Tinjanski list - Općina Tinjan

Čestit Božić i sretna 2013.!
Tinjanski list
Broj 2 Prosinac 2012
NAKON 14 GODINA AUTOHTONA HRVATSKA DELICIJA ZADOVOLJILA EU STANDARDE
Istarskom pršutu
EUROPSKA OZNAKA IZVORNOSTI
N
akon punih 14 godina
borbe, istarski pršut,
autohtona hrvatska
delicija, napokon je dobio
oznaku izvornosti prema
standardima Europske unije. To je prvi autohtoni poljoprivredno-prehrambeni
proizvod koji je u Hrvatskoj
zaštićen oznakom izvornosti
prema standardima EU-a.
Formalni primatelj ove oznake izvornosti je Udruga proizvođača istarskog pršuta sa
sjedištem u Pazinu, a primjenu oznake izvornosti nadzire
ovlaštena certifikacijska tvrtka Biotechnicon iz Zagreba.
Dobivanje oznake izvornosti
znači da se nadzire cjelokupna proizvodnja i sljedivost
svih sirovina od kojih nastaje
istarski pršut kao konačan
proizvod, od hrane korištene
u ishrani svinja, preko uzgoja
krmača, proizvodnje odojaka,
tova tovljenika, uvjeta klanja
te naposljetku prerade mesa.
Samo pršuti za koje certifikacijska kuća utvrdi da su u
njihovoj proizvodnji poštivane sve odredbe specifikacije,
smjet će nositi oznaku izvornosti, koja se utiskuje vrućim
žigom na kožnu “manžetu”
(nogicu) pršuta koji su u pršutani proveli najmanje godinu dana. I najvažnije: samo
takvi pršuti na tržištu mogu
nositi naziv “istarski pršut”.
Prvih pet zaštićenih pršuta
koji su uspjeli ispuniti zahtjevne norme jesu pršuti
proizvođača: Dujmović iz
Kringe, Milohanić i Antolović
iz Tinjana, Pisinium iz Pazina
te Kod Milana iz Vodnjana.
Žigove oznake izvornosti na
njihove pršute utisnuo je
osobno ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina na
svečanoj promociji zaštite
istarskog pršuta oznakom
izvornosti na nacionalnoj razini održane u Tinjanu u lipnju ove godine.
Promociji su nazočili Mladen Rajko, načelnik općine
Tinjan, Milan Buršić, predsjednik Udruge proizvođača
Istarskog pršuta, Ugo Toić,
predstavnik CSQA, Gian Paulo Braceschi, Centro studi
assaggiatori, Brescia, Italia,
Milan Antolović, pročelnik
UO za poljoprivredu Istarske
županije, Ivica Kos sa Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Blanka Sinčić Pulić, iz Istarske županije
koja je i predsjednica Udruge
senzornih analitičara pršuta.
Istarski pršut će biti i prvi
hrvatski proizvod s oznakom izvornosti zaštićen u
Europskoj uniji, a pravna
procedura je već otvorena upućivanjem zahtjeva u
Bruxelles početkom listopada ove godine. Prema riječima ministra poljoprivrede
Tihomira Jakovine upravo će
proizvodi zaštićeni oznakom
izvornosti, a u prvom redu se
to odnosi na istarski pršut i
suhomesnate proizvode, biti
prednost Hrvatskoj kada uđe
u Europsku uniju.
Tinjanski list
2
3
Koliko su sretni naši građani,
toliko je sretna Općina Tinjan
N
akon pozitivnih reakcija s
Vaše strane na izdavanje
prvog broja „Tinjanskog lista“,
odlučili smo nastaviti sa započetom tradicijom, pa se evo
pred Vama na izmaku godine
nalazi njegovo drugo izdanje u
malo proširenom obujmu.
Svi Vi znate da smo u posljednje vrijeme sve više izloženi raznim informacijama i
primjerima o sveopćoj nelikvidnosti, nesolventnosti i
problemima u gospodarstvu,
no usprkos tomu, smatram
da nas to nikako ne smije
demotivirati u nastojanju da
ostvarimo naše želje i ciljeve. Već dugo vremena stalno
ponavljamo kako želimo da
naša Općina postane prepo-
znatljiva ruralna destinacije
Središnje Istre, poznata po
vrhunskim autohtonim proizvodima (pršut, sir, vino, maslinovo ulje), bogatoj gastro i
eno ponudi, lijepo uređenim
smještajnim kapacitetima u
obiteljskim domaćinstvima,
te općina malih i srednjih
obrtnika i poduzeća koja će
Okrenimo se jedni drugima
Na kraju svake kalendarske
godine, svjesno ili nesvjesno,
osvrćemo se na postignuća i
uspjehe, na pogreške i propuste, a sve sa ciljem pripreme
za nove početke.
Iako je riječ ‘’kriza’’ jedna od
najčešće izgovorenih, a besparica realnost s kojom se
svakodnevno sve više susrećemo, to nam ne daje za pravo da odustanemo, jer upravo
su teška vremena i zahtjevniji
zadaci ti koji nas jačaju, čine
kreativnijima i pametnijima.
Primorani smo prilagoditi se
situaciji u kojoj su financijske mogućnosti minimalne, a
dobra volja za rad i suradnju
(uz neizostavno međusobno
razumijevanje) maksimalna.
