obrtnikdimnjaèar obrtnik besplatni primjerak broj 13 èasopis za dimnjaèarsku struku elimo vas informirati Gostkolumnist Dimnjaèarinacionalnasigurnost str. 2 Stručnjaciupraksi Kontrolaplinskihložišta,èišæenjedimnjakate smjernicezaizdavanjeNalazaodimovodnomureðaju str. 7 Interwiev NenadZrinski str. 10 Dimdoznaje Od sada na www.buderus.com.hr možete naći sve relevantne informacije vezane za Buderus proizvode, energetsku učinkovitost, usluge,servis, popis prodajnih mjesta te ostale zanimljivosti vezane za Buderus u Hrvatskoj i svijetu. Stručnim partnerima uz pristup sa zaporkom nudimo na raspolaganje svu raspoloživu Buderus dokumentaciju, poput uputa za instaliranje, projektnih podloga, liste rezervnih dijelova, software… godina V listopad 2011 obrtnikdimnjaèar Editorial : U trenutku kada je otišao jedan od vjerojatno najvećih pionira računalne tehnologije, razumljivo je barem se nakratko pitati što je tehnologija učinila za naš život. Pa i povući paralelu kroz sve nama poznate tehnologije, ili barem one koje susrećemo, koristimo i poznajemo. Steve Jobs ne samo da je stvorio i neprekidno mijenjao računalni svijet, on je posljedično mijenjao svijet općenito, način života, našu svakodnevicu, način poslovanja. Svi komunikacijski kanali prenose ovih dana njegovo ime, i teško je reći o njemu nešto posebno. Prepuštam to stoga drugima. Međutim, ono što je za sobom ostavio i dalje će se razvijati i nositi snagu promjena u svijetu i životima. I ostaje pitanje na koji će to način biti iskorišteno. Činjenica je da nove tehnologije, uglavnom, i barem nekome, donose profit. I stoga iza svakog objašnjenja što nam ta tehnologija donosi, postoji barem tračak sumnje da se iza toga skriva želja za profitom. Međutim, već samo površnim poznavanjem početaka Jobsa, a ovdje smatram prikladnim spomenuti i Boscha, jasno je da veliki izumi i tehnologije nastaju iz entuzijazma, strasti za inovacijom, nečim novim i posebnim, iz unutrašnjih poticaja koji pojedince čine posebnima. I svakako iz jedinstvenog shvaćanja tehnike i svijeta, inovatorima karakteristične, a drugim ljudima nevidljive, vizije. Nebrojeni su inovatori umrli siromašni, dok su drugi na njihovim izumima zgrnuli bogatstvo. Poslovno vizionarstvo, koje su i Jobs i Bosch pokazali u punom opsegu, stoga je presudna karakteristika koja stupa na snagu odmah nakon samog izuma, i koja će odrediti daljnji tijek primjene tehnologije. Jer, izum je vrlo rijetko odmah primjenjiv, on najčešće zahtijeva razvoj uz daljnja ulaganja prije nego što postane prikladan za opću primjenu ili serijsku proizvodnju. Stoga svaka nova tehnologija, bili mi sumnjičavi ili ne, zahtijeva određeni profit koji će joj omogućiti daljnji razvoj. Da bi se to ostvarilo, potrebne su mnoge prezentacije i školovanja, ali nadasve i suradnja i razumijevanje stručnjaka koji će znanje prenositi do investitora, i dalje, sve do krajnjih korisnika. A problem s kojim se svaka nova tehnologija susreće, je ne samo nerazumijevanje, nego i strah. Strah od novoga, od promjena, od mogućnosti da će nešto što sada dobro funkcionira, u budućnosti funkcionirati na način kojim nećemo vladati. I koji nećemo znati iskoristiti. Mislim da je dovoljno puta jasno pokazano da se protiv novih tehnologija ne treba boriti, zanemarivati ih ili kočiti, nego ih nastojati shvatiti, naučiti i što prije primijeniti. Posebice ukoliko očigledno život čine komfornijim i mirnijim, a još više ukoliko donose i dodatnu sigurnost. Kao što su to, recimo, sustavi sanacije dimnjaka. Gostkolumnist piše: mr.sc.ZdenkoMecznerdipl.ing.stroj. Dimnjaèariinacionalnasigurnost Gradski ured za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet Gradski komunalni redar za dimnjačarske poslove - grad Zagreb Ako uspijemo na trenutak pretpostaviti da Hrvatska nije privatno zabavište 200 bogatih obitelji u kojoj oni rade što hoće, kad hoće i kako hoće, već jedini dom u kome 4 milijuna Hrvata pokušava uživati dostojanstvo i slobodu, dostojanstvo da ne će kopati po kontejnerima u potrazi za hranom, i slobodu da im ne će neki profiter i prevarant ugroziti život u svojoj želji za što većom zaradom, doći ćemo i do spoznaje o velikoj ulozi dimnjačara u pogledu nacionalne sigurnosti. Prošlost nas uči da su najveće katastrofe, znači najveći broj mrtvih stanovnika na određenom geografskom području, bile, ne kao što se u prvi mah čini svjetski i ini ratovi, već upravo komunalne katastrofe, kuga i kolera koje su nastale nepoznavanjem komunalne kulture. Tek kada je pojedina država prepoznala značaj komunalnog gospodarstva, te uvela i zakonom propisala komunalni red, nestali su uzroci koji su dovodili do masovnih gubitaka ljudskih života. Dimnjačari su uvedeni u komunalni red, ne zato da se pojedini dimnjačari enormno bogate, nego upravo zato da se prevencijom i kontrolom spriječe neželjena trovanja, požari, a samim time i gubitak života nacionalnog bića. Komunalni red nije uveden zbog isporučitelja usluge, već zbog korisnika usluge. “Dimnjačarstvo je plemenit posao. Svaki posao kome je cilj zaštititi ljudski život je plemenit posao.” 2 Koliko je važna uloga dimnjačara za nacionalnu sigurnost, jer nacionalna sigurnost znači sačuvati život, zdravlje, slobodu i dostojanstvo svakog hrvatskog građanina, a ne nekažnjivo ubijanje, gaženje, pregazivanje , preglisiranje i premlaćivanje od strane pripadnika financijske elite, prvi je ustanovio Kurfirst von Sachsen (Knez od Saksena) u Njemačkoj 1580.godine, koji je uveo posao dimnjačara za čišćenje dimnjaka te propis kontinuiranog čišćenja svih zidanih dimnjaka. U uređenoj, razumom vođenoj kneževini Kneza od Saksena, svaki dimnjak se morao čistiti. Onaj tko je provodio nadzor nad izvršenjem usluge čišćenja dimnjaka, imao je ovlasti od samog Kneza narediti čišćenje dimnjaka. Bilo onom dimnjačaru koji je dobio zadatak, a taj zadatak nije izvršio, bilo onom korisniku dimnjaka koji iz nekog razloga nije dozvolio čišćenje dimnjaka. Čišćenje dimnjaka nije osobna odluka, već nacionalni interes, jer nečišćenje i nekontroliranje dimnjaka dovodi do nacionalne katastrofe u vidu požara cijelih gradova, a samim time i neželjene smrti njenih građana. U tom nadzoru čišćenja dimnjaka, onaj tko je provodio naredbu Kneza od Saksena imao je na raspolaganju mjere kojima je provodio red. Ukoliko je jedan dimnjačar sa svojim pomoćnicima čistio dimnjake za 30.000 obitelji, onda postupak protiv onoga koji nadzire red određen od Kneza od Saksena nije mogao zatražiti onaj tko vrši uslugu čišćenja dimnjaka, već samo onaj koji prima uslugu čišćenja dimnjaka. Knez od Saksena nikada nije smijenio svog šefa nadzora ako je to zatražio onaj tko vrši čišćenje, već jedino ako je to zatražilo 30.000 obitelji koje primaju uslugu čišćenja dimnjaka. Povijest ne pamti primjer da je smijenjen nadzornik dimnjačara ako su korisnici dimnjaka bili zadovoljni, te ako nije bilo požara i trovanja, ili ako je broj požara i trovanja u padu. Kada je izvršitelj usluge čišćenja dimnjaka iznosio pritužbe protiv svog nadzornika, Kurfirstu von Sachsenu je to bio znak da može mirno spavati jer ne će biti požara i trovanja. Da je kojim slučajem tadašnji dimnjačar zatražio od Kneza od Saksena promjenu nadzornika, u trenutku kada je taj isti tadašnji dimnjačar imao čitav niz prijava korisnika usluga protiv sebe, uz svu silu požara i trovanja korisnika sa smrtnom posljedicom, Knez od Saksena bi sasvim sigurno promijenio dimnjačara, a ne nadzornika, i to isključivo iz razloga nacionalne sigurnosti. Kriterij da li je dimnjačar dobro obavio svoj posao ili ne, vrlo je jednostavan. Taj kriterij je broj požara i broj smrtno stradalih. I taj kriterij se od Kurfirsta von Sachsena i od 1580. godine do danas nije promijenio. Kakva je situacija u Hrvatskoj i u gradu Zagrebu? Dimnjačarstvo je plemenit posao. Svaki posao kome je cilj zaštititi ljudski život je plemenit posao. Sigurnost utjecaj broj novo-priključenih plinskih aparata, nije posebno istraživano iz razloga što je cijela poslovna filozofija dijela dimnjačara, ali i dijela lokalne vlasti, pogrešno postavljena. Aparati Dijagram 1.: Broj stradalih uslijed djelovanja ugljičnog monoksida i objekata i ljudskih života od strane požara i trovanja ugljičnim monoksidom , a to je ujedno i nacionalna sigurnost, je u rukama dimnjačara. Sljedećim dijagramima prikazat ćemo što se događalo sa sigurnošću građana unazad zadnjih osam godina. Zašto osam godina, a ne više, objasnit ću činjenicom da se zadnjih osam godina bavim sigurnošću građana od neispravnih dimnjaka, te u tom periodu bilježim i pratim što se događalo. Kako nisam našao podatke o prethodnim godinama i nemam podatke što se tada događalo, osvrnut ću se samo na taj period. Dijagram 1. prikazuje broj smrtnih slučajeva, dok dijagram 2. opisuje tipa B se ne bi smjeli nigdje ugrađivati. Kada svi u lancu odlučivanja akceptiraju da su jedino aparati tipa C civilizacijski i kulturno prihvatljivi aparati, te kada svi u lancu odlučivanja akceptiraju da su mjerenje emisije dimnih plinova, tlačne probe i dimnjačarski stručni nalazi jamstvo nacionalne sigurnosti od požara i trovanja, dijagram će stajati na nuli. Posebno brine plinofikacija južnog dijela Hrvatske. Prema informacijama kojima raspolažem, otvoren je cijeli niz poslovnica i predstavništava za sanacije dimnjaka koji će prihvatiti dim iz plinskih aparata tipa B. Ukoliko se nastavi praksa da se nadzorni inženjer i distributer plina dogovaraju Dijagram 2: Uzroci trovanja ugljičnim monoksidom uzroke tih trovanja ugljičnim monoksidom. Autor dijagrama 1. i dijagrama 2. je naš kolega, uvaženi stručnjak i forenzičar, sudski vještak, Davor Belas, dipl.ing.stroj., a predstavljen je stručnim radom u časopisu Sigurnost. Dijagram 1. pokazuje da broj stradalih permanentno raste. Koliko tu ima oko kriterija ispravnosti dimnjaka, bez nazočnosti dimnjačara, kao što je sada praksa u Zagrebu, doista će se sanirati dimnjaci za prihvat aparata tipa B i Južna Hrvatska će izgledati pogubno u sljedećoj objavi dijagrama za 2012. godinu. Kada se osvrnemo samo na broj umrlih, dolazimo do podataka prikazanih dijagramom 3. èasopis za dimnjaèarsku struku èasopis za dimnjaèarsku struku Treæakonferencijadimnjaèara Iz prethodnog dijagrama, vidljivo je da je broj poginulih uslijed djelovanja ugljičnog monoksida 2005. godine u se u Hrvatskoj taj broj zadržava na 4. 