Mirovne novosti 3

mirovne
novosti
U ovom broju:
Kako je nastala Mreža
za izgradnju mira?
REMI mreža
NVO Vijeće/Savjet
Mreža pravde u BiH
Ženska mreža
Sigurna mreža
Mreža Sporazum plus
Mirovna akademija
i druge teme
broj 3 april/travanj 2011.
Kako je nastala mreža za izgradnju
mira?
piše:
Valentina
Pellizzer
www.oneworldsee.org
impressum
uredništvo:
Edita Čolo
Suzana Božić
Šejla Dizdarević
Goran Bubalo
design/DTP obrada
Šejla Dizdarević
editor engleskog
jezika:
Matthew Canfield
kontakt
info@mreza-mira.net
www.mreza-mira.net
tel: +387 33 617 573
2 Mirovne novosti
Osnivački sastanak Mirovne mreže održan je u srijedu, 10. februara/veljače u 12.00, u
prostorijama CRS-a u Sarajevu. Zajedničko pitanje koje nas okuplja je mir.
Kako djelovati zajedno, kako dati vidljivost radu mirovnih aktivista i aktivistkinja koji/e
diljem Bosne i Hercegovine rade svaki dan za izgradnju boljeg života?
Mail koji je sve nas povezivao bio je dobrovoljna inicijativa i dan danas mailing lista je
naša svakodnevna veza koja pomaže u razmjeni informacija, materijala i stavova, a na
web site-u su Direktorij donatora i Mirovne novosti, kao alati za daljnji razvoj.
Odmah na početku mreža je okupila više od 30 organizacija čija različitost ostaje
dan danas jedan od najrelevantnijih aspekata ove inicijative. Nakon godinu dana 57
organizacija - humanitarne, vjerske, lokalne, međunarodne, sve usko vezane za svoju
lokalnu zajednicu ili aktivne na više razina. Organizacije žrtava, logoraši/ce, ženske
organizacije, omladinske i medijske organizacije dijele jedan prostor i jednu ideju o miru
kojem je dugoročan cilj “...povećanje sposobnosti cijelog bh. društva da se ophodi s
različitostima i sukobima na konstruktivan i nenasilan način, te tako stvara okvir za
zajedničko, koordinirano djelovanje...”.
Prvi rezultat koji je mreža postigla je činjenica da je pitanje mira - pitanje koje se tiče
svih nas. Pitanje koje sve nas uključuje u razvoj naših zajednica, za neke organizacije
primarni fokus za pitanja izgradnje mira je suočavanje s prošlošću, pravda, sjećanje,
dok je za druge mirovni aktivizam dio vrijednosti, principa, način djelovanja. Ono što
imamo zajedno je svjesnost da mir zahtijeva jedan zajednički i transverzalni pristup.
Da, mi živimo u zaustavljenom ratu, u zamrznutom konfliktu, ali mir je puno, puno više
od toga. Mir znači prostor za drugo i drugačije, iskazivanje solidarnosti o unutrašnjim
pitanjima (slučaj Divjak), ali i globalnim dešavanjima (protesti u Egiptu, Libiji - http://
www.mreza-mira.net/node/99).
Mir znači mogućnost za izgovaranje “tabu teme”, kao naše ne-zajedničke prošlosti, a mi
taj mir još nemamo. Nemaju građani i građanke, a nemaju ni formalizovane i angažirane
organizacije civilnog društva. Zbog toga, mreža za izgradnju mira ima dvije razine:
izgradnja mreže kao sigurnog prostora svima nama za zajedničko djelovanje i izgradnja
mira kao rezultat rada i svakodnevnog uspjeha u bh. zajednicama.
Makro politika stalno pokušava podijeliti i vraćati naše društvo u antagonistički položaj,
mreža je antidot na taj otrov i kroz horizontalnu komunikaciju, razmijenu informacija,
uvažavanje i priznavanje jednih drugima može ponuditi otvorenu platformu s ciljem da
se identifikuje zajedničko stajalište.
Mreža je i dalje neformalan subjekt gdje svi volontiraju i daju svoj doprinos. Nakon
godinu dana smo formirali odbor koji će facilitirati proces ka formaliziranju principa i
vrijednosti platorme. Mirovne novosti su još jedan korak ka izgradnji zajedničke istorije,
glasno razmišljanje i prezentiranje inicijativa.
Od početka mreža pokušava biti konkretna. Protok informacija i saradnja sa drugim
mrežama zahtijevaju ličnu angažiranost gdje svako od nas daje nešto zajednici. Ja
vjerujem da kroz te mikro-korake možemo nesto postići zato jer svaki put kad nešto
radimo ili dijelimo izgradimo povjerenje, srušimo postojeću tišinu. A kad mikro-korake
radi 57 organizacija, onda nisu više mikro nego su početak pokretanja većeg pitanja.
Posebnu zahvalnost Mreža za izgradnju mira duguje dizajnerki Mirti Kapetanović iz
Osijeka koja je volonterski napravila logo mreže
Društvo za unapređenje mirovnog rada pokreta Pax Christi
REMI MREŽA (Regionalna
mirovna inicijativa)
U
vremenu
odlaska
međunarodnih
donatora
i ovisnosti lokalnih organizacija civilnog društva o
njihovim donacijama, te
nerazvijene
filantropske
svijesti unutar lokalnih
zajednica, kao i nedovoljno
razvijenih
mehanizama
finansijske podrške od strane domaćih institucija i privrednog sektora, a radi
opstanka aktivnosti i zadovoljavanja potreba ciljnih grupa na terenu, javila se
potreba međusobnog umrežavanja organizacija koje su to prepoznale kao resurs
za svoj budući rad. Vodeći se takvim principom, formirana je REMI mreža koju
su osnovala udruženja građana, odnosno nevladine organizacije koje djeluju na
poljima pomirenja, interkulturalnog i interreligijskog dijaloga, te humanitarnim
i dobrotvornim aktivnostima, s ciljem poboljšanja kvaliteta života društvenih i
marginalizovanih grupa. Sve organizacije koje trenutno sačinjavaju REMI imaju
specifičnosti u svom radu koje su saglasne uvažavati i poštovati, te sarađivati na
principima partnerstva, tolerancije, podrške i solidarnosti, predanosti i nastojati
osigurati sinergijsko djelovanje mreže bez obzira na međusobne različitosti.
Upravo pomenute različitosti koje za cilj imaju bolju umreženost, REMI shvata kao
bogatstvo koje samo može doprinijeti boljem i efikasnijem radu.
Članice mreže su saglasne da je na polju umrežavanja i ujednačavanja očekivanja
i djelovanja mreže, te prevazilaženja eventualnih rizika razjedinjavanja u ciljevima,
prioritiziranja različitih ciljeva, dominiranja pojedinih organizacija potrebno dodatno
raditi kako bi se osiguralo jedinstveno djelovanje same mreže.
Vizija REMI-ja je razvijena kultura mira, dijaloga, nenasilja, sa uvažavanjem različitosti
i pružanjem jednakih mogućnosti za bolji i kvalitetnji život za sve.
Misija REMI-ja je mreža nevladnih organizacija koja kao resursni centar djeluje
na razvijanju i promovisanju tolerancije, kulture dijaloga, nenasilja i uvažavanja
različitosti u oblastima djelovanja članica.
Mrežu REMI
osnovala su
udruženja građana,
odnosno nevladine
organizacije
koje djeluju na
poljima pomirenja,
interkulturalnog
i interreligijskog
dijaloga, te
humanitarnim
i dobrotvornim
aktivnostima, s ciljem
poboljšanja kvaliteta
života društvenih i
marginalizovanih
grupa
REMI mrežu trenutno sačinjavaju slijedeće organizacije:
„Šesto čulo”, Doboj
„ToPeer”, Doboj
„Merhamet”, Doboj
„OSCE“, Doboj,
„Udruženje građana za zdrav život i ekologiju svijesti”, Šamac
„Caritas”, Zenice / Doboj
„Udruženje žena”, Derventa
Mirovne novosti 3
UG„Sunce”, Derventa
„IMIC”, Derventa
„Grupe voditelja za podršku ljudi sa iskustvom rata“, Derventa
„Ekološko društvo Ekologika”, Derventa
UG „Primanatura“, Doboj,
„BIOS Plus“, Derventa
„Asocijacija Mladih Makljenovac Plane“, Doboj
„pax christi Derventa“, Derventa (koji trenutno obnaša ulogu privremene koordinacije
REMI-ja).
Trenutne aktivnosti REMI mreže se svode na nekoliko pravaca, a najznačajniji je
priprema Skupštine i registracije mreže kao formalno-pravnog subjekta. To ujedno
iziskuje i najveći angažman, ako uzmemo u obzir različitost programa i aktivnosti
svake organizacije ponaosob. To je ujedno i resurs koji će mreži omogućiti djelovanje
u različitim pravcima što i jeste jedan od ciljeva rada. U pripremi je i izrada
vizuelnog identiteta mreže (logo, memorandum, pečat i sl.), što za cilj ima dodatnu
profesionalizaciju i prepoznatljivost u radu. Usvojen je i godišnji plan aktivnosti, koji
već doprinosi većoj struktualizaciji i izgradnji same mreže.
REMI mreža se nametnula kao potreba osnaživanja organizacija i sigurno je da će
u narednom periodu doprinijeti većoj izgradnji civilnog društva kao i rješavanju
određenih problema sa kojima smo svi danas suočeni.
Mrežu REMI čini 15
organizacija civilnog
društva
4 Mirovne novosti
pax christi, Omladinska 11, BA-74400 Derventa,
Tel/Fax: ++387 53 312 680/ 681
e-mail: pc.derventa@teol.net / www.paxchristi-derventa.org
NVO VIJEĆE/SAVJET BIH
BiH NVO Vijeće, najstarija mreža
nevladinih organizacija, je glavno
tijelo koje predstavlja domaće i
međunarodne organizacije civilnog
društva u BiH, svoje članice.
NVO Vijeće broji 99 članica (domaćih i
međunarodnih organizacija).
Cilj rada NVO Vijeća je jačanje civilnog
društva, zastupanje interesa nevladinog
sektora sa jasno definisanim temama i
konkretnim aktivnostima u saradnji sa
drugim mrežama.
VIZIJA NVO VIJEĆA: ‘NVO Vijeće je
snažna i održiva mreža koja aktivno
podržava i predstavlja interese svog
članstva i njihovih korisnika članova’.
NVO Vijeće je zamišljeno kao jedno
kompaktno predstavničko tijelo i
prepoznatljiva mreža nevladinih organizacija u BiH. Također je angažovano u
dijalogu sa vladama i aktivno uključeno
u procese evropskih integracija u
BiH. Dodatno, organizacije članice
NVO Vijeća zajedničkim snagama šire
i promovišu osnovna ljudska prava
i zastupaju sprovođenje sistemskih
promjena u bosansko-hercegovačkom
društvu.
MISIJA NVO VIJEĆA: ‘NVO Vijeće je
BiH mreža lokalnih i međunarodnih
nevladinih organizacija koji rade
na razvoju BiH. Kao mreža radimo
na jačanju, razvoju i promociji NVO
sektora kao trećeg stuba demokratskog
društva.’
Kao NVO-i mi prepoznajemo važnost
zajedničke saradnje sa ljudima i
institucijama u Bosni i Hercegovini.
Kao lokalne i međunarodne nevladine
organizacije, posvećeni smo jačanju
kapaciteta i održivosti nevladinog
sektora u dugoročnim okvirima.
NVO Vijeće je aktivno u identificiranju
važnih pitanja, aktera, akcija kao i
fondova vezano
za rad NVO-a. Svojim radom težimo
ka jačanju kapaciteta i održivosti
nevladinog sektora u dogoročnim
okvirima. Naš rad su prepoznali
mnogobrojni predstavnici vlasti i/ili
institucija što dokazuje i njihov veći
odziv na sastanke NVO Vijeća, gdje
predstavnici vladinog i nevladinog
sektora diskutiraju o važnim pitanjima
za civilno društvo u BiH i nastoje iznaći
zajednička rješenja.
NVO Vijeće je
zamišljeno kao
jedno kompaktno
predstavničko tijelo
i prepoznatljiva
mreža nevladinih
organizacija u
BiH. Također je
angažovano u
dijalogu sa vladama
i aktivno uključeno
u procese evropskih
integracija u BiH.
Mirovne novosti 5
U toku 2010. godine je urađeno slijedeće:
NVO Vijeće je od
svog osnivanja
do danas izraslo
u brojnu, snažnu
i prepoznatljivu
NVO mrežu, koja je
postala značajan
partner u dijalogu i
drugim inicijativama
sa predstavnicima
vlasti. Osim toga,
zajedničkim
zalaganjem značajno
doprinosimo
procesima kreiranja
raznih politika
i strategija na
različitim nivoima
(od lokalnog do
međunarodnog).
6 Mirovne novosti
ƒƒ
NVO Vijeće je proširilo članstvo za 6 novih organizacija;
ƒƒ
Redizajnirana je web stranica NVO Vijeća koja
predstavlja važan izvor informacija kako za članice NVO
Vijeća tako i za druge brojne posjetitelje;
ƒƒ
Tri članice NVO Vijeća su učestovale u studijskoj posjeti
Briselu;
ƒƒ
Surađivali smo sa drugim mrežama nevladinih
organizacija (Mreža za izgradnju mira, Mreža sporazum
plus, Mreža Pravde);
ƒƒ
Organizovana je i radionica o pitanju registracije NVO
Vijeća, nakon čega je odlučeno da se NVO Vijeće neće
registrovati u 2010. godini;
ƒƒ
NVO Vijeće je uspostavilo dvije radne grupe: Radna
grupa za registraciju vijeća i Radna grupa mladih;
ƒƒ
NVO Vijeće se predstavilo na informacionom događaju
koji je organizovao TACSO ured u BiH;
ƒƒ
Gosti tokom sastanak su bili brojni predstavnici
državnih institucija: Ministarstvo civilnih poslova,
Ministarstva pravde, Ministarstva za ljudska prava
i izbjeglice, Vijeća ministara, Direkcija za evropske
integracije-što dokazuje činjenicu da NVO Vijeće radi
na aktivnom uspostavljanu odnosa sa predstavnicima
vlasti u BiH;
ƒƒ
Sastancima su prisustovali i predstavnici drugih
organizacija kao što su: UNDP, CIDI, BH Ombudsman-i i
Delegacija Evropske komisije;
ƒƒ
Urađena je i evaluacija rada NVO Vijeća gdje će
na osnovu preporuka članica u narednom periodu
nastojati da se uradi mnogo više za civilno društvo u
BiH.