Na taj je način moguće učiniti
prava mala čuda.
Stoga, unatoč užurbanosti suvremenog života, unatoč stresu
i borbi za opstanak, u manjim
zajednicama (kao što je Općina
Tinjan) još uvijek se osjeća duh
zajedništva i pripadnosti.
Nadam se da tako osjećaju
(barem) svi oni koji tu žive, jer
jako je važno okrenuti se jedan drugome. Možda nas baš
ovo najhladnije, ali i najsjajnije doba godine potakne da
razmislimo o tome kako ‘’nitko nije tako siromašan da ne
bi mogao biti sunčeva zraka ili
životno svjetlo drugome, niti
tako bogat da to ne bi trebao’’.
Jasmina Cvitan Lakača, dipl.iur.
pročelnica Jedinstvenog
upravnog odjela
se kroz svoju kvalitetu i stručnost pozicionirati na tržištu
koje iz dana u dan postaje sve
zahtjevnije. Naša je velika želja, da svi zajedno uložimo još
više truda u međusobno povezivanje i stvaranje zajedničke sinergije koja bi rezultirala
boljim brendiranjem Općine
Tinjan i svih gospodarstvenika na našem području. Da
bismo tu želju ostvarili, potrebno je da iskoristimo svoje
prirodne, geostrateške, intelektualne i druge resurse, da
stvorimo ideje i definiramo
projekte koji će stvarati novu
vrijednost za Općinu Tinjan,
za Vas i za sve one koji dolaze
iza nas. Za realizaciju bilo kojeg projekta potrebni su razni
resursi (zemljište, dokumentacija, novac, vrijeme), no
dobrom organizacijom predmetnih resursa, upornošću i
velikim odricanjem moguće
je doći do cilja. U realizaciji
naših projekata i ciljeva, uzimajući u obzir ograničena
novčana sredstva, Općina Tinjan se sve više okreće fondovima Europske unije bez kojih
bi realizacija većih projekta
bila nemoguća. Pozivam sve
građanke i građane naše Općine da maksimalno iskoriste
svoje resurse, da iskoriste
mogućnosti korištenja EU
fondova te da učine sve što je
u njihovoj moći kako bi realizirali svoje projekte i ostvarili
svoje ciljeve, jer koliko budu
uspješni i sretni naši građani,
toliko će uspješna i sretna biti
i Općina Tinjan.
dr. sc. Mladen Rajko,
načelnik
Zaboravimo politiku,
ujedinimo ideje
S obzirom na mali proračun naše Općine, a uzimajući u obzir otežavajuće
okolnost na tržištu, znao
sam da će realizacija bilo
kojeg projekta na području naše Općine biti teška
ukoliko se ne budu iskoristili neki vanjski izvori
financiranja i ukoliko se
sami stanovnici i gospodarstvenici ne ujedine
u cilju realizacije raznih
projekata u svojim sredinama.
U posljednje je vrijeme
zahvaljujući suradnji Općine,
gospodarstvenika,
lovaca i raznih donatora
pokrenuta realizacija projekata izgradnje nekoliko društvenih domova na
području Općine Tinjan. U
suradnji s našim proizvo-
đačima pršuta, vina, sira i
drugih proizvoda, te uključivanjem naših udruga i
ostalih gospodarstvenika,
uspijevamo već godinama
organizirati jednu od najuspješnijih manifestacija u
Republici Hrvatskoj – ISAP.
Moj je prijedlog da u našoj
maloj Općini zaboravimo
na politiku i da ujedinimo
naše ideje, jer ćemo na taj
način moći realizirati još
više projekata za dobrobit
Općine i naših stanovnika.
Lino Banko,
zamjenik načelnika
Zajedništvom do razvoja
O
potrebi češće. Kao predsjednik Vijeća vodim se principima demokratičnosti prilikom
donošenja svake odluke i
uvažavam svačije mišljenje,
te se u većini slučaja naše
odluke donose jednoglasno.
Svaki vijećnik izabran je od
naših građana i zato poštujem svačije mišljenje jer „više
pćinsko vijeće Tinjana sastoji od sedam
članova od kojih je pet
članova Nezavisne liste Vlade Ivetića i dva člana IDS-a.
Vijeće donosi godišnji proračun i strateške odluke koje
usmjeravaju rad i funkcioniranje naše Općine, a sastaje
se svaka dva mjeseca ili po
Tinjanski list
glava“ uvijek zna više od jedne. Jedan od najvećih motiva
za mene kao predsjednika
Općinskog vijeća su dobronamjerne i konstruktivne kritike koje nam predstavljaju
izazov da riješimo probleme,
a vjerujem da su sve naše odluke bile u funkciji stvaranja
preduvjeta za bolji život svih
naših građana.
Darko Banko, predsjednik
Općinskog vijeća
Privatni biznis smeta u
razmišljanjima za javno dobro
Općina Tinjan učinila je velik
iskorak zadnjih sedam godina
O
B
d mog odlaska sa pozicije
načelnika, Općina Tinjan je
nastavila funkcionirati s ekipom
gospodarstvenika koji su znali
iskoristiti pripremljenu projektnu dokumentaciju za groblja,
te oko milijun kuna na računu
Općine što je bila solidna startna pozicija. Žao mi je što su sa
takvom pozicijom i ubrzanim
priljevom novca od „rasprodaje
imovine“ u koje je krenulo stanovništvo postali sami sebi dostatni, te su u uvjerenju da će to
vječno trajati počeli trošiti iznad
mogućnosti. Uslijedio je šok
kada je nestao komunalni doprinos zbog zaustavljanja gradnje i
porez na promet nekretninama.
