Erol Mujanović
Nezaposlenost
mladih u Bosni i
Hercegovini
Trenutna situacija,
izazovi i Preporuke
Erol Mujanović
Nezaposlenost mladih u Bosni i Hercegovini
trenutna situacija, izazovi i preporuke
Naslov:
Nezaposlenost mladih u Bosni i Hercegovini –
Trenutna situacija, izazovi i preporuke
Autor:
Erol Mujanović
Izdavač:
Friedrich-Ebert-Stiftung (FES)
Kupreška 20
71 000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina
Tel.: +387 (0)33 722-010
E-mail: fes@fes.ba
www.fes.ba
Za izdavača: Judith Illerhues
Lektura:
Zinaida Lakić
DTP:
Filip Andronik
Sva prava pridržava Friedrich-Ebert-Stiftung BiH. Stavovi i mišljenja izneseni u ovoj publikaciji
su autorski i ne predstavljaju izričite stavove i mišljenja izdavača. Friedrich-Ebert-Stiftung ne
garantuje za tačnost podataka koji su izneseni u ovoj publikaciji.
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
331.56-053.81(497.6)(049.5)
MUJANOVIĆ, Erol
Nezaposlenost mladih u Bosni i Hercegovini :
trenutna situacija, izazovi i preporuke / Erol
Mujanović. - Sarajevo : Friedrich-Ebert-Stiftung,
2013. - 62 str. : graf. prikazi ; 21 cm
Bibliografija: str. 61-62 i uz tekst.
ISBN 978-9958-884-24-5
COBISS.BH-ID 20777478
Erol Mujanović
Nezaposlenost mladih
u Bosni i Hercegovini
Trenutna situacija, izazovi i
Preporuke
Sarajevo, 2013.
SADRŽAJ
Uvod......................................................................................... 7
Makroekonomska situacija u Bosni i Hercegovini.........................14
Nezaposlenost mladih: opća situacija i rizici................................18
Nezaposlenost mladih prema spolu............................................20
Nezaposlenost mladih i nivo obrazovanja...................................25
Nezaposlenost mladih i trajanje perioda nezaposlenosti..............34
Nezaposlenost mladih kao generacijski fenomen ........................37
NEET kategorija obuhvata sve veći broj mladih............................39
Neke od karakteristika zaposlenosti mladih................................40
Uloga radnog zakonodavstva ..................................................43
Politike i mjere borbe protiv krize i nezaposlenosti mladih ..........50
Zaključak i preporuke................................................................55
Preporuke za politike ................................................................58
Bibliografija .............................................................................61
5
Uvod
Sa stalnim opadanjem rejtinga u pogledu lakoće poslovanja, sa smanjenim stranim investicijama i padom kreditnog rejtinga kao posljedicom
trajne političke krize i izostanka ekonomskog razvoja, Bosna i Hercegovina prema službenim podacima ima stopu nezaposlenosti mladih
višu od 54 posto u 2012. godini, odnosno 57,9 posto u prvoj polovici
2013. godine.1 Ogromna zaduženja2, 235.000 nezaposlenih bez radnog
iskustva i više od 10.000 ugašenih kompanija u prošloj godini3 također
su neke od logičnih posljedica takve situacije koje imaju značajan negativan utjecaj na nezaposlenost.
Proces integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju jedan je od
faktora koji stvaraju snažne konkurentske pritiske u poslovnom sektoru,
a samim tim i na tržištu rada. Prilagođavanje koje proizlazi iz tog procesa
rezultira velikom preraspodjelom radne snage između i unutar privrednih
sektora, kao i promjenama u kvalifikacijama potrebnim za različita zanimanja. To će zahtijevati zatvaranje nekih radnih mjesta i otvara-nje novih,
za koja su potrebna specifična znanja i vještine. Radnici bez odgovarajućih
1South East Europe Regular Economic Report No. 4, Svjetska banka, juni 2013.
godine.
2Direkcija za ekonomsko planiranje, Izvještaj o razvoju BiH za 2012. godinu,
www.dep.gov.ba.
3Izvještaj o radu Federalnog zavoda za zapošljavanje, http://fzzz.ba/izvjestaji.
7
kvalifikacija, znanja i vještina, posebno oni bez sposobnosti stjecanja potrebnih kvalifikacija, sigurno će povećati broj dugotrajno nezaposlenih.
Upravo takvu transformaciju prolazi još uvijek i samo tržište rada EU4,
odnosno sve njene zemlje članice.5 Jedan od najvažnijih primjera jest
struktura ekonomije, odnosno zaposlenost po grupama djelatnosti, pa
je tako trenutno u sektoru usluga u EU u prosjeku zaposleno čak 70,1
posto radne snage, dok u Bosni i Hercegovini taj procent iznosi 49,1 posto.6 Neke od osnovnih karakteristika tržišta rada u Bosni i Hercegovini
su i visoka stopa nezaposlenosti (i anketne i registrirane), niska stopa
aktivnosti, neusklađenost ponude i potražnje na tržištu rada te slaba
mobilnost radne snage. Sve karakteristike odnose se ujedno i na nezaposlene mlade osobe.
Nezaposlenost mladih direktno je povezana s ukupnom stopom nezaposlenosti kao posljedicom ekonomskih aktivnosti u državi. Smanjenje nezaposlenosti mladih u Bosni i Hercegovini predstavlja veliki izazov
za vlasti kako s ekonomskog tako i socijalnog aspekta.
Pored ratom uništenih, prije svega velikih, uglavnom izvozno orijentiranih kompanija (Unis, Energoinvest, Šipad, Soko, Famos, Hidrogradnja, Agrokomerc), kao i privredne infrastrukture, ukupnu socioekonomsku situaciju i problem nezaposlenosti u posljednjem periodu
dodatno su učinile kompleksnim recesija i globalna ekonomska kriza.
To se posebno odrazilo na perspektivu zapošljavanja mladih. Situacija na tržištu rada postaje sve teža iz više razloga, što se ogleda u
smanjenoj potražnji za radnom snagom, strukturalnoj nezaposlenosti,
sporom razvoju sektora obrazovanja, koji treba pratiti razvoj novih
4http://epp.eurostat.ec.europa.eu/statistics_explained/index.php/Labour_market_
and_labour_force_statistics Navedeni procent je porastao širom EU u odnosu
naprimjer na 2010. godinu za jedan posto u prosjeku, dok je tržište rada u BiH
zabilježilo porast radne snage angažirane u poljoprivrednim djelatnostima u istom
omjeru.
5
Eurostat pocketbooks, Labor market statistics, http://epp.eurostat.ec.europa.eu/
cache/ITY_OFFPUB/KS-32-11-798/EN/KS-32-11-798-EN.PDF
6Anketa o radnoj snazi 2012, http://www.bhas.ba/tematskibilteni/lfs_bh.pdf.
8
tehnologija, nedostatku adekvatnih politika za poboljšanje poslovnog
ambijenta itd.
Osim navedenog, jedna od većih prepreka za mlade na tržištu rada
je nedostatak radnog iskustva, a veliki broj oglasa i konkursa za posao
kao glavni uvjet za prijem u radni odnos navodi upravo radno iskustvo
ili radni staž od barem jedne ili dvije godine. I dok Evropska unija investira osam milijardi eura kako bi pomogla mladima da steknu prvo
radno iskustvo samo u 2012. godini, u Bosni i Hercegovini ogroman broj
mladih i nekoliko godina nakon ulaska na tržište rada nema nikakvo
radno iskustvo.7
Rezultati pojedinih8 istraživanja provedenih u posljednjem periodu
potvrđuju da brojni faktori predstavljaju uzroke trenutno teškog položaja mladih na tržištu rada. Neki od njih su:
• Teška ekonomska situacija, koja negativno utječe na otvaranje novih
radnih mjesta i na planove zapošljavanja kod poslodavaca;
• Nedostatak radnog iskustva kod mladih, koji predstavlja problem
za poslodavce jer moraju uložiti više vremena i novca da bi podigli
mlade novozaposlene osobe na zadovoljavajući nivo produktivnosti
i vještina potrebnih za obavljanje posla;
• Zastario i nefunkcionalan obrazovni sistem (nepripremljenost mladih
za tržište rada), koji je i dalje veoma udaljen od potreba poslodavaca, jer naprimjer ne nudi u dovoljnoj mjeri mladima praktičan rad u
kompanijama. Na taj način mladi se nalaze u situaciji da posjeduju
7Od ukupnog broja nezaposlenih u Federaciji BiH u junu 2013. godine (385.253),
njih 168.181 (43,65 posto) prvi put traži zaposlenje. Bilten Federalnog zavoda za
zapošljavanje, statistički pregled, juni 2013. godine.
8
Istraživanje o mladima u BiH, „Glasovi mladih“: http://www.undp.org/content/
dam/bosnia_and_herzegovina/docs/Research&Publications/Democratic%20
Governance/Voices%20of%20Youth/VoY%20BHS_web.pdf.
Studija Svjetske banke „Are Skills Constraining Growth in Bosnia and Herzegovina?:
https://openknowledge.worldbank.org/bitstream/handle/10986/3186/549010ES
W0WHIT101Official0Use0Only1.pdf?sequence=1
9
•
•
•
•
diplomu, ali su bez vještina i kompetencija koje bi im otvorile vrata
kompanija i donijele puno brže prva radna iskustva te napredovanje
u karijeri;
Korupcija, jer stvara lošu percepciju poslovnog okruženja u BiH i
tako na radikalan način tjera strane investitore koji bi do sada otvorili
nekoliko hiljada novih radnih mjesta da naprimjer BiH znatno bolje
kotira na listi Transparency International indeksa9;
Pasivnost mladih, među kojima dvije trećine nezaposlenih, iz niza
razloga, ne traži aktivno posao10;
S obzirom na veliki broj nezaposlenih mladih osoba i uprkos ulaganju u postojeće aktivne mjere na tržištu rada, i dalje je prisutan nedostatak podsticaja i olakšica za zapošljavanje koje bi pomogle poslodavcima da finansijski lakše podnesu teret zapošljavanja mladih;
Nedostatak informacija vezanih za funkcioniranje i situaciju na tržištu rada koje bi pomogle bolju razmjenu informacija o mogućnostima zaposlenja i podstakle mobilnost radne snage, što bi dovelo
do većeg broja zaposlenih mladih osoba.
Rezultati istraživanja tržišta rada za 2011/2012.11 godinu u Federaciji BiH, koje Federalni zavod za zapošljavanje i kantonalne službe za
zapošljavanje provode putem anketiranja poslodavaca, ukazuju na to
da su razlozi nezadovoljstva poslodavaca radnom snagom u tome što
kandidati nemaju kvalitetno praktično i radno iskustvo (32,5 posto),
opće znanje i socijalne i organizacijske vještine (po 13,4 posto) te poduzetničke vještine (7,7 posto).
Prema istom istraživanju, oblasti u kojima je iskazana najveća potražnja za radnom snagom jesu prerađivačka industrija (metal, tekstil,
9
http://www.transparency.org/country#BIH_DataResearch.
10
Istraživanje o mladima u BiH „Glasovi mladih“ (str. 24) pokazuje da 65,5 posto
nezaposlenih ispitanika nije aktivno tražilo posao u posljednjih mjesec dana u
periodu anketiranja.
11http://www.fzzz.ba/publikacije1/Analiza_trzista_rada_i_zaposljavanja_2011-2012.pdf
10
drvo, hrana), trgovina, građevinarstvo. U posljednje vrijeme IT sektor je
također prepoznat kao sektor u razvoju i kao sektor u kojem je upravo
tražena radna snaga mlađe dobi.
I pored usvojenih strateških dokumenata i zakona, institucionalni
okvir za provođenje politika u oblasti zapošljavanja, obrazovanja i razvoja ljudskih potencijala u Bosni i Hercegovini veoma je fragmentiran,
s nejasno raspodijeljenim nadležnostima i ulogama. Ovo se posebno odnosi na Federaciju BiH, gdje postoji dodatna podjela nadležnosti između
entiteta i kantona, te se može zaključiti da je zbog toga provođenje
strateških ciljeva nekoordinirano, neefikasno i neefektivno, dugotrajno
i kompleksno.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske
(RZS) i Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske (ZZZRS) početkom
2013. godine u Republici Srpskoj bilo je zaposleno 236.975 osoba, a
nezaposlena 150.601 osoba, od kojih 43.948 ulazi u kategoriju mladih
(osobe starosne dobi od 15 do 30 godina). Podaci iz Ankete o radnoj
snazi12 2012. godine RZS-a o aktivnosti mladih u Republici Srpskoj također predstavljaju osnovu za zabrinutost. Naime, prema ovoj anketi,
koja se izrađuje prema standardima Međunarodne organizacije rada
(International Labour Organization – ILO), mogu se uočiti negativni
trendovi nezaposlenosti mladih na tržištu rada Republike Srpske u 2012.
i prethodne dvije godine.
