301. Zanima me koja je, prema kaznenom zakonu EU, najviša kazna koju okrivljenik može dobiti? Europska unija nema jedinstven kazneni zakon, a odgovor na pitanje koja je najviša kazna u pojedinoj državi članici koju okrivljenik može dobiti ovisi o propisima svake od njih. Važno je napomenuti da smrtna kazna ne postoji ni u jednoj od zemalja Unije, ali da je velik broj država članica zadržao kaznu doživotnog zatvora premda se ona u praksi vrlo rijetko izriče. 302. Postoji li mogudnost da lokalna samouprava povuče sredstva iz EU fondova za izgradnju azila za napuštene pse u kojem se nede provoditi ubijanje zdravih pasa nakon 60 dana? Ne postoje mjere financijske potpore namijenjene izgradnji azila za napuštene pse. Naime, Dobrobit pasa i mačaka, osim pitanja njihovog transporta, nije regulirana propisima Europske unije, te ostaje pod isključivom nadležnosti država članica. Republici Hrvatskoj na raspolaganju je trenutno Instrument pretpristupne pomodi IPA za razdoblje 2007.–2013. godine. Ipak, obzirom na orijentiranost istog i opdi regulatorni okvir, trenutno su mogudnosti financiranja gradnje skloništa za nezbrinute životinje veoma ograničene. 303. Kad u srpnju idude godine konačno postanemo dio ujedinjenje Europe, hode li se tada legalizirati lake droge? Moramo vam redi kako je odgovor ne. Naime, samim ulaskom u EU ne dolazi do lakše legalizacije. Područje legalizacije lakih droga nije usklađeno na razini Europske unije, pa postupak legalizacije lakih droga u Republici Hrvatskoj nede ovisiti o ulasku Hrvatske u Europsku uniju, ved o inicijativi i odlukama tijela za to pitanje u samoj državi članici, odnosno u Hrvatskoj. 304. Koje kriterije Hrvatska treba ispuniti da bi kao nacionalnu valutu mogla koristiti euro? Osim kriterijima punopravnog članstva u Europskoj uniji, Hrvatska bi trebala udovoljiti i kriterijima konvergencije. Kriterija konvergencije, poznatijih pod nazivom maastrichtski kriteriji, nije preduvjet za ulazak u Europsku uniju, ved za uvođenje eura a one su: stopa inflacije ne smije biti viša od 1,5% u odnosu na stopu inflacije u prve tri zemlje s najstabilnijim cijenama; smanjenje prekomjernog javnog duga i proračunskog deficita; postizanje stabilnog tečaja; prosječne nominalne dugoročne kamatne stope ne smiju biti više od 2% u odnosu na kamatne stope triju zemalja Unije s najnižom stopom inflacije. 305. Čula sam jučer na vijestima da se govori o Europskom mehanizamu za stabilnost, što je to recite mi? Europski mehanizam za stabilnost je jedan od alata rješavanja krize za zemlje eurozone. Svrha mu je podupirati stabilnost putem vedeg broja instrumenata za financijsku pomod onim zemljama članicama koje prolaze kroz ozbiljne financijske probleme ili im oni prijete. On de imati snažnu osnovu kapitala od 700 milijarda eura. Od tog iznosa, 80 milijarda eura bit de ispladeno početkom 2014. godine. 306. Zašto se dan Dan Europe obilježava 9. svibnja? Robert Schuman je 9. svibnja 1950., izložio je prijedlog o stvaranju organizirane Europe, neophodne za održavanje mirnih odnosa. Taj prijedlog, poznat kao "Schumanova deklaracija", smatra se početkom stvaranja onoga što je danas poznato kao Europska unija. Zbog toga se 9. svibanja obilježava kao Dan europe i jedan je od europskih simbola . 