JAVNI BILJEŽNIK
broj 38/2013.
Poštovani čitatelji,
Javni bilježnik, naše glasilo, nakon proteklih sedamnaest godina uspješnog izlaženja, eto, ponovno se pojavljuje u obnovljenom ruhu. No osvježenim dizajnom nismo previše odstupili od prijašnjih
brojeva. Nastojimo održati postojeći kontinuitet, posebno naslovnicom kao prepoznatljivim vizualnim
identitetom, ali ponešto izmijenjenim oblikovanjem ostalog sadržaja približiti se modernijem izgledu
na kvalitetnijem papiru, sve u koloru i boljem uvezu.
Razumljivo, to je samo traganje za još primjerenijim informiranjem, a novo uredništvo i nizom drugih
poboljšanja nastoji već sadržajno profilirani časopis što više obogatiti dopadljivošću i temama. Vjerujemo da će ove promjene mnogi zapaziti i pridružiti se da svojim prijedlozima zajednički razvijamo
i unapređujemo tu prijeko potrebnu javnobilježničku ediciju.
Ovom prigodom svakako se valja osvrnuti unatrag nekoliko godina te prisjetiti i zahvaliti Stjepanu
Šaškoru koji je vrlo brižljivo, kao glavni urednik, pomno odabirao svaki prilog, članak, vraćao ga
autorima na doradu, predlagao nove sadržaje u skladu s potrebama struke. Rijetko se može naći
odvjetnika, suca ili drugog dužnosnika u pravosuđu koji nije zamijetio naš časopis zahvaljujući stručnim prilozima prema odabiru redakcije, ali ponajviše glavnog urednika. Njegove ideje u smislu da
u časopisu mora biti što više tekstova koji se odnose na aktualnu problematiku javnog bilježništva
zadnjih godina striktno se provodila.
U tom smislu i dalje ćemo nastojati poticati suradnju s vama, poštovanim čitateljima, javnim bilježnicima, prisjednicima, savjetnicima i vježbenicima, koji pojedina od naših forumskih pitanja i odgovora
mogu stručno obraditi, ukazati na iskustva iz svoje prakse te postupke stranaka, suda kao i ostalih subjekata s kojima komuniciraju. Spremni smo objavljivati i članke koje potiču na drugačija razmišljanja,
znači teme iz naše javnobilježničke prakse, što može otvoriti pojedini autor, a mogu se javiti, dakako,
i oni koji imaju nove, druge i bolje prijedloge, mišljenja, rješenja.
Novo uredništvo s glavnim urednikom Ivanom Malekovićem više će prostora davati i međunarodnim
temama, a posebno danas, na pragu ulaska u Europsku uniju kad nas čekaju novi propisi i saznanja
koja je dobro imati pohranjena i u časopisu radi lakšega i bržeg snalaženja u poslu te jednostavnijeg
pretraživanja.
Pred nama je međusobna suradnja s bilježnicima cijele Europske unije. Niz pravnih poslova već
mnogi dobro poznaju (nasljeđivanje, nekretnine, obiteljsko pravo, poslovi poduzetništva i gospodarstva, zaštita podataka i privatnosti i dr.). Vrlo brzo suočit ćemo se s nizom poslova vezanih za baze
podataka i elektroničko poslovanje. CNUE (Vijeće notarijata Europske unije), kao službeno tijelo koje
predstavlja bilježničku struku u odnosima s nizom europskih institucija, značajno pomaže i unapređuje naše poslovanje. Bavit ćemo se, dakle, sve više zajedničkim europskim temama i nastojati da
sve značajnije informacije objavimo i u našem časopisu.
Vjerujemo da ćete u ovom broju pažljivo pročitati poruke Franka Molitora, predsjednika CNUE-a koji
će nas uskoro posjetiti, i koji među ostalim, kaže „…S obzirom na nove pravne instrumente EU-a, od
kojih su neki već stupili na snagu, europski notarijat će stvarati prostor tako da bude dostupan i pri
JAVNI BILJEŽNIK
38 I 2013
3
pomoći u implementacijskom procesu, kako bi se javni bilježnici, kao i europski građani, upoznali s
mnogim novim mjerama”. Upravo pod njegovim predsjedavanjem Hrvatska javnobilježnička komora
će biti primljena u ovu notarsku organizaciju.
U prvom dijelu ovoga broja predstavljamo Luciju Popov, novoizabranu predsjednicu Hrvatske javnobilježničke komore. Njezina vizija i strategija razvoja javnobilježničke službe ogleda se u pozivu
na suradnju i zajedništvo, zadržavanju ugleda bilježnika kao nepristranog povjerenika stranke, proširivanju nadležnosti javnih bilježnika kao i timskom radu te suradnji s Ministarstvom pravosuđa RH i
europskim institucijama bilježništva.
Doc. dr. Gabrijela Mihelčić piše o aktualnoj temi zadužnica i bjanko zadužnica u svjetlu novouvedenih pravila o registru zadužnica i bjanko zadužnica. Odvjetnica Ivana Markovinović Žunko obrazlaže
pojam escrow koji je prisutan u poslovnom kontekstu, često i kod javnih bilježnika, osobito kad je riječ
o transakcijama koje uključuju znatnije novčane iznose, odnosno kod kojih je prijeko potreban veći
stupanj osiguranja. Marija Butković detaljno nas upoznaje s izazovima i mogućnostima pravnog režima obavljanja javnobilježničke djelatnosti u Europskoj uniji. Gordana Jakobović donosi sasvim praktične stvari, odnosno primjer zapisnika i popratnih materijala ss sjednice glavne skupštine dioničkog
društva. O III. regionalnoj konferencije foruma građanskog prava jugoistočne Europe izvještavaju
Jožica Matko Ruždjak i Iva Kemec Kokot.
Povijesna tema ovaj put se odnosi na Hrvatsko-slavonsko javno bilježništvo od 1859. do 1941. godine iz pera dr. sc. Mirele Krešić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Uza zapis i slike o različitim događajima u proteklom razdoblju broj zaključujemo uobičajenim adresarom svih javnih bilježnika u Republici Hrvatskoj.
Molimo čitatelje i ovaj put da elektroničkom poštom pošalju možebitne ispravke, a novoimenovane
javne bilježnike da pozorno provjere svoje podatke.
Pozivamo vas također da i nadalje svojim stručnim prilozima i zanimljivostima iz prakse sadržajno
obogatite sljedeća izdanja.
Uredništvo časopisa Javni bilježnik
4
38 I 2013 JAVNI BILJEŽNIK
4
LUCIJA POPOV
Vizija i strategija razvoja javnobilježničke službe
U
ovim turbulentnim vremenima za sve
nas, nije bilo jednostavno prihvatiti se
kandidature za predsjednika HJK. No
nakon promišljanja prihvatila sam to kao izazov i
kao osoba koja se ne predaje, posebno ne kada
je teško i ako je teško. Nisam impresionirana autoritetima, ni bivšeg predsjednika kojem sam također bila protukandidat na izborima i postigla
velik broj glasova, niti sadašnjeg predsjednika
a niti budućeg, ako to bude netko drugi legitimnom odlukom ove Skupštine.
Nakon 15 godina rada i sudjelovanja u Upravnom odboru, dopustite da imam pravo ustvrditi
da ću biti sposobna i odgovorna voditi ovu Komoru u pravom smjeru, na dobrobit svih nas i
službe u cjelini.
Moja vizija i plan je da Hrvatska javnobilježnička
komora mora predstavljati sve javne bilježnike i
osiguravati im sva prava koja im kao članovima
pripadaju. U svom radu nastojat ću da javni bilježnici budu usklađeni u svom radu koliko je
to najviše moguće i da svoju službu obavljaju u
skladu sa zakonom i etičkim kodeksom.
Također, inzistirat ću na osiguravanju uvjeta za
daljnje stručno usavršavanje javnih bilježnika,
prisjednika, savjetnika, vježbenika i službenika
jer samo tako možemo održati zavidnu razinu
službe. U tome i nadalje očekujem visok stupanj
suradnje s Hrvatskom javnobilježničkom akademijom (HJA), zborovima i Povjerenstvom za
stalno stručno usavršavanje te se zalagati da svi
vi imate pristup novim saznanjima, kako putem
JAVNI BILJEŽNIK
38 I 2013
5
naše web-stranice tako i putem tiskanih materijala, našeg časopisa i na druge dostupne načine.
Posebno ću ustrajati u korektnom i transparentnom nadzoru Komore i službe u cjelini, u nadzoru rada svih javnih bilježnika, za koji smatram da
mora biti preventivan, edukativan i objektivan, a
sve u svrhu očuvanja digniteta javnobilježničke
službe i nas kao osoba javnog povjerenja. To je
srž naše opstojnosti i prepoznatljivosti.
HJK mora biti financijski stabilan kako bi omogućio prosperitet službe u cjelini, ali ne i „neosjetljiv“ na probleme svakog javnih bilježnika
ponaosob. U tom smislu treba svakako preispitati postojeći način plaćanja članarina i pokušati
ostvariti još više prihoda od budućih i postojećih
registara.
Održati i proširivati nadležnosti javnih bilježnika
Znam koje vas pitanje muči i uložit ću svu energiju radi ostvarenja onoga što za sada nismo
dobili, a to je barem naknada Komori za vođenje
registra zadužnica.
Potaknut ću osnivanje nekog vida „fonda solidarnosti“, ili kako god to budemo nazvali, s ciljem da pomognemo onim javnim bilježnicima
kojima je iz objektivnih razloga ugroženo funkcioniranje službe, a kako bi ta služba mogla opstati na području cijele RH.
U tom smislu maksimalno se trebamo angažirati
da u preustrojstvu mreže sudova zaštitimo javne
bilježnike i osiguramo im funkcioniranje.
Svakako ću se založiti za nastavak promicanja
pozitivnog „imidža“ o javnobilježničkoj službi u
javnosti te u tom pravcu po potrebi i medijski
isticati prednosti koje naša služba donosi građanima u ostvarenju pravne sigurnosti i prevenciji sporova, a također i unutar pravnog sustava
i rasterećenja sudova.
Sve snage, pa i pozitivna lobiranja, usmjerit ću
na održanje i proširenje nadležnosti javnih bilježnika u zemljišnoknjižnim postupcima, izvanparničnim postupcima, u prometu nekretninama, javnim registrima i sl., a gdje imamo snagu
i mogućnost, kako stručnu tako i tehničku da
budemo spremni te nadležnosti preuzeti. Za to
imamo opravdanje putem suzbijanja nadripisar-
6
38 I 2013 JAVNI BILJEŽNIK
6
stva, povećanja pravne sigurnosti, ubiranja poreza, sprečavanje pranja novca i sl.
Naravno, smatram da to sve trebamo raditi „tihom diplomacijom“, ne izazivajući negodovanje
građana, stručne javnosti, Ministarstva pravosuđa i Odvjetničke komore. To uopće ne smatram
vazalnim odnosom, već promišljenom i racionalnom politikom. Također, trebamo nastaviti
i s informatizacijom kao osnovom za buduće
poslove, da uvijek budemo spremni za „korak
ispred drugih“.
Probleme ovrha moguće je riješiti
Prošlo je više godina od dana stupanja na snagu člana 102. Zakona o izmjenama i dopunama
Ovršnog zakona, po kojem je određeno sudjelovanje javnih bilježnika u ovrsi kao novog tijela
postupka. Stoga ne želim „pobjeći“ od „bolne
točke“ na koju ukazuju mnogi javni bilježnici, a
to su ovrhe. Kod prve izmjene Ovršnog zakona
ponovno snažno treba inzistirati na raspodjeli
predmeta prema mjesnoj nadležnosti ovršenika,
ali prvenstveno pokušati uvesti „mađarski model“ ravnomjerne raspodjele ovršnih predmeta
putem Komore svim javnim bilježnicima u Republici Hrvatskoj elektroničkim putem. Međutim,
taj model nije lako samo preslikati, on svakako
iziskuje vrijeme u kojem bi se morala prilagoditi
Hrvatska odvjetnička komora i uvesti elektroniku
za sve odvjetnike.
S obzirom da to ne ide tako brzo, založit ću
se za druge moguće modalitete ravnomjerne
raspodjele ovrha putem naše Komore. Pritom,
znam da to nije jednostavno, ali za tu opciju sam
se uvijek zalagala, iako nikad nisam napadala
kolege koji su u okviru postojećeg Zakona mogli
imati ovrha koliko su mogli, pa makar spadali i
u „top 10“. Zato ću se kroz institucije boriti za
izmjenu Zakona jer to je jedini pravi put za koji
imamo opravdanje i čvrste argumente. To se
mora moći opravdati suzbijanjem makar i sumnje na korupciju i povezivanje odvjetnika, javnih
bilježnika i ovrhovoditelja. S tim u vezi hitno valja
odrediti i ujednačiti odvjetničke troškove u ovršnim predmetima. Pred tim ne treba zatvarati oči,
a koliko ćemo uspjeti ovisi i o volji svih nas.
Transparentno informiranje - ključ
uspjeha i zajedništva
Informiranost svih članova Komore treba biti
pravodobna, jasna i transparentna. U tome očekujem suglasnost svih članova Upravnog odbora i posebno zborova koji će imati svu moju
podršku u još većem jačanju svoje uloge.
Spremna sam na suradnju i želim čuti „glas“
svakog od vas iz bilo kojeg dijela Hrvatske. Ako
zatreba, otvorit ću posebnu e-adresu, na koju bi
otvoreno postavljali pitanja, iznosili kritike i sugestije. Na taj način omogućit ćete da saznam
vaša razmišljanja, a pokušat ću odgovoriti i s
Upravnim odborom razmotriti koji su objektivni
problemi službe i što su prioriteti. Time ne želim
degradirati naš Forum, ali mislim da je mnogim
kolegama još nelagodno njime komunicirati.
Zbog opće poznatih razloga i Forumu treba
omogućiti da postane uistinu ono čemu je namijenjen.
Vruće pitanje funkcioniranja stručnih službi Komore je nešto što budući predsjednik i Upravni odbor moraju promptno rješavati. Stručne
službe moraju biti primjeren servis Komore
i svih javnih bilježnika i za svoj dobro plaćeni
rad trebaju odgovorno i stručno obavljati svoj
posao, ne preuzimajući na sebe ovlasti koje im
ne pripadaju. Stručne službe pratit će propise,
sve izmjene, analitike, statistike i sl. te promptno
obavještavati sve javne bilježnike. Dakle, bit će
kvalitetan servis naše službe.
Prema potrebama, mijenjat ćemo Pravilnik o
radu stručnih službi i Statut kako bismo mogli
provesti preustrojstvo stručne službe i staviti je
u funkciju nadolazećih zadaća koje pred nas
stavlja sve veća informatizacija, modernizacija i
pozicija naše Komore ulaskom u Europsku uniju.
Suradnja s Ministarstvom pravosuđa
Nastavit ćemo, dakako, pozitivnu suradnju s Ministarstvom pravosuđa, zauzimajući se za partnerske odnose, s percepcijom službe koja je
sposobna odgovoriti na sve izazove, posebno
ulaskom u EU, službe bez koje pravosudni sustav RH više ne može biti ni zamišljen. U suradnji s Ministarstvom pravosuđa pokrenut ćemo
izmjene Zakona o javnom bilježništvu i pokušati
riješiti probleme koji nas zbog zakonske ne-regulative opterećuju.
Javni bilježnici i Europska unija
O međunarodnim aktivnostima, koje su u tijeku i koje nas očekuju od srpnja 2013., moglo
bi se puno toga reći, ali ovdje ću samo naglasiti da je ova godina izazovna i zahtjevna. To
je godina mnoštva događanja, npr. u kojoj HJK
ima aktivnu ulogu predsjedatelja Heksagonale
i domaćina Europske notarske mreže (ENN-in-
LUCIJA POPOV
PREDSJEDNICA HJK
JAVNI BILJEŽNIK
38 I 2013
7
trelokutora) te prijema u punopravno članstvo
u Vijeće notarijata Europske unije (CNUE), tu je
i 27. međunarodni kongres latinskog notarijata
(početkom listopada ove godine u Limi, Péru),
25. konferencija europskih javnih bilježnika u
Salzburgu, gdje će sudjelovati i zamjenica ministra pravosuđa te niz drugih međunarodnih
aktivnosti i obveza koje proistječu ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju.
Želim istaknuti da je sudjelovanje u svim međunarodnim aktivnostima za našu Komoru imperativ te da je važno zadržati dosadašnju razinu
aktivnosti. No treba i nastojati unaprijediti daljnju
suradnju, što podrazumijeva stvaranje organizacijskih i profesionalnih pretpostavki u Komori
za nastavak i razvoj aktivnosti na području međunarodne suradnje.
Timskim radom do uspjeha
Poštovane kolegice i kolege, to je moja vizija
rada u Komori, sa željom da nastavimo raditi
ono što je započeto i pozitivno, ne rušeći mostove koje smo od prvog dana mukotrpno gradili
sve ove godine i da naravno pokušamo bolje.
Svoju energiju usmjerit ću u tom pravcu, svje-
8
38 I 2013 JAVNI BILJEŽNIK
8
sna težine koju to nosi, svjesna problema koji su
ostali, svjesna osobne odgovornosti „prve među
jednakima“, ali također svjesna i činjenice da nikada i nitko od nas ne može ostvariti sve želje i
ciljeve – ma koliko se trudio i bio sposoban.
No ono što sigurno mogu obećati jest da ću
raditi i truditi se ostvariti zadani program. To,
naravno, mogu i želim samo timskim radom s
Upravnim odborom i svima vama, sa željom da
u zajedničkom pozitivnom ozračju i suglasju donosimo odluke i radimo samo najbolje za dobrobit naše službe, ne stvarajući od naše Komore
„slučaj“jer ona to i nije. Ako pošteno pogledamo
sami oko sebe shvatit ćemo i priznati koje i kolike su naše prednosti u odnosu na okružje u
kojem živimo. Uvjerena sam da će tako biti jer u
protivnom ne bih se prihvatila ove odgovorne i
časne dužnosti.
Na kraju, od srca vam zahvaljujem na ukazanom
povjerenju, to je za mene veliko priznanje i čast.
Ponosna sam na sve dosadašnje godine rada u
bilježništvu, ne tražim i ne trebam osobnu promociju, želim samo napredak naše službe i do
kraja želim ostati samo ponosna i časna javna
bilježnica kao i svi vi.
Zadužnica i bjanko zadužnica u svjetlu
novouvedenih pravila o registru zadužnica i
bjanko zadužnica
1. UVOD
Novi Ovršni zakon stupio je na snagu 15. listopada
2012.1 Važnija novost koju propis donosi je uvođenje Registra zadužnica i bjanko zadužnica (dalje:
Registar zadužnica/bjanko zadužnica ili Registar).
Tako je šesnaest, odnosno trinaest, godina nakon
uvođenja zadužnice, odnosno bjanko zadužnice, zakonodavac ustrojio evidenciju (elektroničku
bazu podataka) emitiranih zadužnica i bjanko zadužnica. Registar uređuje čl. 216. OZ-a kao jedina
registarska odredba zakonske snage. Osnovan je
i vodi se pri Hrvatskoj javnobilježničkoj komori (dalje: HJK ili Komora).
Uvođenje Registra znači impostaciju nove vrste
evidencije (upisnika) tj. elektroničke baze podataka koja ima određena posebna obilježja. Najkraće
bi se moglo reći da se ona tiču: a) ustroja Registra
te b) pravnih učinaka koji se ostvaruju upisom zadužnica i bjanko zadužnica u Registar.2 3 Registar
je evidencija vrlo sužene javnosti.
Razlog uvođenju Registra zakonodavac je objasnio potrebom osujećenja mogućih zlouporaba
zadužnica, posebno bjanko zadužnica. Jasno je
da je kontrola vjerodostojnosti (Dika kaže: autentičnosti, zakonodavac: istinitosti)4 zadužnica i bjanko
zadužnica poželjna, pa će Registar biti koristan.
Ono što bi potencijalno moglo biti nejasno je: a)
hoće li Registar funkcionirati kao evidencija iz koje
će proizlaziti vjerodostojnost „papirnatih“ zadužnica i bjanko zadužnica ili, i istinitost tražbina koje su
njima utvrđene i s tim u vezi: b) kakve su posljeNarodne novine, br. 112/12, dalje: OZ.
Za načela registarskog prava, v. JOSIPOVIĆ, T., Zajednička
načela registarskog materijalnog prava, u: DIKA, M., ERNST,
H., JELČIĆ, O., JOSIPOVIĆ, T., LISIČAR, H., MARIN, J.,
MARKOVIĆ, N., MATANOVAC, R., RAČKI MARINKOVIĆ, A.,
RADIŠIĆ, N., ROIĆ, M., Hrvatsko registarsko pravo, Narodne
novine, Zagreb., 2006., str. 1.-28., dalje: DIKA, M., et al., Registarsko pravo. DIKA, M., Zajednička načela registarskog postupovnog prava-sumarni pregled, u DIKA, M., et al., Registarsko
pravo. str. 29.-40.
Za usporedbu s drugim javnim registrima privatnog prava v.
ERNST, H., Hrvatski upisnik oporuka i drugi javni registri privatnog prava, u DIKA, M., et al., Registarsko pravo. str. 243.-282.
DIKA, M., Građansko ovršno pravo, I. knjiga, Opće građansko
ovršno pravo, Narodne novine, Zagreb, 2007., str. 276.-277.
1
2 3
4
dice, odnosno kakav je odnos između upisničkih
zadužničkih podataka i onih koji proizlaze iz papirnate zadužnice i bjanko zadužnice. U radu će se
nastojati razjasniti funkcija Registra, što zahtijeva
da se analiziraju ustrojstvena obilježja Registra i
učinci koji se upisom ostvaruju.
Postojanje registarskih pravila reflektirat će se na
osnovno uređenje zadužnice i bjanko zadužnice. Treba vidjeti kako će ta interferencija izgledati, što opredjeljuje i koncepciju rada tako da se najprije analizira
uređenje zadužnice i bjanko zadužnice, potom ustroj
Registra i pravni učinci upisa, kako bi se sintezom
pravila utvrdila korelacija registarskih i pravila koja
uređuju institut zadužnice/bjanko zadužnice.
Doc. dr. sc.
Gabrijela Mihelčić
Katedra za
građansko
pravo,
Pravni fakultet
Sveučilišta u
Rijeci
2. POZITIVNOPRAVNO UREĐENJE 2.1. Pravni izvori
Kako je rečeno, OZ sadrži samo jednu odredbu
registarske naravi (čl. 216. OZ-a). Upotpunjuju je i
predstavljaju posredni, neizravni izvor pravila registarske naravi pravila: a) o zapljeni na temelju zadužnice i bjanko zadužnice iz čl. 214. i 215. OZ-a,
te b) ona koja uređuju ovrhu na novčanoj tražbini
ovršenika iz čl. 171.–218. OZ-a.
Registarska pravila iz čl. 216. OZ-a prati pravilnička legislatura podzakonske naravi iz: Pravilnika o registru zadužnica i bjanko zadužnica (dalje:
PRZBZ),5 Pravilnika o obliku i sadržaju zadužnice
(dalje: POSZ) i Pravilnika o obliku i sadržaju bjanko zadužnice (dalje: POSBZ). Prijelaznim i završnim
odredbama POSBZ-a i POSZ-a (čl. 11. POSBZ-a i
čl. 9. POSZ-a) određeno je da oni stupaju na snagu
danom objave u Narodnim novinama. Objavljeni su
18. listopada 2012., dakle tri dana nakon stupanja
na snagu OZ-a. PRZBZ je, a kako je određeno čl.
12. PRZBZ-a, stupio na snagu osmog dana od objave u Narodnim novinama, dakle 26. listopada 2012.
(budući da je objavljen 18. listopada 2012.), odnosno jedanaest dana nakon stupanja na snagu OZ-a.
Osim prethodno navedenih pravila OZ-a, koja ima5
Sva tri pravilnika objavljena su u Narodnim novinama, br. 115/12.
JAVNI BILJEŽNIK
38 I 2013
9
ju značenje posebnih ovršnih pravila, treba imati
u vidu i opća ovršna pravila iz čl. 1.–73. OZ-a te
opća pravila o ovrsi radi naplate novčane tražbine iz čl. 74.–79. OZ-a. Nadalje, radi funkcija zadužnica/bjanko zadužnica valja voditi računa i o
pravilima Zakona o provedbi ovrhe na novčanim
sredstvima ovršenika.6 Najuži hodogram relevantnih pravila zaokružuju pravila Zakona o obveznim
odnosima7 koja uređuju vrijednosne papire i nalaze se u čl. 1135.–1162. ZOO-a.8
2. Geneza pozitivnog uređenja zadužnice i
bjanko zadužnice
Zadužnica i bjanko zadužnica „hrvatski su proizvod,“ kaže Vukmir, ističući njihove posebnosti,
nakon iscrpne analize i usporedbe sa sličnim institutima mjenice i akreditiva.9 Riječ je o specifičnim
pravnim instrumentima kompleksne pravne naravi
(Giunio smatra: ambivalentne),10 posebno uređenim, čije je uvođenje struka ocijenila hvalevrijednim.11 Praksa je, nesumnjivo, pokazala važnost
zadužnica i bjanko zadužnica. Na određene dvojbe uočene u primjeni zakonodavac je odgovorio
dopunama i izmjenama izvornog uređenja.
Zadužnica je, uz još neke instrumente osiguranja
tražbina, prvi put uvedena u naš ovršni sustav
odredbom čl. 183. Ovršnog zakona iz 1996. g.12
pod nazivom „zapljena računa po pristanku dužnika“ (zadužnicom je nazvana tek 2005. g.) i, u
izvornom uređenju, bez jasno naznačene funkcije
osiguranja. Pravilom iz čl. 183. st. 1. OZ/96 dužnik
je bio ovlašten ispravom na kojoj je javnobilježnički
ovjerio potpis dati suglasnost vjerovniku da se radi
naplate njegove tražbine zaplijene određeni dužnikovi računi (račun) kod banke ili druge pravne
osobe koja obavlja poslove platnoga prometa te
da se sredstva s njih izravno isplaćuju vjerovniku.
Takva je isprava (od uvođenja, a tako je i danas)
imala učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi kojim
se: a) plijenila tražbina po računu i b) prenosila na
ovrhovoditelja (vjerovnika) radi naplate. S tim da
dana suglasnost nije utjecala na provedbu ovrhe
radi namirenja tražbine po osnovi zakonskoga
uzdržavanja, naknade štete nastale po osnovi
Narodne novine, br. 91/10 i 112/12, dalje: ZPONS.
Narodne novine, br. 35/05, 41/08 i 125/11, dalje: ZOO.
8
Naravno, treba imati u vidu i druga relevantna pravila ZOO-a,
npr. o cesiji, solidarnom jamstvu, i sl. V. DIKA, M., op. cit. str.
266.-267.
9
VUKMIR, B., Kritički osvrt na zadužnicu, Pravo i porezi, 2010.,
br. 4., str. 5.-7.,
10
GIUNIO, A. M., Zadužnica-tri godine poslije, Hrvatska pravna
revija, 2002., br. 5., str. 119.-120
11
VUKMIR, B., op. cit., str. 3. VIDOVIĆ, A., Zadužnice prema
novom Zakonu, Računovodstvo, revizija i financije, 2012., br.
12., str. 169.
12
Narodne novine, br. 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03,
151/04, 88/05, 121/05 i 67/08, dalje: OZ/96.
6
7
10
38 I 2013 JAVNI BILJEŽNIK
10
narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka
radne sposobnosti i naknade štete po osnovi izgubljenoga uzdržavanja zbog smrti davatelja uzdržavanja (čl. 183. st. 3. u vezi čl. 178. st. 3. OZ/96).
Vjerovnik se namirivao na način da je zadužnicu
radi naplate (neposredno, preporučenom pošiljkom ili putem javnog bilježnika) dostavljao banci
ili osobi koja obavlja poslove platnog prometa (čl.
183. st. 2. OZ/96). Ovlast na izvansudsko namirenje na novčanoj tražbini na računu (na novčanim
sredstvima),13 od početka primjene zadužnice do
danas, njezin je najznačajniji prerogativ. Premda
je praksa neko vrijeme „lutala“ oko toga može li
se namirenje na računu tražiti neposredno ili je
prethodno potrebno od suda tražiti dozvolu ovrhe,
nije bilo mjesta nikakvom drugom zaključku do da
je vjerovnik ovlašten namiriti se neposredno (usp.
primjerice odluku ŽS-a u Bjelovaru, Gž-1248/09-2
od 4. studenog 2009. u kojoj stoji: „Na temelju za-
dužnice ovrhovoditelj nije ovlašten od ovršnog
suda tražiti donošenje rješenja o ovrsi i određivanje ovrhe na tražbini ovršenika po računu koji
ima kod određene banke, jer glede navedenog
sredstva ovrhe, već sama zadužnica predstavlja rješenje o ovrsi i proizvodi sve pravne učinke
tog rješenja, pa je na temelju iste ovrhovoditelj
u mogućnosti izvansudski, neposrednim obraćanjem banci, zatražiti naplatu svoje ovršne
tražbine,“ i obrazlaže se: „Ovrhovoditelj je podnio
prijedlog za ovrhu na temelju zadužnice ovjerene
kod javnog bilježnika pljenidbom novčanih sredstava koje ovršenik ima na tekućem računu kod
… banke, a radi namirenja tražbine u iznosu od …
kune zajedno s kamatama. Ovršenik je kao jamac
- platac ispravom, koja nosi naziv „zadužnica“ od
23. travnja 2001. g., a čiji je potpis ovjeren po javnim bilježnicima ….dana 24. travnja 2001. g., dao
suglasnost da se radi naplate tražbine ovrhovoditelja prema dužniku ….u iznosu od ….u kunskoj
protuvrijednosti, uvećano za ugovorene redovne i
zatezne kamate, naknade i troškove, zaplijene svi
računi s njegovih kunskih i deviznih računa kod
svih pravnih osoba koje obavljaju poslove platnog
prometa, te da se novac s tih računa isplati izravno vjerovniku. Ovrhovoditelj upravo na temelju te
zadužnice i predlaže ovrhu u ovom predmetu i to
upravo na novčanim sredstvima, koje ovršenik ima
na računu kod … banke. Međutim, ova isprava
koju je potpisao ovršenik, a koja isprava jest zadužnica, ima učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi
kojim se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi
na ovrhovoditelja radi naplate u smislu čl. 183. st.
1. i st. 2. OZ-a. Tu ispravu ovrhovoditelj dostavlja
banci s učincima dostave pravomoćnog sudskog
rješenja o ovrsi neposredno prijamnom uredu
13
Iako se radi o novčanoj tražbini na računu, zakonodavac govori o ovrsi na novčanim sredstvima.
banke, preporučenom poštanskom pošiljkom s
povratnicom ili putem javnog bilježnika, sukladno
čl. 183. st. 3. OZ-a. Prema tome, ovrhovoditelj nije
mogao na temelju ove zadužnice podnijeti sudu
prijedlog za ovrhu pljenidbom računa ovršenika,
već je trebao direktno ovu zadužnicu dostaviti
banci, sukladno čl. 183. st. 3. OZ-a. Zadužnica
ima svojstvo ovršne isprave na temelju koje se
može tražiti ovrha protiv dužnika ili jamca platca
na drugim predmetima ovrhe, kako je to propisano
čl. 183. st. 7. OZ-a. Prema tome, da je ovrhovoditelj na temelju zadužnice zahtijevao ovrhu protiv
ovršenika na pokretninama ili nekretninama, dakle,
na drugim predmetima ovrhe, a ne na računu koji
ovršenik ima kod banaka, onda bi se takva ovrha
mogla sudski provoditi, jer bi u tom slučaju zadužnica imala svojstvo ovršne isprave.,“14 i odluku
VTS, Pž-7426/09 od 11. siječnja 2010. u kojoj je
zauzeto sljedeće stajalište: „Zadužnica ima učinak
i pravomoćnog rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje
tražbina po računu, pa ne postoji opravdan razlog
da ovrhovoditelj, umjesto izravno, prisilno naplaćuje svoju tražbinu na ovršenikovim tražbinama po
računima kod banke putem suda.“15
Izvorno uređenje zadužnice redefinirano je Zakonom o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona iz
1999. g.16 kada su unesene bitne novine. Najveća
je učinjena uvođenjem bjanko zadužnice koja je
tako i nazvana. Početna kolebanja oko sadržaja i
oblika bjanko zadužnice brzo su otklonjena, a pojedini elementi, kako će se vidjeti, i osnaženi noveliranjem (usp. i v. primjerice odluku ŽS u Bjelovaru,
Gž-1006/10-2, od 10. rujna 2010. u kojoj se kaže:
„Privatna isprava (ugovor o zakupu) o sklopljenom
pravnom poslu ne može voljom ugovornih stanaka
izraženom u toj ispravi steći svojstvo i pravnu snagu bjanko zadužnice, jer da bi imala pravnu snagu rješenja o ovrsi i pravnu snagu ovršne isprave
bjanko zadužnica mora biti izdana na posebno
propisanom obrascu, i mora imati propisani sadržaj,“ i obrazlaže se: „Osnovano u žalbi ovrhovoditelj ističe da nisu ispunjeni uvjeti temeljem kojih bi
se smatralo da ugovor o zakupu poslovnog prostora od 23. veljače 2007. g. Odredbom čl. 183.a.
OZ-a određeno je da dužnik može ispravom na
kojoj je javno ovjerovljen njegov potpis dati suglasnost da se radi naplate tražbine čiji će iznos biti
naknadno upisan u ispravi, zaplijene svi njegovi
računi kod banaka, te da se novčana sredstva s tih
računa u skladu s njegovom izjavom sadržanom u
Sudska praksa Županijskog suda u Bjelovaru, Bjelovar, 2009.,
Bilten, priredio: DOMINKO, A., Dostupno na: https://sudovi.
pravosudje.hr/zsbj/img/File/sudska%20praksa/BILTEN%202009.
doc
15
Informator, 6031, 2011. Dostupno na: Sudska praksa časopisa
Informator, http://www.novi-informator.net/index.aspx?p=sudska/
sudska&c=
16
Narodne novine, br. 29/99, dalje: ZIDOZ/99 ili Novela OZ/99.
toj ispravi, izravno s računa isplate vjerovniku koji
je određen u ispravi ili koji će naknadno biti u nju
upisan (bjanko zadužnica). Takva isprava izdaje
se u jednom primjerku. St. 4. te odredbe određeno
je da će oblik i sadržaj isprave, s naznakom najviših iznosa koji se mogu upisati u pojedine vrste te
isprave, propisati ministar pravosuđa. Na temelju
te odredbe ministar pravosuđa donio je Pravilnik
o obliku i sadržaju bjanko zadužnice (Narodne
novine, br. 136/05) i njime je propisan oblik i sadržaj bjanko zadužnice koju sukladno čl. 183. st.
1. OZ-a izdaje dužnik, s naznakom najviših iznosa
koji se mogu upisati u pojedine vrste te isprave.
Prema čl. 2. Pravilnika dužnik može izdati bjanko
zadužnicu na obrascu iz Pravilnika s naznakom
najvišeg iznosa, a čl. 3. i 4. propisan je izgled i
sadržaj obrasca. Iz Pravilnika je vidljivo da bjanko
zadužnica predstavlja vrijednosni papir koji je prema čl. 1135. st. 1. Zakona o obveznim odnosima
(Narodne novine, br.: 35/05 i 41/08, dalje: ZOO)
isprava i kojom je njezin izdavatelj obvezuje ispuniti obvezu upisanu u toj ispravi njezinom zakonitom imatelju, a ta se izjava prema Pravilniku daje
na obrascu koji je njen sastavni dio. Iz tih razloga
stranke ovršnog postupka ne mogu u privatnoj
ispravi ugovarati da ona ima pravnu snagu vrijednosnog papira, odnosno tzv. bjanko zadužnice, jer
su bitni sadržaj i način izdavanja bjanko zadužnice kao vrijednosnog papira propisani navedenim
Pravilnikom i izgledom i sadržajem obrasca. Osim
toga, odredba čl. 26. Ugovora o zakupu na koju
se u pobijanom rješenju poziva prvostupanjski sud
niti ne sadrži sve bitne dijelove bjanko zadužnice
propisane čl. 2, 4. i 6. Pravilnika,“17 odluku ŽS u
Zagrebu, Gžovr- 1060/10-2 od 20. travnja 2010. u
kojoj stoji: „Bjanko zadužnica u kojoj nije upisan
iznos tražbine koja se naplaćuje, nema svojstvo
ovršne isprave,“18 kao i odluku VTS, Pž-2974/06
od 9. lipnja 2006. prema kojoj: „Ako je dužnik vjerovniku izdao bjanko zadužnicu, vjerovnik može
u nju naknadno upisati iznos tražbine. Ako on
to učini i ispuni preostali dio bjanko zadužnice
(osim potpisa dužnika koji mora biti javno ovjerovljen), ta zadužnica ima svojstvo ovršne isprave na temelju koje sud može odrediti ovrhu,“19
odnosno odluku VTS, PŽ-3407/06 od 13. lipnja 2006.
u kojoj se zastupa gledište: „Ako je ovršenik kao
dužnik ispravom na kojoj je javno ovjerovljen
njegov potpis dao suglasnost da se zaplijene
svi računi koje ima kod banaka te da se novac
s tih računa isplaćuje ovrhovoditelju, ta isprava
14
Sudska praksa Županijskog suda u Bjelovaru, Bjelovar, 2010.,
Bilten, 2010., priredio: DOMINKO, A., Dostupno na:https://sudovi.pravosudje.hr/zsbj/img/File/sudska%20praksa/BILTEN%20
2010.doc
18
Informator, 5940, 2011. Dostupno kao u bilješci br. 15.
19
Informator, 5542, 2007. Dostupno kao u bilješci br. 15.
17
JAVNI BILJEŽNIK
38 I 2013
11
ima snagu ovršne isprave te temeljem nje ovrhovoditelj može tražiti ovrhu na drugim predmetima ovrhe. Za određivanje ovrhe na drugim
predmetima ovrhe nije uvjet da se naplata po
računu ovršenika prethodno nije mogla provesti.“ Odredbom čl. 183. a. st. 1. OZ/96 dužnik (ali
samo trgovac) bio je ovlašten ispravom na kojoj je
javno ovjerovljen njegov potpis dati suglasnost da
se radi naplate tražbine, čiji će iznos naknadno biti
upisan u ispravu zaplijene određeni ili svi računi
koje ima kod pravnih osoba koje obavljaju poslove
platnoga prometa, te da se sredstva s tih računa
izravno isplate vjerovniku određenom u ispravi ili
koji će naknadno u nju biti upisan. Takva isprava
imala je učinak pravomoćnoga rješenja o ovrsi kojim se plijeni tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja radi naplate. Novinu je predstavljalo i
uređenje prema kojem je dužnik i u „običnoj“ zadužnici mogao dati suglasnost da se zaplijene svi
njegovi računi, a ne samo određeni račun ili računi
kao što je to bilo dotada, premda je mogao i to. Izrijekom je predviđena mogućnost prijenosa prava iz
zadužnice i čl. 183. st. 4. OZ/96 propisana ovlast
vjerovniku da javno ovjerovljenom ispravom svoja
prava iz zadužnice prenese na druge osobe, koje
su u takvom slučaju stjecale prava koja je imao prijašnji vjerovnik po zadužnici. Istu je ovlast u korist
vjerovnika iz bjanko zadužnice predviđao čl. 183.
a. st. 3. OZ/96. Uvedena je (ili barem naglašena)20
i mogućnost da istodobno kada i dužnik ili naknadno, obvezu iz zadužnice/bjanko zadužnice preuzme jamac platac davanjem pisane izjave u formi
javno ovjerovljene isprave, a sadržajno jednake
izjavi dužnika (na samoj zadužnici/bjanko zadužnici ili u dodatnim ispravama uz nju), čl. 183. st. 2.
i čl. 183. a. st. 3. OZ/96. Osim što se kao i dotada
određivalo da zadužnica ima učinak pravomoćnoga rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po
računu i prenosi na ovrhovoditelja radi naplate (što
je vrijedilo i za bjanko zadužnicu), Novelom OZ/99
(a tako je i danas) određeno je da se na temelju
ovih isprava, kao ovršnih isprava, može tražiti ovrha protiv dužnika ili jamaca plataca i na drugim
predmetima ovrhe (čl. 183. st. 7. i čl. 183. a. st. 3.
OZ/96). To je stajalište i judikature, npr. tako proizlazi iz odluke ŽS-a u Koprivnici, Gž.59/04-2 od
03. veljače 2004. u kojoj se kaže: „Bjanko zaduž-
nica ima učinak pravomoćnog sudskog rješenja
o ovrsi i na temelju takve zadužnice može se
tražiti ovrha i na drugim predmetima ovrhe, a ne
samo na računu ovršenika,“ odnosno određuje,
„Ako prijedlog za ovrhu nema sadržaj propisan čl. 35. st. 1. OZ-a (između ostalog naznaku
ovrhovoditelja i ovršenika), sud će ga odbaciti.
Odredba da se ovrha određuje na prijedlog i u
korist osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena
kao vjerovnik, ako ona javnom ili ovjerovljenom
privatnom ispravom dokaže da je tražbina na
nju prenesena, na odgovarajući se način primjenjuje i na ovrhu protiv osobe koja u ovršnoj
ispravi nije označena kao dužnik. Da bi zadužnica mogla obaviti svoju funkciju ovršne isprave,
mora biti podobna za ovrhu, što znači da u njoj
moraju određeno biti naznačeni vjerovnik i dužnik, predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja
obveze, a obveza mora biti precizno određena
glede glavnice i kamata. Na iznos glavnice upisan u zadužnici teku zatezne kamate od vremena koje je vjerovnik upisao u zadužnici.“ 21
Na ovaj način ustrojeno uređenje zadužnice i bjanko zadužnice u teoriji je rezultiralo zaključcima: 22
a) da je riječ o instrumentima osiguranja tražbina koji imaju obilježja obveznopravnog vrijednosnog papira sui generis, odnosno
b) instrumentima ustrojenim radi naplate tražbine koji su po svom učinku izjednačeni s pravomoćnim rješenjem o ovrsi, ali samo kada je u pitanju namirenje na novčanoj tražbini na računu
dužnika, odnosno
c) ovršnoj ispravi, ovršivoj i podobnoj za ovrhu
na drugim predmetima ovrhe, a
d) prava iz kojih se prenose na drugog vjerovnika cesijom u slučaju kada je riječ o prijenosu
prava iz zadužnice, odnosno bjanko zadužnice
u koju je upisan vjerovnik i tražbina, odnosno
tradicijom kada to nije učinjeno.
Zakonom o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona iz 2003. g.23 kojim su radikalno izmijenjena pravila koja su uređivala neka druga sredstva osiguranja tražbina, zadužnica i bjanko zadužnica tek
su ovlaš dodirnute. Promjene su se ticale predmeta ovrhe-računa na način da je određeno (kako je i
danas) da zadužnicom/bjanko zadužnicom dužnik
daje suglasnost za zapljenu svih računa koje ima,
čime je dokinuta mogućnost zapljene samo određenog računa ili nekih računa.
21 22
primjerice, kao u odluci TS-a u Zagrebu, Ovrv2319/09 od 27. svibnja 2009., potvrđenoj odlukom
VTS-a RH Pž-4193/09 od 24. kolovoza 2009. kako:
20 12
Treba držati da je to bilo moguće i prije u skladu s obveznopravnim pravilima.
38 I 2013 JAVNI BILJEŽNIK
12
23
Dostupno na: Sudska praksa Trgovačkog suda u Zagrebu,
http://www.tszg.hr/cro/TSZG/Sudska-praksa/(offset)/170
V. općenito o zadužnici/bjanko zadužnici, posebno o pravnoj
naravi, u: DIKA, M., op. cit., str. 261.-279., VUKMIR, B.,
op. cit., str. 5.-7., CRNIĆ, I., MATIĆ, H., Bjanko zadužnica,
Računovodstvo i financije, 2002/4., str. 52. CRNIĆ, I., MATIĆ, H.,
Primjena zadužnice i bjanko zadužnice, Pravo u gospodarstvu,
2000, br. 4., str. 152. i 153., 160.-161., GIUNIO, A. M., op. cit.,
str. 119.-120., ŠIMUNEC, N., Bjanko zadužnica-izdavanje i
naplata, Računovodstvo, revizija i financije, br. 9/2004., str. 61.
Misli se na Zakon objavljen u Narodnim novinama, br. 173/03,
dalje: ZIDOZ/03 ili Novela OZ/03.
Još je jedna Novela OZ-a intervenirala u uređenje
zadužnice i bjanko zadužnice. Riječ je o Zakonu o
izmjenama i dopunama Ovršnog zakona iz 2005.
g.24 kojom je „obična“ zadužnica napokon nazvana „zadužnicom,“ a naslov iznad čl. 183. OZ/96
umjesto dotadašnjeg „zapljena računa po pristanku dužnika“ zamijenjen naslovom „zapljena računa na temelju zadužnice.“ Ukinuto je ograničenje
prema kojem je samo dužnik trgovac mogao izdati
bjanko zadužnicu, odnosno njome dati suglasnost
za zapljenu. Od Novele OZ/05 to može svaki dužnik, neovisno ima li svojstvo trgovca ili ne. Naglašeno je da se zadužnice i bjanko zadužnice izdaju
samo u jednom primjerku.25 V. npr. judikat: „Povrat
bjanko zadužnice dužnik ne može s osnovom
zahtijevati od vjerovnika, nakon što je vjerovnik
ispunjenu bjanko zadužnicu predao banci.“
Ukratko i u najvažnijim crtama prema uređenju iz
noveliranog OZ/96 do 1. siječnja 2011.:
a) zadužnice/bjanko zadužnice imale su formu
javno ovjerovljene isprave koja se izdavala u
jednom primjerku;
b) ispravom je dužnik davao suglasnost da se
radi naplate tražbine iz isprave (odnosno koja
će biti naknadno upisana), zaplijene svi njegovi
računi kod pravnih osoba koje obavljaju poslove platnog prometa i novac s njih izravno isplati
vjerovniku određenom u ispravi (naknadno upisanom);
c) obvezu po zadužnici/bjanko zadužnici, uz
dužnika, mogao je preuzeti i jamac platac istodobno ili naknadno, na samoj ispravi ili u dodatnim ovjerovljenim ispravama;
d) vjerovnik je bio ovlašten prava iz zadužnice/
bjanko zadužnice prenijeti ovjerovljenom ispravom na drugoga koji je stjecao prava koja je
imao vjerovnik;
e) zadužnice su imale učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi za namirenje na novčanoj tražbini
na računu i dostavljale se neposredno pravnoj
osobi koja je obavljala poslove platnog prometa, odnosno općih ovršnih isprava za ovrhu na
drugim predmetima ovrhe.
U razdoblju od 1. siječnja 2011. do stupanja na
snagu novog OZ-a (15. listopada 2012.) zadužnicu i bjanko zadužnicu uređivala su pravila čl. 125.
st. 1. i čl. 126. st. 1. Ovršnog zakona iz 2010. g.,26
premda sâm Zakon nikad nije stupio na snagu i
derogiran je donošenjem OZ-a. Međutim, među
odredbama koje su anticipirano stupile na snagu
(prije samog Zakona) bile su i one koje su uređi24
25
26
Narodne novine, br. 88/05, dalje: ZIDOZ/05 ili Novela OZ/05.
VS, Revt-128/2007-2 od 5. prosinca 2007., Informator, 5763,
2009. Dostupno kao u bilješci br. 15.
Narodne novine, br. 139/10, 125/11, 150/11, 154/11, 12/12 i
70/12, dalje: OZ/10.
vale zadužnicu i bjanko zadužnicu i koje su donijele značajne novine u pogledu forme isprava. Ta
važna izmjena, a koja će se, kako će se kasnije
vidjeti, značajno odraziti na registarska pravila učinjena je čl. 125. st. 1. i čl. 126. st. 1. OZ/10, pa
se od 1. siječnja 2011. kako bi zadužnica/bjanko
zadužnica imala pravne učinke koji se predviđaju
ovršnim pravilima, traži da je načinjena u formi privatne isprave koju potvrđuje javni bilježnik. Novinu
je predstavljala i zakonska presumpcija iz čl. 126.
st. 5. OZ/10 o istinitosti bjanko zadužnice. Prema
pravilu iz navedene odredbe bjanko zadužnica je
istinita u pogledu sadržaja, ako je vjerovnik naknadno upisao iznos tražbine koji je manji ili jednak onome za koji mu je dužnik dao suglasnost u
trenutku kada je potvrđena kod javnog bilježnika
te podatke o vjerovniku.
Konačni režim koji sada imamo uveden je OZ-om.
Sadašnje uređenje, u biti slijedi novelirani OZ/96,
uz izmjene i dopune učinjene OZ/10 i refleksijom
stupanja na snagu ZPONS-a u cijelosti,27 pa je
tako moguće apostrofirati sljedeće točke kao okosnicu pozitivnopravnog uređenja zadužnice i bjanko zadužnice:
a) riječ je o ispravama koje se izdaju u formi privatne isprave potvrđene kod javnog bilježnika i
za čiju je valjanost nužna ta forma;
b) zadužnicom dužnik daje suglasnost vjerovniku da se radi naplate određene tražbine, odnosno tražbine čiji će se iznos naknadno upisati,
zaplijene svi računi koje ima kod banaka i da
se novac s njih izravno isplati vjerovniku koji je
određen u ispravi ili koji će naknadno u nju biti
upisan;
c) kada se na temelju zadužnice traži provedba ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika
dostavlja se neposredno Financijskoj agenciji
(dalje: Agencija) s učinkom pravomoćnog rješenje o ovrsi;
d) ima svojstvo ovršne isprave kada se na temelju nje traži ovrha na drugim predmetima ovrhe;
e) dopušten je prijenos prava iz zadužnice/
bjanko zadužnice, te
f) obvezu iz zadužnice/bjanko zadužnice istodobno kada i dužnik ili naknadno može preuzeti
i jamac platac.28
Posebno je poglavlje vezano uz sudsku zaštitu u
vezi sa zadužnicom i bjanko zadužnicom, što se
ne analizira u radu. Ipak, treba naglasiti da se u
27
28
Prema čl. 37. ZPONS, Zakon je stupio na snagu osmoga dana
od dana objave u Narodnim novinama, osim odredbi čl. 1.–21.,
čl. 23., čl. 25., čl. 27/1/1.-19., čl. 28/1/1.-16., čl. 29/1/1.-3., čl.
30., čl. 31., čl. 33. i čl. 36., čija je primjena bila odgođena do 1.
siječnja 2011., kada su stupila na snagu.
V. VUKMIR, B., op. cit., str. 7. O sudskoj zaštiti protiv zadužnice,
v. DIKA, M., op. cit., str. 276.-279.
JAVNI BILJEŽNIK
38 I 2013
13
teoriji polemizira s mogućnosti ulaganja prigovora
na zahtjev za ispunjenje obveze previđenih u čl.
1157. ZOO-a po zadužnici i bjanko zadužnici prema kojem: a) protiv zahtjeva imatelja vrijednosnog
papira izdavatelj može istaknuti prigovore koji se
tiču izdavanja papira, kao što je krivotvorenje, b)
zatim prigovore koji proizlaze iz sadržaja papira,
kao što su rokovi ili uvjeti te c) napokon, prigovore
koje ima prema samom imatelju papira, kao što su
prijeboj, nedostatak zakonom propisanog postupka za stjecanje vrijednosnog papira i odsutnost
ovlaštenja (st. 1.). Odnosno, izdavatelj može protiv
zahtjeva imatelja, kojem je on ustupio vrijednosni
papir, istaknuti nedostatke pravnog posla na temelju kojega je prijenos izvršen, ali te nedostatke
ne može istaknuti protiv zahtjeva nekoga potonjeg
imatelja (st. 2.). Međutim, ako je imatelj vrijednosnog papira primajući papir od svog prednika,
znao ili morao znati da mu ovaj predaje vrijednosni
papir, da bi izbjegao prigovor koji izdavatelj ima
prema njemu, izdavatelj može istaknuti taj prigovor
i prema imatelju papira (st. 3.). Korisno je upozoriti
na određene judikate: npr. odluku ŽS-a u Varaždinu, Gž-372/09-2 od 6. travnja 2009. prema kojoj:
„Sudsku zaštitu zbog eventualno neosnovane
naplate po zadužnici ovršenik može ostvariti
samo u parničnom postupku temeljem odgovarajućeg zahtjeva za povrat novčanih sredstava
(temeljem stjecanja bez osnove,“ u obrazloženju
koje se kaže: „Tužiteljeva je tvrdnja da tuženik nije
izvršio okončani obračun i ispostavio okončanu
situaciju, a aktivirao je predmetne zadužnice i izvršio blokadu žiro-računa tužitelja. Budući da nije
izvršen konačni obračun i ispostavljena konačna
situacija, tužitelj smatra da nije nastupio uvjet za
naplatu u smislu odredbe čl. 30. OZ-a. Međutim,
tužitelja valja upozoriti da je odredbom čl. 183. a.
st. 1. OZ-a propisano da dužnik može s ispravom
na kojoj je javno ovjerovljen njegov potpis dati suglasnost da se radi naplate tražbine čiji će iznos
biti naknadno upisan u ispravi, zaplijene svi njegovi računi kod pravnih osoba koje obavljaju poslove
platnog prometa, te da se novčana sredstva s tih
računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanom u
toj ispravi, izravno s računa isplate vjerovniku koji
je određen u ispravi ili koji će naknadno u nju biti
upisan (bjanko zadužnica). St. 2. istog članka propisano je da ispravu iz st. 1. s naknadno upisanim
iznosom tražbine i podatcima o vjerovniku pravnoj
osobi koja obavlja poslove platnog prometa dostavlja vjerovnik s učincima dostave pravomoćnog
sudskog rješenja o ovrsi, neposredno u prijamnom
uredu pravne osobe koja obavlja poslove platnog
prometa, preporučenom pošiljkom s povratnicom
ili putem javnog bilježnika, te da se dostavom te
isprave zapljenjuje tražbina po računu i prenosi se
na vjerovnika. Naime, bjanko zadužnica predstav-
14
38 I 2013 JAVNI BILJEŽNIK
14
lja instrument osiguranja plaćanja, time da ona ima
i ambivalentno svojstvo, tj. sadrži učinke pravomoćnog rješenja o ovrsi kada se plijeni tražbina po
računu i prenosi na vjerovnika iz ovršne isprave,
kvazipresude, kada se traži ovrha na drugim predmetima, a ne na novčanoj imovini, tj. na tražbini po
računu. Za pravni značaj i odgovarajuće implikacije zadužnice bitno je zakonsko određenje da se
radi o ispravi koja se daje „radi naplate tražbine“, a
zatim da se u svom učinku zadužnica izjednačava
s pravomoćnim rješenjem o ovrsi odnosno sudskom odlukom. Zbog navedenog i po ocjeni ovoga
suda sudsku zaštitu zbog eventualno neosnovane
naplate po zadužnici tužitelj može ostvariti samo
u parničnom postupku temeljem odgovarajućeg
zahtjeva za povrat novčanih sredstava (temeljem
stjecanja bez osnove). Kako je, dakle, prije citiranim propisima u cijelosti uređeno pitanje pravne
prirode bjanko zadužnice, to je tuženik bio ovlašten aktivirati sredstva osiguranja-bjanko zadužnice isključivo u skladu s navedenim propisom, zbog
čega je sud prvog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo odbivši tužbeni zahtjev tužitelja,“29
odluku VTS-a, Pž-5537/09 od 4. veljače 2010.:
„Kad tužitelj raspolaže valjanom zadužnicom
koja ima svojstvo ovršne isprave, tada on, protiv
izdavatelja te isprave, nema pravni interes voditi
parnični postupak pa u tom slučaju sud treba
donijeti rješenje kojim će odbaciti tužbu i ukinuti platni nalog iz rješenja o ovrsi,“30 istog suda:
oznake PŽ-988/04 od 19. veljače 2004. „Bjanko
zadužnicu s naknadno upisanim iznosom tražbine i podatcima o vjerovniku banci dostavlja
vjerovnik s učincima pravomoćnoga sudskog
rješenja o ovrsi. Izdavatelj bjanko zadužnice koji
nije dokazao da njegov ugovorni odnos s protivnikom osiguranja nije nastao, odnosno da je
tražbina osigurana bjanko zadužnicom prestala
nije vjerovnik, već dužnik. Stoga ne može osnovano zahtijevati izdavanje privremene mjere zabrane naplate bjanko zadužnice,“ i oznake: PŽ5614/03 od 20. travnja 2004. u kojoj stoji: „Bjanko
zadužnica ima učinak pravomoćnog rješenja o
ovrsi sui generis, na temelju koje se zapljenjuju
računi kod pravnih osoba koje obavljaju poslove
platnog prometa za dužnika, te izravno s računa dužnika isplaćuju vjerovniku. Prvostupanjski
ovršni sudac je nepravilno postupio naloživši
banci da se zadužnica izdvoji iz redoslijeda naplate, jer bi to značilo konačno suđenje, a ne
privremeno uređenje spornog pravnog odnosa,“ s obrazloženjem: «U smislu odredbe čl. 183.
