Aktivni sindikalci jak sindikat Sindikalni povjerenici Obrazovanje sindikalnih aktivista je naš zadatak 2 Udruženi naprijed Samo zajednički postižemo naše buduće ciljeve Unia za demokratiju 3 Unia se bori za ljudska demokratska prava svih 4 Nr. 1 | Februar 20110 | serbo-kroatisch Erscheint als Beilage zur Zeitung «work» | Redaktion T +41 31 350 21 11, F +41 31 350 22 11 | redaktion@unia.ch | www.unia.ch Inicijativa o minimalnim platama Minimalne plate za pristojan život Ko u Švajcarskoj radi puno radno vrijeme, trebao bi da može od toga pristojno da živi. Za 400000 zaposlenih radnika to nije slučaj. Oni zaradjuju manje nego 22 franka po satu. Rast premija zdravstvenog osiguranja i visoki troškovi stanarine značajno utiču na njihov porodični budžet. Minimalna zarada protiv pritiska na platu Pritisak na plate stalno raste. Razlog: Beskrupolozni poslodavci smanjuju plate. Oni pružaju lokalnu i uobičajenu platu za datu branšu. Posebno je ovo značajno za temporerne i radnike sa veoma niskim platama. To se odražava i na plate stalno zaposlenih. Uostalom ko će da podigne plate ako poslodavac može uvijek da pribjegne damping-platama? Zaštita od ovog pritiska može se postići samo garancijom minimalnih plata. Garantovana plata štiti plate i onih koji više zaradjuju. Ovim se pomaže da se radnici i sindikati zalažu za bolje plate. Minimalna plata umjesto prevare U Švajcarskoj akcionarski profiti i menadžerske plate su u poslednje dvije godine eksplodirali. U velikim kompanijama odnos izmedju prosječne godišnje zarade jednog top menažera i najmanje godišnje plate iznosi 1:55. Mala grupa privilegovanih menadžera zaslužuje dakle da zaradi u jednoj nedjelji više od sto hiljada od radnika u toku godine! Inicijatia o minimalnim zaradama će omogućiti da novac dodje do onih kojima je potreban i da svi imaju koristi od toga: Što su veće minimalne plate time se uvećava kupovna moć. To stvara i nova radna mjesta. Izgraditi lokalnu grupu aktivista Sakupljanje potpisa će trajati cijelu 2011 godinu. Centralni odbor Unia je u decembru odredio kvote za regione. Cilj je da se prikupi potreban broj potpisa do kraja godine. Zvanično otvaranje kampanje je 25. januara sa savezom švajcarskih sindikata i uz novinske medije. Regioni su pozvani da izmedju 25. do 26. januara lansiraju jednu ili više dijelova kampanje. Kampanja za zagarantovanu minimalnu zaradu bi trebalo uglavnom i velikim dijelom da se lansira uz pomoć zainteresovanih sindikalnih aktivista u sekcijama/regionima. Dakle svi sindikalci koji su povezani sa migracijom su pozvani da zajedno sa svojim zemljacima aktivno učestvuju po pitanju proširenja kampanje i da je ako je moguće svugdje aktivno podrže svoje kolege bilo to kod aktivnosti pri klubovima ili drugim regionalnim i nacionalnim lokalima. Ciljevi kampanje 1. Pravo na pristojnu platu stoji u ustavu. 2.Savezna vlada i kantoni moraju da štite plate na švajcarskom tržištu. Zagarantovane minimalne plate treba da sui regulisane opštim ko- lektivnim ugovorom. 3.Za branše bez opšteg kolektivnog ugovora zakon propisuje minimalnu platu od 22 franka po satu. To je 4000 franaka u 2011 godini (za radno vrijeme od 42 sata sedmično). 4.Zakonska minimalna plata treba redovno da je prilagodjena razvoju plata i cijenama (na osnovu indeksa o starosnom penzionom osiguranju AHV-Rentenindex). 5.Kantoni mogu da postave regionalno više minimalne plate. Najvažnije ukratko: nKo radi u Švajcarskoj ima pravo na platu, od koje može pristojno da živi. nMinimalne plate su najbolja zaštita protiv pritiska i smanjenja plata. nMinimalna plata stavlja tačku na prevarante i špekulante, ona omogućuje da i radnici imaju pravo na teško stečeni novac i radnici uživaju ostvareni novac. Unia projekt za sindikalne aktiviste Sastanak Unia sindikalnih sekretara 300 Unia sindikalnih sekretara se sastalo na prvoj nacionalnoj sjednici pod motom «Oltner Rapport» od 17. januara 2011 u Oltenu. Oni su diskutovali o prijedlozima od 18. septembra 2010 u vezi sindikalnih aktivista. Projekt o sindikalnim aktivistima je fiksna zvijezda «Unia Forte» i predstavlja prekretnicu sindikalnih aktivnosti. Sjednicu je predvodila gospodja Vanja Alleva, član rukovodećeg tima Unia sindikata «Oltner Rapprt» je otvoren izlaganjem sindikalnih aktivista Marisa Pralong o značaju «Unia Forte» iz ugla samih sindikalnih aktivista (VL) i od strane predstavnika sindikalnih aktivista. Vasco Pedrina je prezentovao 10 ponuda sindikalnog rada u vezi izgradnje povjerenja i uspostavljanja mreže medju sindikalnim aktivistima. Predstavnici regiona su izijeli svoja konkretna iskustva sa sindikalnim aktivistima i svi su potvrdili da je to ključna komponenta budućeg Unia rada. Poslije je nastavljen rad o mogućnostima podrške za ovaj ambiciozni projekat i u okviru 6 specifičnih tema osnovane su radne grupe koje su detaljno tematizirale o ovom pitanju. Povjerenje se gradi kontinuirano Rezultati radnih grupa su pokazali da se povjerenje gradi kontinuirano uz saradnju i umrežavanjem. Još uvijek je veliki problem nedovoljno zaštite od otkaza za sindikalne aktiviste. Stoga je unapredjivanje ove zaštite potrebno, kao i stalno usavršavanje odnosno ponude školovanja koje su povezane usko sa praksom, i koje su usmerene potrebama sindikalnih aktivista uključujući i kampanje i uu- ojačala svoj položaj odn. značaj u preduzećima. Pri tome je neophodna povezanost sa moglo bi se