307. Ima li Europska unija svoju himnu, hodemo li mi morati prestati izvoditi Lijepu našu kad postanemo punopravna članica EU? Projekt 1000 ZA_ŠTO O EU provodi se uz financijsku potporu Europske unije. Sadržaj stranice odgovornost je provedbenih partnera te ne odražava nužno gledišta Europske unije. Nositelj projekta je Kuća ljudskih prava Zagreb Da. To je himna ne samo Europske unije, ved i Europe u širemu smislu. Melodija dolazi od Devete simfonije koju je 1823. komponirao Ludwig van Beethoven. Godine 1972., Vijede Europe usvojilo je temu Beethovenove "Ode radosti" kao svoju himnu. Bez riječi, na univerzalnome jeziku glazbe, ta himna izražava ideale slobode, mira i solidarnosti za koje se Europa zalaže. Godine 1985., usvojili su je čelnici država i vlada EU-a kao službenu himnu Europske unije. Himna nije zamijenila nacionalne himne država članica, ved je slavila vrijednosti koje svi zajedno dijele i njihovo jedinstvo u raznolikosti. 308. Kakvi de biti porezi kad Hrvatska uđe u EU? Fiskalni i porezni sustav zemalja članica Europske unije stvar je odluka države članice. Europska unija ne zahtijeva usklađivanje svih vrsta poreza unutar EU, tako da svaka država, time i Hrvatska, može zadržati vlastiti porezni sustav i uvoditi nove porezne oblike, ali u skladu s europskim propisima. Usklađivanje s EU propisima je potrebno na području neizravnih poreza (PDV-a) te trošarina na sljedede proizvode: energente, duhanske proizvode i alkoholna pida. Primjerice, standardna stopa PDV-a u Europskoj uniji ne smije biti niža od 15 %. 309. Kako se ponaša Europska unija kada su u pitanju sprječavanje i kontrola bolesti? U slučaju prijetnje od pandemije, EU izrađuje koordinirani plan odgovora. Naime, Europski centar za prevenciju i nadzor bolesti, sa sjedištem u Stockholmu, ujedinjuje i dijeli znanje o trenutnim prijetnjama i onima u nastajanju, te sa srodnim nacionalnim ustanovama radi na razvoju europskog sustava za nadzor bolesti i rano upozoravanje. Središnja de agencija omoguditi brzo odgovaranje na prijetnje, što može učiniti razliku između manjeg izbijanja bolesti i ozbiljne epidemije. 310. Kako znam da je hrana iz Europske unije zdrava za jelo? Europska unija je usvojila ciljane propise za specifična pitanja o sigurnosti hrane i za prehrambene proizvode, kao što je upotreba pesticida, dodataka hrani, boja, antibiotika i hormona u proizvodnji hrane, dodavanja vitamina, minerala i sličnih sastojaka hrane,proizvodima koji su u kontaktu s hranom, kao što su ambalaža. Stroga su pravila kojih se treba pridržavati pri ulasku na tržište, u marketingu, označavanju i sljedivosti uroda ili hrane koja sadrži genetski modificirane organizme. Kada se nove države članice pridruže Europskoj uniji i time pristupe jedinstvenom tržištu EU, često se primjenjuju prijelazne mjere kako bi im se omogudilo da dostignu visoke standarde sigurnosti hrane u Europskoj uniji. Međutim, hrana koja ne zadovoljava standarde EU ne može se u međuvremenu izvoziti u druge zemlje EU. 311. Možete mi molim vas redi koliko Europska unija izdvaja za istraživanje? Europska unija vodeda je u svijetu po istraživanju i inovacijama činedi 24% svjetskih izdvajanja za istraživanja, 32% publikacija istraživanja i 32% primjene patenata. Cilj je Unije jačanje znanstvenih i tehnoloških osnova industrije EU-a kako bi u svjetskim razmjerima postala konkurentnija. U tom smislu EU potiče poduzeda u svim državama članicama, istraživačke centre i sveučilišta, u njihovim visokokvalitetnim istraživačkim i tehnološko-razvojnim djelatnostima, te podupire napore koje ulažu u međusobnu suradnju, i to poglavito zato da im omogudi potpuno iskorištavanje potencijala tržišta. 