ZanaPredaK
Zanatstvo
Obrazovanje
> Savjetovanje
START U PRIVREDNU
SAMOSTALNOST
UPUTSTVO ZA OSNIVANJE EGZISTENCIJE
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 1 od 126
ZanaPredaK
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 2 od 126
ZanaPredaK
SADRŽAJ
Start u privrednu
samostalnost
—
—
—
—
—
—
Sve o novcu
— Investicija & Finansiranje
— Troškovi & Obrt
— Vrste troškova & Način
razvrstavanja
— Knjigovodstvo & Porezi
— Opomene
Kako da se uspješno osamostalim?
Prvi koraci za osnivanje preduzeća.
Moram da investiram ali kako?
4
7
10
18
23
26
Osnivački koncept
Lokacija
Izbor pravne forme
Osiguranja
Postupak registracije
Osnivačke formalnosti
28
37
40
47
57
Preuzimanje
preduzeća
— Kako da preuzmem
odgovarajuće preduzeće?
— Berza preduzeća
— Vrijednost preduzeća
— Modaliteti preuzimanja
— Proračun rentabilnosti
— Pravni aspekti
— Poreski aspekti
60
61
62
64
66
67
70
Vođenje preduzeća
— Kako da učvrstim egzistenciju i
temelje svog preduzeća?
— Marketing
— Personal
— Organizacija
— Menadžment kvaliteta
72
73
76
84
93
Biznis plan
—
—
—
—
—
—
—
—
Preduzetnički koncept
Sadržaji biznis plana
Potreba za kapitalom
Privatni izdaci
Privatni prihodi
Pregled rentabilnosti
Plan likvidnosti
Plan finansiranja
97
98
101
103
104
105
106
108
Dokumentacija
—
—
—
—
Pomoć kod planiranja
Registar zanatskih zanimanja
Važne adrese
Impressum
109
110
113
126
Preuzimanje postojeće firme je vezano za
manji rizik od osnivanja nove. Ipak ovdje ćete
imati mnogo pitanja.
Na ovaj način ćete učvrstiti egzistenciju i
temelje svog preduzeća.
O čemu moram da vodim računa? Sadržaj
biznis plana.
Materijali koje smo ovdje pripremili, treba da
Vam olakšaju, ubrzaju i potspješe realizaciju
namjera.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 3 od 126
ZanaPredaK
Start u privrednu samostalnost
Osnivački koncept
Poslovna ideja koja je od prednosti za klijente
Najvažnija stvar kod poslovne ideje je korist za klijente, dakle prednost koju će klijenti imati od Vaših
proizvoda ili usluga. Obratite stoga pažnju na tendencije koje će kratkoročno i dugoročno uslovljavati Vaše
tržišno okruženje.
•
•
•
•
Koji su svakodnevni problemi ostali neriješeni?
Koji su proizvodi potrebni svakom čovjeku ili ljudima u Vašem okruženju?
Kako će uticaj na Vaš proizvod imati buduća struktura populacije, višak slobodnog vremena, veća
svijest o odgovornosti prema životnoj sredini ili rast uslužnih djelatnosti (savjetovanje, planiranje,
održavanje)?
Šta još nedostaje na ovom svijetu?
Ukoliko i dalje ne možete pobjeći od misli da osnujete svoje preduzeće, najprije bi trebalo da svoju poslovnu
ideju pretvorite u jasan i uvjerljiv koncept. Opis Vaših proizvoda i usluga, ciljne grupe i tržišta moraju pri tome
odgovarati stvarnim uslovima na tržištu.
Izrada poslovnog koncepta
1. Lični podaci
U osnivačkom konceptu treba da stoje neki lični podaci, tj. tabelarna i profesionalna biografija.
Veoma su važni i lični preduslovi kao što su: zdravlje, savladavanje stresa, spremnost na rizik itd., zatim stručni
preduslovi: završni ispit u zanatstvu, dodatna kvalifikacija i na kraju objektivna kompetencija koja
podrazumijeva komercijalno znanje, vođenje preduzeća i personala, itd. U ovom uputstvu ćete naći konkretne
informacije o svim aspektima za osnivanje i uspješno vođenje preduzeća.
2. Poslovna ideja
Ovdje se radi o otkrivanju nedostataka na tržištu. Čak i na zasićenim tržištima postoje niše koje još uvijek nisu
zauzete. Da biste ih otkrili, najčešće su Vam potrebna detaljna znanja iz branše. Ponekad je međutim
dovoljan i zdrav ljudski razum ili sopstveno iskustvo. Preduzetnici starosjedioci vremenom postaju slijepi za
nedostatke u sopstvenom preduzeću. Neka mala novina stvara od najuspavanijeg koncepta vrhunsku
poslovnu ideju. Ko blagovremeno prepozna inovacije i osmišljeno ih uvodi u svoju branšu, može biti skoro
siguran da je pronašao izuzetan koncept. Međutim, iznad masovne konkurencije može se izdići i
specijalizacijom ili nekom posebnom uslugom. Pri tome je takođe važna blagovremena spoznaja novih
trendova. Strukturne promjene se često dešavaju iznenadno. Samo onaj ko brzo prepozna promjenu, može
poslovnom idejom da od toga profitira.
3. Procjena tržišta
Za procjenu tržišta je važno znati, kojim se klijentima uopšte treba obraćati. Kakve su želje te ciljne grupe,
kakvim se reklamama može doći do tih klijenata i koliki je konačno volumen tržišta.
4. Analiza konkurenencije
Razmislite o tome ko bi se mogao ubrajati u Vašu moguću konkurenciju. Uzmite list papira i zapišite pored
imena Vaših konkurenata njihove jače strane i slabosti. Razmišljajte o tome, koliko košta proizvod odnosno
usluga konkurencije. Međutim, razmišljajte i o tome kako se Vi možete razlikovati od konkurencije i kako bi
konkurencija po mogućnosti mogla da reaguje na Vas.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 4 od 126
ZanaPredaK
5. Izgledi za budućnost
Razmislite i o tome kako će izgledati šanse Vaše branše u budućnosti i kakve su uopšte šanse u Vašem
regionu. Važno pitanje je i koliko se može sačuvati eventualni iskorak uz pomoć dodatne koristi.
Zanatsko pravo
Za obavljanje zanata potreban je upis u Zanatski registar, koji se vrši podnošenjem prijave organu lokalne
uprave i Zanatskoj komori Crne Gore najmanje 8 dana prije početka rada. Prijava sadrži: ime i prezime,
jedinstveni matični broj i adresu, naziv i sjedište podnosioca prijave, zanimanje/djelatnost, vrstu zanata,
mjesto i adresu gdje se zanat obavlja.
Prijavu su dužna da podnosu kako fizička lica tako i privredna društva koja se bave proizvodnjom, prometom i
pružanjem usluga na tržištu na osnovu individualnih narudžbi a radi sticanja dobiti. Privredna društva čiji
vlasnik nije zanatski majstor, prijavljuju tehničkog direktora, koji vodi preduzeće u tehničkom smislu. Ovo je
propisano Zakonom o zanatstvu, koji je Skupština Crne Gore donijela 27.07.2009. godine (Sl. list br.
54/2009). Proizvodima i uslugama se smatraju proizvodi, koji se proizvode i usluge koje se pružaju
upotrebom odgovarajućih mašina, alatki i tehničkih uređaja, a koji nisu rezultat serijske proizvodnje, odnosno
procesa rada podijeljenog na pojedine radne operacije karakterističnog za industrijsku proizvodnju.
Osnivači firmi treba da obrate pažnju na „Odluku Vlade o utvrđivanju zanata, djelatnosti sličnih zanatu i listi
jednostavnih i složenih zanata“ (Sl. list br. 63/2010), kojom se za 52 složena zanata mora podnijeti dokaz o
kvalifikaciji u formi majstorskog pisma. Isto tako potrebno je obratiti pažnju na Pravilnik o minimalno–
tehničkim uslovima, koje moraju ispunjavati poslovne prostorije, oprema i sredstva za obavljanje zanata
(Sl.list CG br.76/10). Listu jednostavnih i složenih zanata odnosno djelatnosti sličnih zanatu možete naći u
prilogu. Proces sticanja majstorskih kvalifikacija je regulisan Zakonom o stručnom obrazovanju i Pravilnikom o
polaganju majstorskog ispita. Za bliže informacije o majstorskom ispitu i priznavanju diploma visokih tehničkih
škola obratite se Zanatsko-preduzetničkoj komori Crne Gore.
Pretpostavke za otpočinjanje biznisa
Lične pretpostavke
Vi ste kao preduzetnik najvažniji faktor uspjeha za osnivanje Vašeg preduzeća. Vi ste kao osnivač nadležni
za sve zadatke kao što su: planiranje, nabavka, proizvodnja, plasman, računovodstvo, ustrojstvo preduzeća i
realizacija poslovnih ciljeva, koje u velikim preduzećima po pravilu izvršava više lice. Vaše jačine i slabosti se
odmah odražavaju na Vaše preduzeće.
Najvažnije osobine koje pozitivno utiču na tok osnivanja su:
•
•
•
Spremnost na postizanje učinka
Organizatorske sposobnosti
Kreativna i inovativna nadarenost
•
•
Spremnost na rizik
Sposobnost ostvarivanja kontakata
Teško da se neko preduzeće može osnovati bez poteškoća. Mora se računati sa stagnacijom i padovima.
Ako ne postoji jaka volja za učinkom i savladavanje poteškoća, neće biti moguća izgradnja preduzeća i
njegova stabilizacija na tržištu. U principu mora postojati i spremnost da se taj rizik preuzme na sebe.
Pored toga su Vam potrebne i organizatorske sposobnosti kako biste mogli da odvojite važno od nevažnog.
Ako zapošljavate saradnike, treba da umijete i da im razumno delegirate zadatke.
Pored stručnih sposobnosti, morate imati i dozu kreativne i inovativne nadarenosti. One treba da Vam
pomognu da u oštroj utakmici nađete puteve da se razlikujete od konkurencije.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 5 od 126
ZanaPredaK
Morate uspostavljati i stalno njegovati kontakte sa mnogobrojnim poslovnim partnerima, kao što su klijenti,
dobavljači i saradnici. To takođe znači konfrontiranje sa bližnjima, razumijevanje i poštovanje njihovih želja.
Isto tako treba da učestvujete u privrednim i društvenim dešavanjima, jer to donosi korist. Preduzeća koja se
drže uhodanih načina rada i ponašanja i nisu spremna da se prilagođavaju stalnim promjenama tržišnih
odnosa, dugoročno neće imati izgleda za uspjeh.
Stručne pretpostavke
Pored obimnog stručnog znanja, poželjno je da ste imali praktična iskustva u različitim preduzećima i da ste
bili na različitim položajima. To znači da ste obavljali praktične zanatske djelatnosti, imali odgovornosti za
neku grupu saradnika, pripremali poslove i kalkulacije pa sve do razgovora koje ste vodili sa klijentima o
prodaji. Veliki značaj dalje imaju komercijalna i pravna znanja iz oblasti ekonomike preduzeća, knjigovodstva
kao i zanatskog, poreskog i radnog prava.
Porodične pretpostavke
Veoma važan faktor je stav porodice o Vašoj samostalnosti. Trebalo bi da sa porodicom razjasnite sljedeća
pitanja:
1. Da li je Vaša porodica spremna da u prvim godinama odustane od godišnjeg odmora?
2. Da li ona može da prihvati Vaš rad preko „normalnog“ radnog vremena za Vaše preduzeće?
3. Da li je Vaša porodica u principu naklonjena Vašem planu? Da li je spremna da Vam pomogne?
Na „osnivačku klimu“ pozitivno djeluje i ako Vaš bračni partner i sam ima prihode u toku izgradnje Vašeg
preduzeća. Taj prihod bi predstavljao dodatnu sigurnost za Vas i Vašu porodicu. Kasnije je takođe velika stvar
ako Vaš partner sarađuje u preduzeću i preuzima od Vas dio zadataka.
Kada je bračni partner saradnik
To može da bude u sljedećim formama:
•
Pomoć
Naknada za pomoć nosi sa sobom niz prednosti. Tako zarade isplaćene bračnom partneru i paušalni
porezi koji otpadaju na to, predstavljaju rashode preduzeća koji smanjuju dobit, porez na djelatnost i
porez na dohodak.
•
Rad sa skraćenim radnim vremenom
Ako raste obim zadataka, potrebno je uskladiti angažovanje i nadoknade za bračnog partnera. Tada
se moraju platiti i odgovarajući doprinosi za socijalno osiguranje i porez preduzeća na zarade.
•
Rad sa punim radnim vremenom
Bračni partner se u pogledu prava na socijalno osiguranje i poreza tretira kao svaki drugi zaposleni.
Preporučuje se sklapanje ugovora sa partnerom kao i sa svakim drugim uporedivim saradnikom, da bi
se izbjegli problemi sa Poreskom upravom. Plata se neizostavno mora uplaćivati na sopstveni žiro
račun bračnog partnera kojim on sada može raspolagati. Za poreski priznati radni odnos Vašeg
bračnog partnera štedite porez na djelatnost za isplaćenu zaradu uključujući udio socijalnog
osiguranja. Bračni partner može iskoristiti uobičajene slobodne iznose kod poreza na dohodak.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 6 od 126
ZanaPredaK
Lokacija
Gdje mogu da se osamostalim?
U praksi se teško nalazi optimalno mjesto za otvaranje radionica zbog slabih mogućnosti koje nude privredne
zone. Isto tako ne postoje ni analize koje upoređuju privredne zone. Zbog toga lokacije, koje se često nalaze
s teškoćom, imaju unaprijed zadate veličine kojima je potrebno prilagoditi koncept preduzeća.
Prilikom izbora lokacije i osnivanja radionica potrebno je voditi računa ne samo o privrednim i finansijskim
aspektima nego i zakonskim propisima i okvirima. Stoga se još u stadijumu planiranja preporučuju
konsultacije sa lokalnim sekretarijatima za privredu i preduzetništvo. Još jedan izvor korisnih informacija su
strukovna udruženja. Neka od njih imaju stručne savjetnike i tu možete ostvariti kontakte sa osobama koje
dobro poznaju svoju branšu i koje Vam mogu dati uputstva kako u pogledu novogradnje tako i u pogledu
opremanja zakupljenih radionica.
Međutim, iskustvo pokazuje da samo u malom broju slučajeva osnivači egzistencija odmah započinju sa
izgradnjom novih radionica. Najčešći razlog su visoki investicioni troškovi i manjak sopstvenih sredstava. Uz
to se teško dolazi i do instrumenata dodatnih obezbjeđenja. Zbog toga veliki broj zanatlija započinje svoj
biznis iznajmljivanjem prostora ili radom u sopstevnoj kući.
U sva tri slučaja, bilo da se radi o novogradnji, najmu ili sopstvenom stanu/kući, mora se voditi računa o
zakonima i propisima. Velika je greška najprije započeti adaptaciju i opremanje radionica pa zatim tražiti
dozvole i odobrenja ili prenamjenu prostora. Ukoliko iznajmljujete ili kupujete poslovni prostor, vodite računa o
tome, da ima sve dozvole i da ga je moguće prenamijeniti za planiranu djelatnost. Dešava se da preduzetnici
kupe stan u stambenoj zgradi koja još uvijek nema upotrebnu dozvolu i da zbog toga ne mogu da izvrše
prenamjenu prostora. Start u takvom slučaju je veliki rizik, jer nadležne inspekcije imaju pravo da Vam
obustave proizvodnju i zapečate ulaz u prostorije.
Gradsko-građevinsko zemljište
Svaka opština u Crnoj Gori treba da ima svoje prostorne planove i dokumentaciju kojom se reguliše kakva su
preduzeća dozvoljena na kojim područjima. Iako se mnogi preduzetnici žale da njihov najveći problem
zapravo počinje onda kada zatraže da legalno sagrade svoj objekat, savjetujemo da se raspitate kod lokalnih
sekretarijata za privredu kako svoju investiciju ne biste izložili riziku. Primjera radi u Njemačkoj postoji Uredba
o namjeni, kojom se reguliše koja zanatska preduzeća mogu da obavljaju djelatnost na kojim područjima i tu
se razlikuje 9 tipova područja:
1. Stambena područja W (Wohnungsgebiete)
o WS Područje malih naselja (samo za preduzeća koja ne prave smetnje i koja služe za
snabdijevanje stanovništva, kao npr. pekare)
o WR Čisto stambeno područje (izuzetno, kada preduzeća doprinose pokrivanju svakodnevnih
potreba),
o WA Opšte stambeno područje (ako preduzeća služe snabdijevanju područja i ne smetaju, kao
što su pekari, mesari, optičari),
o WB Posebno stambeno područje (samo preduzeća koja su kompatibilna sa stambenom
namjenom, dakle slično WA),
2. Mješovita područja MI
o MD Seosko područje (preduzeća koja značajno ne smetaju ili služe snabdijevanju, kao
mehaničar poljoprivrednih mašina, kovač),
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 7 od 126
ZanaPredaK
MI Mješovito područje (preduzeća koja značajno ne smetaju, pri čemu metaloprerađivačka i
drvoprerađivačka preduzeća važe za ona koja značajno smetaju),
o MK Osnovno područje (kao MI, ali tipično sva „zanatska preduzeća sa prodavnicama"),
3. Privredne zone GE
o GE Privredna zona (preduzeća koja ne opterećuju značajno kao bravari, automehaničari,
stolari, strojari; ali GE ovdje ograničeno kao kod MI),
o GI Industrijska zona (od značaja za sva preduzeća koja imaju pogone za koje je potreban
formalni postupak dobijanja odobrenja po Saveznom zakonu za zaštitu od emisija).
o
Naročite poteškoće mogu očekivati tzv. «ometajuća zanatska preduzeća» ukoliko se ne nalaze u nekoj od
privrednih ili industrijskih zona kao što su metaloprerađivačka i drvoprerađivačka preduzeća.
Plan za korišćenje površina
O namjeni određenog područja u Njemačkoj se odlučuje u okviru komunalnih građevinskih planova. Grubim
planom treba pri tome smatrati generalni urbanistički plan. On reguliše namjenu površine za čitavo područje
opštine, te stoga odlučuje gdje nastaju privredne, stambene i ostale površine. Iz obavezujućeg generalnog
urbanističkog plana izvodi se urbanistički plan. Iz njega proističe obavezujuće građevinsko pravo na:
1.
2.
3.
4.
vrstu građevinske namjene,
obim građevinske namjene,
zemljišne površine koje se mogu urbanizovati,
saobraćajne površine itd.
Prostorije preduzeća
Bez obzira da li gradite novi objekat ili iznajmljujete radionicu, uvijek imate srednjoročnih ili dugoročnih
obaveza, što je uvijek vezano za izdatke (kamate, otplate kredita ili kirija, odnosno zakup). Isto naravno važi i
za mašine, vozni park ili opremu, koju treba nabaviti. Svaka pogrešna odluka će negativno uticati na Vaše
preduzeće. Zbog toga tačno razmislite, kako će Vaše preduzeće izgledati za 2, 3 ili 5 godina.
Posebno treba voditi računa o zakonski zaštićenim zonama kao što su stari gradovi i sl., gdje nisu dozvoljena
proširenja radionica i rekonstrukcije, što znači da su mogućnosti budućeg razvoja veoma ograničeni. Kod
izbora radnih prostorija vodite računa o tome da su dovoljnih dimenzija. Ako se naime već nakon prve ili
druge godine budete morali seliti, Vaše će preduzeće imati problema već u fazi početne konsolidacije.
Preseljenje je uvijek vezano za troškove, gubitak vremena i izostanak proizvodnje a i ugovori o zakupu se ne
mogu tek tako raskinuti.
Takođe je važno da prostorije omogućuju brz i racionalan rad bez zastoja. Zbog toga bi prije uređenja
odnosno postavljanja mašina trebalo da sačinite precizan plan. Vodite računa o širini ulaznih vrata, visinama
prostorija u radionici (garaži, podrumu) a naročito o društvenim prostorijama u slučaju trajnog boravka
(prostorije za pauzu, svlačionice/kupatila i toaleti). Ovdje je najbolje da se orijentišete prema protoku
materijala, tj. da mašine rasporedite na takav način da materijal prilikom obrade jednostavno prođe kroz
pogon. U praksi se stalno dešava da se materijal više puta ručno unosi i iznosi iz prostorija. Time se naravno
gubi mnogo dragocjenog radnog vremena.
Pobrinite se i da mašine dobiju dovoljno mjesta za rad i da se oko njih može kretati. Sirovine, gotovi i polugotovi proizvodi nemaju šta da traže u radionici, oni pripadaju odgovarajućim skladištima. Pokušajte da u
principu izbjegnete proizvodnju na 2 nivoa! Postarajte se oko neometanog snabdijevanja i koristite tehnička
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 8 od 126
ZanaPredaK
pomoćna sredstva za transport radnih komada ili materijala (pokretni kran kod bravara, silos za brašno kod
pekara i sl.).
Prilikom planiranja treba da vodite računa i mogućem širenju pogona i detaljima kao što su: parking,
prijavnica, prostor za čekanje/prijem klijenata, mini kuhinja, show room ali i dovoljan broj kancelarija. Nije
rijetkost da čak i novi hoteli tek naknadno preuređuju ostave za krpe ispod stepeništa i od njih prave
kancelarije za organizaciju i prodaju.
Zaštita životne sredine
Skoro sva preduzeća moraju razmišljati o uticaju svojih poslovnih kapaciteta na životnu sredinu. Ovdje se
prije svega misli na zagađenje vazduha, emisiju buke, vibracije, kanalizaciona opterećenja i zagađenje
zemljišta.
Kao preduzetnik morate poznavati odgovarajuće propise i odredbe i provjeriti njihove posljedice na Vaše
investicione aktivnosti. To znači da morate voditi računa i o tome, da li su neki segmenti investicije uopšte
privredno opravdani. Nakon jedne obične analize možete se naći pred odlukom da li da sami investirate u
tehnička rješenja za zaštitu životne sredine ili je možda pametnije da nađete kolegu sa kojim biste napravili
saradnju. Treća mogućnost je da angažujete eksterno preduzeće koje već posjeduje ovakvu opremu.
Vaša šansa svakako leži u izgradnji sistema menadžmenta životnom sredinom i sprovođenju redovnih
ekoloških ispitivanja prema odgovarajućim audit-uredbama ili internacionalno važećoj normi DIN EN ISO
14001. Izgradnjom i održavanjem sistema menadžmenta životnom sredinom Vaše preduzeće može imati niz
prednosti:
• Više pravne sigurnosti
• Saznanja o potencijalima uštede
• Izgradnju boljih odnosa sa nadležnim organima
• Motivisanost saradnika
• Konkurentske prednosti zbog poboljšanja imidža
Zakon o zaštiti životne sredine
Zakon o zaštiti životne sredine i slični zakoni predstavljaju nadređeno pravo. U Njemačkoj npr. zakon o
emisijama koji reguliše pitanje buke, ne dozvoljava veću buku od 60 dB u mješovitim područjima tokom dana.
Ako se to ipak desi i ako se susjedi žale, neminovne su nove investicije (npr. mjere zvučne zaštite) ili
ograničenje radnog vremena, obavljanje određenih poslova samo u određenim terminima itd. Isto tako treba
voditi računa i o propisima za održavanje čistoće vazduha, kao i o zakonima o bezbjednosti na radu.
Još jedan važan aspekt je uvoz polovne opreme i mašina u velikim količinama, koje je u Crnoj Gori trenutno
zakonom zabranjeno. Zakonodavac je pri tome prvenstveno želio da spriječi trgovinu polovnom robom za široku
potrošnju. Međutim, Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine je spremno da dozvoli uvoz mašina za
direktne potrebe preduzeća o čemu smo obaviješteni u aprilu 2008. godine povodom organizacije posjete
najvećem sajmu korišćenih mašina i opreme na svijetu u Karlsruhe-u. Iako aktualni zakon predstavlja barijeru
za preduzetništvo, postoji želja da se potspješi proizvodnja, tako da Vam savjetujemo da se prije kupovine
detaljno raspitate kod ovog Ministarstva, kako Vam roba ne bi stajala na carini ili bila vraćena. Na osnovu
tehničke deklaracije proizvođača može se utvrditi da li određena mašina kolidira sa postojećim ekološkim
standardima i normama i to bi trebalo da bude mjerodavno za dozvolu za uvoz.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 9 od 126
ZanaPredaK
Izbor pravne forme
Uvod – Koja mi pravna forma najviše odgovara?
Izbor pravne forme nikako nije stvar formalnosti, jer se ova odluka odražava na privredni, pravni i poreski
tretman preduzeća.
U osnovi se mora poći od toga da ne postoji idealna pravna forma za jedno preduzeće. Bez obzira na koju se
formu odlučite, morate računati sa njenim prednostima i nedostacima. Isto tako, razlozi koji su prevagnuli za
jednu odluku ne moraju imati vječitu prednost. Oni se mogu prije ili kasnije izmijeniti, tako da i prilagođavanje
pravne forme postaje nužnost. Prilikom izbora pravne forme mora se voditi računa o sljedećim aspektima:
• Zanatsko-pravne pretpostavke
• Preglednost i upravljanje
• Odgovornost/podjela rizika
• Troškovi
• Rukovodstvo
• Regulativa za sljedbenika/nasljednika
• Podjela profita/gubitaka
• Poreske tačke gledišta
• Sopstveno finansiranje/finansiranje spolja
U našem pravnom sistemu privredne djelatnosti se mogu obavljati u sljedećim formama:
1.
2.
3.
4.
Preduzetnik,
Ortačko društvo OD,
Komanditno društvo KD,
Akcionarsko društvo AD,
5. Društvo sa ograničenom odgovornošću
DOO,
6. Djelovi stranog društva.
Za osnivače egzistencije u zanatstvu najpovoljniji izbor za start je jednočlano preduzeće. Kasnije je ponovo
moguć prelaz na neku drugu pravnu formu.
Fizičko lice odnosno jednočlano preduzeće (PREDUZETNIK)
Jednočlano preduzeće/Preduzetnik je najčešća forma u zanatstvu. To je fizičko lice koje se bavi privrednom
djelatnošću radi sticanja profita za svoj račun.
•
•
•
•
•
Osnivanje nastaje registracijom u Centralnom registru Privrednog suda Crne Gore.
Ima smisla u početnoj fazi; kasnije je moguć prelazak na drugi pravni oblik.
Karakteriše ga samostalno zastupanje i vođenje poslova kao i direktna kontrola.
Samostalna i neograničena odgovornost, tj. odgovara se poslovnom i ličnom imovinom.
Knjigovodstvo je obavezno a porezi se plaćaju paušalno ukoliko godišnji obrt ne prelazi 18.000,- Eura.
Za osnivanje je potrebno:
1. Prijava za Registar zanatlija koja se podnosi lokalnim sekretarijatima za privredu
2. Ugovor o osnivanju
3. Statut društva
4. Tekst oglasa za Službeni list Crne Gore
5. Dokaz o plaćenoj sudskoj taksi
Za registrovanje u CRPS je potrebno:
1.Prijava za preduzetnika
2.Fotokopija licne karte
3.Taksa od 10 eura
CRPS izdaje rešenje na šalteru u roku od 4 dana od dana podnošenja navedene dokumentacije.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 10 od 126
ZanaPredaK
Preduzetnik mora da vodi knjige, da izdaje račune kao i da otvori žiro račun u banci, jer je to njegova
zakonska obaveza. Postoji obaveza plaćanja paušalnog poreza u zavisnosti od zanimanja (vidi prilog) i
uvođenja fiskalne kase za obveznike sa prometom koji prelazi iznos od 18.000 Eura. Agencije za
knjigovodstvo naplaćuju svoje usluge od 45 do 700 Eura mjesečno u zavisnosti od obima posla i sve je stvar
dogovora između njih i klijenata. Platu Preduzetnik sam sebi određuje rješenjem o radu i on ima penzijsko,
zdravstveno i socijalno osiguranje. On svojim prihodom samostalno raspolaže kada odbije obavezne poreske
i materijalne troškove. Preduzeća mogu da drže tzv. blagajnički maksimum kao gotov novac i da vrše
određena plaćanja.
Preduzetnik plaća porez na dobit u procentu od 9 % od ostvarene dobiti. Sam se prijavljuje kao obveznik za
PDV ukoliko njegov obrt ne prelazi 18.000 Eura i ukoliko to želi, a prijava na PDV mu omogućava razne
olakšice u poslovanju, jer je to zapravo jedna vrsta poreskog kredita. Stopa PDVa je 17% i ona se naplaćaje
od klijenata. Preduzetnik dobija nazat ulazni PDV za robu koju je kupio od drugog pravnog lica. Ukoliko je za
zanimanje Preduzetnika predviđeno paušalno oporezivanje, on se takođe sam prijavljuje kod Poreske uprave,
koja mu određuje, zavisno od ostvarenog/predviđenog prihoda, iznos koji treba da plati na ime paušala.
Ukoliko se ispostavi da je poreska obaveza nepravilno utvrđena, Poreskoj upravi se ne mora uplatiti traženi
iznos, već se može voditi postupak kod nadležne Poreske uprave za dokazivanje stvarnih činjenica. Poreska
prijava se dostavlja Poreskoj upravi do 30.03. svake naredne godine.
Djeca Preduzetnika mogu biti takođe osigurana do perioda kada se uredno izmiruje zdravstveno osiguranje.
Zanatlija ima pravo na bolovanje i dobija naknadu ukoliko je plaćao osiguranje za slučaj privremene
sprečenosti za rad. Preduzetnik može direktno da uvozi mašine i sirovine iz inostranstva prijavom kod Uprave
carina.
Evo pregleda nekih prednosti i nedostataka jednočlanih preduzeća:
Prednosti
•
•
•
•
•
•
Puna samostalnost preduzetnika
Jedinstveno rukovođenje
Jeftino i efikasno upravljanje
Nedjeljiv profit
Individualno upravljanje privatnim prihodima
Jednostavno osnivanje i niski troškovi
osnivanja
Nedostaci
•
•
•
•
Puna odgovornost preduzetnika
Neograničeno se odgovara službenom i
privatnom imovinom
Veliko radno opterećenje
Učinkovitost i snaga kapitala zavise samo od
vlasnika
Ortačko društvo (OD)
Ortakluk je odnos između lica koja obavljaju djelatnost u cilju sticanja profita. Sva društva čiji članovi nemaju
ograničenu odgovornost, su ortakluci. Ortakluk nastaje po sili zakona, na osnovu činjenica i radnji pojedinaca.
Lica koja su stupila u ortački odnos zovu se ortaci i kolektivno se nazivaju: firma.
Ortak može biti fizičko ili pravno lice. Ortak ima neograničenu odgovornost. Ortakluk se registruje za potrebe
statistike u CRPS-a podnošenjem registracione prijave, ali postojanje ortakluka nije uslovljeno njegovom
registracijom (taksa za registraciju je 10 Eura plus formular za registraciju ortačkog društva Forma 20
DCRPS) ali postojanje ortakluka nije uslovljeno njegovom registracijom. Registraciona prijava sadrži naziv
ortakluka, imena ortaka, njihove adrese i matične brojeve (jmbg). Ukoliko je sačinjen ugovor o ortakluku,
ortaci ga mogu dostaviti CRPS.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 11 od 126
ZanaPredaK
Svrha Ortačkog društva je obavljanje trgovinske djelatnosti pod zajedničkom firmom. OD je trgovac silom
pravne forme. OD ne poznaje ograničenja odgovornosti prema povjerenicima društva, što znači da ortaci
odgovaraju i privatnom imovinom. OD ne pripada pravnim licima, ali ima "djelimičnu pravnu sposobnost", tako
da može da nastupa kao zatvorena cjelina u pravno-poslovnim odnosima. Ortakluk ima svoje sopstveno ime i
može pod tim imenom da bude povjerenik i dužnik, da stiče posjed i ostala prava, da tuži pred sudom i da
bude tužen.
Upravljanje posjedom Ortačkog društva je zajedničko, što znači da ortaci ne mogu pojedinačno nego samo
zajednički da raspolažu imovinom društva. OD društvo može da vodi jedan od ortaka, ali je dozvoljeno i
zajedničko rukovođenje kao i odricanje od prava protivljenja. Kod ovlašćenja za rukovođenje društvom
moraju se razlikovati uobičajeni i neuobičajeni poslovi, koje obavlja rukovodilac. Uobičajeni poslovi
obuhvataju sve radnje koje uobičajeno preduzeće ima u dotičnoj branši kao npr.:
• Kupovina i prodaja robe
• Postavljanje i otpuštanje personala
• Mjere za obezbjeđenje kredita i zaključivanje osiguranja
Neuobičajeni poslovi prevazilaze ove okvire i zakon propisuje donošenje Odluke od strane svih ortaka. U
neuobičajene poslove spadaju npr.:
•
•
•
•
Osnivanje granskih podružnica
Sticanje učešća
Prodaja/gradnja na posjedu
Veliki i dugoročni ugovori o snabdijevanju
U interesu opštosti ovlašćenje o zastupanju kod OD nije zavisno od ovlašćenja za rukovođenje poslovima. U
osnovi svaki ortak ima ovlašćenje za zastupanje, ukoliko ugovorom nije drugačije propisano. Svaki
pojedinačni ortak može dakle da preda iskaz volje s uticajem za i protiv OD (pojedinačno zastupanje). Ukoliko
se svi ortaci iskazom volje odluče za društvo, nastaje cjelovito zastupanje.
Ortaci Ortačkog društva odgovaraju pojedinačno za obaveze društva kao ukupnog dužnika; dogovor koji
odstupa od ovoga, nema snagu. Odgovornost ortaka se sprovodi neposredno, neograničeno, primarno,
solidarno i uzgredno. Podjela dobiti i gubitaka upravlja se djelimično prema kapitalističkim a djelimično prema
personalističkim pravilima. Od godišnjeg profita svaki ortak dobija dio u visini svog udjela u kapitalu. Onaj dio
koji pretekne, dijeli se po glavi.
Komanditno društvo (KD)
Komanditno društvo se sastoji od jednog ili više lica koja se zovu komplementari i jednog ili više lica koja se
zovu komanditori i kolektivno se nazivaju: firma. Komplementari su neograničeno solidarno odgovorni za sve
obaveze društva. Komanditori odgovaraju za obaveze društva do visine svojih uloga. Ulozi komanditora mogu
biti u novcu ili u stvarima i pravima koja se procjenjuju. Tokom trajanja društva komanditor ne može, posredno
ili neposredno da povlači ili prima natrag bilo koji dio svog uloga, u protivnom je odgovoran za obaveze firme
do visine uloga koji je povukao ili primio natrag. Komplementar i komanditor može biti fizičko ili pravno lice.
Registracija komanditnog društva vrši se dostavljanjem izjave ili ugovora potpisanog od strane svih članova
društva Centralnom registru Privrednog suda a sadrži sljedeće podatke:
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 12 od 126
ZanaPredaK
1. naziv društva i oznaku da je društvo osnovano kao komanditno,
2. sjedište društva,
3. rok na koji se društvo osniva i datum početka obavljanja djelatnosti,
4. ime, prezime, matični broj odnosno naziv svakog člana društva,
5. ime svakog lica koje ima svojstvo komanditora,
6. ulog komanditora i iskaz da li je ulog u novčanom ili nenovčanom obliku,
7. taksa za registraciju (10 Eura)
Komanditno društvo je jedna posebna forma Ortačkog društva u kojoj je odgovornost jednog ili nekoliko
ortaka prema povjeriocima društva ograničena na iznos određenog uloga (komanditor), dok kod drugog dijela
ortaka nema ograničene odgovornosti (komplementar). Sa aspekta zanatskog prava treba voditi računa, da
se novim zakonom o zanatstvu predviđa da komplementar mora raspolagati pretpostavkama za upis u
Zanatski registar. Za komplementare u suštini važe propisi, koji se primjenjuju i na ortačka društva. Pravni
propisi KD sadrže u suštini takve odredbe, koje se tiču komanditora.
Međusobni pravni odnosi ortaka su samo dispozitivno regulisani, ugovor može da predviđa i drugačije stvari.
Prava komanditora se mogu ograničiti ili pojačati. Komanditor može zapravo da preuzme umjesto
komplementara rukovodstvo i da na taj način postane u stvari upravljač preduzećem. Međutim, ugovorne
stavke su u odnosu na strana treća lica bespredmetne.
Akcionarsko društvo (AD)
Akcionarsko društvo predstavlja društvo fizičkih ili pravnih lica i osniva se u cilju obavljanja privredne
djelatnosti. Kapital akcionarskog društva je podijeljen na akcije. Akcionarsko društvo je pravno lice koje je
svojom imovinom i obavezama potpuno odvojeno od akcionara. AD odgovara za svoje obaveze cjelokupnom
svojom imovinom, dok akcionari nisu svojom imovinom odgovorni za obaveze akcionarskog društva. Akcionar
ima imovinska i neimovinska prava a direktor AD odgovara akcionarima i on se obavezno bira u svakom
preduzeću. AD može da bude osnovano na određeno ili neodređeno vrijeme a registruje se u Centralnom
registru Privrednog suda u Podgorici ili Bijelom polju zavisno od sjedišta firme i izdaje mu se potvrda o
registraciji koja ne predstavlja odobrenje o ispunjavanju uslova za obavljanje djelatnosti.
Minimalni osnovni kapital akcionarskog društva je 25.000 Eura i on se uplaćuje u cijelosti prilikom
registracije. Akcionarsko društvo ne može dati akcije u zamjenu za budući rad ili usluge fizičkog ili
pravnog lica. AD može da ima registrovanu imovinu na svoje ime i to je pozitivno radi dodatnih
sigurnosti i lakšeg pristupa kreditima. Za registraciju Akcionarskog društva potrebno je
dostaviti sljedeće:
1.
•
•
2.
3.
4.
5.
Uplatnicu za sljedeće administrativne takse:
-50 eura (ž.r. Privrednog suda, broj: 832 1172 76);
-12 eura (ž.r. Službenog lista CG, broj: 520 941100 57).
Osnivački akt, ovjeren u sudu u skladu sa zakonom;
Odluke o imenovanju odbora direktora, revizora, sekretara i izvršnog direktora;
Rješenje komisije hartija od vrijednosti (minimalni osnivački ulog je 25 000 eura);
Statut privrednog društva (Tipska forma statuta dostupna je na linku Statut
akcionarskog društva );
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 13 od 126
ZanaPredaK
6.
Popunjen obrazac za registraciju PS01 (Obrazac dostupan na sljedećem linku Obrazac
REGISTRACIJA Akcionarskog društva
7.
Ukoliko se društvo želi prijaviti za registaciju obveznika za porez na dodatu vrijednost,
popunjava se obrazac PR PDV-1 dostupan na sljedećem linku Obrazac PR PDV - 1
8.
Ukoliko se društvo želi prijaviti za upis u registar akciznih obveznika popunjva se
obrazac AKC-P dostupan na sljedećem linku Obrazac AKC-P
Posljednje ažurirano (četvrtak, 19. maj 2011. 13:18)
Akcionarsko društvo se osniva:
1. potpisivanjem ugovora o osnivanju,
2. usvajanjem statuta na osnivačkoj skupštini,
3. pribavljanjem odobrenja za osnivačku emisiju akcija od Komisije za hartije od vrijednosti,
4. registracijom.
Prilikom prve registracije akcionarskog društva, društvo dostavlja CRPS-a sljedeća
dokumenta i podatke:
1) ugovor o osnivanju;
2) statut i poseban akt ako statut na sadrži podatke iz člana 19 stav 3 ovog zakona;
3) spisak sa imenima članova odbora direktora;
4) imena, prezimena i, u slučaju da je došlo do promjene imena/prezimena,
prethodno ime/prezime članova odbora direktora i datum i mjesto njihovog
rođenja;
5) njihov matični broj;
6) prebivalište, odnosno boravište članova odbora direktora;
7) izjave članova odbora direktora o tome koje državljanstvo posjeduju;
8) zanimanja članova odbora direktora;
9) podatke o članstvu u drugim odborima, funkcijama na kojima se nalaze u
Republici ili van nje, kao i mjestu registracije tih društava, ukoliko nijesu
registrovana u Crnoj Gori;
10) ime i adresu izvršnog direktora, sekretara društva i revizora;
11) naziv društva i mjesto sjedišta uprave društva, odnosno adresa na koju se šalju
zvanični dopisi;
12) potpisanu izjavu članova odbora direktora, izvršnog direktora, sekretara društva i
revizora da prihvataju imenovanja;
13) rješenje Komisije za hartije od vrijednosti kojim se odobrava prospekt za javnu
ponudu akcija, odnosno kojim se potvrđuje uspješnost emisije, odnosno rješenje
Komisije za hartije od vrijednosti o evidentiranju osnivačke emisije akcija, za
društvo koje se simultano osniva;
14) dokaz o uplati odgovarajuće takse.
(2) Registraciona dokumenta sadrže podatak da li lica ovlašćena da zastupaju društvo
mogu da djeluju kolektivno ili kao pojedinci.
(3) Društvo stiče svojstvo pravnog lica danom upisa u CRPS-a. O izvršenoj registraciji
izdaje se potvrda koja služi kao dokaz da je društvo registrovano.
(4) CRPS-a objavljuje u "Službenom listu CG" podatke o nazivu i sjedištu društva,
imena članova organa uprave, izvršnog direktora, sekretara društva, revizora i datum
zaključivanja ugovora o osnivanju, usvajanja statuta i registracije.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 14 od 126
ZanaPredaK
Osnivanje i uređenje Akcionarskog društva, njegova registracija, način upravljanja kao i prava i
obaveze akcionara su detaljno opisani u Zakonu o privrednim društvima, “Sl. list RCG” br. 6/2002 od
08.02.2002. godine i nisu predmet posebnog bavljenja u ovom Uputstvu za osnivanje egzistencije.