2011. godine u gradu Zagrebu i dalje nema žrtava, dok se u Hrvatskoj broj matematički točno i precizno uzrokovana posljedica. Bilo bi lijepo kada bih mogao konstatirati da je njihov rad prepoznat u strukturama vlasti naše jedine domotika doticana na drugim skupovima, ali nedovoljno da Uoèljivi nedostatak hrvatskih redovitih godišnjih skuskog i hardverskog itd. Uoèljivo da upravo dimnjavine, sadržaja, no, nažalost, događaje se bi je riješila ili da bi zadovoljila profesionalne potrebe pova je postupni gubitak zamaha, i prelazak u usporeèarska organizacija, uz odgovarajuæu složnost i orijentiobrnuto. Njihov rad je marginaliziran, dimnjaèarske organizacije. Što je, napokon, dovelo do no zadovoljenje tradicijske forme. Razumljivo je to, s ranost, te konzistentnost u definiciji jasnih ciljeva i mjeminimaliziran, izloženi su svakodnev8 da skupovi, koliko god se zvuèno zvali, obraðidugo oèekivane dimnjaèarske konferencije, pa, eto, i obzirom ra za njihovo postizanje, predstavlja nezaobilazan èimnim ponižavanjima i prijetnjama, prnjenog treæeg izdanja. vali suvremene teme ili predstavljali etablirane govornibenik u ostvarenju zajednièkih profesionalnih i politièKonferencija je i ove godine, pohvalno, imala jasnu ke,7vrlo malo uspijevaju postiæi u inertnim, nezainterekih interesa. venstveno prijetnjama oduzimanjem rada etabliratlačnih strukturu koja se sastojala od organizacijske i zakonsiranim zakonodavnim strukturama koje bi trebale imZapaženi gostikoncesije, Konferencije zabranom bili su predstavnici proba, zabranama mjerenja emisije ske tematike, te struène tematike vezane direktno uz plementirati barem dio donesenih struènih zakljuèaka. ne njemaèke tvrtke Centrotherm, koja je, uz još nekoliko 6 plinova, pa specijaliziranog čak i zabranama praksu. O trenutnom stanju u dimnjaèarstvu govoTo se, sreæom, dimnjaèarskoj konferenciji još uvijek niprofesionalnihdimnih specijaliziranih grana prorio je Zdravko Šenjug, predsjednik Hrvatske dimnjadimnjačarskog stručnog nalaza. Cije dogodilo, i sa zadovoljstvom bi se moglo ustvrditi da izvoðaèa dimovoda. Predstavljanje dviju važnih normi, 5 Hrvatska- broj smrtno èarske udruge, ujedno i organizator Konferencije. Jaima još puno toga za ponuditi. Pokrenuta ozbiljnim neEN 14471 za jela oznaèavanje prikljuèka i EN naselja dimovodnog se priključuju na plinsku stradalih straalih san problem svakako je neusklaðenost propisa koji se dostatkom regulative i organizacije, zapostavljenošæu 13384 za proraèun dimnjaka, izazvalo je zanimanje sudimrežu bez dimnjačarske kontrole, 4 primjenjuju u praksi na razlièitim distributivnim podstruke od strane mjerodavnih zakonskih institucija, i onika, što ujedno upuæuje i na izraženu potrebu za orgasamo uz dogovor nadzornog inženjera Zagreb- broj smrtno ruèjima. S obzirom da ne postoji jedinstveni zakon ili drugim esencijalnim problemima koji su dimnjaèare nizacijom školovanja. Ovom prilikom korisno je podsjei distributera plina, bez mjerenja sastradalih 3 pravilnik po kojem bi se provodila praksa, te je distridoveli do samog ruba tolerancije prema daljnjim potiti se na Školski centar Boschplina, toplinske tehnike,proba koji je stava dimnog bez tlačnih buterima ostavljena sloboda donošenja vlastitih praviteškoæama u neupitno nezamjenjivoj i suštinskoj profeveæ pokazao odgovarajuæu spremnoststručnog uspješnomnalaza orgai bez dimnjačarskog la, prvi i najvažniji korak svakako je konsenzus i pisani siji,2od poèetka je nagoviještala dugu opstojnost. Pronizacijom školovanja za dimnjaèare. Thomas Hohmann, u kome se evidentira svaki priključak, pravilnik koji bi slijedno bio podignut na razinu zakona, mjene, doduše, nisu nastupile u skladu s poèetnim enpredstavnik tvrtke Centrotherm, predstavio je nadalje svako brtvljenje, svako skretanje dim1 ili barem propisa. Bazirat æe se na njemaèkom praviltuzijazmom i oèekivanjima, ali hvalevrijedna je bila veæ i sâmu tvrtku, te njene proizvode, a posebno se osvrnjaka. Jako sesustava bojimoizraðenih ovogodišnjeg niku, a oèekujemo ga uskoro. i sama inicijativa preuzimanja organizacije u svoje runuo na prednosti dimovodnih od umpočetka sezone grijanja, jer pod svim Vrlo važan doprinos i ove su godine dali strani goske.0Naravno, bez sluha mjerodavnih strukturâ koje bi jetnih materijala, ili, pojednostavljeno reèeno, plastike. tim pritiscima, kojima je vodstvo Zakoji su predstavili struène i2005. iskustvene2006. spoznaje 2007. pretoèile u 2008. tekst zako-2009. ti, 2010. Posebnu pozornost sudionici su poklonili izlaganju prim2011.nekoliko tema koje bi nam mogrebačkih dimnjačara izloženo, doći gle pomoæi u praksi. Naravno, kada bismo ih suglasno na, te dovele do dugo oèekivanog jedinstva na podruèjera i èestih pogrešaka kod montaže dimovodnih sustanažalost, do potpunog preokreta implementirali, odnosno kada bi se usuglasile sve kaju cjelokupnog teritorija, besmisleno je nadati se kljuèva kaskada, teće, sustava s višestrukim prikljuèkom. Zarike togugljičnog našeg krhkog lanca koji nastoji povezati teren, nim promjenama. Poznajuæi agilnost mjerodavnih insti- uslijed djelovanja nimljiv projektdijagrama otvaranja vlastitog edukacijskog trovacentra 3, novih nepotrebnih Dijagram 3: Broj smrtno stradalih u Hrvatskoj i u gradu Zagrebu monoksida teoriju i zakon. Michael Verderber, potpredsjednik ortucija, ne treba, stoga, niti polagati previše oèekivanja, za dimnjaèarenja, predstavio je Ivicapožara Kostanjevec. Struène nepotrebnih i nepotrebnih ganizacije ESCHFOE (Europäischen Schornsteinfegerbarem ne kratkoroènih, ukoliko se promjene ne obave teme upotpunjene su nadalje izlaganjem Davora Belasa Hrvatskoj iznosio 5 osoba, dok se na smrtno stradalih od ugljičnog monokDrugim riječima: ako se dimnjačarski gubitaka ljudskih života. federacija dimnjaèara) samostalno. je Bosch toplinska tehnikasida i ovepenje go- na 6.meister Föderation – Europskaposao iz Centra za forenzièna ispitivanja, istraživanja i vještagrad Zagreb Stoga odnosilo 2 osobe. 2006. napravi u skladu s pravilima predstavio zadatke.ne Osnovni zadadine bila èenja,niti a na temu oèevida nakon trovanja. S obzirom da godine tajglavni broj sponzor. je u Hrvatskoj iznosio Dijagram 3. pokazuje da jesefederaciju u gradui njenestruke, će biti niti trovanja, ci ove udruge su zaštita interesa dimnjaèara, potpora Sudeæi prema odluènosti i aktivnosti organizatora, zase radi o još uvijek aktualnoj temi na podruèju RH, ko7, dok se na grad Zagreb odnose Zagrebu nešto dobro događalo, jer požara, niti smrtnih posljedica. èlanovima u ispunjenju zakonskih obveza, kontakti sa ista se èini da bismo mogli svjedoèiti raspletu dimju æemo oèito još neko vrijeme pratiti s nesmanjenim indvije žrtve. Godine 2007. broj smrtdok su se u gradu Zagrebu žrtve smaI tu dolazimo do prave istine zašto u zakonodavnim i provedbenim strukturama, kontakti s njaèarske problematike, barem na razini usklaðivanja tenzitetom, Davor Belas obratio nam se vrlo smisleno. no stradalih u Hrvatskoj je iznosio 2, njivale, da bi zadnje tri godine potpuZagrebu više nema trovanja niti smrti tržištem, predstavljanje primjedaba i prijedloga mjeroprakse na hrvatskom teritoriju. Naravno, i dalje æe zaBosch toplinska tehnika sa zadovoljstvom je prihvatila dok se nabiti grad Zagrebpitanja, odnosila jedna detalja noi nestale, broj žrtava sugrađana. se po- sponzorstvo Treæe konferencije dimnjaèara, davnima,se informiranje javnostinaših u smislu sigurnosti,Zato za- jer sugeneralno sigurno otvorenih nejasnih tome u Hrvatskoj žrtva. godine Hrvatska ima 4 usmjerene trovanja ugljičnim snagenja, u dimnjačarstvu, štite monoksidom okoliša, štednjepoenergije,javile tehnikenove provjetrava slièno,2008. no, evidentno je da su aktivnosti koja je nesmanjenim entuzijazmom i dinamikom zarobižrtve , doksâme ugljični monoksid tome evidentno je mlade, obrazovane, i ložišnih sustava, savjetovanje po pita-smjele, hrabre stvaranju osnove na kojoj uæegrase graditivećavao. dimnja- Premakonstrukcije la zanimanje svekolike struène prisutne zajednice. Stoduèarska Zagrebu odnosi jednu žrtvu. 2009. da se u gradu Zagrebu radilo nešto odlučne da se odupru napasti zvanoj njima održavanja, provjere, èišæenja i mjernih ureðabuduænost. Upravo tome nepobitno doprinosi ga nas veæ sada zanima sljedeæa konferencija, na kogodine u gradukonferencija, Zagrebu nema dobro, ostatku Državeuto dougljični i pokažu kako se, nadamo se, predstaviti i postignute rezultasudjelovanje donošenju normi na monoksid državnoj razini, dimnjaèarska a nesmrtno bi bila pretjerana izja-dok se u ja, joj æemo, sigurnosnihradeći mjera,stručno razvoj softverstradalih dokkljuènu u Hrvatskoj broj žrtava bro nije razvijalotei certifikacijskih nije naišlo na iplodi odgovornoteprema va i da ima ulogu. Prethodno je ova problemazakljuèaka. iznosi 4, 2010 godine u gradu Zagreno tlo. Kao što vidimo iz dijagrama 2., pravilima dimnjačarske struke, može bu, ponovno nemamo žrtava tihog trovanje i smrtna posljedica nije vudu spriječiti baš svako trovanje i baš ubojice, ugljičnog monoksida, dok magija niti poganska sila, nego je to svaki požar. Dogaðanja “...radeći stručno i odgovorno prema pravilima dimnjačarske “Konferencija je i ove struke, može godine, pohvalno, imala spriječiti baš svako jasnu strukturu koja se trovanje i bašorganizacijske sastojala od požar.” isvaki zakonske tematike, te stručne tematike vezane direktno uz praksu.” 