Naime, ovi trendovi su prije svega vezani za pad stope ukupne aktivnosti radno sposobnog stanovništva sa 47,9 posto iz 2010. godine (što
je jedna od najnižih stopa aktivnosti u Evropi) na 47,4 posto te porast
stope nezaposlenosti sa 23,6 posto iz 2010. godine na 25,6 posto u
toku 2012. godine. Radi se o mjerenju ILO metodologijom, koja je i
zvanična metodologija prema Agenciji za statistiku BiH. Ovim putem
nastoje se uzeti u obzir samo osobe koje zaista traže zaposlenje, dok
12 h t t p : / / w w w. r z s . r s . b a / s t a t i c / u p l o a d s / b i l t e n i / a n k e t a _ o _ r a d n o j _ s n a z i /
AnketaORadnojSnazi_5.pdf
11
je druga stopa nezaposlenosti, znatno veća (44,3 posto), registrirana
pri zavodima za zapošljavanje. U tom drugom slučaju računaju se osobe koje su registrirane kao nezaposlene i koje ostvaruju druga prava
(zdravstveno osiguranje) putem zavoda za zapošljavanje bez obzira na
to da li traže zaposlenje ili ne. U brojnim medijskim nastupima tokom
2013. godine direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH procijenio je
da u Bosni i Hercegovini oko 200.000 osoba radi na crno, odnosno da
nisu prijavljene od poslodavca.
Posebno su zabrinjavajući podaci o tome da se u godinama nakon
ekonomske krize značajno povećava pritisak na jednu od najranjivijih
kategorija nezaposlenih osoba – mlade. U tom smislu podaci iz Ankete
o radnoj snazi iz 2012. godine, prema kojima je samo 30,6 posto mladih aktivno na tržištu rada, te da je stopa njihove zaposlenosti samo
14 posto, a nezaposlenosti 54,3 posto, alarmantni su, te zahtijevaju
poduzimanje hitnih mjera i aktivnosti koje bi za cilj imale povećanje
aktivnosti mladih na tržištu rada i njihovo zapošljavanje. Podaci za cijelu 2013. godinu bit će objavljeni za nekoliko mjeseci, ali s obzirom na
to da je, prema podacima Svjetske banke, u junu 2013. godine stopa
nezaposlenosti mladih već bila porasla na 57,9 posto za očekivati je da
na kraju ove godine stopa nezaposlenosti mladih pređe 58 posto.
Navedeni pokazatelji ukazuju na to da je ogromna većina mladih
izložena riziku ekonomske, pa i socijalne isključenosti, što svakako može
proizvesti brojne negativne posljedice, prije svega na demografskom i
socijalnom planu.
Nadalje, veoma ozbiljna posljedica visoke stope nezaposlenosti i
neaktivnosti mladih ogleda se i u njihovoj migraciji prema inostranstvu.
Prema podacima iz istraživanja o mladima u Bosni i Hercegovini – „Glasovi mladih“13, koje je objavljeno u 2012. godini, 65,6 posto ispitanika
napustilo bi zemlju radi privremenog rada, 52,3 posto kako bi se nastanili u drugoj zemlji i 42 posto radi sklapanja braka. Nešto više od
13
12
http://www.undp.ba/upload/publications/VoY%20BHS_web.pdf
trećine ispitanika (38,1 posto) otišlo bi na duže vrijeme (ili zauvijek) u
inostranstvo. Samo nešto manje od petine ispitanika (18,9 posto) navodi da ne bi napustili Bosnu i Hercegovinu na duže vrijeme, ni zauvijek,
što je podatak koji govori da bi većina mladih zapravo željela napustiti
ovu zemlju.
Kada je riječ o budućnosti, ispitanici u navedenom istraživanju su
pesimistični i najčešće vjeruju da se njihov životni standard neće promijeniti u iduće tri godine, bilo da je riječ o prihodima, radnom statusu,
obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, stambenom pitanju ili kvalitetu života
općenito. Stav da se njihov standard neće promijeniti znatno češće iskazuju ispitanici koji pripadaju ranjivim grupama (36,6 posto) u odnosu
na opću populaciju mladih (28,1 posto).
13
Makroekonomska situacija u
Bosni i Hercegovini
Proteklih nekoliko godina, u kojima je ekonomska situacija u Bosni i
Hercegovini išla od loše ka goroj, predstavljaju period kada je stopa
rasta bila posebno slaba, broj otvaranja novih radnih mjesta nedovoljan,
a u isto vrijeme stopa nezaposlenosti mladih, koja je već i bila iznimno
visoka, polako ali sigurno je nastavila rasti iz godine u godinu.
U ovom periodu izlazak iz recesije nekoliko razvijenih evropskih zemalja, o kojima je posebno ovisna ekonomija BiH, pozitivno se odražava
na Bosnu i Hercegovinu iako će očekivani ekonomski rast u ovoj godini
biti tek oko 0,5 posto, ali i to je napredak u odnosu na negativni rast u
prošloj godini (-0,6 posto).14
Prema izvještaju15 Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP) BiH indeks potrošačkih cijena je rastao bez prekida od 2012. godine i imao
je stopu rasta od 2,1 posto u 2012. godini. Što se tiče trgovinskog
balansa, odnosno u slučaju Bosne i Hercegovine stalnog trgovinskog
deficita jer je vrijednost uvoza uvijek veća od vrijednosti izvoza, ovaj
indikator, prema istom izvještaju, ima trend opadanja. Naime, izražen
u procentima bruto domaćeg proizvoda, trgovinski deficit je sa 20,7
posto, 22,9 posto i 23 posto u periodu 2010-2012. prešao na 19,7
14Dokument Svjetske banke: South East Europe Regular Economic Report No. 4.
15
14
Bosna i Hercegovina, Ekonomski trendovi januar-juni 2013. godine, www.dep.gov.ba.
posto, koliko se očekuje za 2013. godinu, što je svakako pozitivan znak
za domaću ekonomiju.
U pogledu reformi i razvoja Bosna i Hercegovina je među zemljama
u regiji najslabiji učenik, odnosno s najmanjim ekonomskim rastom u
ovoj godini. Utoliko je važnije provesti ključne strukturalne reforme jer
je trenutna situacija takva da političko i ekonomsko okruženje tjera
strane investitore i smanjuje razvojne mogućnosti domaćih poslovnih
subjekata. I pored rasta izvoza, bankarski sektor u Bosni i Hercegovini
je bio osjetno pogođen krizom, a profitabilnost banaka je drastično
smanjena između ostaloga i jer je potražnja za kreditima bila smanjena
zbog ekonomske i finansijske neizvjesnosti.16
Poboljšanje poslovnog okruženja, kao i fiskalna konsolidacija, samo
su neke od ključnih oblasti u kojima je neophodno hitno djelovati, a
Bosna i Hercegovina je posebno loša u izdavanju građevinskih dozvola,
u stimuliranju poduzetništva, u infrastrukturi, i pogotovo kada su u
pitanju raspoložive vještine na tržištu rada. Navedena studija Svjetske
banke precizira i da će Bosna i Hercegovina, ako želi da održi ovakav
skromni rast, morati povećati otvaranje novih radnih mjesta, ciljajući
posebno poduzetništvo, poboljšanje vještina i mobilnost radne snage.
Navedeno istraživanje Svjetske banke ističe i da privatni sektor kreira
9 od 10 stvorenih radnih mjesta, te da se, s obzirom na takav utjecaj,
privlačenje stranih investicija čini kao apsolutni prioritet, koji je posebno važan u Bosni i Hercegovini, gdje je javni sektor precijenjen kako
u pogledu percepcije tražilaca posla tako i u pogledu prosječnih plaća
koje su znatno veće nego u privatnom sektoru koji stvara rast. Otvaranje novih radnih mjesta obično vodi manja grupa od oko 20 posto
kompanija,17 a proces je usko povezan s kvalitetom poslovnog okruženja, sa smanjenjem korupcije i s više konkurencije, te čini profitabilnijim
navedene kompanije, uz istovremeno otvaranje novih radnih mjesta.
16Dokument Svjetske banke: South East Europe Regular Economic Report No. 4.
17Dokument Svjetske banke: South East Europe Regular Economic Report No. 4.
15
Strani investitori, kao grupa poslodavaca koja je od posebne važnosti
za otvaranje novih radnih mjesta, već godinama u svojim izvještajima
ukazuju na nekoliko veoma konkretnih prepreka čije bi uklanjanje dovelo do drastičnog poboljšanja poslovnog ambijenta i otvaranja novih
radnih mjesta. Tu spadaju registriranje poslovanja, modernizacija pravnog okvira koji se tiče naprimjer privrednih društava i tržišta vrijednosnih
papira te porezi i građevinske dozvole.18 Dok je svakako veoma važno
povećati sam broj novih radnih mjesta, neophodno je i truditi se da ona
budu što kvalitetnija, odnosno da uvjeti rada za zaposlenu osobu budu
dostojanstveni i što kvalitetniji. Recesija je dovela i do rasta „srednjeg“
siromaštva, odnosno sloja osoba koje preživljavaju sa 2,5 do pet dolara
dnevno, sa 22 posto na 26 posto.19
Nezaposlenost mladih je u proteklom periodu dostigla rekordan nivo
iako je sve veći broj mladih koji duže ostaju u obrazovnom sistemu i
koji kasnije ulaze na tržište rada. Postoji obrnuta korelacija između nezaposlenosti mladih i ciklusa ekonomskog razvoja, jer kada indikatori
ekonomskog razvoja prate opadajući trend onda nezaposlenost mladih
prati trend rasta. Konkretno, kada pokazatelji ekonomskog razvoja (npr.
nivo stranih ulaganja, nivo proizvodnje i izvoza, broj otvorenih radnih
mjesta itd.) bilježe pad ili samo stagnaciju, onda nezaposlenost mladih
obično bilježi rast jer ekonomija nije u stanju apsorbirati odnosno ponuditi priliku za zaposlenje generacijama mladih koje pristižu na tržište rada svake godine. Stoga kao posljedicu loše ekonomske situacije
imamo stvaranje negativne spirale jer prilikom pogoršanja ekonomske
situacije dodatno i ubrzano raste nezaposlenost mladih. Kada jednu
takvu sliku stavimo u kontekst tranzicijske ekonomije u kojem se nalazi
Bosna i Hercegovina, i koji donosi dodatne izazove i pritiske na tržište
rada, te rastuću nezaposlenost mladih uslijed niza navedenih razloga,
onda su situacija i perspektiva u pogledu nezaposlenosti mladih u BiH
18
Bijela knjiga Vijeća stranih investitora u BiH, dostupna na www.fic.ba.
19Dokument Svjetske banke: South East Europe Regular Economic Report No. 4.
16
još teže. Isti trendovi i kretanja zabilježeni su i u drugim zemljama, bilo
da su u stadiju tranzicije ili već razvijene ekonomije, a većina zemalja
je u takvim situacijama aktivnije i brže provodila adekvatne politike i
reforme, poput onih koje su navedene na kraju ovog dokumenta.
Pozitivna strana je da mladi, kada im se pruži prilika, mogu dosta brzo
naučiti neke od ovih vještina (za razliku od starijih generacija) i tako se
ipak mogu integrirati na tržište rada. Domaće tržište rada također nije
sposobno odgovoriti zahtjevima i potrebama za fleksibilnijim oblicima zaposlenja kao i ponuditi dovoljne mogućnosti cjeloživotnog učenja i podizanja modernih vještina, što bi svakako doprinijelo zapošljavanju mladih.
17
Nezaposlenost mladih:
opća situacija i rizici
Prema Anketi o radnoj snazi iz 2012. godine stopa nezaposlenosti mladih u Bosni i Hercegovini najveća je u Evropi i iznosi 54,3 posto. Od
2009. do 2012. godine stopa nezaposlenosti bilježi rast od 3,9 posto,
dok stopa nezaposlenosti mladih u tom istom periodu bilježi rast od
čak 14,4 posto.
Ovakvu situaciju dodatno pogoršava činjenica da je istovremeno
smanjena stopa zaposlenosti sa 33,1 posto iz 2009. na 31,7 posto u
2012. godini. Smanjena je i stopa zaposlenosti mladih sa 16,7 posto iz
2009. na poražavajućih 10,8 posto u 2012. godini. Prikazani negativni
trend predstavlja crni scenarij kada je u pitanju (ne)zaposlenost mladih.
Kada se ovakvoj situaciji dodaju neizvjesna perspektiva otvaranja
novih radnih mjesta i rastući broj kompanija koje se gase, onda je rizik
i pritisak na mlade nezaposlene osobe još veći. Kratkoročno ispravljanje
ovakvih trendova danas se čini nemogućim.
Dokument „Analiza politika zapošljavanja u BiH“, koji je predstavio
Centar civilnih inicijativa (CCI) 2013. godine, potvrđuje da mladi nezaposleni mogu u veoma maloj mjeri računati na institucionalnu pomoć
zavoda za zapošljavanje, koji su opterećeni brojnim drugim problemima.
