Zdravstvena pismenost Prof.dr.sc. Gordana Pavleković Škola narodnog zdravlja “Andrija Štampar” Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gpavleko@snz.hr MICC, Zagreb, 6. lipnja 2013. Kontekstualni okvir Zdravstveni odgoj Promocija zdravlja Zdravstvena komunikacija Socijalni marketing Obrazovanje, pismenost i zdravlje Zdravstvena pismenost Izazovi definicije Osobitosti zdravstvene pismenosti Potrebe i zahtjevi: tko, koliko i zašto? Zdravstveni odgoj Pristupi/koncepti Oblici ZO rada (cilj) Racionalni (znanje, činjenice) Zdr. prosvjećivanje Zdr. informiranje Bihejvioralni ZO u užem smislu (trening navika i ponašanja) Psihodinamski ZO u užem smislu (stavovi i emocije) Sociodinamski (sustav vrijednosti) Marketing zdravlja Zdr. propaganda Metode zdravstvenog odgoja Pristupi Oblici ZO rada Metode Racionalni Prosvjećivanje, informiranje Rad s velikom grupom Rad s pojedincem Bihejvioralni ZO u užem smislu Rad s malom grupom Psihodinamski ZO u užem smislu Rad s malom grupom Rad s pojedincem Sociodinamski Marketing, propaganda Rad u zajednici Metode zdravstvenog odgoja Pristupi Oblici Metode Racionalni Prosvjećivanje, informiranje Velika grupa Pojedinac Predavanje Informiranje Direktno, organizirano Indirektno, integrirano Bihejvioralni ZO u užem smislu Mala grupa Bihejvioralne tehnike Direktno, organizirano Psihodinamski ZO u užem smislu Mala grupa, Pojedinac Kogn.-bih. Savjetovnje Direktno, organizirano Direktno, integrirano Sociodinamski Marketing, propaganda Zajednica Terapijska z. Kampanja Direktno, organizirano Indirektno, organizirano Zdravstveni odgoj Zdravstveni odgoj je mjera zdravstvene zaštite kojom se, putem razvijanja zdravog i mijenjanja štetnog zdravstvenog ponašanja te podučavanjem i širenjem informacija o zdravstvenim postupcima, postiže unapređenje zdravlja, sprječavanje te liječenje i ublažavanje posljedica bolesti. IUHPE, 1989. Zdravstveni odgoj daje mogućnost učenja s ciljem unaprjeđenja zdravstvene pismenosti i razvoja životnih vještina koje vode zdravlju pojedinca i zajednice. Nutbeam, 2000. Promocija zdravlja Promicanje zdravlja je PROCES osposobljavanja ljudi da preuzmu KONTROLU nad svojim zdravljem i tako da unaprjeđuju. Ottawa, 1986. Osnaživanje Intersektorska suradnja Stvaranje uvjeta Promocija zdravlja Izgradnja javne zdravstvene politike Stvaranje povoljne okoline Jačanje aktivnosti i učešća zajednice Razvijanje osobnih vještina Reorijentacija zdravstvene službe Zdravstvena komunikacija Komunikacija između zdravstvenog djelatnika i korisnika zdravstvene zaštite Komunikacija između donositelja odluka, davatelja i primatelja usluga u zdravstvu. Komunikacija kao socijalni, kulturni, psihološki i politički proces nad odlukama i akcijama o svom zdravlju i bolesti. Socijalni marketing Marketing zdravlja: Sličnosti i razlike između ZPP-a i EPP-a Dahlgren & Whitehead, 1992; Marmot, 2003. Obrazovanje, pismenost, i zdravlje Odnos pismenosti i formalnog obrazovanja Formalno obrazovanje se stječe u ranoj životnoj dobi Obrazovni status je često povezan s drugim čimbenicima socioekonomskog statusa i/ili utječe na njih Formalno obrazovanje u Hrvatskoj 60 50 40 30 20 10 0 < OŠ SSS ukupno muški > VŠS žene Obrazovanje i zdravlje: HZA, 2003. Osjećaj duševnog i tjelesnog zdravlja viši je kod osoba višeg obrazovnog statusa Zdravstvene navike nisu iste među osobama različitog obrazovnog statusa: muškarci višeg obrazovanja rjeđe imaju ovisničke navike (pušenje i konzumacija alkohola), a češće ne-ovisničke navike (nepravilna prehrana i tjelesna aktivnost) više obrazovne žene rjeđe se nepravilno hrane i češće su nedovoljno tjelesno aktivne. Zdravstveni djelatnici češće vrše pritisak na: žene nižeg obrazovnog statusa muškarce višeg obrazovnog statusa (osim konzumacije alkohola) Brborović, 2009. Pismenost Sposobnost čitanja, pisanja i računanja Kompleksnost pismenosti: sposobnost razumijevanja i korištenja različitih vještina za funkcioniranje u društvu Uključuje znanje osobe o određenom sadržaju ili području: prehrambena pismenost, financijska pismenost, kulturna pismenost, kompjutorska pismenost, medijska pismenost, znanstvena pismenost, zdravstvena pismenost... Keleher & Hagger, 2007. Pismenost u svijetu 876 mil. nepismenih (25% odraslog stanovništva u svijetu) 130 mil. djece ne ide u školi 100 mil. nepismenih u razvijenim zemljama 88% korisnika Interneta u razvijenim zemljama (15% stanovništva u svijetu) 4 od 5 web-stranica na engleskom jeziku (1 od 10 osoba u svijetu