metodologija za določitev nevarnih mest in za njihovo odpravo na

METODOLOGIJA ZA ODREĐIVANJE OPASNIH MJESTA I ZA NJIHOVO
UKLANJANJE NA DRŢAVNOJ CESTOVNOJ MREŢI U REPUBLICI
SLOVENIJI
METHODOLOGY FOR IDENTIFICATION OF HAZARDOUS LOCATIONS
AND IMPLEMENTATION OF COUNTERMEASURES ON THE NATIONAL
ROADS NETWORK IN THE REPUBLIC OF SLOVENIA
Stanislav Zotlar, BSc (Traffic Eng)
Ministarstvo prometa
Direkcija RS za ceste
Trţaška 19
1000 Ljubljana
stanislav.zotlar@gov.si
Andraţ Murkoviĉ, BSc in Transport Technical
Slovenska poduzeća za ceste, d.o.o.
Leskoškova 9e
1000 Ljubljana
andraz.murkovic@gov.si
Saţetak: predstavljanje rada
Kljuĉne rijeĉi: opasna mjesta, crne taĉke
Abstract: paper presentation
Key words: hazardous locations management, "black spot" management
Sažetak
Abstract
Opasna mjesta na državnoj cestovnoj mreži u
Republici Sloveniji su lokacije s natprosječnom
gustoćom prometnih nesreća s ozljedama.
Svakogodišnje
određivanje
potencijalno
opasnih mjesta na državnoj cestovnoj mreži
zasniva se na metodologiji za izračun
natprosječne relativne gustoće prometnih
nesreća
na državnoj cestovnoj mreži,
dobivenih iz policijskih statističkih podataka o
prometnim nesrećama, količine prometa na
pojedinoj cestovnoj dionici i razvrstavanja
dionica s obzirom na tip ceste, naseljenost,
cestovne odsjeke i raskrižja u statistički
pouzdanom,
trogodišnjem
vremenskom
razdoblju. Provjera pouzdanosti određivanja
opasnih mjesta zasniva se na očevidu opasnih
mjesta zajedno s predstavnikom lokalne
policijske postaje što sužava ishodišni broj
opasnih mjesta.
Daljnja ključna provjera je eventualno istodobno
izvođenje prometno-tehničkih ili građevinskih
aktivnosti Direkcije Republike Slovenije za
ceste na području konačnog izbora opasnih
mjesta. Cjelokupni postupak određivanja
opasnih mjesta i njihovog konačnog izbora
udružen je u izvješću koje sadrži opise
karakteristika sigurnosti prometa i strategiju
mjera za sanaciju.
U zaključku su predstavljeni ključni elementi
izrade sanacijskog projekta, te usporedba
uvjeta sigurnosti prometa prije i nakon
izvođenja mjera.
High risk locations on the state network in the
Republic of Slovenia are locations where road
casualty accidents occur above average levels.
Annual identification of potentially unsafe
locations on the national roads, excluding
Motorways and Highways, is based on
methodological identification of high risk
locations computed from statistical police
accident data and respected traffic volumes,
considering classified road typology and
urbanization level within three years statistical
confidence. Reliability of computed sites is
checked further by investigation of the sites
together with the local police representatives,
which usually reduces the outcome of
dangerous sites list. The list is eventually
cleared of dangerous sites featuring other
interventions already planned or executed by
Slovene Roads Agency.
The complete high risk locations identification
procedure, final sites list with general reports on
traffic, technical and safety features with
proposed safety strategy is compiled in the
annual report.
Finally, elements of safety improvement design
process are presented and "before - after"
impact of road safety intervention is applied.
1
UVOD
stanovnika. Za sva troje vrijedi trend padanja
odnosno poboljšanja sigurnosti prometa.
Slovenija je, kao i ostale ĉlanice EU, svjesna svojih
zadataka na podruĉju poboljšanja sigurnosti
prometa.
U skladu s vrlo jasnim zahtjevima europske
transportne politike (Bijela knjiga) je na podruĉju
sigurnosti prometa zapisala da želi do 2011. godine
prepoloviti broj smrtnih žrtava na slovenskim
cestama u odnosu na 2001. godinu. Ali trenutna
situacija na podruĉju sigurnosti prometa u Sloveniji,
unatoĉ ambiciozno postavljenim planovima, još
uvijek nije zadovoljavajuća. Treba priznati da se je
sigurnost u prometu posljednjih godina u R. Sloveniji
poboljšala, ali još uvijek ne postižemo zadane ciljeve
za smanjenje prometnih nesreća odnosno
ozlijeĊenih/umrlih sudionika u prometu na cestama.
Niska razina sigurnosti prometa na slovenskim
cestama sigurno je posljedica slabog stanja
cestovne infrastrukture, niskog stupnja osviještenosti
i nedostatne prometno-sigurnosne politike u
prošlosti.
Poboljšanje stanja postojeće cestovne infrastrukture
jedna je od kljuĉnih mjera koja može dovesti do
poboljšanja sigurnosti prometa u R Sloveniji. U
sanacijama i rekonstrukcijama cestovne mreže
državnih cesta sanacija opasnih mjesta predstavlja
prioritetno usmjerenje u skladu s raspoloživim
financijskim sredstvima koja su namijenjena za
sanaciju i rekonstrukciju državne cestovne mreže u
R Sloveniji.
Smrtno stradali od 1994. godine do 2009. godine
600
506
500
415
Br. mrtvih
400
357
309
335
314
278
300
269
274
242
293
258
263
214
171
200
100
0
1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009
Godina
Slika 2: Smrtno stradali od 1994. godine do 2009. godine
2001. godine u državama EU je umrlo 50.000 ljudi, a
zajedniĉki cilj predložen 2001. godine i dopunjen
nakon širenja EU 2004. godine i 2008. godine, je da
broj smrtno stradalih do kraja 2010. godine ne bi bio
veći od 25.000 na godinu. Slovenija bilježi od 2001.
godine pad broja smrtno stradalih, osim u 2004.
godini i 2007. god., kad se je njihov broj povećao,
što je prikazano na slici 2.
