Poduzetnici pred izazovom korištenja EU fondova

PODUZETNICI
PRED IZAZOVOM KORIŠTENJA
EU FONDOVA
hrabrost + inovativnost + odvažnost =
poduzetništvo
Sadržaj:
PODUZETNICI
PRED IZAZOVOM KORIŠTENJA
EU FONDOVA
3
Uvod
4
Europska politika za razvoj poduzetništva
6
Stanje u Republici Hrvatskoj
9
Mogućnosti financiranja iz europskih
strukturnih i investicijskih fondova
9
Institucionalni okvir za provedbu EU
projekata u Republici Hrvatskoj
hrabrost + inovativnost + odvažnost =
poduzetništvo
11
Europski fond za regionalni razvoj
13
Što politika konkurentnosti EU donosi
malom i srednjem poduzetništvu?
19
Europski fond za socijalni razvoj
22
Socijalno poduzetništvo
26
Impressum
Izdavač
Ured zastupnice
u Europskom parlamentu
Ivane Maletić
Autori
Ivana Maletić
Marija Tufekčić
Kristina Kosor
Ivana Petričko
Dražen Malbašić
Ivan Dvornik
Ivana Topalović
Lektura i korektura
Andrea Vodanović
Europski poljoprivredni fond
za ruralni razvoj
Kontakt
ZAGREB
Trg J.J. Strossmayera 4
10 000 Zagreb
STRASBOURG
Parlement européen
Bât. Winston Churchill
M02060
1, avenue du Président
Robert Schuman
CS 91024
F-67070 Strasbourg Cedex
+33(0)3 88 1 75734
+33(0)3 88 1 79734
31
Europski fond za pomorstvo i ribarstvo
37
Mogućnosti financiranja
iz Programa Unije
37
Horizon 2020
43
COSME
47
LIFE
50
Grafičko oblikovanje
Blanka Poljak
BRUXELLES
Parlement européen
Bât. Altiero Spinelli
05E258
60, rue Wiertz / Wiertzstraat 60
B-1047 Bruxelles/Brussel
+32(0)2 28 45734
Travanj/2014.
www.ivana-maletic.com
Kreativna Europa
Fotografije
PromoArt Studio d.o.o.
Eurostars
52
Erasmus za mlade poduzetnike
53
Uvod
Poduzetništvo je pokretač cjelokupnog gospodarstva
države te je ključni element za povećanje konkurentnosti i otvaranje radnih mjesta. Kompleksnost segmenta poduzetništva očituje se u velikom broju čimbenika
koji na njega utječu, od ekonomskih, tehnoloških pa do
socioloških i društvenih.
Prema podacima Europske komisije 99 posto poduzetnika (otprilike 20 milijuna) u kategoriji je malih i srednjih
poduzetnika tj. imaju manje od 250 zaposlenika i smatraju se glavnim nositeljima gospodarskog rasta, inovacija,
zapošljavanja i društvene integracije. Kao okosnica europskog gospodarstva, mali i srednji poduzetnici ključ su
oporavka Europe, stvaraju dvije trećine svih novih radnih
mjesta u privatnom sektoru i održavaju stopu rasta broja novih radnih mjesta dvostruko većom nego u velikim
trgovačkim društvima.
Novi poduzetnici, posebno mali i srednji, predstavljaju
najvažniji izvor novih zaposlenja te godišnje u Europi
stvaraju više od 4 milijuna novih radnih mjesta.
Od 2008. Europa osjeća posljedice najteže gospodarske
krize u posljednjih 50 godina. Po prvi je put u Europi preko
25 milijuna nezaposlenih i u većini država članica mali i
srednji poduzetnici ne mogu se vratiti na razinu na kojoj
su bili prije krize.
Prije i tijekom ekonomske krize europsko se gospodarstvo suočavalo s potrebom za strukturnim promjenama u
svrhu rasta konkurentnosti. Mnoge od tih promjena i danas su aktualne, a gospodarska kriza bila je katalizator
za promišljanje o dubljim promjenama i restrukturiranju.
Svjetska je ekonomija također u posljednjem desetljeću
doživjela veliku transformaciju. Naglo povećanje potražnje
i proizvodnje na globalnom tržištu rezultiralo je pritiskom
1
na zalihe energije i resursa što je dovelo do mijenjanja
strukture troškova za europske poduzetnike, koji u većini
ovise o uvozu navedenih zaliha.
Da bi se Europa gospodarski razvijala i rasla, te povećala
broj zaposlenih, potrebno je povećati broj poduzetnika. Od
2004. udio osoba koji odabiru samozapošljavanje, a ne
zapošljavanje, pao je u 23 od 27 država članica1. Postotak Europljana kojima je prvi izbor bio samozapošljavanje
2010. iznosio je 45 posto, a 2013. 37 posto.
Udio poduzetnika u gospodarstvu razlikuje se od države
do države, kao što se razlikuju i razlozi slabe poduzetničke
motiviranosti. Općenito gledajući neki od razloga su: neadekvatan obrazovni sustav koji ne pruža čvrste temelje za
poduzetništvo, otežan pristup financijskim sredstvima i
kreditima, poteškoće pri prebacivanju poslova, strah od
sankcija ako poduzetnički pothvat ne uspije, promjene
propisa i poreznog sustava te komplicirana administracija
i birokracija.
Europska strategija Europa 2020 daje odgovore
postavljajući temelje za rast i razvoj konkurentne Europe
koja će biti pametna, održiva i uključiva. Postavljenim ciljevima za sljedeće financijsko razdoblje Europa se okreće
održivom razvoju i zajedničkoj odgovornosti država članica
te europskih institucija.
Malim i srednjim poduzetnicima potrebna je pomoć pri
lakšem pristupu financiranju i privlačenje kvalificiranih radnika kako bi promjene u gospodarstvu što manje utjecale
na njih i kako bi mogli ostati konkurentni na globalnom
tržištu. U nastavku su predstavljene europske politike
za razvoj poduzetništva te ciljevi i mehanizmi za njihovo
postizanje.
Entrepreneurship 2020 Action Plan - Reigniting the entrepreneurial spirit in Europe COM(2012) 795 final
3
Europska politika za razvoj
poduzetništva
Pravna osnova za zajedničku poduzetničku politiku
proizlazi iz Ugovora o funkcioniranju Europske unije (Glava
XVII) kojim se predviđaju aktivnosti ubrzanja strukturnih
prilagodbi u industriji, razvoj okruženja povoljnog za
pokretanje novih inicijativa i poslovnih pothvata s
naglaskom na malo i srednje poduzetništvo, unaprjeđenje
praktične primjene najnovijih istraživačkih i tehnoloških
dostignuća te poticanje suradnje među poduzetnicima. Zajednička politika za malo i srednje poduzetništvo potječe
iz 1983. kada je donesen prvi zajednički program aktivnosti
namijenjen poticanju poduzetništva.
Krajem 2000. usvojen je posljednji Višegodišnji program
za poduzetnike i poduzetništvo (MAP) s naglaskom
na malo i srednje poduzetništvo koji se primjenjivao
u razdoblju od 2001. do 2006. Njegovo je područje s
aspekta financijskih sredstava i primjene znatno šire od
4
prethodnih programa jer obuhvaća aktivnosti u više od 30
država, uključujući europski gospodarski prostor i države
kandidatkinje za članstvo u EU.
Ciljevi Višegodišnjeg programa za poduzetnike i
poduzetništvo su:
• poboljšavanje rasta i konkurencije poslovnih subjekata
u međunarodnom gospodarstvu temeljenom na znanju;
• promicanje poduzetništva;
• pojednostavljivanje
i
poboljšanje
upravnog
i
regulatornog okvira za poslovne subjekte kako bi
istraživanje, inovacije i poslovanje mogli napredovati;
• poboljšanje financijskog okruženja za poslovne
subjekte, osobito za male i srednje poduzetnike te
• omogućavanje lakšega pristupa potpornim službama
Europske unije, programima i mrežama za poboljšanje
koordinacije tih pogodnosti poslovnim subjektima.
Višegodišnji program za poduzetnike i poduzetništvo nakon
2006. uklopljen je u Okvirni program za konkurentnost
i inovacije (CIP program) za razdoblje od 2007. do 2013.
Europsko vijeće usvojilo je 2000. godine Europsku
povelju za male poduzetnike pozivajući države članice
i Komisiju da podrže male poduzetnike u deset glavnih
područja:
(1) Obrazovanje i obučavanje za poduzetništvo;
(2) Jeftinije i brže pokretanje trgovačkog društva;
(3) Bolje zakonodavstvo i regulativa;
(4) Dostupnost potrebnih radnih vještina;
(5) Poboljšanje online pristupa;
(6) Bolje korištenje prednosti unutarnjeg tržišta;
(7) Porezna i financijska pitanja;
(8) Jačanje tehnoloških sposobnosti malih poduzetnika;
(9) Korištenje uspješnih modela za elektroničko poslovanje
i razvijanje potpora malim poduzetnicima;
(10) Bolja zastupljenost interesa malog poduzetništva u
tijelima Unije i na nacionalnoj razini.
Akt o malom poduzetništvu donesen u lipnju 2008.
predstavljao je dotad najobuhvatniju i najpotpuniju
inicijativu o malim i srednjim poduzetnicima.
Cilj akta bio je stvoriti novi politički okvir kojim bi se povezali
postojeći instrumenti te nadopunila Europska povelja
o malom poduzetništvu iz 2000. Jedan je od prioriteta
definiran ovim aktom smanjenje broja administrativnih
postupaka i birokracije s obzirom da javna uprava
prilagođena potrebama MSP-a može uvelike doprinijeti
njihovu rastu.
Europska komisija je za novo financijsko razdoblje 2014
– 2020 predložila Akcijski plan za razvoj poduzetništva
2020 koji prati smjernice dane u Aktu o malom
poduzetništvu.
Predloženi Akcijski plan za razvoj poduzetništva
2020 postavlja obnovljenu viziju i brojne aktivnosti koje
podržavaju poduzetništvo u Europi. Temelji se na 3 stupa:
razvijanje poduzetničkog obrazovanja i osposobljavanje,
stvaranje poduzetničke klime i promicanje poduzetništva u
određenim ciljanim skupinama.
2
Poduzetništvo ima ključno mjesto i u temeljnom strateškom
dokumentu na razini Europske unije Europa 2020 strategija za pametan, održiv i uključiv rast. Strategija
postavlja pet ključnih ciljeva vezano uz klimu i energetiku,
zaposlenost, inovacije, obrazovanje i socijalnu uključenost
koje treba postići do 2020. te utvrđuje ključne pokretače
rasta.
Cilj strategije Europa 2020 je učiniti EU najkonkurentnijim
i najdinamičnijim gospodarstvom na svijetu koje se temelji
na znanju. Strategijom se predlaže sedam inicijativa od
kojih četiri posvećuju posebnu pozornost poboljšanju
okvirnih uvjeta i poslovnog okruženja za razvoj malih i
srednjih poduzetnika2:
• Inovativna Unija – Unaprjeđenje okvira i pristupa
izvorima financiranja
istraživanja i inovacija te
osiguravanje pretvaranja inovativnih ideja u proizvod ili
uslugu koja kreira rast i zapošljavanje.
• Digitalno vrijeme za Europu – Ubrzavanje uvođenja
brzog interneta i ostvarivanje jedinstvenog digitalnog
tržišta za stanovništvo i gospodarstvo.
• Industrijska politika za vrijeme globalizacije –
Poboljšanje poslovnog okruženja posebno za male
i srednje poduzetnike te poticanje razvoja snažne
industrijske osnove koja će biti konkurentna na
svjetskom tržištu.