Sudska praksa ŽS-a u Varaždinu, Zbirka br. 11. priredili: LODETA, Z., HRASTIĆ, G., Dostupno na: http://sudovi.pravosudje.
hr/zsvz/img/File/sudska_praksa/Zbirka-GP-11.pdf
30
Informator, 6020, 2011. Dostupno kao u bilješci br. 15.
29
st. 1. OZ-a zadužnica ima učinak pravomoćnog
rješenja o ovrsi sui generis, kojom se zapljenjuje
tražbine, ali se pri tome mora voditi računa o pravnoj prirodi zadužnice, jer je ona vrijednosni papir
sui generis. Prema stavu ovog suda, dužnik može
tražiti izdavanje privremene mjere radi zabrane
naplate zadužnice, uz istodobnu zabranu postupanja banci, ali u tom slučaju radi se o privremenoj
mjeri radi osiguranja nenovčane tražbine, pa se i
privremena mjera može donijeti ako su ispunjeni
uvjeti iz članka 298. OZ-a. Prema odredbi članka
298. OZ-a privremena mjera se može odrediti ako
predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim: 1) ako učini vjerojatnim
i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje
stvari, ili 2) ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Pobijanim rješenjem je
prvostupanjski sud odredio privremenu mjeru radi
osigu­ranja novčane tražbine, s time da je zauzeo
stav da je predlagatelj osiguranja vjerovnik, unatoč činjenici što je upravo predlagatelj osiguranja
izdavatelj zadužnice, te unatoč činjenici što je sam
predlagatelj osiguranja priznao da je u odnosu na
protivnika osiguranja njegov dužnik za iznos od
…. kn od čega mu je platio …. kn, dok je ostatak
osporio radi reklamacije na robu. Točno je da je
predla­
gatelj osiguranja podnio protiv protivnika
osiguranja tužbu radi naknade štete u iznosu od
…. kn, ali je iz spisa vidljivo da je i protivnik osiguranja podnio protiv predlagatelja osiguranja tužbu
radi isplate iznosa od … kn na ime isporučene i
izvršene usluge s osnovnoga posla, radi kojega je
zadužnica i izdana.“
Doktrina temeljem pozitivnopravnog uređenja (prije posljednjih izmjena) dovodi zadužnice u krug
obveznopravnih vrijednosnih papira, bez iznimke
ističući rezervu s obzirom na pravne učinke što
se zadužnicom ostvaruje kod ovrhe na novčanoj
tražbini na računu-pravni učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi. Pogleda li se, naime, čl. 1135. st. 1.
ZOO-a prema kojem je vrijednosni papir isprava
kojom se njezin izdavatelj obvezuje ispuniti obvezu upisanu u toj ispravi zakonitom imatelju, nema
dvojbe da se dužnik iz zadužnice obvezuje ispuniti tražbinu iz zadužnice (u nju upisanu ili koja će
naknadno biti upisana) zakonitom imatelju zadužnice, a to može biti: a) vjerovnik iz zadužnice, b)
naknadno upisan vjerovnik iz bjanko zadužnice,
c) cesionar i d) založni vjerovnik. Nadalje, da bi
neki papir bio vrijednosni papir, a kako određuje
čl. 1136. st. 1. ZOO-a, mora imati slijedeće bitne
sastojke: 1) naznaku vrste vrijednosnog papira, 2)
podatke o izdavatelju, 3) podatke o osobi na koju,
odnosno po čijoj naredbi vrijednosni papir glasi,
ili naznaku da papir glasi na donositelja, 4) točno
naznačenu tražbinu, 5) mjesto i nadnevak izdavanja i 6) potpis izdavatelja. Analiza sadržaja zadužnice što ga uređuju zadužnička pravila (zakonske
i podzakonske naravi) pokazuje da zadužnica u
kojoj je jasno naznačeno da je riječ o „zadužnici,“ odnosno „bjanko zadužnici“ sadrži navedene
bitne sastojke.31 Naravno, uz posebnost vezanu
uz režim bjanko zadužnice. Općenito se, naime,
smatra da je bjanko zadužnica (kada u nju nije upisan vjerovnik) u času izdavanja budući vrijednosni
papir na ime, in statu nascendi.32 Upisom osobe
vjerovnika i tražbine po zadužnici, bjanko se zadužnica pretvara u zadužnicu s lako uočljivim bitnim sastojcima zadužnice komparabilnim s bitnim
sastojcima vrijednosnih papira koji se predviđaju u
čl. 1136. st. 1. ZOO-a.33 Ovdje, međutim, i to treba
naglasiti, valja imati u vidu da se prema čl. 215. st.
5. OZ-a za istinitost sadržaja zadužnice zahtijeva
da je vjerovnik naknadno upisao iznos tražbine koji
je manji ili jednak onome za koji mu je dužnik dao
suglasnost u trenutku kad je potvrđena kod javnog
bilježnika te podatke o vjerovniku.
Kada je dovodi u vezu, odnosno označava vrijednosnim papirom, teorija stalno naglašava posebnosti zadužnice. Jedna o takvih je pitanje forme
zadužnice/bjanko zadužnice i u vezi s njom trenutak nastanka obveze iz zadužnice. Prema čl. 1138.
ZOO-a obveza iz vrijednosnog papira nastaje u
trenutku kad izdavatelj vrijednosni papir preda
njegovu korisniku. Obveza iz zadužnice također
će nastati predajom papira (zadužnice), pod pretpostavkom da je zadužnicu potvrdio javni bilježnik
(time je i upisana u Registar) i načinjena u odgovarajućoj formi. Što se tiče bjanko zadužnica, obveza
iz nje nastaje kada se u solemniziranu i registriranu
bjanko zadužnicu upišu podatci o vjerovniku i dugovanoj tražbini.34
Upravo s obzirom na ovu odliku (propisanu formu
javne isprave), zadužnica se u bitnom izdvaja iz
sfere privatnopravnog odnosa i (prije legalizacijom), a sada solemnizacijom ostvaruje ulogu javne
Tako DIKA, M., op. cit., str. 270., GIUNIO, A. M., op. cit.
Zadužnica-tri godine poslije, Hrvatska pravna revija, 2002., br.
5., str. 117., GIUNIO, A. M., Zadužnica, Pravo u gospodarstvu,
1999, br. 5., str. 819.-820., CRNIĆ, I., MATIĆ, H., Primjena
zadužnice i bjanko zadužnice, Pravo u gospodarstvu, 2000, br.
4., str. 148., GIUNIO, A. M., Zadužnica - tri godine poslije, Hrvatska pravna revija, 2002., br. 5., str. 119.-120.,
32
DIKA, M., op. cit. str. 274.
33
VUKMIR, B., Kritički osvrt na zadužnicu, Pravo i porezi, 2010.,
br. 4., str. 5.-7.,CRNIĆ, I., MATIĆ, H., Primjena zadužnice i
bjanko zadužnice, Pravo u gospodarstvu, 2000, br. 4., str. 159.160., CRNIĆ, I., MATIĆ, H., Bjanko zadužnica, Računovodstvo i
financije, 2002/4., str. 49.
34
Sukladno čl. 1140. st. 1. i 3. ZOO-a tražbina iz vrijednosnog
papira vezana je za sam papir i pripada njegovu zakonitom
imatelju. Zakonitim imateljem vrijednosnog papira na ime ili
po naredbi smatra se osoba na koju vrijednosni papir glasi,
odnosno osoba na koju je uredno prenesen. Ispunjenje tražbine
iz vrijednosnog papira može zahtijevati, uz njegovo podnošenje,
samo njegov zakoniti imatelj, odnosno osoba koju on ovlasti (čl.
1141. ZOO-a).
31
JAVNI BILJEŽNIK
38 I 2013
15
isprave odgovarajuće dokazne snage.35
Forma je predviđena (legalizacija) i za prijenos
prava iz zadužnice (kao i za naknadno jamstvo),
pa se traži da cedent ovjeri svoj potpis na zadužnici. Pravila koja u ZOO-u uređuju prijenos vrijednosnih papira na ime određuju da se prenose
cesijom (čl. 1143. st. 1. ZOO-a)36 uz običnu notifikaciju.37 Prema čl. 1147. st. 3. ZOO-a, cedent, odnosno indosant ne odgovara za neispunjenje obveze od strane izdavatelja, osim u slučaju drukčije
zakonske odredbe ili ako postoji suprotna odredba upisana na samom vrijednosnom papiru.38 Dika
korisno savjetuje, kada je riječ o zadužnici, da bi u
ispravi o prijenosu prava valjalo precizno ugovoriti
odgovara li cedent za bonitet i veritet (u smislu čl.
86. i čl. 87. OZ-a u vezi s čl. 215. st. 5. OZ-a).39
No kako je još uvodno rečeno, nova ovršna pravila
donijela su i pravila o Registru zadužnica i bjanko
zadužnica koja će se odražavati i na same zadužnice i bjanko zadužnice.
3. REGISTAR ZADUŽNICA I BJANKO ZADUŽNICA
3.1. Obilježja Registra zadužnica/bjanko
zadužnica
3.1.1. Ustrojstvena obilježja
Prema čl. 216. st. 1. OZ-a, kojem odgovara čl. 1.
st. 2. PRZBZ-a, Registar zadužnica je elektronička baza podataka u kojoj su sadržani podatci o
osobi koja je izdala zadužnicu/bjanko zadužnicu,
vrsti zadužnice, u čiju je korist izdana (kada je u
pitanju „obična“ zadužnica), je li preuzeto jamstvo
za obvezu iz zadužnice i tko ga je preuzeo, za koji
je iznos tražbine izdana, odnosno najviši iznos koji
se u bjanko zadužnicu može upisati, te podatci o
javnom bilježniku koji je potvrdio ispravu, datum i
poslovni broj potvrde.
Registar vodi HJK-a (čl. 1. st. 3. PRZBZ-a) prema
podatcima koje dostavljaju (upisuju) javni bilježnici (čl. 2. st. 1. PRZBZ-a). Svaki bilježnik koji poV. o ovom DIKA, M., op. cit., str. 274.-276. V. VIDOVIĆ, A., op.
cit., str. 172. i tamo opravdano iznesene dvojbe.
Zanimljivo je pravilo iz čl. 1143. st. 3. ZOO-a prema kojem se
pravo iz vrijednosnog papira na ime prenosi ubilježavanjem na
samom papiru tvrtke, odnosno naziva, odnosno imena novog
imatelja, potpisivanjem prenositelja i upisom prijenosa u registar
vrijednosnih papira, ako se takav registar vodi kod izdavatelja.
37
Prema čl. 1147. st. 1. i 2. ZOO-a prijenosom prava iz vrijednosnog papira njegov novi imatelj stječe sva prava koja su pripadala njegovu predniku s tim da prijenos prava iz vrijednosnog
papira na ime, bilo da je izvršen cesijom ili indosamentom,
nema učinak prema izdavatelju dok on o tome ne bude pisanim
putem obaviješten, odnosno dok taj prijenos ne bude ubilježen
u registar vrijednosnih papira na ime, ako se takav registar vodi
kod izdavatelja.
38
Obveza iz vrijednosnog papira prestaje ispunjenjem od strane
izdavatelja papira zakonitom imatelju (čl. 1154. st. 1. ZOO-a).
39
DIKA, M., op. cit., str. 265.
35
36
16
38 I 2013 JAVNI BILJEŽNIK
16
tvrdi zadužnicu/bjanko zadužnicu dužan je, kako
određuje čl. 216. st. 2. OZ-a, relevantne podatke
(iz čl. 216. st. 1. OZ-a) odmah elektroničkim putem
priopćiti službi Registra. To vrijedi za sve zadužnice i bjanko zadužnice koje su potvrđene nakon
stupanja na snagu OZ-a, dakle od 15. listopada
2012. nadalje.
Registar zadužnica nije javna evidencija u smislu u
kojem bi to primjerice bila zemljišna knjiga, budući
da su podatci koje sadrži povjerljive prirode. Njima
se može koristiti Agencija radi provjere istinitosti
zadužnica/bjanko zadužnica, kada se na temelju
tih isprava traži prisilno namirenje, a kako određuje čl. 216. st. 4. OZ-a i s njim usklađen čl. 2. st. 6.
PRZBZ-a. Uvid u cjelokupne podatke iz Registra
nemaju ni javni bilježnici koji obavljaju upise/registracije zadužnica/bjanko zadužnica, jer je svaki
bilježnik ovlašten pristupiti samo onim podatcima
koje je on unio u Registar (čl. 2. st. 3. PRZBZ-a).
Uvid u cjelokupne podatke o svim upisanim/registriranim zadužnicama moguć je Komori (zaposlenicima koji imaju pristup podatcima) kao voditelju
Registra i krovnom bilježničkom tijelu, odnosno
ovlaštenim osobama koje rade na obradi podataka u Registru. Oni su navedene podatke dužni
čuvati kao poslovnu tajnu (čl. 6. PRZBZ-a).
Pravo uvida u podatke iz Registra imaju i sudovi,
odnosno druga nadležna tijela u vezi s postupcima koji se pred njima vode. Točnije, a kako to
određuje čl. 216. st. 4. t. 2. OZ-a, podatci iz registra dostavljaju se na zahtjev suda ili drugog nadležnog tijela u vezi s postupcima koji se pred njima
vode.40 Kako izrijekom nije određeno da mora biti
riječ o ovršnim postupcima, ova se odredba može
razumjeti tako da se podatci iz Registra dostavljaju sudu ili drugom nadležnom tijelu u svakom
postupku koji se vodi povodom zadužnice/bjanko
zadužnice, a neovisno o vrsti postupka. Za razliku od čl. 216. st. 4. OZ-a koji ne određuje ništa o
formi zahtjeva, čl. 7. PRZBZ-a govori o „pisanom“
zahtjevu suda ili nadležnog tijela. Diskrepancija
zakonskih i podzakonskih pravila uvijek se rješava
u korist zakonskog pravila. Slabo je vjerojatno, međutim, da će sud usmenim putem tražiti podatke
iz Registra, ali nije isključeno. Osim što ne predviđa išta o formi zahtjeva, Zakon ne određuje niti
bilo što o sadržaju i formi obavijesti Komore kojom
bi ona trebala izvijestiti sud/nadležna tijela o podatcima iz Registra. Treba očekivati da obavijest
uključuje podatke iz čl. 216. st. 1. OZ-a za koje je
predviđena obveza upisa. Kako je za pretpostaviti
da će sudovi od Komore najčešće tražiti podatke o
zadužnici/bjanko zadužnici nakon što je vjerovnik
(ovrhovoditelj) već prethodno pokušao namirenje
40
Prema čl. 7. PRZBZ-a podatke iz Registra dostavlja Komora na
pisani zahtjev sudu ili drugom nadležnom tijelu u vezi s postupkom koji se pred njim vode.
na novčanim sredstvima ovršenika putem Agencije i ono je ostalo bez uspjeha ili se vjerovnik djelomično namirio, moguće je da će obavijest sadržavati i te podatke.41
Iz svega navedenog proizlazilo bi da je Registar
evidencija bitno sužene javnosti u koju je uvid dopušten:
a) Agenciji u ograničenom broju slučajeva i to
kada vjerovnik od nje zahtijeva provedbu ovrhe na
novčanim sredstvima ovršenika na temelju zadužnice/bjanko zadužnice, i
b) sudovima, odnosno drugim nadležnim tijelima
kada se pred njima vode postupci u vezi s zadužnicom/bjanko zadužnicom, odnosno povodom njih.
Iz kruga osoba koje imaju pravo uvida u podatke iz
Registra isključene su dvije kategorije osoba koje
imaju pravni interes saznati te podatke:
a) tzv. naknadni jamci-osobe koje naknadno jamče
za obvezu iz zadužnice/bjanko zadužnice, i
b) cesionari na koje su prenesena (prenose se)
prava iz zadužnice/bjanko zadužnice. Pravni interes saznati podatke iz zadužnice imao bi i:
c) založni vjerovnik kojem bi zadužnica /bjanko
zadužnica bila dana u zalog radi osiguranja neke
njegove tražbine. O mogućnosti da i ove osobe
izvrše uvid u podatke u Registru ništa se ne određuje. Uvid u registarske podatke ne će imati niti:
d) vjerovnik koji će biti naknadno upisan u bjanko
zadužnicu. Odnosno taj će se vjerovnik moći posredno izvijestiti o podatcima iz Registra tek kada
Agenciji preda bjanko zadužnicu radi naplate, pa
mu ostaje čekati što će Agencija u vezi s tim podatcima utvrditi.
Zakonskim pravilima, jednako kao niti pravilima
PRZBZ-a nije predviđeno da bi se izdavale ikakve isprave koje imaju značenje javnih isprava u
vezi s podatcima iz Registra (npr. u smislu kakvih
izvadaka). Jedino je, a prema odredbi čl. 9. st. 2.
PRZBZ-a bilježnik, koji je izvršio upis zadužnice/
bjanko zadužnice u Registar, ovlašten o tome, dakle o izvršenom upisu, i to na zahtjev stranke izdati
potvrdu. Je li zakonodavac zamislio da obavijest
Komore prema sudovima i drugim nadležnim tijelima o podatcima iz Registra ima dokaznu snagu i
značenje javne isprave, nije najjasnije. Ako jest, to
bi tražilo predvidjeti što sve obavijest treba sadržavati i u kojoj formi bi trebala biti načinjena.
Sudeći prema pravilu iz čl. 11. st. 1. PRZBZ-a prema kojem Agencija podatke o zadužnicama/bjanko zadužnicama pretražuje42 na temelju podataka
41
42
Za očekivati je da će Komora za obavljanje svih ovih poslova
imati određene troškove. Nije vidljivo kako je uređeno to pitanje,
a s njim u vezi i pitanje moguće odgovornosti.
Kada u Registru nije evidentirana zadužnica/bjanko zadužnica
za koju je postavljen upit, ispis glasi: „nisu pronađeni
odgovarajući podaci“ (čl. 11. st. 2. PRZBZ-a).
o javnom bilježniku koji je ovjerio potpis/potvrdio
ispravu, Registar je ustrojen s obzirom na osobu
bilježnika koji je ovjerio potpis/potvrdio zadužnicu/
bjanko zadužnicu. To, naravno, ne uklanja mogućnost da se radi lakšeg snalaženja pretraživanje
ustroji i s obzirom na druge parametre (npr. datum
izdavanja, osobu dužnika ili sl.).
3.1.2. Predmet upisa
Suštinsko je u vezi s Registrom pitanje što je predmet upisa u Registar, i logičan nastavak tog pitanja
koji su pravni učinci upisa.
Iako se na prvi pogled čini da je odgovor na pitanje što je predmet upisa u Registar lagan, odgovor se komplicira kada se u vidu imaju pravila koja
uređuju sam institut zadužnice i bjanko zadužnice.
Analiza registarskih pravila i njihovo dovođenje u
vezu s pravilima iz čl. 214. i čl. 215. OZ-a, koja
uređuju zadužnicu i bjanko zadužnicu, pokazuje
više mogućih gledišta pristupa odgovoru na upit o
predmetu upisa.
3.1.2.1. Predmet upisa s obzirom na sadržaj upisa
Od dana stupanja na snagu novog OZ-a javni su
bilježnici dužni, kada potvrde zadužnicu/bjanko
zadužnicu, podatke iz nje bez odgode dostaviti
Registru (čl. 216. st. 2.
OZ-a). Dakle, upisati/registrirati zadužnicu/bjanko
zadužnicu. Upis valja provesti pažljivo i potpuno
kako bi se izbjegle moguće greške, jer se naknadna promjena podataka dostavljenih Registru može
izvršiti samo radi ispravljanja očitih grešaka u pisanju, a i to treba naznačiti u Registru (čl. 2. st. 2.
PRZBZ-a).
Odredba čl. 216. st. 1. OZ-a predviđa koje podatke iz zadužnice/bjanko zadužnice javni bilježnik
treba upisati u Registar:
a) podatke o osobi koja je izdala zadužnicu/
bjanko zadužnicu, dakle dužniku,
b) vrsti zadužnice (zadužnica ili bjanko zadužnica),
c) u čiju je korist zadužnica izdana (kada je u
pitanju „obična“ zadužnica), dakle, podatci o
vjerovniku,
d) je li preuzeto jamstvo za obvezu iz zadužnice/bjanko zadužnice i tko ga je preuzeo, znači,
podatci o jamcu platcu,
e) za koji je iznos tražbine izdana zadužnica,
odnosno najviši iznos koji se može upisati u
bjanko zadužnicu, te
f) podatke o javnom bilježniku koji je potvrdio
zadužnicu/bjanko zadužnicu, datumu i poslovnom broju potvrde.43
43
U Okružnici br. 36. (dalje Okružnica) načinjenoj na 136. sjednici
JAVNI BILJEŽNIK
38 I 2013
17
Prema tomu, slijedeći dikciju pravila čl. 216. st. 1. i
2. OZ-a za zaključiti je sljedeće:
a) u Registar se upisuju podatci navedeni u čl.
216. st. 1. OZ-a, i
b) ti se podatci upisuju prilikom potvrde papirnate
zadužnice i bjanko zadužnice.
Zakonodavac ne predviđa da bi javni bilježnik upisivao bilo što dalje s obzirom na zadužnicu/bjanko
zadužnicu koju je potvrdio i tom prilikom upisao u
Registar. Zato postoje registarska pravila o upisu
i obveza upisa podataka samo prilikom potvrde
zadužnice i bjanko zadužnice i ne predviđaju se
nikakvi daljnji upisi.
Pravila koja uređuju zadužnicu i bjanko zadužnicu (čl. 214. i čl. 215. OZ-a) predviđaju i dopuštaju
egzistenciju još najmanje tri vrste podataka koji
mogu proizlaziti iz papirnate zadužnice i bjanko
zadužnice.
Obvezu iz zadužnice i bjanko zadužnice može istodobno s dužnikom ili naknadno preuzeti i jamac
platac (čl. 214. st. 2. OZ-a i čl. 215. st. 3. OZ-a). Dakle, jamstvo po zadužnici/bjanko zadužnici može
se preuzeti naknadno davanjem pisane izjave koja
je po svojem sadržaju i obliku jednaka izjavi dužnika (na zadužnici/bjanko zadužnici ili u dodatnim
ispravama uz nju). Pravilničke odredbe uređuju na
koji se način naknadno preuzeto jamstvo upisuje
u papirnatu zadužnicu/bjanko zadužnicu. Prema
čl. 7. POSZ-a, kada se zadužnica izdaje bez preuzimanja obveze iz nje od strane jamca platca,
ne popunjava se njezina druga stranica. Preuzme
li jamac platac naknadno obvezu iz zadužnice to
čini na način da popuni i potpiše drugu stranicu zadužnice, odnosno na dodatnoj ispravi sadržaja kao
druga stranica zadužnice i oznakom 2/a, 2/b, 2/c
itd.44 I bjanko zadužnica može se izdati bez preuzimanja obveze od strane jamca platca. Preuzme li
jamac platac naknadno obvezu iz bjanko zadužnice to će učiniti tako što će popuniti i potpisati drugu
stranicu bjanko zadužnice, odnosno s njom usklađenu dodatnu ispravu (čl. 8. POSBZ-a).45
Registarskim pravilima nije predviđen upis naknadno preuzetog jamstva za obvezu iz zadužnice/bjanko zadužnice i izjave osobe tzv. naknadnog jamca platca. Radi toga će, kada je riječ o
podatcima o naknadno preuzetom jamstvu i osobi
jamca platca, u Registru stajati tek „inicijalni“ podatci, a u papirnatoj zadužnici/bjanko zadužnici i
ovi podatci.
44
45
18
Upravnog odbora HJK 24. listopada 2012., u čl. 2., korisno se
savjetuje bilježnike da se uz obvezne podatke upišu i OIB-ovi
dužnika, jamca platca, odnosno vjerovnika (posljednjih kada je
to moguće).
Dodatna se stranica mora spojiti (prošiti) sa zadužnicom na
odgovarajući način propisan u čl. 6. st. 3. POSZ-a.
Dodatna se isprava može spojiti (prošiti) s bjanko zadužnicom
na odgovarajući način propisan u čl. 7. st. POSBZ-a.
38 I 2013 JAVNI BILJEŽNIK
18
Jednako kao što ne predviđaju upis naknadno
preuzetog jamstva, registarska pravila ne predviđaju niti upis podataka o vjerovniku koji se u bjanko zadužnicu upisuje naknadno (čl. 215. st. 1. u
vezi sa st. 5. OZ-a). Prema tomu, takav podatak ne
će biti vidljiv iz upisničkih podataka. Jasno da će
ga sadržavati papirnata bjanko zadužnica u određenom trenutku. Poslovničke odredbe uređuju tko
i na koji način popunjava bjanko zadužnicu. Prema
pravilu iz čl. 5. POSBZ-a, podatke iz čl. 4. st. 1. t.
1. (naznaka najvišeg iznosa bjanko zadužnice koji
se u nju može upisati) t. 2. (podatci o dužniku), t.
3. (suglasnost za zapljenu) i t. 7. (mjesto i datum
izdavanja bjanko zadužnice) POSBZ popunjava
dužnik pri izdavanju bjanko zadužnice, a podatke
iz čl. 4. st. 1. t. 4. (podatci o vjerovniku) POSBZ
može popuniti dužnik pri izdavanju bjanko zadužnice, a može naknadno i vjerovnik.
Moguće je i da je dužnik tražbinu iz zadužnice/
bjanko zadužnice u međuvremenu (nakon izdavanja i po dospijeću) dragovoljno namirio djelomično, ili čak i u cijelosti (u tom slučaju vjerovnik bi
mu trebao vratiti zadužnicu/bjanko zadužnicu). Takvo što moglo bi se vidjeti iz papirnate zadužnice,
odnosno bjanko zadužnice, uz određene razlike.
Kada je riječ o zadužnici, čl. 6. POSZ-a određuje
se da se na prazno mjesto na četvrtoj stranici zadužnice upisuju naknadne zabilježbe o računu (ili
računima) s kojeg je djelomično ili u cijelosti isplaćen iznos troškova, kamata i glavnice koju ispisuje
Agencija. To bi značilo da će se podatci o namirenju (npr. da je tražbina djelomično namirena) vidjeti iz papirnate zadužnice nakon što je vjerovnik
pokušao namirenje putem Agencije. Kada je riječ
o namirenju, odredba čl. 7. st. 1. POSBZ-a predviđa na prazno mjesto na trećoj i četvrtoj stranici
bjanko zadužnice, između ostalog, upisati i naknadne zabilježbe o računu (ili računima) s kojeg
je djelomično ili u cijelosti isplaćen iznos troškova,
kamata i glavnice dugovane tražbine. U ovoj se
odredbi ne određuje da to čini Agencija. Znači li
to da zakonodavac predviđa upis činjenice namirenja ili djelomičnog namirenja u papirnatu bjanko
zadužnicu ili je, jednostavno, riječ o redakcijskom
previdu jer se takva zabilježba u bjanko zadužnicu
po Agenciji predviđa u čl. 4. st. 1. t. 5. POSBZ-a.
Može se dogoditi i da je vjerovnik svoja prava iz
zadužnice/bjanko zadužnice cedirao drugom vjerovniku, odnosno ovjerovljenom ispravom prenio
na drugog vjerovnika koji u tom slučaju stječe
prava koja je po zadužnici imao stari vjerovnik (čl.
214. st. 4. i čl. 215. st. 3. OZ-a). 46 Registarskim
46
V. DIKA, M., Zadužnica i bjanko zadužnica, u DIKA, M.,
ERAKOVIĆ, A., ERNST, H., GIUNIO, M. A., JELČIĆ, O.,
JOSIPOVIĆ, T., MATKO RUŽDJAK, J., VUKMIR, B., Zaštita
vjerovnika, Narodne novine, Zagreb, 2005., CRNIĆ. I, MATIĆ,
H., Primjena zadužnice i bjanko zadužnice, Pravo u gospodarstvu, 2002., br. 4., str, 155.
pravilima nije predviđen upis činjenice prijenosa
prava iz zadužnice/bjanko zadužnice. U papirnatu
zadužnicu/bjanko zadužnicu upisat će se izjava o
prijenosu. Tako proizlazi iz poslovničkih odredbi
koje u čl. 6. st. 1. POSZ-a određuju da se prijenos
(i ovjera potpisa) upisuje na prazno mjesto na četvrtoj stranici zadužnice, odnosno čl. 7. st. 1. POSBZ-a prema kojem se, na trećoj i četvrtoj stranici
bjanko zadužnice, nalazi prazno mjesto za izjave
o prijenosu i ovjeri potpisa u tu svrhu.
Sve navedeno upućuje na zaključak da u Registru
ne će biti vidljivi podatci iz zadužnica i bjanko zadužnica koji će se upisivati naknadno, nakon potvrde i upisa zadužnice u Registar, a koje će sadržavati papirnate zadužnice/bjanko zadužnice.
Što, pak, u odnosu na definiranje samog Registra
znači da je Registar, u suštini, elektronička baza
podataka o činjenici izdavanja i potvrde određene,
konkretne zadužnice i bjanko zadužnice i podataka koje te zadužnice inicijalno sadrže.
Zakonodavac u čl. 216. st. 4. OZ-a postavlja zahtjev prema kojem se upisom zadužnice/bjanko
zadužnice u Registar treba ostvariti istinitosti zadužnice/bjanko zadužnice. Naime, ovo pravilo
kaže da se „ ... podatcima iz Registra može koristiti Agencija radi provjere istinitosti zadužnica kad
se na temelju njih traži naplata tražbina koje su u
njima utvrđene.“
Polazeći od prethodno obrazloženog zaključka da
je Registar elektronička baza podataka o činjenici
izdavanja i potvrde zadužnice i bjanko zadužnice
i podataka koje one inicijalno sadrže, logično je
upitati proizlazi li istinitost zadužnice/bjanko zadužnice iz činjenici izdavanja i potvrde zadužnice
i bjanko zadužnice, odnosno upisa tih činjenica s
inicijalnim podatcima u Registar. Za odgovor na to
pitanje najprije treba odrediti što je uopće istinitost
zadužnice, odnosno bjanko zadužnice u smislu
zadužničkih pravila OZ-a.
Osim u čl. 216. st. 4. OZ-a, istinitost se spominje u još jednom zadužničkom pravilu. Riječ je o
odredbi čl. 215. st. 5. OZ-a koji kaže da je bjanko
zadužnica istinita u pogledu svojeg sadržaja, ako
je vjerovnik naknadno upisao iznos tražbine koji je
manji ili jednak onome za koji mu je dužnik dao
suglasnost u trenutku kad je potvrđena kod javnog
bilježnika te podatke o vjerovniku.
Misli li zakonodavac u čl. 216. st. 4. OZ-a na istinitost iz čl. 215. st. 5. OZ-a? Odnosno hoće li Agencija radi provjere istinitosti bjanko zadužnica (kad
se na temelju njih traži naplata) provjeravati je li
bjanko zadužnica istinita u skladu s čl. 215. st. 5.
OZ-a ili će se ograničiti na istinitost zadužnice u
času potvrde i upisa?
O istinitosti zadužnice i bjanko zadužnice moguće je govoriti u smislu istinitosti: a) zadužnica kao
javnih isprava, odnosno isprava uopće i b) sadržaja koji se u njima nalazi, što se u teoriji dovodi u
vezu s njihovom dokaznom snagom.47 Posebnost
je zadužnice/bjanko zadužnice činjenica što je za
njihovu valjanost potrebna i propisana forma, čime
je sadržaj zadužnice/bjanko zadužnice na određen
način kvalificiran, budući da ga solemnizacija osnažuje presumpcijom istinitosti, ali, zapravo, ne cijeli
sadržaj, već podatke, odnosno onaj sadržaja koji je
inicijalno unesen u zadužnicu/bjanko zadužnicu.48
Rečeno je supra da je zadužnicu i bjanko zadužnicu moguće promatrati kao vrijednosne papire
koje odlikuju određene posebnosti. Ostavljajući po
strani ove posebnosti i u mjeri u kojoj je zadužnice moguće držati vrijednosnim papirima, zanimaju nas pravila o zamjeni i amortizaciji vrijednosnih
papira. Smatra se, naime, da se na zadužnicu i
bjanko zadužnicu može primijeniti pravilo iz čl.
1161. ZOO-a o amortizaciji koje kaže da se izgubljeni vrijednosni papir može amortizirati samo ako
glasi na ime ili po naredbi, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. Stoga bi i zadužnicu i
bjanko zadužnicu (kada je popunjena) bilo moguće amortizirati. Moguće i u smislu čl. 1160. ZOO-a
zamijeniti u slučaju oštećenja. Ovo pravilo kaže da
imatelj oštećenoga vrijednosnog papira, koji nije
prikladan za promet, ali čija se istinitost i sadržaj
mogu točno utvrditi, ima pravo zahtijevati izdavanje novoga vrijednosnog papira u istom iznosu, s
tim da vrati oštećeni papir i naknadi troškove. Očito je da čl. 1160. ZOO-a razlikuje kao dvije kompatibilne komponente papirnatog vrijednosnog papira: istinitost i sadržaj.
Jasno je i da istinitost iz čl. 1160. ZOO-a ne korespondira s istinitosti iz čl. 215. st. 5. OZ-a. Prevedeno na teren zadužnica reklo bi se da se radi
o istinitost papirnate zadužnice kao javne isprave,
odnosno isprave uopće u času potvrde i upisa.
No sada će istinitost zadužnica kao javnih isprava,
odnosno isprava uopće dobiti još jednu dimenziju.
Što, naime, s podatcima iz Registra? Pretvaraju li
oni zadužnicu u registarski vrijednosni papir? Po
svemu sudeći ne, najprije radi višekratno navođene činjenice upisa samo inicijalnih podataka. Stoga, samo ako je zakonodavac u čl. 216. st. 4. OZ-a
mislio na istinitost zadužnica i bjanko zadužnica
kao isprava s inicijalno unesenim podatcima, a
čini se tako, uvidom u Registar moći će se utvrditi
određeni stupanj istinitosti. Za očekivati je, naime,
pojavu disonance između upisanih registarskih
47
48
Građansko ovršno pravo, I. knjiga, Opće građansko ovršno
pravo, Narodne novine, Zagreb, 2007., str. 274.-276.
Ovdje se ne će raspravljati o dokaznoj snazi zadužnica kao
javnih isprava i u tom kontekstu presumpcije istinitosti njezina
sadržaja ostvarenog solemnizacijom. Namjera je razumjeti
značenje istinitosti u kontekstu papirnatih zadužničkih podataka
i registarskih podataka.
JAVNI BILJEŽNIK
38 I 2013
19
podataka i onih podataka koji će proizlaziti iz papirnate zadužnice i bjanko zadužnice uvijek kada
će se u zadužnicu i bjanko zadužnicu nešto naknadno upisivati.
Za pitanje istinitosti relevantna su i pravila iz čl.
216. st. 8. OZ-a i pripadajuće pravilničke odredbe.
Kako bez analize ovih pravila nije moguće formirati zaključke o postavljenom problemu nastavno
će se ona analizirati u kontekstu predmeta upisa
s obzirom na funkciju upisa i pravne učinke upisa.
3.1.2.1. Predmet upisa s obzirom na funkciju upisa i pravne učinke upisa
Načelno bi se moglo kazati da se upisom podataka iz zadužnice/bjanko zadužnice u Registar samo
deklarira činjenica izdavanja zadužnice/bjanko zadužnice određenog sadržaja kao jednostranoga
pravnog posla dužnika. Naime, nezavisno od činjenice upisa zadužnice/bjanko zadužnice u Registar, pravni učinci koji iz nje proizlaze nastupaju za
vjerovnika u času potvrde, odnosno predaje i to:
a) iz zadužnice bezuvjetno, a
b) iz bjanko zadužnice pod pretpostavkom da
je vjerovnik naknadno upisao iznos tražbine koji
je manji ili jednak onome za koji mu je dužnik
dao suglasnost u trenutku kad je potvrđena kod
javnog bilježnika, te podatke o vjerovniku (čl.
215. st. 5. OZ-a).
U jednom smislu, međutim, izgleda da osim deklaratornih, publicitetnih učinaka, upis zadužnice/
bjanko zadužnice u Registar ima i određene pseudo konstitutivne učinke. Kako bi se razjasnila ova
tvrdnja treba posegnuti za funkcionalnim kriterijem
zadužnica u ovršnom postupku (postupku prisilnog namirenja).
To stoga što ovaj kriterij neizravno koristi sam zakonodavac uređujući posljedice:
a) izostanka upisa zadužnice/bjanko zadužnice u
Registar, odnosno
b) nepodudaranja podataka iz Registra s onima s
papirnate zadužnice/bjanko zadužnice.
U vezi s tim na kojem se predmetu ovrhe određuje
i provodi prisilno namirenje tražbina utvrđenih zadužnicama/bjanko zadužnicama, te isprave mogu
imati dvije funkcije. To za posljedicu ima da je Registar, zapravo, elektronička evidencija zadužnica/
bjanko zadužnica:
a) u funkciji pravomoćnih rješenja o ovrsi u slučajevima kada vjerovnik tražbinu ostvaruje provedbom ovrhe na novčanoj tražbini na novčanim sredstvima na računu ovršenika (čl. 214. st.
1. i čl. 215. st. 1. OZ-a), odnosno
b) u funkciji općih kategorija ovršnih isprava u
slučajevima kada se na temelju zadužnice ovrha predlaže na drugim predmetima ovrhe (čl.
214. st. 7. i čl. 215. st. 3. OZ-a).
20
38 I 2013 JAVNI BILJEŽNIK
20
Vjerovnik je ovrhu na novčanim sredstvima ovršenika po zadužnici/bjanko zadužnici dužan tražiti
izravno od Agencije. Prema čl. 208. OZ-a, kada
je naplata zatražena na temelju zadužnice koju je
vjerovnik izravno dostavio Agenciji, Agencija će
postupiti kao u povodu pravomoćnog rješenja o
ovrsi. To je redovan put namirenja na ovom predmetu ovrhe. Ne iskoristi li ga vjerovnik, pa najprije
zatraži od suda određivanje i provedbu ovrhe, sud
će prijedlog za ovrhu na novčanim sredstvima na
računu odbaciti kao nedopušten. Samo u slučaju
kada nije uspjelo prethodno pokušano izvansudsko namirenje, dakle kada tražbina nije namirena
ili je namirena djelomično, i pod pretpostavkom da
to može dokazati potvrdom Agencije, vjerovnik je
ovlašten tražiti sudsku ovrhu na novčanim sredstvima na računu.
Kada se na temelju zadužnice/bjanko zadužnice
kao ovršne isprave traži ovrha na ostalim predmetima ovrhe (a ne na novčanim sredstvima), prisilno
namirenje provodi se u sudskom ovršnom postupku.
S tim u vezi, budući da se uz čl. 211. OZ-a49 pojavljuju razmišljanja da je vjerovnik dužan najprije
tražiti provedbu ovrhe na novčanim sredstvima
ovršenika, pa tek ako ona ne uspije na drugim
predmetima ovrhe, treba kazati da stipulacija navedenog pravila ovlašćuje vjerovnika da po svom
izboru odredi hoće li ovrhu tražiti na računu ili na
drugom predmetu ovrhe i nema restrikcije po tom
pitanju.
Naime, moguće je da je zakonodavac imao na umu
drugačije uređenje, no to nije stipulirano čl. 211.
OZ-a. U praksi je, naime, dulje vrijeme uz prisilno
namirenje tražbine po zadužnici/bjanko zadužnici
bilo problematizirano treba li vjerovnik najprije prisilno namirenje pokušati na novčanim sredstvima
ovršenika (time i putem Agencije) ili može slobodno izabrati hoće li tražiti ovrhu po računu ili nekom
drugom predmetu ovrhe, npr. na nekretnini. Najprije se uglavnom držalo da je vjerovnik dužan prethodno tražiti ovrhu na računu, pa ako ne uspije
tek onda na drugim predmetima ovrhe. Kasnije se
počelo smatrati da je vjerovnik slobodan po svom
izboru odlučiti kojim će se sredstvom, odnosno na
kojem predmetu ovrhe namirivati, s tim da ako se
namiruje na računu zadužnica/bjanko zadužnica
ima značenje pravomoćnog rješenja o ovrsi, da
kod ovrhe na ostalim predmetima ima svojstvo
ovršne isprave na temelju koje sud određuje ovrhu
i donosi rješenje o ovrsi na tom predmetu ovrhe.
49
Čl. 211. OZ-a glasi: „Sud će odbaciti kao nedopušten prijedlog za ovrhu na novčanim sredstvima na računu na temelju
pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, zadužnice te na temelju ovršne odluke i nagodbe
domaćeg suda, upravnog tijela, odnosno obračuna poslodavca
na temelju kojih se može od Agencije zatražiti izravna naplata,
osim ako se na temelju tih isprava nije mogla provesti naplata
putem Agencije, o čemu će Agencija izdati potvrdu.“
Zato je moguće da je novim čl. 211. OZ-a zakonodavac, zapravo, htio odrediti da se tražbine po
zadužnicama/bjanko zadužnicama najprije trebaju
namirivati iz novčanih sredstava na računu ovršenika, a tek onda iz drugih predmeta ovrhe, ali to
za sada ne stoji u čl. 211. OZ-a. U njemu izrijekom
stoji: „ … će odbaciti kao nedopušten prijedlog za
ovrhu na novčanim sredstvima na računu ….“
Kada bilježnik upiše zadužnicu/bjanko zadužnicu
ona se registrira u Registru. Prema čl. 5. PRZBZ-a
zadužnice/bjanko zadužnice registriraju se redoslijedom kojim ih bilježnici upisuju u Registar. Taj
redoslijed nema značenje koje primjerice ima prvenstveni red u zemljišnoknjižnom pravu ili upis
osiguranja u Upisnik sudskih i javnobilježničkih
osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim stvarima i pravima (dalje: USJBO). Upisom u Registar
ne osniva se prvenstveni red upisanih, odnosno
registriranih zadužnica/bjanko zadužnica u smislu da bi se na temelju upisa zadužnice/bjanko
zadužnice za vjerovnika ustrojio prvenstveni red
namirenja s naslova tražbine po zadužnici/bjanko
zadužnici.
Međutim, činjenicom što je zadužnica/bjanko zadužnica upisana, odnosno registrirana u Registru
ostvaruje se jedna druga važna pretpostavka. Upis
u Registar pretpostavka je za upis zadužnice/bjanko zadužnice u Očevidnik neizvršenih osnova za
plaćanje (čl. 216. st. 8. OZ-a),50 a upis u Očevidnik
pretpostavka je za prisilno namirenje tražbine na
temelju zadužnice/bjanko zadužnice na novčanim
sredstvima ovršenika. Prema, čl. 6. st. 1. ZPONS-a
Očevidnik je jedinstvena baza podataka o redoslijedu primitaka osnova za plaćanje i stanju njihove izvršenosti po pojedinom ovršeniku. Osnove
za plaćanje Agencija upisuje u Očevidnik prema
trenutku (datumu, satu i minuti) primitka (čl. 6. st.
2. ZPONS-a). Dakle, kada joj budu dostavljene. U
konkretnom, kada vjerovnik, na jedan od zakonom
predviđenih načina, dostavi zadužnicu/bjanko zadužnicu Agenciji. Pritom je irelevantno kada je zadužnica/bjanko zadužnica upisana u Registar. U
skladu s čl. 7. ZPONS-a, naime, Agencija naloge
za izvršavanje osnova za plaćanje (a zadužnica/
bjanko zadužnica je osnova za plaćanje)51 daje
onim redoslijedom kojim su upisane u Očevidnik,
ako drugim zakonom nije drugačije propisano.
Prema čl. 216. st. 8. OZ-a Agencija je dužna, kada
zaprimi zadužnicu/bjanko zadužnicu, upisati je u
Očevidnik. Odnosno, a kako predviđa navedena
odredba, u slučaju kada Agencija zaprimi zaduž50
51
Treba uočiti da čl. 216. st. 8. OZ-a govori o „Očevidniku
neizvršenih osnova za plaćanje“ misleći na „Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje“ (dalje: Očevidnik) u smislu čl. 6. st. 1.
Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika,
Narodne novine, br. 91/10 i 112/12, dalje: ZPONS.
Između ostalih, a kako određuje čl. 3. t. 1. ZPONS-a, zadužnica/
bjanko zadužnica je jedna od osnova za plaćanje.
nicu/bjanko zadužnicu koja nije upisana u Registar, ili kada se podatci iz dostavljene zadužnice/
bjanko zadužnice ne podudaraju s podatcima iz
Registra, Agencija zadužnicu/bjanko zadužnicu
ne će upisati u Očevidnik niti je izvršiti sukladno
odredbama ZPONS-a. To, zapravo, znači da je
pretpostavka za ostvarenje namirenja tražbine
utvrđene zadužnicom/bjanko zadužnicom na novčanim sredstvima dužnika kao predmetu ovrhe,
uredan upis, odnosno registracija zadužnice/bjanko zadužnice u Registar.
Ništa sličnog nije predviđeno u slučaju ovrhe na
drugim predmetima ovrhe, što znači da se takav
uredan upis, odnosno registracija ne traži kada je
riječ o ovrsi radi namirenja tražbine utvrđene zadužnicom/bjanko zadužnicom na drugim predmetima ovrhe. To treba dovesti u vezi s činjenicom
da samo u slučaju kada se tražbina iz zadužnice/
bjanko zadužnice ovršava na novčanim sredstvima dužnika, ove isprave imaju učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina
po računu i prenosi na ovrhovoditelja. U svim ostalim slučajevima, dakle kada je riječ o ovrsi na drugim predmetima ovrhe, zadužnica/bjanko zadužnica ima samo svojstvo ovršne isprave ne temelju
koje se može tražiti ovrha. Kako je inicijalni razlog
uvođenja zadužnice/bjanko zadužnice u naš
ovršnopravni sustav bila upravo zamisao da se
vjerovniku koji raspolaže tom ispravom omogući
učinkovito namirenje bez suda, dakle izvansudsko
namirenje i to na novčanim sredstvima (računu)
dužnika, točnije na novčanoj tražbini po računu,
to je jasno da izostankom upisničkih pretpostavki
i nemogućnošću namirenja na računima zadužnica/bjanko zadužnica gubi svoju primarnu funkciju
i najvažnije obilježje.
S druge strane, očito je i da se u ovom segmentu –
onom prema kojem se traži točan upis zadužnica
u Registar kao pretpostavka ovršnog namirenja na
računu i ostvarenja učinka pravomoćnog rješenja
o ovrsi, upisom ne ostvaruju samo deklaratorni
učinci. U tom dijelu, upis za osnivanje prava na
namirenje vjerovnika s naslova zadužnice/bjanko
zadužnice ima i ostvaruje konstitutivne učinke.
U kontekstu (supra potaknute) rasprave o istinitosti zadužnice/bjanko zadužnice, naglasiti treba dio
odredbe čl. 216. st. 8. OZ-a koji kaže „ ... kada se
podatci iz dostavljene zadužnice/bjanko zadužnice ne podudaraju s podatcima iz Registra …“
i staviti je u odgovarajući kontekst. No prije toga,
potrebno je analizirati pravne učinke upisa u Registar s obzirom na temporalno određenje, jer postoje različiti režimi, ovisno o tome kada je zadužnica
i bjanko zadužnica izdana i u kojoj od zakonom
predviđenih oblika.
JAVNI BILJEŽNIK
38 I 2013
21
3.1.2.1.1. Upis/registracija zadužnica/bjanko zadužnica potvrđenih nakon 15. listopada 2012.
U odnosu na ove zadužnice upis, odnosno registracija, ima značenje pretpostavke za prisilno namirenje, jer ako zadužnica/bjanko zadužnica nije
upisana i to uredno i u svemu točno kako glasi,
vjerovnik ne će moći prisilno namiriti tražbinu iz
zadužnice/bjanko zadužnice ovrhom na novčanim sredstvima dužnika, a u skladu s pravilima
ZPONS-a.
Moguće su dva slučaja kada se vjerovnik ne će
moći namiriti iz zadužnice/bjanko zadužnice provedbom ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika:
a) kada Agencija primi zadužnicu/bjanko zadužnicu potvrđenu nakon 15. listopada 2012. koja
nije upisana, odnosno registrirana u Registru. To
se ne bi trebalo dogoditi, ali da se ipak dogodi,
ispis će glasiti da nisu pronađeni odgovarajući
podatci (čl. 11. st. 2. PRZBZ-a);
b) kada Agencije primi zadužnicu/bjanko zadužnicu koja je upisana u Registar, ali su podatci iz
papirnate zadužnice/bjanko zadužnice različiti
od onih upisanih u Registar. Prema čl. 2. st. 4.
PRZBZ-a, u takvom je slučaju Agencija dužna
prije daljnjeg postupanja izvršiti dodatnu provjeru zadužnice/bjanko zadužnice kod javnog
bilježnika. Ostanu li i nakon provjere podatci iz
primljene isprave različiti od onih u Registru, na
temelju takve zadužnice/bjanko zadužnice ne će
se moći provesti ovrha na novčanim sredstvima
ovršenika.
Tzv. dodatna provjera zadužnica, za pretpostaviti
je, odnosila bi se na moguću provjeru pogrešaka
učinjenih prilikom upisa podataka u Registar i one
bi trebale biti uklonjive. Imajući u vidu da se podatci iz dostavljene zadužnice/bjanko zadužnice ne
će podudarati s podatcima iz Registra uvijek kada
je u papirnatu zadužnicu nešto naknadno upisivano, doseg pravila iz čl. 216. st. 8. OZ-a odmah treba ograničiti tako da se odnosi samo na podatke
inicijalne naravi iz čl. 216. st. 1. OZ-a i Agencija
treba provjeriti i usporediti samo te podatke. Svako
drugo tumačenje, neovisno o logičnim razlozima,
može imati oštre praktične reperkusije. Posebice kada se ima u vidu da nije predviđeno što će
Agencija učiniti sa zadužnicama za koje utvrdi da
ih ne će upisati u Očevidnik i time stvoriti pretpostavke za namirenje vjerovnika. Ne određuje se
ništa o čuvanju prvenstvenog reda po takvim zadužnicama, odnosno prvenstvenog reda prava na
namirenje tražbina s naslova tih isprava u slučaju
da prvotna neusklađenost otpadne. I pitanje dodatne provjere je delikatno. Ako ni zbog čega drugoga ono, opet, zbog prvenstvenog reda. Što ako,
dok traje dodatna provjera, zadužnica izgubi prvenstveni red koji se računa od upisa u Očevidnik,
22
38 I 2013 JAVNI BILJEŽNIK
22
a u koji zadužnica „na provjeri“ ne će biti upisana.
Kako će se ta provjera provesti i tko će biti odgovoran ako za vjerovnika nastupi šteta za ostvarenje
ovlasti na namirenje?
Prema čl. 3. PRZBZ-a, nakon izvršene naplate
Agencija je dužna dostaviti Registru podatke o naplati izvršenoj po zadužnici/bjanko zadužnici. Naplata može biti izvršena u cijelosti ili djelomično. U
slučaju kada se vjerovnik namiri djelomično, dakle
kada njegova tražbina po zadužnici/bjanko zadužnici nije u cijelosti namirena, može od Agencije zahtijevati da mu je vrati. U tom je slučaju Agencija
dužna naznačiti na zadužnici/bjanko zadužnici s
kojega je računa naplaćen koji iznos troškova, kamata i glavnice (čl. 214. st. 6. i čl. 215. st. 3. OZ-a).
Iako se to ne propisuje, ti podatci moraju biti potpuno kompatibilni s podatcima koje Agencija dostavlja Registru u odnosu na namirenje po zadužnici/bjanko zadužnici. Istim je odredbama (čl. 214.
st. 6. i čl. 215. st. 3. OZ-a) predviđena i dužnost
Agencije da u slučaju, kada tražbina iz zadužnice/bjanko zadužnice bude u cijelosti namirena, o
tome obavijestiti dužnika/jamca platca i na njihov
zahtjev im preda zadužnicu/bjanko zadužnicu.
De lege lata nisu predviđena pravila o brisanju
zadužnice/bjanko zadužnice iz Registra. Naime,
osim što se čl. 9. st. 1. PRZBZ-a predviđa da se
jednom upisana zadužnica/bjanko zadužnica ne
može ponovno upisati u Registar, ne govori se ništa o brisanju upisanih zadužnica nakon što tražbina njima utvrđena bude u cijelosti namirena.
Točno je da tradicijsko obilježje zadužnice/bjanko
zadužnice priječi ikakve daljnje radnje po zadužnici, no ne bi li to trebalo u Registru učiniti vidljivim? Naime, prema čl. 3. PRZBZ-a, nakon izvršene
naplate postoji samo dužnost Agencije da dostavi
Registru podatke o naplati izvršenoj po zadužnici/
bjanko zadužnici. Što kada se tražbina iz zadužnice prisilno ostvari u sudskom ovršnom postupku?
Hoće li i koliko dugo upis/registracija te zadužnice/bjanko zadužnice „pendirati“ u Registru. Ili je,
moguće, volja zakonodavca bila da se u Registru
uvijek vide sve potvrđene zadužnice/bjanko zadužnice od dana njegova ustroja.
