Poduzetnik mjesečnik za poduzetnike i menadžere ISSN 1846-3541 Broj 63 · Godina VI Travanj 2012. Cijena 17 kn Poduzetnička priča Vesna Milković, Zagreb Predstavljamo vam Općina Oprisavci Razgovor s povodom Nikša Bratoš i Miroslav Škoro Tema broja - Turistička logistika PODUZETNIČKA PRIČA • ABC KVALITETE • STUDENTSKO PODUZETNIŠTVO • BITI PODUZETNIK • Mala škola poduzetništva 2 Poduzetnik | travanj 2012. UVODNIK Misao Uspijevamo se oduprijeti nelojalnoj konkurenciji -Slijedi svoje srce. - Voli ono što radiš. - Tvoje vrijeme je ograničeno, stoga ne živi tuđi, već živi svoj život. ( Steve Jobs) nakladnik Novi Poduzetnik d.o.o. 31300 Beli Manastir, Valpovačka b.b. Tel: 031/284 850, Fax: 031/284 851, redakcija@poduzetnik.com.hr www.poduzetnik.com.hr glavni urednik Vladimir Mihajlović vladimir.mihajlovic@poduzetnik.com.hr direktori Nenad N. Bach Vladimir Mihajlović stalni suradnici: Josip Martinović, Marija Birtić, Dubravka Martinović, Mirjana Glavaš Olga Štajdohar Pađen, Ramona Glavaš, Kristina Podobnik, Vlasta Balković, Saša Begović, Vladislav Perić marketing i prodaja 031/ 284-853 marketing@poduzetnik.com.hr grafičko oblikovanje i priprema Grafički studio Gilih tisak Media Print Tiskara Hrastić d.o.o. Zagreb, Murati 6 osnivač magazina, 2007.g. Tihomir Jelavić Časopis izlazi sredinom mjeseca Jedinična cijena iznosi 17 kn Godišnja pretplata (12 brojeva) iznosi 159 kn (PDV uključen) Polugodišnja pretplata (6 brojeva) iznosi 99,00 kn (PDV uključen) Časopis je upisan u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska Klasa: 050-01/11-01/2310, Ur.br.: 311-10-11-02 od 30. rujna 2011. Za članke, crteže i oblikovanja objavljena u ovom časopisu sva su prava pridržana. Nedopuštena je objava, prerada, reproduciranje, umnožavanje, imitiranje i na drugi način prenošenje bez suglasnosti nakladnika. Naslovnica: Nikša Bratoš i Miroslav Škoro Foto: Dario Njavro Piše: Dr. sc. Igor Krmpotić, Član Uprave Autotrans d.o.o., Rijeka D anas u tuzemnom linijskom prijevozu tvrtka koja izvršava sve obaveze prema državi ima sve manje šanse za normalno funkcioniranje. Poslovi dobiveni na javnom natječaju obavljaju se poluilegalno, poslodavci često ne prijavljuju vozače ili ih prijave na minimalac i plaćaju im u gotovini. Ne prijavljuju se prihodi od putnih i prtljažnih karata. Autotrans je, kao i veći broj ostalih prijevoznika u autobusnom linijskom prijevozu putnika, dugi niz godina suočen s problemima obavljanja auto taksi prijevoza, suprotno uvjetima izdanih koncesija za obavljanje ove djelatnosti. Ovaj problem posebno je izražen u vrijeme trajanja turističke se- zone. Uobičajena je praksa auto taksi prijevoznika da neposredno pred polaske autobusnih linija svojim kombi vozilima na neprimjeren način, preuzimaju putnike za prijevoz ne samo na početnom već i na usputnim stajalištima javnog linijskog prijevoza putnika. S ovim očiglednim kršenjem odredbi Zakona o prijevozu u cestovnom prijevozu i ostalih zakona vezanih uz obavljanje auto taksi djelatnosti, upoznali smo nadležna ministarstva Republike Hrvatske no izostali su očekivani rezultati. S obzirom na to da ovime auto taksi prijevoznici nanose značajnu gospodarsku štetu, naši predstavnici u grupaciji putničkog prometa pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, s ostalim članicama, nastojat će ovaj problem ponovno prezentirati i tražiti rješenja od nadležnih ministarstava Republike Hrvatske. Stalnim praćenjem prijevoznih potreba, korekcijama voznih redova i prilagođavanjem cijena prijevoznih usluga, ali i ulaganjem u obnovu voznog parka, nove tehnologije i edukaciju naših kadrova, uspijevamo se oduprijeti nelojalnoj konkurenciji te uspješno poslovati zadržavajući kvalitetu usluge istovremeno ne dovodeći u pitanje sigurnost naših putnika. Raspadom velikih turističkih agencija u Hrvatskoj, 90-tih godina prošlog stoljeća, nastao je niz manjih agencija koje se bave specifičnim djelatnostima turizma, najčešće onim koje je vlasnik ili osnivač nastavio raditi otvaranjem svoje agencije, kao npr. privatni smještaj, organizacija putovanja za učenike, obrada i servis određenog ino-tržišta, skijanje, itd. U takvim uvjetima uz relativno manje troškove i lakše prilagodbe određenom tržištu pojavljuju se i poslovanja koja nisu u skladu sa zakonskim osnovama, radi se na principu nelojalne konkurencije i time dugoročno šteti sebi i ostalima. Srećom takvi pojedinci ili tvrtke ne opstaju dugo, ali mogu poremetiti tržište i dugo treba da se postave novi odnosi. IZ SADRŽAJA Poduzetnička priča - Vesna Milković, Zagreb Etno butik Mara je pravi obiteljski obrt................... 4 Tema broja - Turistička logistika Igor Krmpotić, član Uprave Autotrans d.o.o., Rijeka Presudilo je ulaganje u kadrove, vozni park i prateće usluge................................................................... 8 Adriatic Classic Nautica d.o.o., Slavonski Brod Ljudi iz „unutrašnjosti“ bolje doživljavaju more..... 12 Atlantis tourist agency, Umag Bit ćemo konkurentni ako budemo znali iskoristiti naše resurse......................................................... 14 M Linea d.o.o., Osijek Poslovati s poznatim naručiteljima koji su sigurni platiše................................................................. 15 Željko Trezner, direktor UHPA-e, Zagreb Agencijsko poslovanje dramatično se promijenilo. 16 Predstavljamo - Općina Oprisavci Važan geostrateški položaj općine Oprisavci.......... 20 Razgovor s povodom - Nikša Bratoš i Miroslav Škoro, Zagreb Kapitalisti smo cijeli život..................................... 23 Iz arhive - Eugen Daba Peranić, Sl. Brod Gitara za Pink Floyd.............................................. 31 ABC kvalitete Six Sigma i upravljanje kvalitetom........................ 32 Održivi razvoj Iskoristiti besplatnu energiju sunca...................... 34 Događanja Regionalna konferencija web strategija 13............ 39 Fotoreportaža 9. pčelarski dani u Vinkovcima.............................. 41 Dobro je znati Javni natječaji, festivali ….................................. 42 Poduzetnik | travanj 2012. 3 poduzetnička priča VESNA MILKOVIĆ, ETNO BUTIK MARA, ZAGREB Ako radite ono što volite i živi onim koga volite, imate sve u *Hrvatsku mogu pokrenuti i nositi ljudi entuzijasti koji u poslu daju sebe *Etno butik Mara je pravi obiteljski obrt jer Vesni pomažu i njena djeca, kćer Marija i sin Vid G odinama dolazim u Zagreb i često puta sam šetao Ilicom, najdužom gradskom ulicom. U njoj se nalazi i etno butik „Mara“. Prošli mjesec mi se pružila prilika da upoznam modnu dizajnericu i krojačicu Vesnu Milković koja je prije nekoliko godina odlučila odjevne detalje iz bogate hrvatske baštine utkati u visoku modu te hrvatski etno ponuditi svijetu. Našli smo se u njenom etno butiku „Mara“ koji je zaista na osebujan način obilježio Zagreb i najdužu gradsku ulicu - Ilicu. Bio sam iznenađen s koliko odlučno- Otvorenje Etno butika Mara u Dubrovniku sti i vizije Vesna radi svoj posao. Kada govori o svom poslu u svakoj njenoj riječi utkana je i ljubav. Zato je i uspjela razraditi svoj koncept promoviranja detalja narodnih nošnji na urbanoj odjeći koji je zamislila prije više od 14 godina. Vesna Milković rođena je u Vrbanji kod Županje, kako ona kaže, u jednoj multikulturalnoj sredini. A to znači da tamo ima doseljenika iz vremena prije prvog pa i prije drugog Svjet- Emotivna veza dijaspore Dijaspora je emotivno vezana uz Hrvatsku pa tako i uz moje proizvode. Njih ima koliko i nas u našoj državi, ako ne i više. Oni su potencijalno dobri kupci i imam među njima redovne kupce koji mi dolaze. Događa se da se u mom butiku sretne obitelj koja živi u Australiji i druga obitelj koja živi u Irskoj. Bude zgodnih situacija. Pričali su mi da je na jednu večeru u Perthu pozvano sedam ljudi i dva muškarca koja se ne poznaju nosila su moje košulje. U prosincu prošle godine bila sam na putovanju u Australiji gdje je održana modna revija, bilo je to jedno jako lijepo iskustvo. Puno je ljudi bilo zainteresirano za moje proizvode, domaće djevojke su sudjelovale na reviji. Puno sam prodala proizvoda. 4 Poduzetnik | travanj 2012. skog rata, a kasnije iz Bosne. „Recimo da je to dalmatinsko-bosanski mješung sa Slavoncima tj. Šokcima kao domicilnim stanovništvom“ - priča mi Vesna. Iz državne uprave u privatni biznis Rođena u Slavoniji Vesna je oduvijek dizajnirala i šivala, tamo je naučila osnovne tehnike bijelog veza (šlinga), zlatoveza, kukičanja… „U Županji sam, 1990. g., završila dopunske sate za krojačicu iako to radim od 6. razreda osnovne škole. U gimnaziji sam sebi šivala kapute i svu odjeću. Osnovna škola koju sam pohađala ostavila je neizbrisiv trag na meni. Imala sam zaista dobre učitelje. Učiteljica iz likovnog odgoja bila je izvan serijska žena koja je pratila sve trendove, ne samo zagrebačke nego i europske. Imali smo odličnog profesora tjelesnog odgoja, cijela naša osnovna škola imala je vrhunske sportaše. Osvajali smo prva mjesta u stolnom tenisu, rukometu, nogometu… pa i sama sam bila 4. u Slavoniji, u stolnom tenisu. Želim naglasiti da je uvijek stvar u pojedincu. Mislim da je za današnji trenutak u Hrvatskoj bitno naglasiti da ljudi nose situaciju, ljudi entuzijasti koji daju sebe i mogu pokrenuti neke stvari. Samo u to treba vjerovati. Naravno da je važno da iza čovjeka stoji cjelina. Potičem iz jedne inovatorske obitelji. Otac nije bio poduzetnik, radio je u jednom lokalnom kombinatu, ali je u svom poslu stalno osmišljavao neka nova rješenja i davao ideje iako za to nikada nije bio nagrađen. I danas živi u Vrbanji, ima 83 godine, ali je i dalje poduzetan. Još uvijek mi radi ručke za torbe, napravi mi sve što treba, osim što mi šalje kulene i šunke…)))) Stric je također radio neke „lude“ stvari, bratić ima razne inovativne ideje… Kada sam s 15. godina došla u Zagreb on je imao obrtničku ulicu i duh u ko- poduzetnička priča ite s u životu ji sam se zaljubila. Nažalost, danas to više nije tako. Inače sam završila višu upravnu jer je otac smatrao da je bez veze da budem krojačica. Radila sam u struci 10 godina, u državnoj upravi kao tajnica i onda sam jednoga dana shvatila da to ne želim i ne volim raditi, ali mi je trebalo nekoliko godina da skupim hrabrosti i to prekinem. Da nije bilo rata vjerojatno ne bih smogla hrabrosti. Rat je u meni pokrenuo neke procese, shvatila sam da je život prekratak i da se isplati raditi ono što voliš.“ Otkuda i kada je dobila ideju da u svoje proizvode ubacuje detalje narodne nošnje - pitam Vesnu. „Ja sam s tim odrasla, mi smo se tako odijevali. Majka je isto šivala, baka je plela, teta je imala stroj za pletenje. Sve to sam naučila u obitelji. Mislim da mi je to genetski usađeno, samo je trebalo donijeti odluku. U početku sam se bavila proizvodnjom i dizajnom ženske odjeće. Nakon nekoliko godina sam shvatila da od toga nema kruha jer je oko mene postojala jeftinija konkurencija. Znači, trebala sam pronaći nešto po čemu bi bila prepoznatljiva. U igri je bila odjeća za visoke žene, odjeća za punije i slično. Onda sam shvatila da već imam svoj profil jer sam već aplicirala zlatovez, nosila sam šlingu.“ Kontakt: Etno butik «Mara» Ilica 49, 10000 Zagreb Telefon: 01/48 06 511 Mobitel: 091/78 64 758 e-mail: mara@etnobutik-mara.com etnomara@gmail.com www.etnobutik-mara.com ta. Glagoljica je došla spontano, prvo sam radila ornamente s narodnih nošnji jer je temelj moga obrta tkanina i na njoj vez. Kako sam istraživala tako sam počela vesti glagoljicu. Zapravo se ne sjećam kada sam to počela raditi. Znam da sam to prvo radila ručno, a tek kasnije sam počela raditi strojni vez koji je jeftiniji i brži. Na Etno butik Mara smješten je u Ilici - najdužoj zagrebačkoj ulici mojoj odjeći se mogu nositi i Šenoa, Šimić, ili Ujević sa stihovima na glagoljici «Budi svoj», Čovječe, pazi da ne ideš malen ispod zvijezda», «Ne boj se nisi sam»,… Puno hrvatskih obrtnika može svojim rukama ispričati sličnu hrvatsku priču. No, nedostaje im jače i organiziranije akcije i inicijative, ali i priznanja mjerodavnih institucija. U vrijeme krize obrtnici teško stignu i preživljavati i baviti se marketingom. Još uvijek teško mogu opstati od svog posla, da nije bilo krize bilo bi lakše.» Etno butik «Mara» je još uvijek, na- žalost, jedini takav butik u Hrvatskoj. «Voljela bih da nas je više. Ima kreatora koji rade u kućnoj atmosferi i imaju neki prostor koji atraktivan. Bila je jedna gospođa u Šibeniku, ali je zatvorila posao silno razočarana u sistem i državu. Ponekad i ja dođem u fazu kad sam silno razočarana. Vrati me ljubav prema dizajnu jer ipak radim ono što volim, a to me može nadahnuti. Ako radite ono što volite i živite s onim koga volite, imate sve u životu. Sve ove godine izdržala sam skupi najam sa željom da se promoviram i da opstanem. Posebno me ra- Glagoljica je došla spontano Od ideje do realizacije ponekad prođu godine. Svaki komad odjeće ili suvenira s motivima paške čipke, hrvatske glagoljice, sa zlatovezom, šlingom ili šarenim vezom može se uklopiti u modne trendove. Otkuda slova starog pisma glagoljice na vašim proizvodima - pitam je. «U vrijeme globalizacije prepoznala sam da će mali narodi težiti očuvanju svojeg nacionalnog identite- Vesna Milković, vlasnica etno butika Mara, Zagreb Poduzetnik | travanj 2012. 5 poduzetnička priča duje i modna scena koja priznaje moj rad. Kada čujete komplimente za svoj rad kao što je to uradila neki dan jedna kreatorica koja rijetko daje komplimente ili recimo glavni kostimograf na HTV-u onda vas to drži.» A tko su vaši kupci? «Ovo nije jeftin proizvod. Najveći broj kupaca su žene koje putuju na kongrese u svojoj struci. Recimo najčešće putuju farmaceutkinje, znanstvenice koje su i prezenterice svog dijela poslovanja. One žele na sebi imati nešto hrvatsko. U moj Etno butik ne dolaze samo Hrvati nego i mnogobrojni stranci. A među kupcima ima i poznatih osoba. Tu je primjera Nenad Bach, zatim čelisti Luka Šulić i Stjepan Hauser. Među kupcima su i turisti, pa svi štovatelji hrvatske baštine. Osim toga veliki broj kupaca su glazbenici ozbiljne glazbe, njih ima jako puno. Tu je i jedna gospođa koja ima koledž u Londonu. Ona je bila prva osoba koja me je pozvala u London da napravim malu modnu reviju i predavanja o svom obrtu. Kasnije sam imala još dva predavanja u Hrvatskoj, ali mi je žao što se ona prva dosjetila da moj rad vrijedi kao poslovna ideja.» Etno butik - pravi obiteljski obrt Etno butik Mara je pravi obiteljski obrt jer Vesni pomažu i njena djeca, kćer Marija i sin Vid. I butik je dobio ime po imenu Marije, to je ime Vesnine pokojne majke, a uz to je i narodni ime koje postoji od Slavonije do Konavala. «U moj posao su uključena i djeca, i to zdušno. Marija, koja je završila studij dizajna na Tekstilnom tehnološkom fakultetu, uključila se u moj posao odmah na početku. Sin Vid je na trećoj godini ekonomije i pomaže mi u nekim financijskim odlukama. Prati me u nekim strateškim od- 6 Poduzetnik | travanj 2012. lukama, a osim toga radi na stroju za vez. Marija stvara svoj osobni dizajnerski izričaj kreirajući čudesne motive za vez, a inspiraciju nalazi u baštini koju pomno proučava. Oboje su obučeni za ovaj posao i znaju raditi programe. Kćerka ipak radi više jer sa mnom istražuje po muzejima. Ja sam u 35 godini promijenila zanimanje i zamislite koliki je moj strah da moja kćerka, ne daj Bože, ne radi ono što voli. To je jako važna stvar. Ovaj put je izabrala sama, a za sina mislim da će ipak otići jer je preširokog intelekta da bi ostao u ovom poslu. Ako se obrt ne razvije dovoljno sigurno će otići. Završio je marketing, ima još jednu godinu fakulteta, ali mu to nije dovoljno. U poslu sam išla paralelno i dosta široko. Razvijala sam sve tehnike veza, od šlinge koja nema veze s aplikacijom glagoljice (to je totalno drugačiji dizajn i druga publika) do zlatoveza tako da su to gotovo četiri različita branda. Mogla sam napraviti sa- mo dućan sa šlingom, ali sam izdržala. Kćer je diplomirala i pridružila mi se u poslu tako da sve sada ima smisla.» Pitam Vesnu za znak «Izvorno hrvatsko» «Nisam ga ni tražila, ali je komisija vidjela moje uratke i rekli su mi da bi ga dobila bez problema. Nažalost, nikada nisam ispunila papire.» A budućnost posla? «Radim kolekciju «Hrvatska vjenčanica», ali bolje je da ne govorim detalje dok ne bude gotova. Pojavila su mi se neka pitanja: da li ići s aplikacijom glagoljice na izvorno hrvatsko, da li ići s aplikacijom zlato- Zlatna igla, detalj sa tradicionalne modne revije zagrebačkih obrtnika poduzetnička priča U butiku ćete naći zaista osebujnu ponudu haljina, košulja, šalova, torbi, suvenira, … veza na izvorno hrvatsko ili ići s nečim drugim. Budući da je ovo recesijsko doba plan B je veća prodaja Internetom. Kada sam govorila o kupcima spomenula sam i turiste, ali samo one koji dođu do mog butika jer on nije u turističkoj zoni. Svoju budućnost vidim u turističkoj zoni, da mi Grad Zagreb dodijeli prostor koji je adekvatan mom dizajnu. Javljam se na natječaje, ali nikako da se pojavi neki dobar prostor, svi su do sada bili lošiji od moga.» Zanemaren narodni vez Zanimalo me je kako mladi dizajne- ri gledaju na njene radove? Prihvaćaju li kao inspiraciju naš folklor? «Daju mi silne komplimente. Iako se oni razvijaju u svojim smjerovima. Imaju svoj fokus kao što ga ima i moja kćerka, i ona je mladi dizajner. Oni vam malo prošetaju po folkloru i opet se vrate u svoje gabarite i filmove. Ponekad naprave neki izlet, ali na kraju krajeva oni imaju svoju publiku. Malo ljudi zna da svjetski kreatori traže inspiraciju upravo u našoj baštini. Dodatni mi je motiv bio kad sam vidjela Austrijanke i Njemice da ponosno svoju kulturno povijesnu baštinu stavljaju u modernu odjeću te Kupci o Vesninim proizvodima Jurana Linarić Mihalić - Zagreb U ljeto 2009. g. udala sam se za svog Raunagarca u zelenilu Gorskog Kotara. Za vjenčanje sam odabrala Mara haljinu od bjelokosne svile sa zlatovezom oko vrata. Zbog oduševljenja tom haljinom osjećala sam se najushićenijom i najveselijom mladenkom. Nina - Velika Gorica Obožavam vaš butik! Ljetos sam kupila prekrasnu svilenu haljinu u boji šampanjca za bratovo vjenčanje. Svi su primijetili haljinu, oduševili se njome i pitali gdje sam kupila. Ne mogu je se nauživati. Hvala Vam na vašim prekrasnim kreacijama i na izvrsnom načinu čuvanja i promoviranja naše kulturne baštine. Jasmina Katalinić - Cleveland Vaši proizvodi (pogotovo torbica) koju sam dobila za poklon tokom ljetovanja na mojem prelijepom Kvarneru je prekrasna i uvijek izaziva pažnju i pitanja promovirajući Hrvatsku gdje god idem. Nastavite prekrasan rad (kakva razlika od bezukusnih suvenira kojima smo preplavljeni). da se takva odjeća uistinu cijeni. U našoj se zemlji, osim u etnografskim proučavanjima, nitko sustavno ne bavi narodnim vezom kao modnim ukrasom ili dodatkom.» Vesna je to odlučila promijeniti tako da se danas njezina odjeća i drugi modni dodaci, kao i stoljnaci, nadstoljnaci, vrećice… mogu kupiti u butiku te vidjeti na različitim modnim revijama i u različitim prigodama. Prije nekoliko godina udruga Hrvatska poslovna tajnica je za izbor pet najboljih hrvatskih tajnica izabrala da tajnice nose modele njenog butika. Vesna Milković već niz godina inspiraciju za svoje kreacije crpi u hrvatskoj kulturnoj baštini. Odjeća i suveniri koje izrađuje u sebi ujedinjuju hrvatske tradicijske motive, starinsku tehniku ručne izrade i suvremeni dizajn. Odavno su njeni proizvodi krenuli u svijet i sigurno će ga osvojiti. Razgovor se bližio kraju, a ja sam sve više shvaćao koliko je potrebno snage i ljubavi uložiti da bi se radio ovakav posao jer nijedan predmet ne bi imao dušu da nije te Vesnine ljubavi prema poslu. Bilo je i još uvijek se javljaju teški trenuci u njenom poslu, ali ja sam uvjeren da će ih sve nadvladati. Spajajući suvremeno i tradicionalno, etno butik Mara stvara odjeću koja se izdvaja svojom originalnošću i osvaja na prvi pogled. Vladimir Mihajlović Poduzetnik | travanj 2012. 