Broj 96/97 * Godina XI * septembar/rujan - oktobar/listopad 2010.
Prva konstituiraju}a skup{tina P/GKFBiH
Izbori za organe i ~lanove organa Komore
Grupacija {umarstva i drvne industrije P/GKFBiH ukazala na probleme
Dobro poslovanje drvne industrije i {umarstva
u sjeni lo{eg ure|enja
Prva konstituiraju}a
skup{tina P/GKFBiH
Izbori za organe i ~lanove organa P/GKFBiH za
mandatni period 2010. do 2014. godine obavljeni su na Prvoj konstituiraju}oj sjednici Skup{tine
odr`anoj u Mostaru, dana 29. 09. 2010. godine.
Donesena je odluka o verifikaciji i imenovanju 50
zastupnika u Skup{tinu, 11 ~lanova Upravnog odbora i pet ~lanova Nadzornog odbora.
Za predsjednika Skup{tine izabran je Hamdo Katica iz Sarajevskog kantona, a za potpredsjednika
Ivo Gari} iz Srednjobosanskog kantona. Za predsjednika, odnosno potpredsjednika Komore Federacije BiH imenovani su Jago Lasi} i Avdo Rapa.
Odluke o izboru objavljuju se u Glasniku
P/GKFBiH.
Na osnovu ~lanova 26. i 29. Statuta Privredne/Gospodarske komore Federacije BiH, Skup{tina P/GKFBiH,
na sjednici odr`anoj 29. 09. 2010. godine, donijela je
ODLUKU
O VERIFIKACIJI MANDATA
^lan 1.
Donesena je odluka o verifikaciji mandata poslovnim subjektima, ~lanovima P/GKFBiH, i odluka
kojom se konstatuju data ovla{tenja za zastupanje u Skup{tini:
Naziv poslovnog subjekta
Ovla{teni zastupnik
UNSKO-SANSKI KANTON BIHA] (5 zastupnika)
MEGGLE MLJEKARA d.o.o.
DKS LOVERSAN d.o.o.
JP VODOVOD d.o.o.
JKP KOMRAD d.o.o.
KRUPA KABINE d.o.o.
Kemal Hrnji}
Hasib Beganovi}
Mirsad Demirovi}
Amel Alagi}
Sead Mujagi}
POSAVSKA @UPANIJA ORA[JE (4 zastupnika)
KOTURI] TONI d.o.o.
POSAVINA KOKA d.o.o.
NOTTURNO d.o.o.
RATAR d.o.o.
Marko Koturi}
Marko Damjanovi}
Drago @ivkovi}
Suljo Tahirovi}
TUZLANSKI KANTON TUZLA (6 zastupnika)
Almir [ahinpa{i}
Mirsad Jusufovi}
Emir Delali}
Adnan Imerovi}
Ned`ad A{~eri}
Enver Husi~i}
NLB TUZLANSKA BANKA d.d.
JAMBOSS d.o.o.
DELING d.o.o.
PIVARA TUZLA d.d.
UMEL DALEKOVODMONTA@A d.o.o.
BH TELECOM d.d. DIREKCIJA TUZLA
ZENI^KO-DOBOJSKI KANTON ZENICA (5 zastupnika)
NATRON-HAYAT d.o.o.
DUKAT d.o.o. MLIN I PEKARA
2
Glasnik Privredne / Gospodarke komore Federacije Bosne i Hercegovine
Azema Mulaosmanovi}
Muhamed Kopi}
JP VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o.
TVORNICA CEMENTA KAKANJ d.d.
JP ELEKTROPRIVREDA BiH d.d. - PODRU@NICA
ELEKTRODISTRIBUCIJA Zenica
Ekrem Kahriman
Branimir Muid`a
Sakib Jusi}
BOSANSKO-PODRINJSKI KANTON GORA@DE (4 zastupnika)
BEKTO-PRECISA d.o.o.
ATTP CENTROPREVOZ d.o.o.
EKOPROM d.o.o.
AGROS d.o.o.
Mustafa Mand`o
Hamza Be}irevi}
Hasan Fejzi}
Elfad Ma{ala
SREDNJOBOSANSKI KANTON/@UPANIJA JAJCE (TRAVNIK) (5 zastupnika)
PAM-COLOR d.o.o.
SB FARM d.o.o.
TERMO ZIEGEL NIGMA d.d.
BNT-TMiH d.d.
BARBI]
Ivo Gari}
Emir Hod`i}
Ivan Gardavski
Abaz Mand`uka
Klementin Barbi}
HERCEGOVA^KO-NERETVANSKI KANTON/@UPANIJA MOSTAR (6 zastupnika)
RFK-VALJ^I]I d.d.
HTD ZENIT-BRO d.o.o.
LAKS d.o.o.
JP EP BiH HIDROELEKTRANE NA NERETVI JABLANICA
PODRUMI ANDRIJA d.o.o.
ALUMINIJ
Orhan Bad`ak
Ivan Laki}
Tanja Hand`ar
Edina Mezit
Miroslav ]ori}
Josip \ogi}
ZAPADNO-HERCEGOVA^KA @UPANIJA [IROKI BRIJEG (POSU[JE) (4 zastupnika)
KRA[ TRGOVINA d.o.o.
LOGOTIP d.o.o.
MEPAS d.o.o.
PRESAL EXTRUSION d.o.o.
Slaven Zeljko
@eljko Spai}
Mirko Grbe{i}
Karlo Soldo
KANTON SARAJEVO (7 zastupnika)
UNION BANKA d.d.
BBM d.o.o. Sarajevo
LUTRIJA BOSNE I HERCEGOVINE d.o.o.
BH TELECOM d.d. SARAJEVO
ENERGOINVEST d.d.
JP ME\UNARODNI AERODROM „SARAJEVO” d.o.o.
[IPAD - KOMERC d.d.
Altijana ]ar
Sead Operta
Akif Serdarevi}
Hamdo Katica
Ibrahim Bosto
Mirzeta [ehovi}
Hamza Kazazi}
HERCEGOVA^KO-BOSANSKA @UPANIJA LIVNO (4 zastupnika)
BEM d.o.o.
MLJEKARA LIVNO d.o.o.
[GD HERCEGBOSANSKE [UME d.o.o.
FINVEST DRVAR d.d.
Bo{ko Mihaljevi}
@eljko Marijan
Milan Ra{tegorac
Ivan Suban
^lan 2.
Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja.
Odluka se objavljuje u Glasniku P/GKFBiH.
PREDSJEDNIK SKUP[TINE
Ivo Gari}, s.r.
Mostar, 29. 09. 2010. godine
Glasnik Privredne / Gospodarke komore Federacije Bosne i Hercegovine
3
Na osnovu ~lanova 29. i 31. Statuta Privredne/Gospodarske komore Federacije BiH, Skup{tina P/
GKFBiH, na sjednici odr`anoj 29. 09. 2010. godine, na osnovu izvje{taja nadle`nih izbornih tijela
Komore, tajnim glasanjem, donijela je
ODLUKU
o izboru i verifikaciji mandata ~lanova Upravnog odbora P/GKFBiH
za mandatni period 2010. - 2014. godina
^lan 1.
U Upravni odbor Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine izabrani su i verifikuje se mandat za period 2010. - 2014. godina sljede}im ~lanovima:
1. Unsko-sanski kanton - Biha}
- PIVOVARA BIHA] – ADEM IBRAHIMPA[I], dipl. ekonomista, direktor Pivovare Biha}.
2. @upanija Posavska, Ora{je
- BOSANAC, ORA[JE – HASAN NURKI}, mr. fitofarmacije, direktor.
3. Kanton Tuzla
- SONILUX, TUZLA - NUSRET SOFTI], magistar ekonomskih nauka, vlasnik i direktor.
4. Zeni~ko-dobojski kanton
- RUDNIK MRKOG UGLJA, KAKANJ – MIRSAD JA[ARSPAHI], dipl. in`. ma{instva, direktor Rudnika.
5. Bosansko-podrinjski kanton Gora`de
- UNIS GINEX, GORA@DE - JUSUF HUBJER, diplomirani in`enjer tehnologije, direktor.
6. Kanton/`upanija Sredi{nja Bosna, Travnik
- SARAJEVSKI KISELJAK, KISELJAK – JOSIP BILI], dipl. in`. elektrotehnike, izvr{ni direktor za prodaju i finansije.
7. Hercegova~ko-neretvanska `upanija/kanton, Mostar
- JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB d.d. Mostar - MATE-MATAN @ARI], dipl. in`. elektrotehnike,
generalni direktor.
8. Zapadno-hercegova~ki kanton/`upanija [iroki Brijeg - Posu{je
- SOLDO METALI, [IROKI BRIJEG – TOMO SOLDO, dipl. ekonomista, jedan od direktora firme.
9. Kanton Sarajevo
- ELEKTROPRIVREDA BiH, SARAJEVO – AMER JERLAGI], dipl in`. elektrotehnike, generalni direktor.
- SARAJEVOSIGURANJE, SARAJEVO – MIDHAT TERZI], dipl. pravnik, direktor.
10.Herceg-bosanski kanton/`upanija, Livno
- KAPIS, TOMISLAVGRAD – ILIJA PERKOVI], dipl. ekonomista, direktor.
^lan 2.
Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja.
Odluka se objavljuje u Glasniku P/GKFBiH.
PREDSJEDNIK SKUP[TINE
Hamdo Katica, s.r.
Mostar, 29. 09. 2010. godine
4
Glasnik Privredne / Gospodarke komore Federacije Bosne i Hercegovine
Na osnovu ~lanova 29. i 36. Statuta Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine, Skup{tina
P/GKFBiH, na sjednici 29. 09. 2010. godine, na osnovu izvje{taja nadle`nih izbornih tijela Komore, donijela je:
ODLUKU
O IZBORU PREDSJEDNIKA I POTPREDSJEDNIKA SKUP[TINE P/GKFBiH
^lan 1.
Za predsjednika i potpredsjednika Skup{tine Privredne/Gospodarske komore Federacije BiH za drugi mandatni period 2010. - 2014. godina, u skladu sa ~lanom 28. Statuta P/GKFBiH, biraju se:
- HAMDO KATICA i
- IVO GARI].
^lan 2.
Hamdo Katica obavlja funkciju predsjednika Skup{tine u prvoj i tre}oj godini mandatnog perioda, a funkciju potpredsjednika u drugoj i ~etvrtoj godini mandatnog perioda.
Ivo Gari} obavlja funkciju potpredsjednika Skup{tine u prvoj i tre}oj godini mandatnog perioda, a funkciju
predsjednika u drugoj i ~etvrtoj godini mandatnog perioda.
^lan 3.
Izmjenljivost mandata predsjednika i potpredsjednika Skup{tine vr{i se 29. septembra/rujna svake godine.
^lan 4.
Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja i objavljuje se u Glasniku P/GKFBiH.
Odluka se dostavlja izabranim kandidatima.
PREDSJEDNIK SKUP[TINE
Ivo Gari}, s.r.
Na osnovu ~lanova 29. i 36. Statuta Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine,
Skup{tina P/GKFBiH, na sjednici odr`anoj 29. 09. 2010. godine, na osnovu izvje{taja nadle`nih izbornih
tijela Komore, tajnim glasanjem, donijela je
ODLUKU
^lan 1.
U Nadzorni odbor Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine izabrani su i verifikuje
se mandat za period 2010. - 2014. godina sljede}im ~lanovima:
1.
2.
3.
4.
5.
„BIVIS„ d.o.o. Livno (Josip Bili})
CENTROTRANS-EUROLINES d.o.o. Sarajevo (Edin Lon~arevi})
KONFEKCIJA BORAC d.d. Travnik (Ahmet ~uri})
DC GORA@DE (D`evad Terovi})
TIM - Tekstilna industrija, Mostar (Nikica Golemac)
^lan 2.
Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja.
Odluka se objavljuje u Glasniku P/GKFBiH.
PREDSJEDNIK SKUP[TINE
Hamdo Katica, s.r.