Uz ove nepogode samodostatnost je ekipu odvela u političke
vode za koje je svima ostalima
bilo jasno da neće donijeti ništa
za Općinu Tinjan. U još svježoj
uspomeni na realizirano, te uz
dobru predizbornu retoriku potkrijepljenu nemogućim obećanjima stanovništvo je izabralo
nastavak. Vjerujem da je većina
svjesna da je trebalo krenuti drugim putem. Sada nakon
tri i pol godine od novog saziva
mogu samo konstatirati da sam
tada bio u pravu.
Nažalost, uz dužno poštovanje gospodarstvenicima koji su
u Općinskom vijeću ili drugim
strukturama, smatram da im
privatni biznis samo smeta u
razmišljanjima. Dok 90 posto
vremena provode u privatnom
biznisu nemoguće im je u ostatku vremena prebaciti se na razmišljanje o javnom sektoru. Izgubi se afinitet za tako nešto, pa
se pojave afere sa vrtićima, vatrogascima... Da smo mi iz IDS-a
preuzeli vlast sigurno bismo danas imali projektnu dokumentaciju spremnu za infrastrukturne
projekte poput kanalizacije, lijevih okretišta na državnoj cesti
gdje gine domaće stanovništvo
u prometu. Gotovo sam siguran
da se ne bismo bavili europskim
projektima poput Parka kornjača ili proizvodnjom lavande u
kamenjaru Finide. Kako nikad
nema povratka na propušteno
iskreno se nadam da će neke
nove snage znati to riješiti u narednom periodu, kada im narod
da svoje povjerenje.
Dano Červar,
nositelj Općinske liste IDS-a
ila je ovo teška godina,
kriza i pad zaposlenosti
odrazili su se i na proračun
naše općine. Ali, ne možemo biti nezadovoljni jer
na Tinjanštini nema puno
nezaposlenih. Oporba nas
stalno napada da ništa ne
radimo za dobrobit našega
kraja. Kao nositelj Nezavisne liste koja ima većinu u
Općinskom vijeću moram
reći da se ipak nešto događa i da se rezultati vide,
a vidjet će se i uskoro kad
započne asfaltiranje lokalnih cesta sredstvima IPARDA. Naglašavam, radi se o
bespovratnim sredstvima.
Silan trud je uložen da bi
se došlo do tog novca, a
netko se za to morao jako
potruditi.
Pogledajmo kakva nam je
bila Općina prije 2005. godine ili danas nakon sedam
godina koliko su nezavisni
na vlasti. Mislim da su promjene velike i da smo učinili velike iskorake, počevši
od uređenih groblja, kapelica, uređene ceste Tinjan
- Sv. Petar u Šumi, asfaltirani su putevi, obnovljene
crkve. Puno je učinjeno na
promociji Tinjana (ISAP)
i poduzete su mnoge ak-
tivnosti da bi stanovnicima ovoga kraja bilo bolje.
Puno bi više na boljitku bilo
učinjeno da su nam država
i Vlada ostavile sredstva
koja nam pripadaju, a koja
su nam obećali dok nisu
došli na vlast. Sredstva nismo dobili jer im novac treba. Tim sredstvima u planu
je izgradnja vrtića koji nam
je potreban. Izgradnja vrtića prva nam je zadaća u
narednom mandatu. Uvjeren sam, građani će nam
još jednom ukazati povjerenje. U koaliciji koja vlada
državom je i IDS. Na žalost,
umjesto da surađuju s partnerskim strankama, oni
se s njima svađaju, a obećana sredstva nikako da
do nas i stignu. Vjerujem
da će se konačno dogoditi
i obećana decentralizacija
države i sredstava, pa će se
i u Tinjanu izgraditi vrtić.
Vlado Ivetić, nositelj
Nezavisne Općinske liste
Tinjanski list
4
U poslovnoj zoni
uskoro gradnja
Nakon izmjena i dopuna
Prostornog plana uređenja
Općine Tinjan i formiranja
nove poslovne zone Finida,
usvojen je Urbanistički plan
uređenja i stvoreni su preduvjeti za dobivanje konačnih
akata za početak gradnje.
U zoni je ishođena lokacijska
dozvola za izgradnju Bioplinskog postrojenja, dobivena je
lokacijska dozvola za lokalnu
cestu kroz zonu, predan zahtjev za lokacijsku dozvolu za
izgradnju fotonaponskog sustava za proizvodnju električne
energije iz sunčeve energije, a
u suradnji s Istarskom županijom predani su zahtjevi za ishodovanje akata o građenju za
klaonicu za papkare i pogona
za preradu šumskih plodova.
Javna rasvjeta u
Jurasima i drugim
naseljima
Zahvaljujući aktivnom uključenju mještana realiziran je
projekt postavljanja javne
rasvjete u naselju Jurasi,
interpolirano je desetak
tijela javne rasvjete u
raznim naseljima. Potpisan
je ugovor s Ministarstvom
regionalnog razvoja o sufinanciranju izgradnje javne
rasvjete u naselju Gregorci – Danijeli, no s obzirom
na poteškoće u realizaciji
tog ugovora rasvjeta nije
puštena u funkciju te Općina
intenzivno radi na tome da
do toga dođe što prije.