5 3 obrtnikdimnjaèar Stručnjaciupraksi : piše:DavorBelas,dipl.ing.stroj. Uzrocipovratadimnihplinova Posebni sluèajevi kod kojih je došlo do povrata dimnih plinova Stalni sudski vještak za strojarsko-tehnološka vještačenja, trovanje plinom, uzroke požara i eksplozija i mehanoskopiju Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja “Ivan Vučetić” “Tijekom pregleda dimnjaka na krovu zgrade dimnjačar je izmjerio da je temperatura metalne oplate dimnjaka o 80 C, a temperatura zraka je o bila 35 C.” 4 Tijekom rada na terenu susreo sam se s „posebnim“ slučajevima povrata dimnih plinova i trovanja ljudi ugljičnim monoksidom. Radi se o situacijama koje su atipične s aspekta uzroka trovanja uslijed povrata dimnih plinova i, posljedično, trovanja ugljičnim monoksidom. U tim slučajevima je medicinski bilo nedvojbeno utvrđeno da su se ukućani otrovali ugljičnim monoksidom, a tijekom očevida i vještačenja, odnosno istraživanja uzroka povrata dimnih plinova, bilo je teško utvrditi uzrok povrata. Naime, inicijalnim i detaljnim pregledom prostora u kojem je smješten plinski aparat s tzv. atmosferskim ložištem, utvrđeno je da je prostor projektiran i izveden za ugradnju plinskog aparata s atmosferskim ložištem (dakle plinski aparati tipa B11 ili B1). Drugim riječima, sve je tehnički ispravno (prostor je odgovarajući, plinski aparat ispravan, dimnjak odgovarajući i ispravan). U prethodnim člancima sam ukratko opisao tehničke uvjete koje prostor mora zadovoljiti da bi plinski aparat s atmosferskim ložištem u njemu ispravno funkcionirao. Ukratko ću opisati jedan takav specifičan slučaj trovanja, koji se pokazao karakterističnim jer pokazuje nedostatke plinskih aparata s atmosferskim ložištem koji su ugrađeni u odgovarajuće prostore. Trovanje se dogodilo tijekom ljeta u stambenoj zgradi u stanu u prizemlju, gdje je u kupaonici mama kupala malu bebu. Tijekom dvadesetminutnog kupanja beba je izgubila svijest, a majka se počela osjećati loše. Majka je uspjela pozvati hitnu pomoć. U bolnici su liječnici utvrdili da su se majka i dijete otrovali ugljičnim monoksidom. Na sreću, ni za majku ni za dijete nije bilo posljedica trovanja. Tijekom pregleda stana, utvrđeno je da se u kupaonici nalazi plinski aparat tipa B11, snage cca 21kW, namijenjen centralnom grijanju i grijanju sanitarne vode u kupaonici. Kupaonica nema prozor, ali se u kupaonici nalazi otvor ventilacijskog kanala postavljenog u zgradi, a na vratima postoji ventilacijska prestrujna rešetka veličine poprečnog presjeka cca 360cm2. Stan u kojem se nalazi predmetna kupaonica je veličine cca 60m2. Od korisnika stana dobivena je dokumentacija o održavanju bojlera iz koje proizlazi da je predmetni bojler bio servisiran cca godinu dana prije trovanja. Od predstavnika stanara je dobivena dokumentacija o pregledu dimnjaka, iz koje proizlazi da je područni dimnjačar redovito pregledavao dimnjake predmetne zgrade. Stambena zgrada je imala šest etaža. Pregledom dimnjaka tijekom vještačenja, utvrđeno je da se radi o industrijskom proizvodu na koji su spojena tri identična plinska aparata i koji zadovoljava minimalne tehničke uvjete za pravilan rad priključenih plinskih aparata (promjer i djelotvorna visina). Također, pregledom je utvrđeno da je dimnjak čist i prohodan. Pregledom ventilacijskog kanala zgrade, koji prolazi kroz kupaonicu u kojoj je došlo do trovanja, utvrđeno je da je kanal čist i prohodan, a također je utvrđeno i da je ventilacijska rešetka na vratima čista i prohodna. Mjerenjem dimenzija kupaonice i hodnika s kojim je kupaonica povezana ventilacijskom rešetkom, utvrđeno je da isti imaju ukupni volumen koji odgovara volumenu propisanom važećim tehničkim normama za snagu ugrađenog plinskog aparata. Također, pregledom je utvrđeno da u stanu ne postoji napa niti neki drugi ventilacijski uređaj koji izvlači zrak iz stana. Pregledom samog bojlera, utvrđeno je da na primarnom izmjenjivaču topline, sabiraču dimnih plinova te na plameniku nema prljavštine. Nakon provedenog pregleda bojle- je da tijekom rada bojlera ne dolazi do povrata dimnih plinova u kupaonicu. Tijekom pregleda dimnjaka na krovu zgrade dimnjačar je izmjerio da je temperatura metalne oplate dimnjaka 80oC, a temperatura zraka je bila 35oC. Detaljnim pregledom stana nakon funkcionalne probe utvrđeno je da stan ima tzv. klimatizacijski uređaj, odnosno rashladni uređaj, kojem je unutarnja jedinica postavljena na zid u dnevnom boravku. Nakon ovog otkrića, odlučeno je da će se prije ponavljanja funkcionalne probe rada plinskoga aparata uključiti rashladni uređaj (tzv. klima), te da će se pustiti da rashladni uređaj snizi temperaturu u stanu na onu na koju je bio podešen kada je zadnji puta isključen (22oC). Nakon što je rashladni uređaj spustio temperaturu na približno 22oC, uključen je plinski aparat. Nakon cca 10 minuta od početka rada plinskog aparata, mjerni instrument u kupaonici je zabilježio postojanje ugljičnog monoksida u kupaonici u koncentraciji od 30ppm. Nakon 10 minuta rada bojlera koncentracija ugljičnog monoksida je dosegla 150ppm i nije se mijenjala tijekom ostatka mjerenja. Zaključak je bio da je na plinski aparat u stanu u prizemlju negativno stanu za cca 10oC ispod temperature zraka u okolišu. Ta tri čimbenika dovela su do povrata dimnih plinova i trovanja ljudi ugljičnim monoksidom. Ovaj slučaj pokazuje složenost situacije suvremenog življenja kada je moguće kombinirati različite uređaje koji na prvi pogled ne utječu negativno jedan na drugoga. Postavlja se pitanje nadležnosti za ovakav slučaj. Očigledno je da nadzor nad ugradnjom rashladnih uređaja u kuće i stanove nemaju niti dimnjačari niti plinoserviseri. Isto tako, stručnjaci koji ugrađuju rashladne uređaje nemaju nadležnosti nad dimnjacima ili plinskim aparatima… Ono što, po mojem mišljenju, mogu napraviti dimnjačari, je prepoznati takve situacije kod kojih se može dogoditi da tijekom ispitivanja funkcije dimnjaka tijekom jednog godišnjeg doba (npr. zime) dimnjak funkcionira ispravno pa će shodno tome dimnjačar dati pozitivan nalaz. Međutim, moguće je da dimnjak tijekom ljetnih vrućina u klimatiziranim stanovima u prizemnim stanovima višestambenih zgrada neće funkcionirati ispravno, kao u opisanom slučaju. U takvim situacijama, dimnjačar bi trebao ispitivanje funkcioniranja dimnjaka provesti upravo u otežanim klimatskim uvjetima, kada Slika br 1. Ilustracija specifičnih uvjeta koji u prostoru koji zadovoljava sve propisane uvjete na kojem je ugrađen „klima“ uređaj. ra, dimnjaka i ventilacije, pristupilo se funkcionalnom ispitivanju rada bojlera i ventilacije. Tijekom dvadesetminutnog ispitivanja, utvrđeno djelovala vanjska temperatura, zbog koje se dio dimnjaka iznad zgrade pregrijao, i upaljeni rashladni uređaj koji je spustio temperaturu zraka u je funkcija dimnjaka možebitno narušena. Za to je potrebno dobro poznavanje stanja na terenu i vođenje evidencije, te planiranje ispitivanja funkcije dimnjaka. èasopis za dimnjaèarsku struku Prednostisanacijskogpribora izrađenogodpolipropilena Jedna od zastupljenijih polemika, kada se govori o materijalu sanacijskih dimovodnih cijevi, jest usporedba nehrđajućeg čelika i umjetnih polimernih ma- no svojstvo je korozijska postojanost, odnosno, u kontekstu sanacije uz primjenu kondenzacijskih uređaja, otpornost na kiseli kondenzat. Ponovno, oba terijala. Posebno bi se u kontekstu polimera osvrnuli na polipropilen. Svakako treba odmah istaknuti da svaki od navedenih materijala ima svojih prednosti. Međutim, sanaciju treba razmotriti s više aspekata, što proširuje razmatranje prikladnosti materijala izvan samih fizikalnih svojstava. Dojam laika je da je nehrđajući čelik, kao čvrst i tvrd, te korozijski otporan materijal, sam po sebi bolji izbor od umjetno proizvedenog polimera. Međutim, stručnjacima koji se bave sanacijama jasno je da je ovakvo razmišljanje značajno pod utjecajem tradicije, koja je kroz veliki broj proizvoda omalovažavala sve „plastično“ u odnosu na čelično, i da je – neutemeljeno. Sanacija dimnjaka zahtijeva određena fizikalna svojstva materijala zadovoljavaju navedeni uvjet. Međutim, ukoliko na površini nehrđajućeg čelika postoji nepravilnost, uzrokovana mehaničkim ili toplinskim utjecajem, dolazi do lokalnog potencijala nastanku korozije. Primjerice, na mjestima rezanja cijevi nehrđajući čelik može izgubiti svojstvo korozijske postojanosti, što se vrlo često i događa. Narinuta naprezanja također mogu dovesti do lokalne promjene mikrostrukture, što može dovesti do lokalne pojave korozije, primjerice na spojevima cijevi. Kako ne bismo uspoređivali pojedina svojstva materijala, jer smo već i naveli da svaki od njih ima svoje prednosti, navest ćemo prednosti korištenja polipropilena. Materijal prvo mora ispuniti za- denzata. Cijevi koje se koriste za sanaciju s kondenzacijskim uređajima imaju klasifikaciju T 120, što znači da su sigurno primjenjive do 120°C, dok je ispitna temperatura 150°C. U stvarnoj primjeni, prosječna temperatura dimnih plinova je 85°C. Temperatura vanjske površine cijevi manja je od 60°C. Cijevi izrađene od polipropilena imaju malu masu. Prilikom sanacije, ovo svojstvo ima dvije prednosti. Prvo, lakše su za ugradnju, a drugo, stvaraju manje opterećenje cjelokupnog završenog sustava. Govoreći o radovima sanacije, cijevi se lako i jednostavno režu na materijala koja su specificirana s obzirom na funkcionalne i sigurnosne zahtjeve. Čvrstoću i tvrdoću materijala, s obzirom na nevelika mehanička opterećenja u dimnjaku, zadovoljavaju oba materijala. Sljedeće fizikal- htjeve koji se odnose na fizikalna svojstva, a koja proizlaze iz zahtjeva