. Kad
dođe lito, did sida na traktor i iđe u
polje radit. Nekad ga nema po cili
dan, ali je zato u polju sve ko po
špagi. Ali nije ni on svemoguć i njemu
triba nekad pomoć. Vala Bogu, ima
dosta unučadi pa mu pomognu.
Isus je mučen pod Poncijom Pilatom
raspet umro i pokopan.
Isusa je izdao Juda Iškariotski.
Isusu je pomogao nositi križ Šimun
Cirenac.
Veronika je pružila Isusu rubavc,
Isus joj je darovao jedino što je još
imao,
otisak svog izmučenog lica Veroniki
na spomen.
Isus je svojim uskrsnućem
spasio svijet!
J. P.
Marina Bilopavlović, 8.d
Dragi Andrija!
Ja vjerujem da je
Isus sin Božji i da
je umro da bi nam
dao život vječni.
Zbog toga te,
ako ikako možeš,
pozivam da često
ideš u crkvu!
Ivana Kukavica, 3. razred
Što za mene znači Isusova smrt?
Neke ljude smrt pogađa, pogotovo
Isusova. Isus je razapet mlad i nevin.
On se žrtvovao za naše grijehe i
trpio bol za nas. Iako mi je žao što
je umro za nas, on me spasio. On
je molio za sve nas, čak i za one koji
su bili protiv njega. Ja ću se
truditi da budem sličan Isusu.
Iako je nemoguće biti dobar,
plemenit
i osjećajan kao on.
Lino Lončar, 4. razred
35
Miris Majčinog kruha
Moja mama često peče kruh, a
posebno zimi. Ja se tada veselim, kao
da peče najljepši kolač. Prvo uzima
sito, zatim brašno i zdjelu. Spretno u
rukama drži sito i brzim pokretima
lijevo – desno, brašno bude u zdjeli.
Izmrvi kvasac, stavi malo soli, zalije
lončićem tople vode i tijesto je gotovo.
Nježnim rukama i dugim pristima
prevrće tijesto. Ostavi ga da se malo
odmori. Upali pećnicu, a za to vrijeme
tijesto se pomalo podiže. Mama ga
zatim stavi u toplu pećnicu. Ja virim
u pećnicu i grijem se. Kruh postaje
sve veći i veći, a miris se širi cijelom
kuhinjom. Nestrpljivo čekam kad će
biti gotov. Pretvara se u zlatnu kuglu.
Kad je pečen, mama ga izvadi na stol
da se ohladi. Onda nastaje pravi
užitak. Mama ga reže, a miris se širi i
širi. Grickam hrskavu koru i uživam.
Svaki put kad moja mama peče kruh
za mene je prava radost.
Petra Jović, 5.d
Što za mene znači Isusova smrt?
Meni Isusova smrt znači žalost. Ona
na neki način znači radost. On je
svojom smrću spasio cijeli svijet.
Odvratio nas je od ropstva i od zla.
Kad je umro nekih nije bilo briga.
Isusa su osudili na smrt zato što su
mislili da je opasan. On je uvijek bio
dobar i pomagao drugima. Pogotovo
je pomagao onima koji su bili slijepi,
gluhi, siromašni… On nas je izveo iz
ropstva i zla i naša duša može biti
čista. Žao mi je što je umro tako
dobar. Naučio nas je da opraštamo
drugima kao što on oprašta nama.
Uvijek se moramo moliti Isusu. Isus
mi je drag što me je stvorio. Nikada ga
ne bih zamrzila. Isus nije samo umro
za nas, nego i za cijeli svijet. Isus će za
mene uvijek će biti dobar i Božji sin.
Katarina Markota 4. r
36
VELIKANU HRVATSKE U SPOMEN
Anti Brunu Bušiću
Rodio se dječak mali
U kućici kao štali
Ime su mu Ante Bruno dali
Sklon je bio nauci i školi
Učio je da Hrvatsku voli
I prestao nikad nije
Ni zbog ljute komunističke zmije
Sedamdesetih uzdiže svoj glas
Za Hrvatsku za sve nas
I postade za odstrel meta
Plaćenih izdajničkih kometa
Morao je krenuti daleko
Reći zbogom brate i seko
Vidio je i u tuđoj sferi
Da ga žele na banderi
Još i danas nam zvižde
Još i danas sa njom mašu
U svakom Hrvatu vidi ustašu
Sustigli su ga Parizu
I bi žrtva još jedna u nizu
Ali nisu znali istinu pravu
Da će im se obiti o glavu
I da će Vinjanski Junak Hrvat
Dočekati procvat i slavu
Svi koji nisu znali
Neka otvore uši i čuju
Ustali su ga od mrtvih
Oni koji ga vole i štuju
Domoljubi veliki sačuvaše djelo
I Hrvatskoj Majci grudi
Vratiše njegovo herojsko tijelo
Neka Brunov Hrvatski Duh
U nama vječno tinja i sja
Neka mu dragi Bog milostivi
Vječni mir i pokoj duši da
Ante Stanko Šanić
PRVOPRIČESNICI 2009./2010.
Prvu pričest primilo je: 18. travnja 2010. u crkvi sv. Roka 33 djece.
1
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
Ajduk, Lukrecija
Bilopavlović, Lana
Buljan, Ante
Bušić, Ante
Bušić, Domagoj
Bušić, Nikola
Ćavar, Šimun
Đuzel, Bože
Jović, Lucija
Jurišić, Ivana
Jurišić, Luka
Juroš, Petar
Krnić, Đondino
Majić, Tomislav
Markota, Ana
Mitar, Mateo
Perić, David
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
Pojatina, Anamarija
Pojatina, Josip
Pojatina, Josipa
Prka, Ante
Radat, Borislav
Radat, Vlade
Rebić, Vlade
Slišković, Ines
Šantar, Petra
Škeva, Jurica
Škeva, Mirko
Škeva, Viktorija
Tolić, Ivan
Topić, Ana-Marija
Topić, Stanko
Vlašić, Luka
Vjeroučitelj:
fra Denis Šimunović, župnik
37
KRIZMANICI 2009./2010.
Sakramenat krizme podjelio je: mons. Nediljko Ante Ančić 2. svibnja 2010.
u crkvi sv. Roka
1.
Aračić, Anđela
13. Kukavica, Hrvoje
2.
Aračić, Ivan
14. Kukulj, Kata
3.
Aračić, Mateo
15. Kukulj, Martina
4.
Bilopavlović, Maja
16. Kukulj, Mislav
5.
Bušić, Ante
17. Kutleša, Antonijo
6.
Delipetar, Jelena
18. Kutleša, Darijo
7.
Đerek, Jurica
19. Kutleša, Marko
8.
Galić, Ana
20. Kutleša, Mile
9.
Galić, Andrijana
21. Leko, Blaž
10. Galić, Marijana
22. Lončar, Ante
11. Jović, Bruno
23. Lončar, Slaven
12. Krnić, Marin
24. Majić, Lejna
38
25. Markota – Bašić, Maja
38. Šimić, Ante
26. Nenadić, Anamarija
39. Šimić, Patra
27. Perić – Peša, Darko
40. Škeva, Ivan
28. Perić, Ivica
41. Tolić, Antonio
29. Perić, Mariana
42. Tomasović, Ante
30. Peša, Anđela
43. Topić, Ante
31. Pojatina, Ivan
44. Topić, Ante
32. Rebić, Ivan
45. Topić, Ivan
33. Rebić, Ivana – Višeslav
46. Topić, Mirko
34. Rebić, Josipa
47. Topić, Stipe
35. Rebić, Marko
36. Rebić, Stipe
37. Runac, Hrvoje
Vjeroučitelj:
fra Jakov Udovičić, ž. vikar
39
40
Važniji događaji u 2010. godini
1. siječnja – Svetkovinu Marije
Bogorodice, kojom započinjemo novu
godinu, obilježili smo misnim
slavljima u svim našim crkvama koje
su bile slabo posjećene. Umjesto da s
Marijom, našom Nebeskom Majkom,
započnemo novu godinu, Vinjančani
radije ostaju spavati u svojim
posteljama umorni od novogodišnjeg
slavlja.
6. siječnja – Svetkovina Bogojavljenja,
Tri Kralja ili Vodokršća proslavljena u
svim našim crkvama sv. misama kao i
nedjeljom. Prije sv. misa bio je
blagoslov vode.
10. siječnja – Blagdanom Krštenja
Gospodinova završavamo božićno
vrijeme, kad pospremamo jaslice i
odlažemo borove. Nažalost, mnogi to
učine već na Bogojavljenje. Za kraj
božićnog vremena djeca iz Donjih
Vinjana izvela su priredbu INTERVJU
S PASTIRIMA na kraju sv. misa u
crkvi sv. Roka i sv. Ante.
15. siječnja – Kod Sv. Nikole u
Donjim Vinjanima po prvi puta
održano pjevanje za mladež. Želja
nam je da naša župa dobije svoj zbor
mladih koji bi mogli svojim pjevanjem
i čitanjem animirati liturgijski život
naše župe.
23. siječnja – U župnoj kući održan
župni susret Pastoralnog i
ekonomskog vijeća.
27. siječnja – Jutros je ponovno
cijelu Imotsku krajinu zabijelio
snježni pokrivač.
2. veljače – Blagdan Gospodinova
prikazanja u hramu ili Svijećnica. Sv.
mise bile su u Sv. Kate u 9.00 sati, Sv.
Roka u 10.00 sati, Sv. Ante i Sv.
Nikole u 15.30 sati.
7. veljače – Na kraju nedjeljnih sv.
misa obavljen blagoslov svijeća i
grličanje.
10. veljače – Blagdan bl. Alojzija
Stepinca proslavljen u zaseoku
Kutlešama kod kapele sv. misom u
15.00 sati.
14. veljače – Sa subote na nedjelju
palo do 15 cm novog snijega. Mnoge je
novi snijeg spriječio da dođu na
nedjeljnu sv. misu.
17. veljače – Pepelnica ili Čista
srijeda – početak korizmenog
vremena. Sv. misa i blagoslov pepela
u crkvi sv. Roka u 16.00 sati.
18. veljače – Molitvom protiv psovke
u crkvi sv. Kate s početkom u 20.00
sati želimo kroz korizmu posebno
potaknuti sve psovače da se odreknu
onoga teškog i ružnog grijeha.
19. veljače – Korizmeni križni putovi
u crkvi sv. Kate i Sv. Nikole u 16.00
41
sati. Nedjeljom pola sata prije sv.
mise u crkvi sv. Roka, sv. Ante i sv.