Mreža pravde u Bosni i
Hercegovini
Neformalna Mreža pravde u BiH, koja okuplja 52 organizacije civilnog društva, djeluje
u cilju podrške efikasnosti, neovisnosti i odgovornosti pravosudnog sistema Bosne
i Hercegovine, kao i kvalitetnog informiranja, obrazovanja i zastupanja interesa
građanki i građana u sektoru pravde. Formirana je uz podršku USAID-ovog Projekta
razvoja sektora pravosuđa II i uz koordinaciju Asocijacije za demokratske inicijative
(ADI).
Mreža djeluje kao platforma za razmjenu informacija, najboljih praksi i iskustava,
provedbu analiza i istraživanja, kampanja javnog zagovaranja i edukacije kako bi se
uspostavila sinergija između svih aktera u bh pravosuđu.
U proteklih godinu dana, otkako je formirana Mreža, članice su učestvovale u nizu
zajedničkih aktivnosti izgradnje kapaciteta i strateškog planiranja. Članice Mreže su
pripremile i Izvještaj s preporukama vezanim za Univerzalni periodični pregled (UPP)
o stanju ljudskih prava u BiH u oblasti sektora pravde, koji je i predstavljen od strane
nekoliko članica na sjednici UN Vijeća za ljudska prava 2010. godine.
Trenutno, članice Mreže uključene su u zajedničk e aktivnosti istraživanja i
monitoringa rada institucija sektora pravde. U tu svrhu oformljene su dvije radne
grupe. Radna grupa MP za analizu javnih politika u oblasti sektora pravde okuplja
sedam predstavnika članica organizacija Mreže pravde koji zajednički rade na izradi
istraživanja na temu pristupa pravdi u BiH. Povodom objave istraživanja, Mreža pravde
organizirati će okrugli stol i press konferenciju na istoimenu temu u aprilu ove godine
s ciljem da upozna stručnu ali i širu javnost sa problematikom pristupa pravdi građana
BiH kroz analizu pružanja besplatne pravne pomoći na kantonalnom nivou, pristupu
informacijama u sudovima kroz primjenu Zakona o slobodnom pristupu informacijama,
zaštiti radničkih prava kroz pravosuđe, zaštiti političkih prava nacionalnih manjina u
BiH kroz pravosuđe, nužnosti harmonizacije sudske prakse, ulozi nevladinog sektora u
resocijalizaciji maloljetničkih prijestupnika i zaštiti svjedoka/žrtava ratnih zločina.
Radna grupa MP za izradu izvještaja „Univerzalni periodični pregled o stanju ljudskih
prava u Bosni i Hercegovini“ broji devet predstavnika članica organizacija Mreže i
radi na monitoringu institucija sektora pravde na provedbi UPP preporuka na koje
se obavezala Bosna i Hercegovina u oblasti pravosuđa. Navedeni monitoring izvještaj
biti će objavljen u maju mjesecu ove godine i biti će takođe predstavljen na okruglom
stolu i press konferenciji kako bi se podstakle pravosudne institucije na poštivanje
obaveza koje su preuzele prema međunarodnoj zajednici ali i prema građanima BiH.
Pored navedenih aktivnosti, Mreža pravde provodi aktivnosti informisanja članica i
drugih predstavnika civilnog društva, kao i predstavnike institucija sektora pravde o
svojim aktivnostima, kao i aktivnostima svojih članica u oblasti pravosuđa kroz svoju
web stranicu www.mrezapravde.ba koja sadrži niz korisnih i informativnih sadržaja
kada je u pitanju sektor pravde: redovno se postavljaju najnovije vijesti iz pravosudnih
institucija i medija, informacije o donatorima u sektoru pravde kao i korisni materijali
i linkovi.
Mreža pravde u BiH održati će svoj sljedeći zajednički sastanak u maju ove godine kada
se planira provesti proces strateškog planiranja i definisanja aktivnosti za narednu
godinu.
Mreža djeluje
kao platforma
za razmjenu
informacija, najboljih
praksi i iskustava,
provedbu analiza
i istraživanja,
kampanja javnog
zagovaranja i
edukacije kako bi se
uspostavila sinergija
između svih aktera u
bh pravosuđu.
Mirovne novosti 7
Lista članica Mreže pravde:
ƒƒ Asocijacija za demokratske
inicijative (ADI) Sarajevo
ƒƒ Agencija za lokalne razvojne
inicijative (ALDI) Goražde
ƒƒ Alternative Kakanj
ƒƒ Analitika – Centar za društvena
istraživanja
ƒƒ Biro za ljudska prava Tuzla
ƒƒ Centar za građansku suradnju
Livno
ƒƒ Centar informativno pravne
pomoći Zvornik
ƒƒ Centar za istrazivačko
novinarstvo
ƒƒ Centar za kulturu dijaloga
ƒƒ Centar za ljudska prava u
Mostaru
ƒƒ Centar za ljudska prava
Univerziteta u Sarajevu
ƒƒ Centar za promociju civilnog
društva
ƒƒ Centar za razvoj i podršku Tuzla
ƒƒ Demokratski omladinski pokret
ƒƒ DON Prijedor
ƒƒ Evropsko udruženje studenata
prava Bosne i Hercegovine
ƒƒ Fond otvoreno društvo Bosna i
Hercegovina
ƒƒ Fondacija lokalne demokratije
Sarajevo
ƒƒ Forum građana Tuzla
ƒƒ Helsinški komitet za ljudska
prava u Bosni i Hercegovini
ƒƒ Helsinški odbor za ljudska prava
Republike Srpske
ƒƒ Istraživačko dokumentacioni
centar
8 Mirovne novosti
ƒƒ Inicijativa Mladih za ljudska
prava BiH
ƒƒ IPAK-Mladost gradi budućnost
ƒƒ Kruh Svetog Ante
ƒƒ Liga za zaštitu privatne svojine i
ljudskih prava Trebinje
ƒƒ Mediacentar
ƒƒ Narko-NE
ƒƒ Notarska komora Federacije BiH
ƒƒ Plava sfera
ƒƒ Prava za sve
ƒƒ Pravni institut u BiH
ƒƒ PRONI Centar za omladinski
razvoj
ƒƒ Udruženje građana Republike
Srpske "Stop Mobbing"
ƒƒ Udruženje medijatora BiH
ƒƒ Udruženje mladih pravnika BiH
ƒƒ Udruženje "Pravnik" Sarajevo
ƒƒ Udruženje studenata pravnog
fakulteta u Sarajevu
ƒƒ Udruženje tužioca BiH
ƒƒ Udruženje tužioca FBiH
ƒƒ Udruženje tužioca RS
ƒƒ Udruženje stečajnih upravitelja
BiH
ƒƒ Udruzenje stečajnih upravnika RS
ƒƒ Udruženje stručnih saradnika
i savjetnika u sudovima i
tužilaštvima u BiH
ƒƒ Udruženje sudija BiH
ƒƒ Udruženje sudija FBiH
ƒƒ Udruženje sudija RS
ƒƒ Udruženje za međunarodno
pravo u BiH
ƒƒ Udruženje žena sudija BiH
ƒƒ Vaša prava BiH
ƒƒ Vesta NGO i radio Tuzla
ƒƒ Žene Ženama
Ženska mreža BiH
U cilju umrežavanja, razmjene informacija, podrške, solidarnosti, te potrebe da
budemo vidljivije i jače, formirana je Ženska mreža BiH (ŽMBiH) 12. septembra 2009.
godine na konferenciji pod istim nazivom, a u sklopu četvrtog PitchWise festivala
ženske umjetnosti BiH.Fokus ŽMBiH je zaštita ženskih ljudskih prava, ali i što veći
protok informacija i međusobna podrška organizacija.
Formiranje ŽMBiH je dugo očekivan događaj, jer grupe za ženska ljudska prava djeluju
duže od cijele dekade. Tokom susreta ŽMBiH, učesnice su imale prilike razgovarati i sa
“sestrama u akciji” iz Hrvatske (Ženska mreža Hrvatske), Srbije (Žene u crnom i Ženska
posla), Crne gore (Anima Kotor) i Makedonije (Antiko).
Ženska mreža BiH je neformalna grupa, koja komunicira putem mailing liste.
Putem mailing liste, dogovaraju se zajedničke akcije, razmjenjuju razne informacije,
te se na taj način podstiče uspostavljanje bolje komunikacije između ženskih
organizacija, te proširuje i jača ženska solidarnost. Zanimljivo je naglasiti da članice
ŽMBiH na mailing listu uključuju i druge organizacije, koje se ne bave isključivo
zaštitom ženskih ljudiskih prava, kao i pojedince/ke, koji/e su izrazili/e želju da budu
dio ŽMBiH.
Bitno je naglasiti da
je formiranje ŽMBiH
jako važno, ne samo
zbog većeg protoka
informacija, nego i zbog
jačine reagovanja na
gruba kršenja ljudskih
prava, jer u javnosti
daleko veći odjek ima
reakcija poslije koje stoji
potpis 88 organizacija,
nego kada reaguje
jedna
organizacija
samostalno.
Do kraja 2010. godine
mailing mreža ženskih
organizacija BiH brojala je 88 članica (većinom ženskih organizacija i nekoliko
individua).
Fondaciji CURE su se na Osmomartovskom maršu 2010. godine u Sarajevu, pridružile
brojne predstavnice organizacija koje su članice ŽMBiH i koje su svojim prisustvom
Maršu pokazale solidarnost i dale podršku jačanju ŽMBiH i ženskog pokreta u BiH.
Zanimljivo je napomenuti da je na početku bilo teško uspostaviti naviku da različite
organizacije međusobno razmjenjuju informacije, ali u zadnjem periodu članice
Ženske mreže BiH su uvidjele potrebu i važnost sudjelovanja u svim procesima ka
izgradnji demokratičnijeg društva. Tako da smo tokom prošle godine razmjenile preko
400 mailova na Žensku mrežu BiH, kako bi se sve informisale o važnim događajima
i prilikama za žene u politici, aktivizmu, zdravlju, umjetnosti, kulturi, feminizmu i
drugim informacijama.
Fondacija CURE je i dalje predstavnica ŽMBiH za Europski ženski lobi i tokom proteklog
perioda smo bile u prilici da uradimo zajedničku akciju kao podršku za pravo na
abortus svake žene diljem Europe.
Mirovne novosti 9
Pregled statistika za Direktorij ženskih grupa pokazuje da se informacije o ženskim
grupama i dalje traže i koriste, te da hiljade posjetiteljki i posjetitelja pretražuje
sadržaje stranica. Ažuriranje informacija i dalje ide jako sporo, no Fondacija CURE šalje
upite organizacijama da sve promjene adrese, telefona, maila šalju kako bi se izmjene
postavile online.
Ženska mreža BiH je i dalje neformalna grupa, jer smo donijele zaključak da je puno
lakše funkcionisati kao neformalna mreža. Treba se raditi na tome da svaka organizacija
preuzme odgovornost i stekne naviku da djeli informacije i reaguje na nepravilnosti
koje se događaju u našoj državi, regiji i svijetu, pa tek onda razmišljati o registrovanju.
U ime mreže se može govoriti samo uz konsultaciju sa svim članicama ženske mreže,
kojih do kraja 2010. godine ima 88.
Iako je na početku bilo malih poteškoća prilikom uspostave komunikacije, ta
komunikacija se poboljšavala sa vremenom, pa smo tako za godinu uspjele reagovati
na sljedeća kršenja ljudskih prava:
Borba protiv
diskriminacije,
kršenja ženskih
ljudskih prava,
umrežavanje i protok
informacija i dalje su
najvažniji postulati
ŽMBiH. Uvidjele
smo da smo zajedno
jače i da trebamo
podršku jedna druge,
stoga ćemo se i dalje
zalagati na širenju
Ženske mreže te
lobirati i podsticati
rodnu ravnopravnost
u BiH.
10 Mirovne novosti
ƒƒ 15.03.2010. - 62 organizacije članice ŽMBiH su potpisale i poslale Komisiji za
ostvarivanje ravnopravnosti spolova protesno pismo povodom informacije
objavljene u Dnevnom Avazu (10.03.2010.) u kojoj je Udruženje Žene Ženama
predstavljena da podržava terorističke aktivnosti;
ƒƒ 20.05.2010. – Članice Ženske mreže BiH poslale protest u kojem se traži
veće prisustvo žena u pregovorima o pridruživanju EU, koje je poslano
predstavnicima Međunarodne zajednice BiH;
ƒƒ 30.06.2010. – NVO Vijeće/Savjet, Ženska mreža BiH i Mreža za izgradnju mira
su se pridružile osudi nasilnog čina terorističkog napada u Bugojnu, kojim se
želi destabilizirati društveno-politička situacija u državi;
ƒƒ 17.10.2010. – Ženska Mreža BiH poslala pismo i saopćenje medijima gdje
osuđujemo bilo kakav pokušaj cenzure i slobode govora i dale smo podršku
ambasadorici UNHCR-a Angelini Jolie da predstavi svoje viđenje rata u BiH u
filmu „Unititled Love Story“;
ƒƒ 10.02.2011. – Ženska Mreža BiH reagovala slanjem saopćenja medijima gdje
osuđujemo brutalan napad na Udruženje Sumejja.
SIGURNA MREŽA
Proteklih godina učinjeni su veoma značajni pomaci u borbi protiv nasilja u Bosni i
Hercegovini, naročito u borbi protiv nasilja u obitelji. Zahvaljujući naporima znatnog
broja organizacija civilnog društva i podršci međunarodne zajednice u dobroj mjeri
je došlo do promjene klime u bh. društvu kada je riječ u nasilju i zaštiti ljudskih
prava. Međutim problem nasilja u bh. društvu je još uvijek jako veliki i pred svim
institucijama i aktivistima zaštite ljudskih prava i borbe protiv nasilja stoji jako puno
posla.
U praksi se pokazalo da je moguće u suradnji izmedju državnih institucija, civilnog
društva, institucija međunarodne zajednice i medija činiti vrlo značajne iskorake u
smislu borbe protiv nasilja. Međutim, svi ti primjeri dobre prakse su bili lokalnog
karaktera i dolazili su kao posljedica inicijativa međunarodne zajednice, civilnog
društva ili/i medija.
Stoga incijativa o formiranju Sigurne mreže kao sektorske mreže u oblasti borbe
protiv nasilja u obitelji se nametnula samo po sebi kao jedini mogući način da se
stanje u institucionalnom sektoru poboljša.
2001. godine formirana je Sigurna mreža Bosne i Hercegovine koju su činile 33
nevladine organizacije iz Bosne i Hercegovine.