Mostar, 29. 09. 2010. godine
Glasnik Privredne / Gospodarke komore Federacije Bosne i Hercegovine
5
Na osnovu ~lanova 29. i 38. Statuta Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine, Skup{tina P/GKFBiH, na sjednici odr`anoj 29. 09. 2010. godine, na osnovu izvje{taja nadle`nih
izbornih tijela Komore, tajnim glasanjem, donijela je
ODLUKU
^lan 1.
Konstatuje se da su izabrani za mandatni period 2010. do 2014. godine:
JAGO LASI]
za predsjednika P/GKFBiH u prvoj i tre}oj godini mandatnog perioda, a za potpredsjednika u drugoj
i ~etvrtoj godini mandatnog perioda.
AVDO RAPA
za potpredsjednika P/GKFBiH u prvoj i tre}oj godini mandatnog perioda i za predsjednika u drugoj
i ~etvrtoj godini mandatnog perioda.
^lan 2.
Izmjenljivost mandata predsjednika i potpredsjednika vr{i se primopredajom 29. septembra/rujna
svake godine.
^lan 4.
Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja.
Odluka se objavljuje u Glasniku P/GKFBiH.
Mostar, 29. 09. 2010. godine GLASNIK
Privredna / Gospodarska komora
Federacije Bosne i Hercegovine
List izlazi mjesečno
Godina XI
Broj 96/97
septembar/rujan
oktobar/listopad 2010.
GLASNIK uređuje
Redakcijski kolegij:
@eljana Bevanda,
glavni urednik,
Amela Kečo,
odgovorni urednik,
Članovi:
Mira Idrizović,
Šemsa Alimanović,
Ljubo Dadić
6
i Meliha Velić,
sekretar Redakcije.
Adresa:
PREDSJEDNIK SKUP[TINE
Hamdo Katica, s.r.
Izdavač:
"Privredna štampa" d.o.o.
Sarajevo
Privredna / Gospodarska
komora FBiH
- za Glasnik 71000 Sarajevo
Branislava Đurðeva 10/IV
Kontakt osoba: Meliha Velić
Telefon: 033/566-300
E-mail: m.velic@kfbih.com
Telefoni:
033/566-222 (centrala)
033/217-782
Faks: 033/217-783
www.kfbih.com
Glasnik Privredne / Gospodarke komore Federacije Bosne i Hercegovine
Općinski sud Sarajevo
UF/1-2219/05,
RB 1-3018
Identifikacioni broj
4200088140005
Identifikacioni broj PDV
200088140005
DTP: "Privredna štampa"
Štampa: RIMI Graf, Sarajevo,
Kotromanića 48
Besplatan primjerak
Grupacija {umarstva i drvne industrije P/GKFBiH ukazala na probleme
Dobro poslovanje drvne
industrije i {umarstva u
sjeni lo{eg ure|enja
statak ure|enih ISO stanPrivredna/Gospodarska kodarda, certifikacije {uma,
mora Federacije Bosne i Her- Zakon o {umama prestao da va`i
te informacijskih sistema,
cegovine i Grupacija {umar- 27. novembra 2009. godine zbog
{to govori da je konkurenstava i drvne industrije organizirale su 24. septembra u segmenta neustavnosti u odnosu na tnost proizvoda {umarstva
na niskom nivou. SavjetSarajevu konferenciju za me- pravo lokalne samouprave kr{e}i niz
nica Grupacije {umarstva
dije na kojoj je predo~ena ak- odredbi ove oblasti. Do danas nije
i drvne industrije FBiH
tuelna problematika u oblasti
donesen novi zakon ve} se radi na
{emsa Alimanovi} ka`e
{umarstva i drvne industrije
da mnoge doma}e komuprkos porastu proizvodnje i osnovu Uredbe Vlade FBiH
panije rade po evropskim
izvoza u oba sektora. Prema
standardima, ali ne mogu
podacima Federalnog zavoda za statistiku, proizvodnja u sektorima {umarstva izvoziti jer njihovi proizvodi nisu certificirani.
i drvne proizvodnje je u porastu. Izvoz namje{taja - Na{e kompanije najvjerovatnije kupuju trupce
za pet mjeseci ove godine iznosio je 224.393.000 u Hrvatskoj, jer su njihovi trupci certificirani po
KM, a uvoz za taj isti period 37.587.000 KM. Uku- evropskim standardima. To je sada trend u cijeloj
pna proizvodnja {umskih sortimenata za pet mje- Evropi i mi se
seci u odnosu na isti period 2009. godine je ve}a moramo prilaza dva posto, dok je proizvodnja od lista~a ve}a goditi - rekla je
za tri posto. Ukupna prodaja {umskih sortimenata Alimanovi}.
u istom periodu je ve}a za 12 posto, dok je proiPredsjednik
zvodnja sortimenata od ~etinja~a ve}a za 22 poGrupacije Zdensto, te od ~etinja~a za tri posto. Prosje~na neto pla}
ko La{tro je naa u preradi drveta za pet mjeseci je iznosila 421,42
veo da je {umarKM uz 5.939 zaposlenih, u proizvodnji namje{taja
stvo u BiH jo{
451,95 KM uz 4.536 zaposlenih, te u {umarstvu
na posljednjem
746,29 KM uz 5.008 zaposlenih. Dopredsjednik
mjestu prioriteta
Grupacije Privredne komore FBiH Midhat Ahmeljudima koji su
tovi} je naglasio da sav pozitivan rad {umarske i
odgovorni za tu
drvne industrije ostaje u sjeni problema koji godigranu privrede.
nama prate tu oblast.
- Strategija ra- Zakon o {umama je prestao da va`i 27. 11.
zvoja poljoprivrede je izra|ena 2006. godine.
2009. zbog segmenta neustavnosti u odnosu na
Ove godine je izra|ena dugoro~na strategija za
pravo lokalne samouprave, odnosno lokalne zavodoprivredu do 2022. godine, a {umarstvo jo{
jednice, kr{e}i niz odredbi ove oblasti. Do danas
radi po Nacrtu plana {umarstva. Dakle, o stratenije donesen novi zakon o {umama, ve} se radi
giji jo{ nema govora - objasnio je.
na osnovu Uredbe o {umama koja je s ustavnog
i zakonskog aspekta upitna, te pora`avaju}a o Predstavnik Federalnog ministarstva poljoprivrede,
pitanju rje{avanja problema organiziranja {umar- vodoprivrede i {umarstva Aziz Klisura ka`e da zaske privrede, reprodukcije {uma itd. - objasnio je kon o {umarstvu nikada nije do{ao na dnevni red
sjednica Vlade FBiH. Objasnio je da je trenutno na
Ahmetovi}.
snazi Uredba o {umama i tako }e biti do kona~nog
Dodao je da je problem za dono{enje zakona o
dono{enja zakona, a tek tada {umarstvo BiH mo`e
{umama uplitanje politike, dok se mi{ljenje nauke,
stvarno napredovati.
struke i privrede gotovo i ne uva`ava. Veliki pro/Fena/
blem za bh. {umarstvo, tako|er, predstavlja nedo-
Glasnik Privredne / Gospodarke komore Federacije Bosne i Hercegovine
7
Savremeno poslovanje
Pu{ten u rad sistem za nadzor
prometa naftnih derivata na
benzinskim pumpama
Promet naftom i naftnim derivatima podlije`e
primjeni razli~itih propisa kojima se ure|uje ova
djelatnost. S obzirom na to da je nafta visokoprometna roba, to se na ovu djelatnost, prije svega,
primjenjuju propisi kojima je ure|ena unutra{nja
trgovina, zatim brojni zakonodavni dokumenti
koji ure|uju tehni~ke aspekte prometovanja derivata kako na maloprodajnim objektima - benzinskim pumpnim stanicama tako i kod same distribucije - prevoza autocisternama.
Poseban predmet normativnog regulisanja predstavlja kvalitativni aspekt djelatnosti, na~in
pru`anja usluga, kao i kvaliteta prometovanih derivata.
Zna~ajan sistem kontrole u djelatnosti prometa
nafte i naftnih derivata je na~in evidentiranja i
kontrola prometa derivata, koja je regulisana Pravilnikom o na~inu evidentiranja i kontrole prometa naftnih derivata i ostalih proizvoda i usluga na
benzinskim pumpnim stanicama preko ugra|ene
opreme u FBiH.
Pravilnikom su propisani na~in evidentiranja i
kontrola prometa derivata na pumpama pomo}
u elektronskih mjernih ure|aja, tehni~ki uslovi za
opremu, ugra|ivanje, servisiranje opreme, kon-
trola rada, na~in uvezivanja ugra|ene opreme na
jedinstven informacioni sistem, te forma i sadr`aj
obavezuju}ih dokumenata.
8
Nakon zavr{ene procedure instaliranja odgovaraju}eg softvera, informacioni sistem koji bi uvezao mjerne ure|aje na benzinskim pumpama
je zvani~no pu{ten u rad po~etkom septembra u
sjedi{tu Federalnog ministarstva trgovine. Na ovom
prijemu su prisustvovali zvani~nici Vlade FBiH,
brojni privrednici, predstavnici Udru`enja prometnika naftnih derivata FBiH, kao i brojnih institucija
koji }e u~estvovati u daljnjim aktivnostima na implementaciji ovog va`nog projekta.
Uvezivanju automatskih mjernih ure|aja u jedinstven sistem pra}enja je prethodilo ispunjavanje
brojnih uslova kako onih koji se odnose na benzinske pumpe tako i onih koje je trebalo ispuniti
resorno ministarstvo.
S obzirom na to da se radi o skupim ure|ajima, te
vrlo zahtjevnom softveru, rokovi predvi|eni Pravilnikom za ugradnju novih sondi su od 2005. godine do danas vi{e puta produ`avani, prije svega, u
cilju da se instalirani sistem utemelji na kvalitetnim
osnovama kako bi nesmetano mogao ispuniti svoju svrhu.
Benzinske pumpne stanice su i prije dono{enja
ovog pravilnika imale odgovaraju}e mjerne
ure|aje, koji su, uglavnom, funkcionisali na
mehani~kom principu na
bazi tzv. sondi. Ovi mjerni
ure|aji su u trenutku ugradnje na pumpama imali tipski
atest od nadle`nog instituta
za mjeriteljstvo.
Pravilnikom koji je donesen
2005. godine propisane su
tehni~ke karakteristike novih
mjernih ure|aja, nastale kao
zahtjev savremenijeg sistema
kontrole, tako da ugra|ene
sonde na odre|enom broju benzinskih pumpi nisu
zadovoljavale
propisane
tehni~ke karakteristike.
U me|uvremenu je na nekim od njih izvr{ena zamjena postoje}ih sondi, dok su
na novoizgra|enim pumpama ugra|ivani novi mjerni ure|aji.
Kontrola preko automatskih mjernih ure|aja podrazumijeva mjerenje visine stuba goriva u rezer-
Glasnik Privredne / Gospodarke komore Federacije Bosne i Hercegovine
voarima, mjerenje temperature goriva, gusto}e
goriva i visine vode kondenzata u tanku. Kontrola
obuhvata i pra}enje koli~ina uto~enog i isto~enog
goriva, stanje u tanku, te mogu}nost provjere trenutnih dnevnih i periodi~nih izvje{taja.
Ovi mjerni ure|aji ne mogu vr{iti kontrolu kvalitete
goriva.
Iako je osnovna svrha ovog sistema kontrole da
nadle`nom organu u~ini dostupnim podatke o
prometovanim koli~inama goriva, ~injenica je da
mjerni ure|aj najvi{e koristi vlasniku benzinske
pumpe, jer u svakom trenutku mo`e dati podatke
o raspolo`ivoj koli~ini derivata, ili npr. dnevnoj
potro{nji, kao i neke druge pokazatelje vezane za
stanje u rezervoarima.
U narednom periodu planirana je implementacija
i drugih projekata ~ime bi u cijelosti bio zaokru`en
sistem ove vrste kontrole u naftnom sektoru.