Društvo sa ograničenom odgovornošću (DOO)
Društvo sa ograničenom odgovornošću osniva jedno ili više fizičkih ili pravnih lica ulaganjem
novčanih ili nenovčanih sredstava u cilju ostvarivanja profita, a njegovi osnivači odgovaraju za
obaveze društva do iznosa svojih uloga. Ulozi sačinjavaju početni kapital društva. Oprema koju
Društvo koristi za rad, mora se voditi na ime pravnog lica kao njegova imovina, a ako se vodi na
fizičko lice, sklapa se odgovarajući ugovor, npr. o zakupu. Ona može da prelazi u vlasništvo članaosnivača ako je zaključen Ugovor o prenosu (kupoprodaja, poklon). Osnivački ulog se računa kao
imovina Društva ukoliko je evidentirana na ime Društva, što znači da nepokretnosti treba da budu
evidentirane kod nadležne Direkcije za nekretnine na ime pravnog lica. Što se tiče pokretnih stvari,
one se vode kao imovina Društva ako se kupe u njegovo ime. U svom nazivu društvo obavezno
sadrži naznaku “DOO”. Uplatom početnog uloga lice stiče udio u DOO srazmjerno vrijednosti svog
uloga. Sticanjem udjela lice postaje član društva. Član društva posjeduje samo jedan udio u društvu
koji predstavlja njegov postotak u vlasništvu kapitala. Udio u društvu može dati pravo članu da ima
više od jednog glasa. Maksimalni broj članova lica koja osnivaju DOO je 30. Statutom DOO-a
ograničava se prenos udjela društva. DOO nema pravo da uputi javni poziv za upis svojih udjela.
Osnivači su dužni da utvrde iznos osnovnog kapitala DOO, koji ne može biti manji od 1 Eura.
Za osnivanje DOO-a je potreban ugovor, odnosno odluka o osnivanju i drugi akti koji se dostavljaju
CRPS-u na registraciju.Društvo stiče svojstvo pravnog lica danom registracije.
Za registraciju Društva sa ograničenom odgovornošću potrebno je dostaviti sljedeće:
1.
Uplatnicu za sljedeće administrativne takse:
•
•
-10 eura (ž.r. Privrednog suda, broj: 832 1172 76);
-12 eura (ž.r. Službenog lista CG, broj: 520 941100 57).
2.
Osnivački akt (Odluku ili ugovor o osnivanju) ovjeren u sudu u skladu sa zakonom:
2.1. (U slučaju jednočlanog DOO, tipska forma odluke o osnivanju dostupna na
sljedećem linku
Odluka o osnivanjuDOO
2.2. (U slučaju višečlanog DOO, tipska forma ugovora o osnivanju dostupna na
sljedećem linku
Ugovor o osnivanju DOO;
- ako je osnivač pravno lice onda se dostavlja i izvod iz registra tog pravnog lica.
3.
Statut privrednog društva
3.1. (Tipska forma statuta za jednočlano DOO dostupna je na linku Statut jednočlano
DOO);
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 15 od 126
ZanaPredaK
3.2. (Tipska forma statute za višečlano DOO dostupna je na linku Statut višečlano
DOO);
4.
Popunjen obrazac za registraciju PS01 (obrazac dostupan na sljedećem linku Obrazac
REGISTRACIJA DOO
5. Ukoliko se društvo želi prijaviti za registaciju obveznika za porez na dodatu vrijednost,
popunjava se obrazac PR PDV-1 dostupan na sljedećem linku Obrazac PR PDV - 1
6. Ukoliko se društvo želi prijaviti za upis u registar akciznih obveznika popunjva se
obrazac AKC-P dostupan na sljedećem linku Obrazac AKC-P
Dokaz o registraciji je potvrda koju izdaje registrator.
CRPS objavljuje u Sl. listu RCG podatke o nazivu i sjedištu društva, ime izvršnog direktora, imena
članova Odbora direktora, ako su imenovani, datum donošenja osnivačkog akta i statuta, kao i
datum registracije. Treba praviti razliku između članova društva i izvršnog direktora.
Društvo sa ograničenom odgovornošću može imati jednog člana kada je osnovano ili kada sve
njegove udjele stekne jedno lice. Takvo društvo se naziva Jednočlano društvo sa ograničenom
odgovornošću, a njegov član može biti fizičko ili pravno lice. Kada Društvo postane jednočlano, taj
podatak se registruje u CRPSu i u knjizi udjela društva. Jedini član društva ima ovlašćenja skupštine
društva. Odluke koje on donese, unose se u knjige društva. Ugovori između jedinog člana i društva
koje on zastupa, takođe se unose u knjige društva, osim ugovora zaključenih u okviru tekućeg
poslovanja koje se obavlja pod uobičajenim okolnostima. Odgovornost jedinog člana društva je
ograničena do visine uloga u društvu. Osnivač ili član jednočlanog društva može sam obavljati
dužnost izvršnog direktora ili imenovati drugo lice. Detalji u vezi sa Društvima sa ograničenom
odgovornošću navedeni su u Zakonu o privrednim društvima, “Sl. list RCG” br. 6/2002 od
08.02.2002. godine.
Kada će izbor za DOO značiti prednost, mora se ispitati u pojedinačnim slučajevima. Suštinska
prednost je ograničena odgovornost. Plate za izvršnog direktora, dio dobiti i socijalna davanja kao
trošak preduzeća trebalo bi da kao u EU mogu da umanje poreska opterećenja na profit, ali ovo
nam još niko od nadležnih institucija nije uspio potvrditi. Zato predlažemo da sami pokušate ostvariti
navedeno pravo.
Nedostaci mogu biti u tome što DOO proizvodi više poreskih troškova, koji mogu da budu veći od
prethodnih ušteda. Osim toga DOO traži više birokratije, budući da se moraju ispuniti strožiji
formalni zahtjevi, to znači da se ovdje traži veća poslovna disciplina. Isto tako, uprkos pravilima, za
dobijanje kredita se ipak mora dati izjava o ličnoj odgovornosti člana. Ukoliko DOO nastaje
promjenom prethodnog oblika društva, imovina i obaveze prethodnog društva prenose se na DOO.
Djelovi stranog društva
Pravni oblik “Dio stranog društva” je dio društva osnovanog i registrovanog izvan Crne Gore, koji
obavlja privrednu djelatnost na teritoriji Crne Gore. Dio stranog društva postoji i obavlja privrednu
djelatnost u skladu sa zakonima Crne Gore. Strano društvo koje obavlja privrednu djelatnost preko
svog dijela na teritoriji CG, dužno je da usaglasi svoje poslovanje s odgovarajućim odredbama
crnogorskog zakona o privrednim društvima i drugim zakona Crne Gore.
Strana društva koja ustanovljavaju svoje dijelove u CG, dostavljaju Centralnom registru Privrednog
suda u roku od 30 dana od dana ustanovljavanja svog dijela u CG, slijedeće podatke za registraciju:
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 16 od 126
ZanaPredaK
1. adresu sjedišta dijela stranog društva u Crnoj Gori,
2. djelatnost,
3. naziv i pravni oblik stranog društva i prevod statuta na službenom jeziku ovjeren od strane sudskog
tumača,
4. ovjerenu kopiju statuta stranog društva i prevod statuta na službenom jeziku ovjeren od strane
sudskog tumača,
5. kopiju potvrde o registraciji stranog društva ili odgovarajući propisno ovjereni dokument kojim se
potvrđuje pravno valjana registracija društva u matičnoj državi,
6. imena i adrese lica koja su ovlašćena da zastupaju društvo u odnosima sa trećim licima:
• kao organ društva utvrđen zakonom ili kao članovi takvog organa;
• kao stalni predstavnici društva za poslovanje dijela društva; kao i ovlašćenja da ta lica
zastupaju društvo, pojedinačno ili kolektivno.
7. imena i adrese javnog ili više lica sa prebivalištem u Crnoj Gori ovlašćenih da zastupaju društvo
u pravnim postupcima,
8. posljednji bilans stanja i bilans uspjeha ili slične finansijske dokumente propisane zakonom
zemlje u kojoj je društvo registrovano.
Kao i u prethodnim slučajevima registracija Djelova stranih društava nije poseban predmet bavljenja
ovog Uputstva za osnivanje egzistencije a uslovi za registraciju su detaljno opisani u Zakonu o
privrednim društvima, “Sl. list RCG” br. 6/2002 od 08.02.2002. godine.
Davanje naziva firmama
Naziv firme ne smije da dovodi u zabludu niti da obmanjuje u pogledu veličine i značaja preduzeća.
Kod jednočlanih preduzeća bi trebalo izbjegavati izmišljene nazive pošto ste preduzeće Vi u Vašoj
osobi i ono stoga nosi Vaše ime. Sasvim je dozvoljeno da koristite izražajne reklamne dodatke
Vašem imenu, koji se moraju odnositi na djelatnost Vašeg preduzeća. Ne smijete koristiti imena koja
su zakonom zaštićena ili za koje je potrebna koncesija kao npr. naziv države ili grada.
Naziv firme zavisi od pravne forme.
Pravna forma
Davanje imena
Primjer
Preduzetnik
Ime vlasnika ili pojam sa prilagođenom
oznakom i snagom različitosti
Stolarija Marko Marković
Stolarija Stol & Stolica
Ortačko društvo (OD)
Prezime ili pojam kao kod Preduzetnika i
pravna forma
Marković OD
Marković i banka OD
Komanditno društvo
(KD)
Prezime Komplementara ili pojam kao kod
Preduzetnika i pravna forma
Marković KD
Banka DOO & Co KD
Stol & Stolica KD
Prezime ili pojam kao kod Preduzetnika i
pravna forma
Marković DOO
MM Unutrašnja gradnja DOO
Stolarija Marković DOO
Akcionarsko društvo
Društvo sa
ograničenom
odgovornošću (DOO)
Djelovi stranog društva
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 17 od 126
ZanaPredaK
Osiguranja
Uvod
Prelaskom sa radnog odnosa na privrednu samostalnost mijenja se i socijalno sigurnost osnivača
egzistencije. Na njega kao na preduzetnika sada padaju novi rizici. Kao privatno lice on se nalazio pod
drugačijim osiguravajućim okolnostima. Privredna i privatna osiguravajuća zaštita moraju se prilagoditi
individualnim datostima preduzetnika koji osniva egzistenciju. Prije zaključenja osiguranja treba pribaviti više
ponuda osiguravajućih kuća odnosno osiguravajućih posrednika radi poređenja. Premije privrednih osiguranja
predstavljaju troškove preduzeća i trebalo bi da se mogu odbiti od poreza. Budući da nam ovo pravo koje
postoji u EU niti jedna nadležna institucija u CG nije mogla potvrditi, predlažemo da ga sami pokušate
ostvariti. Budući da su palete usluga i premija osiguravajućih društava različite, poželjno je da stalno
pribavljate i upoređujete ponude. Preporučuje se takođe da u slučaju pitanja, nejasnoća i problema koristite
pomoć stručnih savjetnika kako u osiguravajućim društvima tako i u strukovnim udruženjima. Budući da u
Crnoj Gori ova oblast tek počinje da se razvija, smatrali smo važnim da Vam predstavimo neke od
najinteresantnijih formi za preduzeća i da time damo impuls osiguravajućim društvima da razvijaju nove i
tržišno opravdane usluge.
Osiguranje preduzeća
Osiguranje od odgovornosti preduzeća
Preduzetnik odgovara za svu ličnu, predmetnu i imovinsku štetu koju Vi ili Vaši saradnici prouzrokujete trećim
licima. Zakonski gledano odgovornost nema ograničenja. Zaključivanje osiguranja od odgovornosti preduzeća
predstavlja za preduzetnika jedan veoma ozbiljan imperativ. Ovo osiguranje treba da obezbjedi pravni osnov
za zaštitu od neopravdanih zahtjeva oštećenih lica prema primaocu osiguranja (po mogućnosti u okviru
procesa) odnosno da pokrije opravdane zahtjeve. Ono u EU pokriva i zahtjeve za regresom od strane
sindikata u slučaju nesreća na radu, što nam ni jedna od institucija u CG nije mogla potvrditi. Predlažemo da
sami pokušate ostvariti ovo pravo. Visina sume koja se pokriva, mora se orjentisati na moguće poslovne
rizike. Minimalna suma osiguranja se razlikuje od branše do branše a doprinosi se odmjeravaju prema plati.
Upravo u slučaju zanatskih preduzeća izazvane štete mogu poprimiti enormne razmjere. U tim slučajevima je
odgovornost preduzeća neizbježna. Standardna osiguranja od odgovornosti preduzeća pokrivaju često samo
jedan dio Vašeg rizika. Zbog toga je potrebno da tačno analizirate svoje individualne rizike u poslovanju i da ih
obuhvatite osiguranjem svog preduzeća od odgovornosti. Isto tako uzmite u obzir i rizik od odgovornosti za
proizvode (npr. štete kao posljedice manjkavosti isporuke ili manjkavo obavljenog posla) kao i odgovornost za
rizike po životnu sredinu (štete prema životnoj sredini/vodama, prilikom skladištenja/prerade materija štetnih za
životnu sredinu itd.). O ovome će biti riječi u posebnom poglavlju gdje ćemo obraditi odgovornost za proizvode.
Osiguranje pravne zaštite preduzeća
Osiguranje pravne zaštite preduzeća ima za cilj da s jedne strane omogući da ostvarite Vaše opravdane
zahtjeve prema trećim licima a s druge strane da snosi troškove prilikom sagledavanja Vaših interesa. Budući
da zakonodavstvo i pravosuđe postaju sve komplikovaniji i skuplji, na osiguranje pravne zaštite preduzeća
treba gledati kao na dodatni stub sigurnosni Vaše egzistencije, koji će u budućnosti poprimati sve veću
važnost. Ovakva osiguravajuća forma ne bi trebalo da promakne Vašoj pažnji.
Osiguranje stvari
Sljedeća osiguranja treba da posluže zaštiti predmetnih vrijednosti preduzeća: osiguranje od požara, provalne
krađe, poplave iz vodovodnog sistema, posljedica nevremena, grada kao i lomljenja velikih staklenih
površina. Ona obezbjeđuju odštetu za pokretnu imovinu preduzeća, npr. od šteta na radnji, poslovnim
prostorijama i robi.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 18 od 126
ZanaPredaK
Osiguranje mašina i uređaja
Ovdje se zaštita odnosi na nepredvidive i iznenadne štete na mašinama i uređajima npr. putem
•
•
greške u rukovanju
kratkog spoja i sl.
Kompjuteri i drugi uređaji se mogu zaštititi elektronskim osiguranjem.
Osiguranje od prekida rada preduzeća
Čak i kada preduzeće ne može da radi uslijed nastalih oštećenja, troškovi po pravilu i dalje teku iako nema
prihoda za njihovo pokrivanje. Osiguranje od prekida rada preduzeća pokriva npr. sljedeće rizike:
•
Osiguranje od prekida rada preduzeća (kod požara, groma ili eksplozije) nadomješćuje troškove i
dobit, koja bi bila za očekivati da nije došlo do prekida rada preduzeća. Nadoknada od osiguranja
zavisi naravno od visine osigurane sume, koja mora da bude dostatno obračunata.
•
Mala osiguranja od prekida rada preduzeća (posebno za srednjestaleška preduzeća) osiguravaju od
rizika od nevremena, poplava iz vodovodnog sistema i provalnih krađa. Ona su po pravilu povezana
sa zaključivanjem odgovarajućeg predmetnog osiguranja.
Obeštećenje za neostvarenu dobit kao i za plate i doprinose ostvaruje se do 12 mjeseci.
Pravno osiguranje preduzeća
Zaštitu u pogledu pravnih pitanja nude osiguravajuće kuće koje se bave pravnom zaštitom firmi. Tu su u
pitanju specijalne oblasti među kojima su između ostalog:
•
•
•
•
Pravna zaštita za nadoknadu štete
Kaznena pravna zaštita
Pravna zaštita za pitanja rada
Pravna zaštita za socijalna pitanja
Ova osiguranja ne osiguravaju od konflikata iz ugovora o djelu, dakle konflikata sa klijentima.
Odgovornost za proizvode
U osnovi Vi morate stajati iza sigurnosti Vaše proizvedene i podijeljene robe. Svako ko otkrije izvor opasnosti,
mora voditi brigu o sigurnosti njegovog prometa. Izvori opasnosti ne proizilaze samo iz proizvodnje robe,
nego i iz nedovoljno osiguranih građevinskih iskopina, transporta opasne robe ili proizvodnog razvoja kao što
su emisije.
Odgovornost za proizvode koja iz ovog proizilazi, nije međutim samostalna forma odgovornosti, već posebno
intenzivna forma dužnosti za osiguranje prometa, koja znači otklon opasnosti. Pravni osnov ovdje ne
predstavlja zakon o odgovornosti za proizvode koji tek treba da zaživi u Crnoj Gori, nego odredbe drugih
zakona kao što su zakon o zaštiti potrošača, zakon o bezbjednosti hrane, itd.
Za zanatstvo ovo znači da su preduzeća koja proizvode robu, izložena većem riziku od odgovornosti od
preduzeća koja prodaju njihove proizvode.
Ukoliko je zanatlija kriv za prouzrokovanu štetu, onda on odgovara prema zakonu. Ovi zakoni traže da se
savladaju i osiguraju svi izvori opasnosti. Odgovornost za nanesenu štetu osobama i privatno korišćenim
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 19 od 126
ZanaPredaK
stvarima ne zavisi od oštećene strane nego od onoga ko ju je prouzrokovao i njegovog osiguranja. Zavisni od
toga ko je prouzrokovao štetu, odgovarate samo za štete na stvarima koje se koriste u privredne svrhe. Dakle
rizik od odgovornosti se prenosi na proizvođača i odgovornost više nije moguće isključiti ugovorom.
Budući da se kod nas rizik od odgovornosti za proizvode ne pokriva iz obaveznog osiguranja od odgovornosti
preduzeća, ima smisla napraviti dodatno osiguranje od odgovornosti za proizvode u slučaju preduzeća koja
se bave proizvodnjom i snabdijevanjem kao i u slučaju takvih preduzeća, kod kojih se zahtjevi za
odgovornošću protežu na više desetina godina.
Ukoliko ovakva vrsta osiguranja dolazi u pitanje, onda bi trebalo da se odmjeri na vrstu proizvodnje i
konkretne opasnosti prema modularnom sistemu. Vremenski ograničena zaštita treba da bude prilagođena
odgovarajućim zakonskim rokovima za gubitak važnosti.
U svakom slučaju mora da postoji jasnoća o tome, da se od odgovornosti za proizvode ne možete u
potpunosti zaštiti zaključivanjem osiguranja. Mnogo je veća šteta od lošeg imidža preduzeća, nego od
pojedinačnih zahtjeva za nadoknadu štete, od koji se možete osigurati. Stoga Vam preventivno može pomoći
jedino konsekventno obezbjeđenje i kontrola kvaliteta. Ukoliko imate pitanja na ovu temu, obratite se
Zanatsko-preduzetničkoj komori ili advokatima koji se bave ovom veoma komplikovanom materijom.
Zdravstveno osiguranje
Samostalni preduzetnici imaju zakonsku obavezu na zdravstveno, penzijsko, invalidsko osiguranje i osiguranje
od nezaposlenosti ali mogu da biraju i privatna zdravstvena osiguranja. Koliki će biti iznos zakonom
obavezujućih osiguranja, zavisi od prihoda na osnovu poreske prijave samog preduzetnika. Za sve ostale je
visina doprinosa određena zakonom.
Evo trenutnog odnosa koji se obračunavaju prema visini plate.
Zdravstveno osiguranje:
Zaposleni 6,5 %, Poslodavac 5,5%
Penzijsko osiguranje:
Zaposleni 12% , Poslodavac 9%
Osiguranje od nezaposlenosti: Zaposleni 0,5%, Poslodavac 0,5%
Napomena: obračun i uplatu poreza i doprinosa, za sada u cjelini plaća poslodavac.
Dok zakonska osiguranja funkcionišu po tzv. principu pokrivanja zdravstvenih usluga, privatna zdravstvena
osiguranja obično funkcionišu po principu isplate troškova. Razlika je u tome da zakonska zdravstvena
osiguranja direktno obračunavaju troškove ljekarima, bolnicama i apotekama, dok privatna osiguranja
isplaćuju osiguranika i to po dostavljanju računa sa dokazima.
Osiguranje za bolovanje/Osiguranje dnevnica za bolovanje
Pored obaveznog osiguranja koje obuhvata zdravstveno, penzijsko, invalidsko i osiguranje od nezaposlenosti,
postoje i dobrovoljna osiguranja, koja se uređuju sporazumom stranaka. Ona Vam isplaćuju prema ugovorenoj
visini dnevnice za vrijeme Vaše radne nesposobnosti bez obzira da li se radi o bolesti ili nesreći, te
ambulantom ili stacionarnom tretmanu. Novac stoji na slobodnom raspolaganju. On može prije svega da
posluži ublažavanju Vaših smanjenih prihoda koje izazove radna nesposobnost. Ovakvo osiguranje je od
posebnog značaja za samostalne preduzetnike, koji moraju računati i na mogućnost da ubrzo nakon početka
rada ostanu bez primanja. Ovdje se preporučuje isplata od 8. ili 15. dana radne nesposobnosti. Osiguranje
dnevnica za bolovanje nije vremenski ograničeno i nudi sigurnost pogotovo u slučaju dugotrajne radne
nesposobnosti. Dnevnice se po pravilu isplaćuju i nedjeljama, praznicima. U zemljama EU je to bez poreskih
opterećenja. Ni jedna nadležna institucija nam nije mogla reći kakva je situacija u Crnoj Gori, pa predlažemo
da pokušate sami da se izborite za ovo pravo. Djelom se nude i takva osiguranja dnevnica za bolovanje, koja
garantuju putem dinamičnog prilagođavanja učinka konstantnost vrijednosti.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 20 od 126
ZanaPredaK
Osim ovog osiguranja postoji i osiguranje dnevnica za vrijeme boravka u bolnici. Dnevnice se isplaćuju u
slučaju stacionarnog liječenja za svaki dan koji se mora provesti u bolnici uključujući nedjelje i praznike. Ono
se u zemljama EU takođe ne oporezuje.
Što se tiče Crne Gore postoje osiguranja lica i imovine. U oblasti osiguranja lica pravi se podjela na ugovore o
osiguranju života i ugovore o osiguranju posljedica nesrećnog slučaja. Za svaku vrstu osiguranja postoje
posebni uslovi. Mnoge firme u CG zaključuju kolektivno osiguranje od posljedica nesrećnog slučaja i to se
smatra osiguranjem preduzeća od odgovornosti za štete koje radnici mogu da pretrpe za vrijeme rada.
Osiguranje za njegu
Ovaj vid osiguranja spada u dobrovoljna osiguranja kao dopunski rizik i posebno se ugovara uz posebnu
premiju.
Ostala dodatna osiguranja (zamjena zuba, pomagala za vid itd.)
Ovi vidovi osiguranja takođe spadaju u dobrovoljna osiguranja kao dopunski rizik i posebno se ugovaraju uz
posebnu premiju.
Osiguranje od nesreća
Zakonsko osiguranje od nesreća je dio socijalnog osiguranja. Tu se pored preventivnih mjera u oblasti
sigurnosti i zdravlja na radnom mjestu pokrivaju i obeštećenja za nesreće na radu, putu ili profesionalna
oboljenja. Ovo osiguranje je u EU obavezujuće za sve radnike, službenike i lica koja se obrazuju (važi i za
pomoćnike). Za pojedina preduzeća kao što su npr. građevinska, ovo osiguranje je od velikog značaja.
Za preduzetnike ima smisla zaključiti privatno osiguranje od nesreća na radu i u slobodnom vremenu. Naravno
da osiguranici i preduzetnici treba da zahtijevaju informacije i savjete u vezi sa osiguranjem od nesreća.
Dobrovoljno dodatno osiguranje u okviru osiguranja od nezaposlenosti
Dobrovoljno osiguranje iznosi 30,- € i uplaćuje se na račun Fonda za zdravstvo. Osiguranje se može koristiti
nakon uplaćenih tri mjeseca.
Starosna osiguranja
Penzijsko osiguranje zanatlija
Samostalne zanatlije podliježu obavezi zakonskog penzijskog osiguranja. To važi i za ortake ortačkih društava.
Time međutim nisu obuhvaćeni upisani vlasnici pratećih zanatskih preduzeća. Obaveza osiguranja počinje
započinjanjem samostalne djelatnosti, odnosno registracijom u Fondu za zdravstvo.
Dodatno obezbjeđenje, starosno zbrinjavanje
Kod starosnog zbrinjavanja ne treba se uzdati samo u životna osiguranja, nego iskoristiti i druge mjere
zbrinjavanja (npr. fondove, sticanje nepokretnosti). Kod većih investicija i radi obezbjeđenja porodice, treba
zaključiti životno osiguranje od rizika.
Privatno starosno zbrinjavanje
Budući da zakonsko penzijsko osiguranje ima velikih finansijskih problema, jer je sve manje onih koji uplaćuju
novac a sve više primalaca penzija o kojima se mora brinuti, posljedica toga su niske penzije. Ovaj jaz
dodatno raste povećanjem prihoda. Za dovoljnu starosnu opskrbljenost potrebno je stoga ispitati mogućnosti
zaključenja privatnog životnog i penzionog osiguranja shodno ličnim okolnostima.
Životno osiguranje omogućava usluge posredstvom viška učešća i od toga pravi kapital na koji ide kamata.
Sve usluge životnog osiguranja su neoporezive i nezavisne od njihove visine. Pretpostavka je pridržavanje
minimalnog perioda od 12 godina.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 21 od 126
ZanaPredaK
Niko ne može da predvidi, koliko će višak od učešća biti na raspolaganju za 10 ili 20 godina. Kod dugoročnog
osiguranja u zapadnoj Evropi nije izuzetak, da se na kraju isplati duplo više novca od ugovorene sume kao
posljedica viška od učešća.
Osnovne forme životnog osiguranja
Osiguranje za slučaj smrti
Učinak iz ovakvog ugovora se ostvaruje tek onda, kada osiguranik umre. Ova ponuda služi kao osiguranje za
porodicu i potomke. Doprinosi se uplaćuju do dogovorenog isteka osiguranja. Kada se dostigne ovaj trenutak
- "Treća dob" -, ne moraju se više uplaćivati doprinosi. Osiguranje se dalje vodi do kraja života osiguranika.
Osiguranje od rizika
Ovo je posebna forma osiguranja od slučaja smrti. Učinak je samo tada moguć, ukoliko osiguranik umre u
toku dogovorenog perioda osiguranja. Ovakvo osiguranje je pogodno za slučajeve kada se u nekom
ograničenom periodu mora obezbijediti od posebnog rizika, npr. ako je uzeta neka velika pozajmica i
potrebno je zaštititi užu rodbinu.
Osiguranje za slučaj doživljene starosti
Ovo osiguranje je tada važno, kada osiguranik doživi ugovoreni termin isticanja. Ono je posebno korisno za
samostalne osobe, koje nemaju potomke i moraju u potpunosti da brinu za svoju duboku starost.
Mješovito osiguranje
Ova ponuda objedinjuje prednosti čistog osiguranja za slučaj doživljene starosti sa osiguranjem od čistog
osiguranja od slučaja smrti. Ona postaje forma osiguranja za starosno zbrinjavanje i zbrinjavanje potomaka.
Trajanje osiguranja se može slobodno odrediti. Osiguravajuća suma i naravno višak koji je skupljen do
trenutka naplate isplaćuju se nakon isteka osiguravajućeg perioda a u slučaju prijevremene smrti isplaćuje se
odmah.
Rekapitulacija na temu „Osiguranja“
Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore je neutralna i zbog toga ne preporučuje nijednog pojedinačnog
ponuđača osiguranja. Cilj nam je da Vam približimo ponude na tržištu i da ukažemo na važne aspekte koji su
od interesa za zanatlije i srednjestaleške preduzetnike. U načelu, prije zaključenja osiguranja preporučuje se
upoređivanje odgovarajućih ponuda različitih ponuđača. Kod upoređivanja osiguranja savjetujemo provjeru
svake ponude, šta je sve osigurano i pod kojim uslovima. Tu mogu nastati ozbiljna odstupanja koja na kraju
dovode do različitih iznosa premija osiguranja. Prije poređenja cijena trebalo bi najprije razjasniti – u slučaju
potrebe uz pravnu pomoć – da li su ponude stvarno uporedive. Ako se ne vodi računa o uporedivosti i izvrši se
izbor samo po kriterijumu „najpovoljnije ponude“, u nekim tačkama može doći do manjkave ili nedostajuće
pokrivenosti osiguranjem.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 22 od 126
ZanaPredaK
Postupak registracije
Neophodni papiri i preduslovi
Za osnivanje preduzeća formalno nije potreban biznis plan ili tzv. „lična podobnost“, ali su poželjni lični
preduslovi kao što su: zdravlje, savladavanje stresa, spremnost na rizik itd. Negdje je potrebno i ljekarsko
uvjerenje od strane nadležnog specijaliste medicine rada. Od stručnih preduslova novim Zakonom o
zanatstvu traži se završni ispit u zanatstvu i dodatna kvalifikacija. Isto tako i stručna kompetencija je važan
preduslov za uspješno otpočinjanje biznisa u smislu posjedovanja preduzetničkih znanja i vještina kao i
rukovodstvenih sposobnosti.
Registracija
•
•
•
•
Troškovi za registraciju jednočlanog društva/Preduzetnika u Privrednom sudu su 10,- €,
Troškovi za registraciju Akcionarskog društva iznose 50,- € i uplaćuju se na žiro račun Privrednog suda.
Za troškove Zavoda za statistiku Preduzetnici i drugi oblici privrednih društava plaćaju 5,- €.
Za objavu u Službenom listu plaća se 12,- €.
Dokumentacija potrebna za statističku registraciju pravnog lica ili za promjenu podataka:
1. Kopija Rješenja o registraciji pravnog lica ili o eventualnim promjenama;
2. Prijava RJR-1 čitko popunjena, potpisana i ovjerena pečatom;
3. Za poslovne i druge jedinice prijava RJR-1a;
4. Uplata od 5.00 € na žiro račun 832-3161-26 (svrha uplate: Administrativna taksa, korisnik: Budžet CG)
Statističkim registrom se za sada ne obuhvataju preduzetnici i djelovi stranih drustava.
•
•
Za otvaranje žiro računa sve banke naplaćuju 5,- € a prethodno se vrši ovjera kartona deponovanih
potpisa kod suda koja košta 5,- €.
Obavljanje zanata je dozvoljeno samo preduzetnicima koji su registrovali svoju djelatnost kod Centralnog
registra Privrednog suda i koji su dobili odobrenje za rad od nadležne opštinske uprave.
Odobrenje za rad
Potrebna dokumenta za dobijanje odobrenja za rad su:
• Potvrda o upisu u Centralni registar Privrednog suda,
• Dokaz o načinu korišćenja – raspolaganja prostorom u kojem će se obavljati djelatnost (prepis lista
nepokretnosti i kopija plana Direkcije za nekretnine, dokaz o vlasništvu i ako se radi o zakupu poslovnog
prostora, ugovor o zakupu, podzakupu, kupoprodaji i sl., ovjeren kod Osnovnog suda).
• Dokaz o poslovnosti objekta (dokaz da se u objektu ranije obavljala djelatnost; rješenje Sekretarijata za
planiranje i uređenje prostora o upotrebi objekta, tzv. upotrebna dozvola i sl.)
• Upotrebna dozvola
• Građevinska dozvola ili rješenje za pretvaranje stambenih u poslovne prostore koje izdaje Sekretarijat za
uređenje prostora
• Stručni nalozi o ispravnosti električnih instalacija u poslovnim prostorijama
• Posjedovni list tj. List nepokretnosti
• Ugovor o zakupu poslovnog prostora ovjeren kod osnovnog suda
• Sanitarna saglasnost za upotrebu poslovnog prostora koji izdaje Republička sanitarna inspekcija (samo za
ugostiteljske objekte)
• Uvjerenje o mjestu prebivališta ili fotokopija lične karte
• Taksa za rješenje u iznosu od: do 50m2 iznosi 30 Eura, od 50m2 - 200m2 iznosi 50 Eura i preko 200m2 je 75 Eura
• Zahtjev
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 23 od 126
ZanaPredaK
•
•
Dokaz o ispunjenju posebnih uslova za prostor i opremu za obavljanje tražene djelatnosti;
Kopije uplatnica za lokalnu administrativnu taksu za rješenje o utvrđivanju ispunjenosti uslova u pogledu
tehničke opremljenosti i drugih uslova kao i o ispunjenosti minimalno-tehničkih uslova za obavljanje
djelatnosti u zavisnosti od zone u kojoj se prostor nalazi, površine prostora i vrste objekta.
Isto tako preporučuje se i osiguranje od posljedica nesrećnog slučaja na poslu, koje je u zemljama EU
obavezno a kod nas dobrovoljno. Više o tome je rečeno u poglavlju: Osiguranja.
Prijava kod Poreske uprave
Prijava se podnosi po završetku registracije a potrebni obrasci se dobijaju u Poreskoj upravi.
Prijava poreskog obveznika se može uraditi na sljedeći način:
1. Popunjavanjem Godišnje prijave za obračunavanje i plaćanje poreza i doprinosa na dohodak fizičkih lica.
Godišnju poresku prijavu podnosi fizičko lice koje je ostvarilo dohodak po osnovu samostalne djelatnosti,
koja predstavlja osnovnu djelatnost poreskog obveznika, osim za prihode koji se paušalno oporezuju.
Prijava se predaje do 30.03. tekuće godine za prethodnu godinu.
2. Predajom prijave za paušalno oporezivanje (Obrazac ZPO) u roku od 5 dana od upisa u Registar ako
otpočne sa privrednom djelatnošću u toku godine. Bliži kriterijumi za paušalno oporezivanje prihoda od
samostalne djelatnosti su:
•
•
•
•
Vrsta djelatnosti,
Visina planiranog prometa,
Učešće troškova poslovanja u ukupnom prometu i
Visina planiranog oporezivog prihoda.
Poreski obveznici se u zavisnosti od vrste djelatnosti svrstavaju u četiri grupe:
•
•
•
•
u prvu podgrupu spadaju obveznici čiji planirani promet iznosi do 5.000,- €
u drugu podgrupu spadaju obveznici čiji planirani promet iznosi do10.000,- €
u treću podgrupu spadaju obveznici čiji planirani promet iznosi do15.000,- €
u četvrtu podgrupu spadaju obveznici čiji planirani promet iznosi do18.000,- €
Poreski obveznici se u zavisnosti od vrste djelatnosti i učešća troškova u ukupnom prometu razvrstavaju
takođe u četiri grupe:
•
•
•
•
Prva grupa u kojoj je učešće troškova 75%
Druga grupa u kojoj je učešće troškova 65%
Treća grupa u kojoj je učešće troškova 55%
Četvrta grupa u kojoj je učešće troškova 35%
Ako oporezivi promet pređe iznos od 18.000,- €, preduzetnik je obavezan da se prijavi za porez na dodatu
vrijednost (PDV). Opšta registracija poreskog obveznika vrši se na osnovu prijave za registraciju, upisom u
poreski registar kod poreskog organa. Prijavu za registraciju na obrascu “PR PDV-1" podnosi pravno lice ili
organizacija koja ostvaruje prihode u Crnoj Gori.
Prijava za registraciju podnosi se na obrascu “PR-1” sa prilogom 1, odnosno obrascu “PR-2” sa prilogom 2,
koji su sa uputstvom za njihovo popunjavanje odštampani uz pravilnik i čine njegov sastavni dio. Prijava za
PDV se podnosi nadležnom poreskom organu u jednom primjerku. Uz prijavu se prilaže:
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 24 od 126
ZanaPredaK
-
rješenje o upisu u odgovarajući registar za obavljanje djelatnosti i
ovlašćenje za lice koje zastupa poreskog obveznika kod poreskog organa.
Prijava za PDV se podnosi na obrascu “PR PDV-1”.
Prostorije za obavljanje djelatnosti
Prostorije u kojima se obavlja djelatnost moraju ispunjavati uslove u pogledu zaštite na radu, zaštite čovjekove
sredine, sanitarne uslove, opremljenost koja je utvrđena propisima za obavljanje odgovarajućih djelatnosti.
Za proširenje poslovnog prostora ili prenamjenu potrebno je odobrenje nadležne opštinske uprave. Ono
podrazumijeva saglasnost a daju je stručne službe nadležnog opštinskog organa.
Nadzorni organ za privredne djelatnosti
Nadzor nad poštovanjem propisa tehničke, medicinske i socijalne zaštite na radu kao i tehničke sigurnosti
regulisan je Zakonom o zaštiti na radu i podzakonskim aktima. Ukoliko se planira osnivanje ili
preuzimanje/kupovina preduzeća, potrebno je provjeriti da li prostorije ali i skladišta odgovaraju zadatim
odredbama. Osim toga, potrebno je takođe da se blagovremeno informišete i o propisanim društvenim
prostorijama, pogotovo ako se zapošljavaju radnici.
Zastupanje interesa posredstvom strukovnih udruženja
Novim Zakonom o zanatstvu upis u Zanatski registar će biti obavezan za sva zanatska preduzeća i preduzeća
koja se bave hotelijerstvom i gastronomijom. Članstvo u lokalnim i nacionalnim strukovnim udruženjima je
dobrovoljno a prednost je korist koja se dobija od branšno-specifičnih usluga. Svaki zanatlija može biti član
strukovnog udruženja.
Strukovno udruženje se stara i daje savjete u pogledu svih stručnih pitanja koja su u vezi sa obavljanjem Vašeg
zanata; ono reguliše i nadzire stručno obrazovanje, učestvuje u ispitnim komisijama, daje informacije i stručna
mišljenja nadležnim vlastima. Uz pomoć branšnih udruženja se lakše dolazi do tržišta i transfera znanja i
tehnologija. Strukovnim udruženjima takođe pripada nadležnost pregovaranja oko tarifnih ugovora. Ona
snabdijevaju svoje članove važećim ugovorima o zaradama i okvirnim tarifama.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 25 od 126
ZanaPredaK
Osnivačke formalnosti
Hronologija osnivanja preduzeća
Ukoliko ste se usudili da napravite korak u samostalnost, predstoji Vam prijavljivanje preduzeća kod sljedećih
institucija i vlasti:
Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore
Zanatska preduzeća kao i turistička preduzeća koja su bliska zanatskim kao što su hoteli, restorani i kejtering
upisuju se u Nacionalni zanatski registar. Do stupanja na snagu novog zakona o zanatstvu, članstvo u Komori
je dobrovoljno i ostvaruje se posredstvom strukovnih udruženja. Preduzeća za koja ne postoji strukovno
udruženje, postaju direktni članovi Komore i među sobom biraju predstavnike za skupštinu Komore.
Članstvom dobijate iskaznicu koja Vam omogućava usluge kao što su: redovno informisanje, savjetovanje,
obuka i usavršavanje, dolazak na tržište, povoljnije nabavke, elektronski marketing, reklamiranje,
povezivanje, učešće na sajmovima, transfer znanja i tehnologija, rješavanje individualnih problema i još puno
toga. Kao redovni članovi možete razmjenjivati iskustva i razgovarati o svim stručnim i privrednim problemima
sa „istomišljenicima“. Ko se angažuje u okviru strukovnog udruženja, radi za dobro svog zanata.
O detaljnijoj ponudi usluga možete se informisati na sajtu www.komora-mne.org ili posredstvom Zanatskog
lista koji izlazi 4 puta godišnje.
Privredni sud - Centralni registar privrednog suda
Nalazi se u Podgorici (filijala u Bijelom Polju). Ovdje se podnosi dokumentacija za registraciju preduzeća.
Svaka izmjena podataka o preduzeću, mora biti registrovana u Privrednom sudu.
Zavod za statistiku
Zavod za statistiku dodjeljuje preduzeću matični broj i razvrstava djelatnosti po grupama. Izvod iz statistike je
dalje potreban za registraciju u Upravi prihoda i otvaranje žiro računa. Troškovi registracije u Zavodu za
statistiku iznose 5,- Eura. Prethodno je potrebno napraviti pečat preduzeća.
Uprava prihoda
Ovdje Vaše preduzeće dobija poreski broj. Nemojte samo zvati telefonom, nego pođite direktno i izgradite od
samog početka dobre odnose.
Banka
U banci otvarate žiro račun preduzeća preko kojega vršite platni promet. Prethodno morate deponovati svoj
potpis odnosno potpise lica koja će rukovati računom. Formulari i uputstva za postupak otvaranja žiro računa
obično se mogu preuzeti sa sajtova banaka kako bi se izbjegle nepotrebna čekanja i gužve. Za deponovanje
potpisa potrebno je lično prisustvo.
Uprava carina
Ovdje Vaše preduzeće dobija carinski broj kako bi moglo da uvozi ili izvozi robu.
Fond za zdravstveno osiguranje
Prijava kod ovog Fonda je zakonska obaveza. Prethodno se moraju ispuniti obrasci koji se mogu nabaviti u
knjižarama ili preuzeti sa sajta. Osiguraniku se poništava stara zdravstvena knjižica i dodjeljuje nova.
Fond za penzijsko i socijalno osiguranje
Prijava kod ovog fonda je takođe zakonska obaveza. Prethodno se moraju ispuniti obrasci koji se takođe
nabavljaju u knjižarama i donosi se radna knjižica. Ovu dokumentaciju je potrebno čuvati kod poslodavca, jer
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 26 od 126
ZanaPredaK
se odjave odnosno penzijski staž ne utvrđuju samo na osnovu radnih knjižica, nego na osnovu kopije
prijavnog formulara.
Opština
Od opština se dobija odobrenje za rad. Neke opštine imaju građanske biroe gdje se kompletna procedura
završava na jednom šalteru. Opštine se trude da preduzetnicima obezbjede što atraktivnije poslovne okvire.
Ostvarite kontakte sa sekretarijatima za razvoj i privredu, informišite se povoljnostima, grantovima, kreditnim
linijama, reklamnim mogućnostima posredstvom lokalnih brošura i internet portala, učestvujte aktivno u životu
lokalne zajednice. Tu možete dobiti korisne informacije o javnim pozivima, tenderima, investicionim planovima
i drugim šansama za preduzeća.
Zavod za zapošljavanje
Ukoliko zapošljavate saradnike, poželjno je da se registrujete u Zavodu za zapošljavanje koji će Vam izdati
broj i pomoći da nađete odgovarajući kadar. Osim toga zavod ima različite programe kao što su obuke za
poznatog poslodavca ili finansijska pomoć za samozapošljavanje.