7 tema broja - turistička logistika IGOR KRMOPTIĆ, ČLAN UPRAVE AUTOTRANS D.O.O., RIJEKA Presudilo je ulaganje u kadrove, *Autotrans, s preko 350 autobusnih linija, od svojih je početaka prevezao više od 50 milijuna zadovoljnih putnika *U turističkom svijetu dugo treba stjecati povjerenje jer ponekad nijanse određuju izbor D avne 1947. g. započeo je razvoj Autotransa, koji ove godine slavi 65-tu godišnjicu svoga djelovanja na domaćem i inozemnom tržištu postavši jedan od najvećih prijevozničkih sustava u Hrvatskoj. Osnovu Autotrans sustava danas čine tvrtke Autotrans Rijeka i APP Požega. Uz temeljnu djelatnost svog poslovanja, javni prijevoz osoba u cestovnom domaćem i međunarodnom prometu, sustav obavlja i turističke usluge, trgovinu te servisne usluge gospodarskih vozila. Sustav je u svom dugogodišnjem djelovanju zapošljavao preko 5000 radnika, a danas posjeduje 400 autobusa i zapošljava preko 1000 radnika. Sjedište sustava nalazi se u Rijeci, a duž cijele Istre, Primorja, Gorskog kotara, jadranskih otoka, Slavonije, Like i Dalmacije proteže se razgranata mreža podružnica. Sistem od preko 350 autobusnih linija u domaćem i inozemnom prometu, vlastita tvrtka u Njemačkoj Pan Alpen Adria, članstvo kao jedinog hrvatskog predstavnika u međunarodnoj asocijaciji prijevoznika Eurolines i preko 50 milijuna zadovoljnih putnika, koje je od svojih početaka prevezao Autotrans, činjenice su koje ga pozicioni- 8 Poduzetnik | travanj 2012. Na jednom od putovanja… raju kao postojanog i sigurnog gospodarstvenika u Hrvatskoj i izvan njenih granica. O problemima i stanju u javnom prijevozu osoba te u području turističkih usluga razgovarali smo s Igorom Krmpotićem, članom Uprave Autotrans d.o.o. Rijeka. Od riječke prijevozničke tvrtke prerasli ste u veliki hrvatski poslovni sustav. Danas ste većinski vlasnik i osnivač nekoliko tvrtki. Prošli ste tema broja - turistička logistika vozni park i prateće usluge različite faze na tom putu i opstali. Što je presudilo? Od samih početaka kada Autotrans broji 15 rabljenih trofejnih vozila različitih tvrtki, do vremena udruživanja i raspolaganja autobusima i teretnim vozilima, organizaciono-tehničkim promjenama, godinama Domovinskog rata, pretvorbe i privatizacije Autotransa, zahtijevalo je puno prilagodbe, kako bi se osigurala stabilnost poduzeća i njegova opstojnost na tržištu. Naš sustav sa sjedištem u Rijeci, danas uključuje nekoliko povezanih društava od kojih su najznačajniji APP Požega, AP Otočac i PAA Mannheim. Zemljopisno sustav danas započinje na jugu Njemačke, a najjužnija poslovna jedinica nalazi se na otoku Korčuli. U Hrvatskoj poslujemo na području 10 županija i 7 otoka. Kao što smo već napomenuli danas raspolažemo sa ukupno 400 modernih autobusa zapošljavajući 1000 djelatnika koji svojim znanjem i radom najviše pridonose napretku poslovanja. Možemo reći kako je opstojnosti presudilo stalno ulaganje u kvalitetu voznog parka i pratećih usluga, ulaganje i briga za kvalitetne i stručne kadrove čime se naš sustav posebno ponosi. U svom razvoju značajna sredstva ste investirali u sadržaje nužne za uspješno poslovanje tvrtke. Nastavljate li tim putem ili… ? Poslovni planovi Autotrans sustava podrazumijevaju dodatno podizanje kvalitete i standardizaciju prijevoznih i pratećih usluga, ali i daljnju ekspanziju kako na domaćem tako i na tržištu EU gdje se nadolazećom liberalizacijom otvaraju brojne mogućnosti u domeni naše djelatnosti. Sustav Autotrans danas raspolaže i obavlja djelatnost na 21 autobusnom kolodvoru, odnosno stanicama diljem Hrvatske. U svrhu optimizacije prodaje putnih karata i dostupnosti informacija o našim uslugama, razvijen je vlastiti suvremeni informatički sistem na koji je Igor Krmpotić, član Uprave Autotrans d.o.o. Rijeka Hrvatski prijevoznici u podređenom položaju U međunarodnom prijevozu putnika pri tzv. pool ugovorima gdje dvije strane participiraju s 50:50% prava, hrvatski su prijevoznici često u podređenom položaju - primjerice na linijama za Njemačku plaćaju porez i u Hrvatskoj, Austriji, Njemačkoj dok recipročno Njemački prijevoznik, poradi loše provedbe zakona o PDV-u, redovito ne plaća porez u Hrvatskoj iako ga hrvatska zakonska legislativa jasno obvezuje. Drugi su problem fiktivna poduzeća uglavnom BIH prijevoznika koji otvore tvrtku u Hrvatskoj bez zaposlenih i autobusa, obavljaju kompletan posao te u Hrvatskoj izbjegavaju plaćanje radnika, doprinosa i poreza. Autotrans kao jedina hrvatska članica europske asocijacije prijevoznika „Eurolines“ sa sjedištem u Bruxellesu, aktivno sudjeluje u lobiranju za interese europskih autobusnih prijevoznika, prati komercijalne trendove u industriji kao i zakonske novine prvenstveno vezane uz sigurnost cestovnog prijevoza putnika i radnih vremena vozača. Davne 1947. g. započeo je razvoj Autotransa KONTAKT: Autotrans d.o.o. Trg Žabica, 51000 Rijeka Telefon: 051/660 300 Fax: 051/211 988 e-mail: autotrans@ri.t-com.hr www.autotrans.hr trenutno vezano 45 dislociranih prodajnih mjesta, a sadrži ažurirane vozne redove, cjenike i polaske za 35 autobusnih prijevoznika (tuzemnih i stranih) koji vrše prijevoz putnika na teritoriju RH. Kako bi naši autobusi bili uvijek spremni ugostiti putnika razvila se i servisna djelatnost kao nezaobilazan dio poslovanja tvrtke. Uz stvaranje velikih regionalnih servisnih centara, budućnost svakako vidimo i u organiziranju manjeg broja adekvatno opremljenih lokalnih servisa koji će pružati usluge održavanja vozila kako unutar tvrtke, tako i širokom krugu trećih lica. Možemo reći kako su posljednja ulaganja u razvoj prodajne i servisne mreže dio organizacijskih i kadrovskih priprema za pozicioniranje sustava na europskom tržištu ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Imate i vlastitu tvrtku kćer u Njemačkoj koju ste osnovali zbog potreba razvoja na tržištima država članica EU. Kako je danas tvrtka Poduzetnik | travanj 2012. 9 tema broja - turistička logistika pozicionirana na tržištu Hrvatske i inozemstva? Tijekom 90-tih godina Autotrans svojim aktivnostima nastoji održati i proširiti svoje djelovanje u zemljama u okruženju kao i na zapadnom tržištu pa u veljači 1995. godine osniva tvrtku Pan Alpen Adria sa sjedištem u Mannheimu. Cilj njenog osnivanja je da sukladno zakonskim propisima postane partner Autotransa na međunarodnim linijama kao i da se brine za pozicioniranje sustava na području Europske unije. Tvrtka PAA Mannheim danas posjeduje dozvole za obavljanje nekoliko međunarodnih linija, a daljnjom liberalizacijom i uvođenjem kabotaže u autobusnom prijevozu namjera je da se naša inozemna tvrtka dodatno angažira u linijskom i povremenom prijevozu na teritoriju zemalja članica EU. Poseban problem poslovanja je rad na crno. Koliko se on manifestira u putničkom prijevozu, ali i u turističkoj djelatnosti? Poteškoće koje se javljaju zbog stalnih promjena cijena goriva kao i smanjenja broja putnika u linijskom prijevozu dovode mnoge prijevoznike u tešku situaciju iz koje proizlazi i veliki problem rad na crno. On se, nažalost, manifestira u nekoliko segmenata, o kojima su obaviještene i nadležne službe, budući je zajedničko opredjeljenje poslodavaca i sindikata da se prvenstveno radu na crno stane na kraj. Na burzi ima nezaposlenih vozača, postoje podaci da ih radi barem 7000 na crno, a kad bi se svi zaposlili, po potrebama bi bio i manjak vozača. Zbog želje za većom zaradom, vozači voze i više od 10 sati na dan, što po- sebice ugrožava sigurnost na cestama. Poseban problem predstavljaju kombi - vozila, koja se pojavljuju nekoliko minuta prije redovne linije te prevoze učenike i nakon što ih se prijavi, nastavljaju djelatnost. Prijevoznik koji uredno podmiruje svoje obveze prema državi sve teže normalno funkcionira. Pojavljuju se fiktivna poduzeća zemalja u okruženju koji otvore tvrtku u Hrvatskoj bez zaposlenih djelatnika i bez autobusa, a ne plaćaju doprinose i poreze. Brojni se problemi javljaju i u povremenom prijevozu prilikom organizi- Prijevoz nekoliko učenika? U većini naših poslovnih jedinica značajan dio voznog parka angažiran je na prijevozu učenika osnovnih škola. U urbanim sredinama organizacija prijevoza je jednostavna jer se radi o gušće naseljenim područjima gdje se prijevoz učenika osnovnih škola može kombinirati i s linijskim prijevozom, dok u ruralnim sredinama autobusi prevale u jednom smjeru i do 50 kilometara prevozeći pritom samo nekoliko učenika. U tom smislu poseban problem predstavlja fiksno vrijeme početka i završetka školske nastave svih razreda što za sobom vuče izuzetno slabu iskorištenost autobusa i radnog vremena vozača. Uz neznatno fleksibilniju školsku satnicu postigli bi se značajni efekti u optimizaciji i komforu prijevoza školske djece kao i ušteda sredstava poreznih obveznika. 10 Poduzetnik | travanj 2012. va da se nabava ne uspije provesti, pogotovo zbog kriterija za odabir najpovoljnijeg ponuđača, a to je najniža cijena. Tako se događa da se na natječaje javljaju ponuditelji koji imaju možda jedan autobus, ponekad nijedan, a posao prijevoza učenika je veoma odgovoran posao koji traži točnost, tehničku opremljenost kao i kvalitetne kadrove. S obzirom na to da se natječaji iz određenog razloga ne mogu okončati, tako se prijevoz učenika obavlja uz često iscrpljujuće pregovore s naručiteljem prijevoza, što otežava planiranje nabavke vozila i ostalih poslova vezanih uz prijevoz. Da bi autobusi uopće mogli obavljati prijevoz učenika osnovnih škola u posebnom linijskom prijevozu, moraju biti posebno tehnički ispitani i imati Potvrdu o ispunjavanju uvjeta za autobuse kojima se prevoze djeca. I to je priličan izdatak, pogotovo za autobuse starijeg datuma. No, Autotrans se potrudio autobuse prilagoditi propisima, vodeći računa o sigurnosti djece - putnika. Vozači Autotransa na jednom od hodočašća ranja maturalnih putovanja, školskih izleta, ne izdaju se računi, ne iskazuje se prihod, itd. Ovdje smo naveli samo djelić sive ekonomije koja se javlja u prijevozu putnika i očekuje se njihovo hitno rješavanje, da se zaštite oni koji rade u skladu sa Zakonom o sigurnosti prometa. Kakva je situacija kod prijevoza učenika, postoji li i tu siva ekonomija. Jesu li problem ugovori na kratak rok? Autotrans prevozi učenike osnovnih škola na području jedinica lokalne uprave i samouprave koje imaju osnivačka prava nad osnovnim školama. Sredstva za financiranje osnovnih škola država je decentralizirala i prebacila na županije i gradove. Kao sustav prijevoz učenika obavljamo na području županija: Istarske, Primorsko-goranske, Karlovačke, Ličkosenjske, Splitsko-dalmatinske, Dubrovačko-neretvanske, Požeško-slavonske i Brodsko-posavske. Kako su natječaji za prijevoz učenika osnovnih škola obavezni prema Zakonu o javnoj nabavi, sve je više slučaje- Je li se spoj prijevozničke djelatnosti i turizma pokazao kao dobitna kombinacija? Saznanje da u voznom parku imate preko 400 autobusa čiji se stacionari nalaze diljem Hrvatske i da su desetljećima garancija sigurnosti i kvalitete, važna je osnova za razvoj djelatnosti čiji je nezaobilazan segment prijevoz. Radilo se pri tom o domaćem turizmu, organizaciji putovanja za hrvatske građane ili dovođenu stranih gostiju za koje tijekom boravka u našoj zemlji organizirate transfere, izlete ili ture. Činjenica da u svakom trenutku možete reagirati, dođe li do kvara ili nekih nepredviđenih okolnosti na putovanju, koje su vezane za prijevoz, također je razlog više koji znači prednost koju mnogi nemaju. Takve nepredviđene situacije mogu se dogoditi i u inozemstvu, jer kao jedini član Eurolinesa, Autotrans u svakom trenutku može računati na usluge ostalih europskih prijevoznika učlanjenih u ovu međunarodnu asocijaciju. Radi li se o spoju prijevozničke djelatnosti i turizma kao dobitnoj kombinaciji ostavljamo da prosude čitatelji vašeg lista. tema broja - turistička logistika WTA turnir, Serena Williams i… Autotrans Rijeka Od kada sežu počeci turističke djelatnosti u Autotransu, što sve nudite u tom segmentu? Unatoč krizi optimista ste, što očekujete ove turističke sezone? U Autotransu se turistička djelatnost javlja gotovo od samih početaka osnivanja tvrtke. U trenutku kada od vas klijent zatraži i neku drugu uslugu osim prijevoza, poput ručka, noćenja ili npr. ulaznice govorimo o turističkom proizvodu, a to se u našoj tvrtki davno dogodilo. Službeno, 2010. godine obilježili smo 50.-tu obljetnicu početka rada Turističke agencije Autotransa, dakle jedne od najstarijih agencija u Hrvatskoj. Prema skromnim procjenama u proteklih 50 godina turistička agencija Autotransa prevezla je preko 3 milijuna putnika i ostvarila preko 7 milijuna noćenja u zemlji i inozemstvu. Danas Autotransova turistička agencija pruža usluge jednodnevnih izle- ta i putovanja u zemlji i inozemstvu, skijanja, ljetovanja, hodočašća, maturalnih putovanja organizira kongrese, prodaje avio-karte i ulaznice za koncerte za domaće putnike kao i transfere, izlete, smještaj u hotelima, privatnim apartmanima i vilama za strane goste. Naše se turističke poslovnice i uredi nalaze u Rijeci, Puli, Opatiji, Krku, Cresu, Crikvenici, Senju, Rabu, Čakovcu i Splitu te se navedene usluge turističkog proizvoda snažnije razvijaju u ovisnosti o specifičnostima pojedine destinacije i zahtijeva tržišta. Posebnu sinergiju čini sa turističkom agencijom naše tvrtke - APP Požege čije poslovnice „pokrivaju“ područje Slavonije i grada Zadra te time zaokružuju prostor za uspješan razvoj destinacijskog menadžmenta kao i zajedničkih programa putovanja. Turizam je najbrže rastuća i jedna od najprofitabilnijih industri- Hrvatska destinacijska menadžment kompanija Prijevoznik koji u svom sastavu ima turističku agenciju, nastoji pored linijskog, što više zaposliti svoje autobuse u povremenom ili izvanrednom prijevozu. Tu je početak priče koja se nastavlja nadogradnjom navedene usluge i ostalim sadržajima koji čine turistički produkt; smještaj, usluga vodiča, izlet, ulaznica, itd. Takav smo smjer uzeli u organizaciji izleta i putovanja po Hrvatskoj, turama po europskim zemljama, kompletnim skijaškim aranžmanima u Francuskoj, Italiji ili Austriji koji uz prijevoz uključuju smještaj na skijalištu, licencirane učitelje skijanja, organizaciju zajedničkih druženja i slično. S druge strane ino-partnerima i njihovim klijentima kao i svojim direktnim gostima koji ne dolaze posredstvom drugih turističkih agencija i touroperatora, osim transfera i izleta organiziramo kompletan boravak u našoj zemlji. Zajedno sa turističkom agencijom APP Požege, naše slavonske tvrtke postajemo hrvatska destinacijska menadžment kompanija s posebnom ponudom pojedinih regija naše zemlje i u tom pravcu ćemo se razvijati. ja u svijetu, ali i jedna od najljepših atrakcija koje je izmislio čovjek. Jesmo li spremni u materijalnom, organizacijskom i kadrovskom pogledu, ali i području zakonske regulative? Ovdje govorimo o receptivnom turizmu, dakle organiziranom dolasku stranih gostiju u Hrvatsku za koje svakako imamo dokazanih prednosti pred mnogim zemljama na Mediteranu koje su isto tako turističke zemlje, ali sa različitom ponudom i različitim razvojnim strategijama. Činjenica da je turističko poslovanje vrlo osjetljivo, jer u vremenima krize najprije se odričemo onoga što nije nužno životno potrebno pa smo i svjedoci nestajanja mnogih velikih imena iz turističkog svijeta, javljaju se novi subjekti koji traže svoje mjesto na tržištu i opstat će samo organizirani, originalni, kadrovski osnaženi i uporni. U turističkom svijetu dugo treba stjecati povjerenje, jer ponekad nijanse određuju izbor, ali kad se partneri i korisnici usluga uvjere u kvalitetu, vrata su vam otvorena. Stoga, vjerujem u uspjeh hrvatskog turizma, jer je zasnovan na tradiciji, vrijednim i upornim ljudima, prirodnom i povijesnom naslijeđu koje je jedinstveno, a sve to čini materijalne, organizacijske i kadrovske uvjete ove gospodarske grane. Na području zakonske regulative moramo još puno raditi, ali tako je to i u ostalim segmentima, naročito kako bismo se uskladili s EU. rilima stoga nam nisu strana pravila ponašanju u europskom gospodarskom svijetu. Dakle, što se tiče kvalitete usluga, organizacije i kadrovskih potencijala imamo svoju poziciju na tom velikom i zahtjevnom tržištu, ali je dobro pitanje zaštita kompanija u administrativnom smislu. Iako su zapadna tržišta liberalizirana u velikom djelu su zaštitili svoja prijevoznička poduzeća koja održavaju inozemne linije tako da će se biti teško probiti svojim uslugama, a pri tom je vrlo važno koliko će naša država svojom pravnom regulativom dozvoliti u potpunosti otvaranje tržišta. To može biti vrlo pogubno. Uspjeh ne dolazi sam po sebi. Za uspjeh se treba izboriti. Kako? Mi smo kao Autotrans grupacija dobro organizirani, regionalno odlično pozicionirani, solidno strukturirani, sve naše službe godinama uspješno djeluju, imamo kvalificiran kadar, uvježban i spreman na sve izazove. Cijela je kompanija tehnički vrlo visoko opremljena, počevši od modernih vozila do radionica i za to potrebnih stručnih kadrova. Godinama ulažemo u vlastitu budućnost, imamo strategiju i viziju razvoja tvrtke, ali to još nije dovoljna garancija uspjeha, stoga nema opuštanja. Važno je da u svim segmentima naše grupacije radimo maksimalno svi - od vozača na cesti preko radnika u servisu, do radnika za pultom kolodvorskog šaltera, kao i menadžera koji vode tvrtku. Vladimir Mihajlović Hoćete li biti sposobni nositi se s konkurencijom na nemilosrdnom europskom tržištu. Treba li država zaštiti svoje kompanije na bazi reciprociteta? Naš sustav je već desetljećima na europskom tržištu. Ne samo zbog vlastite tvrtke Pan Alpen Adria u Mannheimu, već i zbog međunarodnih linija koje svakodnevno održavamo u uskoj suradnji sa domicilnim partnerima zemalja u koje vozimo. To su poslovni odnosi koji traju i više od 30 godina i vjerujte da nismo usklađeni s mjerilima koja ta tržišta traže ne bismo bili tu gdje jesmo niti bismo opstali. Svih ovih godina učili smo i prilagođavali svoje resurse prema njemačkim, talijanskim, austrijskim i švicarskim mje- Poduzetnik | travanj 2012. 11 tema broja - turistička logistika ŽELJKO RAČKI, ADRIATIC CLASSIC NAUTICA D.O.O, SLAVONSKI BROD Ljudi iz unutrašnjosti Zemlje *Nemamo dugu tradiciju luksuznog krstarenja, ali je naša prednost izuzetna destinacija *Slučajno smo saznali za ovaj oblik turizma prilikom posjete Marmarisu u Turskoj i vidjeli da na obali od 400 km radi oko 3.000 guleta Ž eljko Rački iz Slavonskog Broda osim što je odvjetnik angažirao se i u sektoru turizma: «Po zanimanju sam odvjetnik u Slavonskom Brodu i bavim se pravom od 1978. g. kada sam diplomirao. Pored odvjetništva angažirao sam se u sektoru turizma osnivanjem tvrtke „Adriatic Classic Nautica „ d.o.o. sa sjedištem u Slavonskom Brodu, a s bazom brodova u Šibeniku. Pored toga, u sektoru turizma, izgradio sam novi hotel u Slavonskom Brodu, imena „Art“ hotel, Nikole Zrinskog 44, gdje je sjedište i chartera ACN d.o.o. U ACN d.o.o. u sezoni imamo do 15 Željko Rački, jedan od osnivača Adriatic Classic Nautica d.o.o. zaposlenih, a prije recesije je radilo i do 26 zaposlenih na 8 brodova s posadama. U hotelu ART imamo, za sada, 16 zaposlenih osoba s tendencijom novog zapošljavanja, a nakon dovršetka konferencijske dvorane i restorana vidikovac na 5 katu hotela. U odvjetničkom društvu „Rački i kolege“ zaposlena je 21 osoba.» U posao ste krenuli 2002. g. zajedno s dva partnera. Zaljubljenici ste u more i morske ljepote. Što ste željeli postići pokretanjem ovog posla, osim zarade? Otkuda ljudi iz Slavonskog Broda pokreću posao na moru? Prirodne ljepote Hrvatske više nisu dovoljne Naši su minusi u ovom obliku turizma su što nemamo dugu tradiciju luksuznog krstarenja, a prednost je izuzetna destinacija, gotovo prva u svijetu po privlačnosti. Ulagali smo u brodove - jahte koji su sada među najluksuznijima na Jadranu i pružaju vrhunsku uslugu. Naravno, da se uskoro nadamo poboljšanju situacije jer ulaskom u EU postajemo dio sustava od povjerenja i pojednostavljuju se transferi i novca i osoba. Sa prijateljima i partnerima Nenadom Matijaševićem iz Nove Gradiške i Ivicom Pezerom iz Slavonskog Broda osnovao sam ACN d.o.o. 2002. godine. Posve smo slučajno saznali za taj oblik turizma prilikom posjete Marmarisu u Turskoj i vidjeli da na obali od 400 km radi oko 3.000 guleta, brodova za krstarenje u manjim grupama te dobili ideju da to dovedemo u Jadran sa oko 800 km obale i preko 1.200 otoka. Kako smo i sami dosta plovili ideja nam je bila da to pokažemo i stranim turistima, ali kod nas u Hrvatskoj. Ljudi iz unutrašnjosti Zemlje bolje doživljavaju more od onih koji tamo žive. Njima je sve to što vide i doživljavaju svakodnevica, a nama je poseban doživljaj. Boje, mirisi, hrana, aktivnosti, istraživanje nove i nove uvale po otocima su izazov. U ponudi imate nautički turizma, 12 Poduzetnik | travanj 2012. KONTAKT: ADRIATIC CLASSIC NAUTICA d.o.o. Šibenik Telefon: 00385 91/447 77 70 Fax: 00385 35/444 477 e-mail: acn@acn.hr www.acn.hr Post: 35000 Slavonski Brod, Gajeva 27 posebna ponuda je krstarenje drvenim brodovima tipa Gulet. Kakva je to vrsta broda i što pruža gostu? Brodovi tipa Gullet su ne nužno drveni, ali su svi namijenjeni grupama do 12 putnika i imaju 3 člana posade. Opremljeni su gliserom za sportove na vodi, wind surfom za