Amela KE^O, dipl. pravnik
Zaklju~ci
SEKCIJA OBNOVLJIVIH
IZVORA ENERGIJE
Na sastanku Odbora Sekcije OIE Privredne/Gospodarske komore Federacije BiH,
odr`anom 24. 08. 2010. godine u Fojnici, raspravljalo se o aktuelnim problemima i
novim administrativnim blokadama razvoja projekata obnovljivih izvora energije u FBiH,
te konstatovano da se u cilju rje{avanja aktuelnih problema Sekcija obrati javnosti. U
pismu od 06. 09. 2010. godine, koje je potpisao predsjednik Sekcije prof. dr. Mehmed
Behmen, navodi se:
1. Sekcija obnovljivih izvora energije Privredne/Gospodarske komore FBiH je pozdravila
dono{enje Uredbe o kori{tenju obnovljivih
izvora energije (OIE) od Vlade FBiH. Me|utim,
nastali su problemi u implementaciji Uredbe,
posebno zbog nedono{enja ostalih akata vezanih uz Uredbu od nadle`nog Federalnog
ministarstva energije, rudarstva i industrije,
koji su trebali pravno, normativno i tehni~ki
da zaokru`e ovu oblast i da uspostave mogu}
nosti za njeno tr`i{no funkcionisanje. Kako je u
procesu izrada zakona o obnovljivim izvorima
energije, dolazi do pojave raznih {pekulacija
o sudbini i namjeri ve} donesene Uredbe, a o
~emu ne mo`e da se dobije informacija resornog Ministarstva. U me|uvremenu, doga|aju
se neki procesi suprotni zakonodavstu iz ove
oblasti, razne blokade i otimanje projekata {to
ote`ava situaciju u ovom sektoru i dodatno
naru{ava i onako slab investicioni rejting BiH
kod stranih investitora.
2. Kod dono{enja Indikativnog plana razvoja proizvodnje 2011 - 2020. (NOS BiH, juli 2010.)
pokazalo se kakvi sve problemi i neregularnosti
mogu nastati usljed nedostatka ili nepridr`avanja
odgovaraju}ih pravila ili tehni~kih normi zbog
~ega je Sekcija prema obra|iva~u (NOS BiH)
odgovaraju}e reagirala. U odnosu na konkretne
primjedbe svojih ~lanica na povrede njihovih
prava, Sekcija }e, u skladu sa statutarnom oba
vezom, raditi na njihovoj za{titi i na institucionalnoj razini.
3. Zbog uo~enih problema Odbor Sekcije od
Federalnog ministarstva energije, rudarstva i
industrije tra`i plan implementacije Uredbe
sa aktivnostima, te punu informaciju o toku
izrade nacrta zakona o obnovljivim izvorima
energije radi uklju~ivanja Sekcije u njegovo
dono{enje. Istovremeno, Sekcija je zauzela
stav da se preko Dr`avne regulatorne komisije (DERK) zatra`i deblokada postupaka za
rje{avanje zahtjeva za priklju~ak na mre`u od
Elektroprenosa BiH uzrokovanog neregularnostima u procesu dono{enja Indikativnog plana
proizvodnje 2011 - 2020. i hitnom pristupanju izradi studijskog dokumenta mogu}nosti
uklju~enja vjetroelektrana u EES BiH.
4. Sekcija tra`i od svih nadle`nih da uredi sektor
obnovljivih izvora energije pravno, normativno
i tehni~ki radi spre~avanja pona{anja po principu „sam svoj majstor„, kako bi se ovaj sektor
doveo bar u ravnopravan polo`aj sa zemljama
okru`enja i postao prihvatljiv za poduzetni~ke
aktivnosti stranih i doma}ih investitore, ~ime
se, pored razvoja istra`iva~ko-stru~nih kapaciteta, omogu}ava i razvoj doma}e industrije i
njeno prilago|avanje savremenim tehnolo{kim
trendovima.
L.S.
Glasnik Privredne / Gospodarke komore Federacije Bosne i Hercegovine
9
Nove investicije
- novi imid` BiH
@eljeznice FBiH: Uspostavljena direktna
`eljezni~ka linija Sarajevo - Biha}
Centrotrans-Eurolines d.d. Sarajevo: Osam
novih autobusa
Osam novih autobusa za gradski prevoz kompanije Centrotrans-Eurolines pu{teno je u pogon
nakon javne prezentacije u autobazi kompanije.
Ukupna vrijednost investicije je 1.500.000 KM.
Planom poslovanja Centrotrans je ukupno planirano za nabavku autobusa i obnovu postoje}eg
voznog parka ~etiri mil. KM, a realizacija ovih
investicija je predvi|ena za 2010. i 2011. godinu.
Prema rije~ima generalnog direktora Centrotrans-Eurolinesa Safudina ^engi}a, investicija
se, uglavnom, odnosi na kupovinu 20 MAN autobusa nove generacije njema~ke proizvodnje.
Nova direktna, redovna `eljezni~ka linija na
relaciji Sarajevo – Biha} - Sarajevo startala je
16. 09. 2010. godine, na osnovu dogovora
Uprava `eljeznica FBiH i `eljeznica RS.
U saobra}aju je jedan par vozova koji je sastavljen od tri vagona.
Na sve~anoj ceremoniji, koja je uprili~ena na
sarajevskoj `eljezni~koj stanici, prisustvovali
su brojni politi~ki zvani~nici, predstavnici privrede i gra|ani.
Nova linija je uspostavljena kao rezultat potrebe gra|ana i privrede Unsko-sanskog kantona
da se `eljeznicom uve`e Biha} sa Sarajevom,
kao i sa ostalim dijelovima BiH.
Realizacijom ovog projekta `eljeznice BiH
nastoje da u privrednom sistemu BiH zauzmu
poziciju koja im i pripada, a to je prepoznatljivo tr`i{no orijentirano preduze}e, koje }
e biti konkurentno, a da istovremeno ostvari
svoju osnovnu funkciju kao kvalitetan servis
gra|ana i privrede.
10
„Autobusi posjeduju motore ‚Euro 3´ generacije koji smanjuju ispu{tanje {tetnih gasova.
Svaki autobus posjeduje platformu za prihvat
invalidnih osoba u kolicima i osoba s dje~ijim
kolicima, te niske podove koji olak{avaju
kretanje starijih osoba„, kazao je ^engi}.
Autobusi raspola`u sa 42 sjede}a i 83 staja}a
mjesta, dugi su 15 metara i opremljeni s tri para
dvokrilnih vrata koja omogu}uju bolji promet
putnika u autobusima.
Glasnik Privredne / Gospodarke komore Federacije Bosne i Hercegovine
HIFA PETROL d.o.o. Sarajevo: Uskoro
otvaranje dvije nove benzinske pumpe
Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo:
Ozvani~en po~etak istra`nih radova za
budu}u HE Vranduk
HIFA GROUP iz Te{nja je kompanija koje se
mo`e pohvaliti ~injenicom da se kriza nije reflektirala na njen razvoj .
Vizija i cilj menad`menta HIFA grupe kao najve}eg distributera nafte i naftnih derivata u Bosni i Hercegovini sa najve}im doma}im lancem benzinskih pumpnih stanica, sa svojim
razvojnim smjerom i poslovnom strategijom,
je ekonomsku krizu iskoristila kao ambijent za
{irenje svog poslovanja.
Kao rezultat dobrog planiranja, organizacijskih sposobnosti i svakako iskustvenog i
stru~nog znanja, naftno tr`i{te Bosne i Hercegovine uskoro o~ekuje realizacija vrijednih
investicija - otvaranje novih benzinskih pumpnih stanica HIFA PETROL ~lanice HIFA grupe, u Zenici i Te{nju, ~ime }e se obezbijediti
i 40 novih radnih mjesta.
Ukupna vrijednost ove investicije iznosi ~etiri
mil. KM, a investicije za 2010. godinu su planirane u iznosu od pet mil. KM.
Prema rije~ima izvr{nog direktora HIFA PETROL Muharema Ahmetli}a, osnovni zadatak
Hifa grupe je pratiti tr`i{na pravila, a to, prije
svega, zna~i, ne gubiti kvalitet svojih proizvoda, zadr`ati kvalitet usluge, {to dokazuje svoju
vrijednost kroz zadovoljstvo sve ve}eg broja
na{ih kupaca. Jasna poslovna politika, finansijska stabilnost, ljudski resursi i mnogi drugi
pokazatelji govore nam da }emo nastaviti pozitivan razvoj i {irenje na{e grupe, na na{e, ali
i zadovoljstvo na{ih kupaca.
Predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH, federalni premijer, ministar za energiju, rudarstvo i
industriju u Vladi FBiH, premijer Zeni~ko-dobojskog kantona, na~elnik zeni~ke op}ine i
generalni direktor Javnog preduze}a Elektroprivreda BiH, kao i brojni drugi zvani~nici iz
politi~kog i privrednog `ivota prisustvovali su
15. septembra, u naselju Vranduk, po~etku
istra`nih radova za budu}u istoimenu hidrocentralu.
Izgradnja proto~ne hidrocentrale „Vranduk„,
instalirane snage oko 20 megavata, trebala bi
trajati oko ~etiri godine, a vrijednost investicije je stotinu miliona KM.
Izgradnjom HE „Vranduk„ najvi{e koristi treba
imati lokalna zajednica, kojoj }e pripasti najve}i dio od koncesione naknade, kao i vi{e infrastrukturnih objekata, koji }e biti izgra|eni u
okviru „Programa prijateljskog okru`enja„ koji
su Op}ina Zenica i Elektroprivreda BiH potpisali prije nekoliko mjeseci.
Generalni direktor EPBiH Amer Jerlagi} je izjavio da se radi o objektu koji nema ve}u snagu,
ali simboli~no predstavlja veliki projekt, jer
njime zapo~inje dugogodi{nji ciklus realizacije ve}eg broja elektroenergetskih objekata,
me|u kojima devet hidrocentrala, pet termoelektrana i dvije vjetroelektrane. Njihova vrijednost je vi{e milijardi KM.
Amela KE^O, dipl. pravnik
a.keco@kfbih.com
Glasnik Privredne / Gospodarke komore Federacije Bosne i Hercegovine
11
Prikaz knjige
Stru~no i edukativno o ~eliku
Sektor metalske i elektro industrije P/GKFBiH predstavio je svojim ~lanovima „Priru~nik
o ~eliku: Vrste i karakteristike ~elika za kovane i valjane proizvode prema svjetskim
standardima„ autorice Zinaide Pa{i}
Ova knjiga koja je upravo
iza{lo iz {tampe, a ~ija je prva
verzija bila na engleskom jeziku (februara 2009.), djelo je u
maniru vrhunski opremljenih i
preglednih priru~nika. U uvodnom dijelu priru~nika date su
osnovne opservacije o ~eliku,
strukturi, osobinama, tehnologiji proizvodnje i prerade, te
uticajima pojedinih legiraju}ih
elemenata.
Priru~nik objedinjava analiti~an pristup sortimanskim
performansama ~elika kao bitnog konstrukcijskog materijala.
Istovremeno precizira korisnicima sintezu svega {to je va`no
znati o sveukupnim aspektima
modernog odnosa spram standardizacijskih normi i op}e filozofije i politike kvaliteta.
Zna~aj i uloga ovog djela ne ogleda se samo u tome
{to dolazi u vrijeme kada se privredna i industrijskotehnolo{ka karta Bosne i Hercegovine uskla|uje sa
savremenim konceptima tr`i{nog poslovanja nego i u
primarnoj potrebi da se stru~noj javnosti ponudi sveukupan pregled relevantnih podataka o manje-vi{e potpunoj skali doma}ih ~elika i proizvoda od ~elika koji
stoji u zavidnom stepenu, uskla|en sa svim zahtjevima
i premisama standardizacijskih trendova kako na regionalnom tako i na svjetskom planu.
Priru~nik je nastao kao rezultat dugogodi{njeg stru~nog
rada i iskustva autorice u oblasti razvoja proizvodnih
tehnologija, proizvoda i kontrole kvaliteta proizvoda u
`eljezari Zenica, kao i potrebe da se na jednom mjestu
daju pregledi standardiziranih ~elika za valjane i kovane proizvode, sa njihovim osnovnim karakteristikama.