govori engleski) UNDP, UNESCO, OECD, 2001. Zdravstvena pismenost Zdravstvena pismenost je jedan od najjačih prediktora zdravstvenog stanja pojedinca i zajednice, čak ispred dobi, obrazovanja, prihoda, zaposlenosti ili pripadnosti etničkim skupinama Zdravstvena pismenost može, ali ne mora biti vezana s formalnom edukacijom: osoba koja odgovarajuće funkcionira kod kuće ili na radnom mjestu može biti nepismena u okružju sustava zdravstva. Zdravstvena pismenost Termin prvi put korišten u tekstu “Health Education and Social Policy” Simonds, 1974. Stupanj zdravstvene pismenosti direktno je povezan s uspješnošću komunikacije Kaplan, 2004. Izazovi definicije Zdravstvena pismenost: Osobna, kognitivna i društvena umijeća koja određuju sposobnost pojedinca da dođu do informacije te razumiju i koriste informacije kako bi unaprijedili i održavali zdravlje. Nutbeam, 2000. (WHO/HP Glosary) Zdravstvenu pismenost čine kognitivne i socijalne vještine koje određuju motivaciju i sposobnost pojedinca da ima pristup informacijama, razumije ih i koristi u promociji i zadržavanju dobrog zdravlja. Nutbeam, 1998. Izazovi definicije Stupanj do kojeg su pojedinci sposobni doći do informacija, obraditi i razumjeti osnovne zdravstvene informacije i usluge potrebne za donošenje odgovarajućih zdravstvenih odluka. Ratzan S et al.,2000 Aktivno, dinamično i osnažujući životna vještina za “navigaciju” u suvremenom svijetu i izboru onog što u svakodnevnom životu utječe na zdravlje i dobro osjećanje. Kognitivne i socijalne vještine pojedinca su važne, ali još je važnija motivacija i sposobnost doći do, razumjeti i koristiti informacije u promicanju zdravlja. Kickbusch, 2006. Zdravstvena pismenost mijenja zdravstveno ponašanje Nutbeam, 2008. Zdravstvena pismenost nije samo osobina pojedinca već ključna determinanta zdravlja populacije. Kickbusch, 2006. Osobitosti Funkcionalna zdravstvena pismenost: razumije i slijedi jednostavne zdravstvene poruke Interaktivna zdravstvena pismenost: sposobnost kontrole nad zdravljem u suradnji s profesionalcima Kritička zdravstvena pismenost: sposobnost kritičke analize informacija, spremnost za aktivno sudjelovanje i rješavanje problema Nutbeam, 2000. Zdravstvena vs. medicinska pismenost Primjer: Razumije i koristi upute o uzimanju lijekova za kolesterol (medicinska pismenost) Ima mogućnost/pristup informacijama o kolesterolu, razumije ih i primjenjuje u svakodnevnom životu (zdravstvena pismenost) Vještine potrebne za zdravstvenu pismenost Vizualna pismenost Kompjutorska pismenost Informacijska pismenost Numerička pismenost Verbalne vještine Zdravstvena pismenost u USA 12% odraslih: zadovoljavajuća razina zdravstvene pismenosti 36% odraslih: ograničena ratina zdravstvene pismenosti 22% odraslih: osnovna razinu zdravstvene pismenosti 14% odraslih: ispod osnovne razine 5% odraslih nije pismeno u engleskom jeziku National Assessment of Adult Literacy, 2010. Vulnerabilne skupine i zdravstvena pismenost Starije osobe (60+): 71% ima teškoća u razumijevanju tiskanih materijala 68% ima teškoća u interpretaciji brojčanih podataka i računanju 2/3 ne razumiju informacije liječnika o uzimanju propisanih lijekova 39% osoba ima razinu zdravstvene pismenosti niže od osnovne razine AMA, 2007. Iskustva iz Kanade 55% stanovnika u dobi od 16 do 64 godine nema vještine i sposobnosti čitanja i pravilne interpretacije pisanih zdravstvenih informacija Scheeter, 2011. Osobe s niskom zdravstvenom pismenošću: češće odlaze liječniku Eagle et al, 2006. češće neispravno uzimaju lijekove Bennett et al, 2008. osobno zdravlje procjenjuju lošijim i rjeđe koriste preventivne mjere zaštite Nielson-Bohlman et al, 2004. češće i duže borave u bolnici Schillinger, 2002. rjeđe koriste preventivne preglede povećavaju troškove sustava zdravstva Troškovi i zdravstvena pismenost Niska zdravstvena pismenost: godišnji gubitak između 106 i 238 biliona dolara (7 do 17% svih troškova u zdravstvu) Vernon et al, 2007. Porast zanimanja za zdravstvenu pismenost: MEDLINE: 371 članak na engleskom jeziku (1985.-2006.), pola publicirano 2005-2006.) Ishikawa and Yano, 2008. PUBMED: 659 članaka u 2007.-2008. Peerson and Saunders, 2009. Prioriteti u istraživanjima Razina zdravstvene pismenosti u populaciji Učinkovitost i djelotvornost metoda zdravstvenog odgoja Učinkovitost i djelotvornost novih socijalnih mreža Praćenje troškova zbog zdravstvene nepismenosti Povezanost zdravstvene pismenosti i zdravlja Sretno!
© Copyright 2024 Paperzz