Osiguravajuće kuće
Pored zakonskih osiguranja postoji niz ponuda privatnih osiguravajućih kuća. Ova osiguranja nisu obavezna
ali povećavaju privatnu, materijalnu i funkcionalnu sigurnost preduzeća i preduzetnika.
Komunalna preduzeća, pošta, preduzeća za telekomunikacije
Sklopite neophodne ugovore sa snabdjevačima vodom, strujom, gorivom ali i komunalnim preduzećima radi
kanalizacije i odlaganja otpada. Od januara 2008. godine postoji mogućnost direktnog sklapanja ugovora sa
privatnim proizvođačima struje uz korišćenje postojeće mreže. Raspitajte se o uslovima i povoljnostima.
Zatražite pravovremeno broj telefona/faksa, internet priključak i poštanski fah.
Koncesije
Za određene obrte potrebne su koncesije od nadležnih organa kao npr. za šank, baštu restorana i sl.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 27 od 126
ZanaPredaK
Sve o novcu
Investicija & Finansiranje
Moram da investiram i da finansiram, ali kako?
Osnivanje egzistencije je povezano sa velikim investicijama. Međutim, prije nego što počnete razmišljati o
finansiranju svoje investicije, najprije je potrebno da tačno odredite potrebe za kapitalom. Ovdje je korisno
napraviti investicioni plan. U investicionom planu se ne ispituju samo egzaktni troškovi za nabavku
investicionih dobara (posjedi, zgrade, mašine, oprema za preduzeće i poslovnicu itd.), nego i potrebe za
kapitalom za tekuće troškove u početnoj fazi kao što su npr. plate, osiguranja itd. Troškovi nabavke
investicionih dobara mogu se saznati uz pomoć neobavezujućih ponuda (npr. od dobavljača i proizvođača) ali
i na osnovu podataka o branši (npr. dostignuti nivo obrta, brzina zatvaranja, prosječan zalog robe itd.).
Budući da je na startu po pravilu potrebno vrijeme da se dođe do (dovoljnih) prihoda od prodaje sopstvenih
proizvoda i usluga, pitanje je kako pokriti kratkoročne potrebe za tekućim troškovima preduzeća kao štu su:
plate, doprinosi, kamate itd. Odnosno troškove privatnog života uključujući obaveze za zdravstveno, penzijsko
i životno osiguranje i ostale privatne poreze. Trajanje startne faze se razlikuje individualno. Stoga je potrebno
da temeljno razmislite, kojom brzinom možete računati na neophodne uplate.
Investicioni plan
Izrada investicionog plana znači analizu potreba za kapitalom, stoga je potrebno da postupite na sljedeći
način:
Izlistajte najprije one investicije, koje su neophodne za jedno učinkovito i konkurentno preduzeće. Ne
zaboravite da uračunate i prateće privredne troškove kao što su: porez na dobit, sudske takse,
knjigovodstvene usluge, provizije.
Vodite detaljno evidenciju o svim troškovima i izdacima, jer Vam je to potrebno i za razgovor sa bankama.
Razvrstajte stavke po prioritetima. Ukoliko se prilikom analize rentabilnosti kasnije ispostavi da su opterećenja
prevelika, mogli biste istog trenutka da "smršate". Unesite svoje dodatne investicije u svoj investicioni plan:
Investicioni plan bi trebalo da sadrži barem sljedeće stavke:
Bilješke:
Cijena preuzimanja preduzeća:
Cijena zemljišnog posjeda:
Troškovi gradnje i adaptacije:
Mašine i alat:
Vozni park:
Kancelarijski inventar:
Uređenje radnje:
Materijal i roba:
Ostalo:
Suma:
Primjedbe:
0
0
0
0
0
0
0
0
0
Hilj Eura
Hilj Eura
Hilj Eura
Hilj Eura
Hilj Eura
Hilj Eura
Hilj Eura
Hilj Eura
Hilj Eura
Hilj Eura
Finansiranje
Nakon što ste napravili investicioni plan, koji utvrđuje visinu investicija za novo preduzeće, postavlja se
pitanje: "Kako ću sve to da finansiram, kakve su mogućnosti finansiranja?". U rijetkim slučajevima su dovoljna
samo sopstvena sredstva i mora se doći do dodatnog kapitala.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 28 od 126
ZanaPredaK
Pravila finansiranja
Veoma je važno da imovinu svog pogona i dugoročno vezanu obrtnu imovinu pokrijete sopstvenim i stranim
kapitalom u periodu od najmanje 4 godine. Snaga prihoda i zaduženje preduzeća moraju stajati u
usklađenom međusobnom odnosu. U jednom normalnom zanatskom preduzeću ne može se izdržati
zaduženje, koje je u visini godišnjeg obrta. Obezbjedite stoga dovoljno veliki kreditni okvir, kako biste mogli da
u svako doba finansirate obrtnu imovinu koja često varira (npr. materijal).
Razgovor o kreditu
Iz razgovora o kreditu banke izvlače važna saznanja o Vašoj ličnoj kreditnoj podobnosti, privredno-kreditnoj
sposobnosti i preduzetničkoj kompetentnosti. Stoga je nužna temeljna priprema. U to spada kako priprema
dokumentacije koja je banci potrebna za procjenu boniteta, tako i lična priprema za razgovor. Najbolje je da
dokumentaciju predate banci još prije razgovora. Na taj način se i Vaš sagovornik može bolje pripremiti.
Pravila za razgovor o kreditu
•
•
•
•
•
•
•
•
Razgovore o kreditu nikada ne vodite nenajavljeno.
Pregovarajte samo sa onom osobom, koja posjeduje kompetencije.
Nastupite samopouzdano a ne kao prosjak.
Ponudite uvjerljiv koncept.
Nikada ne iznosite vrijednosti sa previše optimističnim očekivanjima.
Raspitajte se o javnim programima podrške.
Pribavljajte uvijek alternativne ponude drugih banaka.
Pregovarajte!
Informacije koje su važne za kreditnu ustanovu
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Koliko je potrebno kapitala?
Koliko možete uložiti sopstvenog kapitala?
Opis Vaše privredne ponude.
Kakva je ocjena ukupnog privrednog razvoja, kako stoje stvari u branši i kako će se odvijati dalji trendovi?
Kako želim izgraditi svoje preduzeće i kako izgledaju strukture uporedivih preduzeća?
Kako stoji situacija na tržištu kapitala?
Da li smo ja i moje buduće preduzeće kreditno sposobni i vrijedni kreditnog povjerenja?
Da li se traženi kapital može odobriti?
Koji su lični kontakti koji se mogu iskoristiti za pribavljanje kapitala?
U konsultaciji sa jednom crngoroskom bankom dobili smo sljedeće sugestije iz njihovog praktičnog iskustva.
Prilikom podnošenja dokumentacije za dobijanje kredita npr. za već postojeća preduzeća prije svega se traže:
bilansi stanja i uspjeha za prethodne tri godine, preliminarni bilansi za tekuću godinu, zaduženja preduzeća,
prometi preko računa, kartice kupaca i dobavljača. Na taj način bankar u startu može da procijeni, kakve su
šanse preduzetnika za dobijanje kredita. Takođe treba skrenuti pažnju, da je u interesu preduzetnika da sve
više rade „legalno“, odnosno da prijavljuju kompletnu realizaciju, jer na taj način pojačavaju svoj bonitet kod
banke. Potrebno je voditi računa i o strukturi bilansa (prije svega bilansa stanja) i njegovoj usklađenosti. Npr.
obrtna imovina (tu spadaju: zalihe, potraživanja od kupaca, gotovina na računu, kratkoročni finansijski
plasmani...) mora biti veća od kratkoročnih obaveza preduzeća. Na taj način se vidi da je preduzeće likvidno.
Takođe je bitno obratiti pažnju na učešće kapitala i ukupne pasive (potrebno je da preduzeća teže, da učešće
bude 50%, što je sigurno veoma teško u startu ali bi to trebao da bude dugoročni cilj preduzeća)
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 29 od 126
ZanaPredaK
Oblici finansiranja
Dugoročni krediti: Zajmovi
Služe za dugoročno finansiranje osnovnih sredstava kao i duže vezanih obrtnih sredstava. Njihova dužina bi
uvijek trebalo da se orijentiše na vijek korišćenja odnosno amortizaciju imovine koja se time finansira. Kamata
koju treba platiti, zavisi od kreditnog rejtinga, kvaliteta obezbjeđenja koje se nudi, kao i opšteg nivoa kamata
na tržištu kapitala. Pažljivo vagajte da li treba dati prednost fiksnoj kamatnoj stopi (za 2, 5 ili 10 godina) ili
varijabilnoj kamatnoj stopi. Dok Vas fiksno propisana kamata štiti od iznenađenja u budućnosti i nudi Vam
siguran osnov za kalkulacije, kod dogovora o varijabilnoj kamati možete profitirati od pada nivoa kamata u
budućnosti. Razmislite i o tome da li Vam je potreban amortizacioni zajam, anuitetni zajam ili fiksni zajam.
Amortizacioni zajam
Kod amortizacionog zajma godišnja otplata ostaje ista, dok se kamate kontinuirano smanjuju.
Anuitetni zajam
Kod anuitetnog zajma kamata i otplata se obuhvataju jednim iznosom, takozvanim anuitetom, koji ostaje isti
od prve do posljednje godine roka otplate. Ovo je za osnivače egzistencije upravo dobra mogućnost, posebno
što je u poređenju sa amortizacionim zajmom opterećenje u prvim godinama znatno niže.
Fiksni zajam
Fiksni zajmovi se nude kao hipotekarni amortizacioni zajmovi sa osiguranjem. Vi pritom zaključujete ugovor o
zajmu na izvjesnu sumu i paralelno uz to kapitalno životno osiguranje. Zajam se u početku ne otplaćuje,
plaćate samo kamatu na puni iznos. Istovremeno se plaćaju premije za životno osiguranje. Životno osiguranje
dospijeva za naplatu u istom momentu, kada se mora otplatiti zajam. Njime se otkupljuje zajam. Međutim,
oprezno: ovaj model finansiranja živi pretežno od podmetnutih poreskih ušteda (puna kamata kao rashod
preduzeća, premije kao posebni rashodi, neoporezovani priliv udjela viškova i dobiti). Pošto osnivači
egzistencije u prvim godinama plaćaju manje poreza dok im poslovi zaista ne krenu, račun najčešće ne raste!
Leasing (lizing - iznajmljivanje)
Posljednjih godina lizing dobija sve veći značaj kod nabavke vozila, mašina ili opreme za uređenje, jer kod
njega vlasništvo zadržava davaoc lizinga dok korisnik lizinga dobija pravo korišćenja lizingovanih sredstava.
U Crnoj Gori postoji još jedna neobična forma koja se naziva lizing, at o je da korisnik tzv. lizinga postaje
vlasnik amortizovanog predmeta nakon isteka ugovora. Malo ko postavlja pitanje, šta se tu onda zapravo
iznajmljuje. Pravi lizing gdje je vlasništvo ostaje kod davaoca lizinga, posebno je interesantan za preduzeća
koja imaju velike prilive i koja se prilagođavaju brzim tehnoloških promjenama. Međutim, iako se time mogu
finansirati i osnivači egzistencije, najčešće je riječ o veoma skupom načinu finansiranja, koje dovodi do većeg
opterećenja likvidnosti nego što je to slučaj kod tipičnog bankarskog finansiranja (uz uključenje javnih
sredstava). Osnivači egzistencije treba upravo zbog toga da dobro razmisle o poreskim aspektima i
zaduženju prije nego što zaključe ugovor o lizingu.
Nakon konsultacija sa jednom leasing kućom u Crnoj Gori dobili smo sljedeće informacij o prednostima:
•
•
•
•
•
•
BRZ i fleksibilan tretman zahtjeva.
INDIVIDUALNE SOLUCIJE prilagođene isključivo potrebama i mogućnostima klijenta.
JASNA KALKULACIJA bez nepredviđenih troškova.
FLEKSIBILNI USLOVI plaćanja sa mogućnošću prijevremenog otkupa.
POMOĆ U IZBORU OSIGURANJA kao najpovoljnijeg paketa.
SMANJENJE MJESEČNIH PLAĆANJA individualnim povećavanjem učešća.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 30 od 126
ZanaPredaK
•
•
•
FLEKSIBILNOST – Plaćanja se mogu prilagođavati nivou budžeta. Poslovna situacija, cash flow,
potreba za opremom i poreska situacija – pomažu u definisanju uslova lizinga.
Pružanje VAN BILANSNOG finansiranj. Ovo omogućava olakšanje procesa budžetiranja i očuvanje
ključnih finansijskih pokazatelja (Operativni lizing).
POBOLJŠANI POVRAT NA IMOVINU “ROA” (Operativni lizing)
Leasing kuće nude pravnim i fizičkim licima lizing vozila, brodova i aviona, mašina i opreme, nekretnina.
VOZILA
Klijenti mogu izabrati između: Operativnog lizinga (izvan bilansa preduzeća) i Finansijskog lizinga za:
• Privatna vozila
• Miksere
• Vozila preduzeća
• Specijalna vozila
• Kamione
BRODOVI I AVIONI
• Jedrenjaci i jahte (za čarter i privatno)
• Motorni brodovi i jahte (čarter/privatno)
• Komercijalni brodovi
•
•
MAŠINE I OPREMA
Kompanija može individualno strukturirati sopstveno finansiranje :
• proizvodnih mašina
•
• konstrukcionih mašina
•
Svi tipovi komercijalnih aviona
Privatni avioni
kancelarijske opreme
svih vrsta opreme
NEKRETNINE
• Sale and lease back ili
• Podrška klijenata kod interesantnih projekata putem Projektnog finansiranja
• Turistički projekti (hoteli, apartmani, odmarališta)
• Pravna lica (proizvodne hale, tržni centri, maloprodajni objekti, poslovni prostori)
• Projekti od javnog interesa
Kratkoročni krediti
Kontokorentni kredit
Smisao i svrha ovog kredita je premošćenje kratkoročnih uskih grla u likvidnosti i predfinansiranje preuzetih
naloga. On se odobrava na način što banka omogućava prekoračenje stanja na računu do izvjesnog iznosa,
„kontokorentnog limita“. Kontokorentni kredit spada u najskuplje poslovne kredite. Zavisno od boniteta i
kreditnih jamstava kamata je za 2 do 5% veća od kamata za dugoročne kredite. Još skuplje postaje ako
premašite odobrenu kreditnu liniju, pošto u tom slučaju nastaju dodatne kamate za prekoračenje. Prilagodite
zbog toga visinu kreditnog sporazuma sa iznosom sredstava Vašeg preduzeća i pobrinite se o dovoljnom
manevarskom prostoru za likvidnost.
Kontokorentni krediti u Crnoj Gori još uvijek ne postoje u ovakvoj formi. Slični njima su „overdraft krediti“.
Potrebno je takođe apostrofirati, da se kratkoročni krediti koriste isključivo za obrtnu imovinu, a dugoročni za
investicije. Takođe treba skrenuti pažnju, da preduzeća ne smiju ulagati u materijalnu imovinu, na uštrb
odlaganja svojih tekućih obaveza, jer na taj način rizikuju da postanu nelikvidni. Ovakve stvari se često
dešavaju u praksi.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 31 od 126
ZanaPredaK
Takođe treba napomenuti da se u praksi pokazalo, da klasične kratkoročne kredite, koji se vraćaju u jednakim
anuitetima tokom godine ili jednokratno po roku dospijeća (ovaj drugi način je u teoriji adekvatniji), mogu
priuštiti i uredno servisirati samo jača preduzeća, dok je za start-up firme bolji kredit koji se vraća svakog
mjeseca. Praksa crnogorskih banaka takođe pokazuje, da se manji klijenti „opuste“ i da gotovo nikad ne
vraćaju na vrijeme revolving kredite, overdraft kredite i kredite koji se jednokratno vraćaju, već nasuport traže
njihovo prolongiranje. Zato treba insistirati na racionalnom korišćenju ovih proizvoda, a kod zaduženja gdje je
vraćanje fleksibilno, sve viškove treba koristiti za smanjenje zaduženja a po potrebi se ona opet mogu povući,
jer je odobren limit zaduženja.
Avalni kredit (per aval – kao jemac)
Pojam "aval" obuhvata danas svaku izjavu o garanciji neke banke u korist trećeg lica. Osnivačima
egzistencije su upravo potrebna takva bankarska jamstva zbog npr. kaucije za zakup ili ostale kaucije, a
posebno je bitno za garancije u oblasti građevinarstva da će poslovi biti završeni odnosno da će ugovor biti
ispunjen. Građevinske zanatlije koje svoje težište vide u realizaciji javnih radova, treba da obezbjede kod
banke dovoljan avalni okvir, pošto danas gotovo nijedno preduzeće ne može sebi više da dozvoli da mu se
odbije uobičajenih 5% za prekoračenje rokova. Preuzimanje avalne obaveze postaje tek tada efektivno, kada
se od banke stvarno zatraži upotreba jamstva, ali se preuzimanje vrši po istim uslovima kao i davanje drugih
kredita. To znači da se i za avalni okvir moraju dati uobičajena bankarska osiguranja. Međutim, treba znati da
nisu banke jedine koje nude avalne okvire, to takođe čine i osiguravajuće kuće.
Akontacije klijenata
Ne morate posegnuti samo za bankom da biste finansirali osnivanje Vašeg preduzeća. Tu Vam mogu pomoći
i drugi partneri. Akontacije klijenata predstavljaju generalno najpovoljniji izvor finansiranja. Zbog toga
zahtijevajte dosljedno avanse odnosno plaćanje na rate prilikom sklapanja dugoročnijih poslova ili poslova
kod kojih morate unaprijed da finansirate materijal. Time značajno smanjujete potrebu za korišćenjem
kontokorenta a ujedno i troškove kamata.
Krediti dobavljača
Prije nego što krenete u samostalnost, pregovarajte sa budućim dobavljačima o uslovima i rokovima plaćanja.
Upravo kod kupovine materijala imate mogućnost da ostvarite značajne uštede tako što ćete upoređivati
ponude. Krediti koje Vam odobravaju dobavljači određivanjem roka plaćanja (najčešće jedan mjesec), mogu
da budu veoma skupi ako se mora odustati od skonta (popust pri plaćanju bez odgode). Često se isplati da
ovakve fakture izmirite uz pomoć kontokorentnog kredita u okviru roka skontiranja. Mislite na osnovno pravilo
kod troškova za kredit dobavljača: što kraći datum otplate, utoliko veća kamata.
Mjenice
I nabavka inventara i kupovina materijala i trgovačke robe može se finansirati preko mjenica. Međutim, pošto
na dan dospijeća mjenice moraju postojati odgovarajuća sredstva za naplatu, taj oblik finansiranja je za
osnivače egzistencije skopčan sa značajnim rizicima.
Javna sredstva
Pored normalnih bankarskih kredita ili kredita od privatnih subjekata, za osnivanje egzistencije se mogu
koristiti i javna sredstva iz programa za podsticaj početnika u biznisu. Ovi programi su u Crnoj Gori još uvijek
na početku u smislu konstantnosti kreditnih linija, obima i ciljnih grupa ali je činjenica da postoje i potrebno je
pratiti informacije o javnim pozivima. Tu su prije svega Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća koja nudi
kredite u okviru „Programa državne podrške i pomoći malim i srednjim preduzećima“, zatim Zavod za
zapošljavanje sa svojim programima za samozapošljavanje ili npr. Fond za razvoj. Dostupnost i volumen ovih
kredita obično zavisi od zadatog roka ili dispozicije predviđenih sredstava. Osim kredita postoje i grant šeme
za već osnovana preduzeća koje su namijenjene učešću na sajmovima, izradi promotivnog materijala,
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 32 od 126
ZanaPredaK
analizama tržišta, unapređenju informacionih sistema preduzeća i sl. Zahtjevi se moraju uputiti prije početka
investicije. Kod ovih programa obično se polazi od toga, da osnivač egzistencije uloži u odgovarajućoj mjeri
sopstvena sredstva kao učešće u privrednom riziku i da posjeduje određenu kvalifikaciju. Ove zahtjeve obično
mora pratiti sljedeći materijal:
Materijal za upućivanje zahtjeva
•
•
•
•
•
•
Tabelarna biografija i svjedočanstva o kvalifikaciji,
Podaci o prihodima,
Investicioni plan,
Podaci o namjerama (tržište, lokacija, pregled troškova, očekivani obrt),
Postojanje ugovora o preuzimanju preduzeća, najamnini i zakupu,
Posljednja tri godišnja obračuna preuzetog preduzeća.
Kreditna obezbjeđenja
Bez dovoljnih osiguranja i najbolji preduzetnički koncept je osuđen na propast. Prilikom priprema za razgovor
sa bankom uključite stoga i Vašu strategiju obezbjeđenja. Provjerite da li je potrebno i u kojoj visini pribaviti
osiguranja iz kruga porodice. Prezentirajte banci akteulnu i izražajnu dokumentaciju za procjenu sigurnosti
(izvodi iz katastra, stručna mišljenja o vrijednostima, osiguravajuće polise itd.)
Sam preduzetnik, njegovo preduzeće i perspektive za budućnost su suštinski faktori za kreditnu
vjerodostojnost, dakle faktor vjerovatnoće da će banka povratiti svoj uloženi novac. Kreditne institucije su
osim toga prisiljene da iz pravnih i statutarnih razloga traže osiguranja za kredite koje odobravaju.
Osiguranja treba da imaju stabilnu vrijednost i da se daju lako unovčiti. Ovakve zahtjeve najviše ispunjavaju
sljedeće vrste osiguranja:
•
•
•
•
•
•
•
•
Zemljišna opterećenja ili hipoteke na zemljište, stanovi u sopstvenom vlasništvu ili građevine na
naslijeđenom zemljištu
Bankovne ušteđevine svih vrsta
Papiri od vrijednosti sa tržišnim cijenama, plemeniti metali
Osigurani prenos mašina, opreme, roba
Odstupanje od potraživanja (cesije)
Jamstva odnosno garantne izjave trećih lica
Jamstvo kreditno-garantnih fondova
Životna osiguranja sa otkupnom vrijednošću
Banka rijetko prihvata punu vrijednost predmeta za svoje obezbjeđenje, već jedan dio tržišne vrijednosti od 10
do 70%. Ovdje se govori o tzv. "zajmovnoj vrijednosti"; ona odgovara vrijednosti, koju bi banka mogla da
dobije prilikom prodaje ili prisilne naplate.
Kvalitet obezbjeđenja je takođe odlučujući faktor za određivanje kamatnih stopa. Kredite koji su osigurani
zemljišnim opterećenjima, dobićete stoga mnogo povoljnije nego npr. kredite kod kojih se može ponuditi
samo obezbjeđenje u smislu prenosa mašine.
Jamstva
Jamstvo ušteđevinom na žiro računu:
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 33 od 126
ZanaPredaK
Prednosti
•
•
•
Mane
Osiguranje do 100 %
Brzo odvijanje
"Dobra" sigurnost
•
•
Blokada ušteđevine
Suodgovornost bračnog partnera
Jamstvo papirima od vrijednosti i plemenitim metalima:
Prednosti
•
•
Mane
Brzo procesuiranje
Lako unovčavanje
•
•
Visoka odbijanja
Ograničena raspoloživost
Jamstveno pravo i forme
Hipotekarna prava služe za obezbjeđenje potraživanja, naročito u kreditnom poslovanju sa bankama, tako što
uspostavljate hipoteku nad posjedima. Pri tome dužnik kredita i vlasnik opterećene hipoteke ne mora biti ista
osoba. Hipotekarno pravo postaje djelotvorno nakon upisivanja u zemljišnu knjigu i to na osnovu zahtjeva koji
je sudski ili notarski ovjeren.
Hipoteke
Hipoteka je opterećenje zemljišta za onoga, u čiju korist slijedi opterećenje. Njemu treba da se plati određena
novčana suma za zadovoljenje potraživanja koja mu pripadaju od nekretnine.
Ovo stanje se opisuje kao materijalna garancija. Pored ove materijalne odgovornosti postoji i lična garancija
dužnika prema povjeriocu. Hipotekom se utvrđuje da povjerilac ima neosporno potraživanje prema dužniku.
Hipotekarni (osnovni) dug
Hipotekarni dug je opterećenost nekretnine za onog, u čiju korist ide opterećenje. Njemu treba da se isplati
određeni novčani iznos zemljišta (nekretnine). Za razliku od hipoteke kod hipotekarnog (osnovnog) duga,
postojanje ličnog potraživanja nije preduslov za njegovo nastajanje.
Prednosti
•
•
•
•
"dobra" sigurnost
fleksibilnost
može dosta da se pozajmi
velika postojanost
Nedostatci
•
•
•
•
rizik od prinudne naplate
za opremu se takođe odgovara
sudski troškovi, zemljišna knjiga
utrošak vremena prilikom upisa u zemljišnu knjigu
Prenos osiguranja
Kod ovog oblika obezbjeđenja kredita radi se o prenosu vlasništva na povjerioca ali ne radi ostvarenja
posjeda, što znači da dužnik i dalje može da koristi tu stvar u svom preduzeću.
Prednosti
•
•
mali rizik
stvari se i dalje mogu koristiti
Nedostatci
•
•
•
•
teško mogu da se unovče
veliki odbici
premije za osiguranje
utrošak vremena za izradu spiskova i dobijanje stručnih
mišljenja
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 34 od 126
ZanaPredaK
Odstupanje od potraživanja (cesija)
Odstupanjem od potraživanja sva potraživanja povjerioca prema dužniku prelaze na novog povjerioca.
Odstupanje od potraživanja koja preduzetnik ima prema svome klijentu, u korist njegove kreditne institucije
dešava se po svim pravilima kao tzv. tiho odstupanje, o ovom odstupanju su informisani samo preduzetnik i
banka. Kod “javnog odstupanja od potraživanja” daju se informacije i klijentu.
Prednosti
•
•
Klijenti ne dobijaju informacije o
tihoj cesiji
nema davanja u zalog sopstvenih
imovinskih vrijednosti
Nedostatci
•
•
•
•
Klijenti dobijaju informacije o odstupanju prilikom javne
cesije
Utrošak vremena za izradu spiskova
veliki rizik od rezultata
teško može da se procijeni
Jamstvo
Vrijednost jamstva zavisi od boniteta osobe koja jamči. Preduslov za dobro jamstvo fizičkih lica su:
•
•
•
Predvidivi prihodi
Eventualna ušteđevina
Zemljišni posjed ili druga imovina koja se da dobro unovčiti
Lično jamstvo samozaduživanjem nastaje kada se osoba koja jamči odrekne „prigovora prethodne tužbe“.
Ako dužnik oklijeva sa plaćanjem, onda jamac mora na zahtjev povjerioca da odmah izvrši plaćanje. Kreditne
institucije uvijek zahtijevaju jamstvo ove vrste. Jamstvo trgovaca je uvijek samozadužujuće.
Kod prekida jamstva jamac ima pravo na „prigovor prethodne pritužbe“, tj. on može da zahtijeva da povjerenik
najprije preduzme sve vansudske i sudske mjere da dobije svoj novac od glavnog dužnika, prije nego što se
od jamca zatraži plaćanje. Jamac tako odgovora samo za onaj iznos, koji nakon procjene ukupnog posjeda
lica koje je uzelo kredit ostaje otvoren.
Jamstvo prestaje kada/ako:
•
•
•
glavni dužnik ili jamac isplati dug
ako se povjerenik odrekao potraživanja ili jamstva
ako je isteklo ugovoreno vrijeme.
Prednosti
•
•
nema davanja u zalog sopstvenih
imovinskih vrijednosti
porast imovine spolja
Nedostatci
•
•
•
zavisnost od jamca
plaćanje provizije jamcu
jamac može da otkaže svoje jamstvo
Kreditno-garantna udruženja
Pošto mladi majstor ili preduzetnik na početku često ne raspolaže dovoljnim startnim kapitalom i po pravilu ne
može da u potpunosti dobije kredit za sve objekte koje treba da finansira, često se javlja problem
obezbjeđenja kredita. U razvijenim zemljama postoje kreditno-garantna udruženja koja rješavaju ovakve
probleme. U Crnoj Gori je uspostavljena zakonska regulativa za formiranje kreditno-garantnih fondova (KGF) i
već postoje neke inicijative u ovom pravcu. Zbog njihovog značaja, predstavljamo iskustvo Njemačke radi
ohrabrenja njihovog nastanka u CG.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 35 od 126
ZanaPredaK
Kreditno-garantna udruženja su uglavnom ustanove za samopomoć, koje u Njemačkoj vode zanatske komore
i kreditna preduzeća. Njih potpomažu i podržavaju kako pokrajine tako i savezna država. One preuzimaju
jamstva do maksimum 80% za investicione kredite, kredite za sredstva preduzeća i avalne kredite za
osnivanje egzistencije. Ona tako nadomještavaju nedostajuću sigurnost koja je potrebna banci i na taj način
omogućavaju preduzetnicima da dođu do tržišno opravdanih, dovoljno visokih i dugoročnih kredita po
pristojnim uslovima.
Preduslovi za preuzimanje jamstva su kreditna vjerodostojnost osnivača kao i dovoljna konkurentnost
budućeg preduzeća. Jamstvom ovakvih kreditno-garantnih udruženja banke dobijaju dakle „prvoklasnu
sigurnost“.
Osiguranja
Životna osiguranja sa mogućnošću otkupa mogu se takođe ponuditi banci kao vid sigurnosti. U zavisnosti od
vrijednosti otkupa (moguće tek nakon nekoliko godina) osiguravajućem društvu se moraju pokazati zahtjevi
osiguranja od kojih se odstupa.
Prednosti
•
prednosti nastupaju kod bolesti ili
u slučaju smrti lica koje je uzelo
kredit
Nedostatci
•
predstavljaju izdatak
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 36 od 126
ZanaPredaK
Troškovi & Obrt
Planiranje troškova i obrta – Koliki je obrt potreban da pokrijem svoje troškove?
Pošto ste osigurali investiciju i obezbjedili finansiranje, morate razmišljati o privrednim i privatnim materijalnim
troškovima koji će Vam stići na naplatu u toku obračunske godine. Rangirajte ove troškove radije visočije
nego prenisko. Pitajte svoje ekonomske i knjigovodstvene savjetnike ukoliko Vam izrada planova predstavlja
poteškoće, jer su oni u mogućnosti da naprave poređenje sa preduzećima u istoj branši.
Privatni izdaci
Najprije morate isplanirati koliko Vam je potrebno za život. Vaše životne potrebe moraju biti pokrivene od
profita Vašeg preduzeća.
Privatni izdaci (u EUR)
Mjesečno
Godišnje
Životne potrebe
Penzijsko osiguranje
Zdravstveno osiguranje
Životno osiguranje
Kirija/Opterećenja za stan
Otplate
Ostala opterećenja
Porezi na prihode
Ukupni troškovi
Obračun troškova za personal
Ako želite zaposliti saradnike, sljedeći korak je obračun troškova. U tome Vam može pomoći sljedeća tabela.
Broj Bruto/Mjesečno Bruto/po satu Sati/mjesečno Bruto/God God. Trošak
Preduzetnik
Majstor
Radnik
Pomoćnici
Eksterna radna snaga
Plata bračnog partnera
Kancelarijsko osoblje
Prodavci
Čistačice
Ukupni troškovi
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 37 od 126
ZanaPredaK
Unesite ili mjesečnu platu (prije svega trgovačkih) radnika ili obračunajte mjesečnu platu iz bruto satnice,
pomnoženo sa prosječnim brojem mjesečnih satnica (u zavisnosti od tarife između 168 do 173 sati
mjesečno).
Plan Obrt-Troškovi-Dobit
Na kraju Vam se postavlja pitanje koliki to promet morate da ostvarite, kako biste mogli da pokrijete troškove i
da ostvarite profit. Počnite sa donjom tabelom i unesite u plan prometa-troškova-dobiti najprije sve privatne
izdatke kao dobit a zatim i lične troškove. Unesite i ostale navedene predmetne troškove kao što su:
stanarina, osiguranja, troškovi za automobile/vozila, amortizacija opreme, kamate za kredite itd. Zbir ovih
troškova daje sirovi profit, koji Vaše preduzeće mora da postigne. Vaš minimalni obrt se obračunava tako što
na ovu sumu dodate sumu obrađenog materijala. Prilikom izrade ovih planova vodite obavezno računa o
tome, da bi obrt trebalo procijeniti uz blagi oprez, a da se svi troškovi uzmu u svom maksimalnom iznosu
(uvijek računati gornju granicu).
Plan obrta-troškova-dobiti za prvu punu poslovnu godinu
Euro
%
= Obrtni prihodi
- Materijal
= Sirovi profit
- Troškovi za personal
- Troškovi za prostorije (zakupnina, stanarina, struja)
- Doprinosi, osiguranja, porezi
- Troškovi za vozila
- Troškovi za reklamu, putovanja
- Održavanje, lizing
- Alati
- Kancelarijski troškovi (telefon, faks, razni kanc. materijal)
- Knjigovodstvo, poreski savjetnik
- Ostali troškovi
- Amortizacija
- Kamate
Profit (privatni odbici)
Utvrđivanje mogućeg obrtnog prihoda
Mogući obrt se postiže s jedne strane obrtom plata a s druge strane prodajem obrađenog materijala i dodatne
robe. Pokušajte procijeniti, koliki prihod možete postići plaćanjem planiranih saradnika odnosno njihovih
produktivnih sati. Međutim vodite računa i o tome, koliki je profit moguć od prodate trgovačke robe i uz pomoć
kojih mjera se materijal može dalje preprodavati klijentima.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 38 od 126
ZanaPredaK
Utvrđivanje udjela materijala
Procijenite koliko je predviđeno materijala za obrt koji ste prognozirali. Mala pomoć: Ako pišete račun na više
od 1000,- Eura, za koliko ste Eura onda kupili materijala?
Utvrđivanje troškova za zaposlene
Uzmite bruto satnicu zaposlenog radnika i pomnožite sa brojem radnih sati tokom godine. Vodite računa o
eventualnim dodatnim izdacima kao što je regres i sl. Na ovaj način ćete dobiti godišnju bruto zaradu
zaposlenog. Ovom iznosu morate još dodati i zakonske obaveze socijalnog osiguranja koji padaju na teret
poslodavca (oko 85%).
Utvrđivanje kirije/zakupa
Provjerite da li su zahtijevana kirija odnosno zakup primjereni. Raspitajte se eventualno kod nas u Komori.
Utvrđivanje troškova za energiju
Razmisliste koliko Vam je potrebno za vodu, kanalizaciju, struju i grijanje. Informišite se kod Vodovoda,
Elektroprivrede ili privatnih proizvođača struje ili jednostavno kod vlasnika prostora koji koristite odnosno
prethodnog korisnika tog prostora.
Utvrđivanje troškova za vozila
Provjerite kolika je oblast kroz koju ćete voziti i koliko Vam je kilometara otprilike potrebno godišnje. Kao čvrst
parametar možete uzeti da Vam je po kilometru potrebno 50 centi.
Utvrđivanje troškova za savjetovanje
Vaš poreski savjetnik ne može samovoljno da utvrđuje cijene. Sigurno postoji neki Pravilnik za takse i
provizije, na koji se on oslanja. Računajte međutim sa cijenom od 100 - 700,- Eura mjesečno.
Utvrđivanje taksi, doprinosa i osiguranja
Ovdje se misli na iznos za osiguranja preduzeća kao što je obavezno osiguranje za materijalnu odgovornost,
u slučaju provale i krađe, članarina za udruženje, Zanatsko-preduzetničku komoru itd. Ovdje nemaju šta da
traže Vaša privatna osiguranja.
Potrošnja kancelarije
Ne zaboravite na troškove za telefon, faks, mobilni, internet ali i na razni kancelarijski materijal, pisma,
formulare za izvještaje, strukovne časopise itd.
Utvrđivanje kamata
U ovu rubriku unesite kamate sa Vašeg službenog obračuna. Ne zaboravite ni kratkoročne kamate za potrebe
kontokorentnog kredita.
Utvrđivanje amortizacije
Građevinske izmjene možete amortizovati sa oko 5%, a mašine i alat u zavisnosti od njihovog vijeka trajanja.
Utvrđivanje ostalih troškova
Obratite pažnju na „nepredviđeno“. U svakom preduzeću postoje mjesečne popravke i nove sitne nabavke.
Utvrđivanje kalkulatorskih troškova
Ovdje prvenstveno unesite svoju preduzetničku platu. Možete se orijentisati prema sumi svojih privatnih
izdataka.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 39 od 126
ZanaPredaK
Vrste troškova & Način razvrstavanja
Uvod
U okviru računovodstva razlikujemo sljedeće grupe troškova:
fiksni troškovi, varijabilni troškovi i miješani troškovi, pojedinačni troškovi i opšti troškovi, primarni troškovi i
sekundarni troškovi, osnovni troškovi, drugačiji troškovi i dodatni troškovi, pagatorni troškovi i kalkulativni
troškovi, relevantni i irelevantni troškovi za odlučivanje, ukupni troškovi i direktni troškovi, planirani troškovi,
prosječna vrijednost (stvarnih troškova) i stvarni troškovi, ukupni troškovi i troškovi po jedinici proizvoda,
proizvodni troškovi i troškovi održavanja mašina i postrojenja,
Svako preduzeće razvrstava troškove prema svom kontnom planu i na taj način prati i planira svoje izdatke.
Troškovi radne snage
Opšti troškovi plata
Socijalna davanja na teret poslodavca
Učešće u dobiti
Dodaci za prekovremeni rad
Materijalni troškovi koji zavise od radne snage
Putni troškovi u zemlji
Putni troškovi u inostranstvu
Kancelarijski materijal
Umnožavanje
Troškovi komunikacija
Troškovi obrazovanja i usavršavanja
Ostali materijalni troškovi
Usluge spolja (usluge / lon-usluge)
Troškovi reklama
Reprezentacija/ugošćavanje
Troškovi energije
Održavanje
Računarski troškovi (korišćenje računara)
Transportni troškovi
Literatura
Troškovi upravljanja
Troškovi angažovanja kapitala
Kamate /otpis /sitni inventar
Zakup zgrade
Zakup inventara
Porezi i osiguranja
Kalkulativni troškovi
Kalkulativni troškovi su troškovi koji se u istom periodu ne porede ili ne porede sa izdacima iste visine.
Najvažniji primjeri su kalkulativni otpisi, kalkulativne kamate i kalkulativne korekcije vrijednosti. Da li se
kalkulativni troškovi razlikuju od utroška, zavisi od ciljeva obračuna i pravila procjene. Pošto trgovačko pravo
dopušta samo otpise od nabavnih vrijednosti, a osnov za obračun troškova je uglavnom tržišna vrijednost
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 40 od 126
ZanaPredaK
predmeta u momentu oštećenja, u komercijalnom računovodstvu se razlikuju u glavnom takozvani otpisi po
bilansu od kalkulativnih otpisa u obračunu troškova. Odgovarajuće važi i za kamate. U budžetskom pozicije
utroška, otpisi i kamate u parcijalnim budžetima se definišu po konceptu utroška resursa. Tako se po pravilu
može postići potpuna podudarnost otpisa i kamata u budžetu i u obračunu troškova. Kao važniji kalkulatorni
troškovi uobičajeno se navode i kalkulatorne zakupnine. Uvođenjem Centralnog gazdovanja zgradama i
modela zakupac/zakupodavac oni mutiraju u prave (obračunske) - naknade.
Obračun troškova po vrstama
Obračun troškova po vrstama je prvi od tri stepena obračuna troškova. Zbog utvrđivanja "koji su troškovi
nastali" vrste troškova se registruju i strukturiraju u jednom obračunskom periodu. Zadaci obračuna troškova
su prije svega identifikacija svih troškova (šta jesu a šta nisu troškovi?) kao i priprema rasporeda troškova po
mjestima nastanka i obračun troškova prema proizvodima.
Mogućnosti podjele troškova
Vrsta utrošenih faktora proizvodnje:
Troškovi radne snage (plate, honorari, otpremnina i penzija, socijalna davanja na teret poslodavca, itd.)
Troškovi materijala (sirovine, pomoćni materijali, polufabrikati itd.)
Troškovi usluga (uključujući javne dažbine; transport, energiju, konsalting, osiguranje itd.)
Troškovi kapitala (kamate, dividende)
Troškovi prostorija (najamnina, zakupnina, čišćenje)
kalkulatorni troškovi (kalk. Otpisi, kalk. Kamate, kalk . rizici, itd.)
Funkcije poslovanja
Troškovi nabavke
Troškovi izrade
Troškovi prodaje
Upravni troškovi
Vrste registrovanja troškova
Troškovi koji su jednaki po utrošku (pagatorni troškovi)
Kalkulativni troškovi (određuju se za potrebe knjigovodstva)
Vrste porijekla troškova
Primarni troškovi (npr. troškovi zarada, troškovi kancelarijskog materijala)
Sekundarni troškovi (novčani ekvivalent potrošnje internih usluga u preduzeću; npr. struja ili para koja se tu
proizvodi, troškovi opravke nastali u sopstvenoj radionici)
Obračun troškova po vrstama
u najvećem broju slučajeva obuhvata sve izuzev primarnih troškova. Zbog povezanosti troškova po mjestu
nastanka i mogućnosti ponovne upotrebljivosti (u vidu internih prebijanja usluga ili u vidu prebacivanja)
sekundarni troškovi idu u područje zadataka rasporeda troškova po mjestima nastanka, u jednu od tri oblasti
knjigovodstva.
Vrste obračuna
Pojedinačni troškovi
Pojedinačni troškovi (direktni troškovi) mogu se pripisati direktno pojedinačnim internim uslugama. Oni se
obračunavaju direktno nosiocu troškova, ali ne po vrstama troškova (npr. drvo u proizvodnji namještaja).
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 41 od 126
ZanaPredaK
Opšti troškovi
Opšti troškovi (indirektni troškovi) mogu se samo indirektno pripisati pojedinačnim nosiocima troškova, oni
nastaju zajednički za čitav proces proizvodnje roba ili usluga. Njih po pravilu ne izaziva samo jedna
proizvodna jedinica. Oni se pomoću šifriranih veličina dijele na pojedinačna mjesta troškova (npr. plate za
poslovodstvo i rukovodstvo preduzeća), protivpožarno osiguranje proizvodnog pogona).