jedrenje, opremom za ronjenje i pecanje te svim drugim sadržajima za ugodan boravak na moru. Brodovi su klimatizirani i svaki gost ima svoju ležaljku, kabinu sa hidromasažnim tuševima, TV i sve drugo namijenjeno luksuznom krstarenju. Ulažu li druge države i turističke zajednice više sredstava u promociju od naše, imamo li dovoljno marina za sadržaje koje privlače tema broja - turistička logistika bolje doživljavaju more bogatiju klijentelu? U ovaj oblik turizma najviše je uložila Turska sa opremljenim lukama i marinama za prihvat gulleta. U Grčkoj i Italiji ih ima manji broj i uvjeti su isti ili lošiji nego kod nas. U Hrvatskoj još uvijek nedostaju dovoljno jaki priključci struje i vode po lukama, mjesta za pristajanje, velike su takse i neprilagođene jahtama sa posadama, komplicirana carinska procedura i neujednačenost kriterija i cijena u lukama i lučicama koje određuju lokalno organi samouprave. Bogatu klijentelu privlači more, priroda i dobra posada, a manje marine i luke. Kako, s obzirom na krizu, popuniti sve kapacitete u sezoni, ali i produžiti problematičnu posezonu? Luksuzni turizam je prvi ušao u krizu, hoće li se i prvi izvući iz krize? Popunjavanje kapaciteta je osnovni problem jer dugo treba da tržište prepozna da kod nas postoji ovakva ponuda. Do prije nekoliko godina smo imali isključivo trabakule, stare prepravljene salbunjere (brodovi za prijevoz rasutog tereta) kao ponudu za grupna krstarenja ili velike brodove za krstarenje. Pored toga postoje charter kompanije za najam plovila bez posade (pogrešno nazvani charter jer charter je uvijek s posadom), ali klijenti tog oblika nautičkog turizma nisu turisti već nautičari koji sami upravljaju plovilima, sami pripremaju hranu, peru suđe i sl. Iz krize možemo izaći kada tzv srednja klasa i upravljački sloj managera Zapadne Europe prestanu strepiti na svojim poslovima i za svoje poslove, i ponovno budu u situaciji da slobodno mogu na godišnji odmor. Druga vrsta gostiju, bogati koji su to oduvijek bili, i dalje dolaze. Njih kriza nije uhvatila. Gosti su vjerojatno većinom stranci. Jesu li krstarenja luksuznog karaktera za goste dubljeg džepa? Jeste li zbog krize osjetili pad najma i gostiju. Kažu da su ovakvi gosti dobri potrošači i dobri promotori naše zemlje. Gosti dubokog džepa su najčešće racionalni. Znaju koliko vrijedi ponuda koju im dajemo. Troše onako kako troše i kod svoje kuće. Neki piju samo vodu jer im je to novi način života, neki su zainteresirani za destinaciju u kojoj borave dok neki samo čitaju i kupaju se i vjerojatno neće znati objasniti niti gdje su bili. Na našim smo jahtama imali lordove, grofove, vlasnike poduzeća, doktore, ministra u Španjolskoj vladi, poznatog automobilskog asa Michaela Schumacera, poznatog voditelja Cancone Michaela Bongiorno i druge zvijezde koje viđamo samo na TV. Predsjednik ste Hrvatske udruge brodova s posadama. Može li ona pomoći u kreiranju turističke politike? Na svojim ste brodovima ugostili poznate osobe. Domaćih gostiju nema ili..? Zašto? Bio sam predsjednik Hrvatske udruge brodara sa sjedištem u Splitu, sada sam podpredsjednik. Udruga je puno napravila na planu sudjelovanja u konzultacijama u Ministarstvu mora i turizma kao i u Hrvatskoj gospodarskoj komori kod donošenja zakona iz oblasti turizma. U donošenju strategije razvoja turizma aktivno smo sudjelovali u svim aktivnostima. U nekoliko navrata smo predstavljali Hrvatsku na nautičkom sajmu u Barceloni, Dusseldorfu, u Francuskoj, u Ljubljani i drugdje. Domaćih gostiju nema iz razloga što naše turističke agencije domaće tržište nisu niti obradile. Naši gosti ne dolaze na osnovi oglasa (kao ponuda za hotele ili Antalyu po sistemu „Ab“ eura) već isključivo marljivim radom agenata koji imaju str- Gosti dubokog džepa Gosti dubokog džepa su najčešće racionalni. Znaju koliko vrijedi ponuda koju im dajemo. Troše onako kako troše i kod svoje kuće. Neki piju samo vodu jer im je to novi način života, neki su zainteresirani za destinaciju u kojoj borave dok neki samo čitaju i kupaju se i vjerojatno neće znati objasniti niti gdje su bili. Na našim smo jahtama imali lordove, grofove, vlasnike poduzeća, doktore, ministra u Španjolskoj vladi, poznatog automobilskog asa Michaela Schumacera, poznatog voditelja Cancone Michaela Bongiorno i druge zvijezde koje viđamo samo na TV. Biti na ovakvom brodu pravi je doživljaj, bogatu klijentelu privlači more, priroda i dobra posada pljenja sastaviti ljetovanje krojeno po mjeri gosta. Imamo upitnik u kojem mogu sve upisati od toga što žele jesti i piti do toga što su im poželjne aktivnosti, koliko žele kontaktirati sa posadama i sl. A kako stojimo sa profesionalno obučenim posadama? Gosti očekuju najam, hranu, ali i profesionalnu, vrhunsku uslugu. Što nedostaje u tom lancu ponude da bi platežno sposobni gosti bili zadovoljni? Kod nas na Jadranu ima dovoljno iskusnih pomoraca za taj dio ponude, a veći je problem sa kuharima. Mi imamo sreće da su nam kuhari gotovo uvijek prvi ili drugi na natjecanjima i s tim dijelom nemamo problema. Za jedno krstarenje od tjedan dana krca se 11 vrsta ribe i ribljih specijaliteta i sl. Mirjana Glavaš Poduzetnik | travanj 2012. 13 tema broja - turistička logistika MARTA MUDRI, ATLANTIS TOURIST AGENCY, UMAG Bit ćemo konkurentni ako budemo iskoristili naše resurse *Ne prevladavaju jeftini odnosno last minute programi već se stranke interesiraju par mjeseci unaprijed *Naš su doprinos inovativne ideje i kvalitetne ponude A gencija ATLANTIS tourist agency otvorena je 2008 g. Vlasnici su prije toga imali puno iskustva u sektoru turizma i organizaciji i zato su htjeli imati vlastiti obrt kako bi mogli izražavati svoje ideje te organizirati putovanja. To je obiteljski posao u koji su svi uključeni na svoj način i pomažu koliko god mogu. Trenutno je samo jedna osoba zaposlena nude i još mnogo toga. Jedno vrijeme bila je stagnacija potražnje «Kako i u ostalim sektorima tako se i u našem sektoru, radi krize, vide radikalne promjene. Prije su ljudi više putovali, a firme su za svoje djelatnike organizirali razne događaje i druženja (team building, seminare, i sl.). Kako do većeg udjela u «turističkom kolaču»? Bez dobrog marketinga ništa se ne postiže. Treba privući goste zanimljivim i novim ponudama, jer sunca i mora nema samo u Istri i Hrvatskoj. Istra nije samo obala, unutrašnjost Istre je prekrasna kao destinacija, pogledajmo Motovun, Pazin, Grožnjan, Buzet, Hum... Imamo neke ideje/programe koje se nadamo da ćemo ostvariti do kraja ove godine. Naravno da se nadamo da će turistička sezona biti dobra kako je i najavljena kako bi sa što više elana krenuli dalje. iako žele da u skorijoj budućnosti zaposle još nekoga. Jedina zaposlenica i vlasnica agencije Marta Mudri nam kaže: «Mi smo turistička agencija koja radi tokom cijele godine, bavimo se putovanjima (krstarenja, europska putovanja, wellnes, skijanje... ), tokom ljeta nudimo smještaj u hotelima, privatnim apartmanima i izlete, organiziramo team building programe, seminare, gastro po- Utrka u vrećama Igra u kojoj sudionici navlače jutenu vreću na noge i tako pokušavaju, skačući, prevaliti zadanu dužinu staze. Sudionici utrke polaze istovremeno i prevaljuju jednaku dužinu staze. Padovi povećavaju ukupno vrijeme prevaljivanja staze. Igra je vrlo zabavna i potiče međusobno bodrenje publike i sudionika te sportski duh. 14 Poduzetnik | travanj 2012. Iako smo jedno vrijeme imali stagnaciju primijetili smo da se polako vraća interes za organizaciju team building programa i sličnih eventa (moramo priznati da to još uvijek ide jako sporo). Potražnja tržišta se mijenja, pa ovisno o godišnjem dobu i o aktualnim ponudama stranke traže različite ponude. Ne prevladavaju samo jeftiniji aranžmani odnosno last minute programi, već stranke se interesiraju i po par mjeseci unaprijed za određene aranžmane. Naravno, svi planiraju putovanje prema godišnjem odmoru i vlastitim obavezama, ali ako postoji stvarno dobra ponuda u last minute obliku onda se znaju javiti. Svaka zemlja ima svoje kvalitete i karakteristike po kojima je prepoznatljiva. Ukoliko budemo znali iskoristiti naše resurse i to spojiti kao prvo s kvalitetom možemo biti konkurentni. Problemi u poslovanju su mnogobrojni i različite vrste; od pronalaženja no- Marta Mudri, vlasnica agencije ATLANTIS tourist agency, Umag vih proizvoda i plasiranja istih na tržište, konkurencije... « Kako turističke agencije mogu dati svoj doprinos razvoju našeg turizma? - pitam Martu «Sa svojim inovativnim idejama, novim i kvalitetnim ponudama. Iako puno puta do ostvarenja istih naiđemo na prepreke od strane drugih subjekata.» Bazirani na Istri, Hrvatskoj, ali i Europi Bazirani smo na Istru, ali i na cijelu Hrvatsku kao i Europu. Uglavnom kod nas se u Istri može naći za svakoga po nešto. Za mlade ljude koji vo- KONTAKT: ATLANTIS tourist agency J. Rakovca 11, Umag Telefon: +385 (0)52 721 312 Fax: +385 (0)52 721 313 e-mail: atlantis.umag@gmail.com www.atlantis-istra.net www.atlantis-umag.net Jako su popularne vinske ture gdje se s našim vodičima ide kroz poznate putove „vinskih cesta“ i posjećuju se najpoznatiji vinski podrumi. Također su popularni i programi degustacija maslinovog ulja gdje se posjećuju jedne od najkvalitetnijih uljara s Europskim priznanjima. Ponuda ne nedostaje, kao i ostatak Hrvatske, tako i Istra jer je biser koji se treba otkriti.» Sastavljate i pripremate igre starih sportova onakve kake kako su naše bake i djedovi u mladosti igrali - ka- Kratki odmor na jednom od izleta le koncerte i zabavu nudimo ulaznice za takve evente, za one koji traže avanturu nudimo takve avanturističke sportove kao što su biciklizam, jahanje, ronjenje, paraglaiding, jedrenje,.... Za one koji vole dobro pojesti imamo različitost GASTRO OKUSA (tradicionalna istarska jela na bazi tartufa, divljači, morskih specijaliteta...). žem Marti «Da, to su određeni programi koji nudimo kao interaktivni program za grupe, a cilj je upoznati se bolje i djelovati kao tim. Neke od takvih igara su utrka u vrećama, potezanje konopa, bacanje kamena u dalj, gađanje potkovama i slično.» Maja Mikulec tema broja - turistička logistika MIRAN MAJER, M. LINEA D.O.O, OSIJEK Poslovati s poznatim naručiteljima koji su sigurne platiše *Cilj je raditi kvalitetno uz veću zaradu, a ne kvantitativno bez zarade *Što se tiče autobusnog kolodvora u Osijeku tu nije napravljena buka već parodija M . Liena d.o.o. iz Osijeka posluje od 23.01.2010. godine i isključivo se bavi prijevozom putnika autobusom u tuzemnom cestovnom prijevozu putnika. Tvrtka je nastala na obiteljskoj praksi i iskustvu. U voznom parku trenutno ima tri vozne jedinice standardnih kapaciteta od 51 sjedeće mjesto po autobusu. M. Linea ima 3 zaposlene osobe iz obitelji te je na taj način smanjen svaki pritisak od strane djelatnika i tvrtka posluje u jednom mirnomzdravom okruženju. Racionalno poslovanje Miran Majer, prokurista M.Linea d.o.o. nam kaže: «Naučeni vlastitim iskustvom te iskustvom ostalih turističkih agencija u i oko grada Osijeka shvatili smo da se trebamo specijalizirati samo za autobusni prijevoz putnika. Obim posla smanjen je na racionalno poslovanje gdje se brine ko- Tvrtka M. Linea nastala je na obiteljskoj praksi i iskustvu Do sada su svi zakonski akti i odredbe išle k tome da se unište mali i srednji autobuseri, opet naravno represijom, a ne uklanjanjem prepreka i otvaranjem tržišta. Strukovne skupine po županijama ispadaju smiješne i neučinkovite ili jako spore već godinama. Sastanci su nebitni i nemaju nikakav pravni legitimitet. Nekoliko smo puta pokušali sjesti i dogovoriti cijenu, pokušati urgirati na neki lokalni ili državni akt, naravno uvijek bezuspješno ili presporo. Navedimo primjer famozne odredbe prijevoza školske djece, dignuta je buka napravljeni su troškovi (bilo je i nekih ustavnih povreda), a na žalost prometne nesreće i dalje imaju unesrećenih ne zbog pojaseva ili starosti autobusa već zbog ljudske pogreške. ga, kuda i po kojim uvjetima prijevozi. Uglavnom se posluje s poznatim naručiteljima koji su sigurne platiše. Racionalno poslovanje za nas znači smanjiti eksploataciju autobusa, a s time i samu potrošnju, troškove održavanja te kapitalnih ulaganja u iste te na taj način osigurati maksimalnu sigurnost u poslovanju i smanjiti rizik. Puno brinemo o tome da radimo kvalitetno uz veću zaradu nego kvantitativno bez zarade. Vozni park je dosta star ali uredan i pouzdan. Nažalost, posjedovanje novijeg vozila ne utječe na obim posla nit na kvalitetu obavljenog posla iz jednog osnovnog razloga a to je cijena po kilometru.» Parodija oko autobusnog kolodvora u Osijeku Potrebna je poštena tržišna utakmica Što se tiče autobusnog kolodvora u Osijeku tu nije napravljena buka već parodija, gdje si je jedan grad dozvolio da bude iznad zakona. Osječkim autobusima, a tako i drugima bilo je zabranjeno bilo kakvo ukrcavanje ili iskrcavanje putnika osim na kolodvoru (osim GPP-u), a da grad nije osigurao alternativna stajališta. Naravno, to navodim za autobuse koji se bave povremenim prijevozom putnika znači unaprijed dogovorenim skupinama ljudi koji nisu dio dnevne migracije stanovništva. Člankom 89. Zakona o prijevozu u cestovnom prometu propisano je da u mjestu u kojem postoji autobusni kolodvor, prijevoznik koji obavlja javni linijski prijevoz dužan je koristiti se tim autobusnim kolodvorom. Stoga, mišljenja smo da je Grad Osijek svojom Odlukom o komunalnom redu povrijedio navedeni Zakon, te time propisao nezakonito da je za polaske-dolaske i parkiranje autobusa svih vrsta prijevoza moguće jedino koristiti ”novi autobusni kolodvor”. Kao i ostali autobuseri na tržištu imamo problema s nelojalnom konkurencijom, a koja na žalost dolazi od vodećih tvrtki. Veliki problem u županiji već godinama je da se niti jedan privatni prijevoznik nikada nije bavio linijskim prijevozom putnika koji bi naveliko olakšao dnevni priliv novaca u tvrtku te i državne ili lokalne subvencije. Navest ću jedan primjer: 2002.godine cijena prijevoza za Zagreb je bila 4.100,00 kn sa svim troškovima i uračunatim porezom (a tada je gorivo koštalo 6,00 kn te je bio manji porez i bilo je puno manje cestari- Zakoni protiv malih autobusera KONTAKT: M. Linea d.o.o. za prijevoz, trgovinu i usluge Vj. Ljube Babića 5 31 000 Osijek Telefon/fax: ++385 (0)31/367 000 GSM: ++385 (0)91/516 21 55 e-mail: majer.linea@gmail.com www.mlinea.hr na). Danas je gorivo doseglo skoro 11,00 kn, troškovi su općenito porasli, a cijena autobusa za isti prijevoz do Zagreba pala je na 3.800,00 kn i manje kako bi bili konkurentni. Na taj način one imućnije tvrtke spuštanjem cijene prijevoza te uzimanjem velikog dijela tržišta uništavaju mala privatna poduzeća na način da u gore navedenoj cijeni nema mjesta za obračun amortizacije s kojom bi se eventualno moglo kupiti novo ili novije vozilo. Rad na crno je uvijek bio problem ne samo u našoj profesiji, ali kao i na svakom tržištu potražnja ima ponudu ili ponuda potražnju, a tome opet trebaju doskočiti državne institucije, ali ne na represivni način, nego prvo počistiti nered na vlastitom kućnom pragu, a onda omogućiti malim poduzetnicima pošteno tržište jednako za sve. Općenito, o budućnosti ne mogu govoriti jer je ne vidimo svijetlu. Ustrajat ćemo i dalje na svojoj kvaliteti i boriti se za poštenu tržišnu utakmicu. Vladimir Mihajlović Poduzetnik | travanj 2012. 15 tema broja - turistička logistika ŽELJKO TREZNER, DIREKTOR UHPA-E, ZAGREB Turizam i agencijsko poslovanje *Broj članova UHPA-e brzo je narastao posljednje dvije godine tako da danas ima 239 redovnih i 115 pridruženih članova *Unatoč najavama da će kao posrednici nestati s tržišta, turističke agencije su se prilagodile novim okolnostima Ž eljko Trezner, rođen je 1968. godine u Karlovcu gdje i danas živi sa suprugom i dva sina. Svoja prva iskustva u turizmu stekao je još kao srednjoškolac u tadašnjem Ferijalnom savezu Hrvatske, a potom za vrijeme studija kao turistički pratitelj. Zajedno sa suprugom Tatjanom osnovao je i do prodaje adriatica.net grupi uspješno razvijao i vodio turističku agenciju Ferial. „U trenutku prodaje poslovanja, naša je agencija bila među deset najbrže rastućih turističkih agencija u Hrvatskoj. Međutim, procijenili smo da bi daljnji intenzivan razvoj naše turističke agencije bio na štetu kvalitete obiteljskog života i odlučili nešto mirnije živjeti od do tada uloženog kapitala u nekretnine te mojeg angažmana kao konzultanta i predavača. Na nagovor kolega iz struke pred nešto više od dvije godine preuzeo sam funkciju direktora Udruge hrvatskih putničkih agencija, a u međuvremenu sam postao i zamjenik predstojnice katedre za turizam Veleučilišta Vern gdje se prvenstveno vidim u daljoj budućnosti.“ UHPA je strukovna udruga hrvatskih putničkih agencija, ali je ujedno i udruga poslodavaca. Kolika 16 Poduzetnik | travanj 2012. Željko Trezner, direktor UHPA-e, Zagreb UHPA ima članova, tko sve može biti član? Koje to strukovne interese svojih članova zastupa? Broj članova UHPA-e brzo je narastao posljednje dvije godine, re- alno za gotovo sto redovnih članova. UHPA danas ima 239 redovnih i 115 pridruženih članova. Redovni članovi mogu biti isključivo turističke agencije registrirane u RH, a KONTAKT: Udruga hrvatskih putničkih agencija - UHPA Izidora Kršnjavoga 1, 10000 Zagreb Telefon: 01/230 49 92 Fax: 01/230 06 55 e-mail: uhpa@uhpa.hr www.uhpa.hr u pridruženo članstvo primamo sve poslovne subjekte koji su na bilo koji način povezani s turizmom. Među tema broja - turistička logistika e dramatično su se promijenili redovnim članovima su sve velike, praktički sve srednje i velik broj malih agencija. Mjereno brojem stalno zaposlenih, preko dvije trećine stalno zaposlenih u agencijskom poslovanju u Hrvatskoj radi kod UHPA-inih članova. Posebno smo ponosni na članstvo nekoliko velikih hotelskih kuća koje nas podržavaju kao prirodni partneri, a još i više na reciprocitetno članstvo s najvećim i najmoćnijim udrugama turističkih agencija u svijetu kao što je američka, njemačka, japanska i mnoge druge. Istovremeno, vrlo smo aktivni kao član ECTAA-e koja okuplja nacionalne udruge turističkih agencija u Europi. UHPA danas ne zastupa samo interese struke i agencija kao poslodavaca, a što je pretežito činila do sada. U posljednje dvije godine značajno smo promijenili naš stav prema turističkom sustavu u Hrvatskoj i umjesto da se samo brinemo za kratkoročno poboljšanje položaja agencija, borimo se za razvoj turizma u Hrvatskoj u kojem turističke agencije imaju značajnu ulogu. Putnička ili turistička agencija, postoje li pojmovne i suštinske razlike? A turoperatori, jesu li oni dali doprinos širenju masovnog turizma. Negdje sam pročitao da su agencije trgovine na malo, a turoperatori trgovine na veliko? Pitanje razlika između pojmova putnička i turistička agencija teorijsko je pitanje s kojim ne bih volio odvi- Hoće li zbog situacije na tržištu doći do repozicioniranja Hrvatske na svjetskoj turističkoj karti Europe i svijeta? Hoće li doći do repozicioniranja Hrvatske ovisit će prije svega o nama i našem turističkom proizvodu. Turizam pogoni potražnja i taj proizvod valja prilagođavati potražnji. U kojoj mjeri će doći do repozicioniranja ovisi svakako i o ostalim marketinškim aktivnostima. Kao što sam istaknuo ranije, udio u ostvarenim noćenjima u kojima sudjeluju domaće turističke agencije to je veći što je polazište turista udaljenije. Nastavljajući se na raniji primjer iz drvne industrije: što je polazište turista i tržište udaljenije to prodajemo skuplji dizajnirani namještaj. Što je tržište bliže, prodat ćemo više piljene građe. Zato se UHPA zalaže za dramatičnu promjenu u načinu promocije i potpore prodaji domaćim turističkim agencijama na dalekim tržištima. S njih gosti dolaze na najskupljim programima, putuju na turama s 20 kilograma teškom prtljagom i prepunim novčanikom - što gotovine što kreditnih kartica. Gotovo je apsurdno da smo zbog nedostatka naše kompetentnosti i neadekvatnog marketinga zanemarili jedno od najznačajnijih emitivnih tržišta za Europu, a to je sjevernoameričko tržište. Zato već dvije godine UHPA aktivno lobira da se International Destination EXPO američke udruge agencija ASTA-e 2014. održi u Hrvatskoj. Još nije izvjesno hoćemo li u tome uspjeti. Naime, za taj se event natječu najjače svjetske turističke destinacije. Primjerice, ove je godine održan u Peruu, a sljedeće je u Dubaiu. Osjeća li se kod naših agencija nedostatak obučenih kadrova? Na ovo pitanje ću s gorčinom odgovoriti vrlo kratko. Kako prema sada važećim propisima u hrvatskim turističkim agencijama ne postoji obveza zapošljavanja kvalificiranog