To uveliko otežava situaciju mladih na tržištu rada jer su uglavnom prepušteni sami sebi. Jedna od brojnih nelogičnosti je da najveći dio prihoda
zavodi ostvaruju od uplata doprinosa zaposlenih osoba, kojih je u periodu
18
krize sve manje. Samo u Federaciji BiH službe za zapošljavanje servisiraju
zdravstveno osiguranje za više od 245.000 osoba, a procjenjuje se da je
oko 120.000 osoba registrirano kao nezaposleno samo radi ostvarenja
prava na obavezno zdravstveno osiguranje. Tako se svi prihodi koji se
prikupe putem uplata doprinosa potroše u najvećoj mjeri na pasivna
sredstva, koja imaju efekt socijalne pomoći, i na administrativne troškove. Zbog takvog načina poslovanja stiče se utisak da su javne službe
izgubile osnovnu svrhu postojanja i mladi ljudi moraju poduzeti znatno
veće napore kako bi našli posao nego njihovi vršnjaci širom Evrope. Širom
EU službe za zapošljavanje imaju znatno aktivniju ulogu na tržištu rada i
obavljaju više aktivnosti, poput posredovanja u zapošljavanju ili aktivnijeg
kontakta s poslodavcima, poput analiza i studija, naprimjer o plaćama,
koje su od koristi svim akterima na tržištu rada.
19
Nezaposlenost mladih
prema spolu
Kada je u pitanju nezaposlenost mladih prema spolu, treba istaći da
su žene u nepovoljnijem položaju jer ih je znatno više na evidencijama nezaposlenih i istovremeno znatno manje u radnom odnosu nego
muškaraca.
Naime, barem kada je riječ o Federaciji BiH, prema podacima o broju
nezaposlenih osoba iz decembra 2012. godine žene čine 69,6 posto od
ukupnog broja mladih nezaposlenih osoba s visokom stručnom spremom, dok od ukupnog broja mladih nezaposlenih osoba sa srednjom
stručnom spremom ima 53,2 posto žena.
20
Grafikon 1: Nezaposlenost mladih i stepen stručnog obrazovanja
30000
25000
20000
15 - 19 god. Ukupno
15 - 19 god. Žene
15000
20 - 24 god Ukupno
20 - 24 god Žene
10000
25 - 29 god. Ukupno
25 - 29 god. Žene
5000
0
VSS
VŠS
SSS
NSS
VKV
KV
PKV
NKV
Stepen stručnog obrazovanja
Izvor: Bilten Federalnog zavoda za zapošljavanje za decembar 2012. godine
2012
Prema
Anketi o radnoj snazi iz 2012. godine stopa anketne nezaposlenosti mladih žena također je znatno veća od stope anketne
2011
nezaposlenosti
mladih, a samim tim i od ukupne stope
nezaposlenosti
Stopa anketne
nezaposlenosti
mladih žena
mladih, što je vidljivo iz tabele i grafikona koji slijede.
Stopa anketne nezaposlenosti
mladih
2010
2009
0
20
40
60
80
21
0
VSS
VŠS
SSS
NSS
VKV
KV
PKV
NKV
Stepen stručnog obrazovanja
Grafikon 2: Stopa nezaposlenosti mladih žena u odnosu na
stopu nezaposlenosti mladih
2012
2011
Stopa anketne nezaposlenosti
mladih žena
Stopa anketne nezaposlenosti
mladih
2010
2009
0
20
40
60
80
Što se tiče Republike Srpske, prema podacima sa evidencije nezaposlenih osoba ZZZRS-a u posljednje tri godine broj nezaposlenih mladih
(osobe starosne dobi od 15 do 30 godina) na dan 31. decembra 2012.
godine sa ukupno 42.985 povećao se na 46.091 osobu. U ovom periodu procent učešća žena u ukupnom broju nezaposlenih mladih kretao
se oko 47 posto, što je vidljivo iz tabele 1.
Tabela 1: Nezaposlene osobe dobi od 15 do 30 godina na dan
31. decembra 2012. godine
2010.
2011.
2012.
Ukupno
Žene
Ukupno
Žene
Ukupno
Žene
42.985
20.669
46.158
22.153
46.091
21.865
Učešće
žena (%)
48,08
22
47,99
47,44
Analizirajući podatke iz Ankete o radnoj snazi 2012. godine, primjetna je razlika u stopama aktivnosti, zaposlenosti i nezaposlenosti
mladih u Republici Srpskoj, a taj dokument ukazuje i na pojavu znatno
pasivnije uloge mladih žena na tržištu rada.
Kao jedan od značajnih razloga za manje učešće (mladih) žena na
tržištu rada, pored postojanja stereotipne podjele rodnih uloga u društvenom životu,20 protiv koje podjele se ulažu značajni napori kako vladinog tako i nevladinog sektora u Bosni i Hercegovini, možemo naglasiti i
činjenicu da u posljednjih nekoliko godina postoje jasni trendovi dužeg
zadržavanja u sistemu obrazovanja i povećanog broja mladih žena koje
studiraju i diplomiraju na visokoškolskim ustanovama.
Prema podacima iz Statističkog biltena visokog obrazovanja 9 za
2012. godinu21 RZS-a, u 2011. godini od ukupno 7855 diplomiranih
studenata njih 4718 su bile žene.
Tabela 2: Diplomirani studenti u RS-u
2009.
2010.
2011.
Ukupno
Žene
Ukupno
Žene
Ukupno
Žene
6931
3912
7328
4336
7855
4718
Učešće
žena (%)
56,44
20
59,17
60,06
Više podataka o učešću žena na tržištu rada u BiH može se naći u publikaciji
„Rodne (ne)jednakosti na tržištu rada u BiH - Ženska strana priče, Sanela Bašić,
Milanka Miković, Sarajevo, 2012, http://www.fes.ba/publikacije/2012/Rodne%20
nejednakosti/RODNE%20NEJEDNAKOSTI.pdf.
21http://www2.rzs.rs.ba/static/uploads/bilteni/obrazovanje/visoko_obrazovanje/
Bilten_Visoko_Obrazovanje_9.pdf
23
Proučavajući dalje strukturu diplomiranih studenata po naučnim
oblastima, može se zaključiti da u određenim oblastima postoji značajno
veće učešće žena nego muškaraca, što opravdava postojanje stereotipa
o takozvanim muškim i ženskim zanimanjima. Ovo su zvanične tabele
i ne objavljuju se detaljnije (tj. koji tačno smjer i koliko studenata, već
se rezultati objavljuju samo po grupama, tako da se ne može doći do
preciznijih podataka koji bi dozvolili kvalitetniju analizu).
Tabela 3: Diplomirani studenti u RS-u po naučnim oblastima (2011)
Ukupno
Muški
Ženski
Učešće
žena (%)
Obrazovanje
1140
241
899
78,86
Humanističke nauke i
umjetnost
617
207
410
66,45
Društvene nauke, poslovanje i
pravo
3898
1618
2280
58,49
Prirodne nauke, matematika i
informatika
514
316
198
38,52
Inženjerstvo, proizvodne
tehnologije i građevinarstvo
525
322
203
38,67
Poljoprivreda i veterinarstvo
175
102
73
41,71
Zdravstvo i socijalna zaštita
745
173
572
76,78
Usluge
241
158
83
34,44
Naučna oblast
24
Nezaposlenost mladih i nivo
obrazovanja
Razvoj ljudskih resursa, ulaganje u obrazovanje, povećanje konkurentnosti radne snage, ulaganje u istraživanje i razvoj, kao i zapošljavanje
mladih, među ključnim su elementima za uspostavu socijalne i ekonomske stabilnosti i rast države. Stoga je neminovno ovom pitanju
posvetiti posebnu pažnju. Svijet rada stalno se mijenja, između ostalog
i kao posljedica strukturalnih promjena i globalizacije, što bitno utječe
na stalne promjene u zahtjevima za stručnim obrazovanjem i obukom
u društvima koja razvoj ekonomije baziraju na znanju.
Na tržištu rada danas se pored poznavanja specijalističkih ili tehničkih znanja traži i poznavanje modernih tehnologija u mnogim oblastima. Strateški gledajući, razvoj ljudskih resursa postaje veoma važan, a
za adekvatan razvoj ljudskih resursa, društva u cjelini, ekonomije i privrede, kao nosilaca razvoja u globalnoj ekonomiji, suštinski pokretač je
efikasan i kvalitetan sistem obrazovanja i obuke. Radi se o kvalitetnom
obrazovanju koje omogućava svakom pojedincu da održi visok nivo
zapošljivosti, a firmama kvalificiranu radnu snagu. Na taj način sistem
obrazovanja igra veoma važnu ulogu u razvoju ljudskih potencijala i
postaje garant socijalne i ekonomske stabilnosti u državi.
Ministarstvo civilnih poslova BiH nadležno je za obrazovanje na nivou Bosne i Hercegovine i ima koordinacijsku ulogu. Obrazovni sistem
u Federaciji BiH je u nadležnosti kantona, u Republici Srpskoj na nivou
25
entiteta, te u Brčkom u nadležnosti Vlade Brčko Distrikta. U Federaciji
svaki kanton ima vlastiti zakon o predškolskom, osnovnom i srednjem
obrazovanju, a kantoni u kojima postoje univerziteti imaju i svoje zakone o visokom obrazovanju. U RS-u svi nivoi obrazovanja su regulirani
entitetskim zakonodavstvom, a Distrikt Brčko ima svoje zakone koji
reguliraju svaki od četiri nivoa obrazovanja.22
Svjetska banka je u brojnim studijama u ovoj23 i u proteklih nekoliko godina potvrdila vezu između nivoa vještina kod mladih i nivoa
zaposlenosti odnosno nezaposlenosti. Bosna i Hercegovina je i dalje
žrtva rudimentarnog sistema obrazovanja koji ne može pratiti trendove
i ponuditi mladima vještine za „novu ekonomiju“ (analiziranje podataka
i informacija, kreativno razmišljanje, komunikacijske i druge interpersonalne vještine itd.), što ograničava mogućnosti zapošljavanja mladih.
Ovakav sistem stvara niz problema, a jedan od njih je i nedostatak
usklađenosti s tržištem rada, zbog čega veliki broj osoba koje završe
proces obrazovanja završava na zavodima za zapošljavanje. Evidentno
je da obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini pravi male ili nikakve pomake u prilagođavanju potrebama tržišta, a rezultat toga je izdvajanje
velikih finansijskih sredstava iz budžeta države za obrazovanje bez ekvivalentnih rezultata u kvalitetu kadrova koje proizvede ovaj sistem. Ovi
konkretni problemi, kao i brojni drugi, potvrđeni su i od ključnih aktera
22
Od drugih aktera vezanih za obrazovanje i tržište rada, Agencija za rad i
zapošljavanje, koja djeluje na državnom nivou, ima koordinacijsku ulogu u
oblasti zapošljavanja. Tu je i Komisija za koordinaciju pitanja mladih u BiH, kao
i parlamentarne komisije na različitim nivoima koje se bave pitanjima mladih i
obrazovanjem, za koje se detalji mogu naći na web portalu www.mladi.info, koji je
ujedno i najveća baza podataka za mlade u BiH. U oblasti traženja posla, mladima
mogu pomoći sljedeće organizacije odnosno web portali: www.posao.ba, www.
prviposao.ba, www.pokreniposao.ba, www.posaomarket.ba, www.zaposlite.
ba, www.ads.gov.ba, www.adsfbih.gov.ba, www.adu.vladars.net, www.europa.
eu.int/jobs/eures. Što se tiče zakonske regulative, web portal Abeceda karijere
nudi listu relevantne regulative u oblasti obrazovanja i traženja posla: http://
abecedakarijere.ba/trazite-posao/zakonska-regulativa.html, a tu su i svi relevantni
kontakti na kantonalnom nivou na istom web portalu.
23Dokument Svjetske banke: South East Europe Regular Economic Report No. 4.
26
koji djeluju u oblasti obrazovanja u Bosni i Hercegovini, a nekoliko primjera je navedeno ispod:24
• Nedovoljno kvalitetan sadržaj obrazovanja jer nedostaju u udžbenicima i u metodama nastave fokusi na ključne kompetencije i na
životne vještine, što je jedinstveni najveći problem jer direktno sprečava rast kvaliteta obrazovanja,
• S ulaganjima u obrazovni sistem od oko pet posto bruto domaćeg proizvoda Bosna i Hercegovina je u nivou zemalja iz okruženja,
međutim kvalitet utroška nije odgovarajući jer 77 posto ulaganja u
obrazovanje odlazi na plaće osoblja u tom sektoru,
• Obrazovni sistem zasnovan na segregaciji, diskriminaciji i podjeli djece od rane dobi, što negativno utječe na opći kvalitet obrazovanja.
Obrazovne ustanove u Bosni i Hercegovini svoje upisne politike
prilagođavaju više vlastitim resursima i profilu nastavnog kadra kojim
raspolažu nego tržištu rada u BiH. Posljedica takvog djelovanja je nizak
kvalitet obrazovanja,25 visoka nezaposlenost i deficit određenih profila
kadrova, što se ogleda u nemogućnosti velikog broja kompanija da
popune oglašena radna mjesta uprkos desetinama hiljada obrazovanih
mladih ljudi koji su proizašli iz obrazovnog sistema i koji su raspoloživi.26 Jedan od konkretnih problema je činjenica da je obrazovni sistem
baziran na nastavi bez praktične nastave, što uzrokuje nedovoljnu osposobljenost mladih za savremene uvjete rada, odnosno nedostatak
znanja i vještina potrebnih na tržištu rada.27
24http://www.unicef.org/about/annualreport/files/Bosnia_and_Herzegovina_
COAR_2012.pdf
25 Nijedan bh. univerzitet nije priznat u Evropi, http://www.vijesti.ba/vijesti/
bih/160326-Nijedan-univerzitet-BiH-nije-priznat-Evropi.html
26
Posao.ba, Analiza tržišta rada u BiH za 2012. godinu.