Definirani su ciljevi Sigurne mreže:
ƒƒ Dizanje javne svijesti o problemu nasilja u porodici, posebno sa aspekta
zaštite ljudskih prava;
ƒƒ Normativni okvir/inicijative i prijedlozi za izmjene postojećih i donošenja
novih zakona koji će obezbjediti bolji položaj i zaštitu žena i djece (žrtava
nasilja) u društvu;
ƒƒ Jačanje kapaciteta NVO kako bi postali ravnopravan partner u odnosu na
institucije sistema;
ƒƒ Izrada nacionalne strategije za borbu protiv nasilja;
ƒƒ Uspostavljanje sistema za jedinstveno djelovanje na lokalnom, nacionalnom,
regionalnom i globalnom nivou;
Vrlo značajan napredak i dostignuća članica Sigurne mreže učinjeni su naročito iz
oblasti koje se odnose na direktnu zaštitu žrtava nasilja u porodici, kroz formiranje:
skloništa, sigurnih kuća i sos telefona. Međutim, najznačajniji pomak se odnosi na
poboljšanja zakonske regulative koja je omogućila stvaranje sustava za borbu protiv
nasilja. Iako su evidentna dostignuća rada članica Sigurne mreže, u određenim
periodima je dolazilo do stagnacije rada.
Posljednjih godina rad nevladinog sektora zahtijeva organiziraniji pristup kroz
stvaranje nacionalnih sektorskih mreža kao rješenja za buduće ciljeve. To je i cilj
reaktiviranja Sigurne mreže kao sektorske mreže u uspostavi institucionalnog okvira
za djelovanje organizacija civilnog društva koje djeluju u sektoru borbe protiv nasilja
u obitelji na nacionalnoj i regionalnoj razini kao potreba kako bi se organizirano
pristupilo traženju sistemskih rješenja za borbu protiv nasilja u obitelji. S tim u vezi
članice Sigurne mreže posljednijih par godina značajnije se organizuju, a radi bržeg i
efikasnijeg djelovanja formiraju operativni tim.
Kontakti članica
opretaivnog tima:
ŽENA BiH Mostar 036
550 339,
MEDICA Zenica 032
463 920,
VIVE ŽENE Tuzla 035
224 311,
ŽENE SA UNE Bihać
037 220 855,
ŽENE ŽENAMA
Sarajevo 033 219 640,
BUDUĆNOST
Modriča 053 820
700,
FONDACIJA LOKALNE
DEMOKRATIJE
Sarajevo 033 237 240,
SOS Telefon FBiH
1265,
SOS Telefon RS
1264.
Mirovne novosti 11
Uvod u osnivanje Mreže
Vizija
Bosna i Hercegovina
kao otvoreno
i demokratsko
društvo u kojem
predstavnici vlade
i civilnog društva
rade zajednički kroz
dijalog i partnersku
saradnju za dobrobit
svih njenih građana
i građanki, naroda i
nacionalnih grupa.
12 Mirovne novosti
Tokom 2009. godine održano je 12
sastanaka u Travniku, Tuzli, Doboju,
Banjaluci, Trebinju, Mostaru, Livnu,
Foči, Srebrenici, Zenici i Sarajevu u
cilju obavljanja konsultacija sa lokalnim
nevladinim
organizacijama
prije
pokretanja inicijative formiranja jedne
ovakve mreže. Ovim sastancima je
prisustvovalo preko 250 NVO-a. Svaki
od održanih sastanaka je rezultirao
jasno iskazanom potrebom prisutnih
organizacija o potrebi postojanja mreže
koja bi se bavila opštim pitanjima
položaja NVO sektora u zemlji i koja bi
ih pokretala. Na svakom od održanih
sastanaka učesnici su iz svojih redova, ili
po principu samoprijave, izabrali kolege/
ice koje će činiti sastav organizacionog
odbora zadužen za organizaciju
održavanja osnivačke Konvencije.
Zajedno sa članovima Tima za primjenu
Sporazuma saradnje između Vijeća/
Savjet ministara i NVO sektora u BiH
(Tim) članovi organizacionog odbora su
pristupili izradi osnivačkih dokumenata
tokom 2009. godine. U aprilu 2009.
godine organizacioni odbor Mreže
je imao prvi koncept osnivačkih
dokumenata koje je odražavao isključivo
prijedloge, sugestije i preporuke koje
su učesnici dali na gore navedenim
sastancima. Naredni sastanak održan
je u novembru 2009. godine u cilju
finalizacije i prezentacije osnivačkih
dokumenata - Povelje o osnivanju Mreže
i Statuta Mreže, te dogovora o narednim
obavezama u cilju održavanja osnivačke
Konvencije Mreže.
Osnivačka Konvencija Mreže „Sporazum
plus“ održana je u Sarajevu, 15.
Decembra 2009. godine. Konvenciji
je prisustvovalo 200 članica Mreže.
Na Osnivačkoj konvenciji, decembra
2009. godine, usvojeni su osnovni
dokumenti, Osnivačka povelja i
Statut Mreže, a glasanjem je izabran
prelazni koordinacioni odbor koji
broji 30 predstavnika, relevantnih i
reprezentativnih nevladinih organizacija
iz cijele BiH. Ovim je formirana Mreža
kao otvorena, neformalna mreža OCD
koja zagovara promociju i dosljednu
primjenu Sporazuma o saradnji između
Vijeća/Savjeta ministara BiH i NVO
sektora u BiH, posebno onog njegovog
dijela koji se odnosi na izgradnju
dijaloga i partnerske saradnje vlade i
civilnog društva u procesu stabilizacije i
pridruživanja BiH u EU integracije.
Učesnici su također izglasali, od
ponuđena tri rješenja, logo Mreže, te su
upoznati sa web stranicom Mreže www.
sporazum.ba
Kada je riječ o aktivnostima u 2010.
godini Koordinacioni odbor je izradio
program rada i plan djelovanja Mreže
kroz forume koji su se pokazali kao
najdjelotvorniji
način
djelovanja
članica Mreže što bi trebalo održavati
i ubuduće. Mreža je na ponuđene
teme Koordinacionog odbora održala
četiri regionalna foruma na kojima je
prisustvovalo preko 200 OCD iz BiH, koje
su ovim direktno učesvovale u kreiranju
Preporuka.
Centralni forum, na kojem su objedinjeni
zaključci sa regionalnih foruma je održan
u Sarajevu.
Rezultat
održanih
foruma
jesu
„Preporuke za izgradnju partnerstva
bh. vlasti, civilnog društva i Evropske
unije u procesi evropskih integracija“
(Preporuke).
Preporuke su za sada jedini dokument
u BiH koji služi kao okvir i vodič za
planiranje narednih aktivnosti mreže
na promociji i zagovaranju principa
tripartitnog dijaloga i partnerstva
između predstavnika bh vlasti, civilnog
društva, Delegacije i drugih institucija
EU u BiH u kreiranju, provođenju,
monitoringu i evaluaciji strategija,
politika i programa reforme bh društva
na putu stabilizacije i pridruživanja naše
zemlje Evropskoj uniji.
Preporuke su putem sekretarijata
Mreže odštampane i distribuirane,
svim članicama Mreže i drugim OCD
u BiH, predstavnicima svih stranih i
međunarodnih, vladinih i nevladinih
organizacija i agencija, te predstavnicima
donatorske zajednice angažovane u
našoj zemlji. Distribucija Preporuka
će biti urađena i novoizabranim
predstavnicima zakonodavne i izvršne
vlasti na svim drugim, višim nivoima
vlasti odmah po njihovom konstituisanju
odnosno imenovanju. U svom sadržaju
Preporuke sadrže po 10 preporuka
pripadnicima civilnog društva u BiH,
vlastima i Evropskoj komisiji, te 4
preporuke donatorskoj zajednici u
BiH. Inovativna je bila distribucija
Preporuka građanima u BiH na način da
su štampane u formi mini EU pasoša,
te uličnim akcijama distribuirane u 10
bh. gradova što je medijski bilo odlično
propraćeno.
Dodatno, Preporuke su kao sastavni
dio materijala dobili učesnici na
raznim sastancima sa predstavnicima
vlade, EC, ambasadama, seminarima i
konferencijama kako unutar tako i van
BiH.
Šesti po redu forum Mreže nazvan “Ko,
kako, koliko i kome“ – javno finansiranje
NVO sektora u BiH održan je 31. marta
2011. godine u Sarajevu. Forumu je
prisustvovalo 100 članica Mreže, drugih
NVO-a iz BiH, 30 predstavnika vlasti,
potom donatorska zajednica, te NJ.E.
Patrick Moon, ambasador SAD u BiH.
Gosp. Patrick Moon održao je uvodni
govor na forumu Mreže rekavši da je
razvoj civilnog društva u BiH uvijek
imao podršku USAID-a i Američke
ambasade. „Kada vlasti zatvore vrata
predcivilnim sektorom, demokratija
trpi, a građani gube vjeru u izabrane
lidere. Civilno društvo ima pravo tražiti
najviše standarde od vlasti, ali ih i ono
samo mora posjedovati. Svaku marku
iz javnih resursa treba na najbolji način
potrošiti“, istakao je ambasador Moon
u svom uvodnom govoru, te izrazio
zadovoljstvo što je njegova država
preko USAID-a, uz Švicarsku ambasadu
i Fond otvoreno društvo, novčano
podržala istraživanje „Na pola puta”,
ključnog dokumenta foruma.
Na forumu, kao osnovnom načinu
djelovanja Mreže, predstavljeni su
rezultati
pomenutog
istraživanja
u segmentu javnog finansiranja
nevladinog sektora u BiH tokom 2010.
Istraživanje, u kojem su svoje odgovore
dale 295 vladine isntitucije od ukupno
303 koliko je dobilo anketne upitnike i
što je ukupna populacija institucija na
svim nivoima, pokazuje da je najveći
dio od ukupno 114.078.193,73 KM
namijenjen sportskim organizacijama
(34,3%), slijedi 21,6% namijenjenih za
UG/NVO koje se fokusiraju na pružanje
socijalnih
usluga/socijalne
zaštite
građana, 16,0% je namijenjeno boračkoinvalidskim udruženjima i srodnim
organizacijama, a 28,2% je namijenjeno
ostalim tipovima UG/NVO-a.
Kada je riječ o načinu dodjele
sredstava, rezultati pokazuju da
43,7% ispitanih vladinih institucija ne
sprovodi proceduru objavljivanja javnih
poziva za dodjelu sredstava. S druge
strane, u segmentu analize rezultata
programa rada UG/NVO, čak 17,5%
vladinih institucija ne provodi ni analizu
rezultata rada ni utroška sredstava, dok
njih 34,0% provodi isključivo finansijsku
analizu.
Istraživanje “Na pola puta - Izdvajanja
vladinog sektora za nevladin sektor u
Bosni i Hercegovini za 2010. godinu”
je rezultat partnerske saradnje Centra
za promociju civilnog društva (CPCD)
i Fondacije za socijalno uključivanje
u Bosni i Hercegovini (FSU u BiH).
Sprovedeno je u periodu 3.11. do
31.12.2010., a finansijski je podržano
od strane Švicarske agencije za razvoj
Misija
Podrška sveukupnim
reformama u BiH i
bržem uključivanju
BiH u evroatlanske
integracije
kroz aktivan
međusektorski rad
i djelovanje vlasti,
civilnog društva i
privatnog sektora.
Mirovne novosti 13
i saradnju (SDC), Fonda otvoreno
društvo (FOD BiH) i Američke agencije
za međunarodni razvoj (USAID).
Izrada zaključaka foruma je u toku.
Članice Mreže su elektronskim putem
učestvovale u komentarima na izmjene
i dopune Zakona o udruženjima
i fondacijama BiH koji su u roku,
objedinjeni od strane sekretarijata
Mreže, poslani Ministarstvu pravde BiH.
Koordinacioni odbor je u saradnji sa
drugim mrežama u BiH učestvovao
u izradi i pojavio se kao potpisnik
pismenog
obraćanja
Ministarstvu
pravde BiH povodom MIPD dokumenta.
Mreža će u svim budućim aktivnostima
usko sarađivati sa drugim mrežama i
pojedincima u vezi sa ovim dokumentom
obzirom na učešće u njegovoj izradi i
Osnovna svrha
Stvaranje uslova za
kontinuirani razvoj
civilnog društva i
dobre uprave u BiH u
skladu sa potvrđenim
demokratskim
principima i
vrijednostima.
važnost MIPD-a za OCD u cjelini u u BiH.
Mreža do ovog trenutka broji 440 NVO
iz cijele BiH.
Članicom NVO-a postaje potpisivanjem
pristupnice uz potpis ovlaštene osobe i
ovjerom pečatom organizacije.
Ukoliko je posrijedi neformalna grupa
građana potpis predstavnika je dovoljan.
Potpisivanjem pristupnice ujedno znači
i izjavu da je organizacija suglasna sa
Osnivačkom poveljom i Statutom Mreže.
POVELJA MREŽE „SPORAZUM PLUS“
Mreža „Sporazum plus” je otvorena aktivistička struktura koju čine slobodne, djelujuće
organizacije i druge asocijacije civilnog društva u Bosni i Hercegovini .
Misija, ciljevi i djelovanje Mreže „Sporazum plus” zasnovani su na dostignućima
koalicije: „Raditi i uspjeti zajedno“.
Ideja o osnivanju Mreže rezultat je općeprihvaćenog stava da je uspjeh sveukupnih
reformi i brže uključivanje BiH u evropske integracije moguće samo kroz udruživanje
svih resursa kojima raspolaže vlada, privatni sektor i civilno društvo u BiH i njihov
zajednički, koordinirani rad.
Vrijednosti, prinicipi djelovanja i organizaciona struktura Mreže „Sporazum plus”,
definisani u ovoj Povelji ostavljaju prostor za stalnu dogradnju i unapređivanje u
skladu sa razvojnim potrebama i zahtjevima. Djelovanje Mreže „Sporazum plus” ne
dovodi u pitanje postojeće dobre prakse međusektorske saradnje uspostavljene na
različitim nivoima vlasti, različitim teritorijalnim, podsektorskim, interesnim ili drugim
osnovama u BiH. Djelovanje Mreže „Sporazum plus” potvrđuje značaj međusektorske
saradnje na svim nivoima, u funkciji je osiguranja kontinuiteta i održivosti ove saradnje,
te u funkciji jačanja kapaciteta svih aktera uključenih u ovaj proces.
Osnovne vrijednosti i principi djelovanja
Svoje djelovanje Mreža „Sporazum plus” zasniva na sljedećim vrijednostima i
principima:
1.
14 Mirovne novosti
Mreža „Sporazum plus” je otvorena za sve organizacije civilnog društva i
druge asocijacije koje prihvataju zajednički utvrđene vrijednosti, misiju,
principe i ciljeve iz ove Povelje i drugih dokumenata koji su rezultat
zajedničkog odlučivanja i djelovanja;
2.
Rad mreže je javan. Odnosi unutar mreže se zasnivaju na principima
demokratičnosti i transparentnosti;
3.
Mreža će djelovati u interesu svih građana, svih naroda i nacionalnih grupa,
ravnajući se prema principu javnog dobra i principima dobra za svakog
pojedinca, građanina BiH;
4.