Trend smrtno stradanih u prometnim nesrećama
350
300
293
278
Br. mrtvih
250
2
388
RAZVOJ SIGURNOSTI PROMETA U R
SLOVENIJI
269
274
242
259
262
stvarno stanje
263
248
200
233
214
218
203
171
187
150
171
155
projekcija s obzirom na cilj
100
139
124
50
0
2001
Pokazitelji razvoja sigurnosti cestovnog prometa v R Sloveniji
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
Godina
30
sigurnost prometa I mrtvih/100.000.voz.km
sigurnost prometa II mrtvih/10.000 reg.vozil
osobna sigurnost mrtvih/100.000 stanovnika
8
25
20
6
15
4
10
2
5
Na slici 3 prikazan je cilj Nacionalnog programa:
smanjivanje smrtno stradalih u Sloveniji i stvarno
stanje broja mrtvih. Cilj zadan u Nacionalnom
programu je smanjiti žrtve od 278 u 2001. godini na
124 u 2011.godini.
Ukupna dužina javne cestovne mreže Slovenije je
više od 39.000 kilometara. Cestovnu mrežu
saĉinjavaju:
- državne ceste: 6710 km
- lokalne ceste: preko 32360 km
Državne ceste sastavlja mreža autocesta (657 km),
brzih cesta (93 km), glavnih cesta (831 km) i
regionalnih cesta (5129 km).
Cestama v R Sloveniji upravljaju:
- Družba za autoceste R Slovenije, d.d.
(Društvo za autoceste R Slovenije), d.d. (u
2009
2008
2007
2006
2005
2004
2003
2002
2001
2000
1999
1998
1997
1996
1995
1994
1993
0
1992
0
Slika 3: Trend smrtno stradalih u prometnim nesrećama
Osobna sigurnost (br. mrtvih)
Sigurnost prometa (br. mrtvih)
10
Godina
Slika 1: Pokazatelji razvoja sigurnosti prometa na cestama
u R Sloveniji
Slika 1 prikazuje tri važna pokazatelja razvoja
sigurnosti prometa na cestama: broj mrtvih na
100.000 prevoženih km, broj mrtvih u odnosu na broj
registriranih vozila i broj mrtvih na 100.000
1
-
-
3
nastavku DARS): autoceste i brze ceste 750
km
Direkcija R Slovenije za ceste (Direkcija R
Slovenije za ceste) (u nastavku DRSC):
glavne i regionalne ceste 5960 km
Općine: lokalne ceste 32360 km
Prometna nezgoda odnosno nesreća je nesreća na
javnoj i nekategoriziranoj cesti koja se koristi za
cestovni promet u kojoj je sudjelovalo bar jedno
vozilo u kretanju i u njoj je jedna ili više osoba umrlo,
odnosno bilo ozlijeĊeno ili je nastala materijalna
šteta. Prometne nezgode su najĉešće posljedica
kombinacije raznih okolnosti meĊu kojima ima
najvažniju ulogu čovjek, vozilo i cesta (slika 7).
Karakteristika prometnih nezgoda je neravnomjerna
rasporeĊenost u cestovnoj mreži. Na odreĊenim
lokacijama dolazi od sistematiĉnih grešaka u
interakciji ĉovjek – cesta na što ukazuju dionice
cesta s visokim brojem prometnih nesreća. Kako bi
mogli
mjeriti
neravnomjernu
rasporeĊenost
prometnih nesreća odnosno odrediti i razvrstati
mjesta na kojima dolazi do zgusnuća, bila su
oblikovana posebna oruĊa. To su metode za
odreĊivanje opasnih mjesta na cestovnoj mreži.
Podjela cesta u R Sloveniji po upraviteljima
2%
15%
83%
DARS
DRSC
ĈIMBENICI PROMETNIH NESREĆA
Obćine
Slika 4: Podjela cesta u R Sloveniji po upraviteljima
Uĉešće osnovnih ĉimbenika prometnih nesreća
Udio mrtvih u R Sloveniji po upravitelju cesta u razdoblju od
2007. - 2009.
ĉovjek (93%)
11%
33%
(57%)
Prometni okoliš (34%)
(26%)
(3%)
(4%)
(6%)
56%
(1%)
DARS
DRSC
(3%)
OPĆINE
vozilo (13%)
Slika 5: Udio mrtvih u R Sloveniji po upravitelju cesta u
razodblju 2007. – 2009.
Slika 7: Učešće osnovnih čimbenika prometnih nesreća
(Izvor: Treat i ostali 1979.)
Na cestama pod okriljem DRSC-a u zadnje tri
godine je smrtno stradalo 377 ljudi, što je 56 % svih
smrtnih žrtava na cestama u R Sloveniji (slika 5).
4
Ozlijede sudionika u prometnim nesrećama na glavnim i
regionalim cestama u godinama 1994. - 2009.
3%
Prometne nesreće su nepredvidive. DogaĊaju se
bilo gdje na teoretski sigurnim i opasnim cestama, u
povoljnim i nepovoljnim vremenskim uvjetima. Ali u
dužim vremenskim intervalima može se utvrditi
razliĉita
uĉestalost
dogaĊanja
nesreća
na
promatranoj cestovnoj mreži.
Opasna dionica je svaki kraći dio ceste (teoretski u
dužini od 300m) na kojem se u vremenu od godinu
dana desi veći broj prometnih nesreća nego što je
kritiĉni broj koji predstavlja pri traženom stupnju
povjerenja prosjeĉan broj nezgoda na dionicama
cesta.
Opasna mjesta su cestovni pod dionice na kojima
se je u svakoj od tri uzastopne godine desila bar
jedna prometna nesreća s ozljedom i vrijednost
stupnja prometnih nesreća s ozljedom je veća od
16%
81%
Teža tjelesna ozlijeda
Lakša tjelesna ozlijeda
ODREĐIVANJE OPASNOG MJESTA
Smrt
Slika 6: Udio ozlijeđenih sudionika u prometnim
nesrećama na glavnim i regionalnim cestama (DRSC) u
razdoblju 1994.- 2009.
2
kritiĉne vrijednosti koja je izraĉunana za dionice
sliĉnih cesta.
OdreĊivanje opasnih mjesta na državnoj cestovnoj
mreži u nadležnosti je DRSC-e koja svake godine
napravi analize sigurnosti prometa na temelju kojih
se odreĊuju opasna mjesta na državnoj cestovnoj
mreži. Opasna mjesta na odsjecima odreĊena su na
temelju broja nesreća, broja ozlijeĊenih i umrlih
sudionika u prometnim nesrećama, te prometnog
dijela na obraĊenoj dionici.
U R Sloveniji imamo odreĊena opasna mjesta samo
na cestama pod okriljem DRSC-e (glavne i
regionalne ceste). Uzevši u obzir da se je u zadnjem
3-godišnjem razdoblju desilo 30% svih nesreća s
ozljedama na glavnim i regionalnim cestama, znaĉi
da imamo odreĊena opasna mjesta za trećinu svih
nesreća s ozljedama.