Ponašanje u slučaju oscilacija u korišćenju kapaciteta (oscilacija u proizvodnji):
Fiksni troškovi (nezavisno od korišćenja kapaciteta ili proizvodnje, kalukaltivni otpis na zgradi)
Skokoviti troškovi odnosno troškovi koji su u intervalima fiksni (ostaju konstantni do izvjesne promjene
količine korišćenja kapaciteta odnosno proizvodnje i potom se skokovito mijenjaju, npr. troškovi proširenja
kapaciteta)
Varijabilni troškovi (npr. izmjene intenziteta, transportno osiguranje)
Mješoviti troškovi (sadrže kako varijabilne, tako i fiksne troškove npr. troškove telefona, troškove energije,
otpise, plate po učinku)
Načela za obračun troškova po vrstama
Jasnost: prilikom svrstavanja troškova po njihovim vrstama ne smije postojati nedoumica.
Jedinstvenost: troškove treba u svakom obračunskom periodu pripisivati istim vrstama troškova.
Cjelovitost: u obzir se moraju uzeti svi troškovi.
Ekonomičnost: podjela vrsta troškova treba da uslijedi i sa aspekta ekonomičnosti.
Opšti troškovi
Opšti troškovi su troškovi koji se direktno ne mogu pripisati jednom nosiocu troškova (npr. proizvod ili
usluga). Oni zajedno sa pojedinačnim troškovima daju ukupne troškove. I pojedinačni troškovi kao i opšti
troškovi su pojmovi iz
kalkulacionog obuhvata svih troškova. Artikli upotrebljeni u proizvodnji, koji se mogu pripisati opštim
troškovima, označavaju se kao indirektna roba. Artikli po pojedinačnim troškovima označavaju se kao
direktna roba.
Pošto se opšti troškovi ne mogu direktno pripisati jednom proizvodu, u knjigovodstvu se prema proizvodima
koriste različiti postupci raspoređivanja troškova. Ti postupci idu od jednostavnih kalkulacija dodatnih troškova
preko obračunskih stopa za pojedinačna ulaganja pa do obračuna troškova radnog procesa.
U opšte troškove spadaju na primjer proizvodna postrojenja na kojima se naizmjenično proizvode različiti
proizvodi. Jedan drugi primjer su opšti upravni troškovi proizvodnje. Opšti troškovi se odnose dakle na faktore
proizvodnje, kada se za vrijeme procesa proizvodnje u potpunosti ne potroši proizvedena roba. Kod opštih
troškova proizvodnje dalje se razlikuju fiksni i varijabilni sastavni djelovi troškova. Fiksni troškovi proizvodnje
su nezavisni od obima proizvodnje, dok se za varijabilne troškove proizvodnje najčešće uzima proporcionalno
kretanje u odnosu na obim proizvodnje.
Nepostojani opšti troškovi mogu se teoretski obuhvatiti kao pojedinačni troškovi i pripisati pojedinačnom
proizvodu odnosno nosiocu troškova. Iz razloga ekonomičnosti odustaje se međutim od pojedinačnog
obuhvatanja i ti troškovi se šifriraju paušalno. To je npr. slučaj sa šarafima: svaki šaraf se može prilikom
upotrebe pojedinačno uknjižiti, ali troškovi postupka nisu isplativi u poređenju sa korišću.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 42 od 126
ZanaPredaK
Pojedinačni troškovi materijala
Pojedinačni troškovi materijala su troškovi koji se u knjigovodstvu direktno mogu pripisati jednom nosiocu
troškova. Oni su sastavni dio troškova proizvodnje. Kao objašnjenje donosimo najprije jedan suprotni primjer:
troškovi marketinga nisu pojedinačni troškovi materijala, pošto se ukupan utrošak za marketing loše svrstava
u pojedinačne proizvode. Dakle ne može se tačno reći koliko je utrošeno da bi se prodao 1 proizvod.
Pojedinačni troškovi materijala su na primjer troškovi sirovog ingota (metalne štange za topljenje ili valjanje),
koji se kasnije obrađuje. Troškovi za sirovi ingot se bez daljeg dodaju kasnijem proizvodu (npr. vratilu).
Opšti troškovi materijala
Opštim troškovima materijala se nazivaju takvi troškovi, koji se direktno ne mogu pripisati pojedinačnim
materijalima, kao npr. (troškovi nabavke, troškovi ambalaže, troškovi transporta), troškovi skladištenja za
skladište u kome se skladišti više različitih materijala ili troškovi ispitivanja. U tim troškovima mogu npr. biti
troškovi radne snage u skladištu i nabavke ali i proizvodni troškovi i amortizacije zgrada (npr. skladišna hala).
Godišnji opšti troškovi materijala proizilaze iz godišnjeg plana troškova po načinu nastanka. Dodatak na
opšte troškove materijala se izračunava iz odnosa opštih troškova materijala prema godišnjoj potrošnji
materijala. Taj dodatak se potom uračunava u potrošene materijale.
Pojedinačni troškovi izrade
Pojedinačni troškovi izrade su takvi troškovi izrade koji se direktno mogu pripisati jednom nosiocu
troškova. U to na primjer spadaju troškovi zarada radnika u proizvodnji (npr. zarada za rad po ugovoru). Od
normalnih pojedinačnih troškova moraju se međutim odvojiti posebni troškovi izrade. Oni se ne mogu
pripisati nekoj konkretnoj jedinici, ali mogu nekoj narudžbi ili lotu. U to se ubrajaju specijalni alati ili
konstrukcioni crteži. Pojedinačni troškovi izrade predstavljaju u kalkulacionom obuhvatu svih troškova osnov
za podjelu opštih troškova izrade.
Troškovi proizvodnje su pojam iz obračuna troškova i usluga i označavaju troškove koji nastaju prilikom
proizvodnje jednog proizvoda. U knjigovodstvu se pritom govori o nosiocima troškova.
Troškovi proizvodnje se uobičajeno obračunavaju na sljedeći način:
+ pojedinačni troškovi materijala
+ opšti troškovi materijala
+ pojedinačni troškovi izrade
+ opšti troškovi izrade
+ posebni pojedinačni troškovi izrade
= troškovi proizvodnje
Nasuprot tome opšti upravni troškovi i opšti troškovi prodaje se ne ubrajaju u troškove proizvodnje, ali se zato
mogu uključiti kalkulativni troškovi (na primjer kalkulatorni otpisi). Troškovi proizvodnje su osnov za opšte
upravne troškove a troškovi proizvodnje osnov prometa za opšte troškove prodaje u kalkulaciji dodataka za
određivanje vlastitih troškova (proizvodnje).
Pojam troškovi proizvodnje se razlikuje od pojma proizvodni troškovi po pravnim propisima za bilans i porez,
po kojima se smiju uzeti u obzir odgovarajući upravni troškovi, ali ne i kalkulatorni troškovi.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 43 od 126
ZanaPredaK
Opšti upravni troškovi
Opštim upravnim troškovima se nazivaju takvi troškovi koji nastaju u upravi preduzeća, ali se direktno ne
mogu pripisati pojedinačnom proizvodu. Opšti upravni troškovi proizilaze iz pogonskog obračunskog lista.
Stopa dodatka na opšte upravne troškove, za dalje kalkulacije, izračunava se iz odnosa opštih upravnih
troškova i troškova proizvodnje.
Opšti troškovi prodaje
Opštim troškovima prodaje se nazivaju takvi troškovi koji nastaju prilikom prodaje proizvoda ali se ne mogu
direktno pripisati pojedinačnom proizvodu. Opšti troškovi prodaje proizilaze iz pogonskog obračunskog lista.
Stopa dodatka na opšte troškove prodaje, za dalje kalkulacije, izračunava se iz odnosa opštih troškova
prodaje i proizvodnih troškova prometa.
Skonto
Skonto je procentualni popust na iznos računa za plaćanje u određenom roku. Davanjem popusta u formi
skonta, dobavljači žele da navedu svoje klijente da brže plaćaju preuzetu robu ili uslugu. Skonto uobičajeno
iznosi 2-3% od iznosa računa. Na primjer: ako u uslovima plaćanja na nekom računu stoji „U roku od 8 dana
minus 2% skonto, u roku od 30 dana čisto neto“, to znači da ako račun platite u skonto-roku od 8 dana,
smijete odbiti odnosno zadržati 2% iznosa računa – kao nagradu za brzo plaćanje. Odgovarajuće se smanjuje
iznos poreza na dodatu vrijednost.
Ako sa prenosom sredstava čekate duže od 8 dana, za plaćanje dospijeva puni iznos računa. Ako dužnik ne
plati ni u roku od 30 dana, treba ukalkulisati zatezne kamate i eventualno troškove opomene. Treba imati u
vidu da je skonto na kraju krajeva jednak kratkoročnom kreditu: ako se računa odbitak skonta u poređenju sa
vremenom, proizilazi velika godišnja kamatna stopa – u slučaju nedoumica zbog toga bi trebalo uvijek
pokušati korišćenje skonta.
Za preduzeće je skoro uvijek povoljnost da iskoristi prednost skonta pa makar se za to morao uzeti kredit.
Iznos prije odbitka skonta je prodajna cijena za odloženo plaćanje, iznos nakon odbitka skonta je prodajna
cijena za gotovinu.
Opšti troškovi izrade
Opšti troškovi izrade su oni troškovi područja izrade koji se ne mogu direktno pripisati pojedinačnim
nosiocima proizvodnje. Oni se u rasporedu troškova po mjestima troškova skupljaju u mjesta završnih
troškova izrade. U kalkulacionom obuhvatu svih troškova, troškovi se na kraju u obračunu troškova prema
proizvodima prebacuju na nosioce troškova (npr. u kalkulaciji dodataka na osnovu pojedinačnih troškova
izrade kao osnov za dodatak).
U tu grupu troškova spadaju pomoćne nadnice, troškovi energije, kalkulatorni otpisi odnosno kamate,
proizvodni troškovi područja izrade.
Pogonski obračunski list
Pogonski obračunski list, je alatka koja se naročito primjenjuje u malim i srednjim preduzećima za izradu
obračuna troškova. On služi za to da se određene vrste troškova, prvenstveno opšti troškovi, izvrši raspodjela
po mjestu troškova. To se ne dešava u knjigovodstvu, nego u tabelarno strukturiranom formularu, danas
najčešće u okviru tabelarnog kalkulacionog softvera. U toj tabeli u redovima su nabrojane pojedinačne vrste
troškova (grijanje, struja, troškovi poslovodstva itd.) sa datim nastalim vrijednostima. U rubrikama su
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 44 od 126
ZanaPredaK
navedena mjesta pojedinačnih troškova. Troškovi po vrsti troškova se tada po pravilu dijele po ključu
preraspodjele u svakom redu na odgovarajuća mjesta troškova koja su izazvala odgovarajuće troškove.
Pritom treba voditi računa da se troškovi
mogu nedvosmisleno pripisati onom ko ih je izazvao. To se dešava eventualno u više stepena. Na kraju se
sumiraju troškovi po mjestima troškova.
Pomoćni materijal (ekonomika)
Kao pomoćni materijali u smislu računovodstva u ekonomici preduzeća važe materijali koji u proizvodnji ili
produkciji gotovih proizvoda u preduzeću ne ulaze kao bitni sastavni djelovi u date gotove proizvode. Njih
treba smatrati pojedinačnim troškovima materijala, ali se ne smiju zamjenjivati ("brkati") sa sirovinama iz kojih
proizvodi u stvari nastaju.
Primjeri: u proizvodnji namještaja drvo važi kao sirovina, zavrtnji, ekseri i lakovi nasuprot tome kao pomoćni
materijali.
Pogonski materijal
Kao pogonski materijali u smislu računovodstva u ekonomici preduzeća važe materijali koji u proizvodnji
gotovih proizvoda u preduzeću služe za energetsko napajanje i za održavanje spremnosti za rad mašina i
postrojenja potrebnih za proizvodnju. Nasuprot sirovinama i pomoćnim materijalima, pogonski materijali ne
ulaze u gotov proizvod kao sastavni dio.
U pogonske materijale spadaju plin, voda (npr. za hlađenje alata, mašina), struja, benzin, dizel, ulje za
podmazivanje i druga maziva kao i sredstva za čišćenje.
Kalkulatorni otpis
Kalkulatorni otpis je pojam iz obračuna troškova i usluga. Za razliku od otpisa po bilansu, kod kalkulatornog
otpisa se uračunava samo udio trošenja u toku planiranog perioda korišćenja. Pritom nema očekivanog
prihoda od prodaje kao stavke. Pored toga, tu se u otpis uračunavaju i povećani troškovi zamjene nekog
artikla odnosno uporedivih investicija kao takozvana "izgubljena dobit".
Prema tome kalkulatorni otpis se iznova obračunava svake godine. Međutim, i kod uzimanja u obzir
povećanih troškova zamjene ostaje praznina u refinansiranju, koja nije pokrivena kalkulatornim otpisima.
Kalkulatorne kamate
Pojam kalkulatorne kamate potiče iz ekonomike preduzeća odnosno računovodstva. Jednostavnije rečeno,
tu se radi o kamatama koje bi se dobile, da se kapital umjesto investiranja u preduzeće uložio na tržište
kapitala. Ukupan kapital jednog preduzeća (sopstveni i tuđi kapital) materijalno je povezan sa osnovnim i
obrtnim sredstvima u pozicijama zaliha. Ulagač stranog kapitala dobija od korisnika dogovorenu naknadu,
dakle kamatu, za spremnost vezivanja svog kapitala kod drugog. Te troškove kamata i isplate kamata onaj
koji plaća knjiži u svom poslovnom knjigovodstvu kao trošak i tako smanjuje svoju dobit. Dakle za davaoca
kapitala nastaje prihod koji uvećava dobit.
Angažovani udio sopstvenog kapitala za preduzetnika ne donosi garantovani prihod od kamata. Tu
orijentacija može biti samo na povećanje zaliha kapitala preko privređivanja. Tako ostvarena "rendita" ili
prihod odnosno dohodak kao "kamaćenje" treba da bude naravno veći od kamata koje bi vlasnik sopstvenog
kapitala mogao da ostvari stavljanjem svog kapitala na tržište kapitala.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 45 od 126
ZanaPredaK
Sopstveni kapital je dakle vezan za privređivanje u sopstvenom preduzeću i zbog toga se nigdje drugdje ne
može ukamatiti. Po eksternim propisima nije dozvoljeno knjiženje fiktivnog izdatka za kamatu za sopstveni
kapital (u smislu izgubljenog prihoda, gubitka kamate) radi smanjenja iskazane dobiti. Ovdje ukupna dobit
predstavlja kamatu za ukupan kapital i smije se umanjiti samo za stvarne troškove za tuđi kapital. Taj problem
izgubljenih kamata zbog vezivanja kapitala za sopstveni kapital uzima se u obzir u internom računovodstvu
korišćenjem kalkulatornih kamata.
Osnovna zamisao je da se i ukamaćenje sopstvenog kapitala kao troškovna veličina uzme u obračun
troškova. Time se postiže da rezultat privređivanja iskazuje samo dobit koja je ostvarena sopstvenim
privređivanjem mimo
ukamaćenja koje bi se inače moglo postići na tržištu kapitala. Istovremeno to fiktivno ukamaćenje kao vrsta
troškova ulazi u kalkulaciju vlastitih troškova proizvodnje i cijene usluga i tako omogućava upravljanje
cijenama i troškovima usmjereno na uspjeh.
I poređenje vremena, dva ili više preduzeća ili učinaka, preciznija su u kalkulatornoj stavci kamata po
valjanosti iskaza, pošto se isključuje uticaj promjenljivih stranih finansiranja i kamatnog terećenja. Kao
sastavni dio troškova sirovine, kalkulatorne kamate ne predstavljaju veličinu koja se zapravo da lako
obračunati: smanjenjem potrebe za finansiranjem zbog tekućih kalkulatornih otpisa, ti troškovi su iz godine u
godinu retroaktivni, ali se ipak moraju obračunati na prosjek ukupne dužine korišćenja. Međutim, pošto je
stvarna kamatna potreba u prvoj polovini perioda korišćenja veća od tog prosjeka i tako u izvjesnoj mjeri
ostaje manje sredstava za kalkulatorni otpis, prosječna potreba za finansiranjem iznosi više od 50%
prvobitnih troškova nabavke (uporedivo sa kretanjem dugova kod amortizacionog zajma.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 46 od 126
ZanaPredaK
Knjigovodstvo & Porezi
Knjigovodstvo – Kako da vodim svoje knjige?
Svaki trgovac je obavezan da vodi knjige i da učini vidljivim svoje trgovačke poslove i stanje svoje imovine po
načelima urednog knjigovodstva.
Svaki trgovac mora uraditi na početku trgovačke djelatnosti kao i na kraju svake poslovne godine inventar i
bilans. Ovo se preporučuje i zbog toga što se time dobija i uvjerljiva dokumentacije kako za sopstveno
računovodstvo, tako i za razgovore o kreditima, konsalting itd.
Knjigovodstvena obaveza
Obaveza vođenja knjiga za Vas proizilazi i zbog potrebe oporezivanja na osnovu dohotka, prihoda i imovine.
Poreska uprava zahtjeva vođenje knjiga u skladu sa zakonom koji se odnosi na preduzeća čiji je
• promet u kalendarskoj godini veći od 18.000,- Eura
To znači da privredna društva moraju redovno raditi završne račune i vršiti popis inventara.
Finansijsko knjigovodstvo
Svrha vođenja knjiga nije samo poreski račun za Poresku upravu, već ono prvenstveno služi kao instrument
za kontrolu i planiranje u samom preduzeću. Knjige su takoreći ogledalo u kome možete pratiti razvoj
preduzeća i prepoznati slabe tačke. Aktualno i izražajno knjigovodstvo potrebno Vam je da biste imali osnovu
za obračune troškova i kalkulacije.
U principu knjigovodstvo se može voditi ručno i kompjuterski, angažovanjem agencije ili na svom računaru u
preduzeću. Srednjim i velikim preduzećima se naročito savjetuje da odustanu od manualnih postupaka,
pošto:
•
•
•
•
Vam je za to potrebno mnogo vremena,
Manualnim računanjem nastaju greške,
Nedostaje dovoljno duboka podjela troškova na različite vrste (ona je osnov za izražajno
računovodstvo),
Teško je da tokom godine izvučete i istražite ekonomske pokazatelje.
Većina zanatskih preduzeća prepušta danas svoje knjigovodstvo poreskim savjetnicima. Od njih dobijate
mjesečne izvještaje o predmetnim i personalnim kontima kao i o stanju prihoda, likvidnosti i imovine.
Knjigovodstvene metode
Ako poreski savjetnik radi knjigovodstvene poslove, razlikujemo tri različite metode:
•
"Metoda kutije za cipele“
Vi sakupljate sve dokaze i donosite ih poreskom savjetniku na kraju mjeseca ili kvartala u
ozloglašenoj kutiji za cipele. Oni se tamo ređaju prema vremenskom slijedu poslova i numerišu na
odgovarajući način, kontiraju i unose u računar. Normalno, te poslove obavljaju pomoćnici/e poreskih
savjetnika.
Pritom se radi o metodi koja je za Vas relativno neproblematična. Kao i uvijek u životu, udobnost ipak
košta novca, naime usluge poreskih savjetnika se plaćaju. Ako Vi sami tada preuzmete ređanje,
numerisanje i kontiranje dokaza, možete uštedjeti do polovine tekućih knjigovodstvenih troškova.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 47 od 126
ZanaPredaK
•
Razvrstavanje i kontiranje u preduzeću
Osim već pomenutih ušteda, prethodno kontiranje u preduzeću ima i drugih prednosti. Vi kao insajder
često bolje znate u koju se vrstu troškova mogu svrstati određeni poslovni slučajevi, nego pomoćnici/e
koji možda nikada nisu iznutra vidjeli neko preduzeće iz Vaše branše.
Ako sami kontirate, veća je vjerovatnoća da ćete tačno obuhvatiti troškove. Vi konačno imate zbog
intenzivnog bavljenja Vašim dokazima/potvrdama bolji pregled i veće razumijevanje za međusobne veze
od kolega/nica sa „metodom – kutije za cipele“.
•
Obrada podataka u svom računaru
Može se naravno razmisliti i o tome da se podaci obrađuju u vlastitom preduzeću uz pomoć
odgovarajućeg softvera a da poreski savjetnik samo vrši dalju obradu. Mada se time mogu uštedjeti
dalji troškovi, to rade najčešće samo srednja i velika preduzeća sa odgovarajućim stručnim osobljem i
sopstvenim računarom koji nije pretjerano opterećen.
Dokazi
Za svaki prihod i rashod koji je u vezi sa preduzećem potreban je dokaz. Faktura Vašeg dobavljača i formular
doznake o plaćenom iznosu u potpunosti su jasni dokazi. Takođe i fakture za Vaše klijente. Teže postaje
kada npr. ugošćavate poslovne prijatelje. Redovno za to dobijate račun, međutim, on postaje dokaz tek kada
se uredno naznače učesnici i povod ugošćavanja. I kod takozvanih internih dokaza, kao što su obračuni
putnih troškova, potrebni su dodatni podaci.
Sistem sređenih dokaza i brzo i egzaktno knjiženje prvi su preduslov za izražajno knjigovodstvo.
Često se doživljava u praksi da preduzeće pokazuje zadovoljavajuću dobit, ali potpuno preuveličane privatne
troškove koji nisu objašnjivi. Bližom provjerom knjiženja na privatnom kontu se utvrđuje, da postoje troškovi
koje je doduše napravilo preduzeće, ali se zbog nedostatka odgovarajućih izražajnih dokaza oni prije
svrstavaju u oblast privatnog.
Ako se fakture klijenata i isporučilaca ne prosljeđuju poreskom savjetniku, nego zaborave na pisaćem stolu ili
u aktima, knjigovodstvo ne može dovesti do tačnih rezultata; isto važi i kada se čeka sa knjiženjem dok klijent
plati ili dok sami ne podmirite fakturu isporučioca.
Kontiranje
Kontiranje – to u početku zvuči teško, međutim, to samo znači svrstavanje dokaza u određeni konto. Iz
kontnog okvira proizilazi koja konta za što važe. Npr.: mjesečni račun za benzin za službena kola plaćate
virmanski. Njemu se daje broj određenog konta. Konta koja se vode u računovodstvu preduzeća obuhvaćena
su u takozvanom kontnom okviru. U Crnoj Gori ne postoje specijalni stručni kontni okviri za pojedinačne
branše.
U mnoštvu mogućih konta preduzeće može da odabere sa poreskim savjetnikom one koji su mu potrebni. Na
taj način svako preduzeće dobija svoj individualni kontni plan. Prilikom organizovanja knjigovodstva u početku
se često prave prve greške odnosno propusti. Pojedinačne klase konta često nisu dovoljno raščlanjene,
naročito kod prihoda i upotrebe materijala, tako da se kasnije ne može dati tačna ocjena pojedinačnih sektora
preduzeća. Takođe nema ni dovoljnog diferenciranja tako važnih konta kao što su vrste troškova bez kojih
nema dobre kalkulacije. Možda je na početku dovoljan jedan grubi kontni plan, ali imajte u vidu da ne postoji
ništa trajnije od provizorijuma.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 48 od 126
ZanaPredaK
Liste potraživanja i dugovanja i saldo
Kao rezultat kretanja konta u izvještajima se ponovo nalaze mjesečna salda odnosno iznose svih konta koje
su nastale tokom godine. Iz toga možete očitati važne informacije kao na primjer:
•
•
•
•
•
•
visinu ostvarenih investicija u tekućoj godini,
narasle privatne troškove,
stanje računa kod banaka,
visinu potraživanja,
obaveze prema dobavljačima,
podjelu prihoda na pojedinačne ostvarene učinke.
Pored toga, na osnovu lista potraživanja i dugovanja i salda moguće je da dobijete iskaze o pojedinačnim
kontokorentima, tj. dužnicima (potraživanja) i povjeriocima (obaveze prema dobavljačima) sa još neplaćenim
iznosima. Iskaz liste dužnika i kreditora pomaže Vam nadgledanje prispjelih uplata.
Provjera ekonomičnosti preduzeća
Provjera ekonomičnosti preduzeća se sastoji u svom osnovnom obliku iz tri različite provjere:
• provjere računa uspjeha, naziva se takođe i „statistika troškova 1“,
• provjere računa upotrebe kapitala (kretanje imovine i dugova),
• provjere statičke likvidnosti (kakva je platežna sposobnost?).
Račun uspjeha
Račun uspjeha je rekapitulacija konta uspjeha, pri čemu se iskazuje privremena dobit ili gubitak
odgovarajućeg mjeseca i do tada istekle godine. Tako jednim pogledom dobijate informacije o razvoju
uspjeha Vašeg preduzeća.
Prilikom interpretacije tih rezultata treba međutim voditi računa da iskazani privremeni rezultat otprilike
odgovara stvarno ostvarenoj dobiti tek:
•
kada vlasnik preduzeća utvrdi promjene stanja polugotovih odnosno gotovih, još uvijek neobračunatih
poslova i kada ih poreski savjetnik obuhvati korekturnim knjiženjem, jer su tek tada mogući iskazi o
stvarnim učincima preduzeća,
•
kada su takođe obuhvaćena i knjižena povećanja ili smanjenja zaliha robe i materijala, jer se samo
tako može odrediti stvarni utrošak materijala,
•
kada je poreski savjetnik polazeći od planskih parametara odnosno parametara iz prethodne godine
procijenio i srazmjerno mjesečno proknjižio amortizacije,
•
kada je izvršeno razgraničenje i srazmjeran obračun aperiodično nastalih troškova (regres za godišnji
odmor i božićna naknada za personal, kamate),
•
kada su kod pojedinačnih preduzeća i Ortačkih društava uzeti u obzir kalkulacioni troškovi (plata
preduzetnika, zakupnina za sopstvene prostorije).
Ukoliko su ove korekcije izvršene, imate izvanredan instrument za kratkoročni račun uspjeha i kontrolu
preduzeća.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 49 od 126
ZanaPredaK
Porezi
U Poreskoj upravi se popunjava upitnik, u kome bi trebalo da date sljedeće informacije:
•
•
•
•
•
lične podatke,
vrstu preduzeća,
predvidivu visinu prometa,
visinu dobiti kojoj se teži,
broj radnika i visinu poreza na plate.
Vaše preduzeće dobija poreski identifikacioni broj PIB, koji treba navesti kod svih poreskih poslova sa
Poreskom upravom. Sa prvim poreskim rješenjem utvrđuju se kvartalne akontacije za porez na dohodak.
Visina akontacije trebalo bi da se određuje na osnovu podataka u upitniku. Sami treba da se postarate za
određivanje visine poreza na plate i promet i njegovo prosljeđivanje Poreskoj upravi.
Određivanje dobiti
Najvažniji osnov oporezivanja privrednog društva je dobit ostvarena u toku ekonomske godine. Moguća su
dva načina određivanja dobiti:
•
Račun prihoda-rashoda-salda
Ovdje se bilježe samo tokovi plaćanja. Kod privrednih dobara imovine pogona knjiže se godišnje
amortizacije kao što su rashodi. Kupovna cijena se ne aktivira.
•
Poravnanje imovine. Tu se radi o duplom knjigovodstvu kod kojega se knjiže prihodi i rashodi, računi
klijenata i isporučilaca. Pored toga treba izvršiti i godišnje inventarisanje, i sastaviti popisa inventara, i
bilans dobiti i gubitaka.
Rashodi preduzeća i privatan život
Troškovi preduzeća i privatan život
Troškovi preduzeća su po zakonu svi izdaci koje je preduzeće prouzrokovalo u svom interesu. Ovdje neće biti
riječi o njihovoj cjelishodnosti.
Troškovi privatnog života ne smiju da umanje profit preduzeća. U toku vođenja preduzeća nastaju i troškovi
prouzrokovani u preduzeću ali se tiču privatnih stvari preduzetnika, kao npr. njegova osiguranja. Podjela na
jedan poslovni i jedan privatni dio troškova preduzeća nije moguća; u slučaju nedoumica ti troškovi se
pripisuju privatnom životu.
Ukoliko se predmeti koriste i službeno i privatno, podjela troškova je moguća ako ti predmeti pripadaju imovini
preduzeća. Ako ekonomska dobra imovine preduzeća izazovu troškove, kao npr., amortizaciju, njih treba u
punom iznosu tretirati kao rashode preduzeća. Dio troškova koji otpadaju na privatno korišćenje (npr.
korišćenje vozila), trebalo bi da spadaju u privatne troškove.
Porez na promet
Porez na promet je indirektna vrsta poreza, jer ga ne plaća preduzetnik odnosno privredno društvo i pada na
teret privatnog krajnjeg potrošača. Preduzetnik ga zadržava i odbija. On ga mora naplatiti od klijenata zajedno
sa naknadom za isporuku ili uslugu i proslijediti Poreskoj upravi.
Prometi koji se oporezuju
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 50 od 126
ZanaPredaK
Porez na promet se naplaćuje skoro za sve usluge, prije svega za
• isporuke i druge usluge koje jedan preduzetnik vrši u području naplate uz naknadu u okviru svog
preduzeća, a takođe i tipične isporuke i usluge koje pruža neko zanatsko preduzeće,
• vlastitu potrošnju preduzeća, da bi se ostvario ravnopravni tretman sa krajnjim potrošačima, jer bi se
inače npr. predmeti za preduzeće kupovali bez ulaznog poreza i kasnije bez opterećenja porezom na
promet uzimali ili koristili za privatne svrhe.
• troškove reprezentacije na koje se ne odbija porez na dohodak, kao što su pokloni radi reklame preko
150,-- EUR, neprimjerni troškovi preduzeća.
Vlastita potrošnja
Razlikuju se sljedeći oblici vlastite potrošnje:
•
•
•
uzimanje predmeta za potrebe van preduzeća (iz preduzeća se uzima kompjuter da bi se poklonio
sinu),
privremeno korišćenje predmeta preduzeća za privatnu upotrebu (npr. auto, telefon)
ostale usluge koje preduzetnik vrši za privatne svrhe (privatno preduzeće koje se bavi oblaganjem
podova pošalje radnika da u privatnoj kući vlasnika obloži pod tepihom, mesar troši sopstvene
proizvode).
Oslobađanje od poreza
Za pojedine promete trebalo bi da postoje oslobođenja od poreza koja su kao u zemljama EU regulisana u
Zakonu o porezu na promet, na primjer:
•
•
•
•
•
isporuke za izvoz,
prodaja zemljišta i zgrada,
iznajmljivanje i zakup zemljišta i zgrada (ne važi za hotelska preduzeća),
prometi kao ljekar ili zubar,
prometi u oblasti školstva i obrazovanja.
Oslobađanje od poreza na promet može biti nepovoljno za preduzetnika. Za određene promete, kao npr.
iznajmljivanje i zakup zemljišta i zgrada drugim preduzetnicima, zbog toga postoji mogućnost odustajanja od
oslobađanja od poreza. Ono se vrši preko posebne izjave Poreskoj upravi koja se naziva "opredjeljenje“.
Osnovica za obračun isporuka i usluga je odobrena neto naknada (tj. bez poreza na promet). Dobijena
skonta, bonusi, odbici ili rabati trebalo bi da se uzimaju u obzir kao umanjenja naknade.
Poreske stope
Porez na promet trebalo bi da tretnutno iznosi 9% na naplaćenu naknadu. Za određene promete važi poreska
stopa od 7%. To bi trebalo da su npr. prometi sa životnim namirnicama, knjigama, časopisima, ortopedskim
pomagalima ili umjetničkim predmetima.
Ako se nekom klijentu fakturiše premnogo poreza na promet (pogrešna poreska stopa i porez na promete koji
su oslobođeni poreza), on se svakako mora uplatiti Poreskoj upravi.
Obračun poreza na promet koji se odbija
Za određivanje poreskog duga od poreza na promet na izlazne fakture odbijaju se iznosi ulaznog poreza
ulaznih računa. Preostali iznos se označava kao platni teret.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 51 od 126
ZanaPredaK
Propisno oporezivanje
Porez na promet treba u principu obračunati od dogovorenih naknada (propisno oporezivanje). Tu već nastaje
poreska obaveza kada je izvršena isporuka ili usluga i za to je već izdat račun ili parcijalni račun. Tu se ne
radi o stvarnom prilivu novca. Prema tome iznosi poreza na promet se moraju uplatiti Poreskoj upravi, iako
oni još nisu prihodovani.
Stvarno oporezivanje
Za preduzeća koja nisu u obavezi da vode knjige, čiji je promet u posljednjoj kalendarskoj godini bio ispod
18.000,- Eura, postoji kao izuzetak mogućnost oporezivanja prema naplaćenim naknadama.
Ovdje je nastajanje poreskog duga zavisno od priliva naknada. Ulazni porezi na računima dobavljača itd.
uzimaju se međutim u obzir već kod prispijeća računa. Ovo takozvano plaćanje poreza na promet prema
naplati nudi administrativna pojednostavljenja i istovremeno povoljnosti po likvidnost, tako da može biti
naročito interesantno kod zanatlija koji su samostalni u dopunskom zanimanju.
Ulazni porez
Ulazni porez je pojam kojim se u vezi s PDVom označava porez sadržan u cijenama pri kupovinama što ih
obavi trgovac ili preduzetnik koji je u mogućnosti da ostvari odbitak tog poreza što su ga platili njegovi
dobavljači na robu koju su mu isporučili. Porez na promet koji preduzetniku fakturišu njegovi dobavljači,
označava se dakle ulaznim porezom i obračunava se sa nastalim porezom na promet. Tim obračunom se
svaka isporuka ili ostala usluga unutar preduzeća tretira poreski neutralno, tako da se porezom tereti tek
privatni krajnji potrošač koji nema pravo za zahtjeva povratak ulaznog poreza. Porez na promet nije dakle
rashod preduzeća.
Za odbijanje ulaznog poreza računa mora da sadrži sljedeće podatke:
• ime i adresu preduzetnika koji vrši uslugu,
• ime i adresu primaoca usluge,
• količinu i oznaku isporučenih predmeta ili pruženih usluga,
• vrijeme isporuke ili usluge,
• naknadu za isporuku ili uslugu,
• poreski iznos koji otpada na naknadu.
Za male iznose računa (ukupni iznos do EUR 200,-) trebalo bi da su dovoljni podaci o preduzeću koje vrši
uslugu, količini i oznaci predmeta ili usluga, bruto iznos računa i poreska stopa u procentima.
Oporezivanje po prosječnim stopama
Preduzeća koja nisu obavezna za vođenje knjiga, čiji je ukupni promet u protekloj kalendarskoj godini bio
ispod 18.000,- Eura, mogu obračunati svoje iznose ulaznog poreza preko zakonski utvrđenih prosječnih
stopa.
Ukoliko Vam klijenti često daju materijal i ako su ostale nabavke relativno male (mašine, alati, uređaj), može
Vam se isplatiti takav način određivanja ulaznog poreza.
Prijavljivanje poreza na promet unaprijed
Porez na promet je godišnji porez. Preduzeće mora do 30. marta naredne godine da dostavi Poreskoj upravi
izjavu o porezu na promet.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 52 od 126
ZanaPredaK
Nezavisno od toga, u Zakonu o porezu na promet utvrđeni su posebni postupak predprijave i plaćanja
akontacije. Mjesečne predprijave poreza na promet moraju se po pravilu uraditi na službenom obrascu i
predati Poreskoj upravi najkasnije 15 dana od isteka odgovarajućeg kalendarskog mjeseca. Istovremeno se
poreskoj blagajni plaća izračunati poreski dug.
Godišnja izjava je potrebna pošto zbog korekcija uslovljenih završnim računom stvarni dug poreza na promet
može odstupati od iznosa akontacija. Eventualno potrebne doplate moraju se podmiriti poreskoj blagajni u
roku od mjesec dana nakon predaje godišnje izjave; pretplate se ili vraćaju preduzeću ili prebijaju sa drugim
poreskim dugovima.
U Njemačkoj npr. ako je poreski dug u prethodnoj godini bio ispod 1.000 EUR, na zahtjev treba predati samo
godišnju poresku izjavu. Ako godišnji poreski dug u prethodnoj godini nije iznosio više od 12.000 EUR, izjava
o porezu na promet se predaje kvartalno. Zanatlije koje su samostalne u dopunskom zanimanju, moraju tako
po svim pravilima predavati samo kvartalne ili godišnje izjave o porezu na promet. U takvim slučajevima
trebalo bi ipak da vodite računa o tome da na raspolaganju stoje odgovarajuća finansijska sredstva.
Posebna regulativa za male preduzetnike na primjeru Njemačke
Preduzetnici čiji ukupni promet (uključujući porez na promet) nije u prethodnoj kalendarskoj godini premašio
određeni fiksni iznos, mogu tražiti oslobađanje od poreza na promet. U tim slučajevima otpada obaveza
predaje predprijava odnosno godišnjih izjava o porezu na promet. S druge strane, u fakturama se ne smiju
iskazati porezi, a ne postoji ovlašćenje za odbijanje ulaznog poreza.
Potpuno oslobađanje od poreza na promet djeluje nepovoljno, kada se
•
•
u slučaju osnivača egzistencije rade velike investicije opterećene porezom na promet,
mali preduzetnik pretežno pruža usluge drugim preduzetnicima.
I kada je Vaš promet ispod gore pomenute granice, niste obavezni da iskoristite tu povlasticu. Možete
odustati od toga i opredjeliti se za regularno oporezivanje. Međutim, odgovarajući zahtjev Poreskoj upravi
obavezuje Vas za najmanje 3 kalendarske godine.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 53 od 126
ZanaPredaK
Porez na dohodak
Ako zanatski majstor vodi svoje preduzeće kao preduzetnik on podliježe, sa dobiti koju pritom ostvari, porezu
na dohodak. Sa privrednim društvom podliježe porezu za privredna društva.
Porez na dohodak je lični i godišnji porez. On se npr. u Njemačkoj naplaćuje na sedam vrsta prihoda.
+ Prihodi od poljoprivrede i šumarstva
+ Prihodi od privrednog društva
+ Prihodi od samostalnog rada
+ Prihodi od nesamostalnog rada
+ Prihodi od kapitalne imovine
+ Prihodi od iznajmljivanja i zakupa
+ Ostali prihodi
= Ukupni iznos
- Posebni rashodi
ograničeno se odbijaju
- troškovi starosnog zbrinjavanja
- naknade za izdržavanje razvedenim supružnicima
- troškovi obrazovanja
Neograničeno se odbijaju
- penzije i trajni tereti
- crkveni porez
- troškovi poreskog konsaltinga
- donacije
- vanredna terećenja
- odbijanje gubitaka
- poreske olakšice za stan koji se koristi za sopstvene svrhe stanovanja u vlastitoj kući
= Prihodi
- paušalni iznos za djecu
- paušalni iznos za domaćinstvo
- paušalni iznos za dostignutu odgovarajuću starost
= prihod koji se oporezuje
* tarifna poreska stopa (19% do 53%, odn. 47% kod prihoda od privrednih društava)
= Porez na dohodak
- već odbijeni porez na plate
- već odbijeni porez na prihod od kapitala
- već odbijene akontacije poreza na dohodak
= naknadno plaćanje ili povratak poreza na dohodak
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 54 od 126
ZanaPredaK
Ostvarene dobiti nekog zanatskog preduzeća su prihodi od privrednog društva. Zanatskog majstora i njegovo
jednočlano preduzeće treba posmatrati kao poresku jedinicu. Visina poreza je nezavisna od svrhe namjene
dobiti. Za porez na dohodak ne igra nikakvu ulogu da li će se ta dobit koristiti za privatne svrhe ili će biti
ponovo investirana u punom obimu.
U zanatstvu se najčešće sreću jednočlana preduzeća ili preduzetnici. Preduzetnici nastupaju u pravnom i
poslovnom životu kao jedinstveno preduzeće. U poreskom pravu se posmatraju kao jedinstveni proizvod
samo kod poreza za obavljanje djelatnosti. Druge vrste poreza se određuju prema pojedinačnim akcionarima.
Porez na dohodak kod ortaka
Dobit jednog ortačkog društva ne mora da oporezuje Društvo, nego se oporezuju ortaci kao prihod iz
djelatnosti. Svaki ortak se tretira kao supreduzetnik i sa svojim udjelom u dobiti koji je utvrđen u statutu
Društva oporezuje se kao individualni preduzetnik. Pritom se utvrđuje ukupna dobit koju je ostvarilo Društvo i
dijeli na pojedinačne ortake. Raspodjela se vrši na osnovu statutarnih sporazuma. Dobit koja podliježe
porezima se ne može smanjiti isplatom zarada, zakupnina ili kamata ortacima.
Korporativni porez na primjeru Njemačke
Korporativni porez je porez na prihode korporacija, u to se ubrajaju konzorcijumi, akcionarska društva i
društva sa ograničenom odgovornošću. Oporezivanju podliježe prihod Društva. To je ostvarena dobit DOO
uzimanjem u obzir korekcija koje treba izvršiti u vidu dodatnog obračunavanja, kao npr. rashodi preduzeća
koji se ne odbijaju ili prikrivena raspodjela dobiti. Poreska stopa za neraspoređene dobiti iznosi 45% i za
raspoređene dobiti 30%. Na preostalih 70% raspoređene dobiti dodatno otpada još 25% poreza na prihod od
kapitala. Poresko opterećenje za korporativni i porez na prihod od kapitala iznosi tako ukupno 47,5%.
Za akcionara se raspodjela dobiti uračunava u specijalnom postupku uračunavanja prvobitnog poreskog
opterećenja.
Raspodjela dobiti dovodi do poreskog opterećenja koje zavisi od ličnih primanja akcionara. Ako je poreska
stopa ispod 45%, razumno je raspodijeliti dobit ako je ona stvarno potrebna za investicije u Društvu. Akcionar
može tada raspoređenu dobit ponovo stavi na raspolaganje DOO kao zajam ("ponovni postupak povraćaja raspodjele").
Porez na obavljanje djelatnosti na primjeru Njemačke
Polazište za porez na djelatnost nije preduzetnik, nego njegovo privredno društvo. Porez na obavljanje
djelatnosti je godišnji porez. Kao osnovica obračuna koristi se dobit (djelatnička dobit). Postoji paušalni iznos
od 18.000 Eura.
