INTERVJU > puneštrica I 3
BROJ 7
neš rica
GODINA 4 > PROSINAC 2014
3
Sadržaj i impresum
4
Uvodnik
4
mr.sc. Majda Šale, direktorica Turističke zajednice otoka Krka
ČASOPIS O TURIZMU OTOKA KRKA
Darko Lorencin, ministar turizma:
Siguran sam da će turizam
nastaviti s trendovima rasta
Zajedničkim snagama razvijamo
održivi turizam
8
Razgovor s Antonom Bolonićem, predsjednikom
Nadzornog odbora Turističke zajednice Kvarner i
zamjenikom predsjednika TZO Krka
Ne treba samo živjeti od turizma
nego i za turizam
str. 11
mr.sc. Majda Šale, direktorica TZO KRK:
Zajedničkim snagama
razvijamo održivi turizam
str. 4
Anton Bolonić, zamjenik predsjednika TZO KRK:
Ne treba samo živjeti
od turizma nego i za turizam
str. 8
28
Općina Dobrinj
Lijepo je živjeti u sredini gdje ljudi
jedan drugom pomažu
32
110. godina turizma u Baški
Zahvaljujući turizmu Baška živi i
razvija se
35
Obljetnica Marine Punat
Prva hrvatska marina slavi 50 godina postojanja
35
HGK - Županijska komora Rijeka
PNgrada za životno djelo Dragutinu
Žicu
37
20 godina Šiloturista:
Od turističke agencije do 15.000
noćenja u vlastitim kapacitetima
10
Županijska Turistička zajednica dodijelila
nagrade najboljim turističkim djelatnicima
Antonu Boloniću nagrada za životno
djelo u turizmu
11
Ministar turizma Darko Lorencin o planovima
razvoja u toj važnoj gospodarskoj grani:
39
Siguran sam da će turizam nastaviti
s trendovima rasta
Slavica Grgurić, predsjednica strukovne skupine
obiteljskog smještaja pri TZ otoka Krka
15
Direktorica TU TZ Kvarnera dr.sc. Irena Peršić
Živadinov
Edukacijom i suradnjom do još
boljih rezultata
41
Na Krku je do listopada ostvarena
gotovo trećina svih noćenja na
Kvarneru
Dragan Brnić, Predsjednik Strukovne skupine
turističkih agencija
Izmjenama zakona rasčistiti kaos
koji vlada na tržištu
18
MArinko Žic, predsjednik TZO Krk
43
Kuća krčkog pršuta Žužić u Vrhu
Turizam ne poznaje granice
Pršut baš kao nekad
Anton Bolonić, zamjenik
19
Robert Anton Kraljić, novi predsjednik TZO Krka
45
Turističke nagrade 2014.
Mirela Ahmetović
Razvijat ću brend Otok Krk
Priznanja krčkom turizmu
21
Turistička sezona 2014. g.
45
Rezultati vrijedni poštovanja
INTERSTAS - Međunarodna smotra turizma,
filma, krajobraza 6 - 7.11.2014. - Solin
Zlatni INTERSTAS za TZO Krka
21
Ivana Kovačić, direktorica Ureda TZO Baška
Povećanje kapaciteta kućne radinosti
46
17. Međunarodni festival turističkog filma ITF
CRO 2014.
Posebno priznanje filmu Vrbnik
Cestit Bozic
i sretna
nova 2015.
godina
Osnivač i izdavač: Turistička zajednica
otoka Krka
51500 Krk,
Trg svetog Kvirina 1
Za izdavača: Majda Šale
Glavna urednica: Jadranka Jurčić
Izdavački savjet: Marinko Žic, predsjednik
Robert Anton Kraljić
Dario Vasilić
Toni Juranić
Neven Komadina
Marija Dujmović Pavan
Miljenka Justić
22
Boris Latinović, direktor TZO Dobrinj
Nedjeljko Pinezić
Povećan broj dolazaka i noćenja
Tomislav Palalić
23
Nataša Jurina, direktorica Ureda TZ grada Krka
Turistički proizvod Grada Krka vrlo
je stabilan
24
Nedjeljko Vučetić, direktor Ureda TZO MalinskaDubašnica
Rezultati bolji nego lani
25
Katica Jakovčić, direktorica Ureda TZO NjiviceOmišalj
Sezona na razini lanjske
26
Branko Karabaić, direktor Ureda TZO Punat
Nepovoljne vremenske prilike skratile boravak gostiju
27
Sanja Polonijo, direktorica Ureda TZO Vrbnik
Ostvareno šest posto više dolazaka
i noćenja
Željko Juranić
Grafička priprema: DIO d.o.o. Rijeka
Lektorica: Tanja Sveško
Fotografje: Foto arhiva
Ivica Brusić
DIO d.o.o.
Naslovna Karmen Mrkić
fotografija:
Realizacija: MILGRAF d.o.o. Rijeka
Naklada: 1000 primjeraka
Čestit Božić
i sretna nova 2015.
godina!
4 I poneštrica > UVODNIK
Piše:
Jadranka Jurčić
Prepoznatljivi
na europskom
i svjetskom
tržištu
PUNEŠTRICA je ponovno otvorila škure i pozabavila
se turizmom otoka Krka, djelatnošću od koje naši ljudi
žive. Ili, kako kaže veteran turizma Anton Bolonić, ne
samo da žive od turizma nego za njega moraju i živjeti.
To je formula uspjeha koja je otok Krk svrstala među ponajbolje turističke destinacije u Hrvatskoj.
U Turističkoj zajednici otoka Krka dogodile su se značajne
promjene. Nova direktorica je mr.sc. Majda Šale koja će,
po mišljenju struke, donijeti novi razvojni zamah turizmu
Otoka. Ona je pred TZO Krk postavila ambiciozan cilj:
pozicionirati otok Krk ne samo kao vodeći u turizmu
Primorsko goranske županije i Hrvatske već, kada je o
turizmu riječ, on mora biti prepoznatljiv na europskim i
svjetskim tržištima.
Naše stranice otvorili smo i prvom čovjeku turizma
Hrvatske, ministru Darku Lorencinu. On je siguran da
će turizam i u narednim godinama zadržati trendove
rasta, a uvjet bez kojeg se ne može je ponuditi profilirane
tematske proizvode koji će produljiti turističku sezonu.
Dr.sc. Irena Peršić Živadinov, direktorica TU TZ
Kvarner, ističe činjenicu da otok Krk ostvaruje trećinu
noćenja na Kvarneru. Proteklu sezonu okarakterizirala
je kao izazovnu, jer su na rezultate utjecale ekstremne
vremenske prilike i nepovoljna porezna politika. Ona se
odrazila na poslovanje autobusera, tako značajnih za
destinaciju Kvarner.
Slično misle i direktori turističkih zajednica na otoku
Krku. Oni govore o rezultatima protekle sezone koja je
usprkos iznimno lošim vremenskim prilikama dobra. No
zajedničko mišljenje mogli bi izvući parafrazirajući izjavu
direktorice TZ grada Krka Nataše Jurine. Kaže da grad
Krk ima stabilan turistički proizvod, a mi kažemo da cijeli
otok Krk ima stabilan turistički proizvod, na koji ni loše
prilike nisu mogle bitnije utjecati.
Dragan Brnić, predsjednik Strukovne skupine turističkih
agencija predlaže izmjene zakona koje bi rasčistile kaos
koji vlada na turističkom tržištu. A Slavica Grgurić, predsjednica Strukovne skupine obiteljskog smještaja, ističe
kao glavni cilj produljenje sezone. To se može postići
edukacijom i informiranjem obiteljskih iznajmljivača.
I da se zna! Ove smo godine imali nekoliko značajnih obljetnica. Tako je Baška proslavila 110. obljetnicu turizma, Marina
Punat zahvaljujući vizionarskoj ideji Dragutina Žica
doživjela je 50. godišnjicu, a Šilo turist obilježava 20
godina uspješnog poslovanja.
Dodamo li tome mnogobrojne nagrade, pohvale i priznanja našim turističkim djelatnicima i tvrtkama možemo
zaključiti da nam je 2014. godina bila uspješna.
Ali ništa ne bi bilo moguće da nije naših vrijednih otočana
među kojima je čak šest tisuća iznajmljivača. Oni su Krk
učinili najsjajnijom točkom na turističkoj karti. Znamo da
čovjek nije otok, ali otoka ne bi bilo bez ljudi.
Jadranka Jurčić
Mr.sc. Majda Šale, direktorica
Turističke zajednice otoka Krka
Zajedničkim
snagama
razvijamo
održivi
turizam
Uloga TZ otoka Krka je definirana zakonom kao i njene zadaće,
a ja bi skraćeno rekla da je njena
uloga da POTIČE-PROMOVIRAPOZICIONIRA-UPRAVLJA–
UDRUŽUJE-KOORDINIRA, kaže
mr.sc. Majda Šale, nova direktorica
TZ otoka Krka.
D
olaskom nove direktorice mr. sc. Majde Šale pokrenuti su mnogobrojni projekti koji bi krčkom turizmu trebali dati novi razvojni zamah. Izrađuje se
Strateški plan razvoja turizma otoka Krka s kojim će se
uskladiti projekti TZO, a cilj je naglašeno pozicioniranje
otoka Krka s komparativnim prednostima kao vodećeg
otoka u turizmu PGŽ, ali i šire.
Bogato iskustvo, uspješna profesionalna karijera u turizmu,
obrazovanje i znanstveni rad vezan uz sustav turističkih
zajednica kvalitete su direktorice Šale koje su, po uvjerenju
struke, jamstvo uspjeha. Bio je to povod za razgovor:
• Prihvatili ste funkciju direktorice TZ otoka Krka.
Što vas je motiviralo i koja je, po vašem mišljenju,
uloga TZ?
Otok Krk spada u red najrazvijenijih turističkih destinacija.
U ukupnom turističkom prometu PG županije sudjeluje
s gotovo 32%, a sa 7% u ukupnom turističkom prometu
Hrvatske. Posljednjih godina otok Krk ostvaruje izvanredne
rezultate, tako je 2013. godine zabilježeno gotovo 4
milijuna noćenja što je izniman uspjeh svih na otoku koji
INTERVJU > puneštrica I 5
su uslijedile (do 2008. godine) nije utvrđen zakonski okvir
financiranja takve institucije, već je u zakonu ostavljena
mogućnost osnivačima da se pitanje financiranja rješava
na dobrovoljnoj osnovi.
TZ otoka Krka već eto 19 godina uspješno (bilo je i manje
uspješnih godina) financiranje dogovara sporazumno,
između svih zainteresiranih strana (općina i grada i lokalnih
turističkih zajednica ali i zainteresiranih gospodarstvenika) i
to je uspjeh, a za mene kao direktoricu takve krovne institucije dodatni izazov u radu!
Programi koji će dolaziti iz TZ otoka Krka moraju biti jamstvo za financiranje i funkcioniranje Turističke zajednice!
Uloga TZ otoka Krka je definirana zakonom kao i njene
zadaće, a ja bi skraćeno definirala da je uloga TZ otoka
Krka da:
POTIČE - PROMOVIRA - POZICIONIRA - UPRAVLJAUDRUŽUJE - KOORDINIRA
• Kakvi su prvi pokazatelji poslovanja i jesu li u skladu
s vašim očekivanjima?
Majda Šale
promišljaju turizam. Potvrda takvih rezultata se nameće
kao cilj i u slijedećim razdobljima (u 2014. godini nisu
potvrđeni prošlogodišnji rezultati na nivou otoka, ali su
pojedine destinacije polučile uspjeh i dobre rezultate !)
Otok Krk raspolaže s 51.000 osnovnih kreveta u hotelima,
kampovima, privatnom smještaju, odmaralištima, kućama
za odmor, hostelima i apartmanskim naseljima, a što čini
gotovo 6,6% ukupnog kapaciteta Hrvatske .
Na otoku Krku djeluje preko 51 turistička agencija koje se
bave posredovanjem i prodajom smještajnih kapaciteta u
privatnom smještaju, prodajom izleta, a neke od njih su
specijalizirane i za rad na prostoru cijele Hrvatske i inozemstva.
U takvom okruženju biti direktorica Turističke zajednice
otoka Krka, koja je ujedno i prva i jedina otočna zajednica
osnovana u Hrvatskoj, veliki je izazov koji me dodatno
motivirao da se javim na javni natječaj ovog proljeća.
Svoj dugogodišnji radni staž koji polako ulazi u 30. godinu
rada u turizmu, a od toga 22 godine na mjestu direktorice
u Turističkoj zajednici Baška, s naobrazbom magistra ekonomije, sa znanstvenim radom vezanim uz sustav turističkih
zajednica, želim sada usmjeriti i na rad u Turističkoj zajednici otoka Krka i dati svoj doprinos unapređenju turizma
Otoka, s obzirom na njegovu važnost i značaj ne samo u
Primorsko- goranskoj županiji, već i šire.
TZ otoka Krka sljedeće će godine obilježiti 19 godina rada
(01.03.1996.), kada je Turistička zajednica otoka Krka ustrojena prema novim zakonskim okvirima sa svojim zadaćama
koja su detaljno definirane.
Rad u turističkoj zajednici nije mi nepoznat budući da sam
od osnutka TZ otoka Krka bila i član vijeća i koordinatorica
u aktivnostima TZ otoka Krka (koordinacija direktora koja i
danas postoji kao savjetodavno tijelo).
Sistem rada je sličan (identičan) s radom u lokalnim
turističkim zajednicama, s malo drugačijim zadaćama i u
vijeću otočne turističke zajednice sjede načelnici općina
i grada Krka uz predstavnike Županijske Komore Rijeka i
Udruženja obrtnika otoka Krka. Suradnja s predsjednikom,
zamjenikom predsjednika, članovima vijeća, nadzornim
odborom u protekla dva mjeseca bila je na profesionalnoj
razini i s povjerenjem svih članova što mi olakšava rad i
funkcioniranje ureda. Vjerujem da će se tako i nastaviti , a
ja ću se potruditi da opravdam njihovo povjerenje.
Puno je jednostavnije, lakše, a ja bi rekla i produktivnije
raditi kada si okružen ljudima koji znaju prepoznati tvoje
vrijednosti i cijene tvoj rad i zalaganje. U gradu Krku mi
se događa da mi ljudi prilaze i čestitaju na unapređenju i
dolasku u njihovu sredinu. Takva iskustva nisam doživjela
u sredini iz koje dolazim!
Osjećaj je to koji u meni potvrđuje da sam pravilno odlučila
prihvativši se nove uloge!
Dobri programi jamstvo su financiranja i
funkcioniranja TZO
Dakle postoji zakonski okvir, ciljevi, zadaće, ovlasti, ali ni
tada (1996.) kao ni danas, uz sve zakonske promjene koja
Turističke gužve su ljetna svakodnevica
6 I poneštrica > INTERVJU
• Na koji način TZ otoka Krka unapređuje razvoj turizma na Otoku?
TZ otoka Krka radi na unapređenju
suradnje između nositelja turističke
ponude na svim razinama, a posebnu pažnju usmjeriti će na kreiranje
i unapređivanje turističkog proizvoda
korištenjem određenih marketinških
alata, ali i poticanjem na upravljanje
destinacijom ( u ovom slučaju područje
otoka Krka) što će donošenjem novog
Zakona o turističkim zajednicama biti
i njena glavna zadaća.
Najbolji primjer da sam na dobrom
putu u takvim razmišljanjima je upravo
završen pilot projekt kojeg je potaknula Hrvatska turistička zajednica, takozvani PPS PROGRAMI (pred i posezone) - Hrvatska 365, a u koji sam
ušla kao buduća direktorica TZ otoka
Krka, u srpnju ove godine prijavom na
Javni poziv HTZ-a, objedinjujući ponudu i turističke proizvode svih turističkih
zajednica na Otoku.
U projekt su se uključili Crikveničkovinodolska rivijera i otok Rab, te smo
zajedno udruženi (klaster) prezentirali cijelo područje, od otoka KrkaCrikvenice-Vinodola i otoka Raba, i na
posebnim prezentacijama u Ljubljani
i Münchenu (izabrano geo područja
za klaster) te sudjelovali u primanju
novinara i studijskih grupa u vrijeme
trajanja PPS programa do 15. listopada 2014.
Dakle, uspjeli smo u kratkom razdoblju promovirati objedinjene turističke
proizvode turističkih zajednica (Trekk
ture, Dane Maslina, biciklističke programe, šetnice i dr.) te u suradnju
uključiti veliki broj nositelja ponude
na svim razinama (hoteli, kampovi,
udruge, kulturne institucije, agencije,
ugostitelji i dr.)
Turističke zajednice na čelu sa TZ
otoka Krka su i ovaj put pokazale
znanje, profesionalizam i prilagodljivost u radu budući da su rokovi bili
izuzetno kratki, a programi izuzetno
Barkice, jahte, brodići - revija za
svako oko
Poslije uživanja u moru, uživanje na rivi
zahtjevni i opširni (klaster otok KrkCrikvenica - Vinodol - otok Rab - gdje
odmor znači više).
Očekuje se u daljnjem razdoblju nastavak suradnje
• Što možete ponuditi iznajmljivačima, a što hotelima i velikim
hotelskim kućama?
TZ otoka Krka ima ukupni kapacitet od
približno 51.000 kreveta u smještajnim
jedinicama. Najveći kapacitet je u privatnom smještaju (55%), a on se samo
ove godine povećao oko 9% .
Uviđajući važnost privatnog smještaja
pri TZ otoka Krka formiran je Odbor
za obiteljski smještaj kojeg čine predstavnici - iznajmljivači lokalnih središta,
a paralelno je formiran i Odbor turističkih agencija.
Za iznajmljivače sve na
jednom mjestu
Formiranjem odbora olakšao se rad
samih iznajmljivača jer se na jednom mjestu prikupljaju informacije i
rješavaju se važna pitanja (ili se pitanja
usmjeravaju u nadležne institucije na
obradu), a osobita pažnja se posvećuje
pitanjima vezanim uz cijene smještaja,
kategorizaciju, zakonsku regulativu,
edukaciju iznajmljivača i dr).
TZ otoka Krka podržava i promiče
projekt Kvarner Family, a uz to i ostale
kategorije TZ Kvarnera Pet Friendly,
Kvarner Family Agency, Bike & Hike
Friendly).
U daljnjim aktivnostima u planu ima
i pripremu image brošure za privatni smještaj i agencije koje će nuditi
turističke proizvode (weekend programi, programi za pred i posezonu
itd)
Hotelski smještaj iako manje zastupljen u ukupnim smještajnim kapacitetima (12%) ima značajnu ulogu
prihvatnog potencijala otoka Krka.
Hotelski smještaj je visoko rangiran
u ponudi otoka Krka, a sve su to
poznate i priznate hotelske kuće koje,
osim što zvjezdice potvrđuju kvalitetu
hotelske usluge, su i uspješne u svom
poslovanju i suradnja sa svima je
odlična i uzajamna (usprkos različitim
vlasničkim strukturama).
Uz hotele ne smijemo ne spomenuti i kampove kao značajan segment
smještajnih kapaciteta.
Kampovi su, uz privatni smještaj, najzastupljeniji po kapacitetu (zastupljeni
su 30%). Danas je ponuda u kampu
daleko šira , raznovrsnija i kvalitetnija
u odnosu na razdoblje prije 20 i više
godina kada se u kampovima moglo
iznajmiti šator ili prikolicu. Kampovi na
otoku Krku danas nude raznovrsniju
ponudu, smještaj u bungalovima ili
mobilnim kućicama, pa se kampovi
klasificiraju kao posebni resorti koji
imaju sadržajnu ponudu od bazena,
igrališta za djecu, wellness i druge
sadržaje.
TZ otoka Krka ima tiskane materijale
koje godišnje izdaje u suradnji s gospodarstvom i turističkim zajednicama.
Image brošura otoka Krka, zajednička
brošura kampova, hotela, info cjenik
otoka Krka, zajednički vodič kulturnih
događanja na Otoku dio su materijala kojima TZ otoka Krka raspolaže,
INTERVJU > puneštrica I 7
najvećim dijelom za potrebe sajmova .
Sve promotivne materijale će s vremenom trebati oplemenjivati novim
sadržajima i informacijama, a posebno
ih treba pripremiti i za web sadržaje.
TZ otoka Krka okuplja zainteresirane strane u zajedničkom predstavljanju na sajmovima, najznačajnijim
emitivnim tržištima Europe, Njemačkoj,
Austriji Italiji, Sloveniji i dr. i tu je već
zahvaljujući dobrim iskustvima daleko odmakla jer se često predstavlja
samostalno, ali i udruženim snagama
i sa TZ Kvarnera
U slijedećim razdobljima pokušati
će se predstavljati i kroz udružene
prezentacije na ciljanim tržištima (npr.
Slovenija i Poljska).
Kakav je plan aktivnosti za 2015.
godinu?
Sa zadovoljstvom mogu istaknuti da je
Turističko vijeće TZ otoka Krka krajem
listopada prihvatilo program rada s
financijskim planom za 2015. godinu.
Suglasnost na plan TZ otoka Krka
(s gledišta zakona) dostavila je i TZ
Kvarnera, a očekuje se u prosincu i
suglasnost Skupštine TZ otoka Krka.