4.1
Metodologija se je tijekom vremena mijenjala i
nadograĊivala. Bila je potrebna kontrola baze
podataka o prometnim nesrećama u kojima su bile
prisutne i greške.
Treba naglasiti da problem uklanjanja opasnih
mjesta na lokalnoj cestovnoj mreži i autocestama
ostaje neriješen s gledišta jedinstvenog pristupa.
4.2
Isto kao i u drugim državama tako je i kod nas
opasno mjesto najĉešće odreĊeno kao mjesto
visokog rizika za vozaĉe. Koncept visokog rizika
znaĉi povećanu vjerojatnost za prometnu nezgodu s
težim posljedicama na odreĊenoj dionici ceste.
U kontekstu EU opasno mjesto je izraz koji
oznaĉava mjesto, toĉke, dionice ili raskrižja na
cestovnoj mreži koja pokazuju veću gustoću smrtno
stradalih i teško ozlijeĊenih sudionika u usporedbi s
usporedivim dijelovima cestovne mreže. Umjesto
izraza upravljanje opasnim mjestima, ĉesto se koristi
izraz upravljanje dionicama cesta s visokim brojem
prometnih nezgoda. Upravljanje dionicama s visokim
brojem prometnih nezgoda ne ukljuĉuje samo
odreĊivanje opasnih mjesta, nego i ureĊivanje istih.
Pri metodama odreĊivanja opasnih mjesta na
temelju povećanog rizika u praksi se javljaju razni
problemi koji ukazuju na ograniĉenja tog koncept. Ta
ograniĉenja je potrebno ukljuĉiti u izradu
odgovarajuće metode za odreĊivanje. U nastavku su
predstavljene osnovne skupine ograniĉenja:
Povijest uklanjanja opasnih mjesta
U usporedbi s prometno razvijenim i sigurnim
državama, R Slovenija ima razmjerno kratku povijest
motorizacije o ĉijem usponu možemo govoriti tek od
sredine šezdesetih godina. S povećanjem prometa
smanjivala se je sigurnost prometa koja je tek nakon
1994. god. poĉela bilježiti konstantan pad nesreća i
broja mrtvih. Osiguravanje sigurnosti u prometu bilo
je i uglavnom je još usmjereno na izvoĊenje
tehniĉkih i graĊevinskih mjera, te na policijski
nadzor. Istraživaĉka djelatnost općenito još nije bila
tako mobilizirana da bi nudila dijagnoze za
dogaĊanje nezgoda uzevši u obzir sve osnovne
ĉimbenike (ĉovjek – cesta – vozilo).
Sistematiĉno istraživanje opasnih mjesta po
meĊunarodnim principima, kod nas je razmjerno
mlado, staro manje od 20 godina. To razdoblje
dijelimo na:
-
-
-
Smjernice za oblikovanje metode
odreĊivanja opasnih mjesta
-
razdoblje priprema za uspostavljanje
sistema Banke Cestovnih Podataka za
voĊenje i obradu podataka, u GIS okolišu i
uspostava
raĉunalne
baze
podataka
Ministarstva unutarnjih poslova ( u nastavku
MUP) o prometnim nesrećama na DRSC-e.
razdoblje odreĊivanja i opća istraživanja
opasnih mjesta koje je zapoĉelo 1994.
godine kad je bila na raspolaganju prva
statistiĉki pouzdana baza podataka o
prometnim nesrećama (sadržavala je sve
kod MUP-a evidentirane prometne nesreće
sa brojem mrtvih i ozlijeĊenih sudionika, te
neke prometne nesreće s materijalnom
štetom),
razdoblje izrade metodologije preciznih
ispitivanja opasnih mjesta koja objašnjava
uzroke nastanka prometnih nesreća u vezi
s faktorom cesta (sadašnje razdoblje)
-
-
3
Sluĉajni karakter prometnih nezgoda. Broj i
lokacija prometnih nezgoda na cestovnoj
mreži se mijenja po godinama. Razlozi za to
su u samom sluĉajnom karakteru prometnih
nezgoda kojeg još ne znamo opisati i u
vanjskim ĉimbenicima koje moramo ukljuĉiti
u analizu. Pri analizi prometnih nezgoda na
cestovnoj
mreži
potrebno
je
uzeti
reprezentativni vremenski okvir. Treba
provjeriti na kojim mjestima su bile u
analiziranom vremenskom okviru izvedene
važne infrastrukturne mjere.
Regresija k prosjeku. Ta pojava je
posljedica sluĉajnog karaktera prometnih
nezgoda. U dužem vremenskom razdoblju
prosjeĉna je stopa prometnih nezgoda na
promatranom cestovnom odsjeku niža nego
u bilo kojem reprezentativnom vremenskom
okviru.
Migracija nezgoda. Važna karakteristika
zgusnuća nesreća je vremenska i prostorna
promjenljivost. U razliĉitim vremenskim
presjecima nesreće »ugase« ili »migriraju«
na
drugu
lokaciju
(pad
prometa,
rekonstrukcija dionica ili raskrižja, veći
-
policijski nadzor, promjene u ponašanju
sudionika u prometu, i. t. d.). Da bi izljuštili
utjecaj ceste na zgusnuće prometnih
nezgoda, potrebno je izdvojiti vremenski
nestabilna zgusnuća.
Ne uzimanje u obzir opterećenja prometa.
Zgusnuće prometnih nezgoda treba uvijek
usporeĊivati relativno s obzirom na
opterećenje prometa sliĉnih dionica.
posljednje tri godine zasnovane na osnovi
policijskih podataka.
2. pripis prosječnog godišnjeg prometa i
prometnih nezgoda na aktualnu cestovnu
mrežu: za pojedinu
godinu pomoću GIS oruĊa pripiše se
prosjeĉni godišnji dnevni promet (u nastavku
PGDP) i prometne nezgode. Prometne
nezgode predstavljaju protekle konfliktne
dogaĊaje na državnoj cestovnoj mreži.
Pošto se cestovna mreža razvija, otvaraju
se nove dionice, grade se autoceste, neke
dionice se ukidaju, potrebno je prošle
lokacije prometnih nezgoda pripisati na
aktualnu državnu cestovnu mrežu. Osnova
za pripis lokacije apsolutna je lokacija
prometne nezgode izražena u (X, Y)
koordinatama.