Članice Mreže su nezavisne u svom djelovanju, zadržavaju pravo da
samostalno grade i razvijaju programe, partnerstva i dijalog u oblastima
vlastitog djelovanja. Mreža će promovisati i podržavati ovo njihovo pravo,
kao i sve njihove aktivnosti koje su u skladu sa vrijednostima i principima
iz ove Povelje;
5.
Odnosi među članicama počivaju na uzajamnom uvažavanju i dijalogu,
nenasilnom rješavanju sporova i nesporazuma, te na razvoju solidarnosti,
u mjeri u kojoj je to moguće, o svim pitanjima iz djelokruga njenog javnog
djelovanja;
6.
Mreža ne polaže pravo na ekskluzivno predstavljanje interesa cjelokupnog
nevladinog sektora u BiH, već predstavlja oblik povezivanja slobodnih
subjekata, koji na ovaj način žele afirmirati vlastite interese i potrebe
te doprinijeti realizaciji zajedničkih ciljeva i oživotvorenju misije civilnog
društva u BiH;
7.
Mreža će sarađivati sa svim drugim društvenim akterima na promociji i
ostvarivanju zajedničkih ciljeva i vrijednosti.
Osnovni ciljevi
1. Izgraditi optimalno formalno pravno i političko okruženje za djelovanje i
razvoj mreže i civilnog društva u Bosni i Hercegovini;
2. Upostaviti autentične moduse kontinuirane međusektorske saradnje
zainteresovanih subjekata civilnog društva i vlade na državnom i ostalim
nivoima;
Struktura
upravljanja, način
rada i odlučivanja
kao i sva druga
pitanja vezana za
djelovanje Mreže
utvrđeni su Statutom,
pravilnikom o radu,
komunikacijskim
planom kao zasebnim
dokumentima Mreže.
3. Ojačati korektorsku ulogu mreže i drugih subjekata civilnog društva u
odnosu prema političkoj, ekonomskoj, obrazovnoj i drugim sferama na
svim nivoima u BiH;
4. Afirmisati aktivistički imidž i djelovanje mreže i drugih subjekata civilnog
društva u javnosti potvrđujući njihovu poziciju stvarnog glasnogovornika
građanstva i medijatora između građanstva i političke sfere;
5. Afirmisati princip supsidijarnosti u raspodjeli društvenih funkcija gdje god
je to moguće i u mjeri u kojoj je moguće;
6. Uspostaviti kontinuitet javnog djelovanja mreže kroz javne forume ili na
način koji odgovara autentičnim društvenim, političkim, ekonomskim,
socijalnim i drugim zahtjevima ovdašnjeg ukupnog okruženja.
7.
Doprinijeti ulasku BiH u EU i njenoj izgradnji kao stabilne države te daljoj
izgradnji civilnog društva u BiH skladu sa autentičnim zahtjevima ovdašnjeg
okruženja, a u duhu univerzalnih civilnih principa i vrijednosti.
Mirovne novosti 15
Svoju viziju i misiju Mreža „Sporazum plus” ostvaruje kroz sljedeće
aktivnosti:
1. Zagovaranje javnih politika usmjerenih na izradu i usvajanje novih zakona i
sporazuma, definiranje strategija i oživotvorenje praksi koje su od značaja
za civilno društvo i dobro upravljanje u BiH;
2. Informisanje javnosti, promociju i monitoring provođenja zakona, strategija
i onih javnih politka kojima se utiče na civilno društvo i dobro upravljanje u
BiH;
3. Kontinuirano promovisanje “Sporazuma o saradnji između Vijeća/Savjeta
ministara BiH i nevladinog sektoru BiH” i jačanje kapaciteta za njihovu
primjenu;
4. Podrška osnivanju i jačanju sličnih mreža na svim nivoima vlasti;
5. Uspostavljanje mehanizama za intenzivnu razmjenu informacija i iskustava
među članicama Mreže;
6. Uspostavljanje kontakata i razvoj saradnje sa sličnim mrežama i asocijacijama
na regionalnom, prekograničnom i transnacionalnom planu;
Rad Mreže
„Sporazum plus“
finansijski je podržan
od Američke agencije
za međunarodni
razvoj (USAID)
7. Podsticanje procesa umrežavanja unutar pojedinih sektora, različitih oblasti
rada i djelovanja civilnog društva i podrška njihovoj saradnji sa drugim
društvenim akterima;
8. Podsticanje međusektorske saradnje i pružanje podrške partnerstvima na
razvojnim programima EU;
9. Organizaciju javnih foruma o svim pitanjima od značaja za realizaciju misije,
vizije i ciljeva
10. Mreže ili interesa i potreba njenih članica/članova i drugih aktera civilnog
društva;
11. Organizaciju i realizaciju različitih formi demokratske borbe i zalaganja za
legitimne ciljeve u skladu sa civilnim principima i vrijednostima.
Komunikacijska strategija Mreže „Sporazum plus”
Mreža „Sporazum plus“ će u početku svog djelovanja biti fokusirana na povezivanje,
umrežavanje i međusobno informisanje svojih članova, s ciljem povećanja članstva, i
pojačanog (zajedničkog i pojedinačnog) prisustva u javnosti članova mreže.
Mreža će, uz to, kontinuirano provoditi aktivnosti sa ciljem informisanja svih relevatnih
društvenih aktera i bh javnosti o svom formiranju i početku rada, osnovnoj misiji,
ciljevima svog djelovanja i sl.
U tu svrhu, Mreža će koristiti sljedeće osnovne oblike i pravce komunikacije: (1)
komunikacija unutar Mreže; (2) komunikacija prema članovima vlade i drugih državnih
organa, poslovnog sektora i OCD koje nisu članovi Mreže i (3) komunikacija prema
medijima i javnosti uopšte.
Komunikacijska strategija je zaseban dokument mreže.
16 Mirovne novosti
Članstvo u Mreži „Sporazum plus”
Članstvo u Mreži „Sporazum plus” je otvoreno za sve organizacije civilnog društva,
mreže, koalicije i druge tipove asocijacija u BiH koje su:
- Posvećene trećem sektoru i vrijednostima civilnog društva, kao što su tolerancija,
ljudska prava i poštivanje različitosti;
- Posvećene ne-diskriminaciji na osnovu etničke, nacionalne, religijske, spolne,
seksualne, statusne ili razlike po fizičkim sposobnostima;
- Nisu uključene u bilo kakve misionarske ili aktivnosti u svrhu preobraćenja.
Od članova Mreže se očekuje aktivno sudjelovanje u ostvarivanju osnovnih
programskih ciljeva Mreže a ne samo formalno članstvo. Članom mreže postaje
se potpisivanjem izjave o prihvatanju misije, vizije, vrijednosti, principa djelovanja
i osnovnih ciljeva mreže iz ove Povelje te drugih dokumenata koji su u Mreži već
usvojeni u trenutku potpisivanja izjave.
Člansvo u Mreži podrazumijeva prihvaćanja već usvojenih dokumenata nastalih
tokom djelovanja koalicije „Raditi i uspjeti zajedno“ uz otvorenu mogućnost njihove
dogradnje u skladu sa zahtjevima razvojnog procesa i ovom Poveljom.
U radu Mreže u svojstvu člana-posmatrača, bez prava glasa, mogu učestvovati
predstavnici vlasti, međunarodnih organizacija i drugi zainteresirani subjekti ili
privatna lica koji su angažovani na razvoju demokratije u BiH.
Proces osnivanja Mreže vodi Inicijativni odbor za osnivanje Mreže „Sporazum plus”
kojeg čine predstavnici članica koje su potpisale izjavu o pristupanju Mreži prije
održavanja Osnivačke Konvencije.
1. Konvencija Mreže „Sporazum plus”
Sekretarijat Mreže
„Sporazum plus“
Centar za promociju
civilnog društva CPCD
www.cpcd.ba,
www.sporazum.ba
Konvencija Mreže je najviše tijelo odlučivanja Mrežom. Čine ga po jedan predstavnik/
ca svake članice Mreže, kojeg/ju članice imenuju na period od dvije godine.
2. Koordinacioni odbor mreže
Koordinacioni odbor je tijelo koje koordinira radom Mreže između dvije Konvencije.
Prijedlog za člana koodrinacionog odbora može podnijeti svaka članica Mreže.
Koordinacioni odbor iz reda svojih članova bira koordinatora/cu i dva/dvije zamjenika/
zamjenice sa mandatom od 2 godine.
Za svoj rad koordinacioni odbor odgovorana Konvenciji, kojoj podnosi izvještaj o
svom radu.
Rad koordinacionog odbora biće regulisan Poslovnikom.
3. Sekretarijat
Usluge sekretarijata za potrebe Mreže „Sporazum plus” obavljaće njene članice po
principu rotacije svake dvije godine.
Mirovne novosti 17
Fondacija Mirovna akademija
Post-jugoslavenska
Mirovna Akademija
(PJMA) je jedinstveni
obrazovni program
u bivšoj Jugoslaviji
koji kombinira
akademski i
aktivistički pristup na
polju izgradnje mira
nudeći učesnicima/
ama priliku za razvoj
neformalnih mreža
podrške i kontakata,
te razmjenu
informacija, znanja i
vještina za budući rad
na polju izgradnje
mira.
18 Mirovne novosti
Fondacija Mirovna Akademija je osnovana u septembru 2010. godine, a
proistekla je iz inicijative četiri organizacije
(Mennonite Central Committee – MCC,
Centar za nenasilnu akciju, Sarajevo i
Beograd – CNA, Nansen Dijalog Centar,
Sarajevo – NDC, i TERCA, Mostar) koje
su zajedničkim kapacitetima organizirale
tri Post-jugoslavenske Mirovne akademije (od 2008. do 2010. godine). Od
septembra 2010. godine, Fondacija
Mirovna Akademija radi kao nezavisna
organizacija u kojoj još uvijek aktivno
učestvuju članovi/ce tri organizacije
(MCC, NDC i CNA) u programskom,
logističkom i organizacionom planiranju.
Post-jugoslavenska Mirovna Akademija
(PJMA) je jedinstveni obrazovni program
u bivšoj Jugoslaviji koji kombinira
akademski i aktivistički pristup na polju
izgradnje mira nudeći učesnicima/ama
priliku za razvoj neformalnih mreža
podrške i kontakata, te razmjenu
informacija, znanja i vještina za budući
rad na polju izgradnje mira.
PJMA je inicirana 2007. godine, te od
tada skupa sa svojom prvom Mirovnom
akademijom u ljeto 2008. godine,
doprinosi poboljšanju praksi i teorija
izgradnje mira u regionu. Mirovna
akademija predstavlja desetodnevnu
ljetnu školu koja osobama koje se bave
izgradnjom mira pruža priliku za kritičko
sagledavanje i refleksiju dosadašnjih
praksi i modela primjenjivanih na
polju izgradnje mira u regionu i šire,
te upoznavanje sa novim teorijama i
praksama izgradnje mira, aktualnim u
različitim dijelovima svijeta.
Fondacija Mirovna akademija i PJMA
program imaju holistički pristup u
pokušaju suočavanja sa i prevazilaženja
problema na koje nailaze organizacije
i pokreti koji se bave suočavanjem
s prošlosti kao što su nedostatak
kvalitetnog obrazovanja na polju
izgradnje mira, nedostatak kontinuirane
podrške osobama koje se bave
izgradnjom mira, nedostatak regionalne
suradnje na polju izgradnje mira, te
nedostatak vidljivosti i uključivanja
građana/ki u inicijative izgradnje
mira. Vjerujemo da različtiti procesi
(uključujući pomirenje, suočavanje sa
ratnim zločinima, te život bez nasilja
i diskrimancije za svaku individuu
ponaosob) i odgovornost pojedinačnih
grupa koje se bave ovim pitanjem
moraju biti uključeni u izgradnju mira.
PJMA je do sada održana tri puta nudeći
svake godine tri paralelna kursa (ukupno
šest kurseva) iz oblasti izgradnje mira
aktivistima/cama,
studentima/cama,
akademicima i ostalim zainteresiranim
za ovu oblast. Sve tri akademije su
održane u Sarajevu u ljetnom periodu, a
na kursevima je učestvovalo više od 160
učesnika/ca iz bivše Jugoslavije, zemalja
Europske Unije, Turske, SAD-a, i drugih.
Voditelji/ce kurseva PJMA su poznati
profesori/ce sa univerziteta u regiji i
van nje, te aktivisti/ce koji kombiniraju
i prenose svoje akadmesko znanje sa
aktivističkim iskustvom. Svake godine
se organiziraju dva kursa na lokalnim
jezicima, a jedan kurs na engleskom
jeziku iz razloga kako bismo omogućili
učesnicima/ama priliku da učestvuju
na kursevima koji su inače dostupni
samo u inostranstvu. Više o kursevima,
voditeljima/cama,
te
prethodnim
Mirovnim akademijama možete naći
na našoj web stranici www.mirovnaakademija.org
Ovogodišnja četvrta po redu PostJugoslavenska Mirovna akademija je
uveliko u fazi pripreme, te i ove godine
nudi tri kursa (dva na lokalnim jezicima,
jedan na engleskom jeziku) i to: Jezik i
ideologija, voditeljica kursa Snježana
Kordić; Mediji i sjećanje, voditeljica
kursa Snježana Milivojević; te Rod,
seksualnost i nasilni konflikt, voditeljica
kursa Dubravka Žarkov (kurs na
engleskom). Četvrta Post-Jugoslavenska
Mirovna akademija se ove godine
organizira u Sarajevu od 17-26. jula
2011. godine. Prijave za ovogodišnju
Mirovnu akademiju su u toku. Za više
informacija o samim kursevima, te
načinu prijavljivanja, molimo posjetite
našu web stranicu.
Sve tri akademije su
održane u Sarajevu
u ljetnom periodu,
a na kursevima je
učestvovalo više od
160 učesnika/ca iz
bivše Jugoslavije,
zemalja Europske
Unije, Turske, SAD-a,
i drugih.
Mirovne novosti 19
Članice mreže za izgradnju mira podržavaju
nalaze i preporuke izvještaja Nedovršeni mir
“Donatori moraju
bolje razumjeti
situaciju i odnose u
BiH, a to mogu učiniti
pažljivije slušajuci
lokalne organizacije,
kao i njihove potrebe
za radom na terenu.“
20 Mirovne novosti
Izvještaj “Nezavršeni mir” koji su
pripremili Saferworld iz Velike Britanije
i Nansen dijalog centar (NDC) Sarajevo
(link: http://www.saferworld.org.uk/
The%20missing%20peace%20%20
English%20reduced.pdf) predstavljen
je javnosti u Bosni i Hercegovini (BiH)
u oktobru prošle godine, međutim,
kako saznajemo od direktorice NDC-a
Sarajevo, Ljuljjete Goranci Brkic, do
danas nije bilo nikakvih zvaničnih, ali ni
nezvaničnih povratnih informacija od
strane predstavnika domaćih političara i
međunarodne zajednice u BiH.