Nikole. Danas je iz tiska izišao i novi
prigodni broj župnog lista
Tomislavljevo.
3. travnja – Velika subota sa svim
svojim obredima slavljena je u crkvi
sv. Roka u 20.00 sati i sv. Ante u
22.00 sata. U crkvi sv. Kate i sv.
Nikole bio blagoslov jela u 18.00 sati.
19. ožujka – Blagdan sv. Josipa
proslavljen sv. misom koja je bila
nakon križnog puta u crkvi sv. Roka.
4. travnja – Uskrs! Sv. mise slavljene
kao i nedjeljom.
25. ožujka – Svetkovina Blagovijesti
proslavljena sv. misom u crkvi sv.
Roka i sv. Nikole u 16.00 sati.
26. ožujka – Na Tomislavljevu cijela
naša župa sudjelovala je u križnom
putu koji je započeo u 17.00 sati.
28. ožujka – Sastanak Pastoralnoga i
Ekonomskog vijeća u župnoj kući.
28. ožujka – Cvjetnica tradicionalno
proslavljena obredima i sv. misom u
crkvi sv. Roka u 9.00 sati i sv. Ante u
11.00 sati.
5. travnja – Uskrsni ponedjeljak je
trebao biti vinjanski Emaus na
Tomislavljevu, ali zbog kiše sv. misu
za sve one koji su dali svoje živote za
''krst časni i slobodu zlatnu'' slavili
smo u crkvi sv. Roka u 10.00 sati.
15. travnja – Na traženje naših
vjernika u crkvi sv. Kate i nakon ove
korizme nastavili smo molitvom
protiv psovke.
18. travnja – Prva sv. pričest u našoj
župi proslavljena u crkvi sv. Roka u
10.30 sati. Sakrament sv. pričesti po
prvi puta primilo je 33 djece iz naše
župe.
25. travnja – Na nedjelju Dobrog
Pastira, koja se podudara s
blagdanom sv. Marka, prije svih sv.
misa obavljen je blagoslov polja.
28. travnja - Župnik blagoslovio
novo bućalište iznad Crne Gore koje
je napravljeno za naše najbolje
bućaše u Županiji.
1. travnja – Veliki četvrtak polako
dobiva na svom značaju i sve više
vjernika sudjeluje u obredima u crkvi
sv. Roka u 18.00 sati.
2. travnja – Veliki petak obilježen
tradicionalno, s tim da se i ove godine
veći broj pridružio obredima u crkvi
sv. Roka.
42
2. svibnja – Sakrament krizme
podijelio nadbiskupov delegat don
Nediljko Ante Ančić 46 – eroma
mladića i djevojaka naše župe.
8. svibnja – Na susretu Hrvatske
katoličke mladeži u Zadru
sudjelovala i mladež iz naše župe
predvođena fra Jakovom.
13. svibnja – Svetkovina Uzašašća ili
Spasova proslavljena sv. misama u
crkvi sv. Roka i sv. Nikole u 18.00
sati. Za vrijeme sv. mise u crkvi sv.
Roka župnik primio u ministransku
službu Mateja Jovića, Luku Jurišića,
Davida Perića i Ivana Tolića.
23. svibnja – Na svetkovinu Duhova
ili Pedesetnice, kojom je završilo
uskrsno ili vazmeno vrijeme, u crkvi
sv. Nikole u ministransku službu
primljena su desetorica dječaka:
Ante Buljan, Ante Bušić, Domagoj
Bušić, Nikola Bušić, Đondino Krnić,
Tomislav Majić, Josip Perić, Josip
Pojatina, Mirko Škeva i Stanko Topić.
30. svibnja – U crkvi sv. Kate za
vrijeme nedjeljne sv. mise u
ministransku službu primljena još
trojica novih ministranata: Vlade
Radat, Vlade Rebić i Luka Vlašić.
1. lipnja - Za vrijeme euharistijskog
slavlja u crkvi sv. Ante u prigodi XIII
utoraka njemu na čast u
ministrantsku službu primljena još
trojica minitranata: Bože Đuzel,
Mateo Mitar i Petar Juroš.
43
3. lipnja – Svetkovina Tijelova
proslavljena sv. misom u crkvi sv.
Roka u 10.00 sati, a na kraju sv. mise
svečana procesija i blagoslov s
Presvetim oltarskim sakramentom.
4. lipnja – Započela devetnica u čast.
Sv. Ante. Sv. mise u 19.00 sati
predvode fratri samostanskog
okružja: fra Ante Madunić, fra
Kristian Stipanović, fra Mladen
Prolić, fra Frano Laco, fra Ivan Režić,
fra Vinko Gudelj, fra Jakov Begonja,
fra Rafael Begić i fra Zoran Kutleša.
5. lipnja – Zlatna harfa održana u
Vinjanima u crkvi sv. Nikole Tavelića.
Sudjelovalo devet zborova s oko 410 djece.
44
11. lipnja – Svetkovina Presvetog
Srca Isusova proslavljena procesijom
i sv. misom koju je predvodio župnik
fra Denis u kapeli na križanju između
Baga, Leka i Vidoša, koji su je
sagradili i za današnji blagdan
pripremili okrjepu za sve one koji su
sudjelovali na slavlju.
12. lipnja – Blagdan Prečistog Srca
Marijina proslavljan procesijom kroz
selo Nenadiće i sv. misom koju je u
10.30 h predvodio fra Jakov. Draga
Nenadić i njezini sumještani
pripremili okrjepu i osvježenje svim
nazočnima.
12. lipnja – Uoči svetkovine Sv. Ante
već drugu godinu organizirana
ispovijed za naše župljane. Ove
godine bilo šest svećenika koji su
ispovijedali sat vremena i ispovjedili
oko 150 vjernika.
13. lipnja – Svetkovina sv. Ante
svečano proslavljena u našim
Vinjanima sv. misama u 5, 6, 7, 8, 9,
10.30 i 18.30 sati.
28. lipnja – Već treću godinu župnik
fra Denis organizira ministranski
hod po Vinjanima u dužini od 22 km.
Ovo treće hodočašće, kao i svako do
sada, kojemu je svrha međusobno
upoznavanje ministranata i cijele
župe Vinjani, okupilo je 56
najhrabrijih ministranata iz župe
Vinjani (38) i po nekoliko
ministranata iz Podbablja (12),
Runovića (4) i Zmijavaca (2).
2. srpnja – Izlet dječjeg zbora i zbora
mladih u Makarsko primorje gdje su
se svi osvježili kupanjem, a na
povratku i molitvom u marijanskom
svetištu Vepric.
20.-23. lipnja – Vinjanski ministranti
Josip Ajduk, Nikola Bilopavlović, Ante
Đerek, Ante Majić i Marin Šimić, koji
su osvojili drugo mjesto iz kviza
znanja na ministranskom susretu u
Imotskom, išli na nagradni odmor u
Zaostrog.
24. lipnja – Blagdan Sv. Ivana Krstitelja
i ove godine obilježen hodočašćem koje
je u Jajce predvodio župnik fra Denis.
Poslijepodne u zaseoku Juroši, gdje se
nalazi zavjetna kapela u čast sv. Ivana,
sv. misom u 19.00 sati, koju je misu uz
koncelebraciju fra Denisa predvodio fra
Jakov, proslavljen sv. Ivan.
4. srpnja – Kroz mjesece srpanj i
kolovoz u našoj župi su se počele
slaviti sv. mise u crkvama sv. Kate i
sv. Roka u 8.30 sati i sv. Ante i sv.
Nikole u 10.00 sati.
22. srpnja – Blagdan blagoslova
crkve sv. Nikole Tavelića. Procesiju i
sv. misu u 10.30 sati uz
koncelebraciju još sedmorice
svećenika predvodio fra Mijo Šabić,
duhovnik u franjevačkom sjemeništu
u Sinju.
24. srpnja – Prvi dan devetnice Gospi
od Anđela u Imotski hodočastila naša
župa. Fra Jakov je predvodio misno
slavlje, dok je pjevanje predvodio
veliki zbor pod vodstvom fra Denisa.
2. kolovoza – Svetkovina Gospe od
Anđela proslavljena u Imotskom gdje
je sv. misu u 10.30 sati predvodio
vinjanski župnik fra Denis. Glavno
misno slavlje s procesijom u 18.30 h
predvodio je kotorski biskup mons.
Ilija Janjić.
45
6. kolovoza – U župnoj kući održan
sastanak Ekonomskog vijeća.
Razgovaralo se o gradnji u župi i
troškovima te o stanju u župnoj
blagajni.
8. kolovoza – Fra Jakov Udovičić u
crkvi sv. Roka predvodio zahvalno
misno slavlje za sedmero ovogodišnjih
vinjanskih diplomanata.
8. kolovoza - Jedan autobus naših
župljana predvođen Zorom Petric
hodočastio Gospi u Sinj.
10. kolovoza – Naša župa tiskala 22
000 sličica vinjanskih svetaca s
prigodnom molitvom.
16. kolovoza – Svetkovina Sv. Roka
proslavljena sv. misama u 8, 10.30 i
18.30 sati. Za ovu svetkovinu ove
godine po prvi puta pripremali smo
se trodnevnom duhovnom obnovom
koja je započinjala u 18.30 sati, a
sastojala se od molitava i sv. mise na
čast sv. Roka.
26. kolovoza – U Gornjim Vinjanima
otvoren je i blagoslovljen novi
športski centar i spomen obilježje u
čast poginulog hrvatskog branitelja
Mladena Aračića.
7. rujna – Tradicionalno hodočašće
Vinjančana u Vepric Malog Gospi
vodio župnik fra Denis.
8. rujna – Blagdan Rođenja Bl. Dj.
Marije ili Male Gospe svečano
proslavljen na Tomislavljevu sv.
misom i procesijom u 18.00 sati. Ova
misa ujedno je i zajedničko slavlje s
molitvama za dobar početak nove
školske godine učenika, učitelja i
vjeroučitelja.
15. rujna – Blagdan Gospe Žalosne i
blagoslov novosagrađene kapele u
Gospinu čast obavio imotski gvardijan
fra Zoran Kutleša. Procesija i sv. misa u
18.00 sati.
1. listopada – Listopadska pobožnost u
Vinjanima obilježana je svakodnevnom
zajedničkom molitvom Gospine krunice
u crkvi sv. Nikole Tavelića, sv. Kate, sv.
Ante i kod kapele u Nenadićima.
26. kolovoza – U Gornjim Vinjanima
otvoren je i blagoslovljen novi
športski centar i spomen obilježje u
čast poginulog hrvatskog branitelja
Mladena Aračića.