reći usidrenost sa više firmi.» Pogodjeni učesnici Oko 300 Unia sindikalnih sekretara na sastanku «Oltner Rapport». ključivanje ljudi od samog početka u procese sindikalnih aktivnosti. Razvoj projekta Nakon diskusija Nico Lutz je objasnio perspektive rada sindikalnih aktivista iz pogleda rukovodstva projekta. Neki odlomci iz njegovog govora: «Unia je nevjerovatno jaka organizacija sa veoma velikim potencijalom. Mi smo efikasna organizacija za kampanje. A ipak pored toga Unia treba da udovolji izazovu i da uključi što više članova i aktivista kako bi Novi zakon Skoro 150’000 osoba je bilo bez posla u decembru prošle godine. To daleko nadmašuje prosjek poslednjih godina, i jasno govori da je Švajcarska kao nikad do sada a posebno švajcarsko tržište rada u dubokoj recesiji. Borimo se za zaustavljanje eksploatacije radnika! Mnogi i pored pune zaposlenosti su ovisni i od socijalne pomoći. Svakoj sedmoj osobi zvanično prijeti siromaštvo! Garantovana minimalna plata bi mogla da izbriše ovaj skandal. Garantovanih. 4000 franaka u mjesecu nije nikakav luksuz, već osnovno pravo i preduslov za dostojanstven život. Savez sindikata o nezaposlenosti «Uključivanje što više članova trebao bi biti cilj a ne srdstvo za postizanje cilja. I samo dok se zaista iskreno zalažemo da aktiviste uključimo i u pogledu odlučivanja možemo zauzvrat da računamo sa razumijevanjem aktivista, koje nije moguće svugdje i u svakoj situaciji realizovati da upravo sindikalna osnova odlučuje. Takodje je potrebno da se ojača obrazovanje razvoj malih i uključujućih ponuda za sindikalne aktiviste kao i za sindikalne sekretare. Generalno u oblasti političkog obrazovanja treba da se učini više i obrazovni rad uskladi sa timskim radom. Naša svakodnevna posvećenost za Uniu mora da vodi zajedničkom cilju. I ova godina će biti teška po pitanju smanjenja broja nezaposlenih lica. Broj nezaposlenih će se i dalje povećavati što ni malo ne pruža optimizma. Uzme li se u obzir izmjene zalkona za nezaposlena lica onda je situacija tim više zabrinjavajuća. Novi zakon od aprila U aprilu stupa na snagu novi zakon za nezaposlena lica. Tako će najedanput oko 15’000 nezaposlenih ostati bez nadoknade. Posebno su pogodjene osobe sa dugoročnim nezaposlenjem. Od tih osoba je više od trećine preko 50-godišnjaci, koji najviše poteškoća u pronalaženju posla i imaju. Kod prestanka primanja moraju da se prijave na socijalnu službu što je posebno za starije radnike veoma loše. Jer oni moraju prvo da potroše novac iz penzione kase pa tek onda imaju pravo da se prijave na socijalno. To znači da su im primanja umanjena ne samo u periodu u kojem primaju socijalnu pomoć već i u starosti odnosno kad budu penzionisani imaće znatno manje novca na raspolaganju. Jačanje franka Jak franak i spor ekonomski oporavak u inostranstvu opterećuju švajcarsko tržište rada. Vodeći indikatori univerziteta u Bazelu pokazuju da stopa nezaposlenosti i ove godine neće padati. Posebno su pogodjeni regioni sa jakom mašinskom i metalnom industrijom ili regioni u kojima je turizam vodeća privredna grana. Većina već sada ima veliku nezaposlenost Savezna vlada na zadatku Savezna Vlada neće izbjeći pitanje šta preduzeti u ovakvoj situaciji. Najbolje rješenje bi bilo pomjeriti stupanje na snagu novog zakona za nezaposlena lica. Ovo je dokrajčeno recesijom tržišta rada odn. skakanjem franka. Niko ne može poželjeti da se plaćanja iz osiguranja za nezaposlena lica usred krize – kad su najpotrebnija – smanje. horizonte News Minimalne plate Definitivan početak kampanje inicijativa minimalnih plata je 25. januara 2011. godine. Toga dana će savez sindikata Švajcarske i sindikat Unia na konferenciji u Bernu dati informacije o pozadini inicijative i o ciljevima. Sakupljanje potpisa će trajati tokom cijele godine i služit će u regionima sekcijama i sektorima kao sredstvo za pokretanje i izgradnju kampanje. Cilj je da se potpisi sakupe do kraja godine. Stolari imaju povećanje plate od 1,5 procenta Sindikat Unia i Syna su na pregovorima 10. decembra 2010 prihvatili ponudu saveza švajcarskih stolara i fabričkog namještaja da se plate u 2011 godini povećaju za 1.5 procenat. Od ovoga će biti jedan procenat opšte povećanje a preostalih 0.5 procenata individualno. Minimalne plate u 2011. godini ostaju nepromjenjene. Sindikat Unia povlači svoj otkaz opšteg kolektivnog ugovora od kraja 2010 i produžava ugovor do 30. juna 2011. godine. Štrajk kod Barbey SA se isplatio Neposredno pred Božić Unia je zaključila opšti kolektivni ugovor sa proizvodjačem sendviča iz Waadtländer Barbey SA u Granges-Marnand. Ovaj ugovor je od početka godine na snazi. Potpisivanje opšteg kolektivnog ugovora znači kraj sukobima koji su prošle godine u maju doveli pekare do štrajka. Novim kolektivnim ugovorom se predvidja radno vrijeme (u sedmici) 42 sata, pet nedjelja odmora i bolja zaštita u slučaju bolesti ili nesreće. Šoferske plate povećati, a ne smanjivati Transportni preduzetnici i profesionalno udruženje su smanjili indikator najnižih plata u 2011. godini za 500 franka na 3300 franaka! Šoferi zahtijevaju da neobvezujući pravilnik plata u Bernu bude zamijenjen kroz obvezujući pravilnik o minimalnim platama. Pri tome minimalna godišnja zarada ne bi smjela da prijedje donju granicu od 48’000 franaka, navodi se u saopštenju. Savezni sud potvrdjuje depozit model Socijalni partneri gradjevinskog zanatsva u Bazelu