U Priru~niku, na oko 450 strana A5 formata, date su
pregledne tabele osnovnih karakteristika ~elika za kovanje i valjanje standardiziranih prema vrstama/kvalitetima ~elika i njihovoj namjeni, odnosno preradi u
odre|ene vrste proizvoda iz proizvodnog programa
`eljezare „Zenica„, danas ArcelorMittal Zenica.
U praksi se ~elik, uglavnom, klasifikuje prema osobinama usluga. Tako su ~elici za kovane proizvode, uglavnom, kvalitetni legirani, podijeljeni u 17 kvalitetnih
grupa prema njihovoj primarnoj namjeni, dok su ~elici
za valjane proizvode razvrstani u sedam grupa, prema
hemijskom sastavu i na~inu dezoksidacije.
Za svaku grupu ~elika u tabelarnom prikazu dati su
osnovni parametri:
12
standardna numeracija (oznake i brojevi ~elika), hemijski sastav, mehani~ke osobine, parametri prerade i namjena. Date su, tako|er, uporedne oznake ~elika: interne oznake proizvo|a~a, te oznake po EN i ISO standardima i nacionalnim standardima industrijskih zemalja.
Priru~nik je oboga}en i dodatnim preglednim tabelama za op}u tehni~ku upotrebu, te pregledom aktuelnih
doma}ih standarda za ovu oblast.
Cjelovit karakter djela, potpuna uskla|enost sa svim
evropskim i svjetskim pristupima u ovoj oblasti ne samo
da Priru~niku daju kapitalne performanse bitne za op}
i nivo bh. metalur{kog nau~no-stru~nog potencijala
i njegovog svjetskog renomea, nego ukazuju na one
segmente njegove primjene koji su podjednako i interesno nu`ni, ali i edukativno obavezni. Stoga Komora
preporu~uje ovo vrijedno djelo:
- Visoko{kolskim institucijama, gra|evinskim, ma{inskim, metalur{kim i drugim tehni~kim fakultetima koji
imaju predmete koji prou~avaju vrstu i osobine ~elika
kao konstrukcijskog materijala;
- Nau~noistra`iva~kim institucijama koje rade na planu
operacijskih istra`ivanja u ve}ini industrijskih grana;
- Kompanijama i privrednim subjektima koje imaju kapacitete za proizvodnju i preradu ~elika, kao i postrojenja za metalopreradu i sve oblike finalizacije ~elika;
- Trgova~kim preduze}ima koja se bave trgovinom
~eli~nim proizvodima za sve aspekte ugovora po va`e}
im tehni~kim normama;
- Projektantskim i konsalting ustanovama i sli~nim organizacijama;
- Institucijama na nivou dr`ave koje se bave standardizacijom i mjeriteljstvom.
Te{ko je i nabrojati sve aspekte primjene, neprocjenjive
koristi ovakvog stru~nog djela ~iju tehni~ku akreditaciju
predstavlja uspjeh ideja objedinjenja svih relevantnih
podataka na jednom mjestu uz istovremenu nominaciju
i prezentaciju svih svjetskih kako nacionalnih standarda
tako i harmoniziranih EN standarda Evropske unije, koji
se odnose na vrste i karakteristike ~elika i proizvode od
~elika, uz ~injenicu da je prevedeno i na engleski jezik.
Cijena Priru~nika je 50,00 KM, a vi{e informacija
mo`ete dobiti na adresi autorice:
Dipl. in`. Zinaida Pa{i}, glavni in`injer za standardizaciju i certifikaciju «ArcelorMittal Zenica» d.o.o
Kralja Tvrtka I broj 17, 72000 Zenica, Bosna i Hercegovina
Tel: ++387 (032) 467-042; mob: 061/691-845
E-mail: zinaida.pasic@arcelormittal.com
Priredila: mr. Nafija [EHI] - MU[I]
Glasnik Privredne / Gospodarke komore Federacije Bosne i Hercegovine
Pozitivna stastika
Doma}i distributer lider u
uvozu naftnih derivata
Prema evidenciji Federalnog ministarstva trgovine, na osnovu podataka dostavljenih od
distributera naftnih derivata u Federaciji Bosni i Hercegovini, od 01. 01. do 30. 06. 2010.
godine, realiziran je uvoz nafte i derivata nafte u iznosu od 278.515 tona, {to je manje za
22,5% u odnosu na isti period pro{le godine.
U odnosu na pokazatelje iz prethodnih godina,
u kojima nisu evidentirane nabavke derivata u
rafineriji u Bosanskom Brodu, ove godine je
Drugi razlog, zbog kojeg je evidentiran manji
uvoz derivata u FBiH, jeste ~injenica da se ve}
ina nabavki derivata za velike potro{a~e vr{i u
drugom dijelu godine, posebno krajem godine.
Podaci }e biti kompletniji tek po godi{njem
izvje{taju, a oni }e sigurno pokazati da je ispunjen uvoz planiran energetskim potrebama
za 2010. godinu.
Za razliku od ranijih obra~unskih perioda,
u ovom polugodi{njem izvje{taju prvi put
je zabilje`eno da je jedna doma}a kompanija, ali,
u pravom smislu doma}
a, vode}a firma u uvozu
naftnih derivata na na{em
tr`i{tu. Rije~ je o kompaniji „Hifa-oil„ d.o.o.Te{anj.
Ovo je va`an podatak za
cijeli naftni sektor, jer je
izvorno doma}a firma ovog
puta vode}a u uvozu, pored
evropskih kompanija, prisutnih na na{em tr`i{tu, koje
su dugo godina bile najve}i
prometnici derivatima.
Najve}i uvoz naftnih derivata u posmatranom periodu
zabilje`en je iz sljede}ih zemalja:
bilansom energetskih potreba za 2010. godinu uvedena obaveza evidentiranja podataka o
nabavljenoj koli~ini naftnih derivata iz rafinerije u Bosanskom Brodu isklju~ivo na osnovu
podataka dobivenih od prometnika naftnih derivata u FBiH.
Razlika od 22,7% u odnosu na uvoz u istom
periodu 2009. godine ne zna~i da se radi o
manjem uvozu, ili pak o manjim potrebama
FBiH, ve} o koli~ini derivata nabavljenih u
doma}oj rafineriji.
Prema objavljenim podacima, od I do IV mjeseca 2010. godine iz rafinerije u Bosanskom
Brodu je nabavljena 121.461 tona naftnih derivata.
- Republika Hrvatska 197.605 t (70,95%),
- Italija
37.238 t (13,37%),
- Ma|arska 21.420 t (7,69%).
Kada je rije~ o najve}im uvoznicima u FBiH,
izdvojili su se:
- „Hifa-oil„ d.o.o.Te{anj
19,42%,
- „Holdina„ d.o.o. Sarajevo
18,96%,
- „Energopetrol” d.d. Sarajevo 17,67%,
- „Petrol BH Oil Company”
11,96%,
- „Antunovi}” d.o.o. Ora{je
10%.
Evidentno je da samo pet firmi participira u
cjelokupnom uvozu sa 78,01%, i pored liberalizacije uvoza u BiH i brojnih kompanija koje
se bave prometom nafte i naftnih derivata.
A. K.
Glasnik Privredne / Gospodarke komore Federacije Bosne i Hercegovine
13
Predstavljamo...
Grada~a~ki sajam
Razgovarala:
Amela KE^O
Manifestacija koja prati
tr`i{te
Grada~ac je 41. put doma}in me|unarodnog sajma poljoprivrede i prehrambene industrije koji je godinama izrastao u jednu od najve}ih specijalizovanih manifestaciju u
Bosni i Hercegovini. Ovogodi{nja smotra odr`ana je od
15. do 19. 9. 2010. godine.
Tim povodom uprili~ili smo razgovor sa
Mehmedalijom Mahmutovi}em, izvr{nim
direktorom Grada~a~kog sajma.
Mo`ete li re}i ne{to vi{e o Sajmu? Ko
su posjetioci i kako se odlu~uju da
do|u?
- Posjetioci su, prije svega, poslovni ljudi:
proizvo|a~i, kupci i neminovno posrednici - trgovci. Dolaze obi~no planski - ciljano, znaju s kime se `ele susresti i razgovarati, informisati i ugovarati poslove.
nologijama. Zanimaju ih sjemenski i sadni
materijal, za{titna sredstva, gnojiva, alati,
krupna i sitna mehanizacija.
Zadnjih godina primjetne su organizirane
posjete iz svih dijelova BiH. Naime, op}
inske organizacije penzionera u svojim
godi{njim programima planiraju jednodnevne izlete i posjete Grada~cu, upravo u
vrijeme Sajma.
Bosna i Hercegovina je, upravo
kao i njeno tr`i{te, suvi{e mala da
bi organizirala usko specijalizirane
sajamske manifestacije. Grada~a~ki
sajam je postao prepoznatljiv u
cijelom regionu. Ka`ite nam koliko
on mo`e biti uporediv sa velikim
izlo`benim manifestacijama u
evropskim zemljama?
Sa otvaranja Sajma
Me|u njima prepoznatljiva je kategorija
neposrednih poljoprivrednih proizvo|a~a,
iz primarne proizvodnje. Oni se `ele upoznati sa novim sredstvima rada, novim teh-
14
- BiH nije mala za organizovanje specijalizovanih manifestacija, ali je suvi{e mala
za ovoliki broj specijalizovanih i op}ih
sajmova. Podsje}am da je, u biv{oj nam
Glasnik Privredne / Gospodarke komore Federacije Bosne i Hercegovine
zajedni~koj dr`avi, Zajednica sajamskih gradova brojala 11 ~lanica, od toga iz BiH samo
dva: Sarajevo i Grada~ac. Danas na prostoru
BiH, od Biha}a do Bratunca i Gora`da, od
Br~kog do Neuma, malo je mjesta koja ne organizuju manifestaciju posve}enu nekoj od
vo}aka: tre{nji, malini, jagodi, {ljivi, jabuki i
gro`|u, smokvi, maslini, plus sajmovi male i
velike privrede, namje{taja, odje}e i obu}e,
knjige i u~ila itd.
Tako usitnjeni i ~esti sajmovi u BiH te{ko mogu
biti uporedivi sa sli~nima u Evropi.
koje unutra{njom organizacijom preduze}a
imaju i druga zadu`enja.
Sigurno imate planova i za naredne
godine. Predvi|ate li eventualno
pro{irenje sajma ili }ete i dalje ostati
„vjerni„ poljoprivredi i prehrambenoj
industriji?
- Ostajemo vjerni tradiciji, za Grada~ac je dovoljna jedna sajamska manifestacija godi{nje,
jer bi vi{e njih devalviralo nivo postoje}e.
^ini se da je provjereno, ipak, najbolje?
- Upravo tako.
Ekonomska kriza je prisutna u svim
sferama privrednog `ivota. Da li se uticaj
krize osje}a i u radu ove manifestacije?
- Ekonomska kriza je evidentna i u firmama
i u ku}ama. Pogodila je i male i velike gotovo ravnomjerno. Jedan dio u~esnika odustaje
od nastupa na sajmovima, drugi se skromnije
predstavljaju, na manjem prostoru ili skromnije opremljenom.
Smatrate li da su dovoljno iskori{tene
mogu}nosti i nadle`nosti Komore,
posebno kada je u pitanju promovisanje i
za{tita interesa doma}ih kompanija?
Mehmedalija Mahmutovi} uru~uje
priznanje
Zainteresirati brojne izlaga~e, organizirati
u~e{}e brojnih zvanica, posjetitelja
u svega nekoliko dana, na jednom
malom prostoru, potruditi se da svi budu
zadovoljni je posao koji zahtijeva velike
napore. Koliko je ljudi anga`irano na
nivou tog organizatorskog dijela?
- Brojnim u~esnicima i gostima Sajma u
Grada~cu doprinosi i tradicija. Na{a je sre}a
{to se tradicija ne mo`e kupiti ili naru~iti. Naravno, profesionalan pristup pripremi svakog
posla je neophodan. Ista postava Grada~a~kog
sajma je pripremala svih 15 poslijeratnih manifestacija, ali niko ne smije pomisliti kako je
sve nau~io o ovoj djelatnosti. Na{ je princip:
izlaga~u se mora biti na raspolaganju da se
{to kvalitetnije predstavi, da ima rezultate od
nastupa, da ga i narednih godina imamo kao
u~esnika.