5
Sredstvima Javno-privatnog
partnerstva do rekonstrukcije
škole u Jakovici
U
cilju
sprečavanja
propadanja
stare
škola u naselju Jakovici, Općina Tinjan je dala
pravo gradnje novoosnovanom trgovačkom društvu
CEROT d.o.o. kojeg čine
33 suvlasnika s područja
Općine Tinjan (uključujući
i Općinu) na rok od 30 godina. Nakon dobivanja prava gradnje CEROT d.o.o. je
projekt rekonstrukcije stare
škola kandidirao na Ipard-v
natječaj – mjera 302 i koncem 2011. godine potpisao
ugovor s Agencijom za pla-
... i prije obnove
U travnju 2013. završetak
rekonstrukcije 5,5 kilometara cesta
Nakon odobrenog natječaja, s
Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom
razvoju potpisan je ugovor o
sufinanciranju rekonstrukcije 5,5 kilometara nerazvrstanih cesti na području Općine
Tinjanski list
Tinjan (Ipard 301). Potpisan
je i ugovor s tvrtkom Cesta
d.o.o. koja će izvoditi radove.
Za očekivati je početak radova
do kraja godine, a završetak
ukupnih radova do 15. travnja
2013.
Izrađen idejni projekt za novi
vrtić u Tinjanu
O
Škola u Jakovici danas...
ćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te s
izvođačem Teming d.o.o. o
rekonstrukciji.
Rekonstrukcija je započela
u veljači ove godine, a do sad
su izvršeni grubi radovi, postavljena nova stolarija, uređena fasada, rekonstruiran
potporni zid. Slijede radovi
uređenja okoliša i završni
radovi u objektu, a nakon
toga i uređenje donjeg kata i
izgradnja bazena kako bi se
objekt mogao iznajmljivati
počevši od turističke sezone
2014. godine.
U Eko-parku zasađeni
lavanda i smilje
Na području Ekoparka Istra zasađen je jedan hektar
lavande, pola hektara smilja, a u tijeku je osmišljavanje projekta sadnje dugogodišnjih nasada s obzirom
da je s Republikom Hrvatskom potpisan ugovor o
dugoročnom zakupu.
Na ulazu u park započeta je izgradnja info- punkta
koji bi trebao biti pušten u funkciju za turističku sezonu 2014. godine.
pćina Tinjan je nakon provedenog javnog poziva zaprimila zahtjeve poduzetnika s područja
Općine Tinjan. Temeljem tih zahtjeva
izrađen je Idejni projekt za izgradnju
novog vrtića koji će se rasprostirati na
400 četvornih metara, a ukupna površina građevine uključujući i poslovne
prostore je 800 metara četvornih. Za
projekt je dobivena suglasnost Hrvatskih voda i Konzervatorskog odjela u
Puli, a u tijeku je ishodovanje lokacijske dozvole.
Započeta rekonstrukcija doma u Mofardinima
Nakon zajedničkog sastanka mještana naselja Mofardini, općinske uprave
i predstavnika lovačke udruge „Golub“
pokrenuta je inicijativa za rekonstrukciju starog doma u naselju Mofardini.
Zahvaljujući donacijama te uz pomoć
mještana saniran je krov, izvršeni su
grubi, a slijede završni obrtnički radovi.
S obzirom da naselju Mofardini gravitira i veći broj aktivnih boćara koji igraju
u klubovima iz drugih općina njihova je
želja da se uz novouređeni dom uredi
i boćarsko igralište te ponovno osnuje
boćarski klub.
Uređen izvor “Puč” u Brčićima
Zapušten izvor “Puč” u
naselju Brčići, ponovno
je oživio zahvaljujući žiteljima tog naselja. Oni
su bili uporni u nastojanju da se na ovome
mjestu ponovno može
uzimati voda, kako su
to činili i stariji mještani
naselja Brčići.
Izgrađen Društveni
dom Kringa
U suradnji s lovačkom udrugom
“Golub”, lokalnim poduzetnicima
te ostalim donatorima na prostoru „Takale“ u Kringi izagrađen je
Društveni dom kojem predstoji
postavljanje instalacija, žbukanje i
uređenje interijera prije puštanja
u funkciju. Dom će koristiti Općina
Tinjan za svoje potrebe, Lovačka
udruga „Golub“, te svi zainteresirani građani uz prethodnu suglasnost
Općinske uprave.
Novo ruho zida u Tinjanu
Nakon izrade projektne dokumentacije, statičkih izračuna i uvrštenja
u proračun Istarske županije saniran je potporni zid na Županijskoj
cesti Tinjan – Sv.Petar u Šumi te je
uređeno okolno zemljište.
Tinjanski list
I
6
za nas je još jedan Internacionalni sajam pršuta,
šesti po redu, a ove godine u Tinjanu je u vrhunskim
okusima i mirisima ove izuzetne gastronomske delicije,
po kojoj smo poznati širom
hrvatske i Europe, uživalo
dvadeset tisuća ljudi.