Plan je u odnosu na prethodne godine
malo "jači" i u programima i u financijama, a glavni ciljevi su usmjereni :
- dostići razinu turističkog prometa na
nivou 2014. godine
- povećati stopu korištenja kapaciteta,
posebice u pred i posezoni - primjerice PPS programi
- poticati na daljnje unapređenje
kvalitete smještaja i sadržaja u okviru ponude nositelja smještaja
- na pozicioniranje otoka Krka kao
vodećeg turističkog otoka po ostvarenim noćenjima
Plan je "težak" 2,775 milijuna kuna
(s projektom Centar za posjetitelje –
Kvarnerski otoci), a od plana izdvojila
bi slijedeće:
- Programi PPS- Hrvatska 365
- Udružena oglašavanja (prijave na
natječaj za Udruženo oglašavanje)
- Programi vezani uz sudjelovanje na
sajmovima (10-tak sajmova uključeno)
i prezentacije
- izrada karte šetnica i biciklističkih
staza
- izrada Strateškog plana razvoja turizma otoka Krka uz potenciranje pozicioniranja Otoka s komparativnim prednostima i kao vodećeg Otoka u turizmu, u PG županiji i šire.
Nove projekte ćemo osmisliti kada
budemo dobili Strateški, za otočane
važan, plan razvoja turizma otoka
Mediteranski štih:
stara lučica i moderna plovila
Krka, onda ćemo znati gdje smo kamo
idemo i što nam je dalje raditi !
TZ otoka Krka razvijati će se onoliko koliko svojim radom bude utjecala na razvoj ukupnog turizma na
Otoku. Kave su perspektive u tom
smislu?
TZ otoka Krka uspjela se održati
na površini sada već i 19 godina.
Perspektive za njen kontinuitet su
dugoročne jer je prepoznata kao institucija ne samo na Otoku već i u
Ministarstvu turizma kao i Hrvatskoj
turističkoj zajednici koja često zna
isticati primjer funkcioniranja i rada TZ
otoka Krka. Na nama je da to u što
smo uložili svih ovih godina počnemo i
vraćati i zajedničkim snagama kvalitetnije razvijamo održivi turizam, od kojeg
se najvećim dijelom na Otoku i živi,
zaključila je mr. sc. Majda Šale.
Drevni omišaljski običaj Stomorina okuplja staro i mlado, domaće i strance
Jadranka Jurčić
8 I poneštrica > INTERVJU
Razgovor s Antonom Bolonićem, predsjednikom Nadzornog odbora
Turističke zajednice Kvarner i zamjenikom predsjednika TZO Krka
Ne treba samo živjeti
od turizma nego i za turizam
Anton Bolonić dobro je poznato ime u svijetu turizma. U njegovoj poslovnoj
biografiji pronaći ćemo da je bio dugogodišnji uspješni direktor najveće
hotelske kuće na otoku Krku, da je od osnutka u tijelima Turističke zajednice
Kvarnera i da je već dva mandata predsjednik Nadzornog odbora, zbog čega
je nedavno dobio priznanje. Upravo je on osmislio ideju o Turističkoj zajednici otoka Krka koja mora počivati na sigurnim profsionalnim i financijskim
temeljima. Praktičar, s bogatim iskustvom i sposoban vidjeti korak ispred
svog vremena zaključio je, prije desetak godina, da turizam Otoka treba
nuditi kao zajednički brend svih općina. Svako mjesto na Otoku ima svoje
posebnosti koje razvija, ali sva mjesta zajedno mogu stvoriti nešto što se
zove destinacija i što turistima u paketu može ponuditi sve različitosti Otoka.
Naravno, da čovjek poput Bolonića nije stao samo na riječima. Snagom argumenata uspio je uskladiti često nepomirljive tonove različitih interesa pojedinih sredina te danas imamo Turističku zajednicu otoka Krka, profesionalno
ekipiranu s direktoricom na čelu i utvrđenim načinima financiranja čiji se
rezultati itetkako osjećaju u turističkoj ponudi Otoka. Treba istaknuti da je
na Krku i prije postojala otočka Turistička zajednica no tek osnivanjem TZO
Krka, po zamislima Antona Bolonića, stvorena je profesionalna i financijski
stabilna organizacija. I još nešto oslikava Antona Bolonića, rijetko viđeno u
današnjem svijetu koji pokreće profit - on svoj posao u TZO Krka odrađuje
volonterski, dakle, bez naknade, ali sa žarom onih rijetkih entuzijasta koji su
uvijek vukli naprijed.
U
temeljitelj ste Turističke zajednice otoka Krka kao profesionalne i financijski sigurne
organizacije. Što vas je ponukalo na
taj pionirski posao i jeste li nakon
skoro desetljeća njenog postojanja
zadovoljni rezultatima?
Moram naglasiti da je Turistička zajednica otoka Krka postojala i ranije, ali
je promijenjen njen način financiranja.
TZO Krka nudi programe i ako lokalna
samouprava i gospodarstvo ocijene
da im ti programi donose korist oni ih
financiraju. U početku, lokalna samouprava sudjelovala je u financiranju
TZO s 40 posto, dok danas sudjeluje
s 20 posto. Upravo zbog sve većeg
interesa gospodarstva smanjio se udio
lokalne samouprave. U našim programima svoj interes prepoznali su i
lokalna samouprava i gospodarstvo
što je TZO Krka osiguralo financijsku
stabilnost bez koje ne bi mogla opstati. Mislim da je to veliko postignuće.
To je temelj na kojem se TZO može
dalje razvijati i promovirati Krk kao
prepoznatljivu destinaciju. S distance
INTERVJU > puneštrica I 9
Turizam se pokazao kao djelatnost
koja se, unatoč recesiji i teškim
vremenima, razvija i ostvaruje sve
bolje rezultate. Da li je, po vašem
mišljenju, državna politika i strategija prema turizmu u skladu sa
značajem te djelatnosti i što bi na
tom planu trebalo učiniti?
Anton Bolonić
od desetak godina mogu zaključiti da
su lokalne samouprave prepoznale da
im je promocija turizama otoka Krka
kao cjeline zajednički interes.
Na koji način se TZO Krka treba
dalje razvijati i utjecati na ukupan
razvoj turizma na Otoku?
Na Krku sve općine i grad Krk imaju
stoljetnu turističku tradiciju. Turizam je
glavna djelatnost na otoku, a smatram
da će to biti i za 100 godina. On je
naša prošlost, naša sadašnjost, ali i
budućnost. Krčani su u njega uložili
velik kapital.
Moramo odrediti strategiju
razvoja turizma na Otoku
Naime, šest tisuća naših iznajmljivača
posjeduje više od 50 posto turističkih
kapaciteta na Otoku. To pokazuje
da su stanovnici shvatili značaj turizma. Zbog toga mislim da bi zadatak
Turističke zajednice trebao biti da
odredi strategiju razvoja otoka. Upravo
zato Turističko vijeće TZO donijelo
je odluku o izradi Strategije razvoja
turizma.
Posao je povjeren Institutu za turizam.
To je temeljni dokument koji se nikako
ne smije pretvoriti u plan želja već
mora biti realan i naš zadatak je da ga
provodimo.
Na Otoku raspolažemo s 50 tisuća kreveta. To je velika brojka i mi moramo
imati plan za sljedećih pet, petnaest ili
dvadeset godina.
Novi Zakon o turističkim zajednicama
ide u smjeru regionalnog povezivanja turističkih zajednica i stvaranja
zajedničkog proizvoda za europsko
tržište. To je dobar put. Stranci nas
gledaju kao cjelinu i treba povezati
našu ponudu. Sasvim je normalno da
se, primjerice, turistima iz Crikvenice
organizira posjet znamenitostima
na otoku Krku i to se već i provodi. Dakle, ključ je u destinacijskom
menadžmentu.
Treba povezati poljoprivredu i trgovinu s turizmom
Državna politika, po mom mišljenju,
trebala bi raditi na povezanosti različitih djelatnosti, poput trgovine ili poljoprivrede s turizmom. Tu je malo
učinjeno, a ja smatram da je to način
na koji možemo produljiti sezonu.
Iskorištenost hotelskih kapaciteta na
otoku Krku je svega 120 dana, a
kampova i privatnog smještaja još je
manja.
Politika poslovanja hotelijera je sasvim
legalno i opravdano profit. Naravno,
da hoteli neće biti otvoreni u zimskom
periodu jer to donosi gubitak. Oni
moraju pokretati te velike sisteme,
osiguravati grijanje, prehranu na visokoj razini, zapošljavati radnike. Cijena
polupansiona u zimskom periodu, s
kojom ne mogu pokriti troškove je 150
kuna, a istovremeno je bočica osrednjeg vina u ugostiteljskim objektima ili
frigane lignje oko 150 kuna. To je očiti
nesrazmjer i dok je tako iskorištenost
hotelskih kapaciteta neće prelaziti
spomenutih 120 dana.
Međutim, kada bi se udružili hotelijeri,
privatni iznajmljivači, ugostitelji, trgovci
i proizvođači hrane i kada bi rekli
hotelijerima: - vama je zadatak dovesti
što više gostiju, a mi ćemo sudjelovati u pokrivanju troškova i pobrinuti se za izvan pansionsku ponudu.
Tada bi, kada bi došao dovoljan broj
gostiju, svi imali koristi. Također, u
tome mora sudjelovati država i lokalna
samouprava smanjenjem kojekakvih
davanja, PDV-a i drugih poreza te
smanjenjem cijene vode i struje u tom
periodu. Na taj način sigurno bismo
bitno produljili sezonu. Interes Države
i lokalne samouprave ostvaruje se
ne samo punjenjem proračuna već i
zapošljavanjem novih radnika. Država
mora prepoznati taj turistički multiplikator i povezati turizam i poljoprivredu.
Svi moraju imati svoj interes i shvatiti
da ne treba samo živjeti od turizma
već i za turizam.
Molim vas za komentar rezultata
ovogodišnje turističke sezone,
posebno na otoku Krku i Kvarneru?
Mi smo navikli da nam svaka godina
bude rekordna. Međutim, ne mogu
sve biti rekordne. Dogodi se i 2014.,
meteorolški iznimno loša. Nažalost
smo još uvijek pretežno destinacija
mora i sunca, pa 24 dana kiše tijekom
srpnja, koliko smo imali ove godine,
utječe na rezultate. Pogotovo što su
Kvarner i otok Krk auto destinacije, jer
smo od naših najznačajnijih emitivnih
tržišta udaljeni svega 500-tinjak kilometara. Našim gostima po dobrim cestama, kakve sada imamo, treba tri
-četiri sata da dođu do nas. Svi oni
imaju internet i vide kada je kišovito
te ostaju kod kuće, a ako ih i zatekne
kiša sjedaju u auto i odlaze na druge
destinacije ili kući. Drugačije je u avio
destinacijama, poput Dubrovnika i
Dalmacije ili otoka koji nemaju sreću
da su poput nas povezani mostom.
Kada turisti kupe kartu i dođu na
sedam dana u Dubrovnik tamo i ostaju,
pa makar danima padalo, jer ne mogu
za nekoliko sati doći do kuće, a i već
su potrošili za kartu i smještaj. Mislim
da je to osnovni razlog što smo ove
godine imali nešto slabije rezultate.
Autohtona jela i pića i izvorni kostimi
oduševljavaju turiste
10 I poneštrica > INTERVJU
Financijski rezultati bolji
nego lani
Na Krku, u odnosu na prošlu godinu
imamo 3 posto manje noćenja. Ne
smatram da je to neuspjeh. Još nemamo rezultate za prošlu godinu, ali
hotelijeri i oni koji žive od turizma kažu
da su, unatoč manjem broju noćenja,
financijski rezultati bolji nego lani. U
disonanci su turističke zajednice i gospodarstvo jer prvi zarađuju po broju
noćenja, a drugi po potrošnji. Bilo
kako bilo turizam je i dalje fenomen
koji, unatoč tome što kriza još uvijek
"trese", ipak raste i opstaje. Uvijek ima
ljudi koji putuju.
Kako poboljšati turističke rezultate
na Otoku?
Na Krku ostvarujemo respektabilan
promet koji čini trećinu ukupnog prometa ostvarenog na Kvarneru. Imamo
3,8 milijuna noćenja od čega se na
privatni smještaj odnosi 1,7 milijuna. Tu ima prostora za poboljšanje
rezultata. Moramo bolje organizirati
prodaju naših kapaciteta na inozemnom tržištu, posebice za goste koji
putuju avionima. Treba nam agencija specijalizirana za prodaju privatnog smještaja koja bi nastupala na
emitivnim tržištima. Smatram da je
to jedan od načina da poboljšamo
rezultate.
Kakva će, prema vašim procjenama, biti iduća sezona?
Suživot kopnenih jurilica
i morskih plovilica
Teško je prognozirati, no ne vjerujem
da će se ponoviti ovako ekstremne
vremenske prilike. Zato očekujem da
iduća sezona bude još bolja. Na otoku
Krku ostvarujemo 3,8 milijuna noćenja,
a cilj je nam je četiri milijuna noćenja.
No, ako znamo da na Krku tijekom
sezone boravi 1,5 milijuna "prijatelja"
onda mislim da smo tu brojku već i
premašili.
Znamo da su među temeljnim zadaćama turističkih zajednica marketing, promocija i informiranje.
To je i bio razlog da ste prije sedam
godina pokrenuli Puneštricu,
časopis TZ otoka Krka.
Što je, po vašem mišljenju, uloga
Puneštrice i na koji način taj časopis
opravdava svoju svrhu?
Sasvim je normalno da otok Krk koji
živi od turizma ima svoje novine o turizmu. Pa danas gotovo da ne postoji
udruga bez svog glasila, a kamoli da
ga ne bi imala destinacija koja ostvaruje četiri milijuna noćenja. Iznajmljivači
moraju biti informirani u što ulagati,
o kretanjima na turističkom tržištu i o
promjenama u zakonskoj regulativi. To
je primarni zadatak Puneštrice i smatram da ga ona ispunjava, zaključio je
Anton Bolonić
Jadranka Jurčić
Županijska Turistička zajednica dodijelila nagrade
najboljim turističkim djelatnicima
Antonu Boloniću nagrada za
životno djelo u turizmu
aš podpredsjenik TZO Krka
Anton Bolonić dobio je posebno priznanje županijskog TZ-a
za životno djelo u turizmu. Ovo
iznimno vrijedno priznanje struke
dobio je za velik doprinos ukupnom
turističkom razvoju Primorsko goranske županije. Kao nekadašnji direktor
Hotela Njivice i dugogodišnji član i
predsjednik Nadzornog odbora TZ-a
Kvarnera svojim je radom, beskrajnom energijom i inovativnošću oplemenio turističku djelatnost.
Anton Bolonić, laureat Nagrade za
životno djelo zahvalio je na vrijednom
priznanju i rekao kako mu se ustvari
čini da je jučer počeo raditi.
- Zahvaljujem svima koji su prepoznali
N
Antonu Boloniću uručeno
Priznanje za životno djelo
moj dugogodišnji rad, međutim, spreman sam prihvatiti i daljnje obveze
i zadatke na doprinosu turizmu
Kvarnera - kazao je Bolonić.
Na svečanosti u Opatiji priznanja
su dobili i drugi turistički djelatnici,
ponajbolji u svom djelokrugu rada,
s područja Kvarnera. Čestitali su
im, među ostalima, župan Zlatko
Komadina, predsjednik Skupštine TZ
Kvarnera i Irena Peršić Živadinov,
direktorica Ureda TZ Kvarnera.
Čestitamo našem potpredsjedniku i
zahvaljujemo na predanom radu i idejama kojima je obogatio turizam otoka
Krka, Kvarnera, ali i cijele Hrvatske!
INTERVJU > puneštrica I 11
Ministar turizma Darko Lorencin
o planovima razvoja u toj važnoj gospodarskoj grani:
Siguran sam da će turizam
nastaviti s trendovima rasta
Rezultati prvog dijela godine te same špice sezone govore da se radi o, po svim
pokazateljima, vrlo uspješnoj godini čiju je realizaciju svakako omogućila dobra
priprema te ustrajan rad svih zaposlenih u turizmu. Možemo biti ponosni što je u
devet mjeseci ove godine ostvaren porast dolazaka od 4 posto te noćenja od 2 posto.
Prema podacima HNB-a ostvaren je i rast prihoda koji su u prvih šest mjeseci
iznosili 2,1 milijarde eura, što je rast od 2,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle
godine. Ova je sezona bila posebno izazovna, što zbog odličnih prošlogodišnjih
rezultata koji su postavili nove i visoke brojke kojima se mjerimo, što zbog lošijih
vremenskih uvjeta koji su pogodili naše glavne ljetne mjesece i provlačili se gotovo
čitavu godinu. Međutim, hrvatski turistički sektor pokazao je svoju snagu jer smo,
i pod takvim okolnostima, uspjeli ostvariti, ponavljam, doista dobre rezultate. No,
uvijek se može bolje i siguran sam kako će hrvatski turizam u narednim sezonama
nastaviti s trendovima rasta, rekao je ministar Lorencin.
D
arko Lorencin, ministar turizma
Republike Hrvatske obnašao je
mnoge značajne dužnosti i funkcije. Među ostalim, bio je pomoćnik ministra gospodarstva, direktor Istarske
razvojne agencije, član Poglavarstva
Istarske županije. Sfera njegovog interesa i djelovanja je gospodarstvo i
ekonomija te razvoj konkurentnosti
i investicija, kao i novih turističkih
proizvoda. Za PUNEŠTRICU govori o
budućnosti našeg turizma i planovima
Ministarstva.
Više puta ste istaknuli da je
Hrvatska, zbog porasta fizičkog i
financijskog prometa i investicija,
rastuća turistička zemlja, ali joj
nedostaju profilirani i tematski
turistički proizvodi. Molim vas da
obrazložite tu tvrdnju i pojasnite
kako stvoriti takve autohtone, profilirane tematske proizvode i imate
li vi novu veliku ideju?
Unatoč odličnim turističkim rezultatima, Hrvatska je i dalje u svijetu percipirana prvenstveno kao destinacija
sunca i mora, pa je sukladno tome,
sezonalnost jedan od glavnih izazova turističkog sektora naše zemlje.
U jednu ruku, činjenica da turistička
sezona traje 3-4 mjeseca, ostavlja
Darko Lorencin, ministar turizma
12 I poneštrica > INTERVJU
dovoljno prostora za jačanje turizma
izvan ljetnih mjeseci, što znači da
Hrvatska ima snagu ostvarivati još
bolje brojke i biti još konkurentnija.
Osnova za to leži u turističkom potencijalu koji Hrvatska ima jer je to zemlja različitosti i svaka regija ima svoje
bogatstvo i može biti itekako zanimljiva turistima. Zemlja smo prekrasne
prirode, ali isto tako i bogate kulturne
i povijesne baštine, tradicije, gastronomije i svakako možemo turistima
ponuditi zanimljive sadržaje tijekom
cijele godine. Upravo takav razvoj
predviđa Strategija razvoja turizma
do 2020., usvojena prošle godine,
prema kojoj bi u narednim godinama
trebalo pojačati razvoj selektivnih
proizvoda, primjerice, golfa, wellnesa,
biciklizma, eno-gastronomije, nautike,
avanturističkog turizma i slično, odnosno stvoriti motive dolaska turistima
raznih interesa i profila. Uz Strategiju,
tu je i najnoviji Strateški marketinški
plan koji je nedavno završen i predstavljen javnosti, a koji će uz Strategiju
biti putokaz razvoja turizma naše zemlje. Kao dio cijele strategije produljenja
turističke sezone, ove smo jeseni krenuli s pilot projektom Hrvatska 365 koji
je usmjeren upravo na jačanje pojedinih turističkih proizvoda u pred i post
sezoni, a samim time i na bolje fizičke
i financijske pokazatelje. Prezentacije
na emitivnim tržištima već se provode i
odaziv i interes među turističkim agencijama je odličan.
Ministarstvo turizma stvara
uvjete, a privatni sektor
kreira turističke proizvode
Ministarstvo turizma može stvoriti
podlogu i uvjete, no tržište, odnosno
privatni sektor je ključan za kreiranje
inovativnih i drugačijih turističkih proizvoda koji će privući turiste upravo
u određenu destinaciju ili smještajni
objekt. Ključna je riječ destinacijski
menadžment, pri čemu bi turistička
zajednica trebala biti koordinator na
destinaciji i upravljati turističkim proizvodom kojeg svi na destinaciji žele
razvijati. Samo zajedničkim radom te
promjenom shvaćanja turizma, odnosno njegovog izjednačavanja isključivo
sa suncem, morem i plažom, možemo
donijeti promjene i učinit našu zemlju još konkurentnijom na svjetskoj
turističkoj sceni.
Glavni cilj strateškog markentiškog
plana hrvatskog turizma za razdoblje
od 2014. do 2020. g. je 100 postotno
povećanje turističkih rezultata. Kako
mislite ostvariti taj ambiciozni plan
ako trenutno, kako navode mediji,
samo sedam posto Evropljana zna
za Hrvatsku kao turističku zemlju?
Kao što sam rekao, Hrvatska je iznimno bogata turistička zemlja i zaista
imamo mnogo toga što turisti žele
vidjeti, doživjeti i osjetiti. Budući da
turistička sezona traje dosta kratko, zaista imamo puno prostora za
dodatni rast, što ćemo svakako postići
obogaćivanjem postojeće ponude i
usluge te stvaranjem novih sadržaja.