312. Jučer mi je kolegica rekla da demo kad uđemo u Europsku uniju , morati pisati životopise u formi koju je propisala EU, zanima me je li to stvarno tako? Odgovor je: nije! Mogude je da ste se ved susreli s formatom životopisa i zapitali se je li obvezatan u Europskoj uniji kada se prijavljujete na natječaj za radno mjesto. Osnovna je svrha formata životopisa pomodi ljudima diljem Europe da svoje kvalifikacije predstave što bolje i da tako lakše pristupe stručnom usavršavanju i/ili zapošljavanju u Uniji. Vjeruje se da ujednačena forma životopisa poslodavcima olakšava usporedbu kvalifikacija Projekt 1000 ZA_ŠTO O EU provodi se uz financijsku potporu Europske unije. Sadržaj stranice odgovornost je provedbenih partnera te ne odražava nužno gledišta Europske unije. Nositelj projekta je Kuća ljudskih prava Zagreb postignutih u različitim državama, a onima koji žele raditi u inozemstvu olakšava traženje posla. No, ponavljamo, izbor forme životopisa ostavljen je svakome na volju! 313. Imam u najmu poljoprivredno državno zemljište. Mene zanima kako de s ulaskom u EU biti organizirana dodjela državnog zemljišta? Dodjela državnog zemljišta je u nadležnosti pojedine države, što znači da nije u nadležnosti Europske Unije. Raspolaganje poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države regulirano je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu. Inače takvim zemljištem raspolaže se na temelju programa kojeg donose opdinska, gradska vijeda odnosno skupština Grada Zagreba. 314. Često čujem da je nešto u EU usuglašeno, što to znači? Jednostavnim riječima, usuglašavanje znači ispitivanje je li neko važno pitanje uzeto u obzir u svim politikama EU. Svaka politička odluka na razini Unije danas npr. mora uzeti u obzir mogude posljedice za okoliš. Drugim riječima, razmatranja o okolišu moraju biti usuglašena. 315. Na koji način de hrvatska Vlada poticati očuvanje hrvatskog nacionalnog identiteta? Brojni procesi utječu na formiranje i mijenjanje nacionalnih i kulturnih identiteta. Smatra se da je proces globalizacije onaj koji danas ima najvedi utjecaj na nacionalne i kulturne identitete. Jedan od osnovnih principa na kojima počiva Europska unije je tzv. Jedinstvo u Raznolikosti, a to su principi za koje de se zalagati i koje de braniti i Hrvatska nakon što postane punopravnom članicom Europske unije. Znači se uvažavanju raznolikosti, a nikako stvaranju neke nove europske «nad-kulture». 316. Često čujem da je netko euroskeptik, znači li to da se ta osoba protivi uvođenju eura? Euroskeptik je pojam koji se upotrebljava kada se želi opisati osobu koja se protivi europskoj integraciji ili je „skeptična“ prema EU i njezinim ciljevima. Tako da u širem smislu te riječi možemo redi da se euroskeptik protivi uvođenju eura. 317. Jesmo li mi spremni za život u multikulturalnoj zajednici kakva je Europskoj uniji, jer nam baš i ne idu na ruku 'zajednice' mi nekako uvijek izvučemo deblji kraj? Hrvatska je učinila velike korake kako bi unutar vlastite države usvojila zakone te educirala građane za poštivanje raznolikosti i prava manjinskih zajednica. Brojni programi upudeni su posebno djeci i mladima koje se kroz programe obrazovanja za ljudska prava uči životu u multikulturalnoj zajednici. Oni koji znaju cijeniti i ponositi se različitostima u vlastitoj sredini znati de isto tako poštovati različitosti kada postanu članovi vede zajednice. 318. Može li se jedan projekt EU razgranati na više područja tako da je uključen u više sfera, od infrastrukture, međunarodne suradnje i dr.? Sve ovisi o području koje pokriva konkretni natječaj odnosno o vrstama ulaganja koje on predviđa (radovi, usluge, nabava). Naime u natječajnoj dokumentaciji definiraju se područja koja projekt koji se prijavljuje može pokrivati . Ukoliko imate bilo kakvih nedoumica glede projekta obratite se ministarstvu regionalnog razvoja i EU Fondova. Projekt 1000 ZA_ŠTO O EU provodi se uz financijsku potporu Europske unije. Sadržaj stranice odgovornost je provedbenih partnera te ne odražava nužno gledišta Europske unije. Nositelj projekta je Kuća ljudskih prava Zagreb 319. Tko je eurokrat a što euroland? Pojam “eurokrati”, izveden iz pojma “birokrati”, označava tisude građana Unije koji su zaposleni u institucijama EU od Parlamenta, Vijeda, Europske komisije. Euroland je neslužbeni nadimak za ono što se ponekad naziva i europodručjem ili eurozonom . Čine ge zemlje članice EU koje su uvele euro kao službenu valutu u svoja gospodarstva. 