Što se tiče ovrhe na drugim predmetima ovrhe, tumačenjem čl. 216. st. 8. OZ-a, bilo bi za zaključiti
da upis, odnosno registracija zadužnice/bjanko
zadužnice nisu pretpostavka prisilnom namirenju tražbina koje su u njima utvrđene. Neovisno o
tome, sve će zadužnice/bjanko zadužnice koje su
potvrđene od 15. listopada 2012. biti upisane i registrirane. I moraju biti jer je upis obvezne prirode i
svaki je bilježnik, koji je potvrdio zadužnicu/bjanko
zadužnicu nakon ovog datuma, dužan bez odgode upisati je. Tako će sudovi, kada budu odlučivali
o predloženoj ovrsi na drugim predmetima ovrhe,
moći provjeriti je li zadužnica/bjanko zadužnica
kao ovršna isprave na temelju koje se predlaže
ovrha, upisana u Registar i s kojim podatcima.
Zadužnica/bjanko zadužnica je papir koji se izdaje
u jednom primjerku (čl. 214. st. 1. i čl. 215. st. 1.
OZ-a). Stoga se ovrha pred sudom na temelju zadužnice/bjanko zadužnice na temelju koje je prethodno pokušana, ali je ostala bez uspjeha, ovrha
na novčanim sredstvima na računu može tražiti
samo kada se zadužnica/bjanko zadužnica preuzme od Agencije i preda sudu radi ovrhe. Stoga,
kada je riječ o zadužnicama u kontekstu čl. 211.
OZ-a koji određuje za ovrhu na novčanim sredstvima kao redovan izvansudski put namirenja putem
Agencije, pa ako on ne uspije mogućnost sudskim
putem uz odgovarajuću potvrdu ostvariti tražbinu,
navedena potvrda i ne će trebati. Dovoljno je da
ovrhovoditelj uz prijedlog za ovrhu priloži zadužnicu/bjanko zadužnicu.
Propisi ne govore ništa o tome što ako sud pri
provjeri potvrđene zadužnice/bjanko zadužnice
utvrdi da ona nije upisana/registrirana u registru,
odnosno da podatci s primljene zadužnice/bjanko
zadužnice ne odgovaraju onima upisanim u Registar. Pitanje je i hoće li sudovi ex offo provjeravati
zadužnicu/bjanko zadužnicu na temelju koje se,
kao ovršne isprave, traži ovrha ili će to činiti samo
po izjavljenoj žalbi ovršenika. Utvrdi li se da zadužnica/bjanko zadužnica potvrđena nakon 15. listopada 2012. nije upisana/registrirana u Registru,
odnosno da podatci u njoj nisu jednaki onima iz
Registra, na temelju takve zadužnice/bjanko zadužnice ne bi trebalo odrediti, odnosno provesti
ovrhu.
3.1.2.1.2. Upis/registracija zadužnica/bjanko zadužnica potvrđenih do 15. listopada 2012., odnosno onih na kojima je ovjeren
potpis dužnika prema prijašnjim propisima
Prema čl. 216. st. 6. OZ-a, vjerovnik kojim ima zadužnicu/bjanko zadužnicu ovjerenu ili potvrđenu
prije 15. listopada 2012. dužan je prije podnošenja
na naplatu zatražiti od javnog bilježnika njezin upis
u Registar. Jednako, no nešto detaljnije određuje
čl. 8. PRZBZ-a prema kojem se zadužnice/bjanko zadužnice na kojima je javni bilježnik ovjerio
potpis, odnosno koje je potvrdio prije stupanja na
snagu OZ-a, upisuju se u Registar na zahtjev vjerovnika na temelju podataka iz Upisnika o ovjerama i potvrdama (dalje: UOP) pod istim poslovnim
brojem pod kojim je izvršena ovjera, odnosno potvrda. Javni bilježnik, nakon što izvrši upis u Registar dužan je zabilježiti činjenicu upisa u UOP-u.52
U ovom pravcu stoji i u čl. 1. Okružnice prema kojoj će se
„stare“ zadužnice/bjanko zadužnice upisati u Registar na pisani
i obrazložen zahtjev vjerovnika koji sadrži najmanje sljedeće
52
Za taj upis javni bilježnik nema pravo na nagradu
ni naknadu troškova, niti se naplaćuje javnobilježnička pristojba (čl. 216. st. 7. OZ-a).
Vjerovnik koji ne zatraži upis/registraciju svoje
„stare“ zadužnice/bjanko zadužnice ne će moći
na temelju nje tražiti od Agencije provedbu ovrhe
na novčanim sredstvima dužnika, jer je upis/registracija zadužnice/bjanko zadužnice pretpostavka
njezina upisa u Očevidnik kao osnove za plaćanje,
pa time i prisilnog ostvarenja njome utvrđene tražbine.
Hoće li moći tražiti ovrhu na drugim predmetima
ovrhe? Ovdje je stvar malo drugačija negoli s novim zadužnicama. Odnosno, barem tako upućuje
dikcija čl. 216. st. 6. OZ-a u kojoj stoji „ ... prije
podnošenja iste na naplatu … “, a ne kao u čl. 216.
st. 8. OZ-a za nove zadužnice koji govori o namirenju putem Agencije na novčanim sredstvima
ovršenika. Tako bi iz ovog pravila proizlazilo da je
upis stare zadužnice/bjanko zadužnice vjerovnik
dužan tražiti:
a) kada se namjerava namiriti provedbom ovrhe
na novčanim sredstvima ovršenika,
b) kada se namjerava namiriti ovrhom na bilo
kojem drugom predmetu ovrhe, i
c) neposredno prije negoli namjerava pristupiti
prisilnom namirenju kao pretpostavku za to namirenje.
Tumačenje pravila u njihovu smislu traži da se režimi ne razlikuju na taj način, jer to dodatno fragmentira i usložnjava ionako složene komponente
instituta i ne pridonosi njihovoj praktičnoj vrijednosti. Stoga bi bilo korisno to pravilo tumačiti onako
kako je to predviđeno za nove zadužnice – tako da
je upis u Registar pretpostavka samo za provedbu
ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika putem
Agencije.
Nema potrebe anticipirano tražiti upis starih zadužnica u Registar tj. prije pristupanja prisilnom
namirenju. Upisom zadužnice/bjanko zadužnice
ne uspostavlja se nikakav prvenstveni red, posebice ne prvenstveni red namirenja.
Nisu sve stare zadužnice iste kada je riječ o formi.
S obzirom na formu postoje:
a) stare zadužnice potvrđene prije 15. listopada
2012. koje su u toj formi, dakle solemnizirane
mogle biti najranije od 1. siječnja 2011. (kada su
stupile na snagu odredbe OZ/10), i
podatke: a) oznaku radi li se o zadužnici/bjanko zadužnici, b)
visinu tražbine/najviši iznos tražbine, c) broj i datum ovjere (ili
potvrde, op. aut.) te d) zahtijeva li vjerovnik potvrdu o izvršenom
upisu u Registar. Uza zahtjev bi trebala biti priložena obična
preslika zadužnice/ bjanko zadužnice (nema razloga da
vjerovnik ne podnese izvornik – op. aut.). Bilježnik će u Registar
upisati sljedeće podatke iz UOP-a: a) radi li se o zadužnici/
bjanko zadužnici, b) podatke o osobi koja je ovjerila potpis/za
koju je isprava potvrđena i c) datum i broj ovjere/potvrde.
JAVNI BILJEŽNIK
38 I 2013
23
b) stare zadužnice izdane prije 1. siječnja 2011.
na kojima se samo ovjeravao potpis dužnika i
nisu bile potvrđene.
3.1.2.1.3. Upis/registracija zadužnica/bjanko zadužnica izdanih
prije 1. siječnja 2011.
Imajući u vidu navedeno i dužnost vjerovnika da
zatraži upis stare zadužnice/bjanko zadužnice u
Registar, za očekivati je da će se pred bilježnicima
pojaviti i takve stare zadužnice na kojima je samo
ovjeren potpis dužnika i koje se vode u upisnicima
Ovjere potpisa (OV) i u skladu s pravilima o čuvanju isprava, čuvaju tri godine.
Sačuvane ili ne (a poseban je problem ako nisu)
često iz njih ne će biti vidljivi podatci iz čl. 216. st.
1. OZ-a za koje se određuje da ih se upisuje u Registar. Odnosno ti podatci ne će biti vidljivi iz bilježničkih evidencija (Upisnika). Bilježnici su ovjeravali
potpise dužnika na zadužnicama. Kako onda da
jamče za sadržaj isprave i njezinu upisničku relevantnost ili kako zakonodavac kaže istinitost.
Bilježnik bi trebao upisati samo one podatke kojim
izvorno raspolaže u svojim evidencijama (upisniku
OV ili iz pohranjenog preslika isprave). Posebno
je to značajno kod bjanko zadužnica gdje će, zapravo, upis/registraciju bjanko zadužnice moguće tražiti vjerovnik koji inicijalno nije bio upisan u
ispravu. Podatke o takvom vjerovniku bilježnik ne
bi trebao upisati u Registar.
3.1.3.4. Upis/registracija zadužnica/bjanko zadužnica potvrđenih
do 15. listopada 2012., odnosno onih na kojima je ovjeren potpis dužnika prema prijašnjim propisima, a tražbine iz kojih su
djelomično namirene
Ukoliko je tražbina utvrđena starom zadužnicom/
bjanko zadužnicom djelomično namirena prije stupanja na snagu registarskih pravila i zadužnica/
bjanko zadužnica, kao papir, vraćena vjerovniku
potreba njezina upisa/registracije ovisit će o tome
namjerava li vjerovnik prisilno ostvariti preostali,
nenamireni, dio tražbine. Registarskim pravilima
ovog časa nije predviđeno ništa posebno o upisu
takvih zadužnica/bjanko zadužnica niti je određeno kako bi se u tom slučaju postupalo.
Bilježnik ne će pogriješiti ako upiše sve ono što je
predviđeno čl. 216. st. 1. OZ-a (ako ima te podatke), ali je pitanje treba li upisati i podatke sa same
zadužnice/bjanko zadužnice o djelomičnom namirenju. Imajući, naime, u vidu da je Agencija dužna
naznačiti na zadužnici/bjanko zadužnici s kojega
je računa naplaćen koji iznos troškova, kamata i
glavnice u slučaju kada je tražbina djelomično na-
24
38 I 2013 JAVNI BILJEŽNIK
24
mirena (čl. 214. st. 6. i čl. 215. st. 3. OZ-a), ti bi
podatci trebali biti vidljivi s papirnate zadužnice/
bjanko zadužnice. Prema čl. 3. PRZBZ-a, Agencija
je dužna nakon izvršene naplate (u cijelosti ili djelomično) dostaviti u Registar podatke o izvršenoj
naplati po zadužnici ili bjanko zadužnici. Ta dužnost, naravno, postoji u slučaju prisilnog namirenja na novčanim sredstvima ovršenika nakon što
je ustrojen Registar, dakle, od 15. listopada 2012.
Pojavi li se pred bilježnikom stara zadužnica/bjanko zadužnica tražbina iz koje je djelomično namirena iz novčanih sredstava ovršenika, bilježnik bi
trebao upisati podatke navedene u čl. 216. st. 1.
OZ-a i, zapravo, „ignorirati“ činjenicu djelomičnog
namirenja. Na takav bi zaključak uputila logika
analiziranih registarskih pravila.
Posebno je pitanje što u slučaju kada je tražbina
po zadužnici/bjanko zadužnici djelomično namirena u sudskom ovršnom postupku na nekom drugom predmetu ovrhe i kada to, zapravo, ne će biti
vidljivo ni iz same zadužnice/bjanko zadužnice.
3.1.4. Što s pravilom iz čl. 3. PRZBZ-a?
Prema čl. 3. PRZBZ-a, nakon izvršene naplate
Agencija je dužna dostaviti Registru podatke o
naplati izvršenoj po zadužnici/bjanko zadužnici.
Naplata može biti izvršena u cijelosti ili djelomično. Osim što predviđa dužnost dostave podataka
o naplati, zakonodavac ne govori ništa dalje. Što s
tim podatcima i tko ih i kako upisuje? Koji su pravni
učinci upisa tih podataka. Briše li se zadužnica/
bjanko zadužnica iz registra ako je namirena u cijelosti? Nije nevažno niti to što je dužnost dostave
podatke o naplati izvršenoj po zadužnici/bjanko
zadužnici registru predviđena samo kada se tražbina namiruje izvansudski i putem Agencije. Što
kada se radi o sudskom ovršnom namirenju? Registarska pravila, za sada, ništa ne kažu.
4. REGISTARSKA I PAPIRNATA ZADUŽNIČKA
ISTINITOST
Sudeći po svemu dosada kazanom, interferencija
registarskih pravila u osnovna zadužnička pravila
dopušta govoriti o registarskoj i papirnatoj zadužničkoj istinitosti. Smatramo da bi u kontekst, zakonodavčev zahtjev za istinitost zadužnice i bjanko
zadužnice, trebalo razumjeti tako da zakonodavac
ima u vidu:
a) činjenicu izdavanja zadužnice po određenom
dužniku, s
b) podatcima koje su te isprave sadržavale u času
izdavanja i u odnosu na koje bi vrijedila predmnijeva da su istiniti.
Očito je riječ o nekoj posebnoj kategoriji koja ne
korespondira niti s klasičnom istinitosti vrijednosnih papira kao isprava, čija obilježja zadužnice
dijele, a ne može se zaključiti niti da je riječ o istinitosti sadržaja jer naknadni upisi u papirnatu zadužnicu upitnim čine sadržaj upisa.
Jedno moguće važno pitanje može se pojaviti u
vezi s upisom zadužnica „iz vremena dok još nisu
imale to ime,“ a u kontekstu Registra i pitanja zastare tražbina koje su njima utvrđene. Točnije,
hoće li registarsko osnaženje, ako se i ove zadužnice upišu u Registar, utjecati na zastaru na način
da bi isprave doveo u djelokrug pravila iz čl. 233.
ZOO-a prema kojem sve tražbine koje su utvrđene
pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugoga nadležnog tijela javne vlasti, ili nagodbom
pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, odnosno
javnobilježničkim aktom, zastarijevaju za deset godina, pa i one za koje zakon inače predviđa kraći
rok zastare? Ne bi trebalo.
ZAKLJUČAK
Nova ovršna legislativa donijela je i pravila o Registru zadužnica i bjanko zadužnica kao nove
elektroničke baze podataka. Time je zakonodavac
udovoljio zahtjevima prakse za pojačanim nadzorom izdavanja zadužnica i povjerio, slijedom već
uhodane prakse oporučnog registra, vođenje Registra javnobilježničkoj Komori. Normativno uređenje je za sada skromno, posebice kada se imaju u
vidu zakonska pravila. Logika registarskih pravila
pokazuje već sada potrebu uređenja još nekih pitanja, što će zakonodavac sigurno učiniti. De lege
ferenda bude li intervencija njima se može pomoći
i u uklanjanju određenih nejasnoća. Kako će Registar imati veliku praktičnu vrijednost koristilo bi odmah razjasniti sve potencijalno neuralgične točke,
pa se u tom smislu neka pitanja uz postojeća registarska pravila iz čl. 216. OZ-a predlaže tumačiti
na sljedeći način:
1. Pravilo iz čl. 216. st. 1. OZ-a koje glasi: „Registar zadužnica i bjanko zadužnica sadrži podatke
o osobi koja ih je izdala, vrsti zadužnice, u čiju je
korist izdana ako je riječ o zadužnici, je li preuzeto
jamstvo za obvezu iz zadužnice ili bjanko zadužnice i tko ga je preuzeo, koji je iznos tražbine za koju
je izdana odnosno koji se najviši iznos u nju može
upisati te podatci o javnom bilježniku koji je ispravu potvrdio, datumu i poslovnom broju potvrde,“
tako da se u Registar upisuju:
a) inicijalni podatci sa zadužnice/bjanko zadužnice, što isključuje upis svih onih podataka koji će se
naknadno upisati u zadužnicu/bjanko zadužnicu i
iz nje biti vidljivi, što znači da se za nove zadužnice
ne će upisivati osoba novog vjerovnika, naknadno
upisan iznos dugovane tražbine, naknadno preuzeto jamstvo te prijenos prava iz zadužnice;
b) ne upisuje se niti činjenica djelomičnog namirenja;
c) ne upisuje se za stare zadužnica ništa više od
onog što proizlazi iz bilježničkih evidencija i ovisno
o tome jesu li potvrdili ili ovjerili zadužnicu, i kao
posebno važno, a što je uočeno u praksi;
d) ne upisuju se tzv. suglasnosti za zapljenu (stare
administrativne zabrane) koje je prije uređivao čl.
178. OZ/96, a sada čl. 202. OZ-a. Te isprave nisu
zadužnice i njihov upis nije predviđen u Registar.
2. Pravilo iz čl. 216. st. 2. OZ-a koje glasi: „Javni bilježnik koji potvrdi zadužnicu ili bjanko zadužnicu
dužan je podatke iz stavka 1. ovoga članka odmah
elektroničkim putem priopćiti službi registra“ tako
da je bilježnik dužan prilikom potvrde bez odgode upisati inicijalne podatke sa zadužnice točno i
onako kako glase.
3. Pravilo iz čl. 216. st. 4. OZ-a koje glasi: „Podatci iz registra su povjerljivi i njima se može koristiti
samo Agencija radi provjere istinitosti zadužnica
kad se na temelju njih zatraži naplata tražbina koje
su u njima utvrđene. Podatci iz registra dostavit će
se na zahtjev sudu ili drugom nadležnom tijelu u
vezi s postupkom koji se pred njima vode“ tako
da će se Agencija osvjedočiti na okolnost izdavanja zadužnice čiji je inicijalan sadržaj vidljiv iz
Registra. Agencija ne će odbiti upisati u Očevidnik, pa time de facto i onemogućiti namirenje s
naslova zadužnice/bjanko zadužnica koje sadrže
naknadno upisane podatke. Dužna je u smislu čl.
215. st. 5. OZ-a paziti da u zadužnicu bude upisan
vjerovnik čiji je upis izostao pri izdavanju i potvrdi
bjanko zadužnice te iznos tražbine, pazeći da on
ne prelazi najviši iznos koji je dužnik prilikom izdavanja bjanko zadužnice dopustio upisati, odnosno
za koji je dao suglasnost za zapljenu. Predlaže li
vjerovnik ovrhu na drugom predmetu ovrhe, a ne
na novčanoj tražbini na računu, sudovi nisu dužni
provjeravati je li zadužnica/bjanko zadužnica upisana u Registar, ali je korisno da to učine.
4. Pravilo iz čl. 216. st. 6. OZ-a koje glasi: „Zadužnicu ili bjanko zadužnicu ovjerenu ili potvrđenu
prije stupanja na snagu ovoga Zakona vjerovnik je
dužan prije njezina podnošenja na naplatu zatražiti
kod javnog bilježnika upis zadužnice ili bjanko zadužnice u registar iz stavka 1. ovoga članka,“ tako
da se stare zadužnice/bjanko zadužnice upisuju
u Registar neposredno prije podnošenja Agenciji
radi provedbe ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika, i to prema podatcima koje su imale u času
izdavanja, odnosno legalizacije ili solemnizacije i,
JAVNI BILJEŽNIK
38 I 2013
25
a što je vrlo važno, samo one podatke koje javni
bilježnik ima u svojoj evidenciji (v. supra 1.).
5. Pravilo iz čl. 216. st. 8. OZ-a koje glasi: „Ako
Agencija zaprimi zadužnicu ili bjanko zadužnica
koja nije upisana u registar iz stavka 1. ovog članka ili se podatci iz dostavljene zadužnice odnosno
bjanko zadužnice ne podudaraju s podatcima iz
registra, Agencija je ne će upisati u Očevidnik
neizvršenih osnova za plaćanje niti je izvršiti sukladno odredbama Zakona o provedbi ovrhe na
novčanim sredstvima“, imajući u vidu da u jednom
segmentu Registar nije samo evidencijske naravi.
Jer, upisom u Registar ostvaruje se za vjerovnika
najvažnija ovlast iz zadužnice/bjanko zadužnice:
pravo na namirenje tražbine utvrđene zadužnicom/bjanko zadužnicom u izvansudskom postuku
provedbom ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika. Budući da je činjenica upisa/registracije zadužnice/bjanko zadužnice i urednost upisa podataka iz zadužnice/bjanko zadužnice pretpostavka
ostvarenja prisilnog namirenja tražbine u postupku
ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika (takvo
što nije predviđeno za sudsko namirenje tražbine
iz zadužnice/bjanko zadužnice na drugim predmetima ovrhe). No, zapravo, je predviđena obveza
upisa svake zadužnice/bjanko zadužnice potvrđene nakon 15. listopada 2012.
Navedeni prijedlozi imaju za cilj ponuditi određena
praktična rješenja de lege lata u odnosu na određena sporna pitanja. To uključuje potrebu i moguće nomotehničke intervencije.
Rad je prethodno objavljen u časopisu Pravo i porezi, RRIF, 2013., br. 2.
26
38 I 2013 JAVNI BILJEŽNIK
26
Escrow – mehanizam koji štiti i osigurava
sudionike pravnih poslova
Pojam escrow nerijetko je prisutan u poslovnom kontekstu, osobito kad je riječ o transakcijama koje uključuju
znatnije novčane iznose, odnosno kod kojih je potreban veći stupanj osiguranja
UVOD
Iako hrvatski pozitivni propisi za sada ne sadrže
propise kojima bi se nedvojbeno uredio pojam i
doseg ovog instituta, činjenica je da se on itekako
koristi u poslovnoj praksi, o čemu svjedoči i činjenica da poslovne banke u pravilu nude escrow –
račun kao standardnu uslugu.
S obzirom da ne postoji neposredna pravna definicija u hrvatskim propisima ovog instituta, namjera rada je pokušati smjestiti ga u okvire koje naš
pravni sustav poznaje te usporediti ga sa sličnima.
Također, nastojat će se definirati elementi karakteristični za ovaj ugovor uz osobit osvrt na najosjetljivija pitanja, gdje ključno mjesto svakako zauzima pitanje radi li se uopće o instrumentu koji je u
skladu s pravnim pravilima i načelima u Republici
Hrvatskoj.
Sam izraz escrow u engleskom jeziku ima značenje: «čuvanje kod treće osobe dok stranke ne
ispune neke uvjete»1 , a u nas se uvriježilo koristiti termin bez prijevoda. Tako se govori o escrowugovoru, escrow-računu, escrow-agentu i sl. Ako
bi se inzistiralo na hrvatskom pojmu, to bi morao
biti izraz koji bi jasno uputio na uvjetnu prirodu
ovog posla, odnosno na činjenicu da je za njegovo ispunjenje ključna realizacija određenih uvjeta.
Tako propisi Hrvatske narodne banke prevode
escrow- račun kao “uvjetni račun”2, a koriste se i
termini povjerenički, založni račun.
Najopćenitije, escrow bi se mogao opisati kao
pravni posao kod kojeg jedna ugovorna strana
povjerava imovinu (najčešće novac) na čuvanje
1
2
Željko Bujas, Veliki englesko-hrvatski rječnik, Nakladni zavod
Globus, Zagreb, 2001
Odluka o uvjetima i načinu otvaranja i vođenja računa nerezidenata u banci (Narodne novine, br. 124/2006., 131/2006. i
74/2007.) koja je u skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju (NN, br. 145/2010.) prestala
važiti dana 1. siječnja 2012. u članku 6. stavku 2. propisivala je:
“Iznimno, prilikom otvaranja uvjetnog (engl. escrow) računa u
banci nerezident nije dužan dostaviti financijsko izvješće.”
trećoj strani koja je zadržava do ispunjenja određenih uvjeta.3
Već iz ovako jednostavnog opisa daju se naslutiti razlozi i cilj koji se želi postiži korištenjem ovog
instituta, a to je prije svega osiguranje. Pravo je
stvorilo niz mehanizama kojima se pruža zaštita i
sigurnost sudionicima pravnih poslova, a koji od
njih će oni koristiti ovisi o okolnostima konkretnog slučaja. Mehanizam uvođenja treće osobe
prepoznat je kao osobito pogodan u tu svrhu te
je iskorišten u mnogim instrumentima osiguranja,
prije svega u klasičnom institutu zaštite – jamstvu
i njegovim brojnim izvedenicama poput npr. bankarskog jamstva.
Naglašena značajka kod escrow-ugovora je u činjenici da je riječ o osobi koju ugovorne strane zajednički biraju, čime se osigurava njena nepristranost.
Nadalje, kao prednost escrow-računa ističe se
široka mogućnost primjene. Naime, predmet posla može biti svaki pravni posao kod kojeg treba
obaviti isplatu nakon ispunjenja određenih uvjeta,
odnosno u kojima se transakcija bez toga ne može
dovršiti.
Za primjer se može uzeti obična kupoprodaja nekretnina gdje kupac želi biti siguran da će prodavatelj izdati tabularnu ispravu koja će mu omogućiti upis u zemljišne knjige, a prodavatelj s druge
strane želi biti siguran da će u tom slučaju dobiti
novac.
U takvim i sličnim situacijama, osobito ako je izražen element nepovjerenja među strankama, nameće se potreba za uvođenjem treće osobe koja
će djelovati kao svojevrstan posrednik u transakciji, na način da će platiti, odnosno predati predmet
escrowa tek po ispunjenju uvjeta. Značajan ele3
Ivana
Markovinović
Žunko
Odvjetničko
društvo
Vedriš&Partneri
u tom smislu definiciju escrowa daje Black’s Law Dictionary: “a
legal document (such as deed), money, stock, or other property
delivered by the grantor, promisor or obligor into the hands of
a third person to be held by the latter until the happening of a
contingency or performance of a condition, and then by him
delivered to the grantee, promisee or obligee.”
JAVNI BILJEŽNIK
38 I 2013
27
ment za prodavatelja je svijest da je novac osiguran te da će doći do isplate u slučaju ispunjenja
predviđenih uvjeta.
Escrow se često koristi i kod prijenosa poslovnog
udjela, budući da je u tom poslu potrebno uskladiti
isplatu naknade za preneseni udjel prenositelju te
upis novog stjecatelja u sudski registar temeljem
podnesene prijave s prilozima. Ovdje se također
nameće kao logično rješenje uvođenje treće nepristrane osobe kao posrednika koji će balansirati
interese ugovornih strana.
U odnosu na pravnu prirodu escrowa, u hrvatskom
pravu riječ je o neimenovanom ugovoru. Escrowugovor nije uređen Zakonom o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 35/05, 41/08, 125/11), a
niti drugim pozitivnim propisima. S obzirom da se
escrow itekako pojavljuje u praksi, može se zaključiti da zakonodavac nije primjereno reagirao na
postojeću praksu, a čime bi spriječio pojavu određenih nejasnoća.
Imajući u vidu definiciju escrow-ugovora, u njegovoj pravnoj konstrukciji mogu se zamijetiti elementi
imenovanih ugovora, prije svega ugovora o djelu.
Naime, ugovorom o djelu izvođač se obvezuje
obaviti određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje kakva fizičkoga ili umnog
rada i sl., a naručitelj se obvezuje platiti mu za to
naknadu. Dakle, ovdje bi se kao naručitelji javile u
pravilu obje strane zajedno, a kao izvođač javlja se
escrow-agent.
Međutim, najspecifičniji dio escrowa – a to je ispunjenje uvjeta i prezentacija dokumenta nakon kojih
slijedi plaćanje/predaja, ostaje sasvim neuređen
te je time naglašenija potreba da se to pitanje precizno odredi u escrow-ugovoru.
Nadalje, govoreći o pravnoj prirodi, ne može se
zaobići stanovita kontroverza koja se javlja oko
primjene ovog instituta u okviru hrvatskih pozitivnih propisa. Naime, Zakonom o provedbi ovrhe na
novčanim sredstvima (Narodne novine, br. 91/10,
112/12) u članku 5. propisano je: „Ovrha na novčanim sredstvima ovršenika provodi se na novčanim
sredstvima po svim računima i oročenim novčanim sredstvima u svim bankama, prema osobnom
identifikacijskom broju ovršenika, bez njegove suglasnosti i bez obzira ako u osnovi za plaćanje nije
određena ovrha na novčanim sredstvima po svim
računima i oročenim novčanim sredstvima.“
Dakle, računi pravnih subjekata izloženi su u slučaju ovrhe raspolaganju bez suglasnosti vlasnika
računa, čime čitava konstrukcija escrow-računa,
koja ima za cilj osiguranja plaćanja, gubi smisao.
ga prije nije bilo moguće otvoriti zajednički račun
za dva ili više poslovnih subjekata, budući da bi
time bila onemogućena blokada računa. Međutim,
izmjenama regulative odnosno donošenjem Zakona o platnom prometu (Narodne novine, 133/09,
136/12) dopušteno je otvaranje računa na ime
jednog ili više korisnika, s time da je pitanje ovrhe
nad sredstvima na escrow-računu u izvjesnoj mjeri
ostalo sporno, budući da do ispunjenja uvjeta za
isplatu nije sigurno kome pripadaju sredstva te bi
li ovlaštenik nad kojim se ne provodi ovrha mogao
s uspjehom ulagati prigovore u slučaju pokušaja
ovrhe nad sredstvima na tom računu.
BANKOVNI ESCROW-RAČUN
Glavni zadatak escrow-agenta je čuvanje imovine,
a budući da je to posao za koji su specijalizirane
banke, escrow-ugovor u užem smislu odnosi se na
specifični bankarski instrument – plaćanje putem
tzv. escrow-računa.
Escrow-račun predstavlja takav račun na koji jedna ugovorna strana u nekom trgovačkom ugovoru
(nalogodavatelj u odnosu prema banci), preda nekoj banci (escrow-banka) novac, vrijednosnice ili
dokumente u polog na čuvanje, s time da je banka ovlaštena položeni novac isplatiti ili dokumente
izručiti njegovoj drugoj ugovornoj strani (korisniku), pod uvjetima koji su utvrđeni između escrowbanke, te nalogodavatelja i korisnika. Pri tome se
deponent odrekao prava da koristi položeni novac
ili da raspolaže s dokumentima, sve dok se ne ispune uvjeti na način određen escrow-ugovorom.
Definicije u tom smislu sadrže poslovne banke –
tako npr: „Escrow-račun je račun na koji jedna
ugovorna strana u nekom trgovačkom ugovoru
(nalogodavac u odnosu prema banci), preda escrow-banci (banka agent) novac, vrijednosnice ili
dokumente u polog na čuvanje, s tim da je ta banka ovlaštena položeni novac isplatiti ili dokumente
izručiti njegovoj drugoj ugovornoj strani (korisniku), pod uvjetima koji su utvrđeni escrow-ugovorom između banke – escrow-agenta, nalogodavca
i korisnika. To je založni/uvjetni račun, koji služi za
namirenje potraživanja s kojeg se provodi isplata
tek nakon ispunjenja određenih uvjeta.
S
luži za pružanje usluge posredovanja prilikom
obavljanja novčanih transakcija koje su uvjetovane ispunjenjem određenih radnji, koje se dokazuju
prezentacijom ugovorenih dokumenata.“5
Kako se navodi u literaturi4, upravo iz ovog razlo5
4
28
Dr. Branko Vukmir: “Escrow račun kao instrument osiguranja
38 I 2013 JAVNI BILJEŽNIK
28
plaćanja (escrow accounts)”, http://www.hgk.hr/wp-content/
files_mf/predavanjevukmir.pdf, str. 61-62
Definicija preuzeta sa stranica Privredne banke Zagreb http://
www.pbz.hr/Default.aspx?sec=869
Uzimajući to u obzir, kao bitni elementi mogu se
izdvojiti:
 pravni posao zavisan od ispunjenja uvjeta
 zajednički izbor nepristrane treće osobe –
banke
 nalog banci
 prezentacija dokumenata
 ne korištenje predmeta depozita dok se ne
ispune uvjeti
Kada je escrow-agent banka, escrow-ugovor poprima elemente bankarskih ugovora iz Zakona o
obveznim odnosima (Narodne novine, br. 35/05,
41/08, 125/11) i to prije svega ugovora o novčanom pologu6 kojim banka stječe prvo raspolagati položenim novcem te ga je dužna vratiti prema
uvjetima predviđenim u ugovoru.
Kada predmet escrowa nije novac, dolazi u obzir
primjena odredbi o polaganju vrijednosnih papira7, odnosno odredbi ugovora o sefu8.
Naime, ugovorom o položenju vrijednosnih papira
banka se obvezuje da će, uz naknadu, preuzeti
vrijednosne papire radi čuvanja i ostvarivanja prava i obveza koje s u vezi s tim zahtijevaju, dok se
kod ugovora o sefu banka obvezuje dati na uporabu korisniku sef za određeno razdoblje.
Treba napomenuti da nikako ne dolazi u obzir primjena odredbi o bankarskom tekućem računu9,
prije svega zbog odredbe kojom se propisuje da
korisnik tekućeg računa može u svakom trenutku
raspolagati saldom koji se na računu pojavljuje u
njegovu korist, a što je u direktnoj suprotnosti s
pravnom prirodom escrow-ugovora.
Kod odlučivanja o otvaranju escrow-računa, kao
bitan element pojavljuje se pitanje naknade koja
pripada banci za njezinu uslugu. Iznos, kao i modalitet plaćanja koji će banka zahtijevati ovisi o poslovnoj politici banke. Ponekad je politika takva da
je iznos koji nudi za vođenje escrowa viši, ali će
zato kamata koja će teći na položeni iznos također
biti veća. S tim u vezi, u ugovoru je potrebno definirati i tko će biti dužan platiti naknadu, nalogodavatelj i korisnik, ili samo jedan od njih, kao i kome
će pripasti kamata (logično je da je to nalogodavatelj jer je riječ o njegovu novcu). Također, osobito
kada je riječ o znatnijim iznosima, treba razmotriti
i mogućnosti eventualnog ulaganja deponiranog
članak 990-997.
članak 1002.-1006.
8
članak 1016.-1020.
9
članak 1007-1015.
6
7
iznosa, za što banke imaju razvijene široke lepeze mogućnosti, pa i to može biti jedna od odredbi
ugovora.10
Treba napomenuti da su u praksi iznosi koje poslovne banke potražuju za usluge vezane za escrow-račun neujednačene te u velikoj mjeri podložne pregovorima. S obzirom da neke poslovne
banke naknadu ne uređuju u fiksnim iznosima,
nego je vežu za vrijednost osnovnog posla (u
postotku koji se uobičajeno kreće od 0,15% do
0,25% vrijednosti posla), kod vrednijih transakcija
iznosi se mogu drastično razlikovati – tako se događa da se ponude raznih banaka za isti posao
variraju od nekoliko stotina pa do nekoliko desetaka tisuća eura.
Također, pored odredbi o naknadi koja se isplaćuje banci, escrow-ugovori obično sadrže i odredbe
o naknadi sudskih i sličnih troškova koji bi eventualno mogli nastati za banku iz escrow-ugovora,
a ponekad se zahtijeva i predujam za njihovu naknadu.
Uzimajući u obzir zakonsku neuređenost ovog instituta, kod ugovaranja escrow-računa treba precizirati obveze koje nastaju za pojedine sudionike.
Na strani agenta, odnosno banke prvenstvena je
obveza otvoriti račun na ime deponenta, gdje se
banka obvezuje postupati s računom na način koji
je određen ugovorom, uz uobičajenu odredbu kojom se obvezuje da neće raspolagati deponiranim
iznosom.
Osnovna obveza deponenta je deponiranje određenog iznosa. Modaliteti (jednokratna ili višekratna
uplata, prijenos s računa, rok do kojeg je deponent
dužan izvršiti uplatu i dr.) također se uređuju ugovorom.
Element koji slijedi je isplata depozita na račun
korisnika, gdje je ponovo potrebno definirati način
i rokove isplate. Također, potrebno je u ugovoru
razraditi i situaciju koja nastaje ako do plaćanja
ne dođe (zbog isteka roka odnosno neispunjenja
uvjeta), odnosno ako sav ili dio iznosa ostane na
računu. Uobičajeno je da se u tom slučaju iznos
vraća nalogodavatelju. U slučaju da dođe do
10
Vezano za ulaganje deponiranih iznosa u literaturi se navodi
(dr. Branko Vukmir: “Escrow račun kao instrument osiguranja
plaćanja (escrow accounts)”, http://www.hgk.hr/wp-content/
files_mf/predavanjevukmir.pdf, str. 56.): “Taj posao preuzima
escrow-banka za račun nalogodavatelja i po njegovoj posebnoj
uputi. Banka, u skladu s uputom da se novac uloži ali u odsutnosti posebnih uputa kako da se uloži, zadržava diskrecijsko
pravo da taj iznos uloži na način koji smatra svrsishodnim. Za taj
posao banka zadržava pravo na posebnu i uobičajenu proviziju
za tu vrstu posla, te zadržava pravo da se za taj iznos provizije
naplati iz escrow-računa … Karakter tog ulaganja je “fiducijarne” prirode (fiduciary investment), čime banka karakterizira ulaganje koje je u cijelosti na rizik nalogodavatelja tj. klijenta, a bez
rizika za banku. Načelno govoreći, banka će prihod iz iznosa
položenih na račun isplatiti korisniku na njegov posebni račun,
a prema uputama iz ugovora ili prema zajedničkim uputama
nalogodavatelja i korisnika.
JAVNI BILJEŽNIK
38 I 2013
29
isplate, račun se u pravilu zatvara te ugovori često
sadržavaju odredbe kojima se to naznačuje.
Najosjetljivije pitanje koje zahtijeva posebnu pažnju prilikom ugovaranja je razrada uvjeta pod
kojim će banka biti obvezna isplatiti novac, odnosno definiranje isprava koje su za to potrebne. To
može biti predočavanje određenih odluka nadležnih tijela (u kojem slučaju se često zahtijeva klauzula pravomoćnosti); raznih izjava stranaka itd.
Ovdje treba naglasiti da se banke nastoje ograditi
od odgovornosti u smislu ocjenjivanja istinitosti dokumenata. Uobičajeno se ograničavaju od odgovornosti za sve slučajeve postupanja u dobroj vjeri, odnosno odgovaraju samo za namjeru ili krajnju
nepažnju (što ionako nisu u mogućnosti ugovorom
isključiti). Takve odredbe u tom smislu predstavljaju standardne klauzule u escrow-ugovorima.
Vezano za klauzule o odgovornosti, često se ugrađuje i ovlast banke da u svakom trenutku provjeri
istinitost i valjanost ovlasti osoba koje zastupaju
ugovorne strane.
U odnosu na ograničavanje odgovornosti banaka,
u literaturi se navodi: “Banke se kod poslovanja s
escrow-računima, kao i kod akreditiva i bankarskih jamstava, uvijek nastoje ugovorno osloboditi
odgovornosti za provjeravanje istinitosti, točnosti
ili valjanosti primljenih uputa. Banke ograničavaju
svoju odgovornost samo na dužnost da u dobroj
vjeri prosude primljene upute. U tom pogledu,
banke će se ponašati jednako kao i kod akreditiva.
To znači da će ispitivati dogovorene dokumente s
“razumnom pažnjom, kako bi utvrdile odgovaraju li
ti dokumenti po svom vanjskom izgledu i uvjetima
...” primljenog naloga. To je standard koji je usvojen u čl. 13. UOP 500 i koji predstavlja i standard
poslovanja banaka prema usvojenoj međunarodnoj standardnoj bankarskoj praksi. Kad su jednom
tako postupile, oslobađaju se odgovornosti i ne
odgovaraju ni za pogreške pravne ili faktične prirode. Banke jedino odgovaraju za namjeru ili krajnju
nepažnju u izvršavanju svojih dužnosti. Banke redovito traže da ih se oslobodi i od odgovornosti za
tumačenje primljenih uputa ili obavijesti, zahtjeva
ili drugih pisanih dokumenata koji im se dostavljaju
i to ne samo za njihovu valjanost, već i za istinitost i prihvatljivost svih obavijesti koje one sadrže,
pod pretpostavkom da ih banka tumači u dobroj
vjeri.”11
Takvo ograničavanje odgovornosti od strane banke, odnosno ocjenjivanje dokumenata koje se zadržava na razini puke forme odnosno na pitanju
podudarnosti vanjskog izgleda dokumenata s
ugovorenim uvjetima, predstavlja značajan nedo11
30
Dr. Branko Vukmir: “Escrow račun kao instrument osiguranja
plaćanja (escrow accounts)”, http://www.hgk.hr/wp-content/
files_mf/predavanjevukmir.pdf, str. 57.
38 I 2013 JAVNI BILJEŽNIK
30
statak konstrukcije escrowa kod koje se kao agent
pojavljuje isključivo banka. Upravo iz ovog razloga
pojavila se potreba uvođenja javnog bilježnika kao
nepristrane treće strane koja će temeljem svojih
zakonskih ovlasti biti u mogućnosti zaista potvrditi
da su ugovoreni uvjeti ispunjeni te da nema zapreke za realizaciju posla. Stoga je u praksi uobičajeni model kod zahtjevnijih pravnih poslova,
kao što su npr. složenije kupoprodaje, ugovaranje
escrowa kod kojeg obje stranke angažiraju javnog
bilježnika za čuvanje dokumentacije novca radi
predaje trećim osobama, pri čemu bilježnik novac
polaže na svoj depozitni račun otvoren za takve
svrhe kod poslovne banke.
JAVNOBILJEŽNIČKI DEPOZIT
Zakonska podloga djelovanja javnih bilježnika u
ulozi svojevrsnog escrow-agenta kao punomoćnika obje strane ugovornog odnosa nije posebno razrađena već se primjenjuju opće odredbe Zakona
o javnom bilježništvu o čuvanju isprava, odnosno
novca i vrijednosnih papira12 (Zakon o javnom bilježništvu, NN br. 78/93, 29/94, 16/07, 75/09). To
znači da će javni bilježnik sastaviti javnobilježnički
zapisnik o preuzimanju i čuvanju isprava i/ili novca
radi predaje trećim osobama u kojem će utvrditi
sve uvjete ovakvog depozita.
Zapisnikom se definiraju dokumenti, iznosi koje
depozitar ima predati u depozit, uvjeti pod kojima
je javni bilježnik u obvezi dati nalog za prijenos
sredstava te izdati deponiranu dokumentaciju. Uo12
Članak 109. (1) Javni je bilježnik dužan preuzeti na čuvanje
isprave svih vrsta. Javni bilježnik je ovlašten odbiti preuzeti na
čuvanje koju ispravu ako za to postoje opravdani razlozi. (2)
O preuzimanju isprava sastavit će se zapisnik, u kojem će se
navesti mjesto i vrijeme preuzimanja, prezime i ime, zanimanje i
adresu onoga koji je ispravu predao, oznaku položene isprave,
razlog zbog kojega je položena i kome je treba izdati. Zapisnik
će potpisati osoba koja je ispravu predala i javni bilježnik. Na
zapisnik će javni bilježnik staviti svoj službeni pečat. (3) Ako se
isprava pošalje javnom bilježniku pismom, o tome će se također
sastaviti zapisnik odgovarajućom primjenom odredbe stavka
1. ovog članka. Pismo zamjenjuje potpis osobe koja je ispravu
predala. (4) Javni će bilježnik o preuzimanju isprave izdati
potvrdu. Ako je isprava poslana poštom, potvrda će se poštom
poslati pošiljatelju. (5) Javni bilježnik je dužan utvrditi identitet
osobe kojoj predaje ispravu u skladu s odredbama članka 60. i
61. ovoga Zakona. Primatelj je dužan potvrditi primitak isprave
na zapisniku o preuzimanju.
Članak 110. (1) Javni bilježnik može preuzeti na čuvanje gotov
novac, mjenice, čekove, javne obveznice i druge vrijednosne
papire, a dužan ih je preuzeti samo kad su mu u povodu
sastavljanja javnobilježničkog akta predani zato da bi ih izručio
izvjesnoj osobi ili da bi ih položio kod određene vlasti. (2)
Ako preuzimanje nije prigodom sastavljanja javnobilježničkog
akta potvrđeno u njemu samom, o preuzimanju će se sastaviti
zapisnik u kojemu će se točno naznačiti brojevi upisnika i
depozitne knjige, mjesto i vrijeme preuzimanja; odnosno oznaka
i vrijednost iznosa novca, preuzetih papira te ime osobe koja ih
je predala i njenu izjavu o tome što s njima treba učiniti. Javni
će bilježnik o preuzimanju izdati stranci potvrdu u kojoj će
specificirati novac i vrijednosne papire koji su mu predani.
bičajeno se ugovara kako deponirani dokumenti
za trajanja depozita nisu dostupni ugovornim stranama, osim prema uvjetima depozita koje je stoga
potrebno precizno odrediti.
Je li u konkretnom slučaju uputnije za escrowagenta odabrati isključivo banku ili je uputnije
uključiti javnog bilježnika, treba odrediti uzimajući
u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja. Prednost
na strani bilježnika svakako predstavlja činjenica
da su upravo bilježnici ovlašteni utvrditi istovjetnost dokumenata te da su njihove usluge ionako
nužne kada su u pitanju složeni poslovi kakvi su u
pravilu oni kod kojih se ugovara escrow.
Također, uzimajući u obzir iznesene dvojbe oko
sudbine escrow-računa u slučaju ovrhe, dolazi
do izražaja još jedna prednost korištenja vrste escrowa kod kojeg se kao agent pojavljuje javni bilježnik, budući da je u tom slučaju novac položen
na njegov poseban račun za stranke gdje su sredstva imobilizirana do ispunjenja određenih uvjeta i
nije neposredno izložen blokadi.
USPOREDBA S DRUGIM INSTITUTIMA
Escrow u osnovi predstavlja sredstvo osiguranja pa se nameće njegova usporedba s ostalim
instrumentima, prije svega bankovnim, koji imaju
istu svrhu.
Uspoređujući escrow s dokumentarnim akreditivom i bankarskim jamstvom kao uvriježenim
sredstvima osiguranja koje dobro poznaju i hrvatski propisi (oba instituta uređena su u Zakonu o
obveznim odnosima13), mogu se uočiti stanovite
prednosti, o kojima je već bilo riječi. Naime, za escrow-ugovor karakteristična je široka mogućnost
primjene koja nadmašuje onu kod akreditiva i bankarskog jamstva.
Tako escrow, za razliku od akreditiva koji je primjenjiv samo kod kupoprodaje robe ili izvršenja usluga, dolazi u obzir kod svakog pravnog posla gdje
je prisutan određeni uvjet uz čije se ispunjenje veže
isplata (odnosno predaja), a čitav režim je mnogo
fleksibilniji i time za stranke pogodniji (nema pravila
kao kod akreditiva). Treba napomenuti da se pravna konstrukcija ovih instituta u bitnome razlikuje.
Naime, kod escrow-računa radi se o tripartitnom
13
Akreditiv je uređen člancima 1028.-1029., a jamstvo člancima
1039.-1043. Zakona o obveznim odnosima
ugovoru između nalogodavatelja, agenta i korisnika, dok kod akreditiva banka nije u nikakvoj prethodnoj vezi s korisnikom te se obvezuje u vlastito
ime i iz vlastitih sredstava izvršiti isplatu.
Zajednička značajka ovih instituta očituje se u činjenici da je taj posao potpuno odvojen od temeljnoga pravnog posla. Općenito, može se reći da
ova dva instituta imaju i određenih dodirnih točaka, te bi tu okolnost trebalo uzeti u obzir prilikom
nejasnoća i praznina u praksi koje, uzimajući u
obzir pravnu neuređenost escrowa, nije teško zamisliti te se pri njihovom rješavanju poslužiti pravilima koja se odnose na akreditive (npr. u pogledu
odgovornosti banaka za dokumente koji se trebaju
predočiti).
Što se tiče bankarskog jamstva, tu prije svega treba napomenuti da je riječ o popuno apstraktnom
poslu kod kojeg se uloga banke, sve u svrhu osiguranja izvršenja obveza, svodi na obvezu isplate
te banka ovdje nema nikakvu složeniju ulogu tako
da kod poslova gdje se upravo traži sudjelovanje
treće nepristrane strane kao svojevrsnog posrednika, bankarsko jamstvo ne predstavlja rješenje i
tu je escrow znatno prihvatljiviji.
ZAKLJUČAK
Escrow-ugovor je instrument osiguranja plaćanja
koji je, unatoč oskudnom pravnom uređenju sve
prisutniji u poslovima, a osobito kada su u pitanju
poslovi s međunarodnim elementom.
S obzirom da nije uređen Zakonom o obveznim
odnosima niti drugim propisima, riječ je o neimenovanom ugovoru. Ta okolnost predstavlja otegotni element pri korištenju ovog instituta za stranke
i ostale sudionike koje su prisiljene ravnati se prema općim pravilima i načelima obveznih odnosa te
sličnim institutima, što unosi određenu dozu nesigurnosti. Nadalje, nesigurnosti pridonosi i oskudna prisutnost u pravnoj teoriji kao i neujednačena
praksa poslovnih banaka kada su u pitanju usluge
vezane za escrow-račun.
Kako je escrow nesumnjivo pogodan instrument za
balansiranje između stranaka prilikom osjetljivih i
vrednijih poslova, svakako bi bilo uputno unijeti u hrvatske propise pravila koja će precizirati pojam i primjenu escrow-ugovora. Pri tome treba voditi računa
da se ne našteti fleksibilnosti ovog instituta, budući
da ga upravo ta značajka čini privlačnim za stranke.
JAVNI BILJEŽNIK
38 I 2013
31
Pravni režim obavljanja javnobilježničke
djelatnosti u Europskoj uniji
 izazovi i mogućnosti
1. UVOD
Marija Butković
javnobilježnička
prisjednica u
Rijeci
32
promjena u položaju javnih bilježnika, što bi hrvatsko tržište moglo natjerati da se otvori strancima i
poveća konkurenciju.
U članku se analizira institut javnog bilježništva
kratkim osvrtom na neke trenutne ovlasti koje su
javnim bilježnicima dodijeljene zakonskim rješenjima predviđenima u latinskom tipu notarijata, a
koje se u budućnosti mogu samo razrasti i povećati. Ujedno, poseban osvrt je dan na sve ono što
potencijalno javne bilježnike očekuje u budućnosti
nakon što se u potpunosti usuglasimo za pravnom
stečevinom EU-a, s obzirom na, u Europi, prisutan trend harmonizacije i liberalizacije javnog bilježništva. Kako se u Europi već godinama vode
rasprave kako na tržišno prihvatljiv način regulirati
slobodne profesije u koje ubrajaju i javne bilježnike, očekuje se da će takav potez naići na velik otpor ne samo javnih bilježnika nego i zemalja
članica (poput Njemačke, Austrije i Francuske) u
kojima je javno bilježništvo integralni dio pravnog
sustava. Naglasak je dan na obavljanje javnobilježničke službe u Republici Hrvatskoj s obzirom
na uvjet državljanstva, kao jednog od glavnih uvjeta za pristup javnobilježničkoj službi, uz dano rješenje Suda Europske unije, koji je u nekolicini svojih presuda utvrdio kako države članice ne mogu
ograničiti bavljenje bilježništvom samo na vlastite
državljane, koje sukladno mišljenju suda nije povezano s obavljanjem službenih ovlasti. Navedena sudska praksa zanimljiva je za proučavanje
problematike instituta javnog bilježništva u nekim
državama članicama Europske unije, a posebice
imajući u vidu skori ulazak Republike Hrvatske u
EU. Stoga se može zaključiti kako su, inicijativom
Europske komisije koju slijedi praksa Europskog
suda, poduzeti već određeni koraci u cilju uklanjanja prepreka koje strancima zabranjuju da se
bave javnobilježničkim poslom, budući da je Sud
ustvrdio da je takva vrsta diskriminacije u suprotnostima s principima tržišne slobode koja vlada
sustavom EU-a. Integrira li i u tom smjeru Hrvatska
navedena pravila unutarnjeg tržišta EU-a u svoj
pravni sustav i liberalizira li se tržište javnobilježničkih usluga u ostatku Europe, doći će do znatnih
38 I 2013 JAVNI BILJEŽNIK
32
1.1. Oblici notarijata
Moderno doba donijelo je i nekoliko oblika notarijata tj. javnog bilježništva, ali najčešća podjela je ona
prema opsegu ovlasti danih javnim bilježnicima,
stoga u svijetu postoje tri oblika institucije notarijata: latinski tip, državni tip i anglosaksonski tip.1
Latinski tip notarijata rasprostranjen je širom svijeta, a svoju primjenu naročito ima u Europi. U osnovi koncepta ovog modela je samostalnost i nezavisnost javnih bilježnika kao stručnih osoba s javnim
ovlastima delegiranim od strane države, koji javnobilježničku službu obavljaju kao svoje isključivo
zanimanje, odnosno ne mogu se baviti drugim
poslovima. Stoga možemo reći da latinsko javno
bilježništvo danas poznaje pretežni dio Zapadne i
Srednje kontinentalne Europe, da ono postoji u latinskoameričkom svijetu i sve više prodire u azijske
i afričke zemlje, te svoju reafirmaciju doživljava u
mnogim istočnoeuropskim zemljama.2
Podrijetlo javnobilježničke službe valja potražiti u
razvijenom srednjem vijeku, iako su neke od djelatnosti koje ju čine obavljali na razne načine, u različitim svojstvima i s različitim učincima različite
osobe već od rimskog prava.3U rimskom su dobu,
naime, pravnici i pravna znanost uopće rođeni, te
su tada nastali korijeni onoga što se danas naziva
latinskim notarijatom4. Srednjovjekovna „arsnota-
1
2
3
4
Autorica ovog uratka zahvalu svakako duguje i Jožici Matko
Ruždjak, javnoj bilježnici iz Zagreba, koja je svojim korisnim
savjetima i sugestijama bitno pridonijela konačnom izgledu
ovog rada.
Oruč Esad, Savremene tendencije u razvoju institucije notara,
Anali Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici, br. 8, 2011., str.
135.
Dika, M., Osvrt na povijesni razvoj europskoga latinskoga
javnog bilježništva, Zakon o javnom bilježništvu, ur. Ivica Crnić i
Mihajlo Dika, Zagreb, 1994., str. 29.
Vidi supra, bilješka 2.
„tabellio“ kasnoga Rimskog Carstva zapravo je prototip modernoga notara
ria“ prethodila je rađanju moderne pravne znanosti
i kao takva smatrala se znanošću o stilu pravnih
isprava i posebnih formi, usporedo s postojanjem
„arsdictandi“ – vještine pisanog govora. U srednjovjekovnoj Italiji notarskim se aktima počela
priznavati autentičnost (fidespublica) potkraj XI. i
početkom XII. stoljeća. Moderni europski (latinski)
notarijat rodio se u sjevernoj Italiji i u sjevernom
dijelu središnje Italije, odakle se širio po Europi u
nekoliko pravaca. U Francuskoj je početkom 19.
st. donošenjem novih zakonskih propisa uređen
novi način obavljanja službe: notar je imao državni
pečat te je postao državni dužnosnik, koji je svoju službu obavljao prema pravilima i u organizaciji
osmišljenoj u tradiciji srednjovjekovnog notarijata.
Notarska struka je tako postala eminentnom strukom gradskog društva srednjeg vijeka.5Suvremeni
pojam notara, pak, označava prvenstveno jednu
specifičnu pravnu službu, s posebnom ulogom u
provedbi i ostvarivanju pravnog poretka, o čemu
će biti više riječi kasnije.