Mnoge zemlje tek otkrivaju Hrvatsku,
primjerice turisti s dalekih tržišta poput
Koreje koji bilježe stope rasta od
preko 200 posto, Australije, Kanade,
ali isto tako i iz Skandinavije kojih je
u Hrvatskoj sve više. Zaista vjerujem da Hrvatska na turističkoj karti
može biti još bolje pozicionirana, a
provođenjem svih planiranih aktivnosti koje predviđa Strategija razvoja i
Strateški marketinški plan, uz naravno nastavak suradnje s privatnim
sektorom koji na turizam treba početi
gledati puno šire, zacrtani ciljevi će biti
ostvareni.
Rekli ste da je upravljanje destinacijom ključno za razvoj hrvatskog
turizma. Zašto?
Novi Zakon o turističkim
zajednicama predviđa dodatne prihode destinacijskom menadžmentu
Svaka destinacija treba za sebe
odrediti što i na koji način želi nuditi
turistima, odnosno na koji način želi
biti prepoznatljiva. Dakle, upravljanje
destinacijom na lokalnoj razini koja
najbolje poznaje potrebe turista, ali i
ono što turistima može ponuditi, uz
sinergiju sa svim ostalim dionicama na
nacionalnoj razini, smatramo najboljim
za razvoj pojedine destinacije. Kroz
destinacijski menadžment i upravljanje
destinacijom, uslijed još tješnje suradnje sa svim čimbenicima u destinaciji,
može se puno napraviti i po pitanju
produljenja sezone. Treba postaviti
zajednički cilj još preciznije, jer je
destinaciji, privatnom i javnom sektoru bitno u odredište dovesti određeni
broj ljudi. Osim toga, novim Zakonom
o turističkim zajednicama, turističke
zajednice lokalne i regionalne razine
dobit će drugačije zadaće i na taj će
način biti raspoređen novac. Ujedno
predviđamo dodatan izvor prihoda
koji će biti namijenjen destinacijskom
menadžmentu. Riječ je o redistribuciji financija unutar postojećeg sustava
gdje će se dio s nacionalne razine
spustiti na regionalnu.
Recite nešto o projektu Hrvatska
365.
Programom Hrvatska 365 okrećemo
priču. Po prvi puta govorimo o konkretnim turističkim proizvodima kojima se
pojedina destinacija okreće određenom
tržištu. Kroz program Hrvatska 365
formirali smo 22 destinacije koje predstavljaju sukus zakona o turističkim
zajednicama. Udružile su se turističke
zajednice lokalnih i regionalnih razina.
Dobili smo primjerice jednu destinaciju Međimurje-Varaždin gdje su ove
županije shvatile da su spajanjem jače
na tržištu te imaju konzistentniji i jači
proizvod. Na istoku Slavonije udružilo
se 20-tak malih TZ-a u vinsku destinaciju Slavonije. Dobili smo i destinaciju Biokovo koje okuplja Makarsku,
Tučepe, Brela, Gradac i Bašku Vodu,
južnu Istru koja spaja Pulu, Medulin,
Fažanu, Vodnjan i Ližnjan, ali i destinacija Krk – Crikvenica – Vinodol. Od
22 destinacije u Hrvatskoj, od čega je
osam kontinentalnih i 14 priobalnih,
krenuli smo s pilotom, gdje je svaka
destinacija istaknula dva proizvoda
i odabrala dva tržišta. Dakle, turisti
prioritetno ne kreću na put da bi se
vozili avionima, već da bi došli na
odredište zbog motiva putovanja destinacije i njezinog proizvoda. Sljedeće,
što je turoperatorima potrebno, su
raspoloživi kreveti koji prate proizvod,
a onda sjedišta u avionima i autobusima dolaze po logici. Prve značajnije
rezultate očekujem kroz dvije do tri
godine. Ovaj nam je program bio
itekako bitan i zbog novog Zakona o
turističkim zajednicama.
Što će hrvatskom turizmu donijeti
projekt Turističkog informacijskog
sustava?
Uvođenje turističkog informativnog
sustava je velika novost za turističke
zajednice jer ćemo svaki sat znati
kakav nam je turistički promet u državi
i destinaciji i dobiti iznimno kvalitetnu
podlogu za generiranje novih politika
INTERVJU > puneštrica I 13
i generalno upravljanje turizmom. To
neće biti samo podaci koliko je u zemlji
trenutno turista i iz koje države, već
će biti riječ o specifičnim podacima
na temelju kojih ćemo moći donositi
odluke.
Hrvatski turizam sudjeluje u BDP-u
sa 16,5 posto. Kakvi su izravni i
neizravni učinci turizma na hrvatsko
gospodarstvo i standard stanovnika, osobito u turističkim destinacijama?
Navedeni je podatak izračun Hrvatske
narodne banke koja udio turizma u
BDP-u pozicionira na gotovo 17 posto.
Ipak, na Danima turizma u Opatiji,
predstavljena je Satelitska bilanca
hrvatskog turizma za 2011. godinu
koja nam otkriva da je udio turizma
u BDP-u za 2011. godinu bio 10,5
posto. Glavna razlika u izračunu ova
dva udjela je u tome što se iznos u
platnoj bilanci HNB-a odnosi samo
na potrošnju stranih turista, dok je
u Satelitskoj bilanci obuhvaćena i
potrošnja domaćih turista.
Turizam potiče ukupan
razvoj gospodarstva
Dakle, Satelitska bilanca realnije
sagledava udio turizma u BDP-u jer se
rezultat zasniva na mnogo kompleksnijoj metodologiji kojom se detaljno
sagledavaju sva područja skrivena u
nacionalnim računima te se odvajaju
turističke aktivnosti od ostalih. Prema
Satelitskoj bilanci, turizam potiče 8,8
posto ukupne proizvodnje hrvatskog
gospodarstva u 2011. godini, a udio
turizma u proizvodnji drugih djelatnosti kreće se do 3,9 posto. Dakle, i
Satelitska bilanca, kao realan pokazatelj udjela turizma u BDP-u, ukazuje
na iznimno veliku važnost turizma za
hrvatsko gospodarstvo.
Molim vas za komentar rezultata
turističke sezone?
Rezultati prvog dijela godine te same
špice sezone govore da se radi o,
po svim pokazateljima, vrlo uspješnoj
godini čiju je realizaciju svakako
omogućila dobra priprema te ustrajan rad svih zaposlenih u turizmu.
Možemo biti ponosni što je u devet
mjeseci ove godine ostvaren porast
dolazaka od 4 posto te noćenja od 2
posto. Prema podacima HNB-a ostvaren je i rast prihoda koji su u prvih
šest mjeseci iznosili 2,1 milijarde eura,
što je rast od 2,2 posto u odnosu na
isto razdoblje prošle godine. Ova je
sezona bila posebno izazovna, što
zbog odličnih prošlogodišnjih rezultata
koji su postavili nove i visoke brojke
kojima se mjerimo, što zbog lošijih
vremenskih uvjeta koji su pogodili
naše glavne ljetne mjesece i provlačili
se gotovo čitavu godinu. Međutim,
hrvatski turistički sektor pokazao je
svoju snagu jer smo, i pod takvim
okolnostima, uspjeli ostvariti, ponavljam, doista dobre rezultate. No, uvijek
se može bolje i siguran sam kako će
hrvatski turizam u narednim sezonama
nastaviti s trendovima rasta.
Recite nešto o perspektivama u
2015. g i akcijskim planovima koje
provodite ili pripremate?
U 2015. godinu ulazimo s jasnom
strategijom i planovima, a ključan će
fokus biti na tri cilja - jačanje turističkog
brenda ''Hrvatska'', povećanje volumena prometa u pred i posezoni te
povećanje prosječne potrošnje po
realiziranome gostu, s prijedlogom
rješenja objedinjenog marketinga turističkih proizvoda i regija na
emitivnim tržištima. Kako bi se to
postiglo, u rujnu je prihvaćeno završno
izvješće Strateškog marketinškog
plana, a novi dokument donosi ključne
odrednice prema kojima će se kreirati svi dokumenti hrvatskog turizma
do 2020. godine. Također, tu je i
Strategija razvoja hrvatskog turizma
koju je usvojio Hrvatski sabor u travnju 2013. i koja se uspješno provodi
već godinu i pol dana. Akcijski plan
Strategije definira 26 prioritetnih mjera
turističke politike u funkciji podizanja
konkurentnosti integralnog hrvatskog
turističkog proizvoda, i većina tih mjera
su u visokoj fazi realizacije i provedbe.
Do kraja ove godine imat ćemo desetak akcijskih planova za specifične
oblike turizma, ali i za malo i srednje poduzetništvo u turizmu, obiteljski
smještaj... To će biti putokazi razvoja,
smjernice, a na nama i privatnom sektoru je da zajedničkim snagama ostvarimo ciljeve.
Otok Krk ostvaruje trećinu
turističkog prometa na razini
Kvarnera. Što mislite kako
specifičnosti krčkog turizma
pretočiti u još bolje rezultate?
Povezivanje destinacija je
nužno
Budući razvoj i napredak cjelokupnog hrvatskog turizma ovisit će isključivo o implementaciji destinacijskog
menadžmenta, modela kojeg nama
konkurentne destinacije već odavno
uspješno primjenjuju. Povezivanje
destinacija je nužno zbog toga što
samo na taj način možemo doći do
zaokružene turističke ponude, odnosno turističke priče koja ima svoju cjelovitost i atraktivnost. Krajnji cilj je razvoj
atraktivne i konkurentne destinacijske
ponude s dodanom vrijednošću u
razdoblju pred i posezone s ciljem
pozicioniranja Hrvatske kao zemlje
koja izvan glavne turističke sezone
nudi posebne, autentične i privlačne
turističke proizvode. Mi moramo kreirati nove motive dolaska i proizvode
za različite potrošačke segmente i
tržišta posebnih interesa, a upravo je
zato povezivanje destinacija nužnost.
Zapravo, povezivanje destinacija je
jedan od ključnih segmenata u produljenju turističke sezone, smanjenju
sezonalnosti te povećanju turističkog
prometa. Turiste koji dolaze u Hrvatsku
ne interesiraju granice između općina
na otoku Krku, niti ih zanima gdje
prestaje primjerice Opatija, a počinje
Lovran.
Jeste li kada ljetovali na Krku?
Otok Krk je jedna od nezaobilaznih
destinacija na Kvarneru i mislim da je
mali broj onih koji nikada nisu bili na
Krku. Osobno sam u nekoliko navrata
boravio na otoku, što privatno što
poslovno i mogu reći da pamtim samo
pozitivne stvari.
Jadranka Jurčić
Hotel
MARINA
Tel +385(0)51 221 128
Fax +385(0)51 221 357
e-mail marina@hotelikrk.hr
Hotel
DRAŽICA
Dependance
VILLA LOVORKA
Dependance
TAMARIS
51500 KRK - Ružmarinska 6 - CROATIA
Tel. +385(0)51 655 755 • Fax: +385(0)51 221 022
E-mail: hotel@hotelikrk.hr • www.hotelikrk.hr
INTERVJU > puneštrica I 15
Miris mora, škripa jedrenjaka i nostalgični
zvonik čine grad Krk neodoljivim
Direktorica TU TZ Kvarnera dr.sc. Irena Peršić Živadinov
Na Krku je do listopada
ostvarena gotovo trećina
svih noćenja na Kvarneru
Specifična sezona iza nas, ali i pripreme za iduću godinu bili su povod
za razgovor s direktoricom Turističkog ureda Turističke zajednice Kvarner
dr. sc. Irenom Peršić Živadinov
Koliko je ukupno turista posjetilo Kvarner u ovoj godini, u usporedbi s prošlom godinom? Kako komentirate
rezultate ovogodišnje sezone na Kvarneru?
Turistička 2014. godina na Kvarneru bila je po mnogočemu
specifična. U ovoj su se godini neke stvari „presložile" i
dobili smo zaista izazovnu sezonu. Nasuprot tome cijela
2013. godina je pak bila rekordna po rezultatima turističkog
prometa koje bi bilo, u najmanju ruku, idealno ponoviti. Isto
tako, u četiri godine, od 2010. do 2013. bilježen je stalan
rast - ukupno čak 14 % više noćenja.
U 2014. godini, u razdoblju od siječnja do listopada, na
Kvarneru je ostvareno 2.199.784 dolazaka i 12.075.293
noćenja. To su za Kvarner velike brojke, iako su nešto
manje no u istom razdoblju rekordne 2013. godine.
Pad broja noćenja domaćih gostiju (posljedica dugogodišnje
gospodarske krize i druge okolnosti) utjecao je dobrim dijelom i na ukupan rezultat noćenja koji je manji, dok su ukupni dolasci ostali gotovo na razini 2013. godine.
Također, 2014. godina ostaje zabilježena i po velikom
investicijskom ciklusu (Lošinj), povećanju kvalitete usluge,
repozicioniranju i preispitivanju na tržištu, ali i po ekstremno
lošim vremenskim prilikama u udarnim turističkim mjesecima, kao i nepopularnim mjerama porezne politike prema
autobuserima, toliko važnim za predsezonu i posezonu na
Kvarneru.
16 I poneštrica > INTERVJU
busera, tj. više od 200 već ugovorenih
autobusnih putovanja otkazalo ugovorene autobusne ture zbog uvođenja
PDV-a od 25 posto. Usprkos blagom
padu od 3 % otok Krk i dalje „drži“
gotovo 31,62% udjela u noćenjima
na čitavom Kvarneru, u deset mjeseci
2014. godine.
Treba reći i da je, osim loših vremenskih uvjeta, na slabiji rezultat utjecalo
je i repozicioniranje nekih hotela i
njihov prelazak u viši tržišni segment.
Koje su turističke "grane" ostva-rile
najbolje, a koje najlošije rezultate
(kampovi, hoteli, privatni smještaj)?
Irena Peršić Živadinov
Kvarner sudjeluje s 18%
u ukupnom turističkom
prometu Hrvatske
Upravo je povećanje kvalitete smještaja i usluga, prepoznatljivost i prihvaćenost novih brendova TZ Kvarnera
poput oznake kvalitete Kvarner Family
s uvedenim podbrendovima, Kvarner
Gourmet i Kvarner Outdoor, Kvarner
Health & Wellbeing, ali i intenziviranje
segmenta aktivnog odmora kroz projekt Kvarner Outdoor, ono po čemu
želimo pamtiti 2014. godinu. Naime,
Kvarner je jedna od turistički najjačih
regija u Hrvatskoj, s udjelom od 18 %
u turizmu Hrvatske.
Koje su destinacije ostvarile najbolje, a koje najlošije rezultate i
zašto?
Turistički rezultati se dosta razlikuju po pojedinim subregijama, pa
su tako Opatijska rivijera i Riječko
područje zabilježili dobre rezultate.
U razdoblju od siječnja do listopada
ove godine, u usporedbi s prošlom
godinom, najsnažniji rast dolazaka i
noćenja turista, i to čak 12 posto,
imalo je Riječko područje. Na drugom
mjestu nalazi se Opatijska rivijera,
s povećanjem dolazaka od 4 posto.
Blagi rast u noćenjima od 1 posto imao
je Cres koji je posjetilo 107.802 turista.
Otok Rab, koji je, primjerice, izrazito
autobusna destinacija, zabilježio je
pad dolazaka i noćenja od 5%, a razloge za to treba potražiti u činjenici da
je skoro 50% ugovorenih tura auto-
Privatni smještaj i kampovi čine veliku
većinu smještajnog portfelja Kvarnera,
dok hoteli čine samo 13 % kapaciteta,
a poznato je da su gosti koji borave
u kampovima i privatnom smještaju
fleksibilniji i podložniji vremenskim prilikama.
Uz to, Kvarner je i dalje tzv. autodestinacija, što znači mobilnost i fleksibilnost gostiju, kojih gotovo 80 % dolazi iz
najbližih zemalja: Njemačke (Bavarska
većinom), Austrije, Slovenije, Italije i
Mađarske, te Češke.
Tako je u kampovima Kvarnera i u
privatnom smještaju na Kvarneru zabilježen pad noćenja i dolazaka, dok su
hoteli također imali pad noćenja, ali
istu razinu dolazaka kao 2013. godine.
Jesu li krenule pripreme za iduću
turističku sezonu i što očekujete od
ljeta 2015.?
Turistička zajednica Kvarnera nastavlja s projektima brendiranja regije
kao destinacije zdravlja, destinacije
aktivnog odmora, destinacije vrhunske gastronomije i kulturnog turizma,
te kvalitetnog smještaja. U tom cilju
se planiraju i razne promidžbene
aktivnosti.
U pripremi su sajmovi i prezentacije, u
izradi je promidžbeni materijal, a nastavljamo i s razvojem već spomenutih projekata Kvarner Family, Kvarner
Health & Wellbeing, Kvarner Gourmet
& Kvarner Food te do Kvarner Outdoor.
Otvaramo nove tržišne
niše i uvodimo inovacije
Tako Turistička zajednica Kvarnera
intenzivno radi na projektu brendiranja obiteljskog smještaja „Kvarner
Family“. Obiteljski smještaj regije
Kvarner može se pohvaliti 170 godina
dugom tradicijom ugošćavanja, stoga
je projekt „Kvarner Family“ logični
korak nadopune u postojećem sustavu kategorizacije s ciljem povećanja
konkurentnosti i razine kvalitete
apartmana, soba, kampova ili kuća
za iznajmljivanje. Ovim projektom
želimo unaprijediti ponudu obiteljskog smještaja naše regije i pomoći
iznajmljivačima u povećanju kvalitete
usluge i konkurentnosti. Uz „Kvarner
Family“ razvijeni su podbrendovi
„Kvarner Family Agency“ namijenjen
agencijama koje posreduju u iznajmljivanju Kvarner Family obiteljskog
smješaja, „Pet Friendly“ namjenjen Kvarner Family iznajmljivačima
koji pružaju uslugu smještaja gostima s kućnim ljubimcima, zatim „Bike
Friendly“ namijenjen cikloturistima te
„Hike Friendly“ namijenjen gostima koji
pješače.
Kao regija koja povezuje Mediteran
i kontinent, Kvarner nudi zaista
raznovrsnu i mirisima i okusima bogatu kuhinju. Uz nezaobilaznu činjenicu
da smo regija s najvećom koncentracijom vrhunskih restorana na
međusobno maloj udaljenosti, brendiranje Kvarnera kao eno-gastro destinacije i poticanje izvrsnosti u dva
segmenta gastro ponude objedinjavamo kroz projekt „Kvarner Gourmet
& Food“ .
Regija Kvarner se također može
dičiti i dugom tradicijom njegovanja,
unapređenja i čuvanja zdravlja, koja
kombinirana s prirodnim i kulturnim
vrednotama, još od 19. stoljeća definitivno potvrđuje Kvarner kao mjesto
gdje se oduvijek odlazilo po zdravlje. Upravo zahvaljujući tim blagodatima kroz projekt „Kvarner Health
& Wellbeing“ radimo na brendiranju zdravstvenog turizma. U projekt
„Kvarner Health & Wellbeing“ trenutno
je uključeno 12 zdravstvenih ustanova
sa područja Kvarnera.
U 2014. godini Turistička zajednica
Kvarnera pristupila je i razvijanju projekta „Kvarner Outdoor“ kojim će se
odabrati, objediniti i dodatno označiti
atraktivne pješačke i biciklističke staze
koje će se promovirati i nuditi gostima,
posjetiteljima i svim zaljubljenicima
u prirodu. Radi se o već postojećim
stazama koje će prema određenim
kriterijima dobiti oznaku kvalitete
„Kvarner Outdoor“ odnosno Biking ili
Hiking Trails.
Uz ostalo, brendiranje na kojem radi
INTERVJU > puneštrica I 17
Šetnja rivom sastavni je dio ljetnog užitka
Turistička zajednica Kvarnera stvara
se i motiv za dolazak gostiju tijekom
cijele godine.
Treba reći i da i iduće godine neće biti
praznika u Njemačkoj do kraja srpnja
stoga problem srpanjske rupe, koji je
ove godine bio vrlo izražen, moramo
riješiti ponudom prilagođenom gostima koji u tom periodu mogu doći
na Kvarner. To su primjerice gosti iz
Češke, Mađarske, Slovačke i Poljske
i trebalo bi prilagoditi ponudu tj. uvesti
posebne obiteljske pakete u hotelima
i u drugom smještaju koji su cjenovno
prilagođeni tim tržištima.
Također, uočen je i pad domaćih
gostiju, što je logična posljedica
dugogodišnje gospodarske krize stoga
radimo i na tom području.
Treba što je više moguće prilagoditi se novonastaloj situaciji te otvarati
nove tržišne niše. Turistička zajednica Kvarnera to čini kroz već opisano brendiranje uvođenjem inovacija, ali i smislenim povezivanjem svih
autohtonih kvarnerskih proizvoda.
Hrvatskoj i njezinom turističkom gospodarstvu treba omogućiti da kroz
turizam ostvari veći prihod i razvojno
napreduje te time predlaže buduće
strategije i inicijative za stvaranje novih
tržišnih niša i inovacija, osvajanje gostiju s tradicionalnih i novih tržišta, bolje
upravljanje zadovoljstvom turista i krajnje, njihov povratak i širenje „dobrog
glasa“. Turističkom gospodarstvu i
regijama treba dati podršku u provedbi
kvalitetnih marketinških aktivnosti i
učinkovitijeg upravljanja – odnosno svi
trebaju sudjelovati i svi trebamo imati
isti cilj - hotelijeri, kulturne ustanove,
ugostitelji, privatni smještaj.