funkcionalnosti, sigurnosti i vijeka trajanja. Polipropilen nema nikakvu kemijsku reakciju s kondenzatom, odnosno, postojan je na utjecaj kon- licu mjesta, a uz to ne postoji opasnost od lokalnog gubitka postojanosti na utjecaj kondenzata. Ujedno se lako i jednostavno proširuju na mjestima dosjeda. No, ne samo da je postupak rezanja i proširivanja piše:DinoJurišadipl.ing.stroj. “Sanacija dimnjaka zahtijeva određena fizikalna svojstva materijala koja su specificirana s obzirom na funkcionalne i sigurnosne zahtjeve.” lagan i jednostavan, nego je potrebno i manje alata, i to uz njegovo neznatno trošenje. Cijevi ili posebni dijelovi izrađeni od polipropilena su (ili mogu biti) prozirni, što povećava sigurnost boljim uvidom u ispravnost spojeva. Prilikom spajanja cijevi, mogućnost oštećivanja površine rezanim rubovima je znatno manja. Ogrebotine nisu podložne gubitku postojanosti prema kondenzatu. Pojedine zamjerke upućene nekadašnjim polimernim sustavima uklonjene su konstrukcijskim ili proizvodnim rješenjima. Dijelovi izloženi UV zračenju bili su podložni starenju, što je riješeno izradom završnih dijelova otpornih na UV zračenje. Linearna ekspanzija, značajna za duže sustave, riješena je fleksibilnim ležajevima i pomičnim odstojnicima. Već navedenim opisom polipropilen predstavlja optimalno rješenje sanacije u većem broju slučajeva, dok će sanacijski stručnjaci iz teorije i prakse navesti zasigurno još prednosti. Polimerni materijali zauzeli su svoje mjesto u izradi najzahtjevnijih konstrukcija, od svakodnevno primjenjivih do svemirskih, i sa stručnog stanovišta predstavljaju siguran izbor u konstrukcijskim rješenjima koja zadovoljavaju svojim svojstvima. Jedno od njih je i sanacija s kondenzacijskim uređajima. 5 obrtnikdimnjaèar Nepovratnazaklopka : “Kondenzacijski uređaji Bosch sadrže tvornički ugrađenu dimovodnu zaklopku, te su time već tvornički spremni za sanaciju s korištenjem pretlačnog sustava, odnosno sustava s mogućnošću priključka većeg broja uređaja na jedan dimovod.” 6 Funkcija nepovratne zaklopke je spriječiti ulazak dimnih plinova iz pretlačnog dimovoda, na koji je spojen veći broj uređaja za grijanje, u uređaj za grijanje koji trenutno nije u radu. Stoga je ovaj sigurnosno-funkcionalni element obavezan dio pretlačnih sustava sanacije s priključkom većeg broja plinskih uređaja na jedan dimovod. S tehničkog stanovišta razlikuju se izvedbe dimovodnih zaklopki, a sa zakonske strane razlikuje se i njihov smještaj. Naime, ukoliko se nalazi u samom uređaju za grijanje, kao što je to slučaj kod uređaja Bosch, dimovodna zaklopka je ispitana i certificirana u sklopu ispitivanja uređaja. Stoga certifikat, koji je izrađen prema plinskoj direktivi (GAD – Gas Directive), obuhvaća i nepovratnu zaklopku. Kondenzacijski uređaji Bosch sadrže tvornički ugrađenu dimovodnu zaklopku, te su time već tvornički spremni za sanaciju s korištenjem pretlačnog sustava, odnosno sustava s mogućnošću priključka većeg broja uređaja na jedan dimovod. Nadalje, uređaji Bosch ispitani su i certificirani zajedno s originalnim dimovodnim sustavom, tako da se certifikat prema plinskoj direktivi odnosi na uređaj s dimovodnim sustavom kao na cjeloviti su- stav, dakle vrijedi za uređaj, zaklopku i dimovod. Ukoliko uređaj nije ispitan zajednički s dimovodnim sustavom, uređaj mora biti certificiran za tip instalacije C6, čime se pokazuje da je uređaj predviđen za primjenu certificiranog dimovodnog sustava drugog proizvođača. Primjer je primjena dimovodnih sustava Centrotherm s uređajima Bosch. Postoji i mogućnost primjene originalnog dimovodnog spojnog komada certificiranog uz plinski uređaj i primjene vertikale drugog proizvođača. U tom slučaju, originalni spojni dimovodni komad proizvođača, koji predstavlja pri- ključak uređaja na vertikalu, smatra se dijelom plinskog uređaja. Plinski uređaj tada mora biti certificiran kao tip C4. Bitno je naglasiti da se dimovodni sustavi, ukoliko nisu certificirani zajednički s uređajem, certificiraju preko harmonizirane CE norme. Kako bi dobio pravo korištenja CE znaka, prema normi EN 14471 za dimovode izrađene od umjetnih materijala, sustav može biti tvornički ispitan. Ukoliko se nalazi izvan uređaja, kao element dimovoda ili kao zasebni, naknadno ugrađeni element, dimovodna zaklopka ulazi u obvezu piše:DinoJurišadipl.ing.stroj. posebnog certificiranja. Sa zakonskog stanovišta, u tom je slučaju potrebno ispitivanjem pokazati da dimovod i zaklopka ispunjavaju zahtjeve primijenjenih normi, te da su kao sustav kompatibilni s određenim uređajem za grijanje. Izjava o sukladnosti odnosi se, stoga, na usklađenost s normama, kao i na kompatibilnost s uređajem. Iz izloženog jasno slijedi velika prednost koju imaju uređaji Bosch, tvornički pripremljeni za primjenu pretlačnog dimovodnog sustava i certificirani sa zaklopkom. Ujedno je i proračun sustava precizniji, s obzirom da su otpori zaklopke već uračunati u otpore uređaja i kao takvi uvršteni u programsku podršku Aladin. èasopis za dimnjaèarsku struku Kontrolaplinskihložišta,èišæenje dimnjakatesmjernicezaizdavanje Nalazaodimovodnomureðaju piše:MarkoJakobovićdipl.ing.stroj. marko.j@vip.hr “Izdavanje nalaza o dimovodnom uređaju je jedan od najodgovornijih dimnjačarskih poslova koji zahtjeva veliko teoretsko znanje te pozamašno iskustvo sa terena.” Kontrola plinskih ložišta u stanovima je jedna od temeljnih dimnjačarskih zadaća kojom se ustanovljava ispravnost rada sustava plinsko ložište – dimnjak te omogućava daljnji ispravan rad dimnjaka. Postupci kontrole moraju biti unificirani kako bi se spriječilo nehotično izostavljanje pojedinih obveznih radnji. Izdavanje nalaza o dimovodnom uređaju je jedan od najodgovornijih dimnjačarskih poslova koji zahtjeva veliko teoretsko znanje te pozamašno iskustvo sa terena. Nalaz o dimovodnom uređaju je jamac pravilnog rada dimovodnog sustava te svaka pogreška može izazvati nesagledive posljedice za korisnike (povrat otrovnih dimnih plinova, trovanje sa CO te smrtnim ishodom!). Nakon više od 2 godine uvjeravanja Gradske Plinare Zagreb da dimnjačari trebaju prekontrolirati novosagrađeni dimnjak te izdati službeni dokument, nakon službenog stajališta Ministarstva unutarnjih poslova o potrebi istoga, distributer se tvrdoglavo drži svog internog propisa (kojeg nije nigdje službeno verificirao!) da taj posao rade ljudi koji su nadzirali proces izgradnje dimnjaka (tj. ispisuju potvrde da su sami dobro izveli dimnjak!). KONTROLA PLINSKIH LOŽIŠTA U STANOVIMA prema Odluci o dimnjačarskoj službi (Službeni glasnik grada Zagreba 12/99, 23/03) članak 23, točka 5 Što treba znati o spomenutoj kontroli radi ujednačavanja prakse te kako dati upute korisnicima dimnjačarskih usluga, ali i onim predstavnicima stanara koji u ime suvlasničke zajednice kontroliraju rad dimnjačara. Treba napomenuti da se ova kontrola po točci 5 provodi nakon što je dimnjak i njegovi dimovodni (usponski) kanali očišćeni odnosno pregledani. O samom čišćenju dimnjaka treba reći da se on čisti odozgo tj. sa terase ili ravnog krova (nagib do 20%) i to četkom na užetu s kuglom ili žičanom četkom tzv. „štoserom“. Ukoliko se na krov ne može izaći i doći do vrha, najčešće se gornja vratašca nalaze na tavanu, potkrovlju odnosno mansardi. Tada se dimnjak prvo očisti nagore tj. prema vrhu i to žičanom četkom („štoserom“), a tek potom na dole istim alatom ili četkom na užetu sa kuglom. Nakon toga dimnjačar silazi naniže u one etaže u kojima se nalaze dna dimovodnih kanala koja dakle mogu biti po etažama ili posve na dole u podrumu ili suterenu. Pri čišćenju valja dimnjačar obratiti pozornost prolazi li mu četka na dole do vratašca dna dimnjaka, a eventualna začepljenost može se utvrditi i postupcima objašnjenim u drugim dijelovima ovog teksta. Čišćenja dimnjaka odozdo prema gore valja izbjegavati radi začađenja prostora i dolazi u obzir ako je to jedino moguće rješenje i ako alat omogućava doseg do vrha dimnjaka. U daljnjem dijelu teksta ćemo pokušati dati opširnije tumačenje i tehnologiju kontrole koja je propisana šturim riječima u čl. 23 (točka 5 i dio točke 2) Odluke o dimnjačarskoj službi, a koji glasi: „Priključne cijevi, spojni dimovodni kanali plinskih ložišta s otvorenom komorom izgaranja snage do 26 kW – kontroliraju se i čiste svakih trinaest tjedana.“ Kontrola djelotvornosti odvođenja dimnih plinova sastoji se od temeljne provjere do sveobuhvatnog pregleda, a vrši se na tri načina: • Kontrola ispravnosti priključka ložišta na dimnjak, tzv. vizualna kontrola priključka i čišćenje priključne cijevi; • Kontrola povrata dimnih plinova elektroničkim senzorom (na pr. marke „RESS“) u kombinaciji s kontrolom priključne cijevi i uvodnog otvora na dimnjaku, tzv. zidnog ogrljka; • Kontrola djelotvornosti odvođenja produkata sagorijevanja koja uz prethodne dvije obuhvaća i kontrolu sagorijevanja, uzgona i drugih parametara (a uz primjenu odgovarajućih aparata i mjernih instrumenata), provodi se po članku 25 gore navedene Odluke; Pojašnjenja uz pojedine načine kontrole djelotvornosti dimnjaka: Priključna cijev i otvor: Kontrola ispravnosti priključaka vrši se svakih 13 tjedana ili 4 puta godišnje. Bez obzira koliko se puta kontrola vrši (1 ili max. 4 puta godišnje), minimalno jednom godišnje se priključna cijev mora skinuti i počistiti, kao i pripadajući zidni ogrljak. Prohodnost dimnjaka: Dimovodni kanal ispod priključnog otvora mora biti prohodan sve do sabirača čađe, a ako dimovodni kanal završava u dnu otvora, mora se pisati Obavijest o neispravnosti radi opasnosti od začepljenja priključnog otvora u dimnjaku. U tom slučaju niže od otvora (min. 50 cm) izvodi se novo dno dimnjaka sa pripadajućim vratašcima sabirača čađe (ponekad vrlo zahtjevan i skup zahvat – bušenje betonske konstrukcije!) Čišćenje