obavezuju u svom kolektivnom opštem ugovoru od 2008. godine obavezan depozit za sve preduzetnike u regionu. S druge strane neke kompanije su podnijele žalbu i kantonalni sud je oslobodio obaveze kaucije za preduzetnike u ovom regionu. Savezni sud je u odluci od 7. decembra 2010 ispravio kantonalni sud i uveo obavezan depozit. On primjećuje da je kantonalni sud pogrešno protumačio zakon. Oslobadjajuća presuda za štrajk iz 2008 Okružni suzd u Cirihu je oslobodio krivice Unia sekretara od optužbi i napada da je prekršen javni red i mir. Ovdje se radi o štrajku iz 2008. godine kada je savez poslodavaca jednostrano dao otkaz opštem kolektivnom ugovoru iz oblasti gradjevinarstva. Sud je ustanovio da optuženi Unia sekretar nije kriv za blokadu firme za šljunak i beton Kibag AG koja se dogodila 1. aprila 2008. godine u Cirihu u Wollishofenu. Takodje troškovi od 600 franaka i advokatski troškovi od 10’000 su oslobodjeni. Nr. 1 | Februar 20110 | serbo-kroatisch Osnivanje kongresa novog sindikata Spremni za budućnost Udruženost sindikata mijenja uslove rada. Novi sindikat se rodio 3. decembra pod nazivom: syndicom, sindikat za medije i komunikaciju, nastao je fuzioniranjem sindikata komunikacije i comedia. Na čelu nove organizacije sa 47 000 članova stoji koprezidijum: Alain Carrupt i Danièle Lenzin. Dug proces dovodi do zaključka, koji mijenja sindikalnu sliku Švajcarske: petak, 3. decembar, je 500 članova delegacije sindikata komunikacija i komedija na fuzionarskom kongresu u Stade de Suisse u Bernu osnovalo sindikat za medije i komunikaciju pod nazivom syndicom. syndicom sa oko 47 000 članova je jedan od tri najveća sindikata u švajcarskom savezu sindikata, SGB. Nije važno mjesto po veličini: To što se broji ima veću sindikalnu i političku težinu. Veće težina leži u otvorenoj debati i socijalnom partnerstvu. Više blizine za članove. I organizacija sa više radnika rasporedjeni po sektorima logistike, (branše: Post, KEP, Mail, saobraćaj/infrastruktura), Telecom (Branše: Telecom, IT, Call Center, Telekommunikationsgewerbe) i mediji (branše: Grafička industrija i štamparsko pakovanje knjiga i medijske trgovine, novine i elektronski mediji, vizuelna komunikacija). syndicom je mnogo više nego li dva sindikata koja ga čine: Novi sindikat raspolaže sa obnovljenom efikasnijom policijskom strukturtom i pripremljen je bolje za promjene u branšama i profesionalnoj strukturi zahvaljujući boljem prisustvu na tom polju. syndicom je od 1. januara prisutan u 17 regionalnih sekretarijata (ranije je bilo 9 kod sindikata Kommunikation i 5 kod comedia). Političko učešće u užem smislu Centralni element političkog učešća u užem smislu pravo glasa i izbora. Pri tome postoji razlika izmedju pasivnog i aktivnog učešća u izborima. Aktivno pravo glasa je pravo na biranje neke osobe i na taj način se utiče na sastav parlamenta. Pasivno pravo glasa je stavite sebe na raspolaganje da se izabere. Na saveznom kantonalnom i opštinskom nivou nisu ista prava Selekcija diskriminiše školsku djecu, oni se ne selekcionišu na osnovu uspjeha u školi ali zbog njihovog mjesta stanovanja pola i socioekonomskih porijekla. Ta selekcija se odnosi na veliki dio naše djece u školi potvrdjuju ispitivanja. Vizuelni identitet – dosledno moderan Nerealna selekcija prema strancima Na kraju je nastupila i predstavljena delegacija syndicom. Kreaciju vizuelnog identiteta je dao studijo KO iz Yverdon-les-Bains. Vizuelni izgled se izdvaja svojom originalnošću iz sindikalnog pejzaža i sastoji se od niz raznovrsnih piktograma koji prikazuju branše, vrijednosti i akcije novog sindikata. Crno stoji za akciju, plava pokazuje naše vrijednosti i žuto-zelena za raznovrsnost branši. Na kraju prvog dana konferencije pozdravio je Philip Jennings, generalni sekretar novog sindikata UNI Global Union,: «U ime naših 20 miliona članova u 150 zemalja i 900 sindikata želim syndicom puno uspjeha. Mi želimo da obećamo jedni drugima, da ćemo izmijeniti svijet rada. Potrebna su nova pravila i u Švajcarskoj i u cijelom svijetu! Ovu borbu ćemo zajedno izvojevati!». Svake godine se prosječno pola djece pogrešno raspodijeli i ne budu dodijeljena u realne odn «normalne» razrede. Bern je jedan od kantona koji ima najveći broj real-učenika. Ova pogrešna procjena i raspored učenika može da ima veoma velike posljedice na karijeru djece, to potvrdjuju studije TREE (www.tree-ch. ch). 3. septembra je vrhovno vijeće odbilo prijedlog «Osnovna škola bez selekcije». Ovo odbijanje je direktor obrazovanja odbio sa sledećim obrazloženjem: «i ako istraživanja i reforme obrazovanja vide prednosti u «Školama bez selekcije» u njemačkom govornom području Švajcarske nisu učinjeni nikakvi potezi u tom pravcu». Politička participacija Razlikujemo dva oblika političke participacije: politička participacija u užem i širem smislu. Ovi oblici političke participacije su šire objašnjene u dole navedenom tekstu. Škola bez selekcije je još uvijek iluzija Još jednu značajnu odluku ima delegacija za novi sindikat ato je da odredi prezidijum: To je za naredne tri godine Alain Carrupt, dosadašnji predsjednik centralnog sindikata za komunikaciju, i Danièle Lenzin, ranije kopresjedavajući comedia, koji su briljanzno izabrani. Državljanstvo Jedna od mogućnosti za političku participaciju je angažman u klubovima i udruženjima. Posebno kombinacija postojećih migrantskih udruženja u političkim