Isto tako, na prijedlog organizatora
jednog od najvećih turističkih sajmova
na svijetu, sajma CMT Stuttgart, koji
je TZ Kvarner pozvao da mu bude
partner, započele su pripreme za taj
organizacijski i financijski zahtjevan
projekt.
TZ Kvarner će tako na sajmu imati
poseban status i biti „regija partner“
što na jednoj tako velikoj i prestižnoj
manifestaciji, osim iznimno velike
Mala škola šurlica
marketinške vrijednosti i „vidljivosti“ za široku publiku, donosi i brojne obaveze. Jer, radi se o sajmu
koji je u devet dana trajanja 2014.
godine zabilježio 241.000 posjetitelja,
a izlagalo je oko 2.000 izlagača iz 90
zemalja. Također, na sajmu je bilo
više od 1.400 akreditiranih novinara iz
14 zemalja. Brojke su to koje svakako
svjedoče o snazi sajma. Svake godine
sajam CMT ima 3 partnera: 2 zemlje partner u turističkom dijelu (jedna
evropska, a druga daleka/egzotična
destinacija) i 1 regija partner u kamping segmentu. U 2014. godini to je bila
Costa Brava, a za 2015. ta čast pripala
je Kvarneru.
Očekuje se da će nastup regije Kvarner
na CMT u Stuttgartu 2015. godine
biti jedna od značajnijih marketinških
aktivnosti na njemačkom tržištu, koje
čini oko 30 % ukupnog turističkog prometa na Kvarneru.
Nastavno na planirane aktivnosti kako
promidžbeno, tako i organizacijski, u
smislu maksimalnog sudjelovanja svih
dionika u turističkoj ponudi, od kreiranja do pružanja usluga, očekuje se da
će 2015. godina biti kvalitetna, da će
Kvarner nastaviti biti atraktivna destinacija za stara i neka nova tržišta, da
će turizam doprinijeti životnom standardu stanovnika na Kvarneru i u
Hrvatskoj, te omogućiti zadovoljstvo
rada u najvažnijem segmentu hrvatskog gospodarstva.
Iva Balen
18 I poneštrica > MIŠLJENJA
Turistička zajednica otoka Krka
Turizam ne poznaje granice
M
oj jednogodišnji mandat na
čelu otočke turističke zajednice bio je svojevrsno "vatreno" krštenje jer sam se, samo pet
mjeseci nakon preuzimanja vlasti u
općini Punat, suočio s velikim problemima u kojima se nalazila TZ otoka
Krka
Kao dugogodišnji turistički radnik imao
sam iskustva u funkcioniranju TZ-a
kao član Turističkog vijeća, ali sasvim
je druga pozicija voditi i zastupati je
kao predsjednik u trenutku kada nema
direktora i kada je raspisan i poništen
natječaj za direktora Turističkog ureda.
Moram napomenuti da smo po nalazu
inspekcije rada i kažnjeni za propuste
kod provedbe natječaja i zapošljavanja
direktora novčanim kaznama, a da do
danas nisu na red stigle naše žalbe na
presudu.
Zadovoljan sam izvršenjem
Programa
Bilo je kako je bilo, a zahvaljujući
velikom iskustvu direktora turističkih
zajednica krčkih općina i Grada Krka
te vrlo dobroj koordinaciji (grado)
načelnika, godinu smo odradili i program izvršili s visokim postotkom u
odnosu na planirano. O tome najbolje
govori i međunarodna turistička nagrada Zlatni Interstas 2014. za izuzetan
doprinos turizmu koju smo primili
na svečanosti u Solinu 07.11.2014.
godine. Dakle, usprokos nekoliko zadnjih godina problema s funkcioniranjem
i financiranjem Ureda, dugogodišnji
trud na objedinjavanju svih otočkih
destinacija i zajedničkom nastupanju
na tržištu je urodio plodom
Moram napomenuti da smo mi kao
otok po mnogočemu lider i perjanica u
smislu turističke vrijednosti i održivosti.
Dostupnost i prometna povezanost,
komunalna infrastruktura, biciklističke
staze i šetnice, visoka razina (u našim
okvirima) ekološke svijesti u zaštiti
prirodnih resursa i zbrinjavanju otpada, stalni rad na dogradnji trajetnog
pristaništa i luka za otvoreni promet,
sve bolji dani Zračne luke Rijeka...
samo su neke od komparativnih prednosti našeg otoka u odnosu na druge
otočke destinacije.
Strategija razvoja je
imperativ
Zato svi mi koji upravljamo JLS na
otoku, mnogo očekujemo od Strategije
razvoja turizma otoka Krka čiju smo
izradu povjerili Institutu za turizam,
koja će biti temelj za gradnju našeg
budućeg brenda i razvoja dodatnih vrijednosti što će nam omogućiti stvaranje kvalitetnijeg turističkog proizvoda.
Prijavili smo se i za PPS program za
posezonu 2014. u svim segmentima ponude: od kulturnih događanja,
ponude izleta i tematskih proizvoda,
sportskih i rekreacijskih sadržaja,
trgovine i uslužnih djelatnosti do kulturnih i javnih ustanova, a uvjet je
bio 50% otvorenih objekata u terminu
od 01.09. – 31.10. Cilj pilot projekta
je potpomaganje pred i posezone ,
odnosno produženje turističke sezone.
Posebno pohvaljujem direktore lokalnih turističkih zajednica koji su odgovorno pristupili zajedničkom projektu
kako bi što prije i na vrijeme mogli
dostaviti kandidaturu.
Nakon velikog broja destinacija koji su
se prijavili za pilot projekt, svoju smo
kandidaturu objedinili s Crikveničkovinodolskom rivijerom pod nazivom
»Krk-Crikvenica-Vinodol - gdje odmor
znači više«, a nositelj kandidature je
TZ Grada Crikvenice.
Koliko je na turisitičkom tržištu bitan
otok Krk kao destinacija, gdje gosti ne
znaju i ne zanima ih koliko ima raznih
lokalnih jedinica na otoku, pokazalo se
na nedavnom gostovanju u Lendavi
gdje smo u sklopu Hrvatskog bala,
promovirali slovenskim gostima našu
ponudu. Goste zanima cjelina, zanimaju ih posebne ponude i proizvodi, gdje su najbolje plaže, uređene
biciklističke i pješačke staze, bez obzira kojoj općini pripadaju- jer turizam
ne poznaje granice- a to je i bio smisao osnivanja i održavanja na životu
otočke TZ.
Marinko Žic
Projekt koji nismo uspjeli ugovoriti u
mom mandatu jest Centar za posjetitelje- Kvarnerski otoci, koji je bio
planiran u sklopu Trgovačkog centra na ulazu u Omišalj, i to zbog
nemogućnosti dogovora s vlasnikom
prostora oko ugovornih prava i obaveza kao i nezainteresiranosti drugih
kvarnerskih otoka čiji gosti putuju
preko Krka za zajedničko financiranje.
Zato smo odlučili pokrenuti pregovore s Hrvatskim cestama oko najbolje
moguće lokacije za info punkt, na
ugibalištu s parkiralištem/odmorištem
odmah nakon Krčkog mosta gdje
velik broj naših gostiju skrene s ceste
zbog odmora i prekrasnog pogleda na
Kvarnerski zaljev.
Za iduću, 2015. godinu sam optimist,
očekujem da će dolaskom nove direktorice i pokretanjem zajedničkih projekata doći i do boljih rezultata u
prodaji i prezentaciji naše ponude te
želim svom kolegi načelniku općine
Malinska, Robertu Antonu Kraljiću
uspješan mandat na čelu TZ otoka
Krka.
Svim našim stanovnicima i gostima
želim sve najbolje, puno sreće, mira
i uspjeha u nastupajućim Božićnim
blagdanima te u 2015. godini!
Marinko Žic,
predsjednik TZO Krka
u 2014. godini
MIŠLJENJA > puneštrica I 19
Robert Anton Kraljić, novi predsjednik TZO Krka
Razvijat ću brend Otok Krk
Na mjesto predsjednika TZO Krka, od 1. siječnja 2015. g., dolazi Robert Anton
Kraljić, načelnik Općine Malinska. On na toj funkciji, sistemom rotacije,
zamjenjuje Marinka Žica, dosadašnjeg predsjednika TZO Krka i načelnika
Općine Punat. Naime, na toj se funkciji izmjenjuju gradonačelnik Grada Krka
i načelnici krčkih općina, a mandat im traje godinu dana.
S
matram da je otok Krk prekrasna cjelina s puno različitosti. I
baš te različitosti otok Krk čine
tako neodoljivim i zanimljivim tisućama
turista koji svake godine dolaze.
To bogatstvo različitih krajolika, drevne
povijesti, znamenitosti, običaja trebamo iskoristiti i promovirati te zajednički
raditi na razvijanju brenda otok Krk.
Upravo u tome vidim najznačajniju
ulogu Turističke zajednice otoka Krka
Rođen sam u Njemačkoj te iako sam
porijeklom, osjećajima i stanovanjem domaći čovjek ta mi okolnost
omogućuje da otok Krk vidim i očima
stranaca. A u njihovim očima otok
Krk je mjesto gdje svaki dan boravka
može biti drugačiji. Kad vodim svoje
goste razgledavamo Malinsku, i zelenilo Dubašnice, a nakon tog pitomog
okružja upriličim posjet mjesečevom
pejzažu Baške i starim hrvatskim spomenicima kulture poput Bašćanske
ploče. Obavezno ih vodim i u naš
glavni grad Krk u kojem se susreću s
dvije tisuće godina povijesti, razgledavaju našu zanamenitu Katedralu
i mogu osjetiti duh rimskih, liburskih
i ilirskih vremena. Tu je i naša spilja
Biserujka, ljekovito blato u Čižićima,
Omišalj sa svojim Fulfiniumom,
bazilika na Mirinama, Košljun, čaša
žlahtine u jedinstvenom Vrbniku i još
mnogo toga. Gdje god zagrebete
izniknu ostaci naše drevne prošlosti.
Tako je i u Malinskoj, za koju se donedavno vjerovalo da je novo naselje
bez povijesnih znamenitosti, otkriveno na lokaciji Cickini, blizu sv.Vida
-Miholjice, ranokršćansko nalazište,
točnije zdenac iz 5. ili 6. stoljeća, ali i
žrtvenik Božici lova Diani iz 1.stoljeća.
Sve su to razlozi da se stranci stalno
vraćaju na naš otok, neke obitelji svih
generacija dolaze i tridesetak godina.
U svom mandatu, uz ostala tržišta, nastojat ću da se okrenemo tržištima koja
nas obožavaju, a to su Poljska, Češka,
Slovačka, Ukrajina, Njemačka...
Mislim da im trebamo uzvratiti
gostoljubivošću i darežljivosti te
feštama koje će pamtiti. Također,
mislim da trebamo i dalje razvijati
biciklizam i objediniti biciklističke staze
i to ne samo one koje prolaze našim
otokom. Za takve projekte možemo
povući i sredstva iz europskih fondova.
I da zaključim, smatram da će moja
glavna zadaća, kao predsjednika TZO
Krk biti upravo predstavljanje našeg
otoka kao cjeline, povezivanje s nama
bliskim destinacijama i zajednički nastup na turističkim tržištima. Očekujem i
znam da ću odlično surađivati s direktoricom TZO Krk, kao i svim djelatnicima u turizmu Otoka jer nas vodi
zajednički cilj, a to je prosperitet turizma na Krku kroz zajednički proizvod
svih naših Općina i Grada Krka, rekao
je Robert Anton Kraljić .
Jadranka Jurčić
SEZONA 2014. > puneštrica I 21
Igre bez granica
Turistička sezona 2014. g.
Rezultati vrijedni poštovanja
Direktori Turističkih zajednica općina i grada Krka govore o protekloj turističkoj sezoni koja je zbog ekstremnih
vremenskih prilika bila iznimno teška. Ipak, i u takvim uvjetima ostvareni su rezultati vrijedni poštovanja, a otok
Krk još se jednom potvrdio kao destinacija koja ostvaruje najveći turistički promet na Kvarneru.
Ivana Kovačić, direktorica Ureda TZO Baška
Povećanje kapaciteta
kućne radinosti
U
razdoblju siječanj - listopad ukupno je ostvareno 146.779 dolazaka (5% manje u odnosu na
2013. godinu) i 837.820 noćenja (10%
manje u odnosu na 2013. godinu).
Baška je u ostvarenim noćenjima
Primorsko - goranske županije sudjelovala sa 6,94%, a na nivou otoka Krk
s 21,94%.
Domaći turisti ostvarili su 6.710 dolazaka i 29.693 noćenja .
Domaći turisti imaju učešće u ukup-
nim dolascima i noćenjima, za razdoblje siječanj - listopad, od 4,00 %,
a strani 96%. Strani turisti su ostvarili 140.069 dolazaka (5% manje) i
808.127 noćenja (10% manje).
U privatnom smještaju ostvaren je
najveći broj dolazaka 55.052 (8%
manje u odnosu na 2013. godinu),
slijedi broj dolazaka u hotelima
45.611, te u kampovima gdje je ostvareno 41.873 dolazaka (7% više),
u odmaralištu 3.046 dolazaka (7%
manje), u kampiralištu 1.197 dolazaka
(4% više).
Najveći broj noćenja ostvaren je također
u privatnom smještaju 359.369 (10%
manje), slijede kampovi sa 251.038
noćenja (8% manje), hoteli sa 202.878
noćenja (13% manje) i odmarališta
sa 18. 876 ostvarena noćenja (16 %
manje) te kampiralište sa 5.659 ostvarenih noćenja (3% manje).
Po tržištima najveći broj noćenja ostvarili su Nijemci 206.389 noćenja(18%
22 I poneštrica > SEZONA 2014.
Ivana Kovačić
manje), te Austrijanci sa 131.084
noćenja (3% manje), Slovenci su na
trećem mjestu sa 98.159 noćenja
(3%manje), Talijani sa 82.842 noćenja
(9% manje), te Česi sa 81.613 noćenja
(13% manje).
Prosjek boravka turista u razdoblju
siječanj-listopad je 5,71dana.
Ukupni kapacitet je 9.75, u odnosu
na 2013. godinu povećan za 4%, a
odnosi se na povećanje kapaciteta
kućne radinosti za 7%, a smanjen je
kapacitet odmarališta za 50%.
Unatoč lošem vremenu i lošijim
statističkom pokazateljima, bašćanski
kamp FKK Bunculuka nagrađen je
na Hrvatskim danima turizma drugim
mjestom u kategoriji srednjih kampova, a kvaliteta kampirališta „Mali“ u
vlasništvu obitelji Hrabrić, prepoznata
je kod slovenskih turista koji su glasovali na svom portalu www.Avtokampi.
si, gdje je kampiralište osvojilo zasluženo srebro.
Baška ima najljepšu modro-zelenu lagunu
Boris Latinović, direktor TZO Dobrinj
Povećan broj dolazaka
i noćenja
Ivana Kovačić
Boris Latinović
S
ezona 2014. bila je dosta
zahtjevna i teška. Vremenski
uvjeti nisu nam išli na ruku, a
mi smo destinacija u koju se dolazi
ponajviše zbog mora i sunca. Svakih
par dan padala je kiša, a naročito
se to osjetilo tijekom srpnja kada je i
prvih 3 tjedna bila dosta lošija popunjenost u usporedbi s 2013. godinom.
Inače, na području Općine Dobrinj
posluju 2 kampa (u Klimnu i Šilu) te
550 iznajmljivača s 3 600 osnovnih
postelja. Gledajući ostvarene dolaske i
noćenja vidi se da je u kampovima bio
isti broj dolazaka kao i 2013. godine
ali je zato broj noćenja podbacio za
7% (oko 4 600 noćenja manje). Što
se tiče privatnog smještaja, broj registriranih iznajmljivača raste iz godinu
u godinu tako da je ove godine registrirano oko 450 novih osnovnih
ležajeva. Povećan je broj dolazaka
gostiju u privatnom smještaju za 10%,
a isto tako zabilježen je porast u broju
noćenja od 8%. Dakle ukupni rezultati
za 10. mjeseci ove godine su 46 211
dolazaka, te 302 823 noćenja što
je porast od približno 4% u odnosu
na 2013. godinu. Najbrojniji gosti su
iz Njemačke koji sudjeluju s 34% u
ukupno ostvarenim noćenjima, zatim
Slovenci s 20%, pa Austrijanci s 9%,
Talijani i Česi sa 7%, Mađari sa 6% itd.
Iduća godina će isto biti teška i
zahtjevna. U razgovoru sa Slovencima
(koji su nekada bili najbrojniji gosti na
našem području) vidi se da nisu izašli
iz recesije, da štede gdje god mogu, a
što se vidi i iz toga da već dvije godine
za redom opada broj njihovih dolazaka i noćenja. Nijemci su u porastu,
ali školski praznici, za dvije regije
koje su nama bitne, počinju krajem 7.
mjeseca. Nadamo se da će turističke
agencije odraditi posao te će se lipanj
i srpanj popuniti gostima iz Češke,
Slovačke, Poljske i Mađarske koji su
opet u porastu po broju noćenja.
Dobrinj - grad u središtu otoka Krka
SEZONA 2014. > puneštrica I 23
Sunčani sat, sunčani dan, znatiželjni turisti i zvonik koji sve već stoljećima nadgleda
Nataša Jurina, direktorica Ureda TZ grada Krka
Turistički proizvod Grada
Krka vrlo je stabilan
Nataša Jurina
za nas je jedna od čudnijih sezona
do sada, s time će se vjerojatno svi
složiti.
Pravila na koja smo se do sada mogli
osloniti gotovo da se na ovu godinu
nisu mogla primijeniti. Kretanja u turizmu suočila su se sa svim mogućim
I
izazovima, sve slabosti izašle su na
vidjelo, ali isto tako i sve prednosti.
Znanstveni dio turističke branše rekao
bi – prava prilika za SWOT analizu. A
praktičari bi rekli – na muci se poznaju
junaci.
Kako je to kod nas izgledalo u brojkama? Posjetilo nas je gotovo isti broj
turista kao i prošle godine. I noćenja
je ostvareno gotovo isto kao i prošle
godine. Dakle, uspoređujemo se sa
godinom koja je na našem području
bila više nego uspješna, rekordna.
Ako bismo se ocjenjivali prema 2012.
godini, onda je godina iza nas znatno
bolja u brojkama. Dolazaka je ostvareno 6% više nego u 2012, a noćenja
čak 7,9% više nego u 2012.
Ovo zaslužuje da još jednom uputimo
čestitke svima na ostvarenim rezultatima!
Naši planovi nisu bili daleko od ostvarenih rezultata – planirali smo ponavaljanje rezultata iz 2013, ali znali smo
da će to biti jako teško i da će biti
pravi uspjeh. Dakle, možemo reći da
je godina iza nas zaista bila uspješna,
koliko god se to možda na prvu nije
činilo kako je tekla sezona.
A kako je bilo raditi u tim uvjetima?
Izazovno! Sva znanja i vještine koje
su se stjecale godinama sada su
bila u upotrebi. Trebalo je puno više
truda uložiti u animacije gostiju te
u prilagođavanje vremenskim uvjetima. O rezultatima je teško govoriti
općenito, jer su neki segmetni ponude
imali odlične rezultate, a neki su osjetili
da im jesensko vrijeme usred ljeta ne
doprinosi poslovanju.
Naši hoteli ostvarili su 3% manje
noćenja nego u 2013. godini. Najveći
pad broja noćenja bio je u privatnom
smještaju, i očito je je da se taj segment ponude najteže nosio sa izazovima ove godine. Ostvareno je 5%
manje noćenja u odnosu na 2013.
godinu, ali ako gledamo 2012. onda
je ponovljen upravo rezultat kao te
godine.
24 I poneštrica > SEZONA 2014.
Kampovi su zbog kišnog vremena
imali najviše opravdanja za lošiji
rezultat, no rezultati govore upravo
suprotno. Kampovi su već nekoliko
godina zaredom najuspješniji segment
naše ponude, čak i kada jedan kišni
dan slijedi drugoga. Ostvarili su 3 %
više noćenja nego lani, a čak 20%
više noćenja nego 2012. Rezultat je
to višegodišnjih ulaganja u podizanje
kvalitete, i to je vrlo vrijedna pouka ove
sezone. Kvalitetan proizvod otporniji
je na negativne učinke izvana.
Generalno gledano, turistički proizvod grada Krka vrlo je stabilan, te
u 2015. godini očekujemo rezultate
slične godini iza nas. Vjerujem da
smo svi puno naučili ove godine i
da će nam to iskustvo za budućnost
biti dragocjeno. Veliki potencijal za
rast leži u unapređenju obiteljskog
smještaja i tu će biti usmjeren dobar
dio fokusa za naredna razoblja.
Nedjeljko Vučetić, direktor Ureda TZO Malinska-Dubašnica
Rezultati bolji nego lani
T
uristička zajednica općine
Malinska-Dubašnica pokretač je
mnogobrojnih aktivnosti vezanih
uz poboljšanje uvjeta boravka posjetitelja Malinske.