Osnovicu poreza na obavljanje djelatnosti utvrđuje Poreska uprava. Na tome opština zasniva svoju
odgovarajuću stopu naplate i izdaje rješenje za porez na djelatnost. Porez se uplaćuje opštini. Za očekivani
godišnji porez na obavljanje djelatnosti kvartalno se moraju plaćati akontacije.
Porez na obavljanje djelatnosti kod ortačkih društava
Određivanje poreza na djelatnost vrši se kao kod jednočlanih preduzeća. Tako je poreski dužnik samo
ortačko društvo. Osnov za porez na djelatnost je utvrđena ukupna dobit uključujući sve naknade za
supreduzetnike a za kapital društva jedinstvena vrijednost imovine preduzeća uključujući sve predmete i
prava koja su supreduzetnici stavili na raspolaganje Društvu.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 55 od 126
ZanaPredaK
Porez na obavljanje djelatnosti privrednih društava baziranih na kapitalu
Na smanjenje dobiti kod poreza na obavljanje djelatnosti značajan uticaj može imati plata direktora. Dobit
takođe umanjuju ugovori o zakupu ili iznajmljivanju između akcionara i DOO. Uticaj se javlja tek onda kada to
umanjenje dobiti iznosi više od 48.000 Eura pošto DOO ne može iskoristiti slobodan iznos koji se odbija prije
oporezivanja a koji jednočlano preduzeće ili ortačko društvo imaju kod prihoda društva. Okvirni broj za
izračunavanje poreza iznosi kod DOO uvijek 5%. U pojedinačnom slučaju mora se uključivanjem svih vrsta
poreza provjeriti da li DOO ima poresku prednost u odnosu na jednočlano preduzeće.
Ugovori o zajmovima između akcionara i DOO postižu samo polovični efekat. Iako kamate umanjuju dobit,
ponovo se do polovine uračunavaju kod određivanja prihoda društva.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 56 od 126
ZanaPredaK
Opomene
Primjeri
Prvu opomenu možete nasloviti na finansijskog kontrolora. Ovo može biti i bez navođenja punog imena i
prezimena odnosno uz navođenje samo funkcije. Ide datum, broj akta, ko šalje, kojim putem, ukupan broj
stranica i predmet.
Stepen opomene 1
Poštovane Dame i Gospodo,
Za doljenavedeni račun je istekao rok za plaćanje*.
Molimo Vas da izvršite uplatu cjelokupnog iznosa ili da nas obavijestite o važnom razlogu za neplaćanje.
Bili bismo Vam veoma zahvalni, da nam potvrdite uplatu faksom uz navođenje jasnih naznaka.
Očekujemo prijem Vaše uplate.
Uz iskren pozdrav,
<Ime pošiljaoca>
* Ukoliko je uplata već izvršena, molimo Vas da zanemarite ovaj zahtjev uz izvinjenje za eventualnu neprijatnost koju smo Vam pričinili.
Stepen opomene 2
Drugu opomenu možete nasloviti na finansijskog kontrolora i generalnog menadžera.
Poštovane Dame i Gospodo,
Uprkos prethodnoj korespondenciji u vezi sa prekoračenjem roka za plaćanje doljenavedenog računa, još
uvijek nismo dobili zadovoljavajući odgovor. Ovim putem zahtjevamo od Vas da ovo ispitate i izvršite uplatu
kako bi cjelokupan iznos bio podmiren. Bili bismo Vam veoma zahvalni, da nam potvrdite uplatu faksom uz
navođenje jasnih naznaka. Očekujemo prijem Vaše uplate u roku od 7 dana od današnjeg datuma.
Uz iskren pozdrav,
<Ime pošiljaoca>
* Ukoliko je uplata već izvršena, molimo Vas da zanemarite ovaj zahtjev uz izvinjenje za eventualnu neprijatnost koju smo Vam pričinili.
Stepen opomene 3
Treću opomenu možete nasloviti samo na generalnog menadžera.
Poštovani Gospodine XY,
Sa razočarenjem moram konstatovati, da je uprkos više poziva i faksova doljenavedena suma ostala
neizmirena.
Mi moramo insistirati, da se ovoj stvari posveti urgentna pažnja i da se izvrši uplata i izmiri cjelokupan iznos.
Bio/Bila bih Vam veoma zahvalan/na, da potvrdite uplatu faksom uz navođenje jasnih naznaka.
Ukoliko uplata ne legne u roku od 7 dana od današnjeg datuma, neću imati drugu alternativu osim da
preporučim suspenziju našeg ugovora o daljoj isporuci i održavanju.
S poštovanjem,
<Ime pošiljaoca>
* Ukoliko je uplata već izvršena, molimo Vas da zanemarite ovaj zahtjev uz izvinjenje za eventualnu neprijatnost koju smo Vam pričinili.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 57 od 126
ZanaPredaK
Stepen opomene 3 (oštrija varijanta)
<Adresa>
<Adresa>
<Adresa>
<Adresa>
<Mjesto>
Naš račun od
Opomena
<Datum>
Poštovani Gospodine/Gospođo
<Prezime>
<Datum>
uprkos višestrukim zahtjevima da izvršite uplatu, Vi još uvijek niste izmirili naš račun.
Ovo je naš posljednji poziv da se uplata izvrši do
<Datum>
Ukoliko budete propustili i ovaj termin, preduzećemo protiv Vas sudske korake bez nove opomene.
Advokatski i sudski troškovi, koji budu nastali ovim putem, biće stavljeni na Vaš teret.
Osim toga, u obavezi ste da nadoknadite našu štetu od prijema prve opomene kao i zateznu kamatu u visini od
<>
Eura.
Naša trenutna ukupna potražiavnja iznose:
Iznos računa
<>
% zatezna kamata od
Troškovi opomene
Ukupna potraživanja do
<Datum>
do
<Datum>
#VALUE!
<Datum>
<Iznos računa>
#VALUE!
<Iznos opomene>
#VALUE!
Nadamo se da ćemo moći da izbjegnemo sudsko poravnanje.
S poštovanjem,
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 58 od 126
€
€
€
€
ZanaPredaK
Uputstvo
Dostava
Da biste se pripremili za eventualno sudsko poravnanje, morali biste dostaviti ovu opomenu uz potvrdu
prijema.
To znači, dakle, dostavnicom sa potpisanom povratnicom, uz pomoć kurira ili predajom uz svjedoke.
Rok plaćanja
Zakon ne reguliše rokove plaćanja. Postavite tačan ali realan rok, kako Vaš klijent ne bi ponovo odlagao
plaćanje ili možda zaboravio na obavezu. Rok ne smije da bude ni previše kratak, tako da ga Vaš klijent
može održati u relaciji sa visinom zahtjeva.
Zatezne kamate
Nakon dostave prve opomene, Vi možete obračunavati zateznu kamatu.
Ukoliko za vrijeme trajanja zatezne kamate i sami morate plaćati kamatu banci, (npr. za prekoračenje
računa), imate pravo da fakturišete plaćenu kamatu. U slučaju eventualnog procesa, ovo biste morali
dokazati izvještajem banke. S druge strane, Vi možete zahtjevati isplatu zakonske kamate bez dokaza.
Ukoliko je neodgovorni klijent potrošač, kamatna stopa npr. u EU iznosi 5 % računajući i osnovnu kamatnu
stopu Evropske Centralne Banke.
Ukoliko je on preduzetnik, možete zahtjevati 8 % računajući i osnovnu kamatnu stopu ECB. Osnovna
kamatna stopa je varijabilna kamata, koju utvrđuje ECB. Ona se npr. može naći na sajtovima kao
www.bundesbank.de.
Troškovi opomene
Prva opomena objašnjava zatezanje. Zbog toga ne možete fakturisati opomenu kao štetu. Za svaku sljedeću
opomenu, možete zahtijevati pokrivanje svojih troškova, npr. za poštarinu ili obradu. Primjereno je
uračunavanje od 5,- do 10,- Eura.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 59 od 126
ZanaPredaK
Preuzimanje preduzeća
Kako da preuzmem odgovarajuće preduzeće?
Uvod
Imate namjeru da se osamostalite u zanatstvu? Pri tome ste sebi sigurno postavljali pitanje, da li je za Vas
bolje rješenje da preuzmete neko zanatsko preduzeće ili da osnujete novo.
Preuzimanje već postojećeg preduzeća povezano je sa manjim rizikom, nego ako osnivate novo preduzeće,
jer već postoji stalna klijentela, a možete i da sarađujete sa dobavljačima Vašeg prethodnika. Finansijska
ulaganja će, ako istovremeno nećete vršiti građevinske izmjene biti manja, nego što bi to bio slučaj kod
otvaranja novog preduzeća. Takođe možete da preuzmete saradnike koji poznaju posao, te možete
eventualno koristiti i iskustva dosadašnjeg vlasnika preduzeća.
Sigurno ćete imati mnogo pitanja, kao npr:
Kako da pronađem odgovarajuće preduzeće?
Berza preduzeća
Koliko vrijedi to preduzeće?
Vrijednost preduzeća
Koje mogućnosti preuzimanja postoje?
Mogućnosti
preuzimanja
Da li je preuzimanje preduzeća za mene finansijski izdrživo?
Proračun rentabilnosti
Na koje odredbe moram da obratim pažnju, koje ugovore treba da provjerim?
Pravni aspekti
Kako moram da vodim svoje knjige i koje poreze moram da plaćam?
Poreski aspekti
Na šta treba misliti pri tome?
Ako razmišljate o preuzimanju već postojećeg preduzeća, bilo kupovinom, bilo rentiranjem ili zakuom, obratite
pažnju na slijedeće:
Dosadašnji vlasnici preduzeća bi trebalo da Vas informišu o kretanju prometa i prihoda u posljednjih 3-5
godina. Tačnost tih podataka treba obavezno provjeriti na osnovu godišnjih završnih računa. Ako dosadašnji
vlasnik preduzeća ne napušta posao iz ličnih ili porodičnih razloga, onda budite posebno oprezni. Morate
pravovremeno ispitati koje su građevinske izmjene potrebne i sa njima vezani troškovi toga.
Ako se radi o zastaralom preduzeću, u kojem godinama nisu vršena renoviranja, onda to morate uzeti u obzir
prilikom utvrđivanja kupoprodajne cijene, odnosno kod određivanja visine zakupnine.
Prilikom određivanja cijene za preuzimanje robe u skladištu pazite na to da ne preuzmete staromodne
proizvode koji se teško mogu prodati. Da ne bi došlo do razlika vezano za količinu zaliha, potrebno je da prije
definitivnog ugovaranja kupoprodajne cijene dobro provjerite podatke iz liste inventara i kvalitet robe.
Ako preuzimate i zaposlene radnike, provjerite postojeće ugovore o radu, jer i njih preuzimate kao novi
vlasnik preduzeća.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 60 od 126
ZanaPredaK
Berza preduzeća
Uvod
Vi ćete se pitati: Gdje ću naći odgovarajuće zanatsko preduzeće i ko će mi pomoći? Najvažnije je, da se
najprije sami malo potrudite oko toga. Proučite odgovarajuće ponude u dnevnoj štampi, stručnim časopisima i
ostalim publikacijama ili sami dajte oglase. Ali i informacije u Zanatsko-preduzetničkoj komori Crne Gore Vam
mogu pomoći prilikom traženja odgovarajućeg preduzeća. Ona vodi spisak preduzeća koja se nude i spisak
preduzeća koja se traže. Stvaranjem berze preduzeća Zanatsko-preduzetnička komora pomaže mladim
majstorima i preduzetnicima, koji traže preduzeće koje bi mogli preuzeti, kao i onima koji žele da ponude
svoje već postojeće preduzeće.
Kome je namijenjena berza preduzeća?
Ona se obraća:
•
•
•
•
zanatskim majstorima, koji žele da prodaju ili daju svoje preduzeće u najam,
vlasnicima preduzeća koji žele da otvore filijale,
vlasnicima zanatskih preduzeća, koji traže finansijske partnere i finansijska učešća u svom
preduzeću,
majstorima ili inženjerima koji žele da osnuju samostalnu zanatsku egzistenciju ili žele da učestvuju u
već postojećem preduzeću.
Prednosti berze preduzeća
Vlasnik preduzeća može da koristi spisak adresa konkretnih interesenata. Pored toga koriste se i kontakti
osoba u Komori.
Onome ko preuzme preduzeće znatno se olakšava put u samostalnost, ako preuzme preduzeće koje
funkcioniše, sa svim njegovim vezama za nabavku i prodaju. I oni koji nude, tako i oni koji traže, mogu da
imaju korist od aktualnih informacija. Centralna evidencija povećava vjerovatnoću da se pronađe odgovarajući
partner.
Postupak
Onaj ko nudi preduzeće na preuzimanje, šalje upitnik Zanatsko-preduzetničkoj komori Crne Gore.
On dobija ponudu za savjetovanje: Savjetnici Komore ukazuju mu na finansijske i ekonomske posljedice.
Potencijalni interesenti za njegovo preduzeće se povezuju sa njim.
Garantuje se zaštita podataka.
Prilikom ličnog savjetovanja savjetnik Komore analizira preduzeće i pravi zajedno sa onim ko predaje
preduzeće koncept predaje i razgovara sa njim o alternativama, - prodaji, davanju u zakup itd.
Nakon snimanja stanja odlučuje se o uvrštavanju u berzu preduzeća.
Time se garantuje, da preduzeća sa berze imaju zdravu egzistencijalnu bazu.
Mi ne možemo da Vam garantujemo da će doći do preuzimanja. Ali mi se trudimo da za Vas pronađemo
odgovarajuća preduzeća. Međutim, Vi sami morate postići sporazum sa njima. Mi pri tome možemo da
pomognemo Vama i onome ko predaje preduzeće. Rado ćemo Vas savjetovati.
Savjetnici u zanatskoj komori pomažu naravno i prilikom primopredaje, tj. kod sastavljanja kupoprodajnih
ugovora, ugovora o rentiranju, ugovora o zakupu i kod sastavljanja statuta preduzeća.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 61 od 126
ZanaPredaK
Vrijednost preduzeća
Cijena preuzimanja
Ako želite da kupite neko preduzeće ili da ga samo uzmete u zakup, morate znati koju vrijednost ima
preduzeće ili koliki smije da bude zakup. Prilikom procjene vrijednosti preduzeća sudaraju se različiti interesi
onog ko predaje preduzeće i onog ko ga preuzima.
Dogovor, da se prodaju mašine, aparati i inventar, a da se zemljište i zgrade izdaju ili takođe prodaju,
postigne se često brzo, ali veoma se razlikuju predstave o cijeni preuzimanja. Onaj ko predaje preduzeće,
bez obzira na to da li ga prodaje, daje u zakup ili ga rentira, zainteresovan je za visoku procjenu vrijednosti
svog preduzeća u trenutku prodaje. Ali za Vas koji preuzimate preduzeće i imate finansijska ograničenja,
veću ulogu igraju aspekti koristi.
Da biste pojednostavili pregovore o cijeni, trebalo bi da uključite nekog eksternog savjetnika ili tehničkog
savjetnika u svrhu procjene vrijednosti preduzeća.
Za Vas koji preuzimate preduzeće, planovi vezani za buduću gradnju u mjestu Vašeg poslovanja imaju
znatan uticaj na visinu kupoprodajne cijene. Takođe se informišite, u kojoj mjeri su planirane promjene u
strukturalnom okruženju preduzeća, npr. izmještanje uprave, izmještanje saobraćajnica i promjena
saobraćajnih prilika, da li je planirano seljenje potrošačkih centara. Ovo može da dovede do gubitka klijenata.
Neka Vam onaj ko predaje preduzeće napravi listu mašina, alata i inventara sa podacima o godini
proizvodnje, godini nabavke i nabavnoj cijeni. Ako tih podataka nema, savjetnik i stručni referent moraju da
dođu do te vrijednosti nimalo jednostavnim proračunima.
Dajte premjeriti površinu prostorija koje se izdaju i korisnih površina, odn. preuzmite te mjere iz građevinskih
nacrta.
Nadalje, onaj od koga preuzimate preduzeće trebalo bi da Vam da opširne informacije o preduzeću, tehničkoj
opremljenosti, računovodstvene podatke, informacije o vlasničkim odnosima, organizaciji i strukturi klijenata,
te o mogućnostima razvoja. Završni godišnji računi za proteklih tri do pet godina, te odgovarajuće liste
inventara i otpisa su nadalje preduslov za objektivnu procjenu vrijednosti preduzeća.
Vrijednost firme
Kupca preduzeća trebalo bi manje da interesuje to, koliko su nekada koštale mašine i oprema, odn. koliko oni
danas vrijede. Za kupca je od značaja koje prihode može u budućnosti da sa njima ostvari.
Za formiranje cijene nije od značaja samo aktuelno stanje preduzeća, nego su kod preduzeća sa velikim
prihodima značajne i nematerijalne vrijednosti, poput imidža firme, koliko je firma poznata, klijentela, saradnici
i slično. Tada se govori o vrijednosti firme. Kao što prodavac dobija nadoknadu za profit, kojeg se odriče u
budućnosti, tako kupac plaća cijenu profita koji može da očekuje u budućnosti.
Ali kako se utvrđuje za to primjerena cijena?
Mjerodavni kriterijumi za utvrđivanje vrijednosti firme su samo budući prihodi i profiti preduzeća.
Polazna tačka za njeno utvrđivanje su podaci iz prošlosti, te očekivani budući razvoj.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 62 od 126
ZanaPredaK
Tako se koriguje poreski profit iz prethodne tri godine za vanredne i neperiodične izdatke i prihode. Nadalje,
potrebno je uzeti u obzir kalkulatorske troškove, npr. onda, kada plata vlasnika koji radi u preduzeću nije
sadržana u personalnim troškovima poreskog bilansa. Dakle, u tom slučaju je potrebno u račun uvrstiti i
obračunsku platu vlasnika. Visinu je potrebno utvrditi shodno radu vlasnika.
Ali potrebno je uračunati i kalkulatorsku najmaninu, naime onda, kada preduzeće radi na vlastitoj zemlji i kada
se najamnina ne može prikazati u računu dobiti i gubitka.
Nadalje, potrebno je detaljno analizirati ostale troškove. Npr., ako se ne uzme u obzir odgovarajuća plata za
članove porodice zaposlene u preduzeću, to može da utiče na visinu bilansne dobiti.
Ovaj prečišćeni prosječni profit predstavlja onda osnovu za utvrđivanje vrijednosti prihoda.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 63 od 126
ZanaPredaK
Modaliteti preuzimanja
Modaliteti
Ako ste se sa onim ko predaje preduzeće dogovorili o vrijednosti preduzeća, za Vas je važno da možete da
finansirate tu cijenu.
Vi imate mogućnost da kupite preduzeće za fiksnu cijenu i da pri tome koristite sredstva javne finansijske
pomoći. Vi takođe možete da kupite preduzeće na otplatu, bez mogućnosti korišćenja javne finansijske
pomoći.
Daljnje alternative su sticanje preduzeća rentiranjem i uzimanje u zakup.
Za Vas je važno, da cijenu preduzeća, odn. kamate, otplatu, rentu ili zakupninu možete da finansirate iz
Vašeg kasnijeg prometa. Iz tog razloga morate da utvrdite, koje alternative Vam najviše odgovaraju što se
tiče rentabilnosti i likvidnosti.
Ali ne zaboravite pri tome, da ćete imati i druge troškove vezane za kupovinu, poput poreza na kupoprodaju
zemljišta, sudske troškove i troškove upisivanja u katastarske knjige, da ćete možda investirati u
modernizaciju i vršiti renoviranje, da će biti potrebne eventualno dodatne investicije u mašine i građevinske
investicije, te da ćete finansirati početnu robu u skladištu odn. da ćete morati popuniti zalihe robe u skladištu.
Navedite detaljno sve ove troškove i izdatke, jer Vam je to takođe potrebno za Vaš razgovor sa bankom.
Strukturirajte spisak prema hitnosti/nužnosti. Ako se kasnije kod proračuna rentabilnosti ispostavi da je
opterećenje previsoko, možete naglo „smršati“. Planirajte pažljivo. Potkrijepite Vaše proračune predračunom
troškova, da biste mogli izbjeći prekoračenje troškova.
Planirajte odmah i jedan rezervni iznos.
Mogućnosti finansiranja kod kupovine
Za finansiranje možete tražiti i sredstva javne podrške. Ali pri tome morate pratiti javne pozive i poštovati
pravila igre, inače će doći do poteškoća i odugovlačenja u postupku predaje zahtjeva, ili ništa neće
funkcionisati. Za eventualno javno finansiranje preuzimanja preduzeća potrebno je stručno mišljenje. Naši
saradnici u Komori će Vas rado uputiti i pomoći Vam da dođete do kvalitetnih riješenja.
Kupovina
Alternative kupovini
Alternativa kupovini preduzeća je sticanje kupovinom na rate, na bazi rentiranja ili uzimanja u zakup.
Dogovaranje isplate kupovne cijene na rate ne mijenja ništa u prirodi fiksne kupoprodajne cijene.
Pored kupovine na rate moguća je kupovina na bazi rentiranja. U tom slučaju se preduzeće prodaje uz
dogovaranje redovnih isplata. Ova renta predstavlja kupoprodajnu cijenu za prenesenu imovinu. Kod prodaje
rentom su usluga i protivusluga sa trgovačkog stanovišta u ravnoteži. Preuzimanje preduzeća uzimanjem u
zakup ima prednost, zato što je potreba za kapitalom niža. Zakupnine su često niže od kamata i otplata kod
kupovine preduzeća.
Objektivni iznos zakupnine može se utvrditi raznim metodama. U principu bi trebalo da zavisi od visine i
strukture prometa, te od mjesta poslovanja i tehničkog stanja biznisa.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 64 od 126
ZanaPredaK
Uzimanje u zakup
O uzimanju u zakup se govori – za razliku od iznajmljivanja -, kada može da se koristi preduzeće potpuno
opremlljeno mašinama, dakle ne samo prostorije ili dijelovi zgrade.
Preuzimanje preduzeća uzimanjem u zakup ima prednost, zato što je potreba za kapitalom niža. Zakupnine
su često niže od kamata i otplata kod kupovine preduzeća.
Objektivni iznos zakupnine može se utvrditi raznim metodama. U principu bi trebalo da zavisi od visine i
strukture prometa, te od mjesta poslovanja i tehničkog stanja biznisa.
Mašine, alat, opremu itd. stavlja na raspolaganje zakupodavac, kupuju se samo manje mašine, eventualno
vozni park i skladište robe. Likvidnost i prije svega eventualno postojanje osiguranja ostaju očuvani, sa
stanovišta zakupca i čine tako rezervu. Zakupodavac ostaje vlasnik glavne imovine i dobija tekuće uplate,
koje opet za zakupca predstavljaju poslovne troškove koje bi on u potpunosti trebalo da može da odbije.
Ali kod ugovora o uzimanju/davanju u zakup veoma često dolazi do nesporazuma između zakupca i
zakupodavca. Tiču se pitanja održavanja, popravki i nabavke novih stvari. To važi prije svega za preduzeća
sa skupim mašinama, koje se mnogo troše i koje podliježu tehnološkim promjenama.
Trajanje ugovora o zakupu, dogovaranje klauzule o osiguranju vrijednosti, visina zakupnine i pravo preče
kupovine imovine uzete u zakup takođe su stavke, koje je potrebno dogovoriti.
Cijena zakupnine sastoji se od 3 komponente:
•
•
•
Udio najamnine,
Udio kamata i
Udio otpisanih sredstava
Za utvrđivanje udjela najamnine mjerodavni kriterijumi su veličina i stanje prostorija preduzeća, kao i lokalna
cijena za najam.
Udio kamata nastaje, jer je u mašinama i opremi zarobljen kapital. Cijena zakupnine stoga mora da uzme u
obzir izgubljenu dobit od kamata.
Udio otpisanih sredstava nasuprot tome uzima u obzir smanjenje vrijednosti zbog habanja mašina i opreme.
Najam
Zbog problema povezanih sa zakupljivanjem ponekad je pametnije kupiti mašine i alat, a iznajmiti prostorije ili
djelove zgrade. Najamnina za prostorije izračunava se tako da korisnu površinu pomnožimo sa lokalnom
cijenom za metar kvadratni, uobičajenom za pojedine branše.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 65 od 126
ZanaPredaK
Proračun rentabilnosti
Proračun
Prije nego što ćete se pobliže baviti preuzimanjem preduzeća i provjeriti da li je pametno jedno takvo
preuzimanje, trebalo bi da se raspitate za razloge zbog kojih dosadašnji vlasnik želi da se riješi svog
preduzeća. Starost i loše zdravstveno stanje često nisu jedini razlozi za napuštanje biznisa – često se
poklapaju sa ekonomskim ili porodičnim problemima. Budite posebno kritički, ako traženje nasljednika traje
već duže vrijeme.
Na osnovu troškova i prometa Vašeg prethodnika možete da napravite Vaš vlastiti plan troškova i prometa. U
tu svrhu morate provjeriti sve troškove i eventualno ih korigovati. Vi imate drugačije opterećenje kamatama i
otpis nego Vaš prethodnik. Zakupnina je trošak koji Vaš prethodnik nije imao. Takođe se može desiti da se
bitno promijeni struktura personalnih troškova, jer Vi morate umjesto supruge dosadašnjeg vlasnika, koja je
radila bez nadoknade, zaposliti radnika sa punim radnim vremenom.
Sada bi Vi trebalo da razmislite koliko je Vama i Vašoj porodici potrebno za život. Utvrdite izdatke za život,
privatne poreze i razne doprinose, te iznose rata za uzete kredite.
Barem ovi tako utvrđeni budući troškovi, plus privatni izdaci ili vrijednost vlastitog rada moraju biti pokriveni
budućom zaradom.
Ali ne preuzimajte stope za obračun satnica Vašeg prethodnika. Pravite kalkulaciju cijene na osnovu Vaših
vlastitih troškova, a koju morate da ostvarite na tržištu.
Sprovedite i kasnije redovne kontrole ekonomičnosti i rentabilnosti, da bi konstantno provjeravali kalkulaciju.
Prije stavljanja svog potpisa na ugovor pitaćete se, zašto biste pri sigurnom radnom mjestu, redovnim
primanjima, sedmičnim radnim vremenom od 40 sati, ulazili u riziko privatnog biznisa.
Donesite odluku tek kada dobro izvršite proračune vezane za Vaš plan. Budite radije pesimista prilikom
predkalkulacije prometa, troškova i prihoda.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 66 od 126
ZanaPredaK
Pravni aspekti
Obaveze vezane za mjesto poslovanja
Kod preuzimanja preduzeća morate imati jasnu sliku o mjestu poslovanja preduzeća koje preuzimate. Već
samim tačnim poznavanjem mjesta poslovanja firme mogu se izbjeći budući problemi.
Vršenje zanatske djelatnosti nosi sa sobom brojna opterećenja za komšiluk i okruženje. Iz tog razloga
zakonodavac je zabranio rad određenih preduzeća u određenim oblastima. Ako ne poznajete građevinske
planove za područje mjesta poslovanja i njegovog okruženja, potrebno je da to saznate u opštini. Tačno
poznavanje planirane gradnje na području mjesta poslovanja je za Vas od odlučujućeg značaja prilikom
procjene o preuzimanju preduzeća, jer Vam daje informacije o potencijalnoj ugroženosti mjesta poslovanja.
U stambenim naseljima smiju da rade samo snabdjevački i uslužni zanati, koji ne ometaju susjede. Ako želite
da preuzmete frizerski salon, pekaru ili mesaru, mjesto poslovanja nije ugroženo.
Ako se radi o preduzeću koje se nalazi u stambenoj ili mješovitoj oblasti, o „zanatskom preduzeću koje
ometa“, poput: bravarske i stolarske radionice, automehaničarske radnje, livnice, staklane, građevinskog
preduzeća, tesarske radnje, krovopokrivačkom preduzeću, kamenorezačkoj radionici, kovačnici ili
mehaničarskoj radnji za poljoprivredne mašine, u budućnosti Vam nije osigurana konkurentnost, odn.
egzistencija. Investicije u proširivanje, koje treba da obezbjede racionalno odvijanje posla u preduzeću ili
razrađivanje proizvodnje, u principu više nisu moguće na dosadašnjem mjestu poslovanja. Osim toga, ta
preduzeća moraju zbog svojih emisija da računaju sa naredbama nadzorne službe, za koja se često ispostavi
da predstavljaju nepodnošljiva opterećenja. Posljedice su zatvaranje preduzeća ili prisiljavanje na izmještanje
preduzeća.
Ako se preduzeće koje želite da preuzmete, nalazi u zanatskoj ili industrijskoj zoni, onda ništa ne stoji na putu
preuzimanju preduzeća sa građevinsko-pravnog stanovišta.
Neka Vas kod konačne procjene lokacije obavezno posavjetuje neko i Zanatsko-preduzetničke komore.
Ako u okviru preuzimanja preduzeća vršite dogradnju i rekonstrukciju objekta, preporučuje se usaglašavanje
građevinskih mjera sa nadležnim inspekcijama. Ova promjena korišćenja u zanatske svrhe mora biti stručno
ispitana od strane građevinske inspekcije.
Ispitivanje tla
Prije kupovine ili uzimanja pod zakup zemljišta neke firme, za koje postoji sumnja da su ga zagadila
prethodna preduzeća, trebalo bi izvršiti ispitivanje tla. To je u svakom slučaju jeftinije nego eventualno kasnije
saniranje tla, jer je nakon kupovine teško ili nemoguće utvrditi ko je prouzrokovao zagađenje tla. Proučite
stoga istoriju zemljišta firme!
Ispitajte prije kupovine zemljišta i zgrade na njemu da li je tlo npr. zagađeno materijama koje sadrže
fluorhlorougljeni hidrati ili materije koje sadrže PER (razređivači i odmašćivači) ili da li je zgrada zagađena
azbestnom prašinom. Neka neki hemijski institut izvrši analize, da biste isključili rizike.
Ugovori
Preuzimanje preduzeća je potrebno regulisati ugovorima. Kupovina preduzeća se po pravilu vrši na osnovu
kupoprodajnog ugovora. Ako želite da steknete nepokretnu imovinu, ugovori moraju biti ovjereni sudskim
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 67 od 126
ZanaPredaK
putem. Obavezno razjasnite pitanja ograđivanja od obezbjeđivanja, kojima bi mogli biti opterećeni pojedini
dijelovi imovine.
Prodavac mora uvesti novog vlasnika u posjed kupljene imovine. Onaj ko preuzima preduzeće, trebao bi da
se za svaki slučaj uvjeri da nad pojedinim dijelovima imovine ne postoji ograničenje raspolaganja.
U tom kontekstu takođe je važno preispitati ugovore sa dobavljačima, u kojoj mjeri ih je potrebno mijenjati s
obzirom na potrebe Vašeg preduzeća.
Međusobna prava i obaveze koje proizlaze iz zakupa, trebalo bi regulisati pismenim ugovorom, da bi u
slučaju nesuglasica među ugovornim stranama ugovor služio kao dokazni materijal. To isto važi ako
preuzimate preduzeće, koje se nalazi u iznajmljenim prostorijama. U spornim slučajevima važe zakonski
propisi, ali trebalo bi obratiti pažnju na slijedeće stvari:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Ugovor o zakupu/najmu sklopiti po mogućnosti dugoročno (5-10 godina).
Utvrditi trajanje ugovora, otkazne rokove, propise i uslove preuzimanja,
Zahtijevati pravo opredjeljenja na produženje ugovora ili zahtijevati iznajmljivanje sporednih prostorija,
Isključivanje konkurencije proširiti što više, uzeti u obzir i srodne grane/branše.
Tačan opis prostorija i gdje se one nalaze, navesti njihovu kvadraturu,
Odrediti namjenu prostorija,
Regulisati ko je nadležan za održavanje i za estetske popravke,
Obezbijediti dozvole za izmjenu fasade zbog postavljanja reklama ili izloga,
Razgraničiti sporedne troškove,
Dogovoriti korištenje zajedničkih površina poput parkinga i prilaza,
Kod notara regulisati pravo preče kupovine.
Ugovori sa zaposlenima
Prava i obaveze iz radnih odnosa koji su postojali u trenutku preuzimanja preduzeća prelaze prema na novog
vlasnika preduzeća. Od sada Vi snosite i personalne troškove. Pored starog poslodavca i Vi ste odgovorni za
zaostale, a najkasnije prije isteka jedne godine nakon preuzimanja preduzeća prispjele zahtjeve zaposlenih.
To naravno ne važi za zahtjeve zaposlenih, koji su napustili preduzeće prije njegovog preuzimanja.
Garancije
Kao novi vlasnik preduzeća Vi ste kod prenosa imovine u određenom obimu odgovorni za poreze za
poslovanje i za iznose odbijenih poreza. O prenosu imovine nije riječ u slijedećim slučajevima:
•
•
Zakonsko sticanje nasljeđivanjem
Davanjem u zakup preduzeća, iako je ono dugoročno. Ovdje se ne radi o promjeni vlasništva.
Odgovornosti nema i sticanjem iz stečajne mase, sticanjem nagodbenim postupkom i sticanjem silom
zakona.
Odgovornost važi samo za poreze preduzeća. Tu se posebno ubrajaju porez na promet i porez na obrt. Porez
na prihod npr. i porez kod kupovine nekretnina ne ubrajaju se u zemljama EU u porez na poslovanje. Porez
kod kupovine nekretnina u zemljama EU kao i porez na zemljište ne čine porez na poslovanje čak i u slučaju
kada zemljište služi preduzeću. Odgovornost za iznos odbijenog poreza postoji prije svega kod poreza na
platu.
Prava su morala nastati nakon početka posljednje kalendarske godine, prije promjene vlasništva i do isteka
jedne godine nakon prijavljivanja preduzeća od strane lica koje je preuzelo preduzeće. Rok od godinu dana
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 68 od 126
ZanaPredaK
počinje za Vas najranije u trenutku preuzimanja preduzeća. U Vašem interesu je da preuzimanje preduzeća
propisno i što prije prijavite poreskoj upravi i Centralnom registru Privrednog suda.
Odgovornost je ograničena na preuzetu imovinu. Isključivanje odgovornosti ugovorom između Vas i prodavca
je nevažeće za finansijsku službu. Takvi dogovori su od značaja samo za Vaše eventualne građansko pravne
zahtjeve za nadoknadom protiv prodavca.
Vi ste odgovorni i u slučaju, ako Vam prilikom preuzimanja nisu poznata dugovanja poreza. Često dođe do
naknadnih potraživanja poreza na osnovu eksterne kontrole nakon preuzimanja. Na Vama je da vremenski
ograničite odgovornost tako što ćete preduzeće prijaviti što prije.
Neka Vam Poreska uprava, uz saglasnost prodavca izda potvrdu o dugovanim porezima. Poreska uprava bi
trebalo da Vam može dati ove informacije shodno zakonu.
Privredno pravo
Vi imate mogućnost da dalje koristite naziv firme prodavca uz dodatak o vlasniku i nasljedniku posla. Samo
kod preduzeća koja su upisana u Centralni registar Privrednog suda moguće je da Vi dalje koristite naziv
firme prodavca.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 69 od 126
ZanaPredaK
Poreski aspekti
Knjigovodstvo i utvrđivanje dobiti
Preuzimanjem preduzeća Vi postajete samostalni preduzetnik. Obavezni ste da svake godine utvrdite profit,
bilo pomoću završnog računa i računa dobiti i gubitka ili izračunavanjem viška prihoda.
Kupovina
Ako preuzmete preduzeće za fiksnu cijenu, ona mora biti podijeljena na knjigovodstvene vrijednosti
pojedinačnih preuzetih vrijednosti imovine. Vama koji preuzimate preduzeće ne bi trebalo biti svejedno kako
se kupoprodajna cijena pojedinačno dijeli na robu, sirovine, pomoćne i pogonske materijale i na imovinu koja
se amortizuje poput zgrada, mašina, opreme ili zemljište preduzeća. Za razliku od Vas, za prodavca
preduzeća to nema nikakve poreske posljedice.
Roba, sirovine, pomoćni i pogonski materijali trebalo bi da se kao u zemljama EU odbiju kao poslovni izdaci
već prve godine poslovanja ali to treba provjeriti kod poreskog savjetnika radi sigurnosti. Cijena za imovinu
koja se amortizuje, može nasuprot tome biti otpisivana godišnje u smislu smanjene dobiti i to samo shodno
dužini trajanja korištenja pojedinih dijelova imovine. I ovo treba provjeriti sa poreskim savjetnikom.
Dio cijene koji otpada na zemljište ne bi smio uticati na smanjenje dobiti. Poreska uprava po pravilu prihvata
strukturiranje kupoprodajne cijene preuzimača preduzeća ako je to urađeno realno. Ali ako platite cijenu koja
je viša od stvarne vrijednosti preuzete imovine, radi se o vrijednosti firme. U Njemačkoj se ona može
uračunati u dio imovine koji se amortizuje i otpisivati na 15 godina.
Kamate koje se plaćaju za kredit u zemljama EU su poslovni izdaci i trebalo bi isto da važi i u Crnoj Gori. Ako
je dogovoreno plaćanje na rate, kamate sa odgodom plaćanja koje je potrebno platiti onome ko Vam predaje
preduzeće, za Vas su takođe poslovni izdaci. Kod beskamatnog odlaganja plaćanja može se udio kamata,
koji se izračunava iz kupoprodajne cijene, takođe prikazati kao poslovni izdatak. On u poreskom smislu utiče
zavisno od rata plaćenih u razdoblju razrezivanja poreza. Ali potrebno je paziti, da se s druge strane nabavni
troškovi za pojedine djelove preuzete imovine obračunaju niže. Time su niže i godišnje amortizacione rate.
Rente
Kod preuzimanja preduzeća na bazi rentiranja u principu ste obavezni, da aktivirate preuzetu imovinu sa
nabavnim troškovima, ali se oni obračunavaju na osnovu posebne formule za obračunavanje rente.
Poreske posljedice na dobit se u zemljama EU razmatraju samo kod rente preduzeća; kod privatne rente koja
se plaća članovima porodice to ne utiče na smanjenje dobiti. Tekuće isplate rente za prodavca preduzeća su
poslovni izdaci i mogu se poreski odbiti. Ali s druge strane potrebno je obavezu rentiranja iznova procijeniti
prilikom svake izrade bilansa, i kako su te obaveze iz godine u godinu niže, ovo smanjenje dugovanja se
knjigovodstveno mora voditi kao vanredan dohodak. Samo tako kamatni dio može umanjiti dobit.
Uzimanje u zakup
U slučaju preuzimanja preduzeća uzimanjem u zakup, u zemljama EU plaćena zakupnina predstavlja
poslovne izdatke i umanjuje dobit.
Ako Vi kao zakupac imate obavezu da o svom trošku obnovite istrošenu ili uništenu imovinu u preduzeću
uzetom u zakup, onda morate ovu obavezu prikazati u bilansu kao dugovanje (rezerva za održanje
supstance). Ovo dugovanje u zemljama EU umanjuje dobit.
Obratite pažnju na to, da Poreska uprava ne pretvori prvobitno pravi zakup u kupovinu.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 70 od 126
ZanaPredaK
Ovo se može desiti, kada se Vi i zakupodavac dogovorite, da je kasnije moguće kupiti preduzeće i da će
plaćena zakupnina biti uračunata u kupoprodajnu cijenu. U tom slučaju će finansijska služba pretpostavljati da
se radi o prodaji preduzeća, s posljedicom, da do tada plaćena zakupnina naknadno više neće predstavljati
poslovne izdatke, nego dijelove kupoprodajne cijene, koji nemaju uticaj na dobit.
Porezi
Porez na promet
Bez obzira na koji način ste preuzeli preduzeće, obračunati porez na promet u zemljama EU se može opet
iskoristiti kao akontacija poreza, ukoliko se ne radi o prometu oslobođenom od oporezivanja. Iz tog razloga bi
trebalo obratiti pažnju na to, da se imovina preduzeća navodi odvojeno prema grupama, sa različitim
poreskim stopama, odn. oslobođenjem od poreza, i porez na promet koji se za nju plaća se prikazuje
odvojen. Ako sklopite ugovor o najmu, ugovor bi trebao da sadrži podatke o tome, da li pored najamnine
morate da plaćate i PDV. Ako ne postoji takav dogovor, morate da plaćate samo prikazani konačni iznos.
Ali ako je najamnina podređena porezu na promet, imate pravo da dobijete kalkulaciju, gdje je PDV posebno
iskazan.
Porez na kupovinu nekretnina
Strukturiranje kupoprodajne cijene se odražava na porez na kupovinu nekretnina. Podjela kupoprodajne
cijene na zemljište i zgradu s jedne strane i na mašine i ostalu opremu sa druge strane u zemljama EU ima
poreske konsekvence, jer se plaća porez samo na kupovinu zemljišta i zgrada.
Nerealne podjele imaju za posljedicu, da finansijska uprava ponovo vrši procjenu. Ako želite da saznate još
više na ovu temu, pogledajte poglavlje Porezi.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 71 od 126
ZanaPredaK
Vođenje preduzeća
Kako da učvrstim egzistenciju i temelje svog preduzeća?
Uvod
Imate zanatsko preduzeće i samostalni ste. Sjajno. Da biste i još koju godinu bili samostalni i uspješni, morate
da izgradite svoje preduzeće i da ga organizujete na pravi način. Potreban Vam je marketinški koncept kako
bi se Vaše preduzeće moglo uspješno pozicionirati na tržištu. Jer, ko ostavi bolji utisak, obezbjedio je
povjerenje tržišta i nalazi se korak ispred svoje konkurencije. Za svako zanatsko preduzeće od važnosti su i
njegovi saradnici. Što su radna mjesta koja nudite u svom preduzeću atraktivnija, biće Vam lakše da nađete
potrebne saradnike. Pri tome se ne radi samo o regulisanju radnog vremena i plata, nego je važno i radno
mjesto, atmosfera i odnos šefa prema saradnicima. I konačno, nikom ne može promaći napredak. Odnos
čovjek, tehnika i racionalni tok rada sve više je u fokusu očekivanja klijenata. Današnji klijenti očekuju od
svojih dobavljača da rade prema određenim mjerilima. Njima nije dovoljno obećanje, nego očekuju razumljive
dokaze o učinkovitosti svojih dobavljača. Tako sve veći broj nalogodavaca traži od zanatskih preduzeća
dokaz o funkcionalnom sistemu menadžmenta kvaliteta u formi certifikata prema ISO 9000 ff.