U modelu državnog notarijata uloga javnog bilježnika svedena je na status državnog zaposlenika
bez profesionalne neovisnosti, stoga je ovaj model
značajka autoritarnih sustava i u funkciji je očuvanja režima.
Institut notarijata prihvaćen je i u zemljama
CommonLaw ili anglosaksonskog pravnog sustava, ali s određenim posebnostima u odnosu na
kontinentalni. Za razliku od kontinentalnog prava,
kojeg karakterizira kodificirano pravo, anglosaksonski pravni sustav zasniva se na običajnom
pravu, tj. pravnim pravilima izraženim u sudskim
odlukama (precedentno pravo), koje kao takve
predstavljaju izvor prava. Razlike su prvenstveno nastale povijesnim utjecajem budući da je
institucija notarijata u anglosaksonski pravni sustav dospjela iz Europe putem utjecaja crkvenog
prava i Katoličke crkve, a ne recepcijom rimskog
prava.6Uloga javnih bilježnika u ovome pravnom
sustavu ograničena je na vrlo mali broj poslova u
odnosu na latinski tip notarijata. Ipak, imenovanje
javnih bilježnika i ovdje spada u nadležnost države, odnosno tijela uprave, iako su uvjeti za imenovanje javnim bilježnikom brojčano puno manji, pa
u ovom sustavu javnim bilježnikom može postati
gotovo svatko. Poslovi pravnog savjetovanja, što
predstavlja osnovu djelatnosti bilježnika u latinskom modelu, u ovom su sustavu u nadležnosti
odvjetnika, tako da se djelokrug poslova javnih
bilježnika u anglosaksonskom pravnom sistemu
svodi na potvrdu autentičnosti potpisa, uzimanje
zakletvi kojima se jamči vjerodostojnost dokumenta i potvrđivanje dokumenata, kao i njihovu ovjeru
pečatom.7
2. JAVNO BILJEŽNIŠTVO U REPUBLICI
HRVATSKOJ
Suvremeno bilježništvo u Republici Hrvatskoj uvedeno je Zakonom o javnom bilježništvu8 od 29.
srpnja 1993., s početkom primjene od 1. listopada
1994. Radikalna reforma pravnog sustava u Republici Hrvatskoj, nakon državnopravnog osamostaljenja, koja se ogledala i u donošenju propisa
o trgovačkim društvima, novim uređenjem imovinskih i vlasničkih odnosa, potrebi prenošenja nekih
upravnih i sudskih funkcija na druga tijela, nametnula je potrebu za ponovnom uspostavom javnog
bilježništva kao posebne javne službe u Republici
Hrvatskoj9. Hrvatski se zakonodavac opredijelio za
latinski tip javnog bilježništva što, kako je već prethodno navedeno, podrazumijeva samostalnost,
neovisnost i odvojenost institucije javnih bilježnika
od institucije suda i odvjetništva. Prema tom zakonu „Javnobilježnička služba sastoji se u službenom sastavljanju i izdavanju javnih isprava o
pravnim poslovima, izjavama i činjenicama na kojima se utemeljuju prava, u službenom ovjeravanju
privatnih isprava, u primanju na čuvanje isprava,
zatim novca i predmeta od vrijednosti radi njihove predaje drugim osobama ili nadležnim tijelima
te u obavljanju, po nalogu sudova ili drugih javnih
tijela, postupaka određenih zakonom” i obavljanje
drugih poslova predviđenih ovim zakonom. Javnobilježničku službu obavljaju javni bilježnici kao
samostalni i neovisni nositelji te službe, koji imaju
svojstvo osoba javnog povjerenja. Javni bilježnici
obavljaju svoju službu kao isključivo zanimanje tijekom vremena za koje su postavljeni.“10 Nabrojati
i primjereno elaborirati sve ovlasti javnih bilježnika i poslove koje oni obavljaju sukladno važećoj
zakonskoj regulativi Republike Hrvatske prelazilo
bi okvire ovoga rada. Stoga ćemo se ovdje samo
ukratko dotaknuti nekih ovlasti javnih bilježnika, a
koji po našem skromnom sudu imaju realnu šansu
da se dodatno „razrastu“ te na taj način prošire
obujam poslovanja javnih bilježnika u budućnosti.
Javno bilježništvo je danas jedan od najznačajnijih
Judges’ Committee on Notaries Public, Manual For Notaries
Public, The Cincinnati Bar Association, USA, 2.
Narodne novine br. 78/93, 29/94, 162/98, 16/07 i 75/09
9
Crnić, I., Početak djelovanja javnih bilježnika u Republici Hrvatskoj, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol. 59, br. 6, 2009.,
str. 1355.
10
Vidjeti čl. 2 Zakona o javnom bilježništvu
7
5
6
Dika, M., Osvrt na povijesni razvoj europskoga latinskoga
javnog bilježništva, Zakon o javnom bilježništvu, ur. Ivica Crnić i
Mihajlo Dika, Zagreb, 1994., str. 35.
M. L. Shea, NotaryLaw, http://www.sos.state.co.us/pubs/notary/
notary_law_text.doc (stanje na dan 18.12.2009.)
8
JAVNI BILJEŽNIK
38 I 2013
33
pravnih instituta jedne države, pa tako i Republike
Hrvatske, koje vodeći se načelima pravne države
i vladavine prava, načelom zaštite prava na slobodu, načelom socijalne države i načelom supsidijarnosti11, ima za osnovni cilj jačanje pravne sigurnosti, zaštitu javnih interesa, kao i rasterećenje
sudova, poglavito glede rješavanja izvanparničnih
nespornih postupaka (ostavinski postupci koji su
javnim bilježnicima povjereni od strane sudova). U
tu svrhu se ovlasti javnih bilježnika sve više proširuju, što je posljedica prenošenja sudskih ovlasti
na javne bilježnike u skladu s preporukama Vijeća
Europe12.U skladu s tim, za očekivati je da će se
ovlasti bilježnika u rješavanju nespornih postupaka, kako se već godinama najavljuje, i proširivati
na npr. nesporne razvode brakova, moguće rješavanje postupaka osobnog stečaja dužnika i sl.
Ne manje bitno, prijeko je potrebno istaknuti i ulogu javnih bilježnika u ovršnim postupcima, budući
da su oni sukladno propisima ovršnog prava ovlašteni donositi rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, a posredno su u (eventualni) ovršni
postupak uključeni i s ustrojavanjem Registra zadužnica i bjanko zadužnica13.
Bitno je za istaknuti i ulogu javnih bilježnika kod
sastavljanja javnobilježničkih isprava koje zatim,
koristeći elektronički medij, dostavlja nadležnim
tijelima, primjerice kod osnivanja trgovačkih društava.14 Ne zaboravimo da javni bilježnici od samoga svog početka djelovanja u Hrvatskoj imaju
mogućnosti izdavanja izvadaka iz sudskog registra putem elektroničkog medija za pravne osobe,
čije se postojanje evidentira u sudskom registru
(trgovačka društva, ustanove, zadruge), koji su po
obliku, sadržaju i snazi jednaki onima izdanima pri
trgovačkim sudovima.
Također, budući da je javni bilježnik samostalan i
neovisan nositelj službe, značajna je uloga bilježnika u sprječavanju nastanka sporova, ali i u njihovu rješavanju mirnim putem (medijacija).15
U pogledu proširenja ovlasti javnih bilježnika u
okviru funkcije jačanja pravne sigurnosti podrazumijeva se i ovlast bilježnika za poduzimanje mjera
radi otkrivanja i sprječavanja pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti sukladno istoimenom
Zakonu16.
Sve su to načini proširivanja javnobilježničke djelatnosti s ciljem što većeg jamstva načela pravne
sigurnosti.
3. HRVATSKA I EU
Zimmermann, S.,Schmitz-Vornmoor, A., Javnobilježnička služba
u EU-u – Filozofija struke i trendovi razvoja, harmonizacija i
ujednačavanje, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol. 59, br.
6, 2009., str. 1224.
12
Vijeće Europe je međunarodna organizacija 47 država članica
šire europske regije, čiji su glavni zadaci jačanje demokracije,
zaštite ljudskih prava i pravne države na europskom kontinentu. Najveći doseg Vijeća Europe ogleda se u Europskoj
konvenciji o ljudskim pravima, potpisanoj 1950. godine, a
koja služi kao osnovni pravni dokument Europskom sudu za
ljudska prava. Sjedište Vijeća Europe je u Strasbourgu na
francusko-njemačkoj granici. Prvotno sjedište je bilo u palači
strazburškog sveučilišta, dok se sad nalazi u Palais de l’Europe
(Palača Europe). Članstvo u Vijeću Europe otvoreno je svim
europskim demokratskim državama koje su prihvatile načelo
vladavine prava i koje jamče temeljna ljudska prava i slobode
svojim građanima. Vijeće Europe ne treba miješati s Vijećem
Europske unije ili Europskim vijećem, koji su pak tijela Europske
unije. Vijeće Europe je samostalna međunarodna organizacija
odvojena od Europske unije.
13
Vidjeti Pravilnik o registru zadužnica i bjanko zadužnica
(Narodne novine, br. 115/12). Pravilnik je donesen na temelju
čl. 216. st. 3. Ovršnog zakona. Pravilnikom se propisuje oblik,
sadržaj i način vođenja registra zadužnica i bjanko zadužnica
(u nastavku: Registar). Registar vodi Hrvatska javnobilježnička
komora. Podatke o zadužnici ili bjanko zadužnici u Registar
dostavlja javni bilježnik i to elektroničkim putem odmah čim
potvrdi zadužnicu ili bjanko zadužnicu. Zadužnice, odnosno
bjanko zadužnice na kojima je javni bilježnik ovjerio potpis,
odnosno koje je potvrdio prije stupanja na snagu OZ-a, upisuju
se u Registar na zahtjev vjerovnika na temelju podataka iz
Upisnika o ovjerama i potvrdama pod istim poslovnim brojem
pod kojim je izvršena ovjera, odnosno potvrda. Javni bilježnik
će nakon izvršenog upisa u Registar zabilježiti činjenicu upisa
u Upisniku o ovjerama i potvrdama. Podatke o izvršenoj naplati
po zadužnici ili bjanko zadužnici, u cijelosti ili djelomično, u
Registar dostavlja Agencija nakon izvršene naplate.
11
34
38 I 2013 JAVNI BILJEŽNIK
34
Države članice Europske unije zaključile su 30. lipnja 2011. preostala četiri poglavlja zatvarajući tako
pristupne pregovore s Republikom Hrvatskom, što
je rezultiralo potpisivanjem Ugovora o pristupanju
9. prosinca 2011. Na referendumu koji je održan
22. siječnja 2012., 66,27% birača je glasovalo za
ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Nakon procesa
ratifikacije od strane svih država članica i same
Hrvatske, pristupanje je predviđeno za 1. srpnja
2013. Podsjetimo da su pristupni pregovori između EU-a i Hrvatske, koji su se sastojali od čak 35
poglavlja, pokrivali širok raspon politika i pravila
EU-a, a započeli su još u listopadu 2005. godi e-Tvrtka je usluga HITRO.HR-a koja omogućava elektroničko
osnivanje društva s ograničenom odgovornošću i jednostavnog
društva s ograničenom odgovornošću s temeljnim kapitalom
u novcu iz bilo kojeg javnobilježničkog ili HITRO.HR ureda u
Republici Hrvatskoj, na bilo koji od trgovačkih sudova u roku
od 24 sata. Usluga je od iznimne važnosti za gospodarstvo i
predstavlja prvu stepenicu u ostvarivanju ideje o dostupnosti
suda korištenjem zaštićenih elektroničkih sustava te djelotvornijem i bržem rješavanju predmeta u sudovima. Osnivanje društva
elektroničkim putem omogućeno je temeljem Pravilnika o načinu
upisa u sudski registar (Narodne novine, br. 22/12).
15
Wagner, K.R., Thenotarialfunctioninavoidingdisputes: Notarialadviceandmediation as tehniques,
XXII InternationalCongressof Latin Notaries – Reportofthe German
Delegation, http://www.bnotk.info/_downloads/UINL_Kongress/
Athen/WAGNER_ENGLISH.pdf (stanje na dan 17.11.2010.)
16
Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma,
Narodne novine, br. 87/08 i 25/12
14
ne. Stoga je spomenuta odluka označila uspješan
kraj šestogodišnjeg razdoblja tijekom kojeg se od
Hrvatske tražilo ne samo da usvoji nove zakone i
propise kako bi se uskladila sa standardima EU-a
već i da ih provodi, dokazujući tako da je spremna
i sposobna pokrenuti i provoditi tijek reformi koje
su bile neophodne za ulazak u europsku obitelj.
3.1. Primarno i sekundarno pravo EU-a
Ulazak u Europsku uniju velik je korak. S ulaskom
se svaka država članica mora odreći dijela svog
suvereniteta, budući da europsko zakonodavstvo
ima pravo prvenstva pred nacionalnim zakonodavstvom. Ono što su odlučile vlade država članica, sve države članice moraju primijeniti, neovisno
o tome je li odluka proturječna postojećem propisu
u nacionalnom zakonodavstvu.
Primarno pravo u pravnom sustavu EU-a najvišeg
je ranga, a sve ostale pravne norme temelje se i
podređene su normama primarnoga prava. Primarno pravo čine osnivački ugovori i opća načela
prava.
Osnivačkim se ugovorima17 definiraju ciljevi i ovla Iako se o Ugovorima o osnivanju govori u množini, formalnopravno postoji samo jedan Ugovor - Ugovor o Europskoj uniji,
čiji su sastavni dijelovi Ugovor o Europskoj zajednici i Ugovor o
Europskoj zajednici za atomsku energiju. Iz praktičnih razloga
govori se o tri ugovora te se oni odvojeno i citiraju. Pod izrazom
Ugovor o Europskoj uniji (EU) misli se na ugovor koji sadrži
zajedničke odredbe za cijeli EU, završne odredbe te dvije glave
koje uređuju drugi (zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku)
i treći stup (policijsku i pravosudnu suradnju u kaznenim
stvarima). Pod izrazom Ugovor o Europskoj zajednici (EZ) misli
se na ugovor kojim se uređuju nadležnosti koje su prenesene
na europsku razinu Rimskim ugovorom iz 1958. o Europskoj
ekonomskoj zajednici sa svim kasnijim amandmanima na taj
Ugovor. Pod izrazom Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku
energiju (Euratom) misli se na ugovor kojim je, također 1958.
u Rimu, uspostavljena europska nadležnost nad nuklearnom
energijom, a izraz obuhvaća sve kasnije amandmane na taj
Ugovor. Do polovice 2002. godine, kao dio primarnog prava
postojao je još jedan ugovor, onaj kojim je 1952. u Parizu
osnovana Europska zajednica za ugljen i čelik. Taj je ugovor,
za razliku od svih ostalih nabrojenih, bio sklopljen na 50 godina
te su države članice odlučile ne obnoviti ga po isteku 2002.
Europske nadležnosti koje su bile utvrđene tim ugovorom nisu,
međutim, nestale, već su raspodijeljene pod postojeće ugovore.
Iako više nije na snazi, Pariški je ugovor važno spomenuti jer je
upravo njime započeo proces integracije u Europi. Budući da u
biti postoje tri različita ugovora, pri citiranju njihovih odredaba
uvijek je potrebno naglasiti i o kojem se ugovoru radi, jer se
brojevi članaka preklapaju. Ugovori o dvije europske zajednice
iz 1958. godine formalnopravno gledano još su na snazi, te se
pravno obvezujuće norme nalaze u ta dva dokumenta i svim
njihovim kasnijim izmjenama. Ugovori se mijenjaju usvajanjem
novog ugovora, koji sadrži amandmane na prethodni, a ne
usvajanjem posve novog cjelovitog ugovora. Iako su formalnopravno obvezujući amandmani na amandmane itd., radi lakšeg
snalaženja izrađene su, objavljene i u upotrebi konsolidirane
verzije svih ugovora. Ako i kada bude usvojen ustavni ugovor
(ProvisionalconsolidatedversionofthedraftTreatyestablishing a
Constitution for Europe, CIG 86/04, 25. lipnja 2004.), opisana
će se situacija promijeniti. Naime, taj će novi ugovor, za razliku
od svih dosadašnjih izmjena, ukinuti dosadašnje ugovore, i to
Ugovor o EU-u i Ugovor o EZ-u, i zamijeniti ih novim cjelovitim
tekstom. Ugovor o Euratomu i dalje će ostati na snazi kao zaseban ugovor. (http://www.entereurope.hr/page.aspx?PageID=23)
17
sti europskih zajednica i Unije te način ostvarivanja tih ciljeva. U tu svrhu uspostavljene su europske institucije, čije se ovlasti i međusobni odnos
također uređuju Ugovorima. Ugovori predviđaju
i pravne instrumente kojima se uređuju pitanja iz
europskih ovlasti te postupke u kojima se takve
odluke donose. Unija i zajednice utemeljeni su na
načelu dodijeljenih ovlasti, tj. nadležne su samo za
pitanja za koja im je ovlast dodijeljena Osnivačkim
ugovorom. Te ovlasti Zajednice i Unije nisu, međutim, jasno nabrojene u Ugovoru, već se o njima
može zaključiti tek poznavanjem cjeline Ugovora,
koji u različitim glavama potanje uređuje pojedine
politike za razvoj i uređenje kojih je nadležna Zajednica/Unija. Ugovor sadrži i odredbe o vlastitim
izmjenama. Po svom nastanku a i načinu mijenjanja, Ugovor je instrument međunarodnog prava.
Njegove se izmjene dogovaraju na međunarodnoj
konferenciji na kojoj sudjeluju sve države članice,
a stupaju na snagu tek kada ih sve države članice ratificiraju u skladu s procedurama propisanim
internim ustavnim normama. Sastavni dio Osnivačkog ugovora čine i brojni aneksi, protokoli i deklaracije.
Kao primarni propis koji u samoj osnovi regulira i
spominje i institut javnog bilježništva, i koji određuju gdje i na koji način javni bilježnik može obavljati
svoj posao prema nacionalnom pravu, a donesen
je na razini Europske unije, je dakle spomenuti
Ugovor o Europskoj uniji tj. Ugovor o funkcioniranju Europske unije18.
Na tom temelju grade se propisi koji donose tijela
EU-a – sekundarno zakonodavstvo. Sekundarno
pravo čine pravni akti institucija EU-a i međunarodni sporazumi kojima se uređuju međusobni
odnosi EU-a i drugih međunarodnih organizacija
ili trećih država, pravni akti koje Vijeće EU-a donosi na temelju primarnoga zakonodavstva (odluke,
uredbe, direktive, mišljenja, preporuke) te sudska
praksa Suda europskih zajednica. Uredba i direktiva su općeobvezujuće, dok odluka obvezuje one
kojima je upućena. Uredba i odluka su izravno primjenjive, za razliku od direktive koju je potrebno
implementirati u nacionalno pravo. Drugim riječi Lisabonski ugovor (također i Reformski ugovor), punim nazivom Ugovor iz Lisabona o izmjenama i dopunama Ugovora
o Europskoj uniji i Ugovora o osnivanju Europske zajednice,
međunarodni je ugovor koji je potpisan u Lisabonu 13. prosinca
2007. s ciljem rješavanja pitanja daljnjeg institucionalnog
funkcioniranja Europske unije. Lisabonski ugovor dopunjuje
postojeće ugovore o Europskoj uniji i Europskoj zajednici,
ne zamjenjujući ih. Ugovor je stupio na snagu 1. prosinca
2009., nakon što je prošao proces ratifikacije u svim državama
članicama EU-a. Lisabonski ugovor je uveo i pravno obvezujuću
povelju o ljudskim pravima Unije, Povelju o temeljnim pravima.
Ugovor predstavlja dopunu Ugovora o Europskoj uniji (TEU,
Maastricht; 1992.) i Ugovora o osnivanju Europske zajednice
(TEC, Rim; 1957.). Njime je TEC preimenovan u Ugovor o funkcioniranju Europske unije (TFEU).
18
JAVNI BILJEŽNIK
38 I 2013
35
ma, dok uredbe u potpunosti unificiraju pravo, tj.
zamjenjuju do tada postojeće interne norme jednom, potpuno istovjetnom europskom normom,
direktive ostavljaju prostora za donekle različita
rješenja u različitim državama članicama, budući
da je osnovnim i Ugovorom o EU-u predviđeni način primjene direktiva posredstvom internog prava
svake od država članica. Interno pravo mora, međutim, biti prilagođeno u mjeri u kojoj je to nužno
da bi se ostvario cilj zbog kojeg je direktiva u prvom redu i bila usvojena, no to ne znači da svaka
država članica u području direktive ima jednake
norme. U tom su smislu direktive akti izuzetno federalnoga karaktera, jer omogućavaju istodobno i
jedinstvo, ali i različitosti između sastavnih dijelova
EU-a – njegovih država članica19.
Propisi EU-a objavljuju se u službenom listu Europske unije.20
Ukupnost pravnih propisa Europske unije skupno
se naziva acquiscommunautaire (pravna stečevina EU-a), a podijeljen je na 35 poglavlja za potrebe pregovora o pristupanju.21
4. SUD EUROPSKE UNIJE22
Europska unija, za razliku od drugih tradicionalnih
međunarodnih organizacija, ima jedinstvenu institucionalnu strukturu. Zemlje koje su prihvatile europske ugovore potvrdile su svoju spremnost da
dio svojih suverenih prava ustupe neovisnim institucijama koje istodobno predstavljaju nacionalne
interese kao i interese Unije. Te institucije međusobno su povezane odnosima komplementarnosti
temeljem kojih se donose odluke23.
Jedan od bitnih temelja za razumijevanje Europske unije je poznavanje njezinog institucionalnog
okvira i načina njegova funkcioniranja. Institucije
Europske unije, kroz čiji se rad donose zajedničke
odluke i provode zajedničke aktivnosti, zastupaju
interese različitih segmenata Unije - Unije kao cjeline, njezinih država članica, građana EU-a, regija i sl. Ugovorom o osnivanju Europske zajednice
stvoreno je pet temeljnih institucija. Stupanjem na
snagu Lisabonskog ugovora, Europsko vijeće i Eu Rodin, S., Ćapeta, T., Učinci direktiva Europske unije u nacionalnom pravu (s izabranim presudama Europskog suda u
punom tekstu i komentarom), Ministarstvo pravosuđa Republike
Hrvatske, Zagreb, 2008., str. 8.
20
Engl. Official Journal of the European Union, dostupan je na
internetskoj stranici EUR-lex (http://eur-lex.europe-eu)
21
Izvori prava EU (Primarno i sekundarno pravo Europske unije
- (http://www.vlada.hr/hr/dodatno/upute_i_vodici/pojmovnik/
izvori_prava_eu_primarno_i_sekundarno_pravo_europske_unije)
22
Naziva se još i samo Sud, Sud pravde Europske unije, Europski
sud, Sud europskih zajednica, a službeni naziv mu je „Court
ofJusticeoftheEuropeanCommunities“
23
Institucije Europske unije - http://www.poslovniforum.hr/eu/
institucije_eu.asp
19
36
38 I 2013 JAVNI BILJEŽNIK
36
ropska središnja banka postaju i formalno institucije EU-a, stoga se danas EU u svom radu oslanja
na sedam temeljnih institucija. To su: Europski parlament, Europsko vijeće, Vijeće, Europska komisija, Sud pravde Europske unije, Europska središnja
banka, Revizorski sud24.
Europski sud je osnovan 1952. godine u okviru
Ugovora o ECSC-u i ima sjedište u Luxembourgu.
Zbog preopterećenosti Suda, 1988. godine osnovan je Prvostupanjski sud europskih zajednica
(danas Opći sud).
4.1 Zadaće Suda
Zadatak je Suda EU-a osigurati da se zakonodavstvo Europske unije tumači i primjenjuje na isti način u svim državama članicama EU-a Kako bi zakonodavstvo bilo jednako za sve, on tumači odredbe
osnivačkih ugovora i rješava sporove po tužbama
država članica i građana, čija su prava povrijeđena nekom od odluka tijela Unije te osigurava da
nacionalni sudovi ne donose različite presude o
istome pitanju. Tako Sud može ustanoviti da je jedna od država članica propustila djelovati u skladu
s nekom od obveza preuzetim potpisivanjem Ugovora, može provjeriti podudarnost pravnih postupaka tijela Unije sa zakonskim odredbama, može
također ustanoviti propuste u radu Europskog parlamenta, Vijeća ili Komisije. Sud također osigurava
da države članice i institucije Unije čine ono što
zakonodavstvo od njih zahtijeva. Ima ovlasti rješavati pravne sporove između država članica EU-a,
institucija EU-a, poslovnih subjekata i pojedinaca
tj. građanina EU-a. Ustanovi li sud da se država
članica nije pridržavala zajedničkih propisa bit će
upozorena ili u slučaju da se ogluši kažnjena novčanom kaznom. Sud je također jedina institucija
koja može dati mišljenje, na zamolbu nacionalnog
suda, o tumačenju ili valjanosti odredaba zajedničkih pravnih akata koje provode institucije Unije.
Ako su takva pitanja u procesu pred nacionalnim
sudom, Sud pravde može, a u nekim slučajevima
i mora dati prethodno rješenje (tzv. odluke o prethodnom pitanju). Sud je također jedina instanca
mjerodavna za pravorijek u sudovima zemalja članica u slučaju da je nacionalno pravosuđe pozove.
Ovaj sustav jamči jedinstvenu primjenu zajedničkog europskog prava na cijelom području Europske unije. Donoseći presude uvijek primjenjuje isključivo pravo EU-a, nikad nacionalno pravo. Da bi
pravna norma prava Zajednice imala izravni učinak u nacionalnom pravu, tj. da bi mogla utjecati
na nastanak, promjenu ili prestanak nekog prav Institucije Europske unije - http://www.mvep.hr/ei/default.
asp?ru=507&sid=&akcija=&jezik=1
24
nog odnosa, ona mora biti jasna i bezuvjetna, te
neovisna o donošenju bilo kakvih dodatnih mjera
od strane država članica25. U odluci u predmetu
Van GendenLoos, ES je uspostavio doktrinu izravnog učinka prava Zajednice i ustvrdio da pravo
Zajednice ima izravni učinak u pravnim poredcima država članica. U izuzetno važnom predmetu
Costa v. ENEL Sud je zauzeo shvaćanje, koje je
danas široko prihvaćeno i nesporno, da je pravo
Zajednice nadređeno pravu država članica, a u
predmetu Simmenthal II da nacionalni sud, suočen
s nacionalnom pravnom normom koja je suprotna
pravu Zajednice, mora izuzeti iz primjene nacionalnu pravnu normu i neposredno primijeniti normu
prava Zajednice. Navedena odluka od izuzetne je
važnosti za razumijevanje prava Zajednice.
Budući da Sud ima posljednju riječ pri tumačenju
prava EU-a, ujedno je zadužen za daljnji razvoj europskoga prava26.
4.2. Sastav Suda
Sastoji od po jednoga suca iz svake države članice, tako da je zastupljeno svih 27 nacionalnih pravnih sustava EU-a. Međutim, radi učinkovitosti, Sud
rijetko zasjeda u punome sastavu. Obično zasjeda
kao “Velika komora” koja se sastoji od samo 15
sudaca ili u komorama od pet ili tri suca. Sucima
pomaže osam odvjetnika. Njihova je uloga izlagati
mišljenja o predmetima koji su podneseni Sudu,
što moraju činiti javno i nepristrano. Suci i odvjetnici osobe su čija je nepristranost neupitna: imaju
kvalifikacije i stručnost potrebnu za imenovanje na
najviše sudske pozicije u svojim zemljama. Njih
imenuje Sud europskih zajednica zajedničkom
suglasnošću između vlada i država članica Unije.
Svaki od njih imenovan je na mandat od šest godina koji se može obnoviti.
Kako bi pomogli Sudu europskih zajednica u rješavanju velikoga broja slučajeva koji su im podneseni te kako bi građanima ponudili bolju pravnu
zaštitu, 1989. godine osnovan je Prvostupanjski
sud. Ovaj Sud (koji je pridružen Sudu europskih
zajednica) odgovoran je za donošenje presuda
o nekim vrstama predmeta, osobito u parnicama
koje pokrenu pojedinci, trgovačka društva i neke
organizacije te u predmetima koji se odnose na
Rodin, S., Ćapeta, T., Učinci direktiva Europske unije u nacionalnom pravu (s izabranim presudama Europskog suda u
punom tekstu i komentarom), Ministarstvo pravosuđa Republike
Hrvatske, Zagreb, 2008., str. 14.
26
Bohm W., Lahodynsky O., Biščević, H., EU for you! – Kako funkcionira Europska unija, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih
integracija RH i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH,
Zagreb, 2006., str. 36.
25
Zakon o tržišnome natjecanju27.
Sve presude Europskoga suda objavljuju se u
Zborniku sudske prakse (European Court Reports), a izreke presuda objavljuju se i u Službenom listu Zajednice (OfficialJournal). Sudsku praksu moguće je pretraživati na internetskoj stranici
Suda EU-a www.curia.europa.eui na portalu za
pristup pravu EU www.eur-lex.eu(Collection - Caselaw).
5. INSTITUT JAVNOG BILJEŽNIŠTVA U
PRIMARNIM IZVORIMA PRAVA EU-a
Sud EU-a u nekolicini se svojih presuda, između
ostaloga, dotakao instituta javnog bilježništva i
mogućnosti obavljanja javnobilježničke djelatnosti
na području Europske unije, sukladno odredbama
Ugovora o Europskoj uniji (Ugovora o funkcioniranju Europske unije).
Prema odredbi čl. 1. Ugovora o Europskoj uniji
„Ovaj Ugovor i Ugovor o Europskoj uniji ugovori su
na kojima se temelji Unija. Na ova se dva ugovora, koja imaju istu pravnu snagu, upućuje kao na
„Ugovore“.“
Glava IV. spomenutog Ugovora regulira „Slobodno kretanje osoba, usluga i kapitala“, a članak 45.
(bivši članak 39. UEZ-a) nalazi se u Poglavlju 1.
naslovljenom „Radnici“ i glasi kako slijedi:
1. Sloboda kretanja radnika osigurava se unutar
Unije.
2. Ta sloboda kretanja podrazumijeva ukidanje
svake diskriminacije na temelju državljanstva
među radnicima iz država članica u vezi sa zapošljavanjem, primicima od rada i ostalim uvjetima rada i zapošljavanja.
3. Podložno ograničenjima koja su opravdana
razlozima javnog poretka, javne sigurnosti ili
javnog zdravlja, ta sloboda podrazumijeva pravo na:
(a) prihvaćanje stvarno učinjenih ponuda za zaposlenje;
(b) slobodno kretanje unutar državnog područja
država članica u tu svrhu;
(c) boravak u državi članici radi zapošljavanja
sukladno odredbama koje uređuju zapošljavanje
27
Sud Pravde Europske unije - http://www.delhrv.ec.europa.
eu/?lang=hr&content=920
JAVNI BILJEŽNIK
38 I 2013
37
državljana te države utvrđenih zakonom i ostalim
propisima;
(d) ostanak na državnom području države članice nakon prestanka zaposlenja u toj državi, pod
uvjetima sadržanima u uredbama koje sastavlja
Komisija.
4. Odredbe ovog članka ne primjenjuju se na
zapošljavanje u javnim službama.
Sloboda kretanja radnika odnosi se na sve osobe
koje svoje pravo na rad ostvaruju na način da kao
nesamostalno zaposlene osobe za druge obavljaju određeni rad, poslove uz naknadu ili plaću, pa
je stoga pravilnije govoriti o slobodi kretanja zaposlenika tj. nesamostalno zaposlenih osoba, a ne
slobodi kretanja radnika.28
Poglavlje 2. u toj glavi govori o „Pravu poslovnog
nastana“, te je kao takva ključna odredba članka
49. (bivši članak 43. UEZ-a) i članka 51. (bivši članak 45. UEZ-a)29 koje su vezane uz materiju javnog bilježništva, a glase: „U okviru niže navedenih
odredaba, ograničivanje slobode poslovnog nastana državljana jedne države članice na državnom području druge države članice se zabranjuje.
Ta se zabrana odnosi i na ograničivanje osnivanja
zastupništava, podružnica ili društava kćeri od
strane državljana bilo koje države članice s poslovnim nastanom na državnom području bilo koje
druge države članice.
Sloboda poslovnog nastana uključuje pravo pokretanja i obavljanja djelatnosti kao samozaposlene osobe te pravo osnivanja i upravljanja poduzećima, osobito trgovačkim društvima u smislu
drugog stavka članka 54., sukladno uvjetima koje
pravo zemlje u kojoj se taj poslovni nastan ostvaruje utvrđuje za svoje državljane, a podložno odredbama poglavlja koje se odnosi na kapital.“
„Odredbe ovog poglavlja ne primjenjuju se u određenoj državi članici na djelatnosti koje su u toj državi članici, makar i povremeno, povezane s izvršavanjem javnih ovlasti.
Europski parlament i Vijeće, odlučujući u skladu s
redovnim zakonodavnim postupkom, mogu propisati da se odredbe ovog poglavlja ne primjenjuju
na određene djelatnosti.“
Za ostvarivanje slobode poslovnog nastana vrijedi načelo jednakog postupanja kao prema doma Josipović, T., Pravni promet nekretnina u Europskoj uniji – prilagodba hrvatskog pravnog poretka europskom, Narodne novine,
Zagreb, srpanj 2003., str. 15.
29
Čl. 43. i 45. Ugovora o Europskoj zajednici - konsolidirana
verzija, OJ C 321 E/1
28
38
38 I 2013 JAVNI BILJEŽNIK
38
ćim državljanima. Svako ograničavanje slobode
poslovnog nastana za državljane jedne države
članice na području druge države članice je zabranjeno, a svaka diskriminacija državljana drugih država glede ostvarivanja prava na poslovni
nastan je zabranjena, bila ona posredna ili neposredna, namjeravana ili nenamjeravana, formalna
ili materijalna. Ove odredbe imaju izravnu, neposrednu primjenu te obvezuju sve institucije Unije i
države članice na jednako postupanje.30
5.1. Institut javnog bilježništva u
presudama Suda EU-a
S motrišta harmonizacije javnobilježničkog prava
u Europskoj uniji činjenica državljanstva kao uvjeta za pristupanje javnobilježničkoj službi proizvela
je mnoge rasprave i podijelila javnost na dva dijela. Jedni zagovaraju unifikaciju javnobilježničkog
prava i tu djelatnost shvaćaju kao slobodnu glede
pružanja usluga, slijedom čega je javnom bilježniku omogućeno obavljanje djelatnosti izvan granica matične države. S druge pak strane, države
članice se brane argumentom da kod obavljanja
navedene djelatnosti postoji nacionalni interes, da
je to javna služba te da se javni bilježnici ne mogu
smatrati sudionicima na tržištu kao i da javnobilježnička služba nije dio tržišta, nego stoji izvan,
odnosno određuje mu granice.31
U kontekstu teme kojom se bavi ovaj rad treba
prethodno obrazložiti kako je Europska komisija
protiv Belgije, Njemačke, Grčke, Francuske, Luksemburga i Portugala pokrenula postupke pred
Sudom EU-a zbog neispunjavanja preuzetih obveza. Naime, spomenute su države mogućnost bavljenja bilježništvom rezervirale za svoje državljane,
što po mišljenju Europske komisije predstavlja diskriminaciju temeljem nacionalnosti, što je slijedom
odredaba Ugovora o EZ-u nedopušteno. Komisija
u tužbi navodi i činjenicu da niti jedna od spomenutih država, osim Francuske, ne primjenjuje za
bilježništvo Direktivu o priznavanju stručnih kvalifikacija32. Sud je u presudama, što ih je donio
24. svibnja 2011. u predmetima C-47/08, C-50/08,
C-51/08, C-53/08, C-54/08, C-61/08 i C-52/08,
Josipović, T., Pravni promet nekretnina u Europskoj uniji – prilagodba hrvatskog pravnog poretka europskom, Narodne novine,
Zagreb, srpanj 2003., str. 22.-23.
31
Zimmermann, S., Schmitz-Vornmoor, A., Javnobilježnička
služba u EU - Filozofija struke i trendovi razvoja, harmonizacija i
ujednačavanje, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol. 59, br.
6, 2009., str. 1232.
32
EUROPA Info – Bilten informacijskog centra za europsko
pravo, broj 09, lipanj 2011. (http://euinfo.pravo.hr/news.
aspx?pageID=12)
30
utvrdio kako države članice ne mogu ograničiti
bavljenje bilježništvom samo na vlastite državljane. Unatoč činjenici da je bilježništvo u državama
članicama definirano kao djelatnost koja ostvaruje
ciljeve od javnog interesa, ono nije vezano uz obnašanje javne vlasti u smislu članka 45. Ugovora o
EZ-u, dakle jamstva tih sloboda ne primjenjuju se
ako je riječ o aktivnosti koja je u određenoj državi
vezana, čak i povremeno, s poslovima javne vlasti,
budući da Europski sud tu iznimku interpretira restriktivno te je primjenjuje samo na one aktivnosti
koje su strogo nužne za osiguravanje interesa koje
ta odredba državama članicama dopušta zaštititi33. Iznimka se ne odnosi na odvjetnike i javne
bilježnike, jer prema shvaćanju Suda odvjetnici
obavljaju ekonomsku aktivnost i zato se smatraju
poduzetnicima u smislu članaka 101., 102. i 106.
Ugovora o funkcioniranju EU-a, a na to ne utječe ni
činjenica da je riječ o reguliranoj profesiji.34 Radi
boljeg razumijevanja ove materije, obrazloženje
presuda Suda objavljujemo u cijelosti:
“Komisija je zaprimila pritužbu da Belgija ne poštuje pravo slobodnog poslovnog nastana kroz
nametanje uvjeta državljanstva za pristup javnobilježničkoj profesiji. Nakon što nije bila zadovoljna
obrazloženjem Belgije, Komisija je započela postupak pred Sudom pravde za propust ispunjavanja obveza iz Ugovora jer ona omogućava pristup
tom zanimanju isključivo vlastitim državljanima, što
je prema mišljenju Komisije diskriminacija na temelju nacionalnosti, koja je zabranjena Ugovorom
o EZ-u.
Sud prvo konstatira da je sloboda poslovnog nastana temeljna odredba zakonodavstva EU-a kojoj
je upravo cilj da državljani jedne države članice
mogu djelovati pod istim uvjetima na teritoriju druge države članice. Belgijsko zakonodavstvo, kroz
uvođenje uvjeta nacionalnosti, prema državljanima
drugih država postupa različito. Belgija, međutim,
tvrdi da je profesija javnog bilježnika izvan opsega čl. 43. jer je povezana s obavljanjem službenih
ovlasti, u skladu s čl. 45. Ugovora o Europskoj zajednici.
Stoga je osnovno pitanje u ovom slučaju je li djelatnost javnog bilježnika povezana s izvršenjem
službenih ovlasti u okviru značenja EZ Ugovora.
Ugovor predviđa da su djelatnosti koje su povezane, čak i povremeno, s izvršenjem službenih ovlasti izuzete od pravila o slobodi poslovnog nastana. Belgija priznaje da bilježnici općenito pružaju
usluge u njihovim zemljama kao članovi slobodne
profesije, no drži da je bilježnik javni službenik povezan s izvršenjem službenih ovlasti čije su djelatnosti izuzete od slobode poslovnog nastana.
Rodin, S., Republika Hrvatska i unutarnje tržište EU, Novi
informator, Zagreb, br. 6019, 12.11.2011., str. 2.
34
Supra, bilješka 19.
33
Sud pravde prvo konstatira da se postupak koji je
pokrenula Komisija tiče isključivo uvjeta državljanstva nametnutog nacionalnim zakonodavstvima u
pitanju za pristup zanimanju bilježnika, te da se
ne tiče organizacije bilježničkog zanimanja kao
takvog. Kako bi ocijenio jesu li djelatnosti bilježnika povezane s izvršenjem službenih ovlasti prema značenju Ugovora o EZ-u, Sud analizira ovlasti
bilježnika u državi članici, primjećujući u početku
da samo djelatnosti koje su izravno ili specifično
povezane s izvršenjem službenih ovlasti mogu biti
izuzete iz primjene načela slobode nastana.
Sud primjećuje u tom smislu da je glavna funkcija
bilježnika, kao javnog službenika, da potvrđuje autentičnost pravnih instrumenata. Kada to čini, bez
obzira je li njegova intervencija obvezna i fakultativna, ovisno o prirodi instrumenta, on potvrđuje da
su ispunjeni svi uvjeti predviđeni zakonom u izradi
tog instrumenta i da stranke imaju pravnu osobnost i kapacitet da uđu u pravne transakcije. Takav
autentični akt može se osnažiti.
Sud primjećuje, međutim, da su dokumenti kojima
se potvrđuje autentičnost dokumenti koje stranke
slobodno sklapaju. One same odlučuju, u okviru
zakonskih odredaba, širinu prava i obveza i izabiru slobodno uvjete kojima se žele podvrgnuti kada
proizvode dokument ili ugovor kojeg će potvrditi
bilježnik. Intervencija bilježnika stoga pretpostavlja prethodno postojanje ugovora ili dogovora
stranaka, te on ne donosi za njih nikakvu odluku.
Nadalje, bilježnik ne može jednostrano izmijeniti
ugovor kojem treba potvrditi autentičnost bez da
prvo dobije suglasnost stranaka. Aktivnost potvrđivanja autentičnosti koja je povjerena bilježnicima
stoga nije u izravnoj i specifičnoj vezi s obavljanjem službenih ovlasti.
Slično, činjenica da djelovanje bilježnika predstavlja cilj u javnom interesu, konkretno jamčenje legalnosti ili pravne sigurnosti dokumenata koje sastavljaju pojedinci, sama po sebi nije dovoljna da se ta
aktivnost smatra izravno ili specifično povezanom
s izvršenjem službenih ovlasti. Djelatnosti koje se
obavljaju u kontekstu različitih reguliranih zanimanja često uključuju obvezu osoba u pitanju da
promoviraju takav cilj, bez da spadaju u obavljanje
službenih ovlasti.
Glede probativne snage bilježničkog čina, Sud
skreće pažnju da se ta snaga izvodi iz pravila o
dokazivanju država članica i stoga nema izravni
učinak na klasifikaciju bilježničkih aktivnosti u sastavljanju takvog čina. Glede izvršnosti bilježničkih
akata, Sud primjećuje da je ona temeljena na namjeri stranaka koje se pojavljuju pred bilježnikom
da sastave dokument i da ga osnaže i izvrše, nakon što je njegova suglasnost sa zakonom provjerena od strane bilježnika.
JAVNI BILJEŽNIK
38 I 2013
39
Sud ispituje i druge aktivnosti kojima se bave bilježnici u navedenim državama članicama, u vezi
s nepokretnom imovinom ili zakonom o sukcesiji, i
nalazi da niti one nisu povezane s izvršenjem službenih ovlasti. Većina se tih djelatnosti provodi pod
nadzorom suda i u skladu sa željama klijenata.
Sud dalje smatra da u okviru geografskih ograničenja njihove službe, bilježnici prakticiraju svoju
djelatnost u uvjetima natjecanja, koje nije karakteristično za provođenje službenih ovlasti. Oni su
također izravno i osobno odgovorni svojim klijentima za gubitke koji proizlaze iz greške u obavljanju
njihovih aktivnosti, što nije slučaj s javnim vlastima,
u kojem se slučaju odgovornost pripisuje državi.
U tim okolnostima, Sud nalazi da djelatnosti bilježnika kako su trenutačno definirane u državi članici u pitanju ne predstavljaju obavljanje službenih
ovlasti u okviru značenja čl. 45. Ugovora o EZ-u.
Posljedično, uvjet državljanstva koji se zahtijeva
zakonodavstvom tih država za pristup bilježničkoj
profesiji predstavlja diskriminaciju na temelju nacionalnosti koja je zabranjena Ugovorom o EZ-u.
Belgija je stoga kroz nametanje uvjeta nacionalnosti za obavljanje bilježničke profesije propustila
ispuniti obveze prema čl. 43. Ugovora o EZ-u. Istovjetnu presudu Sud je donio i u odnosu na Njemačku, Grčku, Francusku, Luksemburg i Austriju.”35
Ako navedeni uvjet državljanstva za obavljanje
funkcije javnog bilježnika usporedimo s propisom
u našem zakonodavstvu, uočavamo da članak 13.
Zakona o javnom bilježništvu restriktivno, između
ostaloga, propisuje kako: „Za javnog bilježnika
može biti imenovana osoba: 1. koja je državljanin
Republike Hrvatske…;“.
Stoga je Sud na pitanje može li pristup bilježničkom zvanju biti pridržan samo državljanima
pojedine države članice, jasno presudio da javnobilježnički poslovi u skladu s konkretnim odredbama nacionalnog zakonodavstva nisu povezani
s obnašanjem javnih ovlasti u smislu čl. 45 st. 1.
UEZ. Uistinu, sukladno odlukama Europskog suda
bilo bi svakako zamislivo da neka država članica
svojim bilježnicima dopusti da sastavljaju isprave
u inozemstvu u skladu s vlastitim pravnim sustavom, pa bi takvi „putujući bilježnici“ tada zbilja
mogli biti konkurencija bilježnicima iz neke druge
države članice, čime bi moglo doći do obrnute
diskriminacije vlastitih bilježnika ili do situacije koje
Sud Europske unije u slučajevima C-47/08, C-50/08, C-51/08,
C-53/08, C-54/08, C-61/08 i C-52/08, Komisija protiv Belgije,
Francuske, Luksemburga, Austrije, Njemačke, Grčke i Portugala, od 24.05.2011. - http://www.ingbiro.com/sudska/sadrzaj.
aspx?Brojac=11491
35
40
38 I 2013 JAVNI BILJEŽNIK
40
bi bilježnici u toj zemlji mogli smatrati slučajevima
nelojalne konkurencije.36
Zaključno se može reći da postoji realna osnova
da će se i hrvatski propis vezan uz činjenicu državljanstva kao uvjeta za obavljanje javnobilježničke službe morati izmijeniti ulaskom Hrvatske
u EU, sve u skladu s odlukama Suda EU-a koji,
primjenjujući primarno pravo, donosi presude koje
svojim autoritetom predstavljaju sekundarno pravo EU-a i kao takve su obvezne glede primjene u
svim državama članicama.
Promjenom Ustava Republike Hrvatske37u tekst je
uneseno novo poglavlje VIII. pod nazivom “Europska unija”, koje odredbe će stupiti na snagu danom
pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.
Odredbama članka 141.c st. 2.-4. Ustava izričito
su propisana naprijed analizirana načela izravnog
učinka prava EU-a i izravne primjene prava Unije.
Naime, stavak 2. tog članka Ustava propisuje da
se pravni akti i odluke koje je Republika Hrvatska
prihvatila u institucijama Europske unije primjenjuju u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom stečevinom Europske unije. Članak 141. stavak. 3. izričito propisuje obvezu za hrvatske sudove da štite
subjektivna prava utemeljena na pravnoj stečevini
Europske unije, a koja obveza proizlazi iz načela izravnog učinka, ali i načela izravne primjene i
nadređenosti. Stavak 4. propisuje načelo izravne
primjene prava Europske unije od strane državnih
tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima.
Podsjećamo, ovo načelo vrijedi samo za odredbe
Osnivačkih ugovora, ugovora o pristupanju Europskoj uniji, uredaba i odluka koje donosi Unija38.
Bez obzira na to, ova ustavna odredba bit će osnova za poštivanje svih načela europskog prava, i
onih izričito ugovorenih i onih koja su uspostavljena praksom Suda Europske unije.
6. ZAKLJUČAK
Posljednjih godina je u Europskoj uniji, a posebice
temeljem djelovanja Europske komisije i presuda
Europskog suda, primjetna tendencija k liberalizaciji javnobilježničke službe39 te potrebi ujedna Becker, M., Učinci europskog prava na zvanje javnog bilježnika
i njegov posao, Javni bilježnik, broj 37, studeni 2012., str. 14.
37
Narodne novine br. 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01,
41/01, 55/01, 76/10, 85/10
38
Rodin, M., Temeljna načela koja određuju odnos prava Europske unije i prava država članica, Hrvatska pravna revija, broj 1,
siječanj 2012., str. 13.-14.
39
Nizozemska je prva država s latinskim modelom notarijata
koja je izvršila liberalizaciju službe na način da je Zakonom o
javnim bilježnicima od 3. travnja 1999. (Wetophetnotarisambt)
ukinuto načelo numerusclausus, te je broj javnih bilježnika
sada neograničen. Ukinuta je i zabrana obavljanja službe izvan
službenog područja, na teritoriju cijele države, javni bilježnici
36
čavanja nacionalnih zakonodavstava s propisima
EU-a koji reguliraju načela slobodnog kretanja
roba i usluga. Kako je jasno da javnobilježnička
služba nema za temelj izvorno pravo Europske
unije, ključno je i neophodno nacionalno zakonodavstvo jedne države u dovoljnoj mjeri usuglasiti
i ujednačiti s odredbama europskog prava, kako
bi se na taj način svim građanima EU-a omogućila jednaka zaštita njihovih individualnih interesa i
olakšala primjena europskog prava na nacionalnoj
razini. U tu je svrhu Europska komisija izradila i
nekoliko istraživanja u ovome području, a zaključak je u svima bio nužnost liberalizacije nacionalnih javnobilježničkih sustava država članica EU-a.
U isto se vrijeme nastoji provesti i harmonizacija
javnobilježničkog prava općenito, poglavito djelovanjem Međunarodne unije latinskog notarijata
(UINL), Vijeća javnih bilježnika EU-a (CNUE), Europske javnobilježničke mreže (ENN), Srednjoeuropske javnobilježničke inicijative (Heksagonala),
Instituta za istraživanja i studije europskog notarijata (IRENE) itd.
Na posao javnih bilježnika uvelike utječe spomenuti razvoj sekundarnog prava EU-a, pri čemu se o
manjoj mjeri radi o uvjetima za obavljanje bilježničkog posla, a više o materijalno-pravnim odredbama koje u sadržajnom smislu utječu na promjene
u radu bilježnika, posebice kada se uzmu u obzir
europske norme koje građanima EU-a izričito dopuštaju mogućnost odabira mjerodavnog prava.40
Područje primjene prava unutarnjeg tržišta EU-a
uvelike je definirano funkcionalistički, na temelju
pojmova ekonomske aktivnosti, javne vlasti, slobode kretanja, prodajnih aranžmana, koji se gotovo
svi spominju u naprijed navedenim presudama, pa
je uočljivo kako taj funkcionalistički pristup nije zaobišao ni naizgled „krutu“ instituciju javnog bilježništva kako se to isprva može činiti. Odbacujući
funkcionalni pristup te protežući javnopravnu regulaciju na područje tržišnih sloboda, takvo shvaćanje podupire Ustavni sud Republike Hrvatske,
no ovdje nije riječ o kritici rezultata odluka Ustavnog suda, već o kritici njegove metodologije, koja
je u neskladu s metodologijom europskog prava.41
Pred Republiku Hrvatsku i javne bilježnike, kad je
riječ o učenju i primjeni europskog prava, postavljene su i prije njena ulaska u EU bitne zadaće i
konkretni ciljevi. Vrijeme posvećeno usavršavanju
svih pravnika, bilo da su oni suci, državni odvjetslobodno odlučuju o cijenama usluga, a reklamiranje je
dopušteno uz određene uvjete.
Becker, M., Učinci europskog prava na zvanje javnog bilježnika
i njegov posao, Javni bilježnik, broj 37, studeni 2012., str. 17.
41
tako i Rodin, S., Republika Hrvatska i unutarnje tržište EU-a,
Novi informator, Zagreb, br. 6019, 12.11.2011., str. 2.
40
nici ili javni bilježnici, investicija je u znanje i u
krajnjoj liniji rezultira kvalitetnije obavljenim poslovima. Obveza edukacije o pravnoj stečevini EU-a
jednako je bitna i prije i nakon pristupanja Uniji,
budući da se samo cjeloživotnim učenjem i usavršavanjem može osigurati kvaliteta javnobilježničkih usluga.
Literatura
1. Crnić, I., Početak djelovanja javnih bilježnika u
Republici Hrvatskoj, Zbornik Pravnog fakulteta
u Zagrebu, vol. 59, br. 6, 2009.
2. Dika, M., Osvrt na povijesni razvoj europskoga
latinskoga javnog bilježništva, Zakon o javnom
bilježništvu, ur. Ivica Crnić i Mihajlo Dika, Zagreb, 1994.
3. Oruč, E., Savremene tendencije u razvoju institucije notara, Anali Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici, br. 8, 2011.
4. Zimmermann, S., Schmitz-Vornmoor, A., Javnobilježnička služba u EU-u – Filozofija struke
i trendovi razvoja, harmonizacija i ujednačavanje, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol.
59, br. 6, 2009.
5. Bohm, W., Lahodynsky, O., Biščević, H., EU
for you! – Kako funkcionira Europska unija,
Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija RH i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH, Zagreb, 2006.
6. Rodin, S., Republika Hrvatska i unutarnje tržište EU, Novi informator, Zagreb, br. 6019,
12.11.2011.
7. Rodin, S., Ćapeta, T., Učinci direktiva Europske unije u nacionalnom pravu (s izabranim
presudama Europskog suda u punom tekstu
i komentarom), Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske, Zagreb, 2008.
8. Vujičić, T., Škola osnovnih pojmova Europske
unije (Pojmovnik Europske unije), Hrvatska
pravna revija, Zagreb, broj 2, 2011.
9. Vujičić, T., Škola osnovnih pojmova Europske
unije, Hrvatska pravna revija, Zagreb, broj 3,
2011.
10. Rodin, M., Temeljna načela koja određuju odnos prava Europske unije i prava država članica, Hrvatska pravna revija, broj 1, siječanj
2012.
11. Ćapeta, T., Rodin, S., Osnove prava Europske
unije – gradivo za cjeloživotno obrazovanje
pravnika, Prvo PDF izdanje, Zagreb, 2009.
(http://www.pravo.unizg.hr/_download/repository/Osnove_prava_EU_2009_1.pdf)
JAVNI BILJEŽNIK
38 I 2013
41
12. Josipović, T., Pravni promet nekretnina u Europskoj uniji – prilagodba hrvatskog pravnog
poretka europskom, Narodne novine, Zagreb,
srpanj 2003.
13. Becker, M., Učinci europskog prava na zvanje
javnog bilježnika i njegov posao, Javni bilježnik, broj 37, studeni 2012.
14. M. L. Shea, NotaryLaw, http://www.sos.state.
co.us/pubs/notary/notary_law_text.doc(stanje
na dan 18.12.2009.)
15. Judges’ Committee on NotariesPublic, Manual For NotariesPublic, TheCincinnati Bar
Association,USA, 2.
16. Wagner,
K.R.,
Thenotarialfunctioninavoidingdisputes: Notarialadviceandmediation as
tehniques,XXII InternationalCongressof Latin
Notaries – Reportofthe German Delegation,
http://www.bnotk.info/_downloads/UINL_Kongress/Athen/WAGNER_ENGLISH.pdf(stanje
na dan 17.11.2010.)