druženjima i mišljenjima daje veću težinu i pruža osnovu za jačanje saradnje sa političkim odlukama, te na koji način se interesi stranaca mogu bolje zastupati. Suzbijanje diskriminacije u školama Već godinama se zalažem da školska djeca jednako unapredjuju neovisno od njihovog socijalnog položaja porijekla i da svi dobiju realne šanse na školsku karijeru, riječi su Cristina Anliker rukovodeće osobe u Migrantskom odjelu sindikata Unia. Jednake mogućnosti obrazovanja u Švajcarskoj još uvijek nisu zagarantovane. Na osnovu Pisa- istraživanja uspjeh zavisi umnogome od socioekonomskog položaja odn. porijekla porodice. Posebno loše karte imaju djeca stranaca. Koprezidijum Alain Carrupt i Danièle Lenzin i političko učešće. Na saveznom nivou su strani državljani isključeni na ovaj oblik političkog učešća. Gradjani mogu samo na osnovu aktivnog i pasivnog izbora da budu odabrani u parlament. Pravo glasa omogućava gradjanima da na referendumu odlučuju i o promjenama po pitanju stvari. Osim toga oni imaju uticaja na koncept glasanja. Ovo se može postići sa referendumom ili inicijativom ukoliko postoji dovoljno potpisa gradjana. Obaveze bez prava?! Na kantonalnom i opštinskom nivou stanovništvo može da bira i da bude birano. Ko može da glasa u izborima sve zavisi od kantona odnosno opštine. Na osnovu saveznog ustava kantoni mogu samostalno da odluče da li osobe koje ne posjeduju švajcarski pasoš mogu da odlučuju. Dakle postoji mogućnost da svoja politička prava ostvare i stranci. U tom slučaju postoji mogućnost učešća u užem smislu riječi. Prava su uslovljena različitim uslovima kao što je npr. odredjeni broj stanovnika u Švajcarskoj odn. kantonu kao i boravišni status. 2 Veće šanse u školama bez selekcije. Pružiti šanse za sve Djeca nemaju lobi u parlamentu i politika ne odlučuje za njih, ali odlučuje protiv njih. Vizija škole bez selekcije izgleda za političare da nema većinsku podršku. Uprkos tome sam kao zagovornik ove vizije pristupila sam udruženju «Škola bez selekcije» (VSoS www.vsos.ch) navodi gospodja Anliker. Ovo udruženje se zalaže za škole bez selekcije. Ono povezuje i integriše tekuće aktivnosti koje su usmjerene za stvaranje Škola bez selekcije na komunalnom, kantonalnom, nacionalnom pa ako je moguće i na nacionalnom nivou. Ovo udruženje želi svojim radom da da doprinos za jačanje pedagogike i potencijala sa ciljem dati podršku mladim ljudima na njihovom putu ka odrastanju u pravog čovjeka i da se pripreme na optimalnu samostalnost u društvenoj zajednici. Stav sindikata Mi smo svjesni da diskriminacija koja je zasnovana na ovoj selekciji postoji, i da je od posebnog značaja, tako da je na kongresu saveza švajcarskih sindikata postavljeno kao politički cilj i u jedan svoj član jasno definisano protiv prerane selekcije u školama. Sindikat VPDO iam isto tako svoj stav u vezi ukidanja škola sa selekcijom odnosno iznosi svoj stav za škole bez selekcije u obliku manifesta od 09.05.2010 . Proces spajanja porodice stvara glavobolju Spajanje porodice I ako je spajanje porodice u svajcarskoj Ustavom regulisano za neke gradjane je to veoma mukotrpan proces. U Pravilu svi koji posjeduju vizu C i B imaju pravo na spajanje porodice. U Svajcarskoj postoji paralelni zakon za strance. Naime osobe iz zemalja Evropske Unije i lica iz tkzv. trecih zemalja nemaju ista prava ni u pogledu spajanja porodice. Pravo na spajanje porodice postoji za supruznika, oca majku djeda babu ili za registrocvanog partnera. U nekim okolnostima postoji mogucnost i za sestru brata ali to moraju biti posebni slucajevi. Dovoljni prihodi Osoba koja podnosi zahtjev za spajanje porodice trebalo bi da je u radnom odnosu odn. da ima dovoljno prihoda za sebe i za osobu koja dolazi u Svajcarsku. Osim toga velicina stana treba da odgovara broju clanova domacinstva. Znaci ako podnosite zahtjev za dvoje djece i suprugu to je zajedno sa Vama 4 osobe, trebate imati najmanje odgovarajuci porodicni stan u ovom slucaju je to troiposoban stan. Od posebnog znacaja je da osoba koja podnosi zahtjev za Cristina Anliker Mansour. spajanje porodice nije finansijski zavisna od drzave. Vazno je znati Zahtjev za spajanje porodice (djece) treba podnijeti u prvih pet godina posjedovanja vize za djecu starosti do 12. godina. Za stariju djecu zahtjev za spajanje porodice kod sluzbe za strance treba podnijeti u roku od 12. mjeseci. I osobe sa L vizom mogu podnijeti zahtjev za spajanje porodice ali njihovo pravo nije regulisano zakonom. Osobe sa F vizom mogu takodje podnijeti zahtjev za spajanje porodice ukoliko su dobile rjesenje o privremenom prihvatanju, i proces njihovog predmeta je jos u toku. Novi zakon za strance donosi glavobolju ne samo strancima iz tkzv. trecih zemalja vec i Svajcarskim drzavljanima koji su ozenjeni odn. udati osobom iz zemalja neevropske Unije. horizonte Nr. 1 | Februar 20110 | serbo-kroatisch Najvažnije ukratko, Zemaljski opšti ugovor (ZOU) Uslovi rada u gradjevinarstvu Rano penzionisanje u gradjevinarstvu (FAR) Mogućnost ranog penzionisanja Dugom i teškom borbom gradjevinski radnici su se izborili još 2002. god. za mogućnost ranog penzionisanja već sa 60 godina. Ova mogućnost za težak rad gradjevinskih radnika je od životnog značaja i danas je nezamislivo da tako nešto ne postoji u ovoj branši. Specijalno za rano penzionisanje u gradjevinarstvu je s pravom nazvano socijalno osiguranje koje je i