320. Je li istina da su u Europskoj uniji od prvog studenog 2012. na snazi nove mjere za sigurnost vozila ? Odgovor je da. Sigurnosne mjere odnose se na nove tipove vozila tj. one za koje se odobrenje modela zatraži nakon 1. studenog 2012. Mjere de postati obavezne za sva nova vozila koja de se prodavati na tržištu EU-a od 2014. godine. Tako de se recimo električni automobili morati pridržavati strogih odredbi o zaštiti od struje, čime de se osigurati da osobe u automobilu ne dožive strujni udar uslijed kontakta s dijelom vozila ili motora. Ili recimo da de sena komandnu ploču de se uvesti sustav za nadzor tlaka u gumamakoji de uočavati gubitak tlaka zraka i obavještavati vozača o tome. 321. Je li istina da de od idude godine biti brži i jednostavniji pristup fondovima EU-a? Odgovor je da. Nakon što je nedavno stupila na snagu nova Financijska uredba Komisija je donijela i detaljni Pravilnik za njezinu uredbu. Nakon objave u službenom glasilu Pravilnik za primjenu stupit de na snagu do konca prosinca 2012. a primjena, zajedno s novom Financijskom uredbom, počinje od 1. siječnja 2013. EU želi osuvremeniti financijske procedure kako bi se lakše postigli ciljevi predviđeni u strategiji „Europa 2020.“ 322. Hodemo li bolje živjeti u Hrvatskoj nakon 1. srpnja 2013. godine? Opravdano je očekivati kako de članstvo u Europskoj uniji donijeti rast standarda, premda ovisi o mnogim čimbenicima. Iskustva novih članica EU-a pokazuju gospodarski rast, rast BDP-a i izvoza te stvaranje novih radnih mjesta. Premda je taj trend usporen sadašnjom svjetskom ekonomskom krizom, može se očekivati daljnje hvatanje koraka s razvijenijim članicama Unije. 323. Iako su prije godinu dana svi govorili kako cijene nede rasti kad uđemo u Europsku uniju, sve su glasnije najave da de ukidanjem nulte stope, poskupiti kruh i mlijeko, tko tu onda koga 'laže'? Nije nužno da ukidanjem nulte stope PDV-a dođe do drastičnog rasta cijena jer je PDV samo jedan element o kojemu ovisi konačna cijena proizvoda. Iako je više puta rečeno, i ovaj put demo ponoviti da stopu PDV-a određuje svaka država članica za sebe pri čemu opda stopa PDV-a ne može biti manja od 15%, a snižena ne može biti manja od 5%. 324. Hode li proizvodi biti jeftiniji kada Hrvatska uđe u Europsku uniju? Nemogude je dati egzaktan odgovor. Ulaskom Hrvatske u EU svakako de se povedati ponuda na tržištu a time i konkurentnost što može dovesti do smanjenja cijena određenih proizvoda. Međutim ponuda i potražnja nisu jedini kriteriji koji utječu na formiranje cijena. Veliki utjecaj na formiranje cijene imaju mnogi faktori među kojima su i porezi koje država članica postavlja za svoje proizvode i usluge. Projekt 1000 ZA_ŠTO O EU provodi se uz financijsku potporu Europske unije. Sadržaj stranice odgovornost je provedbenih partnera te ne odražava nužno gledišta Europske unije. Nositelj projekta je Kuća ljudskih prava Zagreb 325. Ja imam relativno dobar brod, zanima me hodu li modi njime putovati u druge zemlje brodom bez isprava? Kada 1.7.2013 Republika Hrvatska postane 28. članica Europske Unije to nede značiti i da smo automatski postali dio Shengenskog prostora u kojem je mogud nesmetan protok ljudi, robe i kapitala. U svakom slučaju i u državama koje su dio Schengenskog prostora kod sebe dete trebati imati svoje putne isprave kako biste putovali morima, zrakom ili kopnom unije do trenutka kada Hrvatska postane punopravna članica Shengena, a do tada može prodi i par godina. Makar, i nakon što Hrvatska postane punopravna članica Shengena EU predlaže nošenje putnih isprava sa sobom zbog mogude potrebe utvrđivanja identiteta . 