osoblja ne postoji niti potražnja za specijaliziranim oblicima obrazovanja za agencijsko poslovanje. Kako onda uopće razmišljati o cjeloživotnom obrazovanju, certificiranju izvrsnosti, a u konačnici i povećanju konkurentnosti i zaštiti potrošača. Vjerujemo da će ministar Ostojić poslušati naš savjet i da će odgovarajućim izmjenama Zakona o pružanju usluga u turizmu izmijeniti ovu katastrofalnu situaciju. Naime, oni posljednji profesionalci u turističkim agencijama već se jedva nose sa novim, ali nekompetentnim ulascima u agencijskom poslovanje koje ne štete samo struci nego i ukupnoj konkurentnosti hrvatskog turizma. še zamarati čitatelje. Naime, koristeći načelo sveobuhvatnosti ispravniji je pojam putničke agencije, ali prema načelu pretežitosti bolje je koristiti pojam turistička agencija. Ipak, držim da je danas bolje koristiti pojam turistička agencija jer se moderne putničke agencije pretežito bave turistima. Drago mi je da postavljate i pitanje o pojmu turoperatora. Naime, taj je pojam u medijima kod nas često pogrešno korišten. Najkraće rečeno, turoperator je ona agencija koja posluje na veliko kao poduzetnik i pretežiti dio svojeg prihoda ostvaruje od prodaje paket aranžmana nepoznatim kupcima u svoje ime i za svoj račun. Iako oko ove teze ima dosta rasprave i različitih pristupa u svijetu, turoperator je samo posebna vrsta turističke agencije. Osim kao turoperatori, suvremene turističke agencije mogu svoje poslovne aktivnosti provoditi na čitav niz načina: kao posrednici prodavati usluge u tuđe ime na malo, kao konsolidatori posredovati u svoje ime na veliko, kao destinacijske menadžment kompanije stvarati nove sadržaje u turističkim destinacijama. Zato nije dobro agencije podijeliti jednostavno na turoperatore i posrednike. Kao i turizam u cijelosti, agencijsko poslovanje se u posljednjih desetak godina dramatično promijenilo, a i dalje se vrlo brzo prilagođava potrebama tr- žišta. I ono najvažnije, unatoč najavama da će kao posrednici nestati s tržišta, turističke agencije su se samo prilagodile novim okolnostima. Što se pak masovnog turizma tiče, veliki turoperatori su njemu svakako doprinijeli i danas doprinose. Međutim, oni ga nisu stvorili niti prouzročili. Masovni turizam je posljedica viška potražnje nad ponudom: zato ga i danas imamo u špici sezone i u destinacijama za kojima vlada visoka potražnja zbog niskih cijena. Postoji li registar putničkih agencija iz kojeg bi vidjeli sve podatke o njima? Nažalost, ne postoji. Držim da je to velik problem, pa smo na njega već upozorili i ministra Ostojića. Prema sadašnjim propisima, upisnici turističkih agencija se vode nepovezano u županijskim uredima za gospodarstvo odnosno turizam i u biti nisu dostupni javnosti. Neki su uredi na naš izravni upit jednostavno odbili dati izvadak iz upisnika. Možemo li agencije tretirati kao «proizvođače» u turizmu? Ako je tako ima li država sluha za te «proizvođače»? Turističke agencije, a iz perspektive hrvatskog turizma, posebno receptivne turističke agencije kao destinacijske menadžment kompanije i je- Poduzetnik | travanj 2012. 17 tema broja - turistička logistika su pravi proizvođači turističkog doživljaja! Usporedimo to s drvnom industrijom: hoteli su samo pilane koje prodaju grubo piljenu građu, a destinacijske menadžment kompanije osmišljavaju, proizvode i prodaju dizajnirani namještaj. Nipošto ne želim ovom tezom omalovažiti važnost hotelijerstva u turizmu, međutim valja se jednostavno zapitati koliko danas turista putuje samo zato da bi odsjeli u hotelu. Suvremeni turisti putuju zbog aktivnog odmora u prirodi, kreativnog odmora i učenja, zbog tradicije, kulture života i rada stanovnika destinacije, zbog gastronomije, enologije, botanike, promatranja ptica, arhitekture, arheologije, geologije, sporta i avanture. Svi ti doživljaji ne nalaze se u hotelima, već ih kao složene turističke proizvode u obliku izleta i paket aranžmana staraju turističke agencije. Posebno je važno naglasiti da tako diversificirane proizvode kupuju cjenovno manje osjetljive skupine kupaca prvenstveno iz udaljenijih polazišta i da se većina takvih doživljaja realizira izvan visoke ljetne sezone te izvan uskog priobalnog po- 18 Poduzetnik | travanj 2012. jasa. Drugim riječima, rješenje visoke sezonalnosti i koncentracije turističkog prometa u priobalju zapravo nude specijalizirane turističke agencije. Hrvatska država dugo nije imala smisla za ovaj pristup. Međutim, Strateški marketinški plan hrvatskog turizma 2010. do 2014. godine upravo upućuje na ovaj proizvodni pristup i kao jedan od glavnih prioriteta naglašava razvoj najmanje 50 specijaliziranih turističkih agencija - destinacijskih menadžment kompanija. Istovremeno moram naglasiti da nisam zadovoljan provedbom strateškog marketinškog plana u tom ključnom dijelu. Previše vremena smo gubili na rasprave o modelu razvoja DMC-a, dok su s jedne strane aktivnosti na razvoju novih agencijskih proizvoda bile poticane, s druge su strane bile opstruirane. Ipak, uz izuzetnu potporu Ministarstva turizma i HTZ-a u zadnje dvije godine, ali i zbog i UHPA-ine tvrdoglave upornosti uspjeli smo doći do inicijalnih 1000 tematskih paket aranžmana koji će u potpunosti promijeniti sliku hrvatske turističke ponude. Do ljeta očekujemo da će svih 1000 programa biti vidljivo na web stranicama Hrvatske turističke zajednice. Danas se na tržištu nudi niz vrsta turizma. Zahtijeva li ovaj posao dodatnu specijalizaciju ili su svi, zbog profita, prisiljeni raditi sve? Turizam se, kao što sam opisao i ranije razdvaja na sve više i više oblika turizma kojima se ponuda prilagođava zahtjevima potražnje. Stoga, na dug rok nema druge šanse osim specijalizacije. Isto tako, razumijem da je ponekad u turističkim agencijama u Hrvatskoj potrebno svaštariti radi preživljavanja, ali to je poput ronjenja na dah. Postoji li strategija razvoja turizma u Hrvatskoj, što su prioriteti? Može li masovni turizam zaista potaknuti gospodarski razvoj u državama. Treba li se Hrvatska okrenuti masovnom turizmu ili…? Na novoj strategiji se konačno radi i UHPA je aktivno uključena u sve dosadašnje faze njene izrade. Iz do sada objavljenih izvještaja jasno se vidi da su stavovi koje sam ranije iznio na neki način i dio konsenzusa struke oko novog, tzv. proizvodnog pristupa hrvatskog turizma. Pri tome prioritet treba dati onim doživljajima za koje imamo vrhunske resurse, a to nije samo sunce i more. U tom kontekstu, budućnost hrvatskog turizma svakako nije u konceptu ekonomije obujma i masovnog turizma jer mi jednostavno za takav turizam nemamo potrebnih resursa. Masovni turizam traži kilometre i kilometre pješčanih plaža, jeftino zemljište za brzu izgradnju i slabo plaćenu radnu snagu. Gdje to Hrvati najviše putem agencija odlaze na putovanja i odakle nam najviše dolazi gostiju. Zna li se udjel putničkih agencija u organiziranju odlazaka turista u Europu i koliki promet ostvare u Hrvatskoj? Ja sam kod domaće potražnje vrlo realističan jer sam preko 15 godina radio u tom segmentu: hrvatska potražnja će iz niza razloga po svojem volumenu uvijek biti dvostruko slabija od slovenske. Samo ovaj primjer tema broja - turistička logistika Putovanja u zemlje članice EU u poreznom smislu više neće biti putovanja u inozemstvo U hrvatski je pravni sustav već odavno implementirana smjernica EU o paket aranžmanima pa nas u tom smislu ne očekuje ništa novo. Istovremeno, domaće receptivne turističke agencije na europskom tržištu konkuriraju već godinama i bilježe rast prometa. Ono što nas može pogoditi je uvođenje posebnog postupka oporezivanja za turističke agencije koji je naša obveza prema europskoj poreznoj direktivi, a nastupa najkasnije s danom ulaska u EU. Ukoliko u taj proces uđemo neoprezno i nepripremljeni možemo imati šteta i to ne samo u agencijskom poslovanju, nego i u općoj konkurentnosti hrvatskog turizma. Vjerujem da se to ipak neće dogoditi. U kontaktu smo s Ministarstvom financija, ali i s kolegama iz udruga agencija u drugim europskim zemljama koji nas savjetuju kako je najbolje uvesti poseban postupak oporezivanja. Iz perspektive domaćih korisnika usluga, novi postupak obračuna poreza neće značiti povećanje, nego u nekim slučajevima može donijeti i određena sniženja krajnjih cijena usluga. Ipak, valja upozoriti da će neke usluge na koje se do sada porez na dodanu vrijednost nije obračunavao jer su pružane u inozemstvo pasti pod udar obračuna poreza jer nam putovanja u zemlje članice EU u poreznom smislu više neće biti putovanja u inozemstvo. slikovito opisuje koje su realne šanse za rast domaćim outbound agencijama. Zato je o ovome posve izlišno raspravljati. Zbog ovog stava često sam na meti kritika kolegica i kolega, ali tu se držim grubog poduzetničkog pragmatizma. Nasuprot tome, u organiziranju dolazaka i boravaka stranih turista u Hrvatskoj šanse za rast su izuzetne, a tu radi gotovo tri četvrtine zaposlenih u turističkim agencijama u Hrvatskoj. Naime, svi prazni kreveti u Hrvatskoj u pred i posezoni najbolje pokazuju koliko još domaće receptivne agencije u Hrvatskoj čeka posla. Ako se pažljivo pročitaju rezultati do sada napravljenih analiza za potrebe nove strategije hrvatskog turizma, uloga agencija u punjenju kapaciteta u pred i posezoni je više nego jasna. Podaci pokazuju da domaće turističke agencije u prosjeku posreduju u realizaciji svakog četvrtog noćenja u Hrvatskoj i praktički svakog drugog noćenja u hotelima, aparthotelima i vilama. Kako je u hotelima, aparthotelima i vilama iskorištenost raspoloživih kapaciteta najviša, moguće je zaključiti da su takvi rezultati između ostalog i posljedica oslanjanja na distribuciju usluga putem turističkih agencija i turoperatora. Zato se sasvim opravdano postavlja pitanje koje mjere turističke politike mogu potaknuti i ostale vrste smje- štajnih kapaciteta na intenzivniju prodaju kapaciteta putem turističkih agencija, a to se prije svega odnosi na tzv. privatni smještaj. Što se konkretnih brojki tiče na koje utječu domaće receptivne turističke agencije, isti izvor ističe da je u 2010. g. 1,8 milijuna dolazaka stranih turista ostvareno posredovanjem domaćih turističkih agencija, a pri tome je 64% noćenja stranih turista u organiziranom dolasku ostvareno posredstvom domaćih turističkih agencija. Relativno najveći broj noćenja domaće agencije ostvaruju s udaljenijih tržišta (Velike Britanija 56% noćenja, Rusija 46% te Francuska 43%). Tome valja dodati i podatke za naša najznačajnija tržišta s kojih su domaće turističke agencije realizirale su gotovo 5,3 milijuna noćenja ili 42% ukupnog broja noćenja (28% s njemačkog, 25% s talijanskog i 21% s češkog tržišta). rast i razvoj svojeg poslovanja. Mnoge agencije koje su svoje poslovanje uglavnom vezale uz domaće tržište bilježe dramatičan pad prometa. Mislim da je time sve rečeno. Što se tiče pouzdanosti domaćih turističkih agencija, najvažnije je voditi računa da odabrana turistička agencija putniku izda ugovor o organizaciji paket aranžmana u skladu s odredbama Zakona o obveznim odnosima, a koji sadrži i odgovarajuću odredbu o jamčevnom osiguranju. Sve ostalo je stvar osobnog povjerenja putnika, prethodnih pozitivnih iskustava i preporuka. Što se UHPA-e tiče, mi smo prije svega usmjereni na pomoć našim članovima, ali i korisnicima usluga možemo pomoći savjetima pa čak i u provođenju postupka arbitraže u slučaju spora prema našim članovima. Nedavno se čelništvo UHPA sastalo s ministrom turizma Veljkom Ostojićem. Što su bile glavne teme i zaključci sastanka? Radilo se o sasvim operativnom sastanku na kojem smo predsjednik UHPA-e gospodin Boris Žgomba i ja prezentirali naše ključne projekte i dogovarali unapređivanje modela suradnje s Ministarstvom turizma. Ministar Ostojić je i prije dolaska na funkciju bio vrlo dobro upoznat s radom UHPA-e tako da ni za nas, a ni za ministra tu nije bilo nikakvih velikih novosti. U svibnju ove godine održat će se Skupština UHPA-e, u sklopu sajma Cro Tour. Što očekujete od sajma, a što od skupštine? U sklopu CRO Toura UHPA tradicionalno održava svoju izvještajnu skupštinu i niz popratnih događanja za članove. Ne očekujemo ništa spektakularno: na skupštini planiramo usvojiti izvještaj o radu i financijski izvještaj za prošlu godinu, a na sajmu okupiti čim više članova na zanimljivim prezentacijama i predavanjima. Posebno se veselimo prezentacijama naših novih destinacija godine: kao domaća destinacija godine to je Istra, a kao strana destinacija godine Mađarska. Vladimir Mihajlović Jesu li putničke agencije osjetile globalnu recesiju, u kojem obimu? U velikim problemima je primjera Generalturist. Kako da se postavimo pri odabiru putničke agencije - na koje kriterije trebamo paziti? Može li UHPA pomoći u ovakvim slučajevima? Što se tiče receptivnih turističkih agencija, usprkos globalnoj recesiji one su gotovo redom nastavile svoj Poduzetnik | travanj 2012. 19 predstavljamo vam OPĆINA OPRISAVCI, BRODSKO POSAVSKA ŽUPANIJA Važan geostrateški položaj Općine Oprisavci *U blizini križanja koridora autocesta A3 i 5C planira se izgradnja poduzetničke zone Oprisavci su sjedište Općine O pćina Oprisavci nalazi se u istočnom prisavskom području Brodsko-posavske županije uz rijeku Savu na mjestu gdje se križaju koridori autocesta A3 i 5C. Na području Općine koridor 5C prelazi u BiH. Gledano kroz prometne koridore položaj Općine je strateški jako dobar. Zbog svog položaja Općina Oprisavci ubraja se među najznačajnije općine ove županije, a i RH. „Položaj Općine i budući razvoj Hrvatske trebao bi u budućnosti donijeti i nama boljitak „- kaže mi načelnik Općine Antun Jovičić. Načelnik Općine Antun Jovičić rođen je u Svilaju gdje i danas živi. „U politiku sam se uključio 1990. g. kad je bilo potrebno da se hrvatski narod opredijeli na koji će način živjeti. Uspio sam dovršiti san mojih pradjedova i djedova koji su u svom vremenu dali veliki doprinos stvaranju hrvatske države. Na tragu toga ostao sam u politici i od 1993. g. prisutan sam u radu Općine u svim mandatima. Prva tri mandata sam bio u općinskom Vijeću (od toga 2 mandata sam bio predsjednik Vijeća), a u zadnja dva mandata sam načelnik Općine.“ Položaj Općine Antun Jovičić mi kaže: „Općina Oprisavci ima oko 2700 stanovnika u 800 domaćinstava, a proteže se na 60 četvornih kilometara. U sastavu općine je osam naselja: Trnjanski Kuti, Poljanci, Svilaj, Novi Grad, Prnjavor, Stružani, Zoljani i Oprisavci koji su najveće selo i sjedište općine. Opri- 20 Poduzetnik | travanj 2012. savci imaju 920 stanovnika iz čega je vidljivo da su to vrlo mala naselja u kojima nije lako organizirati društveni život. Ipak se pokazalo da se i s ovim teretom općina znala nositi. Mi dijelimo sudbinu cjelokupne Slavonije jer se u velikom postotku ovdje nalaze staračka domaćinstva. Iako je i kod nas primjetno, u zadnjih 10-tak godina, da veliki postotak novih generacija ostaje živjeti na selu. Područje općine Oprisavci pokriva osnovna škola „Stjepan Radić“ koja je otvorena 29. rujna 1990. g., s pet područnih škola u ostalim naseljima. Škola se osamostalila nakon 4-5 godina od izgradnje. U školi je zabilježen trend blagog pada broja učenika što je u skladu sa brojem rođenih i umrlih. Na području općine Oprisavci postoje dvije rimokatoličke župe. U evi- Buduća poduzetnička zona „Već sam naglasio da, gledajući prometne koridore, općina Oprisavci ima jako dobar strateški položaj. Uzimajući sve to u obzir zajedno sa županijom smo procijenili da je na području naše općine u blizini križanja koridora autocesta A3 i 5C potrebno imati odgovarajuću poduzetničku zonu. Zato smo je stavili u naš prostorni plan. Imamo oko 30 hektara zemljišta u svom vlasništvu s namjerom da dodamo 20 hektara državnog zemljišta i sve spojimo u poduzetničku zonu površine 50 hektara koja će se ponuditi zainteresiranima na našem području. Ova zona bi trebala biti više distributivnologističkog karaktera jer se nalazimo u središtu zamišljenog kruga Budimpešta-Zagreb-Sarajevo-Beograd. Kad biste mjerili, udaljenost od svih tih mjesta je 200 kilometara. Trenutno smo u fazi planiranja izgradnje buduće zone, a kada budu zaživjele poslovne ideje koje će potpomoći izgradnja koridora kroz BiH onda ćemo tu zonu i opremiti. Procjena je da će se to dogoditi za oko 4 do 5 godina.“ KONTAKT: Općina Oprisavci Oprisavci 174 a, 35213 Oprisavci Telefon: 035/227 501, 227 311 Fax. 035/227 501 Mobitel: 098/92 99 940 e-mail: opcina-oprisavci@sb.t-com.hr www.opcina-oprisavci.hr denciji i pod statusom zaštite Konzervatorskog odjela u Osijeku nalaze se slijedeća kulturna dobra sakralne arhitekture: župna crkva Preslavnog imena Marijinog u Svilaju i župna crkva Svetog Križa u Oprisavcima.“ A kako je razvijen društveni život?pitam načelnika. „Mogu kazati da je društveni život na dobroj razini. Imamo veći broj manjih naselja što je rezultiralo velikim brojem udruga jer svako selo želi imati razvijen svoj društveni život. U Oprisavcima djeluje KUD „Zlatno klasje“, osnovano 1993. g. Udruga žena osnovana je 2008. g., bavi se raznim aktivnostima, a naročito očuvanjem starina, starih predmeta i nošnje. Postoji sedam nogometnih klubova, tu je i lovna udruga sa svojim ograncima, ribička udruga… Sve njih općina pomaže u granicama svojih mogućnosti.“ Gospodarsko stanje, zaposlenost… I u gospodarstvu Općine, njen geo- predstavljamo vam strateški položaj je u mnogome odredio da se kroz povijest većina stanovnika bavila izrazito poljoprivredom. Načelnik posebno ističe: Unazad 15 godina slika se polako mijenja i iz izrazito poljoprivredno orijentiranih naselja sve je više domaćinstava koja se poljoprivredom više ne bave iz različitih razloga (staračka domaćinstva iz kojih su djeca otišla, domaćinstva koja su se bavila poljoprivredom, a nove generacije su našle posao na području općine… ). Orijentacija domaćinstava se mijenja, a koliko će to trajati i kako će završiti pokazat će vrijeme. Na području općine nastalo je nekoliko većih tvrtki poput Decospan Mato furnir i Eurojanković koji se bave drvnom industrijom, zatim Izgradnja, Slavonija bus, Slavonija plastika… U poljoprivredi i proizvodnji hrane događaju se prilagodbe načinu rada u EU, pa je u općini nastao veći broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja postupno podižu standarde proizvodnje hrane na svom području. Ipak ta naša OPG-a neće u budućnosti uzeti veliki udjel Prošle je godine započela manifestacija „Pokladno jahanje“ za koju bi svi željeli da postane tradicionalna, u pokladnom jahanju sudjelovalo je oko 50 sudionika kao zanimanja. Na području općine ne postoje velika prostranstva odnosno velike površine hektara da bi postojao veliki broj OPG-a. Na području općine postoji nešto obrta u uslužnoj djelatnosti i jedan proizvodni. Ovdje djeluje i privatna ergela konja lipicanske pasmine osnivača Antuna Dorića iz Svilaja.“ A kolika je nezaposlenost?- pitam načelnika. Činjenica je da imamo neza- HR 35213 OPRISAVCI, OPRISAVCI 210 A Tel.: +385 (0) 35 227 061; Fax: +385 (0) 35 227 901 Mob.: 098 22 66 01 OIB: 09826615517 e-mail: izgradnja.oprisavci@sb.t-com.hr www.izgradnja-madjarevic.hr PRODAJA: građevinskog materijala (veleprodaja i maloprodaja), sve za građevinarstvo, prodaja betona USLUGE: pumpanje betona, dostava robe, usluge rada s rovokopačem... poslenost negdje blizu prosjeka u Hrvatskoj, ali nemamo preveliki broj nezaposlenih - odgovara mi. Pokladno jahanje, Razigrane grive… „Područje cijele općine izrazito je ravničarsko u blizini rijeke Save, što je kroz povijest imalo velikog utjecaja na način života, rada, tradiciju i običaje iz kojih je proizišao i kulturni izričaj u odijevanju, izgovoru i pjesmi ovog kraja. Značaj općine je u njezinom očuvanom krajoliku, što najviše dolazi do izražaja u poljodjelstvu i ratarstvu. Pokraj sela Oprisavaca i Poljanaca nalazi se Gajna, tipični slavonski prisavski pašnjak oplemenjen močvarnom florom i faunom. Inicijativom Brodskog ekološkog društva, BEDa odlukom Skupštine općine Slavonski Brod od rujna 1990 g. Gajna je zaštićena i po klasifikaciji prirode ima status zaštićenog krajobraza. Na Gajni se nalazi više aluvijalnih depresija u kojima se redovnim proljetno-jesenskim poplavama zadržava voda i nakon povlačenja vode u Savu. Projektom koji je izradio BED (Brodsko Ekološko Društvo) željelo se u depresijama zadržati vode što veći dio godine i tako obnoviti vodeni, biljni i životinjski svijet bara. Ostvarenje ove ideje tehnički omogućuje Lateralni kanal koji Gajnu presijeca u njenom zapadnom dijelu. Postoji li onda ovdje neki potencijal za razvoj turizma? „Da, istovremeno s aktivnostima na zaštiti pašnjaka 1999. godine se krenulo u osnivanje turističke zajednice općine Oprisavci koja i danas djeluje. Turistička zajednica je pomogla provedbu projekta očuvanja autohtone pasmine goveda kroz nabavu goveda. A odradit će i svoju ulogu u budućnosti u koordinaciji turističke ponude ovog područja. No, za sve to moramo imati razvijene prateće sadržaje kroz koje ćemo lakše predstaviti ovaj biser ljepote prirode. Prošle smo godine započeli s manifestacijom „Pokladno jahanje“ za koju bi željeli da postane tradicionalna zbog toga jer imamo veliki broj uzgajivača konja. Pa kad već imamo veliki broj konja trebamo ljudima koji se bave uzgojem konja odati priznanje i omogućiti im da se mogu pokazati u Zaštićeni prirodni krajobraz „Gajna“ Najveća prirodna vrijednost uz rijeku Savu je zaštićeno područje Gajne koje bi u budućnosti trebalo dati i rezultate u turističkoj ponudi općine. To je poplavni prostor uz obalu Savu površine 285 hektara, s obilježjima prisavskog pašnjaka s bogatom močvarnom florom i faunom, koji je zaštićen od 1990 g. Gajnu koristi Brodsko ekološko društvo koje je zajedno s braniteljskom zadrugom Gajna pokrenulo projekt očuvanja autohtone pasmine goveda slavonsko.srijemskog podolca, financirano sredstvima EU. Poduzetnik | travanj 2012. 