17. EUROPA Info – Bilten informacijskog centra za
europsko pravo, broj 9, lipanj 2011. (http://euinfo.pravo.hr/news.aspx?pageID=12)
18. Ustav Republike Hrvatske, Narodne novine br.
56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01,
41/01, 55/01, 76/10, 85/10
42
38 I 2013 JAVNI BILJEŽNIK
42
19. Zakon o javnom bilježništvu, Narodne novine,
br. 78/93, 29/94, 162/98, 16/07 i 75/09
20. Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma, Narodne novine br. 87/08 i
25/12
21. Pravilnik o registru zadužnica i bjanko zadužnica, Narodne novine, br. 115/12
22. Ugovor o Europskoj zajednici - konsolidirana
verzija, OJ C 321 E/1
23. www.wikipedia.org
24. http://www.delhrv.ec.europa.
eu/?lang=hr&content=920
25. http://www.poslovniforum.hr/eu/institucije_
eu.asp
26. http://www.mvep.hr/ei/default.
asp?ru=507&sid=&akcija=&jezik=1
27. http://www.vlada.hr/hr/dodatno/upute_i_vodici/pojmovnik/izvori_prava_eu_primarno_i_sekundarno_pravo_europske_unije
28. http://www.entereurope.hr/page.
aspx?PageID=23
29. http://www.ingbiro.com/sudska/sadrzaj.
aspx?Brojac=11491
Primjerak zapisnika
s glavne skupštine dioničkog društva
Odredbom članka 286. stavak 1. Zakona o trgovačkim društvima (NN 111/93, 34/99, 121/99 - vjer.
tumačenje, 52/00 – Odluka USRH, 118/03, 107/07,
146/08, 137/09, 125/11 - v. čl. 381. Kaznenog zakona, 152/11 – proč. tekst i 111/12), zapisnik na
sjednici glavne skupštine sastavlja javni bilježnik.
Radi se o kogentnoj zakonskoj obvezi.
Zapisnik koji je sastavio javni bilježnik predstavlja
javnu ispravu (čl. 3. st. 2. Zakona o javnom bilježništvu – NN 78/93, 29/94, 16/07, 162/98, 75/09). To
znači da se njime dokazuje istinitost onoga što se
u njemu određuje i potvrđuje, te su u skladu s tim
postavljene granice ispitivanja takve isprave. Zapisnik je u velikom broju slučajeva podloga za upis
podataka u sudski registar (kao npr. izbor i opoziv članova nadzornog odbora odnosno upravnog
odbora, izmjene statuta, povećanje i smanjenje
temeljnog kapitala i dr.). Kako u sudskom registru
nije dopušteno dokazivati da su u javnobilježničkom zapisniku neistinito utvrđene činjenice, već se
to može učiniti u posebnom parničnom postupku,
to postavlja posebnu odgovornost javnog bilježnika pri sastavljanju zapisnika.
Sastavljajući zapisnik, javni bilježnik postupa kao
nepristrani povjerenik stranaka (članak 33. ZJB).
Iz njegove funkcije nepristranog povjerenika stranaka proizlazi i njegova djelatnost savjetovanja
stranaka.
Polazeći od navedenog, dužnost je javnog bilježnika da osobama koje su je angažirale za sastavljanje zapisnika sa sjednice glavne skupštine dioničkog društva kao i predsjedniku skupštine pruži
prijeko potrebnu pravnu pomoć prije održavanja
sjednice glavne skupštine. Javni bilježnik bi trebao
upravu upozoriti na odredbe koje se odnose na zakazivanje sjednice glavne skupštine (članak 277. –
284. ZTD-a), a predsjednika skupštine na njegove
ovlasti, način utvrđenja donesenih ili nedonesenih
odluka i dr. U praksi česti su sporovi koji se odnose
na popis sudionika na sjednici glavne skupštine,
a koji popis potpisuje predsjednik skupštine (čl.
285. ZTD-a), jer je on temelj za utvrđenje kvoruma
i danih valjanih glasova za pojedinu odluku glavne skupštine. Zato je potrebno posebno upoznati
predsjednika skupštine s već navedenom odredbom članka 285. ZTD-a. Iako je za izradu popisa
sudionika odgovorna uprava društva jer raspolaže
sa svim potrebnim tehničkim sredstvima i informacijama o dioničarima, kao na primjer podataka o
dioničarima koji su prijavili svoje sudjelovanje na
sjednici glavne skupštine, podaci o prispjelim punomoćima i dr., ipak smatram da može postojati
odgovornost uprave, predsjednika skupštine i javnog bilježnika, ako izrađeni popis ima takve nedostatke koji su očiti. Javni bilježnik bi trebao postupati pažnjom dobrog stručnjaka te upozoriti na
takve vidljive nedostatke i to konstatirati u zapisnik.
Predsjednik skupštine posebno mora paziti da se
obavi dopuna popisa radi naknadnog pristupa dioničara, kao i da se brišu svi oni koji su napustili
sjednicu skupštine.
Gordana Jakobović
javna bilježnica
u Zagrebu
Tijekom vođenja zapisnika o radu skupštine, javni
bilježnik nije ovlašten jednostrano uskratiti obavljanje službene radnje vođenja zapisnika ili njenog
dijela, nego je kao nepristrani povjerenik stranaka
obvezan upozoriti stranke na nezakonitost njezina
postupanja te joj nepristrano skrenuti pozornost i
na ispravan put postupanja, posebno ako bi bilo
očito da će pojedina odluka skupštine biti ništetna.
U nastavku teksta daje se ogledni primjerak zapisnika sa sjednice glavne skupštine dioničkog
društva.
JAVNI BILJEŽNIK
38 I 2013
43
REPUBLIKA HRVATSKA
Javni bilježnik
PETAR PETRIĆ
ZAGREB, ILICA 100 OU-123/12-1
U Zagrebu, 28. lipnja 2012. g.
(dvadeset osmog lipnja dvije tisuće dvanaeste godine)
Ja, javni bilježnik Petar Petrić iz Zagreba, Ilica 100, sastavio sam ovaj zapisnik sa sjednice Glavne skupštine društva CVIJEĆE, dioničko društvo za proizvodnju, trgovinu i usluge, Zagreb, Ilica 1, upisanog
u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu, MBS: 080080080 (nula osam nula nula osam nula nula
osam nula), oib: 12345678910 (jedan dva tri četiri pet šest sedam osam devet jedan nula), koja je održana dana 28.06.2012. (dvadeset devetog srpnja dvije tisuće dvanaeste) godine, s početkom u 15,00
(petnaest) sati, u sjedištu Društva, u Zagrebu, Ilica 1 ............................................................................
....................................................................................................................................................................
....................................................................................................................................................................
Predsjedavajući Ivan Ivić izvijestio je da je sjednicu Skupštine sazvala Uprava Društva dana 16.05.2012.
(šesnaestog svibnja dvije tisuće dvanaeste) godine, na temelju članka 277. (dvjesto sedamdeset sedmog) Zakona o trgovačkim društvima i članka 48. (četrdeset osmog) Statuta. Poziv koji sadrži Odluku
o sazivanju sjednice Skupštine, dnevni red i prijedlog odluka, objavljeni su u glasilu Društva, Narodne
novine broj 60. (šezdeseti) od 25.05.2012. (dvadeset petog svibnja dvije tisuće dvanaeste) godine.
Kako se dionicama trguje na uređenom tržištu to su u smislu članka 280.a ZTD-a objavljeni i svi podaci
na internetskoj stranici Društva www.cvijeće.hr. Prijedlog odluka po dnevnom redu za točke 4., 5. i 6.
predlaže Uprava i Nadzorni odbor, a prijedlog odluke pod točkom 7. predlaže Nadzorni odbor. .............
.....................................................................................................................................................................
Predsjedavajući je utvrdio da su na sjednici Skupštine prisutni:
Članovi Uprave:
predsjednik Mirjana Mirić, rođ. 01.01.1950. g., OIB: 2345678912, Zagreb, Ilica 2, čiju sam istovjetnost
utvrdila temeljem osobne iskaznice 123456789, izdala PU zagrebačka ....................................................
član Mate Matić, rođ. 02.02.1950. g., OIB: 56565656565, Zagreb, Božidara Magovca 12, čiju sam
istovjetnost utvrdila temeljem osobne iskaznice 123456789, izdala PU zagrebačka .................................
Članovi Nadzornog odbora:
predsjednik Ivan Ivić, rođ. 03.03.1950. g., OIB: 18972565198, Zagreb, Sveti Duh 1, čiju sam istovjetnost utvrdila temeljem osobne iskaznice 123456789, izdala PU zagrebačka ............................................
zamjenik predsjednika Ruža Ružić, rođ. 04.04.1950. g., OIB: 56852938427, Zagreb, Platana 3, čiju
sam istovjetnost utvrdila temeljem osobne iskaznice 123456789, izdala PU zagrebačka .........................
član Grgo Grgić, rođ. 05.05.1950. g., OIB: 00072565198, Zagreb, Sveti Duh 111, čiju sam istovjetnost
utvrdila temeljem osobne iskaznice 123456789 izdala PU zagrebačka .....................................................
Za revizorsko društvo REVIZOR d.o.o. Zagreb, Jure Jurić, ovlašteni revizor, osobno poznat javnom
bilježniku ............................................................
44
38 I 2013 JAVNI BILJEŽNIK
44
Utvrđuje se da je u glasilu Društva objavljen sljedeći:
Dnevni red
1. Otvaranje sjednice Glavne skupštine, utvrđivanje nazočnih i zastupanih dioničara i utvrđivanje broja
glasova nazočnih na sjednici Glavne skupštine ..................................................................................
2. Izvješće Uprave Društva o poslovanju i stanju Društva u 2011. godini ..............................................
..............................................................................................................................................................
3. Izvješće Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru vođenja poslova Društva, rezultatima ispitivanja
financijskih izvješća, izvješća o stanju Društva, izvješća revizora o izvršenoj reviziji za 2011. i prijedlogu rasporeda dobiti ostvarene u 2011. godini .....................................
4. Donošenje odluke o uporabi dobiti CVIJEĆE d.d. ostvarene u 2011. godini .....................................
..............................................................................................................................................................
5. Donošenje odluke o davanju razrješnice članovima Uprave Društva za 2011. godinu .....................
..............................................................................................................................................................
6. Donošenje odluke o davanju razrješnice članovima Nadzornog odbora za 2011. godinu ..................
..............................................................................................................................................................
7. Donošenje odluke o imenovanju revizora CVIJEĆE d.d. za 2012. godinu ...........................................
..............................................................................................................................................................
Ad 1.
Otvaranje sjednice Glavne skupštine, utvrđivanje nazočnih i zastupanih dioničara i utvrđivanje
broja glasova nazočnih na sjednici Glavne skupštine
Predsjedavajući je obavijestio prisutne da zapisnik sa sjednice Skupštine vodi javni bilježnik Petar Petrić iz Zagreba, te da javni bilježnik za svoje potrebe izvrši tonsko snimanje, na što prisutni nisu imali
primjedbe i dali su suglasnost aklamacijom ...............................................................................................
Predsjedavajući je utvrdio da temeljni kapital društva iznosi 40.726.100,00 (četrdeset milijuna sedamsto
dvadeset šest tisuća sto) kuna, i da je podijeljen na 407.261 (četristo sedam tisuća dvjesto šezdeset jednu) dionicu, svaka nominalnog iznosa 100,00 (sto) kuna, od kojih je 1 (jedna) vlastita koju drži Društvo,
dok su ostale redovne dionice na ime, svaka s pravom na jedan glas.
Nadalje, utvrdio je da je sjednici Skupštine prisutno ukupno 404.958 (četiristo četiri tisuće devetsto
pedeset osam) dionica s pravom glasa, što čini 99,4347% (devedeset devet zarez četiri tri četiri sedam
posto) od ukupnog broja dionica s pravom glasa. Iz navedenog proizlazi da postoji kvorum i da se sjednica Skupštine može održati ....................................................................................................................
Predsjedavajući je utvrdio da je Društvo zaprimilo dana 25.06.2012. (dvadeset petog lipnja dvije tisuće
dvanaeste) godine pismeni podnesak od dioničara Nevenke Nević, Sanje Sanjić i Mire Mirića, koje zastupaju odvjetnici Suzi Suzić, Nino Ninić i Zoran Zorić, zahtjev za dopunu dnevnog reda za objavu novih
predmeta odlučivanja i to pod točkom 8. Donošenje odluke o imenovanju posebnog revizora i točkom 9.
Donošenje odluke o nepovjerenju članovima Uprave koji zbog nepravodobnosti nije mogao biti uredno
objavljen te neće biti predmetom razmatranja današnje sjednice Skupštine, zbog čega se podnositelji
zahtjeva za dopunu dnevnog reda upućuju na saziv nove sjednice Skupštine koja će razmatrati ove
prijedloge. U istom podnesku pristigli su i protuprijedlozi odluka po objavljenom dnevnom redu o kojim
će se odlučiti kada pojedina točka dnevnog reda bude raspravljana i kad se o njoj bude odlučivalo. ...
.....................................................................................................................................................................
Javni bilježnik utvrđuje da mu je navedeni podnesak uručen te je on prilog ovog zapisnika. Utvrđuje se
da su se u podnesku dioničari izjasnili da ne traže da se dopuna dnevnog reda, protuprijedlozi i obrazloženje priopćuju .......................................................................................................................................
Predsjedavajući je utvrdio da su Upravi Društva dostavljene prijavnice za sudjelovanje na sjednici Glavne skupštine, u kojoj su dioničari Nevenka Nević i Miro Mirić upisali veći broj glasova nego kako su
upisani u Registru dionica za navedene dioničare. Kako će članovi Skupštine raditi prema broju glasova
JAVNI BILJEŽNIK
38 I 2013
45
kako su upisani u Registar dionica, stoga se dioničari koji su upisali drugi broj glasova (veći) od onih
koji su upisani u Registar dionica upućuju da svoja prava ostvare pravnim putem ..................................
Popis prisutnih i zastupanih dioničara, koji je prilog ovom zapisniku, dan je na uvid prisutnim dioničarima
i punomoćnicima, te se utvrđuje da su na njih dane sljedeće primjedbe: ................................................
Odvjetnik Nino Ninić, koji zastupa dioničara Miru Mirića, stavlja prigovor na popis sudionika što su u popisu navedene osobe koje glasaju kao dioničari B, C i D serije, a za koje smatra da su nevaljano upisani
te predlaže da se tim dioničarima ne da pravo glasa. S druge strane, prigovara što su dioničarima Nevenki Nević i Miri Miriću oduzeti glasovi na način da je Nevenki Nević oduzeto 528 dionica te Miri Miriću
oduzeto 371 dionicu. Nadalje, stavlja prigovor da bez obzira što Društvo nije objavilo dopunu dnevnog
reda predlaže da se o dopuni dnevnog reda glasa jer je dopuna dnevnog reda učinjena u skladu sa
Zakonom o trgovačkim društvima .......................................................
Odvjetnik Zoran Zorić, punomoćnik dioničara Sanje Sanjić pridružuje se prigovorima i prijedlogu
punomoćnika Nevenke Nević i Mire Mirića .................................................................
Odvjetnik Suzi Suzić, punomoćnik dioničara Mile Milić pridružuje se prigovorima i prijedlogu punomoćnika dioničara Nevenke Nević i Mire Mirića .........................................................
Punomoćnik Sanje Sanjić odvjetnik Zoran Zorić postavlja zahtjev da se sve danas donesene odluke
Skupštine u pisanom obliku dostave dioničaru Sanji Sanjić ......................................
Predsjedavajući obavještava sudionike da će se glasovanje na sjednici Skupštine provesti dizanjem
ruku, a rezultati glasovanja utvrđivati metodom zbrajanja, odnosno da će se odvojeno zbrajati glasovi
dani „za“ i glasovi dani „protiv“. Suzdržani se glasovi neće brojati jer se ne smatraju danim glasovima.
Oni se po učinku izjednačuju s nesudjelovanjem u glasovanju ................................................................
....................................................................................................................................................................
Ad 2.
Izvješće Uprave Društva o poslovanju i stanju Društva u 2011. godini
Predsjedavajući je utvrdio da su Uprava i Nadzorni odbor utvrdili godišnja financijska izvješća, kao i da
je Uprava u pisanom obliku izradila Godišnje izvješće o stanju društva, a što je objavljeno na web stranicama Društva, te je ono u prilogu ovog zapisnika. Pozvao je prisutne na pitanja i raspravu u vezi izvješća
Uprave Društva o poslovanju i stanju društva u 2011. godini ..........................................................
Punomoćnici dioničara Nevenke Nević, Sanje Sanjić i Mire Mirića odvjetnici Suzi Suzić, Nino Ninić i
Zoran Zorić stavljaju primjedbu na Godišnje izvješće Uprave o stanju Društva u pravcu da u njemu nisu
prikazani svi podaci koje zahtijeva članak 250.a Zakona o trgovačkim društvima, a da su neki prikazani
površno, posebno da nije objektivno iskazano financijsko stanje u kojem se Društvo nalazi ....................
...........................
....................................................................................................
Ad 3.
Izvješće Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru vođenja poslova Društva, rezultatima ispitivanja financijskih izvješća, izvješća o stanju Društva, izvješća revizora o izvršenoj reviziji za 2011. i
prijedlogu rasporeda dobiti ostvarene u 2011. godini
Predsjedavajući je utvrdio da je Nadzorni odbor u pisanom obliku načinio izvješće o obavljenom nadzoru
vođenja poslova društva, rezultatima ispitivanja financijskih izvješća, izvješća o stanju društva, izvješća
revizora o izvršenoj reviziji i prijedlogu rasporeda dobiti ostvarene u 2011. godini, a što je sve objavljeno
na web stranicama Društva, te je u prilogu ovog zapisnika .......................................................
Predsjedavajući je pozvao prisutne na pitanja i raspravu. Punomoćnici dioničara Nevenke Nević, Sanje
Sanjić i Mire Mirića odvjetnici Suzi Suzić, Nino Ninić i Zoran Zorić stavljaju primjedbu na izvješće Nadzor-
46
38 I 2013 JAVNI BILJEŽNIK
46
nog odbora o obavljenom nadzoru vođenja poslova društva, rezultatima ispitivanja financijskih izvješća i
izvješća o stanju Društva te prijedlogu rasporeda dobiti, ostvarene u 2011. godini, u pravcu da Nadzorni
odbor nije trebao prihvatiti izvješće Uprave o stanju društva zbog razloga koji su naveli u prethodnoj
točki dnevnog reda ..................
................................................................
Predsjedavajući je pozvao dioničare da raspravu pod točkama 4., 5. i 6. dnevnog reda obave zajedno
zbog toga jer se prema čl. 276. st. 3. ZTD-a rasprava o davanju razrješnice mora voditi zajedno s raspravom o uporabi dobiti. Javni bilježnik utvrđuje da se rasprava vodila zajedno ........................................
Odvjetnik Zoran Zorić, punomoćnik dioničara Sanje Sanjić, izjavljuje da se protivi odluci o upotrebi dobiti
kako su je predložili Uprava i Nadzorni odbor jer nema uporišta u financijskim izvješćima, zbog kojih
razloga je i njegov dioničar stavio protuprijedlog koji je u pisanom obliku prilog ovog zapisnika. Iz navedenih razloga se protivi i donošenju odluke o davanju razrješnice Upravi i članovima Nadzornog odbora,
zbog čega je i dao protuprijedlog, kako je navedeno u pisanom podnesku koji je prilog ovog zapisnika
..........................................................
Punomoćnici dioničara Nevenke Nević i Mire Mirića, odvjetnici Suzi Suzić i Nino Ninić, izjavljuju da se
pridružuju protivljenju kao i punomoćnik dioničara Sanje Sanjić ...............................................................
Po navedenim točkama dnevnog reda daljnje rasprave i pitanja nije bilo. ..............................................
.....................................................................................................................................................................
Ad 4.
Donošenje odluke o uporabi dobiti CVIJEĆE d.d. ostvarene u 2011. godini
Predsjedavajući je pročitao prijedlog odluke koja je objavljena u pozivu s dnevnim redom te je tu odluku
dao na glasovanje .......
Nakon glasovanja predsjedavajući je utvrdio da je: ..............
ZA prijedlog odluke dano 75,3% (sedamdeset pet zarez tri posto) glasova, odnosno broj dionica na temelju kojih su dani valjani glasovi je 304.958 (tristo četiri tisuće devetsto pedeset osam), što predstavlja
75% (sedamdeset pet posto) udjela temeljnoga kapitala društva koji otpada na dionice na temelju kojih
su dani valjani glasovi .................................................
Protiv prijedloga odluke dano je 24,7% (dvadeset četiri zarez sedam) glasova, odnosno 100.000 (sto
tisuća) glasova ............
Na temelju provedenoga glasovanja, predsjedavajući je utvrdio da je Skupština donijela sljedeću:
ODLUKU
Dobit ostvarena poslovanjem Društva u godini, koja je završila na dan 31.12.2011., a koja nakon oporezivanja iznosi 14.104.791,53 kune, i iskazana je u Računu dobiti i gubitka, u cijelosti se raspoređuje u
zadržanu dobit
S obzirom da je Skupština donijela tu odluku, predsjedavajući je utvrdio kao bespredmetnim protuprijedlog dioničara da se dobit rasporedi za isplatu dividende dioničarima, kako su predložili dioničari
Nevenka Nević, Sanja Sanjić i Miro Mirić ........
Punomoćnici dioničara Nevenke Nević, Sanje Sanjić i Mire Mirića, odvjetnici Suzi Suzić, Nino Ninić i
Zoran Zorić, u skladu s čl. 362. ZTD-a izjavljuju da se dioničari Nevenka Nević, Sanja Sanjić i Miro Mirić
protive donesenoj odluci .............................................................................................................................
.....................................................................................................................................................................
JAVNI BILJEŽNIK
38 I 2013
47
Ad 5.
Donošenje odluke o davanju razrješnice članovima Uprave Društva za 2011. godinu
Za glasovanje o razrješnici Upravi predsjedavajući je utvrdio novi kvorum, s obzirom da članovi Uprave
Mirjana Mirić i Mate Matić kao dioničari, po ovoj točki dnevnog reda ne mogu glasovati o svojoj razrješnici ..........................................................................
Kako je za svakog člana Uprave različit kvorum, to će se za svakog člana Uprave posebno glasovati
...........................
Za člana Uprave Mirjanu Mirić utvrdio je da je novi kvorum 394.776 (tristo devedeset četiri tisuće sedamsto sedamdeset šest) glasova ...................................................
Predsjedavajući je pročitao prijedlog odluke koja je objavljena u pozivu s dnevnim redom te je tu odluku
dao na glasovanje .....................................................................
Nakon glasovanja predsjedavajući je utvrdio da je: .................
ZA prijedlog odluke dano 74,00% (sedamdeset četiri zarez nula nula posto) glasova, odnosno broj dionica na temelju kojih su dani valjani glasovi je 294.776 (tristo četiri tisuće devetsto pedeset osam), što
predstavlja 75% (sedamdeset pet posto) udjela temeljnoga kapitala Društva koji otpada na dionice na
temelju kojih su dani valjani glasovi ...................................
Protiv prijedloga odluke dano je 26,00% (dvadeset šest zarez nula nula posto) glasova, odnosno 100.000
(sto tisuća) glasova ............................................................
Na temelju provedenog glasovanja, predsjedavajući je utvrdio da je Skupština donijela sljedeću: .
ODLUKU
Daje se razrješnica Mirjani Mirić, članici Uprave Društva, za vođenje poslova Društva u poslovnoj
godini 2011.
S obzirom da je Skupština donijela tu odluku, predsjedavajući je utvrdio kao bespredmetnim protuprijedlog dioničara da se ne da razrješnica članici Uprave kako su predložili dioničari Nevenka Nević, Sanja
Sanjić i Miro Mirić ........................................................
Punomoćnici dioničara Nevenke Nević, Sanje Sanjić i Mire Mirića, odvjetnici Suzi Suzić, Nino Ninić i
Zoran Zorić, u skladu s člankom 362. Zakona o trgovačkim društvima izjavljuju da se dioničari Nevenka
Nević, Sanja Sanjić i Miro Mirić protive donesenoj odluci. ................................................................
................................................................
Za člana Uprave Matu Matića utvrdio je da je novi kvorum 395.000 (tristo devedeset pet tisuća) glasova
...........................
Predsjedavajući je pročitao prijedlog odluke koja je objavljena u pozivu s dnevnim redom te je tu odluku
dao na glasovanje ............................
Nakon glasovanja predsjedavajući je utvrdio da je: ................................
ZA prijedlog odluke dano 74,00% (sedamdeset četiri zarez nula nula posto) glasova, odnosno broj
dionica na temelju kojih su dani valjani glasovi je 295.000 (dvjesto devedeset četiri tisuće sedamsto
sedamdeset šest), što predstavlja 75% (sedamdeset pet posto) udjela temeljnog kapitala društva koji
otpada na dionice na temelju kojih su dani valjani glasovi ........................
Protiv prijedloga odluke dano je 26,00 % (dvadeset četiri zarez sedam posto) glasova, odnosno 100.000
(sto tisuća) glasova ...................................
48
38 I 2013 JAVNI BILJEŽNIK
48
Na temelju provedenog glasovanja, predsjedavajući je utvrdio da je Skupština donijela sljedeću:
ODLUKU
Daje se razrješnica Mati Matiću, članu Uprave Društva, za vođenje poslova Društva u poslovnoj
godini 2011.
S obzirom da je Skupština donijela tu odluku, predsjedavajući je utvrdio kao bespredmetnim protuprijedlog dioničara da se ne da razrješnica članu Uprave kako su predložili dioničari Nevenka Nević, Sanja
Sanjić i Miro Mirić ................................
Punomoćnici dioničara Nevenke Nević, Sanje Sanjić i Mire Mirića odvjetnici Suzi Suzić, Nino Ninić i
Zoran Zorić u skladu s člankom 362. Zakona o trgovačkim društvima izjavljuju da se dioničari Nevenka
Nević, Sanja Sanjić i Miro Mirić protive donesenoj odluci. ................................................................
................................................................
Ad 6.
Donošenje odluke o davanju razrješnice članovima Nadzornog odbora za 2011. godinu
Za glasovanje o razrješnici Nadzornom odboru predsjedavajući je utvrdio novi kvorum, s obzirom da
predsjednik Nadzornog odbora Ivan Ivić kao dioničar, po ovoj točki dnevnog reda ne može glasovati o
svojoj razrješnici ..................................
Kako je za predsjednika Nadzornog odbora različit kvorum, to će se za njega posebno glasovati .........
..........................
Za predsjednika Nadzornog odbora Ivan Ivić utvrdio je da je novi kvorum 398.000 (tristo devedeset
osam tisuća) glasova ...........
Predsjedavajući je pročitao prijedlog odluke koja je objavljena u pozivu s dnevnim redom te je tu odluku
dao na glasovanje ......................
Nakon glasovanja predsjedavajući je utvrdio da je: ...........................
ZA prijedlog odluke dano 75,3% (sedamdeset pet zarez posto) glasova, odnosno broj dionica na temelju kojih su dani valjani glasovi je 298.000 (dvjesto devedeset osam tisuća), što predstavlja 75% (sedamdeset pet posto) udjela temeljnoga kapitala društva koji otpada na dionice na temelju kojih su dani
valjani glasovi .........................................................
Protiv prijedloga odluke dano je 24,7% (dvadeset četiri zarez sedam posto) glasova, odnosno 100.000
(sto tisuća) glasova ................................................
Na temelju provedenog glasovanja, predsjedavajući je utvrdio da je Skupština donijela sljedeću:
ODLUKU
Daje se razrješnica predsjedniku Nadzornog odbora Ivanu Iviću
S obzirom da je Skupština donijela tu odluku, predsjedavajući je utvrdio kao bespredmetnim protuprijedlog dioničara da se ne da razrješnica predsjedniku Nadzornog odbora, kako su predložili dioničari
Nevenka Nević, Sanja Sanjić i Miro Mirić ..............
Punomoćnici dioničara Nevenke Nević, Sanje Sanjić i Mire Mirića, odvjetnici Suzi Suzić, Nino Ninić i
Zoran Zorić, u skladu s člankom 362. Zakona o trgovačkim društvima izjavljuju da se dioničari Nevenka
Nević, Sanja Sanjić i Miro Mirić protive donesenoj odluci. ................................................................
................................................................
JAVNI BILJEŽNIK
38 I 2013
49
U odnosu na druga dva člana Nadzornog odbora, Ružu Ružić i Grgu Grgića, predsjedavajući je pročitao prijedlog odluke koja je objavljena u pozivu s dnevnim redom te je tu odluku dao na glasovanje .....
.................................................
Nakon glasovanja predsjedavajući je utvrdio da je: ...................................
ZA prijedlog odluke dano 75,3% (sedamdeset pet zarez tri posto) glasova, odnosno broj dionica na temelju kojih su dani valjani glasovi je 304.958 (tristo četiri tisuće devetsto pedeset osam), što predstavlja
75% (sedamdeset pet posto) udjela temeljnoga kapitala društva koji otpada na dionice na temelju kojih
su dani valjani glasovi .................................................
Protiv prijedloga odluke dano je 24,7% (dvadeset četiri zarez sedam) glasova, odnosno 100.000 (sto
tisuća) glasova ............................................................
Na temelju provedenog glasovanja, predsjedavajući je utvrdio da je Skupština donijela sljedeću:
ODLUKU
Daje se razrješnica članovima Nadzornog odbora Ruži Ružić i Grgi Grgiću
S obzirom da je Skupština donijela tu odluku, predsjedavajući je utvrdio kao bespredmetnim protuprijedlog dioničara da se ne da razrješnica članovima Nadzornog odbora, kako su predložili dioničari
Nevenka Nević, Sanja Sanjić i Miro Mirić ....................
Punomoćnici dioničara Nevenke Nević, Sanje Sanjić i Mire Mirića, odvjetnici Suzi Suzić, Nino Ninić i
Zoran Zorić, u skladu s člankom 362. Zakona o trgovačkim društvima izjavljuju da se dioničari Nevenka
Nević, Sanja Sanjić i Miro Mirić protive donesenoj odluci. ...............................................
Ad 7.
Donošenje odluke o imenovanju revizora CVIJEĆE d.d. za 2012. godinu
Predsjedavajući je utvrdio da je za ovu točku dnevnog reda stavljen protuprijedlog punomoćnika dioničara Nevenke Nević, Sanje Sanjić i Mire Mirića, odvjetnici Suzi Suzić, Nino Ninić i Zoran Zorić, kao u
pisanom podnesku što je prilog ovog zapisnika.
Pozvao je prisutne na pitanja i raspravu.
Odvjetnik Nino Ninić, koji zastupa dioničara Miru Mirića, protivi se prijedlogu Nadzornog odbora kako je
objavljen da se za revizora Društva imenuje društvo REVIZOR d.o.o. Zagreb zbog toga jer ono u svom
izvješću o izvršenoj reviziji nije upozorilo na propuste u financijskim izvješćima koje je utvrdila Uprava
i Nadzorni odbor, zbog čega su u protuprijedlogu predložili društvo REVIZIJA PTIČICA d.o.o. Zagreb,
Selska cesta 33 .......................................
Dugih pitanja i rasprave nije bilo pa je predsjedavajući prvo stavio na glasovanje prijedlog odluke koja
je objavljena u pozivu s dnevnim redom .................................................
Nakon glasovanja predsjedavajući je utvrdio da je: ..............
ZA prijedlog odluke dano 75,3% (sedamdeset pet zarez tri posto) glasova, odnosno broj dionica na temelju kojih su dani valjani glasovi je 304.958 (tristo četiri tisuće devetsto pedeset osam), što predstavlja
75% (sedamdeset pet posto) udjela temeljnoga kapitala društva koji otpada na dionice na temelju kojih
su dani valjani glasovi .................................................
Protiv prijedloga odluke dano je 24,7% (dvadeset četiri zarez sedam) glasova, odnosno 100.000 (sto
tisuća) glasova ............................................................
50
38 I 2013 JAVNI BILJEŽNIK
50
Na temelju provedenog glasovanja, predsjedavajući je utvrdio da je Skupština donijela sljedeću:
ODLUKU
Za revizora CVIJEĆE d.d. za 2012. imenuje se revizor d.o.o. za reviziju, Zagreb, Savska cesta 50
S obzirom da je Skupština donijela tu odluku, predsjedavajući je utvrdio kao bespredmetnim protuprijedlog dioničara da se za revizora društva imenuje društvo REVIZIJA PTIČICA d.o.o., kako su predložili
dioničari Nevenka Nević, Sanja Sanjić i Miro Mirić ...
Punomoćnici dioničara Nevenke Nević, Sanje Sanjić i Mire Mirića, odvjetnici Suzi Suzić, Nino Ninić i
Zoran Zorić, u skladu s čl. 362. ZTD-a izjavljuju da se dioničari Nevenka Nević, Sanja Sanjić i Miro Mirić
protive donesenoj odluci .............................................................
......................................................................................................
Time je dnevni red iscrpljen.
Predsjedavajući je zatvorio sjednicu Skupštine u 16,50 h (šesnaest sati i pedeset minuta).
Zapisniku se prilaže:
Odluka o sazivanju – poziv i prijedlog odluka
Popis dioničara i punomoćnika
Izvješće Uprave o poslovanju i stanju Društva u 2011. g.
Izvješće Nadzornog odbora
Izvješće revizora
Pismeni podnesak s protuprijedlozima i zahtjevom za dopunu dnevnog reda
Predsjednik Skupštine
Ivan Ivić v.r.
Javnobilježnička nagrada, po čl. 25. PJT-a, naplaćena u iznosu od __________ kn, i po čl. 38. PJT-a,
naplaćena u iznosu od _______ kn, sve uvećano za 25% PDV.
Javnobilježnička pristojba, po TBR-u 1. i 3. ZJP-a, naplaćena u iznosu od ___________ kn.
Tri otpravka zapisnika izdana su na zahtjev stranke i to jedan za Upravu, jedan za Nadzorni odbor i jedan
za Sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu.
U Zagrebu, 28. lipnja 2012. g.
(Dvadeset osmog lipnja dvije tisuće dvanaeste godine)
Javni bilježnik
Petar Petrić
JAVNI BILJEŽNIK
38 I 2013
51
Izvještaj s III. regionalne konferencije
foruma građanskog prava jugoistočne Europe
Izvještaj:
Jožica Matko Ruždjak i Iva Kemec Kokot
1
Jožica Matko
Ruždjak
javna bilježnica
u Zagrebu
Iva Kemec Kokot
javnobilježnička
savjetnica u
Slavonskom
Brodu
2
Glavni grad Albanije, Tirana, bio je domaćin
III. regionalne konferencije foruma građanskog
prava jugoistočne Europe, od 11. do 12. ožujka
2013.
Njemačko društvo za međunarodnu suradnju (Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit – GIZ), uz pomoć istaknutih znanstvenika
i stručnjaka iz područja građanskoga i trgovačkog prava, osnovao je Forum građanskog prava
za jugoistočnu Europu (u daljnjem tekstu: Forum).
Forum je osnovan u travnju 2009. godine, uz financijsku potporu Federalnog ministarstva za ekonomsku suradnju i razvoj Njemačke (Federal Minstry for Economic Cooperation and Development
of Germany – BMZ). Od svoga osnutka Forum, u
svjetlu europskih integracija, prati proces reformi
u zakonodavstvima država jugoistočne Europe te
izrađuje komparativne analize na raznim poljima
građanskoga prava. Cilj Foruma je djelovati na razvoju prijedloga daljnjih reformi pravnih sustava s
ciljem harmonizacije nacionalnih zakonodavstava
u području građanskog prava te pratiti reformske
mjere iz akademske i profesionalne perspektive.3
Ovogodišnja konferencija obrađivala je sljedeće
tematske cjeline:
1. Slobodna volja u građanskom pravu (Autonomy of Will in the Civil Law), moderator: prof.
Gale Galev;
1
2
3
52
Javna bilježnica u Zagrebu, predsjednica Akademije HJK.
Javnobilježnička savjetnica kod javne bilježnice Nade Kemec iz
Slavonskog Broda.
Civil Law Forum for South East Europe, Collection of studies and
analyses, Second Regional Conference, Skopje, 2012, Volume
I, Centre for SEELS, str. 5.
38 I 2013 JAVNI BILJEŽNIK
52
2. Autonomija i antidiskriminacija u privatnom
pravu (Autonomy and Antidiscrimnation in Private Law), moderator: prof. Tatjana Josipović;
3. Dejudicijalizacija ovršnopravne funkcije (Dejudicialization of Enforcement Function), moderator: prof. Arsen Janevski;
4. Javni bilježnik u ulozi rasterećenja sudova
(Notary in the aim of unburdening the courts),
moderator: prof. Meliha Povlakić;
5. Arbitraža (Arbitration), moderator: prof. Jelena
Perović.
Izlaganja su bila koncipirana na način da su za
svaku cjelinu nacionalni izvjestitelji predstavili pozitivnopravna rješenja svoje zemlje, pa su tako
redom referirali predstavnici: Albanije, Bosne i
Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije te
Srbije. Uslijed iscrpnosti i iznimne poučnosti prezentiranih izlaganja, u izvješću ćemo se u bitnome osvrnuti na treći dio – Dejudicijalizacija ovršnopravne funkcije i četvrti dio – Javni bilježnici u
ulozi rasterećenja sudova, kao vjerojatno najzanimljivijim dijelovima izlaganja hrvatskim pravnicima
o ulozi javnih bilježnika.4
Dejudicijalizacija ovršnopravne funkcije
Moderator izlaganja, prof. dr. Arsen Janevski,
strukturirao je izlaganja na način da se svaki nacionalni izvjestitelj u svom dijelu dotakne sljedećih
bitnih pitanja izuzimanja određenih segmenata
ovršnopravne funkcije iz nadležnosti sudova: koja
tijela i ostali subjekti sudjeluju u postupku prisilnog
4
Nacionalni izvjestitelji iz Republike Hrvatske za treći i četvrti dio
izlaganja su bili Ivana Kanceljak te dr. sc. Hano Ernst, s Pravnog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Njihova izlaganja, iako iznimno
zanimljiva, nismo obradili u izvješću prvenstveno zbog toga
što su čitateljima poznata pozitivnopravna rješenja hrvatskog
zakonodavstva te zbog konciznosti ovog priloga.
izvršenja; ovršitelji – uvjeti imenovanja, imenovanje te prestanak dužnosti; nadležnost ovršitelja;
struktura postupka izvršenja; sudska kontrola u
postupku izvršenja; izvršenje na osnovi vjerodostojne isprave te ostale mogućnosti izvansudskog
ostvarenja potraživanja?
A) ALBANIJA5
Prisilna provedba/ostvarenje tražbina utvrđenih
ovršnim ispravama u zakonodavstvu Republike Albanije uređena je Zakonom o parničnom postupku Republike Albanije, Zakonom o organizaciji i
nadležnosti ovršiteljske službe, Uredbom ministra
pravosuđa o odobrenju organizacije ovršiteljske
službe, Zakonom o privatnoj ovršiteljskoj službi te
Dekretom ministra financija i ministra pravosuđa o
naknadama za rad privatnih ovršitelja.
Tijela i ostali subjekti u postupku
prisilnog izvršenja
U postupak ovrhe uključeni su suci, koji izdaju nalog za provedbu ovrhe i nadziru rad ovršitelja te
javni i privatni ovršitelji, koji izvršavaju prisilnu provedbu tražbina sadržanih u ovršnim ispravama.
Ovršitelji – uvjeti za imenovanje, imenovanje
te prestanak dužnosti
Uvjeti koje fizičke osobe moraju ispunjavati da bi
mogle aplicirati za „ulogu“ privatnog ovršitelja su:
albansko državljanstvo, poslovna sposobnost, diploma o završenom studiju pravnog fakulteta, tri
godine radnog iskustva kao pravnik, položen ispit
za privatnog ovršitelja te neosuđivanost za kaznena djela. Uspješno ostvarenje navedenih kriterija
otvara mogućnost za ishođenje dozvole ministarstva pravosuđa za obavljanje poslova privatnog
ovršitelja. Privatnim ovršiteljima prestaje služba
na njihov zahtjev, gubitkom ili ograničenjem poslovne sposobnosti, osudom za kazneno djelo,
otvaranjem stečajnog postupka, provedbom disciplinskih mjera te u slučaju nepodnošenja zahtjeva za nastavak obavljanja djelatnosti u slučaju
privremenog oduzimanja dozvole za rad. Uvjeti za
imenovanje i razrješenje javnih ovršitelja slični su
uvjetima za privatne ovršitelje, usto što javni ovršitelji kao preduvjet imenovanja moraju uživati javno
povjerenje.
Nadležnost ovršitelja
Nadležnost ovršitelja u ovršnom postupku se, u bit5
Nacionalna izvjestiteljica za Albaniju - Silvana Cinari, Pravni
fakultet u Albaniji.
nome, svodi na: slanje opomena, pljenidbu računa dužnika, sastavljanje te pohranjivanje zapisnika
o radnjama koje su proveli, pripremanje podjele
ovršenih sredstava u slučaju nekoliko stranaka
na aktivnoj strani/ vjerovnika, izrađivanje popisa
i procjene oduzetih predmeta, prodaja oduzetih
predmeta neposrednom pogodbom ili na javnoj
dražbi, izricanje kazni subjektima (poslodavcima,
bankama) koji se ogluše na naloge ovršitelja te na
prisilno oduzimanje predmeta dužnicima koje potom predaju vjerovnicima (u slučaju da ih dužnik
ne preda dobrovoljno).
Struktura ovršnog postupka
Ovršni postupak podijeljen je na dva stadija - prvi
u kojemu je potrebno ishoditi ovršni nalog te drugi
u kojemu se ovrha provodi na dobrovoljnoj ili prisilnoj bazi.
Sudska kontrola u ovršnom postupku
Sudska kontrola u ovršnim postupcima ostvaruje
se na sljedeće načine:
- čl. 610. ZPPRA - mogućnost isticanja žalbe protiv
postupanja ili propuštanja javnih ili privatnih ovršitelja sudu mjesta gdje se ovrha provodi;
- čl. 617. st. 3. ZPPRA - dužnik ima pravo zatražiti,
u tijeku dobrovoljnoga ovršnog postupka, odgodu
ovrhe ili obročnu otplatu;
- čl. 539. ZPPRA - u slučaju da svota koja je ostala
nakon provedbe ovrhe nije dovoljna da se namire
svi vjerovnici, ovršitelj može donijeti plan podjele,
koji stranke imaju pravo preispitati pred sudom prvoga stupnja u roku od 5 dana;
- čl. 546. ZPPRA - pravo žalbe na odluku ovršitelja
o prodajnoj cijeni određenog predmeta prilikom
prodaje neposrednom pogodbom i dr.
Ovrha na temelju vjerodostojne isprave
Postupak ovrhe na temelju vjerodostojne isprave
identičan je postupku ovrhe na temelju ovršne
isprave. Vjerodostojne isprave su npr. mjenica,
ček, račun itd.
Ostale mogućnosti izvansudskog
ostvarivanja potraživanja
U slučaju da vjerovnik posjeduje javnobilježničku
ispravu u kojoj je sadržana novčana obveza, on
može provesti ovršni postupak bez da sud odlučuje o postojanju tražbine. Prije dostave javnobilježničke isprave ovršitelju, vjerovnik mora ishoditi od
suda, nadležnog prema mjestu provedbe ovrhe,
nalog za provedbu ovrhe.
JAVNI BILJEŽNIK
38 I 2013
53
B) BOSNA I HERCEGOVINA6
U Bosni i Hercegovini ovršni postupak reguliran
je Zakonom o ovršnom postupku Republike Srpske, Zakon o ovršnom postupku Federacije Bosne
i Hercegovine te Zakonom Distrikta Brčko Bosne i
Hercegovine. Odredbe obaju zakona u entitetima
te Distriktu Brčko su prilično ujednačeni.
Tijela i ostali subjekti u postupku prisilnog
izvršenja
Stvarno nadležni za provedbu ovršnog postupka
su općinski sudovi (osnovni sudovi), kantonalni sudovi te okružni privredni sudovi. U drugom
stupnju, povodom žalbe odlučuju okružni sudovi, kantonalni sudovi te Apelacijski sud Distrikta
Brčko. Opće mjesno nadležan je sud prebivališta
ili sjedišta dužnika. Posebna nadležnost određena je s obzirom na predmet ovršnog postupka.
U ovršnom postupku uvijek odlučuje samo jedan
sudac, osim kada o žalbi odlučuje vijeće drugostupanjskog suda. Izvansudska tijela su također
uključena u ovršni postupak, kao što su: stručni
suradnici sudaca, sudski i privatni ovršitelji, vještaci, javni bilježnici, službenici zemljišnoknjižnog
suda, policija, financijske organizacije te ovlašteno
tijelo socijalne skrbi. Javni bilježnici nisu nadležni
određivati ovrhu na temelju vjerodostojne isprave.
Njihova funkcija u ovršnom postupku sastoji se od
sastavljanja javnobilježničkih isprava odnosno nagodbi u ovršnom postupku te čuvanju dokumenata i isprava o osiguranju pribavljenih od ovršenika.
U Republici Srpskoj pri provedbi ovrhe na nekretninama umjesto zemljišnoknjižnog odjela općinskoga suda u provedbi ovrhe sudjeluje Republička
uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove
Republike Srpske.
Ustavom Republike Srpske i Federacije BiH te
ovršnim zakonima u BiH određeno je da su za
ovršni postupak nadležni sudovi. Međutim, sadržaj određenih odredbi jasno upućuje da postupno
dolazi do dejudicijalizacije ovršnih postupaka,
kao npr.: isprave koje je sastavio javni bilježnik su
izravno ovršne kao i sudske odluke; nužnost solemnizacije/potvrde kupoprodajnog ugovora od
strane javnog bilježnika u slučaju neposredne pogodbe i dr.
Ovršitelji – uvjeti za imenovanje, imenovanje,
prestanak dužnosti te nadležnosti ovršitelja
Pravni institut privatnih ovršitelja postoji samo u
Republici Srpskoj. Njihove ovlasti nisu ništa šire
6
54
Nacionalni izvjestitelji za Bosnu i Hercegovinu su: mr. sc. Darja
Softić Kadenić, LL. M. i mr. sc. Emir Salihović.
38 I 2013 JAVNI BILJEŽNIK
54
od ovlasti sudskih ovršitelja. Privatni ovršitelji sudjeluju u ovršnom postupku samo na zahtjev ovrhovoditelja radi provedbe ovrhe na pokretninama,
sukladno rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne
isprave. Sudski ovršitelji i privatni ovršitelji poduzimaju radnje samo na temelju naloga suda.
Struktura ovršnog postupka
Kao i ostalim zemljama regije, osim Makedonije,
ovršni postupak sastoji se od dva dijela. Prvog dijela u kojem se odlučuje o dopustivosti ovrhe te
drugog dijela – provedbe postupka ovrhe. Uloga
suda u prvome i drugom dijelu postupka izrazito
je naglašena. U prvome, uloga suda je isključiva,
dok su u drugi dio postupka uz sud uključeni i privatni ili sudski ovršitelji te pomoćna sudska tijela.
Sudska kontrola u postupku ovrhe
Uloga suda je dominantna u usporedbi s pomoćnim sudskim tijelima budući da sudac uvijek odlučuje bez obzira o fazi postupka. Ovršenik ima
pravo podnijeti sudu prigovor radi uklanjanja nedostataka u radu ovršitelja. Za razliku od privatnog
ovršitelja, sudski ovršitelji odgovaraju za svoj rad
sudu. Sud odlučuje o izuzeću i privatnih i sudskih
ovršitelja. Osim kontrole ovršitelja, sud kontrolira
i rad javnih bilježnika te rad stručnih suradnika u
postupku ovrhe.
Ovrha na temelju vjerodostojne isprave te
ostale mogućnosti izvansudskog ostvarenja
potraživanja
O rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave
također odlučuje sud, javnim bilježnicima još uvijek nije povjerena ta uloga.
Mogućnost izvansudskog namirenja postoji u
obliku administrativne zabrane te putem mjenice.
U izjavi o administrativnoj zabrani dužnik dobrovoljno pristaje na zapljenu plaće i drugih stalnih
novčanih primanja radi vjerovnikovih potraživanja
proizašlih iz potrošačkih ugovora.
C) CRNA GORA7
Ovršni postupak u Crnoj Gori temelji se na Zakonu
o osiguranju i izvršenju (Službeni list Crne Gore,
broj 36/11) te Zakonu o javnim izvršiteljima (Službeni list Crne Gore, broj 61/11).
7
Nacionalni izvjestitelji za Crnu Goru su: mr. Velibor Korać i dr.
Draginja Vuksanović, Pravni fakultet Sveučilišta u Crnoj Gori.
Tijela u postupku prisilne ovrhe
U ovršnom postupku sudjeluju sudovi i javni izvršitelji.
Ovršitelji – uvjeti za imenovanje, imenovanje
i prestanak dužnosti te nadležnosti ovršitelja
Postupak te uvjeti imenovanja i razrješenja javnih
izvršitelja slična su onima u drugim zemljama regije. Nadzor nad javnim izvršiteljima provodi sud.
Struktura ovršnog postupka
Kao i u ostalim zemljama regije, izuzev Makedonije, ovršni postupak provodi se u dvije faze, fazi
određivanja ovrhe te fazi provedbe ovrhe.
Ovrha na temelju vjerodostojne isprave te
ostali načini izvansudskog ostvarivanja potraživanja
Osim ovrhe na temelju ovršne isprave, ovrhovoditelji koji posjeduju vjerodostojnu ispravu mogu na
temelju nje tražiti rješenje o ovrsi. Rješenje o ovrsi tada se sastoji od dva dijela, kondemnatornog
dijela, odnosno platnog naloga te dijela kojim se
određuje ovrha. Prigovor protiv rješenja o ovrsi na
temelju vjerodostojne isprave odgađa provedbu
ovrhe.
Kao način izvansudske realizacije potraživanja crnogorski zakonodavac omogućuje namirenje vjerovnika na temelju sporazuma o založnopravnom
osiguranju.
kona 2005. godine postupak ovrhe bio u iznimno
„lošem stanju“, kao što je npr. zabrinjavajuće nizak
postotak dovršenih ovršnih predmeta, pretjerani
formalizam u ovršnom postupku, birokratizacija te
neoperativnost, predugi postupci i dr. Uvođenjem
novoga Ovršnog zakona 2005. godine sudsko orijentirani sustav zamijenjen je ovršiteljsko orijentiranim sustavom.
Tijela i ostali subjekti u postupku prisilne
ovrhe
U ovršni postupak uključeni su ovršitelji, sud i pomoćna tijela. Ovršitelji imaju ključan, odnosno dominantan položaj u ovršnom postupku.
Ovršitelji – uvjeti za imenovanje, imenovanje i prestanak dužnosti te nadležnosti ovršitelja
Ovršitelji su osobe javnoga povjerenja koje na temelju zakona provode ovrhu. Kao posebnu pravnu
profesiju, s iznimnim pravnim i profesionalnim temeljima, imenuje ih ministar pravosuđa za područje određenoga općinskog suda, s čijeg područja
izvršavaju tražbine određene ovršnim ispravama.
Broj ovršitelja je ograničen te ovisi o potrebi za tom
profesijom na određenom teritoriju.
Uvjet za imenovanje su sveučilišna diploma pravnog fakulteta, posebni ispit za ovršitelje te radno
iskustvo; pet godina na pravnim stvarima i tri godine na ovršnim predmetima. Ovršitelji su financijski neovisni o državi. Kao članovi posebne pravne
profesije njihov ugled usporediv je s onim javnih
bilježnika pa čak i sudaca.
Struktura ovršnog postupka
D) MAKEDONIJA
8
Prof. dr. Tatjana Zoroska-Kamislovska osvrnula se
prvenstveno na opće značajke ovršnog postupka.
Ističe da je reforma ovršnoga postupak najaktivnija u post-socijalističkim zemljama, uključujući i
jugoistočnu Europu. Odgovor na to pitanje nalazi
u analizi nekih studija koje pokazuju da je reforma
ovršnoga postupka difuznoga karaktera s najmanje jasno izraženim standardima. Ključna dvojba
ogleda se u izboru javnoga ili privatnoga modela
ovršnog postupka. Europske institucije zauzimaju
neutralnu poziciju te u svojim aktima ne daju odgovor na ovo pitanje. No bez obzira na to, većina
bivših socijalističkih zemalja sve se više priklanja
dejudicijalizaciji ovršnoga postupka.
Tako je u Makedoniji prije izmjena Ovršnoga za8
Nacionalni izvjestitelj za Makedoniju je prof. dr. Tatjana ZoroskaKamilovska, Pravni fakultet „Justinijan Prvi“, Sveučilište „Sveti
Ćiril i Metod“.
Struktura ovršnoga postupka ne ogleda se više u
dvije faze, nego je zamijenjena i pojednostavljena samo jednom fazom. Ovršni postupak više ne
obuhvaća postupak obveznog izdavanja naloga
za provedbu ovrhe, nego stranka, odnosno ovrhovoditelj koji posjeduje ovršnu ispravu izravno zahtijeva provedbu ovrhe od ovršitelja.
Sudska kontrola u postupku ovrhe
Makedonski ovršnopravni sustav jamči sudsku
kontrolu rada ovršitelja.
Ovrha na temelju vjerodostojne isprave te ostale
mogućnosti izvansudskog ostvarivanja potraživanja
Izmjenama Ovršnoga zakona iz 2009. godine javnim bilježnicima povjerena je nadležnost izdavanja rješenja o ovrsi na temelju ovršne isprave.
Zanimljiva je činjenica da je makedonski zakonodavac 2012. godine uveo institut zadužnice u
pravni sustav.
JAVNI BILJEŽNIK
38 I 2013
55
E) SRBIJA
Tijela i ostali subjekti u postupku prisilne
ovrhe
Sudovi, privatni izvršitelji i pomoćna sudska tijela
sudjeluju u postupku prisilnog izvršenja potraživanja. Zakonom o izvršenju i osiguranju iz 2011.
godine uvedeni su privatni ovršitelji, uz postojeće
sudske ovršitelje. Sudski ovršitelji su prilično neučinkoviti zbog nedostatka motivacije, što je usko
povezano s fiksnim nemotivirajućim plaćama. Takav paralelan sustav ocjenjuje se kao privremen,
dok se sustav privatnih ovršitelja ne regulira u cijelosti.
ovrha putem suda ima svoje prednosti. Također su
uvedeni novi ovršni naslovi, kao što su: javnobilježnički akti te potvrđeni založni ugovor i založna
izjava.
Notarijat u funkciji rasterećenja sudova
Moderatori ovoga panela podijelili su ovu cjelinu
na: razvoj javnobilježničke službe, ulogu javnog
bilježnika kao povjerenika suda, ulogu javnog bilježnika u ovršnom postupku te ovlasti javnog bilježnika u postupku osiguranja.
a) Albanija9
Razvoj javnobilježničke službe
Ovršitelji – uvjeti imenovanja, imenovanje i
prestanak dužnosti te nadležnost ovršitelja
Uvjeti za imenovanje su sljedeći: diplomirani pravnik, poseban ispit za ovršitelja, radno iskustvo u
ovršnim poslovima dvije godine ili tri godine na
pravnim poslovima, državljanstvo, potpuna poslovna sposobnost te neosuđivanost. Razlozi za
prestanak službe: nedostatak potrebnih uvjeta,
nedostatak transparentnosti u prihodima, osuđivanost u disciplinskim ili kaznenim postupcima,
nedostatak daljnjeg obrazovanja.