ekonomski opravdano i većina gradjevinskih radnika zaslužuju ovo pravo korištenja. U vezi s tim najvažnije informacije. Primjena i doprinosi Uslove rada u gradjevinarstvu treba napredovati. Zemaljski opšti ugovor (ZOU) je jedan od najstarijih opštih kolektivnih ugovora u Švajcarskoj i ovaj ugovor se iz godine u godinu poboljšava. stranice, Informacije o dodacima). Ovi kao i drugi obavezni dodaci na sate (npr. izuzetak rad subotom) ne mogu se koristiti za kompenzaciju izgubljenih sati. Ovaj ugovor reguliše obvezujuće uslove zaposlenih u gradjevinarstvu (visokogradnja, niskogradnja, izgradnja puteva, ali i svi normirani poslovi (akord) kao što su šalovanje, armaturski radovi, betoniranje, zaptivanje itd.). Vrijeme putovanja Dodaci na platu nRadno vrijeme, koje prelazi 48 sati sedmično, rasporedjeno kao prekovremeno radno vrijeme kao i prekovremeni sati, koji se ne mogu iskoristiti do kraja marta: 25% nDodatak na rad subotom (do 17 sati): 25% nDodatak na rad nedjeljom (i rad praznikom): od subote 17 do ponedjeljka 5 sati (ljetni period), odn. 6 sati (zimski period): 50% nDodatak za rad naveče i – noćni rad (od 20 sati) do jedne sedmice: 50%; duže 25%. nNadoknada za troškove ručka je takodje regulisana opštim kolektivnim ugovorom. 13. mjesečna plata Svi gradjevinski radnici imaju pravo na 13. mjesečnu platu. Kod satničara osnovica za obračun se izračunava od ukupne bruto plate, dakle uključujući i dodatak za odmor. Taj iznos je 8,3% od plate. Kod satničara- i mjesečnih plata za obračun osnovnice mora se uzeti u obzir i stalni uobičajeni dodaci kao što su npr. dodatak na smjene. Radno vrijeme Godišnje radno vrijeme, to znači potrebno radno vrijeme prije odbitka odmora, plaćenih praznika, bolesti i sl. iznosi 2’112 sati, što predstavlja prosječno nedjeljno radno vrijeme od 40,5 sati. Sedmično radno vrijeme unutar regiona i preduzeća je regulisano preko radnog kalendara. Sedmično i dnevno radno vrijeme iznosi u pravilu najmanje 37,5 sati nedjeljno (5 x 7,5 dnevni sati) i najviše 45 sedmičnih sati (5 x 9 dnevnih sati). Da bi se nadoknadilo izgubljeno vrijeme, poslodavac može da izmijeni radni kalendar i da prekorači (produži) radno vrijeme, ali samo do 48 sati nedjeljno. Radno vrijeme, koje prelazi 48 sati sedmično, u svakom slučaju mora da se isplati sa dodatkom (vidi sljedeće dvije Vrijeme putovanja na posao do sabirnog mjesta i natrag se ne računa kao radno vrijeme i plaća se ukoliko prelazi 30 minuta dnevno. Odmor i praznici Pravo na godišnji odmor do navršene 20. godine života i poslije navršene 50. godine života iznosi 30 radnih dana, od 21. do 50. godine života 25 radnih dana. Za temporerne radnike i satničare dodatak za odmor iznosi zavisno od starosti 10,6 ili 13,0%. Zaposleni imaju pravo na nadoknadu za najmanje osam državnih praznika u godini, ukoliko ovi praznici padaju na radni dan. Pravo na nadoknadu praznika reguliše regionalna zajednička (paritetna) komisija. Plaćeno je onoliko sati, koliko je za taj period radnim kalendarom predvidjeno. Plaćeno odsustvo u slučaju bolesti nesreće Nadoknada iznosi od drugog dana 80% poslednje isplaćene plate i isplaćuje se maksimalno 720 dana. Samo jedan dan može da se reguliše kao čekanje (karenc dan). Plaćanje usljed nesreće je od prvog dana i iznosi 80% poslednje isplaćene plate. Loše vrijeme (hladnoća, snijeg, jaka kiša, velika vrućina) nUkoliko je zdravlje gradjevinskih radnika ugroženo, posao na otvorenom mora da se zaustavi. Ako radnik i nadzornik rada (predpostavljeni šef) nisu saglasni, molimo pozovite sindikat Unia: nKratki prekidi od nekoliko sati, kod kojih radnik mora čekati na gradilištu idu na teret poslodavca nIzgubljeni sati, ako radnik ide kući, mogu da se nadoknade ako je moguće u istom mjesecu ili kasnije prilagodjavanjem radnog kalendara. Takodje i kumulirani prekovremeni sati mogu da služe za kompenzaciju izgubljenih sati, ali odmor definitivno ne. nDuži prekidi treba poslodavac da prijavi osiguranju za loše vrijeme, koje mu nadoknadjuje 80% troškova na ime plate. Dva prva dana tkzv. karenc dana ne plaća osiguranje i idu na teret poslodavca. 3 Sva preduzeća odn. radnici na koje se primjenjuje opšti državni kolektivni ugovor, ugovor o izgradnji kolosijeka i ugovor za polire. Isključeni su rukovodeće osoblje, osoblje tehničke i ekonomske struke kao i personal kantine odn. osoblje iz oblasti čišćenja. Doprinos zaposlenih: 1,3 procenta od plate (1,0 procenat od plate od 1.1.2012). Doprinos poslodavca: 4 procenta od plate Uslovi – 60 godina starosti 15 godina rada u gradjevinarstvu u Švajcarskoj u poslednjih 20 godina, od toga poslednjih 7 godina bez prekida Izuzetak: do dvije godine registrovane nezaposlenosti se toleriše (samo ako ste prijavljeni kod regionalne službe za nezaposlena lica RAV) Plaćanja nIsplata penzije sve dok se ne ostvari pravo na starosno penzionisanje u pravilu iznosi tri četvrtine poslednje plate (65 procenata plus dodatak na osnovnu kamatu od 6000 franaka) nGornja granica odgovara 2,4 puta maksimalne jednostavne staračke penzije nDoprinosi (uplaćivanje za starost u penzionu kasu drugi stub osiguranja) u visini od 12 procenata koordinirane plate (od 1.1.2012. godine 18 procenata) Dalje zaposlenje Dalje zaposlenje u gradjevinarstvu do maksimalne godišnje zarade od 20’520 franaka ili neko drugo zaposlenje do 9’000 franaka prihoda godišnje moguće bez smanjenja penzije Prijava Najkasnije 