• Vrijeme za nove vještine i zapošljavanje – Moderniziranje
i stvaranje ravnoteže ponude i potražnje na tržištu rada
kroz cjeloživotno obrazovanje i veću mobilnost.
Europska komisija je za programsko razdoblje 2014. –
2020. predložila niz novih financijskih instrumenata kako
bi se olakšalo financiranje malih i srednjih poduzetnika. U
okviru kohezijske politike u razdoblju 2014. – 2020. udio
financijskih instrumenata povećava se, a provedbeni okvir
je fleksibilniji u odnosu na raniju perspektivu.
U nastavku slijedi pregled europskih strukturnih
investicijskih fondova i ostalih financijskih instrumenata,
koji su malim i srednjim poduzetnicima na raspolaganju te
mogućnosti financiranja projekata i natječaja u tijeku.
www.ivana-maletic.com
EU Politike i fondovi 2014 - 2020, Plavi partner 2013.
5
Stanje u Republici Hrvatskoj
Prema Pozicijskom dokumentu Europske komisije za
Hrvatsku najvažniji izazovi s kojima se Hrvatska susreće
su: nedovoljno razvijeni čimbenici rasta temeljeni na
znanju i njihova nedovoljna povezanost; slaba integracija
na tržište rada, posebno mladih; neučinkovit sustav
obrazovanja i teška socijalna situacija; zaštita okoliša;
očuvanje prirodnih resursa i baštine; prilagodba klimatskim
promjenama; neučinkovita javna uprava na središnjoj i
lokalnoj razini te slaba uključenost civilnog društva i ostalih
dionika koji su međusobno povezani3.
Opća ocjena stanja hrvatske ekonomije iskazana je
u Izvješću o detaljnim preispitivanjima za utvrđivanje
makroekonomskih neravnoteža i procjenu napretka
fiskalne konsolidacije sljedećim riječima: „Hrvatska mora
odgovoriti na velike vanjske obveze, sve lošije izvozne
rezultate, veliku zaduženost trgovačkih društava i dug
opće države koji se ubrzanim ritmom povećava u kontekstu
niskog rasta i loše sposobnosti prilagodbe. Postoji potreba
za znatnim dodatnim nastojanjima u pogledu fiskalne
konsolidacije kako bi se ograničio deficit i spriječilo da se
dug neodrživo poveća. Hrvatska ima prekomjerni fiskalni
deficit, a kako bi ga riješila, mora poduzeti učinkovite mjere
do kraja travnja 2014. U slučaju izostanka dodatnih mjera,
Hrvatska riskira da ne ostvari svoje ciljeve u 2014.“
Prema podacima o ulaganjima u istraživanje i razvoj
Hrvatska zaostaje u usporedbi s ostalim europskim
državama. Ukupna ulaganja u istraživanje i razvoj u
prosjeku iznose 2,03 posto BDP-a u EU, dok je u Hrvatskoj
ta brojka 0,75 posto, što nas pozicionira na 30. mjesto od
37 ocjenjenih država. Suradnja javnog i privatnog sektora
u segmentu istraživanja, razvoja i inovacija onemogućena
je
administrativnim
ograničenjima,
nedostatkom
zajedničkih projekata i transnacionalnih veza, nerazvijenim
akademskim poduzetništvom i niskim apsorpcijskim
kapacitetom poslovnog sektora. Učinkovitost sredstava
koja se izdvajaju za istraživanje, razvoj i inovacije glavna
je slabost s obzirom da se rijetko prenose u komercijalno
održiva znanja. U strukturi izvora ulaganja u istraživanje
i razvoj dominira javni sektor. Visokoškolske ustanove i
državna tijela zajedno čine 55,8 posto ukupnog ulaganja
u istraživanje i razvoj, za razliku od EU gdje javnoistraživački sektor čini u prosjeku 37,5 posto ukupnih
ulaganja u istraživanje i razvoj.4
Hrvatska je razvila širok spektar usluga za male i srednje
poduzetnike, ali one su još uvijek u velikoj mjeri usmjerene
3
4
Position paper Croatia 2014 - 2020
Izvješće opservatorija malog i srednjeg poduzetništva u Republici Hrvatskoj za 2013. godinu
6
na potpore niske dodane vrijednosti. Iako Hrvatska kotira
visoko u regiji kada je riječ o financiranju malih i srednjih
poduzetnika, dobivanje start-up kapitala, uključujući
fondove rizičnog kapitala, još je uvijek teško, a veliku
prepreku rastu malog i srednjeg poduzetništva predstavlja
i kompleksna administracija.
Potpora za modernizaciju i restrukturiranje trgovačkih
društava, npr. u brodogradnji i u sektoru čelika, uključujući i
modernizaciju proizvodnog procesa, nije dovoljno razvijena.
Poljoprivredni sektor karakterizira niska produktivnost: on
predstavlja 15 posto u ukupnom broju zaposlenih te 5,5
posto BDP-a. Struktura farmi uglavnom je okarakterizirana
visokim stupnjem rascjepkanosti vlasništva dok je
povezanost među poljoprivrednicima vrlo slaba i bez
skupina proizvođača u poljoprivredi i šumarstvu. Sektor
ribarstva također je suočen sa strukturnim promjenama i
ograničenom proizvodnom stranom. U kontekstu rastućeg
izvoza i unutarnje potražnje za ribljim proizvodima (osobito
na moru tijekom turističke sezone) postoje mogućnosti za
povećanje dodane vrijednosti poboljšavanjem proizvodnje
i marketinškim planiranjem od strane proizvođačkih
organizacija.
Transport i ICT mreže neuravnotežene su i negativno
djeluju na konkurentnost. Tijekom proteklih 15 godina
naglasak je stavljen isključivo na razvoj autocesta. Svi
ostali oblici prijevoza zahtijevaju poboljšanje kvalitete, a
sigurnost na cesti i dalje predstavlja izazov. Željeznička
mreža ima duge dionice koje nisu elektrificirane ili koje imaju
jednu tračnicu. Europski željeznički sustav upravljanja
prometom još nije raspoređen po glavnim linijama kako
bi se osigurala interoperabilnost sa susjednim državama.
Dunav i Sava ne zadovoljavaju međunarodne standarde
za navigaciju, a riječni informacijski sustavi još nisu
razvijeni. Multi - modalni objekti još su uvijek u ranoj fazi
razvoja. Udio kontejnerskog prijevoza još uvijek je nizak u
usporedbi s drugim europskim lukama.
Teška makroekonomska situacija utjecala je na sektor
malog gospodarstva u Hrvatskoj i kao posljedica pada
prodaje i narudžbi smanjio se broj poduzetnika. Iako je
sektor malog gospodarstva u Hrvatskoj potpuno usklađen
s istim sektorom u EU, gustoća malih i srednjih poduzetnika
u Hrvatskoj iznosi samo 70 posto iste gustoće u EU. Više
od polovice subjekata malog gospodarstva u Hrvatskoj
posluje u okviru uslužnog sektora, ali kao i u drugim
državama s malim domaćim tržištem, nužno je naglasiti
važnost prerađivačke industrije koja je glavni izvor izvoza.
Istraživanja pokazuju izuzetno nisku razinu ulaganja
hrvatskih subjekata malog gospodarstva u istraživanja i
razvoj te samo jednu trećinu onih koji se bave inovacijama.
U odnosu na EU, Hrvatska ima mnogo veći postotak
osoba koje nakon srednjoškolskog obrazovanja prestaju
sa daljnjim obrazovanjem, kao i niži postotak studenata
koji stječu doktorski stupanj u odnosu na prosjek EU.
Podaci pokazuju da 54 posto osoba u Hrvatskoj
samozapošljavanje smatraju poželjnim, dok 80 posto
smatra da ono nije prihvatljivo i moguće. Hrvatska je na
84. mjestu od 185 država prema izvješću Svjetske banke
„Doing Business“ za 2013., na 81. mjestu od 144 države
prema „Indeksu globalne konkurentnosti“ Svjetskog
gospodarskog foruma, te se ubraja u gospodarstva koja
se temelje na učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću
projekta GEM (eng. Global Entrepreneurship Monitor,
GEM). GEM je međunarodni projekt, koji je iniciran
1998. godine, a u koji je uključeno 37 država. Republika
Hrvatska je od 2002 godine postala sudionikom tog velikog
istraživačkog projekta.
Glavni cilj tog projekta je praćenje i razvijanje indikatora
kojima se mjeri poduzetnička aktivnost. GEM projekt
svake godine rezultira objavljivanjem indikatora ukupne
poduzetničke aktivnosti i poduzetničke okoline, u obliku
izvještaja globalnih rezultata (svih uključenih država), te
izvještajem analize nacionalne poduzetničke aktivnosti
svake pojedine države uključene u projekt. Ono što
je također zapaženo je da svi mali i srednji poduzetnici
imaju poteškoća u dobivanju financijskih sredstava jer
nema dovoljne ponude mikrokredita, financijski se sustav
tek razvija, a nema ni dovoljno instrumenata rizičnog i
temeljnog/vlasničkog kapitala.
Tablica 1. Kriteriji koje poduzetnici moraju ispunjavati da bi
bili u kategoriji mikro, malih ili srednjih poduzetnika su: broj
zaposlenih, godišnji promet i/ili visina kapitala
Analiza navedena u Izvješću opservatorija za malo i
srednje poduzetništvo u Hrvatskoj iz 2012. pokazuje rast
od 23 posto u broju malih i srednje velikih poduzetnika
registriranih kao društva s ograničenom odgovornošću u
osmogodišnjem razdoblju, od 2002. do 2010.
Zaposlenost u malom gospodarstvu u Hrvatskoj u 2010.
iznosila je 702.071 ili 69,83 posto ukupne zaposlenosti.
Mikro poduzetnici zapošljavali su 26,06 posto ukupnog
broja zaposlenih, mali poduzetnici 27,07 posto a srednje
veliki 16,71 posto. Podaci za EU-27 iznose 67,5 posto
za cijelo malo gospodarstvo, a 20,6 posto za male
poduzetnike. U usporedbi s EU-27, mali poduzetnici u
Hrvatskoj važniji su za stvaranje zaposlenosti. Uzimajući
u obzir udio malih i srednjih poduzetnika u ukupnom broju
poduzetnika te doprinos ukupnoj zaposlenosti i dodanoj
vrijednosti, važno je povećati broj aktivnih malih i srednjih
poduzetnika u državi.5
Institucionalni okvir za malo gospodarstvo
Ministarstvo poduzetništva i obrta odgovorno je za kreiranje
politika i zakonodavnog okvira za malo gospodarstvo, u
cilju pružanja potpore ovom sektoru.
Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije
(HAMAG INVEST) odgovorna je za provedbu politika te
investicija za malo gospodarstvo.
Veliki je broj drugih resornih i paradržavnih tijela čije
aktivnosti imaju utjecaja na poslovanje subjekata malog
gospodarstva, kao što je npr. Ministarstvo gospodarstva
(industrijska politika i sektorska podrška), Ministarstvo
turizma (mali i srednji poduzetnici u turizmu) i Poslovno
inovacijska agencija BICRO (podrška inovacijama).
Kategorija
Broj
poduzetnika
zaposlenih
Promet/
Poslovni
prihod
(u milijunima
eura)
Ukupna
aktiva
(u milijunima
eura)
Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička
komora, Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatski savez
zadruga i Hrvatska banka za obnovu i razvoj također
pružaju podršku subjektima malog gospodarstva.
Srednji
poduzetnici
50-249
≤ 50
≤ 43
Mali
poduzetnici
10-49
≤ 10
≤ 10
Agencija za regionalni razvoj, lokalne razvojne agencije,
poduzetnički centri, poduzetnički inkubatori i tehnološki
parkovi djeluju na lokalnim i regionalnim razinama kao
potporne institucije za razvoj poduzetnika.