Privatni ovršitelji su isključivo nadležni za provedbu ovrhe radi prinudne naplate dugova za komunalne usluge, dugove za usluge mobilne telefonije
te dugove za parkiranje. U obiteljskim stvarima
te radnim sporovima nemaju nikakvih nadležnosti. Stranke odlučuju hoće li angažirati privatne
ovršitelje ili će provesti ovrhu putem suda. Osim
navedenih nadležnosti, privatni ovršitelji obavljaju
poslove medijacije, dostave dokumenata te skupljanja informacija o ovršnim predmetima.
Uloga javnog bilježnika kao povjerenika suda
Javni bilježnici obavljaju poslove delegirane od
suda, a sve kao liberalna privatna profesija, neovisna, ali podložna državnom nadzoru.
Javni bilježnici obavljaju sljedeće poslove:
•
•
Struktura ovršnog postupka te sudska kontrola ovršnog postupka
•
Ovršni postupak sastavljen je od dva dijela, postupak do donošenja ovršnih isprava ili javnih dokumenata te postupak njihove provedbe. Sud nadzire provedbu ovršnog postupka.
•
Ovrha na temelju vjerodostojne isprave i
ostale mogućnosti izvansudskog ostvarenja
tražbina
Izmjenama Zakona o izvršenju i osiguranju iz 2011.
godine uvedene su dodatne javne isprave: obračun odvjetničkih troškova, privremene situacije o
izvedenim građevinskim radovima, javna isprava
kojom se potvrđuje novčano potraživanje.
Izvansudsko ostvarenje tražbina se čini brže, no
56
U Albaniji je javnobilježnička služba poznata još od
davne 1210. godine. Prvi zakon o javnim bilježnicima donesen je 1929. godine, uzimajući kao uzor
Napoleonov zakon. Četrdesetak godina kasnije
donesen je Dekret o notarima, svega devet članaka, kojim se određuje da javni bilježnik nije javni
bilježnik već „pravni savjetnik“ zadužen za obavljanje javnobilježničkih poslova. Tek 1994. godine,
izmjenama građanskog zakona, javnobilježnička
služba je definirana kao slobodna služba.
38 I 2013 JAVNI BILJEŽNIK
56
•
sastavljaju te potvrđuju sadržaj pravnih radnji
odnosno isprava kojima su sami svjedočili;
ovjeravaju potpis građana na raznim privatnim
ispravama;
izrađuju prijepise i preslike dokumenata te izdaju potvrde o životu;
primaju te pohranjuju na čuvanje različite
isprave stranaka;
protestiraju mjenice i dr.
Albanski zakonodavac nije predvidio mogućnost
prijenosa određenih nespornih predmeta sa suda
na javnog bilježnika. Vođenje ostavinskih postupaka također više nije u nadležnosti javnih bilježnika.
Radne skupine, koje rade na izmjenama zakona,
raspravljaju o prijenosu pojedinih nadležnosti na
javne bilježnike, kao npr. ostavinske postupke,
imenovanje likvidatora i dr.
9
Nacionalna izvjestiteljica je Anjeza Liçenji, LL. M i Erald Topi,
LL. M., Pravni fakultet Sveučilišta u Tirani.
Javni bilježnici u Albaniji nemaju ulogu povjerenika sudova, osim kada radi ostvarenja određenih
pravnih učinaka primaju u vidu depozita/ pologa
određena sredstva i o tome izdaju potvrde.
Uloga javnog bilježnika u ovršnom postupku
Što se tiče uloge javnih bilježnika u ovršnom postupku, ona se ogleda samo u obveznom sastavljanju založnih ugovora u formi javnobilježničkog
akta, koja je potrebna za valjanost akta.
Ovlasti javnog bilježnika u postupku osiguranja
Albanski zakonodavac nije predvidio zakonima
ulogu javnog bilježnika u postupku osiguranja.
b) Bosna i Hercegovina10
Razvoj javnobilježničke službe
Pripremno razdoblje za uvođenje javnog bilježništva u Bosnu i Hercegovinu trajalo je deset godina,
a sve zbog ustavne strukture Bosne i Hercegovine (tri usklađena Zakona o javnom bilježništvu)
te znatnog otpora drugih pravnih profesija. Javno
bilježništvo je pod utjecajem germanske pravne
tradicije te latinskog notarijata.
Uloga javnog bilježnika kao povjerenika suda
Javni bilježnici imaju širok spektar isključivih nadležnosti, stoga je javnobilježnička isprava (notarski
obrađena isprava) potrebna za:
• uređivanje imovinskih odnosa nevjenčanih parova, pravne transakcije maloljetnih osoba te
osoba bez ili s ograničenom pravnom sposobnosti, obećanje darovanja;
• pravne transakcije stjecanja ili prijenosa stvarnih prava na nekretninama;
• stjecanje i izmjene pravnog statusa trgovačkih
društava.
Analiza učinaka tih, isključivih, ovlasti javnih bilježnika pokazuje da je na području transakcija nekretnina došlo do unapređenja pravne sigurnosti,
kvalitetnije pravne pomoći, poboljšanja preciznosti
odnosno točnosti javnih registara, rasterećenja sudova te smanjenja troškova prijenosa. U odnosu
na trgovačka društva došlo je samo do pružanja
kvalitetnije pravne pomoći te poboljšane preciznosti odnosno točnosti javnih registara, dok ostali
elementi nisu zadovoljeni. U Bosni i Hercegovini
postoje inicijative za izmjene Zakona o javnom bi10
Nacionalni izvjestitelji: prof. dr. Meliha Povlakić i mr. sc. Darja
Softić Kadenić, LL. M., Pravni fakultet Sveučilišta u Sarajevu.
lježništvu vezano uza zatvoreni broj javnih bilježnika, pristupa službi te nadležnosti.
c) Crna Gora11
Razvoj javnobilježničke službe
Zakon o notarima donesen je 2005. godine (Službeni list Crne Gore, broj 68/2005) s određnim izmjenama 2008. godine (Službeni list Crne Gore,
broj 49/08).
Uloga javnog bilježnika kao povjerenika suda
Javnim bilježnicima povjeren je ovršni postupak te
depozitarna funkcija.
U obliku javnobilježničke isprave moraju biti sastavljene sljedeće isprave:
• bračni ugovori te ugovori o imovinskim odnosima osoba u izvanbračnoj zajednici;
• ugovori o prometu nekretninama kada ih zaključuje poslovno nesposobna osoba;
• ugovor o ustupu i raspodjeli imovine za vrijeme života;
• ugovori o doživotnom uzdržavanju;
• kupoprodajni ugovori s pridržajem prava vlasništva;
• obećanje darovanja – darovanje bez prave
predaje, ugovori o darovanju u slučaju smrti;
• pravne transakcije čiji je predmet prijenos ili
stjecanje vlasništva ili drugih stvarnih prava na
nekretninama.
Uloga javnog bilježnika u ovršnom postupku
Notari nemaju posebnu ulogu u ovršnom postupku. Neizravna uloga očituje se u tome što određene javnobilježničke isprave pridonose bržem i djelotvornijem ostvarivanju prava te zaštiti vjerovnika
olakšavanjem mogućnosti ubiranja potraživanja.
Ovlasti javnog bilježnika u postupku osiguranja
Uloga javnih bilježnika u postupku osiguranja
ograničena je na sastavljanje ugovora o hipoteci,
založnih ugovora, ugovora o fiducijarnom prijenosu prava vlasništva, sve u formi javnobilježničke
isprave kao pravnog temelja (ius tituls) stjecanja
navedenih osiguranja.
11
Nacionalni izvjestitelji: mr. Velibor Korač i dr. Draginja
Vuksanović, Pravni fakultet Sveučilišta u Crnoj Gori.
JAVNI BILJEŽNIK
38 I 2013
57
Uloga javnog bilježnika kao
povjerenika suda
d) Makedonija12
Razvoj javnobilježničke službe
Prvi zakon kojim je regulirana javnobilježnička
služba donesen je 1996. godine – Zakon o obavljanju notarskih poslova. U međuvremenu, zbog
potrebe reformiranja i unapređenja javnobilježničke službe, 2007. godine donesen je Zakon o notarima. On je nekoliko puta mijenjan 2008., 2009. i
2011. godine.
Služba je organizirana kao samostalna, nezavisna
i javna, u kojoj se poslovi obavljaju na temelju zakona, a na zahtjev građana, državnih tijela, pravnih osoba i drugih zainteresiranih osoba.
Djelokrug poslova i ovlasti koji su u nadležnosti
javnih bilježnika, u Makedoniji su uređeni Zakonom o notarima kao i drugim zakonskim i podzakonskim propisima. Javni bilježnici u Makedoniji
obavljaju sljedeće funkcije: normativno-certifikacijska funkcija, solemnizacijska funkcija, certifikacijska funkcija, legalizacijska funkcija, protokolarno-certifikacijska funkcija, povjerenička funkcija,
depozitna funkcija, konzilijarno-monitorna funkcija
te osiguravajuća funkcija.
12
58
Nacionalna izvjestiteljica: ass. mr Milka Rakočević, Pravni
fakultet „Justinijan Prvi“ u Skopju.
38 I 2013 JAVNI BILJEŽNIK
58
U dijelu XIII. Zakona o notarima regulirana je uloga
javnih bilježnika kao povjerenika suda u:
• ostavinskim postupcima;
• dostavi po Zakonu o parničnom postupku;
• ovršnom postupku.
Uloga javnog bilježnika u ovršnom postupku
Izmjenama Zakona o izvršenju iz 2009. godine
javnim bilježnicima povjerena je nadležnost za donošenje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne
isprave, s tim da su javni bilježnici počeli postupati
po tom zakonu tek 1. srpnja 2011.
Ovlasti javnog bilježnika u postupku osiguranja
Asekurativna funkcija javnih bilježnika u Makedoniji ogleda se u obavljanju poslova dobrovoljnoga
založnopravnog osiguranja te poslova fiducijarnopravnog osiguranja.
Zaključno navodimo da je za jedan od sljedećih
Foruma istaknuta potreba da se obradi tema o osiguranju od odgovornosti javnih bilježnika, budući
da je prepoznata kao problem u nacionalnim zakonodavstvima svih država regije.
Hrvatsko – slavonsko javno bilježništvo
1859. - 1941.*
Donošenjem Zakona o javnom bilježništvu (1993)12
obnovljen je rad institucije koja ima višestoljetnu
tradiciju na hrvatskom području, a čije je postojanje i djelovanje bilo prekinuto 1941. odlukom vlasti
NDH, odnosno odlukom o ukidanju javnog bilježništva na cjelokupnom jugoslavenskom području,
koju je 1944. donijelo Predsjedništvo AVNOJ-a. Za
razliku od današnjeg jedinstvenog razvoja javnog
bilježništva, u prošlosti su postojale velike razlike
koje su uglavnom bile posljedica različite državne
pripadnosti hrvatskih zemalja i slijedom toga donekle različitog pravnog uređenja institucije javnih
bilježnika. U nastavku koji slijedi bit će riječ o javnom bilježništvu na hrvatsko-slavonskom području
u razdoblju od 1859. do 1941. godine.
1. Razvoj modernoga javnog bilježništva na
hrvatsko-slavonskom području
1.1. Zakonski okvir uređenja javnog
bilježništva 1859. - 1930.
Moderno uređeno javno bilježništvo na područje Kraljevine Hrvatske i Slavonije bilo je uvedeno
carskim patentom 1858. kojim je prošireno važenje austrijskog Bilježničkog reda (nastavno: BR) iz
1855., a stupio je na snagu 1859.3 Taj je propis
1886. proširen na područje 1882. pripojene Vojne
krajine. BR je bio jedan u nizu propisa uvedenih
tijekom Bachovog apsolutizma kada su modernizirane pravne institucije Habsburške monarhije. Nakon dvadesetak godina primjene, 1871. je zamiOvaj tekst je skraćena verzija rada pod nazivom „Javno
bilježništvo na hrvatsko-slavonskom pravnom području 1859.1941.“ koji je objavljen u Časopisu za suvremenu povijest, 42,
br. 1, Zagreb, 2010., str. 91-126.
1*
2
3
Zakon o javnom bilježništvu, Narodne novine br. 78/93, 29/94, 16/07, 75/09.
Cesarski patenat od 7. veljače 1858. kojim se bilježnički red od
21. svibnja 1855. uvodi u Galiciji, velikoj vojvodini Krakovskoj
i u Bukovini, zatim u Ugarskoj, Hrvatskoj, Slavoniji, Erdeljskoj i
srpskoj Vojvodini s Banatom tamiškim, Zemaljsko-vladni list za
kraljevine Hérvatsku i Slavoniju (dalje: ZVL), 1858., I razdiel,
komad V., br. 27.
jenjen novim propisom na austrijskim područjima
Monarhije, dok je Ugarski sabor 1874. donio zakon
kojim je samostalno uredio javnobilježničku djelatnost. Za razliku od Austrije i Ugarske, nastojanja
u donošenju hrvatskog zakona o bilježništvu nisu
bila uspješna. Bila su sastavljena dva prijedloga
hrvatskoga bilježničkog zakona, prijedlog pod nazivom „Osnova zakona o kr. javnim bilježnicima
i njihovom poslovanju“ te prijedlog pod nazivom
„Osnova zakona o javnom bilježništvu“. Nejasno
je u kojoj su se mjeri ti prijedlozi zaista razmatrali
u vrijeme njihova sastavljanja, ali je svakako postojala potreba i želja za novim uređenjem javnog
bilježništva. Kako ova, ali i druge poznate inicijative nisu urodile plodom, BR je ostao na snazi do
1930. i donošenja jugoslavenskog Zakon o javnim
bilježnicima (nastavno: ZJB).
Dr. sc. Mirela
Krešić
Pravni fakultet
Sveučilišta u
Zagrebu
1.2. Zakonski okvir uređenja javnog
bilježništva 1930. - 1941.
Raspadom Monarhije 1918. formirana je Kraljevina
Srba, Hrvata i Slovenaca, poslije preimenovana u
Kraljevinu Jugoslaviju (1929). S obzirom da su područja koja su ušla u sastav Kraljevine prije 1918.
bila u različitim državnim okvirima i imala različita
pravna uređenja, nova je država u pravnom pogledu bila partikularna i obuhvaćala šest tzv. pravnih
područja - hrvatsko-slavonsko, dalmatinsko-slovensko, pravno područje Međimurja, Baranje, Bačke i Banata, bosansko-hercegovačko, srbijansko
te crnogorsko pravno područje. Nakon osnivanja
države započelo je ujednačavanje prava na jedinstvenom državnom teritoriju. Dio tog procesa bila
je i rasprava o proširenju institucije javnih bilježnika
na ona područja na kojima do tada nije postojala.
Zbog toga je ministarstvo pravosuđa tijekom 1921.
provelo opsežno ispitivanje mišljenja pravničke
struke o javnom bilježništvu. Pozitivno mišljenje o
proširenju javnog bilježništva na cijelu Kraljevinu
dali su Komisija za izradu zakona o odvjetnicima,
zagrebačko Pravničko društvo kao i većina sudova te različite gospodarske organizacije. Slijedom
toga je, rješenjem ministra pravosuđa, izrada na-
JAVNI BILJEŽNIK
38 I 2013
59
crta zakona o javnim bilježnicima povjerena Slavoljubu Sovi, umirovljenom predsjedniku zagrebačkog Banskog stola. Rad na nacrtu bio je priveden
kraju tijekom Šestosiječanjske diktature te je 1930.
ZJB stupio na snagu.4 Premda je javno bilježništvo
trebalo biti prošireno na cjelokupan državni teritorij, zakon je stupio na snagu samo na područjima
apelacijskih sudova Zagreba, Splita, Ljubljane, i
Novog Sada i Vrhovnog suda u Sarajevu. Ministar
pravosuđa je naknadno trebao donijeti uredbu kojom bi se zakon proširio i na područja apelacijskih
sudova u Beogradu i Skoplju te Velikog suda u
Podgorici. No, takva uredba nikad nije donesena,
štoviše zakon je 1932. bio stavljen izvan snage za
područje Vrhovnog suda u Sarajevu.
Nestabilne unutarnje političke prilike u Kraljevini i
opasnost od novog svjetskog rata potaknule su
preuređenje države osnivanjem Banovine Hrvatske (1939). Zbog usklađivanja novog banovinskog
teritorija s načelom samostalnosti hrvatskog sudstva, razmišljalo se o znatno široj reformi pravosuđa koja je trebala obuhvatiti promjene u sudskom
postupku i položaju sudaca te potpuno novi sudski
ustroj Banovine koji bi ujedno značio i promjenu
stvarne nadležnosti pojedinih sudova. Tako se
1940. dr. Franjo Žilić, odjelni predstojnik u banovinskoj Vladi, u raspravi o preuređenju pravosuđa,
zauzimao za proširenje izvanparnične nadležnosti
kotarskih sudova i na ostavinske rasprave. Ujedno
je smatrao da bi se pri kotarskim sudovima trebali sklapati i privatnopravni ugovori, a po potrebi i
ovjera potpisa na tim ugovorima. To bi značilo da
institucija javnog bilježništva nije potrebna, premda Žilić nije izričito spomenuo javne bilježnike. No,
unatoč tom i sličnim razmišljanjima vlasti Banovine
Hrvatske nisu dirale u instituciju javnog bilježništva. Međutim, javno bilježništvo se na dijelu hrvatskog područja ipak nije održalo jer ga je NDH
ukinula već u travnju 1941.5 Tako su nakon više
od osamdeset godina na hrvatskom području koje
se nalazilo u sastavu NDH prestali djelovati javni
bilježnici. Uspostavom socijalističke Jugoslavije,
javnobilježnička djelatnost nije obnovljena na tom
području jer je Predsjedništvo AVNOJ-a još 1944.
izričito ukinulo instituciju javnih bilježnika na području cijele Jugoslavije, uključujući i one hrvatske
prostore na kojima su tijekom rata djelovali javni
bilježnici.6 Tako su javni bilježnici nestali iz hrvat4
5
6
60
Zakon o javnim beležnicima (notarima) od 11. septembra 1930.,
br. 87.330, Službene novine Kraljevine Jugoslavije od 26. septembra 1930, br. 220 - LXXVII
Zakonska odredba o ukidanju javnih bilježnika od 18. travnja
1941., Zakoni, naredbe i odredbe (sudske struke), proglašeno
od 11. travnja do 3. rujna 1941., knjiga I., (dalje: ZNO), br.12.;
Usp. i Zakonska odredba o upisivanju bivših javnih bilježnika u
imenik odvjetnika od 16. srpnja 1941., ZNO, br.1.
Odluka o ukidanju javnih bilježnika i javno-bilježničkih komora
od 17. studenog 1944., Službeni list DFJ, 1945., knjiga I., br. 11.
38 I 2013 JAVNI BILJEŽNIK
60
skog pravnog sustava sve do 1993. i obnove njihova rada.
2. Ustroj javnog bilježništva na
hrvatsko-slavonskom području
Javno bilježništvo je u razdoblju od 1859. do 1941.
bilo uređeno austrijskim BR-om odnosno jugoslavenskim ZJB-om te nizom podzakonskih propisa. U oba zakona bilo je prihvaćeno uređenje
javnobilježničke službe kao sustava slobodnoga
latinskog notarijata prema kojemu je javni bilježnik osoba s pravničkim obrazovanjem i stručnim
iskustvom na koju država prenosi određena ovlaštenja i koja povjerenu javnu službu obavlja neovisno i samostalno. Pritom javni bilježnik djeluje kao
nepristrani povjerenik stranaka jamčeći sigurnost
pravnog prometa. Prema BR-u, javni su bilježnici
bili ovlašteni sastavljati i otpravljati javne isprave
u pogledu pravnih poslova, izjava i činjenica na
kojima se zasnivaju pojedina prava, primati na čuvanje isprave te voditi brigu o njima, izdavati potvrde, tj. svjedodžbe odnosno djelovati kao sudski
povjerenici. Slično je bila uređena i djelatnost javnih bilježnika prema ZJB. Osim poslova iz vlastitog
djelokruga i onih sudskih povjernika, javni bilježnici su mogli sastavljati privatne isprave i podneske
na zahtjev stranaka, postupajući kao punomoćnici
stranke. Javnobilježničke isprave i ovjerovljeni otpravci, ako su bili u skladu sa zakonom, imali su
snagu javne isprave.
2.1. Određivanje javnobilježničkih mjesta
Tijekom postojanja javnobilježničke službe bilježnička su se mjesta određivala u više navrata. U
razdoblju Monarhije za ustroj bilježničkih mjesta
BR-om nisu bili propisani točni kriteriji, nego je za
određivanje njihova broja i razmještaja bilo propisano donošenje posebnih propisa. Tako je početkom ustroja javnobilježničke službe bilo određeno samo 15 bilježničkih mjesta, i to na području
Banskog stola kao zemaljskog suda u Zagrebu
(po jedan u Karlovcu, Samoboru i Sisku te dva
sa sjedištem u Zagrebu) te županijskih sudova
u Varaždinu (sa sjedištem u Varaždinu, Krapini i
Čakovcu), Osijeku (sa sjedištem u Osijeku, Vukovaru, Vinkovcima i Požegi) i Rijeci (sa sjedištem u
Bakru te dva javnobilježnička mjesta sa sjedištem
u Rijeci). Jasniji kriteriji određivanja javnobilježničkih mjesta bili su propisani naredbom austrijskog
ministarstva pravosuđa iz 1860.7 Na temelju nje,
u slučaju potrebe, ministar pravosuđa donosio je
odluku o osnivanju novih javnobilježničkih mjesta
7
Naredba ministarstva pravosuđa od 7. svibnja 1860. o tom,
kako da bilježnici služe i obavljaju poslove kao povjerenici
sudbeni, i o broju bilježnika, Hrvatski zakoni III, 1900., 325.-326.
nakon saslušanja nadležnog zemaljskog suda i
javnobilježničke komore. To se na hrvatsko-slavonskom području dogodilo tek nakon pripojenja
Vojne krajine, povećanja broja stanovnika i teritorijalnog proširenja te slijedom toga provedenog
upravnog i sudskog preustroja. Postojeća javnobilježnička mjesta su preuređena odnosno ustrojena
su nova javnobilježnička mjesta na području sudbenih stolova u Gospiću (sa sjedištem u Senju),
Ogulinu (sa sjedištem u Ogulinu, Bakru i Delnicama), Zagrebu (sa sjedištem u Karlovcu i Samoboru te tri javnobilježnička mjesta u Zagrebu), Petrinji
(sa sjedištem u Sisku), Varaždinu (sa sjedištem u
Varaždinu, Krapini i Pregradi), Bjelovaru (sa sjedištem u Bjelovaru, Križevcima i Koprivnici), Požegi
(sa sjedištem u Požegi, Novoj Gradiški i Brodu ),
Osijeku (sa sjedištem u Đakovu, Vukovaru, Virovitici, Vinkovcima te dva javnobilježnička mjesta
sa sjedištem u Osijeku) i Srijemskoj Mitrovici (sa
sjedištem u Zemunu, S. Karlovcima, Iloku, Irigu i
Rumi).
U godinama prije raspada Monarhije broj javnobilježničkih mjesta je znatno porastao. Kronologija njihova osnivanja kao i teritorijalni razmještaj
daju zaključiti kako su, unatoč nepostojanju točno
određenih kriterija o određivanju javnobilježničkih
mjesta, na taj porast očito utjecali broj stanovnika
te razvijenost gospodarskog i pravnog prometa u
pojedinim županijama. Premda porast broja novih
javnobilježničkih mjesta odaje dojam jednostavnosti i lakoće donošenja odluka o osnivanju novog
bilježničkog mjesta, stvarnost je bila drugačija.
Od prve inicijative odnosno molbe za osnivanjem
javnobilježničkog mjesta pa do njegova stvarnog
osnivanja katkad je trebalo proći i po nekoliko
godina. Prijedlog za osnivanje novog javnobilježničkog mjesta, prema BR, je davao sudbeni stol
(kao javnobilježnička komora) za svoje područje
nadležnosti. Ali, iz arhivskih spisa proizlazi kako
su često predlagatelji bili kotarski sudovi i pojedinci, u pravilu odvjetnici koji su pritom za popunjavanje tog mjesta predlagali sami sebe.8 Najviše
novih javnobilježničkih mjesta bilo je osnovano na
području sudbenih stolova Bjelovara, Zagreba i
Srijemske Mitrovice, nešto manje na području sudbenih stolova u Varaždinu, Petrinji, Požegi i Osijeku, a najmanje na područjima sudbenih stolova u
Gospiću i Ogulinu.
Do velike promjene u broju javnih bilježnika došlo je nakon ulaska Hrvatske i Slavonije (u sastavu Države SHS) u Kraljevinu SHS. Industrija, obrt
i trgovina su bili znatno razvijeniji nego u drugim
dijelovima Kraljevine što je pogodovalo povećanju
8
Hrvatski državni arhiv (dalje: HDA), Zemaljska vlada, odjel za
pravosuđe (dalje: ZVOP), sign. 81., kut. 311 (1877-1919), br.
18/1897., 21/1904.
gospodarskog i pravnog prometa te je zbog toga
postojala i potreba za većim brojem javnih bilježnika. I nadalje je vrijedio BR u kojem nisu bili utvrđeni jasni kriteriji za određivanje javnobilježničkih
mjesta. To je, unatoč potrebe za novim javnobilježničkim mjestima, pridonijelo arbitrarnosti nadležnih
tijela u pogledu njihova osnivanja. Do donošenja
Ustava Kraljevine 1921. odluke o ustroju novih javnobilježničkih mjesta na hrvatsko-slavonskom području donosila su postojeća hrvatska tijela vlasti,
ban odnosno Zemaljska vlada. Nakon donošenja
Ustava nadležnost je prešla na ministra pravosuđa
koji je u vrlo kratkom razdoblju donio odluke kojima je osjetno povećan broj javnobilježničkih mjesta. Tako je 1923. bilo ustrojeno pet novih mjesta,
1924. sedamnaest, a 1925. čak dvadeset i sedam
novih javnobilježničkih mjesta pa je tijekom te tri
godine bilo osnovano više javnobilježničkih mjesta
nego sveukupno od 1859. Pri ustroju novih javnobilježničkih mjesta ministar pravosuđa je morao,
u skladu s još važećim BR-om, uzeti u obzir mišljenja Banskog stola i javnobilježničkih komora te
procjeniti njihovu stvarnu potrebu. Prema svemu
sudeći nije bilo tako te je takvo postupanje ministra
izazivalo veliki otpor i ogorčenje postojećih javnih
bilježnika koji su u tome vidjeli udarac na vlastitu
egzistenciju, način šikaniranja onih bilježnika koji
su bili politički protivnici vladajućih struktura, ali i
sredstvo nagrađivanja političkih simpatizera. Nakon 1925. nije osnovano ni jedno novo bilježničko
mjesto, iako su za hrvatsko-slavonsko područje
1928., neposredno prije donošenja ZJB-a, bile
propisane pretpostavke imenovanja novih javnih
bilježnika.9 Naime, nekoliko mjeseci poslije Zakonom o advokatima bilo je zabranjeno, do donošenja zakona o javnim bilježnicima, osnivanje novih
javnobilježničkih mjesta.10
Donošenjem ZJB-a kriteriji osnivanja javnobilježničkih mjesta bili su jasniji. Za područje svakog
sreskog suda bilo je predviđeno jedno bilježničko
mjesto, odnosno ako se radilo o području s većim
brojem stanovnika, na svakih trideset tisuća stanovnika bio je imenovan po jedan javni bilježnik.
Za mjesta s više od četrdeset tisuća stanovnika
broj bilježnika, nakon saslušanja nadležnog apelacijskog suda i nadležne javnobilježničke komore i točnog utvrđivanja broja stanovnika na temelju statističkih podataka, određivao se na svakih
dvadeset tisuća stanovnika. Za hrvatsko-slavon9
10
V. čl. 5. Zakona o nespojivosti zvanja kralj. javnih beležnika sa
zvanjem odvjetnika te o uređenju javnobeležničkih pristojba
u ostavinskim predmetima u Hrvatskoj i Slavoniji od 11. juna
1928., u: Zbornik zakona, uredbi i naredbi (dalje: ZZUN), 1928.,
svezak X.- XI., br. 66
V. §123. st. 2. Zakona o advokatima za Kraljevinu Srba, Hrvata
i Slovenaca od 17. marta 1929. br. 21560, ZZUN, 1929., svezak
V. i VI., br. 43.
JAVNI BILJEŽNIK
38 I 2013
61
sko područje bio je predviđen veći broj javnobilježničkih mjesta u odnosu na pravila sadržana u
zakonu, premda taj broj ipak nije mogao biti veći
od broja javnobilježničkih mjesta postojećih prije
stupanja na snagu novog zakona.11 U skladu sa
ZJB-om broj i sjedišta javnih bilježnika za područje Kraljevine bili su uređeni 1931. Uredbom ministra pravosuđa na području Banskog stola u Zagrebu, području Višeg zemaljskog suda u Splitu
i Ljubljani, području Apelacijskog suda u Novom
Sadu i području Vrhovnog suda u Sarajevu.12 S
obzirom na to da je zakon naknadno bio stavljen
izvan snage za područje sarajevskog Vrhovnog
suda, na tom području ustrojena javnobilježnička
mjesta nisu bila popunjena. Uredbom je na hrvatsko-slavonskom području najviše javnobilježničkih
mjesta, i to čak deset, bilo osnovano u Zagrebu.
Po tri javnobilježnička mjesta osnovana su u Bjelovaru, Brodu, Osijeku i Rumi, a po dva u Vinkovcima, Virovitici, Vukovaru, Varaždinu, Đakovu, Đurđevcu, Zemunu, Koprivnici, Križevcima, Karlovcu,
Novoj Gradiški, Požegi, Srijemskoj Mitrovici i Staroj
Pazovi. Po jedno javnobilježničko mjesto bilo je
osnovano u čak pedeset i pet hrvatsko-slavonskih
naselja. Od 1933. do 1937. povećan je broj hrvatsko-slavonskih javnih bilježnika te je u skladu s tim
bilo i detaljnije uređeno područje njihove nadležnosti. Nakon osnivanja Banovine Hrvatske javno
bilježništvo je potpalo pod nadležnost bana i odjela za pravosuđe Banske vlasti te je novo javnobilježničko mjesto u Banovini bilo ustrojeno u Zagrebu u travnju 1940. Već iduće godine pokazalo se
kako je to javnobilježničko mjesto bilo jedino, ali i
posljednje koje je osnovano jer je nekoliko dana
nakon osnivanja NDH u travnju 1941. ukinuta institucija javnih bilježnika.
2.2. Službeno područje djelovanja javnog
bilježnika
Pri osnivanju javnobilježničkog mjesta bilo je nužno odrediti i službeno područje djelovanja imenovanog javnog bilježnika. Službeno područje je
prema BR-u bilo određeno na dva načina: kao
područje šire nadležnosti koje je obuhvaćalo područje sudbenog odnosno okružnog suda za koje
je bilo ustrojeno javnobilježničko mjesto i na kojem
je javni bilježnik bio ovlašten obavljati poslove iz
vlastitog djelokruga odnosno kao područje uže
nadležnosti (tzv. uži okoliš), tj. područje na kojemu
11
12
62
Usp. čl. 1. Zakona od 22. januara 1931. o izmjeni i dopuni §244.
Zakona o javnim beležnicima, Službene novine Kraljevine
Jugoslavije od 31. januara 1931., br. 22-VI.
Uredba o utvrđivanju broja i sedišta javnih beležnika od 24.
januara 1931. br. 7610, Službene novine Kraljevine Jugoslavije
od 31. januara 1931., br. 22-VI.
38 I 2013 JAVNI BILJEŽNIK
62
je javni bilježnik djelovao kao sudski povjerenik.13
Na službenom području javni je bilježnik imao svoje uredovno sjedište i izvan njega nije smio imati
ni dodatni ured ni ispostavu. No, mogao je, ako su
to zahtijevale okolnosti i uz posebno dopuštenje,
izvan uredovnog sjedišta držati uredovne dane.
ZJB je službeno područje djelovanja javnog bilježnika odredio kao područje okružnog suda na
kojemu je bilježnik imao svoje sjedište. Bilježničko
sjedište se nalazilo u sjedištu sreskog suda, a ako
je više bilježnika imalo sjedište u istom sreskom
sudu, nadležnost se protezala na cijelo područje njihovog sjedišta.14 Izuzetak od ovako široko
određene teritorijalne nadležnosti postojao je kod
postupanja javnih bilježnika kao sudskih povjerenika jer je tada svaki bilježnik dobio uže područje
djelovanja (tzv. rejon) na području svojeg sjedišta.
Prema tome je javni bilježnik mogao voditi ostavinske postupke samo iza onih ostavitelja koji su imali
prebivalište u njegovom rejonu. U Zagrebu je npr.
do 1940. bilo ustrojeno petnaest javnobilježničkih
mjesta te je bilo nužno prilikom osnivanja svakog
novog mjesta ponovno odrediti uže područje djelovanja. Nakon osnivanja posljednjeg javnobilježničkog mjesta donesena je naredba kojom je za
svako mjesto određeno uže područje navođenjem
gradskih ulica koje ga omeđuju.
2.3. Uvjeti za imenovanje javnih bilježnika
Javno bilježništvo je javna služba, a javni bilježnici osobe od javnog povjerenja. Stoga je trebalo
posebno paziti kakve se osobe imenuju na mjesto
javnih bilježnika. Oba zakona imala su detaljno propisane uvjete imenovanja. Prema BR-u javni bilježnik je morao biti austrijski državljanin star najmanje
dvadeset četiri godine te kršćanske vjere, imati
poslovnu sposobnost i voditi neporočan život. Od
1873. u Hrvatskoj i Slavoniji su javni bilježnici mogli
biti i Židovi, dok se od Austro-ugarske nagodbe
(1867) priznavalo i ugarsko državljanstvo. Ugarski
sabor je pitanje ugarskog državljanstva zakonski
uredio tek 1879. propisujući jedinstveno ugarsko
državljanstvo za sve zemlje ugarske krune uključujući Hrvatsku i Slavoniju. Slijedom toga se je za
imenovanje hrvatsko-slavonskim javnim bilježnikom tražilo ugarsko državljanstvo, a za ispunjenje
tog uvjeta bila je mjerodavna i hrvatsko-slavonska
zavičajnost. Za obavljanje javnog bilježništva bilo
V. tumačenje §11. Bilježničkog reda u Naredbi kr. zem. Vlade,
odjela za pravosuđe, od 21. ožujka 1876., br. 1102., u predmetu
okolišta za uredovnu djelatnost kr. javnih bilježnikah i njihovoga
upotriebljenja u svojstvu sudbenih povjerenikah, Uredovna
sbirka naredabah pravosudne struke (dalje: Pravos. zbir).,
svezak III., 1892., br. 283.
V. čl. 4. Pravilnika za izvršenje Zakona o javnim bilježnicima
(notarima) od 30. novembra 1930. br. 115.375 (dalje: Pravilnik
o izvršenju), Službene novine Kraljevine Jugoslavije od 29.
decembra 1930. br. 299-CIV.
13
14
je potrebno znanje hrvatskog jezika, a na značenje
jezika u svakodnevnom poslovanju upućuje upozorenje javnim bilježnicima na dosljednu upotrebu
hrvatskog jezika. U Hrvatskoj i Slavoniji je bilo područja na kojima je, uz hrvatski kao službeni jezik,
u svakodnevnoj upotrebi bio i drugi jezik. Znanje
drugog jezika bila je prednost pri imenovanju kao
što proizlazi iz imenovanja javnog bilježnika na Sušaku u kojemu se posebno ističe poznavanje talijanskog jezika.15 Daljnji važan uvjet za imenovanje
javnim bilježnikom bio je uspješno položeni javnobilježnički ili odvjetnički ispit, a za mjesto javnog
bilježnika mogla se natjecati i osoba s položenim
sudačkim ispitom i jednogodišnjom praksom u bilježništvu. Konačno, za javnog bilježnika mogla je
biti imenovana samo osoba koja je dostojna javnog povjerenja. Što je to značilo proizlazi iz spisa o imenovanju dr. Avelina Stahuljaka za javnog
bilježnika u Klanjcu 1905. u kojem stoji kako je
„...moralno i socialno ponašanje dr. Avelina Stahuljaka, odvjetnika u Klanjcu, stališu odgovarajuće, da je isti veoma radni, moralan odvietnik, koji
preuzete poslove najvećom brzinom svršava, za
svoje se stranke osobito zanima te neimade proti
njemu pritužba, pa (je) ste strane vriedan i sposoban da bude imenovan kr. javnim bilježnikom u
Klanjcu...“16 Biti dostojan javnog povjerenja ujedno je značilo da se bez posebne kraljeve dozvole prema BR-u za bilježnika nije mogla imenovati
osoba osuđena zbog zločinstva, prekršaja iz koristoljublja ili povrede javnog ćudoređa te prijestupa
odnosno osoba osuđena na šest mjeseci ili više
zbog povrede zakona. Na temelju ispunjenja tih
uvjeta javni bilježnici primali su se u službu i nakon raspada Monarhije. Naime, nakon promjene
državnog okvira javni bilježnici su nastavili raditi i
u Državi SHS odnosno Kraljevini SHS jer se uvjeti
za stjecanje javnobilježničke službe, osim uvjeta
državljanstva, nisu mijenjali.
Državljanstvo je u novoj državi bilo prvi put uređeno izbornim zakonom iz 1920., ali samo zbog
izbora za Ustavotvornu skupšinu.17 Prema tom zakonu državljanima Kraljevine SHS u pogledu stjecanja biračkog prava smatrali su se svi državljani
Srbije i Crne Gore do 1. prosinca 1918., zatim svi
oni koji su do 1. prosinca imali državljanstvo u Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji, pripadništvo u Bosni
i Hercegovini ili domovinsko pravo u nekoj od općina ili dijelova općina drugih jugoslavenskih zemalja koje su ušle u sastav Kraljevine. Ujedno su
se državljanima smatrale i osobe koje su prema
nacionalnosti i jeziku bile Slaveni, a trajno su se
naselile na području neke od općina u Kraljevini
do početka sastavljanja biračkih popisa. Međutim,
državljanstvo nisu imali građani Kraljevine koji su
živjeli na području izvan Srbije i Crne Gore tj. na
području Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a koji su prema mirovnim ugovorima s Njemačkom, Austrijom i Mađarskom imali pravo opcije za državljanstvo svoje nacionalne države. To je
značilo da sve one osobe koje su podrijetlom bili
Nijemci, Austrijanci i Mađari i izjasnile su se za državljanstvo tih zemalja, nisu mogle istodobno imati
i državljanstvo Kraljevine te u konačnici niti sudjelovati na izborima.
Iz nekoliko imenika javnih bilježnika, premda u njima nema naznake nacionalne pripadnosti, može
se prema prezimenima pretpostaviti njemačko,
austrijsko te mađarsko podrijetlo nekih od njih.18
Imena pojedinih bilježnika mogu se naći u imenicima iz razdoblja prije i poslije 1918., a za one koji
nedostaju može se pretpostaviti kako više nisu bili
u službi zbog nekih drugih razloga, kao što su smrt
ili mirovina, a ne zbog prava opcije. S obzirom na
to da je pitanje državljanstva bilo riješeno tek Zakonom o državljanstvu iz 1928., do tada su upravo
ove odredbe iz izbornog zakona bile mjerodavan
kriterij za utvrđivanje državljanstva pa tako i u slučaju zadovoljavanja uvjeta državljanstva za potrebe imenovanja javnim bilježnikom. No, Kraljevina
je bila više zainteresirana za javne bilježnike koji su
po nacionalnosti bili Slovenci, Hrvati i Srbi, tj. potencijalni budući državljani koji su živjeli i radili na
onim područjima Monarhije koji 1. prosinca 1918.
nisu ušli u sastav Kraljevine. Znatno prije nego li je
uređeno pitanje državljanstva izbornim zakonom,
u lipnju 1919. bio je donesen zakon na temelju kojeg su tim javnim bilježnicima bile priznate postojeće kvalifikacije za ono pravno područje Kraljevine na kojem su htjeli nastaviti raditi.19 To su pravo
mogli iskoristiti u roku od šest mjeseci od dana
sklapanja mirovnog ugovora Kraljevine u pogledu
područja na kojem su se do tada nalazili. Nakon
donošenja Zakona o državljanstvu Kraljevine Srba,
Hrvata i Slovenaca iz 1928.,20 državljanstvo Kraljevine imale su osobe koje su na dan ujedinjenja
imale državljanstvo prijašnje Kraljevine Srbije i prijašnje Kraljevine Crne Gore, osobe koje su imale
18
HDA, ZVOP, 81., kut. 312 (1919), br. 102/1919.
Iz dopisa velikog župana županije varaždinske Zemaljskoj vladi,
odjelu za pravosuđe povodom imenovanja Avelina Stahuljaka,
odvjetnika iz Klanjca za javnog bilježnika od 22. listopada
1905., u: HDA, ZVOP, 81., kut. 311 (1877-1919), br. 15/1897.
V. čl. 9. Zakona o izboru narodnih poslanika za ustavotvornu
skupštinu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, ZZN, 1921.,
komad I., br. 9.
15
16
17
19
20
V. npr. Imenik dostojanstvenika, činovnika i javnih službenika
Kraljevina Hrvatske i Slavonije 1916., Zagreb 1916., 98.; Imenik
advokata i kr. javnih bilježnika S.H.S., Zagreb 1923., 16.-17
Zakon o priznanju kvalifikativnih pogodaba za sticanje advokature i javnog bilježništva od 30. jula 1919., ZZN, 1920., komad I.,
br. 33.
Zakon o državljanstvu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca,
Službene novine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca od 1.
novembra 1928., br. 254-LXXXIV.
JAVNI BILJEŽNIK
38 I 2013
63
državljanstvo prijašnje Kraljevine Hrvatske i Slavonije, a nisu ga izgubile na temelju odredbi mirovnih
ugovora kao i osobe kojima je na temelju mirovnih
ugovora priznato državljanstvo Kraljevine SHS. Taj
je Zakon u slučaju državljanstva ostao na snazi i
nakon donošenja ZJB-a koji je donekle izmijenio
uvjete za obavljanje javnobilježničke službe.
Prema novom zakonu bilježnici su morali biti jugoslavenski državljani, poslovno sposobni, imati
najmanje 30 godina života i završen neki od jugoslavenskih pravnih fakulteta u statusu redovitog studenta sa svim položenim ispitima. Nadalje,
morali su imati vježbenički staž od pet godina, od
toga namanje dvije godine kod javnog bilježnika
i jednu godinu na sudu, a preostale dvije godine
vježbeničkog staža mogli su obaviti kod javnog
bilježnika, odvjetnika, državnog pravobranitelja ili
na sudu te položiti odvjetnički ili sudački ispit. Bez
ispunjenja zakonom propisane prakse na mjesto
javnog bilježnika mogli su biti imenovani ratni invalidi koji su sudjelovali u „ratovima za oslobođenje
i ujedinjenje“, a fakultet su završili prije proglašenja ZJB-a. Osim ratnih invalida, na ispunjenje svih
traženih uvjeta odnosno nekih od njih, uz iznimku
državljanstva, godina života i poslovne sposobnosti, nisu bili obvezni niti npr. odvjetnici, ako su imali
najmanje pet godina odvjetničkog staža, zatim državni pravobranitelji, predsjednici okružnih sudova, redoviti i izvanredni profesori pravnih fakulteta
i dr. Također su se za mjesto javnih bilježnika, a
bez ispunjenja uvjeta vježbeničke prakse i polaganja traženih ispita, mogle natjecati i osobe srpske,
hrvatske i slovenske nacionalnosti koje su radile
kao javni bilježnici na području bivše Monarhije, a
u međuvremenu su stekle državljanstvo Kraljevine. Javnobilježničkim vježbenicima s tih područja
priznavao se pripravnički staž te položen javnobilježnički, odvjetnički i sudački ispit. S obzirom na
značenje javnobilježničke službe kao službe od
javnog povjerenja, bilježnikom prema ZJB-u nije
mogla biti imenovana osoba koja je npr. bila osuđena zbog počinjenja kaznenog djela iz koristoljublja ili je zbog disciplinske presude otpuštena iz
javne službe ili umirovljena te osoba pod stečajem.
2.4. Postupak imenovanja javnih bilježnika
Nadležnost za imenovanje javnih bilježnika je prema BR-u pripadala banu i Odjelu za pravosuđe
Zemaljske vlade Kraljevine Hrvatske, Slavonije i
Dalmacije. Javnobilježnička mjesta su se popunjavala putem natječaja koji je morala raspisati
nadležna komora. Ako je raspisivanje natječaja
bilo ocijenjeno suvišnim, javnobilježnička komora i
nadležni sud podnosili su prijedlog za imenovanje
banu, koji je ujedno bio ovlašten imenovati bilježni-
ke ne samo bez raspisivanja natječaja nego i bez
prijedloga nadležnih tijela. Ipak, ako je bio raspisan natječaj molbe su morale sadržavati dokaze o
ispunjavanju traženih uvjeta pri čemu su ih kandidati predavali putem javnobilježničke komore, ako
se radilo o javnim bilježnicima ili javnobilježničkim
vježbenicima, odnosno putem odvjetničke komore ako je bila riječ o odvjetnicima ili odvjetničkim
vježbenicima. Činovnici su svoje molbe predavali
putem svoji uredovnih predstojnika. Prema zakonu
prijedlog za popunjavanje ispražnjenog javnobilježničkog mjesta komora je morala predati sudbenom stolu. No, kako su funkciju komora obavljali
upravo sudbeni stolovi, tako se ovaj dio postupka
imenovanja u cjelosti vodio unutar suda. Sudbeni
stol je prijedlog imenovanja sa svojim mišljenjem
dostavljao Banskom stolu, a Banski stol je potom
dokumentaciju predavao Odjelu za pravosuđe Zemaljske vlade. Raspisivanje natječaja za popunjavanje javnobilježničkih mjesta nije bilo uobičajeno
postupanje te su se ispražnjena bilježnička mjesta
kao i ona novoosnovana u pravilu popunjavala bez
natječaja. O takvom načinu popunjavanja javnobilježničkih mjesta izričito govori dr. Franko Potočnjak, odvjetnik, javni bilježnik i političar u svojem pismu banu Tomljenoviću u studenom 1919. u kojem
se interesira za javnobilježničko mjesto u Zagrebu
te pita hoće li se popuniti „mimo natječaja, kako
je to za bivše vladavine (Austro-Ugarske, nap.a.)
bilo uobičajeno, ili će se raspisati natječaj“.21 Velike je poteškoće tako uređen postupak imenovanja
izazvao tijekom 1920-tih godina kada je ustrojen
veliki broj novih javnobilježničkih mjesta koje je u
vrlo kratkom vremenu trebalo popuniti. Često se
događalo da su se na ta mjesta javni bilježnici
imenovali bez natječaja i bez prijedloga Banskog
stola i javnobilježničke komore, a takva je netransparentnost u postupanju omogućavala da se
imenovanje pojedinca javnim bilježnikom koristi
kao sredstvo političke nagrade što je osjetno rušilo
ugled struke. Nakon donošenja Ustava Kraljevine
SHS 1921., pravo imenovanja javnih bilježnika s
hrvatskog je bana i Zemaljske vlade preneseno na
ministra pravosuđa vlade Kraljevine SHS.
Postupak imenovanja javnih bilježnika bio je znatno
detaljnije uređen ZJB-om i Pravilnikom o izvršenju.
Tako je postupak u pravilu započinjao natječajem
koji je morao biti objavljen u Službenim novinama Kraljevine te službenom listu one banovine
na području koje se popunjavalo javnobilježničko
mjesto. Natječaj je morala raspisati nadležna javnobilježnička komora u roku od tri tjedna od dana
dobivanja naloga iz ministarstva pravosuđa. Rok
prijave na natječaj nije smio biti kraći od mjesec
21
64
38 I 2013 JAVNI BILJEŽNIK
64
HDA, ZOVP, 81., kut. 312 (1919), br. 122/1919.
dana ni duži od dva mjeseca, pri čemu ga je svaka
komora određivala u okviru tih zakonskih granica
te prema prilikama i potrebama svakog pojedinog
slučaja. Komora koja je raspisala natječaj je ujedno ga je i provodila te su kandidati molbe podnosili putem svojih strukovnih udruženja. Sastavni dio
molbe morali su biti prilozi kojima se dokazivalo
ispunjenje traženih uvjeta. No, oni javni bilježnici
koji su obavljali javnobilježničku službu u trenutku
stupanja na snagu Pravilnika o izvršenju, umjesto
tih priloga morali su priložiti rješenje o prijašnjem
imenovanju. Pristigle molbe s obrazloženim prijedlogom za imenovanje komora je dostavljala u roku
od petnaest dana od završetka natječaja apelacijskom sudu, tj. Banskom stolu za hrvatsko-slavonsko područje. Banski stol je u daljnjih petanest
dana bio obvezan svoj izvještaj o natječaju te obrazloženi prijedlog imenovanja, koji je sadržavao i
ocjenu suda o moralnim i stručnim kvalifikacijama
kandidata, dostaviti ministarstvu pravosuđa koje
je potom imenovao javnog bilježnika. Pri popunjavanju javnobilježničkih mjesta prednost su trebali
imati javni bilježnici i javnobilježnički vježbenici.
Premda prilično jasno određen način imenovanja
javnih bilježnika, ipak je omogućavao izigravanje
pravila te se može zaključiti iz dostupnih podataka
kako javni bilježnici ili nisu znali za raspisani natječaj, ili njihove molbe nisu bile uzete u razmatranje,
a prazna javnobilježnička mjesta popunjavala su
se npr. pravnicima izvan javnobilježničkih krugova, odvjetnicima ili državnim činovnicima. S obzirom na to da se novi zakon počeo primjenjivati na
već postojeću organizaciju javnog bilježništva i da
su do tada postojeća javnobilježnička mjesta bila
popunjena, zakonom je bilo propisano kako se svi
zatečeni javni bilježnici stavljaju na raspolaganje
s tim da do daljnjega, tj. do novog popunjavanja
javnobilježničkih mjesta nastavljaju raditi. Najveći
dio „starih“ javnih bilježnika bio je ponovno imenovan na temelju ZJB-a u propisanom postupku
jer su udovoljavali traženim uvjetima. Tako je zapravo bilježnicima koji su svoje mjesto stavili na
raspolaganje, ministar pravosuđa mogao uskratiti
ponovno imenovanje jedino ako su svojim izvanbilježničkim djelovanjem iskazivali nezadovoljstvo
političkim prilikama u državi odnosno postojećom
organizacijom vlasti Kraljevine.
Javni bilježnici su svoju službu ponovno morali staviti na raspolaganje osnivanjem Banovine
Hrvatske i donošenjem uredbe kojom je načelo
nespojivosti javnobilježničkog i odvjetničkog zvanja prošireno na cjelokupno banovinsko područje. Naime, bilježnicima koji su ujedno radili i kao
odvjetnici, zvanje bilježnika trebalo je prestati 30
dana od dana stupanja na snagu uredbe, dok su
se preostali javni bilježnici morali staviti na raspo-
laganje. Do novog popunjavanja javnobilježničkih
mjesta trebali su nastaviti obavljati svoj posao.
Javne bilježnike stavljene na raspolaganje ban je
mogao premjestiti u drugo mjesto, a ako ne bi bili
imenovani prestajala im je služba. Prema toj uredbi ban je bio ovlašten u roku od tri godine od njezina stupanja na snagu svojim naredbama osnivati
nova javnobilježnička mjesta te ukidati postojeća
ispražnjena mjesta te određivati njihove uže okoliše različito od odredbi ZJB-a. Vanjske i unutarnje
političke prilike spriječile su bilo kakvo postupanje
u tom slučaju, a doskora je institucija javnog bilježništva bila ukinuta.
2.5. Početak javnobilježničke službe
Kako bi imenovani javni bilježnici mogli započeti s
radom bilo je potrebno ispunjenje niza formalnosti.
Nakon donošenja, rješenje o imenovanju moralo
se dostaviti imenovanom bilježniku, nadležnom
sudbenom stolu te kraljevskom financijalnom ravnateljstvu u Zagrebu. Ujedno se obavijest o imenovanju dostavljala (dnevnim) novinama, uredništvu
Narodnih novina i Mjesečnika Pravničkog društva
u kojima su se objavljivali oglasi o imenovanju.
Imenovani javni bilježnik je potom u određenom
roku bio obvezan otvoriti javnobilježnički ured i
započeti s radom. A za to je morao položiti jamčevinu, podnijeti na potvrdu pečat (tzv. suhi i mokri
pečat) kojim će se koristiti te potpis s imenom i
prezimenom i položiti prisegu o čemu je dobivao
posebnu potvrdu. Imenovanje bilježnika i dan polaganja prisege moralo je biti javno objavljeno,
posebno sudovima s područja njegova djelovanja
i javnobilježničkoj komori kako bi bilježnik bio upisan u bilježnički imenik. I prema ZJB-a javni je bilježnik prije nastupa službe morao položiti jamčevinu, dobiti odobrenje službenog pečata i potpisa
te položiti prisegu.
S obzirom na dugotrajnu primjenu BR-a, a potom
i ZJB-a te njihovu međusobnu sličnost u uređenju
institucije javnog bilježništva, niz državnopravnih
promjena koje su se zbile u razdoblju od 1859.
do 1941. bile su vidljive upravo u formalnostima
koje su bilježnici morali zadovoljiti pri stupanju u
službu i tijekom obavljanja svojeg zvanja. Na temelju Patenta iz 1858. javni bilježnici nosili su naziv „carsko-kraljevski javni bilježnik“ kako bi ih se
razlikovalo od već postojećih bilježnika, mjesnih
i općinskih, koji su obavljali činovničku službu.