U izvještaju je istaknuta zabrinutost u
zajednicama usljed političkog ćorsokaka,
ekonomskih pritisaka i efikasnosti
međunarodne zajednice, a to je bila
i tema niza konsultativnih sastanaka
koji je NDC Sarajevo organizirao tokom
marta ove godine u Prijedoru, Banja
Luci, Brčkom, Tuzli, Sarajevu i Mostaru.
U sastancima je učestvovalo 57 lokalnih
i sedam međunarodnih organizacija
civilnog društva.
„Izvještaj je pokazao da postoji izvjesna
doza straha kod lokalnog stanovništva
od mogućeg konflikta, ali ne u obimu
u kojem se to ranije desilo. Nismo
zabilježili nikakvu reakciju od strane
predstavnika međunarodne zajednice.
Što se tiče lokalnih partnera, oni su
svjesni da stanovništvo razmišlja u tom
pravcu, ali da je realno vrlo teško da se
takvo što moze desiti. Postoji uvjerenje
da međunarodna zajednica, nakon
konflikta 1992-1995. godine, neće više
dozvoliti da se nešto slično ponovi,“
izjavila je Ljuljjeta Goranci Brkic nakon
što su održani konsultativni sastanci.
Ona također ističe potrebu za jačanjem
civilnog društva, koje je još uvijek veoma
slabo i što će, prema njenim riječima,
predstavljati veliki izazov.
„Veliki je izazov kako ga ojačati, kako
poboljšati komunikaciju i saradnju medju
lokalnim organizacijama. Svjesni smo da
će to ići vrlo teško bez vanjske pomoći.
U tom smislu i ide ova preporuka da
se pomogne razvoju i jačanju civilnog
društva u BiH od strane međunarodne
zajednice, donatora. Jedan od načina
jeste uspostavljanje stabilne obostrane
komunikacije. Donatori moraju bolje
razumjeti situaciju i odnose u BiH, a to
mogu učiniti pažljivije slušajuci lokalne
organizacije, kao i njihove potrebe za
radom na terenu.“
Nalazi i zaključci izvjestaja „Nedovršeni
mir“ dobili su podršku od strane svih
organizacija koje su učestvovale u
konsultativnim sastancima, pa tako i
članica Mreže za izgradnju mira.
Preporuka 1:
Da bi povratili kredibilitet međunarodnog angažmana u BiH, međunarodni akteri
se trebaju dogovoriti o revidiranoj, zajedničkoj strategiji za tu zemlju. Strategija
treba biti zasnovana na participatornoj i dubinskoj analizi konteksta koja mapira
trenutne i buduće prijetnje po stabilnost BiH. Strategija treba jasno navesti uloge
svih uključenih aktera. Pored toga, međunarodni akteri trebaju primjeniti usklađen
i dosljedan pristup provedbi ove strategije. Trebaju otvoreno insistirati na punom
ispunjenju svih uvjeta kod lokalnih političara. I na kraju, dogovorena strategija treba
jasno biti predstavljena lokalnom stanovništvu i svim ostalim akterima.
Preporuka 2:
Da bi se osiguralo rješavanje brojnih osjetljivih pitanja, potreban je međunarodni
angažman koji će “pogurati” i pomoći lokalne pregovore. U suprotnom, ova pitanja se
mogu ponovo pojaviti kao pokretači sukoba: ustavna reforma je ključni primjer. Ipak,
od ključnoj je značaja da svi sporazumi koji se donesu budu održivi i odgovarajući za
lokalni nivo. U tom smislu, EU (uzimajući u obzir njenu centralnu ulogu) treba da se
odupre pretjeranom fokusiranju na vlastite prioritete koji se odnose na pristupanje
kada su u pitanju pregovori unutar BiH. Umjesto toga, treba podržati lokalno
definirane i inkluzivne procese koji dobivaju podršku svih uključenih aktera.
Preporuka 3:
Da bi se minimizirale bilo kakve prijetnje po stabilnost do kojih može doći tokom
eventualne tranzicije sa međunarodne izvršne vlasti na lokalnu odgovornost ključna
je dobra priprema i planiranje za nepredviđene situacije. Posebice, međunarodni
akteri bi trebali biti spremni i u stanju da spriječe nasilne sukobe i zaustave prijetnje
sigurnosti BiH poduzimanjem niza mjera, poput sankcioniranja ponašanja ili izjava
koje podrivaju stabilnost, i održavanja vojnog faktora tokom ovog osjetljivog perioda.
Preporuka 4:
Da bi se podržao razvoj jakog, vitalnog i nezavisnog civilnog društva u BiH, koje je u
stanju da dovede do pozitivnih promjena u društvenom i političkom razvoju BiH, sve
strategije za civilno društvo moraju biti definirane na lokalnom nivou, i izgrađene
na postojećim inicijativama, i zasnovane na dvosmjernoj komunikaciji između
organizacija i donatora.
Preporuka 5:
Da bi se osigurala korist za lokalne organizacije civilnog sektora iz fondova koji su sve
više dostupni unutar EU instrumenata, bilateralni donatori trebaju sarađivati sa EK
da se omogući pristup organizacija malim, fleksibilnim grantovima koji ne zahtijevaju
sufinansiranje i koji se lako odobravaju, uz pomoć za razvijanje vještina dobijanja
i upravljanja grantovima EU. Donatori trebaju ohrabrivati lokalne organizacije da
sarađuju i stvaraju konzorcije da bi dobijali grantove, i da pomažu umrežavanje,
međusobnu podjelu znanja i razmjenu iskustava.
Preporuka 6:
Za borbu protiv etničkih predrasuda i minimiziranje prilika za političku manipulaciju i
radikalizaciju, instrumenti finansiranja trebaju postaviti prioritete za podršku s ciljem
promoviranja pozitivne interakcije, dijaloga i pomirenja među svim građanima,
posebno među mladima u BiH. Donatori trebaju prepoznati da je ovo dugoročna
obaveza i da će zahtijevati instrumente finansiranja koji si dizajnirani tako da podrže
Mirovne novosti 21
procese a ne fiksne rezultate. Inicijative trebaju biti razvijene na lokalnom nivou i
provedene tako da osiguraju lokalno vlasništvo i prilagođenost lokalnom kontekstu,
u čemu vanjski akteri igraju pomoćnu ulogu.
Preporuka 7:
Da bi osigurale da donatorska podrška ima pozitivan efekat na lokalnu dinamiku sukoba,
donatorske organizacije također trebaju uzeti u obzir politički učinak na dinamiku
sukoba, a ne samo tehničku svrhu. U najmanju ruku, podrška specifičnom sektoru
(poput medija ili obrazovnog sektora) ne smije nanositi štetu, već takva podrška
mora za cilj imati promociju pozitivne interakcije i međusobnog razumijevanja.
Preporuka 8:
Da bi osigurali da je programiranje osjetljivo na sukob, donatori trebaju integrirati
osjetljivost na sukob u svoje procedure zapošljavanja i obučavanja, kao i osigurati da
su uposlenici svjesni da postoje politike i obaveze koje se odnose na osjetljivost na
sukob. Donatori trebaju razviti sredstva da prate i evaluiraju osjetljivost na sukob uz
ostale elemente (npr. rodna osjetljivost).
Preporuka 9:
Da bi osigurali da je međunarodno programiranje prilagođeno lokalnom kontekstu i
da se zasniva na lokalnim rješenjima, EU i ostali međunarodni akteri trebaju znatno
unaprijediti mehanizme konsultacija da bi osigurali redovne, dvosmjerne konsultacije
sa nizom lokalnih aktera. Ovo može uključivati redovne sastanke u različitim
zajednicama i/ili stalni strateški angažman sa predstavnicima civilnog društva.
22 Mirovne novosti
Prekogranični programi u okviru instrumenta pretpristupne pomoći Evropske
unije (IPA) – prekogranični program Bosna i Hercegovina – Crna Gora
Objavljen drugi poziv za
dostavljanje prijedloga projakata
Prekogranična saradnja je druga komponenta Instrumenta za pretpristupnu
pomoć (IPA), koji je Evropska unija
stavila na raspolaganje zemljama
kandidatima i zemljama potencijalnim
kandidatima na putu za članstvo u EU.
IPA II podržava saradnju između zemalja
kandidata/potencijalnih
kandidata,
zemalja kandidata/potencijalnih kandidata sa zemljama članicama EU kao
i učešće zemalja korisnica IPA-e u
EU transnacionalnim programima.
Značaj prekogranične saradnje za BiH
ogleda se u obezbjeđenju dodatnih
sredstava kojim se lokalne zajednice u
pograničnom području mogu ojačati
kroz saradnju sa partnerima u susjednim
zemljama.
BiH učestvuje u 6 programa:
ƒƒ Jadranski (Adriatic) program
prekogranične saradnje,
ƒƒ tri bilateralna prekogranična
programa
sa
susjednim
zemljama Hrvatskom, Srbijom i
Crnom Gorom,
ƒƒ dva transnacionalna programa:
Jugoistočni Evropski prostor
(South-East European Space
- SEES)
i Mediteranski
transnacionalni
program
(Mediterranean transnational
programme - MED).
Glavni cilj Prekograničnog programa
Bosna i Hercegovina – Crna Gora
je ubrzanje zajedničkog održivog
razvoja prekogranične oblasti, njenih
ekonomskih, kulturnih, prirodnih i
ljudskih resursa i potencijala kroz jačanje
kapaciteta ljudskih resursa i zajedničkih
institucionalnih mreža između lokalnih
zajednica, te lokalnih privatnih i javnih
aktera.
Kao i drugi Programi prekogranične
saradnje i ovaj program se implementira
kroz objavu javnih poziva za podnošenje
prijedloga projekata. Upravo ovih dana,
tačnije 01.aprila 2011.godine raspisan
je drugi poziv za dostavljanje prijedloga
projekata o ukviru ovog programa, a
rok za podnošenje prijedloga projekata
je 01. juli 2011.godine. Ukupna
raspoloživa sredstva za ovaj poziv
iznose 1,980,000.00 eura, od čega je
BIH strana alocirala 0,90 miliona EUR, a
Crna Gora 1,08 miliona EUR.
Jedan od najvažnijih uslova prihvatljivosti
projekata u okviru ovog programa, tj.
poziva jeste partnerstvo. Svaki projektni
prijedlog mora imati DVA aplikanta,
koji djeluju u partnerstvu - jednog koji
aplicira za sredstva Ugovornog tijela
u BiH i drugog koji aplicira za sredstva
Ugovornog tijela u Crnoj Gori.
Iz tog razloga je objavljivanju poziva
prethodila organizacija dva Foruma za
traženje partnera, u Nikšiću i Blagaju.
Forumima je prisustvovalo preko 400
učesnika, što nam govori o velikom
interesovanju nevladinog sektora,
predstavnika lokanih, regionalnih, javnih
uprava i njihovih institucija i drugih
neprofitnih organizacija. Kako bismo
pomogli potencijalnim aplikantima koji
do sada nisu uspjeli pronaći partnera, a
takođe nisu prisustvovali forumima za
traženje partnera, jedan dio programske
web
stranice
(www.cbc.bih-mne.
org) smo posvetili ovom pitanju i
piše:
Senad Lulo
Stručni savjetnik
u Odsjeku za
prekogranične,
međunarodne i
posebne programe
pomoći EU BiH
Mirovne novosti 23
Značaj prekogranične
saradnje za
BiH ogleda se
u obezbjeđenju
dodatnih sredstava
kojim se lokalne
zajednice u
pograničnom
području mogu
ojačati kroz saradnju
sa partnerima u
susjednim zemljama.
24 Mirovne novosti
razvili interaktivni alat sa svrhom da
se potencijalnim aplikantima omogući
efikasnije i efektivnije pronalaženje
partnera sa druge strane granice.
Nakon objavljivanja poziva, Operativne
strukture programa, Direkcija za
evropske integracije BiH I Ministarstvo
vanjskih poslova i evropskih integracije
Crne Gore, uz pomoć Zajedničkog
tehničkog sekretarijata iz Sarajeva i
njegove ispostava (antena) u Nikšiću
će organizovati šest info sesija na
kojima će biti prezentovani dokumenti
drugog poziva za dostavljanje prijedloga
projekata. Tri info sesije će biti
organizovane u Crnoj Gori (19.04.2011.
u Herceg Novom, 20.04.2011. u
Podgorici i 21.04.2011. u Mojkovcu), a
tri u Bosni i Hercegovini (28.04.2011. u
Tomislavgradu, 04.05.2001. u Goraždu i
05.05.2011. u Palama).
Propozicije poziva, kao i kompletan
aplikacioni paket nalazi se na stranici
Programa prekogranične saradnje Bosne
i Hercegovine www.cbc.bih-mne.org.
U okviru prvog poziva za dostavljanje
prijedloga projakata, koji je lansiran
u julu 2009. godine na raspolaganju
je takođe bilo 1,980,000.00 eura, a
finansirano je ukupno 12 projekata.
Najviše projekata finansirano je iz treće
mjere, koja je nazvana “Ljudi ljudima”,
gdje su se grantovi po aplikantu kretali
od 20.000 do 50.000 eura. S obzirom
da imamo dva aplikanta, ovaj iznos po
projektu je bio od 40.000 do 100.000
eura. U okviru prve mjere “Inicijative
usmjerene na prekogranični privredni
razvoj sa naglaskom na turistički i ruralni
razvoj“ finansirana su tri projekta,
a to je slučaj i sa drugom mjerom
„Inicijative usmjerene na unapređenje
životne sredine ponajviše u cilju zaštite,
promocije i raspolaganja prirodnim
resursima“. Pojedinačni grantovi za ove
mjere kretali su se od 50.000 do 300.000
eura.
S obzirom na činjenicu da je interes
organizacija za implementaciju projekata
u okviru ovog programa u prvom pozivu
bio mnogo veći od dostupnih sredstava,
možemo reći da je potreba za saradnjom
između Bosne i Hercegovine i Crne
Gore, kako na ekonosmkom tako i na
socijalnom planu veoma prisutna.
Fondacija za socijalno uključivanje u
Bosni i Hercegovini (FSU u BiH)
Fondacija za socijalno uključivanje u Bosni i Hercegovini registrovana je 28.01.2010.
godine, a operativno djeluje od marta 2010. godine. Finansijski je podržana od strane
Fonda otvoreno društvo Bosne i Hercegovine (FOD BiH) i Švicarske agencije za razvoj
i saradnju (SDC).