Na pripremi i realizaciji sajma i sajamskih
sadr`aja anga`ovano je ~etiri do pet osoba,
- Komore sva tri nivoa mi tretiramo kao na{e
suorganizatore. Ali, mo`e i treba biti vi{e koordinacije na relaciji: MI - KOMORA. Kolektivni
nastupi regija, dr`ava, komora ili drugih asocijacija su jeftiniji, racionalniji i efikasniji. U tom
dijelu mo`emo vi{e zajedni~ki poraditi.
Istine radi, ve}a kritika pripada nama nego komorama, nismo previ{e tra`ili da nam se pomogne.
Sajam u Grada~cu je zajedni~ki interes, zato
}emo zajedno poraditi da on postane BiH
smotra dostignu}a iz oblasti poljoprivrede i
prehrambene industrije.
Glasnik Privredne / Gospodarke komore Federacije Bosne i Hercegovine
15
ZAKONI I PROPISI
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona
o mineralnim |ubrivima
Vije}e ministara BiH utvrdilo je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mineralnim |ubrivima, koji }e
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa dostaviti
Parlamentarnoj skup{tini BiH na razmatranje po osnovnoj
zakonodavnoj proceduri.
Izmjenama i dopunama Zakona poja~ava se kontrola mineralnog |ubriva prilikom uvoza i prometa s ciljem osiguranja
kvaliteta i unapre|enja uvjeta za njegovo kori{tenje u poljoprivrednoj proizvodnji.
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona
o za{titi li~nih podataka
Vije}e ministara BiH utvrdilo je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o za{titi li~nih podataka, koji je
uskla|en s legislativom EU. Agencija za za{titu li~nih/osobnih podataka u Bosni i Hercegovini dostavit }e Prijedlog zakona Parlamentarnoj skup{tini BiH na razmatranje po osnovnoj zakonodavnoj proceduri.
Izmjenama i dopunama ovog zakona, izme|u ostalog,
nagla{ava se pojam privatnosti i za{tite podataka u odnosu
na dosada{nju tajnost podataka, ~ime BiH terminolo{ki i
su{tinski uskla|uje propise u ovoj oblasti s Direktivom 95/4
Evropskog parlamenta i Vije}a o za{titi pojedinaca u oblasti
obrade li~nih podataka.
Odluka o otvaranju privremenog grani~nog
prijelaza prema Crnoj Gori, Metaljka - Metaljka za
fitosanitarni inspekcijski nadzor
Vije}e ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, donijelo je Odluku o otvaranju
privremenog grani~nog prijelaza prema Crnoj Gori, Metaljka
- Metaljka za fitosanitarni inspekcijski nadzor.
Fitosanitarni inspekcijski nadzor bit }e uspostavljen od dana
usvajanja ove odluke do 31. 12. 2010. godine utorkom i
~etvrtkom od 10:00 do 18:00 sati, s tim da se preko ovog
grani~nog prijelaza ne}e mo}i uvoziti po{iljke robe za koje
je potrebna saglasnost nadle`nog ministarstva poljoprivrede
(sadni materijal, sjeme, micelij za gljive i sredstva za za{titu
bilja).
Usvojena Strategija javnih nabavki
Vije}e ministara BiH usvojilo je Strategiju razvoja sistema javnih nabavki u BiH od 2010. do 2015. godine. Strategija je zasnovana na obavezama iz Programa prioriteta uskla|ivanja u
zakonodavnim aktivnostima za provo|enje Evropskog partnerstva i Privremenog sporazuma. Njen cilj je ja~anje sistema javnih nabavki kroz uvo|enje novih mehanizama i alata
radi ostvarenja osnovnih principa javnih nabavki - transparentnog i efikasnog kori{tenja javnih sredstava.
Namjera je da provo|enje Strategije podstakne razvoj konkurentnosti na tr`i{tu robe, usluga i radova koje nabavljaju svi
ugovorni organi u BiH, zatim integriranje tr`i{ta BiH u tr`i{te
zemalja potpisnica CEFTA sporazuma, te, kona~no, integriranje bh. tr`i{ta u tr`i{te Evropske unije.
Predvi|eno je pobolj{anje postupka organizacije i upravljanja dodijeljenim javnim sredstvima s ciljem postizanja najboljih ekonomskih efekata u sistemu javnih nabavki, kao i
stru~no osposobljavanje i usavr{avanje radi unapre|enja
vje{tina i znanja zaposlenika koji provode postupke javnih
nabavki.
16
Strategijom su planirani uvo|enje i primjena savremenih komunikacionih
tehnologija u sistem javnih nabavki, te osiguranje pravne
za{tite svim u~esnicima u tom procesu s ciljem za{tite njihovih prava i izvr{avanja preuzetih obaveza.
Donesen trogodi{nji akcijski plan za zapo{ljavanje
Akcijski plan zapo{ljavanja u Federaciji BiH od od 2010. do
2013. godine, razmatran i usvojen na sjednici Vlade FBiH,
ima za cilj smanjenje stope dugoro~no neuposlenih i drugih
te{ko zapo{ljivih kategorija.
Ovo treba ostvariti provedbom institucionalnih mjera, uspostavom mehanizama koordinacije izme|u institucija i
interesnih grupa, pobolj{anjem u obrazovnom sistemu i uspostavom sistema cijelo`ivotnog u~enja, te mjerama usmjerenim na cijelu populaciju nezaposlenih i njene specifi~ne
podgrupe.
Kao jedna od ciljnih grupa su nezaposlene `ene, a cilj je da se
stopa njihove zaposlenosti pove}ava za 1,5 posto godi{nje.
Druga ciljna grupa su mladi, a cilj je pove}anje stope njihove
zaposlenosti za dva posto godi{nje.
Tako|er, treba osigurati zapo{ljavanje hendikepiranih osoba,
pripadnika romske populacije i dugoro~no nezaposlenih.
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona
o `eljeznicama FBiH
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o `eljeznicama FBiH, koji je nakon parlamentarne rasprave o Nacrtu utvr|en na sjednici federalne Vlade, rezultat je potrebe
uskla|ivanja postoje}eg sa zakonima o privrednim dru{tvima
i o javnim preduze}ima.
Istovremeno, predlo`eni zakon predstavlja osniva~ki akt
na osnovu kojeg }e se dru{tvo upisati u sudski registar kod
nadle`nog suda u Sarajevu.
Prijedlog zakona o dopunama Zakona o
privrednim dru{tvima
Dom naroda Parlamenta FBiH usvojio je Prijedlog zakona o
dopunama zakona o privrednim dru{tvima, kojeg je utvrdila
Vlada FBiH.
Izdavanje {umskog zemlji{ta
Vlada FBiH je donijela Odluku kojom se propisuju uslovi i
na~in davanja {umskog zemlji{ta u dr`avnom vlasni{tvu u
zakup.
Utvr|eno je da se {umsko zemlji{te mo`e dati u zakup radi
izgradnje privremenih objekata ~ija je gradnja predvi|ena
ugovorom o koncesiji, izgradnje GSM stanica, podizanja
vi{egodi{njih nasada, ukoliko ne naru{avaju funkcije {ume i
kod uzgoja divlja~i. Ugovor o zakupu s korisnikom zaklju~uje
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva nakon provedenog javnog poziva, osim u slu~aju kada
se zemlji{te daje u zakup koncesionaru ili ovla{tenom privrednom dru{tvu, na osnovu pravosna`ne odluke nadle`nog
organa kojom se ostvaruje odre|eno pravo na predmetno
zemlji{te.
Kriterij za odabir najpovoljnijeg ponu|a~a je visina zakupnine koja ne mo`e biti ni`a od po~etne cijene nazna~ene u
javnom pozivu. Ako su dva ili vi{e ponu|a~a ponudila iste
zakupnine, prednost imaju osobe s prebivali{tem ili sjedi{tem
u jedinici lokalne samouprave na ~ijoj je teritoriji predmetno
zemlji{te.
Glasnik Privredne / Gospodarke komore Federacije Bosne i Hercegovine
ZAKONI I PROPISI
Pravo slu`nosti na {umskom zemlji{tu se mo`e uspostaviti
radi izgradnje vodovodne i kanalizacione mre`e, plinovoda,
elektrovodova, slu`nog puta, te za druge namjene, ako je za
to progla{en javni interes.
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva }e {umsko zemlji{te za zakup i pravo slu`nosti davati na
period koji ne mo`e biti du`i od deset godina, a postupak
davanja }e provesti stru~na komisija koju imenuje federalni
ministar.
Boravi{ne takse
Vlada FBiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva okoli{a i
turizma, donijela dvije odluke: o utvr|ivanju visine boravi{ne
takse za fizi~ke osobe koje su registrovane za pru`anje usluga smje{taja u doma}instvu i o utvr|ivanju visine boravi{ne
takse za 2011. godinu.
Ovisno o razredu turisti~kog mjesta i koeficijentu za fizi~ke
osobe registrovane za pru`anje usluga smje{taja u doma}instvu utvr|en je iznos od 60 KM za A razred turisti~kog mjesta, za B razred 48 KM, za C razred 42 KM i za D razred 30
KM. Drugom odlukom boravi{na taksa za sljede}u godinu
utvr|ena je u visini ovisnoj o turisti~kim razredima i razli~itim
rasponima u glavnoj sezoni, predsezoni i vansezoni.
Obnovljiva energija
Vlada FBiH utvrdila je i Nacrt zakona o kori{tenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (OIEiK). Cilj Zakona je promoviranje proizvodnje iz OIEiK radi potro{nje na doma}em
tr`i{tu i pove}anje udjela ovako dobijene energije u ukupnoj
potro{nji, te osiguranje razvitka poticajnih mehanizama, regulatornog okvira i tehni~ke infrastrukture OIEiK.
Proizvodnja elektri~ne energije na ovaj na~in ima vi{estruke
pozitivne u~inke, kao {to su: za{tita okoli{a, smanjenje
kori{tenja fosilnih goriva, stvaranje povoljnog ozra~ja za
doma}e i inozemne investicije, uvo|enje i poticanje upotrebe novih tehnologija, doprinos odr`ivom razvoju, kao i
pove}anje sigurnosti u snabdijevanju elektri~nom energijom.
Pod obnovljivim izvorima energije podrazumijevaju se: vodotoci, vjetar, valovi, plima i oseka, biomasa, biogas, gas iz
postrojenja za preradu otpada, poljoprivredni gas, te geotermalna i akumulirana solarna energija. Elektrane koje na
ovaj na~in proizvode energiju svrstane su u ~etiri razreda:
mikroelektrane (do 150 kW), minielektrane (od 151 kW do
1 MW), male elektrane (do 10 MW) i velike elektrane (vi{e
od 10 MW).
Zakonom se uspostavlja Operator za OIEiK, sa sjedi{tem u Sarajevu, ~iji peto~lani Upravni odbor, na prijedlog nadle`nog
federalnog ministarstva, imenuje Vlada FBiH.
Novi zakon o struji
Vlada FBiH je utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila
Nacrt zakona o elektri~noj energiji u FBiH. Novi tekst ovog
zakona ura|en je u saradnji s USAID-om. Njime se ure|uje:
funkcionisanje elektroenergetskog sektora, elektroprivredne
djelatnosti, razvoj tr`i{ta elektri~ne energije i institucija za
reguliranje tr`i{ta, op}i uvjeti za isporuku elektri~ne energije, planiranje i razvoj, izgradnja, rekonstrukcija i odr`avanje
elektroenergetskih objekata, nadzor nad provo|enjem zakona i druga pitanja od zna~aja za obavljanje elektroprivredne
djelatnosti u FBiH.
Propisano je, tako|er, da su prenos i aktivnosti vezane za
prenos energije, me|unarodna trgovina, kao i upravljanje i
vo|enje elektroenergetskog sistema, koji nisu regulirani ovim
zakonom, u nadle`nosti BiH.