U suradnji s Općinom MalinskaDubašnica, Komunalnim društvom
Dubašnica i svim sudionicima malinskarskog turizma osmišljavaju se programi koji se realiziraju tijekom cijele
godine.
Malinska je cijelu godinu posvećena
turizmu tako da manifestacije započinju
s maškaranim zbivanjima u siječnju i
veljači, a završavaju s Božićnim koncertom i dočekom Nove godine.
Ipak, u pripremi programa naglasak
je stavljen na one koji se održavaju
u pred i posezoni, odnosno manifestacije koje postaju motivom dolaska
gostiju u Malinsku. To su prije svih
manifestacije poput Rocka na moru,
Fischerfestova, Dana sira i Moto susreta. Spomenute manifestacije svakako su pridonijele povećanju broja posjetitelja u pred i posezoni.
Rezultati ostvareni u prvih deset
mjeseci ove godine bolji su od lanjskih
i u noćenjima i u dolascima za jedan
posto.
Registrirano je, dakle, 77.417 dolazaka i 485.487 noćenja u komercijalnim
smještajima.
Svakako treba istaknuti da je u obiteljskom smještaju ostvareno 46.780 dolazaka i 346.528 noćenja dok je hotel-
Nediljko Vučetić
ski smještaj ostvario 30.637 dolazaka,
odnosno 138.959 noćenja. Obiteljski
smještaj ostvario je bolje rezultate za
3,6% dok su hoteli i apartmanska naselja ostvarila 5,5% slabije rezultate u
odnosu na 2013. godinu.
Ovakvi rezultati u obiteljskom smještaju
mogli su se očekivati budući je tijekom
2014. godine registrirano više od 300
novih kreveta.
Isto tako, za nešto slabije rezultate u
hotelskom smještaju razlog su promjena vlasništva u apartmanskom naselju Lavande zbog čega se kasnije
započelo sa bookingom za 2014.
godinu.
Udio stranih gostuju u ukupno ostvarenim noćenjima je 94%, a najviše posjetitelja bilo je iz Njemačke, zatim iz
Austrije, Italije, Slovenije i Mađarske.
U 2015. godini za očekivati je i
premašivanje ovogodišnjih rezultata
budući će se trend povećanja kapaciteta u obiteljskom smještaju nastaviti.
Ujedno, u tijeku je obnavljanje i nadogradnja hotela Vila Rova te izgradnja
novog obiteljskog hotela Vila Margaret
čija se otvorenja očekuju početkom
svibnja 2015. godine te je za pretpostaviti da će i ovaj segment polučiti
pozitivne rezultate.
Upravo obiteljski hoteli i kvaliteta koju
oni pružaju trebali bi postati osnova
turizma Malinske u budućem razdoblju. Uz spomenute objekte već
tijekom 2015. godine trebali bi započeti
radovi na još dva takva objekta dok
hotel Malin planira renovirati svoju
depandansu povećanjem kapaciteta i
kvalitete.
I Turistička zajednica općine MalinskaDubašnica u 2015. godini nastaviti će provoditi aktivnosti vezane uz
unapređenje uvjeta boravka turista u
mjestu, te uz usklađeno organiziranje
kulturnih, zabavnih i sportskih manifestacija s poslovnim subjektima na
području Općine Malinska-Dubašnica
što je u interesu podizanja kvalitete
turističke ponude destinacije. Također,
koordinacija s Općinom i komunalnim
društvom te realizacija zajedničkih planova u interesu su i zajedničkog cilja,
zadovoljan gost.
SEZONA 2014. > puneštrica I 25
Katica Jakovčić, direktorica Ureda TZO Njivice- Omišalj
Sezona na razini lanjske
urističku 2014. godinu, zasigurno je obilježio niz „neturističkih“
utjecaja, od vrlo nepovoljnih
vremenskih prilika i dugih kišnih razdoblja (posebice početkom srpnja),
nastavak svjetske ekonomske krize i
recesije, odnosno, pad kupovne moći
na emitivnim turističkim tržištima pa
do vrlo ozbiljne ekonomske krize u
Hrvatskoj. Uslijed toga uvodili smo
dodatne promidžbene aktivnosti s
ciljanim djelovanjem na pojedinim
turističkim tržištima.
Unatoč svemu, zadovoljni smo postignutim rezultatima koji su na razini
prošle godine. Ulaganje u kamp Njivice
rezultiralo je povećanjem ostvarenih
noćenja, usprkos lošem vremenu. U
brojkama to izgleda ovako:
Hoteli su ove godine ostvarili 53.906
dolazaka, a 2013.g 56.745, dok je
noćenja ove sezone bilo 255.471, a
lanjske 270.796.
U kampovima dolazaka je bilo više
T
nego lani i to 46.316 dok je prošle
sezone došlo 42.641. Istovremeno
ostvareno je 226.047 noćenja, a prošle
godine 210.486.
I u privatnom smještaju bilo je blagog
povećanja i u dolascima i u noćenjima.
Ove sezone ostvareno je 22.631 dolazaka, a prošle 21.774. Noćenja u
privatnom smještaju u 2014.g. bilo je
161.501, a 2013.g. 157.587.
Zadovoljni smo i činjenicom da imamo
rast ostvarenih noćenja s naših važnih
emitivnih tržišta (Slovenci, Nijemci,
Austrijanci, Mađari, Poljaci) dok
Talijani bilježe veće minuse i u dolascima i u noćenjima.
U idućoj godini očekujemo rezultate
kao i ove godine, a nadamo se da će
i hotelski kapaciteti biti bolje popunjeni
Promidžbenim i drugim aktivnostima
nastojat ćemo zadržati naše vjerne
goste ali i povećati dolaske onih
koji su nam ove godine bili u minusu
(Talijani, Česi, …)
Spomenik u Njivicama kao oda ribaru
Katica Jakovčić
Želja nam je da prema našim gostima budemo ljubazni da im pružimo
dodatne sadržaje kako bi zadovoljni
otišli te nam se ponovo vratili.
26 I poneštrica > SEZONA 2014.
Branko Karabaić, direktor Ureda TZO Punat
Nepovoljne vremenske prilike
skratile boravak gostiju
razdoblju siječanj - listopad,
2014. g. na području TZO Punat
ostvareno je ukupno 91760 dolazaka, što je 7 % manje dolazaka i 9
% manje noćenja u odnosu na 2013.
godinu. U ukupnom turističkom prometu domaći ostvaruju 3,8 % a strani posjetitelji 96,2 %. Prema strukturi gostiju
najbrojniji su gosti iz Slovenije s 31 %
dolazaka i s ostvarenih 31 % noćenja,
slijede gosti iz Njemačke s 26 % dolazaka i 29 % noćenja, zatim Italije 11,3
% dolazaka i 9,3 % noćenja, potom
Austrije sa 10,1 % dolazaka i 10,4 %
noćenja, te posjetioci iz Češke sa 4,5
% dolazaka i 5 % noćenja. Ove godine
porast bilježe gosti iz Mađarske i to
od 3 %.
Trend smanjenog turističkog prometa
za šest mjeseci nastavlja se i tijekom
glavne sezone, a glavni uzrok tome
su vrlo nepovoljne vremenske prilike,
koje su rezultirale kraćim boravkom
gostiju.
Statistički podaci pokazuju smanjenje
fizičkog turističkog prometa u svim
vrstama objekata, te slijede podaci tri
najvažnije strukture smještaja:
U hotelskom smještaju bilježimo pad
od 6 % u dolascima i 8 % u noćenjima,
što je na razini ukupnog rezultata. U
hotelima je od ukupnih ostvareno 18,8
% dolazaka i 15 % noćenja.
U segmentu kampova koji čine većinu
ukupnih kapaciteta, ostvareni promet
je manji za 8 % u dolascima i 8% u
noćenjima, dok su kampirališta ostvarila promet manji za 13 % u dolascima i 8% u noćenjima, što se direktno
vezuje uz loše vremenske prilike kroz
cijelu turističku sezonu. U kampovima
je od ukupnih, ostvareno 50,5 % dolazaka i 48 % noćenja.
Turistički rezultati u segmentu Kućanstva (sobe, apartmani) pokazuju pad
prometa u odnosu na prošlu godinu od
7 % manje dolazaka i 10 % manje ostvarenih noćenja, što ukupno čini 21,1
% od ukupnih dolazaka i 27,6 % od
U
ukupnih ostvarenih noćenja.
Ove godine otvoren je mali ali na
području PG Županije, jedinstveni kapacitet a to je OPG Marušina,
seljačko domaćinstvo smješteno
na samom ulazu u mjesto Punat,
odnosno kamp kapaciteta 30 osoba,
s ugostiteljskom ponudom proizvoda
načinjenih isključivo unutar hrvatskih
OPG-a.
Nautički turizam kao vrlo važan
segment smještaja u Puntu, prema
Zakonu, od 2010.g. ne prikazuje u
statističkim izvješćime, te kao podatak
postoji
isključivo
uprihodovana
boravišna pristojba u TZO Punat i u LK
Rijeka Lučka ispostava Punat. Tako
je ove godine do 15.10 2014. uprihodovano 1 % više nautičke boravišne
pristojbe u odnosu na 2013.g..
Kulturna događanja, manifestacije i
priredbe naročito sportskog karaktera,
bile vrlo dobro posjećene, te će se
kroz projekt "Hrvatska 365“ i naredne
godine nastaviti sa obogaćivanjem
kulturno-zabavnih programa za posjetitelje, od ranog proljeća do kasne
jeseni.
Punat - nautički raj
Branko Karabaić
Najava za 2015.godinu: Sukladno
izvješćima HRVATSKE TURISTIČKE
ZAJEDNICE s emitivnih tržiša, te
ovogodišnjih turističkih rezultata i
kretanja, u 2015.g. očekuje s porast
turističkog prometa do 3%, u odnosu
na prošlu godinu.
SEZONA 2014. > puneštrica I 27
Sanja Polonijo, direktorica Ureda TZO Vrbnik
Ostvareno šest posto više
dolazaka i noćenja
Sanja Polonijo
Š
to se statističkih pokazatelja tiče
na području općine Vrbnik do
kraja listopada ostvareno je 6%
više dolazaka i noćenja turista u kategoriziranom smještaju, u odnosu na
isto razdoblje prošle godine. Domaćih
turista bilo je 6% manje, a stranih više.
Na prvom mjestu po dolascima i
noćenjima su turisti iz Njemačke, a
onda slijede gosti iz Austrije, Italije,
Mađarske, Poljske i Češke. Iz navedenih zemalja, osim iz Mađarske i
Češke, bilježimo porast i dolazaka i
noćenja.U privatnom smještaju ostvareno je 96% ukupnih dolazaka i 98%
ukupnih noćenja.
Iz godine u godinu povećava se broj
registiranih smještajnih jedinica budući
da „bavljenje turizmom“ dodatno
povećava kućne budžete. U odnosu
na prošlu godinu imamo 20 novih
iznajmljivača i 27 novih smještajnih
jedinica. Na području općine Vrbnik
registrirano je 175 iznajmljivača,
koji raspolažu s 897 osnovnih i 288
pomoćnih ležajeva, u 313 smještajnih
jedinica, a od toga 23 su u kućama za
odmor.
Povećanje broja noćenja, međutim,
ne prati proporcionalno povećanje
smještajnih jedinica, tako da već nekoliko godina opada prosječna popunjenost u danima. Bolje se „pune“ noviji
smještajni objekti ili objekti u koje se
konstantno ulaže, a posebno kuće za
odmor.
Ove sezone srpanj je bio lošiji nego
prošle godine, s obzirom na već
Živopisne narodne nošnje oduševljavaju turiste
poznatu „srpanjsku rupu“ radi dizanja
cijena, a dodatni razlog bili su i nepovoljni vremenski uvijeti. U lipnju je ostvareno 43% više dolazaka, a noćenja
64%, u kolovozu imamo 8% više dolazaka i 9% više noćenja, a u listopadu
se za čak 266% povećao broj noćenja.
Prošle godine na našem području
otvoren je ronilački centar koji odlično
puni vrbničke smještajne objekte, sve
od travnja do kraja listopada. To su
gosti kojima nisu toliko bitni vremenski
uvjeti, odnosno lijepo vrijeme i toplo
more.
Oko 60% svih dolazaka i noćenja
ostvari se preko Mare toursa, jedine
turističke agencije na području općine
Vrbnik.
TZO Vrbnik zajedno s ostalim gospodarskim subjektima tijekom sezone
organizira mnogobrojna i raznovrsna
događanja kako bi turistima omogućili
što ugodniji boravak.
Za drugu godinu očekujemo daljnji
rast i dolazaka i noćenja te nove
iznajmljivače koji već užurbano pripremaju svoje objekte i sređuju "papirologiju".
28 I poneštrica > REPORTAŽA
Općina Dobrinj
Lijepo je živjeti u sredini gdje
ljudi jedan drugom pomažu
Dobrinj - prema starinskoj pjesmi -"Bili grad posrid otoka", obuhvaća 20
naselja. Zbog pametnih ulaganja, marljivosti i zajedništva svojih stanovnika
posljednjih je petnaestak godina doživio ekonomski procvat. Glavna djelatnost je turizam koji se, ponajprije, zbog ulaganja u komunalnu infrastrukturu
razvija ne samo uz predivnu obalu već i u zaleđu.
N
Neven Komadina
ačelnik Općine, već četvrti
mandat, je Neven Komadina
za kojeg se Dobrinjci gotovo šesnaest godina plebiscitarno
opredjeljuju na neposrednim izborima.
Razlozi su očiti: nezaposlenosti gotovo da i nema, sredstva iz Proračuna
ravnomjerno se ulažu u standard i
razvoj svih naselja, skrbi se o starijima, djeci, učenicima i studentima
te kulturnim i sportskim društvima. O
tome načelnik Komadina kaže:
• 2001. godine počeli smo rješavati
temeljne pretpostvavke za razvoj a
to je, prije svega, vodoopskrba. Od
1999. do 2014. g. voda je došla do
svake kuće u svim našim naseljima,
osim u Rudinama, koje su sada prioritet. U taj projekt sredstva su uložili
Općina Dobrinj i Država, ukupno 130
milijuna kuna, istaknuo je Komadina i
nastavio:
Kapitalna ulaganja i
minimalna nezaposlenost
• Dolaskom vode u naša priobalna
područja i zaleđe živnuo je turizam
od kojeg većina stanovnika živi. Svake
godine sve je veći broj iznajmljivača.
Imamo 553 privatna iznajmljivača i
REPORTAŽA > puneštrica I 29
dova, Državnog proračuna i proračuna
jedinica lokalne samouprave, rekao
je Komadina i dodao da je to ključna
investicija za razvoj Otoka.
Nakon 33 godine imamo
osmogodišnju školu
Osnovna škola ponos Dobrinjštine
dva kampa, a sve više se razvija i
seoski turizam u mjestima koja nisu na
moru. Tako smo 2010. g u tim mjestima imali 15 iznajmljivača, a danas ih
je 71.
Puno smo, uz podršku Županijske
uprave za ceste, ulagali i u naše
prometnice. Od 2002. do 2012. g potpuno smo obnovili cestovnu infrastrukturu. U to vrijeme, od 2007. do 2009.g
općinski Proračun iznosio je 30 milijuna kuna što smo većinom usmjeravali
u temeljne investicije. Danas, kada su
investiranja bitno manja, smanjio se i
naš Proračun te sada iznosi 18 milijuna kuna. Naime, smanjenje investicija
uzrokovalo je pad prodaje zemljišta,
a to je umanjilo prihode Općine od
poreza na prodaju nekretnina i komunalni doprinos, rekao je Komadina i
istaknuo da je stopa nezaposlenosti
samo 5,1 posto što je daleko bolji prosjek od državnog.
• Imamo 550 zaposlenih na 2000
stanovnika. Pretežno su zaposleni u
turizmu, ali imamo i više od 100 obrtnika, pohvalio se načelnik.
Osim u infrastrukturu Općina Dobrinj
puno je ulagala u uređenje svih naselja, u parkove i igrališta, a posebnu
pažnju posvećuju uređenju plaža.
Taj posao obavlja trgovačko društvo
KOMUN.
Za razvoj naše općine, nastavlja Komadina, od velike je važnosti
projekt izgradnje sustava odvodnje
otpadnih voda u uvali Soline, započet
2012.g. Uz pomoć Hrvatskih voda
izgrađen je glavni kolektor, a slijedi
nastavk izgradnje tog sustava kroz
zajednički projekt svih jedinica lokalne
samouprave na Otoku. Nositelj investicije je TKD Ponikve, a cilj je da sva
naselja na moru dobiju sustav kanalizacije do svakog objekta. Ta investicija, nažalost, zbog posebnih okolnosti
ne uključuje Staru Bašku i Vrbnik.
Investicija je "teška" 500 milijuna kuna,
a sredstva će se namiriti iz EU fon-
• Osim u kapitalne objekte Općina je
ulagala u razvoj školstva i društvenog
standarda. Tako je 2007. g. izgrađena
nova zgrada osnovne škole pa je,
nakon 33 godine Dobrinj konačno
dobio osmogodišnju školu.
Ta investicija, iako nije nejveća, iznosi
13, 6 milijuna kuna, meni je najdraža,
ističe Komadina, jer konačno imamo
osmogodišnje obrazovanje što puno
znači za djecu i roditelje. Inače, projekt
je realiziran sredstvima Općine, PGŽ-a
i Vlade, sudjelovali su svaki s jednom
trećinom u ukupnoj svoti.
Također za troškove boravka djece u
vrtiću Općina izdvaja 70% sredstava,
a planiramo i temeljito preuređenje
vrtića u Polju iduće godine. To nam je
prioritet.
Za osnovce i srednjoškolce sufinanciramo nabavu udžbenika i izvanškolske aktivnosti. Dodjeljujemo i stipendije za srednjoškolce i studente i
to po sljedećim kriterijima: za uspjeh u
školi, za doprinos lokalnoj zajednici, za
uspjeh na natjecanjima i za deficitarna
zanimanja. Ukupno smo za prošlu
školsku godinu dodijelili 76 stipendija.
Sudjelujemo i u naknadi troškova za
prijevoz učenika. Tako Ministarstvo
plaća učenicima prijevoz do Krčkog
mosta, a od Kraljevice do Rijeke
Općina podmiruje 50% sredstava.
Plaćamo i posebnu autobusnu liniju. Naime, zbog loše povezanosti
redovnim linijama (prijevozniku su
popodnevne linije nerentabilne) prisiljeni smo platiti poseban autobus
kako bi se naši učenici u popodnevnoj
smjeni mogli vratiti kućama, rekao je
načelnik Komadina i dodao:
• Veoma smo ponosni na našu kulturnu
i povijesnu baštinu. Obnovili smo sve
kapelice i crkve na našem području,
a u prostoru crkve sv. Antuna uredili
smo sakralni Muzej dostupan javnosti. Našu baštinu, poput naših crkvi,
Starog kaštela, Etnografskog muzeja,
nastojimo turistički valorizirati. Tijekom
sezone vrata tih vrijednih objekata
otvorena su za posjetitelje, a organiziramo, uz stručno vodstvo, i besplatano razgledavanje Dobrinja, rekao
je Neven Komadina.
• Općina značajna sredstva ulaže
u svoja četiri Kulturno umjetnička
društva koja njeguju izvorni folklor,
osnivaju sekcije poput pjevačkog zbora
Zvon i HIP HOP sekcije, organiziraju raznovrsne priredbe, radionice za
djecu i mnogo drugih aktivnosti. Imaju
već 20 godina i dvije maškarane udruge kojima Općina plaća sudjelovanje na Riječkom karnevalu. Ulažu i u
sportske aktivnosti o čemu načelnik
kaže:
• Imamo dva sportsko ribolovna
društva i posebno nas veseli što je
ta aktivnost iz naše sredine iznjedrila
i Natašu Frković, svjetsku prvakinju
u sportskom ribolovu. Nadalje, imamo
i malonogometni klub, a djeci koja
igraju nogomet u NK Krk i Omišalj
osiguravamo prijevoz.
Kod nas u Dobrinju vrlo je popularno
balanje. U taj drevni sport uključena su
sva naša mjesta.
U Šilu imamo Vaterpolo klub, a u
Čižićima Društvo za sport i rekreaciju.
Sva ta naša društva i udruge, koja
život u općini Dobrinj čine ljepšim i
sadržajnijim, pomažemo sredstvima
iz našeg Proračuna.
U Dobrinju su osobito ponosni na
svoje Dobrovoljno vatrogasno društvo
koje je Općina tijekom godina odlično
opremila. Načelnik Komadina ističe da
su vatrogasci uvijek pri ruci, ne samo
kada je u pitanju gašenje ili redovne
aktivnosti vezane uz vatrogastvo, već
su prvi i kada treba uređivati naselja,
brinuti o organizaciji priredbi i slično.
Općina ima četrnaest mjesnih odbora
koji rade u obnovljenim prostorima.