Mikro
poduzetnici
1-9
≤2
≤2
Politika za malo gospodarstvo u Hrvatskoj
U Hrvatskoj ima ukupno 168.931 subjekata malog
gospodarstva. Od ukupnog su broja 92,2 posto mikro
poduzetnici (do 9 zaposlenih), 6,3 posto su mali poduzetnici
5
(od 10 do 49 zaposlenih), dok srednjih poduzetnika ima 1,2
posto. Posljednji podaci za države članice EU pokazuju da
je 99,8 posto svih subjekata malo gospodarstvo.
Programi Vlade za poticanje malog gospodarstva provode
se od 2001. Prvi program pod nazivom „Program razvoja
malog gospodarstva“, odobren 14. lipnja 2001.,sadržavao
je tri glavna instrumenta: dodjelu bespovratnih sredstava,
Strategija razvoja poduzetništva 2013. – 2020.
7
subvencioniranje kamatnih stopa i osnivanje kreditnih
linija s određenim komercijalnim bankama uz sudjelovanje
lokalnih vlasti. Ovakva politika provodila se sve do 2011.
kada je pored navedenog Ministarstvo gospodarstva, rada
i poduzetništva financiralo udjele za osnivanje i fondova
rizičnog kapitala.
Programski proračun uveden 2008. zahtijevao je i uvođenje
aktivnosti poput razvoja kapaciteta za procjenu utjecaja
politika, prikupljanje informacija o učinkovitosti politike za
malo gospodarstvo te osnivanje i usvajanje pokazatelja
uspješnosti politike u svrhu praćenja i vrednovanja.
Poduzetnički impuls
Poduzetnički impuls temeljni je program poticanja malog
gospodarstva te je operativni dokument u ostvarivanju
Programa Vlade za razdoblje od 2011. do 2015. kao i
Strategije razvoja poduzetništva za razdoblje od 2013. do
2020.6. U Programu Vlade mjere poticanja konkurentnosti
poduzetništva i obrta definirane su u tri glavna područja i
to:
• Gospodarski oporavak i razvoj poduzetništva;
• Tehnološki razvoj i jačanje konkurentnosti i;
• Regionalni razvoj i korištenje fondova EU.
Poduzetnički impuls za 2014.7 naglasak stavlja na
stvaranje povoljnijeg poduzetničkog okruženja, poticanje
inovacija i internacionalizacije u svrhu povećanja dodane
vrijednosti stvorene u sektoru malog gospodarstva.
U odnosu na Poduzetnički impuls u 2013., u 2014. godini
Ministarstvo poduzetništva i obrta želi postići veći doseg
potpora čime bi se povećao ukupni broj subjekata malog
gospodarstva koja su ostvarila potpore.
Novost je i iskorištavanje izvoznog potencijala u najvećoj
mogućoj mjeri, kao i stvaranje struktura koje će omogućiti
sudjelovanje hrvatskih poduzetnika u programima
Europske unije namijenjenim istraživanju i inovacijama.
Umrežavanje i suradnja bitan su izvor novih znanja i
stvaraju nove lance vrijednosti koji zajedno mogu postići
dodatnu vrijednost. S tim ciljem potiče se i zadružno
poduzetništvo te udruživanje kroz klastere.
U svibnju 2013. Ministarstvo poduzetništva i obrta izradilo
je Strategiju razvoja poduzetništva 2013. – 2020.,
koja predstavlja krovni strateški dokument u području
poduzetništva koji se nastavlja na Izvješće opservatorija
malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj za 2013. i
Procjenu utjecaja pristupanja Europskoj uniji na malo i
srednje poduzetništvo u Hrvatskoj (neovisno istraživanje
poduzetnika o bespovratnim sredstvima koja je Vlada
dodijelila u razdoblju 2008. – 2011.).
6
7
Također, pored osiguravanja sukladnosti s nacionalnim
strateškim dokumentima vodilo se računa i o usklađenosti
s ključnim strateškim dokumentima EU, prethodno
spomenutim, Aktom o malim poduzetnicima i Akcijskim
planom za razvoj poduzetništva 2020.
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj
2013. - 2020. donosi se s ciljem jačanja poduzetničkog
potencijala i unapređenja kulture poduzetništva.
Realizacija općeg cilja bit će potpomognuta mjerama koje
će se odnositi na pet strateških ciljeva:
1. POBOLJŠANJE EKONOMSKE USPJEŠNOSTI
Unaprjeđenje ekonomske uspješnosti maloga
gospodarstva u sektorima proizvođačkih i
uslužnih djelatnosti, većim ulaganjem u istraživanje
i razvoj, višim stupnjem inovacija, rastom izvoza te
daljnjim razvojem poslovnih mreža i povezanosti.
2. POBOLJŠAN PRISTUP FINANCIRANJU
Razvijanje raznih financijskih mogućnosti za subjekte
maloga gospodarstva i uklanjanje
financijskog jaza za malo gospodarstvo.
3. PROMICANJE PODUZETNIŠTVA
Pružanje potpore osnivanju novih poduzeća, rast
broja aktivnih poduzeća i jačanje institucija koje
pružaju potporu poduzetnicima kako bi se na taj način
pridonijelo ravnomjernijem i uravnoteženom razvoju
hrvatskih regija.
4. POBOLJŠANJE PODUZETNIČKIH VJEŠTINA
Pružanje potpore većem razvoju subjekata maloga
gospodarstva jačanjem njihove uprave,
uvođenjem
i
djelovanjem
većeg
broja
visokokvalificiranih zaposlenika te podupiranjem
cjeloživotnog učenja zaposlenih u subjektima maloga
gospodarstva.
5. POBOLJŠANO POSLOVNO OKRUŽENJE
Nadgradnja ostvarenog napretka uklanjanjem
administrativnih
opterećenja
i
olakšavanjem
poslovanja u Hrvatskoj.
Strateški dokumenti, ciljevi i mjere su definirani ali
realizacija ide jako sporo. Za realizaciju je potrebno
osigurati sredstva, a Vlada je rebalansom proračuna za
2014. najviše smanjila izvore financiranja srednjim i malim
poduzetnicima te time pokazala da ne razumije koliko su
poduzetnici važni u preokretanju trendova i postizanju
gospodarskog rasta. Ulaganja u pokretače rasta nisu se
smjela smanjivati.
Dokument Ministarstva poduzetništva i obrta: Poduzetnički impuls - Program poticanja poduzetništva i obrta za 2014.
Više o prioritetima i aktivnostima koje će se financirati http://www.minpo.hr/default.aspx?id=544
8
Mogućnosti financiranja
iz europskih strukturnih i
investicijskih fondova
Iz europskih fondova financiraju se samo projekti koji
su u skladu s razvojnim ciljevima Republike Hrvatske
odnosno Europske unije. Ciljevi su sažeti unutar
strateškog dokumenta Europa 2020. Područja koja se
mogu financirati iz strukturnih fondova definiraju se u
operativnim programima, tj. programskim dokumentima
pomoću kojih se određuju mjere ključne za ostvarivanje
prioriteta utvrđenih u Partnerskom sporazumu – temeljnom
nacionalnom strateškom dokumentu za korištenje
europskih fondova te način njihove provedbe.
Europski strukturni investicijski fondovi (ESI) koji
će Republici Hrvatskoj biti na raspolaganju sljedećih
sedam godina, od 2014. - 2020. su: Europski fond za
regionalni razvoj (ERDF), Europski socijalni fond (ESF),
Kohezijski fond (CF), Europski poljoprivredni fond za
ruralni razvoj (EARDF) i Europski pomorski i ribarski
fond (EMFF). Zajedničkim strateškim okvirom definira se
investicijski okvir za ulaganja iz navedenih fondova. Od
2014. ovi fondovi djeluju pod zajedničkim okvirom i imaju
međusobno komplementarne ciljeve. Glavni su izvor
ulaganja na razini EU-a za pomoć državama članicama u
povećanju njihova rasta i osiguravanju većeg broja radnih
mjesta, istovremeno osiguravajući održivi razvoj u skladu
sa ciljevima strategije Europa 2020.
Za razliku od Programa Unije, koji su državama članica
na raspolaganju na razini EU, strukturne investicijske
fondove pojedine države koriste na nacionalnoj razini i to
tek kada se postave i dobro definiraju strateški dokumenti,
tj. operativni programi za pojedina područja. Kako je
već rečeno, da bi Republika Hrvatska mogla ispuniti
ciljeve zacrtane u strateškom dokumentu Europa 2020
za sljedeće financijsko razdoblje 2014. - 2020., nužno je
dobro definirati prioritete te usvojiti strategije za pojedina
područja. Upravo je zbog toga važno županijske razvojne
strategije uskladiti s regionalnima te naposljetku s
nacionalnim strateškim dokumentima i obratno. Za razliku
od Programa Unije, pri korištenju strukturnih investicijskih
fondova, ono što nije navedeno kao prioritet u strateškim
dokumentima neće se moći niti financirati iz fondova.
ERDF
ESF
EARDF
EMFF
Za kvalitetnu izradu strateških dokumenata važan
je partnerski pristup. Parterski pristup pri definiranju
ciljeva i prioriteta znači zajednički rad na dokumentima,
povezivanje nacionalnih strateških dokumenata s
regionalnim i lokalnim strateškim dokumentima. Važno je
da Vlada, zajedno s nadležnim Ministarstvom regionalnog
razvoja i EU fondova, uključi u izradu operativnih programa
sve dionike, koji su ujedno i potencijalni nositelji projekta
(jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,
poduzetnike, neprofitne organizacije, znanstvenoistraživačke organizacije i druge partnere).
Institucionalni okvir
za provedbu EU projekata
u Republici Hrvatskoj
Zajednička fondovska regulativa (1303/2013) propisala
je obvezna tijela kao i njihove odgovornosti i poslove
koja su zemlje članice dužne ustrojiti za korištenje
strukturnih instrumenata EU. Hrvatska funkcionira u
tzv. proširenom decentraliziranom sustavu upravljanja
(EDIS) EU fondovima što znači da su ovlasti za
upravljanje EU fondovima prenesene na institucije RH.
Zbogsveobuhvatnosti institucionalnog okvira u nastavku
se daje pregled svih tijela i njihovih funkcija.
Institucije koje su najbitnije za poduzetnike su tzv.
Tijelo nadležno za koordinaciju odnosno Ministarstvo
regionalnog razvoja i fondova EU koje je odgovorno za
programiranje, uspostavu cijelog sustava, donošenje
pravila,
razvoj
integriranog
sustava
upravljanja
informacijama (MIS), praćenje provedbe na nacionalnoj
razini te koordinaciju s Europskom komisijom.
Tijela koja upravljaju operativnim programima su tzv.
Upravljačka tijela, a to su sektorska ministarstva koja
obavljaju funkcije vezane uz pravilno provođenje svih
postupaka vezanih uz pojedini operativni program za koji
su nadležna.
9
Ipak, poduzetnici trebaju obratiti posebnu pozornost
na posrednička tijela razine 1 i 2 jer su to operativna
tijela koja će raspisivati natječaje, ocjenjivati projektne
prijedloge, potpisivati ugovore, vršiti nadzor nad
provedbom, odnosno s kojima će biti u direktnom
kontaktu tijekom pripreme i provedbe projekta.
Takozvano Posredničko tijelo razine 1 priprema kriterije
za odabir projekata (Upravljačko tijelo ih provjerava),
raspisuje natječaje i provodi postupak ocjenjivanja
projekata te donosi odluku o financiranju odabranih
projekata.