7. rujna – Tradicionalno hodočašće
Vinjančana u Vepric Malog Gospi
vodio župnik fra Denis.
46
2. listopada – Sastanak Pastoralnog
i Ekonomskog vijeća održan u župnoj
kući.
moli smo pojedinačna odrješenja u
crkvama pred oltarom kao i
zajedničko odrješenje.
3. listopada – Blagdan Gospe Rožarice
svečano proslavljen procesijom i sv.
misom kod crkve sv. Ante.
7. studenoga – Dvojica članova
zajednice Mondo Nuovo bili u našoj
župi i na kraju sv. misa svjedočili kao
bivši ovisnici o zlu droge i drugih
ovisnosti.
14. studenoga - Svetkovina Sv.
Nikole Tavelića proslavljena
svečanom procesijom i sv. misom u
10.30 sati, a za svetkovinu se naša
župa pripremala kroz trodnevnu
duhovnu obnovu.
13. listopada – Sastanak Uredničkog
vijeća župnog lista Tomislavljeva
održan u župnoj kući.
21. studenoga – Blagdan Gospe od
Zdravlja proslavljen procesijom i sv.
misom u crkvi sv. Roka u 10.30 sati.
17. listopada – Igrokaz ''Kruh s
neba'' na kraju nedjeljne sv. mise
izvela djeca u crkvi sv. Nikole.
22. studenoga – Spomendan Sv.
Cecilije, zaštitnice pjevača i
glazbenika obilježili naši zboraši sv.
misom prvog dana trodnevice u crkvi
sv. Kate, a zatim i druženjem u
župnoj kući.
21. listopada – Blagoslov Dječjeg
vrtića u Donjim Vinjanima obavio
župnik fra Denis.
24. listopada – Igrokaz ''Kruh za
druge'' na kraju nedjeljne sv. mise
izvela djeca u crkvi sv. Roka.
24. studenoga – Na kraju sv. mise u
sklopu trodnevice sv. Kati s. Ljiljana
Todorić pokušala predstaviti rad sa
starijima, bolesnima i napuštenima
koji bi trebao zaživjeti u našoj župi.
1. studenoga – Svetkovina Svih
Svetih proslavljena sv. misama u
crkvi sv. Ante u 10.30 sati i sv. Roka
u 15.00 sati. Sat vremena prije misa
molili smo pojedinačna odrješenja na
grobljima.
25. studenoga – Svetkovina Sv. Kate
proslavljena sv. misom u 10.30 sati
koju je predvodio župnik fra Denis
dok je glavno misno slavlje s
procesijom u 16.00 sati predvodio fra
Nikica Ajdučić, župnik Gospe
Sinjske.
2. studenoga – Dušni ili Mrtvi dan u
našoj župi je sve slabije posjećen jer
je radni dan, a padala je i kiša. Sv.
mise bile su u crkvi sv. Roka u 9.00
sati i sv. Ante u 11.00 sati. Prije misa
28. studenoga – Na prvu nedjelju
došašća izvedena dva prigodne
recitala od kojih je jedan prilagođen
crkvi sv. Ante u kojoj se napokon
slavila sv. misa.
47
Statistika župe za 2009./2010.
Krštenih u 2009.: 43
Molimo sve one koji žele krstiti svoje
dijete da o tome na vrijeme (barem
dva tjedna prije) obavijeste svoje
svećenike kako bi mogli zajedno
dogovoriti pogodan datum krštenja
djeteta i obaviti pripravu za krštenje
(upis, poduku, postupak i ispovijed).
Posebno molimo roditelje koji su
dobili četvrto ili više djece da nam se
jave mjesec dana prije kako bi se
dogovorili oko krštenja te o. biskupa
obavijestili kako bi on mogao poslati
svoju čestitku obitelji koja većim
brojem djece daje veliki doprinos
Crkvi i Domovini.
Kršteni od prosinca 2009.
naovamo:
1.
2.
3.
4.
Ella Šantar (Perica i Ivana)
Nia Aračić (Josip i Marina)
Mirko Bušić (Tino i Jagoda)
Lucija Perić (Stipe i Ksenija) –
nadbiskupova čestitka za 5.
dijete
5. Mateo Đuzel (Mate i Ivana) –
nadbiskupova čestitka za 4.
dijete
6. Karlo Juroš (Mirko i
Marijana)
7. Miljenko Vican (Petar i
Vesna)
8. Filip Lončar (Bruno i
Danijela)
9. Tea Bušić (Mario i Dijana)
10.Petar Bušić (Joško i Ljubica)
11.Ivan Jović (Ivica i Jasna) nadbiskupova čestitka za 4.
dijete
12.Šimun Jović (Ivica i Jasna) nadbiskupova čestitka za 4.
dijete
48
13.Roko Tolić (Dragan i Ivana)
14.Magdalena Škeva (Mate i
Ivana)
15.Marijana Ajduk (Ante i
Milena)
16.Željko Đerek (Joško i Ivana)
17.Nina Perić (Ante i Marina)
18.Mia Galić (Vice i Ana)
19.Josip Bilopavlović (Ante i
Olga)
20.Leona Kutleša (Ivan i Marija)
21.Tea Pojatina (Vjeko i
Andrijana)
22.Milan Nenadić (Petar i Ana)
23.Nora Đerek (Nikola i Leonita)
24.Branimir Topić (Ante i Silvija)
25.Lucija Jelinić (Ante i Franka)
26.Ivana Škeva (Ozren i Ivana)
27.Anđela Perković – Šantar
(Vedran i Marina)
28.Nikola Rebić (Toni i Antonija)
- nadbiskupova čestitka za 4.
djete
29.Nea Nakani (Dalibor i
Tomislava)
30.Anja Perić (Perica i Ivona)
31.Josip Kutleša (Zvonimir i
Tanja)
32.Matej Bilopavlović (Ante i
Kornelija)
33.Marko Jelinić (Petar i Željka)
34.Luka Đuzel (Ante i Alenka)
Vjenčanih u 2009.: 18
Ukoliko netko želi sklopiti katoličku
ženidbu u našoj župi molimo vas da
se najmanje mjesec dana prije
vjenčanja javite u župni ured.
Vjenčani od prosinca 2009.
naovamo:
1. Ante Medvidović i Matea
Jurišić
2. Slaven Mršić i Mirela Škeva
3. Mate Škeva i Ivana
Gavranović
4. Ante Žužul i Sanja Jelavić
5. Ante Žužul i Anita Aračić
6. Mate Malenica i Marijana
Ajduk
7. Miljenko Rebić i Ivana Rebić
8. Marko Tolić i Marijana Jeličić
9. Goran Ćorić i Ivana Radeljić
10.Josip Šimić i Žana Grubišić –
Čabo
11.Zrinko Puljić i Ružica Aračić
12.Zoran Šimić i Antonela
Grizelj
13.Ante Šabić i Tea Janjiš
14.Zoran Šimić i Antonela
Grizelj
15.Ante Lončar i Marija Kolman
16.Tomislav Bartulović i Adela
Bušić
17. Ivica Markota i Ana Perković
Umrlih u 2009.: 46
Molimo sve vjernike u našoj župi, a
posebno one koji se brinu o svojim
starijima da na vrijeme pozovu
svećenika kako ne bi umirali bez
utjehe sakramenata umirućih
(ispovijedi, bolesničkog pomazanja i
sv. pričesti). Na žalost događa se da
svako četvrti pokojnik umre bez
ijednog sakramenta, a ima i
slučajeva kad se svećenik poziva tek
kad se vidi da se pokojnik dijeli
dušom od tijela. Nemojte dopustiti ni
sebi ni svojima da umiru bez
milosrđa Božjega.
Isto vas tako molimo da nam se na
vrijeme javite u slučaju smrti vaših
milih i dragih dolaskom u župni ured
ili telefonskim pozivom kako bi smo
se mogli dogovoriti o samom
sprovodu i sv. misi.
Naši pokojnici:
1. Jure Jović († 27. prosinca –
Gornji Vinjani)
2. Ana Peša († 16. siječnja –
Gornji Vinjani)
3. Darinka Jelavić († 29.
siječnja – Gornji Vinjani)
4. Miro Leko († 4. veljače –
Zagreb)
5. Milica Aračić († 7. veljače –
Gornji Vinjani)
6. Matija (Stana) Lončar († 2.
veljače – Zagreb)
7. Luka Rudež († 13. veljače –
Split)
8. Stjepan Perić († 15. veljače –
Donji Vinjani)
9. Ana Jović († 17. veljače –
Glavina Donja)
10.Marija Rebić († 23. veljače –
Split)
11.Ana Jović († 3. ožujka
–Gornji Vinjani)
12.Ana Bušić (†18. ožujka –
Zagreb)
13.Marijan Škeva († 24. ožujka –
Split)
14.Ante Rebić († 29. ožujka –
Split)
15.Mara Šteko († 5. travnja
–Gornji Vinjani)
16.Mira Nenadić († 12. travnja –
Split)
17.Mihovila Nenadić († 12.
travnja – Split)
18.Jozo Misir († 20. travnja
–Gornji Vinjani)
49
19.Jozo Bušić († 3. svibnja
–Donji Vinjani)
20.Ruža Misir († 9. svibnja
–Gornji Vinjani)
21.Luca Kutleša († 28. svibnja Gornji Vinjani)
22.Anđa Ivanović († 3. lipnja –
Donji Vinjani)
23.Manda Buljan († 4. lipnja –
Donji Vinjani)
24.Iva Tolić († 4. lipnja – Donji
Vinjani)
25.Ante Rebić († 5. lipnja –
Zagreb)
26.Stipe Radeljić († 8. lipnja –
Donji Vinjani)
27.Anđa Lončar († 16. lipnja –
Knin)
28.Filip Đuzel († 27. lipnja –
Gornji Vinjani)
29.Marko Bušić († 2. srpnja –
Zagreb)
30.Zorka Đerek († 13. srpnja –
Split)
31.Iva Pojatina († 14. srpnja –
Donji Vinjani)
32.Petar Peša († 7. kolovoza –
Donji Vinjani)
33.Janja Ćorić († 18. kolovoza –
Sarajevo)
34.Vlade Lonačr († 31. kolovoza
– Imotski)
35.Iva Đerek († 4. rujna – Gornji
Vinjani)
36.Iva Aračić († 4. rujna – Gornji
Vinjani)
37.Iva Slišković († 16. rujna –
Gornji Vinjani)
38.Božo Lončar († 17. rujna –
Split)
39.Ana Šanić († 13. listopada –
Donji Vinjani)
50
40.Ksenija Đerek (13. listopada
– Split – bolnica)
41.Luka Bušić († 18. listopada –
Split – bolnica)
42.Milica Baketić († 18.
listopada – Donji Vinjani)
43.Marijan Aračić († 21.
listopada – Donji Vinjani)
44.Nediljko Topić († 27.
listopada – Stoney Creek –
Canada)
45.Iva Jurišić († 9. studenoga –
Donji Vinjani)
46.Ana Klapirić († 13. studenoga
- Imotski)
47.Mara Ždero († 23. studenoga
– Donji Vinjani)
Pokoj vječni daruj im, Gospodine!