6 mjeseci pred zadnji radni dan kod odgovorne Unia sekcije. Unia će Vam pomoći kod pitanja ili kod drugih nejasnoća. Javite se na najbližu sekciju Unia sindikata u Vašem mjestu. Državni opšti kolektivni ugovor za Ugostiteljstvo i za hotelijerstvo Povrat uplaćenog doprinosa Već godinu dana državni kolektivni ugovor (L-GAV) 2010 je na snazi. Ovaj ugovor uredjuje uslove rada i važi za više od 200’000 zaposlenih u ovoj branši. Uvedene mjere su pokazale svoju efikasnost:Godišnja kontrolna ispitivanja u 2000 preduzeća pokazuju, da je broj poslovnih jedinica koje vode evidenciju radnih sati znatno veći. Do 2009. godine svako treće preduzeće nije vodilo evidenciju dok u 2010-oj godini taj broj smanjen na svako peto preduzeće. To je još uvijek previše i ako je napredak očigledan. I od 1. januara 2012. godine na snagu stupa drugi dio poboljšanja – veće minimalne plate i 13. plata za sve, za šta se sindikat Unia zajedno sa svojim članovima izborio. Doprinos za profesionalno usavršavanje Zaposleni u ugostiteljstvu izdvajaju jedan godišnji iznos na ime kolektivnog opšteg ugovora, koji im se direktno odbija od plata. Ovaj doprinos se izmedju ostalog koristi za finansiranje sprovodjenja ugovornih odredbi kao i za stručno usavršavanje. Odbitak od plate od 2010. godine iznosi po novom 89 franaka godišnje (48 franaka do 2009. godine) odn. 44.50 franaka za djelomično zaposlene do 50% (24 franka do 2009). Pravo na povrat uplaćenog doprinosa Kao Unia član Ti imaš pravo, da uplaćeni iznos dobiješ natrag direktno kod Tvoje Unia sekcije. Ako je odbitak na Tvojoj platnoj listi naveden ili ako si od svog poslodavca dobio potpisanu priznanicu za uplaćeni doprinos za sprovodjenje ugovornih odredbi, mi Ti vraćamo za 2010. godinu iznos od 96 franaka (8 franaka po mjesecu) ili 48 franaka (4. franka po mjesecu) za djelomično zaposlene do 50%. Za prethodne godine isplaćujemo 48 franaka ili 24 franka za zaposlenje do 50%. Biti član sindikata Unia se isplati! Uvijek je vrijedno biti član sindikata Unia! Da li želiš da saznaš više o ostalim prednostima koje imaš kao član sindikata Unia? Zato stupi u kontakt sa Unia-sekretarijatom u Tvojoj blizini: Sindikat Unia je već danas veoma prisutan: on zastupa interese oko 12’000 Unia članova u ugostiteljstvu. Sindikat Unia računa na svoje članove! Previše stresa u prodaji Istraživanje pokazuje Liberalizacija radnog vremena prodavnica i redukcija radnog osoblja dovode do velikog pritiska i stresa u prodaji. Za sindikat Unia postoji velika potreba za pregovore. Unia je sprovela ispitivanje uslova rada na radnom mjestu skoro kod svih radnika u oblasti maloprodaje u regionima Švajcarskog govornog područja. Rezultati istraživanja su privukli pažnju. Skoro 40 procenata ispitanika su izvjestili da je njihovo zdravlje izloženo riziku zbog uvećanog stresa na poslu. «Ovaj rezultat je znatno iznad prosjeka svih branši u Švajcarskoj, i kod kojih je procenat oko 31 posto.», objašnjava Christine Michel, stručnjak za zdravlje u oblasti sektora usluga u sindikatu Unia. U starosnoj kategoriji preko 50 godina svaki drugi ispitanik je dao izjavu da ima zdravstvenih problema. Uz smanjenje broja zaposlenih poslednjih godina posao se raspodijelio na ledja preostalih radnika, navodi Michel. «Manje personala vodi većem radnom i vremenskom pritisku i uslovljava produženje radnog vremena a time i više stresa ». Nezdrava radna klima Preko 30 procenata ispitanika je navelo da postojeća radna klima ugrožava njihovo zdravlje. «Brige i egzistenacijalni strah stalan pritisak na radnike, sve to povećava emocionalni stres i stres na poslu», navode Unia žene ispitanici. Ukoliko posao i privatni život nije moguće uskladiti dolazi do zdravstvenih problema radnika Ovakvo mišljenje Imate li osjećaj da ste pod stresom na radnom mjestu? Ispitajte svoje zdravlje putem Unia upitnika. Listu s pitanjima možete dobiti na stranici www.unia.ch/gesundearbeit ili da se obartite na najbliži sekretarijat Unia, tamo ćete isto tako dobiti savjete i podršku u vezi ovih i drugih pitanja. ima više od 35 procenata ispitanika. «U maloprodaji skoro dvije trećine zaposlenih su žene i većina njih je odgovorna za svoju porodicu», navodi Michel. Ovaj problem bi trebao od strane poslodavca da se uzme za ozbiljno. Potrebni su radni planovi koji omogućuju zaposlenim ženama i muškarcima da posao i svoj život mogu tako da usklade kako ne bi imali zdravstvenih problema, zahtijeva Unia odn. odgovorna žena za zdravlje zaposlenih u sektoru maloprodaje. Prijedlozi za poboljšanje U toku istraživanja, ispitanici su bili spremni da daju prijedloge za poboljšanje. Tako je jedan od prijedloga koga su podržali 63 procenta ispitanika, više kontrole od strane Suve osiguranja ili od strane inspekcije za rad. Navedene su i druge tačke: jače učešće zaposlenih radnika, učešće radnika kod raspodjele rada, redovno radno vrijeme, više poštovanja i vrednovanja zaposlenih od strane rukovodećeg osoblja odnosno šefova i na kraju zapošljavanje još više radnika. horizonte Vi pitate – mi odgovaramo Invalidska penzija u procesu: Imam li pravo samo na pola dnevnica (zamjenu plate)? Platu mi je najprije plaćalo osiguranje (Krankentaggeldversicherung). Od 1. marta sam ostao bez posla i prijavio sam se na biro za nezaposlena lica. Invalidsko osiguranje je ispitivalo proces. Rezultat ispitivanja: Da mogu da radim po pola dana. I moj doktor mi je potvrdio