Ovo tijelo zatim podnosi prijedloge projekata Posredničkom
tijelu razine 2 na procjenu sukladnosti s pravilima
prihvatljivosti te zaključuje ugovore o dodjeli bespovratnih
sredstava s korisnicima i Posredničkim tijelom razine 2.
Ujedno ima obvezu da savjetovati korisnike o njihovim
pravima i odgovornostima u vezi s financiranjem.
Posredničko tijelo razine 2 primarno obavlja poslove
provjere jesu li financirani proizvodi i usluge isporučeni,
jesu li izdaci koje je korisnik prikazao za projekt stvarno
nastali te udovoljavaju li nacionalnim i pravilima Europske
unije tijekom cijelog razdoblja provedbe i trajanja projekta,
te zaključuje ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava
s korisnicima i Posredničkim tijelom razine 1. Ovo tijelo
obavlja i kontrole na terenu kod korisnika sredstava.
Tablica 2. Pregled upravljačke strukture
FOND
Operativni program/
sektor
Upravljačko tijelo/
Managing authority
Posredničko tijelo
razinie 1
Posredničko tijelo
razine 2
ERDF
Regionalni razvoj/
kohezija - promet
Ministarstvo
pomorstva, prometa i
infrastrukture
Ministarstvo
pomorstva, prometa i
infrastrukture
SAFU
ERDF
Kohezijski fond
Regionalni razvoj/
kohezija - zaštita
okoliša - vode i
otpadne vode
Ministarstvo
poljoprivrede
Hrvatske vode
Regionalni razvoj/
kohezija - zaštita
okoliša/gospodarenje
otpadom
ERDF
ESF
10
Regionalni razvoj/
kohezija - regionalna
konkurentnost
Razvoj ljudskih
potencijala
Ministarstvo zaštite
okoliša i prirode
Ministarstvo zaštite
okoliša i prirode
Fond za zaštitu
okoliša i energetsku
učinkovitost
SAFU
Ministarstvo
regionalnog razvoja i
fondova EU
Ministarstvo
gospodarstva,
Ministarstvo
poduzetništva,
Ministarstvo znanosti,
SAFU
obrazovanja i
sporta, Ministarstvo
regionalnog razvoja
i fondova EU,
Ministarstvo turizma
Ministarstvo rada i
mirovinskog sustava
Ministarstvo rada i
mirovinskoga sustava
Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i sporta
Ministarstvo socijalne
politike i mladih
Ured za udruge VRH
Hrvatski zavod za
zapošljavanje
Agencija za
strukovno
obrazovanje
Nacionalna zaklada
za razvoj civilnog
društva
Europski fond za regionalni
razvoj - ERDF
Prioriteti ERDF-a definirani EU
regulativom
Područja i piroriteti ulaganja
ERDF-a
Europski fond za regionalni razvoj podupire jačanje
ekonomske i socijalne kohezije u Europskoj uniji kroz
smanjenje ekonomskih razlika među regijama najvećim
dijelom putem ulaganja u infrastrukturu i fizički kapital.
Područja u koja će se ulagati putem ERDF-a su sljedeća:
• Proizvodne investicije koje stvaraju i čuvaju radna
mjesta, a putem izravne pomoći malim i srednjima
poduzetnicima;
• Investicije u infrastrukturu koje osiguravaju osnovne
usluge za građane u području energije, zaštite okoliša,
prometa te informacijske i komunikacijske tehnologije;
• Investicije u društvenu, zdravstvenu i obrazovnu
infrastrukturu;
• Jačanje razvojnih potencijala kroz pomoć regionalnom
i lokalnom razvoju, istraživanjima i inovacijama. Ove
mjere uključuju:
o Ulaganja/investicije u opremu i infrastrukturu
o Potpora i usluge za poduzetnike, posebice male
i srednje
o Potpora javnim istraživačkim i inovacijskim
ustanovama,
investicijama
u
tehonologiju
te primijenjenim istraživanjima u trgovačkim
društvimaPovezivanje, suradnju i razmjenu
iskustava između regija, gradova te relevantnih
društvenih, ekonomskih i čimbenika u zaštiti
okoliša
• Tehnička pomoć.
ERDF pomaže regionalni i lokalni razvoj te, obzirom na
financijski kapacitet i mogući raspon ulaganja ovog fonda,
najznačajnije treba doprinijeti svim prioritetima europske
krovne strategije Europe 2020 za pametan, održiv i
uključiv rast te posebno istaknutim mjerljivim ciljevima. U
programskom je razdoblju 2014. - 2020. ERDF jedini fond
koji financira aktivnosti i projekte u okviru svih jedanaest
zacrtanih prioritetnih područja.
U razdoblju 2014. – 2020. ERDF na razini cijele EU na
raspolaganju ima 183 milijarde eura od čega se 122,7
milijardi eura odnosi na pomoć slabije razvijenim regijama,
21,9 milijardi prijelaznim regijama, 26,6 milijardi razvijenim
regijama te 11,9 milijardi za teritorijalnu suradnju.
Značaj ovoga fonda za Republiku Hrvatsku u kontekstu
njezine nerazvijenosti i potrebe za ulaganje u ujednačen
teritorijalni razvoj od iznimnog je značaja. To pokazuje i
činjenica da će se od ukupno oko 450 milijuna eura koje je
Hrvatska dobila na raspolaganja za šest mjeseci članstva
u financijskoj perspektivi 2007.-2013. oko 250 milijuna
eura alocirati upravo kroz ERDF. To znači da će se ovaj
novac, dodijeljen u 2013., moći trošiti u iduće tri godine, tj.
do 2016. (prema pravilu n+3).
Što se tiče nove financijske perspektive 2014. - 2020.
kroz stavku ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije
Hrvatskoj je dodijeljeno oko 8,1 milijardu eura od čega
oko 6 milijardi eura upravo za Operativni program koji se
odnosi na ERDF i Kohezijski fond.
Najjasnije je vidjeti područja u koja će se ulagati iz ERDF-a
kroz definirane prioritete ulaganja u razdoblju 2014. 2020. u regulativi ERDF-a, a to su:
1. Jačanje istraživanja i tehnološkog razvoja i
inovacija:
a. Jačanje infrastrukture i kapaciteta za istraživanje
i inovacije, razvoj izvrsnosti u istraživanju i
inovacijama i promoviranje centara kompetencija,
posebice onih od europskog interesa;
b. Promicanje poslovnog R&I ulaganja (istraživanje
11
Europski fond za regionalni razvoj - ERDF
i inovacije), proizvoda i usluga, transfera
tehnologije, društvenih inovacija, povezivanja,
klastera, inovacija putem pametne specijalizacije
c. Potpora tehnološkom i primijenjenom razvoju,
pilot projektima, potpora ranom razvoju proizvoda,
napredni proizvodnim kapacitetima i prva
proizvodnja u ključnim razvojnim tehnologijam
(KRT) te širenje tehnologija.
2. Jačanje pristupa, korištenja i kvalitete
informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT):
a. Razvijanje širokopojasnog pristupa te uvođenje
super brzih mreža;
b. Razvoj IKT proizvoda i usluga, e-trgovine i jačanje
potražnje za IKT-om;
c. Jačanje korištenja IKT-a za e-upravljanje,
e-učenje, e-zdravstvo, e-uključenost itd.
3. Jačanje konkurentnosti malih i srednjih
poduzetnika:
a. Promocija poduzetništva, razvoj novih ideja i
pokretanje novih tvrtki;
b. Razvoj novih poslovnih modela za MSP, posebice
internacionalizacija.
4. Potpora prelasku na zeleno, ‘niskougljično’
gospodarstvo u svim sektorima:
a. Promicanje proizvodnje i distribucije obnovljive
energije;
b. Promicanje energetske učinkovitosti i korištenja
obnovljive energije kod MSP-a;
c. Potpora energetske učinkovitosti i korištenja
obnovljive energije u javnoj infrastrukturi i
stambenom sektoru – kućanstvima;
d. Razvoj sustava pametnih distribucijskih sustava
na niskim razinama napona;
e. Promidžba niskougljičnih strategija za urbana
područja.
5. Promocija prilagodbe klimatskim promjenama,
prevencije rizika i upravljanje:
a. Potpora ulaganjima za prilagodbu klimatskim
promjenama;
b. Promocija ulaganja za rješavanje posebnih rizika
i prirodnih katastrofa;
c. Razvoj sustava za upravljanje katastrofama.
6. Zaštita okoliša i jačanje efikasnosti korištenja
resursa:
a. Rješavanje velikih potreba za investicijama u
sektoru otpada kako bi se zadovoljili zahtjevi EU
regulative;
b. Rješavanje velikih potreba za investicijama u
sektoru voda kako bi se zadovoljili zahtjevi EU
regulative;
c. Zaštita, promocija i razvoj kulturne baštine.
12
Europski fond za regionalni razvoj - ERDF
d. Zaštita biološke raznolikosti, zaštita tla i promicanje
usluga ekosustava uključujući NATURA 2000 i
zelene infrastrukture;
e. Aktivnosti za poboljšanje urbanog okoliša,
uključujući
sanaciju zagađenih područja i
smanjenje zagađenja zraka.
7. Promocija održivog prijevoza i uklanjanja uskih
grla na ključnoj prometnoj infrastrukturi:
a. Ulaganja u osnovnu mrežu Europe – TEN-T mrežu
b. Poboljšanje regionalne mobilnosti povezivanjem
sekundarnih i tercijarnih prometnih čvorova i
infrastrukture (regionalna i lokalna prometna
mreža) na TEN-T infrastrukturu (mrežu);
c. Razvoj prometnog sustava koji emitira niske
razine CO2 i koji ne zagađuje okoliš i promocija
održive gradske mobilnosti;
d. Razvoj sveobuhvatnog, visokokvalitetnog i
interoperabilnog željezničkog sustava.
8. Promocija zaposlenosti i potpora radne
mobilnosti:
a. Razvoj poslovnih inkubatora i investicije potpore
samozapošljavanju i pokretanju poslovanja;
b. Inicijative lokalnog razvoja i pomoć objektima i
uslugama koje pomažu stvaranju novih radnih
mjesta;
c. Ulaganja u javnu infrastrukturu koja služi jačanju
zapošljavanja i obavljanju usluga na tržištu radne
snage.
9. Promocija socijalne uključenosti i borbe protiv
siromaštva:
a. Ulaganja u zdravstvenu i socijalnu infrastrukturu
koja doprinosi nacionalnom, regionalnom i
lokalnom razvoju, smanjenju nejednakosti
u području zdravstvenog statusa i prelazak
s institucionalne na uslugu na razini lokalne
zajednice;
b. Potpora infrastrukturnom i gospodarskom jačanju
urbanih i ruralnih zajednica;
c. Potpora za poduzetnike u socijali.
10.Ulaganja u obrazovanje, vještine i cjeloživotno
učenje kroz razvoj obrazovne infrastrukture.
12.Jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovitosti
javne administracije i javnih službi koje sudjeluju
u provedbi ERDF-a.
Sve aktivnosti koje se želi financirati morat će doprinositi
ovim prioritetima definiranim u okviru europske regulative
za ERDF. Kako bi se osigurala koncentracija investicija u
ove prioritete, određene su minimalne alokacije za neka
od prioritetnih područja. Nerazvijene regije mogu birati
širi raspon prioriteta ulaganja što odražava njihov širi
raspon potreba. Međutim, i ove regije će morati minimalno
50 posto ERDF sredstava alocirati na energetsku
učinkovitost, obnovljivu energiju, inovacije i podršku malim
i srednjim poduzetnicima.Također, posebna se pozornost
pridaje područjima s posebnim prirodnim ili demografskim
značajkama
posebnom dodatnom alokacijom za
najudaljenije i rijetko naseljene regije.