ISAP 2012 održan je 20. i 21.
listopada, a otvorio ga je Ministar poljoprivrede Tihomir
Jakovina uz nazočnost brojnih uzvanika i gostiju iz svijeta
gospodarstva, politike i kulture. Ministarstvo je konačno
prepoznalo pravu vrijednost
ove manifestacije koja ističe
tradicijske vrijednosti autohtonih proizvoda ovoga kraja među kojima je u prvom
redu istarski pršut, kao prvi
hrvatski proizvod zaštićen
oznakom izvornosti prema
standardima Europske unije.
Manifestacija koju organiziramo, uz ostalo, jača nacionalnu i međunarodnu suradnju
gospodarstvenika, javnog i
civilnog sektora i građana.
Ukupno trideset i dva izlagača iz Hrvatske, Slovenije,
Bosne i Hercegovine, Italije,
Austrije, Španjolske i Portugala predstavilo je svoje suhomesnate delicije rekordno
velikom broju posjetitelja,
koji su zaista uživali u njima.
Brojke kažu u dva dana saj-
7
Na ISAP – u INTERNACIONALNOM SAJAMU PRŠUTA IZ GODINE U
GODINU SVE JE VIŠE POSJETITELJA
Dvadeset tisuća ljudi uživalo u vrhunskoj
gastronomskoj delici ji - PRŠUTU
ma narezano je 500 pršuta,
ili “viulina”, kako ih mi volimo zvati, a pretpostavljamo
da je gotovo toliko pršuta
prodano u komadu. Tradici-
onalno, najveću pozornost
posjetitelja plijenili su španjolski pršuti (Jamon Iberico
Aqulino), iako je njihova cijena iznosila čak sto kuna za
10 dekagrama pršuta, dok
je kod ostalih izlagača deset
dekagrama ove mirisne delicije koštalo 40 kuna.
Ovogodišnji partner sajma
bio je španjolski grad Jerez
de los Caballeros, iz regije
Badajoz čiji su predstavnici,
gradonačelnica
Margarita
Perez Egea i vlasnik tamošnje ‘’Pršutane Aquilino’’, Augustin Gordillo, predstavili
svoju zemlju, kulturu, te posebice tradiciju proizvodnje
pršuta. Sa španjolskim gradom Jerez de los Caballeros Općina Tinjan potpisala
je i Pismo prijateljstva, pa je
naša suradnja tek započeta,
a sigurno će biti nastavljena.
Naše dvije lokalne zajednice
u budućnosti će razmjenjiva-
ti svoja iskustva, ne samo u
proizvodnji pršuta, koji je naš
i njihov prepoznatljivi brend.
Tradicionalno,
održavanje
ISAP-a prigoda je ocijeniti
i kvalitetu pršuta, stručna
16-eročlana komisija zaprimila je na analizu 25 pršuta iz
zemlje i inozemstva, a nakon
pomne organoleptičke analize titulu šampiona dodijelila
je Križancu Mladenu Dujmoviću. Dujmoviću je ovo već
treća titula šampiona, osvajao ju je 2008. i 2009. godine. Naš sumještanin Mladen
Dujmović ovom je titulom još
jednom potvrdio da njegov
proizvod spada na sam vrh
proizvođača istarskih pršuta.
Vinjeračkom Dalmatinskom
pršutu, kojeg suše na vele-
bitskoj buri, priznanje je dano
u kategoriji dimljenih pršuta
s kožom. U kategoriji istarskog pršuta zlata su dobili
Kod Milana iz Vodnjana, Jelenić iz Svetog Petra u Šumi
te Pisinium iz Pazina. U kategoriji dimljeni pršut s kožom
zlata su dobili: Delicije Marović iz Sinja, Mataš iz Jesenica kraj Maslenice, Tažex iz
crnogorskog Herceg Novog,
Eurodelikatese iz Metkovića,
Roca iz Stankovaca, Kulina
Nova Sela iz Metkovića, Bel
Cro-Trade iz Drniša, Baba
Tinjanski list
delicije iz Drniša, te Voštane
iz istoimenog sela kraj Trilja.
U kategoriji nedimljeni pršut
s kožom jedini predstavnik
bio je španjolski pršut Jamon
Iberico proizvođača Aquillino.
Po prvi puta ove godine nisu
dodjeljene brončane medalje
što znači da kvaliteta je pršuta porasla. Ukupno, komisija
je dodijelila 13 zlata i deset
srebra.
Sajam pršuta u Tinjanu, nije
samo mjesto na kojem se
prodaju, predstavljaju i kušaju pršuti, svake se godine
potrudimo našim posjetiteljima ponuditi i druge zanimljive sadržaje.
I ove godine organizirali smo
Svjetsko prvenstvo u pljočkanju, naši su gosti prošetali
stazom suhozida, mogli su
posjetiti izložbu kosira, tradicionalnog alata koji se još
uvijek koristi. Na Eko-sajmu
je predstavljeno 15 izlagača i njihovih proizvoda, a svi
koje je to zanimalo mogli su
dobiti i informaciju kako takve proizvode konzumirati.
Mnogi su pogledali i nastup
Kumpanije kosirići, a zanimljivo je bilo na okruglom
stolu. Ove godine raspravljali smo o “Revitalizaciji
željeznice u Istri, i prometnoj povezanosti u funkciji
razvoja turizma”. Ne manje
zanimljivo bilo je i na predavanjima o proceduri certifikacije ekološke proizvodnje
te udruživanju proizvođača.