sabirača čađe – dna dimnjaka: Ako dimovodni kanal završava u etaži priključenog ložišta i ima vratašca sabirača čađe, isti treba počistiti, a najmanje jednom godišnje kod plinskih ložišta. Ako se radi o sabiraču dimovodnog kanala na koje je priključeno ložište na kruta ili tekuća goriva, sabirač treba čistiti i češće u sezoni loženje, a najmanje četiri puta godišnje kod krutih goriva. Provjera prohodnosti dimnjaka: Nakon čišćenja priključne cijevi i priključnog otvora treba izvršiti provjeru prohodnosti dimovodnog kanala do vrha dimnjaka i to: • ogledalom, ako je to moguće (vertikalnost bez skošenja dimovodnog kanala), ili • potpalom kojom se obavezno kontrolira uz prohodnost i uzgon i to na slijedeći način: • potpalom dimnih patrona radi utvrđivanja odvođenja dimne mase, • potpalom dimne cjevčice radi utvrđivanja tijeka i odvoda dima, • potpalom (novinskog) papira radi grube provjere odvođenja dima. Presjek dimovodnih kanala i stanje vrha dimnjaka: Pri kontroli prohodnosti kontrolira se i presjek dimovodnog kanala, kao i opće stanje dimnjaka i njegove izvedbe. Stanje vrha dimnjaka treba također jednom godišnje kontrolirati, a posebno ako se dimnjak ne čisti s vrha već iz tavana. Probni pogon plinskih ložišta iza obavljenih kontrola: Po završenoj kontroli i čišćenju postavlja se priključna cijev u priključni otvor i plinsko ložište se pušta u rad. Kontrola povrata (otrovnih) dimnih plinova: Ukoliko je sve prethodno navedeno već obavljeno (istom prilikom ili u ranijoj kontroli te godine), pristupa se kontroli povrata dimnih plinova plinskog ložišta u pogonskim uvjetima tj. u radu. Kontrola se obavlja postavljanjem pločice senzora iznad (i oko) osigurača strujanja na plinskom ložištu. Prema indikaciji na aparatu RESS donosi se ocjena o stanju odvođenja dimnih (otrovnih) plinova. U slučaju povrata odmah se piše prijava o neispravnosti Gradskoj plinari Zagreb, ali i ostalim navedenim u Odluci. U slučaju indikacije povrata dimnih plinova provodi se (ponovno) prethodno opisani postupak od početka, ali i utvrđivanje cjelokupnog stanja svih dimovodnih kanala dimnjaka i svih ložišta priključenih na njega. Taj dio spada u pregled dimnjaka za izdavanje Stručnog nalaza stanja dimnjaka i podobnosti priključenih (i budućih) ložišta. Obračun izvršenih usluga: Nakon što je sve prethodno obavljeno može se cijena izvršenog čišćenja i kontrole zaračunati po Cjeniku točka 5.1. Prohodnost dimnjaka na sabiraču čađe kontrolira se: • Dimnjačarskim ogledalom (i baterijskom lampom) ako je dimnjak okomit i ako se može vidjeti njegov vršni otvor. • Potpalom patrona (ili papira uz razvoj dovoljne dimne mase), te se brzinom odvoda dima procjenjuje prohodnost. • Uvođenjem u dimnjak užeta s kuglom (i četkom), odnosno sa udarnom četkom tj. „štoserom“. U slučaju dvojbe obavezno se u dimnjak uvodi dimnjačarska četka na žičanoj osovini (tzv. „štoser“ ili udarajuća četka), koja treba dužinom sezati do vrha. Ako to nije moguće ili je dužina žice premala, mora se od vrha spuštati kugla sa četkom na užetu. Ukoliko uže s kuglom ne dolazi do vratašca sabirača čađe, utvrđuje se dubina do začepljenja zbog utvrđivanja njegova položaja radi sanacije. • Ako rezultati prethodnih kontrola nisu zadovoljavajući, potrebno je snimanje specijalnom kontrolnom kamerom za dimnjake. Obavještavanje o dolasku dimnjačara na čišćenje i kontrole: Obavijesti se postavljaju za svaki termin posebno i to na predviđenom mjestu za obavještavanje ukućana. Ako takovo mjesto ne postoji, mjesto se dogovori s vlasnikom ili predstavnikom suvlasnika. Odluka o dimnjačarskoj službi u čl. 15 nalaže: Ovlašteni je dimnjačar dužan izraditi godišnji plan čišćenja i kontrole dimovodnih objekata te ga dostaviti komunalnom redaru za dimnjačarske poslove. Plan dolaska na čišćenja i kontrole dimovodnih objekata je dimnjačar dužan izvjesiti na vidnom mjestu u stambenoj zgradi najmanje pet dana prije dolaska. NALAZ O DIMOVODNOM UREĐAJU Na početku treba razjasniti što je tema ovog dijela teksta jer se iz podnaslova podrazumijeva da se radi o dimnjačarskom (stručnom) nalazu tzv. „atestu“ kako ga većina popularno naziva iako je između ta dva termina velika pojmovna i stvarna razlika. Kad kažemo dimovodni uređaj naveli smo prema EN 1443 da se radi o dimovodnom „objektu“ tj. dimnjaku kao dijelu instalacije za odvod produkata sagorijevanja. U nastavku teksta zbog jednostavnosti koristit će se izraz „Nalaz dimnjaka“, pod kojim ćemo razumijevati utvrđivanje stanja dimnjaka i priključenih ložišta na njega. Što je nalaz o stanju dimnjaka i čemu služi? Nalaz je isprava kojom se iskazuju sastavnice (elementi) kontrole (najčešće kućnih) dimnjaka, ali naravno i svih ostalih dimovodnih uređaja u najširem smislu tih riječi. Svrha nalaza je da se utvrdi stanje dimnjaka kao cjeline, ali isto tako i priključenih ložišnih naprava odnosno postrojenja za grijanje. Najčešća uporaba Nalaza dimnjaka je za utvrđivanje mogućnosti priključenja ložišta o čemu piše Pravilnik P600 i P601 HSUP-a, ali i za potrebe godišnjih izvješća o provjeri ispravnosti dimovodne plinske instalacije. Tko provodi takve provjere ispravnosti dimnjaka kao sastavnog dijele plinske instalacije? Odgovor je svima jasan, nedvojben, nepobitan i neupitan : DIMNJAČARSKA SLUŽBA. Pa gdje je onda problem? Problem je u tome što neki u Zagrebu ne prihvaćaju tvrdnju da Nalaz dimnjaka , ispravu o provjeri ispravnosti dimovodne instalacije provodi i izdaje dimnjačarska služba. Neka tumačenja (od strane službenog distributera plina grada Zagreba) govore da su novosagrađene dimovodne instalacije (one na novogradnjama) izuzete od dimnjačarske kontrole i izdavanja nalaza. Možemo samo pretpostaviti posljedice u budućnosti od takvih samovoljnih odluka (neispravno izvedeni dimnjaci će povećati rizik korisnika istih!). Što možemo suprotstaviti njihovim stavovima i tvrdnjama ? Pođimo redom : Odluka o organizaciji i načinu obavljanja dimnjačarske službe (Sl.glasnik Gr. Zgb. 18/77) u člancima 28 i 29 govorila je o davanju adekvatne isprave i oduvijek se radilo o tzv. Stručnom nalazu (ispravnosti) dimnjaka. U Odluci o dimnjačarskoj službi (Sl.glasnik Gr.Zgb. 4/94) izostavljene su formulacije iz prethodne odluke (1977.g.), a naznačeno je samo u članku 19 točka 4, da kontrolna knjiga sadrži i „nalaz“. Otkuda nalaz kod dimnjačara ako ga on ne radi? Da li ga samo pohranjuje u kontrolnu knjigu, tko mu ga treba dati, i tko uopće radi takove nalaze? Odgovori bi trebali biti jasni. Odluka iz 1999.g. (Sl.glasnik Gr.Zgb. 12/99) ponavlja istu grešku kao ona iz 1994.g. jer spominje Nalaz, a ne regulira njegovo izdavanje kao što to navodi odluka iz 1977.g. Nameće se logično pitanje: Zašto je izostavljena formulacije iz 1977.g. u kasnijim odlukama? Da li je to bio smišljen čin da se još jednom dimnjačarskoj službi uzme posao, kao što je to bilo sa mjerenjem kvalitete sagorijevanja kod velikih kotlova? Međutim u sadašnjoj Odluci (u članku 2) jasno je istaknuto što je dimnjačarski posao: čišćenje i kontrola dimnjaka. Nakon svake kontrole nekog sustava (u našem slučaju dimnjaka) mora se donijeti nekakav zaključak (konkluzija) i to u pismenom obliku (u našem slučaju Nalaz). Prema tome, što je drugo Nalaz nego rezultat kontrole dimnjaka. Pravilnik o kontroli malih kućanskih plinskih ložišta: Kontrola djelotvornosti odvođenja produkata sagorijevanja i drugih sastavnica provodi se prema tehnologiji Pravilnika o kontroli malih plinskih ložišta, koji nažalost još nije usvojen od svih dimnjačara, ali je propisan Pravilnikom P601. Pretpostavimo da se izrada Nalaza o stanju dimnjaka povjeri bilo kojim ovlaštenicima na slobodnom tržištu. Odmah će se desiti ono što se ne smije dogoditi: u utrci za poslovima početi će se „tržiti“ i lažirati nalazi pa će određeni ovlaštenici radi „konkurentnosti“ popuštati u kriterijima ocjene kvalitete dimnjaka. To svakako treba izbjeći. Po obavljenoj kontroli malih kućanskih plinskih ložišta može se za uslugu obračunati po točci 5.1. za dio koji se odnosi na čl. 25 Odluke o dimnjačarskoj službi (N.N. 12/99). Oni koji tvrde da dimnjačari nisu ovlašteni izdavati stručne nalaze, griješe u svojoj tvrdnji jer ih demantira i već spomenuti pravilnik HSUP-a P601.111. ČIŠČENJE SABIRAČA ČAĐE I KONTROLA PROHODNOSTI DIMNJAKA Rado i često govorimo o Europskoj uniji, a europska praksa nam govori da to rade isključivo licencirani (područni) dimnjačari. Sabirači čađe obavezno se kontroliraju a po potrebi i čiste pri svakom čišćenju dimnjaka. Nakon svakog čišćenja ili kontrole stanja sabirače provodi se kontrola prohodnosti ili začepljenja dimnjaka odnosno dimovodnog kanala. 