27
CPU, Centar za politike i upravljanje, Analiza politika u oblasti povezanosti obrazovnog
sistema i tržišta rada u BiH.
27
Mladi se suočavaju sa ozbiljnim preprekama koje ih onemogućavaju
da se uključe u tržište rada. To se naročito odnosi na mlade s nižim stepenom obrazovanja, odnosno na one koji nemaju nikakve kvalifikacije.
Svjedoci smo da velika nezaposlenost pogađa i mlade s visokim obrazovanjem, ali ipak u manjoj mjeri nego prethodno navedenu kategoriju.
Imajući u vidu značaj obrazovanja uopće, a posebno srednjeg stručnog i visokog obrazovanja, kao sredstva u borbi protiv nezaposlenosti,
Bosni i Hercegovini su neophodni ljudski resursi koji će moći odgovoriti
modernim tehničkim i tehnološkim izazovima. To se može postići jedino
značajnim ulaganjem svih ključnih stakeholdera u ljudske resurse koji
će biti konkurentni i na regionalnom tržištu rada, što također direktno
utječe na ekonomski razvoj naše zemlje. Dio odgovornosti je svakako
i na poslodavcima koji bi trebali, u granicama mogućnosti, povećati
ulaganja u ljudske potencijale, ali nerealno je očekivati da oni sami
nadoknade sve propuste države odnosno obrazovnog sistema.
Trenutno velika većina radne snage ne zadovoljava ispod opisane
potrebe savremenog tržišta rada u vremenu globalizacijskih procesa,
brzog razvoja informacijsko-komunikacijskih, ali i novih tehnologija
općenito, te načina poslovanja, zbog čega se na tržištu rada u Bosni i
Hercegovini javlja paradoks da u ogromnoj armiji nezaposlenih osoba
poslodavci često ne mogu da nađu potrebnu radnu snagu. Navedena studija Svjetske banke,28 kao i prikupljena iskustva osoblja portala
Posao.ba u radu sa svim ključnim poslodavcima u Bosni i Hercegovini,
pokazuju da poslodavci smatraju kako većini mladih svih profila i dalje
nedostaje osnovni nivo jedne ili više vještina koje su ili direktno vezane za obavljanje posla (IT, poznavanje stranih jezika ili specijaliziranih
programa) ili ‘meke vještine’ (komunikacijske i pregovaračke vještine,
upravljanje vremenom, timski rad i druge). Veliki je broj nezaposlenih
osoba koje nemaju nikakvu kvalifikaciju, gotovo 30 posto, što za sobom
28
28
Studija Svjetske banke „Are Skills Constraining Growth in Bosnia and Herzegovina?:
https://openknowledge.worldbank.org/bitstream/handle/10986/3186/549010ES
W0WHIT101Official0Use0Only1.pdf?sequence=1
povlači pitanje potrebe organiziranja programa obuke, to jest stručnog
osposobljavanja i usavršavanja za potrebe tržišta rada i razvoja koncepta cjeloživotnog učenja. Što se tiče traženih kvalifikacija i stvarnih
potreba tržišta rada u 2012. godini,29 analize zavoda za zapošljavanje
te godišnja studija o bosanskohercegovačkom tržištu rada koju realizira
najposjećeniji portal za zapošljavanje www.posao.ba ukazuju na to da
su posebno bili traženi inženjeri informatike, elektrotehnike i strojarstva
te magistri farmacije. Također su bili traženi varioci, šivači i trgovci, a
radi se o zanimanjima gdje nedostaje kvalitetne radne snage. Među
online oglasima za posao kategorija komercijale i prodaje zabilježila
je najveći broj otvorenih pozicija, te su se komercijalisti, prodavači i trgovci ponovno našli na prvom mjestu među 10 najtraženijih zanimanja.
Osim očekivanja nastavka tih istih trendova u 2013. godini, mladi mogu
očekivati i povećan broj oglasa za posao u oblasti građevinarstva te u
metalnoj industriji uslijed intenziviranja radova na izgradnji koridora Vc.
Činjenica je da su unapređenje znanja i vještina, kao i razvoj karijere, veliki izazov za društvo u cjelini, a posebno za sistem obrazovanja i
tržišta rada u Bosni i Hercegovini, koja teži da postane društvo znanja
i jaka ekonomija u regiji.
Očigledno je da je neophodno hitno unaprijediti obrazovni sistem
jer u sadašnjoj situaciji mladi apsolutno nisu pripremljeni za prijelaz iz
škole na tržište rada, a nedostatak strategije karijerne orijentacije otežava taj prijelaz. Država i javni sektor su ti koji trebaju pokrenuti reformu
obrazovnog sistema i pravnog okvira kako bi se što prije uzele u obzir
potrebe tržišta rada.
Nastavni planovi i programi u školama i na univerzitetima većinom
su fokusirani na teoriju i učenici/studenti u većini slučajeva nemaju priliku za kvalitetno obavljanje praktičnog rada kako bi stekli potrebna
praktična radna iskustva i znanja. Kvalitetno uspostavljene veze između
29
http://www.posao.ba/articles.php?user=b412518133f11c1340bfeac1e7697520
&act=complete&aCat=0&aID=6468&type=A
29
obrazovnih institucija i kompanija prava su rijetkost, a značajan broj
obrazovnih ustanova ima veoma siromašne kabinete za praktičnu nastavu. Iako je sistemski predviđena kroz nastavne planove i programe,
praktičnu nastavu je potrebno unaprijediti i osavremeniti.
Evidentno je da postoji strukturna neravnoteža na tržištu rada, koja
se manifestira u neusklađenosti između ponude i potražnje za radnom snagom sa aspekta zanimanja, obrazovanja, kvalifikacija, dodatnih
znanja i vještina ili regionalnog rasporeda. Neravnoteža je najmanje
dvostruke prirode. S kvalitativne strane, sve i kada proizvodi pojedina potrebna zanimanja za tržište rada obrazovni sistem to ne radi na
pravi način, pa tako osobe završe na tržištu rada sa visokoškolskom
diplomom, ali bez ijednog dana relevantne i kvalitetne prakse kojom bi
istinski razvili pojedine vještine i znanja koja mogu valorizirati i unovčiti
kod poslodavca. Dakle, radi se o nedostatku vještina. Bez obzira na to
o kojim zanimanjima se radi, postoji određeni skup vještina koje poslodavci konstantno ističu kao deficitaran kod mladih ljudi koji traže posao,
a najčešće se radi o timskom radu, komunikacijskim i organizacijskim
vještinama, ili nedovoljnom poznavanju IT-a ili stranih jezika.30
Zatim, s kvantitativne strane, sama činjenica da postoje deficitarna
zanimanja ukazuje na to da obrazovni sistem ni u ovom pogledu ne
prati tržište rada jer ne proizvodi kadar koji se traži (npr. varioci ili informatičari). Dio problema vezan je i za nedovoljnu mobilnost31,32 radne
snage, pa tako mlade nezaposlene osobe većinom nisu voljne da putuju
iz jednog dijela države u drugi radi zaposlenja. Pored navedenog, vrlo
često i sama primanja nisu dovoljna da pokriju troškove „osamostaljivanja“ mlade osobe, odnosno najma smještaja, troškova puta i slično, a
30
Studija Svjetske banke „Are Skills Constraining Growth in Bosnia and Herzegovina?:
https://openknowledge.worldbank.org/bitstream/handle/10986/3186/549010ES
W0WHIT101Official0Use0Only1.pdf?sequence=1
31
Federalni zavod za zapošljavanje, Analiza tržišta rada i zapošljavanja: http://www.
fzzz.ba/publikacije1/Analiza_trzista_rada_i_zaposljavanja_2011-2012.pdf
32Direkcija za ekonomsko planiranje, Izvještaj o ekonomskom razvoju BiH 2012.
30
tu su i drugi razlozi kulturološke, socijalne ili političke prirode koje mladi
u Bosni i Hercegovini često percipiraju kao barijere u prihvaćanju posla
u drugom gradu od njihovog mjesta boravka. Nedovoljna mobilnost
radne snage je općeprisutan izazov s kojim se nosi i EU tržište rada, pa
se tako ova tema nalazi gotovo svake godine među ključnim temama
godišnjeg evropskog Foruma zapošljavanja u Bruxellesu, a u Bosni i
Hercegovini je ovaj problem još više izražen.
Dakle, obrazovni sistem još uvijek nije efikasno povezan s tržištem
rada, te ga je potrebno unaprijediti i u određenim segmentima prilagoditi
potrebama privrede. Ovo se može ostvariti kroz razvoj saradnje obrazovnih ustanova s poslodavcima kao ključnim partnerima na tržištu rada,
povećanje broja časova praktične nastave i primjene novih tehnologija,
što bi sigurno utjecalo na smanjenje neprihvatljive strukturne neravnoteže
na tržištu rada. U procese i aktivnosti koje bi dovele do prevazilaženja
ovog stanja neophodno je uključiti sve sudionike na tržištu rada.
Izuzetno poražavajući je podatak koji ukazuje na nemogućnost zadržavanja ljudskih resursa, posebno mladih i kvalificiranih kadrova. Prema
izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) Bosna i Hercegovina je
peta najgora zemlja u svijetu po „odlivu mozgova“, odnosno procentu
odlaska studenata i visokoobrazovanih kadrova u inostranstvo,33 a iza
nje se nalaze samo Srbija, Burundi, Haiti i Alžir. Što se tiče Republike Srpske, prema podacima ZZZRS-a najveći broj
mladih nezaposlenih osoba (oko 70 posto) jesu osobe sa završenom
srednjom školom u trogodišnjem (KV) i četverogodišnjem trajanju (SSS).
Poslije ove najzastupljenije grupe nezaposlenih osoba, u prethodnim
godinama su bile najzastupljenije osobe iz grupe mladih koje imaju završenu samo osnovnu školu (NK radnici), ali se taj trend od 2011. godine
izmijenio na način da su u 2011. i 2012. godini druga najzastupljenija
grupa nezaposlenih postali mladi s visokom stručnom spremom.
33
Konkurentnost 2012-2013 – Bosna i Hercegovina, Federalni zavod za programiranje
i razvoj, 2012. (Također, Bosna i Hercegovina je ocijenjena sa 3,93 poena od
ukupnih 7, čime je zauzela 88. mjesto po konkurentnosti ekonomije.)
31
Tabela 4: Kvalifikaciona struktura mladih na evidenciji ZZZRS-a
31. decembra 2012.
NK
PK-NSS
KV
SSS
VKV
VŠS
VSS
2010.
6293
431
17.835
13.468
35
762
4161
2011.
6001
390
17.318
14.406
42
660
7341
2012.
5547
343
16.837
15.359
36
469
7500
Sama činjenica da oko 13 posto mladih na evidenciji nezaposlenih
osoba uopće nema kvalifikacija te da na današnjem tržištu rada postoje
vrlo ograničene mogućnosti zapošljavanja osoba bez kvalifikacija predstavlja osnovu za zabrinutost.
Pored toga, činjenica da je u posljednjih nekolikog godina moguće
uočiti trend značajnog povećanja broja nezaposlenih mladih sa završenim fakultetom na evidenciji nezaposlenih ukazuje na to da u Republici
Srpskoj također postoji ozbiljan nesklad između obrazovnog sistema i
potreba na tržištu rada.
Zbog neizvjesnosti u pronalaženju posla nakon završetka srednje
škole značajan broj mladih odlučuje se za studiranje na visokoškolskim
ustanovama iako u određenom broju slučajeva nemaju afinitete i predispozicije za uspješno studiranje. S obzirom na to da se određeni broj
mladih upisuje na fakultet, a ponekad i na postdiplomske studije, samo
da bi izbjegli stanje opće apatije, na tržištu rada dolazi do daljih poremećaja u odnosima ponude i potražnje. U tom smislu u posljednjih pet
godina može se primijetiti ozbiljan porast broja nezaposlenih osoba s
visokom stručnom spremom, od kojih je najveći broj u kategoriji mladih,
na evidencijama ZZZRS-a, što je vidljivo iz tabele 5.
32
Tabela 5: Ukupan broj osoba s VSS (sve starosne kategorije)
na evidenciji ZZZRS-a
Mart Sept. Mart Sept. Mart Sept. Mart Sept. Mart
+/Broj 2008. 2008. 2009. 2009. 2010. 2010. 2011. 2011. 2012.
osoba
s VSS 2857 3457 3337 4250 5832 5806 6660 8852 10.587 7730
33
Nezaposlenost mladih i trajanje
perioda nezaposlenosti
Mladima u Bosni i Hercegovini treba u prosjeku znatno više od jedne
godine da pronađu posao, a s obzirom na oblasti u kojima se radna
mjesta otvaraju mnogi od njih se zapošljavaju izvan struke za koju su
se školovali.