21 predstavljamo vam Antun Jovičić, načelnik Općine Oprisavci konjskih svatovskih zaprega pod nazivom „Razigrane grive“. Ove će se godine manifestacija održati 14-ti puta. Završetak izgradnje vodovodne mreže i planovi svom dvorištu, pred svojim susjedima, rođacima, prijateljima, a ne samo kad idu u Đakovo, Osijek i Vukovar. Iz tog razloga općina i turistička zajednica su dali podršku organiziranju ovog običaja pokladnog jahanja, a sa željom za očuvanje tradicije koja se polako vraća iz zaborava u sve više slavonskih sela. Uzgajivači konja kroz ovu manifestaciju postaju sudionici 22 Poduzetnik | travanj 2012. ovog tradicijskog običaja, a mi koji živimo s njima postajemo gledatelji. Manifestacija je jako dobro posjećena i bude do 50 sudionika pokladnog jahanja. U manifestaciju se ne uključuju samo konjogojci već i ostali građani koji organiziraju postaje. U svibnju svake godine u Trnjanskim Kutima se održava kulturno-gospodarska manifestacija jahanja i vožnje Kad smo započeli razgovor o dovršenim projektima i onim u budućnosti načelnik Jovičić priča: „Moram posebno istaći da ćemo uskoro imati završenu izgradnju vodovodne mreže na području općine čija je izgradnja započela 2005. godine. Tako će sva naselja imati izgrađenu vodovodnu mrežu i svi će građani moći koristiti pitku vodu izuzetne kvalitete iz vodocrpilišta u susjednoj općini Sikirevci. U izgradnju vodovodne mreže krenuli smo samostalno, a onda se 2007. g. dogodilo da je hrvatska Vlada krenula s financiranjem magistralnog voda prema Slavonskom Brodu koji prolazi kroz naše područje tako da smo se i mi uklopili sa svojim projektom. Što se tiče ostale infrastrukture u situaciji smo da su nam sve ceste asfaltirane osim spoja županijske ceste iz- među Stružana i Zoljana gdje su trenutno radovi na izgradnji koridora 5C odnosno putnog prijelaza preko tog koridora. Kad se on završi onda ćemo izgraditi spoj između ova dva naselja u dužini od 1 km. Imamo izgrađenu i javnu rasvjetu, ali je trebamo u budućnosti modernizirati i uvoditi učinkovitu i štedljiviju javnu rasvjetu.“ A što imate u planu? „Prije dvije godine smo s Ministarstvom regionalnog razvoja potpisali ugovor o izgradnji novog društvenog doma u sjedištu općine. To je zaista značajna kapitalna investicija. Sva dokumentacija je u cijelosti pripremljena, zadnji korak je provođenje javne nabave od strane Ministarstva. Očekujemo da će to biti u ovoj godini. Zatim trebamo raditi sanaciju odlagališta otpada u naselju Prnjavor. Vrijednost ovog projekta iznosi oko 2 milijuna kuna. Ove bi godine trebali odraditi ovu sanaciju. U planu je i izrada projektne dokumentacije za kanalizaciju jer je to slijedeći projekt koji je potreban općini Oprisavci.“ Vladimir Mihajlović razgovor s povodom Tandem koji je osvojio gledatelje HRT-a: Miroslav Škoro i Nikša Bratoš (slijeva) NIKŠA BRATOŠ I MIROSLAV ŠKORO, ZAGREB Kapitalisti smo cijeli život *Ljudi sa HRT-a prepoznali su Bratoša i Škoru kao dobru kombinaciju, dogovorena je već slijedeća sezona *Ni nakon gotovo 30 godina nisu našli razloga da se jedan drugom zamjere P rošli mjesec, uz pomoć prijatelja i poznatog glazbenika iz New Yorka Nenada Bacha, upoznao sam Nikšu Bratoša i Miroslava Škoru tandem koji je osvojio gledatelje HRT-a i sve poklonike dobre glazbe. I kao pravi profesionalci „osvojili“ su i mene. Glazbenici, pje- vači, aranžeri, tekstopisci, producenti… za njih bi se moglo kazati „sve u jedan“. Nikša Bratoš Predstaviti Vas autobiografski i poslovno skoro je nemoguće jer zaista iza sebe imate niz stvaralačkih uradaka. Rođeni ste u Travniku, djetinjstvo, škola… ? Travničani Vas vole, kažu da ste njihovi. I ja Travničane smatram “svojima”. Tamo sam odrastao, stekao prijateljstva koja i danas traju, tamo sam zavolio glazbu, posao kojim se i danas bavim. A tamo su mi i “usađene” te neke osnovne životne postavke i navike. Jedan dio dolazi od roditelja, a drugi od sredine u kojoj rasteš. I mislim da je Travnik, kao lijepa bosanska provincija s dugom kulturnom tradicijom, imao na mene vrlo pozitivan utjecaj. Poduzetnik | travanj 2012. 23 razgovor s povodom Ja sam definitivno Travničan, tamo sam rođen, imam jako puno frendova i s te strane me apsolutno imaju pravo smatrati svojim, ali oduvijek mi je bio san da se probam dokazati, pod navodnicima, u malo većoj sredini. Kad je glazba u pitanju, regionalni centar je bio Zagreb i zato sam želio doći tu, od malih nogu sam navijao za Dinamo. U Sarajevu ste diplomirali na Elektrotehničkom fakultetu i kratko ste radili u Energoinvestu. Kada i zašto ste napustili svoju profesiju te otišli u glazbene vode? Ta je odluka donesena puno prije nego sam završio fakultet, jednostavno sam znao da će me jedino glazba privlačiti. To je poziv. Zvanje je nešto drugo. No, ipak sam završio studij (ne volim nedovršene poslove). I da budem sasvim siguran, odlučio sam raditi jedno vrijeme u struci, biti inženjer u “Energoinvestu” da ne mogu reći da nisam probao. Još dok sam radio u Energoinvestu kratko sam premišljao da li ostati u struci kao elektroinženjer ili ići za glazbom, to je bilo vrlo kratko premišljanje. Tog tre- nutka mi je jedna žena, koja je tamo radila, rekla jednu rečenicu: Stoka stoji tamo gdje je vežu, a čovjek ide tamo gdje mu je bolje“, i to mi je generalno lait motiv. A onda sam, tijekom vojske, donio definitivnu odluku, vratio stipendiju “Energoinvestu” uzeo gitaru i otišao svojim putem. Je li mentalitet ljudi tamo i ovdje drugačiji? Definitivno je. Ljudi su na neki način manje opterećeni poslom, onim što nam je svima donio kapitalizam. Bosna je danas drugačija nego što je bila prije dvadeset godina, onda je bila vrlo fini balans između života i posla. Životu se posvećivalo dovoljno vremena, ljudi su se međusobno družili. Ključna stvar je bila da se družimo pa ako u međuvremenu nešto i odradimo dobro je. To sam sačuvao do dan danas. Škoro zna kad smo uopće nešto radili u životu, svaki dan je počinjao s malo viceva pa onda idemo popiti kavu ili čaj, pa što ćemo jesti, a onda ćemo možda nešto i raditi. Taj balans u životu između uživanja i odrađenog posla je tada bio dobar u Bosni. Postojala je dobra komu- Sankcionirati skidanja glazbe i filmova s Interneta Autorska prava su nešto što se plaća svugdje u svijetu, pa ne vidim zašto bismo mi bili iznimka. Da bi neki skladatelj uopće mogao živjeti i skladati dalje, mora nešto zarađivati. A jedini izvor prihoda za autora su njegova autorska prava. Ako smo spremni proveseliti se uz neku pjesmu, i za to platiti glazbenike da je sviraju, sasvim je u redu da i autor dobije nešto. Jer te pjesme, a i našeg veselja ne bi bilo da autor to nije napisao. Ako smo spremni platiti ulaznicu da bismo film vidjeli u kinu, u čemu je problem da platimo (čak i puno manji iznos) pa da taj film pogledamo na Internetu. Jer ako nitko ne bi plaćao, autori (scenaristi, redatelji, glumci) bi bili osuđeni na glad, počeli bi se baviti nečim drugim i više nikad ne bi snimili neki film - posljedica je nestanak kinematografije ili glazbe u našem slučaju. Skidanje glazbe i filmova s Interneta bez plaćanja je isto kao ulazak u otvorenu samoposlugu, pri čemu na blagajni trenutno nema nikoga. Onaj tko bi ušao, napunio kolica i izjurio van bez plaćanja (tko bi se tad dobro osjećao) je po meni lopov i zaslužuje progon. A onaj tko bi sačekao blagajnicu je pošten čovjek. U ovom slučaju imamo apsurd, da se lopovi ljute što je netko postavio nadzornu kameru, uočio ih i prijavio policiji. nikacija među ljudima, do danas sam održao neka prijateljstva i družimo se kad možemo. Nisam siguran je li to stvar Bosne ili male sredine, gdje se ljudi međusobno znaju pa prijateljstva iz škole nužno opstaju. Jeste li bili nekada u Osijeku, razlikuje li se taj mentalitet od ovog u Zagrebu? Bio sam u Osijeku, mentalitet se razlikuje. Osijek je malo usporenija Nisam pjevao i uglavnom nisam pisao pjesme. Radio sam ono u čemu sam bio najbolji… 24 Poduzetnik | travanj 2012. razgovor s povodom Još nikad nije ego napravio rezultat, nego timski rad verzija Zagreba. Zagreb je brz, životni tempo ubija, Osijek je ipak usporeniji, mirniji, više se uživa u jelu i piću. Pročitao sam na jednom hrvatskom portalu da ste domaći glazbenik zabavne i pop glazbe, ali i jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih aranžera. Posebno izdvajaju pjesme grupe Crvena jabuka i Borisa Novkovića. Od 1998. g. živite u Zagrebu, oženjeni ste Sarajevkom Sanjom, otac ste dva sina. Kako se ovdje osjećate? Odrastao sam u bivšoj Jugoslaviji i želio sam se baviti popularnom glazbom. A za to je postojao samo jedan centar - Zagreb. Moja je želja bila da tu dođem i tu se dokažem. I došao sam u svojoj tridesetoj godini. Smatram da danas volim Zagreb barem jednako, ako ne i više od onih koji su tu rođeni. Za njih je Zagreb bio pitanje slučajnosti (ili odluke njihovih roditelja) a za mene je Zagreb bio stvar moje odluke i izbora. I nisam požalio. Volim što tu živim i radim. Vaši počeci bili su vezani uz klasičnu glazbu. Jeste li ovu vrstu zane- marili ili… ? I dalje tu glazbu slušam, pogotovo uživo, ali se ne smatram dovoljno kompetentnim da u njenom stvaranju sudjelujem. Ono što radim volim raditi kao profesionalac, a ja sam ipak profesionalac samo za “lakšu” glazbu. 1985. g. definitivno se opredjeljujete za glazbu i počinjete raditi kao glazbenik, aranžer i producent. Jesu li to kompatibilni poslovi, po čemu se razlikuju i što od ovoga najviše volite raditi? To su sve dijelovi istog mozaika. Nekad radim sve to troje, nekad samo jedno, ali uvijek ono što mislim da mogu napraviti dobro. A kad znam da postoje oni koji to mogu napraviti bolje - zovem njih. Posao producenta je onaj kojeg bih se najteže odrekao. I mislim da tu mogu biti najkorisniji. Svirali ste u niz bendova, izdvajam rock grupe Cod, Valentino, Crvena Jabuka… Sudjelovali ste u preko 200 albuma s mnogobrojnim izvođačima. Radili ste i glazbu za filmove, glazbu za dobrotvorne svrhe, potpisujete prvi hrvatski DVD. Na HRT-u radite broj- ne emisije, bili ste glavni glazbeni producent Porina (1998. - 2002.) na kojem ste osvojili i nagrade. Kako čovjek ustvari može prepoznati svoje kvalitete i posvetiti se onome što dobro radi? Kada ste Vi to osjetili? Oduvijek me najviše zanimao i fascinirao rad u studiju. Uz to sam još kao klinac imao sreću da su mi prijatelji rekli “Ma, bolje da ti ne pjevaš”. I bili su u pravu. Pa sam onda imao sreće da nekako uvijek surađujem s dobrim autorima. I našao sam svoje mjesto, baš ono koje sam želio. Nisam pjevao i uglavnom nisam pisao pjesme. Radio sam ono u čemu sam bio najbolji, a zajedno smo bili dobar tim. E, sad, jesam li dobar zato što to volim pa se trudim, možda više nego drugi, ili zato što sam talentiran, ili Bratoš o Škori Obojica smo lavovi u horoskopu - dakle, međusobno poštovanje, sličan ukus kad je u pitanju hrana (kao i kad je u pitanju glazba), vječita spremnost na šalu i zezanciju. Jedan drugom donosimo samo dobru vibru, bar do sad. I spremnost da podijelimo međusobne probleme, u 2 popodne, ali i u 3 ujutro. A možda i to što nijedan od nas nema brata, pa jedan drugom dođemo kao “zamjenski” brat. Jedinac sam, pa sam bio prisiljen u životu tražiti braću jer se čovjek bolje osjeća kad ima nekoga tko mu je brat. Imam dva brata u okviru ove profesije, jedan od njih je čovjek preko puta (Škoro). Nakon skoro trideset godina nismo našli razloga da se zamjerimo i to već dovoljno govori. Ljudi ga percipiraju na osnovi glazbe koju čuju od njega i eventualno na osnovu nastupa u javnosti što je nedovoljno da bi se takva osoba percipirala počevši od općeg znanja, usudio bih se reći od audicije do inteligencije, duhovitosti i svega ostalog. Da ga puno ne hvalim jer je tu, u svakom slučaju jedan sjajan lik. Poduzetnik | travanj 2012. 25 razgovor s povodom je sve pitanje sreće, to nećemo saznati. Ostaje ono bitno - volim to što radim, i još uvijek uživam u studiju, u stvaranju neke nove pjesme, nove glazbe. Emotivno sam vezan za razdoblje Crvene Jabuke. Kako bi opisali to razdoblje? Što je to mlade i one malo starije privuklo ovoj grupi? Kroz grupu je prošlo mnogo članova, 1986. g. grupa je imala i jednu tragediju nakon koje ste doš- sreća je zauvijek odnijela jednu autorsku polovicu benda. I nažalost, nikad nećemo saznati koliko je, jedan nesumnjivo veliki bend, mogao zaista biti velik, da je taj tandem nastavio raditi. U radu ste surađivali s mnogim osobama različitih profila. Kako radite selekciju ljudi s kojima želite raditi, kako prepoznajete talentirane i korektne suradnike? Uvijek je na prvom mjestu glazba - Nema posla ako ne napravimo «milo moje» Smijem li napisati da ste kapitalisti cijeli život?- pitam Škoru. Kako da ne, bit će nam drago, to je na neki način veza između nas i vaših novina. Htio sam reći da smo Nikša i ja u kapitalizmu cijeli život, uz dužno poštovanje prema roditeljima ja sam pokušao nešto raditi, mi smo poduzetnici, ljudi koji su u kapitalizmu cijeli život. Onoliko koliko nečeg dobrog napravimo, koliko tog tržište hoće, mi možemo od toga živjeti i raditi, uzdržavati svoje obitelji. Imamo nekoliko ljudi koji su naslonjeni na nas. Ukoliko nas dvoje ne sjednemo u studio i ne napravimo „milo moje“, nema posla, to je dakle naš mali poduzetnički inkubator gdje mi inicijalno stvorimo nešto i još moramo poslije objašnjavati kad god se zavrti „milo moje“ Nikša ima svoj postotak, a ja svoj. To je naše vlasništvo, a naš proizvod se može svuda besplatno dobiti, mi to branimo kao što netko brani svoj auto, ali nekome više vrijedi njegov auto nego moja pjesma. Moju pjesmu koriste svi okolo i kažu da mi pišemo pjesme da bi se oni veselili, ma ne pada mi napamet da to radim da bi se neka budala mogla veseliti. li u ovu grupu. I sve se to nije negativno odrazilo na njihov uspjeh ili… ? Svi smo skloni govoriti kako su neka prošla vremena bila super, bolja od ovih sad. Mislim da smo samo tad bili mlađi i sve nam je bilo lakše. Ova vremena će u sjećanjima onih koji su sad klinci ostati - najbolja. Tako je i meni taj period bio - period mladosti, životnog uzbuđenja koje mladost nosi. Volio sam te pjesme (i još ih volim) i uživao sam, kako u njihovu nastajanju u prostorijama za probe i studijima, tako i na koncertima. Bio sam u prijateljskoj relaciji sa članovima benda i prije tragedije, koja je nesumnjivo obilježila bend. Ta ne- 26 Poduzetnik | travanj 2012. ako mi se to dopada, onda probam raditi s tim čovjekom. A ako je pri tom još i dobra osoba onda je to super. Pa se tako s nekima suradnja nastavi, a s nekima ne. Bili ste predsjednik umjetničkog vijeća na festivalu glazbeno dokumentarnih filmova (uz Arsena Dedića i Branka Đurića). Otkuda ovaj dio u Vašem životu i radu? Što se kroz ovu formu može postići? Uvijek me interesirala ta veza glazbe i filma. Organizator tog festivala je moj dobar prijatelj, i kad je kretao u tu priču prvo se sa mnom konzultirao. Riječ po riječ, misao po misao i festival je već prvu godinu bio od- ličan. A dalje je još i rastao. Program za ovu godinu je zaista sjajan, i filmski i glazbeni (jer su svako večer koncerti) i mislim da dobro napredujemo. Ono što smo postigli je da tih 67 dana grad (Starigrad Paklenica) živi za umjetnost, da svi koji su gosti, glazbenici ili filmski djelatnici, iz zemlje ili iz inozemstva (a imali smo vrlo ugledne goste iz Engleske, Amerike, Italije…) nose najljepše utiske iz naše zemlje i s našeg festivala, i da priča raste. Nakon svih ovih godina rada, suradnje, putovanja… jeste li s nekim stvorili stvarna - prava prijateljstva. Je li moguće da Vaša prijateljstva traju skoro pola vijeka ili… ? Još uvijek održavam prijateljstva iz osnovne i srednje škole. To mi je jako važno. Starije prijatelje i duža prijateljstva od tih - ne mogu napraviti. To je moja ekipa s kojom idem na skijanja, ljetovanja. Živimo u raznim gradovima, ali se čujemo i viđamo kad god možemo. To je moguće kad odrastete u malom gradu. U velikom gradu se te stvari prije rasprše, po raznim drugim školama, drugim kvartovima. U malom gradu se viđate i dalje, i ako ste prijatelji - to opstaje. sije radi na visokoj razini. Postoji li ego kod glazbenika s kojima ste surađivali i kako nalazite kompromisna rješenja? Imam sreću i privilegiju da u zadnje vrijeme mogu raditi s najboljima i najvećima. A oni su već dokazani i nemaju potrebe pokazivanja ega. Ovi malo manji, koji još taj problem nisu riješili (sami sa sobom) shvate nakon par minuta i/ili par rečenica prijateljskog razgovora da još nikad nije ego napravio rezultat, nego timski rad dobronamjernih ljudi. A upravo takva je ekipa na HRT-u s kojom radim zadnjih 8 - 9 godina. Miroslav Škoro Volite ono što radite, volite obitelj, volite Pink Floyd… koliko je strast u svemu tome važna? Znate li da je čovjek iz Slavonskog Broda 2001. g., 20 godina od obećanja, poklonio je Davidu Gillmouru ručno izrađenu gitaru? Ovo za Gilmoura nisam znao, a strast je važna u svakoj umjetnosti. U glazbi pogotovo. Ako mi se pjesma ne sviđa - ne radim ju. To je pošteno. A ako mi se sviđa i ako me pali - onda radim bez obzira na termine, sate, novce. Sve dok nisam zadovoljan rezultatom. Rođeni ste u Osijeku gdje ste završili osnovnu školu i gimnaziju. Kada su te sklonosti izašle iz Vas, pukle? Može li se ovaj posao naučiti ili je to urođeno? Kad se, sada s već ozbiljne distance, pokušavam sjetiti svojih školskih dana, onda se ne mogu oteti dojmu da sam bio podvojena ličnost. Uvijek sam, kako je govorila moja pokojna mati, nešto "lakrdao" po kući i u najužem krugu svojih prijatelja, a u svim drugim situacijama sam bio izrazito povučeno dijete. Kad je majka odlazila na informacije i roditeljske sastanke znali bi joj reći da s učenjem nema problema ali sam previše miran, kao curica. Dovoljno je reći da mi je najteži predmet i noćna mora bio tjelesni odgoj jer nisam mogao ništa, pa ni kolut naprijed, a iz koluta natrag sam imao doživotnu jedinicu. Čak mislim da sam bio toliko loš da bih trebao biti ministar sporta. Što se tiče izlaženja iz mene, to se dogodi čim me stavite na pozornicu ili na dvije gajbe pive i date mi mikrofon. E, sad, tu sigurno treba imati malo pameti i talenta, a sve drugo se stječe iskustvom i radom. Radite i kao producent na HRT-u. U timu ste koji glazbene show emi- Je li točno da ste već u gimnaziji imali sklonost ka zabavlja- razgovor s povodom Miroslav Škoro: U zadnje vrijeme nisam čuo neki dobar vic što bi trebalo zabrinuti naše političare jer znači da raja šuti, trpi i kuha u sebi nju vršnjaka, da ste zapisivali viceve u notes, držali atmosferu, komunikaciju… Oduvijek sam volio, što je moja pokojna mati znala reći, lakrdijati. S obzirom da nisam imao TV, ni gramofon, ni radio, a čovjek se mora zabavljati, proizvodio sam sam sebi zabavu jer mi je bilo dosadno, tako da sam tu zabavu proizvodio i za svoje bližnje, za svoje ukućane. Od rekvizita sam ima jednu hoklicu u ljetnoj kuhinji, na toj hoklici smo se izmjenjivali ja i zaklane kokoške ili sok od paradajza ili višanja, ovisi čega je bila sezona. Ja bih negdje nešto čuo i onda bih to reproducirao, možda i loše, ali je bilo smiješno. Tako sam i svoj prvi honorar zaradio, moja strina mi je dala 5 dinara zelenih. Sa 17. g. ste skucali novac i kupili prvu gitaru. Otkuda želja za instrumentima, odakle novac za gitaru? Što je tada davalo adrenalin? Ne znam od kud želja za gitarom. Valjda sam mislio da ću onaki smotan bar na taj način privući pažnju nekih cura na sebe. Ne vidim drugi razlog. Novce sam skupio išavši sa svećenikom u blagoslov kuća poslije Božića. Običaj je bio i ministrantu dati neku siću. Tako sam skupio pola love, a onda je mama napravila rebalans skromnog budžeta i dodala ostalo, pa smo do kraja mjeseca jeli manje kavijara i pili Don Perignon samo preko vikenda. He, he... Adrenalin mi je, u to doba, davao jedan nabildani buzdovan iz druge uli- ce kojemu, onaki žgoljav, nisam bio simpatičan, pa sam, uvijek kada bi ga vidio, bježao preko ceste i trčao sve do kuće. Uvijek je bilo konjina, hvala na pitanju. Diplomirali ste na Višoj građevinskoj školi, studirali ste 2 g. u USA, polaznik ste prvog naraštaja Diplomske akademije MVP - RH, diplomirali ste na Ekonomskom fa- ZAMP uzima, a ništa ne daje? Znam da se ljudi bune zbog toga kako ZAMP uzima, a ništa ne daje - kažem Škori. To je pogrešno gledanje na stvar. Postoji uvijek mogućnost da ne izvodite tuđa djela nego svoja i odreknete se ZAMP-a. Ljudi mogu napisati svoje skladbe, izvoditi ih i ne moraju plaćati ZAMP. Međutim, ako žele okupljati publiku, skupljati sponzore za svoju publiku, naplaćivati karte i pri tom svirati nešto što je od nekog skladatelja sasvim je u redu da i njemu plate njegov komad. Isto je kad neki orkestar svira na svadbi i ako su oni za tu svirku plaćeni, dakle zaradili su novce jer ih je netko htio slušati kada pjevaju nečije pjesme, dakle koriste tuđe pjesme da bi zabavljali ljude i zaradili novce uredu je da to i plate. To smatramo ulaznim troškom i mislim da tu nema nikakvog spora. Isto tako i objekti koji plaćaju ZAMP, neka probaju bez glazbe. Dakle od ZAMP-a se dobije pravo da netko izvodi tuđe skladbe. kultetu. Zapazio sam da ste bili krovopokrivač, voditelj građevinske operative… i onda odlazite u potpuno druge vode - glazbene! Meni se to čini sasvim logično. Jeste li ikada vidjeli pravog majstora građevinske struke da radi, a da pritom ne fućka neku bezveznu melodiju? Niste. Ima li uspješnijih suvremenih pjevača i autora od ovih s engleskog govornog područja? Nema. Diplomati i ekonomisti vrlo često propjevaju, a i krovopokrivaču se otme visoki C ako se poklizne dok je na krovu. Dakle, sve je išlo u logičnom smjeru no, pravi pjevač sam postao tek kada sam se kandidirao za gradonačelnika Osijeka. Do tada su mi znali govoriti da pjevanje i nije baš za mene, ali je kandidatura izazvala reakciju protukandidata i dijela glasača koji su rezolutno odbijali moje kompetencije rečenicom: Ne može on biti gradonačelnik, on je pjevač! Meni se tako ostvario dječački san, a pjevačima je poručeno da su, po mišljenju tih stručnjaka, očito gluperde koje nisu završile školu za gradonačelnike pa im sad eto. Poduzetnik | travanj 2012. 