I svjetlost vječna svjetlila njima!
Počivali u miru. Amen.
Dobročinitelji
D
ragi dobročinitelji, jedino
Gospodin poznaje srca ljudi
i njihov dar pa jedino On i
može nagraditi svakoga po njegovim
dobrim djelima. On će to i učiniti. A i
mi za vaše priloge, koji su vjerujemo
od srca, zahvaljujemo te navodimo
imena i prilog. Nadamo se da će vaš
dar potaknuti i druge da i oni
sudjeluju u izgradnji onoga čime se
često puta rado hvale pred drugima.
Darovatelji koji su svoje priloge dali
od nadnevka predaje u tisak
prošlogodišnjeg broja Tomislavljeva
pa do zaključenja ovog broja:
Prilozi za potrebe crkve
10 000 kn: Županija Splitsko-dal.
1 500 kn: ob. + Darinke Jelavić
1 000 kn: Statika d.o.o – Split (Željko
Bušić), Željko Bušić, ob. + Ante Peše,
S. K., ob. + Mare Šteko, ob. + Mire
Nenadić, od sprovoda + Ive Aračić
(Rebuše), ob. + Petra Peše, ob. + Luce
Kutleše, ob. + Joze Misir, ob. + Joze
Bušića, ob. + Luke Bušića, ob. + Ane
Šanić, Marijo Rudež, ob. + Ive Jurišić
900 kn: Radoslav Topić
800 kn: Mladenci Slaven Mršić i Mirela
Škeva, ob. + Filipa Đuzela
700 kn: Veljko Ivanović + Anđe, ob. +
Milice Baketić
600 kn: Mladen Šanić, Mira i Bogoslav
Radeljić, ob. + Ive Pojatina, ob. +
Nediljka Topića
500 kn: Branislav – Miće Škeva, ob. +
Mihovile Aračić, Ante Perić
(Gajtanov), Mladen Majić, Marijo
Bušić, ob. Novice Đereka, ob. + Ante
Rebića, Stipe Rebić (križonoša), ob. +
Ante Bušića (Lovića), D. K., Zdeslav
Tolić Vladin, ob. + Mande Buljan, ob.
+ Stipe Radeljića, Katarina Bušić –
Šontić, ob. + Ive Đerek, Ante Marijo
Topić, ob. + Ane Klapirić
400 kn: Vinko Tolić, Zvonimir
Kukavica, Tvrtko Bušić, Nino Bušić,
Dragan Bušić Lukin, Darinka Bušić,
Vinko Bušić (pčelar), Ž. K., Markica
Perković, Zoran Rudež + Luke, ob. +
Stipe Perića, Dinko Perić, Branko
Bašić, Mateo Škeva (križonoša)
300 kn: Davor Topić s obitelji,
Zdravko Pojatina, Danislav Ajduk,
Ante Šantar, Andrija Škeva, Ljuba
Bušić + Marka, Sveto Rudež, ob. +
Branimira Škeve, Marija Topić ud.
Svete, ob. + Marijana Škeve, Neda
Perić + Ante, ob. + Marka Bušića
200 kn: Novica Šimić, Mijo Šanić,
Vlade Jelavić, Joško Perković, Bruno
Pojatina, Vjekoslav Bilopavlović,
Vlade Radeljić, Ante Perić (Šuljić),
Zdenko Bušić – Šontić, Davor Bušić,
Ante Bušić (Kutlešušić), Vice Bušić,
Vlade Bušić + Križana, Dinka Bušić
ud. Nediljka, Danica bušić, Joško
Bušić (Jole), Zdravko Rebić, Luca
Peša, Jozo Iće Jelavić, Manda Buljan,
Ivan Škeva + Ante (Zule), Roko
Lončar, L. P., Tonći Đerek, N. N., ob +
Ive Tolić, ob. Veronike Rudež, ob. +
Marijana Aračića, Marija Bušić +
Vese
150 kn: Žarko Klapirić, ob. + Branka
Kutleše (Zelića), ob. + Ksenije Đerek,
51
100 kn: Radoslav Radeljić, Zlatko
Ajduk, Danica Kukulj, Boris Kukulj,
Neno Nediljko Bilopavlović, ob. +
Zvonimira Buljana, Jozo Rebić +
Marijana
140 eura: D. Đ.
100 eura: Ivan Radeljić (Mlađin), Marijo
Bušić + Zvonka, Ivo Šanić, D. Đ., Tonći
Buljan, ob. + Ruže Misir, Mladenci
Tomislav i Adela Bartulović, ob. + Mare
Ždero
50 eura: Ivica Škeva, Zlatko Bušić,
Tomislav Tolić, Davorka Perić Ivan
Iko Topić + Petra, Dikica Đerek, Ivica
Škeva, Jozo Škeva, Zlata Bušić ud.
Bikana, Petar Rudež + Milana,
Markica Topić, Tino Bušić, Adam
Škoro, Ivan Jović Slavkov
(križonoša), Anđa Borka Rebić ud.
Srećka, Tomislav Bušić, Ivo Topić +
Stipe, Luka Bušić
100 KM: Miće Perić – Peša, Zvonko
Vinko Bilopavlović,
200 USD: ob. + Mira Leke
100 CHF: Joško i Ivana Đerek,
Prilozi za obnovu crkve sv. Ante:
50 000 kn: Grad Imotski
5 000 kn: Jozo Jović + Jure
3 000 kn: ob. + Ivana Jovića (Juke)
2 000 kn: V.I. Galić d.o.o., Ante
Delipetar + Jakova
1 500 kn: ob. Dane Lončara
(Gabrića)
1 000 kn: ob. Dane Lončara
(Gabrića), Ante Đuzel + Dane, ob.
Jure Jovića + Jure, ob. + Zorke
Đerek, Zoran Jović, ob. Stipe Juroša
(Pipaje), Mešić com d.o.o. (Zagreb),
Mirko Galić, Jure Jović
800 kn: ob. + Bože Lončara
600 kn: Matilda Tomasović,
500 kn: Kata Boloban s obitelji, Jozo
Bušić – Šontić, Branimir Jović, ob. +
Ane Jović (Truskovice), Bruno
52
Lončar, Ante Jović (Krnjušić), Pere
Aračić + Nediljka, ob. + Anđe Lončar,
Milan Jović (Antin), Ante Kukavica
(Bikanov), Jozo Juroš (Džučković), Z.
J., Ante Tonći Đuzel, Janja Galić s
obitelji, Marinko Đuzel, ob. Ivice
Mitra, ministranti Antonio i Mateo
Mitar, T.J., Ante Juroš (Džučković)
400 kn: Ante Lončar (Špalić), ob.
Milana Galića
+ Antuke, Željko
Đuzel, Marijan Đuzel, Mate Nenadić
+ Petra, ob. Ane Šteko (Ćošuše),
Domagoj Lončar (Kapić), Ante Lončar
+ Ante, Ivan Delipetar (Ikić), Iko
Đuzel, Marko Đuzel (Zele)
300 kn: Boris Lončar, Ante Lončar
(Ćupinović), Inja Tomasović, Ante
Aračić, Luca Aračić (Pešuša), Mirko
Tolić, Iko Jović (Gaćin), Dragan
Aračić + Zdravka, Ivica Lončar
(Kapić)
200 kn: Janja Lončar, Stipe Lončar
(Petrin), Vinko Lončar (Ujnić), Ivan
Lončar Slavkov, Božo Lončar
(Baketušić), Dara Janjiš, Stipe
Lončar (Petrin), Ana Lončar
(Bralinica), Stipe Nenadić, Miro Jović
+ Joze (Mandić), N. N., Milan Jurišić
(Ćikanović), Ankica Mrkonjić
(Vuknić), Milan Prka, M. P., Ana
Jović, Ante Aračić + Mije (Trunpić), N.
N., Marijana Pranić r. Lončar, Ante
Đuzel (Ivičić), Ante Topić (Baranović),
Dane Lončar (Brkić), A. L., Matija
Bilopavlović, Luka Lončar, M. J.,
Jozo Juroš, Z.J.
150 kn: S.N.
100 kn: Ilka Juroš, Jure Đuzel + Ante,
N. N., Anđa Galić
300 eura: Krasnodar Petrović, Ivan
Delipetar
250 eura: Marija Jukić r. Galić, Ante
Lončar (Linov), Jozo i Mira Radeljić
200 eura: Ante Jović (Mišković),
Željko Đuzel + Dane
150 eura: Nediljko Petric
100 eura: Zvonimir Svalina, Ljubo
Jović, Antija Jović, ob. + Matije
Lončar, Ante Jović (Mišković), ob.
Pere Lončara (Vujića), Stipe Janjiš,
Branko i Snježana Markić, Anđa
Jović s obitelji, Marijan Đuzel, Mara
Galić, Celestin Žuvela, Margita
Lončar, Marijo Svalina, Jozo Lončar
(Tunjkić), ob. Pere Lončara (Vujića),
ob. Marije Lončar (Belavić), Branko i
Nediljka Galić, Sloven Vidoš,
mladenci Ivan i Snježana Juroš,
Goran Kukavica, Vinko Janjiš, T. J.,
K. A., Ante Slišković (Ljubin), Branko
Đuzel (Grančušić), Petar Jović +
Nikole, Ante Tomasović, Slava Juroš,
Josip Đerek s obitelji, Antija Jović s
obitelji, Stipe Janjiš + Lucuke, Tadija
Kutleša, Ljubica Radeljić, ob. Galić
(Bračanović), Petar i Matija Jović
50 eura: Ljubo Slišković, Stipe
Slišković (Ljubin), Ante Slišković
(Ljubin), Branko i Snježana Markić r.
Đerek, Mislav Đerek s obitelji, Slavko
Zakarija, Matija Jović ž. Petra, Ante
Galić (Brankov), Joza Galić, Branko i
Nediljka Galić, Mate Kukavica
(Božurinov), Ivica Petric, Žarko
Radeljić, Ante Jović Mijin (Katić),
Ante Tomasović, Marinko Đuzel, P.