Opisana problematika osnova je za izradu smjernica
za odreĊivanje opasnih mjesta na cestovnoj mreži.
Novi koncept opasnih mjesta proizlazi iz potrebe za
znanstvenim pristupom za odreĊivanje objektivnog
rizika za prometnu nezgodu na pojedinom odsjeku.
Opasna mjesta su na toj osnovi opredijeljena kao
dionice ceste s visokim stupnjem prometnih
nezgoda. Ta definicija ukljuĉuje odreĊivanje opasnih
mjesta uzimajući u obzir koliĉinu prometa, broj
prometnih nezgoda, reprezentativni vremenski okvir
analize i dužinu dionice ceste. Svrha zajedniĉkih
smjernica pri metodologiji odreĊivanja opasnih
mjesta na cestovnoj mreži je omogućivanje
usporedbe stupnja sigurnosti cestovne mreže meĊu
razliĉitim državama.
5
5.1
3. podjela cestovne mreže na:
I. raskrižja: podruĉje raskrižja sadrži samo
raskrižje i poddionice koje presijecaju
raskrižje: ukljuĉena su raskrižja s
državnim i lokalnim cestama. Nesreće na
lokalnoj cestovnoj mreži na podruĉju
raskrižja na osnovi apsolutne lokacije
(X,Y) pripišu se u raskrižje.
II. dionice koje dijelimo ovisno o tipu ceste:
a. ceste s odvojenim prometnim
trakama,
b. ceste s ograniĉenim dostupom i
c. ostale ceste.
METODOLOGIJA PRIKUPLJANJA
PODATAKA I IDENTIFIKACIJA OPASNIH
MJESTA
4. izračun broja
prometnih nezgoda s
ozljedom na dionici s pomoću tekuće
dionice: tekuća dionica poĉinje kod prve
prometne nezgode na dionici i nastavlja se
po dionici, te prebrojava prometne nezgode
s ozljedom na slijedećih 300 m. Ako je u
blizini još neka prometna nezgoda, putujuća
se dionica iterativno produžava ali najviše
do dužine 1000 m. Time je osigurana
usporedivost pod dionica.
Identifikacija opasnih mjesta
Osnova za izvoĊenje prometno sigurnosne analize
je identifikacija opasnih mjesta na temelju podataka
o prometnim nesrećama koje posreduje MUP.
Pomoću
jednostavnih
odnosno
zahtjevnijih
statistiĉkih
metoda
odreĊuju
se
lokacije
natprosjeĉnih zgusnuća evidentiranih prometnih
nesreća.
Za istraživanje koristimo metodu intervala povjerenja
i metodu mjera težine posljedica nezgode koje
temelje na Poissonovoj funkciji raspodjele nesreća.
5.2
5. izračun broja nezgoda s ozljedama u
raskrižju: prebroje se sve prometne nezgode
s ozljedama na podruĉju raskrižja. Uzima se
u obzir odreĊeno podruĉje raskrižja i
prometne nezgode s ozljedom na državnoj i
lokalnoj cestovnoj mreži koje su locirane na
podruĉju raskrižja (raskrižja na državnim
cestama imamo metodološki definirana).
Postupak odreĊivanja opasnih mjesta
Koraci za odreĊivanje opasnih mjesta na državnoj
cestovnoj mreži su:
1. razdoblje analize: obuhvaća statistiĉke
podatke o prometnih nezgodama s
ozljedama na državnoj cestovnoj mreži u
4
Pri ĉemu je Kn koeficijent težine posljedica
prometne nezgode, a M predstavlja broj
prometnih nezgoda bez ozljede. Izraĉun
koeficijenata Kn izraĊuje se na osnovu
ocjene troškova posljedica prometnih
nezgoda.
6. izračun stupnja prometnih nezgoda za
pojedine odsjeke (Ar): isti se izraĉuna po
sljedećoj metodi:
Ar =  (nezgoda s ozljedom / PGDP * dužina
Izraĉuna se takoĊer prosjeĉna vrijednosti
stupnja prometnih nezgoda za dionice
sliĉnih cesta (aARr).
Tabela I: Izračun koeficijenata težine posljedica
prometne nezgode Kn
Tip prometne
nezgode
Smrt
Teška ozljeda
Laka ozljeda
Ogrebotina
Bez ozljeda
7. izračun kritičnog stupnja prometnih nezgoda
za pod dionice sličnih cesta: kritiĉni stupanj
predstavlja graniĉnu vrijednost intervala
povjerenja prosjeĉnog stupnja (aARr).
Upotrijebimo 95 % stupanj povjerenja. Pri
izraĉunu
kritiĉnog
stupnja
prometnih
nezgoda treba voditi raĉuna i o prometnom
opterećenju. Stupanj prometnih nesreća (Ar)
razdijeljen je po Poissonovoj raspodjeli.
Kritiĉna vrijednost (CRr) je varijabla, koja
prikazuje 95. percil Poissonove raspodjele.
Ocjenjuje se za cestovne pod dionice sliĉnih
cesta sa slijedećom jednadžbom:
M
K
554
55
10
3
1
10. provjera izbora opasnih mjesta na državnoj
cestovnoj mreži: opasna mjesta na državnoj
cestovnoj mreži odreĊena su na osnovu
prošlog stanja koje je odreĊeno prometnim
nezgodama i stanjem državne cestovne
mreže u analiziranom razdoblju. Potrebno je
provjeriti ako razlozi za opredjeljenje
opasnog mjesta još vrijede. Provjera izbora
opasnih mjesta izvodi se u skladu s
„Metodologijom za odreĊivanje postupka
provjere crnih toĉaka“. Provede se intervju
na policijskoj postaji u okviru kojeg se
provjeri pravilnost lokacija prometnih
nezgoda koje su obuhvaćene u podruĉju
opasnog mjesta i prometno-sigurnosnu
situaciju. Obavi se takoĊer oĉevid opasnog
mjesta na terenu.
CRr = aARr + K * (aARr / M) + 1/(2M)
aARr
Koeficijent
prosjeĉna
vrijednost
stupnja
prometnih nezgoda za dionice
sliĉnih cesta
prosjeĉna koliĉina prometa na
cestovnom
poddionici
u
promatranom vremenskom intervalu
stupanj
povjerenja
funkcije
vjerojatnosti
8. dionice s visokim stupnjem prometnih
nezgoda: su one dionice i raskrižja koja
imaju veći stupanj prometnih nezgoda od
kritiĉnog stupnja za dionice sliĉnih cesta.