326. Kada 1. srpnja postanemo konačno članica Europske unije, hodu li modi živjeti i raditi u bilo kojoj članici neograničeno? Hrvatski de se građani modi slobodno zaposliti u zemljama Unije bez posebnih odobrenja ili radnih dozvola, osim u onim zemljama koje odluče zadržati postojeda ograničenja u svojim nacionalnim pravima najduže u razdoblju od dvije, pet ili sedam godina. Za one države koje zadrže takva ograničenja, Hrvatska de također modi primijeniti istovrsna ograničenja, tako da ni njihovi građani nede modi raditi u Hrvatskoj. 327. Hode li mi se povedati dječji doplatak kad uđemo u EU? Ukoliko su oba supružnika zaposlena, a jedan od njih radi u domovini, socijalno osiguranje za obitelj plada ona osoba koja ostaje u matičnoj državi. Kada Hrvatska postane članica EU-a, ako bi se, primjerice, otac nekog djeteta zaposlio u Francuskoj dok bi majka s djetetom ostala zbog posla u Hrvatskoj, majka bi pladala osiguranje ali bi naprimjer francusko socijalno osiguranje platilo razliku u iznosu dječjeg doplatka između te dvije zemlje. Ipak, treba znati i da se modeli socijalnog osiguranja razlikuju od države do države članice EU. 328. Kakva de biti porezna politika prema umjetninama kada postanemo punopravna članica EU? Poreznu politiku prema umjetninama svaka od zemalja članica određuje sama za sebe. Tako se na primjer u Latviji primjenjuje takozvani Cedularni sustav - "Snižena" stopa od 15% koja se između ostalog odnosi i na dohodak od umjetničkih aktivnosti1. Neke zemlje, kao npr. Slovenija uvele su nestandardne olakšice koje se odnose na kupnju umjetnina. O svojoj poreznoj politici prema umjetninama de Hrvatska odlučivati sama. 329. Što de biti sa držanjem i uzgojem egzotičnih životinja koje su na cites 2 listi kad uđemo u EU? Uzgoj životinja koje su na cites 2 listi nije zabranjen, osim što se kod nas legalizira odnosno potreban legalan dokaz o porijeklu- račun ili rješenje Ministarstva kulture. Sve što se u zakonodavstvu trenutno primjenjuje primjenjivat de se i nakon ulaska Hrvatske u EU , Nakon ulaska Hrvatske u EU neke stvari de se pojednostaviti – cites dozvole više nede biti potrebne unutar EU, osim u situaciji kada de se životinje izvoziti iz Hrvatske; unutar EU potrebna je samo potvrda za označene životinje odnosno europski certifikat. 330. Hode li se kao i do sada naknada za tjelesno oštedenje ispladivati po hrvatskom zakonu, kad postanemo punopravna članica Europske unije? Molim vas da mi dodatno pojasnite ako je odgovor ne? Odgovor je: Da, naknada za tjelesno oštedenje ispladivat de se, kao i do sada, po hrvatskom zakonu. Treba redi da se pojedina socijalna statusna pitanja nisu bila predmetom pregovora RH s EU. Projekt 1000 ZA_ŠTO O EU provodi se uz financijsku potporu Europske unije. Sadržaj stranice odgovornost je provedbenih partnera te ne odražava nužno gledišta Europske unije. Nositelj projekta je Kuća ljudskih prava Zagreb 331. Hode li ulaskom Hrvatske u EU i cijene vrtida pojeftiniti na nivo cijena kakav je npr. u Nizozemskoj? U vedini europskih zemalja program za djecu do tri godine nije u sustavu odgoja i obrazovanja ved u sustavu socijale pa je pristup u Hrvatskoj tu napredniji pa možemo redi da je ved sada kao u Nizozemskoj. Što se tiče cijena vrtida, one su u domeni lokalne samouprave, odnosno gradova. Cijena za roditelje u gradskim dječjim u Gradu Zagreba za 2012. iznosi 300 kuna za sve roditelje. Također roditelji mogu ostvariti i pravo na umanjenu cijenu dječjeg vrtida, a prema utvrđenim kriterijima, što koristi oko 5% roditelja. 