27 razgovor s povodom Glazbenici, pjevači, aranžeri, tekstopisci, producenti… za Bratoša i Škoru bi se moglo kazati „sve u jedan“ Zadnja stanica, O.K. band, Slavonski bećari, Ravnice,… Kako su se sastavi mijenjali tako je i vaša karijera bivala sve uspješnija. Meni izgleda da je sve postignuto s neuobičajenom lakoćom? Kako ste zadržali motiv stvaranja i bavljenja show biznisom? Imate ružno ime Poduzetnik, još samo stavite lopatu i nitko vam neće kupiti ni jedan broj. Bolje da ste obrisali Poduzetnik, a ostavili samo slavonski. Band se zvao Ravnica. Vidite, svakome od nas se čini da je onaj drugi svoje postignuće postigao nepodnošljivom lakoćom. Uvijek je trava kod susjeda zelenija, a auto bolji. Ge- 28 Poduzetnik | travanj 2012. neralno gledano, to vam je jednostavno tako. Naravno da mi nije bilo lako, vjerujte mi, ali je sada sve to prošlo, pa sada ispadaju u pravu oni koji govore: Lako je njemu. Je sada, ali meni onda dođe da im pričam kako nisam imao djetetu dati što za jesti i tako neke stvari, no onda odustanem i samo klimnem glavom. Što ćeš. Davno sam izgubio želju objašnjavati nešto ljudima. To je uzaludan posao, a i inače ne volim gubiti vrijeme na bilo kakav razgovor ako nakon njega nisam bar mrvicu pametniji. Što se tiče motiva, on vam se s vremenom mijenja u svakom poslu. Najprije je tu puno entuzijazma, veselja i želje, a poslije zna biti svakojakih emocija, pa i kalkuliranja u kombinaciji s podilaženjem. Sreća je što sam cijeli život poduzetnik koji lovu zarađenu u jednom poslu seli u drugi i tako, pjevao ne pjevao, imam od čega živjeti. Dakle, moj motiv vam je da nisam opterećen glazbom i njome se bavim samo kada imam nešto za reći i kada me ona veseli. Inače, rađe odem na pecanje. U skoro svima Vašim biografijama izdvaja se trenutak kada ste u Americi upoznali Jerrya Grcevicha. Kako vas je ovaj čovjeka motivirao na pisanje tekstova i slavonsku glazbu? Ovo je već drugi ili treći puta da mi postavljaju ovakvo pitanje, pa ću iskoristiti prigodu pojasniti nešto. Naime, Jerry je rasni, ortodoksni tamburaš. Za njega ne postoje drugi glazbeni žanrovi i instrumenti. To je u najkraćim crtama on. Tambura je njegov život. Pisao sam ja pjesme i prije susreta s njim i radio sa "Slavonskim bećarima" koji su me uveli u svijet naše slavonske i tamburaške glazbe. Odlazak u SAD je bio trenutak koji je, u emotivnom smislu, bio vrhunac mog dotadašnjeg života i počeo sam intenzivnije pisati pjesme, a kako mi je prvi susjed bio Jerry koji je uz to, kako rekoh, tamburaš od formata, ispadoše te pjesme tamburaške, a ja tamburaš iako tamburu ne znam, na žalost, svirati. Dakle, to je splet sretnih okolnosti, a da je Jerry kojim slučajem jezzer, sigurno je da bi sve skupa otišlo u drugom smjeru. Dakle, nije me on motivirao, motivi su bili u sasvim drugim stvarima, ali je kroz njega "iscurio" taj aranžerski dio posla i tako je to završilo kao tamburaška glazba. Da njega nije bilo to bi ostale moje kantautorske frustracije koje revem uz gitaru za stolom u kuhinji. Život u Zagrebu? Cijela zapadna Slavonija i Baranja sa Srijemom imaju otprilike milijun stanovnika i ovdje, ono što je možda najteže prihvatiti ljudima poput mene i Nikše, njemu je možda lakše jer je došao prije, trebaš krenuti uvijek pola sata ranije. Vidio sam ženu koja se uhvatila za glavu kada je vidjela na semaforu u Županijskoj ulici 6 automobila ispred sebe. Tamo se stvari razgovor s povodom u principu događaju prividno sporije. Da bi Osijek koji je položen između Drave i željezničke pruge (nitko ne zna zašto je to tako) propješačio u smjeru sjever-jug treba ti 15 minuta, a ovdje za to treba ipak malo više vremena, jer Zagreb je širok barem onoliko koliko je Osijek dugačak. Čovjek ipak mora biti spreman sjediti u autu, mora kretati ranije. Otac ste dvoje djece, supruga Kim je Amerikanka hrvatskih korijena. Postoje li između Vas razlike, različit pristup u odnosima s djecom? Kakav je tata Škoro? Naravno da postoje. Kim je žensko od rođenja, a ja to tek pomalo postajem s godinama. Djecu učimo da razlikuju dobro od lošega, a na što će to ispasti, vidjet ćemo. Djeca danas imaju puno toga na izbor i tu valja biti oprezan. To, kakav sam ja otac, mogu kompetentno odgovoriti samo moja djeca. Osobno mislim da bih mogao biti puno bolji, ali ja vam nikada nisam do kraja zadovoljan s onim što ja radim. Takav sam. Na Wikipedia sam pročitao da Vam je zanimanje glazbenik i političar. Od 1995. - 1997. g. bili ste generalni konzul RH, aktivno ste sudjelovali u politici. Otkuda politika u vašem životu? Da, i novinar ste bili! Ta Wikipedia kao i najmanje dvije trećine Interneta za mene su totalno smeće. Osobito me Wikipedia podsjeća na naš slavonski plot na kojem svaka budala može napisati što god hoće. Evo, to je upravo ono o čemu sam vam govorio odgovarajući na pitanje o djeci. Kako djetetu objasniti da je bolje pročitati Krležu i steći svoj sud o njemu, pa možda i privriti u neku ozbiljnu kritiku kompetentne osobe koja je, ne daj Bože, i doktorirala na tom istom Krleži, nego otići na Internet i sistemom copy-paste "skinuti" nešto što je stavila osoba koja se potpisala kao petar pan točka com. Nastavimo li ovako djeca će nam zaboraviti ne samo pisati i čitati s razumijevanjem nego neće znati uopće držati olovku u ruci. Držati će samo miša, a kad miš izmigolji ostati će im u ruci rep, a za rep možeš samo povući... Što se tiče politike, ja sam doslovno shvatio stare Grke koji su tom ri- Ja sam po zanimanju Škoro i drugog zanimanja nemam, mogu završiti sto fakulteta, ali uvijek će biti ono ajd Škoro „Otvor ženo kapiju“ za mladu. ječju objašnjavali brigu za javno dobro. Mislio sam da je moja dužnost vratiti nešto zajednici koja me učinila ovakvim kakav jesam. Zajednica je rekla ne, jer zajednica ne misli da ulaskom u politiku želiš učiniti nešto za nju nego da si došao krasti za sebe. Onda sam ja podavao ostavke i otišao raditi svoj posao. Što se mene tiče, zajednica i ja smo kvit. Ja krasti ne želim, a oni neka glasuju za koga hoće. Svako ima vlast kakovu zaslužuje. Ja, recimo, sada uživam u 25% PDVa i jedem samo dječju hranu jer tako štedim. Čestitam! Obišli ste Hrvatsku, ali i svijet. Upoznali ste ljude različitih svje- tonazora, mentaliteta, karaktera,.. što sve te ljude spaja, što im je zajedničko? Ljude, ako je vjerovati marketingu, spajaju i Nokia i HT i još puno toga. Svijet je, po tim likovima, lopta šarena, a oni se preko svake mjere bogate. Naravno da ja i o tome mislim drugačije i sukladno onoj da svaki Cigo svoga konja hvali. Gledajući još kao klinjo film "Bliski susreti treće vrste", zaključio sam da ne samo ljude, zemlje i kontinente, nego i svjetove ovog našeg svemira može spojiti samo frekvencija i spektar, dakle glazba i boje, da budem jednostavniji, umjetnost. Sve drugo ljude dijeli i razdvaja, na žalost. Od nogometa pa nadalje. Jeste li nastupali u svim dijelovima Hrvatske? Ima dijelova u kojima nisam nastupao jer moja glazba nije svuda naročito popularna. U principu sam ostvario najtežu disciplinu, doma sam u Slavoniji, Baranji i u Srijemu, to je moj atar. Na neki način sam uspio biti prorok u svom selu što je jako teško. Isto tako u srednjem dijelu Dalmacije sa zaleđem prolazim dosta dobro, Karlovac, Sisak. Mislim da nema grada u kojem sam više puta nastupao nego u Sisku, čak sam u jednom danu imao dva koncerta, jedan u 5, a drugi u 8, kao u doba najvećih euforija. Dok recimo u Varaždinu nisam nikada imao pošteni nastup, Čakovec da, u Istri je bilo sve nešto na guranje, u Dubrovniku sam nastupao nekoliko puta, u Rijeci je bilo par krasnih koncerata, ali recimo u Senju sam prvi put u životu nastupio prije par godina. Ima tu još jako puno prostora u gradovima za koje znam da se Recept za javnu kuću Kad je Mujo otvorio javnu kuću pitali su ga kako ide posao, na što je on rekao: “Odlično, za sada radim sam, čim malo još krene zaposlit ću asistenta.“ Tako da sam i ja Mujo u javnoj kući, u većini slučajeva. svira moja glazba. Surađivali ste s mnogim glazbenicima, umjetnicima, grupama. Jeste li imali promašaja? Jeste li bili ljuti ili razočarani? Ma, nisam. Bilo je manje ili više uspješnih stvari. Mi vam u ovom poslu ovisimo o ukusima, a o ukusima je uzaludno raspravljati. Ponekad i vrlo kvalitetna i dobra pjesma jednostavno ne prođe kod ljudi. Neće je ljudi ili je neće u tom trenutku ili neće izvođača. Tko će ga znati. Formula uspjeha još uvijek vrvi nepoznanicama. Ideja, priča, melodija… pa i kod Vas je važna inovacija koja se može pretočiti u proizvod? Kod nas je to najvažnije. Kod nas je ideja ona iskra koja uzrokuje planetarne požare ili, što je češći slučaj, gasne čim se pojavi. Ljudima je teško pojasniti taj dio koji se zove ideja pretočena u pjesmu. Od davnina je općeprihvaćena briga za materijalno, a ovo intelektualno se uzima zdravo za gotovo, pa je to puno teže zaštiti i od toga učiniti proizvod. Story Super Nova; Država, selo, grad; Zvijezde pjevaju, Novogodišnji program… Kako to izgleda Poduzetnik | travanj 2012. 29 razgovor s povodom biti i raditi na TV? Ne znam kako izgleda jer uglavnom sam radio formate koji idu uživo, a nisam od onih koji gledaju poslije snimke, pa to analiziraju. Mene veseli sam čin sudjelovanja u tim projektima i moj je doživljaj vezan na tu izvedbu. Nekako mislim da ako se mi dobro zabavljamo na setu, biti će dobro i ovima ispred ekrana. To u velikoj mjeri ovisi o redatelju, pa nekad u tome uspijemo, a nekada i ne. Priča oko ZAMP-a već je duže vrijeme aktualna? Postoji jedna stvar koju još nitko nije nikome rekao, ali ja ću je reći vama, možda će vam se prodati koji broj novina više. Ova cijela priča oko ZAMP-a je vrlo jednostavna, ali naravno širim narodnim masama nerazumljiva jer je pojam materijalnog i nematerijalnog teško razjasniti. Nešto što je u intelektualnom smislu, ideja preobličena u pjesmu, literarno djelo... to je teško percipirati ljudima kao nešto što može imati svog vlasnika. Znači kada je u pitanju ZAMP, naša je priča jednostavna, postoje ljudi koji su vlasnici glazbenih djela koja su napisali. Na žalost, zakon kaže da su vlasnici za svoga života i 70 godina nakon svoje smrti. Ne znam tko bi se od vaših čitatelja složio s tim da mu kažu da je vlasnik svoje kuće sada, a 70 godina nakon njegove smrti to više neće biti u vlasništvu njegovih nasljednika. Zašto bi država kojoj ja plaćam porez jednog dana postala vlasnikom moga djela, ja bih htio da vlasnik toga postane moj sin, pa njegova djeca i tako do kraja vijeka i svijeta. Mi smo svi to prešutno prihvatili da to bude tako. S druge 30 Poduzetnik | travanj 2012. strane, kad se koriste naša djela možemo ići neposrednom pogodbom u individualnom pristupu rješavati korištenje moga djela, međutim, korisnika naših djela je bezbroj, koriste se po cijelom svijetu. Zato postoje društva poput ZAMP-a svugdje u svijetu koja se nazivaju društva za kolektivnu zaštitu, to znači da svatko od nas kao pojedinac koji ne može sa svojim korisnikom sklopiti direktni ugovor, daje punomoć da nas zastupa u kolektivnom sustavu. To su naši novci na koje imamo zakonsko pravo, smatram da su puno manji nego što bi trebali biti, a što ćemo mi s njima to se nikoga ne tiče. Svjestan sam ja da je to javnosti teško razumljivo, ali je u principu vrlo jednostavno. Vi novinari isto imate neku svoju asocijaciju i počeli ste prikupljati nekakve novce, doduše malo ste se kasno sjetili. Ali zamislite, ako ja ne volim da mi se uzme pjesma, naravno da ne volite ni vi. Samo smo se mi za to izborili još od 1936. godine kada je Ivo Tijardović osnovao Hrvatsko društvo skladatelja, pa se do danas naše pravo poštuje, a novinari to nisu jer su loši sluge loših gospodara. Postoji li u životu čovjeka, pa i Vas, kriza stvaranja, kreacije, godina… Koje su vam godine, bar do sada, bile najljepše? Imate ljude koji žale za prošlim vremenima, a drugi pak čekaju neka bolja i tako im prođe život. Meni je svaka godina na svoj način lijepa. Iz prošlosti učim i radim u sadašnjosti ne bi li doživio bolju budućnost. Sve drugo je trla baba lan i iz šupljeg u prazno. A kada zavjesa padne, jeste li želj- ni mira, biti bez ljudi? Gdje se tada sakrijete? Gdje je Vaša oaza mira? Nakon silaska s pozornice idem u automobil i pravac kući, a ako sam podalje onda hotelska soba, spavanje i ranom zorom kući. I za kraj, jedan vic, nešto ekskluzivno… nešto žuto. Nismo žuti, pa da konačno i nešto žuto objavimo! Bez obzira što će možda i naš magazin neki kritičari/rke proglasiti seoskom birtijom. U zadnje vrijeme nisam čuo neki dobar vic što bi trebalo zabrinuti naše političare jer znači da raja šuti, trpi i kuha u sebi, a vaša aluzija na seosku birtiju se vjerojatno odnosi na neke vaše kolege koji su moj način komunikacije poistovjetili sa zabavom u tim ugostiteljskim objektima. No, tu mogu samo reći da svatko, pa i novinari, kada se nađu u ulozi TV gledatelja imaju jedno genijalno sredstvo u ruci, a ono se zove daljinski upravljač. Klik, i evo te u sobi sa pet pametnjakovića koji raspravljaju o egzistencijalnoj krizi u svjetlu globalizacije ili peru zube tračajući jedni druge u nekoj orvelovskoj sprdačini ili pokušavaju postati zvijezde ili na što već čovjek, jelte, naleti. Škoro o Bratošu Nikša je jedan obični genijalac. S njim se čovjek ne može ni posvaditi jer je uglavnom u pravu, a ako slučajno i nije u pravu, toliko se uljudno ispriča da ti bude neugodno. Osim toga, žene ga jako vole, a ja cijenim i poštivam žene i uvijek držim do njihova mišljenja. Mana mu je što želi udovoljiti svima, tu su ga roditelji zeznuli, jer on želi udovoljiti svima i zbog toga ne stigne, tj. kasni. Često zna zakasniti i onda sam sebi grize rep. To mu je jedini nedostatak koji ja znam. A sve drugo su plusevi. Bez obzira na tu svoju želju da puno pomogne i napravi, vrhunski je profesionalac, vrhunski je prijatelj, a to se rijetko nalazi, takav je barem prema meni. On je tip koji je intelektualac, ugodan je sugovornik, u sportu će sve pobijediti jer će ostaviti srce na terenu, a takav je u svemu. Ja s njim sve igram kada je u gipsu i skoro ga dobijem. Talent koji se rijetko nalazi. Ja sam se rodio u Jugoslaviji, živim u Hrvatskoj, vjerojatno ću umrijeti u EU, trenutno sam u regionu, on je ne samo u Hrvatskoj nego i šire od regiona veliki, veliki hrvatski glazbenik, to je ono što je kod njega najvažnije. Da je netko dugi u pitanju možda bi se odavno posvađali. S Nikšom se ne možete posvađati jer jednostavno nema razloga, čovjek za to ne daje povoda. Ako se nekada i desi da je nešto obećao u 4, nije se pojavio ni u šest, nego u sedam, kada dođe s tom njuškom jednostavno mu sve oprostiš. Vladimir Mihajlović Autor fotografija: Dario Njavro biti poduzetnik (iz arhive poduzetnika) SLAVONSKI BROD: EUGEN DABA PERANIĆ Gitara za Pink Floyd David Gillmour posebno je bio zadovoljan poklonjenom gitarom i upornošću Brođanina Eugena Dabe Peranića *Nije došlo do značajnijih promjena u glavama ljudi, mito i korupcija i dalje su dominantne metode *Snovi su dostižni ako postoji upornost i inat K ada se spomene Slavonija prve asocijacije su žitnica, kulen, ali i propali poljoprivredni kombinati i poduzeća, tj. dio Hrvatske koji nikako ne uspijeva uhvatiti korak s gospodarski naprednijim regijama. U čemu je kvaka? Svakako ne treba nasjesti britanska firma Bellows, pohađao seminare engleskog jezika, prvo u Slavonskom Brodu, a zatim kao nagradu za uspješno položena četiri semestra dobio plaćeni boravak i školu stranih jezika u Londonu. „Prstom sudbine poslao sam fax školi da mi pomogne pronaći Eugen Daba Peranić: U Londonu sam shvatio kolika je vrijednost ručno izrađene gitare maju novaca i mogućnosti da kupe što požele izuzetno cijene ručni rad. Tada sam rekao Gillmouru da ću mu izraditi gitaru. On se nasmijao, a ja sam odgovorio da svakako hoću, samo moram prvo napraviti kuću i radionicu.“ Za svaki proizvod postoji kupac „To je bilo 1982. godine, a ja sam 2001. godine to i učinio uz naravno veliko iznenađenje i zadovoljstvo zbog takve moje upornosti“, kaže g. Peranić i dodaje: „Moram KONTAKT: www.dabo-guitars.com Mobitel.: 098/5081 297 na prvu tezu da su ljudi takvi, tromi, nezainteresirani, da ne vide dalje od svog dvorišta jer to je generaliziranje bez pokrića. Priča o Eugenu Dabi Peraniću iz Slavonskog Broda pokazuje da su snovi dostižni ako postoji upornost, čak i inat, koji stvara nevjerojatne putove do ostvarenja cilja. Gospodin Peranić je u jednoj takvoj neobičnoj priči izradio gitaru za Davida Gillmoura, gitarista grupe Pink Floyd. Boravak u Londonu Sve je počelo davno, kada je radeći u tvrtki Đuro Đaković Teddington, čiji je poslovni partner bila smještaj, a kada je tajnica primila fax, tu se zatekla njezina prijateljica čiji je otac iz Osijeka boravio u Engleskoj te je ona rado iznajmila sobu kako bi otac mogao razgovarati s nekim iz rodnog kraja. Naime, to je bio Oscar Nemon, Židov, poznati svjetski kipar koji je izradio poprsja mnogih poznatih osoba kao što su Sigmund Freud i Winston Churchill, a koji je u 2. svjetskom ratu iz Osijeka otišao u Englesku. I tako sam ja pohađao školu, a u slobodno vrijeme obilazio trgovine i razna mjesta uočavajući specifičnosti svega što nazivamo zapad. Kućni prijatelj i kum obitelji kod koje sam stanovao bio je David Gillmour i u raznim druženjima uočio sam da ti ljudi koji i- slovnom svijetu. No, to je tako, pa nijedan nogometaš nije napravio karijeru u svom selu i na sreću svijet je danas umrežen internetom i za svaki proizvod negdje postoji kupac. U radionicu sam uložio 25000 eura, jer su alati jako skupi, a tu su i poteškoće oko nabavke dijelova. Na primjer, za dio koji košta samo pet eura potrošim dosta vremena i novca da bih ga dobavio. Za izradu jedne unikatne gitare koju izrađujem prema različitim željama kupaca utrošim 250 sati efektivnog rada i cijena takve Nadam se da će se ljudski rad više cijeniti jer roboti danas mogu sve napraviti, ali ne mogu unijeti dušu priznati da sam se prevario, kao uostalom i mnogi drugi, kada sam puno očekivao od demokratskih promjena i 1990. godine napustio posao u poduzeću i pokrenuo vlastiti posao. Nažalost, promijenile su se samo partijske knjižice, ali nije došlo do značajnijih promjena u glavama ljudi, mito i korupcija i dalje su dominantne metode u po- gitare je 2000 eura. Naravno, dobra gitara se danas u trgovini može kupiti za 100-200 eura i gdje je tu računica? U mom slučaju to je upornost da radim ono što volim i nada da će se ljudski rad više cijeniti, jer roboti danas mogu napraviti sve, ali ne mogu unijeti dušu“, kaže g. Peranić. Ljiljana Herceg Poduzetnik | travanj 2012. 