11. rezultat je izbor opasnih mjesta na državnoj
cestovnoj mreži.
9. razvrstavanje dionica s visokim stupnjem
prometnih nezgoda: izvede se na osnovi
stupnja ozbiljnosti nezgoda (G). Stupanj
ozbiljnosti nezgoda je vrijednost, koja je
izraĉunana na osnovi težine posljedica
prometnih nezgoda. Prometne nezgode
podjele se u skupine u odnosu na najtežu
posljedicu:
S bar jedna smrtna žrtva
H bar jedan teško ozlijeĊen sudionik
L bar jedan lakše ozlijeĊen sudionik
M samo materijalna šteta
Stupanj ozbiljnosti nezgoda G za pojedini
cestovni odsjek izraĉuna se na slijedeći
naĉin:
G = K1 * S + K2*H + K3 * L + K4 * P + M
5
već bile provedene mjere. Opasna mjesta na kojima
nisu bile izvedene mjere koje bi bitno utjecale na
poboljšanje prometno-sigurnosne situacije, ukljuĉe
se u buduću analizu.
Prometne nezgode s
ozljedom na državnoj
cesti (glavne i regionalne
ceste) u zadnje tri godine
P
G
D
P
5.3.2
RASKRIŽJA
DIONICE
Sve nesreće v
raskrižju
Nesreće na
tekućoj dionici u
dužini 300 m
Preliminarna analiza izbora opasnih
mjesta
Drugi stupanj postupka provjere izbora opasnih
mjesta obuhvaća preliminarnu analizu podataka.
Opasna mjesta su opisana podacima o sigurnosti
prometa, tehniĉkim i geometrijskim elementima
ceste, te mjerenjima stanja kolnika.
Izračun stupnja prometne nezgode Ar
Ar =nezg. s ozljedom)/PGDP*dužina
5.3.2.1 Sigurnost prometa
Izračun kritičnog stupnja CRr
CRr = aARr + K*(aAr/M) + 1/(2M)
Analiza sigurnosti prometa osnova je za odreĊivanje
i provjeru opasnog mjesta. Podaci koji su korišteni
analizi sigurnosti prometa su podaci iz baze
prometnih nezgoda koju vodi i ureĊuje Policija. Na
temelju tih podataka odreĊena su zgusnuća
prometnih nezgoda na cestovnoj mreži. Najvažniji
podatak koji opisuje opasno mjesto je frekvencija
nezgoda na odreĊenom dijelu cestovne mreže
(vrijeme i datum po stacionažama). Isto je tako
važan podatak i ozbiljnost ozljeda sudionika u
prometnim nezgodama na odreĊenom mjestu. Osim
spomenutih faktora treba uzeti u obzir i uzroke, te
tipove nesreća i vanjske uzroke za nezgode.
Vanjske uzroke predstavljaju podaci u bazi podataka
o prometnim nezgodama: o vremenu, stanju kolnika,
prometu i o vremenu dogaĊaja.
Pri analizi sigurnosti prometa uzimaju se u obzir
sljedeći pokazatelji u odnosu na stacionažu:
- broj prometnih nezgoda po datumu (po
godinama, mjesecima i danu u tjednu),
- karakteristike
prometnih
nezgoda
na
kritiĉnom mjestu (lokacija, tip, uzrok
prometne nezgode i klasifikacija ozljeda u
nezgodi),
- utjecaj vanjskih ĉimbenika na nastanak
prometnih nezgoda (vremenske prilike,
površina kolnika i stanje u prometu u
trenutku prometne nezgode),
- vremenska uvjetovanost nastanka prometnih
nezgoda (dio dana i sat nastanka prometne
nezgode),
- sudionici u prometnim nezgodama (vrsta
sudionika u prometnim nezgodama, sadržaj
alkohola u krvi sudionika u prometnim
nezgodama; uzroĉnici prometnih nezgoda).
Dionice odn. raskrižja s visokim stupnjem
nezgoda(Ar > CRr)
Razvrstavanje dionica s visokim stupnjem
nezgoda na osnovi stupnja ozbiljnosti
prometne nezgode (G)
G = K 1 * S + K2 * H + K3 * L + K4 * P + M
PROVJERA
IZBORA
REZULTAT – izbor
opasnih mjesta
Slika 8: Shematski pregled identifikacije opasnih mjesta
5.3
Provjera izbora opasnih mjesta
Postupak provjere opasnog mjesta odvija se u više
faza. U poĉetnoj fazi pribavljaju se svi dostupni
podaci o prometnim nezgodama na opasnim
mjestima. Na temelju tih podataka obavlja se oĉevid
opasnog mjesta na terenu koji omogućava stvarni
uvid u situaciju. Završnu fazu predstavlja oblikovanje
izvješća o provjeri opasnog mjesta koje služi kao
osnova za daljnje odluke o sanaciji predmetnog
opasnog mjesta.
5.3.1
Provjera izvedenih mjera
Prvi stupanj postupka provjere izbora opasnih
mjesta je provjera lokacija opasnih mjesta s gledišta
izvedenih mjera. Treba provjeriti ako su na
lokacijama od odreĊivanja opasnog mjesta do sada
6
Oblikovanje izvješća
5.3.2.2 Stanje cesta
5.3.4
Podaci o stanju ceste obuhvaćaju:
- tehniĉke elemente ceste: cilj je utvrditi
postoje li tehniĉki elementi koji bi mogli
utjecati na povećan broj prometnih nezgoda
na analiziranoj lokaciji;
- voznu površinu: ukljuĉuje podatke o stanju
vozne površine, tornoj sposobnosti vozne
površine i podatke o vertikalnim elementima
ceste,
- prometne podatke.
Konaĉni stupanj postupka provjere izbora opasnih
mjesta predstavlja izradu izvješća o opasnom
mjestu. Izvješće mora sadržavati detaljan opis
izvoĊenja svih prethodnih stupnjeva:
- opis izabranog opasnog mjesta,
- rezultate preliminarne analize,
- rezultate terenske analize i
- argumentiranje
izbora
/
opovrgnuća
opasnog mjesta
5.3.2.3 Izrada karata opasnog mjesta
6
Uporabom GIS oruĊa se na temelju dobivenih
podataka o lokacijama prometnih nezgoda na
cestovnoj mreži izradi karta zgusnuća prometnih
nezgoda. U kartu opasnog mjesta ukljuĉuju se svi
dostupni podaci kao što je tok cesta, geografske
znaĉajke terena, zgrade u naselju drugi podaci koji
doprinose preciznijem opisu lokacije opasnog
mjesta.