N., Ivan Juroš (Jakičić), Stipe Jović,
Tonka Jović, mladenci Ante Šabić i
Tea Janjiš, N. N., Stipe Slišković
(Ljubin), Angela Slišković (Ljubina),
Vinko Aračić + Mate, Iva Galić + Bože,
Ante Aračić, Dara Janjiš, A. J., Milka
– Mihovila Galić, Matija Jović ž.
Petra, Stipe Aračić, Ante Kutleša
(Manjić), Dane Ajduk, Antija Jović s
obitelji
20 eura: Pia Đuzel
150 KM: Mira Leko,
100 KM: Ivan Galić (Bračanović)
50 KM: Mara Petrović ud. Mate
20 KM: Ante Vican
100 AUD: Iva i Boškan Đuzel
100 USD: Ante Vidoš (Slovenov)
50 CHF: Ante Jažo
Prilozi na čast sv. Ante
1 000 kn: Jure Jović
700 kn: Dragutin Stjepan Koštro
500 kn: D. N., Vinko Tolić + Ivana
400 kn: Luka Lončar
200 kn: Božo Đuzel, Damir Ždero
150 kn: Ana Lončar
100 kn: Ilka Juroš
100 eura: Marko Perkušić + Mirka,
N. N., Tadija Kutleša, Radoslav
Glavaš, Milka Jukić, Slava Đantar
50 eura : Vedran Janjiš, Mate
Nenadić (Ikaćević), Milan Kukavica,
Helena Miličević – Galić, Iva Vidoš
ud. Šimuna, Antija Jović s obitelji,
Ante Kutleša (Manjić), Dane Ajduk,
Stipe Aračić,
25 eura: Tone Budimir
100 AUD: Iva i Boškan Đuzel
100 CAD: Zora Parić
Prilozi za uređenje crkve sv. Kate
i njenog okoliša
1 000 kn: Vice Župić (Vidović)
500 kn: Ikan Rebić
400 kn: Roko Rebić (Ćanćić), ob. +
Marije Rebić, Vice Đerek
300 kn: Ivanka Rebić ud. Ante, Ivan
Rebić (Ćukanović)
200 kn: I. P., M. R., Mirko Tolić, Vena
Klapirić, Marija Baretić, Jadranko
Rebić, Zorka Rebić, Vinko Kukulj,
Branko Radeljić (Asanović), Iko Jović
(Gaćin)
100 kn: Darko Sabljak
50 eura: Željko Dragan Ždero, Slavko
Zakarija, Marko Repušić, ob. Marice
Rebić
25 eura: Darinka Rebić - Rašić
53
Prilozi za izgradnju kapele Gospe
Žalosne
500 kn: Nediljko Tolić
400 kn: Mijo Rebić (Šaldić), Dražen
Zakarija
200 kn: N. N.
100 USD: Jozo – Veljko Rebić (Šaldić)
Za krov sv. Nikole Tavelića
400 kn: Ljuba Pojatina
200 kn: Luca Buljan
Oltar Sv. Nikole Tavelića
250 kn: ob. + Branka Topića
200 kn: Nikola Radeljić, Zlata
Perković – Šantar, Iva Bilopavlović
ud. Milana
Posebni darovi
Pekanović d.o.o. - piće za Zlatnu
Harfu i svetkovinu sv. Ante
Prodomo (Marija Jukić r. Galić)
svečanu sjedalicu za crkvu sv.
Nikole Tavelića
Zbor crkve sv. Kate tepih za crkvu
54
Prijatelji župnog lista
Tomislavljevo
200 kn: Branko Galić
50 AUD: Iva i Boškan Đuzel
25 eura: Darinka Rebić – Rašić
Ako smo nekoga slučajno izostavili,
neka nam oprosti, a ukoliko želi,
neka nam se prijavi kako bismo
pogrješku mogli ispraviti u novom
broju.
Ako netko želi neku od naše četiri
crkve obdariti plemenitim i korisnim
darom koji bi ostao kao trajna
uspomena crkvi i vjernicima, neka se
obrati svojim svećenicima koji će reći
što je najpotrebnije i najplemenitije.
U mnogim župama postoji praksa da
se umjesto vijenaca (koji brzo uvenu,
istrunu i nestaju s grobova) daju
prilozi u humanitarne svrhe ili za
potrebe svoje župe ili pojedine crkve.
Dajući za svoje crkve u dogovoru s
pokojnikovim najbližima, može se u
crkvi ostaviti trajna i lijepa, a crkvi i
vjernicima korisna i plemenita
uspomena na pokojnika.
Telefonski imenik župe Vinjani
Aeroklub, Krila krajine .....843-202
Ajduk, Ante .....................856-252
Ajduk, Dane ....................856-045
Ajduk, Mate Jozin ............856-062
Ajduk, Zlatko p.Augustina856-063
Amnis d.o.o.Vinjani Donji.856-056
Aračič, Ante (Dunda) ........851-309
Aračić, Ante (Trumpić).....851-371
Aračić, Ante p. Ivana ........851-001
Aračić, Branko.................851-317
Aračić, Darinka ...............851-164
Aračić, Darko p. Joze........851-171
Aračić, Iko (Šito)...............851-389
Aračić, Ivan Antin ...........851-177
Aračić, Ivan p. Ante (Zele)..851-163
Aračić, Ivan p. Mate..........851-175
Aračić, Jadranka .............851-306
Aračić, Josip....................851-337
Aračić, Jozo p. Mate .........851-006
Aračić, Kata ud. Ante........851-011
Aračić, Ljubomir ..............851-364
Aračić, Marijan ................851-285
Aračić, Mate (Ćigo) ...........851-015
Aračić, Mislav ..................582-818
Aračić, Mladen (Stari).......851-009
Aračić, Perica p. Nediljka ..851-174
Aračić, Perica p. Vinka .....851-180
Aračić, Predrag ................851-279
Aračić, Slavko p. Mate ......851-010
Aračić, Srećko p. Šimuna .851-384
Aračić, Stipe p. Jure .........851-005
Aračić, Vinko p. Mate .......851-017
Aračić, Zvonko.................856-115
Aračić, Željko Jozin ..........851-373
Aračić, Željko p. Ivana ......851-012
Aračić, Željko p. Tonća .....851-179
Ašanin, Andrea................856-374
Bago, Branko...................851-190
Bago, Mate...............098/657-649
Baketić, Ante ...................856-184
Baketić, Dane ..................856-155
Baketić, Ivan (Roko) .........856-024
Baketić, Milica .................856-319
Bašić, Ante (Romić) ..........851-014
Bašić, Branko ..................851-013
Bilopavlović, Ante ............856-351
Bilopavlović, Branko ........856-328
Bilopavlović, Darinka.......856-245
Bilopavlović, Darko ..........856-208
Bilopavlović, Davor ..........856-014
Bilopavlović, Desa............856-301
Bilopavlović, Eugen .........842-465
Bilopavlović, Goran p.Mije856-132
Bilopavlović, Ivan (Ikan) ...856-118
Bilopavlović, Ivica (Guma) 856-074
Bilopavlović, Jerko...........856-281
Bilopavlović, Mario (Puškar)856-127
Bilopavlović, Matija .........856-306
Bilopavlović, Matislav ......856-181
Bilopavlović, Mijo p. Joze..856-187
Bilopavlović, Mile p. Mate .856-052
Bilopavlović, Petar ...........856-271
Bilopavlović, Petar (Brkić) ..856-338
Bilopavlović, Rafael..........856-137
Bilopavlović, Slobodan .....856-235
Bilopavlović, Smiljan .......856-075
Bilopavlović, Tihomir .......856-129
Bilopavlović, Tonći ...........856-249
Bilopavlović, Veljko Rajkov .856-225
Bilopavlović, Viktor Srećkov 856-191
Bilopavlović, Vjekoslav.....856-186
Bilopavlović, Zlatan .........856-190
Bilopavlović, Zoran ..........841-275
Bilopavlović, Željko ..........856-220
Boban, Jerko ...................856-248
Bomert d.o.o....................851-399
Buljan, Ana .....................856-242
Buljan, Ante (Maruničić) ..856-341
Buljan, Iva p. Mije ............856-133
Buljan, Iva ud. Ante .........856-227
Buljan, Luca ud. Dinka ....856-238
Buljan, Nenad .................856-016
55
Buljan, Tino.....................856-247
Buljan, Tomislav..............856-335
Buljan, Veselko p. Ante ....856-193
Bušić, Ana (Ćozinova).......856-174
Bušić, Ana ud. Ante (Braje) .856-030
Bušić, Ante (Kutlešušić) ...856-027
Bušić, Ante p. Frane (Gojić) 856-165
Bušić, Biserka .................856-228
Bušić, Dinko (Vule) ..........856-173
Bušić, Domagoj ...............856-004
Bušić, dr. Ivan Lukin........856-274
Bušić, Dragan Lukin ........856-372
Bušić, Iva p. Mije..............856-317
Bušić, Ivica p. Stipana......856-179
Bušić, Joško (Jole) ...........856-216
Bušić, Jozo Lović .............856-175
Bušić, Ljubo Rebušić .......856-169
Bušić, Mara ud. Zvonka ...856-315
Bušić, Marija ...................856-236
Bušić, Mario ....................856-229
Bušić, Mate (Autoprijevoznik) 856-170
Bušić, Mate (Križanov) ........856-171
Bušić, Mijo (Meča) .............856-172
Bušić, Mirko ....................856-316
Bušić, Nediljko ................856-125
Bušić, Nino Vinkov...........856-239
Bušić, Ranko ...................856-222
Bušić, Robert...................856-147
Bušić, Roko .....................856-083
Bušić, Senka ud. Žarka ....856-182
Bušić, Siniša p. Križana ...856-273
Bušić, Stipan (Ružić) ........856-288
Bušić, Tvrtko ...................856-218
Bušić, Veljko ...................856-081
Bušić, Vice (Ćićko) ...........856-131
Bušić, Vice (Radeljušić) ....856-198
Bušić, Vinko ....................856-020
Bušić, Vjekoslav sin Vlade 856-069
Bušić, Vlade ....................856-145
Bušić, Vlade Križanov ......856-117
Bušić, Zdravko ................856-364
Bušić, Zlata ud. Bikana ....856-285
Bušić, Zoran Markov........856-079
Bušić, Zorka (Veganova) ...856-176
56
Bušić, Željko....................856-363
Bušić-Šontić, Ante ...........856-282
Bušić-Šontić, Jozo p. Ante 851-242
Bušić-Šontić, Jure ...........851-241
Bušić-Šontić, Katarina.....851-243
Bušić-Šontić, Zdenko.......856-214
Čutura, Željko .................851-403
Ćavar, Marinko................856-148
Damjani Ognjen...............841-692
Delipetar, Ante p. Ante .....851-020
Delipetar, Ante-Tonko......851-047
Delipetar, Boro ................851-378
Delipetar, Ivan p. Ivana ....851-018
Delipetar, Ivan p. Jakova ..851-021
Delipetar, Ljubo p. Jakova 851-019
Delipetar, Stipe p. Stipe....851-346
Dujmušić, Boško Božin ....851-261
Đerek, Ana p. Petra ..........851-166
Đerek, Božidar p. Stipe.....851-161
Đerek, Frane ...................856-109
Đerek, Iko p. Ante ............856-195
Đerek, Ivan (Idžo) .............856-361
Đerek, Ivan p. Ante...........851-162
Đerek, Joško Dinkov ........851-160
Đerek, Jozo .....................856-283
Đerek, Jozo Stevin ...........851-184
Đerek, Marijo Ivanov ........851-290