Dodatni problem predstavlja činjenica da veliki broj osoba na tržištu rada zapravo radi na crno, među kojima značajan dio čine upravo
mladi, koji uglavnom rade one poslove za koje nisu školovani, odnosno
umjesto da razvijaju svoja znanja u struci za koju su se školovali ovakvim
stanjem gube i ona znanja koja su imali. Nije rijedak slučaj i da rade
poslove koji zahtijevaju niže kvalifikacije od onih koje imaju.
Prema izvještaju „Globalni trendovi zapošljavanja u 2013. godini“,
objavljenom od Međunarodne organizacije rada (ILO), broj radnika na
crno povećan je u svim zemljama regije. U Bosni i Hercegovini taj procent je sa 20 posto porastao na 23 posto. To znači da gotovo svaki četvrti radnik radi na crno, te da ima znatno smanjena radnička prava, kao i
kupovnu moć, odnosno otežanu finansijsku i socijalnu situaciju. Gotovo
pet posto radnika u regiji pripada kategoriji ekstremno i umjereno siromašnih jer žive u domaćinstvima u kojima se po članu porodice dnevno
troši manje od četiri konvertibilne marke (KM). Mladi često pristaju na
rad na crno pod pritiskom velike nezaposlenosti i nedostatka primanja,
a brojni slučajevi primjetni su u industriji turizma i u građevinarstvu,
34
gdje je ova pojava posebno rasprostranjena tokom ljetne sezone. U
svojim drugim studijama koje su bilo posebno fokusirane na Bosnu i
Hercegovinu ILO procjenjuje učešće neformalnog zapošljavanja na oko
30 posto od ukupne zaposlenosti, koje je najviše izraženo u poljoprivredi i među mladima te među najniže kvalificiranim radnicima.34 Rad
na crno među mladima je za oko 30 posto veći nego rad na crno među
radnicima starijih dobnih skupina.35 Za mlade rad na crno predstavlja
često jedinu strategiju preživljavanja i bijega od nezaposlenosti, ali nudi
malu nadu za napredovanje ka formalnom zaposlenju. Velika prisutnost
rada na crno ima ozbiljne posljedice na akumuliranje ljudskog kapitala,
na produktivnost, kao i opću fiskalnu situaciju u državi.36
U okviru brojnih aktivnosti i projekata Međunarodna organizacija
za migracije (IOM) često je registrirala slučajeve gdje mlade osobe iz
Bosne i Hercegovine odu na rad na crno u inostranstvo, što otvara vrata
još većem broju opasnosti i problema. Nerijetko su poslodavci oni koji
koriste tešku ekonomsku situaciju i stavljaju mlade osobe u bezizlaznu
situaciju nudeći im rad na crno kao jedinu moguću opciju, ostvarujući
pritom uštede uslijed korištenja besplatno dostupne radne snage.37
U nastavku su navedeni pokazatelji za Republiku Srpsku, a trendovi
su identični na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Prema podacima
s evidencija nezaposlenih ZZZRS-a najveći broj mladih u Republici Srpskoj ulazi u kategoriju dugoročno nezaposlenih osoba (osobe koje su
34Rosas, G., Corbanese, V., O’Higgins, N., Roland, D., & Tanovic, L. (2009).
Employment Policy Review Bosnia and Herzegovina. Strasbourg: Council of
Europe, str. 10.
35Ibid.
36Kamenica, A. (2009). Strengthening Social Partnership in Bosnia and Herzegovina:
Addressing the Problem of Undeclared Work in the Construction Sector through
Social Partnership, str. 18.
140International Labour Office (ILO). 2011. A comparative Overview of Informal
Employment in Albania, Bosnia and Herzegovina, Moldova and Montenegro
(Budapest).
37http://www.banjaluka.com/vijesti/drustvo/2013/09/02/nezaposlenost-u-bihnebriga-vlasti-pasivnost-mladih-i-izrabljivanje-na-crno-recept-za-katastrofu/
35
nezaposlene 12 i više mjeseci). Činjenica da na dan 31. decembra 2012.
godine čak 17.330 osoba (37,6 posto od ukupnog broja nezaposlenih
mladih) na posao čeka više od dvije godine jasno ilustrira izuzetno težak
položaj mladih na tržištu rada.
Analizirajući podatke o nezaposlenim mladima u zavisnosti od njihovih kvalifikacija, najbrojnija je grupa mladih koji posao čekaju od jednog
dana do šest mjeseci, a nakon nje grupa koja čeka posao od tri do pet
godina (izuzev grupe mladih s VSS kod kojih je po brojnosti druga po
veličini grupa koja na posao čeka od 12 do 18 mjeseci).
Tabela 6: Kvalifikaciona struktura mladih i dužina čekanja na evidenciji
ZZZRS-a (31. decembra 2012. godine)
NK
PK-NSS
KV
SSS
VKV
VŠS
VSS
0-6
mjeseci
1094
48
4131
4641
11
101
3027
6-9
mjeseci
293
16
1007
1122
3
25
660
9-12
mjeseci
357
17
986
959
4
27
613
12-18
mjeseci
575
29
1896
2168
3
59
1530
18-24
mjeseca
409
23
1177
1164
2
60
524
2-3
godine
749
46
2154
1991
6
71
725
3-5
godina
1038
68
2816
2025
2
91
376
5-7
godina
570
48
1394
817
1
26
33
7-9
godina
317
32
855
371
3
7
11
9+
godina
145
16
421
101
1
2
1
36
Nezaposlenost mladih kao
generacijski fenomen
Iz svih podataka navedenih u tekstu iznad, i uzimajući u obzir činjenicu
da Bosna i Hercegovina ima rekordne stope nezaposlenosti, posebno
mladih, jasno je da se radi o generacijskom fenomenu i da nezaposlenost puno teže pogađa mlađe nego starije dobne skupine. S jedne
strane, generacije današnjih mladih odrastaju u domaćinstvima gdje je
nezaposlenost u domaćinstvu percipirana kao gotovo normalna stvar,
i gdje su nekada i oba roditelja nezaposlena, te s relativno malim trenutnim izgledima za promjenu takve situacije. Navedena situacija čini
da je za cijelu jednu generaciju mladih ljudi, ili čak za više generacija,
nezaposlenost postala dio svakodnevnice i gotovo pa normalna pojava.
S druge strane, kao i širom Evropske unije, gdje je fenomen i pojam
„izgubljena generacija“ (engl. lost generation) stvoren kako bi opisao
generacije mladih ljudi koji su čak i dovoljno obrazovani ali koji ne mogu
naći posao, u Bosni i Hercegovini je takva situacija još više izražena. Cijela
generacija mladih odrasta i razvija se u takvoj atmosferi da već prilikom
odabira studija većina mladih svjesno ili podsvjesno ima znatno smanjena
očekivanja i planove te veće strahove i brige o zaposlenju s obzirom na
visoku stopu nezaposlenosti koja ih očekuje po završetku studija.
U tom kontekstu radi se zaista o već općeprisutnom generacijskom
fenomenu koji je mnogo više izražen u Bosni i Hercegovini nego u
Evropskoj uniji jer jednostavno zahvata, procentualno gledajući, veću
37
populaciju mladih osoba u svim dijelovima i svim gradovima Bosne i
Hercegovine. Razlika je tolika da ekonomski najdinamičniji dijelovi Bosne i Hercegovine imaju uglavnom veću stopu nezaposlenosti mladih od
većine članica Evropske unije, tako da je nezaposlenost mladih kao generacijski fenomen općeprisutna u BiH. Do koje mjere je nezaposlenost
mladih fenomen koji je ukorijenjen među mladim osobama pokazuju i
istraživanja provedena među mladima o najpoželjnijem poslodavcu ili
idealnom poslu. Na vrhu liste svake godine nađu se poslovi u javnom
sektoru i uglavnom javna preduzeća, gdje je trenutno zaposlenje i dalje
puno sigurnije i znatno bolje plaćeno nego u većini drugih ekonomskih
sektora.
38
NEET kategorija obuhvata sve
veći broj mladih
NEET (not in employment, education or training – izvan posla, školovanja ili obuke) i nezaposlenost mladih su srodni pojmovi, ali postoje
značajne razlike između njih.
Naime, stopa nezaposlenosti obuhvata populaciju onih koji su ostali
bez posla, ali su tražili posao u proteklom mjesecu i u stanju su početi
raditi u iduće dvije sedmice. Ove osobe po statističkoj metodologiji Međunarodne organizacije rada spadaju u ekonomski aktivnu populaciju.
Prema navedenoj metodologiji u populaciju ekonomski aktivnih osoba
mogu se uključiti i ​​pojedinci koji su u obrazovanju.
Definicija NEET kategorije uključuje sve osobe koje nisu u radnom
odnosu, obrazovnom sistemu, niti se osposobljavaju za posao, ali imaju
želju i sposobnost da rade.
Iako se u Bosni i Hercegovini ne vode posebne statistike o NEET populaciji, podaci iz Ankete o radnoj snazi i podaci zavoda za zapošljavanje
govore u prilog tome da i u BiH postoji značajna populacija mladih u
ovoj kategoriji. Analitičari tržišta rada značajan porast broja neaktivnih i
nezaposlenih mladih vide kao rezultat ekonomske krize i recesije koja se
manifestirala 2008/2009. godine te dodatno opteretila izuzetno slabu i
neelastičnu ekonomiju Bosne i Hercegovine. Međutim, iako je nesporno
da je recesija nesumnjivo pogoršala situaciju za mlade ljude, broj mladih
koji su bili u NEET kategoriji počeo se povećavati i prije toga.
39
Neke od karakteristika
zaposlenosti mladih
Mladi u Bosni i Hercegovini koji imaju sreću i vještine da budu zaposleni
nalaze se u različitim situacijama. Veoma je česta pojava da su primorani prihvatiti posao koji zahtijeva nižu stručnu spremu od one koju oni
posjeduju ili raditi u drugoj oblasti od one za koju su se školovali. Što
se tiče vrste zaposlenja, gotovo svi su zaposleni u javnom i u privatnom
sektoru. Nevladin sektor je, brojčano gledajući, relativno mali poslodavac, dok je četvrta moguća opcija (samozapošljavanje/poduzetništvo)
najmanje zastupljena, kao i širom Evropske unije.38,39 Direkcija za ekonomsko planiranje u prethodno navedenim izvještajima očekuje u 2013.
godini stagnaciju ili smanjenje broja zaposlenih u privatnom sektoru,
dok bi se višegodišnji rast broja zaposlenih u javnom sektoru mogao nastaviti, što je suprotno efikasnim mjerama za smanjenje nezaposlenosti.
Disproporcija finansijskih uvjeta između privatnog i javnog sektora
učinila je da javni sektor bude najtraženiji i najpopularniji među mladima, što je donekle i razumljivo jer prosječna plaća u javnom sektoru za
pojedine industrije iznosi i 50 posto više nego u privatnom sektoru,40 što
38
Podaci Eurostata o trendovima i situaciji na tržištu rada EU: http://epp.eurostat.
ec.europa.eu/statistics_explained/index.php/Labour_market_and_labour_force_
statistics
39Agencija za statistiku BiH, Anketa o radnoj snazi 2012.