Glavni cilj FSU u BiH
Reduciranje efekata ekonomske krize i osnaživanje socijalnog uključivanja
najugroženijih grupa u društvu, kroz strateške intervencije koje su fokusirane na
dugoročno i održivo osnaživanje uloge NVO-a u razrješenju posljedica ekonomske
krize i glavnih socijalnih problema u BiH. FSU u BiH poboljšava kapacitete i ulogu
nevladinog sektora u smanjenju siromaštva i jačanju socijalnog uključivanja. Na taj
način doprinosi prevenciji mogućeg socijalnog isključivanja i siromaštva.
Vizija FSU u BiH
Aktivno i vitalno civilno društvo sa posvećenim i funkcionalnim NVO-ima promoviše
jednake mogućnosti i potpuno ostvarivanje ljudskih prava za sve građane. Poštivanje
ljudskih prava i transparentnost u procesima donošenja odluka i procedurama
su osnova za participativnu demokratiju u BiH i punu implementaciju Strategije
socijalnog uključivanja (SSU).
Misija FSU u BiH
Fondacija za socijalno uključivanje u Bosni i Hercegovini jača kapacitet i ulogu
nevladinog sektora u jačanju socijalne uključenosti i implementaciji SSU. Stoga,
doprinosi prevenciji i smanjenju uzroka i posljedica socijalne isključenosti u BiH.
Također, imajući u vidu da se socijalna situacija u BiH proteklih godina nije promijenila,
kao i moguće negativne posljedice finansijske krize u svijetu na stvarnu ekonomiju
(u BiH također) i društveni razvoj, sprječavanje mogućeg pogoršanja socijalne
isključenosti i siromaštva dobija na važnosti.
Ciljne grupe FSU u BiH
Aktivnosti FSU u BiH podrazumijevaju i finansijsku podršku, kao i ad-hoc podršku u
kritičnim situacijama, za NVO-e koji svojim projektima direktno pomažu sljedećim
ugroženim grupama stanovništva u BiH:
ƒƒ
ƒƒ
ƒƒ
ƒƒ
ƒƒ
ƒƒ
Osobe sa invaliditetom;
Porodice sa više djece i djeca iz ugroženih grupa;
Žene;
Manjine;
Stare osobe;
Zapošljavanje mladih i zapošljavanje novo-nezaposlenih osoba.
FSU u BiH intervencija na više nivoa
Postizanje glavnog cilja FSU u BiH zahtjeva intervenciju na više nivoa, a posebno
je značajno premošćivanje nedostatka komunikacije između različitih nivoa na
Mirovne novosti 25
kojima se donose odluke vezane za procese socijalnog uključivanja. Organizacijska
i administrativna difuzija Bosne i Hercegovine po pitanju institucija relevantnih za
socijalno uključivanje (socijalnu zaštitu, zdravstvo, obrazovanje, itd.) za rezultat ima
neefikasan i neadekvatan sistem implementacije državnih politika i strategija širom
zemlje, dok sistem (s nejasnim i, često, preklapajućim nadležnostima različitih nivoa)
istovremeno odugovlači sistemsku integraciju primjera dobre prakse postignute na
lokalnim nivoima u strateške dokumente institucija na mezo i makro nivou.
Kada je riječ o navedenim preprekama, FSU u BiH se oslanja na mješavinu pristupa „od
nižeg ka višem nivou“ i „od višeg ka nižem nivou“:
ƒƒ Pristup od višeg ka nižem nivou se primjenjuje kroz praktičnu podršku
implementaciji Strategije socijalnog uključivanja (SSU) na mikro nivou – kroz
projekte NVO-a (koji se implementiraju u partnerstvu NVO-a sa lokalnim
javnim institucijama, kao što su škole i centri za socijalni rad). To će rezultirati
povećanjem finansijske i drugih obaveza državnih institucija i javnih institucija
na mikro nivou prema implementaciji državne strategije (SSU).
ƒƒ Pristup od nižeg ka višem nivou ostvaruje se kroz davanje preporuka za
politike radi definisanja Akcionog plana implementacije SSU i drugih državnih
dokumenata, a koji se zasniva na primjerima dobre prakse koji su već pokazali
da djeluju u udruživanju napora javnih institucija i NVO-a da implementiraju
djelotvorne modele davanja socijalnih usluga socijalno isključenim grupama
stanovništva.
Makro nivo
Uticaj projekta na makro nivou se mjeri u relaciji sa SSU:
ƒƒ SSU je početna tačka u planiranju aktivnosti FSU u BiH;
ƒƒ SSU je osnovni dokument za ciljanje preporuka za politike FSU u BIH vezanih za
stav države prema ulozi NVO-a u socijalnom uključivanju.
ƒƒ Mezo nivo
Značaj intervencije FSU u BIH na mezo nivou leži u sljedećem:
ƒƒ Zbog specifičnosti državnog modela BiH, nekoliko područja koja su od ključnog
značaja za socijalno uključivanje (kao što je socijalna zaštita, obrazovanje,
zdravstvo, itd.) su u isključivoj nadležnosti entitetskog nivoa vlasti. Pored
Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP), entitetska ministarstva i druge
javne institucije koje su odgovorne za implementaciju SSU se, prema tome,
smatraju ključnim akterima i potencijalnim partnerima u radu FSU u BiH. Ovo
se posebno veže za preporuke za politike na polju socijalne politike, poreznih
politika, politika zapošljavanja s ciljem uspostavljanja povoljnog okruženja za
domaće donatore, te prikupljanje sredstava FSU u BiH, itd.
ƒƒ Organizacijskoj strukturi Federacije BiH sa značajnim nivoom nadležnosti
kantonalnog nivoa vlasti u poljima kao što su socijalna zaštita i obrazovanje, i u
ƒƒ Važnosti NVO mreža (često organizovanih na regionalnom nivou) za artikulisanje
interesa NVO sektora.
26 Mirovne novosti
Obzirom na važnost predstavljenih argumenata, FSU u BiH oblikuje svoj pristup
prema akterima sa mezo nivoa (entitetskim i kantonalnim ministarstvima i javnim
institucijama, regionalnim mrežama NVOa, itd.), kako bi maksimalno povećala uticaj
svojih sveukupnih aktivnosti, posebno kada je riječ o proširenju modela dobre prakse
s mikro nivoa.
Mikro nivo
Najveći broj aktivnosti NVO-a koje podržava FSU u BiH se implementiraju na mikro
nivou (u pojedinačnim opštinama). Potpuno partnerstvo svih aktera u lokalnim
zajednicama (a posebno NVO-a s institucijama vlasti – opštinskim upravama, te javnim
ustanovama i korisnicima) je od ključnog značaja za pružanje kvalitetnih socijalnih
usluga ugroženim grupama stanovništva. Modeli davanja socijalnih usluga i njihovi
kapaciteti za proširivanje se pomno nadgledaju od strane FSU u BiH i bit će pretočeni
u preporuke za politike državnim institucijama na mezo nivou i makro nivou.
Realizovane aktivnosti FSU u BiH
Socijalna situacija u BiH se tokom 2010. godine značajno pogoršala. Posljedice
svjetske ekonomske krize dovele su do pada BDP-a u 2009. godini za 2,82 % u odnosu
na 2008. (podaci za 2010. godinu će biti poznati tek u junu 2011.), što je direktno
uticalo na porast nezaposlenosti i siromaštva.
S druge strane, sporazumom sa MMF-om je osigurana finansijska likvidnost vladinih
budžeta, ali su uslovi iz Sporazuma tražili značajna smanjivanja socijalnih transfera,
kao i ukupnih javnih rashoda.
Ekonomski oporavak i stabilizaciju socijalne situacije moguće je očekivati u 2012.
godini. Zaoštravanje socijalnih problema sa jedne, i nužnost smanjivanja socijalnih
transfera sa druge strane, traže ozbiljnu reformu socijalnog sektora u BiH. Osnovni
pravci te reforme moraju biti bolje ciljanje korisnika i njihovih stvarnih potreba.
Drukčije rečeno, to je promjena koncepta socijalne zaštite zasnovanog na „statusnim
pravima“ konceptom zasnovanim na pristupu baziranom na klijentu, te jačanju usluga
u socijalnoj zaštiti.
FSU u BiH je važan mehanizam jačanja ovog drugog, reformskog koncepta. Uključivanje
NVO-a u smanjenje siromaštva i jačanje socijalnog uključivanja upravo znači naglasak
na usluge i pristup baziran na korisniku u socijalnoj zaštiti.
Pristup i rad FSU u BiH u prvoj godini zasnivao se na dvije kapitalne komponente:
partnerstvo i pristup orijentisan na korisnike, imajući u vidu da su implementacija i
postizanje planiranih ciljeva gotovo nemogući bez pune saradnje i partnerstva između
NVO-a, javnog i privatnog sektora, kroz projekte zasnovane na stvarnim potrebama
korisnika. Ovaj pristup implementaciji NVO projekata pokazao se kao pristup koji je
od suštinske važnosti za jačanje socijalnog uključivanja.
U kontekstu implementacije aktivnosti, a u svrhu jačanja NVO sektora u BiH, FSU
u BiH je objavila Poziv na tender za odabir NVO projekata u Bosni i Hercegovini 28.
aprila 2010. godine na web stranici FSU u BiH (www.sif.ba), u pet (5) dnevnih novina,
i također poslan je na mail-ove i fax-ove različitih vlada, javnih institucija i NVO-a, na
približno 800 adresa.
Princip dodjele grantova od strane FSU u BiH za NVO projekte baziran je na udruženim
sredstvima. Na adresu FSU u BiH pristigao je ukupno 61 projektni prijedlog NVO-a iz
cijele Bosne i Hercegovine. Komisija za selekciju projekata odabrala je ukupno 21
projekat (14 iz Federacije BiH i 7 iz Republike Srpske), a projekti su implementirani u
periodu 01.07.2010. – 31.01.2011.
Ukupan broj korisnika koji su direktno podržani kroz implementaciju NVO projekata,
na osnovu potpisanih listi korisnika iz svakog projekta, iznosi 9.527 osoba (osobe sa
Zaoštravanje
socijalnih problema
sa jedne, i nužnost
smanjivanja
socijalnih transfera
sa druge strane, traže
ozbiljnu reformu
socijalnog sektora u
BiH. Osnovni pravci
te reforme moraju
biti bolje ciljanje
korisnika i njihovih
stvarnih potreba.
Mirovne novosti 27
FSU u BiH će, u
skladu sa planom i
programom rada,
u aprilu 2011.
godine objaviti
Tender za drugi
krug 2011/2012 za
projekte nevladinih
organizacija iz
Bosne i Hercegovine.
Kriteriji podobnosti,
kao i sve dodatne
informacije o ovom
pozivu na tender, bit
će objavljeni na web
stranici www.sif.ba
kao i u najtiražnijim
dnevnim novinama
u cijeloj Bosni i
Hercegovini.
28 Mirovne novosti
invaliditetom, djeca iz ugroženih grupa, žene, manjine, mladi, stari i nezaposleni).
Ukupno finansijsko učešće FSU u BiH za projekte nevladinih organizacija u prvom krugu
2010/2011 iznosilo je 775.682,74 KM, finansijsko učešće iz domaćih izvora za projekte
iznosilo je 387.667,27 KM, dok je zbir svih finansijskih sredstava koja su dodijeljena za
implementirane NVO projekte u prvom krugu finansiranja iznosio 1.163.350,01 KM.
Osnovni kriterij za utvrđivanje postojanja domaćeg učešća bili su bankovni izvodi koje
su predstavnici nevladinih organizacija bili dužni dostaviti FSU u BiH. U odnosu na
ukupnu vrijednost projekata, procentualno učešće iznosi 66,68% finansijskog učešća
FSU u BiH i 33,32% finansijskog učešća iz domaćih izvora.
Učešće općina u Federaciji BiH (FBiH) i u Republici Srpskoj (RS) iznosi 195.834,00
KM, dok učešće javnih institucija iz FBiH i iz RS iznosi 138.300,27 KM. U ovom krugu
sufinansiranja NVO projekata ministarstva sa svih nivoa vlasti su učestvovala sa
53.533,00 KM.
Isto tako, FSU u BiH je organizovala i trening za NVO-e iz prvog kruga koji se odnosio na
opšta administrativna i pravna pitanja i teme vezane za provođenje postupka nabavke,
kao i na finansijsko izvještavanje i finansijsko poslovanje putem aplikacije za finansijski
menadžment NGO.Fin.
Također, FSU u BiH je pripremila i štampala ukupno tri publikacije u martu 2011. godine:
ƒƒ „Na pola puta – Izdvajanja vladinog sektora za nevladin sektor u Bosni i
Hercegovini za 2010. godinu“ (u partnerstvu sa Centrom za promociju civilnog
društva - CPCD);
ƒƒ „Mit i stvarnost civilnog društva – uloga civilnog društva u jačanju socijalne
uključenosti i smanjenju siromaštva“ (u partnerstvu sa Inicijativom za bolju i
humaniju inkluziju - IBHI);
ƒƒ Almanah „Prijateljstvo se rađa“ (almanah o projektima koje je FSU u BiH
finansirala u prvom krugu 2010/2011).
31.03.2011. u Parlamentu Bosne i Hercegovine organizovana je javna promocija
publikacije/istraživanja „Na pola puta – Izdvajanja vladinog sektora za nevladin sektor
u Bosni i Hercegovini za 2010. godinu“, a promociji je prisustvovalo više od 150 gostiju:
predstavnici donatora, predstavnici vlasti, te predstavnici organizacija civilnog društva
uključujući i predstavnike medija. Iz prethodno navedenih činjenica vidljiva je ogromna
važnost postojanja i razvijanja mehanizama u praksi koji će omogućiti i podržati
jačanje uloge NVO-a u socijalnom uključivanju, implementaciji Strategije socijalnog
uključivanja (SSU) i jačanje uloge građana u javnim poslovima.
FSU u BiH se u prvoj godini svoga djelovanja pokazala kao snažna poluga jačanja
finansijske održivosti NVO-a, ali je FSU u BiH uspjela i u namjeri da preusmjeri
aktivnosti određenog dijela nevladinog i vladinog sektora na stvarne, realne probleme
i potrebe građana BiH, prioritete SSU, fokusiranje na jačanje socijalne uključenosti i
borbu za ljudska prava, a kroz jačanje partnerstva sa javnim i privatnim sektorom.
Dakle, projekte iz prvog kruga, finansirane udruženim sredstvima domaćih izvora i FSU
u BiH, finansijski je podržalo 33 domaća donatora - 9 ministarstava, 12 općina/opština,
5 centara za socijalni rad i 7 javnih institucija. Dosadašnje aktivnosti i djelovanje
FSU u BiH potvrdile su da je FSU u BiH važan instrument uključivanja NVO sektora u
jačanje socijalne uključenosti i implementaciju SSU. S ciljem pružanja podrške civilnom
društvu i istinskoj implementaciji SSU-a, FSU u BiH jeste i treba ostati snažna poluga
koja pokreće civilno društvo u BiH.