7 obrtnikdimnjaèar ENERGETSKICERTIFIKAT(4.dio) : B.M.P Ovlašteni projektant strojarskih instalacija “U dijelu Zakona koji nosi naslov Enegetska svojstva zgrada mijenja se članak 15...” U zadnjem broju DIM-a predstavio sam dva nova pravilnika objavljena u Narodnim novinama br. 5 od 12.01.2011. iz djelokruga Ministarstva gospodarstva rada i poduzetništva (MINGPRP). To su Pravilnik o energetskim pregledima građevina (skr. Pravilnik o EPG) i Pravilnik o ovlaštenjima za energetski pregled građevine (skr. Pravilnik o OEPG). To su pravilnici temeljem Zakona o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (NN br.152/08). U ove pravilnike je ugrađena Direktiva 2006/32/EZ o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2006. Pravilnikom o (EPG) su propisani uvjeti za provođenje energetskog pregleda građevine radi utvrđivanja načina upravljanja neposrednom potrošnjom energije, te utvrđivanja isplativih mogućnosti za smanjenje neposredne potrošnje energije građevine i procjene mogućih ostvarenja ušteda energije nakon primjene mjera energetske učinkovitosti. Predmet Pravilnika o EPG nije energetski pregled zgrade radi izdavanja energetskog certifikata zgrade na koji se primjenjuju propisi iz područja gradnje kojima se uređuje energetsko certificiranje zgrada. Dakle, Pravilnik o EPG je pravilnik koji se bavi građevinama, što podrazumijeva širi pojam od zgrada kojima se bavilo MZOUPG kroz Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (MZOUPG) iniciralo je tijekom ove godine dvije promjene temeljnog zakona iz njihove nadležnosti, Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine br. 76/07, 38/09), objavljene u Narodnim novinama 55/11 i 90 /11. Izmjene zakona u Narodnim novinama br. 90/11 bave se energetskim certificiranjem zgrada. U dijelu Zakona koji nosi naslov Enegetska svojstva zgrada mijenja se članak 15 tako da glasi: Članak 15 Svaka zgrada, ovisno o vrsti i namjeni, mora biti projektirana, izgrađena i održavana tako da tijekom uporabe ima propisana energetska svojstva. Prije izdavanja uporabne dozvole, drugog akta za uporabu, odnosno prije promjene vlasništva ili iznajmljivanja zgrade ili njezinoga dijela, mora se pribaviti certifikat o energetskim svojstvima zgrade (u daljnjem tekstu: energetski certifikat) koji izdaje ovlaštena osoba. U certifikat iz stavka 2. ovoga članka kupac ili unajmljivač zgrade ili njezinog dijela ima pravo uvida prije sklapanja ugovora o kupoprodaji ili iznajmljivanju prema posebnom zakonu. Dodaju se i tri nova članka: Članak 15.a (1) Ovlaštenje za izdavanje energetskog certifikata izdaje Ministarstvo. (2) Ministarstvo vodi registar osoba kojima su izdana ovlaštenja za energetsko certificiranje zgrada i registar izdanih energetskih certifikata. (3) Registri iz stavka 2. ovoga članka su javni. Ministarstvo može podatke iz registara učiniti javno dostupnima putem službene internetske stranice ili na drugi prikladan način. Članak 15.b Energetska svojstva postojećih i novih zgrada, način izračuna toplinskih svojstava zgrade, minimalne energetske zahtjeve za nove i postojeće zgrade s izuzećima od propisanih zahtjeva, uvjete, sadržaj i način izdavanja energetskog certifikata, uvjete za izdavanje ovlaštenja za izdavanje energetskog certifikata, uvjete osiguranja neovisnosti osoba ovlaštenih za izdavanje energetskih certifikata, sadržaj i način vođenja registra osoba kojima su izdana ovlaštenja za energetsko certificiranje i registra izdanih energetskih certifikata te zgrade za koje postoji obveza javnog izlaganja energetskog certifikata propisuje ministar pravilnikom. Članak 15.c (1) Energetski certifikati podliježu neovisnom sustavu kontrole. (2) Ustroj neovisnog sustava kontrole, način provedbe neovisne kontrole, uvjete za osobe koje provode neovisnu kontrolu i druga pitanja vezana za neovisnu kontrolu energetskih certifikata propisuje ministar pravilnikom.«. Najnovijim izmjenama Zakona propisane su kazne za sudionike u gradnji. Slijede samo prekršaji vezani za energetska svojstva zgrade: INVESTITOR Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba u svojstvu investitora, ako: - ne ishodi energetski certifikat prije početka korištenja zgrade (članak 15. stavak 2.) PROJEKTANT Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba registrirana za poslove projektiranja ako: – projekti koje izrađuje ne ispunjavaju propisane uvjete, a osobito ako projektirana građevina nije usklađena s lokacijskom dozvolom, ne ispunjava bitne zahtjeve i zahtjeve propisane za energetska svojstva zgrada ili nije usklađena s odredbama ovoga Zakona i posebnim propisima (članak 179. stavak 2.), IZVOĐAČ Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba u svojstvu izvođača ako: – zbog propusta u građenju ne budu ispunjeni zahtjevi propisani za energetska svojstva zgrada (članak 15. stavak 1.). NADZOR Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kaznit će se za prekr- piše:MihajloVuković,dipl.ing.stroj. šaj pravna osoba koja provodi stručni nadzor ako: – zbog propusta u provedbi stručnog nadzora ne budu ispunjeni zahtjevi propisani za energetska svojstva zgrada (članak 15. stavak 1.). VLASNIK GRAĐEVINE Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba kao vlasnik građevine ako: – ne ishodi energetski certifikat prije prodaje ili davanja u najam zgrade ili njezinog dijela (članak 15. stavak 2.).. Izmjenama Zakona propisane su i prijelazne odredbe (navedene su samo one koje se odnose na energetska svojstva zgrade): (1) Postupci započeti po odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, br. 76/07., 38/09. i 55/11.) do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama toga Zakona. Obvezuje se ministar nadležan za poslove prostornog uređenja i graditeljstva da u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladi s ovim Zakonom: – Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada (»Narodne novine«, br. 36/10.), – Pravilnik o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada (»Narodne novine«, br. 113/08. i 89/09.), Do dana usklađenja pravilnika iz stavka 1. ovoga članka s ovim Zakonom na odgovarajući se način primjenjuju odredbe tih pravilnika koje nisu u protivnosti s ovim Zakonom. Nova Direktiva o energetskim karakteristikama zgrade br. 2010/31/UE 18.06.2010 objavljena u Službenom glasniku EU, koja zamjenjuje dosadašnju 2002/91/CE, nije još ugrađena u ovaj Zakon. To vjerojatno slijedi uskoro. Dimsoftverskipaket Skup aplikacija čije je cilj u potpunosti zadovoljiti sve potrebe poduzeća koje se bavi dimnjačarstvom. Od evidencije stanova u zgradama, evidencija korisnika, dnevnik intervencija, ispis računa R1, statistike, cjenik usluga, plan aktivnosti... Što program nudi: • Evidenciju korisnika dimnjačarskih usluga - svojevrsni katastar/registar objekata organiziranih prema tipu objekta; kuća, zgrada i stan, tvrtka i pogon. Više nije problem izlistati/ pregledati sve stanove u određenoj zgradi, • Evidenciju dimovodnih objekata - ložišta (kotlovi, bojleri, dimnjaci, sabirači...) u tim objektima, bez obzira o kojem se tipu objekta radi, • Evidenciju - svojevrsnu «Radnu knjigu» u kojoj su vidljive sve aktivnosti koje su obavljene na dimovodnim objektima - ložištima kao što su kontrole i čišćenja, • Izradu i evidenciju Stručnog nalaza kao i pripadajuće Sheme dimovodnih objekata i ložišta u objektu, • Evidenciju Radnih naloga, odnosi se na zgrade i stanove, te fakturiranje usluga pravnim osobama/zgradama/ tvrtkama, R-1 račun (obični račun, 8 zbirni račun, specifikacija Radnog naloga) i praćenje naplate - dužnici, • Jednostavno praćenje učinkovitosti po pojedinom dimnjačaru - svaka usluga koja je obavljena bilježi i osobu koja je obavila tu uslugu. Praktičan način da se prati kvaliteta rada kao i doprinos svakog pojedinog dimnjačara u ukupnom financijskom rezultatu, • Jednostavno i brzo izvještavanje i izrada statistika - praćenje određenih bitnih financijskih parametara i pokazatelja o obavljenim aktivnostima, • Praktično korištenje i snalaženje u aplikaciji. DIM – računalni program za dimnjačare 3. On-line podrška korisnicima preko Internet-a bez potrebe dolaska u prostor firme, kompletna komunikacija i podrška, (dodatna edukacija, rješavanje problema i pitanja, manji zahvati na bazi itd.) je veoma praktična, brza i učinkovita jer je pružena na najbrži mogući način bez obzira na mjesto, vrijeme i sjedište firme te bez dodatnih troškova vezanih uz dolazak u Vaš prostor, 4. Podrška korisnicima i vikendom – radni tjedan sam po sebi je zahtjevan i popunjen redovnim obavezama, vrlo često je teško pronaći slobodno vrijeme za administraciju – „vikend podrškom“ pružamo Vam mogućnost da imate potrebnu tehničku podršku čak i tada. Nekoliko novih funkcija programa DIM: 1. Kopiranje radnog naloga. Novi radni nalog i pripadajući račun ako se ne razlikuje od prijašnjeg radnog naloga jednostavno kopirate bez potrebe za dodatnim unosom pojedinih stavaka naloga ili računa, 2. Sustav praćenja čišćenja i mjere- Prva 3 mjeseca omogućena je besplatna: Konting, obrt za informatičke usluge Željko Medved Kunovec Breg, Leptan 1 48000 Koprivnica, Croatia nja dimnih plinova. Saznajte do 10 dana unaprijed u kojim objektima treba ponoviti čišćenje ili mjerenje dimnih plinova. M. 385 98 917 1499 W. www.konting.hr E. konting@email.t-com.hr Initiative is everything! èasopis za dimnjaèarsku struku kesa-aladin Što je kesa-aladin? Kesa-Aladin je profesionalni računalni program koji se koristi za proračun dimnjaka/ispušnih sustava sukladno europskoj normi EN 13384. S kesa-aladin programom jednako lako i sigurno izračunavate dimenzije dimnjaka koji se proteže kroz 3 etaže za ložište na loživo ulje u kući kao i za kompleksno postrojenje kotlovnice s 9 kotlova u kaskadi i dimnjaka koji se proteže kroz 20 etaža. strane, tri strane ili sa svih strana pravokutnog ili ovalnog oblika. kesa-aladin je ogromna baza podataka svih poznatih proizvođača ložišta s pripadajućim parametrima ložišta, izmjenjivača topline, konektora, regulacionih ventila, povratnih sigurnosnih ventila, dimnjaka, rezervnih zračnika, prigušnica itd. Za detaljnije informacije možete pogledati i stranice proizvođača KESA aplikacije na www.kesa.de. osvježavanja programa novim parametrima proizvođača ložišta i dimnjaka, b) bez opcije servisa o održavanja – program je ažuran sa svim parametrima proizvođača na dan kupnje i ne naplaćuje se nikakva naknada za održavanje, no u tom slučaju nemate mogućnost neograničenog ažuriranja i osvježavanja programa novim parametrima proizvođača. Karakteristike kesa-aladin Kontinuirano, a ponekad i na tjednom nivou, na raspolaganju su vam ažurirani podatci i karakteristike uređaja kao potpora za daljnje proračune. Gotovo 40.000 ložišta, sustava dimnjaka, lonaca, mlaznica, usisnih sustava zraka na vrhu dimnjaka, refluksni sigurnosni uređaji, izmjenjivači topline i još mnogo toga. Što je kesa-aladin.kv? Proračun dimnjaka! Kada je konstruirano