31 abc kvalitete SIX SIGMA I UPRAVLJANJE KVALITETOM Činiti prave stvari brže, bolje *Tržišna utakmica zahtijeva upravljanje kvalitetom *Svaki Six Sigma projekt odvija se u nekoliko koraka i zahtijeva upotrebu određenih alata Z a Six Sigma ste možda već čuli i možda ste se pitali što se krije iza takvog naziva ili vas je za Six Sigma u vašoj tvrtki pitao veliki, zahtjevni i najčešće strani kupac. Ako još nije, vjerujte, prije ili kasnije sigurno hoće. O čemu je zapravo riječ? U uvjetima tržišne privrede i velike ponude roba i usluga ključ poslovnog uspjeha je činiti prave stvari brže, bolje i učinkovitije od konkurencije. A kao što znamo, ta konkurencija je u današnje vrijeme sve više i globalna. Tržišna utakmica zahtijeva upravljanje kvalitetom za što su razvijene razne metode. U tom smislu mogli bismo reći da je Six Sigma jedna od metodologija kojom se pokušava činiti prave stvari bolje od konkurencije. Ostaje pitanje, kako? Što je Six Sigma? Pojam Six Sigma (šest sigma) dolazi iz statistike, odnosno određivanja sposobnosti procesa. Za proces koji radi unutar kvalitete six sigma smatra se da je sposoban dati manje od 3,4 manjkavosti na milijun mogućnosti. Zvuči zastrašujuće, ali ako tvrdite da su vaši procesi u granicama 6 sigma, to znači da od milijun vaših proizvoda (ili pruženih usluga) svega bi 3,4 njih smjelo biti takvo da ne zadovoljavaju zahtjev kupca. Znači, na milijun boca piva u 3,4 boce bi kupac smio pronaći nešto što ne pripada pivu, na milijun isporučenih automobila, 3,4 bi smjela biti druge boje nego što je kupac naručio, na milijun hamburgera 3,4 bi smjela biti toliko manja da kupac to primijeti. Kako to postići? Upravo metodologija Six Sigma služi za sustavno prepoznavanje i uklanjanje varijaci- 32 Poduzetnik | travanj 2012. Tko je i što radi Green Belt (Zeleni pojas) Green Belt je uvježban u Six Sigma vještinama, često na istoj razini kao i Black Belt, ali Green Belt i dalje ima svoj redovni posao, a služi kao član tima ili voditelj tima Six Sigma projekta s djelomičnim radnim vremenom. Uloga Green Belta je unositi nove koncepte i Six Sigma alate u svakodnevne poslovne aktivnosti. ja u proizvodnji i u drugim poslovnim procesima jer te varijacije dovode do manjkavosti na proizvodima. Kao manjkavost definira se sve što bi moglo dovesti do kupčeva nezadovoljstva (dakle, čavao u boci piva, automobil krive boje, hamburger manji od deklariranog). Pojedinosti ove metodologije prvi je uobličio Bill Smith u Motoroli 1986. godine i primijenio ju na otklanjanje varijacija u procesu proizvodnje poluvodiča. U početku se primjenjivala uglavnom u proizvodnim tvrtkama, a kasnije se proširila i na uslužne djelatnosti. Metodologija Six Sigma je u mnogome nadahnuta prethodnim metodologijama upravljanja kvalitetom kontrolom kvalitete, Total Quality Management (potpuno upravljanje kvalitetom), Zero Defects (proizvodnja bez grešaka) te radovima pionira pokreta kvalitete kao što su Shewhart, Deming, Juran, Ishikawa, Taguchi i drugi. Kao i prethodnici, Six sigma promiče sljedeće pretpostavke: - „Proizvodni i poslovni procesi imaju svojstva koja se mogu mjeriti, analizirati, poboljšati i nadzirati“ - ako nešto ne možete, najprije izmjerite kako ćete to poboljšati, - „Od vitalne važnosti za poslovni uspjeh je trajno nastojati da se postignu stabilni i predvidivi rezultati procesa, odnosno da se smanje varijacije u procesima” - uđite u bilo koji McDonalds i bit će vam jasno što znači da nema varijacija u procesu i - „Postizanje trajnog poboljšanja zahtijeva posvećenost cijele organizacije, osobito najvišeg poslovodstva” - a to je ono što je najteže postići. Međutim, u metodologiji Six sigma dodatno se inzistira na: - jasnoj usmjerenosti na postizanje mjerljivih financijskih povrata iz svakog Six sigma projekta - ti projekti zahtijevaju znatna ulaganja i bez jasnih mjerljivih financijskih ciljeva samo su rasipanje resursa, - jakom i strastvenom vodstvu i podršci poslovodstva - promjene kreću od vrha hijerarhijske piramide, - jasnoj posvećenosti donošenju odluka zasnovanih na podacima koji se mogu provjeriti, a ne pretpostavkama i nagađanjima - koliko god iskusni i maštoviti bili, intuicija nije zamjena za informaciju i - razvijenoj posebnoj infrastrukturi stručnjaka - šampioni, master black belt, black belts i drugi koji vode i primjenjuju Six sigma pristup. Tko su Yellow Belts (Žuti pojas) To su zaposlenici koji su prošli izobrazbu za Six Sigma kao dio inicijative koja se odvijala po cijeloj organizaciji, ali nisu sudjelovali u Six Sigma projektu i ne očekuje se da se aktivno angažiraju u aktivnostima poboljšanja kvalitete. U nastavku ćemo pobliže objasniti tu posebnu infrastrukturu stručnjaka koji vode i primjenjuju Six Sigma pristup. Tko je i što radi Black Belt (Crni pojas)? To je osoba koja puno radno vrijeme radi na Six Sigma projektima. Black Belt vodi kolege, nadahnjuje, upravlja, delegira im i trenira ih i on je stručnjak za alate kojima se razmatraju problemi, projektiraju i popravljaju procesi i proizvodi. Black Belt radi s timom kojemu je dodijeljen određeni Six Sigma projekt. Njegova je odgovornost da tim započne, da se izgradi povjerenje, promatra i sudjeluje u uvježbavanjima, upravlja dinamikom odnosa u timu i nastoji da se projekt kreće prema željenim rezultatima. Bez jakog i neumornog Black Belta, Six Sigma timovi su obično nedjelotvorni. Black Belt mora imati mnoge vještine uključujući rješavanje problema, sposobnost prikupljanja i analiziranja podataka, poznavanje same tvrtke, vještine vođenja, iskustvo u mentoriranju i dobar osjećaj za upravljanje. Također mora biti osposobljen u vještinama upravljanja projektima - toj umjetnosti i znanosti obavljanja stvari u zadanom roku i naporima drugih. Tko je i što radi Master Black Belt (Vodeći crni pojas)? U većini organizacija Master Black Belt (MBB) je trener i mentor ili konzultant Black Beltovima koji abc kvalitete i učinkovitije rade na raznim projektima. MBB je obično pravi stručnjak u Six Sigma analitičkim alatima, a temeljno obrazovanje mu je često iz inženjerstva, znanosti ili poslovanja. U nekim tvrtkama ima ulogu organizacijskog agenta za promjene koji pomaže promicati upotrebu Six Sigma metoda i rješenja, a može biti i uključen u neke posebne Six Sigma projekte. Kao trener, ima zadatak osigurati da Black Beltovi i njihovi timovi ostaju na pravom putu, dobro izvršavaju svoje za- datke i uspješno prolaze kontrolne točke za svaki korak Six Sigma projekta. MBB-i često pružaju savjete i praktičnu pomoć za zadatke kao što su prikupljanje podataka, statistička analiza, osmišljavanje opita (Design of Experiments) i komunikacija s ključnim menadžerima. Kao i treneri u drugim područjima, svaki se MBB brine o nekoliko Black Beltova. Sami MBB-i unutar organizacije također tvore tim, odnosno mrežu, savjetujući jedni druge i radeći na prepoznavanju prilika i izazova u Six Sigma nastojanjima. Black Beltovi su brojniji i oni su te- meljni za većinu Six Sigma napora. MBB-i međutim imaju kritičnu ulogu u održavanju postignute promjene, a to su uštede i poboljšana usluga kupcu. Tko je i što radi Champion and/or Sponsor (Šampion i/ili Sponzor)? Uobičajeno je to izvršni direktor ili ključni menadžer koji inicira i podržava (sponzorira) Black Belta i projekt tima. Imati šampiona ili sponzora je vrlo važno. Ta uloga odašilje kritičnu poruku. Šampion je na rukovodećem rad- Uloge u Six Sigma projektima Prije nego što se počela primjenjivati metodologija Six Sigma, upravljanje kvalitetom je u praksi bilo delegirano u proizvodnju te u zasebni odjel kvalitete. Za razliku od takvog pristupa, za svaki Six Sigma projekt koji se provodi unutar neke organizacije potrebno je stvoriti posebnu infrastrukturu ljudi unutar te organizacije koji su stručni za tu metodu i podupiru odvijanje samog projekta. Definicije i opisi koji slijede preuzeti su iz knjige Pete Pande i Larrya Holppa: „What is six sigma?“, izdanje McGraw-Hill (2002). Nazive Black Belt, Green Belt i Master Black Belt navodno je osmislio Motorolin stručnjak za poboljšanje koji je bio poklonik karatea. nom mjestu, to je osoba koja je u konačnici odgovorna. Drugim riječima, rezultati Six Sigma projekata nisu delegirani daleko niz hijerarhiju već ostaju u rukama višeg i ključnog srednjeg menadžmenta. Šampion ili sponzor je često član kolegija direktora ili upravnog odbora same tvrtke. Ponekad Sponzor nadgleda jednog ili više Šampiona. U svakom slučaju odgovornosti Šampiona jesu: - osigurati da je projekt u skladu s općim poslovnim ciljevima i dati usmjerenja kada nije, - informirati ostale članove rukovodstva o napredovanju projekta, - osigurati timu potrebne resurse kao što su vrijeme, novac i pomoć drugih, - pregledati postignuto na dogovorenim kontrolnim točkama i - pregovarati o sukobima, preklapanjima i vezama s ostalim Six Sigma projektima. Nažalost, postoji trend da šampion i sponzor dobiju najmanje treninga i pripreme pa to može biti jedna od najslabijih karika u Six Sigma projektima. Tko je i što radi Implementation Leader (Voditelj primjene)? Javlja se i pod drugim nazivima Vice president of Six Sigma, Chief Sigma Officer ili Grand Poobah. On orkestrira sve Six Sigma aktivnosti unutar tvrtke. Često je na razini zamjenika predsjednika korporacije, izvještava direktno generalnog direktora ili nekog drugog vrhovnog izvršnog direktora. To je vrlo zahtjevan i stresan posao koji traži znanje o tvrtki i jake sposobnosti vodstva i upravljanja. Krajnji zadatak Implementation Leadera je pokretati Six Sigma način razmišljanja, alate i navike kroz organizaciju i pomoći da ti napori donesu financijske koristi. On cijelo vrijeme drži Six Sigma ideju visoko na razini prioriteta kod najvišeg rukovodstva. Tek uz ovakvu strukturu stručnjaka unutar tvrtke ima smisla očekivati da će Six Sigma projekti donositi koristi. Svaki Six Sigma projekt odvija se u nekoliko koraka i zahtijeva upotrebu određenih alata. No o tome ćemo govoriti u sljedećem broju. Želim vam uspješno upravljanje kvalitetom! Olga Štajdohar Pađen Poduzetnik | travanj 2012. 33 održivi razvoj ISKORISTITE BESPLATNU ENERGIJU SUNCA Sunce višestruko može zadovoljiti sve potrebe Zemlje za energijom *Solarna energija, svjetlost i toplina Sunca, iskorištava se još od drevnih vremena Fotonaponska elektrana P olako nam se približavaju sve topliji i sunčaniji dani, a svjedoci smo stalnog porasta cijene energenata, bilo u sektoru grijanja, bilo električne energije. Stoga nam se nameće logičan zaključak, a to je da krenemo koristiti one energente koji su nam jeftiniji, a dostupni su nam svakodnevno. Jedan od tih energenata je i solarna energija. Solarna energija, svjetlost i toplina Sunca, iskorištava se još od drevnih vremena kroz različite načine i tehnologije. Tehnologije uz pomoć kojih danas iskorištavamo solarnu energiju su solarni toplinski kolektori, fotonaponske ćelije i drugo. Solarne tehnologije u širem pogledu možemo okarakterizirati kao pasivne ili aktivne, ovisno o načinu na koji pretvaraju i distribuiraju solarnu energiju. Aktivne tehnike uključuju korištenje fotonaponskih panela ili so- larnih termalnih kolektora kako bi se prikupljala energija. Pasivne tehnike uključuju orijentaciju zgrada prema Suncu, korištenje materijala koji mogu upijati sunčevu energiju i slično. Energija Sunca Zemlja prima 174 PW nadolazeće Zaključak Kada govorimo o energiji Sunca nikako ne smijemo zanemariti i ekološki aspekt. Naravno, primarno nam je to što možemo ostvariti znatne uštede, no ipak kroz to se i brinemo za svoj okoliš i smanjujemo emisije CO2. Također, treba spomenuti i to da će subvencije za sve sustave koji koriste obnovljive izvore energije i koji su energetski učinkoviti s vremenom sve više rasti. Naime Hrvatska se obvezala, kao i sve članice Europske Unije, do 2020. godine: smanjiti emisije stakleničkih plinova za 20%, povećati energetsku učinkovitost kako bi se smanjila potrošnja energije u EU za 20%, povećati potrošnju obnovljivih izvora energije na 20% u ukupnoj potrošnji energije, te postići potrošnju biogoriva od 10% u ukupnoj potrošnji goriva za vozila. Imajući to na umu, možemo slobodno reći da će rok isplate solarnih sustava biti sve kraći, te će oni biti sve isplativiji za nas. 34 Poduzetnik | travanj 2012. sunčane radijacije (insolacije) u svojoj gornjoj atmosferi. Otprilike 30% se reflektira natrag u svemir dok se ostatak apsorbira u oblacima, oceanima i zemljanoj masi. Spektar sunčevog svjetla na površini Zemlje rasprostranjen je najviše u vidljivom i infracrvenom spektru, dok je samo manji dio u ultraljubičastom. Zemljina površina, oceani i atmosfera upijaju solarnu radijaciju i to im povećava temperaturu. Topao zrak koji sadrži vodu u obliku vodene pare iz oceana se podiže, te time potiče atmosferska kretanja. Kada taj zrak dostigne veliku visinu, gdje imamo niske temperature, vodena para se kondenzira u oblake, koji se vraćaju na površinu zemlje u obliku kiše, tako završavajući ciklus vode. Ukupna solarna energija koju apsorbiraju Zemljina atmosfera, oceani i površina je oko 3.850.000 EJ godišnje. Fotosintezom se iskoristi oko KONTAKT: Centar energije d.o.o. Reisnerova 64, 31000 Osijek www.centar-energije.com www.facebook.com/ centarenergije twitter.com/CentarEnergije 3.000 EJ godišnje. Zanimljivo je spomenuti da je godišnja primarna potrošnja energije stanovnika Zemlje oko 500 EJ, što znači da Sunce višestruko može zadovoljiti sve potrebe Zemlje za energijom. Praktična primjena solarne energije Opisati ćemo dvije praktične primjene solarne energije, a to su one u grijanju i proizvodnji električne energije putem fotonaponskog efekta. Kada govorimo o solarnim toplinskim sustavima treba reći da oni imaju nekoliko namjena. Prije svega to je grijanje potrošne tople vode, ali i potpora niskotemperaturnom površinskom grijanju i grijanje bazenske vode. Ta- održivi razvoj kođer, oni se mogu iskorištavati u svrhu hlađenja prostora. Učinkovitost takvih sustava ovisi o pravilnom dimenzioniranju, a sam solarni doprinos ovisi i o nagibu i orijentaciji solarnih kolektora. Prednosti ovakvih sustava su u tome što godišnje u prosjeku štedite čak 70% na zagrijavanju potrošne tople vode, a preko ljeta možete u nekim slučajevima pokriti i do 100% potreba za potrošnom toplom vodom. Ukoliko imate niskotemperaturno površinsko grijanje (podno, stropno) sa solarnim toplinskim sustavom možete pokriti i do 30% godišnjih potreba za grijanjem. U svakom slučaju, uštede nikako nisu zanemarive. Za fotonaponske solarne kolektore možemo reći da su metoda proizvodnje električne energije uz pomoć Sunca. Oni zapravo pretvaraju solarno zračenje u istosmjernu električnu struju pomoću poluvodiča putem fotonaponskog efekta. Fotonaponski solarni kolektori se sastoje od određenog broja fotonaponskih ćelija koje su izrađene od poluprovodljivih materi- jala. Glavna prednost korištenja fotonaponskog sustava je ta da ne postoji potreba za priključkom na električnu mrežu. Ukoliko imate objekt (primjerice vikendicu) koji je udaljen od električne mreže, fotonaponski sustav je idealno rješenje. Kada ugradimo fotonaponski sustav više ne moramo plaćati energent jer je energija Sunca dostupna svima i besplatna, a sav višak energije koji proizvedemo možemo spremiti u akumulatore. Danas su fotonaponski sustavi automatizirani i vrlo lako se mogu pokretati na daljinu (recimo pomoću mobilnih telefona), te na taj način omogućavaju maksimalnu udobnost. Kako se financirati? U Hrvatskoj postoji sve veći i veći interes za ulaganje u različite projekte koji u svojoj osnovi imaju iskorištavanje Sunčeve energije kako bi se smanjili troškovi koji nastaju uslijed grijanja ili potrošnje električne energije, ali i kako bi se pozitivno utjecalo na okoliš. Kako su ovakvi projekti dugoroč- no isplativi, no imaju nešto veću početnu investiciju, ulagači uvijek traže dodatne načine sufinanciranja kako bi si olakšali takvu investiciju. U sufinanciranju mogu pomoći i europski fondovi, a donosimo vam one najvažnije koji sudjeluju u sufinanciranju obnovljivih izvora energije. IPA - Komponenta II Ovaj program Europske unije financira promicanje centara izvrsnosti za razvoj OIE-a uz korištenje solarne energije, širenje i preuzimanje dobre prakse korištenja obnovljivih izvora energije, javne kampanje o obnovljivim izvorima energije, pripremu lokalnih i regionalnih programa za održivu proizvodnju obnovljivih izvora energije i promociju pilot i demonstracijskih projekata za stvaranje malih elektrana uz korištenje obnovljivih izvora energije. Korisnici ovakvih projekata mogu biti tijela javne vlasti, mala i srednja poduzeća, ponekad i druge organizacije iz država korisnica programa, odnosno one koje projekte provode na posebno definiranom programskom području. Prosječna vrijednost projekata je od 150.000 € do 350.000 €. IPA - Komponenta IIIc Ovaj program namijenjen je povećanju konkurentnosti malih i srednjih poduzeća kroz poboljšanje proizvodnih procesa ili usluga, te usklađivanju sa standardima zaštite okoliša i obnovljivih izvora energije. Korisnici ovoga programa mogu biti mala i srednja poduzeća, a prosječna vrijednost projekta je između 50.000 € i 200.000 €. CIP Eko-inovacije Ovaj program predstavlja sufinanciranje za prvu tržišnu replikaciju i komercijalizaciju inovativnih proizvoda u sferi zaštite okoliša, smanjenja emisija i korištenja obnovljivih izvora energije pa tako i solarne energije. Korisnici ovoga programa mogu biti mala i srednja poduzeća i svi drugi tipovi organizacija u konzorciju u kojem je preporučeno imati međunarodne partnere. Vrijednost ovakvoga projekta je u prosjeku oko milijun eura. CIP Inteligentna energija u Europi Ovaj program se sastoji od dva potprograma. Prvi od njih je SAVE i on se bavi poticanjem energetske učinkovitosti i racionalne uporabe izvora energije, a drugi je ALTENER i on se bavi promicanjem novih obnovljivih izvora energije i podržavanjem energetske diversifikacije. Korisnici ovoga programa mogu biti lokalne i regionalne institucije, udruge, znanstveno-istraživačke organizacije i poslovna zajednica u konzorciju u kojem je preporučeno imati međunarodne partnere. Kao i kod programa CIP Eko-inovacije, i u ovom programu se vrijednosti kreću oko milijun eura. Okvirni program 7 - Suradnja Ovaj program financira istraživanja u području solarne gradnje i arhitekture, pripreme solarnih goriva i toplinske energije, poboljšanje postojećih solarnih ćelija i vezanih proizvoda, razvoj fotonaponskih sustava i modula, razvoj i testiranje solarnih tanjura, razvoj solarnih kolektora srednje temperature (100 do 250°C). Korisnici ovoga programa mogu biti sve vrste organizacija u međunarodnom konzorciju, a vrijednosti projekata koje sufinancira ovaj program se kreću od nekoliko stotina tisuća do više desetaka milijuna eura. Okvirni program 7 - Istraživanja u korist malih i srednjih poduzeća Ovaj program financira projekte u sklopu kojih znanstveno-istraživačke organizacije, a ponekad i razvojno-istraživačke tvrtke provode specifična istraživanja u području obnovljivih izvora energije za potrebe poduzeća koja će kasnije koristiti navedene rezultate za razvoj ili poboljšanje proizvoda, procesa ili usluga. Kao korisnici ovoga programa se mogu javiti sve vrste organizacija, s naglaskom na mala i srednja poduzeća i znanstvenoistraživačke organizacije u međunarodnom konzorciju. Vrijednost projekata koji su sufinancirani ovim programom je oko milijun eura. Ivan Brozović, univ.bacc.oec. Centar Energije d.o.o. Poduzetnik | travanj 2012. 