Rekonstrukcija Band, The
Night Expres Band i Mladen
Grdović u večernjim su satima bili zaduženi za zabavu.
Na ovogodišnjem sajmu predstavili smo i naš novi suvenir –
privjesak u obliku pršuta, a po
prvi puta našim smo gostima
ponudili i novu gastronomsku
deliciju - sladoled s pršutom.
Jedinstven je to proizvod, a
kako i ne bi bio, kad je jedan
od njegovih sastojaka pršut.
Tinjanski list
8
9
Kumpanija “Kosirići”
Sviraju, plešu i
promiču svoj kraj
T
L
ovačka udruga “Golub”
iz Tinjana, osnovana
2004. godine, danas broji
130 članova. Zanimljivo je naglasiti da se 7,7 posto žitelja
naše općine bavi lovstvom. Ili,
svaki 13. stanovnik Tinjanštine je lovac, a njihova prosječna starost je 49 godina.
Tinjanski se lovci tradicionalno okupljaju jednom godišnje, na spomen- dan sv.
Huberta zaštitnika lovaca, a
prigoda je to da se zaslužnim
članovima dodijele i priznanja. Ove godine uručeno ih je
čak 20, među kojima su naj-
Lovačka udruga “Golub”
Na Tinjanštini svaki
13. stanovnik je lovac
prestižnija ona koja dodjeljuje Hrvatski lovački savez.
Tijekom ove godine, tinjanski su lovci zbog dugotrajne
suše intenzivno prihranjivali
divljač, a na proljeće u lovište su pustili 40 zečeva i 400
fazana iz uzgajališta. Pred-
sjednik LU “Golub”, Goran
Hrvatin, kaže da se takve
akcije poduzimaju ne samo
zbog povećanja populacije
već i zbog unapređenja životinjskog fonda.
Otvoreno lovište Tinjan površine je 5.301 hektar, na nje-
mu obitavaju razne vrste divljači te zečevi, fazani, šljuke,
a u posljednje vrijeme sve
više i divlje svinje.
Tajnik ove udruge je Boris
Mofardin, dopredsjednik Antun Rajko, a lovočuvar Dragan Brečević.
injanska
Kumpanija
“Kosirići” svojim je radom započela u listopadu 2005. godine, te neumorno radi već punih sedam
godina. Broji 50-tak aktivnih
članova u tri skupine: sviračka, dječja plesna i plesna
skupina seniori. Stručni voditelji društva su: Stjepan Celić
(koreograf), Branko Pernić
(sviračka organići), Miho Orlić (tradicijski instrumenti).
Voditelji korepetitori - volonteri unutar društva su: Daliborka Sirotić Milotić i Ivana
Šušnjar za dječju plesnu skupinu, te Marina Jakus Burčić
za plesnu skupinu – seniori.
Kumpanija Kosirići već tradicionalno u povodu Dana
Općine Tinjan organizira ve-
čer folklora i ugošćuje svoje
prijatelje - KUD-ove, klape,
te pjevače i svirače koji njeguju tradicijsku kulturnu baštinu. Osim ove manifestacije
organiziraju izložbe, razne
radionice te igrokaz povodom
dana Sv. Nikole u izvođenju
njihovih najmlađih članova.
Sudjeluju na svim regionalnim smotrama, manifestacijama plesnog i sviračkog
stvaralaštva: Smotra folklora Istre, Zlatna sopela, Zasopimo na organić, Supci pud
mavricom, Smotra dječjeg
DESET GODINA KARATE KLUBA “TINJAN”
Udruga “KRUG”
Brojne medalje za kvalitetan i kontinuiran rad
Ljetni glazbeni kamp projekt
kojim se najviše ponose
K
arate klub “Tinjan” je u
lipnju 2012. proslavio 10-u
godišnjicu uspješnog i kontinuiranog rada. Klub koji danas broji 50 članova osnovno i
srednjoškolskog uzrasta iz Tinjana i okolnih općina djeluje
u opremljenoj dvorani “Doma
mladih” u Tinjanu. Mladi karatisti osim što redovno
treniraju sudjeluju i na
brojnim turnirima gdje
ostvaruju zapažene rezultate. U proteklih
5 godina klub je
županijsku karate ligu završavao
na 1. mjestu čime potvrđuju
kvalitetan i kontinuiran rad.
Brojne medalje osvajaju i na
međunarodnim turnirima diljem zemlje, a sudjelovali su i
na turnirima u Sloveniji, Austriji, Mađarskoj, Srbiji, BiH,
Italiji, Njemačkoj i Slovačkoj.
Po svojim rezultatima najviše
se ističu: Martin Rajko, David
Prenc, Darian Milohanić,
Patrik Radovan, Teo Osmić
i Sven Šušnjar. Najvrijedniji
uspjeh u 2012. godini ostvario je David
Prenc osvojivši 3.
mjesto na državnom prvenstvu u
U
borbama. Karate je, iako slabije zastupljen u medijima,
vrlo masovan sport sa jakom
konkurencijom u svim uzrastima – kaže trener i osnivač
kluba Goran Matošević. Upra-
vo su završili upisi u klub koji
se provode svake tri godine,
a više informacija o klubu,
članovima i uspjesima potražite na Internet stranicama:
www.karateklub.net/tinjan.
druga “KRUG” djeluje sa sjedištem
u Tinjanu od 2007. godine. U svojim
počecima Udruga se usmjeravala isključivo na glazbeno-pedagošku djelatnost, te je u tim okvirima nudila široki
spektar glazbenih tečajeva, za kojima
se i dalje pokazuje veliki interes glazbenih mladica.