Njihova je uloga za funkcioniranje
života u općini Dobrinj vrlo značajna o
čemu Komadina kaže:
• Mjesni odbori su produžena ruka
Općine na terenu. Oni su prvi kada se
pojave manji komunalni problemi i kada
se ukaže potreba za hitnim intervencijama. Osobito sam ponosan na naše
ljude volontere koji rade u tim mjes-
Plaže kao iz najljepših snova
30 I poneštrica > REPORTAŽA
nim odborima, ali i druge stanovnike
našega lijepog kraja. Uvijek su se
spremni okupiti i organizirati akcije
za dobrobit zajednice, ali i pojedinaca
koji se nađu u potrebi, što je prava
rijetkost u suvremenom, otuđenom
svijetu. Svoju dobrotu i spremnost da
pomognu pokazali su u mnogim prilikama, bilo da se radi o nevremenu,
elementarnim nepogodama ili nekoj
priredbi ili korisnoj aktivnosti. Stoga ne
čudi da se naša općina zove Dobrinj.
Po mom mišljenju to je zato što tu
žive dobri ljudi koji pomažu jedni drugima. U takvoj je sredini lijepo živjeti,
zaključio je Neven Komadina.
Turistička zajednica promotor turizma
TZO Dobrinj ima svoje sjedište u Šilu,
mjestu koje je perjanica Dobrinjskog
turizma. U Šilu se ostvari više od 56%
ukupnog turističkog prometa. O radu
ureda, njen direktor Boris Latinović
kaže:
• TZO Dobrinj organizira razne manifestacije tijekom sezone: nastupe
klapa, folklora, ribarske fešte (u suradnji sa udrugama sa područja općine
Dobrinj), koncerte klasične glazbe,
predstave, nastupe renomiranih umjetnika našeg kraja (Damir Halilić Hal,
Joso Butorac, Duško Jeličić Dule i sl.);
kreativne radionice za djecu; razne
sportske manifestacije u predsezoni
(pješačenje za 1. maj, biciklijada u
mjesecu svibnju), Solsticium Ecoactive
fest…
TZO Dobrinj je izdavač nekoliko
brošura koje služe za promociju
općine i za pružanje informacija gostima. To su: opća image brošura; zatim
Tajne Dobrinjskog koja obuhvaća
Boris Latinović
najznačajnija mjesta koja bi trebalo posjetiti na području općine, karta
biciklističkih i pješačkih staza, katalog
privatnog smještaja, te planovi mjesta
Klimna, Čižića, Solina, Polja, Šila i
Dobrinja.
U dogovoru i suradnji sa Općinom
Dobrinj uređuju se i pripremaju plaže
na području općine pošto nam je to
najvažniji resurs koji imamo i zbog
kojeg gosti pretežito i dolaze.
Što se tiče marketinških i komunikacijskih aktivnosti, one se većinom provode preko TZ otoka Krka zajednički
sa ostalim turističkim zajednicama
otoka Krka. Davno se uvidjelo da je
otok Krk jedna jedinstvena destinacija
i da se zajednička promocija najviše
isplati i prepoznaje u svijetu pa se to i
dan danas uspješno nastavlja.
niziramo zabavu na kojoj ih, uz svirku
i pjesmu, častimo svježom ribicom i
vinom. "Štimung" je prvorazredan pa
gosti već početkom tjedna propitkuju
"hoće li biti četvrtak", kaže Biserka
Komadina, a na pitanje kako kao
majka četvero djece uspijeva voditi
taj zahtjevan posao i pritom izgledati
tako mlađahno i imati manekensku
liniju odgovara: - lako, zaposlila sam
svu djecu. - Sin Toni koji je nedavno
završio prvi stupanj na Građevinskom
fakultetu i nastavlja školovanje radi u
Beach baru, a kćerka Mia na recepciji.
Zajedno s nama osmišljavaju posao,
a dvoje najmlađih, sedmogodišnji blizanci Josip i Teo uvijek su samnom
u kampu i svojom veselošću svojevrsni su animatori, rekla je Biserka
Komadina i prepustila suprugu da govori o financijama i planovima razvoja.
Autokamp SLAMNI
mjesto za savršen odmor
• Promet u našem Kampu, od njegovog osnutka, u stalnom je porastu,
kaže Željko Komadina. Ove godine,
zbog lošeg vremena, imamo 1 posto
manji broj noćenja nego lani no, prema
prvim procjenama, računam na bolji
financijski rezultat, čak desetak posto
veći nego lani, kaže Željko Komadina i
nastavlja: - Završetkom glavne sezone
naš posao nije gotov. Starim gostima
već šaljemo vaučere s vrlo povoljnim
cijenama za predsezonu i posezonu.
Cijene su povoljne jer prema mom
sudu najskuplji krevet je prazan krevet.
Naših dvanaest mobilnih kućica već
su u prodaji, a glavna kućica koju
smo nazvali Toni već je rezervirana
za lipanj, srpanj i kolovoz. Smještaj u
kućicama je visokokvalitetan i namijenjen je gostima koji vole prirodu, ali
nisu "nomadski gosti".
Organizirat ćemo zimske pripreme
nogometnih momčadi iz regije, a
u pregovorima smo sa slovenskim
prvoligašem i njemačkim niželigašem,
organiziramo i doček Nove godine
u Konobi. Već se veći broj gostiju iz
Slovenije prijavilo za doček.
Svake godine investiramo u nove
sadržaje koji obogaćuju našu ponudu.
Za sljedeću sezonu pripremamo teren
za odbojku na plaži, a izgradit ćemo
bazen za djecu i whirlpool za odrasle.
I na kraju želim napomenuti da je naš
Kamp dio projekta The best camps koji
provodi Camping udruženje Hrvatske.
Biti među najboljima, po zahtjevnim
kriterijima tog Udruženja, velika je
čast. The best camps ekvivalent je
U svega nekoliko godina postojanja
Autokamp SLAMNI profilirao se kao
najbolji mali kamp u Hrvatskoj što je
njegovim vlasnicima Biserki i Željku
Komadini donijelo prestižnu nagradu
Turistički cvijet za kvalitetu, na Danima
hrvatskog turizma 2013.
Sve je započelo prije četiri godine
u slikovitoj uvali Soline, u Klimnu,
poznatoj po ljekovitom blatu koji je,
kako kaže Biserka Komadina, "tražio"
da postane kamp.
SLAMNI je prvi kamp sa četiri zvjezdice na Otoku što podrazumijeva
visoku kvalitetu, mnogobrojne sadržaje
i vrhunsku opremu. Na površini
od 7500 četvornih metara Kamp
raspolaže sa 60 uređenih kamp parcela, modernim sanitarnim čvorom,
priključcima na vodu, struju, kanalizaciju i WI-FI. Također, imaju potpuno opremljene mobilne kućice, klimatizirane i sa SAT-TV-om. U Kampu
imamo mnogobrojne sadržaje poput
trgovine mješovitom robom, autohtonu
konobu i bistro s domaćim specijalitetima, Beach bar sa živom glazbom,
sportske sadržaje, od fitness studia,
aqua parka, staze za boćanje, terena
za odbojku na plaži i stolnog tenisa
do dječjeg igrališta i animacijskih programa za djecu i odrasle, kaže Biserka
Komadina i dodaje da svojim gostima
nastoje organizirati savršen odmor i
da im je pritom osobito važna čistoća
za što su primili mnogobrojne pohvale.
Našim gostima svakoga četvrtka orga-
REPORTAŽA > puneštrica I 31
Planovi za skoru
budućnost
Poduzetnička obitelj Komadina
Plavoj zastavi koja se dodjeljuje za
kvalitetu mora i plaža, zaključio je
Željko Komadina.
Kamp TIHA- oaza za odmor
"Mislim da s pravom mogu reći da je
Kamp TIHA oaza za odmor", kaže Ana
Turčić, direktorica turizma u poduzeću
GPP Mikić d.o.o. u čijem je sastavu
i kamp, argumentirajući svoju tvrdnju činjenicom da se Kamp nalazi u
prekrasnom kutku otoka Krka, okružen
borovom šumom i maslinicima te da
ima jedinstven otvoreni pogled na
Crikvenicu i Vinodolsku rivijeru, ispred
kojeg se pruža šljunčano - stjenovita
plaža koja gostima kampa pruža oazu
za odmor u netaknutom mediteranskom okruženju.
Kamp ima 300 smještajnih jedinica i to
130 kamp mjesta i 170 kamp parcela,
a može primiti 900 gostiju. Površina
kampa je 54 600 četvornih metara.
Ove godine ostvareno je ukupno
48.063 noćenja, što unatoč izuzetno
lošim vremenskim prilikama i dalje
predstavlja vodeći turistički objekt na
području općine Dobrinj, ističe Ana
Turčić i dodaje da osobitu pažnju
poklanjaju čistoći i netaknutoj prirodi. Kamp ima dva uređena sanitarna
bloka, smještena na dva različita dijela
kamp,poseban prostor za ispust kampera, kao i mjesto za pranje kućnih
ljubimaca. Šljunčanu plažu posebno
upotpunjuje novoformirani plato s
ležaljkama i suncobranima te tuševima
u neposrednoj blizini. Ponuda plaže
obogaćena je i beach barom s
raznovrsnim zabavnim programom,
gdje se tijekom ljeta za goste kampa,
ali i ne samo za njih, organiziraju
tematska i gastro događanja, uz živu
muziku koja u ljetnim popodnevnim
satima gostima na plaži pružaju poseban doživljaj.
Duž cijele uvale protežu se prirodno
formirane plaže, objašnjava AnaTurčić:
• Na samo koji kilometar udaljenosti
od kampa, pruža se poznata uvala
Soline koju posebno u pred i posezoni
preporučamo našim gostima iz razloga što upravo tamo mogu uživati u
iznimno toplom moru i ljekovitom blatu,
posebno pogodnom za ublažavanje
reumatskih tegoba.
Kamp ima tenis teren, u neposrednoj blizini je nogometno i košarkaško
igralište, te boćalište i teren za odbojku
na pijesku, napominje Ana Turčić i
naglašava da su za pješake i bicikliste
na širem području Šila označene i
uređene pješačke staze. Upravo zbog
tih dodatnih sadržaja posebnu pohvalu upućuje TZO Dobrinj i načelniku
općine Dobrinj koji prepoznaju važnost
i ulogu dodatnih sadržaja u turističkoj
ponudi općine Dobrinj.
Gosti kampa Tiha za smještaj mogu
odabrati luksuzne mobilne kućice ili
uređene parcele. Osim u smještajnim
jedinicama u kampu, gosti mogu boraviti i u apartmanima koji su smješteni
neposredno uz kamp.
• Svoju poslovnu politiku, govori Ana
Turčić, usmjerili smo na daljnji razvoj
kampa i ulaganje u njegovu kvalitetu kako bi se prilagodili zahtjevima
tržišta, jer se struktura gostiju i struktura prihoda u kampovima, posljednjih
godina izrazito izmijenila.
Kampovi imaju sve važnije mjesto
u turističkoj ponudi. Uz povećanje
kvalitete i uvođenje dodatnih sadržaja
lakše ćemo privući goste više platežne
moći i nužne investicije imati će zasigurno brži povrat.
• Glavna okosnica našeg programa,
ističe Ana Turčić, nove su smještajne
jedinice u kampu, mobilne kućice.
Novi dio kampa koji uključuje nasipane
platoe s pogledom na more upravo
je idealno mjesto za smještajni kapacitet tog tipa. Trenutna otežavajuća
okolnost za ozbiljnije povećanje broja mobilnih kućica je nepostojanje
zadovoljavajuće infrastrukture. Iako
Šilo spada u turističko mjesto zone
A, sustav kanalizacije na tom dijelu
otoka još uvijek ne postoji. Bez tog
preduvjeta nije moguće ulaziti u investiciju s većim brojem kreveta. Iako
smo mi i po tom pitanju vrlo pozitivni
u razmišljanjima i vjerujemo da će i
taj problem biti uskoro otklonjen jer
znamo da općina Dobrinj ima sluha za
nove, nužne projekte koji omogućuju
prosperitet Dobrinjštine u turističkom
smislu. U skladu s našim kapacitetima dugoročno je moguće smjestiti 90 mobilnih kućica iako smo tek
počeli s njihovom implementacijom.
Planiramo da naše kućice budu replika nekadašnjih malih kamenih kućica
koje su predstavljale tipično bodulsko
okruženje i skroman život na otoku te
da se svojom arhitekturom uklapaju u
primorsko – mediteranski okoliš.
Želimo gostima pružiti ugođaj posve
drukčiji od urbanih centara, gradova i
sredina iz kojih dolaze. Izostaviti pretenciozni luksuz i futurističko modernističke postavke te stvoriti što ugodniji
i što jednostavniji, a pritom neodoljivo
ugodan mediteranski ugođaj s asocijacijom na autohtono i originalno krčko
podneblje. Ovakve kućice savršeno se
uklapaju u okoliš i ne devastiraju ga,
već ga oplemenjuju.
Naš se cilj razvoja kampa temelji na
ideji korištenja aduta iz prošlosti za
bolji rezultat u budućnosti; a sve u
ekološko - ekonomski održivoj sadašnjosti, zaključila je AnaTurčić.
Jadranka Jurčić
Mobilne kućice u kampu Tiha
oplemenjuju okoliš
32 I poneštrica > OBLJETNICE
110. godina turizma u Baški
Zahvaljujući turizmu
Baška živi i razvija se
Baška je u 2014. godinu ušla obilježavajući značajnu obljetnicu vezanu uz
bašćanski turizam - 110 godina organiziranog turizma.
Turistička zajednica općine Baška tim povodom organizirala je nekoliko
vrijednih programa tijekom ove sezone, želeći uveličati značaj bašćanskog
turizma, zahvaljujući kojemu mjesto Baška živi i razvija se.
K
rajem 2013. godine tiskala je prigodnu novogodišnju
čestitku s nakladom od 2.000 komada, namijenjenu
svim mještanima Baške kako bi ju odaslali po svijetu, a tijekom 2014. godine potrudila se tiskati prigodan
poster .
U ožujku je obnovila web stranice Turističke zajednice s
posebnim osvrtom na povijest bašćanskog turizma, a u
travnju je tiskala katalog na hrvatskom i engleskom jeziku
posvećen velikoj obljetnici 110 godina turizma.
U lipnju mjesecu TZ Baška organizirala je susret vjernih
gostiju koji u Bašku dolaze više od 15, 20,30 ,40 i više
godina. Susret se održao u hotelu Zvonimir uz svečanu
večeru, nastup klape Zvonimir, podjelu priznanjai prigodnih
poklona, a okupilo se više od 80 uzvanika koji su se u
ugodnom druženju prisjećali prvog dolaska i kasnijih boravaka u Baški.
U srpnju je Turistička zajednica promovirala knjigu recepata „Baš pijat“ .
Knjiga sadrži najstarije recepte s područja Baške, Jurandvora, Batomlja i Drage Bašćanske te prekrasne fotografije koje promiču bašćansku tradicijui običaje. Promocija
Promocija kataloga
OBLJETNICE > puneštrica I 33
Promocija knjige autorice Majde Šale
knjige koja je tiskana u 1200 komada
održala se u najstarijem dijelu Baške
na Funtani, a knjigu su podržali i
pomogli Općina Baška, Croatia osiguranje, Hoteli Baška, Hotel Tamaris,
restoran Cicibela, Bistro Forza, agencija Šilo-turist.
U kolovozu je također u organizaciji
Turističke zajednice općine Baška
organiziran program „Bašćanska noć“
- kulturno–zabavni program, uz gastro ponudu jela iz knjige „Baš pijat“
i nastup grupe Gustafi i KD Šoto
Jurandvor – Baška
Program se odvijao na Staroj rivi uz
veliki broj domaćih i stranih gostiju.
U rujnu, točnije 18. rujna, održala se i
svečana sjednica Skupštine Turističke
zajednice općine Baška na kojoj su
rezimirani rezultati Turističke zajednice općine Baška u proteklih deset
godina, kada se gotovo na isti dan
održala svečana sjednica povodom
obilježavanja 100 godina turizma.
Na svečanoj Skupštini je u izlaganju Majde Šale predstavljena povijest bašćanskog turizma i Baške
kao općinskog lidera u turizmu, u
Primorsko-goranskoj županiji, koja je
to vodstvo zadržala i do današnjeg
dana.
Bila je to i prilika da se Turistička
zajednica općine Baška zahvali svima
koji su doprinijeli razvoju turističke
Baške - Hotelima Baška prije svega,
ali i iznajmljivačima, agencijama, ugostiteljima kao i institucijama s kojima
dobro surađuje, Turističkoj zajednici
Kvarnera i Turističkoj zajednica otoka
Krka.
Na Skupštini je prezentiran, za tu
prigodu i turistički film o Baški, a
koji je Turistička zajednica naručila za
potrebe promocije u produkciji Croatia
filma, a nastavak druženja na skupštini
pratili su klapa Zvonimir i sestre Diana
Grubišić Ćiković i Tea Grubišić Mihalić
na harfi i violini.
U večernjim satima programa nastupila je na terasi hotela Corinthia Tereza
Kesovija
19. rujna, povodom obilježavanja 110.
godina turizma, TZ općine Baška
otvorila je uređenu poučnu stazu dugu
6 km koja se proteže se od Zaroka
- Vele rike - Batomlja - Majke Božje
Goričke i do pod Lipice.
Povijest bašćanskog
turizma
Turistički razvoj Baške može se podijeliti u 4 razdoblja:
- Začeci turizma 1904-1918 kada
je osnovano Društvo za poljepšanje
mjesta i mjestne čistoće i kada su
otvoreni prvi hoteli Zvonimir i Praha
, a u Bašku dolazi Čeh Emil Geistlich
, jedan od začetnika bašćanskog
turizma i promicatelj bašćanskih
ljepota zahvaljujući direktorskoj
ulozi Praške tiskare
- Razdoblje 1919.-1945. kada Baška broji sve veći broj gostiju, najveći
broj Čeha i Slovaka. Tiskani su
prvi promotivni materijali o Baški
u Pragu, grade se novi hoteli i vile
(Velebit, vila Tomša)
- Nakon prvog svjetskog 1922. godine
Tereza je začinila Bašćansku noć
Baška se ponovo okreće turizmu,
sada dolaze uz Čehe i Austrijanci,
Nijemci, Talijani, Poljaci i Bugari,
otvaraju se pansioni, vile, hoteli
- Godine ubrzanog razvoja Baške
(1946.-1990.) započinju nakon završetka Drugog svjetskog rata, a ističe
se godina 1949. kada je osnovano
Hotelsko poduzeće Baška
- Već 1953. godine u Baški je boravilo preko 3 tisuće gostiju, a ostvareno
je više od 48 tisuća noćenja. Slijedi
razvoj u šezdesetim godinama,
izgra-đeni su bungalovi s 40 kreveta, depandansa Adria sa 66 kreveta, preuređena je depandansa
Strand s 29 kreveta, izgrađen je
kamp Zablaće , otvorena je trajektna
linija i veza Senj - Baška - Lopar
- Sedamdesetih godina izgrađen je hotel
Corinthia i tako Hotelsko poduzeće
Baška postaje veliko poduzeće koji
sve više ulaže u svoje objekte ali
i u samo mjesto koje se razvija u
moderno turističko ljetovalište koje
posjećuje veliki broj stranih gostiju
Bašćanke svih generacija
tradicionalno obučene slavile su 110 godina turizma,
u društvu Majde Šale i jednog Bašćana za podršku
34 I poneštrica > OBLJETNICE
- Osamdesetih godina Baška je raspolagala s 1000 kreveta u hotelima,
3400 kreveta u privatnom smještaju,
3100 mjesta u autokampovima, te
500 kreveta u odmaralištima. U
Baški je ostvareno više od 83 tisuće
dolazaka i preko 500 tisuća noćenja
- Četvrto razdoblje 1991.-2014., obuhvaća devedesete godine kada je
turizam prekinut zbog Domovinskog
rata, ali već od 1992. godine turisti se postupno vraćaju da bi od
1994. godine do 2000. godine Baška
doživjela turistički procvat, uz znatna
ulaganja u hotele, privatni smještaj i
samo mjesto
- Ustrojena je Turistička zajednica,
Općina Baška, Hotelsko poduzeće
mijenja vlasničku strukturu te od
društvenog poduzeća postaje dioničarko društvo
- Hoteli Baška d.d. s udjelom zaposlenih u vlasničkom paketu s 84
posto dionica
- 2004. godine obilježeno je stoljeće
turizma u Baški
- 2005. godine Hoteli Baška otvaraju moderan, prvi na otoku Krku,
HOTELI BAŠKA
E. Geistlicha 39
HR - 51523 Baška
Tel: +385 51 656 111
Fax: +385 51 856 584
info@hotelibaška.hr
www.hotelibaska.hr
Provedite ugodne
trenutke u
mediteranskom
ambijentu
uz šum mora
i miris lavande!
Wellness centar Baška
- 2008. godine Hoteli Baška otvaraju
novi smještajni objekt visoke kategorije Atrium Residence Baška s
4 i 5 zvjezdica, uređuje se i moderniziraju kampovi Zablaće i Bunculuka,
uređuju se privatni apartmani te se
otvara i mali obiteljski hotel Tamaris
u predjelu Zaroka
- Sljede razvojni programi i ulaganja u Bašku. 2009.g. Hoteli Baška
obilježavaju 60 godina uspješnog
poslovanja, a 2011 g. godine otvara se restoran Boneta u kampu
Bunculuka
- 2013. godine ostvareni su u
Baški rekordni rezultati s 933.000
turističkih noćenja, a 2014. godine,
iako s manjim ostvarenjima, i dalje
ostaje vodeća općina u Primorskogoranskoj županiji, u godini u kojoj
je obilježila 110. godina turizma
Mr.sc. Majda Šale
OBLJETNICE > puneštrica I 35
Obljetnica Marine Punat
Prva hrvatska marina
slavi 50 godina postojanja
Marina Punat, začetnica nautičkog turizma u Hrvatskoj, proslavila je ove
godine svoj 50. rođendan i to velikom feštom kojoj su prisustvovali i gosti
marine, njih više od osam stotina. Najvjernijim gostima s više od 35 godina
boravka u Marini Punat dodijeljena su i posebna priznanja.