Osim toga, svojem su potpisu i pečatu morali dodati ime krunovine i naznačiti područje suda za
koje su imenovani. Ipak, u spisima koji su nam bili
dostupni nismo pronašli niti jedan iz kojeg se vidi
korištenje naziva „carsko-kraljevski javni bilježnik“
nego isključivo „kraljevski javni bilježnik“ odnosno
JAVNI BILJEŽNIK
38 I 2013
65
„kr. javni bilježnik“. Taj se naziv ujedno koristio i u
zakonskim i podzakonskim aktima. Prema BR-u na
pečatu javnih bilježnika trebao se nalaziti austrijski državni orao, ime i prezime javnog bilježnika te
ime mjesta i krunovine u kojoj je radio bilježnik. No,
nakon sklapanja Hrvatsko-ugarske nagodbe, javni
bilježnici s područja Hrvatske i Slavonije koristili su
se grbom kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije proviđen ugarskom krunom sv. Stjepana. Iz prisege koju su javni bilježnici polagali kod Banskog
stola vidi se kako su morali prisegnuti na vjernost
caru i kralju Franji Josipu I. odnosno njegovim nasljednicima. Banski stol je bio obvezan o položenoj
prisezi obavijestiti nadležni sudbeni stol kao javnobilježničku komoru te dostaviti potpis i pečate
novoga javnog bilježnika. Velike su promjene nastupile nakon raspada Monarhije i osnivanja Države SHS 1918. kada je odlukom predsjedništva
Narodnog vijeća SHS-a iz službenog naziva javnih
bilježnika izbačeno njihovo oslovljavanje kao „kraljevski“, dok je iz prisege bilo izbrisano iskazivanje
vjernosti kralju. Ubrzo je ponovno propisano iskazivanje vjernosti, ali Narodnom vijeću SHS-a. Već
od iduće 1919. javni su se bilježnici zavjetovali na
vjernost kralju Petru I. Karađorđeviću, a nakon uvođenja diktature vladajućem kralju Kraljevine. Zbog
promjena državnih okvira, osim sadržaja prisege,
promijenjen je i izgled odnosno sadržaj pečata, pa
je umjesto natpisa „Kraljevina Hrvatska, Slavonija
i Dalmacija“ s odgovarajućim grbom, pisalo „Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca“ uz novi državni
grb. Prema ZJB-u, pečat je sadržavao državni grb
i natpis s imenom i prezimenom, oznakom zvanja
„javni bilježnik“ i sjedišta, ispisan ćirilicom i latinicom, dok se prisegom polagala vjernost vladajućem kralju Kraljevine Jugoslavije.
Iznimno važan preduvjet stupanja u službu bilo je
polaganje jamčevine. Jamčevina je služila kao osiguranje bilježnikove odgovornosti za štetu koja bi
nastala tijekom njegova obavljanja službene dužnosti. Iznos jamčevine ovisio je o sjedištu javnog
bilježnika i prema BR-u se kretao između 1000 i
5000 forinti. Ti su se iznosi mjenjali zbog promjena
u uređenju novčanog prometa te preračunavanja
iz forinti u krune. I ZJB je vezao visinu jamčevine,
koja se kretala od 10 000 do 50 000 dinara, uz
sjedište javnog bilježnika. Jamčevina se polagala
kod sudbenog stola tj. okružnog suda u gotovini,
vrijednosnim papirima ili zadužnicama, a nakon
svakog smanjenja položene jamčevine javni je bilježnik bio obvezan nadoknaditi umanjeni iznos.
Jamčevina se vraćala javnom bilježniku odnosno
njegovim nasljednicima nakon što je javnobilježnički ured prestao raditi zbog bilo kojeg razloga.
Dozvolu za povrat jamčevine mogao je dati samo
sudbeni stol, tj. okružni sud nakon proteka roka u
66
38 I 2013 JAVNI BILJEŽNIK
66
kojem su se mogli javiti svi oni koji su imali pravo
namiriti se iz nje. Poziv za prijavu tražbina objavljivao se u službenim novinama. Ako nitko nije prijavio tražbinu, jamčevina je izgubila svoje značenje i
predavala se (bivšem) javnom bilježniku odnosno
njegovim nasljednicima.
2.6. Prestanak javnobilježničke službe
Javnobilježnička služba je prestajala zbog zakonom propisanih razloga, pri čemu je odluku o tome
mogao donijeti ministar pravosuđa odnosno ban
ili Banski stol. Razlozi prestanka javnobilježničke
službe su isti oni koje je kandidat za javnog bilježnika morao zadovoljiti kako bi bio imenovan na
mjesto javnog bilježnika. Stoga je bilježnik izgubio
službu ako je obavljao poslove koji su bili nespojivi
s javnobilježničkom nadležnošću, ako je izgubio
državljanstvo ili poslovnu sposobnost odnosno
ako je stavljen pod skrbništvo ili je nad njim otvoren stečaj. Nadalje, ako nije u odgovarajućem roku
položio novu jamčevinu ili nadopunio umanjenu
jamčevinu te ako je bio osuđen zbog zločinstva,
prekršaja ili prijestupa počinjenog radi stjecanja
dobiti ili radi povrede javnog ćudoređa. Također
se služba mogla izgubiti i zbog bilo koje druge
osude na zatvorsku kaznu od najmanje šest mjeseci, odnosno kao rezultat provođenja disciplinskog postupka i utvrđenja nekog od razloga koji
su povlačili gubitak mjesta. Služba je prestajala i
u slučajevima u kojima je imenovani javni bilježnik
propustio u određenom roku udovoljiti svim uvjetima u pogledu otvaranja javnobilježničkog ureda
pa se smatralo da se odrekao svojeg imenovanja
te zbog otkaza. U svakom slučaju služba je prestajala smrću javnog bilježnika odnosno odlaskom
u mirovinu.
Javnobilježnička služba je prema ZJB-u također
prestajala isključivo zbog razloga navedenih u
zakonu, koji su nešto razrađeniji nego razlozi prestanka službe navedeni u BR-u. Tako se uz već
navedene razloge izdvajaju i slučajevi u kojima je
kod javnog bilježnika utvrđena trajna nesposobnost za obavljanje službe zbog tjelesne ili duševne
mane, kao i slučajevi u kojima postoje razlozi za
otvaranje stečaja, ali je zbog manjka bilježnikove
imovine sud donio odluku da se stečaj ne otvara. Novina je bila i mogućnost da se javni bilježnik
razriješi službe ako je iskazivao protivljenje postojećem državnom ustroju odnosno ako je tražio promjenu državnog poretka. Taj je razlog prestanka
službe iznimno važan ako se zna da je ZJB donesen, stupio na snagu i primjenjivao se u razdoblju
Šestosiječanjske diktature. Odluku o prestanku
javnobilježničke službe donosili su, ovisno o pojedinom razlogu, ministar pravosuđa, javnobiljež-
nička komora ili nadležni apelacijski sud, tj. Banski
stol za hrvatsko-slavonsko područje.
3. Javnobilježnička komora
BR-om bilo je predviđeno osnivanje komore na području svakog sudbenog stola sa zadaćom da se
skrbi za čast i dostojanstvo bilježničkog staleža,
pazeći pritom da bilježnici savjesno obvaljaju svoj
posao. Komore su trebale predlagati promjene
u bilježničkom ustroju, posebno u pogledu broja
javnobilježničkih mjesta, u pratećim propisima te
bilježničkoj tarifi. Do osnivanja komora Patentom
iz 1858. bilo je propisano kako će njihove zadaće
obavaljati sudbeni stolovi. No, zamjensko djelovanje sudbenih stolova postalo je trajno stanje jer se
u razdoblju važenja BR-a nisu osnivale komore.
Jedan od vjerojatnih razloga bio je zakonom propisan način njihova osnivanja. S obzirom na to da je
bila predviđena jedna komora za područje jednog
sudbenog stola, teško je očekivati ustrojavanje komore čiji bi jedini član bio javni bilježnik s područja
gospićkog ili petrinjskog sudbenog stola. Neosnivanje komora odnosno zamjensko djelovanje sudbenih stolova nije se pokazalo korisnim za javne
bilježnike jer je nepostojanje staleške organizacije
vjerojatno spriječavalo njihov veći razvoj i strukovno jačanje. Svjestan ograničenja takve staleške
organizacije, Banski stol je već 1878. izdao okružnicu sudbenim stolovima s upozorenjem kako se u
proteklih dvadesetak godina nisu na odgovarajući
način skrbili za razvoj bilježništva zbog čega je ono
bilo lišeno zaštite koju bi im osigurala javnobilježnička komora. Stoga je Banski stol uputio sudbene
stolove da svojem djelovanju kao javnobilježničkih
komora pristupe znatno odgovornije.22 Jedna od
većih obveza sudbenih stolova kao komora bilo je
vođenje imenika, tj. upisnika bilježnika te povremeno pregledavanje poslovanja javnih bilježnika
na svojem području. Prema tome nadzor nad radom javnih bilježnika pripadao je sudbenom stolu
kao javnobilježničkoj komori, ali i kao dijelu sudske
organizacije, zatim Banskom stolu te u konačnici
banu odnosno ministarstvu pravosuđa.
U Državnom arhivu grada Zagreba nalazi se opsežan fond Sudbenog stola u Zagrebu, pri čemu
manji dio tog fonda čine bilježnički predmeti. Najstariji spis je iz 1870., a posljednji unos odnosi se
na 1933. U razdoblju od 1870. do 1918. u fondu
su najbrojniji prijepisi uredovnih našastara tzv. repozitorija na čije su podnošenje bili obvezni javni
bilježnici svakog kvartala, zamolbe za odobrenje
godišnjeg odmora ili bolovanja te u skladu s tim
nužno imenovanje javnobilježničkih zamjenika te
zapisnici s provedenih pregleda ureda i poslovanja javnih bilježnika.23 U razdoblju od 1918. do
1933. također prevladavaju prijepisi uredovnih našastara te molbe za godišnje odmore i bolovanja,
ali i poneka molba za podjeljenje javnobilježničkog
mjesta.24 Javno bilježnički predmeti trebali bi se
nalaziti i kod ostalih hrvatsko-slavonskih sudbenih
stolova. Osim što bi to bilo u skladu s djelovanjem
sudbenih stolova kao javnobilježničkih komora,
u zagrebačkom fondu naišli smo na niz zapisa u
kojima stoji kako su pojedini javnobilježnički spisi
predani novoosnovanim sudbenim stolovima npr.
Sudbenom stolu u Ogulinu koji je preuzeo nadležnost nad javnim bilježnikom u Bakru.
Sudbeni stolovi (tj. okružni sudovi nakon uređenja
pravosuđa 1929.) djelovali su kao javnobilježničke
komore do osnivanja jedinstvene javnobilježničke
komore za hrvatsko-slavonsko područje odnosno
za područje Apelacijskog suda (Banskog stola)
u Zagrebu 1937.25 Naime, prema pravilima ZJBa u sjedištu svakog apelacijskog suda morala je
biti osnovana javnobilježnička komora. No, ako je
na području nekog apelacijskog suda bilo manje
od dvadeset javnih bilježnika, ministar pravosuđa
mogao je to područje pridružiti susjednoj komori.
Komoru su činili svi javni bilježnci i vršitelji dužnosti javnih bilježnika upisani u imenik komore. Nadalje, komora je imala skupštinu, koju su činili svi
njezini članovi i koja se trebala sastajati jedanput
godišnje, te odbor koji je birala skupština i koji se
sastojao od šest do osam članova. Predsjednik
skupštine, ujedno i predsjednik odbora, njegov
zamjenik i članovi odbora birali su se na tri godine.
Predsjednik Javnobilježničke komore u Zagrebu
bio je dr. Andrija Gostiša.26
Nadzor nad radom javnih bilježnika uz javnobilježničku komoru provodilo je i ministarstvo pravosuđa,
dok je to pravo, u odnosu na pravila BR-a izgubio
Banski stol. S obzirom na osnivanje više javnobilježničkih komora na jugoslavenskom području,
1937. bio je osnovan i Savez javnobilježničkih komora. O djelovanju zagrebačke Javnobilježničke
komore za sada nismo uspjeli pronaći nikakve po23
24
25
26
22
Iz okružnice Banskog stola od 17.srpnja 1878. broj 1812., u pogledu uredovanja kr. jav. bilježnikah, Pravos. zbir., 1892., svezak
III, br. 322.
Državni arhiv u Zagrebu (dalje: DAZG), Sudbeni stol u Zagrebu,
serija bilježnički predmeti 1870-1918., sign. 84.
DAZG, Sudbeni stol u Zagrebu (Okružni sud), serija bilježnički
predmeti 1918-1933., sign. 940.
Uredba o osnivanju javnobeležničke komore u području Apelacionog suda u Zagrebu od 5. januara 1937., br. 1150, ZZU,
1937., svezak I., br. 41.
Andriju Gostišu, javnog bilježnika iz Zagreba, kao predsjednika
zagrebačke Javnobilježničke komore navodi Zoran Jelavić. V.
Zoran JELAVIĆ, „Pregled sačuvane građe javnih bilježnika na
području Republike Hrvatske“, Javni bilježnik, 12/2008, br. 28.,
59.
JAVNI BILJEŽNIK
38 I 2013
67
datke niti potvrditi gdje bi se mogli nalaziti njezini
spisi. Komora u Zagrebu je djelovala do uspostave
NDH, kada je ukinuto javno bilježništvo te je ujedno propisana likvidacija imovine Javnobilježničke
komore u Zagrebu za čiju je provedbu bilo nadležno ministarstvo pravosuđa i bogoštovlja.27
4. Ukidanje institucije javnog bilježništva na
hrvatsko-slavonskom području
U jugoslavenskom razdoblju djelovanja hrvatskoslavonskih javnih bilježnika unatoč prihvaćenosti
njihova postojanja, te mogućnosti proširenja te institucije i na one dijelove države u kojima nisu bili
organizirani, trajno je bila prisutna opasnost njihova ukidanja. Ta se namjera očitovala u povremenim razmišljanjima o preustroju pravosuđa, točnije
u namjeri da se pojedini izvanparnični postupci,
posebno ostavinske rasprave, izuzmu iz nadležnosti javnih bilježnika i povjere sudovima. Oduzimanje tih ovlaštenja javnim bilježnicima nije nevažno
s obzirom na to da je bila riječ o najvažnijim i financijski najisplativijim ovlaštenjima koje su imali javni
bilježnici. O tome se razmišljalo prije nego što je
postignut dogovor oko zadržavanja institucije javnog bilježništva u drugoj polovici 1920-tih, ali i nakon uspostave Banovine Hrvatske.
Zagovornici zadržavanja institucije javnog bilježništva te sami javni bilježnici u svojim su istupima
nastojali opravdati potrebu zadržavanja javnih bilježnika te su u povodu pitanja „da li da se javnobilježnička ustanova održi ili dokine“ 1935. izdali
Spomenicu s namjerom da “zbito ali što iscrpnije
i svestranije osvijetle i prikažu notarsku ustanovu“.
Tako je u Spomenici isticana civilizacijska vrijed
nost institucije javnog bilježništva, pri čemu se
osobito odbijala kvalifikacija bilježništva kao pljačkaške i feudalne ustanove. Upravo suprotno, na
javno bilježništvo se gledalo kao na instituciju koja
donosi red i sigurnost u pravne odnose čije bi ukidanje nanijelo veliku štetu pravnom poretku Kraljevine. Osim toga, smatralo se kako bi ukidanje
bilježništva bio loš potez i za međunarodni položaj države, posebno zbog toga što se bilježničkim
ispravama priznavala dokazna snaga u međunarodnom pravnom prometu.28
Rasprave o potrebi zadržavanja ili ukidanja institucije javnih bilježnika postale su bespredmetne nakon uspostave NDH kada je jedna od prvih odluka
nove vlasti bila upravo ukidanje javnih bilježnika i
njihove komore. Dva su razloga bila navedena kao
ključna za ukidanje, činjenica da je bilježništvo u
jugoslavenskom razdoblju bilo „sinekura miljenika
režima koja se dodjeljivala kao nagrada“ te nastojanje da se izbjegnu i smanje troškovi nasljednika
pri ostavinskim raspravama koje su sudovi trebali
obavljati besplatno.29 Osim vlasti NDH, nesklonost
zadržavanju institucije javnih bilježnika pokazale
su i komunističke vlasti. Još u rujnu 1944. Odjel za
pravosuđe ZAVNOH-a istaknuo je kako „javne bilježnike treba ukinuti, jer su nepotrebni...pokazala
se (institucija javnog bilježništva, nap.a.) kao nezgodna, nesavremena i štetna.“30 Predsjedništvo
AVNOJ-a potom je u studenom 1944. donijelo odluku o ukidanju javnih bilježnika i javnobilježničkih
komora, pri čemu su svi poslovi koje su bilježnici
do tada vodili prešli na narodne sudove. Stupanjem na snagu tog zakona ukinuta je institucija
javnog bilježništva na cijelom jugoslavenskom području na kojem su javni bilježnici djelovali te je
potvrđeno i ukidanje javnih bilježnika iz 1941. na
hrvatsko-slavonskom području.
28
29
30
27
68
Zakonska odredba o likvidaciji Javnobilježničke komore u
Zagrebu, ZNO, br. 121.
38 I 2013 JAVNI BILJEŽNIK
68
Spomenica Udruženja javnih bilježnika Kraljevine Jugoslavije,
Split, 1935., str. 5, 22, 35, 48.
Iz obrazloženja ministra pravosuđa Vlade NDH Mirka Puka. Zoran JELAVIĆ, „Kratka povijest notarijata u Hrvatskoj za razdoblje
1512-1941.“, Javni bilježnik, 11/2007., br. 26., 49.
Dopis Odjela za pravosuđe ZAVNOH-a upućen Komisiji za
novooslobođene krajeve pri Predsjedništvu ZAVNOH-a s listom
spornih problema iz oblasti pravosuđa koje bi trebalo riješiti
prije konačnog oslobođenja zemlje, br. 1366/44 od 15. rujna
1944., ZAVNOH, Zbornik dokumenata 1944 (od 10. svibnja do
31. prosinca), Zagreb 1975., br. 101., 325. - 327.
Frank Molitor
novi predsjednik CNUE-a
“Najznačajniji događaji u 2013. godini bit će proslava 20. obljetnice CNUE-a i prijem Hrvatske u
ovu europsku notarsku organizaciju. To će biti prilika da se osvrnemo na više od dva desetljeća u
kojima se čuju glasovi europskih bilježnika, odnosno dva desetljeća u kojima služimo interesima
europskih građana. Težak je to i odgovoran zadatak, ali značajno iskustvo koje smo stekli trebalo
bi omogućiti daljnji napredak i nastavak izgradnje europskog područja pravde”
Frank Molitor, predsjednik CNUE (Vijeća notarijata Europske unije)
Frank Molitor - Biografija
•
•
•
•
•
•
Studirao je pravo na sveučilištima u Luksemburgu, Strasbourgu i Parizu
Odvjetnik je bio u Diekirch
(Luksemburg) 1972. - 1982.
Javni bilježnik od 1982. godine
Član Komore bilježnika Velikog
vojvodstva Luksemburga od
1994.
Predsjednik Komore bilježnika
Velikog vojvodstva Luksemburga od 2009.
Predstavnik Komore bilježnika
Velikog vojvodstva Luksemburga u CNUE-u od 1996.
JAVNI BILJEŽNIK
38 I 2013
69
Tako ćemo, primjerice u 2013. godini, krenuti
prema praktičnoj primjeni prekogranične suradnje između europskih javnih bilježnika u prometu
nekretnina. Konkretni tehnički koraci, vezani za taj
projekt (EUFides), poduzeti su na sjednici Glavne
skupštine CNUE-a, održanoj 14. prosinca 2012.
Osim toga, europski notarijat je sa svojim partnerima i prijateljima u knjižnici Solvay u Bruxellesu zajednički proslavio 20. obljetnicu osnivanja CNUE-a.
Tom prigodom predstavljena su četiri nova instrumenta Europske unije koji su od iznimnog značaja
za europske građane. To su: Uredba o nasljeđivanju, zakonodavni prijedlog o režimu zajedničke
bračne stečevine, prekograničnoj suradnji u posredovanju i prodaji nekretnina, te na kraju pregled
(osvrt) na Uredbu Bruxelles I.
Europsko javno bilježništvo, u tijesnoj suradnji s
Europskom notarskom mrežom (ENN) te nacionalnim notarijatima, ove će godine također organizirati kontinuirane treninge za javne bilježnike, koji
će biti posvećeni novoj Uredbi o nasljeđivanju. Taj
oblik edukacije sastojat će se od nekoliko regionalnih seminara, velike zajedničke konferencije i
objavljivanja stručnih članaka.
Poruka predsjednika CNUE-a
Promatrajući društvena i politička kretanja na europskoj razini u 2011. i 2012. godini, mnoga značajna pitanja za notarijat trebala bi se riješiti. Europski notarijat uvijek je otvoren za nove europske
projekte koji imaju za cilj učiniti život europskih
građana ugodnijim. Stoga će se i dalje težiti podupiranju razvoja uravnoteženih zakonodavnih i regulatornih rješenja, uzimajući u obzir organizaciju
država članica i njihove pravne sustave.
S obzirom na nove pravne instrumente EU-a, od
kojih su neki već stupili na snagu, europski notarijat će stvarati prostor tako da bude dostupan i pri
pomoći u implementacijskom procesu, kako bi se
javni bilježnici, kao i europski građani, upoznali s
mnogim novim mjerama.
70
38 I 2013 JAVNI BILJEŽNIK
70
Zajednička konferencija predviđena je ove godine
uz Europske dane građanskog pravosuđa. U dva
događanja, koja će se održati 25. listopada 2013.,
okupit će ne samo europske i nacionalne političke
predstavnike, već i javne bilježnike i akademsku
strukturu iz cijele Europe. Tijekom konferencije europski građani će imati priliku više saznati o postupcima prekogranične suradnje te neke novine
iz područja nasljeđivanja i obiteljskog prava.
Konačno, Luksemburški notarijat iznimno je počašćen činjenicom da će pod njegovim predsjedavanjem Hrvatska javnobilježnička komora i njezini
javni bilježnici biti dočekani kao 22. članica europske javnobilježničke obitelji.
Preuzeto s web stranice CNUE: http://www.notariesof-europe.eu/about-us/CNUE-presidencies/luxembourg-2013/overview (Preveo: Josip Gović)
Institut ostavinskog postupka kroz sudsku praksu
Cjelovitu zbirka sudske prakse možete pogledati na stranicama Hrvatske javnobilježničke komore
Prilog časopisu Javni bilježnik broj 4 - www.hjk.hr/časopis Javni bilježnik
Suci i javni bilježnici, kao povjerenici sudova u ostavinskim postupcima, nemaju lak zadatak budući da u
svom postupanju moraju biti nepristrani povjerenici svih stranaka, nastojeći objektivno, jasno i nadasve stručno primijeniti pravnu normu na velik broj pravnih situacija u kojima se pronađu. No nije li upravo u tome bit
i smisao djelovanja sudova i javnih bilježnika: tumačiti pravnu normu na način prikladan situaciji, vremenu,
okolnostima? Budući da niti jedan propis, ma koliko god jasan bio, ne može u potpunosti regulirati i unificirati sve životne situacije na koje se može primijeniti, tim je više važnost našeg postupanja, a time i sudske i
javnobilježničke prakse veća.
Sudska praksa je odraz vremena i prilika u kojima se određeni propis primjenjuje te nam može ukazati na
neka stajališta i dati konkretne smjernice za postupanja svih nas – javnih bilježnika, djelatnika u javnobilježničkim uredima i svih ostalih pravnika, čime se polako popločuje put potencijalnim budućim promjenama
propisa, kako bi bili bolji i lakši za razumijevanje i primjenu. Na taj način raste stabilnost sudske i javnobilježničke prakse, čime se jamči pravna sigurnost onih koji ostvarivanje i zaštitu svojih prava i interesa traže pred
sudom i povjerenicima sudova.
O toj, tako bitnoj, temi za nas javne bilježnike, ali i za pravnu struku općenito, pisano je već nebrojeno puta,
a vrijedan doprinos dan je posebice postojećim zbirkama sudske prakse1, mnogim radnim materijalima2,
referatima i člancima,3 kako kolega iz javnobilježničke struke, tako i onih izvan nje.
Tema ovog rada toliko je široka i sveobuhvatna da sve ono bitno što je potrebno iskazati kod jednog tako, za
sudačku i javnobilježničku službu, važnog instituta kao što je institut ostavinskog postupka, nikako neće stati
u ovih stotinjak stranica koje sam skupila proučavajući dostupnu mi sudsku praksu.
Stoga sam odlučila ne ponavljati ono što je već nebrojeno puta rečeno ili citirati odredbe Zakona o nasljeđivanju, jer smo se svi s time više ili manje puta susreli, već se bazirati isključivo na prikazu samih sudskih
odluka i istaknuti one donesene prilikom neposredne primjene zakonskih odredaba, budući da sam mišljenja
i iskustva kako se apstraktan, a počesto i proturječan, nejasan, nepotpun i nedosljedan propis najlakše uspijeva razumjeti kroz njegovu vidljivu primjenu na situaciji iz života i prakse.
Sudska praksa se neprestano mijenja, svakodnevno se zauzimaju nova pravna stajališta, pa je tako u trenutku dok ovo čitate možda zauzeto stajalište potpuno suprotno nekom od iskazanih u ovoj zbirci. U njoj se
mogu pronaći presude većine županijskih sudova u Hrvatskoj, presude Vrhovnoga suda i Ustavnog suda
Republike Hrvatske, i to u vremenskom razmaku od ranih 1990-ih godina pa do 2012. godine, naravno uvažavajući činjenicu da one moraju biti pravomoćne kako bi se mogle komentirati. Sistematizirane su tematski,
u dvanaest poglavlja, te su većinom prikazane izdvajanjem sentence i prikazom kratkog teksta odluke, kako
se čitatelj ne bi „izgubio“ u količini materije, ali ima i onih koje su dane u svome cjelovitom obliku.
Uloga javnih bilježnika kao povjerenika sudova u ostavinskim postupcima nije zanemariva prvenstveno s gledišta rasterećenja sudova od rješavanja nespornih postupaka. S druge pak strane, koliko god nam se činilo da su
svi ostavinski postupci slični ili isti, oni to nikako nisu, i svakome se treba pristupiti s maksimalnom ozbiljnošću i
pažnjom, jer to nipošto ne smije postati repetitivan i rutinski posao.
Ukoliko ijednom kolegi i bilo kojem drugom čitatelju ova zbirka posluži u svakodnevnom radu na način da mu
pomogne u vođenju ostavinskog postupka, razjasni mu neke problematične ili nedovoljno pojašnjene odredbe
Zakona o nasljeđivanju ili samo približi ponekad apstraktan institut nasljeđivanja, njezina će svrha biti ispunjena.
Marija Butković
1
2
3
Zbirke „Odabir sudskih odluka o ostavinskim postupcima“ (za internu uporabu javnih bilježnika), koje su javnim bilježnicima upućivane od
strane HJK elektroničkim putem tijekom 2008. i 2009. godine., autorica Marijana Gabler-Čižmek, sutkinja Općinskoga građanskog suda u
Zagrebu, a koje se odnose na presude donesene u postupcima Općinskoga građanskog suda u Zagrebu i Županijskog suda u Zagrebu.
„Javnobilježničko pravo u praksi (propisi, postupci, primjeri isprava)“, Zagreb, travanj 2008. godine, poglavlje „Javni bilježnik kao povjerenik
suda u ostavinskom postupku“, autor poglavlja Jožica Matko Ruždjak, javna bilježnica iz Zagreba.
Kontrec, D., Javni bilježnici u Republici Hrvatskoj, kao povjerenici sudova u ostavinskom postupku, Javni bilježnik, broj 32, travanj 2010. godine; Borčić, J., Pravna priroda i sadržaj izreke rješenja o nasljeđivanju te kome se obvezno dostavlja pravomoćno rješenje o nasljeđivanju“,
Rijeka, veljača 2008. godine; Crnić, J., Tko je javni bilježnik kao povjerenik suda u ostavinskom postupku“, Odvjetnik, broj 1-2, 2008. godine;
Crnić, J., Spor o vrijednosti ostavine radi određivanja nagrade javnom bilježniku, Novi informator, broj 5508, 20.12.2006. godine.
JAVNI BILJEŽNIK
38 I 2013
71
Poštovani čitatelji,
uskoro će 20. godina od osnivanja Hrvatske javnobilježničke komore. Obljetnice su prilika da se podsjetimo ranijih
događanja. Molimo stoga sve koji su fotoaparatom zabilježili neke naše susrete, konferencije, skupštine ili posjedujete
fotografije koje bi nas mogle podsjetiti na prvih dvadeset godina djelovanja javnobilježničke službe da nam pošaljete u
digitaliziranom obliku na mail hjk@hjk.hr ili poštom na adresu Komore (fotografije vraćamo).
Unaprijed zahvaljujemo.
Uredništvo časopisa Javni bilježnik
72
38 I 2013 JAVNI BILJEŽNIK
72
DOGAĐANJA
IZBORNA SKUPŠTINA
26. 01. 2013.
JAVNOBILJEŽNIČKI ZBOR
Zagreb
26.10. 2012.
DANI JAVNIH BILJEŽNIKA
17. 11. 2012.
HEXAGONALA
Petrčane
12. 03. 2013.
Osijek
Zagreb
JAVNI BILJEŽNIK
38 I 2013
73
Dan javnih bilježnikaPetrčaneZadar
Ovogodišnji osamnaesti Dan javnih bilježnika obilježen je u
hotelu Spa&Iadera u Petrčanima kraj Zadra 17. studenog
2012. godine. Svečanom obilježavanju prisustvovalo je više
od 150 sudionika, javnih bilježnika, uglednih gostiju i domaćina iz Zadra.
Predsjednik HJK, Ivan Maleković. pozdravio je i izrazio dobrodošlicu svima prisutnima te ih upoznao s radnim dijelom
edukacije i dodjeljivanjem plaketa Komore osobama koji su
svojim radom u proteklom razdoblju pridonijele razvoju javnobilježničke službe.
Plaketa je ove godine uručena Ingrid Antičević Marinović, zastupnici u Hrvatskom saboru i predsjednici Odbora za zakonodavstvo te predstavnici Hrvatske u Europskom parlamentu. Antičević Marinović od samog osnivanja javnobilježničke
službe nizom javnih istupa borila se za dignitet javnobilježničke službe te aktivno sudjelovala u donošenju niza zakonskih
propisa koji se odnose na rad javnih bilježnika.
Plaketa je također uručena Vesni Buljan, sutkinji Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, koja svojim radom od
samog osnivanja javnobilježničke službe sudjeluje u izradi
zakona, te zajedno s javnim bilježnicima pridonosi rješavanju različitih problema s kojima su se susretali u praksi, a
vezano za materiju Zakona o trgovačkim društvima.
74
38 I 2013 JAVNI BILJEŽNIK
74
Nazočnima su se na skupu obratili i ugledni gosti predstavnici pravosudnih tijela Republike Hrvatske: dr. sc. Jadranko
Jug, sudac Vrhovnog suda RH, mr. sc. Marjan Svedrović
sudac Vrhovnog suda RH, Boris Koketi, zamjenik glavnog
državnog odvjetnika RH, Mario Vukelić, sudac Visokog trgovačkog suda RH, Ante Galić, predsjednik Visokog upravnog
suda, Drago Tolić, član Upravnog odbora Hrvatske odvjetničke komore i predsjednik Odvjetničkog zbora Zadarske
županije, doc. dr. sc. Gabrijela Mihelčić, Pravni fakultet
Sveučilišta u Rijeci te u ime domaćina javna bilježnica Vera
Marčina.
Dio aktivnosti skupa bio je usmjeren na edukaciju o aktualnim pitanjima iz javnobilježničke prakse i novim (aktualnim)
zakonskim propisima. Teme predavanja bile su Izmjene i
dopune Zakona o trgovačkim društvima te novela Ovršnog
zakona. Moderatori edukacije bile su: Vesna Buljan, sutkinja Visokog trgovačkog suda RH te javna bilježnica Mirna
Pliško, članica Povjerenstva za stalno stručno usavršava-
Boris Koketi
Ante Galić
nje. Izlaganja o temi izmjena i dopuna Zakona o trgovačkim
društvima održali su: Željka Bregeš, voditeljica sudskog registra Trgovačkog suda u Zagrebu, mr. sc. Boris Vuković,
sudac Trgovačkog suda u Osijeku i Ika Mohorović, sutkinja
Trgovačkog suda u Rijeci.
Predavanje o temi novele Ovršnog zakona, a koje je iniciralo
niz pitanja sudionika održala je Jožica Matko Ruždjak, javna
bilježnica i članica radne skupine Ministarstva pravosuđa za
izradu Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama
Ovršnog zakona i Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima.
Drago Tolić
Mario Vukelić
Boris Vuković
Ika Mohorović
Željka Bregeš
U ime domaćina Grada Zadra i bilježnika Zadarske
županije, Hrvatskoj javnobilježničkoj komori uručena je
uokvirena preslika jednog
od najstarijih dokumenata
notarskog zapisa, a Đurđica
Pozaić, bilježnica iz Zlatara,
kao zahvalu HJK uručila je
zapis Molitve božice mudrosti, pisan japanskim pismom.
JAVNI BILJEŽNIK
38 I 2013
75
Sporazum HJK i Sveučilišta u Osijeku
U Osijeku je održan zajednički sastanak Javnobilježničkog zbora županije Osječko-baranjske, Vukovarskosrijemske, Brodsko-posavske i Požeško-slavonske, 26.10.2012. u Hotelu Waldinger.
Na sastanku je potpisan i sporazum o suradnji Hrvatske javnobilježničke komore i Sveučilišta Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku.
76
38 I 2013 JAVNI BILJEŽNIK
76
VII. izborna sjednica Skupštine HJK
Na VII. izbornoj Skupštini
Hrvatske
javnobilježničke
komore, koja je održana u
subotu, 26. siječnja 2013.
godine u prostorijama Hrvatske javnobilježničke komore
234 nazočna člana Skupštine
izabralo je novu predsjednicu Hrvatske javnobilježničke
komore, članove Upravnog
odbora, članove Nadzornog
odbora, članove i zamjenike članova prvostupanjskih
javnobilježničkih stegovnih
vijeća, te člana i zamjenika
člana drugostupanjskog stegovnog vijeća pri Vrhovnom
sudu Republike Hrvatske.
Lucija Popov,
novoizabrana predsjednica HJK
Za predsjednicu Hrvatske javnobilježničke komore izabrana Za članove Nadzornog odje Lucija Popov, javna bilježnica iz Zagreba.
bora izabrani su:
Duško Sudar, javni bilježnik iz
Zagreba, Mira Malačić, javna
Za članove Upravnog odbora izabrani su:
Sanda Pandža, javna bilježnica iz Zagreba, Đurđica Pozaić, bilježnica iz Kutine i Nataša
javna bilježnica iz Zlatara, Ivan Maleković, javni bilježnik iz Ve- Jelić-Veršić, javna bilježnica
like Gorice, Ivica Kraljičković, javni bilježnik iz Siska, Nada Ke- iz Križevaca.
mec, javna bilježnica iz Slavonskog Broda, Željena Biuk, javna Za člana prvostupanjskog
bilježnica iz Trogira, Teo Karabotić-Milovac, javni bilježnik iz stegovnog vijeća ŽupanijSplita, Alkica Kolega Zubčić, javna bilježnica iz Zadra, Mela- skog suda u Zagrebu izabranija Duić, javna blježnica iz Varaždina, Mirna Pliško, javna bi- na je Jagoda Vajdić-Sevšek,
lježnica iz Pule i Olga Sokolić Ožbolt, javnabilježnca iz Rijeke. javna bilježnica iz Varaždina,
a za zamjenika člana Marija
Cividini, javna bilježnica iz
Donje Stubice.
Za člana prvostupanjskog
stegovnog vijeća Županijskog suda u Rijeci izabran je
Željko Krajina, javni bilježnik
iz Umaga, a za zamjenika
JAVNI BILJEŽNIK
38 I 2013
77
člana Marina Sablič-Dorčić,
javna bilježnica iz Rijeke.
Za člana prvostupanjskog
stegovnog vijeća Županijskog suda u Splitu izabrana
je Borica Kovačević, javna bilježnica iz Splita, a za zamjenika člana mr. sc. Zoja Puljiz,
javna bilježnica iz Splita.
Gordana Legović
Božo Marković
Za člana prvostupanjskog
stegovnog vijeća Županijskog suda u Osijeku izabran
je Boro Arambašić, javni bilježnik iz Vukovara, a za zamjenika člana Mladen Kaluđer, javni bilježnik iz Županje.
Za člana drugostupanjskog
stegovnog vijeća pri Vrhovnom sudu Republike Hrvatske izabrana je Nada ŠagiBelcar, javna bilježnica iz
Ivanca, a za zamjenika člana
Gordana Jakobović, javna
bilježnica iz Zagreba.
Rankica Benc
78
38 I 2013 JAVNI BILJEŽNIK
78
Aleksandra Micelli
Sastanak predsjednika Heksagonale
U prostorima HJK u Zagrebu
11. i 12. ožujka 2013. održan je regionalni sastanak
predsjednika Heksagonale.
Sastanku su prisustvovali dr.
Bittner, dr. Kaindl, dr. Woschnak, mag. Cindy Foekhrer
i Mag. Winkler (Austrija), dr.
Ádam Tóth, dr. Tamás Parti,
Tamás Saiben, dr. Renáta Reviczky (Mađarska), dr. Martin
Foukal, mag. Radim Neubauer, Ivana Horáková (Češka),
dr. Marijana Tičar Bešter, Roman Gajsek (Slovenija), dr.
Karol Kovács, Peter Danczi,
Miroslav Pavlovič (Slovačka)
i domaćini Ivan Maleković,
Stjepan Šaškor, Ivica Kraljičković i Josip Gović.
Predstavnici bilježnika iz...
Raspravljalo se o trenutnoj
situaciji javnog bilježništva u
Sloveniji. Rezolucija CNUE
protivi se promjenama i ukidanju ograničenja broja bilježnika (numerus clausus) u
Sloveniji.
S obzirom na važnost javnobilježničkih usluga imenovanje javnih bilježnika, kao
i imenovanje sudaca, ne bi
trebalo biti nekontrolirano.
Nitko od članica EU-a, nije za
pojednostavljivanje pretpostavki za imenovanje javnih
bilježnika, kao što je to sada
predloženo u Sloveniji.
Poruka je i s ovog skupa da
bi slovenski zakonodavci
morali biti svjesni implikacija
tako predloženog sustava.
Predstavnici bilježnika Austrije
Uz ovaj aktualni problem Slovenije govorilo se o direktivi
vezanoj za stručnu kvalifikaciju, civilnom statusu i javnim
ispravama, projektu cirkuliranja elektroničkih dokume-
...iz Češke
...iz Slovačke
... iz Hrvatske
... iz Slovenije
nata, elektroničkom potpisu,
provedbi Uredbe o nasljeđivanju te obrazovanju, vezanom uz projekt Europa za bilježnike - bilježnici za Europu.
JAVNI BILJEŽNIK
38 I 2013
79
25. Europski dani javnih bilježnika u Salzburgu
U Kongresnom centru u
Salzburgu su održani, 18. i
19. travnja 2013., 25. Europski dani javnih bilježnika pod
motom “Pravna sigurnost –
čimbenik rasta. Pravosudne
politike – komparativne prednosti.”
Potpredsjednik Europskog
parlamenta, Othmar Karas,
naglasio je kako su javni bilježnici čimbenik povećanja
učinkovitosti
pravosudnog
sustava Europske unije. Javnobilježnička profesija ne
smije biti ugrožena prekomjernim propisima. Mnogo je
razloga oslanjanja na pravnu sigurnost i učinkovitost
pravosuđa, ali valja zaštititi
i bilježničku struku, neki su
od naglasaka s ovoga europskoga javnobilježničkog
skupa.
Uz bilježnike iz cijele Europe
ovogodišnjim Europskim da- Na slici: Teo Karabotić-Milovac, Denis Krajcar, Heinz Fisher, Sandra Artuković Kunšt, Lucija Popov, Ludwig
nima javnih bilježnika prisu- Bittner i Michael Umfahrer
stvovali su i ugledni pravnici,
odvjetnici i političari. Salzburški skup su posebno pozdravili austrijski predsjednik Heinz Fisher i ministrica pravosuđa Beatrix Karl te zamjenica hrvatskog ministra pravosuđa
Sandra Artuković Kunšt.
Tom značajnom događaju nazočili su i veći broj javnih bilježnika iz Hrvatske te predsjednica Hrvatske javnobilježničke komore Lucija Popov.