Modeli pomoći putem kojih će ERDF pomagati prihvatljive
projekte sve će više ići u smjeru novih, inovativnih
instrumenata financiranja, a sve manje u obliku klasičnih,
izravnih, bespovratnih sredstava pomoći. Inovativni
financijski instrumenti mogu biti u obliku jamstava,
kredita, ulaganja u kapital, raznih vrsta fondova i drugih
instrumenata podjele rizika, koji mobiliziraju dodatna
sredstva i uključuju sredstva privatnog sektora (vlastita
sredstva korisnika ali i mirovinske fondove, osiguranja,
banke).
Što politika konkurentnosti
EU donosi malom i srednjem
poduzetništvu?
Kriteriji koje poduzetnik mora ispunjavati da bi bio u
kategoriji srednjih poduzetnika u EU su: broj zaposlenih,
godišnji promet i/ili visina kapitala. Dakle, poduzetnik da bi
ga se smatralo srednjim poduzetnikom mora imati manje
od 250 zaposlenih – obvezan uvjet, te promet manji od 50
milijuna eura i/ili kapital manji od 43 milijuna eura. Mali i
mikro poduzetnici imaju niže granice u svim kategorijama.
Poseban napor potreban je u promicanju razvoja malih i
srednjih poduzetnika jer su značajan izvor ekonomskog
rasta i zapošljavanja. Stvaranje uvjeta za procvat
malih i srednjih poduzetnika dio je EU strategije rasta i
zapošljavanja.
Europska unija ima važnu ulogu u jačanju potencijala rasta
MSP-a i kroz ciljano korištenje sredstava EU proračuna.
Aktivnosti u ovom području koncentrirane su na rješavanje
i uklanjanje najvažnijih tržišnih nedostataka koji limitiraju
rast MSP-a, a to su ograničen pristup financijskim izvorima
i pomoć MSP-evima u potpunom iskorištavanju prednosti
ogromnog potencijala europskog jedinstvenog tržišta.
EU proračun pomoći će osigurati prijeko potrebno
financiranje ulaganjem u kapital i davanjem kredita putem
korištenja inovativnih financijskih instrumenata. Osim toga,
EU proračun poduprijet će široki raspon aktivnosti koje
potiču razvoj malih i srednjih poduzetnika na europskoj
razini. Ove će aktivnosti zajedno pridonijeti i značajnom
rastu broja MSP-a.
U budućim programima potpora u obzir će se uzimati
specifični interesi malih i srednjih poduzetnika. Posebno
će budući financijski okvir odražavati potrebe sudjelovanja
13
Europski fond za regionalni razvoj - ERDF
MSP-a u programima dodjele potpora na način da osigura
pojednostavljenu proceduru, smanji troškove sudjelovanja
i ubrza proceduru dodjele kako bi se olakšalo korisnicima
EU pomoći.
Strateški dokumenti RH
koji određuju financiranje
poduzetništva
Bez donesenih nacionalnih strateških dokumenata nije
moguće ostvarivati financiranje razvojnih projekata. To se
prije svega odnosi na Partnerski sporazum i na operativne
programe koji su temelj za određivanje prioritetnih osi
i investicijskih prioriteta u okviru njih, tj. područja u koja
zemlja želi ulagati EU fondove.
Financijsko i programsko razdoblje 2007. - 2013.
Hrvatska trenutno (travanj 2014.) ima usvojene i u upotrebi
strateške dokumente koji određuju prioritete za
razdoblje 1. srpnja 2013. do 31. prosinca 2013. tj. šest
mjeseci članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji u
financijskoj perspektivi 2007. - 2013.
U okviru ovih dokumenata definiran je Operativni program
za regionalnu konkurentnost u kojem su definirane tri
prioritetne osi:
1. Razvoj i unapređenje regionalne infrastrukture i
jačanje atraktivnosti regija
2. Jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva
3. Tehnička pomoć
Krajnji korisnici prioritetne osi 1. su:
-
-
-
-
-
jedinice lokalne i regionalne samouprave, kao i
njihove razvojne agencije
nacionalne/regionalne/lokalne javne institucije ili
udruženja
druge regionalne poslovne organizacije i
institucije koje predstavljaju poslovnu zajednicu,
kao što su stručne udruge, gospodarske i
obrtničke komore, zadruge
javne tvrtke u vlasništvu jedinica regionalne/
lokalne samouprave
nacionalne/regionalne/lokalne turističke
zajednice i udruženja
Krajnji korisnici prioritetne osi 2. su:
-
14
poslovni subjekti u privatnom vlasništvu (i
pravne i fizičke osobe) koji udovoljavaju kriterijima
za malo i srednje poduzetništvo, registrirani su u
Hrvatskoj te posluju u sektorima prihvatljivim za
sudjelovanje u programu
-
-
-
-
-
-
klasteri
tijela javne uprave na središnjoj državnoj razini
(ministarstva i agencije)
regionalne/lokalne javne institucije ili asocijacije
ostale organizacije i ustanove koje pružaju
potporu poslovanju i zastupaju interese poslovne
zajednice, strukovne udruge (Gospodarska
komora, Obrtnička komora, Savez zadruga itd.)
pružatelji usluga poslovnog savjetovanja
županije i njihovi partneri
Primjer objavljenog natječaja za male i srednje
poduzetnike
U okviru ovog programa u prosincu 2013. bio je raspisan
prvi natječaj namijenjen malim i srednjim poduzetnicima
(zatvoren u veljači 2014.). Budući se očekuje raspisivanje
sličnog natječaja do kraja 2014. godine ovdje se daje
kratak pregled uvjeta natječaja radi orjentira što se može
očekivati na idućem natječaju za poduzetnike.
Radilo se o dodjeli bespovratnih potpora za „Rast i razvoj
malih i srednjih poduzetnika” (jačanje konkurentnosti
MSP i MSP u turizmu). Ukupna vrijednost natječaja bila
je oko 60 milijuna eura, dok je doprinos EU bio oko 30
milijuna eura (nacionalni doprinos oko 30 milijuna eura uz
sufinanciranje podnositelja zahtjeva). Svrha natječaja bila
je definirana kroz dvije mjere:
MJERA 1: Konkurentnost MSP: Poboljšanje učinkovitosti
i produktivnosti MSP-a podržavanjem ulaganja koja se
odnose na primjenu najboljih praksi, novih tehnologija i
uvođenje inovacija u proizvodne procese.
MJERA 2: MSP u turizmu: Razvoj MSP-a u turizmu
ulaganjima u izgradnju, obnovu i podizanje kvalitete
smještajnih kapaciteta malih i srednjih hotela, kao i razvoj
dodatne turističke ponude i povećanje komercijalne
vrijednosti prirodnih i kulturnih resursa.
Sredstva su bila podijeljena između konkurentnosti MSP-a
i MSP-a u turizmu u omjeru 50:50.
Maksimalni iznos sufinanciranja prihvatljivih troškova
(sukladno karti regionalnih potpora) po projektu bio je :
- 50 posto za srednje poduzetnike;
- 60 posto za male i mikro poduzetnike Iznos
bespovratne potpore po projektu: 500.000 –
3.500.000 eura.
KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTI
Osnovni uvjeti
• Projekt je potpuno spreman za provedbu – zrelost
projekta na temelju dostavljene dokumentacije
• Razdoblje provedbe projekta je unutar definiranih
granica – provedba najviše 28 mjeseci, odnosno mora
završiti do 30. lipnja 2016.
Europski fond za regionalni razvoj - ERDF
• Aktivnosti moraju biti provedene u Hrvatskoj
Prihvatljive aktivnosti
Ulaganje u materijalnu i/ili nematerijalnu imovinu
povezanu s:
- proširenjem postojeće proizvodnje, proširenjem
proizvodnog programa na nove proizvode ili temeljitu
promjenu u sveukupnom proizvodnom procesu
postojeće proizvodnje;
- kupnjom novih tehnologija i opreme (npr. proizvodne
linije, strojevi, uređaji i sl.), uvođenjem novih procesa
ili metodologija proizvodnje i/ili uvođenjem rezultata
istraživanja i razvoja (R&D) u proizvodnju;
- ciljem da se postigne viši stupanj zaštite okoliša
ili sprečavanje šteta fizičkom okolišu ili prirodnim
resursima nastalim uslijed posljedica proizvodnog
procesa, uključujući mjere uštede energije i korištenja
obnovljivih izvora energije;
Ulaganje u materijalnu i/ili nematerijalnu imovinu
povezanu s:
- mjerama energetske učinkovitosti kroz aktivnosti koje
omogućavaju smanjenje korištenja količine energije u
proizvodnom ciklusu;
- izgradnjom novih te osuvremenjivanjem i unaprjeđenjem
kvalitete ugostiteljskih smještajnih objekata hotela i
aparthotela kvalitete od tri i više zvjezdica, kao i hotela
baština i pansiona (standard i comfort) te njihovih
pripadajućih pomoćnih objekata namijenjenih pružanju
usluga sastanaka, kongresa, konferencija i izložbi
(MICE), slobodnog vremena i rekreacije i sporta i
zdravlja (medicinske, spa, wellness usluge) u svrhu
povećanja posjećenosti i konkurentnosti objekata.
Prihvatljivi korisnici
Pravne i fizičke osobe koje sukladno Zakonu o poticanju
razvoja malog gospodarstva (NN 29/02, 63/07, 53/12):
imaju sjedište na području Republike Hrvatske;
imaju podmirene obveze prema državi;
imaju podmirene obveze prema zaposlenicima;
nisu za iste namjene u svom projektnom prijedlogu
koristile bilo koju drugu vrste državne potpore;
• registrirane su po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti
(NKD - NN 58/2007) u jednom od prihvatljivih sektora
(industrija i usluge, turizam).
•
•
•
•
Iduće natječaje raspisivat će i provoditi Ministarstvo
poduzetništva i obrta.
Njih se, uz pripadajuću dokumentaciju, može očekivati i
pratiti na web stranci Ministarstva: www.minpo.hr
Trenutni natječaj “Primjena informacijske i
komunikacijske tehnologije za poboljšanje poslovnih
procesa“
Još je jedan natječaj raspisan iz ERDF-a za razdoblje 2007.
- 2013. čiji su korisnici mali i srednji poduzetnici. Riječ je
o natječaju Primjena informacijske i komunikacijske
tehnologije (dalje u tekstu: IKT) za poboljšanje
poslovnih procesa. Natječaj je otvoren 19. ožujka 2014.
a zatvara se najkasnije 30. lipnja 2015. ili po iskorištenju
sredstava (prijave se primaju do 22. travnja 2014.). Bitno
je napomenuti da je ukupan raspoloživ iznos 24,1 milijun
kuna.
Prijavitelji mogu biti mali i srednji poduzetnici te obrtnici,
a raspon potpora kreće se od minimalno 150.000 kuna
do maksimalno 750.000 kuna. Raspon EU sufinanciranja
kreće se od minimalno 70 posto do maksimalno 85
posto, što znači da razliku treba osigurati sam korisnik
bespovratne pomoći.
Potpore ovog javnog poziva pružit će se za analizu
postojećih poslovnih procesa, kao i njihovu modernizaciju,
inovaciju i digitalizaciju, uključujući i izdatke informatičke
opreme i softvera. Cilj je potaknuti uvođenje naprednih
e-poslovnih modela i potaknuti razvoj, rast i konkurentnost
mikro, malih i srednjih poduzetnika.