da sam 50 % radno sposoban. Do početka moje bolesti uvijek sam radio 100 posto. Proces kod invalidskog osiguranja još traje. Kasa za nezaposlena lica mi plaća samo pola dnevnica. Da li je to u redu? Laura Sager: Ne. U Vašem slučaju kasa za nezaposlena lica mora da Vam isplaćuje «unaprijed». To znači sve dok proces kod invalidskog osiguranja nije završen fond za nezaposlena lica mora da Vam «plaća unaprijed pun iznos». To je odluka saveznog suda. Sve do konačne odluke invalidskog osiguranja Vi imate pravo na pune dnevnice. To neovisno od toga u kojoj mjeri ste radno sposobni (najmanje 20%) ili od toga da li želite da radite. Služba za (posredovanje) kontrolu nezaposlenih lica (RAV) i kasa za nezaposlena lica treba da Vam skrenu pažnju, da imate pravo na nadoknadu srazmjerno osiguranoj plati. U Vašem slučaju nadoknada za punu nezaposlenost. Pravo na ovaj novac imate i ako ste se prijavili samo za onaj procentualni dio za koji imate potvrdu o radnoj sposobnosti. Obavezna akontacija se odnosi samo za vrijeme neriješenog procesa kod prve instance, odn. prvog stepena. Ako ste dobili negativno rješenje od invalidskog osiguranja i uložili žalbu onda ovo ne važi više. Onda kasa odlučuje na osnovu rješenja invalidskog rješenja t.j. kasa će uzeti u obzir Vašu radnu sposobnost koju je invalidsko osiguranje ocijenilo u svojoj odluci. Nr. 1 | Februar 20110 | serbo-kroatisch Poslije glasanja za protjerivanje stranaca Unia-Kongres ima demokratski stav Sindikat Unia traži odgovor zbog čega tolika mržnja prema strancima. Unia žali zbog usvajanja inicijative o progonu stranaca. Sa svojim milionskom demagoškom kampanjom mržnje švajcarska narodna partija je prikupila poene zato što su vlasti i druge desničarske partije manifestovale predrasude i mržnju prema strancima. Kraj srditoj politici protiv stranaca Za Cristina Anliker Mansour, predstavnika migracione politike kod sindikata Unia, ovaj rezultat je jačanje nepovjerenja prema strancima. Ogromna većina stranih državljana živi potuno u skladu sa zakonom i potpuno je integrisana u švajcarski sistem. Anliker: «Poslednjih godina su stranci morali da ponesu svaki teret na svojim ledjima za svaki društveni problem koji Od 1. januara 2011 u Švajcarskoj važi jedinstven zakon o krivičnom postupku. Umjesto istražnih sudija po novom pravno gonjenje odlučuje poseban državni tim advakata. Državni tim advokata On sprovodi istraživanja, prikuplja prijave i donosi presude. Tako će se uštedjeti na vremenu i personalu. Kako bi se izbjegla koncentracija vlasti, uspostavljen je prinudni sud i odbrana će biti ojačana. Proces pojednostavljen Pravo na odmor: Da li ću dobiti dodatno jednu nedjelju odmora? Konkretno optuženi sada imaju pravo «na advokata za prvi sat». Ovaj organ može da sa optuženom osobom nakon privremenog hapšenja da neovisno i prije policijskog ispitivanja da obavi razgovor izmedju 20 i 30 minuta. work, 18.11.2010 Pod motom «Mi. Švajcarska!» treba se pokazati značaj kampanje u ovoj godini, koliki je značaj doprinosa stranaca za prosperitet, uspjeh i stabilnost Švajcarske. Za ovakvu kampanju Unia traži podršku mnogih drugih organizacija preduzeća i pojedinaca. Istražne sudije su zastarjele Pravo na advokata Heinrich Nydeegger: U osnovi ne. Mada se tokom zadnjih godina ova uobičajenost proširila. Ali obligaciono pravo (OR) predvidja članom. 329a samo za osobe do navršene 20. godine života obavezno pravo na najmanje pet nedjelja odmora. O pravu na pet nedjelja odmora od 50. godine života ne stoji ništa. Ako ste zaposleni u nekoj od branši u kojoj postoji opšti kolektivni ugovor (GAV) onda to izgleda sasvim drugačije. Mnogo opštih radnih ugovora ORU regulišu pravo na pet nedjelja odmora poslije navršene 50. godine života. Djelomično i više od toga. Na primjer mašinska industrija: 30 dana. Gradjevinarstvo: šest nedjelja. Coop: šest nedjelja. Moleri i gipseri: pet nedjelja. Ovo pravo možete da tražite ako opšti radni ugovor proglašen kao opšteobvezujući. Ili ako je Vaša firma podliježe opštem radnom ugovoru a Vi ste član sindikata koji je potpisao taj opšti kolektivni ugovor. Mi. Švajcarska! Novi zakon o krivičnom postupku work, 2.12.2010 Krajem ove godine ću napuniti 50. Mi smo već prošle nedjelje morali dati cedulju i planirati odmor za sljedeću godinu. Na toj cedulji stoji još uvijek četiri nedjelje odmora. Zar nemam pravo na pet nedjelja odmora? postoji.» Tako npr za kriminal, za stanje socijalnih osiguranja, previsoke stanarine, visoku stopu nezaposlenosti za sve to su po mišljenju nekih švajcarskih partija krivi stranci. «Mi se borimo protiv toga da su migranti odgovorni za probleme za koje se rješenje mora tražiti u ekonomskim i socijalnim promjenama», ističe gospodja Anliker. Na kongresu koji je održan u Lozani Unia predlaže rezoluciju protiv ksenofobične uznemirenosti. Sa pravnim zastupnikom na strani osudjenog, osudjeni će manje brzo da odbiju priznanje (moguće pogrešno), na kojem se može izgraditi proces. Pored toga pojednostavljena je procedura kojom se onemogućuje zatvaranje bez dokaza. Moguće je, ako se optuženi u bitnim stavkama složi sa državnim advokatom i kazna ne prekoračuje više od pet godina. Za kaznu do najviše šest mjeseci može državni advokat donijeti presudu, bez da se predmet iznosi pred sud i bez krivičnog gonjenja optuženog. Kako bi ovo pravilo donijelo više efikasnosti tužiocu je uskraćeno pravo na žalbu. Prva