CAPP II program - JAVNI POZIV ZA PROJEKTE
Centri civilnih inicijativa (CCI), kao implementator Programa partnerskog građanskog
zastupanja II (CAPP II) koji je finansijski podržan od strane Američke agencije za
međunarodni razvoj (USAID), poziva sve zainteresovane bh. nevladine organizacije
(udruženja i fondacije) da podnesu prijedloge projekata usmjerenih na unaprijeđenje
i javno zagovaranje reformskih procesa u oblastima: 1. smanjenja nezaposlenosti
(generalno, te fokusirano na marginalizovane grupe i osobe sa invaliditetom), 2.
javne potrošnje, 3. borbe protiv korupcije (s fokusom na korupciju u zdravstvu i
obrazovanju), 4. mladi te 5. ostalim i naknadno identifikovanim oblastima.
Javni poziv je otvoren od dana objavljivanja do 31.12.2012. godine ili do konačne
raspodjele sredstava raspoloživih za grantove. CCI će kontinuirano vršiti vrednovanje
pristiglih aplikacija i dodjelu grantova, a oblasti javnog poziva će periodično biti
revidirane i/ili dopunjavane novim oblastima, o čemu će detaljne informacije biti
dostupne na web stranici CCI, www.ccibh.org. S tim u vezi, pozivamo sve potencijalne
aplikante da se redovno informišu o izmjenama i dopunama javnog poziva.
Predviđeni maksimum sredstava po projektu je 150.000 USD (u praksi, najčešće
odobravani iznosi grantova u dosadašnjoj realizaciji CAPP programa su se kretali u
intervalu od 50.000 USD do 130.000 USD), dok se period implementacije projekata
može kretati u intervalu od 3 do 16 mjeseci.
U cilju detaljnijeg upoznavanja zainteresovanih organizacija sa ovim pozivom,
dodatne informacije u vezi javnog poziva, aplikacioni obrazac za projekte i detaljno
uputstvo za podnosioce projektnih prijedloga dostupni su na web stranici CCI-aa
www.ccibh.org - link http://www.ccibh.org/pages/1/12/1.html. Sva pitanja koja
se tiču ovog poziva za projekte trebaju biti dostavljena u pisanoj formi na e-mail:
ccido@ccibh.org.
Od aplikanata se traži da dostave ispunjenu aplikacionu formu (jedan štampani
primjerak i elektronsku verziju na CD-u ), te ostale aplikacijom zahtijevane
dokumente i to isključivo poštom u zatvorenoj koverti sa naznakom “Aplikacija za
CAPP II” na adresu:
Centri civilnih inicijativa, Svetog Save 4A, 74 000 Doboj
Projekti
Pozivi
Donatori
Više informacija na: http://www.ccibh.org/pages/1/12/1.html
JAVNI POZIV ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA/NEVLADINIM
ORGANIZACIJAMA ZA PREDAJU PRIJEDLOGA PROJEKATA
u sklopu projekta „Srazmjerno povećanje univerzalnog pristupa za
najrizičnije populacije u Bosni i Hercegovini” – Runda 9
(Ref. HIV/AIDS/AA/11)
Projekt UNDP-a na polju HIV/AIDS-a finansiraće odabrane projekte koji zadovoljavaju
kriterije odabira do maksimalnih iznosa budžetskih sredstava, kako slijedi:
1. Tematski prozor za intravenozne korisnike droga (IDU):
25.000 eura po projektnom prijedlogu
2. Tematski prozor za prodavatelje/prodavateljice seksualnih usluga (CSW):
25.000 eura po projektnom prijedlogu
Mirovne novosti 29
3. Tematski prozor za muškarce koji imaju spolne odnose s muškarcima (MSM):
25.000 eura po projektnom prijedlogu
4. Tematski prozor za OMLADINU:
50.000 eura po projektnom prijedlogu
5. Tematski prozor za ROME:
25.000 ra po projektnom prijedlogu
6. Tematski prozor za STIGMU:
15.000 ura po projektnom prijedlogu
Dokumenti za prijavu
ƒƒ Javni poziv za podnošenje projektnih prijedloga biće otvoren do 30. 10. 2011.
godine.
ƒƒ Prijavni obrasci (obrazac prijedloga projekta, prijedlog budžeta, logički okvir,
opći plan aktivnosti i predloženi vremenski okvir, administrativni podaci
podnositelja zahtjeva, financijski identifikacijski obrazac, izjava o prihvatljivosti
i partnerstvu) su obezbjeđeni od HIV / AIDS projekta i mogu biti prikupljeni
putem sljedeće e-mail adrese: registry@undp.ba ili direktno preuzeti sa
slijedeće web stranice: http://www.undp.ba/download/BHS&English.zip od
dana objave poziva za projektne prijedloge.
Objavljen je drugi poziv za dostavljanje prijedloga projekata!
Zadovoljstvo nam je objaviti da je 01.04.2011. godine raspisan drugi poziv
za dostavljanje prijedloga projekata u okviru IPA Prekograničnog prorama
Bosna i Hercegovina – Crna Gora.
Ovaj poziv se odnosi na prvi prioritet programa: “Pružiti podršku stvaranju zajedničkog
društveno-ekonomskog okruženja za ljude, zajednice i privrede programske oblasti”,
koji će biti implementiran kroz tri različite mjere:
Mjera I.1: Inicijative usmjerene na prekogranični privredni razvoj sa naglaskom na
turistički i ruralni razvoj.
Mjera I.2: Inicijative usmjerene na unapređenje životne sredine ponajviše u cilju
zaštite, promocije i raspolaganja prirodnim resursima.
Mjera I.3: Ostvarivanje društvene kohezije i kulturne razmjene putem institucionalnih
i intervencija putem ličnog kontakta i akcija ljudi ljudima.
Sve relevantne dokumente za ovaj poziv, kao što su Vodič za aplikante i aplikacioni
paket, možete preuzeti ovdje. Prijedloge projekata treba poslati najkasnije do
01.07.2011. godine u 16.00h na sljedeću adresu:
30 Mirovne novosti
Zajednički tehnički sekretarijat
Džemala Bijedića 185/12
71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Ukoliko želite postaviti pitanje vezano za ovaj poziv možete to učiniti šaljući e-mail
na adresu info@cbc.bih-mne.org ili putem ovog linka. Rok za postavljenje pitanja je
10.06.2011. godine. Na sva pitanja koja su stigla u roku odgovori će biti objavljeni na
web stranici www.cbc.bih-mne.org najdalje do 20.06.2011.
Puno uspjeha želi Vam Zajednički tehnički sekretarijat!
In fondacija, fondacija za unapređenje socijalne inkluzije djece i mladih
u BiH uz finansijsku podršku Cooperating Netherlands Foundations for
Central and Eastern Europe (CNF CEE) otvara poziv za lokalne nevladine
organizacije kojima su primarni korisnici djeca i mladi uzrasta do 21 godine.
In fondacija podržava inovativne projektne prijedloge koji uključuju vlastito učešće
ili podršku lokalne zajednice i koji u svoje aktivnosti uključuju volontere. Jedna od
komponenti projekta bi trebala biti i aktivnost zagovaranja za promjene u zajednici,
kao i promocija aktivne participacije korisničke grupe.
Pozivamo sve zainteresovane organizacije da pošalju svoje prijedloge projekata, a
projektnu dokumentaciju mogu preuzeti s naše web stranice. Popunjene prijave
dostavite na našu adresu: In fondacija, P.P. 45, 78102 Banja Luka, najkasnije do
utorka, 10.05.2011. do 12.00 sati.
Vise informacija: http://www.infondacija.org/poziv-za-dostavljanje-projektnihprijedloga
KOMISIJA ZA MLADE SKUPŠTINE KANTONA SARAJEVO
Na osnovu Odluke o opštim kriterijima za raspodjelu sredstava za rad neprofitnih
organizacija i udruženja koja se finansiraju – sufinansiraju iz Budžeta Kantona
Sarajevo („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj: 2/05), Komisija za mlade
Skupštine Kantona Sarajevo,objavljuje
JAVNI POZIV
za prikupljanje zahtjeva udruženja i nevladinih organizacija za dodjelu sredstava za
finansiranje projekata za mlade iz Budžeta Kantona Sarajevo za 2011.godinu
Predmet javnog poziva je prikupljanje zahtjeva udruženja i nevladinih organizacija,
za finansiranje projekata za mlade.
Pravo učešća imaju neprofitne organizacije i udruženja koji ispunjavaju opšte i
posebne kriterije iz Odluke.
Opšti kriteriji su:
ƒƒ
ƒƒ
ƒƒ
ƒƒ
ƒƒ
ƒƒ
registracija udruženja na području Kantona Sarajevo;
program rada za 2011. godinu sa obrazloženjem;
finansijski plan za 2011.godinu;
finansijski izvještaj za prethodnu godinu;
organizovanost i broj članova udruženja;
rezultati i uspjesi na kantonalnom, federalnom, državnom i međunarodnom
nivou;
ƒƒ ekonomska opravdanost projekta koje udruženje predlaže i sprovodi.
Više informacija: http://skupstina.ks.gov.ba/node/2596
Mirovne novosti 31
Kulturalne razmjene Švicarska - Balkan
Swiss Arts Council Pro Helvetia objavljuje poziv za 2011. godinu za projekte
razmjene umjetnika/ca i radnika/ca iz oblasti kulture iz Švicarske, te Albanije, Bosne
i Hercegovine, Kosova, Makedonije, Crne Gore i Srbije. Lokalne organizacije mogu
aplicirati za finansiranje projekata koji uključuju švicarske učesnike/ce aktivne na
područjima muzike, pozorišta, plesa, vizuelnih umjetnosti, književnosti i kulturalnih
nauka. Cilj je jačanje kulturalnih odnosa, jačanje postojećih veza i kreiranje mreže
umjetnika/ca i radnika/ca u oblasti kulture između Švicarske i zapadnog Balkana.
Maksimalna suma sa kojom projekat može biti podržan je 50.000 CHF.
Rok za apliciranje je ponedeljak, 2. maj/svibanj. Podržani će biti odabrani do kraja
juna/lipnja, a svi aplikanti će biti obavješteni o rezultatima odabira.
Za više informacija: www.myprohelvetia.ch
32 Mirovne novosti
Centra za izgradnju mira iz Sanskog Mosta organizira Mirovni kamp 2011, na kojem
ćemo zajedno učiti o nenasilnoj komunikaciji, nenasilnom rješavanju sukoba te
o vođenju radionica i dijaloga. Radićemo kroz zajedničke molitve, interaktivne
radonice, rad u malim grupama, plesove i pjesme mira te kroz dijalog među
učesnicima o problemima u našem društvu.
Ako imate između 18 i 30 godina i želite se baviti izgradnjom mira, imate ili nemate
iskustva u polju nenasilnog rješavanja sukoba, a želite steći ili proširiti svoje iskustvo
i znanje, i želite postati treneri/mirovnjaci Centra za izgradnju mira te želite raditi u
svojim zajednicama, popunite prijavu i pošaljite je na mirovnikamp@unvocim.net.
Krajnji datum za slanje vaših prijava je 01.05.2011. godine. Primljeni kandidati će biti
obaviješteni najkasnije do 10.05. 2011.
Konferencije
Edukacija
Pozivi
Mirovni kamp 2011. bit će održan od 28.05. - 03.06.2011. godine u hotelu Sedra na
putu između Bihaća, Cazina i Bosanske Krupe.
Radni jezici će biti BHS i engleski, a poznavanje stranog jezika nije uslov za kandidate.
Organizator će snositi troškove boravka i edukacije.
Ukoliko imate bilo kakvih pitanja molimo vas da nas kontaktirate na mirovnikamp@
unvocim.net.
Za više informacija:
Centar za izgradnju mira
79260 Sanski Most
Bosna i Hercegovina
Mobile: +387 62 79 55 32
www.unvocim.net
Prihvatanje različitosti: Ljudska prava i izazovi pomirenja
29 – 30 april 2011, Sarajevo
Centar za interdisciplinarne studije, Univerziteta u Sarajevu, i Instituto per l’Europe
Centro – Orientale e Balcanica, Univerziteta o Bolonji, CEI Network zajednički
organiziraju i predstavljaju međunarodnu konferenciju – „Prihvatanje različitosti:
Ljudska prava i izazovi pomirenja“, koja će se u Sarajevu, u prostorijama CIPS-a,
održati 29. i 30. aprila 2011. godine. Namjera je ove konferencije da promovira ideje
i svijest o ljudskim pravima kreirajući prostor za diskusiju među intelektualcima,
aktivistima iz civilnog sektora, i bivšim i sadašnjim studentima programa iz
Demokratije i ljudskih prava u Jugoistočnoj Evropi (ERMA). Uz namjeru da promovira
i istakne najnačajnije uspjehe ERMA programa, kao i tema – problema sa kojim
se studenti ovog programa susreću, konferenciju će poslužiti i za kreiranje mreže
nevladinig organizacija pod okriljem Centralnoevropske inicijative (CEI Network of
Civil Society Organizations).
Uz uvodnu i završnu plenarnu sesiju, diskusija tokom konferencije bit će podijeljena
u 6 tematski raznolikih panela - PANEL 1: Odluke CTY i Nacionalni narativi: Činjenice
vs. Mitovi, PANEL 2: Prihvatanje „različitosti“: Izazovi za obrazovanje i civilno društvo,
PANEL 3: “Ethnizenship” i pravo na ne-pripadanje, PANEL 4: Gender i tranziciona
pravda u Jugoistočnoj Evropi, PANEL 5: Aktivistička umjetnost kao komunikacija:
Mjesto za promociju pomirenja kao vrijednosti, PANEL 6: Izazovi homogenizacija
Mirovne novosti 33
unutar etničkih zajednica: Mjesto za dijalog.
Za dalje informacije, kontaktirajte nas putem maila: diversities2011@gmail.com, ili
telefona: 033.668.683
34 Mirovne novosti
Procenjen ukupni broj žrtava
rata u Bosni i Hercegovini
Demografska služba Tužilaštava je u januaru 2010. završila konačnu procenu
broja žrtava rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine. Procenjuje se
da je ukupni broj smrti 104.732.
Konačni presek pokazuje gubitke za svaku nacionalnost i pol. Takođe uključuje
podatke za smrti civila i vojnih lica, ali ne pravi razliku između smrti koja je nastupila tokom sukoba ili van njega u okviru ovih kategorija. Da bi se to postiglo,
demografi bi morali da individualno procene okolnosti svakog pojedinačnog
smrtnog slučaja, a takvi dokazi nisu dostupni za sve žrtve.