Prihvatljive su sljedeće aktivnosti (jedna ili više njih):
• Analiza postojećih poslovnih procesa te mogućnost
uvođenja IKT rješenja za poboljšanje poslovnih procesa,
kako internih (kao što je informatizacija skladišta), tako
i onih procesa koji se protežu izvan granica poduzeća
(kao što su upravljanje lancem opskrbe i upravljanje
odnosima s kupcima);
• Nabava, razvoj i provedba IKT rješenja za informatizaciju
analiziranih poslovnih procesa;
• Uvođenje pojedinačnih IKT rješenja za pojedine
poslovne procese;
• Uvođenje holističkih IKT rješenja za integraciju
poslovanja cijelog poduzeća;
• Osposobljavanje zaposlenika za rad s novim IKT
sustavom/ima;
• Iskorištavanje mogućnosti širokopojasnih rješenja, kao
što su e-učenje i e-trgovina
Odgovorno tijelo je Ministarstvo poduzetništva i obrta,
a dokumentacija i upute za prijavitelje mogu se naći na
stranici www.minpo.hr
Financijsko i programsko razdoblje 2014.-2020.
Hrvatska nema usvojene strateške dokumente za
razdoblje 2014.-2020. te se ne može jasno i nedvojbeno
govoriti o prioritetima koji će se financirati u idućih sedam
godina niti se može očekivati raspisivanje natječaja iz
ovog financijskog razdoblja prije usvajanja strateških
dokumenata. Ono što je nedvojbeno Eruopska komisija
15
Europski fond za regionalni razvoj - ERDF
istaknula da želi vidjeti financiranou Hrvatskoj je, između
ostalih, i prioritet jačanje konkurentnosti gospodarstva.
U nastavku se daje pregled područja kroz koja se očekuje
ulaganje u jačanje konkurentnosti gospodarstva kroz EU
fondove u idućih sedam godina.
Jačanje inovativnog profila kroz pametnu
specijalizaciju
Pametna specijalizacija treba identificirati inovativne,
posebice industrijske, sektore i one koji su brzorastući, a
koji će biti prioriteti za investicije iz ESI fondova. Poticat
će se projekti koji će uključivati bolju koordinaciju između
različitih tijela odgovornih za politiku inovacija, promociju
klastera, stimulaciju privatnog sektora za ulaganje u
istraživanje i razvoj, podršku zajedničkim projektima
znanosti i industrije i komercijalizaciju inovacija. Sektori
koji će se poticati nisu ograničeni samo na „high tech“
nego mogu biti i tradicionalni, kao što su poljoprivreda,
šumarstvo i kreativne industrije. Istraživanje i inovacije u
rastućim tržištima moraju dobiti posebnu pažnju. Dodatno,
treba u potpunosti iskoristiti potencijalnu transnacionalnu
suradnju (suradnja i transfer iskustva, razvoj novih tržišta
i slično).
Podrška modernizaciji i konkurentnosti poduzeća
ESI fondovi investirat će u poduzetništvo, pristup
MSP-a izvorima financiranja i daljnji razvoj usluga koje
prate poduzetništvo, a imaju visoku dodanu vrijednost.
Trgovačka društva poticat će se u početnoj fazi i tijekom
životnog ciklusa kako bi se povećala produktivnost i
konkurentnost, razvoj novih proizvoda i procesa, jačanje
IKT-a i postizanje bolje učinkovitosti u smislu potrošnje
energije i izvora uključujući inovativne i zelenije proizvodne
procese. Modernizacija i restrukturiranje trgovačkih
društava trebaju biti praćene uvođenjem modernih
tehnologija, provođenjem treninga, pre i dokvalifikacijom,
nadogradnjom upravljačkih i organizacijskih sustava u
proizvodnom lancu.
U ruralnim područjima treba podupirati lokalni razvoj
i gospodarsku diversifikaciju. Kroz resturkturiranje i
modernizaciju poljoprivrednog sektora postoji značajan
potencijal za povećanje produktivnosti, a kako bi se povećala
dodana vrijednost kroz preradu i trženje poljoprivrednih
proizvoda i diversifikaciju u nepoljoprivredne sektore.
Ribarstvo i akvakultura nude potencijal za budući razvoj
plave ekonomije.
Proširenje i nadogradnja prometne i IKT infrastrukture
Ulaganja trebaju biti koncentrirana na razvitak
uravnoteženih prometnih mreža, a u okviru strateškog
prometnog plana. Posebna se pažnja treba posvetiti
uklanjanju uskih grla i završetku prometnih poveznica,
posebice prema susjednim zemljama i važnim prometnim
16
čvorovima. Prioritet treba dati željezničkom prometu,
interoperabilnosti i povezivanju sa susjednim zemljama.
Postoji potreba za prelaskom s cestovnog na željeznički
(čisti) prijevoz kako bi se doprinijelo smanjenju emisije
stakleničkih plinova. U cestovnom prometu naglasak treba
biti na unapređenju cestovne sigurnosti.
Sustavi urbane mobilnosti trebau biti razivjeni u glavnim
gradovima. Održiv i čisti gradski prijevoz treba imati prioritet
u ulaganjima. Treba razviti inteligentne prijevozne sustave.
Treba promovirati pristup i upotrebu visoko kvalitetnih IKT
mreža i usluga, posebice u udaljenim i izoliranim otočnim
i ruralnim područjima (uvažavajući pravila konkurentnosti i
slobode tržišnog natjecanja).
U nacrtima strateških dokumenata Republike Hrvatske
za razdoblje 2014.-2020. poticanje konkurentnosti
poduzetništva obrađeno je u okviru jedne od prioritenih
osi. Naime, iz nacrta dokumenta (ožujak 2014.) čije se
usvajanje od strane Europske komisije očekuje u srpnju
2014. izvjesno je da će se u okviru navedene prioritetne
osi financirati dva investicijska prioriteta:
1. Promicanje poduzetništva, posebice olakšavanjem
gospodarskog iskorištavanja novih ideja i kreiranje
novih tvrtki, uključivo kroz poslovne inkubatore
2. Podržavanje kapaciteta malih i srednjih poduzetnika
za rast na regionalnom, nacionalnom i međunarodnom
tržištu i uključivanje u inovacijske procese.
Svakako treba razumjeti da poduzetnici u okviru svoga
poslovanja mogu sudjelovati i u drugim prioritetnim osima,
koje nisu direktno namijenjene poticanje konkurentnosti
poduzetništva, kao što su na primjer:jačanje gospodarstva
kroz primjenu istraživanja i inovacija, korištenje IK
tehnologija, promoviranje energetske učinkovitosti i
obnovljivih izvora energije, zaštita okoliša, prilagodbe na
klimatske promjene i održivost izvora.
Bitno je napomenuti da se natječaji ne mogu početi
raspisivati iz ove financijske perspektive sve do donošenja
strateških dokumenata (očekuje se u srpnju 2014.), a
kada se preduvjeti ispune natječaje se može pratiti na
web stranicama Ministarstva poduzetništva i obrta www.
minpo.hr, ali i na stranici Ministarstva regionalnog razvoja
i fondova EU koje je kao koordinacijsko tijelo otvorilo web
stranicu s pregledom svih dokumenata i natječaja www.
strukturnifondovi.hr.
Svakoga utorka u Business.hr
kolumna zastupnice
Ivane Maletić
Europski fond za regionalni razvoj - ERDF
Aktivnosti i rezultati: Kroz projekt je financirana faza
razvoja proizvoda i procesa te faza proizvodnje, ali i
marketinškog pozicioniranja proizvoda na domaćem
tržištu Estonije, ali i Latvije i Finske.
Financiranje: Vrijednost projekta je 43.460 eura.
Primjeri dobre prakse
Halland – mladi poduzetnici, Švedska
Kratak opis: Švedska regija Halland uspjela je značajno
podići interes mladih ljudi za poduzetništvo. Županijske
i lokalne institucije investirale su u razvoj poslovnog
okruženja regije obučavajući i motivirajući mlade ljude za
poduzetništvo.
Nositelj: Regija Halland
Ciljevi: Podizanje
poduzetništvo.
interesa
učenika/studenata
za
Aktivnosti: Osnovne i srednje škole počele su nuditi
sate poduzetništva kao izborne predmete, učenici su
mogli sudjelovati u poduzetničkim projektima i veliki
broj predavača obučen je za poučavanje poduzetničkih
vještina (aktivnosti od gradnje gradske skate rampe do
učenja primijenjene matematike koje je potrebna lokalnim
tvrtkama). Od 2007. - 2010. ukupno 2500 predavača iz cijele
Švedske prošlo je kroz petodnevni program namijenjen
podizanju interesa učenika/studenata za poduzetništvo.
Također, kroz projekt je omogućeno poduzetnicima,
predavačima i učenicima/studentima korištenje virtualnog
foruma za međusobnu interakciju u planiranju predavanja,
organiziranju treninga, razgovoru o financijskim pitanjima
i sl.
Rezultati: Rezultat projekta je 44 posto mladih ljudi starosti
18-30 godina koji žele osnovati vlastiti privatni posao (što
je rekord u cijeloj Švedskoj) i porast broja novoosnovanih
trgovačkih društava u regiji. Regija je primila nagradu
European Enterprise Awards (2010.) za svoj rad na obuci
budućih poduzetnika.
Čista voda i zdrav posao, Estonija
Kratak opis: Projekt dokazuje kako je inovativni mali
poduzetnik sufinanicrao sredstvima iz EU fondova projekt
vezan uz zaštitu okoliša i uspješno ga implementirao kako
bi ojačao svoju tržišnu poziciju u susjednoj zemlji. Fixtec je
mala tvrtka koja radi u području tehnologije zaštite okoliša
koju sama razvija ili ju uvozi. Počela je s proizvodnjom
malih organskih pročiščivača vode nazvanih BioFix za
privatne domove, hotele i sl. Ideja je potekla od uočene
velike potražnje na finskom tržištu koje je vrlo striktno u
zakonskim odredbama vezanim uz zaštitu okoliša.
Nositelj: Fixtec trgovačko društvo
Ciljevi: Razvoj, uvođenje i pozicioniranje novog proizvoda
na tržištu i izvoz na inozemna tržišta.
Materia Nova Working,
Belgija
centar za nove materijale,
Kratak opis: Kroz rad za regionalna trgovačka društva,
centar za istraživanja Materia Nova Working razvija
materijale budućnosti u području polimera i površinskih
premaza. U centru radi 50 istraživača i visokokvalificiranih
tehničkih stručnjaka.
Nositelj projekta: Materia Nova Working
Ciljevi: Od svog osnivanja, Materia Nova širi svoje kontakte
s poduzetnicima, sveučilištima i centrima za istraživanje.
Dugoročno gledano, trgovačko društvo planira stvoriti
dodatnih 50 radnih mjesta.
Aktivnosti: 2005. Materia Nova Working provela je
istraživanja i pružila usluge za šezdesetak klijenata. Na
taj način, europski proizvođač kablova Nexans Benelux
SA mogao je održavati i razvijati svoj objekt kod Doura
proizvodnjom novih visokonaponskih kablova koji su bili
rezultatom istraživanja provedenog u suradnji s centrom
Materia Nova.
Rezultati: Istraživački centri u velikim poduzećima kao
što su Glaverbel i Dow Corning su izjavili da su spremni
približiti svoje aktivnosti centru Materia Nova.
Financiranje: Ukupno ulaganje je 15.120.000 eura, a
doprinos EU-a 7.560.000 eura iz fonda INTERREH IVC
(EEDF).
Glatt Ingenieurtechnik GmbH proširenje tvornice,
Njemačka
Kratak opis: Glatt Ingenieurtechnik GmbH u Weimaru,
podružnica multinacionalne grupacije Glatt GmbH, tvrtka
je za inženjersku tehnologiju specijalizirana u dizajniranju,
inženjeringu, izgradnji i puštanju u pogon objekata za
proizvodnju farmaceutskih proizvoda, biotehnologije,
hrane i finih kemikalija.