novo ložište ili modificirano postojeće netko mora dati certifikat da će ispušni plinovi biti sigurno ispušteni/odvedeni izvan objekta. Podrazumijeva se da je za to potreban proračun dimnjaka. EN 13384 je europska norma za proračun dimnjaka koja definira metodu procjene dimnjaka za jedan ili više uređaja. Tijekom proračuna dimnjaka, najmanje 2 uvjeta se uvijek kontroliraju - tlak i temperatura. Sukladnost dimnjaka sa zahtjevima tlaka osigurava da je dimnjak dovoljno siguran i da će uvijek dobro sprovoditi ispušne plinove izvan objekta. Dodatno, sukladnost sa zahtjevom temperature osigurava da je dimnjak za vrijeme korištenja zaštićen od štete prouzročene kondenzacijom ili da se izlaz dimnjaka ne smrzava kad je vanjska temperatura vrlo niska. Što sve može kesa-aladin? Preciznije – proračun svih vrsta ispušnih sustava: • dimnjaka spojenih na jedan ili više ložišta, • dimnjaka u kući ili industrijskih dimnjaka. Unutar objekta, izvan objekta ili samostojeći, • planiran s negativnim ili pozitivnim tlakom, • za aparate ovisne ili neovisne o zraku u prostoriji, • za sve vrste aparata/ložišta; sa ili bez ventilatora-puhala, sabirnica za ložišta na plin ili ulje, uređaje/ložišta na kruta goriva, • otvorena ložišta s jedne strane, dvije Od sredine listopada 2010 godine obrt Konting, kao ovlašteni zastupnik firme Kesa Technische Software Germany, nudi hrvatsku verziju prethodno navedenog računalnog programa - kesa-aladin. U osnovi, radi se o prilagodbi originalne verzije računalnog programa pri čemu su svi ekrani, poruke, informacije i izlazni dokumenti prevedeni i prilagođeni hrvatskom jeziku. Program kesa-aladin dolazi u 3 različite verzije: • Verzija Light: Proračun dimnjaka na kojeg je spojeno do 5 ložišta i maksimalno do 5 ložišta u kaskadi, • Verzija Standard: Proračun dimnjaka na kojeg je spojeno do 10 ložišta i maksimalno do 9 ložišta u kaskadi, • Verzija Professional: Proračun dimnjaka na kojeg je spojeno do 20 ložišta i maksimalno do 9 ložišta u kaskadi. Održavanje softvera kesa-aladin U sklopu programa održavanja možete skinuti bilo najnoviju verziju (up-date) programa kesa-aladin uključujući najnovije karakteristike i parametre direktno s web stranice www.kesa.de ili ažurirati program putem LiveUpdate funkcije. Postoje 2 opcije održavanja baze podataka s ažurnim podacima proizvođača ložišta i dimnjaka: a) s opcijom ugovorenog servisa o održavanju u trajanju od najmanje 1 cijele kalendarske godine. Pomoću Live Update funkcije u samom programu omogućen Vam je neograničen broj ažuriranja/ Program kesa-aladin.kv je inačica računalnog programa kesa-aladin koja je potpuno prilagođena potrebama krajnjeg kupca tj. korisnika – tzv. „korisnička verzija“ programa. Pri tome „korisnička verzija“ je ekonomičnija i jeftinija verzija programa koju možete prenijeti i na svoje klijente - kooperante. Dakle, Vaši klijenti samostalno mogu dimenzionirati ili raditi proračune dimnjaka bez ikakvih problema – Vi imate više slobodnog vremena i kapaciteta za prodaju ili post-prodaju, ujedno zadržavate kupce da budu vjerni Vašim proizvodima. „Korisnička verzija“ uključuje program s određenim segmentima programa. Baza podataka je ograničenog kapaciteta za prikaz samo Vaših proizvoda i, ukoliko su potrebna daljnja ograničenja - u pogledu dizajna, prilagođena je izgledu Vaše tvrtke. Cijene prava korištenja ovise o broju naručenih licenci i zahtjeva koji se traže u tim licencama. Što je kesa-alaweb? kesa-alaweb je web aplikacija za online dimenzioniranje sustava dimnjaka prema europskoj normi EN 13384, bazirana na jezgri i karakteristikama iz kesa-aladin programa. Link na kesa-alaweb može biti integriran na Internet stranicu Vaše tvrtke. S pristupom na svoju Internet stranicu, omogućit ćete svojim korisnicima da dimenzioniraju svoje sustave dimnjaka online. Brzo, sigurno i pouzdano - bilo gdje u svijetu gdje imate pristup Internetu. Vaša prednost: Više izračuna s manje osoblja! Upravo zbog kesa-alaweb koji je jasno strukturiran i lako upotrebljiv, Vaši klijenti mogu sami obavljati dimenzioniranje dimnjaka bez ikakvih problema. Devedeset posto svih dimenzioniranja/proračuna sustava već su završeni/kompletirani. Vašim savjetnicima ostaje samo briga za ostatak – za veće i složene slučajeve. Kapaciteti će biti oslobođeni, a troškovi poslovanja smanjeni. Vaši klijenti mogu odmah provesti dimenzioniranje, napraviti izmjene i donijeti odluku vezanu za jedan od Vaših sustava dimnjaka. Vi sami odlučite koliko jednostavno ili složeno će kesa-alaweb biti prikazan korisniku. Što više ograničite funkcije, to će upotreba za korisnika biti lakša. U najekstremnijem slučaju, možda kroz samo tri koraka proračun će dovesti do konačnog rezultata: koncepcija - ložište - dimnjak. U kesa-alaweb uvijek su ažurirani podaci i karakteristike uređaja su uvijek na raspolaganju. Dostupni sustavi dimnjaka ograničeni su na Vašem sustavu za Vaše klijente. Sljedeća ilustracija pokazuje kako se kesa-alaweb može se predstaviti na internetu. Kesa-alaweb se izvodi na stranici u prozoru, tzv iFrame (ovdje označena s crvenim okvirom): Verzija Standard Online izračun sustava dimnjaka s jednim ložištem. Sustavi dimnjaka, kako unutar tako i izvan zgrade. Ložišta na fosilna goriva: plin, ulje, drva i pelete, u načinu rada koji mora ili ne mora biti ovisan o dotoku zraka u prostoriju ložišta. Za sustave dimnjaka za suhi ili vlažan načina rada (manjak ili višak tlaka). Boje traka izbornika, navigacijske trake, naslovi i pozadinski obrasci su sukladno Vašim Internet stranicama firme, to su zapravo standardna rješenja programa. Verzija Professional A. Kao osnova verzija programa, uključuje proračun do pet jednakih ognjišta u kaskadu ili s više uređaja. “Tijekom proračuna dimnjaka, najmanje 2 uvjeta se uvijek kontroliraju - tlak i temperatura. Sukladnost dimnjaka sa zahtjevima tlaka osigurava da je dimnjak dovoljno siguran i da će uvijek dobro sprovoditi ispušne plinove izvan objekta.” Verzija Professional B. Isto kao i Standard verzija, međutim, uključuje do pet jednakih ognjišta u kaskadu ili 10 ognjišta s više aparata. Ispis. ispis rezultata proračuna tiskan je u PDF formatu, prilagođen je izgledu Vaše tvrtke. Jezici. Trenutno dostupni jezici: njemački, engleski, francuski. Dodatni jezici će uskoro biti na raspolaganju. Tehnički zahtjevi U samo dva koraka omogućite svojim klijentima da online izrade izračun dimnjaka na Vašoj internet stranici: 1. Napravite Internet stranicu unutar stranice tvrtke koja će biti namijenjena za dimenzioniranje dimnjaka. Ta stranica mora sadržavati iFrame s vezom prema kesa-alaweb na kesa serveru. iFrame mora biti najmanje 600 piksela širok i 480 piksela visok. Podesite kesa-alaweb prema Vašoj Internet stranici u bojama koja želite. Recite nam Vaše želje. 2. Postavite (ako je potrebno po prijavi) link korisnicima internet stranica Vaše tvrtke na kesa-alaweb stranicu. Nakon uspješne prijave na kesa-alaweb, korisnik odmah može započeti s dimenzioniranjem dimnjaka. Sljedeći korak. Ako ste zainteresirani za uslugu bit će nam zadovoljstvo da Vam pošaljemo ponudu s detaljnim informacijama vezano za kesa-alaweb i instalaciju demo linka za Vašu tvrtku. Partnerstvo Konting, obrt za informatičke usluge, partner je i zastupnik firme Kesa Technische Software Germany i kesa-aladin programa za Republiku Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Sloveniju, Srbiju i Crnu Goru. Kontakt osoba: gosp. Željko Medved, Mob. 098 917 1499 9 obrtnikdimnjaèar DimnjaèarskiobrtFerenc : InterviewNenadZrinski D I M NJ A Č A R S K I O B R T ˝F E R E N C˝ 10090 ZAGREB, STRIGOVAČKA 18 TEL:3779-491, FAX:3779-494 Mail:ferenc@ferenc.hr Neispravna montaža plinskih ložišta, produkt izgaranja mora biti biti odveden na vrh objekta. Ispitivanje propusnosti dimnjaka Sekcija dimnjačara jedna je od 31-e sekcije koje djeluju u Udruženju obrtnika grada Zagreba, te je ujedno i jedina organizirana sekcija dimnjačara u Udruženju obrtnika na području Republike Hrvatske. Kroz razgovor s tajnikom Sekcije, gospodinom Nenadom Zrinski, pokušali smo dobiti uvid u rad Sekcije, ali i zanimljiva iskustva iz njegove dimnjačarske prakse. Gospodin Zrinski je ujedno i član Hrvatske stručne udruge za sanacije dimnjaka. DIM: Gospodine Zrinski, što predstavlja Sekcija dimnjačara u okvirima Udruženja obrtnika? Zrinski: Sekcija dimnjačara u okvirima Udruženja obrtnika je ujedinjena struktura dimnjačarstva Zagrebačke županije na jednome mjestu. DIM: Koja je povijest Sekcije, kako je nastala i s kojim ciljem? Zagrebačka sekcija dimnjačara u ovom obliku datira od 1991.