Vidite da se ova pitanja tiču i već postojećih preduzeća kao npr.: kako da napravim marketinški koncept, na
koje radno-pravne uslove treba da obratim pažnju, kako da poboljšam organizaciju svog preduzeća, kako da
uvedem sistem kvaliteta menadžmenta prema ISO 9000 ff itd.
U nastavku ćemo detaljno obraditi ove teme.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 72 od 126
ZanaPredaK
Marketing
Uvod
Zbog sve jače konkurencije i sve užeg prostora na tržištu, politiku preduzeća sve više određuju njegova
tržišno orijentisana razmišljanja. Vremena nisu postala teža, nego su samo drugačija. Ona su postala teška
samo za one, koji se ne mogu prilagoditi.
Predrasude kao npr. da je „Marketing više stvar mode“, da je "Marketing previše skup" ili da smo "Mi premali
za marketing" trebalo bi konačno da se odlože u fioku.
MARKETING se često izjednačava sa reklamom; međutim ovo je previše uzak način gledanja. MARKETING
je prije svega osnovni misaoni stav. Marketing znači sistematsko vođenje preduzeća od tržišta i ka tržištu, on
je tržišno opravdano i usmjereno razmišljanje, planiranje i djelovanje. Ili jednom rečenicom: Razmišljaj u
kategorijama problema, želja i prednosti za klijente, nudi rješenja problema, budi inovativan i pronicljiv.
Naravno da će se MARKETING jednog zanatskog preduzeća iz metaloprerađivačke branše razlikovati od
marketinga jednog frizerskog ili građevinskog preduzeća, ali samo u naglasku pojedinačnih instrumenata, koji
dobijaju drugačiju vrijednost prema učinku i tržišnom odnosu. U svakom slučaju potrebna je marketinška
strategija.
Osnova za uspješno pozicioniranje mladog preduzeća je njegov nezamjenljivi imidž. Jer predstava o
preduzeću stvara predstavu o vrijednosti. Ko ostavi bolji utisak, ima prednost u pogledu stvorenog povjerenja
i nalazi se korak ispred svoje konkurencije.
Ustanovite jedinstvenu optičku liniju svog preduzeća koja se mora provlačiti kroz sve oblike kao crvena nit.
Ona čini Vaše preduzeće prepoznatljivim spolja: poslovni papiri, vizitkartice, radna odjeća, natpisi na vozilima,
transparenti itd. Međutim vodite računa: očekivanja koja su nametnuta optičkim elementima moraju da
odgovaraju stvarnosti. Jedan ciljani i pozitivni imidž preduzeća može se postići samo ako predstave o njemu
djeluju i na unutrašnjost, dakle počevši od šefa pa sve do najmlađeg saradnika, koji zajedno stoje iza iste
prikrivene filozofije. Samo jedinstvenim uticajem svih faktora moguće je razviti tzv. "ličnost preduzeća"
("Corporate Identity").
Posmatranje tržišta
Istraživanje tržišta ima dominantnu ulogu i ono uvijek mora da bude polazna tačka za svaku konkretnu mjeru.
Cilj je: stalno prikupljanje informacija, da bi se stvorila sigurna procjena klijenata, konkurencije i datosti na
tržištu. Tu bi trebalo odgovoriti na sljedeća pitanja:
•
•
•
•
•
•
Kakve su potrebe, problemi i želje naših klijenata?
Kako će se struktura njihovih potreba razvijati u budućnosti?
Koliki je moj tržišni potencijal?
Koliko moja konkurencija ima učešća na tržištu?
U čemu je snaga i slabost konkurencije?
Kakav marketing vodi konkurencija?
Nemojte propustiti da pravovremeno, sa prvim klijentom, otvorite njegov karton! On je važna osnova za
pojedinačne i konkretne marketinške mjere (npr.: reklamna pisma).
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 73 od 126
ZanaPredaK
U službi klijenata
"U službi klijenata" ne znači samo servis dugoročnog održavanja konzumnih dobara koje je klijent kupio, npr.
elektro i kućnih aparata. Mnogo je važnije: tretman klijenata i briga o klijentima prije, za vrijeme i nakon
kupovine. Ako se npr. većina potrošača generalno žali na vremensku nepouzdanost ili neljubazan tretman,
onda učite iz grešaka drugih! Ko misli da više ne važi stara mudrost "klijent je kralj", on se vara. Tretirajte
svakog klijenta na takav način, da ima osjećaj da je najvažniji klijent Vašeg preduzeća. Budite otmjeni,
davajte savjete, vodite računa o tačnosti i čistoći. Često su sitnice te koje prevagnu, da upravo Vaše
preduzeće dobije nalog. Upišite zato u filozofiju Vašeg preduzeća sljedeću temeljnu misao:
"Bolje je izgubiti novac nego povjerenje " (Robert Bosch).
Marketing miks
Proizvod
Politika proizvoda obuhvata planiranje i oblikovanje takvih proizvoda, koji su orijentisani na želje potrošača
(usluga). Postavite se dakle u poziciju Vaših potencijalnih klijenata, analizirajte njihove želje i probleme. Ovdje
se ne misli na to, da preduzetnik mora da bude stalno u potrazi za novim uslugama. Klijenti se mogu aktivirati
i uz pomoć drugačije ponuđenih (stečenih) "starih" usluga ili uz pomoć dodatnih proizvoda i usluga.
Prikupljajte stalno mišljenja i želje klijenata, saradnika, dobavljača itd. i formirajte svoj karton ideja.
Cijena
Cjenovna politika ima zadatak da utiče na potražnju uz pomoć varijacija razlike u cijenama. Cijena je u stvari
važan element u okviru marketing-miksa. Međutim, nemojte se predati mašini destruktivne cjenovne utakmice
i izbjegavajte logiku da budete jeftini pod svaku cijenu. Cjenovna utakmica treba da bude izbjegnuta u korist
utrke za preferencije i kvalitet. Da pojasnimo: Klijent treba da se odluči za Vas zbog odmjerenog odnosa
cijena-kvalitet-usluga i zbog Vaše stručne i ljudske kompetencije (kao i Vaših saradnika). I nemojte zaboraviti:
Samo onaj ko poznaje svoje troškove, drži kalkulacije u svojim rukama i može da varira svojim cijenama!
Izbor tržišnih puteva odnosno kanali prodaje
U okviru politike tržišnih puteva donose se odluke o mogućim načinima da proizvod (usluga) stigne do
klijenata. Da li je uputno uključiti trgovačke predstavnike, međuprodaju ili pak direktno prodavati proizvode,
pitanja su na koja se mora odgovoriti prilikom izbora optimalnih puteva do tržišta.
Komunikacija preduzeća
Ona obuhvata instrumente za jačanje prodaje, rad sa javnošću i reklamu i ima zadatak da informiše i motiviše
klijente da kupuju ili naručuju proizvode i usluge.
Podrška prodaje
Pod podrškom prodaje podrazumijevaju se vremenski ograničene akcije i mjere, koje treba da ojačaju
spremnost i odluku za kupovinom. Ovo je pogotovo važno za novoosnovana preduzeća koja treba da
iskoriste neke od navedenih mogućnosti kako bi stupili u kontakt po mogućnosti sa što većim brojem klijenata.
Primjeri za podršku kupovine su:
•
•
•
•
•
•
•
•
Manifestacija otvaranja i ponude prilikom otvaranja
Prezentacije u prostorijama
Učešće na sajmovima i izložbama
Raspisivanje nagrada
Vođenje liste sa referencama i prezentacione mape
Reklamni pokloni
Takmičenja klijenata na izlozima
Prospekti i reklame u kućnim časopisima i novinama
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 74 od 126
ZanaPredaK
Rad sa javnošću
Rad sa javnošću se može opisati kao suma svih napora za pridobijanje povjerenja i pozitivnih mišljenja: "Čini
dobro i pričaj o tome", jer stavovi utiču na ponašanje prilikom kupovine. Mislite na to da i Vaši saradnici
doprinose Vašem imidžu. U okviru rada sa javnošću moguće je posegnuti za sljedećim mjerama:
•
•
•
•
•
•
Dani otvorenih vrata
Članstvo u udruženjima
Donatorske akcije (uključiti medije!)
Ponude za obavljanje prakse učenika i izviđanje preduzeća
Učešće u (lokalnom) javnom životu
Plasiranje saopštenja za javnost
Reklama (promocija)
Reklama je svjestan, ciljan i nenasilan uticaj na klijente. Odluka za ili protiv korišćenja reklamnih sredstava
mora uvijek da zavisi od pojedinačnog slučaja (branše, učinka, ciljeva); (pogledajte ček-listu Reklame,
Reklamna sredstva i Reklamni plan u prilogu). Usvojite najprije sljedeći princip:
Odbacite stari misaoni šablon prema motu: "Ko se reklamira, ne ide mu dobro".
Primijenite u svim Vašim reklamnim izjavama jedinstvenu optičku liniju. Vodite računa prilikom oblikovanja
Vaših reklamnih sredstava o sljedećim elementima:
•
•
•
•
Izazovite pažnju?
Pokažite klijentima prednosti?
Probudite potrebu za posjedovanjem?
Stvorite izazov za djelovanje?
Planirajte svoju reklamu po principu 7 pitanja:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Zašto: Reklamni cilj
Ko: Ciljna grupa
Šta: Sadržaj informacija
Kada: Vremenski trenutak
Gdje: Prostorna orijentacija
Čime: Reklamno sredstvo
Kako: Forma i stil
Nemojte izbjegavati da angažujete reklamnu agenciju (tekst, oblikovanje); imajte na umu da npr. optički
djelotvoran oblik može da bude važniji od plasiranja samog oglasa.
Planirajte u svojim finansijama budžet za reklamiranje koji za jedno novoosnovano preduzeće ne treba da
bude manji od 5 % od ciljanog obrta. Isplanirajte vremenski plan pojavljivanja Vaših reklamnih sredstava za
period od godinu dana.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 75 od 126
ZanaPredaK
Personal
Uvod
Prema Ustavu Crne Gore svi građani imaju pravo da slobodno biraju zanimanje i radno mjesto. Niko ne smije
da bude prisiljen na određeni posao. Što su atraktivnija radna mjesta koja nudite u Vašoj novoj firmi, lakše
ćete naći potrebne saradnike. Pri tome se ne radi samo o radnom vremenu i platama, nego je podjednako
važno i radno mjesto, atmosfera u preduzeću i odnos pretpostavljenog sa saradnicima. U nastavku ćemo
Vam prije svega predstaviti radno-pravne uslove za zapošljavanje saradnika. U Zanatsko-preduzetničkoj
komori Crne Gore možete dobiti dalju pomoć npr. kako da se pripremite za razgovor o zapošljavanju, kako da
vodite dokumenta o personalu, kako da napravite oglas za radno mjesto i sl.
Ugovor o radu
On reguliše međusobne pravne odnose tj. radne odnose između poslodavca i posloprimca. Ugovor o radu
nastaje saglasnošću poslodavca i posloprimca o uspostavljanju radnog odnosa. Ugovor o radu je vezan za
pismenu formu a obaveza poslodavca je da najkasnije mjesec dana nakon dogovorenog početka radnog
odnosa uruči posloprimcu važeće radne uslove u pismenoj formi.
U ovom Ugovoru treba obratiti pažnju na najmanje deset tačaka:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Imena i adrese ugovornih strana
Datum početka zaposlenja odnosno datum početka obaveze dolaska na radno mjesto
Kod radnog odnosa na određeno vrijeme: predvidivo trajanje radnog odnosa
Mjesto rada ili u slučaju da posloprimac neće raditi samo na jednom određenom mjestu, naznaka da
može biti zaposlen na različitim mjestima
Vrsta radne usluge i opis djelatnosti koje posloprimac treba da pruži
Sastav i visina radne naknade uključujući dodatke, doplate, premije i posebne isplate kao i ostale
sastavne djelove radnih naknada i njihovo dospijeće
Dogovoreno radno vrijeme
Trajanje godišnjeg odmora i uslovi u vezi sa eventualnim radom vikendima, noću i praznicima
Otkazni rokovi
Uputstvo u opštoj formi u vezi sa tarifnim ugovorom kao i dogovori koji se tiču preduzeća i službe koji
treba da budu primijenjeni na radni odnos. Probni rad ne smije biti duži od 6 mjeseci.
Konkurs za radno mjesto, koji je inače obavezan izuzev u slučaju preuzimanja radnika što firme regulišu
sporazumom, mora biti neutralno formulisan u pogledu pola. Kod osnivanja radnog odnosa poslodavac
takođe ne smije oštetiti posloprimca zbog njegovog pola. Ovo je zakonom kažnjivo i vodi nadoknadi štete.
Izbor osoblja je slobodan i bira se najpovoljniji kandidat/kinja. Poslodavac može postavljati sva pitanja koja su
u objektivnoj vezi sa radnim mjestom uz pomoć kojih treba da utvrdi podobnost kandidata. Jedine granice su
prava ličnosti i zabrana diskriminacije. Kandidati moraju istinito ogovarati na dozvoljena pitanja, u protivnom
poslodavac ima pravo prigovora ili vanrednog otkaza. Kandidati mogu lagati na nedozvoljena pitanja bez
pravnih konsekvenci. Troškovi predstavljanja se nadoknađuju ukoliko je razgovor slijedio na poziv poslodavca
(autobuska karta, iznimno noćenje, ishrana i dnevnica za izostanak zarade. Ovo ne važi ukoliko je
poslodavac isključio ovo pravo u uslovima konkursa.
Radna dokumenta
Prilikom zapošljavanja poslodavac može da zatraži od posloprimca posljednje uvjerenje o radu ili završetku
škole, eventualno radnu dozvolu/ovlašćenje za rad kao i da izvrši provjeru radnih sposobnosti i znanja.
Posloprimac mora da uruči poslodavcu svoje radne papire tj. radnu i zdravstvenu knjižicu radi promjene
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 76 od 126
ZanaPredaK
podataka o osiguranju. Posloprimac treba da se odjavi u Zavodu za zapošljavanje ukoliko je prethodno bio
tamo prijavljen. Kod nekih zanimanja pogotovo u oblasti prehrane, potrebno je ljekarsko uvjerenje o
zdravstvenom stanju.
Naknade
O visini naknada se slobodno pregovora. Izuzetak su naknade koje su propisane tarifnim/kolektivnim
ugovorom. Ugovori se zaključuju kao opšti, granski i kolektivni ugovor kod poslodavca. Kolektivnim ugovorima
se utvrđuju prava i obaveze zaposlenog i poslodavca iz oblasti rada, kao i međusobni odnosi učesnika
kolektivnog ugovora. Opšti kolektivni ugovor zaključuje se za teritoriju Crne Gore i primenjuje se na sve
zaposlene. Granski kolektivni ugovor zaključuje se za grupe, odnosno podgrupe djelatnosti i primenjuje se na
zaposlene i poslodavce u grupi. Kolektivni ugovor kod poslodavca primenjuje se na zaposlene kod tog
poslodavca. Ukoliko ne postoji kolektivni ugovor i ukoliko nije utvrđena visina nadoknada između ugovornih
strana, uobičajena naknada se smatra postignuti dogovor. Orjentacija treba da bude stanje na tržištu i
struktura plata u preduzeću. Naknade se plaćaju mjesečno; moguće su i sedmične isplate uz mjesečni
obračun.
Bruto plata je ukupan iznos naknada, dok je neto plata umanjena za zakonom propisane doprinose
(doprinose na teret posloprimca, zdravstveno, penzijsko i socijalno osiguranje).
Pored osnovne plate koja se obračunava prema radnom stažu, kvalifikacijama i odgovornosti u preduzeću,
mogu se obračunavati i dodaci za prekovremeni rad, rad noću, vikendima, praznicima, putni troškovi, terenski
rad (kod rada vani), doplate za rad u opasnim i nečistim uslovima, dodaci za učinak. Posebni dodaci su:
učešće u dobiti, provizije, učinak štednje i božićna gratifikacija. U svakom slučaju prilikom isplata Vaših
saradnika vodite računa, da li za radni odnos važi tarifni ugovor i šta je u njemu regulisano. Učinak širi tarifni
ugovor za pojedinačnog posloprimca samo ako je:
•
•
•
poslodavac član udruženja poslodavaca a posloprimac član sindikata, oboje dakle "tarifno vezani", ili
ako je tarifni ugovor dogovoren u ugovoru o radu ("u ostalom ukoliko nije drugačije regulisano, važe
propisi dotičnog tarifnog ugovora") ili
ako je tarifni ugovor proglašen opšte obavezujućim.
Učešće u dobiti bi takođe moglo da uđe u razmatranje, pogotovo ukoliko za svoje preduzeće želite da vežete
nekog dobrog saradnika ili ukoliko ga želite osposobiti za svog nasljednika.
Svaki saradnik treba sa isplatom novca da dobije i obračun plate, koji sadrži zarađenu bruto platu, dodatke,
odbijene zakonske doprinose i neto platu koja se isplaćuje. Jedan primjerak ovog obračuna je potreban za
dokumentaciju a drugi dobija posloprimac. Poslodavac može za isplaćenu platu da traži potpis na priznanici.
Obaveze posloprimaca
U prvoj liniji posloprimac treba da stavi svoju radnu snagu na raspolaganje i to u okviru djelatnosti zbog kojih
je zaposlen. On podliježe pri tome nalogodavnom pravu poslodavca onoliko koliko se iz njegovog naloga
zahtijeva. Radno vrijeme od 8 sati dnevno se mora poštovati. Moguće je radno vrijeme do 10 sati ukoliko se u
toku pola godine vrši odgovarajuće kompenziranje. U ugovoru o radu se preporučuje navođenje odredbe o
tome da li se mora raditi prekovremeno, da li se i kada plaća takav rad, da li treba vršiti vremensku
kompenzaciju. U slučaju prekovremenog rada, poslodavac je dužan da u roku od 3 dana obavijesti nadležnog
inspektora rada.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 77 od 126
ZanaPredaK
Sporedne djelatnosti posloprimac može da obavlja, ukoliko:
•
•
•
time ne pravi konkurenciju poslodavcu
sporedna djelatnost ne umanjuje suštinski radnu snagu
posloprimac ne premašuje dužinu radnog vremena koja je propisana zakonom o radu.
Osim toga posloprimac ima dužnost da bude odan poslodavcu i preduzeću. On treba da prijavi prijeteće štete
i loša stanja, kao i da ne čini ništa, što bi moglo da nanese štetu preduzeću. Posloprimac odgovara u osnovi
za namjerno i nenamjerno ponašanje i obavezan je da u datom slučaju nadoknadi štetu poslodavcu.
Za odgovornost posloprimaca važe sljedeća načela:
•
Namjernost
Kod namjernosti posloprimac snosi ukupnu štetu samostalno
•
Gruba nemarnost
Kod grube nemarnosti posloprimac snosi u osnovi ukupnu štetu samostalno. Ukoliko se radilo o
posebno velikom riziku od štete i ukoliko je njegov dohodak znatno manji dolazi ipak u obzir
reduciranje obaveze za punu nadoknadu štete. Pri tome je potrebno odmjeriti okolnosti u svakom
pojedinačnom slučaju
•
Normalna (srednja) nemarnost
Kod normalne (srednje) nemarnosti šteta se dijeli između poslodavca i posloprimca kvotalno i to po
načelima pravednosti odnosno u zavisnosti od sljedećih okolnosti za povod i posljedice od štete
o
o
o
o
o
o
o
•
Stepen zaduženja koje pada na teret posloprimca
Izloženost posla opasnosti
Visina štete
Rizik poslodavca koji je ukalkulisan ili naplativ od osiguranja
Držanje (ponašanje) posloprimca u preduzeću
Visina dohotka uključujući pitanje eventualne premije od rizika
Lični odnosi posloprimca, npr. dužina pripadnosti preduzeću, starosna dob, odnosi u porodici
kao i dotadašnje ponašanje
Laka nemarnost
Kod lake nemarnosti (najlakše) nemarnosti posloprimac ne odgovara za štetu a nastala šteta se
svrstava u potpunosti u rizik preduzeća.
Obaveze poslodavaca
Poslodavac je u obavezi da zaposli posloprimca u okviru dogovorenih djelatnosti. On se mora pridržavati svih
zakonskih odredbi i ugovorenih obaveza a posebno tarifnih. On mora da isplaćuje platu shodno eventualnim
tarifnim odredbama, da uplaćuje zakonske doprinose, da isplaćuje platu u slučajevima neskrivljene bolesti
prema odredbama zakona o radu, da se pridržava odredbi zaštite na radu. Ovo posljednje spada u dužnost
poslodavca. On takođe mora, dokle god koristi svoja prava, da brine o dobru svojih posloprimaca.
Prava posloprimaca
Radno pravo nudi pogotovo posloprimcima čitav niz prava. Posloprimac mora da bude poučen od strane
poslodavca o svojim zadacima i odgovornosti kao i o vrsti svoje djelatnosti, njenoj poziciji u okviru radnog
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 78 od 126
ZanaPredaK
procesa preduzeća kao i o posebnim zahtjevima (npr. zdravstvene prirode). Posloprimac može da zatraži da
mu se objasni način obračuna i sastav njegovih nadoknada kao i da mu se predoče mjerila za procjenu
njegovog učinka.
Međutim, postoji čitav niz slučajeva kada postoje zahtjevi za isplatom iako nisu pružene odgovarajuće usluge.
•
•
•
•
•
•
Kod pretpostavke zaostatka, kada je saradnik spriječen u radu zbog smetnji u preduzeću ili sličnih
smetnji koje su u odgovornosti poslodavca,
Kada je posloprimac bez krivnje iz nekog ličnog razloga ometen da pruži usluge za vrijeme koje se ne
može razmjerno izmjeriti (npr. sopstveno vjenčanje, smrtni slučaj, posjeta ljekaru, rad u poroti),
Za praznike, za koje se mora isplatiti plata, koja bi inače trebalo da se zaradi da nema izostanka,
Kod bolesti posloprimca (nastavak isplate) u toku radne nesposobnosti do 6 nedjelja u zemljama EU,
ukoliko nije kriv za bolest,
Za vrijeme godišnjeg odmora na koji ima pravo,
Kod usavršavanja.
Zahtjevi iz oblasti radnog prava bez obzira na vrstu kao i zahtjevi za platama zastarijevaju ili se isključuju,
ukoliko ih posloprimac nije iznio do određenog vremenskog roka ili ukoliko nisu priznati od strane
poslodavaca. Zakonsko zastarijevanje ovakvih zahtjeva iznosi 5 godina, počevši od kraja godine u kojoj je
nastao dotični zahtjev.
Minimalan godišnji odmor je 18 radnih dana. Zaposleni koji u kalendarskoj godini nemaju godinu dana rada,
imaju pravo na srazmjerni dio godišnjeg odmora za svaki mjesec dana rada. Na godišnjem odmoru se ne
uračunavaju dani bolovanja dokazani potvrdama o nesposobnosti za rad. Obavezan odmor u toku radnog
dana je 30 minuta i ne može da se koristi na početku i na kraju radnog vremena. Između dva radna dana
uzastopno zaposlenome pripada 12 sati neprekidnog odmora.
Završetak ugovora istekom roka
Ugovor može pod određenim pretpostavkama da bude sklopljen na određeno vrijeme – ograničeno. U tom
slučaju on završava istekom dogovorenog vremena bez potrebe za otkazivanjem.
Redovni otkaz oročenih radnih ugovora je po pravilu dozvoljen, ukoliko je ovo pravo otkaza dogovoreno od
strane ugovornih stranaka u ugovoru o radu.
Budući da oročavanje radnih ugovora pod okolnostima vodi ka zaobilaženju propisa o zaštiti od otkaza,
ovakva oročavanja su dozvoljena samo u sljedećim slučajevima:
•
Ograničavanje radnog odnosa zbog objektivnog razloga (npr. probni radni ugovori, ugovori o
zastupanju ili ispomoćni radni odnosi)
Treba voditi računa o tome da kod nastavka radnog odnosa nakon završetka njegovog roka nastaje
neograničeni radni odnos.
Otkaz
Otkaz je najčešći razlog za završetak radnog odnosa. On je jednostrana izjava volje neke od ugovornih strana
sa potrebom uručivanja. Otkaz postaje tek tada pravno djelotvoran, ako je dostavljen primaocu. U njemačkom
pravu npr. od 1988. godine važi pravilo, da je otkazno pismo poslodavca validno, čak i ukoliko je upućeno na
kućnu adresu posloprimca za vrijeme njegovog godišnjeg odmora. Ono se smatra dakle uručenim, iako je
poslodavcu bilo poznato, da je posloprimac otputovao za vrijeme odmora i da se ne nalazi kod kuće. U ovom
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 79 od 126
ZanaPredaK
slučaju posloprimac ima doduše pravo da se naknadno žali u pogledu mogućeg propusta trosedmičnog roka
za žalbu.
Otkaz u osnovi nije vezan za formu. Stoga je i usmeni otkaz pravno djelotvoran ukoliko zakonom, ugovorom o
radu, dogovorom u preduzeću ili tarifnim ugovorom nije propisana pismena forma. U suštini on ne mora da
sadrži podatke o razlogu otkazivanja.
Razlikuju se tri oročena (redovna) i jedan neoročeni (vanredni) otkaz.
Otkaz u skladu sa rokom
Osnovni otkazni rok kojeg treba da se pridržavaju i poslodavac i posloprimac (radnik i zaposleni) iznosi
najmanje mjesec dana. U zemljama Evropske Unije otkazni rok od strane poslodavaca je 4 sedmice odnosno
još duži kada su u pitanju saradnici sa dužom pripadnošću preduzeću. U Crnoj Gori nema zakonskih
specifičnosti koje su predviđene za starija lica ali se mogu uvesti u ugovoru o radu radi veće motivisanosti i
dobrih odnosa između poslodavaca i posloprimaca. Ovi odnosi su upravo u zanatstvu na visokom nivou, jer
se u malim i srednjim preduzećima razvijaju lični i dugotrajni ljudski odnosi. Ugovorom o radu se može
regulisati da posloprimcima, koji su duže od dvije godine u preduzeću ovaj rok ne bude mjesec dana nego
duže i da nastupa tek na kraju kalendarskog mjeseca. Nakon pet, osam, deset, dvanaest, petnaest i dvadeset
godina ovaj otkazni rok od strane poslodavaca se može produžavati za to vrijeme po mjesec dana do
maksimalno sedam mjeseci i do kraja kalendarskog mjeseca. Pri tome se pripadnost preduzeću računa tek
sa navršenih 25 godina života.
U tarifnim ugovorima mogu se odrediti i drugačiji rokovi, termini i način obračunavanja trajanja zaposlenja.
Osim toga postoji mogućnost da se npr. u slučaju ispomoći (zaposlenje na tri mjeseca) u pojedinačnim
ugovorima dogovore kraći otkazni rokovi.
To je moguće i kod probnog rada (otkazni rok 2 sedmice) i kod preduzeća koja imaju više od dvadeset
posloprimaca (četiri sedmice bez držanja otkaznog termina).
Nastavak isplate naknade u slučaju bolesti bez sopstvene krivice traje 6 sedmica u iznosu od 100%.
Zaštita od otkaza
Međutim, ipak postoji čitav niz zakonskih ograničenja kada je u pitanju sloboda davanja otkaza od strane
poslodavaca.
U Njemačkoj npr. opšta zaštita od otkaza važi za preduzeća koja po pravilu imaju više od 10 saradnika.
Radnici sa skraćenim radnim vremenom u zavisnosti od obima posla zaštićeni su zakonskom kvotom. Prema
njemačkom zakonu o zaštiti od otkaza otkaz radnog odnosa sa saradnikom koji je zaposlen duže od 6
mjeseci u nekom preduzeću, mora da bude socijalno opravdan. Ovo je npr. slučaj kada postoje sudski
izrečene presude za razloge koji su lične prirode, u vezi sa ponašanjem ili su vezani za preduzeće.
Tako je npr. njemački Savezni sud rada presudio u korist otkaza koje opravdavaju sljedeći razlozi kao npr.:
Ukoliko posloprimac više puta izostane sa posla bez opravdanja, opravdava se redovni otkaz poslodavca; pri
tome nije važno, da li je došlo do ometanja radnog toka u preduzeću (npr. do umanjenja proizvodnje).
Isto tako ovaj sud odobrava otkaz zbog zavisnosti od pića i droga. Tu važe pravne odredbe za otkaz koji je
uslovljen bolešću. Ukoliko posloprimac nije spreman da se podvrgne terapiji do trenutka otkaza, može se poći
od toga da se od ove bolesti neće izliječiti u dogledno vrijeme.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 80 od 126
ZanaPredaK
Isto tako u osnovi su dopušteni i otkazi uslovljeni bolešću zbog nemogućnosti nastavljanja sa isplatama
dohodaka. Tako je njemački Savezni sud rada za to predvidio tri suštinske pretpostavke koje se moraju
dokazati:
•
•
•
Traži se negativna zdravstvena prognoza,
Prognosticirani izostanci mogu samo tada da socijalno opravdaju otkaze zbog zdravstvenih razloga,
ako znatno utiču na interese preduzeća,
Ukoliko zbog navedenih razloga postoji znatan uticaj na privredne i preduzetničke interese, potrebno
je na kraju ispitati da li poslodavac može da podnese ovaj uticaj u pogledu pojedinačnog slučaja ili je
to doseglo tolike razmjere, da se od njega ne može tražiti da ih podnese (Ova presuda je izrečena 16.
februara 1989.).
U pojedinačnim slučajevima preporučuje se pribavljanje radno-pravnih savjeta prije izricanja otkaza.
U Njemačkoj je npr. za procjenu otkaza od koristi i zakon o statutima preduzeća ako je u preduzeću izabran
savjet preduzeća. Ova mogućnost postoji u preduzećima sa više od 5 stalno zaposlenih saradnika. Saradnici
u smislu ovog zakona moraju biti punoljetni radnici i zaposleni. Ne računaju se članovi porodice koji pomažu,
kao i saradnici na rukovodećoj ili zastupničkoj funkciji.
Osim opšte zaštite od otkaza u Njemačkoj postoje i posebne odredbe:
•
•
•
•
•
Za savjete preduzeća,
Vojne obveznike,
Teške invalide,
Trudnice i saradnike koji su na obrazovnom odmoru,
Kod tzv. masovnih otpuštanja.
Ove odredbe su regulisane ili posebnim zakonima ili u zakonu o zaštiti od otkaza.
Ukoliko poslodavac otkazuje radni odnos i nudi posloprimcu u vezi sa otkazom nastavak radnog odnosa po
izmijenjenim radnim uslovima – tada se govori o otkazu radi promjena -, tako da posloprimac može da
prihvati ili da odbije ovu ponudu. U slučaju odbijanja i postojanja pretpostavki, može se pozvati na zakon o
zaštitu od otkaza.
Otkaz bez roka
Otkaz bez roka je vrsta otkaza kada se jedna od strana ne pridržava zakonskog ili ugovorenog otkaznog roka.
Time se mogu poslužiti obje ugovorne strane. Za pravnu djelotvornost takvog otkaza ipak mora postojati
važan razlog. Ovo je slučaj kada postoje činjenice na osnovu kojih se ne može nastaviti ugovor o radu do
predviđenog otkaznog roka uz svo uvažavanje okolnosti pojedinačnog slučaja i isključenja interesa objih
ugovornih strana. Za procjenu djelotvornosti otkaza bez roka postoje stroga mjerila.
Zbog ponovljene netačnosti posloprimca može se opravdati vanredni otkaz, ukoliko je to doseglo stepen i
razmjere upornog odbijanja radne dužnosti. Tako je jedna presuda u Njemačkoj izrečena osobi koja je u
periodu od 3 mjeseca 27 dana kasnila na posao (presuda od 17.03.1988.).
Isto tako vanredni otkaz je moguć kada radnik ili zaposleni odbija da izvršava svoje dužnosti, kada svoju
radnu nesposobnost dokazuje ljekarskim uvjerenjima ili kada je "posebno uporan".
Otkaz bez roka može uslijediti samo u okviru dvije sedmice računajući od trenutka, kada su obznanjene
mjerodavne činjenice za davanje otkaza. Onaj ko daje otkaz mora u takvom slučaju da ga na zahtjev druge
strane neodložno saopšti u pisanoj formi.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 81 od 126
ZanaPredaK
Prekid ugovora
Prekid ugovora je jednostrani raskid radnog odnosa bez postojanja važnog razloga. Otkazana strana ima
pravo da traži nadoknadu štete. Tako npr. posloprimac može da zahtjeva isplatu svojih plata do redovnog
prestanka radnog odnosa. S druge strane ukoliko je posloprimac dao otkaz, poslodavac može da traži
poravnanje štete, koja je nastala zbog nepridržavanja otkaznog roka. Međutim, šteta mora da bude
dokazana!
Rekapitulacija otkaza
Iako u Crnoj Gori ne postoji većina od navedenih rješenja i iako izrađivači novog zakona o radu nisu uvažili
prijedloge naše krovne organizacije, to u osnovi ne može da spriječi poslodavce da neka od navedenih
rješenja primjene u ugovorima o radu koje sklapaju sa svojim saradnicima. Ovdje smo prosto smatrali za
obavezu da ukažemo na pozitivna evropska iskustva koja mogu da osnaže odnose između poslodavaca i
posloprimaca i da daju impulse zakonodavcima prilikom sljedećeg noveliranja zakona.
Radni papiri
Nakon završetka radnog odnosa radni papiri se moraju uručiti posloprimcu bez odugovlačenja i to najkasnije
posljednjeg dana radnog odnosa. Tu spadaju dokazi o uplaćenim doprinosima, osiguranju i radna knjižica.
Papiri se ne smiju zadržati ni u slučaju kada poslodavac ima zahtjeve prema suprotnoj strani.
Uvjerenje
Svakom posloprimcu koji napušta preduzeće mora se izdati pismeno uvjerenje o vrsti i trajanju radnog
odnosa (upis u radnu knjižicu ili pismeno mišljenje). Mišljenje ili svjedočanstvo nije obavezno ali ako se
pripremi, mora da bude istinito. Stvar je dobre prakse da to mišljenje ipak bude napisano uz određenu
naklonost prema posloprimcu. U Njemačkoj je ovo npr. zakonska obaveza i izdavač može da bude odgovoran
za netačno izdato uvjerenje.
Sadržaj jednog jednostavnog uvjerenja:
•
•
•
•
•
•
Naslov
Lični podaci
Trajanje zaposlenja
Opis djelatnosti
Mjesto i datum izdavanja
Adresa poslodavca
Dodaci o kvalifikovanosti:
•
•
•
•
Učinak
Način rukovođenja preduzećem/odjelom
Razlog istupanja
Ukupna ocjena
Potvrda o poravnanju
Poslodavac može da zatraži od posloprimca pismenu potvrdu da više nema nikakvih zahtjeva u pogledu
proteklog ugovora i njegovog okončanja. Ovakva pismena izjava se naziva «Potvrda o poravnanju». Ona je
međutim pravno djelotvorna samo ako se u njoj nedvosmisleno koristi riječ «Odricanje» i ako se ukaže na
djelotvornost ove izjave. Ovo se prije svega odnosi na unaprijed formulisane Potvrde o poravnanju.
Posloprimac nije u obavezi da je potpiše. Međutim ukoliko se ovo dogodi, on se time odriče svih mogućih
zahtjeva s izuzetkom onih koji su neizbježni kao npr. zakonski ili tarifni.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 82 od 126
ZanaPredaK
Zaposleni sa skraćenim radnim vremenom
Gotovo svaki vlasnik preduzeća dolazi barem jednom u situaciju, da mu je potrebna ispomoć ili radnici na
skraćeno radno vrijeme. Tu važe poreske i socijalno-osiguravajuće specifičnosti.
Što se tiče privremenih i povremenih poslova, to su poslovi koji ne moraju obavezno zahtevati posebno
znanje i stručnost, a po prirodi su takvi, da ne traju duže od 90 radnih dana u kalendarskoj godini. Poslodavac
može radi izrade određenog predmeta i pružanja usluga iz svoje delatnosti van prostorija poslodavca da
zaključi poseban ugovor o radu (pružanje usluga na računaru, prodaja novina, knjiga, brošura, izrada
predmeta domaće radinosti). Ova kategorija lica ima pravo na zdravstveno i penzijsko-invalidsko osiguranje i
osiguranje od nezaposlenosti u skladu sa zakonom.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 83 od 126
ZanaPredaK
Organizacija
Uvod
Samostalni zanatski majstori i preduzetnici moraju se nositi sa problemima kao što su visoke plate i izdaci za
doprinose, nedostatak kvalifikovanog stručnog kadra, snažna borba sa konkurencijom kao i visok stepen
tehničkog napretka. Tržište se značajno promijenilo i od jednog prodajnog tržišta pretvorilo se u kupovno
tržište u kojemu su klijent i njegove želje u središtu pažnje. Faktori kao npr. fleksibilan pristup željama
klijenata, stručno savjetovanje i pridržavanje termina danas su ključni izazovi za uspjeh preduzeća.
U ovakvom privrednom kontekstu interna organizacija preduzeća je suštinski važna za njegovo savremeno
vođenje. Dobro organizovana preduzeća mogu brzo i fleksibilno da reaguju na iznenadne udarce, dok recimo
organizaciono slabim preduzećima često prijeti "ispadanje" i u slučaju malih potresa.
Organizacija se razvija sama sa preduzećem. Ovo međutim, ne znači da osnivači egzistencije i "jednočlana
preduzeća" ne treba da razmišljaju o organizaciji posla. Upravo prilikom realizacije prvog naloga odnosno
proizvodnje prvog proizvoda mora postojati okvir za tok radova. Ukoliko se neracionalni postupci i organizacione greške jednom ukorijene, onda one rastu zajedno sa preduzećem. Kasnije su korekcije nemoguće ili tek
uz značajne napore i gubitke. Jasno regulisan raspored saradnika kao i jasno definisani i do detalja precizirani zadaci, kompetencije i odgovornosti svakog pojedinca, obaveza su svakog odgovorno vođenog preduzeća.
Besprijekorno "funkcionisanje" je moguće uz pomoć tzv. organizacionih planova i opisa radnih mjesta.
Organizacioni plan
Organizacioni plan je pomoćno sredstvo (često u formi dijagrama), koje pojašnjava podjelu, radne tokove i
radne zadatke u preduzeću. Ko još na početku izradi organizacione planove i uvede opis radnih mjesta – što
po pravilu nije problem i ne zahtjeva veliki napor – ne mora kasnije iznova da utvrđuje raspoređivanje,
odgovornost i zadatke.
Zadaci i forma
Organizacioni plan pokazuje koji je odjel, oblast ili grupa odgovorna za realizaciju kojih djelatnosti. Pored toga
što jasno prikazuje i povezuje osnovne funkcije preduzeća, organizacioni plan daje odgovore i na pitanja u
kakvom su hijerarhijskom odnosu funkcije zaposlenih jedna naspram druge kao i ko je automatska zamjena u
slučaju iznenadnog izostanka osobe zadužene za to radno mjesto.
Uz pomoć organizacione šeme dobija se ne samo raspored pojedinačnih saradnika po odjelima nego se
uspostavljaju i tzv. «službeni putevi», koji dovode do izražaja veze između nadležnosti i odgovornosti.
Organizacioni plan može da se dopuni i tekstualnom poslovnom uredbom.
Opis radnog mjesta
Smisao opisa radnog mjesta je da organizacionu šemu učini transparentnom do najmanjeg detalja u
preduzeću i na radnom mjestu. Mjesto, oblast i djelatnost jednog saradnika se opisuje uz sljedeće oznake:
•
•
•
•
Opis
Rang
Zadatak/odgovornost
Organizaciono razvrstavanje
o Pretpostavljena instanca
o Podređena mjesta
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 84 od 126
ZanaPredaK
•
•
Kompetencija
Zastupanje
o Ko zastupa mjesto?
o Koje se mjesto zastupa
Uvođenjem opisa radnog mjesta olakšavate sebi jednom zauvijek čitav niz organizacionih i personalnih
odluka. Tako je uz pomoć opisa radnog mjesta moguće jednoznačno razgraničenje zadataka, kompetencija i
odgovornosti. Omogućena je i besprijekorna saradnja i razmjena informacija između posjednika radnih
mjesta. Traženje i izbor novih saradnika je olakšan. Imate jedno pomoćno sredstvo, koje Vam omogućava
efikasno vođenje saradnika i značajno doprinosi racionalnijem poslovanju čitavog preduzeća.
Primjer jednog opisa radnog mjesta
Opis radnog mjesta
Rukovodilac radionice
Rang
Rukovodilac odjela
tehnički rukovodilac preduzeća
Zadaci
Linijske funkcije






Štapska funkcija
Dodatni zadaci
Koordinacija i optimizacija svih radova u radionici
Kontrola svih zaprimljenih servisnih naloga
Izdavanje naloga podpreduzimačima (npr. lakiranje)
Vođenje i motivacija svih zaposlenih saradnika u radionici
Obučavanje učenika
Savjetovanje klijenata
Tekuće informisanje preduzetnika o svim važnim indikatorima radionice (npr.
stepen iskorišćenosti) kao i o tehničkim promjenama
 Redovno usavršavanje po svim tehničkim pitanjima
 Zastupanje preduzeća na sastancima i skupštinama udruženja itd.
Pretpostavljena instanca Izvršni direktor
Podređena mjesta
Zaposleni u radionici
 Automehaničari (trenutno 5)
 Limari (trenutno 2)
 Učenici (trenutno 2)
Ovlašćenja/Kompetencije  Odluke o personalu za svoju oblast u saradnji sa preduzetnikom
 Nabavka alata, uređaja u maksimalnoj vrijednosti do 500 Eura, sve što je
preko toga u saradnji sa preduzetnikom
Zastupanje
 zastupa ga rukovodilac službe sa klijentima
 zastupa izvršnog direktora u slučaju njegove spriječenosti
Dokazana organizaciona načela
Upravo u malim i srednjim zanatskim preduzećima saradnici predstavljaju najvažniji faktor uspjeha. Ukoliko
se žele izbjeći frustracije, "unutrašnji otkazi" itd., moraju se slijediti sljedeća načela u ophođenju sa
personalom:
•
•
•
Odrediti jednoznačno i jasno odgovornost svakog saradnika (kod malih preduzeća usmeno, međutim
bolje je posredstvom opisa radnog mjesta).