5.3.3
IZRADA STUDIJE O IDEJNIM RJEŠENJIMA
ZA SANACIJU OPASNIH MJESTA
Za izabrana opasna mjesta se u nastavku izraĊuje
studija u kojoj je opisano rješenje za ureĊenje
opasnog mjesta. Dokumentacija mora biti izraĊena
na nivou studije idejnog rješenja za sanaciju
opasnog mjesta. U studiji idejnog rješenja mora biti
odreĊena privremena mjera i konaĉno rješenje za
sanaciju opasnog mjesta. Studija idejnog rješenja
predstavlja struĉnu podlogu za izradu projekta
konaĉnog rješenja odnosno za izradu minimalne
tehniĉke dokumentacije za izvoĊenje privremene
mjere.
Mjere možemo sistemski dijeliti prema mjestu i
vremenu nastanka, te naĉinu eliminacije. S obzirom
na vrijeme trajanja mogu biti privremene ili trajne. U
prvi razred spadaju one koje su posljedica
povremenog ili periodiĉnog stanja na odreĊenom
mjestu (poledica, preusmjeravanje
prometa,
privremene blokade i. t .d.) ili posljedica raznih
drugih uzroka (neizbježnost poduzimanja mjera,
dodatni otkup zemljišta, nedostatak financijskih
sredstava, i. t. d.). U drugi razred svrstavamo mjere
koje bi trebale u potpunosti eliminirati mjesta
zgusnuća prometnih nesreća. Obje vrste mjera
mogu biti tehniĉke ili psihološke. MeĊu tehniĉke
ĉimbenike spadaju karakteristike ceste (geometrijski
elementi, nagib, preglednost, i.t.d.). Druga skupina
predviĊa mjere koje utjeĉu na vozaĉa i dodatak su
postojećem stanju (dodatne obavijesti, poboljšanje
preglednosti i.t.d.)
U studiji idejnog rješenja mora biti predloženo
kratkoroĉno i dugoroĉno rješenje utemeljeno na
osnovu:
1. utvrĊenih konfliktnih dogaĊaja promatranjem
prometa na tom mjestu
2. konstatiranih
prometno
tehniĉkih
nedostataka i nepravilnosti ceste, koje
utjeĉu na sigurnost prometa.
3. Opravdanost mjere na osnovu metodologije
vrednovanja (troškovi – koristi) utvrĊenih
prometno
tehniĉkih
nepravilnosti
i
nedostataka ceste, te obzirom na opasno
ponašanje sudionika u prometu.
Terenski pregled
Terenski pregled je kljuĉni dio postupka provjere
izbora opasnih mjesta. Ta faza predstavlja opis
ĉinjeniĉnog stanja na lokaciji opasnog mjesta.
Terenski pregled mora sadržavati slijedeće
postupke:
- pregled lokacije i provjeru karte opasnog
mjesta: nezgode je potrebno locirati u
prostoru i pribaviti dodatne podatke ako oni
detaljnije opisuju opasno mjesto.
- Provjera lokacije nezgoda i pribavljanje
detaljnijih podataka o nezgodama: to se vrši
u obliku intervjua na policijskoj postaji,
- Provjera stanja ceste i kolnika, pregled
situacije,
kolnika,
ureĊenja
prometa:
provjerava se ako još vrijede razlozi za
smanjenje sigurnosti prometa.
Treba provjeriti što je utvrĊeno preliminarnom
analizom na lokaciji opasnog mjesta.
Glavni ciljevi terenskoga oĉevida su:
- odrediti karakteristike ceste, na temelju kojih
bi bilo moguće objasniti zgusnuće prometnih
nezgoda na toĉno odreĊenom mjestu,
- odrediti oštećenja kolnika koja još nisu
uzrokovala prometne nesreće, ali bi u
buduće mogla predstavljati odreĊeni rizik,
- odrediti oštećenja kolnika koja su utjecala
na zgusnuće prometnih nezgoda i u ranijim
studijama još nisu bila identificirana.
7
Kriteriji za izbor mjera su:
- tehniĉka provodljivost: može li odgovarajuća
mjera biti odgovor na problematiku
prometnih nesreća koje su bile otkrivene u
procesu analize, odnosno ima li tehniĉke
mogućnosti za uspjeh,
- ekonomska uĉinkovitost: je li izabrana mjera
opravdana što se tiĉe troškova odnosno
donosi li koristi u odnosu na njene troškove.
- mogućnosti: da li si možemo odreĊenu
mjeru priuštiti obzirom na oĉekivana
sredstva i ako ne možemo da li možemo
uĉinkovito upotrijebiti neko jeftinije rješenje,
- prihvatljivost: da li je izabrana mjera cilj
identificiranog problema odnosno da li je
prihvatljiva u okolišu/lokalnoj zajednici,
- praktiĉnost: može li odreĊena mjera biti
uĉinkovita i bez previše uloženog truda,
- politiĉka i institucijska prihvatljivost: imamo li
politiĉku i institucijsku potporu za provoĊenje
izabranih mjera,
- zakonitost: jesu li mjere zakonite odnosno
hoće li njihovi korisnici kršiti zakon
uporabom istih,
- kompatibilnost: jesu li mjere kompatibilne i
spojive s ostalim strategijama sigurnosti
prometa na istoj ili drugoj sliĉnoj lokaciji.
6.1
Prometno-ekonomsku
uĉinkovitost
projekta
utvrĊujemo kao razliku izmeĊu koristi i troškova.
Ekonomsko doba za vrednovanje predstavlja
plansko doba projekta.
U Sloveniji je zakonom odreĊeno da za
rekonstrukcije vrijedi 10 godišnja a za novogradnje
20 godišnje plansko doba. U fazi vrednovanja
predloženih mjera važno je da je plansko doba
jednako za sve predložene mjere koje želimo
vrednovati.
Najprikladnija i najjednostavnija metoda za izraĉun i
usporedbu alternativa je metoda NSV. Ona utvrĊuje
primjerenost razliĉitih varijanti mjera pomoću neto
sadašnje vrijednosti investicije pri 8% diskontnoj
stopi koja je zakonski odreĊena za izradu programa
javnih narudžbi investicijskog znaĉaja.