35 promo Partneri kod obrtnika Partneri programa obrtnik&partner do lipnja 2012. doći će do tisuća obrtnika, a pokucat će i na Vaša vrata, pružajući Vam priliku da poslujete bolje i s manje troškova O tvorite vrata, prihvatite razgovor, saslušajte dobre prijedloge jer priča o Vašem obrtu može biti priča o uspjehu. U razdoblju od veljače do lipnja partneri programa obrtnik&partner obići će tisuće obrtnika i to je dobra prilika za razgovor u kojemu možete čuti kakve su Vam sve pogodnosti kao obrtniku na raspolaganju. Posebne ponude u Zagrebačkoj banci, T-HT-u, Croatia osiguranju, Velprou i Peugeotu Upoznajte sve prednosti programa obrtnik&partner koji je u suradnji s Hrvatskom obrtničkom komorom i partnerima osmišljen posebno za obrtnike. U sklopu tog programa dobivate pogodnosti i popuste kod partnera programa - Zagrebačke banke, Hrvatskog telekoma, Croatia osiguranja i Velproa, a u ovoj akciji partnerima se pridružio i Peugeot sa svojom ponudom. Nadohvat ruke su Vam brojne mogućnosti i pogodnosti jer Vi kao obrtnik imate partnere koji će doći k Vama i vjerojatno je to razgovor koji ćete pamtiti kao početak efikasnijeg poslovanja i boljeg vođenja financija, uz brojne uštede. Racionalniji način poslovanja s bankom U sklopu programa obrtnik&par tner u Zagrebačkoj banci tri mjeseca besplatno dobivate poduzetnički paket-račun 1 ZA SVE koji bitno smanjuje troškove Vašeg poslovanja s Bankom i pruža Vam sigurnost na putovanjima u zemlji i inozemstvu. Paket-račun 1 ZA SVE racionalniji je način poslo- 36 Poduzetnik | travanj 2012. vanja s Bankom jer je jedinstvena mjesečna naknada za paket niža od naknada za pojedine usluge, a objedinjava transakcijski račun, kartice, internetsko i telefonsko bankarstvo, izvode i trajne naloge te značajne popuste na naknade za različite vrste kredita. Paket 1 ZA SVE donosi još jednu značajnu prednost - dogodi li se nezgoda na cesti u zemlji ili inozemstvu, dobivate efikasnu pomoć i pokriće određenog iznosa troškova. Za Vas su snižene kamate i naknade za dopušteno prekoračenje po transakcijskom računu te za obradu leasing zahtjeva u UniCredit Leasingu Croatia. Business MasterCard i go! business MasterCard kartice možete ugovoriti bez upisnine i članarine u prvoj godini korištenja. Plaćanje karticama je praktičnije, jednostavnije i sigurnije, a kartice omogućuju i različite načine odgode troškova. Zagrebačka banka izdaje Visa i MasterCard kartice za građane i poduzetnike, kartice vodećih kartičnih brendova, prihvaćene u cijelome svijetu - koristite se poslovnim karticama Zagrebačke banke. Vaš će obrt u očima Vaših klijenata svakako dobiti još jedan plus omogućite li plaćanje karticama. Povećat ćete prodaju, a ugovorite li i dodatne mogućnosti, obročno plaćanje bez kamata i naknada te potrošački kredit po karticama, Vaši će kupci sigurno prihvatiti povoljnije mogućnosti kupovanja. Besplatna Lepeza, povoljniji uvjeti kredita I Vi osobno, kao i Vaši zaposlenici, u Zagrebačkoj banci dobivate posebne pogodnosti u promotiv- Pos Pon ebne u obrt de za nike Kod Vas od veljače do lipnja 2012. nom razdoblju, a jedna je od njih besplatno korištenje Lepeze mogućnosti u prva tri mjeseca. Za jedinstvenu mjesečnu naknadu Lepeze objedinjuju brojne bankarske usluge i tako dobivate sve što Vam treba za bolje vođenje svojih financija, uz osjetne uštede. U Lepezi dobivate kunske i devizne račune, punomoći te besplatne transakcije pri različitim načinima poslovanja s Bankom, od poslovnice do internetskog i bankarstva putem mobitela. Također, dobivate kreditne i kartice s odgodom plaćanja, više iznose dopuštenog prekoračenja uz nižu kamatnu stopu te mogućnost obročnog plaćanja Maestro karticom bez kamata i naknada. Isplativost Lepeza dolazi do izražaja i kod usluga Servis centra, uz koje sigurno možete krenuti na put u zemlji i inozemstvu jer dobivate putno osiguranje, brzu pomoć te uštedu iznenadnih troškova dogodi li se nezgoda. Kao obrtnik, član HOK- a, u Zagrebačkoj banci ne plaćate naknadu za obradu zahtjeva za stambeni kredit, a na raspolaganju su Vam krediti za različite namjene, od kupnje stana, kuće ili zemljišta do adaptacije. Posebno su zanimljivi Zeleni krediti kojima svoj stambeni prostor možete pretvoriti u mjesto gdje se štedi energija i novac za režije. Na raspolaganju su Vam i gotovinski krediti s povoljnijom kamatnom stopom, kao i autokrediti prilagodljivih uvjeta. Detaljnije informacije o ovoj posebnoj ponudi potražite u najbližoj poslovnici ili poduzetničkom centru Zagrebačke banke, na besplatnom info telefonu 0800 00 24 ili na www.zaba.hr. • literatura za poduzetnike Trendovi u prehrani *Knjiga daje prikaz mogućnosti implementacije aktualnih trendova u ugostiteljstvo P otrošači su danas svakodnevno izloženi velikoj količini informacija o hrani te povezanosti prehrane i zdravlja. Upravo zato je prilikom prihvaćanja pojedinog trenda važno razlikovati činjenice od popularnog, ali O autorici: Dr. sc. Greta Krešić izvanredna je profesorica Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji. Diplomirala je, magistrirala i doktorirala iz područja nutricionizma na Prehrambeno biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Aktivna je suradnica na nekoliko znanstvenih i stručnih projekata te je dosad objavila tridesetak znanstvenih i stručnih radova. Dobitnica je godišnje nagrade Hrvatske akademije tehničkih znanosti za osobni znanstveni i stručni napredak. znanstveno neutemeljenog pristupa. Cilj ove knjige je na sustavan način prikazati aktualne teme iz područja nutricionizma koje su predmet interesa široke populacije, te kod čitatelja stvoriti podlogu za kritičko promišljanje o trendovima u prehrani. Kroz jedanaest poglavlja korištenjem relevantne znanstvene literature obrađuju se sljedeće teme: Povijesni razvoj prehrane i znanosti o prehrani, Odabir hrane i suvremena prehrana, Označavanje hrane i pružanje informacija o hrani, Funkcionalna hrana, GMO i hrana, Ekološka hrana, Sigurnost hrane, Mediteranska prehrana, Vegetarijanska prehrana, Makrobiotička prehrana te Prehrana i religija. Velik izazov se postavlja i pred ugostitelje koji bi trebali rastući interes javnosti za nutricionizam prenijeti i u svoje poslovno okruženje, koristeći priliku da postojeću kvalitetu ponude podignu na višu razinu. Budući da knjiga daje prikaz mogućnosti implementacije aktualnih trendova i u ugostiteljstvo može poslužiti kao dobrodošla pomoć u tim nastojanjima. Knjiga je pisana s namjerom da osim studentima, bude prihvatljiva i svim strukama koje se bave hranom i prehranom, kao što su: nutricionisti, liječ- Opseg: 366 stranica, format:160 x 235 mm, tvrdi uvez Izdavač: Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, Primorska 42, p.p.97, 51410 Opatija Godina izdavanja: 2012. ISBN: 978-953-7842-02-4 Cijena: 190,00 kn Kontakt za narudžbu: Greta.Kresic@fthm.hr Telefon: 051/294 714; 051/294 187 nici, prehrambeni tehnolozi, sanitarni inženjeri, djelatnici u ugostiteljstvu i turizmu, ali i svakom potrošaču koji je zainteresiran za hranu i prehranu. Knjigu su recenzirali: prof.dr.sc. Milena L. Mandić, Prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, prof.dr.sc. Vesna Lelas, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, prof.dr.sc. Olivera Koprivnjak, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci i prof.dr. sc. Borislav Šimundić, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija, Sveučilišta u Rijeci. Prof. dr. sc. Greta Krešić WEB PRIJEDLOG - www.centar-energije.com Koristite obnovljive izvore energije P rva stvar na koju nailazimo na web stranici Centra Energije je meni „O nama“ u kojem je u kratkim crtama opisan Centar Energije. No, zanimljiviji je sljedeći meni, a to je meni „Proizvodi“. Tu su proizvodi Centra Energije koji su podijeljeni na grijanje, fotonaponske sustave i usluge. Možete naći detaljno opisan svaki proizvod, što on radi, kakve uštede on donosi, te kako možete doći do njega. Treba napomenuti da ukoliko ste zainteresirani za neki određen proizvod najbolje je kontaktirati stručnjake u Centru Energije putem e-maila ili telefonski sa svojim upitom, a onda će vam se izraditi proračuni i tehničko rješenje za vaše potrebe. Nakon toga slijedi montaža, uravnoteživanje, puštanje u pogon, te naravno usluga servisa. Ne smijemo nikako zaboraviti ni dodatne usluge koje su opisane ovdje kao što su sustavi ISO 9001, ISO 14001 ili ISO 16001. Naravno, jako su bitni i ener- getski pregledi i energetski certifikati kojima se dobiva spoznaja o trenutnoj razini energetske učinkovitosti, te se povećava vrijednost nekretnine. Treba obratiti pažnju i na meni „Reference“ u kojem možete naći neke od sustava koje je projektirao i ugradio Centar Energije. Izračuni ušteda U meniju „Proizvodi“ možete pronaći i izračune uštede za solarne sustave, te za kondenzacijske uređaje. Unošenjem nekoliko jednostavnih podataka u nekoliko trenutaka možete dobiti podatak kolike uštede možete ostvariti ovakvim sustavom. Također, možete i odabrati svoj sustav kroz još jedan online kalkulator koji se nalazi na web stranici. Unošenjem nekoliko podataka ovaj kalkulator će Vam dati nekoliko varijanti sustava grijanja koji bi bili prilagođeni Vašem objektu, te će Vam dati godišnju procjenu potrošnje energenta. Franšiza Centra Energije Centar Energije posluje kao davatelj franšize. To znači da osigurava prava i podršku svojim nositeljima franšize. U franšizu mogu ući monteri centralnih grijanja, instalateri fotonaponskih sustava, projektanti i trgovci koji su spremni razvijati se, učiti i implementirati nove tehnologije s područja obnovljivih izvora energije. Zanimljivosti Osim konkretnih podataka o proizvodima, na web stranici Centra Energije nalazimo i neke podatke koji bi mogli biti jako zanimljivi čitateljima i olakšati im odluku o investiciji. Primarno, tu se misli na blog Centra Energije u kojem se redovito mogu pronaći novi članci koji opisuju razne slučajeve iz svijeta energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. To konkretni slučajevi iz Hrvatske, na kojima je najčešće radio Centar Energije. Kroz njih se na pravom primjeru može vidjeti kako sustavi koji koriste obnovljive izvore energije funkcioniraju u praksi. Osim bloga, tu je i meni „Obnovljivi izvori“ u kojem je ukratko opisano nekoliko obnovljivih izvora energije. Ivan Brozović, univ. bacc. oec. Poduzetnik | travanj 2012. 37 38 Poduzetnik | travanj 2012. događanja REGIONALNA EDUKATIVNA KONFERENCIJA WEB STRATEGIJA 13 Kupac zvan čežnja *Konferencije je primarno bila orijentirana na upravljanje web trgovinom s naglaskom na turizam *Veselimo se idućem izdanju Web Strategije za otprilike 70-tak dana O d 8. do 10. ožujka ove godine održana je 13-ta po redu web strategija. Web Strategija vodeća je regionalna edukativna konferencija s mnoštvom korisnih predavanja primarno orijentirana na poslovanje preko Interneta. Otvorenog je tipa, dostupna svim zainteresiranima. Nedavno izdanje konferencije primarno je bilo orijentirano na upravljanje web trgovinom s naglaskom na turizam gdje smo mogli čuti kako kvalitetno voditi online trgovinu, privući nove kupce, povećati prodaju, produžiti turističku sezonu. Bili su prisutni web stručnjaci iz Hrvatske i 3 strana predavača (iz Slovenije, Srbije i Njemačke), web mediji, twiteraši, blogeri. Svatko od izlaga- ča imao je 20-tak minuta za izlaganje. Na taj način stvorila se izvanredna dinamika predavanja i lako održavanje koncentracije tijekom cijelog dana. Jedno od predavanja koje bih izdvojila je ono Višnje Željeznjak “Armija web eksperata ili malo dobrih ljudi?” dugogodišnje predavačice Web Strategije. Predavanje se odnosilo na web upotrebljivost i načine mjerenja. Iznijela je konkretan primjer mjerenja Konzumove Internet prodavaonice. Posjetitelji konferencije su bili upitani da li za upotrebljivost treba kontaktirati stručnjake ili prosječne korisnike. Pola dvorane se odlučilo za prve, a pola (uključujući i mene) za druge. Točno je da bi trebalo uključiti i jedne i druge. Stručno na- praviti određene izmjene i zatim testirati na krajnjim korisnicima. Krajnji korisnici (potrošači) iznijeli su opažanja - nedorečen način dovršetka narudžbe predmeta iz trgovine, pozicija izbornika i slično. Na kompaniji (naručitelju istraživanja) ostaje da li će prijedloge uvažiti. Predavačica se primarno orijentirala na istraživanja i rezultate oca web upotrebljivosti Jacoba Nielsena o kojem smo već pisali u “Poduzetniku”. Vladimir Nikolić iz Limunda (vodeći aukcijski portal u Srbiji) iznio je svoja iskustva u kreiranju aukcijskog portala. Konkurenciju su imali u vidu već postojećem i pozicioniranog portala u Hrvatskoj aukcije.hr, ali unatoč njemu zaključio je da mjesta i dalje ima. U međuvremenu su se pojavili i razni portali koji su kopirali Limundo (otud naziv predavanja “Monopol Oligopol Konkurentopol”) uz to i besplatni. Uz pomoć stranih investitora, i kontinuiranim poboljšavanjem usluga portal je preživio s radom na dodatnim povezanim projektima (plaćanjem “Platindo” uslugom obzirom da PayPal i dalje nije moguć u Srbiji što otežava poslovanje). Bilo je riječi o e-mail marketinškim kampanjama, na koji način koncipirati prodajno pismo, o postojećim praksama u dizajnu turističkih stranica i drugo. Veselimo se idućem izdanju Web Strategije za otprilike 70-tak dana. Dubravka Martinović dubravka.martinovic@poduzetnik.com.hr Poduzetnik | travanj 2012. 39 oglasi Našim začinima do savršenog okusa... Rione 40 Poduzetnik | travanj 2012. fotoreportaža 9. PČELARSKI DANI, VINKOVCI Svi pčelari na jednom mjestu *Hrvatska je košnica najjeftinija, ali i najkvalitetnija prema ponudama iz susjednih zemalja *Više od 80 izlagača na sajmu koji je posjetilo od šest do sedam tisuća posjetitelja U Vinkovcima je od 9. do 10. ožujka održan dvodnevni Međunarodni pčelarski sajam opreme i pčelinjih proizvoda i stručno znanstveni skup - 9. Pčelarski dani. Na ovogodišnjem Sajmu na jednom mjestu su se našli pčelari, proizvođači opreme za pčelarstvo, ali i oni najvažniji - posjetitelji koji su na sajamskim štandovima mogli probati i kupiti med i ostale pčelinje proizvode. Preko 80 izlagača iz Hrvatske, BiH, Srbije i Slovenije izložilo je svoje proizvode, repromaterijal i opremu za proizvodnju meda i uzgoj pčela, a oko 7000 posjetitelja uživalo je u bojama meda i ostalim pčelinjim proizvodima. Kad podvučemo crtu sajam je ispunio očekivanja organizatora (Pčelarski savez Vukovarsko-srijemske županije i Hrvatski pčelarski savez), izlagača i posjetitelja. Osim sajamskog dijela, u sklopu 9. Pčelarskih dana održan je i tradicionalni stručno-znanstveni skup „Dobra pčelarska praksa“ na kojem su o organizaciji i tehnologiji proizvodnje pčelarskih proizvoda, bolestima i zaštiti pčela, pravnoj regulativi u pčelarstvu i predpristupnim programima EU izlagali stručnjaci iz Hrvatske, Srbije i BiH. A šećer je došao na početku. U okviru sajma, u organizaciji Udruge pčelara Nektar Vinkovci, održan je tradicionalni Pčelarski bal i izbor Pčelarske kraljice Hrvatske za 2012. godinu. Titulu druge pratilje osvojila je Monika Kapoši (Vinkovci), prva pratilja je bi- la Petra Petriša (Vinkovci), a najljepša kraljica bila je Ivana Gale iz Vinkovaca. Maja Mikulec Otvaranju sajma bili su nazočni predstavnici Ministarstva, Županije, Grada, Hrvatskog pčelarskog saveza, HGK-a, Pčelarskog saveza Vukovarsko-srijemske županije… Ivana Gale iz Vinkovaca najljepša Pčelarska kraljica za 2012. g. i prošlogodišnja pobjednica Barbara Maričić (slijeva) Na ovogodišnjem Sajmu na jednom mjestu su se našli pčelari i proizvođači opreme za pčelarstvo Preko 80 izlagača iz Hrvatske, BiH, Srbije i Slovenije izložilo je svoje proizvode, repromaterijal i opremu za proizvodnju meda i uzgoj pčela Oni najvažniji - posjetitelji mogli su na sajamskim štandovima probati i kupiti med i ostale pčelinje proizvode Poduzetnik | travanj 2012. 41 dobro je znati GRAD NAŠICE: JAVNI NATJEČAJ ZA INDUSTRIJSKU ZONU PREDSTAVLJENA IDEJAX02 Prodaja građevinskog zemljišta u Zoni *Natječaj je otvoren do prodaje svih 18 građevinskih parcela *Ponuditelji mogu biti domaća i strana trgovačka društva i obrti U listopadu 2011. godine Grad Našice raspisao je Otvoreni javni natječaj za prodaju građevinskog zemljišta u Industrijskoj zoni u Našicama. Natječaj će biti otvoren do prodaje svih 18 građevinskih parcela u Zoni. Industrijska zona Našice smještena je u sjevernom dijelu Grada, na sjecištu državnih cesta D2 (Osijek-Virovitica) i D53 (Donji Miholjac). Zona je potpuno opremljena energetskom i komunalnom infrastrukturom. Osim izuzetno povoljnom cijenom, budući investitori u Zoni stimulirani su i umanjenjem ili potpunim oslobođenjem plaćanja propisanih obaveza (komunalni doprinos, komunalna naknada,…) sukladno općim aktima Grada Našica. Cjelovit tekst javnog natječaja za prodaju zemljišta u Zoni možete preuzeti na internetskoj stranici Grada Našica www.nasice.hr. Ponuditelji mogu preuzeti besplatnu natječajnu dokumentaciju s Internet stranice Grada Našice www.nasice.hr ili neposredno u prostorijama Grada Našice, Pejačevićev trg 7. Sve informacije o ovom natječaju mogu se dobiti radnim danom od 8 do 14 sati, na telefon 031/618 160 ili na adresi Pejačevićev trg 7, Grad Našice. V.M. Tablica 1.: Pogodnosti za ponuditelje Red broj. ELEMENTI OPIS NAPOMENA 1 2 3 4 - visina komunalnog doprinosa za investitore u Zoni iznosi 1,00 kn/m3 građevine. - investitor se za vrijeme od 2 godine od početka obavljanja djelatnosti u cijelosti oslobađa obveze plaćanja komunalne naknade, a slijedeće dvije godine oslobađa se 50% obveze plaćanja komunalne naknade. 1. Pogodnosti za investitore - u postupku priključenja na objekte i uređaje vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda, investitor se oslobađa plaćanja 75 % iznosa naknade za priključenje. - naknada za ustupljenu snagu električne energije investitorima objekata, odnosno vlasnicima građevinskih čestica određuje se po stimulativnoj cijeni od 1.000,00 kn/kW do visine snage predviđene za svaku parcelu iz Uputa ponuditeljima. - izvedeni asfaltirani cestovni priključak od ulične međe svake parcele do kolnika, investitori dobivaju gratis. 42 Poduzetnik | travanj 2012. - odabrani Ponuditelji obvezni su potpisati ugovor s Gradom. Drugo izdanje jedinog nacionalnog festivala oglašavanja *Ove godine dolaze predavači koje sigurno većina domaće scene još nije imala prilike vidjeti i čuti uživo *Organizacijski odmak od Zagreba i odlazak u Umag H rvatsko Udruženje društava za tržišno komuniciranje (HURA) i hrvatska podružnica Europskog udruženja digitalnog i interaktivnog marketinga (IAB) predstavili su drugo izdanje IdejeX, nacionalnog festivala kreativnog oglašavanja, koji će se ove godine održati u Umagu, 11. i 12. svibnja na press konferenciji održanoj 21.02. IdejuX02 predstavili su članovi Organizacijskog odbora festivala - Damir Ciglar (HURA), Jan Jilek (IAB) i Mia Pećina, direktorica festivala, kao i Nikola Žinić, predsjednik ovogodišnjeg žirija nagrade X i Anđela Buljan Šiber, predsjednica žirija nagrade Mixx. Damir Ciglar, predsjednik Uprave HURA-e, suorganizatora IdejeX, izjavio je: "Ove godine idemo s još jačim programom i predavačima nego na prvoj IdejiX. Prošle godine nismo imali lagan posao lansiranja jednog novog kreativnog festivala usred recesije, ali s više od 270 prijavljenih natjecateljskih radova, više od 1300 sudionika, preko 50 sponzora i partnera koji su podržali festival te više od 12.000 Facebook fanova slobodno mogu reći da smo uspjeli. Ove godine moramo opravdati očekivanja i ljestvicu dignuti još više, tako da dovodimo predavače koje sigurno većina domaće scene još nije imala prilike vidjeti i čuti uživo, a X i Mixx žiriji jamče još jaču natjecateljsku konkurenciju." Pored desetak predavanja vrhunskih europskih i svjetskih stručnjaka, kao što su Nate Elliott, Dave Trott i Ana Anđelić, na festivalu će biti organizirane i regionalne diskusije o stanju i trendovima u struci, izložba odabranih radova pristiglih na kreativne natječaje, kao i niz strukovnih radionica. Očekuje se ukupno tridesetak domaćih i stranih predavača i panelista. Jan Jilek, predsjednik IAB-a, drugog suorganizatora IdejeX, izjavio je: "IAB i HURA prošle su godine dokazali snagu sinergije i komplementarnost klasičnog i online oglašavanja te na tom tragu nastavljamo i u drugom izdanju IdejeX. Drago nam je što se ove godine organizacijski odmičemo od Zagreba; želimo doprinijeti razvoju manjih sredina i pokazati da nas i one podržavaju. Posebno se veselimo dodatnoj dimenziji druženja i razmjene najboljih marketinških ideja koju će nam omogućiti boravak na "morskoj" lokaciji." Autore radova u tradicionalnim (offline) medijima, kao i u kampanjama odrađenima u novim medijima (online), festival IdejaX vrednuje prema kategorijama u kojima se proizvodi za koje su napravljeni natječu na tržištu, a ne u konvencionalno promatranim medijskim kategorijama. Sve informacije o natjecateljskom dijelu programa, cijenama kotizacija i prijavama sudionika mogu se pronaći na web stranici festivala: www.idejax.com. Dubravka Martinović Poduzetnik | travanj 2012. 43
© Copyright 2024 Paperzz