Dvorana Kongresnog centra u Salzburgu
80
38 I 2013 JAVNI BILJEŽNIK
Izlaganje dr. Klausa Woschnaka
80
HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA
ZAGREB, Radnička cesta 34
Tel.: 01/4556-566, faks 01/4551-544
E-mail: hjk@hjk.hr
http://www.hjk.hr
POPIS JAVNIH BILJEŽNIKA
10000 ZAGREB (01)
Andrašić Damir, Prilaz Ivana Visina 5,
tel. 655 59 05, fax. 655 58 28
e-mail: damir.andrasic@zg.t-com.hr
Dražen Markuš, jb prisjednik
Ankon Jasminka, Nehajska 22,
tel. 301 76 93, fax. 301 76 93
e-mail: jasminka.ankon@zg.t-com.hr
Snježana Torić, jb prisjednik
Vedran Horvat, jb prisjednik
Baković Marija, M. Matošeca 3,
tel. 373 13 76, fax. 373 59 25
e-mail: jb-m.bakovic@zg.t-com.hr
Milijana Baburić, jb prisjednik
Ivana Baburić, jb prisjednik
Viktorija Nikolić, jb savjetnik
Lana Puljčan, jb vježbenik
Barbarić Sanja, Ivana Šibla 13,
tel. 663 61 70, fax. 663 62 70
e-mail: barbaric.sanja@zg.t-com.hr
Duje Ordulj, jb prisjednik
Hrvoje Ivić, jb vježbenik
Brozović Škrinjarić Štefica, Remetinečki gaj 2F,
tel/fax. 614 13 85
e-mail:javni.biljeznik.brozovic@zg.t-com.hr
Jadranka Kuić Humek, jb prisjednik
Dragana Bošnjak Kovačević, jb vježbenik
Burec Mladen, Trg Stjepana Konzula 1,
tel. 239 55 44 fax. 234 45 35
e-mail: mladen.burec@zg.t-com.hr
Božo Miletić, jb prisjednik
Ivana Kozar, jb prisjednik
Valentino Koščak, jb savjetnik
Nikica Matan, jb vježbenik
Čaklović Ljubica, Ilica 253, tel. 370 30 35, fax. 370 33 97
e-mail:notar.caklovic@zg.t-com.hr
Daniela Božić, jb prisjednik
Čavajda Zorka, Radnička cesta 48,
tel.483 16 70, fax. 604 04 45
e-mail:notar-cavajda@zg.t-com.hr
Tatjana Kralj, jb prisjednik
Doroteja Filipović, jb prisjednik
Mija Žužul, jb vježbenik
Filip Milak, jb vježbenik
Čerić Velimir, Ul. Hrvat. proljeća 65,
tel. 298 98 22, fax. 292 30 89
e-mail: biljeznik.ceric@zg.t-com.hr
Dolores Svitlanović, jb vježbenik
Dabelić Marina, Vukovarska 284, tel. 230 30 58
e.mail:biljeznik-dabelic@email.t-com.hr
Gordana Relić-Gutenberger, jb prisjednik
Despot Zorka, Lastovska 12,
tel. 618 07 10, fax. 618 09 56
e-mail:notar.zdespot@gmail.com
Davor Dukat, jb prisjednik
Dolinar Nenad, Varšavska 4/II,
tel. 483 00 95, fax. 483 00 96
e-mail: nenad.dolinar@zg.t-com.hr
Martina Šugar, jb prisjednik
Draškić Lada, Frana Petrića 1,
tel.481 32 01, fax. 481 34 02
e-mail:javni.biljeznik.lada.draskic@zg.t-com.hr
Aleksandra Martinović, jb prisjednik
Blaženka Plećaš, jb prisjednik
Jelena Gvozdanović, jb savjetnik
Dujmović Iva, Jurišićeva 21, tel/fax. 481 45 19
e-mail:javni-biljeznik-iva-dujmovi@zg.t-com.hr
Renata Marković, jb prisjednik
Džankić Pero, Korčulanska 3E/II,
tel. 618 03 50, fax. 618 03 61
e-mail:notar@notardzankic.hr
Martina Plastić, jb prisjednik
Ivana Džankić, jb savjetnik
JAVNI BILJEŽNIK
38 I 2013
81
Darja Bošnjak, v.d.jb, Poljička 27,
tel. 615 43 22, fax. 615 43 23
e-mail: zdenko.frid@zg.t-com.hr
Ana Škarić, jb prisjednik
Svjetlana Pleić, jb savjetnik
Jakić Branko, Zelinska 3, tel/fax. 611 46 44
e-mail: branko.jakic@notar-jakic.hr
Marko Elijaš, jb prisjednik
Mihovil Vukša, jb vježbenik
Ivan Jakić, jb vježbenik
Ivana Gulić, jb vježbenik
Gajski Alemka, Mandrovićeva 17,
tel. 231 13 32, fax. 234 57 17
e-mail: alemka.gajski1@zg.t-com.hr
Boža Svedrec, jb prisjednik
Dubravka Rakitničan, jb prisjednik
Melita Čondrić, jb prisjednik
Nadija Jeić, jb savjetnik
Marko Reš, jb vježbenik
Iva Kralj, jb vježbenik
Jelena Gajski, jb vježbenik
Petra Kaleb Čerber, jb vježbenik
Jakobović Gordana, Ilica 176, tel/fax. 377 73 17
e-mail:notar-jakobovic@zg.t-com.hr
Ljerka Gec, jb prisjednik
Sinja Maja Oštrek, jb prisjednik
Jelavić Zoran, Hrvatskog proljeća 40, tel/fax. 291 36 08
e-mail:zoran.jelavic@zg.t-com.hr
Tamara Kaiser, jb prisjednik
Ivana Drnić, jb vježbenik
Galić Radojka, Čikoševa 3, tel./fax. 244 25 73
e-mail: galicr@zg.t-com.hr
Goranka Mališa, jb prisjednik
Marina Bukovčak, jb savjetnik
Galović Stanislava, Miroslava Milića 4,
tel. 388 17 57, fax. 388 17 80
e-mail:notar.galovic@hi.t-com.hr
Tomislav Garofulić, jb prisjednik
Gorana Blaić Hebrang, jb prisjednik
Glibota Milan, Trnjanska cesta 23, tel/fax. 615 19 60
e-mail: notar-glibota@zg.t-com.hr
Vedrana Jaković, jb prisjednik
Marija Glibota, jb savjetnik
Luka Glibota, jb vježbenik
82
Ježek Mladen, Šoštarićeva 8/III, tel./fax. 492 96 41
e-mail: mladen.jezek2@zg.t-com.hr
Danaja Debicki, jb prisjednik
Tomislav Žabek, jb savjetnik
Jukić Nevenka, Unska 2a, tel. 617 09 33, 617 09 34
e-mail: nevenka.jukic@zg.t-com.hr
Jurić Marijan, Savska cesta 56,
tel. 617 71 34, fax. 617 72 07
e-mail: marijan.juric2@zg.t-com.hr
Marija Bartolić, jb prisjednik
Ivan Jurić, jb prisjednik
Marija Ćatić, jb vježbenik
Juroš Alen, Dankovečka 8, tel. 298 94 94
e-mail:notarjuros@zg.t-com.hr
Grladinović Dubravka, Draškovićeva 13,
tel/fax. 461 23 16
e-mail:biljeznik-grladinovic@email.t-com.hr
Ivana Macanić, jb prisjednik
Mirna Ivković, jb savjetnik
Kelečić Vesna, Zagrebačka avenija 104 c/III,
tel. 387 80 88, fax. 387 81 07
e-mail:biljeznik.kelecic@post.t-com.hr
Tina Petrić, jb prisjednik
Željka Štefanić, jb vježbenik
Herceg-Miličević Ljiljana, Jurišićeva 1,
tel. 492 12 20, fax. 492 12 21
e-mail: ljiljana.herceg-milicevic@zg.t-com.hr
Ivana Herceg, jb prisjednik
Zvjezdana Popović, jb prisjednik
Matej Herceg, jb vježbenik
Mr.sc.Knego-Rogina Jadranka, Argentinska 4
tel/fax. 345 19 46, e-mail: j.b.knego@gmail.com
Vika Despot Roso, jb prisjednik
Marija Pezer, jb prisjednik
Krešimir Rogina, jb vježbenik
Margareta Žabčić, jb vježbenik
Horvat-Pernar Željka, Savska cesta 9, tel/fax. 482 95 70
e-mil:notar-pernar@zg.t-com.hr
Ernita Obuljen, jb prisjednik
Valerija Pernar, jb savjetnik
Kutija-Kušpilić Renata, Maksimirska 3,
tel. 239 59 84, fax. 239 59 85
e-mail: renata-kutija-kuspilic@zg.t-com.hr
Nikolina Milešević, jb prisjednik
Hukelj Anica, Mrazovićeva 6/I,
tel. 481 99 55, fax. 481 99 51
e-mail: notar-hukelj@zg.t-com.hr
Kristian Hukelj , jb prisjednik
Marija Soko, jb prisjednik
Maja Peris, jb savjetnik
Marina Mesić, jb vježbenik
Lisonek Ilinka, Trg Hrvat. velikana 4,
tel. 481 04 93, fax. 487 15 48
e-mail: ilinka.lisonek@zg.t-com.hr
Sanja Kodrnja, jb prisjednik
Suada Jašarević, jb prisjednik
Sandra Nikolov, jb prisjednik
Zrinka Akalović, jb vježbenik
38 I 2013 JAVNI BILJEŽNIK
82
Lovrić Biserka, Grižanska 6, tel. 295 52 10, fax. 295 52 12
e-mail: biserka.lovric@zg.t-com.hr
Franka Kralj, jb prisjednik
Božica Jagoić Tukša, jb savjetnik
Andrea Lovrić, jb vježbenik
Marčinko Vladimir, Palmotićeva 43a
tel. 483 96 27, fax. 492 11 20
e-mail: vladimir.marcinko@zg.t-com.hr
Tanja Kapitan, jb prisjednik
Tena Genc, jb prisjednik
Iva Kršić, jb savjetnik
Marija Streny, jb vježbenik
Maroslavac Željka, Av. Dubrovnik 12,
tel. 655 13 73, fax. 654 81 51
e-mail: zmaroslav@inet.hr
Gordana Manojlović, jb prisjednik
Irena Marić, jb prisjednik
Sandra Bednaršek, jb savjetnik
Martinović Igor, Petrinjska 14,
tel. 492 02 51, fax. 492 03 99
e-mail: igor.martinovic6@zg.t-com.hr
Mirela Kovačević, jb vježbenik
Matijević Tomislav, Vukovićeva 11, tel. 370 01 99
e-mail:ured@notar-matijevic.hr
Ivica Vuković, jb prisjednik
Matko Ruždjak Jožica, Kneza Višeslava 2,
tel. 461 17 60, fax. 462 28 33
e-mail: jozica.matko-ruzdjak@zg.t-com.hr
Sanja Vladušić, jb prisjednik
Nataša Marijanović, jb prisjednik
Vida Baranović, jb savjetnik
Matoš Mladen, Ilica 297,
tel. 377 92 06, 377 65 60, fax. 374 56 78
e-mail: mladen.matos@notar-matos.hr
Željka Belić, jb prisjednik
Medina Karahasanović, jb prisjednik
Modrušan Kornelija, Draškovićeva 8, tel. 481 43 53
e-mail: kornelija.modrusan@zg.t-com.hr
Pandža Sanda, Kačićeva 9, tel.484 07 03, fax. 484 63 37
e-mail: ured@notar-pandza.hr
Snježana Pavlović Rajčević, jb prisjednik
Parlov Ivan, Ozaljska 21, tel. 309 73 33, fax. 309 83 33
e-mail: notar-parlov@zg.t-com.hr
Mate Juroš, jb prisjednik
Ivana Jerković, jb savjetnik
Pejović-Fumić Lidija, Gundulićeva 31,
tel. 484 67 95 fax. 485 46 90
e-mail: lpejovic@inet.hr
Picukarić Željka, Boškovićeva 12, tel. 481 00 95
e.mail:zeljka.picukaric@zg.t-com.hr
Tina Čepo, jb vježbenik
Popov Lucija, Iblerov trg 2/II, tel/fax. 455 27 02
e-mail: notar-popov@zg.t-com.hr
Tea Pavičić Gracin, jb prisjednik
Vanja Popov, jb prisjednik
Željka Rebić, jb savjetnik
Ivana Cicvarić, jb vježbenik
Pučar Vesna, Miramarska 24,
tel. 615 51 91, 615 51 94, fax. 615 51 90
e-mail: v.pucar@notar-pucar.hr
Ozren Ivković, jb prisjednik
Vedran Vujanović, jb savjetnik
Marina Tremac, jb vježbenik
Ranogajec Branko, Heinzelova 40, tel. 450 08 88
e-mail: notar-ranogajec@zg.t-com.hr
Domagoj Ranogajec, jb prisjednik
Ribarić Obrenija, Nikole Tesle 16, tel/fax.485 50 84
e-mail: jb-ribaric@zg.t-com.hr
Marija Antolin, jb prisjednik
Suzana Turčić, jb prisjednik
Ivana Blaić, jb savjetnik
mr.sc.Rotim Jozo, Trg J.F.Kennedyja 6b,
tel. 238 36 40, fax. 238 36 41
e-mail: biljeznik-rotim@biljeznik-rotim.hr
Boro Bubnjić, jb prisjednik
Ivan Rotim, jb vježbenik
Nevena Cota, jb vježbenik
Sabol Terezija-Zinka, Turinina 5,
tel. 480 20 80, fax. 660 39 92
e.mail:notar.sabol@gmail.com
Marina Babić Katić, jb prisjednik
Marijana Ćosić, jb prisjednik
Jan Mikuličić, jb savjetnik
Serda Pavlović Suzana, Maksimirska 38, tel. 231 01 30
e-mail:suzana.serda-pavlovic1@zg.t-com.hr
Biserka Hrvatin, jb savjetnik
Sudar Duško, Frankopanska 2A,
tel. 484 78 69, fax. 481 53 18
e-mail: notar-sudar@zg.t-com.hr
Katarina Dilber, jb prisjednik
Tihana Sudar, jb prisjednik
Suzana Ilić Musić, jb savjetnik
Igor Sudar, jb vježbenik
Mr.sc.Svedrović-Kilibarda Ljubinka, Ilica 139a,
tel. 377 93 00, fax. 377 95 00
e-mail: biljeznik-lj.svedrovic@zg.t-com.hr
JAVNI BILJEŽNIK
38 I 2013
83
Šarčević Vladimir, Tratinska 79/I,
tel. 302 26 12, fax. 309 43 32
e-mail: biljeznik-sarcevic@zg.t-com.hr
Ivana Vrcić, jb prisjednik
Šaškor Stjepan, Petrinjska 4, tel/fax. 481 05 35
e-mail: stjepan.saskor@zg.t-com.hr
Vesna Lelas, jb prisjednik
Katarina Sokić, jb prisjednik
Borna Balta, jb vježbenik
Škrinjar Kos Senija, Vlaška 103, tel/fax. 466 50 78
e-mil: senija.skrinjar@zg.t-com.hr
Marijana Dekanić, jb prisjednik
Andrijana Plenča, jb vježbenik
Štefčić Jasna, Zajčeva 1, tel/fax. 242 28 66
e-mail: jasna.stefcic@zg.t-com.hr
Tadić Nikola, Prilaz Đ. Deželića 23,
tel. 482 64 40, fax. 482 65 12
e-mail: jb-nikola.tadic@zg.t-com.hr
Jelena Maržić Benzia, jb prisjednik
Skala Sandra, jb prisjednik
Maša Morić, jb savjetnik
Matea Radišić, jb vježbenik
Valić Katica, Trg N. Š. Zrinskog 17,
tel. 487 30 60, fax. 487 30 51
e-mail: ured@notar-valic.hr
Nada Jukić, jb prisjednik
Tomislav Knez, jb prisjednik
Kristijan Krznarić, jb vježbenik
31300 BELI MANASTIR (031)
Milas David, Kralja Tomislava 39 ,
tel. 742 242 , fax. 742 240
e-mail: notar-milas@os.t-com.hr
Krešimir Milas, jb prisjednik
23210 BIOGRAD NA MORU (023)
Kvartuč Dušan, Obala P. Krešimira IV bb,
tel/fax. 383 021
e-mail: javni-biljeznik-dusan-kvartuc@zd.t-com.hr
43000 BJELOVAR (043)
Čulo Poljak Marija, Trg E.Kvaternika 2, tel. 220 696
e-mail: j.b.m.culo.poljak@bj.t-com.hr
Kustić Marija, A. Starčevića 5b, tel/fax. 242 145
e-mail: jb.marija.kustic@bj.t-com.hr
Sandra Naumovska, jb prisjednik
Natalija Batinac, jb prisjednik
Vodopija Čengić Ljiljana, Rudeška cesta 173,
tel. 388 85 16, fax. 388 85 17
e-mail:vodopija.cengic.ljiljana.javni.biljeznik@zg.t-com.hr
Nevenka Šimac, jb prisjednik
Marina Sente, jb savjetnik
Zajec Vlasta, Trg K. Tomislava 4,
tel. 485 27 07, fax. 485 27 08
e-mail: vlastazajec@inet.hr
Sanja Lovrić, jb prisjednik
Domagoj Balentin, jb prisjednik
Maja Dankić, jb savjetnik
Mario Franjić, v.d.jb, Ul. A. K. Miošića 28a,
tel. 241 553, fax. 221 252
e-mail: biljeznik-markovic@bj.t-com.hr
Dujmović Martina, P. Preradovića 8/I, tel. 241 250
e-mail: notar.martina.dujmovic@gmail.com
Ivana Mrsin, jb savjetnik
52460 BUJE (052)
Nazarević Snježana , Trg J. Broza Tita 1,
tel. 721 743, fax. 721 744
e-mail: snjezana.nazarevic@pu.t-com.hr
Dijana Akrap, jb prisjednik
Zorić Jasna, Dugoselska 12, tel./fax. 231 13 31
e-mail: jb-j.zoric@zg.t-com.hr
Anamarija Baljkas Hrgić, jb prisjednik
Nikolina Gažić jb prisjednik
Ivana Galić, jb savjetnik
Ivona Tomičić, jb vježbenik
Žitko Janko, Poljička 12, tel. 611 73 03, fax.617 64 71
e-mail: javnibin@inet.hr
Lovro Tomičić, jb vježbenik
38 I 2013 JAVNI BILJEŽNIK
Živković Iva i Škaričić-Sinčić Lada, Gajeva 2/IV,
tel. 487 60 71, fax. 481 29 67
e-mail:javnobiljeznicki.ured.zivkovic-sincic@email.t-com.hr
Sabrina Kafedžić, jb prisjednik
Anita Škurjanec, jb prisjednik
Kristina Mikulić, jb savjetnik
Barbara Živković, jb savjetnik
Katarina Krznarić, jb vježbenik
23420 BENKOVAC (023)
Dražina Martina, Trg Alojzija Stepinca 14, tel.682264,
fax.682261
e-mail: javni.biljeznik.martina.drazina@zd.t-com.hr
Trkman Pajić Mirjana, Škrlčeva 39, tel/fax. 230 23 35
e-mail: notar.trkmanpajic@yahoo.com
Jana Pajić, jb prisjednik
84
Žitko Jasna, Milana Amruša 7/II,
tel.481 01 65, fax.481 31 66
e-mail:notar.jasna.zitko@zg.t-com.hr
84
52420 BUZET (052)
Ivković Miodrag, Trg Fontana 2, tel. 695 712, fax. 662 929
e-mail: notar@notar-ivkovic.com
Marijela Antonac, jb vježbenik
51250 CRIKVENICA (051)
Boras Koko, Ul. K. Zvonimira 29, tel/fax. 241 952
e-mail: javni.biljeznik.koko.boras@ri.t-com.hr
40000 ČAKOVEC (040)
Crnčec Jasenka, I. G. Kovačića 6, tel/fax. 311 507
e-mail: jb-jasenka.crncec@ck.t-com.hr
Latinka Ivošević, jb prisjednik
Tatjana Pavlic Blažon, jb savjetnik
Tena Crnčec, jb vježbenik
Jalšovec Sanda, Valenta Morandinija 13, tel. 310 688
jb.jalsovec.sanda@ck.t-com.hr
Kvakan Ivan, R. Boškovića 21, tel/fax. 390 733
e-mail: kvakan.ivan.javni.biljeznik@ck.t-com.hr
Jelena Bogdan Kvakan, jb savjetnik
Petar Kvakan, jb prisjednik
Marodi Ivan, Matice hrvatske 14, tel/fax. 390 477
e-mail: ivan.marodi@ck.t-com.hr
Katarina Posavec, jb prisjednik
Sandra Marodi, jb vježbenik
Marija Jambrović, jb vježbenik
Zvonarek Mirjana, Park Rudolfa Kropeka 2, tel. 390 750
e-mail: zvonarek.javni.biljeznik@cj.t-com.hr
Tamara Horvat, jb prisjednik
51219 ČAVLE (051)
Vesna Šeškar, Čavle 78, tel. 545 326
e-mail.notar.seskar@ri.t-com.hr
Željka Tuškan Bregovac, jb prisjednik
Jelena Papić, jb savjetnik
43240 ČAZMA (043)
Torbašinović Ljerko, Trg čazm. kaptola 9,
tel. 772 342, fax. 227 040
e-mail: ljerko.torbasinovic@bj.t-com.hr
Renata Koščević, jb vježbenik
31326 DARDA (031)
Marija Kovač, Sv.Ivana Krstitelja 91, tel/fax.741 151
e-mail: mkovac.biljeznik@gmail.com
43500 DARUVAR (043)
Čop Mladen, Trg K. Tomislava 1, tel/fax. 333 512
e-mail: notar.cop@bj.t-com.hr
51300 DELNICE (051)
Mihelčić Nikola, Amerikanska 3, tel/fax. 811 812
e-mail: javni-biljeznik-nikola-mihelcic@ri.t-com.hr
49240 DONJA STUBICA (049)
Cividini Marija, Trg M. Gupca 25, tel/fax. 286 268
e-mail: jbm-cividini@kr.t-com.hr
Maja Baković, jb prisjednik
31540 DONJI MIHOLJAC (031)
Đurđević Dinko, Trg A. Starčevića 11, tel/fax. 632 527
e-mail: javni-biljeznik-d-djurdjevic@os.t-com.hr
Zrnka Stamatoska, jb prisjednik
22320 DRNIŠ (022)
Buva Dijana, Nikole Tesle 17a, tel. 886 749, fax. 886 593
e-mail: buva.dijana.javni.biljeznik@si.t-com.hr
20000 DUBROVNIK (020)
Bronzan Luce, Vukovarska 24, tel. 411 292, fax. 311 943
e-mail: luce.bronzan@gmail.com
Iva Carić, jb prisjednik
Mozara Nikša, Vukovarska 17, tel. 638 570, fax. 638 574
e-mail: jb.ured@biljeznik-mozara.hr
Jelena Škrabo, jb prisjednik
Marijana Milković, jb vježbenik
Matea Šagarjelo, jb savjetnik
Radović Ivo, Vukovarska 19, tel. 492 050
e-mail: notar@radovic.com.hr
Nina Burić, jb vježbenik
Stanić Anđelko, Dr A. Starčevića 20,
tel. 357 777, fax. 357 946
e-mail: andjelko.stanic@du.t-com.hr
Nada Pirjać, jb prisjednik
Iva Radović, jb vježbenik
Viđen Nikša, Vukovarska 22, tel. 412 644, fax. 311 566
e-mail: niksa.vidjen@du.t-com.hr
Anto Lozančić, jb prisjednik
Mirna Franić, jb vježbenik
47250 DUGA RESA (047)
Bišćanin Zdravka, Bana Josipa Jelačića 7,
tel.841075, fax.8410079
e-mail: notar.pesut@gmail.com
10370 DUGO SELO (01)
Copić Krešimir, Dragutina Domjanića 1, tel. 275 44 79
e-mail: kresimircopic@yahoo.com
Natalija Pavlović, jb prisjednik
Perić Slavica, J. Zorića 8, tel. 277 56 20, fax. 277 56 21
e-mail: notar-slavica.peric@zg.t-com.hr
Andreja Tanasković, jb prisjednik
Marija Dajak, jb vježbenik
Dejan Elveđi, jb vježbenik
31400 ĐAKOVO (031)
Brač Nikola, Ulica pape Ivana Pavla II 8, tel/fax. 810 605
e-mail:javni.biljeznik.brac@os.t-com.hr
Crnov David, Ul.Pape Ivana Pavla II 9/I, tel/fax. 815 136
e-mail:crnov.david.javni.biljeznik@os.t-com.hr
Ratinčević Pavao, Stjepana Radića 4, tel/fax. 814 325
e-mail: jb-pavao.ratincevic@os.t-com.hr
48350 ĐURĐEVAC (048)
Matulec Darko, Kralja Tomislava 2, tel/fax. 813 891
e-mail: notar.darko.matulec@hi.t-com.hr
JAVNI BILJEŽNIK
38 I 2013
85
Šimčić Ankica, Trg Sv.Jurja 1, tel/fax. 811 811
e-mail:simcic.ankica.javni.biljeznik@kc.t-com.hr
Iva Markov, jb vježbenik
43280 GAREŠNICA (043)
Marko Bilandžija, Trg Hrv. branitelja 6, tel/fax. 532 476
e-mail: notar.bilandzija@hi.t-com.hr
44400 GLINA (044)
Bukovac Marina, S. i A. Radića 12, tel/fax. 882 625
e-mail: marina.bukovac.javni.biljeznik@sk.t-com.hr
53000 GOSPIĆ (053)
Fajdić Mile, Kaniška 9, tel/fax. 573 337
e-mail:mile.fajdic@gs.t-com.hr
Zdunić Boris, Popa Frana Biničkog 10, tel/fax. 574 862
e-mail: javni-biljeznik-zdunic@gs.t-com.hr
Marija Grivičić, jb savjetnik
Vesna Stručić, jb vježbenik
Marijana Živković, jb vježbenik
43200 GRUBIŠNO POLJE (043)
Luketić Ivo, A.G.Matoša 3, tel/fax. 485 025
e-mail: ivo.luketic@bj.t-com.hr
44430 HRVATSKA KOSTAJNICA (044)
Pličanić Gordana, Nine Marakovića 69, tel/fax. 851 229
e-mail: javni.biljeznik.plicanic@sk.t-com.hr
Belma Pličanić, jb savjetnik
32236 ILOK (032)
Šimunić Tomislav, Dr Franje Tuđmana 50, tel. 590 300
e-mail: javni.biljeznik.simunic.ilok@email.t-com.hr
Marko Šimunić, jb vježbenik
21260 IMOTSKI (021)
Ujević Petar, Ante Starčevića 17, tel/fax. 670 001
e-mail: javni.biljeznik.petar.ujevic@st.t-com.hr
42240 IVANEC (042)
Šagi-Belcar Nada, Ak.Ladislava Šabana 5, tel. 782 104
e-mail: nada.sagi-belcar@vz.t-com.hr
Danijela Marković, jb prisjednik
Vedrana Žitnjak, jb vježbenik
Bubaš-Magličić Nina, I. G. Kovačića 2, tel. 616 111
e-mail: nina.bubas-maglicic@ka.t-com.hr
Sandra Rekaš, jb savjetnik
Dijana Radečić, jb vježbenik
Plavetić Snježana, Domobranska 6, tel/fax. 600 605
e-mail:jb-plavetic@ka.t-com.hr
Žaja Blanka, Gundulićeva 8, tel. 615 920, fax. 615 940
e-mail: notar.blanka.zaja@ka.t-com.hr
Morana Kasun, jb prisjednik
51215 KASTAV (051)
Mavrinac Radosna, Trg Matka Laginje 1, tel. 691 070
e-mail: notar.mavrinac@ri.t-com.hr
Martina Lučić, jb prisjednik
Iva Paškvan Opačić, jb prisjednik
Emina Vukelić, jb savjetnik
21216 KAŠTEL STARI (021)
Donika-Stanojević Joško, Obala k. Tomislava 26,
tel. 232 333
e-mail:j avni-biljeznik-donika@st.t-com.hr
Tatjana Perić, jb prisjednik
Rozika Dajak, jb savjetnik
49290 KLANJEC (049)
Čižmek Mirko, Trg mira 11, tel. 550 331
e-mail: mirko.cizmek@kr.t-com.hr
22400 KNIN (022)
Čujec Josip, Tvrtkova 3, tel. 662 673
e-mail: josip.cujec@si.t-com.hr
48000 KOPRIVNICA (048)
Bakrač Nikola, Opatička 5, tel. 622 755
e-mail: notar-bakrac@kc.t-com.hr
Ostović Marina, A. Nemčića 4a, tel. 623 820
e-mail: marina.ostovic@kc.t-com.hr
10310 IVANIĆ GRAD (01)
Mišković Marijan, Moslavačka 12, tel. 288 86 88
e-mail: marijan.miskovic@vk.t-com.hr
Papac Ljubica, A. Nemčića 1/I, tel. 626 817
e-mail: ljubica.papac@kc.t-com.hr
Antonia Torma, jb prisjednik
10450 JASTREBARSKO (01)
Volarić Stjepan, Braće Kazić 7, tel. 628 39 69
e-mail: notar-stjepan.volaric@zg.t-com.hr
Ivana Širanović Vulić, jb prisjednik
Pavlović Ronald, Križevačka 5, tel/fax. 622 440
e-mail:notar-pavlovic@kc.t-com.hr
47000 KARLOVAC (047)
Antić Ivanka, Josipa Šipuša 1, tel. 844 262
e-mail: notar.antic@post.t-com.hr
Ines Antić, jb prisjednik
86
Augustinović Marina, V. Nazora 6, tel. 615 466
e-mail: jb-marina.augustinovic@ka.t-com.hr
Tranfić Željka, V. Nazora 6, tel. 615 466
e-mail: jb-zeljka.tranfic@hi.t-com.hr
Ivana Lipošćak, jb prisjednik
38 I 2013 JAVNI BILJEŽNIK
86
20260 KORČULA (020)
Kaliman Ivna, Kovački prolaz 25, tel. 715 758
e-mail: ivna-kaliman-javni-biljeznik@du.t-com.hr
Petra Fabijanović, jb vježbenik
51221 KOSTRENA (051)
Flego Davorka, Žuknica 1b, tel. 289 700, fax.289 007
e-mail:davorka.flego.javni.biljeznik@ri.t-com.hr
Andrea Nikolić, jb vježbenik
49000 KRAPINA (049)
Bjelčić Damir, Ljudevita Gaja 8, tel. 373 064
e-mail: damir.bjelcic@kr.t-com.hr
Martina Majcen, jb prisjednik
Martina Mrzlečić, jb vježbenik
48260 KRIŽEVCI (048)
Jelić-Veršić Nataša, Baltićeva 4,
tel. 682 890, fax. 271 340
e-mail: jb-natasa-jelic.versic@kc.t-com.hr
Ana Benko Budja, jb prisjednik
Tušek Višnja, I. Z. Dijankovečkog 9,
tel. 681 700, fax. 271 218
e-mail: visnja.tusek@gmail.com
Željkica Skalički, jb prisjednik
51500 KRK (051)
Katunar Zrinski Miljenka, Trg bana J.Jelačića 5,
tel/fax. 520 536
e-mail: katunar.zrinski@hi.t-com.hr
Andrej Pavešić, jb prisjednik
Kristijan Trinajstić, jb vježbenik
mr.sc. Ružić Mirko, Šetalište Sv. Bernardina bb,
tel/fax. 221 674
e-mail: ruzic.mirkojavni.biljeznik@ri.t-com.hr
Sandra Turčić, jb savjetnik
44320 KUTINA (044)
Malačić Mira, Hrvat.branitelja 11,
tel.681 500, fax. 676 500
e-mail: jb-mira.malacic@sk.t-com.hr
Tina Puškaš, jb savjetnik
Maja Relić, jb vježbenik
Medić Mato, Trg K.Tomislava 7, tel. 683 525
e-mail: javni.biljeznik.medic.mato@.sk.t-com.hr
Iva Medić, jb vježbenik
Mokry-Uroić Dubravka, Kneza Trpimira 2a, tel. 630 288
e-mail: dubravka.mokry-uroic@sk.t-com.hr
52220 LABIN (052)
Udovičić Rita, Zelenice 18/I, tel. 852 013
e-mail: notar-udovicic@pu.t-com.hr
Nino Rojnić, jb vježbenik
Terković Branko, Rudarska 7 , tel. 851 141, fax. 851 142
e-mail:javni.biljeznik.branko.terkovic@hi.t-com.hr
Čekada Lara, jb prisjednik
51415 LOVRAN (051)
Radmila Mandić, Šetalište M. Tita 35, tel. 293 426
e-mail: notarlovran@ri.t-com.hr
Patricija Radetić, jb savjetnik
42240 LUDBREG (042)
Radašić Kruno, Miroslava Krleže 27, tel. 810 125
e-mail: kruno.radasic.j.b@vz.t-com.hr
Lidija Bačani, jb prisjednik
21300 MAKARSKA (021)
Barbić Ante, Ul. 4. svibnja 533 br. 1, tel. 615 500
e-mail: notar-a.barbic@hi.t-com.hr
Anamarija Arapović Vranješ, jb prisjednik
Pejković Ante, Ul. Stjepana Radića 7, tel. 615 257
e-mail: notar.pejkovic@inet.hr
Anja Pejković, jb prisjednik
Lora Pejković, jb vježbenik
51550 MALI LOŠINJ (051)
Marković Božo, Braće Vidulić 2-6,
tel. 233 047, fax. 520 401
e-mail: bozo.markovic@ri.t-com.hr
Filip Marković, jb vježbenik
20350 METKOVIĆ (020)
Pandža Joško, A. Starčevića 9, tel./fax. 681 154
e-mail: biljeznik-pandza@email.t-com.hr
Plećaš Vedran, Trg K.Tomislava 3/I, tel. 681 177
e-mail: notarvedranplecas@gmail.com
Jure Plećaš, jb savjetnik
40315 MURSKO SREDIŠĆE (040)
Hoblaj Ruža, Trg braće Radića 8a, tel. 543 300
e-mail: notar.hoblaj@ck.t-com.hr
Hana Hoblaj, jb vježbenik
31500 NAŠICE (031)
Godžirov Boris, Pejačevićev trg 11, tel. 615 100
e-mail: boris.godzirov@os.t-com.hr
Ivna Godžirov, jb vježbenik
Mandić Ljerka, Braće Radića 6, tel. 612 093, fax. 612 092
j.b.ljerka.mandic@hi.t-com.hr
Lana Kusturić Škurla, jb vježbenik
Marija Habuda, jb savjetnik
35400 NOVA GRADIŠKA (035)
Jelinić Stanka, Karla Dieneša 3, tel/fax. 363 388
e-mail: javni-biljeznik-s.jelinic@sb.t-com.hr
Domagoj Strinavić, jb prisjednik
Zima Dražen, Trg kralja Tomislava 5, tel/fax. 361 961
e-mail: notar.drazen.zima@sb.t-com.hr
Dražen Orešković, jb prisjednik
52466 NOVIGRAD (052)
Aleksandra Micelli , Trg Pozzetto 19,
tel. 757 043, fax. 726 232
e-mail: info@notar-micelli.hr
Lejla Ritoša Horvat, jb prisjednik
Antonija Škarda, jb savjetnik
Ana Maria Micelli, jb vježbenik
JAVNI BILJEŽNIK
38 I 2013
87
42220 NOVI MAROF (042)
Vidović-Džidić Nada, Zagrebačka 2,
tel. 612 244, 205 244, fax. 205 243
e-mail: nada.vidovic-dzidic1@vz.t-com.hr
Valentina Žugec, jb prisjednik
51259 NOVI VINODOLSKI (051)
Tus Jelena, Korzo Vinodolskog zakona br. 50A,
tel/fax. 245 503, e-mail: jelena.tus@ri.t-com.hr
44330 NOVSKA (044)
Ante Đerek, Trg L. I. Oriovčanina 18/1, tel/fax. 601 515
e-mail: javni.biljeznik.ante.djerek@sk.t-com.hr
Nives Drobnjak, jb vježbenik
47300 OGULIN (047)
Brčić Mirjana, Vladimira Nazora 23, tel/fax. 525 444
e-mail: biljeznik-m.brcic@ka.t-com.hr
21310 OMIŠ (021)
Vuković Radoslav, Četvrt Ž. Dražojevića bb,
tel/fax. 861 753
e-mail: jb-radoslav.vukovic@st.t-com.hr
51513 OMIŠALJ (051)
Kućar Neven, Put mora 1, tel/fax.841 126
e.mail: javni.biljeznik.neven.kucar@ri.t-com.hr
Kenan Hadžiomerović, jb vježbenik
Kokić Anamarija, Trg slobode 3/I, tel. 204 027
e-mail: amkjavni.biljeznik@os.t-com.hr
Kovačev Tatjana, Europske avenije 4, tel/fax. 206 605
e-mail: tatjana.kovacev@os.t-com.hr
Janjić Dora, jb prisjednik
Boris Brnjevarac, jb savjetnik
Pavelić-Musa Zdenka, Županijska 13, tel/fax. 200 808
e-mail: pavelic-musa.javni.biljeznik@os.t-com.hr
Ljiljana Vodopija, jb prisjednik
Perić Lidija, Kapucinska 25/I, tel/fax. 201 110
e-mail: lidija.peric@inet.hr
Mijo Perić, jb prisjednik
Jasminka Pavlov, jb prisjednik
Antonija Rako, jb savjetnik
Popović Mandica, Trg A.Starčevića 10, tel. 650211
e-mail: javni.biljeznik.mandica.popovic@os.t-com.hr
Rok Verica, Kapucinska broj 23/I , tel/fax. 700 707, 205 211
e-mail: javni.biljeznik.rok.verica@gmail.com
Lana Albert Majstorović, jb prisjednik
51419 OPATIJA (051)
Hrvojka Kuzle, v.d.jb, Maršala Tita 75/I,
tel. 272 939, fax. 711 280
e-mail: javni-biljeznik-kuzle@ri.t-com.hr
Šimašek Zlatko, Vijenac Paje Kolarića 2, tel/.fax. 215 650
e-mail: simasek.zlatko.javni.biljeznik@os.t-com.hr
Šuran Nataša, Maršala Tita 80, tel. 272 955 , fax. 271 738
e-mail: jb-natasa.suran@ri.t-com.hr
Morana Čavka Markiš, jb vježbenik
Šustić Hrvatin, Hrvatske Republike 31b, tel.213 213
e-mail: sustic.hrvatin@os.t-com.hr
Sumba Peček, jb prisjednik
33515 ORAHOVICA (033)
Novačić Antun, Trg pl. Mihalovića 2, tel/fax. 674 336
e-mail: jb-antun-novacic@vt.t-com.hr
47280 OZALJ (047)
Tea Ivić Jenkač, Zrinskih i Frankopana 15, tel/fax. 732 048
e-mail: javni.biljeznik.ivic.tea@ka.t-com.hr
49243 OROSLAVJE (049)
Tadić Petar, Ul. Milana Prpića 65, tel/fax. 284 362
e-mail: petar.tadic1@kr.t-com.hr
23290 PAG (023)
Škunca Elizabeta, Podmir bb, tel. 612 281, fax. 616 905
e-mail: elizabeta.skunca@zd.t-com.hr
31000 OSIJEK (031)
Arambašić Biserka, Kapucinska 17/I, tel. 214 660, fax.
214 661
e-mail: notar.arambasic@os.t-com.hr
Vjenceslav Arambašić, jb prisjednik
Marija Šarić, jb prisjednik
Borić Mirjana, Jakova Gotovca 13,
tel. 202 200, fax. 202 204
e-mail: notar-mirjana.boric@os.t-com.hr
Ivana Kovačević, jb prisjednik
Aleksandra Kolev, jb prisjednik
Vedran Borić, jb savjetnik
88
Dumančić Dragica, Vrt J. Truhelke 3, tel/fax. 201 277
e-mail: jbdumancic@yahoo.com
Marijan Dumančić, jb prisjednik
Rahela Kovačić, jb savjetnik
38 I 2013 JAVNI BILJEŽNIK
88
34550 PAKRAC (034)
Grgurić-Rukavina Dubravka, Trg bana Jelačića 6
tel/fax. 412 905
e-mail: dubravka.grguric-rukavina@po.t-com.hr
52000 PAZIN (052)
Blečić Marija, Jože Šurana 6, tel/fax. 621 544
e-mail: jb-marija.blecic@pu.t-com.hr
Marijan Paulišić, jb prisjednik
Deana Matković, jb vježbenik
Jeromela Mauša Nataša, Dinka Trinajstića 2,
tel/fax. 621 111
e-mail: biljeznik.natasa@hi.t-com.hr
Tijana Belac, jb prisjednik
44250 PETRINJA (044)
Antoš-Kovačićek Višnja, Dr Franje Tuđmana 7,
tel/fax. 814 587
e-mail: jb-visnja.antos-kovacicek@sk.t-com.hr
Zrinka Kovačićek, jb vježbenik
Vjekoslav Andrić, jb prisjednik
33405 PITOMAČA (033)
Anđal-Mlinarić Brigita, Trg Kralja Tomislava bb,
tel/fax. 801 561
e-mail: jburedbam@email.t-com.hr
Marina Mlinarić, jb vježbenik
10451 PISAROVINA (01)
Barbarić Petar,Trg Stjepana Radića 4/I, tel/fax. 629 18 69
e-mail: barbaric.petarjavni.biljeznik@zg.t-com.hr
20340 PLOČE (020)
Žderić Tomislav, Neretvanskih gusara 12, tel/fax. 670 323
e-mail: biljeznik.zderic@gmail.com
44317 POPOVAČA (044)
Greblo Vladimir, Trg grofa Erdedya 28, tel/fax. 670 771
e-mail: vladimir.greblo2@optinet.hr
52440 POREČ (052)
Ferenc Tanja, Trg slobode 2, tel. 452 905, fax. 428 210
e-mail: jb-tanja.ferenc@pu.t-com.hr
Marjana Kirin, prisjednik
Pahović Đordano, Trg Joakima Rakovca 5, tel. 442 163
e-mail: notar-pahovic@pu.t-com.hr
Sabina Parencan, jb prisjednik
Maksimiljan Pahović, jb vježbenik
Hrvatin Marija, 8.marta 1, tel. 433 258
e-mail: marija.hrvatin@pu.t-com.hr
Tina Kalac, jb prisjednik
Morena Gojtanić, jb vježbenik
Blažeka Ljiljana, Glavna 26, tel/fax. 645 062
e-mail: ljiljana.blazeka@inet.hr
Andreja Pavleković, jb prisjednik
49218 PREGRADA (049)
Gordana Večerić,v.d.javni bilježnik, Kostelgradska 9
tel/fax. 377 884
e-mail: irpaveli@inet.hr
52100 PULA (052)
Crljenica Alida, Ćirilometodske družbe 1, tel/fax. 215 625
e-mail: notar-crljenica@pu.t-com.hr
Sandra Bilić, jb prisjednik
Maja Crljenica, jb savjetnik
Marina Paić-Čerin, Olge Ban 8, tel. 215311, fax. 380 804
e-mail: marina.paic-cerin@notar-cerin.hr
Duško Bambić, jb prisjednik
Marko Vitasović, jb savjetnik
Kopić Nansi, Anticova 9/I, tel/fax. 217 808
e-mail: notar.nansi@pu.t-com.hr
Vedran Franković, jb prisjednik
Tena Kopić, jb savjetnik
Ivan Beletić-Tatić, jb vježbenik
Tijana Celija, jb vježbenik
Krajcar Denis, Flanatička 10, tel/fax. 215 315
e-mail: notar.krajcar@pu.t-com.hr
Mladen Meničanin, jb prisjednik
Željko Valenta, jb prisjednik
Kukučka Ivan, Jurja Žakna 4b, tel. 544 755, fax. 213 097
e.mail: notarpula@pu.t-com.hr
Danijela Diković Komadina, jb prisjednik
Miroslav Kutlača, jb savjetnik
Obrovac Skira Sonja, M.Laginje 2, tel. 211 260
e-mail:sonja.obrovac.skira@pu.t-com.hr
Jelena-Kristina Cindrić Bačac, jb prisjednik
34000 POŽEGA (034)
Bagarić Niko, Ul. Sv. Florijana 6, tel/fax. 272 551
e-mail: niko.bagaric@po.t-com.hr
Marijana Perić, jb prisjednik
Perković Divna, Mletačka 2, tel. 217 505, fax. 522 316
e-mail: notar.d.perkovic@pu.t-com.hr
Iva Pauro, jb savjetnik
Brekalo Ante, Dragutina Lermana 6,
tel. 313 153, fax. 313 152
e-mail: javni.biljeznik.ante.brekalo@po.t-com.hr
Domagoj Brekalo, jb vježbenik
Ivana Kronšteter, jb vježbenik
Pliško Mirna, Smareglina ul. br.7,
tel. 210 511, fax. 522 377
e-mail: jb-mirna.plisko@hi.t-com.hr
Ivan Regvat, jb prisjednik
Vesna Perković, jb savjetnik
Filip Komel, jb vježbenik
mr.sc.Včelik Mario, Primorska 2, tel/fax. 251 640
e-mail: biljeznik-vcelik@po.t-com.hr
Ksenija Hudeček, jb prisjednik
Matea Včelik, jb vježbenik
40323 PRELOG (040)
Balaban Marijan, Trg Sv.Florijana 20,
tel. 646 200, fax. 645 155
e-mail: marijan.balaban@optinet.hr
51280 RAB (051)
Radić Ermina, Mali Palit bb, tel/fax. 725 498
e-mail: javnibin@inet.hr
Draženka Pičuljan, jb prisjednik
51000 RIJEKA (051)
Banić Miroslav, Korzo 4/II, tel/fax. 338 114
e-mail: miroslavbanic@inet.hr
Petar Banić, jb savjetnik
JAVNI BILJEŽNIK
38 I 2013
89
Borčić Jadranka i Sokolić-Ožbolt Olga
Užarska 28-30/II, tel/fax. 212 513
e-mail: notari-borcic-sokolic@ri.t-com.hr
Danijela Miloš, jb prisjednik
Kristina Jurčić, jb savjetnik
Martina Klarin, jb vježbenik
Smojver-Bašić Anđelka, Školjić 2, tel/fax. 335 890
e-mail: jb-andjelka-smojver-basic@ri.t-com.hr
Željko Bašić, jb prisjednik
Ćuzela Vesna , Korzo 18, tel. 339 686, fax. 322 969
e-mail: notar.cuzela@globalnet.hr
Milena Čehajić, jb prisjednik
Sunčica Žužić Kovačić, jb prisjednik
Marin Jugovac, jb vježbenik
Marina Cvitan, jb vježbenik
Maja Grgić, jb vježbenik
Vrsalović Zoran, Korzo 40,tel. 322 211, fax. 322 393
e-mail:javni.biljeznik.zoran.vrsalovic@ri.t-com.hr
Ana Huserik Zujić, jb prisjednik
Andrea Batelić, jb prisjednik
Valentin Jakovac, jb vježbenik
Grozdanić-Dekleva Marija, Korzo 35/I, tel/fax. 336 727
e-mail: notar.grozdanic-dekleva@ri.t-com.hr
Loris Baričević, jb prisjednik
Nikolina Božić, jb vježbenik
Legović Gordana, Rudolfa Strohala 3,
tel. 322 922, fax. 321 052
e-mail: notar.legovic@ri.t-com.hr
Veronika Fućak Zvonarić, jb prisjednik
Silvija Perišić, jb vježbenik
Lovrović Lečić Vera, Fiorello la Guardia 25,
tel/fax. 212 665
e-mail: jbvll@ri.t-com.hr
Nada Jovanić, jb prisjednik
Katarina Datković, jb savjetnik
Ivan Dobrović, jb vježbenik
Marinković Žaklina, Korzo 22, tel. 323 409
e-mail:notar.zaklinamarinkovic@hotmail.com
Panjković Velibor, Ante Starčevića 4,
tel. 317 370, fax. 317 076
e-mail: velibor.panjkovic@ri.t-com.hr
Branka Šarić, jb prisjednik
Danijela Duran Šunić, jb savjetnik
Nataša Babić, jb vježbenik
Branka Ramić, jb vježbenik
Paravić Darko, Gnambova 2/II, tel/fax. 330 532
e-mail: jb-paravic@ri.t-com.hr
Robert Beletić, jb prisjednik
Blanka Kosjek Rumora, jb prisjednik
Mario Brajdić, jb savjetnik
Marin Bartulović, jb vježbenik
Pejnović Stevan, Ribarska 2/2, tel. 214 783
e-mail: notar.pejnovic@ri.t-com.hr
Marija Butković, jb prisjednik
Sablić Dorčić Marina, Ciottina 5, tel. 494 169
e-mail: biljeznik.sablic-dorcic@optinet.hr
Vesna Matković, jb prisjednik
Ana Sabljak, jb savjetnik
90
38 I 2013 JAVNI BILJEŽNIK
90
Švegović Vesna, Titov trg 10, tel/fax. 335 753
e-mail: javni-biljeznik-vesna-svegovic@ri.t-com.hr
52210 ROVINJ (052)
Dušić Davor, Ul. Carera 20, tel/fax. 818 051
e-mail: notar-dusic@pu.t-com.hr
Morana Erak Dušić, jb prisjednik
Zujić Rino, N.Quarantotto bb, tel. 830 008, fax. 840 197
e-mail: rino.zujic@pu.t-com.hr
Tatjana Burić, jb prisjednik
10430 SAMOBOR
Frković Gordana - Jožinec Ljubica
Trg K. Tomislava 13/I, tel/fax. 336 62 10
e-mail: javni.biljeznici.samobor@zg.t-com.hr
Dubravka Leljak Hršak, jb prisjednik
Kristina Župančić, jb prisjednik
Palinić-Čulin Sandra, Gajeva 35,
tel. 332 65 86, fax. 332 65 87
e-mail:notar-palinic@zg.t-com.hr
Remenarić Slavko, Trg K.Tomislava 10,
tel. 338 72 43, fax. 338 72 45
e-mail:biljeznik.remenaric@email.t-com.hr
Elvira Belošević, jb prisjednik
53270 SENJ (053)
Vrban Zvonimir, Pavlinski trg 17, tel/fax. 881 759
e-mail: notar-vrban@gs.t-com.hr
Eda Biondić, jb prisjednik
10360 SESVETE (01)
Batušić-Šlogar Zinka , Vladimira Ruždjaka 8
tel. 205 82 88, fax. 205 82 99
e-mail: zinka.batusic-slogar1@zg.t-com.hr
Ana Gerić, jb prisjednik
Daniela Vuković, jb vježbenik
Čergar Milka, Ninska 1,
tel. 200 05 82, fax. 201 02 91
e-mail: milka.cergar@zg.t-com.hr
mr.sc.Ante Kravar, jb prisjednik
Marija Čukelj, jb savjetnik
Ana Žigrović, jb vježbenik
Katarina Ivančić, jb vježbenik
Mirjana Škarica, jb vježbenik
Ledić Sanja, Ninska 3,
tel. 200 55 50, 200 55 52, fax. 200 55 17
e-mail: jav.biljeznik.ledic@zg.t-com.hr
Javorka Zaplatić, jb prisjednik
Darja Kaleb Gavran, jb vježbenik
Vuger Ignac, Karlovačka c. 2., tel/fax. 200 88 28
e-mail: ignac.vuger@zg.t-com.hr
Joško Pervan, jb prisjednik
Andrija Vuger, jb vježbenik
21230 SINJ (021)
Delonga Vladimir, Trg dr Franje Tuđmana 7,
tel/fax. 825 900
e-mail: vladimir.delonga@st.t-com.hr
Romac Ana, Put Petrovca 12/2, tel. 823 081, fax. 826 022
e-mail: ANAROMAC971@gmail.com
Marijana Buljan, jb prisjednik
44000 SISAK (044)
Briševac Imprić Gordana, Trg Lj.Posavskog 3,
tel. 522 909
e-mail:gordana.brisevac.impric.javni.biljeznik@sk.t-com.hr
Ana Podoreški, jb savjetnik
Čubelić Šimac Sanja, S.i A. Radića 34, tel/fax. 521 228
e-mail: j.b.cubelic.simac.sanja@sk.t-com.hr
Domagoj Ocvarek, jb prisjednik
Lukačević Mario, Matije Gupca 30,
tel. 445 805, fax. 445 833
e-mail: lukacevic.mario@sb.t-com.hr
Medunić Ruža, Trg pobjede 10, tel. 440 616
e-mail: javni biljeznik.ruza medunic@sb.t-com.hr
Katarina Oreč, jb prisjednik
33520 SLATINA (033)
Krpačić Mato, Trg Sv. Josipa 9, tel/fax. 550 665
e-mail: biljeznik-krpacic@vt.t-com.hr
21210 SOLIN (021)
Ivančić Marija, Kralja Zvonimira 75, tel/fax. 210 548
e-mail: jb.marija.ivancic@st.t-com.hr
Snježana Ludvajić, jb prisjednik
Maja Maleš Talaja, jb prisjednik
Jurišić Boško, Kralja Zvonimira 85, tel/fax. 213 286
e-mail: javni.biljeznik.bosko.jurisic@st.t-com.hr
Yvonne Zlatar Šunjić, jb prisjednik
Marinko Šutić, jb vježbenik
21000 SPLIT (021)
Bilan Vedrana, Kneza Lj. Posavskog 17/I, tel/fax. 321 505
e-mail: jb.v.bilan@st.t-com.hr
Vesna Ogorevc, jb prisjednik
Vesna Radovan, jb prisjednik
Marković Ivan, S. i A. Radića 1, tel/fax. 523 694
e-mail: ivan.markovic@sk.t-com.hr
Maja Tomazinić Grahovac, jb prisjednik
Bradarić Ivan, Obala Hrv. nar. preporoda 9,
tel/fax. 345 859
e-mail: notar-ivan-bradaric@st.t-com.hr
Pero Berić, jb prisjednik
Ivana Bradarić, jb prisjednik
Kraljičković Ivica , S. i A. Radića 25, tel/fax. 523 363
e-mail: ivica.kraljickovic@sk.t-com.hr
Dragutin Habulin, jb prisjednik
Silvija Harambašić, jb vježbenik
Čipčić Mila, Gundulićeva 20, tel/fax. 380 122
e-mail: notar.mila.cipcic@email.t-com.hr
Sandra Jelavić, jb prisjednik
Stojanović Natalija, S i A.Radića 6/6,
tel. 522 708, fax. 522 723
e-mail:natalija.stojanovic@sk.t-com.hr
Marko Bebek, jb vježbenik
35000 SLAVONSKI BROD (035)
Bračun Miroslav, Ul.P. Krešimira IV br. 3,
tel. 449 467, fax. 449 468
e-mail: mioslav.bracun@sb.t-com.hr
Mira Relić, jb prisjednik
Zvonimir Bračun, jb prisjednik
Čečatka Robert-Anton, Trg pobjede 19,
tel. 449 498, fax. 404 140
e-mail: robert-anton.cecatka@st.t-com.hr
Leo-Mario Pavić, jb vježbenik
Kemec Nada , Trg pobjede 22, tel. 410 299, fax. 415 344
e-mail:nada.kemec@sb.t-com.hr
Blanka Marjanac, jb prisjednik
Iva Kemec Kokot, jb savjetnik
Dragun Helena, Škrape 53, tel. 530 902, fax. 530 988
e-mail:javni.biljeznik.helena.draun@st.t-com.hr
Karabotić-Milovac Teo, Kavanjinova 4,
tel. 339 888, fax. 339 890
e-mail: teo.karabotic-milovac@st.t-com.hr
Marko Pavičić, jb prisjednik
Igor Buzdovačić, jb vježbenik
Kekez Nevenka, Hrvatske mornarice 1B,
tel. 485 255, fax. 322 361
e-mail: biljeznik.kekez@st.t-com.hr
Dunja Brajčić, jb prisjednik
Irena Šimunović, jb prisjednik
Kovačević Borica, Ivana Gundulića 44/II, tel/fax. 362 497
e-mail: jb-borica.kovacevic@st.t-com.hr
Makelja-Šuljić Jagoda, Šimićeva 2, tel/fax. 371 442
e-mail: biljeznik-makelja-suljic@st.t-com.hr
Dražen Makelja, jb prisjednik
Jagoda Vuković, jb prisjednik
JAVNI BILJEŽNIK
38 I 2013
91
Matačić Jasna, Ruđera Boškovića 9, tel/fax. 482 509
e-mail: jasna.matacic@st.t-com.hr
Damir Mikolčević, jb vježbenik
Milić-Štrkalj Zrinka, Domov. rata 27b,
tel. 485 776, fax. 322 455
e-mail: javni.biljeznik.milic-strkalj@st.t-com.hr
Ana Vukojević, jb prisjednik
Nakić Nevenka, A.Starčevića 5, tel. 212 265
e-mail: nevenka.nakic@hi.t-com.hr
Neven Nakić, jb prisjednik
Sanja Veštić, jb vježbenik
Bukić Vinko, v.d. jb, S.Radića 79a,
tel 330 025, fax: 330 116
e-mail: notar-lucev@si.t-com.hr
Pavlović Dalibor, Klaićeva poljana 3,
tel. 772 948, fax. 772 943
e-mail:dalibor.pavlovic@st.t-com.hr
Nenad Banovac, jb vježbenik
Popovac Mirjana, Mažuranićevo šet. 13, tel/fax. 317 401
e-mail: javni-biljeznik-m.popovac@st.t-com.hr
Ana Zaninović Popovac, jb vježbenik
Ivana Brkljačić Malenica, jb savjetnik
Vuletin Vojislav, Vladimira Nazora 15,
tel. 212 096 , fax. 213 190
e-mail: javnibiljeznik.vuletin@si.t-com.hr
Marko Vuletin, jb prisjednik
Sunčica Vuletin, jb savjetnik
Ana Čvrljak, jb vježbenik
Mr.sc.Puljiz Zoja, Mažuranićevo šetalište 14,
tel. 322 495, fax. 347 000
e-mail: jb.zoja.puljiz@hi.t-com.hr
Snježana Felzer-Puljiz, jb prisjednik
Lucija Bulja, jb vježbenik
21220 TROGIR(021)
Biuk Željena, Matije Gupca 1/II, tel/fax. 885 397
e-mail: zeljana.biuk@st.t-com.hr
Velebita Erkapić, jb prisjednik
Anica Krnić, jb vježbenik
Rubić Mira, Domovinskog rata 11, tel/fax. 348043
e-mail: jb-mira.rubic@st.t-com.hr
Žanko Petar, Matije Gupca 1/I tel/fax. 885 330
e-mail: notar.petar.zanko@st.t-com.hr
Danira Margeta-Nuber, jb prisjednik
Ana Pavković, jb prisjednik
Ivana Bartulica Antulov, jb savjetnik
Šarić Ilija, Hrvatske bratske zajednice 3a, t
el. 480 341, 480 358
e-mail: saric.ilija.javni.biljeznik@st.t-com.hr
Matijana Paradžik, jb prisjednik
mr.sc. Šuško Ante, Domovinskog rata 3, tel./fax. 348 104
e-mail: jb.susko@hi.t-com.hr
Ivana Barišić, jb prisjednik
Zlokić Ante, Velebitska 26, tel/fax. 534 528
e-mail:jb-slobodan-zlokic@st.t-com.hr
Kornelija Valjan, jb prisjednik
21300 SUPETAR (021)
Kuzmanić Ervin, Ratac 2, tel/fax. 630 555,
e-mail: ervin.kuzmanic@st.t-com.hr
Dinko Martinović , jb prisjednik
Ivana Miletić, jb savjetnik
Danijel Bezmalinović, jb vježbenik
21460 STARI GRAD (021)
Plenković Jadranka, Sv. Rok bb, tel/fax. 765 547
e-mail: jadranka.plenkovic@st.t-com.hr
10380 SVETI IVAN ZELINA (01)
Rački Branka, Trg Ante Starčevića 14/II, tel/fax. 206 09 37
e-mail: branka.racki@zg.t-com.hr
Ivan Rački, jb savjetnik
22000 ŠIBENIK (022)
Malenica Ljiljanka, Fra Stjepana Zlatovića 18, tel. 331
812, fax. 331 819
92
e-mail: javni.biljeznik.ljiljanka.malenica@si.t-com.hr
Vesna Maretić, jb savjetnik
38 I 2013 JAVNI BILJEŽNIK
92
52470 UMAG (052)
Krajina Željko, Trgovačka 1, tel. 743 464, fax. 743 463
e-mail: notarumag@gmail.com
Fabiana Kliman, jb prisjednik
Anita Lovrić, jb prisjednik
31550 VALPOVO (031)
Gagro Ružica, Trg kralja Tomislava 10, tel. 663 555
e-mail:notar.r.gagro@os.t-com.hr
Pavao Gagro, jb prisjednik
Maja Gagro Bošnjak, jb savjetnik
Grgić Jelena, Vij.107.brigade HV 3,
tel. 650 100, fax. 650 190
e-mail: jelena.grgic-notar@email.t-com.hr
42000 VARAŽDIN (042)
Benc Rankica, Vrazova 8c,
tel. 211 400, 212 558, fax. 211 400
e-mail: rankica.benc@vz.t-com.hr
Lidija Metlikovec, jb prisjednik
Jelena Plantak, jb vježbenik
Čmrlec-Kišić Biserka, Mihanovićeva 2,
tel. 211 662, fax. 211 699
e-mail: biserka.cmrlec-kisic@vz.t-com.hr
Marija Peručić Jošić, jb prisjednik
Natalija Kaselj Tušek, jb savjetnik
Duić Melanija, Franjevački trg 17,
tel. 212 214, fax. 200 985
e-mail: melanija.duic@vz.t-com.hr
Andreja Levatić Marin, jb prisjednik
Željka Poljak Tuholjak, jb prisjednik
Lana Pavković Rendić, jb savjetnik
Mađarić Koraljka, Kapucinski trg 2/I,
tel. 201 323, fax. 210 329
e-mil:madjaric.koraljka.javni.biljeznik@vz.t-com.hr
Emilija Ivetić, jb vježbenik
Rauš-Klier Zvijezdana, Anina 2, tel. 212 812, fax. 200 672
e-mail: zvjezdana-raus.klier@vz.t-com.hr
Barbara Viličić, jb savjetnik
Štimac Bojana, Braće Radića br. 6, tel/fax. 212 833
e-mail: jb.bojana.stimac@vz.t-com.hr
Lana Mihinjač, jb prisjednik
Iva Zadrović, jb prisjednik
Bojana Štrlek Voćanec, jb savjetnik
Martina Ivek, jb vježbenik
Trstenjak Stjepan, Trg slobode 1,
tel. 300 550, fax. 300 552
e-mail: stjepan.trstenjak@gmail.com
Ana Brezovec, jb savjetnik
Vajdić-Sevšek Jagoda, Pavlinska 5, tel/fax. 320 015
e-mail: jagoda.sevsek-vajdic@vz.t-com.hr
Jasenka Pjevac, jb prisjednik
Sunčica Gložinić, jb prisjednik
10410 VELIKA GORICA (01)
Jurlina Marko, Slavka Kolara 1,
tel/fax. 622 10 97, fax. 622 15 52
e.mail:notar-marko.jurlina@zg.t-com.hr
Iva Brazda, jb prisjednik
Mirna Rob, jb vježbenik
Maleković Ivan, Trg K. Tomislava 7,
tel. 622 21 23, fax. 622 52 66
e-mail: notar-malekovic@zg.t-com.hr
Bernarda Meštrović, jb prisjednik
Ivana Švegar, jb prisjednik
Sabine Živković, jb vježbenik
Maja Grgurić, jb vježbenik
Mirčetić Nives, N. Šopa 41, tel. 622 52 77, fax. 623 25 83
e-mail: nives.mircetic@zg.t-com.hr
Martina Begović, jb prisjednik
Spevec Ranka, Trg K.Tomislava 39,
tel. 621 38 69, fax. 625 11 06
e-mail: jb.ranka.spevec@zg.t-com.hr
Jasminka Vrba, jb prisjednik
32100 VINKOVCI (032)
Kovač Mirodar, Trg B. J. Šokčevića 1, tel/fax. 334 235
e-mail: kovac-mirodar-javni-biljeznik@vk.t-com.hr
Nikola Perković, jb savjetnik
Mendeš Marijan, Duga ulica broj 10/I, tel/fax. 334 221
e-mail: jb-miric-zelimir@vk.t-com.hr
Tomislava Komesarović, jb vježbenik
Vajcl Alen, Duga ulica 8, tel. 338 285, fax. 338 118
e-mail:javni.biljeznik.alen.vajcl@gmail.com
Vulić Nikola, Vladimira Nazora 13, tel/fax. 338 050
e-mail:nikola.vulic@vu.t-com.hr
Lejla Šutalo, jb vježbenik
33000 VIROVITICA (033)
Filipović-Kovačić Dubravka, Andrije Kačića Miošića 2,
tel/fax. 726 850
filipovic-kovacic.dubravka.javni.biljez@vt.t-com.hr
Tomislav Vuković, jb vježbenik
Ivana Pavošević, jb vježbenik
Ema Nađ,Antuna Mihanovića 26,tel/fax.800-635
e-mail: nadj.ema.javni.biljeznik@vt.t-com.hr
21480 VIS (021)
Mladineo Margarita, Šetalište Stare Isse 2,
tel/fax. 718 088
e-mail: jb.m.mladineo@hi.t-com.hr
Anita Krvavica, jb vježbenik
52463 VIŠNJAN (052)
Poropat Anka, Trg slobode 1,
tel. 427 852, fax. 427 854
e-mail: notar.poropat@hi.t-com.hr
Ksenija Gambiroža, jb prisjednik
Ailin Brgudac, jb savjetnik
22211 VODICE (022)
Gojanović Aljoša, Obala Juričev Ive Cote 27,
tel. 441 644, fax. 440 944
e-mail: aljosa.gojanovic@si.t-com.hr
10340 VRBOVEC (01)
Koretić Dubravka, Ul. poginulih branitelja bb,
tel/fax. 279 28 92
e-mail: javni.biljeznik.dubravka.koretic@si.t-com.hr
Stela Bajić, jb savjetnik
21276 VRGORAC (021)
Kristić Ivan, Tina Ujevića 13, tel. 675 160, 098 448 795
e-mail: ivan.kristic@st.t-com.hr
32000 VUKOVAR (032)
Arambašić Boro, I. G. Kovačića 2/I
tel. 441 988, fax. 441 989
e-mail: jb-boro.arambasic@vk.t-com.hr
Duška Uzelac, jb prisjednik
Ivana Stočko, jb prisjednik
Kovačić Jelica, Trg kralja Tomislava 1, tel/fax. 421 278
e-mail: kovacic.jelica.javni.biljeznik@vu.t-com.hr
Sanja Tokić, jb prisjednik
JAVNI BILJEŽNIK
38 I 2013
93
Ore Vojislav, Dr Franje Tuđmana 5,
tel. 413 304, fax. 443 331
e-mail: notar.vore@vu.t-com.hr
Branislava Jovanović, jb prisjednik
Goran Marčina, jb prisjednik
Ana Svorcina, jb vježbenik
49210 ZABOK (049)
Martinić Javorka, Matije Gupca 47/I, tel/fax. 221 152
e-mail:javni.biljeznik.martinic@kr.t-com.hr
Podgajski Vlasto, Matije Gupca 70,
tel. 221 168, fax. 501 197
e-mail: vlasto.podgajski@kr.t-com.hr
Jadranka Kramar, jb prisjednik
10290 ZAPREŠIĆ (01)
Adžija Ivan, Baltazara A. Krčelića 15,
tel. 331 08 75, fax. 331 08 76
e-mail: ivan.adzija@zg.t-com.hr
Lidija Kolombo, jb prisjednik
Mirta Adžija, jb prisjednik
23000 ZADAR (023)
Emil Brkić, Ul.Domovin.rata 3, tel. 231 383, fax. 231 481
e-mail: emil.brkic@zd.t-com.hr
Ivana Gadža Beganović, jb prisjednik
Poljak Estera, Tržna 12, tel.331 45 94, fax. 331 45 93
e-mail:javni.biljeznik.estera.poljak@os.t-com.hr
Konstantin Dika, jb prisjednik
Grdović Silvana, Zrinsko Frankopanska 38,
tel.300646, fax.300648
e-mail: silvana.grdovic@zd.t-com.hr
49250 ZLATAR (049)
Bartolek Zvonimir, Trg Slobode 2, tel/fax. 466 808
e-mail: javni.biljeznik.bartolek.zvonimir@kr.t-com.hr
Grigillo Ramljak Darija, Dalmat.sabora 2, tel/fax. 213 000
e-mail: darija.grigillo-ramljak@zd.t-com.hr
Josipa Zubčić, jb prisjednik
Ana Ramov, jb savjetnik
Pozaić Đurđica, Zagrebačka 15a, tel/fax. 467 077
e-mail: djurdjica.pozaic@kr.t-com.hr
Martina Preis, jb savjetnik
Hrabra Suzana, Don Ive Prodana 4, tel. 312 166
e-mail:suzana.hrabra@zd.t-com.hr
52341 ŽMINJ (052)
Patricia Pucić, Pazinska 2/h, tel/fax. 846 530
e-mail: biljeznik.pucic@pu.t-com.hr
Vedrana Kliman, jb savjetnik
Kolega-Zubčić Alkica, Stjepana Radića 42b,
tel/fax. 300 900
e-mail: notar-zubcic@zd.t-com.hr
Dragana Marčina, jb prisjednik
Filip Zubčić, jb savjetnik
Tereza Jurlina, jb vježbenik
32270 ŽUPANJA (032)
Kaluđer Mladen, Veliki Kraj 59, tel/fax. 830 130
e-mail: kaludjer.mladen.javni.biljeznik@vk.t-com.hr
Marija Karalić, jb savjetnik
Marčina Vera, 112.brigade br.3, tel/fax. 314 665
e-mail: notar.marcina@zadar.net
Jelena Skoblar, jb prisjednik
94
Mišković mr. sc. Davor, Ul. Mihovila Klaića 7
tel/fax. 311 111
e-mail: notar-davor-miskovic@zd.t-com.hr
38 I 2013 JAVNI BILJEŽNIK
94
Marošević Kata, Veliki Kraj 54, tel/fax. 832 793
e-mail: marosevic-kata-jb@vk.t-com.hr
Hrvoje Marošević, jb vježbenik
Igor Bojić, jb vježbenik

Javni bilježnik, a tko je to? - Hrvatska javnobilježnička komora

pitanja i odgovori 1

privatni smjestaj katalog 2016

JAVNI BILJEŽNIK - Hrvatska javnobilježnička komora

Preuzmi - Turistička zajednica općine Vrsar

Dragi gosti, dobro nam došli u grad Dubrovnik! Sretni smo da Vas

Ovdje

pdf