Zakon predstavlja pravni okvir za stvaranje uvjeta za razvoj
tr`i{ta elektri~ne energije i s tog aspekta njegovi ciljevi su da
podsti~e: razvoj, kao i doma}a i strana ulaganja u oblasti elektroenergetike, sigurnost snabdijevanja kupaca, uklju~ivanje u
me|unarodno tr`i{te putem jedinstvenog tr`i{ta elektri~ne
energije u BiH, ekonomi~no i racionalno kori{tenje elektri~ne
energije, energetsku efikasnost, uvo|enje konkurencije, transparentnost i spre~avanje ne`eljenih efekata monopola, te
za{titu okoli{a.
Kontrola Razvojne banke
Vlada je izmijenila i dopunila Uredbu o kriterijima i na~inu
vo|enja nadzora nad poslovanjem Razvojne banke FBiH.
Shodno odredbama Zakona o Razvojnoj banci FBiH, izmjene i dopune Uredbe o kriterijima i na~inu vo|enja nadzora nad poslovanjem Razvojne banke donosi Vlada FBiH,
na prijedlog Agencije za bankarstvo FBiH, uva`avaju}
i specifi~nosti poslovanja Banke. Izmjene i dopune odnose se na to {to se postoje}oj odredbi koja glasi „da vrijednost zaloga treba biti ve}a za najmanje 50 posto od iznosa
potra`ivanja Banke” dodaje nova alineja da „izuzetno vrijednost zaloga mo`e biti jednaka iznosu potra`ivanja Banke ukoliko Vlada FBiH u funkciji Skup{tine o tome donese
posebnu odluku”.
Uredba je ure|ena radi ulaska Banke u poslovne odnose sa zna~ajnim investitorima kojima predstavlja problem
obezbje|enje u vrijednosti ve}oj za 50 posto od iznosa
potra`ivanja Banke.
Prijedlog zakona o deviznom poslovanju FBiH
Dom naroda Federalnog parlamenta usvojio je i Prijedlog
zakona o deviznom poslovanju FBiH, koji predstavlja novi
korak ka usagla{avanju doma}eg zakonodavstva sa zakonodavstvom Evropske unije.
Od 1. oktobra zabranjeno primanje eura
U FBiH od 1. oktobra ove godine ugostiteljski objekti, trgovine, tr`ni centri i turisti~ke agencije vi{e ne}e smjeti od gostiju,
kupaca ili klijenata da primaju euro, kao sredstvo pla}anja za
kupljenu robu ili pru`enu uslugu.
Odluku o „izgonu eura” kao platne valute Vlada FBiH regulisala je kroz nedavno usvojeni, dopunjeni Zakon o deviznom
poslovanju.
Ukoliko tr`i{na inspekcija, ili finansijska policija, u blagajni nekog ugostiteljskog objekta, trgovine, {oping-centra, ili
turisti~ke agencije zatekne valutu euro, prema novim zakonskim pravilima, vlasnik }e morati platiti nov~ane kazne od
500 do 15.000 KM.
Mijenjaju se 34 akta
Dom naroda Federalnog parlamenta prihvatio je izmjene
vi{e federalnih zakona, u okviru tzv. Projekta giljotina propisa kojim je predvi|eno uklanjanje pojedinih zakonskih
odredbi koje su se pokazale nedjelotvornima u praksi.
Rije~ je o implementaciji prve faze Projekta regulatorne reforme na nivou FBiH, ~iji predlaga~ je Zakonodavno-pravna
komisija Doma naroda.
Ovim projektom predvi|ena je izmjena 34 zakonska akta,
sa ciljem unapre|enja poslovnog ambijenta i ohrabrivanja
investicija, te stimuliranja razvoja poduzetni{tva.
Pripremila: Mira IDRIZOVI]
Glasnik Privredne / Gospodarke komore Federacije Bosne i Hercegovine
17
AGENCIJA ZA STATISTIKU BOSNE I HERCEGOVINE
Inflacija
Prosje~ne mjese~ne ispla}ene neto pla}e
Godi{nja inflacija u augustu 2010. godine u Bosni i Hercegovini bila je 1,7%.
Cijene proizvoda i usluga, koji se koriste za li~nu potro{nju
u BiH mjerene indeksom potro{a~kih cijena, u avgustu
2010. u odnosu na avgust 2009. godine vi{e su za 1,7%.
U avgustu 2010. godine u odnosu na avgust 2009. godine u
odjeljku Hrana i bezalkoholna pi}a, u prosjeku, su porasle cijene za 0,1%, zbog prosje~nog pove}anja cijena unutar grupe
bezalkoholnih pi}a od 1,0%, {to je uzrokovano vi{im cijenama unutar grupe kafa, ~aj i kakao za 2,3% radi poskupljenja
mljevene kafe za 2,6%, ~aja za 1,2% i kakaa za 2,3%. U grupi
hrane cijene su, u prosjeku, ostale nepromijenjene. Ipak kod
pojedinih proizvoda je evidentiran godi{nji porast, odnosno
smanjenje cijena.
Stope promjene cijena prehrambenih proizvoda u avgustu
2010. u odnosu na isti period 2009. godine:
Prosje~na mjese~na ispla}ena neto pla}a po zaposlenome
u pravnim osobama u BiH za juli 2010. iznosila je 799 KM,
{to pokazuje nominalni pad za 0,4%, u odnosu na decembar
2009. godine.
Prosje~na mjese~na ispla}ena neto pla}a za juli 2010. u odnosu na isti mjesec pro{le godine nominalno je vi{a za 0,8%.
U pore|enju sa istim mjesecom 2009. godine, najve}e pove}
anje imao je sektor trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala, te predmeta za li~nu upotrebu i doma}
instvo (G) za 5,1 indeksni poen, slijedi ga sektor prera|ivacka
industrija (D) sa pove}anjem od 4,8 indeksnih poena i sektor
hoteli i restorani (H) sa 4,4 indeksna poena.
Ako se juli 2010. upore|uje sa prosjekom 2009. godine, najve}i porast je imao sektor prera|ivacka industrija (D) za 5,2
indeksna poena, slijede ga sektor trgovina na veliko i malo,
popravak motornih vozila i motocikala, te predmeta za li~nu
upotrebu i doma}instvo (G) sa 4,7 indeksnih poena i sektor
hoteli i restorani (H) sa pove}anjem od 3,9 indeksnih poena.
puter se}er sir med mlijeko margarin banane luk polubijeli hljeb grah 20,4%
18,9%
13,4%
4,6%
2,1%
1,2%
0,4%
0,4%
0,3%
-1,4%
piletina bra{no ri`a jabuke jaja june}e meso bez
kosti krompir ulje -3,3%
-4,6%
-5,3%
-6,0%
-8,1%
-8,4%
-13,8%
-19,1%
U odjeljku Stanovanje, voda, elektri~na energija, plin i drugi
energenti evidentirano je pove}anje cijena za 2,9% u grupi
vodosnabdijevanje i razli~ite komunalne usluge za 1,7% radi
vi{ih cijena vodosnabdijevanja za 1,3%, komunalnih usluga
za 1,6% i kanalizacije za 2,5%, te u grupi elektri~na energija,
plin i drugi energenti za 3,6% zbog vi{ih cijena elektri~ne
energije za 3,5%, plina za 22%, te~nih goriva za 14,5%, ~vrstih goriva za 2% i centralnog grijanja za 3,2%.
U zemljama regije su zabilje`ene stope inflacije na
godi{njem nivou: u Sloveniji 2,3%, Hrvatskoj 0,9% i Srbiji
6,6%.
Prosje~ne mjese~ne bruto pla}e
Prosje~na mjese~na bruto pla}a po zaposlenome u pravnim
osobama u BiH za juli 2010. iznosila je 1.216 KM, {to pokazuje nominalni pad za 0,5% u odnosu na decembar 2009.
godine.
Prosje~na mjese~na bruto pla}a za juli 2010. u odnosu na isti
mjesec prosle godine nominalno je vi{a za 0,8%.
Najve}i porast, u pore|enju sa istim mjesecom 2009. godine,
ima sektor prera|iva~ka industrija (D) od 5,2 indeksna poena,
a slijede ga sektori trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala, te predmeta za li~nu upotrebu i
doma}instvo (G), te sektor hoteli i restorani (H) sa 4,9 indeksna
poena.
Ako se juli 2010. upore|uje sa prosjekom 2009. godine, najve}i porast je imao sektor prera|iva~ka industrija (D) za 5,2
indeksna poena, slijede ga sektor trgovina na veliko i malo,
popravak motornih vozila i motocikala, te predmeta za li~nu
upotrebu i doma}instvo (G) sa 4,8 indeksna poena i sektor hoteli i restorani (H) sa pove}anjem od 4,1 indeksni poen.
18
Zaposlenost i nezaposlenost
U julu 2010. broj zaposlenih u pravnim osobama BiH
iznosio je 677.290, a od toga su 274.843 `ene. U odnosu na juni 2010. broj zaposlenih u pravnim osobama je
ostao isti, dok se broj zaposlenih `ena pove}ao za 0,1% .
U pore|enju sa julom 2009. godine, najve}i indeks zaposlenja imao je sektor finansijsko posredovanje (J)
sa 9,1 indeksnim poenom, slijedi ga sektor prijevoz,
skladi{tenje i veze (I) sa 8,0 indeksnih poena, te sektor obrazovanja (M) sa pove}anjem od 3,3 indeksna poena.
Kod `enske radne snage na prvom mjestu je sektor prijevoz,
skladi{tenje i veze (I) sa pove}anjem od 14,1 indeksnih poena,
slijede ga sektor ribarstva (B) sa 7,6 indeksnih poena i sektor
finansijsko posredovanje (J) sa pove}anjem od 7,5 indeksnih
poena.
U julu 2010. broj nezaposlenih u BiH iznosio je 516.045.
Broj nezaposlenih u julu 2010. pove}ao se za 0,8%, dok se
broj nezaposlenih `ena pove}ao za 0,9% u odnosu na juni
2010. godine.
Ako poredimo nezaposlene po kvalifikacionoj strukturi, uo~ava
se da je najve}i broj nezaposlenih osoba sa VKV i KV kvalifikacijom 187.457, slijede osobe sa NK – 160.333 i sa srednjom
stru~nom spremom 123.963 osobe. Kao nezaposleni vodi se
najmanji broj osoba vi{eg obrazovanja, tj. VSS - 7.336, slijede ih
osobe sa visokom {kolskom spremom 20.873 (uklju~uju}i doktore nauka i magistre), {to je znak da oni lak{e dolaze do posla.
Udio `enske populacije u nezaposlenima iznosi 50,4 procenata ili u apsolutnom iznosu 259.909 osoba `enskoga spola.
U toj populaciji najve}i broj nezaposlenih je nekvalifikovanih `enskih osoba NK 83.220, sa srednjom stru~nom spremom 76.383, a sa VKV i KV kvalifikacijom 75.185 osoba.
Indeks potro{a~kih cijena
Mjese~na deflacija u avgustu 2010. godine u Bosni i Hercegovini bila je 0,2%. Cijene proizvoda i usluga, koji se koriste za
li~nu potro{nju u BiH, mjerene indeksom potro{a~kih cijena,
u avgustu 2010. u odnosu na juli ni`e su, u prosjeku, za 0,2%.
Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potro{nje (po
me|unarodnoj klasifikaciji - COICOP), u avgustu 2010. u odnosu na juli najvi{e su sni`ene cijene u odjeljku Stanovanje,
Glasnik Privredne / Gospodarke komore Federacije Bosne i Hercegovine
FEDERALNI ZAVOD ZA STATISTIKU
voda, elektri~na energija, plin i drugi
energenti za 0,5% radi ni`ih cijena u
grupi vodosnabdijevanja i ostalih komunalnih usluga za 4,2%, {to je uzrokovano ni`im cijenama vodosnabdijevanja za 8,3%. U odjeljku Hrana i bezalkoholna pi}a, u prosjeku, su sni`ene
cijene za 0,4% radi ni`ih cijena u grupi
hrane za 0,5%, {to je uzrokovano ni`im
cijenama mesa za 0,4%, sezonskog vo}
a za 4,9% i povr}a za 3,1%. Iako je u
odjeljku Hrane i bezalkoholnih pi}a u
avgustu 2010. godine u odnosu na juli
zabilje`en prosje~an pad cijena, cijene
pojedinih proizvoda su rasle.