40http://www2.rzs.rs.ba/static/uploads/saopstenja/rad/mesecna_saopstenja/2013/
40
Bosnu i Hercegovinu stavlja na posljednje mjesto u Evropi, gdje je situacija
potpuno obrnuta i u sektoru koji stvara vrijednost u ekonomiji (privatni
sektor) plaće su znatno više od javnog sektora. Slabija konkurentnost,
manji pritisak na poslu i fleksibilniji pristup mjerenju učinka u javnom sektoru su, pored navedenih većih primanja, dodatni razlozi koji kod većine
mladih čine da ovaj sektor bude privlačniji za raditi. Naravno, postavlja
se pitanje dugoročnosti ovakvih izbora odnosno opcija jer ekonomija ne
može opstati s takvim kvalitativnim i kvantitativnim jazom između ova
dva sektora pa je grčki scenarij poprilično izvjestan, što znači da će se
vrlo brzo dodatnih nekoliko hiljada mladih ljudi naći u još težoj situaciji
nego sada. Dakle, za očekivati je da u narednih nekoliko godina, kao u
Grčkoj, jednostavno nestane novca za finansiranje rada javnog sektora i
brojnih institucija jer se jednostavno smanjuje broj privrednih subjekata
koji privređuju, dok broj zaposlenih i nivo primanja u javnom sektoru
uglavnom ima trend rasta ili stagnacije. To je i dovelo Bosnu i Hercegovinu u situaciju koju mnogi ekonomski analitičari smatraju samo na korak
do grčkog scenarija jer je s jedne strane situacija na tržištu rada toliko
neuravnotežena a s druge strane nema nikakvih znakova poboljšanja od
strane vlasti. Zbog nefunkcioniranja institucija Bosne i Hercegovine, i s
najgorim kreditnim rejtingom u regiji, poslovno okruženje u BiH ima sve
manje šansi da se oporavi.41 Deficiti budžeta i nedostatak razvojne komponente, koji karakteriziraju budžete, čine da je posebno teško početi
pozitivno djelovati i otvarati nova radna mjesta. Zahvaljujući sredstvima
MMF-a značajne javne institucije, poput penzionih fondova, u mogućnosti su preživjeti od jedne tranše do druge, a posljedica takvog političkog
i ekonomskog okruženja je da je Bosna i Hercegovina po kreditnom rejtingu samo jednu stepenicu iznad Grčke.42
Rad_Avgust_2013.pdf, http://www.seebiz.eu/svjetska-banka-troskovi-plata-za-javnisektor-u-bih-najveci-u-evropi/ar-28129/
41
http://www.slobodnaevropa.org/content/bih_prijeti_finansijski_slom/24422011.
html; http://www.capital.ba/hasic-prijeti-grcki-scenario/
42
Mišljenje Agencije Moody’s o BiH potvrđuje situaciju: „BiH ima slabu perspektivu
41
Jedna od karakteristika zaposlenosti mladih u Bosni i Hercegovini
je i smanjenje trajanja ugovora o radu. Prema studiji o tržištu rada43 u
Bosni i Hercegovini, koju svake godine objavljuje web portal Posao.ba,
raste procent korištenja ugovora na određeno vrijeme, dok se procent
ugovora na neodređeno vrijeme smanjuje. Mladi su dakle i u ovom
slučaju žrtve slabe perspektive i teške ekonomske situacije, koja poslodavcima ne dozvoljava da se ugovorno obavežu na duži odnosno neodređeni vremenski period. U 2012. godini stalni radni odnos je nuđen
u 70 posto oglasa, rad na određeno vrijeme u 14 posto slučajeva, a
honorarni kratkoročni posao u 16 posto oglasa. Kategorija honorarnih
poslova više je nego udvostručena u odnosu na 2011. godinu, kada je
taj procent iznosio 7,7 posto. Svi navedeni trendovi dotiču i mlade ljude
na tržištu rada u Bosni i Hercegovini.
ekonomskog rasta i visoku stopu nezaposlenosti. Sa smanjenjem stranih investicija,
krizom u Evropi i dugotrajnom političkom nestabilnošću, ekonomija u BiH rasla je
sporo nakon izlaska iz recesije i sada se čini da ponovo ulazi u recesiju. Slab rast
otežat će pokušaje da se konsolidiraju javne finansije, a mogu se pogoršati političke
tenzije“, (http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih-eu/samo-su-plate-administracijeuredne).
43http://www.posao.ba/downloads/Trziste_rada_2012.pdf
42
Uloga radnog zakonodavstva
Zakon o radu ne postoji na državnom nivou44 i stoga je na nivou entiteta
i Brčko Distrikta BiH potreban značajan broj adaptacija i modernizacija
kako bi navedeni zakoni mogli odgovoriti potrebama današnjeg tržišta
rada.
Zaključivanje ugovora o radu, radno vrijeme, plaće, prestanak ugovora o radu, ostvarivanje prava i obaveza iz radnog odnosa i druga pitanja
iz radnog odnosa regulirana su zakonom o radu. Ovaj zakon regulira i
pitanje pripravništva i volontiranja, što je posebno značajno za mlade.
U Zakonu o radu u institucijama Bosne i Hercegovine pripravnik
je osoba zaposlena prvi put u profesiji za koju je obrazovana, u cilju
stručne obuke ili samostalnog rada. Prava, obaveze i odgovornosti koje
se odnose na zaposlenog, propisane odredbama ovog zakona, odnose
se i na pripravnika i utvrđuju se ugovorom o radu koji se zaključuje na
određeno vrijeme, i to s pripravnikom visoke i više školske spreme na
jednu godinu, a s pripravnikom srednje školske spreme na šest mjeseci.
Također, pod određenim uvjetima, poslodavac može osobu koja završi
školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje za
samostalan rad bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad).
44
Prema Ustavu BiH nema nadležnosti u pogledu rada i zapošljavanja, a
nadležnosti u toj oblasti su na nivou entiteta.
sve
43
Što se tiče Federacije BiH, Zakonom o radu Federacije BiH u članu
26. precizirano je da poslodavac može zaključiti ugovor o radu s pripravnikom, kojim se smatra osoba koja prvi put zasniva radni odnos u
zanimanju za koje se školovala, radi stručnog osposobljavanja za samostalan rad. Ugovor o radu s pripravnikom zaključuje se na određeno
vrijeme, a najduže godinu dana, ako zakonom, propisom kantona ili
ugovorom o radu nije drugačije određeno.
Dakle, s pripravnikom se zaključuje ugovor o radu, odnosno pripravnik zasniva radni odnos, dok volontiranje ne podrazumijeva zasnivanje
radnog odnosa iako se i pripravnik i volonter stručno osposobljavaju za
samostalan rad.
U Federaciji BiH nedavno je usvojen Zakon o volontiranju FBiH, a
na državnom nivou je razmatran Prijedlog zakona o volontiranju. Zanimljivo je da navedenim prijedlogom zakona nije predviđena mogućnost
da organizator volontiranja bude privatno preduzeće. Naime, navedeni
prijedlog zakona precizira da organizatori volontiranja mogu biti državni
i entitetski organi uprave, organi jedinica lokalne samouprave, organi
sudske, zakonodavne i izvršne vlasti, javne ustanove, te svaka pravna
osoba registrirana u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama
Bosne i Hercegovine odnosno entiteta.
S obzirom na navedeno, budućim zakonom o radu u Federaciji BiH,
čije usvajanje tek treba da nastupi, ostavit će se mogućnost organiziranja osposobljavanja za rad u struci bez zasnivanja radnog odnosa kod
poslodavaca iz privatnog sektora. Ova konstrukcija zapravo asocira na
volontiranje.
Zakon o volontiranju Federacije BiH definira kao volontiranje aktivnost od interesa za Federaciju BiH kojom se doprinosi poboljšanju
kvaliteta života, aktivnom uključivanju građana u društvene procese
i razvoju humanijeg i ravnopravnijeg demokratskog društva. Postoji i
dugoročno volontiranje u struci (volontiranje duže od 240 sati tokom
najmanje tri mjeseca bez prekida), koje se priznaje kao radno iskustvo.
44
Kada je riječ o volontiranju, u nekim ranijim istraživanjima pokazalo
se da dio mladih ima negativan stav prema volontiranju jer se u većini
slučajeva radi o neplaćenom radu. U istraživanjima je isticano da to nije
rješenje za mlade ljude, koji ionako žive u teškim ekonomskim uvjetima,
pogotovo jer volontiranje na određenom radnom mjestu ne mora nužno
značiti i zaposlenje na tom mjestu. Ipak, ohrabruje činjenica da je većina mladih spremna volontirati i da ovaj vid rada smatra povećavanjem
šanse za zaposlenje.
Prema izvještaju „Glasovi mladih” iz 2012. godine čini se da volonterski rad nije uobičajena praksa ni u obrazovnim institucijama u
Bosni i Hercegovini. Relativno nizak procent ispitanika (16,4 posto u
2011/2012. i 15,2 posto u 2008. godini) svjedoči o postojanju organiziranog volonterskog rada u obrazovnim institucijama pri kojima se
školuju ili su se školovali. S obzirom na koristi koje volonterizam ima
i za pojedinca koji se u njemu angažira i za društvo, čini se da bi bilo
korisno kada bi škole svoje učenike više podsticale da se njime bave i
kada bi se više ukazivalo na značaj volonterskog rada.
Rezultati tog istog istraživanja ukazuju na to da je svega 10,3 posto
ispitanika volontiralo u zajednici/lokalnoj organizaciji ili grupi. Činili su
to najčešće jednom ili dvaput godišnje. Većina mladih nije se angažirala
u volonterskim aktivnostima – najčešće jer, kako navode, to od njih niko
nije zatražio (38,9 posto), zatim zbog nedostatka vremena (24,4 posto).
Određen broj mladih kao prvu asocijaciju kada se spomene volontiranje navodi i stjecanje iskustva ili prakse. Stoga se kao preporuka
nameće provođenje jače kampanje promocije značaja volontiranja, informiranja i jačanja svijesti mladih, učenika, studenata, nezaposlenih,
poslodavaca i javnog sektora o važnosti volontiranja u smislu povećanja
mogućnosti zapošljavanja, te izrada registra organizatora volontiranja.45
Promociju volontiranja treba da obavljaju svi akteri na tržištu rada jer svi
45Značajan doprinos promoviranju značaja volontiranja daje nevladin sektor putem
različitih projekata, kao što su: Volontiraj – kreditiraj, Volontiranje je cool i dr.
45
imaju interes da mladi steknu što više kvalitetnog i praktičnog radnog
iskustva.
Zakon o radu Republike Srpske46 u najvećem dijelu usklađen je s
relevantnim konvencijama Međunarodne organizacije rada i ostalim
međunarodnim dokumentima kojima je uređena posebna zaštita mladih u procesu rada. Zakon je nizom odredbi osigurao prilično visok
stepen zaštite zdravlja maloljetnika uključenih u proces rada i brojnim
odredbama tretira sigurnost mladih ljudi na poslu (npr. Zakonom je
propisano da je radnicima mlađim od 18 godina života zabranjen
prekovremeni i noćni rad).
U Zakonu o radu posebna pažnja posvećena je i uređenju pitanja
stjecanja radnog iskustva osoba koje se nakon završetka obrazovanja
prvi put zapošljavanju u svojoj struci. U skladu sa Zakonom o radu,
pripravnikom se smatra osoba koja je završila srednju školu, višu školu
ili fakultet, a koja prvi put zasniva radni odnos u tom zanimanju i koja
treba, prema zakonu, položiti stručni ispit, a potrebno joj je prethodno
radno iskustvo u njezinom zanimanju ili profesiji. S ovim osobama poslodavac može zaključiti ugovor o radu na onoliko vremena koliko traje
pripravnički staž propisan za zanimanje na koje se odnosi. Pripravnički
staž u pravilu za osobe sa srednjom stručnom spremom traje do šest
mjeseci, s višom devet mjeseci, a s visokom stručnom spremom 12
mjeseci.47
Zakonom o radu propisan je i minimum prava po osnovu rada koje
pripravnik ostvaruje. Naime, za vrijeme obavljanja pripravničkog staža
pripravnik ima pravo na 80 posto minimalne zarade prije polaganja
46
Službeni glasnik Republike Srpske, br. 55/07.
47
Pripravnik može stjecati radno iskustvo bilo gdje. U RS-u postoji i termin pripravnikvolonter, koji u suštini radi isto što i pripravnik, s tim da nema pravo na naknadu
za rad. U RS-u također postoji Zakon o volontiranju, ali on se odnosi isključivo na
društveno koristan rad, koji se formalno-pravno ne priznaje kao radno iskustvo.
(To dovodi do raznoraznih zabuna i nerazumijevanja, i za očekivati je da se tekst
modernizira, a nedovoljno jasni i potrebama adaptirani dijelovi adaptiraju novim
zakonom o radu u RS-u.)
46
stručnog ispita, što plaća poslodavac. Isto tako, poslodavac osigurava
invalidsko osiguranje u slučaju povrede na poslu. Pripravnik ima pravo
na zdravstveno osiguranje kako je to regulirano propisima u pogledu
nezaposlenih osoba. Ove beneficije osigurava nadležni zavod za zapošljavanje (u tom slučaju to nije dodatni trošak za poslodavca jer se
pripravnik tretira kao nezaposlena osoba).
Trenutnim zakonskim rješenjem nije propisana obaveza poslodavca da nakon isteka pripravničkog staža pripravniku ponudi zaključenje
ugovora o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, ali u posljednje
vrijeme može se uočiti trend da najveći broj ozbiljnih poslodavaca to
učini za pripravnike koji su se naročito istakli za vrijeme obavljanja svog
pripravničkog staža. Naime, obavljanje pripravničkog staža, između
ostalog, omogućuje međusobno upoznavanje pripravnika i poslodavca te mladima omogućuje da se svojim radom i zalaganjem nametnu
poslodavcima.
Iako su Zakonom o radu definirana značajno umanjena prava po
osnovu rada pripravnika, što znači da poslodavci uz znatno manje troškove mogu dobiti radnu snagu, značajan broj poslodavaca iz sektora
malih i srednjih preduzeća nerado zapošljava mlade bez prethodnog
radnog iskustva. Osnovni razlog za nezapošljavanje je činjenica da pripravnici u najvećem broju slučajeva uopće nemaju praktično znanje i
vještine koje mogu primijeniti, te je za njihovu obuku i „uvođenje u
posao“ neophodno odrediti mentora, što podrazumijeva da ni mentor neće biti u mogućnosti da u potpunosti izvršava sve svoje radne
zadatke i obaveze. Radi se o otežavajućoj okolnosti za kompaniju jer
je potrebno odvojiti vrijeme za uvođenje u posao novozaposlene mlade osobe, posebno u kontekstu recesije i nedostatka sredstava te u
situacijama kada su pritisak i očekivanja u pogledu produktivnosti od
zaposlenih još veći zbog racionalizacije resursa. Isto tako, poslodavci iz
ove kategorije izražavaju i zabrinutost da će pripravnici nakon završetka
svog pripravničkog staža i obuke napustiti preduzeće te kao obučeni
radnici s određenom količinom radnog iskustva potražiti zaposlenje u
47
konkurentskim kompanijama. Ovakva situacija značajno utječe na broj
dostupnih pripravničkih mjesta jer od ukupnog broja registriranih poslovnih subjekata u realnom sektoru njih gotovo 99 posto ulazi u kategoriju mikro i malih preduzeća, odnosno poslodavaca koji se izuzetno
teško opredjeljuju za angažiranje pripravnika.