Renata B. Marević
U
Marini su s pravom ponosni na
ostvarene rezultate jer su, kako
navode, zajedničkim snagma još
jednom dokazali da kvaliteta i ulaganje
u kadrove idu ruku pod ruku s razvojem
i stalnim tehnološkim unapređivanjima
koja godinama provode.
Koristeći blagodati položaja u prirodno
zaštićenoj uvali, i pogodnu lokaciju u
odnosu na blizinu najvažnijih emitivnih
tržišta, u Marini Punat rade uz neprestano razmišljanje i preispitivanje njihovih usluga i načina rada, komunikaciju s kupcima te iznalaženje jedinstvenih načina koji će ih istaknuti pred
konkurencijom.
Direktorica Marine Punat Renata B.
Marević o daljnjem razvoju Marine
Punat kaže kako je vizija vrlo jasna, a
to je zadržati poziciju nautičkog centra
Jadrana.
• Cilj je ucrtati Marinu Punat u svjetsku
nautičarsku kartu kao pojam za nautički centar s kompletnom i pouzdanom uslugom i vrhunskom infrastrukturom, koji nudi više od ostalih. Marina
Punat je lako dostupna, uređena i
sigurna nautička luka gdje se nautičari
mogu opustiti i odmoriti. Mi se brinemo da prepoznamo i ispunimo njihove potrebe i zahtjeve za ispravnost
i sigurnost njihovih plovila, a kada
se vrate svojim kućama, mogu biti
sigurni da svoju imovinu prepuštaju
pouzdanim partnerima - govori direktorica. Među ciljeve ubraja i održanje
dugoročnog profitabilnog poslovanja
popunjavanjem kapaciteta, kontinuirano poboljšavanje produktivnost
novim tehnologijama i inovacijama i
postizanje općeg zadovoljstva kupaca
vođenjem proaktivne brige o njihovim
brodovima.
Vizionarski pothvati
Dragutina Žica
• Dugoročni planovi marine vezani su
i uz oplemenjivanje osnove usluge
– djelatnosti kojom se marina bavi.
To podrazumijeva još ulaganja u
infrastrukturu potrebnu nautičarima
- izgradnju prostora za druženje
nautičara, nove i veće sanitarne prostorije, izgradnju bazena, wellnes i
fitness centra, izgradnju čarter-centra,
hala za servisiranje i radove na
brodovima, poboljšanje infrastrukture.
Dragutinu Žicu nagrada za životno djelo
Na svečanosti održanoj u povodu
50. godišnjice Marine Punat idejni pokretač i nositelj inovativnih
projekata te inicijator razvoja kroz
pedesetgodišnju povijest marine
Punat i jedan od pionira u nautičkom
turizmu Hrvatske Dragutin Žic, predsjednik Skupštine Marina Punat
Grupe, dobio je od Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore
Rijeka nagradu za životno djelo
te vrijedno strukovno priznanje za
životno djelo od Hrvatskog udruženja
menadžera CROMA.
nautička luka, smještena u jednoj od
najzaštićenijih uvala na jugozapadnom dijelu otoka, pa i na Jadranu.
Dobra zaklonjenost od vjetrova jamči
siguran vez što marinu čini odličnim
odabirom za smještaj brodova u
Na pitanje o "tajni uspjeha" Marine
Punat direktorica Marević odgovara
navodeći izuzetan prirodni položaj,
blizinu europskih centara, kvalitetu
smještaja, cjelovitost usluge, inovativnost usluge poslovanja i sigurnost.
• Zahvaljujući prirodno dobrom položaju
i vizionarskim pothvatima Dragutina
Žica kao idejnog začetnika razvoja
nautike u Puntu, razvila se moderna
Nagrada za životno djelo u rukama
Dragutina Žica utemeljitelja Marine Punat
36 I poneštrica > OBLJETNICE
moru i na kopnu. Isto tako, marina
je udaljena svega dva i pol sata od
Trsta ili Ljubljane te četiri sata od
Venezije ili Graza i par sati od bavarske prijestolnice. Izuzetno je dobro
cestovno povezana s međunarodnim
europskim pravcima, a Zračna luka na
otoku dodatni je faktor koji marinu čini
dostupnom u vrlo kratkom vremenu i
stoga idealnom polaznom lukom za
daljnji odmor. Marina ima kvalitetne
vezove koji omogućavaju smještaj
manjih brodica, ali i mega jahti. Uz
to, postoji i posebna mogućnost
smještaja brodova na kopnu na suhim
rivama, a blizina mora i opremljenost marine omogućavaju našim gostima da koriste brod kada god požele.
Naime, spremni smo plovilo spustiti u
more brzim i jednostavnim manevrom
– navodi direktorica te nastavlja kako
je cjelovitost usluge svakako presudna
pri odabiru marine, a ovdje se uistinu
nudi sve potrebno.
• Yacht servis povezanog društva
Brodogradilišta Punat nudi mogućnost
podizanja, smještaja ili popravak plovila do 600 tona. U okviru poslovanja
Marina Punat Grupe tu su i dvije
dobro opskrbljene trgovine nautičkom
Marina Punat d.o.o. danas je članica
grupacije Marina Punat Grupa d.o.o.
u čijem je sastavu i Brodogradilište
„Punat“ d.o.o. U sastavu grupacije
djeluje i suha marina „Brodica“ d.o.o.
te trgovina nautičkom opremom
Marina Commerce d.o.o. . U Grupi
još posluju i društvo za transportne
usluge Gajeta d. o. o. i Kvarner d.
o. o. koje ima prostore za trgovine i
prenoćište Gajeta d.o.o.
Marina ima kapacitete 850 vezova
u moru i 400 mjesta na kopnu.
Gostima je na raspolaganju 470
parkirališnih mjesta za automobile i
prikolice, garaže i spremišta za opremu plovila, specijalizirana trgovina za
opremu i rezervne dijelove, prehrambena trgovina, praonica rublja, taksi.
Tehnička opremljenost marine na
zavidnoj je razini. YACHT SERVIS
Brodogradilišta Punat raspolaže
sa stručnim osobljem za popravke
motora svih ovlaštenih servisa.
Usto, na raspolaganju su servis za
čišćenje brodova, praonica rublja,
servis jedara, tapetar, najam plovila.
Tu su i ugostiteljski objekti u kojima
svatko može naći nešto za sebe.
opremom i rezervnim dijelovima, a
ugostiteljska ponuda prati potrebe
naših nautičara. Ono što nas razlikuje
od konkurencije je brzo prilagođavanje
novonastalim trendovima, ali i korak
ispred trenda. Često koristeći vlastita znanja želimo kupcima omogućiti
bezbrižnost i sigurnost. Tako, za vrijeme dok su oni kod kuće, a brod
zimuje u marini, gosti dobivaju putem
elektronske poruke tjedni izvještaj o
svim poduzetim aktivnostima na njihovom plovilu te fotografije plovila
– objašnjava Marević dodajući kako
sustav web-kamera i video nadzora, 24-satni obilasci marine, sustav
proaktivnog nadzora i evidentiranja,
izvještavanja kupaca, obučeno osoblje
te sva prateća i oprema i infrastruktua za sigurnost i zaštitu daje visoku
razinu sigurnosti u Marini Punat.
Direktorica kaže i kako je nautički
turizam dugo odolijevao gospodarskoj
krizi koja je zahvatila europska tržišta,
važna emitivna tržišta marine, stoga
su odjeci recesije najkasnije doprli do
ove djelatnosti.
• No, ako su naši kupci osjetili krizu
u poslovanju, naravno da ni mi ne
možemo ostati potpuno neokrznuti. Za
društva koja na vrijeme osjete promjenu trendova, kriza može biti i poticaj
za poboljšanje usluge te za iznalaženje
kreativnih rješenja. Puno smo napora
uložili u marketinške aktivnosti, propitujemo naše tržište i osluškujemo
potrebe naših kupaca – stanje na
tržištu je takvo da je sada potrebno
pružiti bolje ili više za manje. Naši su
kupci prepoznali nastojanja da im ugodimo, te nam je drago što smo ovog
ljeta zabilježili znatan porast kupaca
u tranzitu, u odnosu na prethodne
sezone. Donekle je to i posljedica
nešto lošijeg vremena, ali prije svega
rezultat promjene u pristupu kupcima
– smatra direktorica.
Neposredno i posredno od
puntarskog nautičkog turizma živi više od 1000 ljudi
U Marina Punat Grupi tijekom 2014.
godine radilo je 150 djelatnika, a njima
treba dodati još oko 120 djelatnika kod
ugovornih partnera koji pružaju usluge
u Marina Punat Grupi. Sveukupno
od puntarskog nautičkog turizma
neposredno i posredno živi više od
1000 stanovnika otoka Krka.
-Zaposleni u grupi su iz lokalne zajed-
Marina Punat je upravo ove jubilarne godine osvojila maksimalnih pet zlatnih sidara i ušla u
nautičku obitelj svjetskih marina
koje imaju ovu prestižnu kategoriju – na istočnoj obali Jadrana
svega su dvije marine koje nose
pet sidara, dok ih je na cijelom
Mediteranu svega petnaestak. Pet
zlatnih sidara je maksimalan rezultat koji potvrđuje da je Marina
Punat u samom vrhu po svim
ključnim pokazateljima što ih nezavisna kuća The Yacht Harbour
Association mjeri, te svojom uslugom može stati uz bok najboljih
svjetskih nautičkih odredišta.
K tome, Marina Punat je 2014.
proglašena marinom godine – u
desetak godina u akciji ocjenjivanja kvalitete turističkih odredišta
čiji je nositelj Hrvatska gospodarska komora, već je sedam puta
marini Punat uručeno priznanje za
kvalitetu i za marinu godine.
nice, mahom s otoka, a zapošljavamo
i velik broj sezonaca iz kontinentalnih
krajeva Hrvatske. Marina je otvorena
365 dana u godini 24 sata neprestano, svi su servisi i usluge dostupne
tijekom cijele godine, uz napomenu
da vršno razdoblje nautičke sezona
traje vrlo dugo – počinje već u ožujku
pripremom plovila za sezonu i traje
sve kraja listopada, pa i duže kada
vremenske prilike to dozvole, te je
zaposlenost u marini vrlo visoka govori
Marević te dodaje kako je najvažnije
emitivno tržište za marinu Njemačka
otkuda dolazi gotovo 30% kupaca.
Slijede Austrijanci s 25%, zatim gosti
iz Slovenije kojih ima 20%, pa čarter
flota brodova u vlasništvu tvrtki registriranih u Hrvatskoj i manji broj vlasnika
privatnih plovila koji čine 15% domaćih
kupaca. Preostali kupci su iz ostalih zemalja Europe poput Slovačke,
Češke, Mađarske i Italije.
Marina Punat
OBLJETNICE > puneštrica I 37
20 godina Šiloturista:
Od turističke agencije do
15.000 noćenja u vlastitim
kapacitetima
Akvarij s morskim ribama u Baški, spilja Biserujka, 15 tisuća noćenja godišnje
u vlastitim kapacitetima i uspješne turističke agencije dio su poslovne priče
koju već dva desetljeća razvija Dragan Brnić, krčki poduzetnik koji vješto
realizira svoje ideje i mudro, korak po korak, gradi svoj biznis. A sve je počelo
sada već davne, ratne 1994. godine, kada je Brnić u Šilu otvorio Šiloturist,
turističku agenciju iz koje je razvio danas dobro uhodan turistički posao koji
u Šilu i Baški godišnje ostvaruje čak 135 tisuća noćenja.
B
rnićev je posao raznovrstan i
očito je da ne igra na samo
jednu kartu, pa tako organizira
smještaj turista, izlete, otvorio je treći
po veličini akvarij u Hrvatskoj, bavi
se prijevozom te ulaže u vlastite
smještajne kapacitete i sve to povezuje u logičnu i funkcionalnu cjelinu. Tako
je čini se, bilo i u početku. Naime, uz
otvaranje agencije u Šilu, Brnić je uzeo
u najam i restoran Tiha Šilo. S namjerom da rizik u poslu s restoranom
svede na što je moguće manju mjeru
unajmio je i 30 kamp prikolica u autokampu u kojem se nalazio restoran te
su gosti smješteni u prikolicama jeli
u restoranu. Isto tako, svake subote
u ljetnim mjesecima organizirali su i
38 I poneštrica > OBLJETNICE
ribarske fešte u Šilu, koje su ubrzo
svrstane među najbolje fešte na otoku
Krku. Potom je, u ratnim godinama
otežano poslovanje „osnažio“ kupnjom
minibusa i prijevozom zainteresiranih
u šoping u Italiju, prijevozom pomoraca u luke u Europi, ali i organizacijom
prijevoza turističkih djelatnika otoka
Krka i šire na turističke sajmove diljem
Europe te loko transferima za više
agencija s Krka i iz regije.
Špilja Biserujka i morski
akvarij
Posao se polako razvija, no Brnićev
poslovni duh ne miruje. Već 1997.
godine u koncesiju uzima krčku ljepoticu, spilju Biserujku i kreće s organiziranim izletima u tajne otočkog
podzemlja.
Ubrzo, već 1999. godine, Šiloturist
otvara poslovnicu u Baški, a Brnić
se, u suradnji s partnerima, upušta i
u izgradnju te uređenje smještajnih
kapaciteta u Baški.
-Dobri poslovni rezultati omogućili
su u 2008. godini izgradnju morskog
akvarija Baška, trećeg po veličini u
Dragan Brnić vlasnik je i jedinog
krčkog akvarija u Baški u kojem
živi više od 100 vrsta riba iz
Jadranskog mora, a posjetitelji
mogu pogledati i 400 vrsta školjki
i puževa. Akvarij se prostire na
oko 200 četvornih metara, a
morske životinje u njemu imaju
na raspolaganju oko 35 kubnih
metara mora.
Hrvatskoj, iza Dubrovnika i Pule –
govori Brnić te dodaje kako Šiloturist,
zahvaljujući špilji Biserujki i akvariju Baška, turistima danas nudi dvije
najtraženije izletničke atrakcije otoka
Krka koje broje oko 70.000 posjetitelja
godišnje.
Posao se dalje razvija i Šiloturist je
do 2011. godine kupio 14 apartmana.
No, već u 2012. godini Brnić kreće u
novi poslovni poduhvat kada Šiloturist
kupuje apartmane Ville Corinthia u
Baški. Tako danas Šiloturist godišnje
u Šilu i Baški ostvaruje spomenutih
oko 135.000 noćenja, od čega 15.000
noćenja u vlastitim kapacitetima.
Prosječna popunjenost kapaciteta u
Baški iznosi oko 100 dana, a u Šilu
oko 90 dana.
Brojke tako nedvojbeno pokazuju da
je Šiloturist jedna od vodećih agencija u Hrvatskoj u svom segmentu
poslovanja, a potvrđuju to i financijski
rezultati - od 1.500 tvrtki Šiloturist
po svojim financijskim rezultatima i
dugotrajnoj imovini spada među prvih
20. Isto tako, upravo je Šiloturist kroz
Udruženje hrvatskih putničkih agencija
uspio oformiti grupaciju "specijalizacije
agencija za privatni smještaj u destinaciji" budući da zakonski kategorija
"receptivnih agencija u destinaciji" nije
postojala kao zasebna kategorija.
Žičara u Baški
Šiloturist je u dvadeset godina
poslovanja ostvario zaista iznimne
rezultate, a obzirom na do sada
Dragan Brnić je diplomirani inženjer prometa, a kako sam kaže,
tek je nakon radnog iskustva u
gotovo svim segmentima turizma,
odlučio pokrenuti vlastiti posao i
otvoriti agenciju u Šilu.
Tako je, prije ulaska u poduzetničke
vode radio kao referent za propagandu u marketinškoj službi u
nekadašnjem Zlatnom otoku. Po
raspadu Zlatnog otoka odlazi u
Hotele Njivice, a potom u tvrtku
Tiha Šilo gdje je, navodi, prošao
sve što se tiče turističkog posla.
viđeno, jasno je da od Dragana Brnića
u godinama koje dolaze možemo
očekivati nove atraktivne poslovne
poteze. Među takvima će zasigurno
biti i žičara u Baški. Naime, Brnić je
jedan od pokretača projekta izgradnje
žičare u ovom mjestu koja će, planiraju, povezati Zarok s vrhom brda
koje se nadvija nad tim dijelom Baške
odakle puca predivan pogled na kvarnerske otoke, kamen i more.
-Počeli smo intenzivnije raditi na ovom
projektu koji će nesumnjivo doprinijeti razvoju izletničkog turizma Baške,
ali i razvoju turizma šire okolice –
zaključuje Brnić koji je, samo u ovoj
godini, od Općine Baška i od Općine
Dobrinj dobio Godišnju nagradu za
unaprjeđenje turizma. Istu je nagradu
od Općine Baška dobio i 2009. godine.
Biserujka otkriva tajne otočkog podzemlja
OBITELJSKI SMJEŠTAJ > puneštrica I 39
Slavica Grgurić, Predsjednica strukovne skupine obiteljskog smještaja
pri TZ otoka Krka
Edukacijom i suradnjom
do još boljih rezultata
Pri Turističkoj zajednici otoka Krka djeluje i Strukovna skupina obiteljskog
smješta koju čine predstavnici turističkih zajednica sedam otočkih jedinica
lokalne samouprave. Čelnica skupine je Slavica Grgurić iz Punta koja kaže
kako im je zajednički cilj produžiti sezonu i to prvenstveno edukacijom i
informiranjem iznajmljivačima otoka Krka.
deja je da Strukovna skupina
obiteljskog smještaja pri Turističkoj
zajednici otoka Krka bude svojevrsni informativni servis iznajmljivačima
i da putem nas, članova Strukovne
skupine, oni dobivaju relevantne
informacije primjerice iz Županijske
komore, sa raznih sajmova ili pak
novim trendovima. Naravno, sve
to ima za cilj podizanje kvalitete
obiteljskog smještaja na otoku Krku i
produženje sezone što je, vjerujem,
I
svima koji se bave turizmom izuzetno
važno – objašnjava Slavica Grgurić
koja naglašava da se iznajmljivači ne
moraju bojati konkurencije već trebaju surađivati i učiti jedni od drugih
i u konačnici pronaći svoj recept za
uspjeh.
Sustav informiranja iznajmljivača
prvenstveno funkcionira putem interneta, odnosno elektroničke pošte
stoga je i edukacija izuzetno važan
segment djelatnosti ove Strukovne
40 I poneštrica > OBITELJSKI SMJEŠTAj
skupine. Svaki od članova Strukovne
skupine ima svoju mailing listu i sve
važne obavijesti koje primi prosljeđuje
iznajmljivačima na svojem području
No, informatička pismenost u turističkoj
djelatnosti nije važna samo zbog
primanja obavijesti, ona je izuzetno
bitna i u redovnom poslovanju svakog
iznajmljivača, posebice kod bookinga,
odnosno popunjavanja kapaciteta –
govori Grgurić.
Danas se sve više kapaciteta u obiteljskom smještaju popunjava putem interneta i više gotovo da i nema individualnih gostiju koju tek kad dođu na
lokaciju traže smještaj.
Obiteljski smještaj treba popunjavati
i samostalno putem interneta i putem
agencija odnosno treba kombinirati
sve što nam je na raspolaganju, izuzev
"hvatanja" gostiju na cesti s natpisima
"apartman" na majici ili na automobilu.
Takav je način, uz to što je nelegalan, i potpuno neprimjeren– rekla je
Grgurić dodajući kako se popunjavanjem kapaciteta kroz više kanala
iznajmljivači mogu lakše nositi i s
nelojalnom konkurencijom, odnosno s
činjenicom da se u posljednjih deset
godina na Krku izgradio velik broj
novih apartmana za iznajmljivanje.
Naime, nelojalna konkurencija odnosno čak oko 1,5 milijuna neprijavljenih
noćenja turista, tzv. "prijatelja" i u ovoj
sezoni na otoku Krku predstavlja veliki
problem iznajmljivačima koji posluju
poštujući sve zakonske propise.
-Velik broj "prijatelja", ali i izuzetno
loše vrijeme zbog kojeg smo zabilježili
veći broj odlazaka gostiju prije isteka planiranog boravka opteretili su
ovogodišnju sezonu stoga su, obzirom na sve, ostvareni rezultati zaista
korektni – smatra Grgurić koja recept
za bolje rezultate, dužu sezonu i još
zadovoljnije goste vidi u ulaganju,
edukaciji, ali i inzistiranju na čistoći
smještaja kojeg iznajmljuju.
- Moramo provoditi politiku "dobrog
domaćina", cijeniti tzv. "stare goste"
odnosno ljude koji se iz godine u godinu vraćaju u naš obiteljski smještaj,
ulagati u opremanje i izgled naših
apartmana i ići u korak s vremenom.