sjednica migrantske komisije je 12. februara u Bernu Izbor centralnog odbora Unia migrantske grupe različitih regiona nastavljaju svoju aktivnost i ove godine. Tako je prva sjednica Unia migranata planirana za 12. februar 2011. godine u sekretarijatu u Bernu. Učešće na ovim sastancima koji se održavaju tri do četiri puta godišnje je od posebnog značaja. Već na prvom sastanku migranata ove godine u Bernu članovi delegacije će imati pune ruke posla. Naime poslije vanrednog kongresa koji je održan krajem prošle godine članovi delegacije će izabrati i članove u rukovodeći organ odn. Centralni odbor sindikata Unia. Ravnopravna zastupljenost Na dnevnom redu prvog nacionalnog sastanka članova delegacije svih regiona se posebno izdvajaju nekoliko tačaka, izmedju ostalog i izbor člana (migrantskog porijekla) u Centralni odbor sindikata Unia. Članovi delegacije su već bili informisani da je raspisan konkurs za kan- didaturu u Odbor Unia sindikata. Prilikom odabira člana u Odbor će posebno da se ima obzira učešće iz trećih zemalja, ravnopravno učešće muških i ženskih članova kao i to da su ravnopravno zastupljeni članovi iz svih regiona. Biografije svih kandidata ce biti poslate svim članovima delegacije na uvid prije sledećeg sastanka odn. prije 12. februara. Naši nedovoljno aktivni Sastav sindikalnih članova umnogome zavisi i od naših ljudi. Znači svi sa prostora bivše Jugoslavije su svojim radom dali značajan doprinos ne samo ovoj društvenoj zajednici nego i svojim angažmanom i sindikatu Unia. Zbog toga je veoma značajno ne samo plaćati članarinu sindikatu već se i aktivno informisati odn. učestvovati i nekom od gremiuma. Boljom informisanošću ljudi ne samo da lakše stižu do svojih individualnih prava već na taj način učustvuje i doprinose boljem položaju svih naših ljudi. Socijalna osiguranja Promjene od 1.1.11 Doprinos za EO je uvećan sa dosadašnjih 0,2 % na 0,5 %. Tako doprinosi za AHV/IV/EO po novom iznose 10,3 %. Doprinos za nezaposlena lica (ALV) se od 1. januara 2011. godine uvećava za 0,2 procenta od plate i iznosi 2,2 %. Istovremeno uveden je solidarni doprinos od 1 % za sastavne dijelove plate izmedju maksimalno osigurane zarade (126 000 franaka) i dva i pol puta od toga (315 000 franaka). Od plate od koje doprinos poslodavca ne prelazi 2300 franaka u kalendarskoj godini (do sada 2200 franaka) – uz neke izuzetke – odbijaju se doprinosi samo na zhtjev osiguranika. Minimalni doprinos Godišnji minimalni doprinos za AHV/IV/ EO-za samostalne preduzetnike i nezaposlene se povećava na 475 franaka (do sada 460 franaka). Plaćanja starosnog osiguranja Penzije Penzije se povećavaju kao u sledećoj tabeli, (franaka mjesečno): Najmanja starosna penzija iznosi 1160 franaka a najveća 2320 franaka. Najveći iznos obadvije penzije bračnog para je 3480. Udovička penzija iznosi min. 928 fr. a max. 1856 fr. Maksimalni iznos penzije za siročad je 928. Dodatna penzija za supruge koje su rodjene 1941. god ili ranije najmanja 348 i najveća 696 franaka. Plaćanja invalidskog osiguranja Invalidska cijela penzija min/max je 1160/2320, tri četvrtine 870/1740, pola 580/1160 i jedna četvrtina je 290/580 fr. Isto tako dječija najmanja odn. Najveća penzija iznosi za cijelu rentu 464/928 tri četvrtine 348/696 pola 232/464 i četvrtina 116/232. Poseban dodatak za osobe koje primaju starosnu ili invalidsku penziju se daje ukoliko godišnji prihodi iznose odnosno ne prelaze iznos: samohrane majke 19050 fr. Braćni parovi 28575 franaka. Osobe sa pravom na penziju, siročad i djeca koja imaju pravo na dječiju penziju na osnovu invalidske i starosne penzije i to za prvo i drugo dijete po fr. 9945, za treće i četvrto dijete po 6630 fr. Za svako sledeće dijete 3315 franaka. Njega trećeg lica U okviru reorganizacije finansiranja njege za lica, imovina za obračun dopunskog dodatka od 1. januara 2011 obračunava se na uvećanoj osnovi. Novo obračun na osnovu: n37’500 franaka za samohrane osobe, n60’000 franaka za udate/oženjene i n300’000 franaka za osobe koje su nastanjene u stanu ukoliko se kod vlasnika stambenog objekta radi o tome da je jedan supružnik u domu a drugi živi kod kuće, ili se radi o osobi kod kuće, kojoj je neophodna njega trećeg lica. Porodični dodatak Za ostvarenje dječijih odn. porodičnih dodataka potrebno je ostvariti najmanji mjesečni prihod od 580 franakaili bruto godišnji prihod od 6960 franaka. Porodični dodaci su regulisani na kantonalnoj osnovi i razlikuju se od kantona do kantona. Otkriće novog horizonta! Informišite se na koju temu želite više informacija. Vaši prijedlozi i očekivanja su naša obaveza. Pišite nam o aktuelnostima u Vašem regionu. Pohvale, kritike, prijedlozi dobro došli. Vaše mišljenje nam je važno! Obratite se na redakciju, darinka.filipovic@unia.ch. Impressum: Beilage zu den Gewerkschaftszeitungen work, area, Événement syndical | Herausgeber Verlagsesellschaft work AG, Zürich, Chefredaktion: Marie-José Kuhn; Événement syndical SA, Lausanne, Chefredaktion: Sylviane Herranz; Edizioni Sociali SA, Lugano, Chefredaktion: Gianfranco Helbling | Redaktionskommission M. Akyol, I. Barros, D. Filipovic, M. Martín, M. Mendes, O. Osmani | Sprachverantwortlich Dara Filipovic | Layout Simone Rolli, Unia | Druck Ringier Print, Adligenswil | Adresse Unia, Redaktion «Horizonte», Weltpoststrasse 20, 3000 Bern 15, darinka.filipovic@unia.ch www.unia.ch 4
© Copyright 2024 Paperzz