-e godine. Nastala je zbog promicanja djelatnosti te usklađivanje interesa dimnjačarstva. Cilj, a ujedno i zadaci, su razmatranje i promicanje djelatnosti, iniciranje izmjena i dopuna propisa kojima se uređuju uvjeti poslovanja, potiču, razvijaju i štite dobri poslovni običaji (uzance) i poslovni moral, potiče sudjelovanje na sajmovima u zemlji i inozemstvu, organiziraju stručni skupovi, seminari i stručna predavanja. DIM: Kako se ciljevi i način rada poklapaju s ostalim dimnjačarskim udrugama? Ciljevi su svim dimnjačarima, odnosno trebaju svim dimnjačarima biti, isti, a to je u našoj trenutnoj situaciji – sigurnost korisnika. Sam način rada dosta se razlikuje gledano na nivou države, što bi se trebalo unificirati jedinstvenim zakonskim i podzakonskim aktima i pravilima struke. DIM: Uspijevate li zaštititi interese dimnjačara? Kada s današnjim danom sagledam situaciju, da bih odgovorio na ovo vaše pitanje, nažalost, moj odgovor je: NE. Što je poražavajuća činjenica s obzirom na zadatak dimnjačara – sigurnost korisnika. DIM: Kakvi su odnosi sa zakonodavnim tijelima? Ostvarujete li zadovoljavajući utjecaj na zakonsku regulativu? Definirajmo prvo što je dimnjačarska služba. To je komunalna djelatnost koja pod obavljanjem dimnjačarskih poslova podrazumijeva obvezu čišćenja i kontrole dimovodnih objekata i uređaja za loženje. Zašto: zbog poduzimanja mjera za sprečavanje opasnosti od požara, eksplozija, trovanja, te zagađivanja zraka, kako štetne posljedice ne bi nastupile zbog nei- spravnosti dimovodnih objekata i uređaja za loženje. Odnosi sa zakonodavnim tijelima? Oni znaju da postojimo mi kao dimnjačarska struka i mi znamo da postoje oni kao zakonodavna tijela, ali ništa više od toga. Utjecaja na zakonsku regulativu nema, što zorno dokazuje Tehnički propis za dimnjake u građevinama, koji ni jednim dijelom nije spomenuo područnu dimnjačarsku službu, te površno izrađena izmjena Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima itd. Poražavajuća je činjenica da se donose zakonski i podzakonski akti vezani uz dimovodne objekte i uređaje za loženje bez službe koja ih je obvezna čistiti i kontrolirati na određenom dimnjačarskom području. DIM: Kako teku prilagodbe europskim smjernicama, i koja je pritom uloga Sekcije? Očekujete li poboljšanje poslovanja s pristupom EU? Prilagodbe europskim smjernicama trebala bi odraditi Sekcija dimnjačara kod Hrvatske obrtničke komore u kojoj sekcija UOGZ ima predstavnika. Moramo biti svjesni činjenice gdje smo. Po zakonu vršimo čišćenje i kontrolu dimovodnih objekata i uređaja za loženje, a da pritom neke odluke o dimnjačarskoj službi izostave ložišta!!! Dok se mi još uvijek raspravljamo o tome da sva ložišta i dimovodni objekti na određenom dimnjačarskom području moraju biti pod nadzorom područne dimnjačarske službe, kolege iz Europe već su nekoliko desetljeća uz temeljni posao u funkciji kontrole u svrhu zaštite okoliša, te u novije vrijeme i u provedbi energetskog certificiranja objekata. Optimističan sam u vezi pristupanja EU prvenstveno zbog definiranja funkcioniranja i obavljanja djelatnosti. Dok je obveza dimnjačarske službe čišćenje i kontrola dimovodnih objekata i uređaja za loženje, imamo primjer plinskih ložišta grupe C12x, C13x, tzv. Fasaderi, koja se montiraju bez ikakvog nadzora dimnjačarske službe i, što je najvažnije, takva montaža plinskih ložišta je neispravna. Produkt izgaranja mora biti odveden na vrh objekta, to je praksa Europske zajednice, a u hrvatskoj je to definirano pravilnikom HSUP P600. DIM: Koja je uloga tajnika? Koji su Vaši motivi za rad u čak tri radne organizacije? Moji kolege dali su jedan perfektan odgovor na to pitanje: uloga tajnika je da taji. Ali i da uz ostale članove poslovnog odbora radi na zadacima za dobrobit struke. Prvi i osnovni motiv je da krajnji korisnik bude siguran, nakon toga bi trebala doći energetska učinkovitost, a samim time i podizanje digniteta struke. DIM: Vi ste ujedno i član HSUSD. Što je dovelo do formiranja udruge? Da, jedan sam od prvih članova HSUSD iz dijela dimnjačarske struke. Segment sanacije dimnjaka je vrlo malo zastupljen ili nimalo, što je vrlo loše s obzirom na činjenicu da je ložišna tehnika rapidno napredovala u posljednjih 10-15 godina (kondenzacijska ložišta, ložišta na pelete, ložišta na sječku, ložišta na biomasu itd.). Ložište, tj. sustav ložišta, diktira dimovodni uređaj, tj. dimnjak. I laiku je jasno, kada pogleda na gornji grad kojeg je sastavni dio i dimnjak star kao i on, da se ne može s tim dimnjakom upariti ložište koje je staro cca. 9 mjeseci. Potrebno je na jednom mjestu ujediniti proizvođače, montere i dimnjačare kako bi se segment dimovodno-ložišnog sustava ispravno dimenzionirao, ugradio i na kraju prekontrolirao i pustio u eksploataciju kao siguran na zadovoljstvo krajnjeg korisnika. Bit udruge nije samo ispravno izvedena sanacija dimnjaka. Npr., sanacija dimnjaka za ložište B11 grupe, tzv. atmosfersko, je potpuni promašaj. Većina zemalja EU su zabranile ugradnju ložišta te vrste, te zadale krajnji rok za zamjenu postojećih ložišta ložištima zatvorene komore izgaranja i energetski učinkovitijima. DIM: Koja je perspektiva sanacijskog posla u Hr? I koja je pritom uloga udruge? Perspektiva u svakom slučaju postoji i smatram da je u povojima. U europskim zemljama postoje poticaji za sanaciju dimovodno-ložišnog sustava; primjer je Mađarska, gdje taj poticaj iznosi od 800-1000 eura po saniranom dimovodno-ložišnom sustavu. Trenutna situacija u Hrvatskoj je da se sanaciji pristupa tek kada se javi potreba za promjenom ložišta. Uloga udruge treba biti kao što smo naveli: predstavnici proizvođača dimovodno-ložišne tehnike trebaju upoznati prvo projektante, montere i dimnjačare sa sustavima koji se tada prezentiraju krajnjim korisnicima, naravno opet u okvirima zakonske regulative. Trenutno imamo slučajeva da se kupi ložište pa se onda traži tko će to i kako ugraditi, a u pravilu ispadne da se dotično ložište uopće ne može ugraditi. DIM: Jedna od najčešćih primjedbi dimnjačara je nedostatak mogućnosti stručnog usavršavanja. Što nudi HSUSD u tom smislu? Temelj HSUSD uz ostale članove predstavnika proizvođača dimovodno-ložišne tehnike, montera, servisera i dimnjačara je znanstveno-stručni odbor udruge koji stoji na raspolaganju u svezi pomoći pri rješavanju problematike dimnjaka i ložišta. DIM: S obzirom da i sami imate dimnjačarski obrt, možete li nam iznijeti svoja iskustva u smislu podrške koju ostvarujete kroz dimnjačarske udruge? Iskustvo je loše. U pravilu svaka dimnjačarska organizacija ima svoje viđenje rješavanja problematike, koja je u većini slučajeva prilagođena sistemu kako tko radi na terenu, pošto je dozvoljeno da svaka jedinica lokalne samouprave kreira svoju odluku o dimnjačarskoj službi. Pritom se zanemaruje napredak i kvaliteta struke i naravno sama praksa Europske zajednice. DIM: Koji Vam oblik podrške najviše nedostaje? U načelu, prioritet je jedinstvo struke. Za to je potreban i sluh unutar dimnjačarske strukture. Kada bi postojalo jedinstvo struke, i zakonodavna tijela bi uvažavala takav pristup radu. Potrebno je raditi na promjenama i modernizaciji, te zanemariti sustav kakav smo razvili na određenom području da bi se moglo raditi prema nekoj dimnjačarskoj odluci jedinice lokalne samouprave. Osobno, ne mogu prihvatiti da dimnjačarstvo predstavlja Sekcija dimnjačara kod Hrvatske obrtničke komore koja je sudjelovala na izmjenama pravilnika HSUP P601-111, prilikom čega u pravilnik nije uvršten postupak ispitivanja dimnjaka na propusnost sukladno prihvaćenim hrvatskim normama. DIM: Uz rizik da budemo milijun i neki sa sljedećim pitanjem: ima li Vaše prezime povijesnu povezanost na koju čitatelj odmah pomisli? Nažalost, moje prezime nema povijesnu povezanost na koju mislite. Posljednji u lozi tih povijesnih Zrinskih, Petar Zrinski, nakon dugotrajne istrage je osuđen na smrt 11. travnja 1671. Poseban sud je optužio Petra Zrinskog da je htio postati vladar, što je značilo da je radio protiv Habsburgovaca.U Bečkome Novom Mjestu (Wiener Neustadt), dana 30. travnja 1671. Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan pogubljeni su na opće zgražanje i zaprepaštenje hrvatske i ugarske javnosti, te čitave Europe. Za kraj malo povijesti. DIM: Gospodine Zrinski, zahvaljujemo Vam na razgovoru, i želimo Vam što više uspjeha u sva tri posla koje obavljate. Nagradnaigra Odgovor na nagradno pitanje 12. Broja glasi c) vodena para nastala izgaranjem plina odvodi se kondenzatom a ne dimovodnom cijevi Bosch polo majcu i džepnu svjetiljku osvojili su: Zvjezdan Novaković – Bjelovar, Pintarić Ivan – Čakovec, Šmintić Josip – Zagreb Nagradno pitanje za DIM broj 13: BOSCH kišobran Aktivna visina dimnjaka je: a) Od priključka najviše smještenog aparata do vrha dimnjaka b) Ukupna visina dimnjaka c) Od priključka najniže smještenog aparata do vrha dimnjaka Vaše odgovore očekujemo poštom na adresu: Robert Bosch d.o.o.; časopis DIm, Ul. Kneza Branimira 22, 10040 Zagreb-Dubrava zaključno do 15.11.2011. a tri točna odgovora osvajaju Bosch kišobran. Nagradna igra provodi se isključivo na teritoriju Republike Hrvatske. Nagrade se isporučuju poštom. Djelatnici tvrtke Robert Bosch d.o.o. isključeni su iz nagradne igre. UVJETI DISTRIBUCIJE TEKSTOVA U ČASOPISU “DIM” impressum Autor teksta je isključivo i u cijelosti odgovoran za sadržaj teksta. Robert Bosch d.o.o. će u razgovoru s autorom teksta ponudti prijedloge za izbjegavanje sadržajno upitnih formulacija. Robert Bosch d.o.o. neće unositi nikakve promjene u tekstu bez pisanog odobrenja autora teksta, čije je ime jasno označeno pored sadržaja teksta. Autor teksta je i u ovom slučaju jedini isključivo i u cijelosti odgovoran za sadržaj informacije. Izdavač: Robert Bosch d.o.o., Kneza Branimira 22, HR - 10040 Zagreb - Dubrava • tel.: +385/1/295-80-71; fax: +385/1/1295-80-80 • www.bosch-climate.com.hr • e-mail dim@hr.bosch.com Direktor: Thomas E. Beyer, dipl. oecc. • Glavni urednik: Darko Mužević, dipl. ing. • Tehnički urenik: Danijela Tomaško • Uredništvo: Dijana Prnjak, dipl. oecc.; Miroslav Buljan, dipl ing.; Dino Juriša, dipl. ing.; Mario Širić, dipl. oecc.; Gordana Janković; Ana Puljić, oecc.; Nebojša Stojadinović • Vanjski suradnici: mr. sc. Zdenko Meczner, dipl. ing. stroj.; Davor Belas, dipl. ing. stroj.; Marko Jakobović, dipl. ing. stroj.; Mihajlo Vuković, dipl. ing. stroj. • Fotografija: Bosch • Realizacija: Tiskara Zelina d.d. • Naklada: 3000 primjeraka • Časopis DIM je besplatan. Izlazi 4 puta godišnje. • listopad 2011. Napomena: Ovaj časopis distibuiran je na poštanske adrese stručnih osoba u najboljoj namjeri s ciljem bolje informiranosti i edukaciji. Poštanske adrese dobivene su s interneta ili od pojednih tvrtki , te dodavane postojećoj bazi podataka Bosch toplinske tehnike. Ukoliko unatoč svemu imamo krive informacije, one su nenamjerne te Vas molimo da nam dostavite ispravne podatke. Hvala. 10
© Copyright 2024 Paperzz