Zakonom o radu, pored pripravnika, uređen je i položaj pripravnika
volontera. U skladu s odredbama Zakona o radu, rad koji obavlja pripravnik volonter izjednačen je s „klasičnim“ pripravničkim stažom, te
se vrijeme provedeno u obavljanju rada u statusu pripravnika volontera
računa u radno iskustvo pojedinca i evidentira u njegovoj radnoj knjižici.
Osnovna razlika u statusu pripravnika volontera u odnosu na „klasičnog“ pripravnika je obim prava po osnovu rada koje uživa pripravnik
volonter. Iako je za poslodavce ovaj način angažiranja pripravnika s
materijalne strane puno povoljniji od angažiranja „klasičnih“ pripravnika, posljednjih godina relativno mali broj poslodavaca se opredjeljuje
za angažiranje pripravnika volontera. Isto tako, kod mladih je također
izražen nedostatak zainteresiranosti za ovaj vid stjecanja neophodnog
radnog iskustva zbog činjenice da za svoj rad ne dobijaju naknadu.
Zakonom propisana mogućnost zaključivanja ugovora o radu s nepunim radnim vremenom, koji bi zbog svoje fleksibilnosti mogli biti
sredstvo za postepeno uvođenje mladih u procese rada, najveći broj
poslodavaca ne koristi ovu zakonom propisanu mogućnost, već prilikom
zapošljavanja u najvećem broju slučajeva traže radnike za rad s punim
radnim vremenom. Zbog te činjenice tržište rada postaje nedostupno
za nekoliko desetaka hiljada studenata koji se školuju na visokoškolskim ustanovama, a koji nemaju mogućnost da, za razliku od kolega u
Evropskoj uniji i SAD-u, uporedo studiraju i rade ako to žele.
Navedena činjenica, uz druge istaknute poteškoće, poput nedovoljnog kreiranja radnih mjesta, dalje postaje uzrokom problema nesnalaženja mladih na tržištu rada i u samim procesima rada. Poslodavci su
često u anketama kao osnovni problem prikazivali nedostatak ‘mekih
48
vještina’ (soft skills)48 kao osnovnog nedostatka prilikom zapošljavanja
mladih. Zbog nedostatka ‘mekih vještina’, koje su same po sebi skup
osobina ličnosti, socijalnih osobina, komunikativnosti, verbalnih vještina, ličnih navika i stavova, koje utječu na odnose s drugim ljudima
i radnom sredinom, mladi se osjećaju ugroženima na tržištu rada i u
radnoj sredini, te sve više i više postaju apatični i nezainteresirani za
uključivanje u procese rada.
48
Studija Svjetske banke „Are Skills Constraining Growth in Bosnia and Herzegovina?:
https://openknowledge.worldbank.org/bitstream/handle/10986/3186/549010ES
W0WHIT101Official0Use0Only1.pdf?sequence=1.
49
Politike i mjere borbe protiv
krize i nezaposlenosti mladih
U dokumentu „Evropa 2020“ jasno su definirane smjernice za EU ekonomske politike, koje obuhvaćaju održivost javnih finansija i makroekonomsku stabilnost, pametan, održiv i inkluzivan rast. Dokument definira
i smjernice za EU politike zapošljavanja, koje se baziraju na povećanju
učešća radne snage, razvijanju kvalificirane radne snage, unapređenju
sistema obrazovanja i obuke te na borbi protiv socijalne isključenosti.
Politike zapošljavanja u Bosni i Hercegovini formulirane su u strategijama zapošljavanja, i to u Strategiji zapošljavanja u Bosni i Hercegovini
2010-2014, Strategiji zapošljavanja Federacije BiH 2009-2013. i Strategiji zapošljavanja Republike Srpske 2011-2014. Tu su i strategije razvoja
entiteta ili pojedinih kantona u kojima je posebna pažnja posvećena
oblasti zapošljavanja. Međutim, ovako veliki broj strategija zapošljavanja
na malom području kao što je Bosna i Hercegovina, koja broji manje od
četiri miliona stanovnika, ipak nije doveo do rezultata koji su očekivani
u navedenim strategijama i koje čak ne obuhvaćaju ni iste vremenske
periode. Državnom strategijom za zapošljavanje (Strategija zapošljavanja u Bosni i Hercegovini 2010-2014) određeno je da će finansijska
sredstva za realizaciju strateških aktivnosti i dostizanje zacrtanih ciljeva
osigurati entitetske vlade. Radi se i o paradoksalnoj situaciji u kojoj država priprema strategiju za čiju implementaciju nema sredstava. Dakle,
50
u državnom budžetu finansijska sredstva za realizaciju ovih aktivnosti
nažalost nisu ni planirana, a njome su definirani opći i specifični ciljevi:
• Promoviranje inkluzivnog i zapošljavanjem bogatog rasta i smanjenje deficita produktivnog zaposlenja i dostojanstvenog rada
• Unapređenje zapošljivosti žena i muškaraca, naročito najugroženijih
• Unapređenje djelotvornosti, efikasnosti i upravljanja politikama i
institucijama tržišta rada
• Dva posto godišnje povećanje ukupne stope zaposlenosti
• 2,5 posto godišnje povećanje stope zaposlenosti žena
• Nezaposlenost mladih smanjena na 30 posto do 2014. godine
Već sada je jasno da nije postignut nijedan cilj i da su se trendovi
kretali u suprotnom smjeru.
Evidentno je da politike zapošljavanja moraju pokazati progresivniji
pristup rješavanju problema nezaposlenosti mladih i osigurati sistemsku
kontinuiranu podršku od obrazovanja do tržišta rada, uz primjenu evaluacije dosadašnjih efekata, s ciljem popravljanja efikasnosti i odabira
najbolje mjere za zapošljavanje mladih.
Izvještaj Svjetske banke „Lakoća poslovanja u Bosni i Hercegovini za
2011. godinu“ prema indikatorima lakoće poslovanja Bosnu i Hercegovinu pozicionira na 110. mjesto od 183 analizirane svjetske ekonomije,
iza zemalja bivše Jugoslavije i Albanije.49
Kada je riječ o implementaciji aktivnosti iz strateških dokumenata,
može se reći da su u posljednje vrijeme uglavnom službe za zapošljavanje
davale doprinos i izdvajale finansijska sredstva za rješavanje problema
nezaposlenosti putem sufinansiranja programa obuke, dokvalifikacija i
prekvalifikacija ili programa podsticanja zapošljavanja i pokretanja malog
biznisa kako za mlade tako i za druge kategorije nezaposlenih osoba. Provođenje mjera bi podrazumijevalo interakciju, usku saradnju i uključivanje
49http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/ECAEXT/BOSNIAHERZE
XTN/0,,contentMDK:22754504~menuPK:362032~pagePK:2865066~piPK:2865
079~theSitePK:362026,00.html
51
gotovo svih ministarstava i institucija na državnom i na entitetskom nivou,
kao i aktera iz privatnog sektora, jer se aktivnosti iz strateških dokumenata tiču i poduzetništva, i socijalnih politika, i obrazovanja, i statističkih
pokazatelja, što se u proteklom periodu nije desilo.50
Ove institucije zasigurno ne mogu same učiniti puno na rješavanju
problema nezaposlenosti, te je potrebno uraditi analizu loših učinaka
navedenih strateških dokumenata i preispitati nedovoljno djelovanje
drugih institucija.
Domaćim institucijama značajnu podršku na strateškom i na operativnom nivou pružili su pojedini donatori, odnosno međunarodne organizacije aktivne u oblasti zapošljavanja, i samo u protekle četiri godine
više od 5000 mladih ljudi steklo je prvo radno iskustvo, a napravljeno je
i nekoliko veoma važnih sistemskih poboljšanja, prvenstveno pri zavodima/službama za zapošljavanje. Ovdje se prvenstveno misli na otvaranje
17 centara za informiranje, savjetovanje i obuku mladih ljudi (CISO),
kao i na otvaranje Job klubova, koji su napravili revoluciju u pristupu
ka korisniku od navedenih institucija i gdje je nekoliko desetaka hiljada
mladih ljudi dobilo konkretne i korisne informacije i vještine. Koncept
CISO centara u Bosni i Hercegovini upravo je preuzela i Hrvatska otvarajući lanac sličnih centara za podršku mladim osobama koje traže posao (CISOK centri). Inicijativa je vrijedna spomena jer je ovo jedan od
iznimnih slučajeva gdje se u Bosni i Hercegovini implementirala jedna
veoma vrijedna, dobra i potrebna praksa prije nego u Hrvatskoj.51
50Primjeri mjera: realizirati pravne i institucionalne pretpostavke za uspostavljanje
sistema za obrazovanje i obuku odraslih; uključiti programe poduzetničkog
obrazovanja u obrazovne programe; uspostaviti sistem međusektorske saradnje
socijalnih partnera u obrazovanju; poboljšati izradu, monitoring i evaluaciju
intervencija na tržištu rada itd.
51Otvaranje CISOK-a u Hrvatskoj nastupilo je tri godine nakon otvaranja istih
centara u BiH; http://www.mrms.hr/pocelo-otvaranje-centara-za-informiranje-isavjetovanje-o-karijeri-cisok/.
Nekoliko hiljada mladih je steklo prvo radno iskustvo zahvaljujući programima
zapošljavanja za mlade provedenim od međunarodnih organizacija i u saradnji
s domaćim partnerima: http://www.un.ba/novost/10397/odrzana-zavrsna-konfe52
Što se tiče Republike Srpske, u gotovo svim strateškim dokumentima koji se odnose na oblasti zapošljavanja, obrazovanja i omladinske
politike nezaposlenost i neaktivnost mladih prepoznati su kao značajni
društveni problemi, te su tim dokumentima predviđene mjere i aktivnosti kojima je cilj smanjenje stope nezaposlenosti i neaktivnosti mladih
u RS-u. U tim dokumentima kao ključni akteri prepoznati su Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite, Ministarstvo prosvjete i kulture
te Ministarstvo porodice, omladine i sporta, sa zavisnim javnim ustanovama i drugim institucijama koje potpadaju pod nadležnost navedenih
ministarstava. Pored strateškog prepoznavanja problema, u Republici
Srpskoj tokom posljednjih nekoliko godina implementirane su i brojne
mjere koje imaju za cilj povećanje zaposlenosti mladih te otklanjanje
uzroka za njihovu nezaposlenost.
U cilju pružanja prilike mladim visokokvalificiranim radnicima da
odrade pripravnički staž Zavod za zapošljavanje Republike Srpske od
2007. godine, uz finansijsku podršku Vlade Republike Srpske, provodi
projekte podrške zapošljavanju pripravnika. Projektom iz 2007. godine
u svojstvu pripravnika zaposlena su 554, a projektom iz 2008. godine
zaposlen je 1191 pripravnik s visokom stručnom spremom. Projektom
iz 2010. godine „Prvi posao“, čija realizacija je okončana u 2011. godini, u svojstvu pripravnika zaposleno je 1500 osoba. U oblasti zapošljavanja u cijeloj Bosni i Hercegovini od posebne bi koristi bila rigoroznija i preciznija kontrola učinaka različitih projekata i provedenih
mjera zapošljavanja. Imali smo recentne primjere kada su se utrošena
sredstva mogla rasporediti na još bolji način, poznati primjer je projekt
zapošljavanja pripravnika visoke stručne spreme u Republici Srpskoj,52 u
okviru kojeg je previše mladih zapošljavano u administraciji u odnosu na
privatni sektor. Također, za razliku od uglavnom obuhvaćenih pravnika
rencija-un-programa-yerp
52www.capital.ba/vlada-rs-potrosila-26-miliona-km-na-zaposljavanje-pripravnikaefekti-izostali/
53
i ekonomista, od veće koristi za ekonomiju bi bilo obuhvatiti u većem
omjeru i deficitarna zanimanja navedena u ovoj publikaciji.