Đerek, Mijo p. Marijana ....851-170
Đerek, Milan p. Ivana .......851-165
Đerek, Mislav p. Mirka .....851-181
Đerek, Novica ..................856-194
Đerek, Stipe.....................856-299
Đerek, Tonći p. Mate ........856-023
Đerek, Veljko ...................851-167
Đerek, Viće ......................856-325
Đerek, Zorka ...................851-303
Đerek, Željko ...................856-343
Đuzel, Ana ž. Danina........851-360
Đuzel, Ante......................851-366
Đuzel, Ante p. Ante (Bile) ..851-226
Đuzel, Ante p. Ante (Ćićak)851-240
Đuzel, Ante p. Jure...........842-523
Đuzel, Ante p. Marka........842-464
Đuzel, Ante p. Stipe..........851-231
Đuzel, Ante - Tonći ...........841-835
Đuzel, Ante Zdravkov .......851-228
Đuzel, Bože......................851-276
Đuzel, Bože p. Mate ..........851-232
Đuzel, Bože p. Stipe..........851-227
Đuzel, Branko .................851-301
Đuzel, Danijel Željkov ......842-812
Đuzel, Darinka ................851-402
Đuzel, Filip p. Joze ...........851-230
Đuzel, Iva p. Ivana............843-034
Đuzel, Ivan p. Ante ...........851-247
Đuzel, Josip.....................851-390
Đuzel, Joško p. Ante.........851-115
Đuzel, Jozo (Grančušić)....851-229
Đuzel, Marijan p. Ante......851-265
Đuzel, Marijan (Marinko)..851-225
Đuzel, Marijan p. Stipe .....842-764
Đuzel, Marko ...................842-470
Đuzel, Mate .....................851-233
Đuzel, Ruža .....................842-038
Đuzel, Vinko ....................842-098
Galić, Ante p. Mije ............851-311
Galić, Boro Ivan ...............851-079
Galić, Boro p. Marijana.....851-080
Galić, Bože p. Ivana ..........851-083
Galić, Branko p. Ante .......851-086
Galić, Ivan .......................842-672
Galić, Ivan p. Petra ...........851-085
Galić, Ivan p. Petra ...........843-373
Galić, Mara ud. Marijana..851-336
Galić, Mate p. Ante ...........851-081
Galić, Mate p. Ivana..........851-082
Galić, Mihovila ud. Mate ...851-084
Galić, Petar p. Luke ..........851-077
Galić, Stanko...................842-816
Galić, Vlade .....................842-414
Galić, Zdravko Mijin.........851-078
Hiper ing d.o.o. ................856-029
Imoćanka (zadruga), ........856-378
Imošped d.o.o., Imotski ....851-361
Imošped d.o.o., Imotski ....856-135
Interagent d.o.o., Mostar ..851-387
Janjiš, Ana p. Ivana..........851-173
Janjiš, Iva p. Joze.............851-169
Janjiš, Jozo Joško............851-382
Janjiš, Jozo Jozin.............851-157
Janjiš, Jozo p. Bože ..........851-182
Janjiš, Mario ...................851-396
Janjiš, Stipe p. Ivana ........851-158
Janjiš, Tonći p. Ivana .......851-127
Janjiš, Vedran Ivanov.......851-159
Janjiš, Vinko ...................851-129
Jelavić, Darinka...............851-404
Jelavić, Dinko p. Ante.......851-099
Jelavić, Jozo (Iće) .............856-366
Jelavić, Kruno Jozin.........851-101
Jelavić, Miljenko Petrov....851-092
Jelavić, Mirko ..................856-210
Jelavić, Slavko Petrov.......851-093
Jelavić, Sveto...................856-200
Jelavić, Tomislav Stipanov .856-044
Jelavić, Veljko p. Ivana .....851-090
Jelavić, Veselko ...............856-064
Jelavić, Vibor Jozin ..........851-098
Jelavić, Vlado ..................856-365
Jelavić, Željko p. Mirka.....851-089
Jelinić, Ante p. Ivana ........851-345
Jelinić, Mijo p. Petra.........851-016
Jelinić, Veljko Milanov .....851-004
Jelinić, Željko ..................851-003
Jelinić, Živko ...................851-002
Jović, Ana (Peranova) .......851-358
Jović, Anđa......................851-117
Jović, Anđelko p. Bože ......851-108
Jović, Ante (Krnjušić) .......851-137
Jović, Ante (Mišković).......851-110
Jović, Ante Mijin ..............851-119
Jović, Ante Milin ..............851-196
Jović, Ante p. Bože ...........851-106
Jović, Ante p. Petra ..........851-114
Jović, Božo (Zele)..............851-112
Jović, Branimir ................851-388
Jović, Dane p. Ivana .........851-281
Jović, Igor Mijin ...............851-149
Jović, Iko Mate.................851-134
Jović, Ivan (Poštar) ...........851-130
Jović, Ivica p. Joze ...........851-145
Jović, Ivica (Krnjušić) ......851-229
57
Jović, Jerko (Mandić) .......851-128
Jović, Jerko (Manjđić) ......851-131
Jović, Josip p. Joze...........851-136
Jović, Jozo (Tuntić) ..........851-116
Jović, Jure Jurin..............851-143
Jović, Jure p. Joze............851-109
Jović, Ljubo Petrov ...........851-113
Jović, Manda ud. Petra .....851-105
Jović, Mate (Lekušić) .......851-120
Jović, Mate p. Ante (Bili) ...851-252
Jović, Mate p. Ivana..........851-146
Jović, Mijo (Vukić)............851-122
Jović, Mijo p. Joze ............851-135
Jović, Milan Ante .............851-107
Jović, Milan Božin............851-104
Jović, Miljenko p. Ivana ....851-121
Jović, Mladen ..................851-280
Jović, Nediljko (Neđa) .......851-324
Jović, Pere p. Nikole ........851-088
Jović, Petar (Ikičić) ...........851-102
Jović, Slavko Mate ...........851-126
Jović, Stipe p. Bože ..........851-151
Jović, Tomislav Mate ........851-150
Jović, Tonko Stipe............851-137
Jović, Veljko p. Bože .........607-616
Jović, Veselko ..................851-365
Jović, Zvonko Božin .........851-103
Jurišić, Ante Mate............851-253
Jurišić, Ivan ....................842-390
Jurišić, Mate Petrov .........851-267
Jurišić, Petar p. Stipe .......851-254
Jurišić, Roko p. Ante ........851-142
Juroš, Ana p. Milana ........851-316
Juroš, Ana ud. Ivana ........851-074
Juroš, Ante Ivanov ...........851-057
Juroš, Ante p. Ante ..........851-055
Juroš, Ante p. Kamila.......851-062
Juroš, Ante (Džučković)....842-104
Juroš, Bože p. Bože ..........851-058
Juroš, Ivan p. Bože...........851-059
Juroš, Ivan p. Jakova .......851-054
Juroš, Jozo p. Ivana .........851-060
Juroš, Jozo (Džučković)....840-106
Juroš, Mara.....................842-487
58
Juroš, Marija ud. Mate .....851-304
Juroš, Mate Božin ............851-298
Juroš, Mate p. Ante ..........851-315
Juroš, Mate p. Ante (Mata) 851-061
Juroš, Matija ...................851-394
Juroš, Stipe p. Ivana ........851-053
Juroš, Tino p. Ante...........851-056
Juroš, Vlade ....................851-314
Kamenorez. Rad., vl. Galić .856-078
Klapirić, Ante p. Ivana ......856-180
Klapirić, Ante-Tonći .........856-207
Klapirić, Joško.................856-068
Klapirić, Predrag p. Pere ...856-087
Klapirić, Teo ....................856-060
Klapirić, Vena ..................856-337
Knezar, Ludvig.................851-123
Krnić, Ante ......................856-033
Krnić, Dinko ....................856-178
Krnić, Karlo .....................856-046
Kukavica, Ante p. Joze .....851-178
Kukavica, Ante Vladin......843-233
Kukavica, Bože ................851-125
Kukavica, Goran..............851-413
Kukavica, Ivan (Jokić) .....851-139
Kukavica, Ivan p. Bikana..851-210
Kukavica, Jozo p. Ante .....851-141
Kukavica, Jozo p. Mate.....851-330
Kukavica, Marica.............851-043
Kukavica, Marijan-Marinko 851-144
Kukavica, Milan p. Ante ...851-140
Kukavica, Vlade (Vlatko) ..841-500
Kukulj, Anđa ud. Branimira 856-018
Kukulj, Ante ....................856-185
Kukulj, Boris ...................856-324
Kukulj, Bruno .................856-104
Kukulj, Danica ................856-008
Kukulj, Ivanka.................856-353
Kukulj, Ivanka p. Mate .....856-113
Kukulj, Miljenko ..............856-019
Kukulj, Stanislav .............856-276
Kukulj, Stipe p. Ivana.......856-119
Kukulj, Stipe Šumar ........856-347
Kukulj, Vinko ..................856-011
Kukulj, Željko ..................856-044
Kutleša, Andrija p. Ivana ..851-319
Kutleša, Ante Andrijin ......851-197
Kutleša, Boro...................851-321
Kutleša, Iva ud. Mile.........851-288
Kutleša, Ivan Mate ...........851-206
Kutleša, Ivan p. Stipe .......851-204
Kutleša, Ivanka (Zelić) ......851-219
Kutleša, Josip p. Ivana .....851-201
Kutleša, Jozo ...................851-325
Kutleša, Jozo p. Mate .......851-289
Kutleša, Jure Ivanov ........851-210
Kutleša, Katica ................851-369
Kutleša, Luca ud. Mate.....851-202
Kutleša, Marica ud. Ante.. 851-223
Kutleša, Mate Ivanov........851-209
Kutleša, Mate p. Joze .......851-188
Kutleša, Mijo p. Joze ........851-193
Kutleša, Mila ud. Ante ......851-410
Kutleša, Mile p. Joze.........851-212
Kutleša, Miljenko Ivanov .851-211
Kutleša, Mirko p. Ivana ....851-294
Kutleša, Nikola p. Mate ....851-194
Kutleša, Pavo p. Ante........851-191
Kutleša, Rade Šimunov ....851-217
Kutleša, Richard ..............851-375
Kutleša, Srećko Andrijin .851-207
Kutleša, Šimun................851-341
Kutleša, Tadija p. Ivana ....851-022
Kutleša, Veljko p. Ivana ....851-198
Kutleša, Veselko Tadijin ...851-192
Kutleša, Zlata ..................851-383
Leko, Dinko p. Ante ..........851-214
Leko, Ivica Vinkov ............851-185
Leko, Milan p. Ivana .........851-312
Leko, Miro p. Ante ............851-215
Leko, Nedo.......................851-305
Lončar, Ana (Ujnićka).......851-372