Slavica Grgurić
Za sve ovo nužna je informiranost i
edukacija. No, sve nabrojano nema
nikakvog smisla ukoliko kapaciteti koji se iznajmljuju nisu dovoljno
čisti jer upravo je čistoća, kod velike
većine gostiju, izuzetno važna pri odluci o povratku u određeni apartman –
zaključuje Grgurić.
Iva Balen
40
35
godina s vama
Restaurant Konoba
Vrbnik Otok KRK
Croatia
Tel.:+385 (0)51 857 065
Fax.:+385 (0)51 857 205
http://www.nada-vrbnik.hr
e-mail: nada@ri.t-com.hr
TURISTIČKE AGENCIJE > puneštrica I 41
Predsjednik strukovne skupine turističkih agencija pri Turističkoj
zajednici otoka Krka i predsjednik grupacije specijalizacije agencija
za privatni smještaj u destinaciji pri UHPA-i Dragan Brnić:
Izmjenama zakona rasčistiti
kaos koji vlada na tržištu
Uspješni krčki poduzetnik Dragan Brnić, vlasnik turističke agencije Šiloturist,
ali i iznajmljivač privatnog smještaja, krenuo je u "bitku" za kvalitetna i
smislena zakonska rješenja kako bi turističke agencije u našoj državi konačno
dobile mogućnost zauzeti mjesto koje im pripada u turističkom poslovanju.
K
ao predsjednik grupacije "specijalizacije agencija za privatni
smještaj u destinaciji" oformljene pri Udruženju hrvatskih putničkih
agencija, ali i kao predsjednik
Strukovne skupine turističkih agencija
pri Turističkoj zajednici otoka Krka,
Brnić se zalaže za "čišćenje" kaosa
koji je, zbog loših zakonskih rješenja,
nastao u poslovanju na relaciji privatni
iznajmljivači - turističke agencije turističke zajednice.
Naime, s liberalizacijom tržišta koja
se poklopila sa sve većim brojem
iznajmljivača koji posluju pretežno
putem interneta, hrvatsko tržište
iznajmljivača privatnog smještaja ostalo je praktički bez kontrole, a naše su
turističke agencije stavljene u nepovo-
Dragan Brnić
ljan položaj u odnosu na strane agencije. Isto tako, zbog, u najmanju ruku
spornih zakonskih rješenja, dogodio
se apsurd zbog kojeg su naše agencije dobile nelojalnu konkurenciju u
- turističkim zajednicama.
• Kombinacija liberalizacije tržišta i
korištenje interneta u poslovanju doveli su do situacije u kojoj svatko može
raditi što hoće jer kontrole praktički
nema - objašnjava Brnić koji je, kao
poduzetnik koji se bavi i iznajmljivanjem i djelatnošću turističke agencije,
dobro upućen i u jednu i u drugu granu
turističkog biznisa.
Strani državljani iznajmljuju bez ikakve kontrole
Naime, kako navodi Brnić, zakon je
omogućio privatnim iznajmljivačima
da u potpunosti zaobiđu turističke
agencije i svoje goste prijave direktno turističkoj zajednici. Istovremeno,
turističke su zajednice zbog povećanog
obujma posla vezanog uz prijavu gostiju onemogućene u kvalitetnom obavljanju svoje primarne djelatnosti, a
to je, između ostalog, prvenstveno
promidžba destinacije. Drugim rječima
turistička zajednica postaje agencija
koja svoje usluge ne naplaćuje, a
time direktno radi konkurenciju drugim
receptinim turističkim agencijama na
svome području.
• U takvim je uvjetima nastao i dodatni
problem sa stranim iznajmljivačima
privatnog smještaja. Naime, zakon je
omogućio stranim državljanima da se
bave iznajmljivanjem svojih kapaciteta u Hrvatskoj, no budući da nema
obaveze rada preko domicilnih specijaliziranih tvrtki (turističkih agencija)
niti postoji sustavna kontrola, nerijetko
se događa da posluju bez ikakvog
kontakta s bilo kojim domaćim subjektom. Strani iznajmljivači oglašavanjem
u medijima u svojim zemljama kao
i suradnjom sa stranim agencijama
koje na našem području nemaju niti
jednu zaposlenu osobu, gosta niti
ne vide i posluju po sistemu "ključ
ispod otirača", a novac koji zarade
direktno se odlijeva na račune u inoDragan Brnić receptivne turističke
agencije – agencije koje za razliku od primjerice turoperatora ostvaruju fizički kontakt s gostom - u
budućnosti vidi kao destinacijske
menadžment kompanije koje su na
usluzi i gostu i iznajmljivaču.
- Mi možemo, na primjer, za stranog iznajmljivača obavljati čišćenje
apartmana, gostu koji dođe u destinaciju ponuditi i organizirati izlete
ili mu pak ponuditi sve servisne
i ostale informacije o mjestu u
kojem boravi, ali i njegovoj okolici
– smatra Brnić.
42 I poneštrica > TURISTIČKE AGENCIJE
Iznajmljivači do gostiju dolaze internetom
zemstvu i naša država od toga nema
baš nikakve koristi – navodi Brnić
koji, zbog svega navedenog, putem
Udruženja hrvatskih putničkih agencija, radi na izmjenama zakona koje
će iznajmljivačima ponuditi sljedeće
rješenje:
• Iznajmljivač, ukoliko želi biti samostalan mora biti prijavljen u destinaciji
u kojoj iznajmljuje smještaj ili u njezinoj
okolici odnosno isključivo na području
županije u kojoj se bavi iznajmljivanjem. Ukoliko nije prijavljen na području
županije onda ne može biti samostalan već mora imati potpisan ugovor s
domicilnom specijaliziranom tvrtkom
(turističkom agencijom) koja u njegovo
ime obavlja poslove iznajmljivanja na
tom području - objašnjava Brnić.
Ovu je inicijativu Brnić, kao predsjednik
grupacije "specijalizacije agencija za
privatni smještaj u destinaciji" oformljene pri Udruženju hrvatskih putničkih
agencija već uputio Ministarstvu turizma i to s ciljem izmjene zakonske
regulative i postupak je pokrenut.
Primjeniti bolji model
poslovanja
I kroz Strukovnu skupinu turističkih
agencija pri Turističkoj zajednici otoka
Krka, Brnić i suradnici promišljaju kako
unaprijediti poslovanje turstičkih agencija.
Naime, Brnić smatra da je način rada
odnosno iznajmljivanja privatnih kapaciteta u bivšoj državi bio daleko bolji
pa je tako i država kroz receptivne
agencije imala bolji i lakši uvid u
poslovanje i prihode iznajmljivača.
Tada su iznajmljivači morali poslovati
preko registrirane tvrtke s područja
u kojem se iznajmljuje smještaj
(turističke agencije), postojale su kontrole i sustav je funkcionirao. Stoga bi,
kaže Brnić i danas trebalo inzistirati
na upravo takvom modelu poslovanja,
naravno uz opciju koja bi iznajmljivače
koji ne rade s agencijom obvezala da
otvore obrt s najmanje jednom zaposlenom osobom i posluju na taj način.
Inače, iako na tržištu iznajmljivanja
privatnog smještaja diljem države
vlada kaos, situacija na otoku Krku
bitno je bolja i iznajmljivači u velikom
broju ipak poštuju propise. Na Krku
se, primjerice, preko agencija ostvaruje oko 61 posto noćenja u privatnom
smještaju dok 39 posto otpada na
samostalni rad.
Jedan od prvih koraka Strukovne skupine turističkih agencija pri Turističkoj
zajednici otoka Krka u reguliranju
ovog područja je dogovor s lokalnim
turističkim zajednicama prema kojem
Udruživanje turističkih zajednica
otoka Krka u zajedničku organizaciju odnosno Turističku zajednicu otoka Krka omogućilo je
stvaranje strukovnih skupina pa
tako i Strukovne skupine turističkih
agencija otoka Krka što pak daje
priliku agencijama da zajednički
realiziraju svoje zamisli i interese.
Upravo je to snaga okupljanja u
jednu organizaciju.
Zajedno smo jači i lakše možemo
doći do svojih ciljeva. Naime, na
otoku Krku je oko 55 turističkih
agencija u kojima je stalno zaposleno oko 120 osoba, a u sezoni zapošljavamo i do 300 ljudi i
zajedno smo jedan od najjačih
privrednih subjekata na otoku
Krku po broju zaposlenih. Stoga je
jasno da ujedinjeni imamo snagu
ostvariti ciljeve koje kao pojedinci
nikada ne bi mogli – objašnjava
predsjednik Strukovne skupine
turističkih agencija otoka Krka
Dragan Brnić koji uz ovu funkciju
obavlja još i one člana Skupštine
TZ Baška, člana Vijeća TZ Baška,
člana Vijeća TZ Dobrinja, člana
Skupštine TZ otoka Krka, te člana
Skupštine TZ Kvarnera.
bi one trebale odustati od aktivnosti
kojima se omogućuje stranim agencijama, koje u Hrvatskoj vrlo često
nemaju niti jednog zaposlenog, koriste
za ulazak na tržište čime postaju nelojalna konkurencija agencijama koje
samo na Krku u sezoni zapošljavaju i
do 300 osoba.
Isto tako, ove agencije ostvaruju profit
bez ikakve dobrobiti za lokalnu zajednicu i nelojalna su konkurencija domicilnim agencijama koje, posebno u
sezoni, zapošljavaju velik broj ljudi.
Brnić ističe i kako ovako postavljene
stvari ne odgovaraju niti turističkim
agencijama, a niti turističkim zajednicama kojima iznajmljivači prijavljuju
goste. Turističke zajednice u sezoni za
ovaj posao moraju angažirati sezonske radnike samo za obavljanje tog
posla i za njihove plaće izdvojiti dobar
dio sredstava s kojima raspolažu, a
agencijama je pak ugrožena egzistencija.
PODUZETNICI > puneštrica I 43
Toni Žužić
Kuća krčkog pršuta Žužić u Vrhu
Pršut baš kao nekad
Dolaze nam ljudi iz cijelog svijeta, bili su tu i Argentinci, Nigerijci, Australci.
Ipak, najbrojniji su Slovenci, Nijemci i Talijani. Turisti koji očito znaju što je
pršut i cijene dobar zalogaj kažu kako se u našem pršutu osjeti lakoća te da
miriše na mladi maslac, a kažu i da im paše bolje od poznatog španjolskog
pršuta – kaže Žužić dodajući kako njihov pršut cijene i domaći ljudi i kupuju
ga uglavnom kada obilježavaju važne događaje u svojim životima, poput
vjenčanja, krštenja i sličnog.
T
ek koju minutu vožnje od središta
Krka, na brežuljku u mjestu Vrh,
smještena je Kuća krčkog pršuta
Žužić s konobom u kojoj sladokusci
mogu uživati u vrhunskom pršutu koji
obitelj Žužić priprema baš kao nekad –
na tradicionalan krčki način.
Obitelj Žužić mesarskim se zanatom
bavi godinama, a posao je krenuo s
obiteljskom mesnicom koja je prerasla
u market. Žužići su se potom upustili i
u preradu mesa i nastao je krčki pršut
po starom, tradicionalnom receptu i na
kraju, sredinom prošle godine i Kuća
krčkog pršuta i konoba u kojoj uz pršut
možete kušati, ali i kupiti svakojake
autohtone krčke delicije.
Vlasnik Kuće krčkog pršuta je Vjekoslav
Žužić, a konobu Kuće krčkog pršuta
vodi njegov brat Anton Žužić Toni
koji nas je proveo kroz Kuću krčkog
pršuta i konobu te nam ispričao priču
o "oživljavanju" recepta za proizvodnju
pršuta na stari krčki način, baš kao što
su to nekada radil generacije otočana.
Čak i ako ne znate ništa o mjestu u
koje dolazite, kada uđete u konobu
obitelji Žužić jasno je da je tamo "zvijezda" upravo pršut jer dio poda je u
staklu tako da svaki posjetitelj može
zaviriti u sušionu i baciti pogled na
desetke pršuta.
-Konoba je otvorena sredinom 2013.
godine i za sada smo zadovoljni kako
ide posao. Ovdje se, naravno, može
kupiti pršut, ali i drugi naši suhomesnati proizvodi. To su trajna krčka
salama, domaće kobasice, krčka panceta ili pak koljenica. Sve to nudimo i
u konobi, uz različita druga autohtona
jela – objašnjava Toni Žužić te dodaje kako je kod njih moguće kupiti i
krčke proizvode drugih proizvođača
poput meda, maslina, maslinovog ulja
i nezaobilaznog vina.
1500 pršuta godišnje
- Trenutno proizvodimo oko 1500 pršuta
godišnje, a želja nam je proizvoditi
oko 5000 komada pršuta godišnje,
44 I poneštrica > PODUZETNICI
odnosno plasirati ih na tržište. Za
sada se ne bavimo klasičnim izvozom
pršuta, no naš se pršut ipak prodaje
i izvan naših granica jer dobivamo
narudžbe i iz inozemstva i tada ga jednostavno šaljemo poštom, primjerice u
Švicarsku i Belgiju – govori Toni Žužić
te nastavlja kako su i turisti prepoznali
krčki pršut te rado uživaju u njemu.
Dolaze nam ljudi iz cijelog svijeta, bili
su tu i Argentinci, Nigerijci, Australci.
Ipak, najbrojniji su Slovenci, Nijemci i
Talijani. Turisti koji očito znaju što je
pršut i cijene dobar zalogaj kažu kako
se u našem pršutu osjeti lakoća te da
miriše na mladi maslac, a kažu i da im
paše bolje od poznatog španjolskog
pršuta – kaže Žužić dodajući kako njihov pršut cijene i domaći ljudi i kupuju
ga uglavnom kada obilježavaju važne
događaje u svojim životima, poput
vjenčanja, krštenja i sličnog.
kicu Otočki proizvod s oznakom zemljopisnog podrijetla koja jamči kvalitetu,
ali i da je pršut proizveden na točno
određen način.
Uz Tonija i Vjekoslava Žužića u njihovom poslu sudjeluju i ostalih članovi njihovih obitelji i sigurno je da budućnost
tradicionalnog krčkog pršuta ne treba
brinuti jer kako kaže Toni Žužić: " Ja
imam tri sina, brat dva. Dakle, bit će
mesara".
Iva Balen
Pršut s okusima i
mirisima Krka
Dobili markicu
Otočki proizvod
Braća Žužić za svoj su pršut od
Ministarstva poljoprivrede dobila i mar-
Pršut drugačiji od
drugih
Naš je pršut na natjecanjima
van konkurencije, jednostavno
je drugačiji od ostalih pršuta.
Primjerice, Istarski se pršut, kao
i naš, suši na buri, no Istarski
se radi bez kože i masnoće dok
mi pršutu ostavljamo i kožu i
masnoću. Začinimo ga začinskim
biljem koje se može naći na Krku
– ružmarinom, javorikom, s malo
kadulje (kuša) te sa soli i paprom
– objašnjava nam recepturu Toni
Žužić. Pršut se potom, nakon
presoljavanja, prešanja i ispiranja, suši na buri godinu dana,
nekad i više, ovisno o veličini.
No postupak ni tu nije gotov slijedi sazrijevanje, a i za taj je dio
potrebno oko godinu dana.
AVOTOK"
RATTORIA GL
Restoran "T
Beach bar "PUNTALOK
VE"
Glavotok 4
51500 Krk, Croatia (HR)
Tel.: +385 (0)51 867 880
Fax.: +385 (0)51 867 882
Iz ponude
izdvajamo
čić
vina Mrakov
te vrhunske
.
rakije i likere
www.kamp-glavotok.hr
info@kamp-glavotok.hr
C A M P I N G B O R
Crikvenička 10
51 500 Krk
tel. 00385 (0) 51 221 581
www.camp-bor.hr
e-mail: info@camp-bor.hr
NAGRADE > puneštrica I 45
Turističke nagrade 2014.
Priznanja krčkom turizmu
Na Danima hrvatskog turizma koji se ove godine održao u Opatiji, gradu koji
obilježava 170 godina turizma, ujedno i domaćinu godišnjem skupu turističkih
djelatnika, u listopadu 2014. godine dodijeljene su nagrade.
Na otoku Krku nisu izostale nagrade i
ove godine, a nagrade su dobili:
mjesto u kategoriji najbolji srednji
kamp u Hrvatskoj
1. MARINA PUNAT - NAJBOLJA
HRVATSKA MARINA
Prva Marina na Jadranu koja ove
godine slavi i 50 godina djelovanja, okrunjena je vrijednom nagradom Marina Punat je najbolje marina na Jadranu
2. U gradu Krku Valamarov hotel
Koralj - Romantic hotel dobio je
prestižnu nagradu - priznanje za 2.
mjesto u kategoriji najbolji hotel na
Jadranu
3. Valamarov kamp Krk u Krku dobio
je nagradu za najbolji srednji kamp
u Hrvatskoj
4. Naturistički kamp Bunculuka u
Baški dobitnik je priznanja za 2.
Nagrade su dobili i:
Kampovi Njivice iz Njivica i Ježevac
iz Krka u kategoriji velikih kampova i
kamp Bor iz Krka u kategoriji manjih
kampova i kamp Mali u Baški u kategoriji malih kampova (kampiralište),
zahvaljujući najjačem web portalu
www.avtokampi.si i tvrtki Adria slovenski kampisti, gdje su na osnovu 40
tisuća učesnika u glasovanju izabrani
najbolji kampovi u Hrvatskoj i Sloveniji.
Priznanja za rad i uspješnost u
poslovanju
ove je godine dobila i
agencija Šiloturist, agencija koja djeluje 20 godina na otoku Krku, u
Šilu kao i u Baški. Vlasnik agencije je
Dragan Brnić, član Skupštine TZ otoka
Krka, član Skupštine TZ Kvarnera,
predsjednik odbora turističkih agencija
otoka Krka , vlasnik akvarija u Baški i
koncesionar spilje Biserujka .
Priznanja na lokalnoj razini uručeni
su Draganu Brniću na Danu Općine
Dobrinj, Danu Općine Baška i povodom obilježavanja 110 godina turizma
u Baški.
Čestitamo svim nagrađenima !
INTERSTAS - Međunarodna smotra turizma, filma, krajobraza
6 - 7.11.2014. - Solin
Zlatni INTERSTAS
za TZO Krka
TZ otoka Krka dobitnica je priznanja Zlatni Interstas koji joj
je dodijeljen 7.11.2014. godine u Solinu, gradu domaćinu
održane smotre.
U obrazloženju dodijeljenog priznanja Vijeće Interstasa
kojeg čine Povjerenstvo Europske i svjetske federacije
turističkih novinara , TZ otoka Krka prepoznata je kao zajednica koja osmišljenim radom i prezentacijom turističkih
potencijala otoka Krka pridonosi kvaliteti turističke ponude
otoka Krka.
Nagradu je u ime TZ otoka Krka preuzeo predsjednik TZ
otoka Krka Marinko Žic.
Slavljenici na Interstasu
46 I poneštrica > NAGRADE
17. Međunarodni festival turističkog filma ITF CRO 2014.
Posebno priznanje filmu
Vrbnik
a Međunarodnom festivalu turističkog filma, koji je
održan u sklopu 21. INTERSTAS / Međunarodna
smotra turizma, filma, krajobraza, u Solinu, početkom
studenog 2014., film VRBNIK u produkciji Turističke zajednice Vrbnik i Kanala RI, dobio je posebno priznanje u
kategoriji turističko promidžbenih filmova. Manifestacija
je održana uz potporu Ministarstva turizma RH, Hrvatske
turističke zajednice, Svjetske i Europske Federacije
Turističkih Novinara - FIJET, FEST, Svjetske federacije
festivala turističkog filma - ITCO, Europske federacije
za cvijeće i krajobraz - AEFP/EFE, pod pokroviteljstvom
grada Solina, te visokim pokroviteljstvom g. Josipa LEKE,
predsjednika Hrvatskog sabora i predsjednika Republike
Hrvatske, prof.dr.sc. Ive JOSIPOVIĆA.
Na ovogodišnji 17.International Tourfilm Festival ITF‘CRO,
iz 58 zemalja svijeta sa svih kontinenata prispjela su čak,
243 filma te je uspjeh filma Turističke zajednice Vrbnik tim
veći...
N
Hoteli Omišalj
D.D. OMIŠALJ
OTOK KRK
svi objekti uz samo more
sportski sadržaji
- četiri kvalitetna tenis terena
- sportovi na vodi: jedrenje, veslanje, ronjenje, ...
organizacija seminara
vrlo pristupačne cijene
za sportske klubove i dječje grupe
TEL 051/ 842 126 • FAX 051/ 842 226
E-MAIL info@hoteli-omisalj.hr
www.hoteli-omisalj.hr
Vrbnik je vječna inspiracija

Grupa Jadranka ostvarila 1.000.000 noćenje (.pdf)

Prijava sudjelovanja i rezervacija smještaja (pdf)

Čestit Božić i sr tna Nova god na! - Turistička zajednica općine Baška

glasilo općine baška broj 31, listopad 2013.

(3. nagrada) - Studio Sonda

Otočki list br. 45 (kolovoz 2010.)

Dan zaštite okoliša 2014.

marinko žic, načelnik prijatelj

MALO MISTO VELIKOGA SRCA

financijskog plana za 2013