Ekonomsko vrednovanje sastavljeno je iz 5 koraka:
- identifikacija koristi i troškova,
- novĉano vrednovanje koristi i troškova
- diskontiranje koristi i troškova na današnje
vrijeme,
- usporedba mjera,
- izbor mjera.
Pokazatelji koji odreĊuju prometno - ekonomsku
efikasnost su:
- visina investicije,
- troškovi:
troškovi
izvedbe,
troškovi
održavanja i operativni troškovi,
- koristi: koristi za korisnika, koristi utjecaja na
okoliš i koristi sigurnosti prometa.
Vrednovanje predloţenih mjera
Na temelju zakljuĉaka analize pristupa se planiranju
jedne ili više mjera za poboljšanje i eliminaciju
opasnih mjesta koje se koriste individualno ili u
kombinaciji. Svaki od njih znaĉi odreĊeni stupanj
poboljšanja od manje uĉinkovite do uĉinkovitije.
Treba izraditi spisak mogućih mjera po kriteriju
uĉinkovitosti i predviĊenih financijskih sredstava. Pri
tome moramo biti svjesni toga da treba razlikovati
izvor investicije; t. j. da li je investicija financirana s
privatnim ali s državnim kapitalom. U većini država,
pa tako i u R Sloveniji je ulagaĉ u infrastrukturu
uglavnom država pa su stoga metode vrednovanja
naslonjene na analizu društveno korisnih investicija.
To vrednovanje najĉešće ukljuĉuje:
- vrednovanje
ekonomske
uĉinkovitosti
investicije (Cost-benefit analizu odnosno
usporedbu troškova i koristi investicije –
NSV, ISD),
- vrednovanje utjecaja na okoliš,
- vrednovanje dostizanja drugih ciljeva
investicije kao n.p.r. bolja dostupnost,
ravnomjeran gospodarski razvoj, doprinos
regionalnom razvoju i sliĉno.
NSV
ISD
6.1.1
Izvedba izabranih mjera
Rezultat izvedene prometno-sigurnosne analize
predstavlja konaĉni spisak privremenih i trajnih
mjera kojima se eliminiraju opasna mjesta. Njihova
izvedba ovisi o predviĊenim
proraĉunskim
sredstvima i prioritetima.
6.1.2
Praćenje i ocjena izvedenih mjera
Praćenje uĉinkovitosti izvedenih mjera nužno je
potrebno za utvrĊivanje pozitivnih i negativnih
uĉinaka poboljšanja s ciljem toĉnosti i pouzdanosti
prognoza njihove uĉinkovitosti kod slijedeće
uporabe. Važno je utvrditi ako odreĊene mjere nisu
vodile k povećanju broja nesreća zbog drugih
uzroka. Pri tom je baš najveći problem u tome da se
na DRSC analize te vrste do sada nisu izvodile. Zato
bi morali omogućiti da za bazu podataka odnosno
povratne informacije upotrijebimo rezultate studija.
metoda neto sadašnje vrijednosti
metoda internog stupnja unosnosti
8
7
OCJENA POSTUPKA OTKLANJANJA
OPASNIH MJESTA NA SLOVENSKOJ
DRŢAVNOJ CESTOVNOJ MREŢI
NE
DA
Izvršenom analizom postojećih postupaka sanacije
opasnih mjesta na slovenskoj državnoj mreži želimo
utvrditi prednosti i nedostatke priznatih postupaka
sanacije opasnih mjesta kod nas u R Sloveniji, te pri
tom upozoriti na probleme i poteškoće koje se kod
radova na sanaciji opasnih mjesta pojavljuju u R
Sloveniji.
Općenito možemo reći da su postupci sanacije
opasnih mjesta koji se koriste u inozemstvu
uglavnom sastavljeni iz slijedećih osnovnih koraka:
- identifikacija / lociranje opasnih mjesta na
cestovnoj mreži,
- rangiranje opasnih mjesta, sastavljanje
»prioritetne liste« opasnih mjesta,
- sanacija opasnih mjesta,
- izrada studija provjeravanja uĉinkovitosti
izvedenih mjera po naĉelo „prije-kasnije“
Treba naglasiti da samo brižna i sistematiĉna
izvedba svih potrebnih koraka u procesu otklanjanja
opasnih mjesta dovede do željenog uĉinka – do
realizacije takvih mjera koje uistinu pripomažu
poboljšanju sigurnosti prometa. Ne možemo zamisliti
da je bez izvedbe pojedinog koraka u tom procesu
(n.p.r. izrada studija, provjeravanje uĉinkovitosti
izvedenih mjera „prije-kasnije“) moguće oĉekivati
najveći mogući uĉinak odnosno posljediĉno
najefikasniji naĉin otklanjanja opasnih mjesta na
cestovnoj mreži.
7.1
IDENTIFIKACIJA
OPRAVDANOST
SANACIJE
IZVEDBA
DA
PRAĆENJE Odn.
NADZOR
DA
Slika 9: Sistem upravljanja opasnim mjestima
Slika 9 prikazuje cjelokupan sistem upravljanja
opasnim mjestima. Glavni problem je u trećoj i
ĉetvrtoj fazi ciklusa odnosno u praćenju i
opravdanosti sanacije, jer u praksi to ne radimo.
Tako nemamo kljuĉnih informacija ako smo
odreĊeno opasno mjesto sanirali.
Jer sistem ne djeluje v cijelosti, do sada nismo
morali obavljati analize prije i nakon sanacije,
odnosno tako zvane "before / after" analize, na
temelju kojih bi dobili vrlo važne podatke koji bi bili u
prvom redu pokazatelj uĉinkovitosti postupaka i
mjera koje su se iskazale kao najuĉinkovitije.
Metodologija u teoriji obuhvaća mnogo podataka,
dok je metodologija u praksi priliĉno stisnuta. Mnogo
podataka koje bi u teoriji upotrebljavali već u
metodologiji, upotrebljavamo tek kasnije u fazi
idejnog rješenja opasnog mjesta (n .p. r. podatke o
vertikalnim elementima ceste, torne sposobnosti, i. t.
d.)
Problemi i poteškoće pri sanaciji opasnih
mjesta na drţavnoj cestovnoj mreţi
Pri radu na sanaciji opasnih mjesta na slovenskoj
državnoj cestovnoj mreži susrećemo se s brojnim
poteškoćama i problemima koji smanjuju kako
mogućnost izbora i izvedbe najefikasnije mjere za
smanjenje prometnih nesreća na pojedinoj
obraĊenoj lokaciji tako i utvrĊivanje stvarnih uĉinaka
pojedinih već izvedenih mjera.