Odgovornost bi uvijek trebalo da je povezana sa odgovarajućim ovlašćenjima i kompetencijama
saradnika (saradnik mora da ima mogućnost, da utiče na ono za što je odgovoran).
Promjene u oblasti poslova na jednom mjestu preduzimati samo uz obuku svakog učesnika.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 85 od 126
ZanaPredaK
•
•
•
•
•
Nijedan saradnik ne dobija naloge sa više od jednog mjesta (samo jedan direktni pretpostavljeni).
Kritiku saradnika praktikovati samo u četiri oka.
Odmah razjasniti razlike u mišljenjima u pogledu postavljanja zadataka, ovlašćenja za naloge i
odgovornosti. Nikada ih ne stavljati pod tepih, trajno ih raščišćavati!
Svaki saradnik mora da ima mogućnost, da se sam kritički preispita (što pretpostavlja da poznaje
zahtjeve koji su stavljeni ispred njega).
Podjelu zadataka utvrđivati po mogućnosti pismeno, jednokratne ali značajne zadatke fiksirati.
Za efikasno vođenje samog preduzeća potrebno je obratiti pažnju na sljedeća načela:
•
•
•
•
Delegirati rutinu, kontrolisati izuzetke!
Manje improvizacije, više preglednih planova i upravljanja (za centralno donošenje odluka uprava
treba vremena, brzo i prenagljeno odlučivanje zahtjeva improvizaciju i znači izazivanje štete).
Razmišljati u kategorijama postavljanja ciljeva a ne u kategorijama djelatnosti! (Npr: Učešće saradnika
na kursevima usavršavanja zaista znači dodatne troškove i izostanak sa posla, međutim dugoročno to
znači veću stručnu kompetentnost preduzeća, bolji imidž a time i dodatne šanse prihoda).
Organizacija koja ne zavisi od šefova i osoba znači da je dugoročno elastična i fleksibilna (to znači da
funkcioniše i kada određeni saradnici ili sam šef nisu prisutni – sve funkcioniše i preko predstavnika).
Organizacija tokova rada
Neka od organizacionih pitanja koja se pritom moraju riješiti su:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Kako da pridobijem nove klijente?
O čemu treba voditi računa kada se radi kalkulacija ponude?
Uz pomoć kakvih tehničkih sredstava treba da se radi?
Koji su materijali potrebni?
O čemu treba voditi računa prilikom nabavke?
Na što treba obratiti pažnju prilikom planiranja termina?
Koji saradnici treba da izvrše nalog?
Koje ciljeve treba pratiti prilikom realizacije naloga?
Kako će se napraviti obračun naloga?
Ciljevi orgnizovane realizacije naloga
1. kratak protok vremena
time:
manje vezivanje kapitala (manje zalihe materijala, polufabrikata i potraživanja)
veći obrt
veća rentabilnost
2. Usklađene zalihe materijala
time:
Niži troškovi održavanja magazina,
Nema više robe koja dugo čeka na prodaju
Povoljna spremnost dostave
3. Dobra iskorišćenost kapaciteta
time:
Manje neproduktivnih sati
Smanjenje fiksnih troškova
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 86 od 126
ZanaPredaK
4. Pridržavanje termina
time:
Poboljšanje imidža (pouzdanost)
Nema konvencionalnih penala
Redovno stanje u preduzeću (nema hektike i panike)
5. Poboljšanje kvaliteta
time:
Poboljšanje imidža (dobro)
6. Smanjenje obračunskih stopa za mašine i časove
Najviši cilj glasi: obrada naloga u što kraćem vremenu pri istovremenom optimalnom iskorišćenju kapaciteta.
Stoga centralni značaj imaju: priprema naloga sa radnim planom, upravljanje poslom i kontrola rada.
Priprema naloga i plana
Što je nalog klijenata «misaono» bolje pripremljen i isplaniran, to će se brže, besprijekornije a time i jeftinije
realizovati. Iako je efikasna priprema naloga od velikog značaja za uspjeh jednog preduzeća, to se često
zanemaruje u malim i srednjim zanatskim preduzećima. Nepridržavanje termina, neproduktivno vrijeme zbog
nedostajućeg materijala ili duži period realizacije usljed smetnji na radu, najčešće su posljedica toga u praksi.
Priprema naloga se odnosi na:
• ljude
• predmet rada
• sredstva preduzeća
Njime se mora razjasniti:
• Šta treba da se proizvede (predmet)?
• Kada treba da se proizvede (termini)?
• Kako treba da se proizvede (plan, skica itd.)?
•
•
•
•
•
Koliko vremena stoji na raspolaganju za izvršenje naloga (potrebno vrijeme)?
Čime treba da se proizvodi (mašine, alati, uređaji)?
Koji su materijali potrebni?
Gdje treba da se proizvodi (radionica ili gradilište)?
Ko treba da ispuni nalog (Raspoređivanje saradnika)?
Efikasna priprema naloga i planiranje povećavaju standard kvaliteta usluga odnosno proizvoda, izbjegavaju
se greške prilikom obrade, posluje se racionalnije i uz smanjeno rasipanje vremena i omogućava se da
dodatni radovi, koji često bivaju zaboravljeni ili se ispuštaju iz vida, ipak budu obuhvaćeni i obračunati.
Plan rada
Rezultati pripremljenog naloga se pretaču u tzv. plan rada. U zavisnosti od obrta oni mogu imati veoma
različit izgled.
•
•
•
•
•
Uputstvo za opravku
Građevinski plan realizacije i opis učinka
Plan toka izrade (kod proizvodnje proizvoda)
Plan servisiranja i održavanja (npr. grijanje, sanitarije, elektro)
Recepti (pekari, poslastičari, mesari)
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 87 od 126
ZanaPredaK
Plan rada sadrži po pravilu kod većih naloga i vremenske okvire, koji su već uračunati u ponuđenu kalkulaciju.
Posredstvom više prolaza mogu se u jednom radnom hodu istovremeno napraviti vremenski testeri za
određivanje plata kao i proračun potrošnje materijala. Ovo znatno olakšava kasniji obračun naloga i
kalkulacije.
Zadavanje vremena
Kod izrade ponuda za veće naloge mora se obračunati vrijeme za izvođenje radova ("potrebni sati"). U
zavisnosti od veličine preduzeća i branše vrijeme se obračunava:
•
•
•
•
Metodskim procjenama
Prema iskustvu iz prethodnih kalkulacija po završenom poslu
Tabelama sa vrijednostima (priručnici za kalkulacije)
Internim studijama rada
Osnivaču egzistencije, koji tek počinje da se služi iskustvenim procjenama koje je stekao tokom svog
stručnog rada, preporučuje se da ih stalno upoređuje sa vrijednostima kalkulacija po završenom poslu kao i
sa vrijednostima koje važe kao prosjek u branši, kako bi na taj način dobio srednje vrijednosti i pravio bolje i
sigurnije planove.
Zadavanje vremena je potrebno i zbog planiranja kapaciteta preduzeća, radi objektivnog planiranja termina i
efikasnih među-kalkulacija i kalkulacija po završenom poslu. Isto tako i kada se radi «đuture» i u slučaju
paušalnog plaćanja zadavanje «potrebnih sati» je neophodno.
Kasnijim utvrđivanjem stvarnih sati na osnovu vremenskih bilježaka saradnika, mogu se relativno brzo otkriti i
ukloniti slabosti i odstupanja. Nadalje je i psihološki važno, da saradnici imaju planove rada sa zadatim
vremenima. Na ovaj način će i oni tačno znati kada se očekuje njihov učinak. Tako se neće razbaškariti,
budući da će kasnije morati da objasne višak vremena.
Utvrđivanje zadatih vrijednosti u oblasti materijala
U okviru postojećih naloga uz plan rada na raspolaganju moraju biti i neophodne sirovine, pomoćni materijali,
djelovi koji se kupuju ili spoljne usluge. Nakon utvrđivanja neophodnih količina, potrebno je pribaviti i
analizirati ponude dobavljača. Nadalje se mora utvrditi i to, da li će materijali biti dostavljeni u preduzeću ili na
gradilištu i koji je krajnji rok, do kada isporuka mora da stigne.
Nabavka i skladištenje
Upravo kod kupovine i skladištenja mladi majstori čine česte kapitalne greške. Kako bi se one izbjegle od
početka, mora se voditi računa o sljedećim načelima:
U kupovini leži profit!
Redovno i detaljno upoređivanje uslova nabavke kod više ponuđača (npr. posredstvom datoteke dobavljača)
može se uštedjeti od 20 do 30 % materijalnih troškova.
•
Vezivanje za velikog dobavljača trebalo bi da se po mogućnosti izbjegne zbog zavisnosti koja na taj
način nastaje dugoročno.
•
Narudžbu svih materijala i robe trebalo bi da po mogućnosti centralno obavlja jedna ista osoba (kako
bi se izbjegla preklapanja i duple narudžbe).
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 88 od 126
ZanaPredaK
•
Odricanje od skonta (popust kod plaćanja bez odgode ili do zadatog roka) najčešće znači traženje
najskuplje vrste kredita.
•
Mnoge male, iznimne i hitne nabavke vode gubitku rabata, vezanim troškovima koji bi se mogli izbjeći
i na taj način većim troškovima po komadu.
•
Prekomjerne zalihe materijala vezuju kapital i proizvode nepotrebne kamatne troškove. Pritom još
postoji opasnost od zastarijevanja odnosno kvarenja. S druge strane premale zalihe vode do uskih
grla u proizvodnji. Stoga je cilj da se uprkos relativno malim materijalnim zalihama postigne povoljna
spremnost nabavke. Stoga uvijek mora da postoji barem onoliko "zlatnih zaliha" (materijal, koji
preduzeće potroši u periodu od narudžbe do ulaska novih količina).
•
Održavanje prosječnih zaliha na lageru.
•
Stanje zaliha skupih djelova mora se redovno kontrolisati (npr. uz pomoć magazinskih dispozicionih
kartona). Kod velikog broja jeftinih malih djelova dovoljna je optička kontrola.
•
Tehnički zastarjele i neupotrebljive djelove trebalo bi izdvojiti i dati na reciklažu, budući da samo
zauzimaju mjesto i doprinose nepreglednosti skladišta.
•
Pristup magazinu i izdavanje robe trebalo bi da je u direktnoj nadležnosti preduzetnika ili posebno
zaposlenog saradnika, budući da može postojati opasnost od "samoposluživanja u strane svrhe " i da
bi se time mogao izgubiti pregled stanja materijala.
Upravljanje nalogom
Nakon planiranja i pripreme naloga u birou, slijedi proizvodnja u radionici ili na gradilištu. Pri tome je važno da
se nalozi izvrše u skladu sa terminima, uz kratak vremenski protok i visoku iskorišćenost kapaciteta. Ovdje
dolazi na red radna uprava, čiji je zadatak, da otkloni probleme koji mogu nastati u toku proizvodnje i usljed
neusaglašenosti.
Razmišljanje koje je orijentisano na protok
Tok naloga (počevši od njegovog dobijanja pa sve do prispjele uplate) mora da bude što je moguće brži i što
je moguće češći. Ovdje se mora obratiti pažnja, da stvarno povećanje vrijednosti jednog naloga slijedi samo u
okviru vremena njegove obrade. Vrijeme koje otpada na prekide, ležanje i transport po pravilu ne donosi
novac nego troškove. Što kraći vremenski protok, više naloga a to znači obrta i profita.
Stoga morate nastojati da što brže razvijete nalog i da vrijeme za proizvodnju dobije maksimalan prostor u
okviru ukupnog vremenskog protoka.
Cilj svakog preduzeća mora stoga da bude:
Postizanje kratkog vremenskog protoka za realizaciju naloga.
Zadaci upravitelja naloga
U praksi se često pokazuje da se postojeći osnovni planovi moraju mijenjati i ponovo prilagođavati zbog
nepredvidivih smetnji i promjena.
Ovo može da bude iz sljedećih razloga:
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 89 od 126
ZanaPredaK
•
•
•
•
Saradnik se razbolio i smanjio se kapacitet preduzeća.
Loše vrijeme ne dozvoljava radove na gradilištu.
Važna mašina se pokvarila.
Dobar klijent želi da mu se što je moguće brže završi jedan mali nalog.
Upravitelj naloga mora u ovakvim slučajevima da u kratkom roku predisponira stvari, tako da vrijeme za
realizaciju naloga uprkos ovim smetnjama ostane što kraće i da se dogovoreni termini ispoštuju. Upravitelj
naloga se stoga pretežno bavi pitanjima termina i planiranja kapaciteta.
Ovdje pomažu organizaciona sredstva kao što su npr. tabla sa planom, knjiga naloga, izvod iz spiska
primljenih naloga, karte raspolaganja kapacitetima itd.
U ovakvim se slučajevima preporučuje, da se u toku planiranja kapaciteta preduzeće ne optereti 100%.
Ukoliko postoji još jedna rezerva, moguće je uklopiti hitne naloge ili lakše podnijeti izostanak saradnika.
Iskustvo pokazuje da preopterećivanje kapaciteta dovodi do:
•
•
•
•
probijanja termina
povećanja troškova
stresova, a sve zajedno do
loše atmosfere u preduzeću
Kontrola naloga
Efikasnom pripremom naloga i dobrim upravljanjem mogu se stvoriti dobre pretpostavke za uspjeh preduzeća, međutim on prije svega zavisi i od intenziteta i redovnosti nadgledanja i kontrole pojedinačnih naloga.
U okviru kontrole naloga upoređuju se propisani planovi i predkalkulacije za vrijeme pripreme naloga sa zaista
ostvarenim vremenima, količinama i troškovima. Radi se tzv. "Treba-Jeste-Poređenje". Cilj ovog poređenja je
da se utvrde odstupanja, njihovi uzroci i da se na kraju uvedu mjere, kako bi se izbjegla u budućnosti.
Kontrola naloga je međutim moguća tek onda, ako postoje organizaciona pomoćna sredstva kao npr.
zabilješke o vremenu, potvrde o utrošenom materijalu, računi dobavljača itd.
U zavisnosti od vremena realizacije razlikujemo sljedeće kontrolne mjere:
Nadgledanje napretka tokom rada i među-kalkulacije
Upravo kod većih naloga mora se kontinuirano pratiti potrošnja vremena i materijala. Tako se mogu
pravovremeno uvesti korekcione mjere i otkloniti slabe tačke.
Nalog koji se tako nađe na putu da napravi gubitak, još uvijek se može "spasiti".
Nadgledanje isplativosti i naknadna kalkulacija
Manje naloge bi takođe trebalo redovno provjeravati da li su ekonomski isplativi. To se vrši u okviru tzv.
naknadne kalkulacije obuhvatanjem i procjenjivanjem obračunske dokumentacije. Ovim se stiču i iskustva o
vrijednostima koja kasnije dobro dođu za kalkulaciju budućih sličnih naloga. Nadalje rezultati naknadne
kalkulacije nude osnovu za završne razgovore sa odgovornim saradnicima. Ukoliko se jedan nalog ne
kalkuliše naknadno, greške ostaju neotkrivene i ponovo će se desiti u novom nalogu.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 90 od 126
ZanaPredaK
U okviru naknadne kalkulacije se često ispostavi, da su saradnici morali da obave i neke dodatne vanredne
radove, koji nisu bili ukalkulisani u ponudu. Oni se mogu naknadno staviti na račun kako se ne bi izgubili na
teret profita.
Obračunavanje naloga
Na osnovu obračunske dokumentacije i uvažavajući eventualno prvobitnu ponudu kao i eventualno primljeni
avans, nakon izvršenja naloga ispostavlja se račun. Njega po pravilu priprema vlasnik preduzeća, koji tačno
poznaje nalog (i koji bi trebalo da je već naknadno kalkulisao) a piše ga neko iz uprave. Nastalo potraživanje
se zatim unosi u finansijsko knjigovodstvo. Budući da ovo po pravilu radi poreski savjetnik, uvijek je potrebno
napraviti više kopija računa kako bi se u slučaju da klijent ima dodatna pitanja, a računi više nisu u kući, ona
mogla obraditi bez problema.
Cilj svakog preduzeća mora stoga da bude:
Stanje potraživanja uvijek držati nisko
Mogućnosti realizacije
•
•
•
•
•
•
•
Prilikom prodaje materijala, robe kao i manjih usluga insistirati na uplati gotovinom ili karticom.
Rano ispostavljanje računa
Nakon 1 do 2 sedmice vrijednost računa je još uvijek "pred očima " klijenta i tada je više spreman da
ga plati, nego što je to slučaj nakon 2 do 3 mjeseca.
Odobriti popust
Ponuditi popust za rano plaćanje. U ovom slučaju treba naravno pažljivo kalkulisati. Odgovarajući
popust mora da bude sadržan u krajnjoj cijeni.
Priložiti već ispunjeni nalog za prenos novca.
Tražiti da klijent preuzme uslugu ili proizvode.
Odmah otkloniti manjkavosti, kako klijent ne bi imao mogućnost da odugovlači sa plaćanjem.
Po mogućnosti dogovoriti uplate ili prenos novca odmah po izvršenoj usluzi.
Visoka potraživanja nastaju iz činjenice da klijenti ne plaćaju pravovremeno odnosno da više ne mogu da
plate. Potraživanja postaju neutuživa i na kraju izostanu. Kako bi se ovo izbjeglo predlaže se sljedeći
postupak:
•
•
•
•
Nadgledati prispjeće računa uz zahtijevanje potpisa da je primljen
Podsjetiti klijenta dopisom na njegov dug
Poslati opomenu u kojoj se daje rok za uplatu
Utjerivanje potraživanja putem tužbe
Po mogućnosti bi ipak trebalo izbjegavati sudske procese, jer sudski proces samo onda ne košta
novca, ako se dobije i ako je povjerenik platežno sposoban. Dobijeni proces na sudu kod kojega nije
došlo do prisilne naplate zbog platežne nesposobnosti dužnika, može da košta i nekoliko hiljada Eura.
Tužbu stoga treba pokrenuti tek nakon dobrog promišljanja.
•
Informisati se o dužniku
Zanatlije bi trebalo da se detaljno informišu o svojim dužnicima i njihovom privrednom okruženju.
Većim nalozima sa većim rizikom je potrebno posvetiti drugačiju pažnju nego malim nalozima.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 91 od 126
ZanaPredaK
•
Osigurati potraživanja
Kod popravke stvari u zemljama EU postoji zakonska mogućnost da se roba zadrži i proda, ukoliko
dužnik ne plati nakon završenih radova. Ovo treba provjeriti sa poreskim savjetnikom.
Građevinari mogu ugovorom da zatraže sigurnosnu hipoteku u okviru predmetnog posjeda.
Pogodba da neka prodata stvar ostane kod dotadašnjeg vlasnika sve dok se ne plati, prodavcu
osigurava posjed do izvršenog plaćanja.
Potraživanje se može osigurati i uz pomoć jamstva (npr. banke) u korist povjerenika.
•
•
Kod velikih nenaplaćenih potraživanja trebalo bi ispitati, da li ekonomski ima smisla da se zaključi
kreditno osiguranje.
Osigurati dokaze
Računi zanatlija se veoma često izmiruju sa zakašnjenjem ili se uopšte ne izmiruju, jer postoje sporovi
u pogledu rokova, uslova ili vrste i obima usluga. Zanatlije u čestim ovakvim slučajevima dolaze u
poteškoću da dokažu suprotno, jer ne postoje jednoznačne regulative. Zbog toga je uvijek potrebno
da se pismeno fiksiraju suštinski sadržaji ugovora (opis usluge, naknada, vrijeme, jamstvo).
•
Uključite opšte poslovne uslove u ugovor.
Samo ako se gorenavedene preporuke realizuju, stanje sa potraživanjima neće biti dramatično. Da biste se
osigurali od "njegovanja" potraživanja odnosno da ih ne biste zapostavili u moru svakodnevnih obaveza i
kako biste imali što manje administrativnih napora, potrebno je da preduzmete organizacione mjere. Uz
pomoć sljedećih mjera mogu se razviti individualna rješenja za zanatska preduzeća.
Organizacione pripreme
•
Razviti formulare i tipska dokumenta
npr.: tipske ugovore, izjave o opštim poslovnim uslovima, dopise za potsjećivanje i slanje opomena,
formulare o preuzimanju itd.)
•
Regulisati prikupljanje informacija
Na primjer: mjesečne analize liste dužnika, izračunati brojke, analizirati platežno ponašanje i
poslovnost važnih klijenata, redovno aktualizovati rang listu boniteta važnih klijenata
•
Utvrditi granične vrijednosti, za koje u slučaju prekoračenja treba preduzeti mjere
Na primjer: kreditni limit za klijente; odrediti rokove, kada treba uputiti podsjetnik a kada opomenu;
utvrditi znake ponašanja, koji važe kao "rano upozorenje"
•
Podijeliti jasne kompetencije
Razjasniti, ko je za kakvu djelatnost nadležan.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 92 od 126
ZanaPredaK
Menadžment kvaliteta
Uvod
Odredbe ISO 9000ff. za sisteme menadžmenta kvaliteta ne daju zapravo direktna uputstvo u pogledu
kvaliteta proizvoda odnosno usluga, već stvaraju osnovu za jedan funkcionalan sistem sa ciljem da svaki
saradnik stvara kvalitet. Osim toga uvođenjem QM-sistema (Quality Management) nudi se šansa da se
iznova promisle ciljevi preduzeća i same procedure. Ovaj certifikat takođe predstavlja za najveći broj
zanatskih preduzeća faktor za tržišnu utakmicu, međutim on može da postane i obaveza kada klijent zatraži
dokaz o posjedovanju QM-sistema.
Interni razlozi
Pored spoljašnjih razloga koji govore u prilog uvođenja certifikacije, najviše je internih prednosti koji sa
preduzetničkog aspekta govore u prilog uvođenja QM-sistema. Analizom ukupnih radnih oblasti počevši od
prijema naloga pa sve do zatvaranja kruga, prepoznaju se i otklanjaju slabosti. Posebno se sprovode sljedeća
poboljšanja:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Bolja ekonomska organizacija preduzeća,
Smanjenje neproduktivnog vremena,
Jasna podjela zadataka i odgovornosti,
Razumijevanje dodatnih učinaka,
Regulisanje tokova formulara i lakše pronalaženje,
Efikasnija služba nabavke,
Bolje rukovanje alatom i mašinama,
Bolje ophođenje sa voznim parkom,
Sprovođenje propisnih provjera,
Red i čistoća u skladištu,
Sprovođenje već postojećih ideja poboljšanja,
Motivacija saradnika,
Smanjenje grešaka
Norme kvaliteta
ISO 9000
Objašnjenje sistema normiranja kvaliteta
ISO 9001
Model za objašnjenje sistema kvaliteta menadžmenta u oblasti dizajna/razvoja, proizvodnje, montaže i službe
korisnika. Važno za preduzeća sa sopstvenom konstrukcijom/razvojem (npr. mašinogradnja, građevinarstvo).
ISO 9002
Model za objašnjenje sistema kvaliteta menadžmenta u oblasti proizvodnje, montaže i službe korisnika.
Važno za preduzeća koja proizvode na osnovu zadatih nacrta (npr. dobavljači i uslužna preduzeća).
ISO 9003
Model za objašnjenje sistema kvaliteta menadžmenta kod završnih provjera.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 93 od 126
ZanaPredaK
ISO 9004
Ova norma opisuje menadžment kvaliteta i elemente sistema kvaliteta menadžmenta, ona je uputstvo za
izgradnju jednog sistema kvaliteta menadžmenta. Elementi koji su navedeni u certifikacionim normama 9001 9003 su podrobnije predstavljeni u normi 9004.
Orijentacija na proces
Sve relevantne oblasti za kvalitet jednog preduzeća i lanac za stvaranje vrijednosti opisani su u 20 poglavlja ili
elemenata ISO 9001. Knjiga 20 elemenata je oblikovana za veliku industriju.
Za mala preduzeća koja imaju preglednu organizaciju i kraće putanje u procesu rada, više smisla ima izrada
QM dokumentacije koja je orijentisana na proces.
Vođenje preduzeća
ISO 9001 4.1 Odgovornost rukovodstva
Kvalitet kao stvar šefa
Preduzeće je pismeno utvrdilo ciljeve kvaliteta, ciljevi kvaliteta se sprovode u praksi uz pomoć internih mjera.
Politika kvaliteta obuhvata sve postupke i učinke preduzeća.
ISO 9001 4.2 Sistem menadžmenta kvaliteta
Menadžment kvaliteta uz pomoć sistema
Preduzeće ima priručnik u kojemu su pismeno utvrđeni ciljevi kvaliteta i u njemu se navode sve mjere za
prenošenje ciljeva i neophodnih odgovornosti u praksu.
ISO 9001 4.14 Korekcione i preventivne mjere
Izbjegavanje grešaka prije njihovog ponavljanja
Greška treba samo jednom da se desi, uzroci greške se istražuju i uspostavlja se pomoć protiv ponavljanja.
ISO 9001 4.17 Interni auditi kvaliteta
Kvalitativni razgovori o kontroli sistema
Posredstvom "Audita" ispituju se QM-mjere, otkrivaju se slabe tačke i razvijaju poboljšanja.
ISO 9001 4.18 Obuka
Obrazovanje i obuka saradnika
Svaki saradnik doprinosi kvalitetu svojom sviješću o odgovornosti i može da utiče na uspjeh proizvoda i
preduzeća. Obukama se stiču kvalifikacije i produbljuju stručna znanja.
ISO 9001 4.20 Statistika
Iskorišćavanje grešaka kroz statistiku
Posredstvom statističkih metoda ocjenjuje se efektivnosti procesa na osnovu uporedivih brojeva.
Zaprimanje naloga
ISO 9001 4.3 Provjera ugovora
Ispunjavanje želja klijenata 100%
Utvrđuju se dokazivi postupci obrade upita, oglašavanja i nalozi klijenata. Time se osigurava potpuno
obuhvatanje naloga klijenata i prenošenje na unutrašnje zahtjeve preduzeća. Klijent dobija obavezujuću
potvrdu, kada će njegovi zahtjevi biti sprovedeni u preduzeću.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 94 od 126
ZanaPredaK
ISO 9001 4.4 Upravljanje dizajnom
Sigurnost pri novim uslugama
Želje i ideje klijenata se pretvaraju u proizvod. Moguće slabosti proizvoda se unaprijed izbjegavaju
posredstvom ciljanog razvijanja posla i provjerama.
ISO 9001 4.6 Nabavka
Dobavljač kao partner
Svi dobavljači se permanentno kontrolišu i ocjenjuju. Redukuju se greške podnalogodavaca nastale usljed
nedovoljnog kvaliteta materijala ili loše izrade.
ISO 9001 4.7 Upravljanje dostavljenim proizvodima klijenata
Bez oštećenja stranih proizvoda
Utvrđen je tretman materijala koje dostavljaju klijenti, da bi se osigurao kvalitet dostavljenih proizvoda.
ISO 9001 4.8 Označavanje i praćenje proizvoda
Praćenje do porijekla
Proizvodi i isporučene usluge se moraju identifikovati na svakom koraku izrade, kako bi se olakšala potraga
za uzrocima grešaka.
ISO 9001 4.19 Održavanje
Održavanja isporučenih proizvoda
Postoje dogovori o njegovanju i održavanju isporučenih proizvoda. Rezultati održavanja su osnova za
poboljšanje proizvoda.
Ovladavanje procesa
ISO 9001 4.9 Upravljanje procesom
Proizvodnja pod kontrolom
Radni i proizvodni tokovi su tako oganizovani i opisani, da je nastajanje grešaka vidno smanjeno.
ISO 9001 4.15 Rukovanje, skladištenje, pakovanje, konzerviranje i slanje
Zaštita i njega proizvoda
Oštećenja, zastarijevanja ili gubitak proizvoda za vrijeme ili nakon izrade i prilikom transporta prouzrokuju
nepotrebne troškove i ljutnju.
Provjera kvaliteta
ISO 9001 4.10 Provjere
Provjere u svim fazama
Proizvodi moraju da ispunjavaju utvrđene zahtjeve kvaliteta. Rano prepoznata greška proizvodi manje
troškova od zahtjeva za nadoknadu štete.
ISO 9001 4.11 Sredstva za provjeru
Kontrola sredstava za provjeru
Provjere imaju samo onda smisla, ako se provjerava odgovarajućim i tačnim instrumentima. Sredstva za
provjeru koja ne obezbjeđuju ili više ne obezbjeđuju zahtijevanu tačnost, nisu pogodna za otkrivanje grešaka.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 95 od 126
ZanaPredaK
ISO 9001 4.12 Status provjera
Označavanje provjerenih proizvoda
Označavanjem se može prepoznati, koje je provjere proizvod prošao i da li se može predati za sljedeći korak
obrade.
ISO 9001 4.13 Upravljanje proizvodima sa greškom
Tretman proizvoda sa greškom
Na dalju obradu idu samo proizvodi koji nemaju grešku, dalja obrada proizvoda sa greškom je skuplji posao
za kutije sa škartom i vodi nepotrebnim reklamacijama.
Upravljanje dokumentima
ISO 9001 4.5 Upravljanje dokumentima i podacima
Sva dokumentacija na pravom mjestu
Sva dokumentacija vezana za nalog šalje se na prava mjesta, referentni saradnik zna, kojim se mašinama,
materijalima i nacrtima mora raditi.
ISO 9001 4.16 Upravljanje nacrtima kvaliteta
Dokumentacija kvaliteta
Zapisi o izradi i provjeri radova se moraju čuvati, da bi se moglo dokumentovati ispunjenje propisanog
odnosno dogovorenog kvaliteta.
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 96 od 126
ZanaPredaK
Biznis plan
Preduzetnički koncept
Model Biznis plana
Za osnivanje
....................................................................................................................................
....................................................................................................................................
....................................................................................................................................
u
....................................................................................................................................
....................................................................................................................................
Od strane Gđe / Gosp.
....................................................................................................................................
Sa stanom u
....................................................................................................................................
....................................................................................................................................
Kontakt telefon
....................................................................................................................................
Planirani
termin osnivanja
....................................................................................................................................
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 97 od 126
ZanaPredaK
Sadržaji biznis plana
1. Poslovna ideja/Opis namjere
•
•
•
•
•
Šta se planira?
Lična polazna situacija: Zašto ste izabrali put u privrednu samostalnost?
Oblast preduzeća (zanatstvo, trgovina, usluge, planiranje, servisi itd.)
Novo preduzeće / Preuzimanje postojećeg preduzeća
Izbor pravne forme / Obrazloženje
Ciljevi (orjentisanost na klijente, optimalan odnos cijena-usluga, visoki kvalitet, povoljne cijene, itd.)
2. Informacije o osnivaču
•
•
•
•
Podaci o ličnosti osnivača / osnivač
Stručno obrazovanje / usavršavanje
Stručna kvalifikacija / trgovačka znanja
Iskustvo iz struke i rukovođenja
Specijalni pripreme za osnivanje egzistencije (seminari, CEFE kurs, savjetovanje od strane Zanatskopreduzetničke komore, poreski savjetnici, itd.)
3. Podaci o planovima za personal
•
•
•
•
Broj i vrsta (kvalifikacija) potrebnih saradnika
Troškovi za personal (plate / dažbine)
Datum zapošljavanja
Organizacija personala / nadležnosti
4. Usluge preduzeća
4.1. Ponuda proizvoda i usluga
•
•
•
Opis proizvoda
Sortiment / stepen specijalizovanosti
Kvalitet
4.2. Konkretne prednosti za klijente (zašto će klijenti da kupuju moj proizvod /
uslugu?)
• Fleksibilnost
• Usluga i održavanje
• Savjetovanje
• Ljubaznost
• Pouzdanost
4.3. Razmišljanja o ponudama konkurencije / Dodatna korist
(kako se moja ponuda razlikuje od konkurencije?)
4.4. Podaci o odnosu cijena / usluga
•
•
Cijene na tržištu
Kalkulacija sopstvenih cijena
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 98 od 126
ZanaPredaK
5. Analiza tržišta i konkurencije
5.1. Očekivani razvoj branše
5.2. Definicija ciljnih grupa
•
•
•
Krajnji korisnici
Industrija
Demografski faktori (starost itd.)
5.3. Popis postojećih poslovnih sporazuma
•
•
•
Dobavljači
Kooperacioni partneri
Postojeći kontakti sa klijentima
5.4. Analiza konkurentnosti
•
•
Ko su konkurentni?
U čemu leži sopstvena tržišna prednost?
5.5. Tržišna strategija
(na koji način će proizvod / usluga postati poznati i atraktivni
•
•
•
•
•
Svečano otvaranje
Oglasi, prospekti, flajeri koji se dijele na ruke
Internet
Mailing akcije ili telefonske akcije
Usmena propaganda!
6. Analiza lokacije
6.1. Položaj investicionog objekta
•
•
•
Blizina klijentima
Kupovna moć
Da li je lokacija dugoročno osigurana?
6.2. Infrastruktura
•
•
Putna mreža/veze
Mjesta za parking
6.3. Prostorije (opis) infrastrukture
•
•
•
•
Radionica, magazin, kancelarija
Veličina, oprema
Da li je kirija odmjerena?
Ugovor o zakupu (trajanje, specifičnosti itd.)
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 99 od 126
ZanaPredaK
6.4. Pravni uslovi za lokaciju
•
•
•
•
Obaveze (visina prostorija, socijalne prostorije itd.)
Da li je lokacija dugoročno osigurana?
Kako je područje definisano (privredna zona, industrijska zona, …)?
Građevinsko pravo / prenamjena prostora
7. Plan potrebog kapitala (pogledati Uputstvo)
•
•
•
Plan investicije
Specifične osnivačke potrebe
Potreba za tekućim sredstvima preduzeća
8. Privatni izdaci / Privatni prihodi (pogledati Uputstvo)
9. Pregled obrta i rentabilnosti (pogledati Uputstvo)
10. Plan likvidnosti (pogledati Uputstvo)
11. Plan finansiranja (pogledati Uputstvo)
12. Ostali elementi koncepta
•
•
•
•
•
•
•
•
Popis imovine i dugova
Popis osiguranja
Biografija (Curiculum Vitae)
Kopija stručne kvalifikacije
Kopija prijedloga ugovora (kupoprodajni ugovor, ugovor o zakupu, ugovori o radu, itd.)
Bilansa, godišnji obračuni (kod preuzimanja preduzeća)
Svjedočanstva (o ispitima, o radu, školovanju, službi)
Registracija preduzeća
Ostali sagovornici:
Tema
Sagovornik
Telefon
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 100 od 126
ZanaPredaK
Potreba za kapitalom
1. Plan investicija
- EURO -
Vrijednost firme/Kupovna cijena prilikom preuzimanja
Zgrada / renoviranje
Spoljašnji pogoni
Uređenje radionice (mašine, uređaji, alat)
Uređenje radnje
Oprema za kancelarije (namještaj, tehnika, komunikacije)
Uređenje magazina
Vozni park
Osnovna optreba za materijalom i robnim zalihama
Ostalo
.........................................................
.........................................................
.........................................................
.........................................................
.........................................................
.........................................................
.........................................................
.........................................................
.........................................................
.........................................................
Potreba za dugoročnim finansiranjem
.........................................................
2. Specifične potrebe osnivanja
Kaucija za kiriju
Troškovi savjetovanja
Takse
Reklame za ulazak na tržište
Poslovni papiri
Ostalo
.........................................................
.........................................................
.........................................................
.........................................................
.........................................................
.........................................................
Jednokratni osnivački troškovi
.........................................................
3. Potreba tekućih sredstava preduzeća
Kontokorentni okvir
Ukupna potreba za kapitalom (1. – 3.)
.........................................................
........................................
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 101 od 126
ZanaPredaK
Plan potreba za kapitalom
3. Potreba za tekućim sredstvima preduzeća
3.1. Godišnje potrebe
- EURO -
Angažovani materijal i roba
Troškovi personala
Kirija, Zakup
Grijanje, struja, voda
Reklame
Telefon, Fax, Internet
Troškovi voznog parka
Kancelarijske potrebe
Pakovanja
Rate za leasing
Porezi preduzeća
Osiguranja preduzeća
Opravke, održavanje
Troškovi poreskog savjetnika (knjigovodstvo)
Doprinosi
Kamate
Ostali troškovi preduzeća
..........................................................
..........................................................
..........................................................
..........................................................
..........................................................
..........................................................
..........................................................
..........................................................
..........................................................
..........................................................
..........................................................
..........................................................
..........................................................
..........................................................
..........................................................
..........................................................
..........................................................
Privatne dažbine (Saldo privatnih troškova – privatnih prihoda)
..........................................................
Godišnja potreba
..........................................................
3.2. Proračun dnevnih potreba:
Godišnji iznos : 360
=
1
3.3. Procjena vremena predfinansiranja
dani
3.4. Rezultat
x
=
Dnevna potreba
Period Tekuće potrebe preduzeća
predfinansiranja
1
Vrijeme između isplate i priliva podrške (npr. zavisno od djelova uplate, vremena proizvodnje)
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 102 od 126
ZanaPredaK
Privatni izdaci
Mjesečno (EURO)
Godišnje (EURO)
Životni troškovi
Hrana, piće i higijena
Odjeća
Hobi
Slobodno vrijeme / odmor
Pokloni
Kultura
Lična osiguranja
Penziono osiguranje
Zdravstveno osiguranje
Socijalno osiguranje
Životno osiguranje
Osiguranje od nezgoda
Osiguranje za njegu
Ostalo/ dobrovoljna osiguranja
Osiguranje stvari
Osiguranje od privatne odgovornosti
Kućni savjet
Požar
Poplave iz sistema / osiguranje stakla
Pravna zaštita
Ostalo
Stan
Održvanje / opravke
Kirija
Grijanje / struja / voda
Ostali sporedni troškovi
Telefon
Smeže
Uređenje
Vozilo
Porezi
Osiguranja
Potrošnja
Održavanje
Opravke
Leasing
(Privatno učešće za službeno vozilo)
Ostale privatne obaveze
Podrška roditeljima / djeci
Otplata privatnih zajmova
Kamate privatnih zajmova
Porezi na prihode
Suma privatnih izdataka
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 103 od 126
ZanaPredaK
Privatni prihodi
Mjesečno (EURO)
Godišnje (EURO)
Prihodi od iznajmljivanja
Prihodi od imovine u kapitalu
Osnivačke subvencije
Dječji dodatak
Prihod supružnika
Ostali prihodi
Suma privatnih prihoda
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 104 od 126
ZanaPredaK
Pregled rentabilnosti (bez PDVa)
1. godina
- EURO -
2. godina
- EURO -
3. godina
- EURO -
Obrt Zanatstvo
Trgovina
./. Angažovanje materijala
Zanatstvo
Trgovina
= Ukupna dobit I
./. Troškovi za personal
(plate uključujući zakonska davanja)
= Ukupna dobit II
./. ostali troškovi
Kirija / zakup
Grijanje / struja / voda
Reklama
Telefon, Fax, Internet
Troškovi voznog parka
Kancelarijske potrebe
Pakovanja
Rate za leasing
Porezi rpeduzeća
Osiguranja za preduzeće
Opravke / održavanje
Poreski savjetnik (knjigovodstvo)
Doprinosi
(npr. Zanatsko-preduzetnička komora,
Udruženje)
Ostalo ........................
= Prošireni Cash-Flow
./. Kamate
= Cash-Flow
./. Amortizacija
= Dobit (Rezultat preduzeća)
./. Otplata privrednih zajmova
./. Saldo (Privatni izdaci Privatni prihodi)
= Premašaj-/ Podbačaj
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 105 od 126
ZanaPredaK
Plan likvidnosti
Mjesec 1
Mjesec 2
Mjesec 3
Mjesec 4
Mjesec 5
Mjesec 6
1. Početno stanje (Kasa, banka)
2. Uplate
(tokom mjeseca)
Priliv od podrške
Uplate klijenata
Gotovinska prodaja
Povratak poreza
Kreditne isplate
Ostalo
Suma uplata (2.)
3. Isplate
(tokom mjeseca)
Kupovina materijala
Troškovi za personal
Kirija / zakup
Grijanje / struja / voda
Reklama
Telefon, Fax, Internet
Troškovi voznog parka
Kancelarijske potrebe
Pakovanja
Rate za leasing
Poreski troškovi
Osiguranja za preduzeće
Opravke / održavanje
Poreski savjetnik (knjigovodstvo)
Doprinosi (Komora, udruženje…)
Kamate
Privatni izdaci
Otplate zajmova
Suma isplata (3.)
4. Premašaj (+) / nedostatak (-)
(2.) ./. (3.)
5. Premašaj/nedostatak kumulativno
(4.) + (5. Prethodni mjesec)
6. Završno stanje tekući mjesec
Početno stanje (1.)
+ Premašaj / nedostatak (4.)
+ Povećanje / smanjenje
kontokorentne linije
+ Privatni ulog
= Završno stanje tekući mjesec
(= Početno stanje za naredni mjesec)
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 106 od 126
ZanaPredaK
Plan likvidnosti (2. dio)
Mjesec 7
Mjesec 8
Mjesec 9
Mjesec10 Mjesec11 Mjesec12
1. Početno stanje (Kasa, banka)
2. Uplate
(tokom mjeseca)
Priliv od podrške
Uplate klijenata
Gotovinska prodaja
Povratak poreza
Kreditne isplate
Ostalo
Suma uplata (2.)
3. Isplate
(tokom mjeseca)
Kupovina materijala
Troškovi za personal
Kirija / zakup
Grijanje / struja / voda
Reklama
Telefon, Fax, Internet
Troškovi voznog parka
Kancelarijske potrebe
Pakovanja
Rate za leasing
Poreski troškovi
Osiguranja za preduzeće
Opravke / održavanje
Poreski savjetnik (knjigovodstvo)
Doprinosi (Komora, udruženje…)
Kamate
Privatni izdaci
Otplate zajmova
Suma isplata (3.)
4. Premašaj (+) / nedostatak (-)
(2.) ./. (3.)
5. Premašaj/nedostatak kumulativno
(4.) + (5. Prethodni mjesec)
6. Završno stanje tekući mjesec
Početno stanje (1.)
+ Premašaj / nedostatak (4.)