332. Je li istina da se u EU ne smiju proizvoditi žarulje ? Od prvog rujna ove godine u Europskoj uniji se ne smiju proizvoditi nikakve žarulje, ni one od 25 vati. Trgovine smiju još rasprodati postojede zalihe. Za osvjetljavanje se preporučuju svjetlosne diode – LED. Samo pet posto utrošene električne energije žarulja pretvara u svjetlo. Zato su još 2009. zabranjene one od preko 75 vati, zatim one od 60 i 40 vati. Sad su na red došle i žarulje od 25 vati. Zabranom žarulja Europska unija želi smanjiti potrošnju električne energije za jedan posto. To na razini Unije odgovara količini koju proizvede deset elektrana na ugljen. Zabrana žarulja ved postoji u nekim zemljama. U SAD-u, Australiji, Brazilu, Filipinima, Kini i Indiji je ved na snazi ili je planirana. 333. Imaju li građani Europske unije pravo znati tko i u koje svrhe prikuplja njihove osobne podatke? Kada građanin Unije rezervira let ili se prijavljuje za posao, koristi kreditnu karticu ili surfa internetom on otkriva svoje osobne podatke. Direktivom o zaštiti osobnih podataka iz 1995. godine, obvezuje sve države članice da u svoje nacionalno zakonodavstvo uključe zaštitu osobnih podataka. Ta direktiva sadrži odredbe da država mora ustanoviti javnu bazu podataka svih onih koji se koriste osobnim podacima, kao i tijelo koje de nadzirati rad korisnika osobnih podataka. Ukoliko određena zelja ne poštuje spomenutu direktivu, može biti tužena za nepoštivanje europskih propisa. 334. Hode li hrvatska morati zbrinuti dio otpada iz nuklearne elektrane Krško kada uđemo u Europsku uniju? Zakonska obveza Hrvatske je da kao suvlasnik 50% elektrane isto tako zbrine i 50% otpada. Zbog toga je osnovan Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva nuklearke Krško. Obveznik uplate sredstava u Fond je HEP i tou iznosu od 14,25 milijardi eura godišnje. Sredstva se upladuju tromjesečno do prestanka rada nuklearke. 335. Diplomirani sam pravnik. Zanima me hode li moja diploma biti priznata u Europskoj uniji? Posebno me zanima Švedska. Vaša dediploma sigurno biti priznata u Švedskoj, ali pristup tržištu rada ovisit de o tome za kakve bi se poslove htjeli prijavljivati. Ako su to poslovi izvan reguliranih profesija, onda bi samo priznavanje diplome trebalo biti dovoljno. No ako bi tamo htjeli raditi ko pravnik, što je regulirana profesija,tada je postupak kompliciraniji. Za proceduru javite se relevantni švedskim tijelima. 336. Hode li nam za rad na tri mjeseca u nekoj od EU zemalja biti potrebna radna dozvola? Za očekivati je d de građani Hrvatske nakon ulaska u EU još neko prijelazno razdoblje trebati dozvole za rad na području Unije. Naime, uobičajeno je da prilikom širenja unije članice još neko vrijeme štite svoje tržište rada. U nekim zeljama Unije, npr. u Finskoj, državljani iz drugih zemalja članica mogu boraviti, raditi ili studirati tri mjeseca bez boravišne dozvole, a to ujedno znači da im ne treba ni radna dozvola. Projekt 1000 ZA_ŠTO O EU provodi se uz financijsku potporu Europske unije. Sadržaj stranice odgovornost je provedbenih partnera te ne odražava nužno gledišta Europske unije. Nositelj projekta je Kuća ljudskih prava Zagreb 337. Iako puno putujem i puno kupujem u zemljama Europske unije, primjetila sam jednu nelogičnost – naime, kvaliteta istih proizvoda razlikuje se unutar članica Europske unije, npr. kada je u pitanju prašak za pranje rublja. U pogledu kvalitete i sigurnosti proizvoda treba redi kako Unija osigurava niz zahtjeva u svezi opdih sigurnosnih uvjeta koje proizvodi trebaju ispunjavati. Tu je primjerice i Rapex sustav koji se osigurava pravodobno informiranje o proizvodima koji predstavljaju ogroman rizik za potrošače. Države članice pak, s druge strane, utemeljuju tijela nadležna za nadzor sukladnosti proizvoda sa sigurnosnim zahtjevima te za poduzimanje odrđenih mjera u slučaju postojanja određenih rizika. 