FAZE SISTEMA
UPRAVLJANJA OPASNIM
MJESTIMA
NAŠA
AKTIVNOST
Identifikacija opasnih mest

POTEŠKOĆE
-
DA
Izvedba

DA
Praćenje o d n. nadzor

DA
Opravdanost sanacije
(sigurnosna, ekonomska i
tehniĉka)

NE
Tabela II: Faze sistema upravljanja opasnim mjestima i
naše poteškoće u sistemu
-
netoĉnost policijskih podataka o prometnih nesrećama na
obraĊenim lokacijama
zaštita osobnih podataka
v fazi izvedbe ne dobijemo povratne informacije o izvedenim
mjerama na opasnom mjestu
-
do sada nismo vršili monitoring nad uĉinjenim projektima na
opasnim mjestima
-
nemamo nadzor nad mjerama na opasnim mjestima, zato ne
možemo opravdati sigurnosne, ekonomske i tehniĉke sanacije
opasnog mjesta
9
8
Kao što smo već spomenuli, mjesto je bilo
evidentirano kao opasno mjesto u razdoblju 2003. –
2005. Tada se je desilo 20 prometnih nezgoda, od
toga je bilo 7 ozlijeĊenih sudionika. Uzrok za
nastanak prometnih nesreća najĉešće je bila
neodgovarajuća sigurnosna udaljenost, a najĉešći
tip prometnih nesreća bio je sudar naletom.
PRIMJER UREĐENJA OPASNOG MJESTA
RC: II. reda
CESTA: 0443 LIPOVCI - ĈRENŠOVCI - LENDAVA PINCE
DIONICA: 0320 BRATONCI - BELTINCI
STAC POĈ: 1800 m
STAC KRAJ: 2100 m
Prometne nesreće na podruĉju opasnog mjesta u godinama 2003.
do 2009.
Na spomenutoj dionici u dužini 300 m bilo je mjesto
u vremenu od 2003. god. – 2005. god. evidentirano
kao opasno.
Opasno mjesto je unutar naselja, dionica je
neprikladno ureĊena, tako da ne omogućava
optimalan tok niti prometnu sigurnost za sve
sudionike u prometu.
10
Br. nesreĉa
8
6
4
2
0
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
Godina
Slika 12: Prometne nesreće na području opasnog mjesta u
godinama 2003. do 2009.
U 2007. godini bilo je izvedeno idejno rješenje
sanacije opasnog mjesta. Kao kratkoroĉna mjera
bilo je raskrižje na podruĉju opasnog mjesta
opremljeno semaforom, a ograniĉenje brzine
ograniĉeno na 40 km/h. Oblik raskrižja bio je
primjeren tako da nisu bili potrebni još drugi dodatni
zahvati.
Tabela III: Prometne nesreće i posljedice prometnih
nesreća na području opasnog mjesta
Slika 10: Opasno mjesto Beltinci, dionica 0320 (stacionaža
1800 m do 2100 m)
GODINA DIONICA
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
0320
0320
0320
0320
0320
0320
0320
SZ
SK
Broj
nesreća
1800
1800
1800
1800
1800
1800
1800
2100
2100
2100
2100
2100
2100
2100
5
10
5
10
4
1
0
Prometne nesreće
B
4
6
5
5
2
1
H
5
2
16000
14000
PGDP
12000
10000
8000
6000
4000
2000
0
2004
2005
2006
2007
S
Kao dugoroĉna mjera predviĊena je izgradnja
kružnog raskrižja. Radi strukture prometa kružno
križanje u prošlosti nije bilo moguće jer tadašnja
izgradnja manjeg kružnog raskrižja (R 15 m) ne bi
imala smisla obzirom na koliĉinu prometa.
Nakon izgradnje autoceste promet se je smanjio za
40 %. (usporedba PGDP-a 2008. i 2007.) što
omogućava izgradnju kružnog raskrižja koji
predstavlja i element smirivanja prometa.
Raskrižje u opasnom mjestu bilo je semaforizirano
2008. godine. Iz slike 12 možemo razabrati da se je
broj prometnih nesreća drastiĉno smanjio odnosno
da je opasno mjesto nestalo pa se je u razdoblju od
PGDP (2008)
2003
L
1
4
Posljedice prometnih nesreća
(broj sudionika)
B
H
L
S
8
1
18
6
9
14
7
6
4
2
2008
Godina
Slika 11: Prosječni godišnji dnevni promet (PGDP) na
dionici 0320, stacionaža 2250 m
10
10
2007. god. do 2009. god. desilo 5 prometnih
nesreća s 4 lakše ozljede.
9
IZVORI I LITERATURA
1. European Commision, White Paper
"European transport policy for 2010:
time to decite", European Commision,
Brussels, 2001
2. Nacionalni program varnosti cestnega
prometa v Republiki Sloveniji (NPVCP)
Ur.l. RS, št. 63/2002
3. T. Pavĉiĉ, "Ĉrne toĉke" na državnih
cestah
v
Sloveniji,
DRSC,
Ljubljana,1998
4. OMEGA Consult d.o.o., Metodologija za
doloĉitev postopka preveritve ĉrnih toĉk,
OMEGA consult d.o.o., Ljubljana, 2005
5. OMEGA Consult d.o.o., Metodologija za
doloĉitev nevarnih mest na državnem
cestnem omrežju, OMEGA Consult
d.o.o., Ljubljana, 2008
6. www.policija.si
ZAKLJUĈAK
V referatu su prikazani statistiĉki podaci o
prometnim nezgodama, prikazana je metodologija
skupljanja identifikacije opasnih mjesta na državnoj
cestovnoj mreži u R Sloveniji, postupak provjere
izbora opasnih mjesta, te je obraĊen postupak
planiranja mjera za poboljšanje sigurnosti prometa
na identificiranim opasnim mjestima. Mjere za
poboljšanje odnosno sanaciju identifikacije opasnih
mjesta na državnoj mreži R Slovenije izvode de u
više faza od planiranja predviĊenih mjera,
vrednovanja mjera, provoĊenja mjera i do
promatranja odnosno ocjene izvedenih mjera.
Izneseni su problemi sistema upravljanja opasnim
mjestima odnosno problemi i poteškoće na koje
uvijek naletimo u toku sudjelovanja u procesu
uklanjanja opasnih mjesta.
Na kraju je primjer rješenja opasnog mjesta i mjera
za sanaciju odnosno ukidanje opasnog mjesta.
11