Kroz nekoliko idućih godina, Udruga je
ostvarila zapažene rezultate sudjelujući
i gostujući na raznim manifestacijama.
Ističe se ostvarenje projekta Centra medija, obrazovanja i kulture (cmok) čiji je
cilj povezati i sjediniti kulturu, umjetnost i znanje svih dobnih skupina. Ponuda Centra sastoji se od knjižnice s više
od 3.000 knjiga, računala s internetskim
pristupom, raznih radionica za djecu ali
i starije. Nadalje, Udruga je bila domaćin brojnim akademskim i amaterskim
likovnim umjetnicima, čije su izložbe
bile popraćene velikim odazivom, te je
Tinjanski list
folklora u Fažani, nastupe na
MIK-u, ISAP-u, te veliki broj
putovanja tijekom ovih godina u Hrvatskoj i inozemstvu.
Najznačajniji nastup u radu
tako mladog društva je sudjelovanje na državnoj smotri folklora u rujnu ove godine
na 45. Vinkovačkim jesenima,
gdje su bili jedini predstavnici
Istarske županije, između 80tak nastupnih grupa. Među
važnije nastupe ove godine
izdvajaju nastup u Ilači – Vukovar, na Međunarodnom susretu svirača na tradicijskim
glazbalima, te nastup naših
roženičara na susretu Mantinjada pul Ronjgi.
Kumpanija Kosirići dosadašnjim je radom uvelike
napredovala, te ostvarila
zacrtane ciljeve i zadatke.
Uz želju za stalnim napredovanjem proširujemo svoje znanje, ulažemo u izradu
nošnji te nabavku instrumenata. Primarni ciljevi ostaju
nezaobilazni, a to su plesati, pjevati i svirati, opravdati
svoje postojanje i promicati
svoj kraj.
organizator dječjih glazbenih festivala
kao i Božićnog sajma u Tinjanu.
Projekt kojim se Udruga najviše ponosi jest Ljetni glazbeni kamp. Tradiciju Ljetnog glazbenog kampa gradi od
2009. godine. U ovaj projekt uključeno
je 20-ak stručnih glazbenih pedagoga,
kao i nekoliko stručnjaka s drugih područja, koji imaju zajedničku ambiciju
- učiniti Ljetni glazbeni kamp svojevrsnim glazbeno-pedagoškim središtem.
Međusobna suradnja profesora, rezultira činjenicom da polaznici Kampa
(u dobi od 9 do 19 godina) u desetodnevnom boravku dobivaju punu individualnu pozornost, te cjelovito znanje
kroz različite metode rada, kreativne
radionice i grupno muziciranje. Nastoji
se osvijestiti talentirane mlade glazbenike, pružiti im mogućnost javnog izvođenja (koncertiranja), te ih tako obogatiti novim iskustvima.
Tinjanski list
10
11
ČETVEROČANA OBITELJ ŽULIĆ IZ VITASI DOBILA OD OPĆINE DESET TISUĆA KUNA
Za prinovu u obitelji financijska
pomoć za “prvu ruku”
O
pćina Tinjan na razne
načine skrbi o svojim
sumještanima, jedan
od njih je financijska potpora za prinovu u obitelji.
Svakoj obitelji s Tinjanštine u koju stigne beba,
dodjeljujemo sredstva iz
proračuna. Za prvu bebu
obiteljima dajemo potporu od dvije tisuće kuna, za
drugo dijete pomažemo s
tri, a za treće dijete s pet
tisuća kuna. Za sad smo
dodijelili samo jednu potporu od deset tisuća kuna,
i to obitelji Žulić iz Vitasi, u
čiju je obitelj stigla četvrta
beba. Ponosni mama i tata
Alen i Dorijana, vrijedno
skrbe o četvero svoje djece
– Leonardu, Andiju, Emilu i
Natali.
Vjerujemo da našim obiteljima novac koji ima dajemo
za bebu koja se rodi sredstva dobro dođu „za prvu
ruku“, a mi se zaista nadamo da ćemo i u budućnosti
biti u prilici pomagati obiteljima s više djece. Ustalom,
ona su naša budućnost.
BOĆARSKI KLUB “ŠTANDAR”
BOĆARSKI KLUB “Muntrilj”
Ostvarujemo odlične rezultate
Boćanje nije samo sport
Boćarski
klub
“Štandar” osnovan je 1995. godine, a danas broji
14 članova. Natječemo se u III.