338. Imam stambeni kredit. Zanima me što de se dogoditi s kamatnim stopama ulaskom u Europsku uniju? Hode li se smanjiti? Teško je očekivati da de se kamatne stope smanjiti ulaskom Hrvatske u EU. Naime, kretanje kamatnih stopa ovisi uvelike o ukupnim kretanjia u gospodarstvu određene zemlje, odnosno o stupnju kreditnog i valutnog rizika. Ipak, očekuje se da de ulazak u Europsku uniju donekle poboljšati percepciju Hrvatske na međunarodnim tržištima kapitala. Stručnjaci upozoravaju kako po tom pitanju nema mjesta prevelikoj euforiji jer to nede ni izdaleka biti dovoljno da pokrene značajan pad kamatnih stopa i približi ih onima npr. u Austriji. 339. Mene zanima što de Europska unija napraviti s novcem za Nobelovu nagradu? Europska komisija de novčani iznos Nobelove nagrade od približno 930.000 eura dodjeliti projektima pomodi djeci u raznim zonama sukoba. Kako su djeca bududnost svakog društva,a ujedno i najranjivija, iznos koji de Europska unija primiti odlučila uložiti u djecu koja su žrtve nasilnih sukoba. Nobelova nagrada za mir sastoji se od iznosa od 8.000.000 švedskih kruna, medalje i diplome. Medalje i diplome čuvat de se u institucijama Europske unije u ime unije same. 340. Kako de se organizirati policijska kontrola nakon ulaska u Europsku uniju, znači nakon 1. srpnja 2013. godine? Na graničnim prijelazima i dalje de se obavljati granična kontrola. Nakon stupanja na snagu Schengenskog sporazuma unutarnje granice modi de se prelaziti bez granične kontrole bilo kada i na bilo kojem mjetu. Naravno, to vrijedi sao za državljane članica Europske unije i Schengenskog sporazuma. 341. Mene zanima kojiko de koštati ukupni troškovi uspostave vanjske granice Europske unije? Schengenska granica je jedan od najskupljih granica te se još uvijek ne može odrediti točan iznos jer isti ovisi o trenutnoj razvijenosti infrastrukture te potrebama za usklađivanje. Prema iskustvu zemalja iz zadnjeg vala proširenja Unije ulazak u Schengenski sporazum može se očekivati u roku od nekoliko godina nakon pristupanja Europskoj uniji. 342. Mene zanima hodu li se ja modi u kolovozu idude godine liječiti u Austriji ili u drugi zemljama članicama Europske unije? Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje izdavat de osiguranicima europsku karticu zdravstvenog osiguranja za potrebe korištenja zdravstvene zaštite u svim državama članicama Europske unije. Projekt 1000 ZA_ŠTO O EU provodi se uz financijsku potporu Europske unije. Sadržaj stranice odgovornost je provedbenih partnera te ne odražava nužno gledišta Europske unije. Nositelj projekta je Kuća ljudskih prava Zagreb 343. Kakvi su EU kriteriji zaštite na radu? Zaštita na radu danas je jedan od najvažnijih socijalnih politika u EU. Ved u razdoblju prije pristupanja Uniji država mora prilagoditi svoje zakonske okvire pravno obvezujudim direktivama Unije koje se odnose na zdravlje i sigurnost radnika. Pitanja zdravlja i sigurnosti radnika financijski podupru i pojedini programi Unije. U Republici Hrvatskoj donesene su Izmjene i dopune Zakona o zaštiti na radu. Zahvaljujudi usklađivanju s EU propisima, radnici u Hrvatskoj dodatno su zaštideni u slučaju povreda. 