Lončar, Ana ud. Ante........851-409
Lončar, Ana ud. Ivanova ...851-327
Lončar, Ante Antin ...........851-070
Lončar, Ante p. Marijana ..851-063
Lončar, Ante p. Stipe ........851-066
Lončar, Boris Mijin...........851-069
Lončar, Bozo p. Ante ........851-320
Lončar, Bože Ivanov .........851-073
Lončar, Bože Stipanov......851-052
Lončar, Branko (Kefa) ......851-342
Lončar, Danijel ................851-401
Lončar, Domagoj Antin.....851-067
Lončar, Iva p. Marijana.....851-380
Lončar, Ivan (Belavić) .......851-357
Lončar, Ivan p. Joze (Čalič) 851-333
Lončar, Jozo ....................851-299
Lončar, Kata ....................851-406
Lončar, Luka Linov ..........851-051
Lončar, Marijan Ivanov.....851-072
Lončar, Marijan p. Ante ....851-075
Lončar, Mate p. Joze ........851-048
Lončar, Mihovila p. Petra ..851-282
Lončar, Mijo p. Ivana ........851-065
Lončar, Mijo p. Stipe ........851-049
Lončar, Milan ..................851-368
Lončar, Mladen p. Ante ....851-064
Lončar, Pero (Percan) .......851-307
Lončar, Roko p. Jerka ......851-076
Lončar, Slavko p. Ivana ....851-068
Lončar, Stipe ...................851-297
Lončar, Vlade ..................851-381
Lončar, Zlatko .................841-037
Lončar, Zoran Dane .........851-286
Lovrić, Ana ud. Luke ........851-050
Majić, Ante p. Petra ..........856-040
Majić, Branko “Vlade” ......856-342
Majić, Lukica ...................856-009
Majić, Marija ud. Ante ......856-017
Majić, Mate......................856-334
Majić, Matko....................856-086
Majić, Mirko ....................856-032
Majić, Mladen ..................856-088
Majić, Nediljko .................856-039
Majić, Zvonko ..................856-026
Mandić, Ante ...................842-502
Markota, Ante Vladislavov .851-100
Markota, Jozo..................851-374
Markota, Vladislav...........851-008
Markota-bašić, Ivica ........851-007
Miloš, Branko ..................842-143
Ministarstvo fin. Carina ...856-277
59
Ministarstvo poljop. i šuma 856-006
Misir, Boro Mijin ..............851-213
Misir, Ivan .......................851-385
Misir, Janko ....................851-224
Misir, Jozo p. Jure............851-195
Misir, Mijo p. Jure ............851-208
Misir, Mile p. Ivana...........851-332
Misir, Vice .......................851-278
Misir, Vila........................851-393
Misir, Vinko p. Šimuna.....851-203
MUP, PU SPL-DAL polic. post 856-212
MUP, PU SPL-DAL ............851-300
Nenadić, Ana ud. Vinka ....851-045
Nenadić, Ante p. Danijela .851-037
Nenadić, Ante p. Mije........851-030
Nenadić, Ante (Radža) ......851-027
Nenadić, Bože p. Mije .......851-046
Nenadić, Draga p. Ivana ...851-034
Nenadić, Ivan (Ikas).........851-041
Nenadić, Ivan p. Slavka ....851-033
Nenadić, Ivan p. Stipe.......851-036
Nenadić, Ivana.................851-408
Nenadić, Josip p. Petra .....851-023
Nenadić, Luka p. Ante ......851-024
Nenadić, Marijan .............851-392
Nenadić, Mate (Ikać) ........ 851-026
Nenadić, Mate (Ivukić)......851-022
Nenadić, Mate p. Petra ..... 851-028
Nenadić, Mate Stipin ....... 851-029
Nenadić, Petar p. Milana...851-035
Nenadić, Stanko p. Ante... 851-025
Nenadić, Veljko p. Ivana ...851-044
Nenadić, Žarko p. Stipe ....851-031
Nenadić, Željko ................851-032
NK Comerc, Vinjani Donji .856-184
Parić, Jaka...................... 856-256
Parić, Milorad ..................856-246
Parić, Zoran p. Ivana........ 856-192
Perić, Anđelko Petrov....... 851-302
Perić, Ante Antin ..............851-245
Perić, Ante p. Ivana.......... 851-266
Perić, Ante p. Petra...........851-244
Perić, Branko (Mehaničar) 856-130
Perić, Dinko p. Joze ......... 851-095
60
Perić, Đurđica ud. Ante.... 856-065
Perić, Josip p. Ivana .........851-263
Perić, Jozo Antin ............. 851-250
Perić, Jozo p. Petra .......... 851-237
Perić, Miro Ivanov ............851-248
Perić, Mladen p. Joze ....... 851-335
Perić, Novica Ante............ 851-097
Perić, Petar ..................... 851-249
Perić, Srećko p. Ante ........851-094
Perić, Stipe...................... 856-164
Perić, Veljko .................... 851-268
Perić, Veselko Stipe ..........851-091
Perić, Zlatko.................... 856-189
Perić-Peša, Ante p. Marijana 851-269
Perić-Peša, Branko.......... 851-270
Perić-Peša, Mijo p. Stipe... 851-234
Perković, Joško................856-196
Perković, Markica............ 856-160
Perković, Markica (Lučica) 856-197
Perković-Šantar, Nediljko.856-206
Perković-Šantar, Vedran . 856-279
Peša, Ante p. Nikole..........851-331
Peša, Ante p. Roka ........... 851-236
Peša, Bože Ante ............... 851-272
Peša, Božidar p. Bože ....... 851-334
Peša, Ivan p. Ivana ...........851-235
Peša, Ivan p. Petra............851-222
Peša, Ivanka p. Mije..........851-264
Peša, Ivica p. Mate ........... 851-262
Peša, Jozo Jozin...............851-277
Peša, Petar ...................... 851-308
Peša, Tihomir ..................851-412
Petek, Milena .................. 856-219
Petric, Đino ..................... 851-025
Petric, Ivica......................851-039
Petric, Milan p. Bože.........851-040
Petric, Nediljko ................842-283
Petric, Zoran....................851-131
Petric, Željko....................851-038
Petričević, Ivan ................842-494
Pojatina, Ante p. Vice .......856-203
Pojatina, Bruno ...............856-202
Pojatina, Dane .................856-290
Pojatina, Dinko................856-162
Pojatina, Jozo (Budimir) ...856-284
Pojatina, Stjepan .............856-314
Pojatina, Zdravko ............856-201
Policija - UPS Slob ............856-376
Policija - UPS Slob ............856-379
Polić, Ivan........................851-363
Prka, Ante (Mujo) .............843-191
Prka, Dragan .........091/522-1468
Prka, Ivan p. Stipe ............842-589
Prka, Milan......................842-980
Prka, Slavka ....................841-593
PSP obrt, vl. Perić .............856-096
Radat, Ante .....................842-404
Radat, Boro .....................842-499
Radat, Snježana...............842-750
Radeljić, Ante ..................856-311
Radeljić, Ante p. Stipe ......856-097
Radeljić, Branko (Mađić) ..856-327
Radeljić, Branko (Minjić) ..856-093
Radeljić, Branko Asanović .856-367
Radeljić, Gojko ................856-224
Radeljić, Jozo p. Mate.......856-059
Radeljić, Krešimir ............856-295
Radeljić, Mirko (Kemiković) 856-233
Radeljić, Mladen ..............856-368
Radeljić, Radoslav (Zelić) ..856-329
Radeljić, Roko..................856-073
Radeljić, Sveto .................856-098
Radeljić, Vlade .................856-223
Radeljić, Zoran ................856-095
Radeljić, Zvonimir............856-296
Radeljić, Žarko ................856-232
Radeljić, Željko ................856-092
Rebić, Alen Brankov.........842-457
Rebić, Ana (Škampina) .....842-009
Rebić, Ana p. Ante ............843-132
Rebić, Ante p. Zvonka.......670-261
Rebić, Ante (Ćone)............841-705
Rebić, Ante (Gojanović).....856-150
Rebić, Ante (Prkušić) ........841-082
Rebić, Ante p. Mile ...........842-524
Rebić, Ante p. Stipe ..........842-594
Rebić, Ante Tonko ............856-142
Rebić, Milka ud. Perice .....842-597
Rebić, Boro ......................841-610
Rebić, Boško....................842-287
Rebić, Boženka ud. Ivice ...842-525
Rebić, Branko (Baćković)..841-693
Rebić, Bruno ...................842-595
Rebić, Dane .....................842-891
Rebić, Dane p. Ante ..........842-588
Rebić, Dane p. Ivana ........842-593
Rebić, Darko p. Ivana .......841-898
Rebić, Denis ....................842-537
Rebić, Dinko ....................842-272
Rebić, dr. Cicko................841-525
Rebić, Dragan p. Bikana...842-580
Rebić, Iva (Bušuša) ..........843-045
Rebić, Ivan (Ikan) .............843-366
Rebić, Ivan Jozin..............842-598
Rebić, Ivan (Kanađanin) ...843-204
Rebić, Ivan p. Ivana (Belić) 842-601
Rebić, Ivan p. Marijana.....842-590
Rebić, Ivanka p. Mate .......842-599
Rebić, Ivica (Ćukanović) ...856-152
Rebić, Ivica Kažimirov ......842-467
Rebić, Ivica p. Bikana .......842-511
Rebić, Jerko (Ikičin) .........842-581
Rebić, Jozo (Gojanović).....856-289
Rebić, Jozo Glavarov ........842-458
Rebić, Jozo-Veljko (Šaldić)842-578
Rebić, Jure (Đuja) ............841-237
Rebić, Karmelo ................856-280
Rebić, Kata ......................841-535
Rebić, Kazimir .................842-461
Rebić, Kosa......................841-455
Rebić, Lenka....................841-723
Rebić, Ljubo (Iskop)..........842-940
Rebić, Mara .....................842-854
Rebić, Mara (Ćibić) ...........843-370
Rebić, Marica...................841-792
Rebić, Marija ud. Tihomira ..842-592
Rebić, Marijan (Maćanov) .842-853
Rebić, Mario ....................841-602
Rebić, Mario ....................842-661
Rebić, Matan ...................843-081
Rebić, Mate (Maćan) .........841-691
Rebić, Mate (Vicanušin)....842-852
61
Rebić, Mijo (Pikulov).........842-575
Rebić, Mijo (Šaldić)...........842-577