Istarskoj ligi Pazin – Rovinj. Većina naših članova
su žitelji Muntriljštine i Tinjanštine uz nekoliko pojačanja iz susjednih naselja. U
protekloj godini osvojili smo
nekoliko lokalnih turnira na
kojima je sudjelovalo više od
deset ekipa. Natječemo se
i u zimskoj ligi Boćarskog
Boćarski
klub
“Muntrilj” osnovan je 1983. godine. Kroz našu
povijest za klub je
igralo više od četrdeset igrača, a
trenutno brojimo
njih 14. Natječemo se u II. Istarskoj ligi Pazin – Rovinj. Naši su članovi
sa područja Muntriljštine,
a želja nam je animirati i
mlađe naraštaje da nastave
s tradicijom boćanja u našem kraju. Boćanje je danas “prvi” sport na području
saveza “Pazin”,
a naši su članovi
do sad ostvarili
odlične rezultate
- pri samom smo
vrhu.
Posebno
nam je drago da
se u klub uključuju i mladi igrači iz
naše sredine. Ponosni smo
što je naš najmlađi član,
Dino Krizmanić, zahvaljujući
odličnim rezultatima koje je
ostvario pozvan u kadetsku
selekciju Istarskog boćarskog saveza. Predsjednik
kluba je Darko Krizmanić.
Muntriljštine, a za
nas boćanje nije
samo sport, nego
i prigoda da se
družimo i razveselimo
zajedno
s našim dragim
prijateljima
iz
ostalih klubova i
regija. Uvijek nam je drago
sve naše prijatelje ugostiti
na našem boćarskom turniru “Rokovica”. Organiziramo
ga tradicionalno u kolovozu
u povodu obilježavanja blagdana Sv. Roka. Predsjednik
kluba je Davor Sirotić.
Rođeni u 2012.
Nikol Udović - 29.11., Natali Žulić - 22.12., Dominik Mušković - 11.01., Antonio Starić - 26.01.,
Ivetić Jakov - 13.05., Marin Brečević - 18.06., Lucas Londero - 28.07., Nino Sirotić - 02.08.,
Matija Hrvatin - 01.09., Mia Videkić - 02.09., Karla Prenc - 04.09., Noa Ćosić - 06.09., Nika Jakus - 07.09.,
Katija i Elena Kiršić - 11.09., Oskar Rajko - 25.09., Lara Bernik - 20.10., Antonio Špelić - 21.10.
Tinjanski list
Tinjanski list
12
NASTAVLJAMO AKTIVNOSTI U EUROPSKIM PROJEKTIMA
Austrijanci i Francuzi partneri
u Projektu EU COOP
O
pćina Tinjan nakon
uspješne suradnje s europskim partnerima iz
Austrije, Poljske i Mađarske
u projektu ‘’In Kult’’ čiji je cilj
bio valorizacija nematerijalne
kulturne baštine, nastavlja
svoju aktivnost u europskim
projektima unutar programa
‘’Europa za građane’’.
Riječ je o Projektu EU COOP
čiji je nositelj Općina Tinjan, a
partneri na projektu su Općina
Auersbach iz austrijske Regije Steierishes Vulkanland, te
grad Saint Vincent de Tyrosse
Impressum >
Kontakt >
iz francuske Regije Aquitaine.
Cilj projekta je međusobna
suradnja zajednica unutar
Europe u cilju povećanja konkurentnosti gospodarskih i
kulturnih dobara, promicanja
tolerancije i razumijevanja,
kroz poštivanje tradicije, kulture i jezične različitosti. Naglašena je i važnost suradnje
civilnog i javnog sektora.
U okviru Projekta EU COOP
održana su dva susreta i to u
Tinjanu od 19.- 21. listopada
ove godine u okviru kojega su
europski partneri učili o po-
vijesti (i sadašnjosti) Općine
Tinjan. Razgovaralo se o autohtonim proizvodima ovoga
kraja, a predstavnici austrijske
i francuske općine sudjelovali
su i na VI. Internacionalnom
sajmu pršuta ISAP 2012. Tijekom susreta u Tinjanu upoznati su s tradicionalnim načinom gradnje ovoga podneblja,
sudjelujući u izgradnji Europskog suhozida. Upoznali smo
ih i s legendom o najstarijem
književno spominjanom vampiru ‘’Jure Grando’’ iz Kringe,
te s tradicijom proizvodnje
hrane i valorizacije kulturnog
krajolika. Posjetili su Jamu
Baredine, i muzej u Novoj Vasi.
Promovirali smo i tradicionalnu glazbu i folklor. Naše smo
goste iz Europe smjestili u kućama za odmor i počastili ih
domaćim specijalitetima.
Drugi susret održan je u
Auersbachu, u Austriji od
22.-24. listopada 2012.godine gdje su partnerima iz
Tinjana i Grada Francuske
predstavljeni tradicionalni
načini proizvodnje suhomesnatih proizvoda kroz posjet
pršutani ‘’Vulcano’’, proizvoda od sjemenki buče, proizvoda od jabuka, kruha iz
organski uzgojenih žitarica
te proizvodnje čokolade u
tvornici Josefa Zottera. Radionica o regionalnom razvoju toga kraja, kao primjer
dobre prakse, ukazala je na
neke od mogućnosti gospodarskog i socijalnog razvoja
koje stoje na raspolaganju
malim sredinama.
Treći, ujedno i završni susret
u ovom projektu, predviđen
je za travanj 2013. godine
kada će domaćin biti francuski partner - grad Saint Vincent de Tyrosse.
IZDAVAČ: Općina Tinjan • TISAK: Radin Print
Općina Tinjan • www.tinjan.hr • e-mail: opcina@tinjan.hr • Tel: 052/626-290 • Fax: 052/626-090