Stope promjene cijena prehrambenih
proizvoda avgust - juli 2010. godine:
krastavci
luk salata orasi ulje puter med kafa mineralna voda
- gazirana sir {e}er p{eni~no bra{no
- bijelo grah margarin 27,8%
8,2%
8,1%
6,7%
3,8%
3,6%
2,9%
1,8%
1,2%
1,0%
0,9%
0,8%
0,8%
0,6%
Indeksi industrijske
proizvodnje
Industrijska proizvodnja u Federaciji Bosne i Hercegovine u avgustu 2010. godine u odnosu na
prosje~nu mjese~nu proizvodnju
iz 2009. godine ve}a je za 4%,
u odnosu na proizvodnju iz istog
mjeseca pro{le godine ve}a je
za 0,9%, dok je u odnosu na juli
ove godine ve}a za 0,6%. Ukupna industrijska proizvodnja od
januara do avgusta 2010. godine
u odnosu na isti period 2009. godine ve}a je za 1,5%.
Prema glavnim industrijskim grupacijama industrijskih proizvoda, za januar - avgust 2010.godine u odnosu na isti period 2009.
godine proizvodnja bilje`i pove}
anje intermedijarnih proizvoda,
osim energije za 5,3%, trajnih
proizvoda za {iroku potro{nju za
39,5% i netrajnih proizvoda za
{iroku potro{nju za 0,6%, dok je
zabilje`eno smanjenje energije
za 3,5% i kapitalnih proizvoda
za 13,5%.
Zaposlenost
U odjeljku Odjeca i obu}a sni`ene su
cijene za 0,4%, {to je uzrokovano sezonskim sni`enjima odje}e za 0,2% i
obu}e 1,1%. U odjeljku Prijevoz evidentirano je prosje~no sni`enje cijena
za 0,1% radi ni`ih cijena u grupi upotrebe prijevoznih sredstava za 0,2%,
zbog ni`ih cijena goriva i maziva za
0,3%.
U istom periodu prosje~an rast cijena
je zabilje`en u odjeljku Alkoholna pi}
a i duhan, Rekreacija i kultura i Restorani i hoteli sve za 0,1%. U odjeljku
Alkoholna pi}a i duhan zabilje`en je
rast cijena u grupi alkoholnih pi}a za
0,3% radi vi{ih cijena jakih alkoholnih
pi}a za 0,2% i piva 0,4%. U odjeljku
Rekreacija i kultura evidentiran je rast
cijena u grupi usluga rekreacije i kulture za 0,6%, radi vi{ih cijena sportskih
i usluga rekreacije za 5,9%, te u grupi novina, knjiga i pisa}eg pribora za
0,1% radi vi{ih cijena {kolskog pribora
za 0,7%. U odjeljku Restorani i hoteli
evidentiran je prosje~an rast cijena u
grupi usluga ishrane za 0,2%, radi vi{ih
cijena ishrane u restoranima i kafeima
za 0,2%.
U julu 2010. godine ukupan
broj zaposlenih u Federaciji BiH
iznosio je 423.735, {to predstavlja smanjenje broja zaposlenih
za 0,03% u odnosu na juni 2010.
godine.
U odnosu na godi{nji prosjek
broja zaposlenih u 2009. godini,
do{lo je do smanjenja za 0,7%.
Prosje~na neto pla}a
Prosje~na mjese~na ispla}ena
neto pla}a po zaposlenom za juli
2010. godine, u FBiH, iznosila
je 804,15 KM, {to je nominalno
i realno vi{e za 0,2% u odnosu
na juni 2010 godine. Istovremeno, vi{a je nominalno za 1,4%, a
realno manja za 0,1% u odnosu
na isti mjesec prethodne godine.
Indeksi cijena proizvo|a~a
industrijskih proizvoda
Ukupan indeks cijena proizvo|a~a industrijskih proizvoda u
augustu 2010. godine vi{i je za
0,3% u odnosu na prethodni
mjesec.
Posmatrano prema glavnim industrijskim grupacijama, indeks
cijena intermedijarnih proizvoda osim energije vi{i je za 0,7%,
netrajnih proizvoda za {iroku
potro{nju za 0,2% a kapitalnih
proizvoda za 0,1%.
Pad indeksa cijena registrovan je
kod energije za 0,1%.
U grupaciji trajni proizvodi za
{iroku potro{nju indeks cijena se
nije mijenjao u ovom mjesecu.
Ukupan indeks cijena proizvo|a~a industrijskih proizvoda u
augustu 2010. vi{i je za 1,5% u
odnosu na isti mjesec prethodne
godine, a u odnosu na decembar
2009. godine ni`i je za 2,0%.
Za osam mjeseci ove u odnosu na
isti period prethodne godine ukupan indeks cijena proizvo|a~a
industrijskih proizvoda je ni`i za
0,8%, a u posljednjih dvanaest u
odnosu na prethodnih dvanaest
mjeseci je ni`i za 1,8%.
Ukupan indeks cijena proizvo|a~a industrijskih proizvoda u
augustu 2010. ni`i je za 1,4% u
odnosu na prosje~an indeks iz
2009. godine.
Indeksi potro{a~kih cijena
Ukupan indeks potro{a~kih cijena u avgustu 2010. godine ni`i je
za 0,2% u odnosu na prethodni
mjesec.
Ukupan indeks potro{a~kih cijena u avgustu 2010. je vi{i za
1,5% u odnosu na isti mjesec
prethodne godine i za 0,7% u
odnosu na decembar 2009. godine.
Za osam mjeseci ove u odnosu
na isti period prethodne godine
ukupan indeks potro{a~kih cijena je vi{i za 1,5%, a u posljednjih
dvanaest u odnosu na prethodnih
dvanaest mjeseci za 0,6%.
Ukupan indeks potro{a~kih cijena u avgustu 2010. godine je
vi{i za 1,1% u odnosu na prosjek
2009. godine.
Glasnik Privredne / Gospodarke komore Federacije Bosne i Hercegovine
19
Posjet
Glavni tajnik UNWTO-a u Mostaru
Turizam je jedna od najve}
ih industrija u svijetu.
Tako i kod nas ima jaku
podlogu za razvoj i veliki
potencijal kojim bi mogao
zauzeti jednu od vode}ih
uloga u cjelokupnom bh.
gospodarstvu
Bosnu i Hercegovinu sa svojim
prirodnim naslije|em i bogatom
ponudom u svijetu sve vi{e prepoznaju kao atraktivnu destinaciju koja ima mnogo toga za ponuditi, koja mo`e zadovoljiti sve
zahtjevnije dana{nje turiste i nove
trendove na tr`i{tu.
Pokazatelj rasta popularnosti BiH
kao turisti~ke zemlje je i nedavni
posjet glavnog tajnika Svjetske
turisti~ke organizacije - UNWTO
Taleb Rifai-a koji je na poziv ministra okoli{a i turizma u Vladi Federacije BiH Nevenka Hercega do{ao u slu`beni posjet Mostaru.
Prilikom te posjete odr`an je zajedni~ki radni sastanak na kojem su se s glavnim tajnikom UNWTO-a
susreli i predstavnici turisti~kih zajednica, udruga i
privatnog sektora.
Zaklju~ak je bio da je pitanje razvoja turizma i konkurentnog turisti~kog proizvoda od velike va`nosti
za FBiH, te da se tra`i koordiniran pristup temeljen
na kolektivnoj viziji i sna`nom partnerstvu.
Svjetska turisti~ka organizacija posebnu pa`nju
poklanja razvoju odr`ivog turizma sa ve}im na-
glaskom na zemlje u razvoju, ba{ kao {to je to
i BiH.
Naglasio je da ~elnici turisti~kog sektora u BiH moraju biti svjesni iznimne prirodne ljepote zemlje i jedinstvenosti kulturnog naslje|a, te to iskoristiti u cilju
zauzimanja pravog mjesta u budu}nosti.
Ministar Herceg se slo`io i dodao da je, osim harmonizacije zakonodavnog okvira sa standardima EU,
bitan i marketing. `eli se produljiti sezona, razviti
posebni oblici turizma i ponude, kao i novi razvojni pomaci koji }e biti rezultat i daljnje suradnje sa
Svjetskom turisti~kom organizacijom.
Odr`an je sastanak i sa prof. dr. sci.Vladom Majstorovi}em, rektorom Sveu~ili{ta u Mostaru, i prof. dr.
sci. Zoranom Primorcem, dekanom Fakulteta prirodoslovno-matemati~kih znanosti na kojem se razgovaralo o novim tehnolo{ko-obrazovnim trendovima
i planovima UNWTO-a na umre`avanju znanja u
okviru kapaciteta zemalja ~lanica.
Nakon tog sastanka u Rektoratu Sveu~ili{ta u Mostaru, glavni tajnik UNWTO-a sa suradnicima, i u
pratnji doma}ina ministra Hercega, veleposlanice
`eljane Zovko i gradona~elnika Ljube Be{li}a, posjetio je Stari most i staru gradsku jezgru Mostara koji
su upisani na UNESCO-ovu listu za{ti}ene kulturne
ba{tine.
Turisti~ka struka diljem svijeta uvijek sa pozornosti
i zanimanjem prati aktivnosti glavnog tajnika Svjetske turisti~ke organizacije, pa se nadamo da }e ovaj
njegov posjet pomo}i da BiH postane jo{ poznatija i
prepoznatljivija turisti~ka destinacija u svijetu.
Danijela LOVRI]
lovric.danijela@yahoo.com
Turizam
Dobri rezultati u prvoj polovici 2010. godine
Statistika u prvih {est mjeseci ove godine pokazuje
dobre rezultate u turizmu Bosne i Hercegovine.
U prvoj polovici 2010. godine BiH je posjetilo
307.453 turista, {to je za 11,37% vi{e nego u istom
periodu 2009. godine.
Najvi{e turista i u dolascima i no}enjima je bilo iz
Hrvatske, Slovenije, Turske, Srbije, Italije, Njema~ke,
Austrije itd, a zabilje`en pad onih iz Belgije, Norve{ke,
Ma|arske, u odnosu na prija{nje podatke.
Tako|er je ostvareno 633.196 no}enja, {to je pak za
6,24 % vi{e nego u istom periodu prethodne godine,
a zadr`avanje je bilo, u prosjeku, dva dana.
BiH je raspolagala sa 25.395 le`aja, {to je vi{e za
7,11% nego prethodne godine.
20
Pove}an je broj turista u destinacijama kulturnog, planinskog, kongresnog, posebno religioznog turizma.
Naime, za Me|ugorje }e ovo biti rekordna godina
po broju hodo~asnika, budu}i da ih je samo u sedam
mjesecu bilo oko 200.000, a kona~an broj }e se znati
pri kraju godine, kada se zaklju~i turisti~ka sezona.
Zbog uvijek prisutnog problema - brojnih neprijavljenih gostiju ne mo`emo znati to~ne brojke prihoda
ostvarenog od turizma, ali svi podaci upu}uju na to
da je ovo jedna od profitabilnijih industrijskih grana
u dr`avi i da }e se ona u budu}nosti razvijati samo
nabolje.
Turizam u BiH ~eka svijetla budu}nost!
D. L.
Glasnik Privredne / Gospodarke komore Federacije Bosne i Hercegovine
Evropska energetska zajednica
Jedinstveno tr`i{te bazirano
na „tri stuba„
na~in. Prema njegovim rije~ima,
jedinstveno tr`i{te energije ne
EU mora ubrzati implementaciju zajedni~ke
mo`e biti izgra|eno u jednom
regulative u sektoru energije. Energetska politika
danu. Zbog toga je trenutni prioritet usredsrediti se na regionaltrebala bi biti bazirana na „tri stuba„: konkurentnost,
nu saradnju unutar EU. Na kraju,
sigurnost snabdijevanja energijom i odr`ivost
Almunia je rekao da nacionalni
i internacionalni parlamentarni
dijalog treba postati „pravilo, a
ne
izuzetak,
jer
je dijalog dio rje{enja„.