Ova konačna procena je rezultat dvanaestogodišnjeg sakupljanja podataka, procene izvora, formiranja i ažuriranja baza podataka i unapređenja
metodologije. Demografi tužilaštva su koristili takozvani pristup empirijskog
brojanja, po kojem se informacije o pojedinačnim žrtvama prikupljaju iz više
izvora. Duplikati se nakon toga izostavljaju kaki bi se dobio najmanji broj a
statistički modeli pomažu da se izvrši procena neprebrojanih. Suma ove dve
komponente, najmanji broj poginulih, 89.186 i procena neprebrojanih, 15.546,
daju ukupni zbir od 104.732 mrtvih u ratu.
Demografi tužilaštva su predstavljali statistike o broju smrtnih slučajeva u
ratu za pojedina područja BiH u posebno sastavljenim izveštajima na mnogim
suđenjima pred MKSJ. Međutim, ovom konačnom studijom su ažurirani svi
fragmentarni podaci na jasan i sveobuhvatan način.
Puni link: http://www.icty.org/sid/10591
Mirovne novosti 35
Ubleha za idiote
ALBUM, Časopis
za književnost i
kulturu, broj 20,
godina 6, Sarajevo,
proljeće 2004, pp.
46-73.
Apsolutno nepotrebni vodič kroz izgradnju civilnog društva i
vođenje projekata za lokalce i internacionalce u BH i šire
Upute za uporabu ovog vodiča:
Kod svake riječi koja se rabi za tumačenje određene stavke stavljeno je: v., što znači
da je ta riječ definiens, koji je obrađen na odgovarajućem mjestu kao definiendum.
Ovaj vodič možete čitati kao i bilo koji rječnik, ili kao Pavićev Hazarski rječnik, ili ga
uopće ne čitati. Za bilo koju opciju da se opredijelite, nećete osjetiti nikakvu znakovitu
promjenu u životu, niti ćete shvatiti Ublehu.
Demokracija - Sveta RVR (v.). Obavezno se pominje u svim prijedlozima projekata (v.),
često u opisu cilja (v.). Upućuje na društveno stanje bez problema, stanje društvene
sreće, fizičkog i mentalnog zdravlja, očuvane i obnovljene prirode, te materijalnog
blagostanja. No, za razliku od Raja, čovjek je u demokraciji još uvijek smrtan, te zato
mora biti vegetarijanac, nepušač i feminist. Vjera u demokraciju najprisutnija je u
USA, ali se širi i u Europi, Aziji, Africi i Južnoj Americi. V. globalizacija.
Demokratizacija - Ranije poznata pod nazivima: porobljavanje, imperijalizam, “tuđe
nećemo, svoje ne damo” i sl. Skup sofisticiranih postupaka potpomognutih bombama
s osiromašenim uranijem a sve kako bi se jedan narod doveo tobe i shvatio da je
bolje praviti ublehu (v.) nego raditi u samoposluzi; da je bolje imati guzovaču (v.) nego
okopavati kukuruz; da je bolje ići na seminar (v.) nego studirati na fakultetu u drugom
kantonu itd. Neki narodi to shvate ranije, a neki kasnije. Neki to nikad ne shvate, a u
tomu im ni ovaj vodič ne može pomoći.
Donator - Raspolaže parama, koje je pod stanovitim uvjetima spreman pokloniti.
Generalno se ne zna zašto to radi, ali je neophodan da zatvori krug ublehe (v.), čega
je u potpunosti svjestan. V.: NGO, agencija za razvoj, financijer.
Druženje - V. soušlajzing
Ekspert - Ublehaš višeg registra od facilitatora (v.). On nije odavde. Često je nevidljiv
i opći samo preko telefona. U susretima uživo uglavnom šuti, smješka se i raspituje
o osnovnim statističkim pokazateljima domaće države, o obitelji predstavnika
implementatora (v.), domaćem kulinarstvu i slično. Obožava suvenire i obilaske
prodavnica. Veći dio vremena u zemlji koju posjeti provodi na ručkovima i večerama
s implementatorom. Vrlo se raduje darovanim umjetninama lokalnog podrijetla, ali
neće odbiti niti originalni uradak renomiranog stranog autora.
E-mail - Engl. “elektronska pošta”. Korisno sredstvo da se ubije vrijeme u ofisu (v.).
Možete pisati rodbini i prijateljima po cijelom svijetu, slati razne viceve, praviti
SPAMove, zatrpavati tuđe inbokse (v.) fotografijama svoje obitelji itd. Mnogo bolje
od starog načina komunikacije preko pošte i pisama na papiru. E-mail podrazumijeva
brzinu i nepismenost, tako da možete pisati ma koliko nepismeni bili i pritom se ne
stidjeti, jer niko to ne uzima ozbiljno ako uopće i čita.
36 Mirovne novosti
Engleski jezik - Službeni jezik ublehe. Ublehaši ga poznaju bolje negoli svoj materinski
jezik, ali ih internacionalci (v.) kojima je engleski materinski uglavnom ne razumiju, ali
nije ni važno. Lokalni ublehaši (v.) nastoje što više riječi iz lokalnog jezika zamjenjivati
engleskim adekvatima. Anglicizacija čini sakrosanktnim termin koji bi inače bio
posve banalan. Npr. pomirenje = rekonsilijacija (v.), ured = ofis (v.); životopis = SI-VI
(v.) itd. Blaži oblik je opredjeljenje za strane riječi koje su srodne engleskom (a u tom
obliku se rabe i u ovom vodiču): aktivnost, indikator, trening, evaluacija, ekspert,
implementacija, monitoring, projekt manager itd.
Autori:
Epifanija - V. seminar
Evaluacija projekta - Donator (v.) najviše voli evaluaciju koju uradi ekspert (v.)
zemljak, ili, još bolje, prijatelj, srodnik ili poslovni partner. Košta najmanje polovinu
projektnog budžeta. Piše se opširno i opisuje najbanalnije detalje tako da odvrati
čitatelja od čitanja. Navodno, postoje i negativne evaluacije, ali su jako rijetke i od
njih niko nema koristi - kako zato što tako može doznati ono što se ionako zna (da je
projekt promašaj), tako i zato što financijer (v.) ne bi potom davao pare. Sve druge
vrste evalujacije zovu se objektivne i počinju i završavaju preporukom (v.) da se
projekt nastavi, po mogućnosti s većim budžetom i učestanijim evaluacijama.
Evaluacija seminara - U osnovi slično izvješću (v.). Završno seminarsko bogoslužje u
svrhu seminarske reinkarnacije u sličnom obliku, u što skorije vrijeme, u još boljem
hotelu i u nekom novom egzotičnom gradu.
Ranko
Milanović-Blank
Facilitator - Ublehaš koji te za pristojan honorar natjera da skačeš okolo, pišeš po flipchartu (v.) i generalno praviš budalu od sebe a da pri tom ne saznaš ništa što već nisi
znao, osim da je to vrlo korisno za razvoj zajednice (v.). Najčešće je facilitator i gluplji
i neobrazovaniji od prosječnog učesnika (v.), ali mu/joj zato stoji na raspolaganju
participacijska metoda (v.).
Fajlirati - Engl. file. Nekad se govorilo arhivirati (v. engleski jezik). Uvrstiti neki novi
poslovni dokument među već postojeće, fajlirane dokumente. Sistemi fajliranja
se neprestano razrađuju i usavršavaju, što zahtijeva permanentnu restrukturaciju
(=premještanje dokumenata s jednog mjesta na drugo), a što opet dovodi do toga
da se potrebni dokumenti sve teže mogu pronaći. Blagodareći kompjuterskoj
tehnologiji i mogućnosti printanja (=ispisa elektronskih dokumenata na papir),
proizvode se mnoštva kopija istog dokumenta s neznatnim izmjenama, što zauzima
ogroman prostor u ofisu (v.), te čini potrebne dokumente još nepristupačnijim.
Dodatna prednost kompjuterske tehnologije jest mogućnost da se dokumenti
fajliraju elektronski. Nakon napada elektronskih virusa ili slomova kompjuterskih
sistema neke se elektronske verzije ipak uspiju sačuvati ali se najčešće ne može
ustanoviti jesu li relevantne ili pak opasne po ugled dotične NGO.
Fild vizit - Engl. field visit. Nekad se govorilo “biti na terenu, ići na teren”. Najčešće
se odnosi na neopravdanu nenazočnost u ofisu (v.). Supervizori imaju niz razvijenih
metoda uhođenja, no najčešće se i supervizor i žrtva u toj igri bježanja i praćenja,
na obostrano iznenađenje, slučajno susretnu negdje u Dubrovniku, na Jahorini,
Kopaoniku ili sličnom popularnom izletištu.
Nebojša
Šavija-Valha
Financijer - Ima para, mada ih se nerado odriče. Ipak, uz dobar fundraising (v.),
zna odriješiti kesu. Darežljivost se financijera da objasniti traumama iz djetinjstva,
poreznim olakšicama, političkim poenima, imbecilnošću i drugim humanitarnim
terminima.
Flip Chart - Da ne postoji trebalo bi ga izmisliti; najrabljenije sredstvo u bacanju
Mirovne novosti 37
ubleha (v.). Tabla i papiri A1 formata, na čemu se sve što se dešava na radionici (v.)
piše, uglavnom od strane naivnih učesnika, pa se onda to lijepi po zidovima kako bi
svi vidjeli šta je napisano a što nikoga ne zanima, i, začudo, niko se toga manifestno
ne stidi. Istodobno, facilitatori (v.) se koriste flipčartom da ispune vrijeme radionice
čitajući šta je napisano i pitajući druge šta o tome misle, te dopisujući novonastale
gluposti (v. brainstorming). Umješniji facilitatori ga koriste i tako da unaprijed napišu
i ono malo što misle sami kazati, pa tako ne moraju ni to malo pamtiti.
Flipčart - Vidi Flip Chart
Fundraising - Bacanje ubleha (v.) s ciljem ostvarivanja materijalne dobiti. Složena
procedura koja zahtijeva čitav niz umijeća (v.) i aktivnosti (v.) ne bi li se odobrovoljio
Financijer (v.) da odriješi kesu.
FYI - Engl. “Tek da te obavijestim” Pošiljatelj poruke prosljeđuje neki dokument koji
najčešće ni sam nije stigao pročitati, pa svaljuje tu obvezu na primatelja. Iskusan
primatelj svjestan je te podvale, te dokument ne uzima ozbiljno, nego ga ili smjesta
poništava (cf. fajlirati) ili prosljeđuje svojim podređenim. Najniži ublehaš iščitava
dokument pažljivo i razmišlja koga bi informacije u njemu sadržane mogle zanimati.
Potom ih za svaki slučaj prosljeđuje na sve adrese iz svoje mailing liste. Rezultat je
da mu svi počinju pominjati majku i eventualne druge srodnike, sunarodnjake itd.
zbog SPAMa. No, to ne rezultira prestankom sličnih aktivnosti sve dok dotični najniži
ublehaš intelektualno-poslovno ne uznapreduje na beskrajnoj vertikali Ublehe (v.).
Gender - RVR (v.) u memoriji donatora. Automatski dodjeljuje projektu višu razinu
vrijednosti; stavlja se obavezno u ciljeve, svrhe, rezultate i strategije na razne načine,
bilo kao centralna pozicija, bilo usputno pomenuto kao aspekt. Općenito se odnosi
na sve što se može zamisliti u muško-ženskim odnosima, s tim što je po pravilu
naklonjenije ženskoj strani odnosa. Trenutno u trendu. Idealnotipska ciljna grupa jesu
fizički hendikepirane (najbolje oko 80%) žene, pripadnice etničke manjine, od kojih
bar jedna aktivno vlada jezikom ublehe (v.).
Globalizacija - Za razliku od entropije i nasuprot njoj, globalizacija je proces u kojem
se nulti unos pretvara u posvemašnju sreću. Mnoge terorističke grupe (v.) koriste
se krajnje nedemokratskim metodama kako bi usporile ovaj nezadrživi proces
blagostanja.
Grupni rad - Za facilitatora (v.), pored flip charta (v.), osnovno pomagalo, tj. taktika
kojom se sav rad i odgovornost prebacuju na učesnike (v.). Kad god ponestane
materijala za rad na radionici (v.), participanti (v.) se podijele u grupe po 3-5 osoba
i da im se raspravljati o bilo kojoj temi. Time se ubije namanje sat vremena, za koje
vrijeme facilitator smisli novu podlost za participante. Ako ništa ne smisli, onda grupe
moraju prezentirati rezultate svojih grupnih radova i plenarno prodiskutirati, što traje
satima i danima - odnosno onoliko dugo za koliko je facilitator plaćen.
Guzovača - Polisemična i multifunkcionalna riječ. Vjeruje se da je nastala od sljedećih
glagola:
NAGUZITI SE (nekome za analni spolni čin, pri čemu taj čin može biti i u prenesenom
smislu), ali su prisutna i sljedeća značenja:
GUZELJATI (uglavnom sjedjeti i prebacivati se s guza na guz)
TRPATI U SVOJU GUZICU (obžderavanje i općenito prisvajanje na tuđi račun)
MISLITI GUZICOM (voditi računa o udobnosti bez pretjeranog rada i kritičke analize).
Iz ovih glagola izvedene su imenice:
POGUZIJA (onaj koji se voli obžderavati, što ima uglavnom pozitivnu konotaciju)
GUZONJA (socijalistički funkcioner, opjevan, koji principijelno ne radi ništa drugo
povrh toga što prakticira gore navedene glagole; ima negativnu konotaciju)
Po mnogim indicijama, primjena termina guzovača potječe iz vremena socijalističkog
prosperiteta (v. totalitarni režim), i nominira konzumiranje jela i pića u enormnim
količinama bilo kojim povodom a na društveni račun, pri čemu su korisnici Guzonje.
U novije vrijeme dobiva guzovača značenje plaćenih boravaka na seminarima u
stranim zemljama, gdje su izgladnjeli BH građani mogli jesti i piti na račun vlade
domaćinske zemlje, te razgledati kulturno-historijske znamenitosti i učiti o tomu
kako treba raditi i živjeti zajedno s pripadnicima drugih etničkih grupa, napose onih
protivu kojih su nedavno ratovali.
Razvijenija guzovača slijedi nakon uspješno obavljenih nekolikih početnih guzovača,
te mnoštva uspješno posjećivanih prijema (v.), a odnosi se na zaposlenje u nekoj
NGO (v.). Ako neko nema sreće, dobije POLUGUZOVAČU, što znači da mu/joj se
posao sastoji od izmišljanja i prepisivanja izvješća (v.), a ako pak ima sreće, onda je
to guzovača u pravom smislu, što znači da se iscrpljuje u PC igricama, prijemima i
posjetama drugim NGO poradi razmjene iskustava (v.). Velik dio vremena provede
se i na sastancima (v.) te na I-mejlu (v.).
Nastavak u slijedećem broju!
info@mreza-mira.net
www.mreza-mira.net