+ Povećanje / smanjenje
kontokorentne linije
+ Privatni ulog
= Završno stanje tekući mjesec
(= Početno stanje za naredni mjesec)
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 107 od 126
ZanaPredaK
Plan finansiranja
1. Sopstvena sredstva
- EURO -
Gotovina / Stanje u banci
Ulog u predmetima (mašine, vozila itd. do vrijednosti
Ostalo
..........................................................
..........................................................
..........................................................
Sopstvena sredstva - UKUPNO
..........................................................
2. Dugoročno finansiranje spolja
Sredstva javne podrške
Pozajmice banke
Ostala finansiranja spolja
(npr. rodbina- ili pozajmice od poznanika)
..........................................................
..........................................................
..........................................................
Dugoročna sredstva spolja - UKUPNO
..........................................................
3. Kratkoročna sredstva spolja
Kontokorentni kredit matične banke
Krediti dobavljača
Ostalo
..........................................................
..........................................................
..........................................................
Kratkoročna sredstva spolja - UKUPNO
..........................................................
Ukupna sredstva finansiranja (1.-3.)
........................................
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 108 od 126
ZanaPredaK
Dokumentacija
Pomoć kod planiranja (uz CD rom)
Formulari i prijave
Pogledali ste naš CD i postali ste nešto "vještiji". Ukoliko sada želite da primijenite Vaše znanje i ličnu
namjeru, možete se poslužiti našim alatkama za pomoć.
Osnivački koncept
Ukoliko želite da se osamostalite, moraćete da istražite svoje potrebe za kapitalom, morate da planirate
ulaganje sopstvenog kapitala, napravite pregled rentabilnosti i još mnogo toga. Naše alatke za planiranje će
Vam u tome pomoći:
1.
2.
3.
4.
Biografija
Situacija na tržištu
Lokacija
Analiza konkurencije
5.
6.
7.
8.
Investicioni plan
Potreba za opremom preduzeća
Ulaganje sopstvenog kapitala
Pregled rentabilnosti
Osnivačke formalnosti
Da li želite da znate, gdje treba da prijavite preduzeće, koja su Vam osiguranja potrebna?
Ovdje ćete pronaći odgovarajuću pomoć.
1. Prijava
2. Osiguranja
Preuzimanje preduzeća
Da li želite da preuzmete preduzeće i da razjasnite, o čemu treba voditi računa kod preuzimanja i šta se mora
razjasniti? Ovdje ćete naći odgovarajuću pomoć.
1. Preuzimanje preduzeća
2. Check lista sa obavezama
Personal
Da li planirate da zaposlite saradnike? Da li želite da znate, kako se priprema atraktivan oglas za radno
mjesto i kako bi trebalo da vodite razgovor sa kandidatima? Ovdje ćete naći odgovarajuću pomoć za
planiranje personala.
1. Planiranje personala
2. Izrada oglasa za radno mjesto
3. Razgovor sa prijavljenim kandidatima
4. Opis radnog mjesta
Marketing
Da li hoćete da napravite marketinški koncept za Vaše preduzeće i da li hoćete da znate kako da Vaše
reklamiranje ima smisla? Iskoristite sljedeće alatke za pomoć:
1. Reklama
2. Reklamna sredstva
3. Reklamni plan
4. Istraživanje tržišta
Uputstvo za osnivanje egzistencije ▪ Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore ▪ www.komora-mne.org
Str. 109 od 126
ZanaPredaK
Registar zanatskih zanimanja
Zvaničan prijedlog Zanatsko-preduzetničke komore Crne Gore 20. maj 2008.
1. Građevinarstvo, unutrašnja gradnja i restauracija
1.1
1.2
2.8
Vulkanizer i mehaničar za gume
Zidar, armirač i betonijer: izolacije, armirano-
2.9
Mehaničar za dvotočkaše
betonska gradnja, betonske konstrukcije,
2.10 Mehaničar za poljoprivredne i građevinske mašine
građevinsko isušivanje, betonski proizvodi,
2.11 Aviomehaničar
postavljanje miješanog betona i teraca, izgradnja
2.12 Metaloprerađivač
skela
2.13 Kovač
Izrađivač kamina, industrijskih peći i dimnjaka,
2.14 Limar
kaljavih peći, vazdušnog grijanja, vatrostalna
2.15 Elektro i gasni varioc
gradnja
2.16 Hirurški mehaničar
1.3
Tesar i izrađivač građevina od drveta
2.17 Izrađivač rashladnih i klima uređaja (uključujući
1.4
Krovopokrivač
1.5
Cestogradnja: popločivač, izgrađivač saobraćajnih
2.18 Informacioni tehničar
puteva, šina, cjevovoda, kablovskih vodova,
2.19 Infoelektroničar
sanirač kanala
2.20 Elektrotehničar za kućne uređaje
1.6
Asfalter (bez cestogradnje)
2.21 Elektrotehničar za elektronske uređaje
1.7
Izrađivač termičke, rashladne, zvučne,
2.22 Tehničar za audio i video uređaje
protivpožarne izolacije i izolater od vlage
2.23 Izgrađivač i tehničar grijanja i aparata
Građevinar bunara, bušač, rezač betona,
2.24 Kotlar i kovač bakra
izgrađivač hidroelektrana i cjevovoda
2.25 Izrađivač ključeva
Kamenorezac i vajar
2.26 Graver
1.8
1.9
1.10 Izrađivač orlamenata od gipsa (štukater),
malterisanje i suva gradnja
održavanje)
2.27 Tokar
2.28 Galvanizer
1.11 Moler i lakirer
2.29 Pozlatar
1.12 Dimnjačar
2.30 Livac metala, obrađivač metala i izrađivač zvona
1.13 Postavljač keramike, ploča i mozaika
2.31 Izrađivač metalnih duvačkih instrumenata
1.14 Izrađivač košuljica
1.15 Postavljač parketa i podova
3. Drvoprerada i obrada ostalih materijala
1.16 Opremač prostorija
3.1
Proizvođač namještaja
1.17 Farbar i izrađivač fuga (u visokogradnji)
3.2
Stolar
1.18 Restaurater i konzervator spomenika kulture
3.3
Izrađivač okvira za prozore, štokova za vrata,
roletni i škura
1.19 Miner, rušioc i uklanjivač ruševina
1.20 Zabijač stubova u hidrogradnji
3.4
Ugrađivač normiranih gotovih građevinskih djelova
1.21 Instalater struje, vode, gasa, grijanja, hlađenja i
3.5
Izrađivač barki, brodova i jedrilica
3.6
Izrađivač drvenih posuda i igračaka
3.7
Izrađivač drvenih muzičkih instrumenata
3.8
Bačvar
Drvodelja, kolar
ventilacije
2. Elektrotehnika, metaloprerada i automehatronika
2.1
Mehatroničar motornih vozila
3.9
2.2
Automehaničar
3.10 Izrađivač korpi
2.3
Autoelektričar
3.11 Voskar
2.4
Autolimar, mehaničar za karoserije i izradu
2.5
Prerađivač autootpada
4.1
Ženski i muški krojač
2.6
Autolakirer
4.2
Izrađivač pozorišnih kostima
2.7
Mehaničar za tehniku održavanja motornih vozila
4.3
Krojač dekorativnih materijala
(autobravar, tapetar, klima majstor, elektroničar,
4.4
Vezioc
tafograf majstor)
4.5
Tkalac
motornih vozila, varioc (autogeni i električni)
4. Odjevni, tekstilni i kožarski zanati
ZanaPredaK
4.6
Pletioc
8.4
Industrijski fotograf
4.7
Tapetar
8.5
Fotodizajner
4.8
Uzgajivač svilenih buba
8.6
Medijski tehničar i dizajner
4.9
Užar
8.7
Tehničke usluge u oblasti medija i informacija
8.8
Proizvođač natpisa, svjetlećih reklama i dizajner
4.10 Krznar i/ili kožar, obrađivač kože
sredstava za komunikaciju
4.11 Štavilac kože
Knjigovezac
4.12 Proizvođač cipela i obućar
8.9
4.13 Sedlar
8.10 Štampar
4.14 Izrađivač šešira i kapa
8.11 Sitoštampar
8.12 Fleksograf
5. Prehrambeni zanati i sektor pića
5.1
Pekar i proizvođač peciva
5.2
Poslastičar
5.3
Mesar
8.13 Kamenotiskar (litograf)
8.14 Hemigraf
9. Staklarski, keramički i finomehaničarski zanati
5.4
Klaničar
9.1
Staklorezac i ugrađivač staklenih površina
5.5
Mlinar
9.2
Staklar i/ili oplemenjivač stakla
5.6
Vinar
9.3
Stakloduvač i izrađivač staklenih aparata
5.7
Pivar i sladar
9.4
Slikar na staklu i porcelanu
5.8
Proizvođač bezalkoholnih pića
9.5
Brusač i graver stakla
5.9
Proizvođač alkoholnih pića
9.6
Brusač i graver dragog kamenja
9.7
Keramičar
9.8
Precizni mehaničar
6. Turističko-ugostiteljski sektor
6.1
Hotelijer
6.2
Gastronom
6.3
Kuvar
10.1 Zlatar
6.4
Konobar
10.2 Juvelir
6.5
Barmen
10.3 Modelar
6.6
Kejtering
10.4 Modelar vještačkih materijala
10.
Umjetnički zanati
10.5 Brodomodelar
7. Zdravstveni zanati, zanati za njegu tijela i kose i
zanati za čišćenje
10.6 Tokar (slonove kosti) i izrađivač predmeta od
drveta
7.1
Optičar
10.7 Drvorezbar
7.2
Optometričar
10.8 Košar i pletar
7.3
Akustičar slušnih uređaja
10.9 Slikar na kamenu
7.4
Izrađivač ortopedske obuće
10.10 Slikar na tkaninama
7.5
Ortopedski tehničar
10.11 Tiskar na tekstilu
7.6
Zubotehničar
10.12 Tiskar u metalu
7.7
Muški i ženski frizer
10.13 Čipkar
7.8
Kozmetičar i maser
10.14 Kipar/vajar u drvetu i umjetnička obrada drveta
7.9
Kozmetičar za njegu ruku, nogu i noktiju
10.15 Izrađivač ornamentike i minijatura u kamenu
7.10 Izrađivač maski
10.16 Dekorater cvjetnih aranžmana
7.11 Izrađivač perika
10.17 Vitražista
7.12 Čistač objekata i recikliranje
10.18 Mozaičar
7.13 Čistač cijevi za piće
10.19 Izrađivač suvenira
7.14 Čistač tepiha
10.20 Izrađivač abažura za lampe
7.15 Apreter tkanja i dekater materijala
10.21 Tašnar finih stvari od kože
7.16 Hemijski čistač i peglanje odjeće
10.22 Umjetnički obrađivač kože
10.23 Izrađivač proizvoda od kovanog gvožđa
8. Medijski, reklamni i komunikacioni zanati
10.24 Umjetnički livac
8.1
Zanatski fotograf
10.25 Kovač noževa i sječiva
8.2
Reklamni fotograf
10.26 Puškar
8.3
Modni fotograf
10.27 Umjetnički vezioc
ZanaPredaK
10.28 Modist: izrađivač šešira i modnih detalja
10.33 Izrađivač vještačkih tkanina
10.29 Izrađivač lutaka
10.34 Proizvođač umjetničkih predmeta od keramike
10.30 Izrađivač muzičkih instrumenata
10.35 Izrađivač narodnih nošnji
10.31 Klavirštimer
10.36 Časovničar
10.32 Slikar ikona i fresaka
ZanaPredaK
Važne adrese
Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore
Predsjednik Vojislav Delić
Izvršni direktor Boris Marđonović
Njegoševa 45 (PC Petrović); 81000 Podgorica
Tel: 020 667 810; Faks: 020 665 630;
Email: zanatskibiro@gmail.com
Strukovna udruženja
Udruženje građevinara Crne Gore (UGIP)
Predsjednik Vojislav Delić
Njegoševa 45 (PC Petrović); 81000 Podgorica
Tel: 020 667 810; Faks: 020 665 630
Email: zanatskibiro@gmail.com
Udruženje zanatlija motornih vozila Crne Gore (UZAM)
Predsjednik Milutin Ražnatović
Njegoševa 45 (PC Petrović); 81000 Podgorica
Tel: 020 667 810; Faks: 020 665 630
Email: zanatskibiro@gmail.com
Udruženje poslastičara Crne Gore
Predsjednik Nikola Pecović
Njegoševa 45 (PC Petrović); 81000 Podgorica
Tel: 020 667 810; Faks: 020 665 630
Email: zanatskibiro@gmail.com
Udruženje pekara Crne Gore
Predsjednik Svetozar Radonjić
Njegoševa 45 (PC Petrović); 81000 Podgorica
Tel: 020 667 810; Faks: 020 665 630
Email: zanatskibiro@gmail.com
Udruženje hotela Crne Gore (MHA)
Predsjednica Dragica Drekalović
Izvršni direktor Boris Marđonović
Službena adresa: Barski put bb; 85300 Petrovac
Stalna adresa: Njegoševa 45 (PC Petrović); 81000
Podgorica; Tel: 020 667 810; Faks: 020 665 630
Email: mha@t-com.me
Ulcinj Business Asocijacija (UBA)
Predsjednik Ibrahim Milla
Izvršni direktor Valdet Adžemović
Bulevar Gjergj Kastrioti Skenderbeu bb; 85360
Ulcinj; Tel: 030 401 180; Faks: 030 401 181
Email: uba@t-com.me
Udruženje fotografa Crne Gore (UFCG)
Predsjednik Marko Perković
Njegoševa 45 (PC Petrović); 81000 Podgorica
Tel: 020 667 810; Faks: 020 665 630
Email: ufcg@t-com.me
Klub frizera Podgorice
Predsjednik Fuad Jakupović
Njegoševa 45 (PC Petrović); 81000 Podgorica
Tel: 020 667 810; Faks: 020 665 630
Email: zanatskibiro@gmail.com
Udruženje umjetničkih zanatlija Crne Gore (UZUS)
Predsjednik Obrad Kovačević
Izvršni direktor Slobodan Radunović
Njegoševa 45 (PC Petrović); 81000 Podgorica
Tel: 020 667 810; Faks: 020 665 630
Email: zanatskibiro@gmail.com
Klub frizera i kozmetičara Zoran
Predsjednik Ivan Vukčević
Njegoševa 29; 81000 Podgorica
Tel: 020 246 646; Faks: 020 247 146
Email: frizerzoran@t-com.me
Udruženje zlatara Crne Gore
Predsjednik Danijel Nuleši
Njegoševa 45 (PC Petrović); 81000 Podgorica
Tel: 020 667 810; Faks: 020 665 630
Email: zanatskibiro@gmail.com
ZanaPredaK
Udruženje preduzetnica Crne Gore
Predsjednica Ljubinka Vešović
Njegoševa 45 (PC Petrović); 81000 Podgorica
Tel: 020 667 810; Faks: 020 665 630
Email: zanatskibiro@gmail.com
Udruženje kamenorezaca Crne Gore
Predsjednik Predrag Bataković
Njegoševa 45 (PC Petrović); 81000 Podgorica
Tel: 020 667 810; Faks: 020 665 630
Email: zanatskibiro@gmail.com
Sektor za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost
pri Zanatsko preduzetničkoj komori Crne Gore
Predsjednik Vojislav Delić
Njegoševa 45 (PC Petrović); 81000 Podgorica
Tel: 020 667 810; Faks: 020 665 630
Email: zanatskibiro@gmail.com
Savez frizerskih klubova Crne Gore
Predsjednik Fuad Jakupović
Njegoševa 45 (PC Petrović); 81000 Podgorica
Tel: 020 667 810; Faks: 020 665 630
Email: zanatskibiro@gmail.com
Savez frizera i frizerskih klubova Crne Gore
Predsjednik Suad Lukačević
Njegoševa 45 (PC Petrović); 81000 Podgorica
Tel: 020 667 810; Faks: 020 665 630
Email: zanatskibiro@gmail.com
ZanaPredaK
Institucije
Centralni registar Privrednog suda
Cetvrta proleterska 2; 81000 Podgorica
Tel: 020 231 219; Faks: 020 230 573
Homepage: www.crps.cg.yu
Zavod za statistiku
Cetvrte proleterske 2; 81000 Podgorica
Tel: 020 230 389; Faks: 020 241 270
Homepage: www.monstat.cg.yu
Poreska uprava
Put Radomira Ivanovica 2; 81000 Podgorica
Informacije: 9707; Tel: 020 448 100; Faks: 020 448 211
Homepage: www.poreskauprava.vlada.cg.yu
Privredna komora Crne Gore
Predsjednik Velimir Mijušković
Novaka Miloševa 29/2; 81000 Podgorica
Tel: 020 230 545; Faks: 020 230 493
Homepage: www.pkcg.org
Inženjerska komora Crne Gore
Predsjednik Svetislav Popović
Džordža Vašingtona 31; 81000 Podgorica
Tel: 020 228 295; Faks: 020 228 296
ZanaPredaK
Banke
Atlas Mont banka
Izvršni direktor Mihailo Banjević
Ul. Vaka Đurovića bb; 81000 Podgorica
Tel: 020 407 200; Faks: 020 665 451
Invest banka Montenegro
Direktor Predrag Dašić
Ul. Stanka Dragojevica 4; 81000
Podgorica
Tel: 020 407 934; Faks: 020 407 956
Crnogorska komercijalna banka
Generalna direktorica Milka Ljumović
Ul. Moskovska bb; 81000 Podgorica
Tel: 020 404 256; Faks: 020 235 757
NLB Montenegro banka
Generalni direktor Anton Ribnikar
Ul. Stanka Dragojevića 46; 81000
Podgorica
Tel: 020 402 001; Faks: 020 402 038
First Financial bank
Izvršna direktorica Olga Bogdanović
Ul. 19. Dec. br. 5 (Stadion); 81000 Podgorica
Tel: 020 481 481; Faks: 020 481 482
Erste banka
Generalni direktor Mark C. Crawford
Marka Miljanova 45; 81000 Podgorica
Tel: 020 440 440; Faks: 020 440 432
Hipotekarna banka
Generalni direktor Esad Zaimović
Ul. J.B. Tita 67 (St. aerodrom, Rokšped); 81000
Podgorica Tel: 077700001; Faks: 077700071
Podgorička banka
Generalna direktorica Branka Pavlović
Novaka Miloševa 8A; 81000 Podgorica
Tel: 020 405 101; Faks: 020 405 107
Hypo Alpe Adria banka
Direktor Christian Toeltl
Svetog Petra Cetinjskog 143; 81000 Podgorica
Tel: 020 408 611; Faks: 020 408 683
Prva banka Crne Gore
Direktor Milan Perović
Cetinjski put bb; 81000 Podgorica
Tel: 020 409 174; Faks: 020 234 354
Osiguravajuće kuće
Lovćen osiguranje AD
Direktor Radenko Purić
Ul. Slobode 13; 81000 Podgorica
Tel: 020 404 400; Faks: 020 665 281
Atlas life osiguranje
Izvršni direktor Slobodan Manojlović
Stanka Dragojevića 4; 81000 Podgorica
Tel: 020 406 117; Faks:020 406 156
Delta life osiguranje
Izvršni direktor Slavimir Milenković
Ulica Kralja Nikole 27 A/6; 81000 Podgorica
Tel: 020 444 850; Faks: 020 444 855
Delta osiguranje
Izvršni direktor Dejan Bajić
Ulica Kralja Nikole 27 A/6 (Zgrada Čelebića);
81000 Podgorica
Tel: 020 444 800; Faks: 020 444 810
Montenegro osiguranje
Izvršni direktor Nebojša Šćekić
Rimski trg 70; 81000 Podgorica
Tel: 020 234 008; Faks: 020 234 508
Swiss osiguranje
Direktor Dragan Ivanović
Novaka Miloševa 6/2; 81000 Podgorica
Tel: 020 657 301; Faks: 020 230 828
UNIQA osiguranje
Direktorica Nela Belević
Hercegovačka 12; 81000 Podgorica
Tel: 020 444 700; Faks: 020 244 340
ZanaPredaK
Biroi rada
Zavod za zapošljavanje Crne Gore
Bulevar revolucije 3; 81000 Podgorica
Tel: 020 405 272; Faks: 020 243 982
Homepage: www.zzzcg.org
Biro rada Bar
Bulevar 24 novembra H-14; 85000 Bar
Tel: 030 412 213; Faks: 030 313 723
Biro rada Berane
29. novembar 56; 84300 Berane
Tel: 051 231 313; Faks: 051 234 508
Biro rada Bijelo Polje
Tomasa Žižića bb; 84000 Bijelo Polje
Tel: 050 430 070; Faks: 050 430 071
Biro rada Herceg Novi
Put partizanskih majki 4; 85340 Herceg Novi
Tel: 031 325 253; Faks: 031 324 451
Biro rada Nikšić
Lazara Sočice 4; 81400 Nikšić
Tel: 040 214 161; Faks: 040 214 162
Biro rada Pljevlja
Atanasija Pejatovića 2; 84210 Pljevlja
Tel: 052 356 742; Faks: 052 356 741
Biro rada Podgorica
Novaka Miloševa 6/1; 81000 Podgorica
Tel: 020 406 800; Faks: 020 406 803
Biro rada - Kancelarija Andrijevica
Branka Deletića bb; 84320 Andrijevica
Tel: 051 230 660
Biro rada - Kancelarija Budva
Mediteranska 23; 85310 Budva
Tel: 033 402 556
Biro rada - Kancelarija Cetinje
Bajova 2; 81250 Cetinje
Tel: 041 236 044
Biro rada - Kancelarija Danilovgrad
Baja Sekulića bb; 81140 Danilovgrad
Tel: 020 812 672
Biro rada - Kancelarija Kolašin
Trg Vukmana Krušćića bb; 81210 Kolašin
Tel: 020 860 030
Biro rada - Kancelarija Kotor
Škaljari bb - Zgrada Obnove; 85330 Kotor
Tel. 032 325 732
Biro rada - Kancelarija Mojkovac
Filipa Zorića bb; 84205 Mojkovac
Tel: 050 470 051
Biro rada - Kancelarija Plav
84325 Plav;
Tel: 051 255 061
Biro rada - Kancelarija Plužine
Dom kulture bb; 84215 Plužine
Tel: 040 271 295
Biro rada - Kancelarija Rožaje
30. Septembra bb; 84310 Rožaje
Tel: 051 271 343
Biro rada - Kancelarija Šavnik
81450 Šavnik
Tel: 040 266 400
Biro rada - Kancelarija Tivat
Soliter (P+5); 85320 Tivat
Tel: 032 674 585
Biro rada - Kancelarija Ulcinj
Bulevar Maršala Tita bb; 85360 Ulcinj
Tel: 030 412 213
Biro rada - Kancelarija Žabljak
Trg durmitorskih ratnika bb; 84220 Žabljak
Tel: 052 360 030
ZanaPredaK
Inspekcijske službe
Inspekcija rada
Inspektor rada Anka Stojković
Rimski trg 1, 81000 Podgorica
Tel: 020 482 473; Faks: 020 234 259
Finansijska inspekcija
Put Radomira Ivanovica 2; 81000 Podgorica
Informacije: 9707; Tel: 020 448 100; Faks: 020 448 183
Homepage: www.poreskauprava.vlada.cg.yu
Tržišna inspekcija
Generalni inspektor Rada Marković
Novaka Miloševa 10; 81000 Podgorica
Tel: 020 230 529; Faks: 020 230 486
Turistička inspekcija
Načelnik Božo Vučeković
Bulevar revolucije 5; 81000 Podgorica
Tel: 020 201 355; Faks: 020 201 355
Ekološka inspekcija
Glavni inspektor Vesna Zarubica
Rimski trg; 81000 Podgorica
Tel: 020 658 127; Faks 020 658 127
Sanitarna inspekcija
Glavni inspektor Dr Ljiljana Jovićević
Rimski trg 46; 81000 Podgorica
Tel: 020 608 005; Faks: 020 608 015
Poljoprivredna inspekcija
Glavni inspektor Vaso Popović
Rimski trg bb; 81000 Podgorica
Tel: 020 621 007; Faks: 020 621 008
Građevinska inspekcija Podgorica
Načelnik Vlatko Vučinić
Ivangradska bb; 81000 Podgorica
Tel: 020 281 055; Faks: 020 281 077
Komunalna inspekcija Podgorica
Načelnik Miomir M. Mugoša
Ul. Vasa Raičkovića bb; 81000 Podgorica
Tel: 020 237 861; Faks: 020 237 511
ZanaPredaK
Fakulteti i srednje stručne škole
Fakultet ekonomije Podgorica
Dekan Doc. Dr Milorad Jović
Jovana Tomaševića 37; 81000 Podgorica
Tel: 020 244 636; Faks: 020 237 277
Homepage: www.ekonomija.cg.yu
Prva srednja strušna škola Nikšić
Direktor Goran Davidović
Ul. 4. Crnogorske 5a; 81400 Nikšić
Tel: 040 212 801; Faks: 040 212 801
Fakultet za građevinarstvo Podgorica
Dekan Dr Duško Lučić
Cetinjski put bb; 81000 Podgorica
Tel: 020 241 908; Faks: 020 241 903
Elektro-metalurška škola Nikšić
Direktor Dragan Perović
Vuka Karadžića 83; 81400 Nikšić
Tel: 040 212 100; Faks: 040 212 100
Fakultet za elektrotehniku Podgorica
Dekan Dr Srđan Stanković
Cetinjski put bb; 81000 Podgorica
Tel: 020 245 839; Faks: 020 245 873
Homepage: www.etf.cg.ac.yu
Srednja građevinska škola Podgorica
Direktor Dragan Miranović
Vasa Raičkovića 26; 81000 Podgorica
Tel: 020 237 119; Faks: 020 237 363
Fakultet za turizam i hotelijerstvo Kotor
Dekan Doc. Dr Tatjana Stanovčić
Stari grad 316; 85330 Kotor
Tel: 032 322 686; Faks: 032 325 049
Hemijska škola Spasoje Raspopović Podgorica
Direktorica Ljeposava Vuksanović
Vasa Raičkovića 26; 81000 Podgorica
Tel: 020 238 998; Faks: 020 238 998
Fakultet za turizam i hotelijerstvo Kotor
Šef odsjeka za hotelijerstvo Doc. Dr Andriela Vitić
Stari grad 316; 85330 Kotor
Tel: 032 304 328; Faks: 032 325 049
Mašinska škola Ivan Usković Podgorica
Direktor Pavle Stojović
Vasa Raičkovića 1; 81000 Podgorica
Tel: 020 248 445; Faks: 020 246 301
Fakultet za turizam, hotelijerstvo i trgovinu Bar
Dekan Prof. Dr Stevan Popović
Bjeliši bb; 85000 Bar
Tel: 030 303 200; Faks: 030 312 144
Medicinska škola Podgorica
Direktor Branimir Kostić
Džordža Vašingtona 89; 81000 Podgorica
Mob: 069 484 714
Fakultet likovnih umjetnosti Cetinje
Dekan Dr Nataša Đurović
Vojvode Batrića 1; 86250 Cetinje
Tel: 086 231 506; Faks: 041 231 506
Mješovita srednja škola Ulcinj
Totoši bb; 85330 Ulcinj
Direktor Hysein Katana
Tel: 030 401 630; Faks: 030 401 630
Centar za stručno obrazovanje Crne Gore
Direktor Duško Rajković
Tel: 020 231 196; Faks: 020 231 197
Ul. Novaka Miloševa 26/1; 81000 Podgorica
Homepage: www.cso.cg.yu
Srednja škola 17. Septembar Žabljak
Direktor Živorad Bojović
84220 Žabljak
Tel: 052 360 208; Faks: 052 360 091
Srednja ugost. škola Sergije Stanić Podgorica
Direktor Slobodan Stojanović
Ilije Milačića 106; 81000 Podgorica
Tel: 020 623 658; Faks: 020 624 289
Srednja stručna škola Radoš Bijelo Polje
Direktor Radoš Ljujić
Voja Lješnjaka 27; 84000 Bijelo Polje
Tel: 050 433 231; Faks: 050 433 224
ZanaPredaK
Ministarstva
Ministarstvo za ekonomski razvoj
Rimski trg 46; 81000 Podgorica
Tel: 020 234 029; Faks: 020 234 131
Homepage: www.gov.me
Ministarstvo inostranih poslova CG
Stanka Dragojevića br. 2; 81000 Podgorica
Tel: 020 246 357; Faks 020 224 670
Homepage: www.gov.me
Ministarstvo prosvjete i nauke
Rimski trg bb; 81000 Podgorica
Tel: 020 405 301; Faks: 020 405 334
Homepage: www.gov.me
Ministarstvo kulture, sporta i medija
Vuka Karadžića 3; 81000 Podgorica
Tel: 020 231 540; Faks: 020 231 547
Homepage: www.gov.me
Ministarstvo prosvjete i nauke
Rimski trg bb; 81000 Podgorica
Tel: 020 405 301; Faks: 020 405 334
Homepage: www.gov.me
Ministarstvo odbrane
Jovana Tomaševića br. 29; 81000 Podgorica
Tel: 020 224 042; Faks 020 224 702
Homepage: www.gov.me
Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja
Rimski trg 46; 81000 Podgorica
Tel: 020 242 276; Faks: 020 242 762
Homepage: www.gov.me
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i
vodoprivrede
Rimski trg bb; 81000 Podgorica
Tel: 020 482 109; Faks: 020 234 306
Homepage: www.gov.me
Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja
Rimski trg 46; 81000 Podgorica
Tel: 020 482 472; Faks: 020 482 472
Homepage: www.gov.me
Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine
Rimski trg 46; 81000 Podgorica
Tel: 020 234 116; Faks: 020 234 168
Homepage: www.gov.me
Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine
Rimski trg 46; 81000 Podgorica
Tel: 020 482 146; Faks: 020 234 168
Homepage: www.gov.me
Ministarstvo finansija
Stanka Dragojevića br. 2; 81000 Podgorica
Tel: 020 242 835; Faks: 020 224 450
Homepage: www.gov.me
Ministarstvo pomorstva, saobraćaja i
telekomunikacija
Rimski trg 46; 81000 Podgorica
Tel: 020 234 179; Faks: 020 234 441
Homepage: www.gov.me
Ministarstvo pravde
Vuka Karadžića br. 3; 81000 Podgorica
Tel: 020 231 552; Faks: 020 407 515
Homepage: www.gov.me
Ministarstvo unutrašnjih poslova i javne
uprave
Bulevar Sv. Petra Cetinjskog 22; 81000 Podgorica
Tel: 020 241 252; Faks: 9821
Homepage: www.gov.me
Ministarstvo za zaštitu ljudskih i manjinskih
prava
Rimski trg bb; 81000 Podgorica
Tel: 020 482 129; Faks: 020 234 198
Homepage: www.gov.me
ZanaPredaK
Opštine
Glavni grad Crne Gore Podgorica
Njegoševa 13; 81000 Podgorica
Tel: 020 664 333; Faks: 020 664 444
Opština Kotor
Stari grad 328; 85330 Kotor
Tel: 032 301 016; Faks: 032 304 736
Opština Andrijevica
Ul. Branka Deletića bb; 84320 Andrijevica
Tel: 051 436 10; Faks: 051 243 171
Opština Mojkovac
Trg Ljubomira Bakoča bb; 84205 Mojkovac
Tel: 050 470 272; Faks: 050 472 715
Opština Bar
Bulevar Revolucije 1; 85000 Bar
Tel: 030 312 065; Faks: 030 312 833
Opština Nikšić
Ul. Njegoševa 18; 81400 Nikšić
Tel: 040 213 072; Faks: 040 213 096
Opština Berane
Ul. 4 Crnogorske 1; 84300 Berane
Tel: 051 231 973; Faks: 051 233 357
Opština Plav
Ul. Čaršijska bb; 84325 Plav
Tel: 051 51 400; Faks: 051 252 581
Opština Bijelo Polje
Ul. Slobode Bijelo Polje; 84000 Bijelo Polje
Tel: 050 432 391; Faks: 050 432 630
Opština Plužine
84215 Plužine
Tel: 040 271 103; Faks: 040 271 103
Opština Budva
Trg Sunca bb; 85310 Budva
Tel: 033 451 211; Faks: 033 451 257
Opština Rožaje
Ul. Maršala Tita 22; 84310 Rožaje
Tel: 051 711 02; Faks: 051 270 432
Opština Cetinje
Ul. Bajova 2; 81250 Cetinje
Tel: 041 231 755; Faks: 041 231 142
Opština Šavnik
81450 Šavnik
Tel: 040 266 108; Faks: 040 266 231
Opština Danilovgrad
Trg 9. Decembar; 81140 Danilovgrad
Tel: 020 812 022; Faks: 020 810 140
Opština Tivat
Nikole Đurkovića bb; 85320 Tivat
Tel: 032 671 225; Faks: 032 671 387
Opština Herceg Novi
Trg Maršala Tita 2; 85340 Herceg Novi
Tel: 031 321 564; Faks: 031 323 517
Opština Ulcinj
Bulevar Gj. Kastrioti Skenderbeu bb; 85360 Ulcinj
Tel: 030 412 050; Faks: 030 412 413
Opština Kolašin
Buda Tomovića bb; 81210 Kolašin
Tel: 020 865 907; Faks: 020 865 143
Opština Žabljak
Trg durmitorskih ratnika bb; 84220 Žabljak
Tel: 052 360 102; Faks: 052 360 102
ZanaPredaK
Lokalni sekretarijati za privredu
Email: privreda@opstinakotor.com
Sekretarijat za privredu Bar
Bulevar revolucije 1; 85000 Bar
Tel: 030 312 697; Faks: 030 312 697
Homepage: www.ekonomija-bar.com
Sekretarijat za privredu Berane
Sekretar Dragana Belević
Četvrte Crnogorske 1; 84300 Berane
Tel: 051 231 956; Faks: 051 233 357
Sekretarijat za privredu Bijelo Polje
Sekretar Džafer Gusinjac
Ul. Slobode bb; 84000 Bijelo Polje
Tel: 050 432 534; Faks: 050 432 300
Sekretarijat za privredu Budva
Sekretar Mihailo Đurović
Trg sunca bb; 85310 Budva
Tel: 033 451 452; Faks: 033 456 890
Sekretarijat za privredu Cetinje
Sekretar Zoran Jovićević
Bajeva 2; 81250 Cetinje
Tel: 041 231 995; Faks: 041 232 753
Sekretarijat za privredu Danilovgrad
Sekretar Jovanka Popović
Trg devetog decembra; 81410 Danilovgrad
Tel: 020 812 151; Faks: 020 810 140
Sekretarijat za privredu Mojkovac
Sekretar Maja Ikervari
Trg Ljubomira Bokača bb; 84205 Mojkovac
Tel: 050 470 288; Faks: 050 472 715
Sekretarijat za privredu Nikšić
Sekretar Mitar Matijašević
Njegoševa 18; 81400 Nikšić
Tel: 040 213 146; Faks: 040 213 064
Sekretarijat za privredu Plav
Sekretar Salih Šabović
Plav 84325; Čaršijska bb
Tel: 051 251 069
Sekretarijat za privredu Plužine
Sekretar Olgica Glomazić
Zgrada opštine; 84215 Plužine
Tel: 040 271 105; Faks: 040 271 111
Sekretarijat za preduzetništvo Podgorica
Sekretar Goran Škatarić
Vuka Karadžića 41; 81000 Podgorica
Tel: 020 625 393; Faks: 020 625 724
Sekretarijat za privredu Šavnik
Sekretar Vlado Bečanović
Zgrada opštine; 81450 Šavnik
Tel: 040 266 127; Faks: 040 266 231
Sekretarijat za finansije i ekonomski
razvoj Herceg Novi
Sekretar Stevo Cvetković
85340 Herceg Novi; Trg Maršala Tita 2
Tel: 031 321 052
Sekretarijat za privredu Tivat
Sekretar Bosiljka Radonjić
Nikole Đurkovića 2; 85320 Tivat
Tel: 032 673 990; Faks: 032 673 990
Sekretarijat za privredu Kolašin
Sekretar Momčilo Bulatović
Buda Tomovića bb; 81210 Kolašin
Tel: 020 865 222; Faks: 020 865 143
Sekretarijat za privredu Ulcinj
Sekretar Vaso Radović
Bulevar Gjergj Kastrioti Skenderbeu bb; 85360 Ulcinj
Tel: 030 412 206; Faks: 030 412 206
Sekretarijat za razvoj preduzetništva,
komunalne poslove i saobraćaj Kotor
Sekretar Tijana Čađenović
Stari grad 317; 85330 Kotor
Tel: 032 325 865; Faks: 032 322 396
Sekretarijat za privredu Žabljak
Sekretar Radmila Vukićević
Zgrada opštine; 84220 Žabljak
Tel: 052 361 977; Faks: 052 361 977
ZanaPredaK
Impressum
START U PRIVREDNU SAMOSTALNOST - UPUTSTVO ZA OSNIVANJE EGZISTENCIJE
Zajednička produkcija:
Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore i Zanatska komora Koblenz
Izdavač
Redakcija
Autori i saradnici
Glavni izvor
Fotografije
Lay out
Cijena Vodiča
Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore
Boris Marđonović, Izvršni direktor
Boris Marđonović, Izvršni direktor
Jovana Medojević, Market menadžerka i savjetnica za preduzeća
Thomas Wilbert, Rukovodilac inostranih projekata Zanatske komore Koblenz
Vera Peković, Samostalna advokatica Podgorica
CD „Samostalnost u zanatstvu“,
Produkcija radne zajednice zanatskih komora Rheinland-Pfalz
Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore
Zanatska komora Koblenz
Zanatska komora München
Vericon
Sten Podgorica
15,- Eura
Narudžbine primamo na sljedeći način:
Tel: 020 / 667 810; Faks: 020 / 665 630; Email: zanatskibiro@gmail.com
Vodič se može lično podići svakog radnog dana od 08:30 – 16:30h na adresi:
Zanatsko-preduzetnička kancelarija u Podgorici, Njegoševa 45 (PC Petrović).
Šaljemo E-mailom/poštom po primljenoj uplati. Poštanski troškovi nisu uračunati.
Žiro račun Zanatsko-preduzetničke komore Crne Gore
530-14705-33, NLB Montenegro banka
PIB 02695235
Oslobođeno od plaćanja PDVa na osnovu čl. 26, stav 13 Zakona o PDVu
Zahvaljujemo se Zanatskoj komori Koblenz na stručnoj podršci i finansijskoj pomoći za prevode i pravne
konsultacije, koja je realizovana preko njemačkog Saveznog ministarstva za privrednu saradnju i razvoj (BMZ) i
Partnera njemačke privrede SEQUA, Bonn.
Knjiga i CD Zanatsko-preduzetničke komore Crne Gore
ZanaPredaK
BILJEŠKE
.....................................................................................................................................
.....................................................................................................................................
.....................................................................................................................................
.....................................................................................................................................
.....................................................................................................................................
.....................................................................................................................................
.....................................................................................................................................
.....................................................................................................................................
.....................................................................................................................................
.....................................................................................................................................
.....................................................................................................................................
.....................................................................................................................................
.....................................................................................................................................
.....................................................................................................................................
.....................................................................................................................................
.....................................................................................................................................
.....................................................................................................................................
.....................................................................................................................................
.....................................................................................................................................
.....................................................................................................................................
.....................................................................................................................................
.....................................................................................................................................
.....................................................................................................................................
.....................................................................................................................................
ZanaPredaK
ZanaPredaK
REFERENCE
„Nakon pažljivog proučavanja Vašeg Uputstva za osnivanje egzistencije, naši službenici Sektora za
pružanje usluga poreskim obveznicima i registraciju su ocjenili da materijal pruža veliki broj
potrebnih informacija fizičkim i pravnim licima koja se odluče da otpočnu sa obavljanjem neke
poslovne djelatnosti, te da će kao takav predstavljati značajnu pomoć za uspješno vođenje
poslovanja, usaglašeno sa zakonskom regulativom.
Takođe je ocijenjeno da je kroz materijal korektno obrađen postupak poreske registracije, obaveza
podnošenja poreskih prijava, kao i neke osnovne obaveze i prava koja proističu iz poreskih propisa,
te na isti nema dodatnih sugestija“.
Mirjana Pešalj, Direktorica Poreske uprave Crne Gore
„Ova brošura predstavlja izvanredan vodič za sve građane, koji se žele uključiti u svijet biznisa i
postati preduzetnici (osnovati sopstvenu egzistenciju). Urađeno Upustvo je svojevrstan bukvar, koji
nudi osnovna znanja iz oblasti ekonomije a bez kojih nije moguć uspješan ulazak u svijet rada i
osnivanje sopstvenog biznisa na održiv način. Pisano je razumljivim jezikom i predstavljaće
dragocjen dokument za edukaciju naših građana u oblasti preduzetništva i osnivanja sopstvenog
biznisa.“
Ćazim Fetahović, Pomoćnik ministra prosvjete i nauke Crne Gore
„Napravili ste izvanredan potez da zainteresujete ljude, da ih uputite da i sami mogu da urade nešto
za sebe. Uputstvo je urađeno profesionalno, sa preciznim podacima i svim fazama za osnivanje i rad
preduzeća.“
Branislav Lekić, Savjetnik u Ministarstvu za ekonomski razvoj Crne Gore
„Vaše Uputstvo za osnivanje egzistencije je sveobuhvatno i moram priznati više nego korektno
urađeno.“
Miloš Miketić, Direktor filijale NLB Montenegro banke
ZANATSKO-PREDUZETNIČKA KOMORA CRNE GORE
Njegoševa 45 (PC Petrović)
MNE - 81000 Podgorica
Tel: 020 / 667 810, Faks: 020 / 665 630
Email: zanatskibiro@gmail.com

5 ubica biznisa - Unija Poslodavaca Crne Gore

KANTONALNO JAVNO KOMUNALNO PREDUZEĆE "VODOVOD I

Odjeljak 1 – Mogu li koristiti IFRS za mala i srednja preduzeća?

22 Lekcije za komuniciranje u međunarodnom marketingu

Basler sigurna profesija

4_02 Prijava i zahtjev za isplatom po nastanku nesretnog slučaja

Osnovna sredstva

AllianZ Život

Prijava štete za putno osigur

Zahtjev za otkup fond police

Uputstvo/Uputa Infekcije norovirusima