344. Postoji li mogudnost da se ja i moj zaručnik vjenčamo u Francuskoj, a da naš brak, odnosno, prava i obveze podliježu zakonodavstvu Hrvatske? Postoji ukoliko se par iste nacionalnosti vjenča u veleposlanstvu svoje države u nekoj drugoj članici Europske unije, njihova bračna zajednica spada pod zakonodavstvo njihove vlastite zemlje, a ne pod zakone države u kojoj žive. 345. Kad putujem državama Europske unije, kakva je praksa što se tiče podizanja novca na bankomatima ili pladanja karticama? Zahvaljujudi pravilima Europske unije, podizanje eura na bankomatima stajat de vas jednako u cijeloj Uniji, odnosno kao da u svojoj državi podižete novac na bankomatu koji ne pripada vašoj banci. Naknade za transakcije za pladanje u eurima debitnom ili krednitnom karticom u Europskoj uniji su kao i u vašoj zemlji. Jedino obratite pozornost da naknade ogu biti različite u različitim bankama. 346. Ja sam uvjerena da de nam kad uđemo u Europsku uniju biti zabranjeno zaposlenje najmanje sedam godina, pogotovo kad vidite kolika je nezaposlenost u ostalim državama članicama, primjerice Španjolskoj. To nije točno. Svaka država članica može, ali i ne mora uvesti privremeno ograničenje u pristupu tržištu rada, odnosno razdoblje u kojemu de građani Hrvatske trebati radnu dozvolu za države koje su uvele to ograničenje. Ako se to i dogodi, sedam godina je najduži rok, a on može biti i kradi, primjerice tri ili pet godina, a ne mora ni postojati. Odluku o tome donose samostalno države članice. U zadnjem proširenju jedino su Austrija i Njemačka odlučile zadržati prijelazno razdoblje od sedam godina dok su ostale države ili u potpunosti otvorile svoje tržište rada ili su to napravile nakon vije odnosno pet godina nakon ulaska tih država u Europsku uniju. 347. Možete li mi poodi – zanima me koliko ima ustavnih monarhija među članicama Europske unije? Osam je država članica Europske unije kojima je politički sustav ustrojen kao politička monarhija. To su Belgija, Danska, Luxembourg, Nizozemska, Španjolska, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Države Beneluxa, Belgija, Luxembourg i Nizozemska su i države osnivačice, a zadnje država čije je ustavno uređenje ustavna monarhija pristupila je Uniji 1995., i to je Švedska. 348. Tko su to osnivači Europske unije? U godinama poslije drugog svjetskog rata državnici poput Moneta i Schumana sanjali su o ujedinjenju europskih građana koji bi tako uživali dugotrajan mir i suradnju. U sljededih pedeset godina nastajala je Europska unija. Stoga tu dvojicu državnika nazivamo osnivačima Europske unije. Projekt 1000 ZA_ŠTO O EU provodi se uz financijsku potporu Europske unije. Sadržaj stranice odgovornost je provedbenih partnera te ne odražava nužno gledišta Europske unije. Nositelj projekta je Kuća ljudskih prava Zagreb 349. Pojasnite mi, molim vas, što su to četiri slobode kada se govori o Europskoj uniji? Jedno od najvedih dostignuda Europske unije sigurno je stvaranje područja bez unutarnjih granica u kojemu e ljudi, dobra, usluge i kapital mogu slobodno kretati. Zajednički im je nazivnik četiri slobode. 350. Što je područje slobodne trgovine? Kada grupa država odluči ukloniti zapreke mđusobne trgovine, poput uvoznih carina i kvota stvara područje slobodne trgovine. Nekoliko je područja slobodne trgovine ustanovljeno diljem svijeta, npr. MERKOSUR u Južnoj Americi, NAFTA u Sjevernoj Americi i EFTA u Europi. Europska unija je također područje slobodne trgovine, ali je i puno više od toga jer počiva na procesu ne samo gospodarskih nego i političkih integracija u kojemu mnoge odluke države donose zajednički. Projekt 1000 ZA_ŠTO O EU provodi se uz financijsku potporu Europske unije. Sadržaj stranice odgovornost je provedbenih partnera te ne odražava nužno gledišta Europske unije. Nositelj projekta je Kuća ljudskih prava Zagreb