U junu 2010. godine radna grupa predstavnika Evropskog parlamenta prezentirala je Evropska komisija je 24. juna 2010. godine doizvje{taje u vezi sa sigurnosti snabdijevanja nijela odluku da po{alje 35 odvojenih zahtjeenergijom, jedinstvenim tr`i{tem energije i ob- va prema 20 zemalja ~lanica, tra`e}i potpuno
novljivim izvorina energije.
transponiranje i implementaciju razli~itih asZastupnik Evropskog parlamenta Jacek pekata evropskog zakonodavstva vezanog za
Saryusz-Wolski (PPE, Poljska) zaklju~io je da kreiranje jedinstvenog tr`i{ta energije i plina.
su aktivnosti u sektoru energije na kojima tre- Ovi propisi fokusirani su na objedinjavanje kaba raditi kako slijedi: implementacija se treba paciteta i transparentnosti tr`i{tâ energije i pliubrzati uz pomo} sna`nije politi~ke volje svih na. Te zemlje ~lanice moraju ispuniti zahtjeve
zemalja ~lanica EU; jedinstveno tr`i{te energi- koji }e, u slu~aju kr{enja prava EU, djelovati
je ne mo`e biti efikasno uz odsustvo sigurnog kao „razlo`na mi{ljenja„. Ukoliko odgovosnabdijevanja energijom; finansijska kompen- ri ne budu zadovoljavaju}i, Komisija mo`e te
zacija na evropskom nivou neophodna je kako slu~ajeve prezentirati Evropskom sudu pravde.
bi se podstakle investicije u sektor energije. Doti~nih 20 zemalja ~lanica su: Austrija, Bel{panski senator Felix Lavilla Martinez istaknuo gija, Bugarska, ^e{ka Republika, Njema~ka,
je potrebu postizanja potpune me|usobne {panija, Francuska, Gr~ka, Ma|arska, Irska, Itapovezanosti, kao preduvjeta za kreiranje je- lija, Luksemburg, Holandija, Poljska, Portugal,
dinstvenog tr`i{ta. Samo na ovaj na~in cijene Rumunija, Slovenija, Slova~ka, [vedska i Veenergije mogu biti sni`ene, imaju}i tako po- lika Britanija. Glavna kr{enja ti~u se nemoguzitivan uticaj na potro{a~e. Bolja energijska }nosti distribucijskih operatera energije i plina
efikasnost unaprijedila bi konkurentnost, dok da obezbijede informacije, sprije~avaju}i tako
bi snabdjeva~i energijom mogli preusmjeri- pristup snabdjeva~a mre`ama; kao i sistem rasti svoje investicije ka razvoju alternativnih podjele mre`nih kapaciteta koji ne odgovara
izvora energije. Tokom svog zavr{nog govora, postavljenim standardima, te se zbog toga dispredsjednik Evropskog parlamenta Jerzy Bu- tributivne mre`e energije i plina u navedenim
zek rekao je da bi uvo|enje obnovljivih izvo- zemljama ~lanicama ne koriste u najboljim
ra energije trebalo biti glavni prioritet budu} uvjetima. Komisija smatra kako nema koordie Energetske politike EU kojom bi se unapri- nacije i prekograni~ne saradnje izme|u operajedila konkuretnost me|u evropskim kompa- tora i dr`avnih vlasti. Ovaj aspekt je va`an za
nijama. Potvrdio je pitanje pravnog osnova unapre|enje raspodjele mre`nih kapaciteta na
budu}e Evropske energetske zajednice, oblasti pograni~nim ta~kama na takav na~in da postou kojoj bi saradnja bila najbolje rje{enje, ali je}a energetska mre`a mo`e najbolje odgovorisu ti razgovori tek nedavno inicirani. Joaquin ti i regionalnim potrebama i potrebama EU.
Almunia, potpredsjednik Evropske komisije,
iskazao je svoju podr{ku ovom „sistemu od tri
stuba„, podsje}aju}i da bi energija trebala biti
Pripremila: Lejla SADIKOVI]
dostupna za industriju i za potro{a~e na isti
l.sadikovic@kfbih.com
Glasnik Privredne / Gospodarke komore Federacije Bosne i Hercegovine
21
Europska unija
––
Sedmi okvirni program FP7
(FP - Framework Programme)
je glavni instrument Europske
unije za financiranje znanstvenih istra`ivanja i razvoja
Programi poma`u pri organizaciji saradnje
izme|u univerziteta, istra`iva~kih centara i
industrije (uklju~uju}i mala i srednja poduze}
a), te pru`aju financijsku podr{ku za njihove
zajedni~ke projekte. Prvi ciklus okvirnih programa po~eo je 1984. godine. Za razliku od
prethodnih, koji su trajali od tri do pet godina,
sedmi okvirni program traje sedam godina, od
1. januara 2007. do kraja 2013. godine. FP7 je
dizajniran tako da pobolj{a uspje{nost u odnosu na prethodne programe, koji su imali za cilj
formiranje Europskog istra`iva~kog podru~ja
(European Research Area - ERA) i razvijanje
ekonomije Europe zasnovane na znanju.
Ukupni bud`et iznosi 50,5 milijardi eura za
sedmogodi{nji program FP7, te dodatnih 2,7
milijardi eura za petogodi{nji Euroatom program za nuklearna istra`ivanja.
Koje su razlike izme|u FP7 i njegovih
prethodnika?
Iako se gradi na dostignu}ima svojih prethodnika, Sedmi okvirni program nije samo „jo{ jedan Okvirni program”. U svom sadr`aju, organizaciji, na~inima implementacije i sredstvima
upravljanja, FP7 je oblikovan kao najva`niji
doprinos ponovnom o`ivljavanju Lisabonske
strategije.
Novi elementi u FP7 uklju~uju:
Naglasak na istra`iva~ke teme vi{e nego na
„instrumente”.
–– Zna~ajno pojednostavljenje operacija.
–– Fokus na razvoj istra`ivanja koja odgovaraju potrebama europske industrije,
kroz rad Tehnolo{kih platformi i novih
Zajedni~kih tehnolo{kih inicijativa.
–– Uspostavljanje Europskog istra`iva~kog
vije}a, koje }e financirati najbolje od europske znanosti.
22
Integracija me|unarodne saradnje u sva
~etiri programa.
–– Razvoj regija znanja.
Sudjelovanje u financijskom riziku kao
sredstvo koje ima za cilj uklju~ivanje
privatnih investicija u istra`ivanje.
Vije}e Europske unije naglasilo je
klju~nu va`nost znanja i inovacije i time centralnu ulogu
istra`ivanja, te je postavilo
novi strate{ki cilj za sljede}e desetlje}e:
Postati najkonkurentnija, a i najdinami~nija
ekonomija na svijetu - zasnovana na
znanju, sposobna
odr`ati ekonomaki
rast i posti}i potpuno zapo{ljavanje
uz ve}i broj zaposlenja i bolja
radna mjesta, te
ve}u dru{tvenu
koheziju. Za postizanje tog
cilja odre|ena je
nova strategija:
–– P r i p r e m a
tranzicije u
ekonomiji i
dru{tvo
zasnovano
na
znanju
kroz
bolje javne politike za informacijsko dru{tvo, te
istra`ivanje
i
razvoj, kao i ubrzanjem strukturnih
reformi za konkurentnost i inovaciju, te
dovr{enjem unutra{njeg
tr`i{ta;
–– Modernizacija
europskog socijalnog modela, investiranjem u ljude
i borbom protiv dru{tvenog
isklju~ivanja;
–– Odr`avanje zdrave ekonomske perspektive i povoljnog razvoja kroz odgovaraju}u makroekonomsku politiku.
Glasnik Privredne / Gospodarke komore Federacije Bosne i Hercegovine
Trokut znanje - obrazovanje - istra`ivanje i
inovacija predstavlja glavni alat za dostizanje
postavljenih ciljeva, a znanje i nematerijalna
roba imaju centralnu ulogu u stvaranju ekonomskog, dru{tvenog i kulturnog bogatstva.
Fondovi EU na raspolaganju BiH
Europska komisija objavila je nove pozive
nau~noistra`iva~kim institucijama i
djelatnicima da prijave projekte u
okviru nau~no-tehnolo{ke saradnje kroz FP7, EUREKA i
COST programe.
Aplikacije mogu podnijeti pojedinci ili institucije iz zemalja EU,
zemalja kandidata i
potencijalnih kandidata me|u koje
spada i Bosna i
Hercegovina.
Sedmi okvirni
program FP7
(Framework
Pr ogr a m m e)
glavni je instrument Europske unije
za financiranje projekata nau~nog
istra`ivanja i
razvoja. Novac iz ovog
fonda na raspolaganju je
istra`iva~kim
centrima, univerzitetima i
industriji.
BiH je postala
pridru`ena
~lanica
FP7,
{to zna~i da }
e istra`iva~i, univerziteti, udru`enja
ili kompanije iz BiH
mo}i u~estvovati u
svim
FP7
pozivima
za prijedloge projekata i takmi~iti se sa ostalim
u~esnicima iz dr`ava ~lanica
EU. Cilj je dobijanje sredstava za
financiranje nau~noistra`iva~kih radova, kao i da se inicira mobilnost bh.
istra`iva~a u zemlje EU, koje dr`ava trenutno
ne mo`e osigurati niti financirati.
Ministarstvo civilnih poslova BiH, kao partnerska institucija, podsje}a i na ve} otvorene pozive u okviru FP7 u kojima mogu u~estvovati
institucije i istra`iva~i iz na{e zemlje.
EUREKA je paneuropska mre`a za podr{ku tr`i{no
orijentiranim, industrijskim nau~noistra`iva~kim
projektima.
Formirana je 1985. godine kao me|uvladina
inicijativa, a za razliku od Sedmog okvirnog
programa FP7, Eureka je vi{e namijenjen poduze}ima. Predvi|a realizaciju projekata iz
oblasti: elektronike, informacione i komunikacione tehnologije, industrijske proizvodnje,
materijala i transporta, energetike, hemije, fizike i egzaktne nauke. Da biste se prijavili za
ovaj program, po{to BiH nije EUREKA ~lanica,
potrebno je imati najmanje dva partnera iz zemalja ~lanica EUREKA programa, s tim da projekt mora voditi partner iz industrije. EUREKA
projekti su prili~no veliki, vrijednost im je od
oko milion eura i vi{e, pa stoga moraju zavr{iti
proizvodom na tr`i{tu.
Program COST (Europska saradnja u oblasti
nau~nih i tehni~kih istra`ivanja) je me|uvladin
instrument podr{ke saradnji nau~nika i
istra`iva~a iz oblasti nauke i tehnologije iz
~itave Europe. COST je najstariji okvir nau~ne
saradnje europskih zemalja uspostavljen 1971.
godine, a uz EUREKU i FP7 predstavlja jednu
od najzna~ajnijih inicijativa EU u oblasti nauke i istra`ivanja. Aktivnosti COST-a usmjerene
su na devet oblasti: biomedicina i molekularna
bionauka, prehrambeni proizvodi i poljoprivreda, {umarstvo, proizvodi i usluge, sirovine,
fizika i nanonauka, hemija i molekularna nauka i tehnologije, ekosistem i okoli{, informacione i komunikacione tehnologije, transport
i ruralni razvoj, pojedinci, dru{tva, kulture
i zdravlje. Za BiH je, nakon {to je 26. maja
2009. godine postala ~lanica COST-a, otvorena mogu}nost pristupa.
Sredstva koja daje COST su povezana sa FP7,
te iznose 210 miliona eura, uz mogu}nost dobivanja dodatnih 40 miliona, ovisno o rezultatima izvje{taja 2010. godine. Detaljnije informacije o programima mogu se prona}i na
portalu Europske komisije - CORDIS.
Pripremila: M. IDRIZOVI]
m.idrizovic@kfbih.com
Glasnik Privredne / Gospodarke komore Federacije Bosne i Hercegovine
23
© Copyright 2024 Paperzz