Nositelj: Glatt Ingenieurtechnik GmbH
Ciljevi: Proširenje tvorničkog objekta i otvaranje radnih
mjesta.
Aktivnosti: Proširenje tvorničkog objekta te tvrtke, koje
je financirao ERDF i koje je dovršeno u ožujku 2010.,
omogućilo je toj tvrci da se razvije i poboljša svoje
granulacijske procese, proceduru koja je u širokoj upotrebi
17
Europski fond za regionalni razvoj - ERDF
u proizvodnji tableta i peleta. U međuvremenu, izgradnja
nove uredske zgrade pružila je dodatan prostor za smještaj
većeg broja kvalitetnog osoblja.
Rezultati: Ukupno je nakon završetka projekta stvoreno
120 novih radnih mjesta, a proširenje tvornice omogućilo
je Glattu da ostane konkurentan u visokokonkurentnoj
međunarodnoj industriji.
Financiranje: Ukupno ulaganje je 7,97 milijuna eura, a
sufinanciranje EU je 1,41 milijun eura.
JIC, Inovacijski park, Češka
Kratak opis: Glavna djelatnost Inovacijskog parka JIC
je poticanje inovacija i poduzetništva u područjima IT-a,
softverskog inženjeringa, računalne sigurnosti, obradnih
sustava, biotehnologije i robotike, kao i u drugim područjima
visoke tehnologije. Novim tvrtkama, kao i malim i srednjim
poduzetnicima (MSP-ovima) pružaju se poslovi te uredski
i/ili laboratorijski prostori u Inovacijskom parku koji, sa
svojih 7000 m2 prostora posjeduje dovoljan kapacitet kako
bi se omogućio smještaj za 60 tvrtki u svakom trenutku.
Kako bi ispunjavala uvjete za pristup programu, trgovačka
društva ne smiju poslovati duže od tri godine te moraju
imati godišnji promet manji od 10 milijuna kruna (oko 400
000 eura). Inozemne tvrtke koje žele pokrenuti poduzeće
u Južnoj Moravskoj također mogu koristiti ovu shemu.
Nositelj: Ministarstvo industrije i trgovine Češke Republike
Ciljevi: Ambiciozni ciljevi projekta uključuju pomoć pri
stvaranju najmanje pet vodećih poduzeća na globalnom
planu do 2015., stvaranje najmanje jedne tvrtke s
prometom koji prelazi 1 milijardu kruna (oko 38,7 milijuna
eura) do 2020., te stvaranje 2 000 radnih mjesta za
visokokvalificirane osobe.
Aktivnosti: Tvrtkama koje sudjeluju u projektu pruža se
smještaj u Inovacijskom parku u razdoblju ne dužem od
tri godine tijekom kojeg dobivaju prilagođene savjete o
formuliranju ili preradi svog poslovnog plana te o načinima
na koje mogu ostvariti rast i razvijati svojatrgovačka društva.
Prilagođene konzultantske savjete pruža tim stručnjaka
samog Inovacijskog parka kao i mreža vanjskih mentora.
Mentorski program pokriva područja poput marketinga,
brendiranja, pravnih pitanja, ljudskih potencijala i odnosa
s javnošću te svake godine uključuje i organizaciju brojnih
radionica, obrazovnih, istraživačkih i mrežnih aktivnosti.
Rezultati: Od njegovog pokretanja u 2003., više od stotinu
tvrtki prošlo je kroz inkubaciju u Inovacijskom parku JIC
od kojih se većina nakon napuštanja programa uspješno
etablirala u poslovnom svijetu. Samo je 5 posto onih koje
su sudjelovale u programu doživjelo neuspjeh. 2012.
18
tvrtke uključene u program lansirale su 53 nova proizvoda
ili usluge i generirale promet od gotovo 21 milijun eura.
Iste godine, početni kapital uložen u tvrtke uključene u
program iznosio je 1,26 milijunaeura. Udio ljudi stalno
zaposlenih u parku na položajima vezanim uz istraživanje i
razvoj povećao se na 44 posto ukupne radne snage parka
od gotovo 300 ljudi.
Poboljšanje ekološkog
poduzetnika, Belgija
učinka
malih
i
srednjih
Kratak opis: Kroz projekt su se financirale ekološke
revizije za male i srednje poduzetnike, te se organiziralo
niz predavanja i radionica za tvrtke na temu kako svoje
proizvodne procese učiniti „zelenima”.
Nositelj: Istraživačka organizacija VITO
Ciljevi: Poboljšanje ekološkog učinka malih i srednjih
poduzetnika.
Aktivnosti: Za više od 300 poduzetnika koji su primili
obuku organizirane su i ocjene izvedivosti ekološki
prihvatljive tehnologije, omogućilo se poduzetnicima
korištenje širokog izbora objekata za testiranje, proveli
su se brojni demonstracijski projekti za testiranje novih
postupaka i materijala te su organizirana savjetovanja o
proizvodnji obnovljive energije i umrežavanju.
Financiranje: 500.000 eura iz ERDF-a
Riblje brašno iz ribljeg otpada, Španjolska
Kratak opis: Poduzetnik koji se bavi uzgojem i prodajom
brancina i orade, te ima godišnju potrošnju od 40.000
eura na riblju hranu,. Na lokalnoj burzi ribe riblji se otpad
spaljivao, a poduzetnik je uvidio potencijal ovog resursa.
Ciljevi:: Reduciranje troškova poslovanja uvođenjem
proizvodnje riblje hrane za vlastite potrebe.
Aktivnosti: Nabavio je stroj koji je kombinirao riblji otpad
s krušnim mrvicama koje se sakupljaju u tom području te
je riblji otpad danas vrijedan izvor resursa koji pokriva 50
posto potreba tvrtke za ribljom hranom u vlastitom uzgoju.
Osim smanjenja troškova uzgoja ribe i jačanja tržišne
konkurentnosti ovaj projekt imao je i pozitivni dodatni utjecaj
na okoliš. Poduzetnik je razvio kontakte sa stručnjacima iz
različitih područja djelovanja s ciljem usavršavanja tehnike
proizvodnje te uspostavio kanale razmjene iskustava s
drugim regijama i državama.
Financiranje: Ukupna vrijednost projekta je 31.000 eura,
a sufinanciranje ERDF-a 7.000 eura.
Europski socijalni fond - ESF
Europski socijalni fond (ESF) osigurava potporu i pomoć
u prihvaćanju i upravljanju ekonomskim i društvenim
promjenama s brojnim mogućnostima za male i srednje
poduzetnike. Povećava prilagodbu radnika i poduzetnika
zahtjevima tržišta, sposobnost za zapošljavanje i nastup
na tržištu rada. ESF je usmjeren na jačanje socijalne
uključenosti kroz borbu protiv diskriminacije i uključivanje
u tržište rada ugroženih i ljudi s posebnim potrebama.
Promoviranje partnerstava za reforme u području
zapošljavanja i socijalne uključenosti, investicije u ljudski
potencijal kroz ulaganje u sustav obrazovanja i obuke,
jačanje administrativnih kapaciteta i efikasnosti javnih
tijela na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini nalazi se
na listi poželjnih projekata ovog fonda.
Kroz Europski socijalni fond izdvajat će se značajna
financijska sredstva za sljedeće aktivnosti:
• Povećanje prilagodbe radnika i poduzetnika zahtjevima
tržišta;
• Jačanje sposobnosti za zapošljavanje i nastup na
tržištu rada;
• Jačanje socijalne uključenosti kroz borbu protiv
diskriminacije i brigom o uključivanju u tržište rada
ugroženih i ljudi s posebnim potrebama;
• Promoviranje partnerstava za reforme u području
zapošljavanja i socijalne uključenosti;
• Investicije u ljudski potencijal kroz ulaganje u sustav
obrazovanja i obuke;
• Jačanje administrativnih kapaciteta i efikasnosti javnih
tijela na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.
U financijskoj perspektivi 2007. – 2013. (šest mjeseci
članstva) Hrvatska je imala na raspolaganju 60 milijuna
eura, dok je u novoj financijskoj perspektivi 2014. – 2020.
na raspolaganju 1,4 milijarde eura, tj. 200 milijuna eura
godišnje.
Nadležne institucije za provedbu Europskog socijalnog
fonda prikazane su na slici 1. Strateški koordinator za
komponentu IV (Razvoj ljudskih potencijala) je Ministarstvo
regionalnog razvoja i fondova Europske unije, a upravljačko
tijelo je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava.
Posrednička tijela razine 1 su: Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i športa, Ministarstvo socijalne politike i mladih
i Ured za udruge Vlade RH, dok su posrednička tijela razine
2: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Agencija za strukovno
obrazovanje i obrazovanje odraslih i Nacionalna zaklada
za razvoj civilnog društva.
19
Europski socijalni fond - ESF
Europska komisija i države članice EU-a zajednički
su odredile prioritete ESF-a i načine trošenja njegovih
financijskih sredstava.
Jedan od prioriteta koji je ponuđen na izbor
državama članicama je jačanje prilagodljivosti radnika
novim vještinama i pružanje pomoći poduzetnicima
u uvođenju novih načina poslovanja. Ostali prioriteti
povezani s poduzetništvom usmjereni su boljem pristupu
zapošljavanju, posebice kroz pružanje pomoći mladim
ljudima pri prelasku iz sustava obrazovanja na posao
ili obučavanjem osoba koje traže zaposlenje kako bi se
povećale njihove mogućnosti za zapošljavanje.
Posebna
pozornost
usmjerena
je
strukovnom
osposobljavanju i potrebi cjeloživotnog učenja radi
stjecanja novih vještina. Među prioritetima ESF-a je i
pružanje pomoći pri zapošljavanju osobama u nepovoljnom
položaju. Taj se aspekt odvija u sklopu jačanja „socijalne
uključenosti“, što proizlazi iz činjenice da zapošljavanje
ima značajnu ulogu u boljoj integraciji ljudi u društvo i
svakodnevni život.
Velika ekonomska kriza dovela je do pojačanih napora
država članica u zadržavanju radnih mjesta ljudi ili
pružanju pomoći kako bi se isti po gubitku radnog mjesta
što prije vratili na posao. Europska unija posljednjih
godina naglašava kako je globalizacija promijenila način
života te da radnici u EU moraju postati prilagodljiviji i
otvoreni za promjene kako bi poboljšali svoju zapošljivost.
Poslodavcima se također kroz ESF pomaže u predviđanju
budućih traženih vještina i otvara mogućnost da svoje
zaposlenike i proizvode prilagode novim tehnologijama i
tržištima.
Radnici, kao i poduzetnici širom Europske unije, suočavaju
se s novim izazovima i promjenama u načinu rada koje
od njih zahtijevaju fleksibilnost te učenje predviđanja i
upravljanja promjenama.
ESF kao pomoć radnicima Unije u prihvaćanju promjena
i fleksibilnosti nudi mogućnosti osposobljavanja koje
osiguravaju razvoj i unaprjeđenje vještina potrebnih na
tržištu rada. U slučajevima kada postoji opasnost od
gubitka radnog mjesta, osposobljavanjem se podupire i
preusmjeravanje ugroženih osoba u razvojne djelatnosti
koje traže nova znanja i vještine.
Europska unija potiče i aktivnije upravljanje karijerama,
posebno pružanjem financijske podrške u shvaćanju
potreba buduće karijere i njihovom planiranju, najčešće
kroz programe cjeloživotnog učenja. ESF također podržava
programe mobilnosti radnika kojima se potiče radnike na
preseljenje u područja s dostupnim radnim mjestima.