Rebić, Milivoj inž. .............841-190
Rebić, Miodrag.................841-603
Rebić, Mirko Rosin ...........841-695
Rebić, Miroslav (Garonjić).842-841
Rebić, Mladen..................843-164
Rebić, Mladen (Pidžić) ......842-596
Rebić, Nediljko (Garonjić) .843-221
Rebić, Nena ud. Petra .......842-583
Rebić, Neven....................842-526
Rebić, Nikša ....................842-008
Rebić, Novica Mijin...........842-585
Rebić, Robert ...................843-123
Rebić, Roko (Ćanćić) ........842-493
Rebić, Silvano ..................842-591
Rebić, Slobodan...............842-703
Rebić, Srećko p. Mije ........856-134
Rebić, Stanko (Bikanov) ...842-520
Rebić, Stjepan .................843-235
Rebić, Sveto Ivanov ..........851-205
Rebić, Toni (Prkušić) ........843-084
Rebić, Vera ......................856-112
Rebić, Vitomir..................856-309
Rebić, Vjekoslav...............856-057
Rebić, Vlade.....................843-234
Rebić, Vlade (Jažušin) ......841-696
Rebić, Zdravko p. Ivana ....842-584
Rebić, Živko.....................842-392
Rudež, Ante (Ako).............856-339
Rudež, Branko Jozin ........856-244
Rudež, Branko p. Stipe.....856-275
Rudež, Dinka...................856-258
Rudež, Irena ....................856-158
Rudež, Joško p. Milana ....856-217
Rudež, Jozo Jozin ...........856-091
Rudež, Luka p. Marijana .856-076
Rudež, Marcel..................856-373
Rudež, Mario ...................856-377
Rudež, Petar ....................856-122
Rudež, prof. Pere..............856-287
Rudež, Vlado ...................856-051
Slišković, Ante .................856-161
Slišković, Ante p. Stipe .....856-035
62
Slišković, Damir ..............856-034
Slišković, Davor ...............856-312
Slišković, Ivan (Ćućić) ......865-041
Slišković, Ivo....................856-107
Slišković, Ivo p. Stipe........856-115
Slišković, Joško p. Stipe ...856-108
Slišković, Ljubo p. Ivana...851-132
Slišković, Milena..............856-071
Slišković, Mirjana p. Ivana ..856-308
Slišković, Neda ud. Nediljka .856-297
Slišković, Sveto................856-022
Slišković, Vlade ...............841-937
Šanić, Ante - Stanko.........856-243
Šanić, Berislav.................842-378
Šanić, Ivo ........................843-176
Šanić, Jozo ......................856-310
Šanić, Mario Zdravkin .....856-021
Šanić, Mihovila ................856-102
Šanić, Mijo ......................856-362
Šanić, Mladen..................856-043
Šanić, Zdenko .................856-141
Šantar, Ante ...................856-204
Šantar, Ljubo ..................856-205
Šantar, Marijan p. Jakova 856-209
Šantar, Željko .................856-302
Šimić, Ivan p. Lovre ..........856-371
Šimić, Jozo p. Mate ..........851-096
Šimić, Marinko p. Ante .....856-084
Šimić, Vinko p. Mate ........856-053
Škeva, Ana ud. Mirka .......856-070
Škeva, Anđelko ................856-326
Škeva, Ante Vicin (Zule)....856-050
Škeva, Borislav ................856-072
Škeva, Boženko p. Pere ....856-123
Škeva, Branislav..............856-272
Škeva, Dragana ..............856-340
Škeva, Ivica .....................856-099
Škeva, Jozo p. Mate..........856-061
Škeva, Ljubo ...................856-048
Škeva, Mara ud. Ivana......856-120
Škeva, Marija ud. Branka .856-300
Škeva, Marijan (obrt Šent) 856-286
Škeva, Mijo Antin (Hp) .....856-349
Škeva, Mijo Ivan...............856-348
Škeva, Miljenko ..............856-303
Škeva, Mirko ...................856-352
Škeva, Nediljko p. Marijana .856-047
Škeva, Nenad...................856-260
Škeva, Nevenka ud. Ante ..856-240
Škeva, Radoslav p. Nediljka .856-121
Škeva, Saša .....................856-128
Škeva, Senko p. Mate .......856-318
Škeva, Stipe p. Marijana ..856-124
Škeva, Tomislav...............856-049
Škeva, Vibor ....................856-183
Škeva, Vinko ...................856-294
Šteko, Ana .......................851-397
Šteko, Filip Jozin .............851-152
Šteko, Ivan p. Joze ...........851-343
Šteko, Nediljko Rajkov......851-153
Šteko, Tomislav ...............851-376
Tolić, Ante p. Ante ............851-260
Tolić, Ante p. Ivana...........851-246
Tolić, Ante p. Marijana .....851-259
Tolić, Ante-Tonko ............856-344
Tolić, Branko ...................851-348
Tolić, Ivica Jerkov ............851-199
Tolić, Jerko p. Mate ..........851-256
Tolić, Mate (Vodar) ...........851-405
Tolić, Mate p. Ante ...........851-326
Tolić, Matko Matin ...........851-271
Tolić, Mirko p. Marijana ...851-257
Tolić, Nediljko p. Mije .......851-273
Tolić, Tomislav (Mašanović)..851-071
Tolić, Tomislav Slavkov ....851-258
Tolić, Vinko p. Ivana.........851-238
Tolić, Zdeslav...................851-255
Tomasović, Ivan p. Marka .851-292
Tomasović, Marijan p. Mije 851-154
Tomasović, Matilda ..........851-295
Tomasović, Mirko p. Frane .851-156
Tomasović, Stipe p. Jure ..851-155
Tomasović, Željko ............851-349
Topić, Ante (Baranović) ....856-028
Topić, Ante (Ćiko).............856-356
Topić, Ante (Glavar)..........856-346
Topić, Ante (Vlatko) ..........856-025
Topić, Ante Ljubomirov ....856-298
Topić, Ante Mario .............856-321
Topić, Ante p. Marijana ....856-410
Topić, Bože ......................842-376
Topić, Branko (Pepićin) ....856-358
Topić, Darko Vinkov.........856-157
Topić, Dragan ..................856-037
Topić, Ivan (Nota) .............856-114
Topić, Ivan p. Petra (Iko) ...856-085
Topić, Ivica Matin.............856-355
Topić, Ivo p. Stipe .............856-105
Topić, Ljubica ..................856-005
Topić, Ljubo.....................856-354
Topić, Marija ud. Svete .....856-031
Topić, Markica .................856-036
Topić, Marko Žarkov ........856-144
Topić, Mile Tomin.............856-359
Topić, Mirko ....................856-375
Topić, Nebojša .................856-251
Topić, Nediljko .................856-154
Topić, Petar (Anđukov) .....856-357
Topić, Petar-Perica...........856-438
Topić, Ranko ...................856-333
Topić, Ruža......................842-756
Topić, Senka p. Joze.........842-361
Topić, Tonka....................856-101
Topić, Vinkica p. Luke ......856-458
Topić, Vinko ....................856-313
Topić, Žarko ....................856-103
Topić, Željko ....................856-110
V.I. Galić PO Imotski .......843-441
V.i. Galić PP, vl. Galić Ivan .842-045
Viagro d.o.o. ....................856-378
Vican, Milenko p. Petra.....851-274
Vican, Neda ud. Ivana ......851-042
Vidoš, Branko p. Šimuna..851-187
Vidoš, Ivan p. Šimuna ......851-186
Vidoš, Joško p. Luke ........851-221
Vidoš, Mile p. Ivana ..........851-216
Vidoš, Sloven p. Ivana ......851-220
Vinjančanka, vl. Majić B. ..856-342
Vinjani Šped d.o.o., Zagreb 856-177
Vlašić, Tihomir ................856-269
Vučak, Dario ...................851-176
Vukadinović, Ana ............851-354
63
Vukadinović, Branko (Radat) 851-347
Zakarija, Ana ud. Joze......856-336
Zakarija, Ante (Čedo)........856-007
Zakarija, Ante p. Ivana .....856-013
Zakarija, Branko .............856-331
Zakarija, Dražen ..............856-012
Zakarija, Ivan (Hpt) ..........856-323
Zakarija, Ivica..................856-143
Zakarija, Josip-Tomo .......856-360
Zakarija, Mirko p. Ivana ...856-106
Ždero, Damir ...................841-712
Ždero, Jerko ....................842-586
Ždero, Željko Matin ..........842-579
Župić, Alen ......................856-304
Župić, Mate .....................856-370
Župić, Nediljko ................856-369
Župić, Vice ......................856-067
Župić, Vjeroslav ...............856-221
DRUGI VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI
Autobusni kolodvor .......................................856-012
Centar za obavješćivanje ................................856-323
Franjevački samostan Imotski........................841-178
Grad Imotski .................................................841-125
Grobar, Boško Dujmušić................................851-261
Hitna služba Imotski......................................842-911
Hrvatska elektroprivreda ...............................841-400
Hrvatska pošta ..............................................841-552
Hrvatski telekom ...........................................859-555
Općina Imotski, centrala ................................841-125
Općinski sud Imotski .....................................671-140
O.Š. Stjepana Radića .....................................843-240
Policija ..........................................................841-124
Topana Imotski .............................................843-404
Vatrogasna postrojba.....................................842-271
Vodovod Imotske Krajine................................843-550
Zavod za javno zdravstvo ................................842-759
Nadcestarija Cista Provo ................................342-771
Župni ured Vinjani.........................................841-791
Župni vikar, fra Jakov Udovičić .............098/942-0913
Župnik, fra Denis Šimunović ..................098/735-583
64