Trenutno se provodi projekt pod nazivom „Znanjem do posla“, kojim je obuhvaćeno sufinansiranje zarada 1500 mladih i stručnih osoba s
visokom i višom stručnom spremom s evidencije Zavoda za zapošljavanje koje nemaju radnog iskustva u svom zanimanju, a što im je potrebno
kao uvjet za zasnivanje radnog odnosa, odnosno polaganje stručnog
ili pripravničkog ispita. Dalje intervencije koje imaju za cilj usklađivanja
obrazovnog sistema i potreba tržišta urađene su u oblasti obrazovanja
odraslih. Naime, u Republici Srpskoj obrazovanje odraslih je istaknuto
kao sastavni dio sistema obrazovanja u Strategiji razvoja obrazovanja, a
svoju potvrdu dobilo je donošenjem niza važnih dokumenata. Najvažniji
korak u razvoju obrazovanja odraslih bilo je donošenje Zakona o obrazovanju odraslih i osnivanje Zavoda za obrazovanje odraslih, stvaranje
uvjeta za rad i akreditiranje ustanova i institucija za obrazovanje odraslih
te izrada i usvajanje podzakonskih akata.
Tokom posljednjih nekoliko godina učinjen je određeni napredak u
razvoju i promociji sistema poduzetništva kod mladih. Naime, značaj
poduzetništva i poduzetničkog duha do određene mjere prepoznat je i
u obrazovnom sistemu Republike Srpske. Učenje o poduzetništvu prije
šest godina postalo je sastavnim dijelom redovnog obrazovnog procesa
u srednjim stručnim školama kada je uveden predmet Osnove preduzetništva. Uvođenje ovog predmeta inicirala je Agencija za razvoj malih i
srednjih preduzeća u okviru VET reforme srednjeg stručnog obrazovanja
te pomogla u kreiranju nastavnog plana i programa za ovaj predmet.
54
Zaključak i preporuke
Analizirajući problem nezaposlenosti mladih u Bosni i Hercegovini, može
se zaključiti da su dostignuti historijski maksimumi. Izuzetno visoke
stope nezaposlenosti i neaktivnosti mladih i nemogućnost ekonomske
emancipacije mladih postaju jednim od ključnih faktora koji usporava i
čak onemogućava društveni rast i ekonomski razvoj.
S obzirom na to da mladi bez mogućnosti ekonomskog osamostaljivanja sve kasnije zaključuju brakove te u sve kasnijim godinama života
dobijaju djecu, u narednih nekoliko desetljeća ukupan broj stanovnika
Bosne i Hercegovine mogao bi se prepoloviti, a struktura tog stanovništva bi mogla biti ekonomski neodrživa jer bi najveći broj osoba bio u
poznim godinama i ekonomski neaktivan.
Za otvaranje novih radnih mjesta potrebno je stvarati uvjete za lakše
pokretanje biznisa i poslovanje općenito, to jest rasterećenje privrede putem promjene poreske politike i smanjenja birokratskih procesa,
pokretanje kapitalnih infrastrukturnih projekata te privlačenje stranih
investicija. Država ima glavnu i najveću odgovornost za stvaranje uvjeta
ekonomskog rasta.
Stoga je neophodno jasno i konkretno političko opredjeljenje usmjereno na ekonomski razvoj i efektivnu saradnju sa svim faktorima na tržištu rada (vlada, odnosno njen resor finansija, poduzetništva, industrije,
55
obrazovanja, te poslodavci, javne službe za zapošljavanje i dr.). S tim u
vezi potrebno je pokrenuti/inicirati i sljedeće aktivnosti:
• Integrirati potrebe tržišta rada u obrazovne politike na svim nivoima
– povezati sistem obrazovanja s tržištem rada (provesti zakonske
odredbe o formiranju i radu tripartitnih i savjetodavnih vijeća na
entitetskom, kantonalnom i općinskom nivou, gdje bi partneri direktno utjecali na veze obrazovanja i tržišta rada).
U oblasti obrazovanja neophodno je nastaviti započete reforme u
cilju uspostavljanja efikasnog sistema profesionalne orijentacije i
karijernog savjetovanja, usklađivanja upisne politike s potrebama
tržišta rada, razvoja savremenih nastavnih planova i programa u
kojima će puno veća pažnja biti posvećena praktičnoj nastavi te
daljem razvoju sistema obrazovanja odraslih.
• Izraditi nastavne planove i programe koji će sadržavati veći obim
praktične nastave bazirane na rezultatima ispitivanja tržišta rada i
saradnji s poslodavcima.
Ovim bi se značajno približio svijet rada učenicima i studentima, te
bi se stvorila mogućnost da se upoznaju s poslodavcima i njihovom
politikom rada.
• Razvijati učenje za poduzetništvo kao ključnu kompetenciju na
svim nivoima obrazovanja te podsticati samozapošljavanje/pokretanje malog biznisa za mlade (formirati fondove za razvoj i podsticanje omladinskog poduzetništva, kreirati poduzetničke inkubatore
za mlade s inovativnim biznisima). Omladinsko poduzetništvo još
uvijek je u začecima i nije prepoznato kao adekvatan odgovor na
nezaposlenost mladih.
• Promovirati volonterizam i njegov značaj u kontekstu zapošljavanja
i razvoja socijalnih vještina. Svijest o volonterizmu nije dovoljno razvijena. U ovu aktivnost potrebno je uključiti sve aktere tržišta rada,
odnosno učenike i studente, poslodavce i javne institucije, kako bi
se kod mladih povećala motivacija za volontiranjem, kod poslodavaca stvorio veći broj prilika pruženih mladima, a država bi trebalo
56
da napravi pogodan okvir za ovu aktivnost, tako da svi imaju svoju
odgovornost za uspjeh.
• Uraditi analizu (ne)učinkovitosti strategija zapošljavanja radi bolje
pripreme novih politika zapošljavanja. Reformske procese u oblasti
posredovanja u zapošljavanju treba nastaviti u cilju potpunog reformiranja položaja i uloge zavoda za zapošljavanje na tržištu rada.
Naime, neophodno je da zavodi za zapošljavanje fokus svojih aktivnosti s pukog evidentiranja nezaposlenih i drugih administrativnih
funkcija usmjere ka puno aktivnijoj ulozi koja bi se zasnivala na
posredovanju u zapošljavanju.
• Oblast uređenja rada i radnih odnosa neophodno je u potpunosti
uskladiti s pravnom stečevinom Evropske unije te osigurati veću
fleksibilnost radnih odnosa, uz istovremeno garantiranje socijalne
sigurnosti u slučaju gubitka zaposlenja – održiva fleksigurnost.
Isto tako, u narednom periodu potrebno je raditi na podizanju svijesti o mogućnostima zapošljavanja s nepunim radnim vremenom
mladih, u svim djelatnostima u kojima mladi žele raditi, po uzoru
na EU tržište rada, kako bi mladi mogli studirati i raditi.
• Potrebno je da se javne službe za zapošljavanje fokusiraju na aktivne mjere na tržištu rada umjesto na servisiranje zdravstvenog
osiguranja.
57
Preporuke za politike
Donosioci politika trenutno se suočavaju sa osnovnim izazovima u zapošljavanju, koji su drugačiji i kompleksniji u odnosu na one koji su postojali u prošlosti. Ti izazovi ne podrazumijevaju samo kvantitativna pitanja,
kao što su visoka stopa nezaposlenosti ili niska stopa zaposlenosti, nego
i ona kvalitativna, kao što su oblici nesigurnog stanja u oblasti rada i
zapošljavanja, uključivanja socijalnih kategorija stanovništva, uključivanja mladih i žena na tržište rada, siromaštvo i drugo.
U ovom kontekstu vrijedi pogledati neke od dobrih praksi Evropske
unije. Izvještaj Evropske fondacije za poboljšanje uvjeta rada i života
nudi veoma kvalitetno predstavljena i analizirana rješenja u vidu politika
i konkretnih mjera za poduzeti. Radi se o komplementarnim intervencijama koje nastupaju u različitim stadijima i situacijama mladih osoba,
ali koje svakako imaju za cilj pomoći što uspješniju integraciju na tržište
rada. Prije svega, izvještaj ističe mjere koje sprečavaju rano napuštanje
obrazovnog sistema i različite vidove podrške u okviru školskog okruženja, u kući ili putem drugih mjera koje mogu povećati šanse mlade
osobe da ostane u obrazovnom sistemu. Potom, tu su mjere koje imaju za cilj vratiti one koji su ranije napustili
školovanje i pružiti im blagovremeno drugu priliku da se vrate u obrazovni sistem, bilo da se radi o nastavku istih studija ili o otpočinjanju
studija koji više odgovaraju njihovim željama i mogućnostima. 58
Prijelaz između školstva i radnog mjesta je posebna oblast zasnovana na adekvatnim politikama i mjerama koje pomažu mladim ljudima
da pređu sa učenja na zarađivanje.
Za kraj, mjere koje jačaju zapošljivost mladih osoba, odnosno njihov
kapacitet da nađu i da zadrže posao, te mjere koje dozvoljavaju da se
uklone barijere zapošljavanju mladih jesu intervencije koje se dešavaju
najbliže tački na kojoj mlade osobe ulaze u tržište rada.
To podrazumijeva, naprimjer, razvijanje specifičnih vještina potrebnih za određeno zanimanje koje osoba nije stekla tokom obrazovanja,
dok drugi paket mjera podrazumijeva olakšavanje pronalaska posla za
mlade iz pojedinih ranjivih grupa.
U svakom slučaju, u budućnosti je prilikom izrade strategije kojom
će se definirati politika zapošljavanja potrebno kvalitetno izanalizirati faktore i okvir formuliranja politika zapošljavanja. To se prije svega
odnosi na analizu faktora ponude radne snage, faktora potražnje za
radnom snagom i faktora koji utječu na ponudu i potražnju.
Put ka formuliranju politika zapošljavanja trebao bi slijediti kružni
pristup koji uključuje proces u pet koraka: analiza postojeće situacije,
identifikacija ključnih pitanja, generiranje i evaluacija mogućnosti politika i odlučivanje, planiranje implementacije politika te monitoring i
procjena učinka politika.
Iz perspektive planiranja politika i intervencija može se definirati pet
ključnih dimenzija zapošljavanja, a to su:
• Stvaranje novih radnih mjesta
• Povećanje nivoa zapošljivosti radne snage
• Usklađivanje tržišta rada
• Poboljšanje radnih uvjeta
• Jednak pristup zapošljavanju
59
Bibliografija
Analiza tržišta rada i zapošljavanja u Federaciji Bosne i Hercegovine u
2011. godini, s procjenama za 2012. godinu, Federalni zavod za
zapošljavanje, Sarajevo, 2012.
Anketa o radnoj snazi 2012, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine,
Sarajevo, 2012.
Bilten Federalnog zavoda za zapošljavanje, decembar 2012.
EUROPE 2020 – A European strategy for smart, sustainable and inclusive
growth.
EUROSTAT. http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/
eurostat/home/
South East Europe Regular Economic Report No. 4, Svjetska banka,
juni 2013.
„Glasovi mladih“ – Istraživanje o mladima u BiH, Kvantitativni rezultati,
MDGF, Sarajevo, 2012.
Global Entrepreneurship Monitor 2012, Global Report.
„Lakoća poslovanja u Bosni i Hercegovini za 2011. godinu“, Svjetska
banka, Federalni zavod za programiranje i razvoj, 2011.
Zakon o radu, Službene novine Federacije BiH, br. 43/99, 29/03.
Zakon o volontiranju, Službene novine Federacije BiH, br. 110/12.
Strategija zapošljavanja Federacije Bosne i Hercegovine (2009-2013),
Ministarstvo civilnih poslova BiH, Sarajevo, 2008.
61
The Global Competitiveness Report 2012-2013, The World Economic
Forum.
Al Jazeera Balkans web: http://balkans.aljazeera.net/vijesti/zaposljavanje-u-vrijeme-mrsavih-budzeta
Analiza politika zapošljavanja u BiH, CCI, nacrt dokumenta, juni 2013.
Strategija zapošljavanja u Bosni i Hercegovini 2010-2014.
Studija Svjetske banke „Are Skills Constraining Growth in Bosnia and
Herzegovina?”
Bijela knjiga za 2011. godinu, Vijeće stranih investitora u BiH,
www.fic.ba
Analiza tržišta rada za 2012. godinu web portala Posao.ba.
Strategija zapošljavanja Republike Srpske 2011-2015.
Podaci Eurostata o trendovima i situaciji na EU tržištu rada:
http://epp.eurostat.ec.europa.eu/statistics_explained/index.php/
Labour_market_and_labour_force_statistics
CPU – Centar za politike i upravljanje, http://www.cpu.org.ba/media/8126/CPU-Povezanost-trzista-rada-i-obrazovanja.pdf
62

Zašto Hrvatska nije trebala pristupiti Europskoj Uniji

ovdje - Udruga Igra

ispis - Hrvatski sindikat pošte

ovdje - VPI BH

INTERVJU: GORAN SVILANOVIĆ, GENERALNI SEKRETAR

STIL & ljepota

Psihološke posljedice nezaposlenosti

Zapošljavanje mladih i reforme tržišta rada

) 51/74 - 248- 4) - 7 24 -67 Svrha akcije »Prvi koraci u prometu

Kako biti sam svoj headhunter (samo za mlade)

projekt: mi kreiramo svoj posao – od ideje do samozapošljavanja

“Populari”: Mladi u BiH ne shvataju da diploma danas nije garant

Pravilnik o disciplinskom postupku