Europska unija drži da prilagodljivost potrebama tržišta
rada nije samo na pojedincu nego da se vlade, regionalne
i lokalne vlasti, sindikati, javne i privatne službe za
zapošljavanje i tvrtke svih veličina trebaju uključiti u
primjenu mjera aktivnog zapošljavanja. To znači da se
Slika 1. Provedbena struktura OP Razvoj ljudskih potencijala
Razvoj ljudskih potencijala
MInistarstvo rada i mirovinskog sustava
Ministarstvo rada
i mirovinskog
sustava
Ministarstvo socijalne
politike i mladih
Hrvatski zavod za zapošljavanje
Legenda
Ured za udruge Vlade
Republike Hrvatske
Agencija za
strukovno
obrazovanje i
obrazovanje odraslih
Nacionalna zaklada za
razvoj civilnog društva
Tijela odgovorna za operativni program
Tijela odgovorna za prioritet mjeru
Tijela nadležna za provedbu
20
Ministarstvo znanosti
obrazovanja i sporta
Europski socijalni fond - ESF
institucije koje se bave zapošljavanjem i tržištem rada
moraju modernizirati u kontekstu prebacivanja fokusa
s reakcija na zatvaranje tvrtki i gubitka radnih mjesta na
dugoročnije planiranje i predviđanje promjena.
Važan segment ESF-a je i promicanje aktivnog starenja,
posebice među starijim radnicima i posloprimcima. Tim se
projektima potiče nadogradnja njihovih vještina, koje mogu
biti zastarjele, moguće osposobljavanje za nove vještine,
prihvaćanje novih tehnologija i informatičkog znanja te
rasprava o promjenama u radnoj praksi s poslodavcima.
Prilagođeni pristupi primjenjuju se kako bi se starije
osobe potakle na dulji radni vijek i nastavak pružanja
dragocjenog doprinosa, što je vrlo važan čimbenik u borbi
s posljedicama sve starije radne snage. Na sličan način
poduzimaju se posebne inicijative kojima se tvrtke potiču
na zapošljavanje starijih osoba koje traže posao.
U okviru politika koje su usmjerene na rješavanje
nezaposlenosti, posebno je naglašeno područje jačanja
malih i srednjih poduzetnika te obrtničkog sektora,
osnivanjem novih trgovačkih društava, ali i poticanjem
nezaposlenih osoba da postanu poduzetnici.
Vlada Republike Hrvatske već je 2010. prepoznala
i definirala sektor malih i srednjih poduzetnika kao
ključnog pokretača hrvatskog gospodarstva u borbi protiv
nezaposlenosti. Primjerice, u dijelu Vladina programa
Regionalni razvoj i korištenje fondova Europske unije
jedan od ciljeva jest usklađivati projekte politika regionalnog
razvoja kroz promicanje malih i srednjih poduzetnika,
socijalnog poduzetništva, inovacija, istraživanja i razvoja,
regionalnih mreža i novog zapošljavanja koje uključuje
aktivne mjere zapošljavanja, obrazovanja i osposobljavanja
te cjeloživotnog učenja.
Nadalje, Strategija učenja za poduzetništvo 2010. 2014. pruža posebnu pažnju sljedećim vrijednostima:
znanje, pravda, transparentnost, društveno odgovorno
poduzetništvo, društvo koje cijeni poduzetništvo i socijalna
skrb.
Poduzetnička stručnost jedan je od glavnih preduvjeta za
uspješnu održivost poduzetnika i rast na konkurentnom
tržištu. Stoga se opći razvoj stručnosti zahtijeva od
svakog pojedinca, kao i visoka razina vještina, primjerice,
neizbježni rezultati u podizanju sveukupnog poduzetničkog
kapaciteta kao nove kvalitete u svakom segmentu društva
i preduvjet za podizanje opće razine konkurentnosti.
Jedan od prioriteta unutar dokumenta predstavlja područje
poticanja “Rada i radništva” i financiranje cjeloživotnog
učenja s ciljem osposobljavanja radnika za prilagodbu
potrebama tržišta, tehnološkom razvoju, kao i jačanje
njihovih stručnosti. Mjerom se želi povećati
stopa
sudjelovanja zaposlenika u cjeloživotnom učenju, koje će
biti jedna od ključnih inicijativa u nacionalnom kontekstu.
U operativnom programu Razvoj ljudskih potencijala
2014.-2020. u okviru Europskog socijalnog fonda
u Republici Hrvatskoj prepoznata je važnost
uključivanja poduzetništva u aktivnosti te je istaknuto
kako je dio mjere unutar prvog prioriteta vezanog
za zapošljavanje posvećen osposobljavanju u
temeljnim vještinama za male i srednje poduzetnike
te podizanje opće poduzetničke stručnosti, posebice
kod onih poduzetnika gdje se djelatnici suočavaju s
potencijalnom nezaposlenošću zbog neadekvatnih
znanja i vještina. Također, predviđa se potpora
novoosnovanim poduzetnicima, prije svega kao način
promicanja samozapošljavanja.
U prvoj polovici 2014. u okviru Operativnog programa
Razvoj ljudskih potencijala predviđeno je objavljivanje
natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava pod nazivom
„Podupiranje razvoja poduzetništva i unapređivanje
konkurentnosti malih i srednjih trgovačkih društava i obrta“.
Vrijednost natječaja: 2,35 milijuna eura (2 milijuna eura
ESF sufinanciranje)
Opći cilj: Podizanje razine kvalitete stručnog obrazovanja
i usavršavanja, usvajanje poduzetničkih kompetencija,
poticanje poduzetničke kulture u društvu te razvoj pozitivnog
odnosa prema cjeloživotnom učenju u poduzetništvu
radi rasta i razvoja poduzetništva te povećanja stope
samozapošljavanja i zapošljavanja.
Navedenim projektom predviđene su dvije skupine
aktivnosti:
1. Obrazovanje poduzetnika i obrtnika:
• Osposobljavanje za posebne stručne/ poduzetničke
vještine potrebne malim i srednjim poduzećima,
zaposlenicima u sektoru malog i srednjeg poduzetništva,
obrtnicima i zaposlenicima u obrtima;
• Obrazovanje poduzetnika, obrtnika i njihovih
zaposlenika (stručna osposobljavanja, majstorska
zvanja, prekvalifikacije, stručna usavršavanja, seminari
i tečajevi koje provode ustanove za obrazovanje
odraslih kojima se stječu poduzetničke i stručne
kompetencije).
2. Promicanje poduzetništva i obrta:
• Aktivnosti povezane s promidžbom obrtničkih
zanimanja;
• Aktivnosti povezane s promocijom i poticanjem stvaranja
poduzetničke kulture (sufinanciranje natjecanja, smotri,
sajmova, učeničkih zadruga i učeničkih trgovačkih
društava, sufinanciranje studenskih poduzetničkih
inkubatora).
21
Europski socijalni fond - ESF
ESF Operativni program 2014.-2020.
Europski socijalni fond u proračunskom razdoblju 2014. 2020. ima vrlo važnu ulogu u postizanju ciljeva Europske
unije i ublažavanju posljedica ekonomske krize, posebice
porasta broja nezaposlenih i siromašnih. U financijskom
razdoblju 2014. - 2020. kroz ESF se predviđa niz aktivnosti
usmjerenih promicanju poduzetništva i to unutar tematskog
cilja posvećenog zapošljavanju, kao i tematskog cilja
posvećenog poticanju i razvoju socijalnog poduzetništva.
U Hrvatskoj se predviđa uvođenje tzv. financijskih
instrumenata kojima se želi pružiti potpora investicijama
od kojih se očekuje financijska održivost i za koje nije
moguće prikupiti dovoljno financijskih sredstava iz tržišnih
izvora. Kod primjene financijskih instrumenata, upravljačka
tijela i tijela koja provode financijske instrumente poštuju
mjerodavno pravo, posebno u državnim potporama i
javnoj nabavi.
Potpora financijskih instrumenata temelji se na ex-ante
procjeni kojom je ustanovljeno nefunkcioniranje tržišta
ili neoptimalne investicije te razina potrebe za javnim
investicijama, uključujući vrste financijskih instrumenata
koji se namjeravaju poduprijeti. Takva ex-ante procjena
uključuje:
a. analizu tržišnih nedostataka, neoptimalnih situacija za
ulaganja te potreba za ulaganjima za područja politika i
tematske ciljeve ili ulagačke prioritete s kojima se treba
pozabaviti radi ostvarenja specifičnih ciljeva utvrđenih
u okviru prioriteta kojima će se pružiti potpora kroz
financijske instrumente. Ta analiza temelji se na dostupnoj
metodologiji dobrih praksi;
b. procjenu dodane vrijednosti financijskih instrumenata
koji se razmatraju za potporu ESI fondova, usklađenost
s ostalim oblicima javnih intervencija usmjerenih na isto
tržište, moguće implikacije u pogledu državnih potpora
i proporcionalnost predviđene intervencije i mjere za
minimaliziranje narušavanja tržišta;
c. procjenu dodatnih javnih i privatnih sredstava koja će
potencijalno privući financijski instrument sve do razine
krajnjeg primatelja (očekivani učinak poluge) uključujući,
prema potrebi, procjenu potrebe za povlaštenom
naknadom kao i njezine razine radi privlačenja drugog
dijela sredstava privatnih ulagača i/ili opis mehanizama
kojima će se koristiti za utvrđivanje potrebe i opsega
takve povlaštene naknade kao što su konkurentni ili
odgovarajuće nezavisni procesi procjene;
d. procjenu naučenih lekcija iz sličnih instrumenata i exante procjena koje su države članice izvršile u prošlosti i
načine primjene tih lekcija u budućnosti;
e. predloženu investicijsku strategiju, uključujući ispitivanje
mogućih rješenja u vezi s provedbenim mehanizmima
u smislu članka 38., predviđenu ponudu financijskih
proizvoda, ciljane krajnje primatelje te, prema potrebi,
predviđenu kombinaciju s bespovratnim potporama;
f. navedene očekivane rezultate i načine na koje se očekuje
22
da će dotični financijski instrument doprinijeti ostvarivanju
specifičnih ciljeva određenih u okviru relevantnog prioriteta
koji uključuje pokazatelje za taj doprinos;
g. odredbe kojima se omogućuje da se ex-ante procjena
preispita i ažurira tijekom provedbe bilo kojeg financijskog
instrumenta koji je proveden na temelju takve procjene
kada tijekom faze provedbe upravljačko tijelo smatra da
ex-ante procjena moguće više točno ne predstavlja tržišne
uvjete prisutne u vrijeme provedbe.
Europska je komisija za novo sedmogodišnje razdoblje
identificirala 11 tematskih ciljeva od kojih je za promicanje
poduzetništva kroz ESF posebno važan tematski cilj 8.
„Promicanje održivog i kvalitetnog zapošljavanja i podrška
mobilnosti radne snage“. U tom tematskom cilju predviđen
je i poseban cilj pod nazivom „Samozapošljavanje,
poduzetništvo i osnivanje trgovačkog društva: postojanje
strateškog okvira politika za uključive nove poduzetnike“
kroz koji će se uspostaviti strateški okvir politika i
djelovanja za uključivu potporu novim poduzetnicima sa
sljedećim elementima:
• uspostavljanje mjere s ciljem skraćenja vremena i
smanjenja troškova osnivanja trgovačkog društva;
• uspostavljanje mjere s ciljem skraćenja vremena
potrebnog za dobivanje licenci i dozvola za pokretanje
i obavljanje određene djelatnosti trgovačkog društva;
• promicanje radnji kojima se povezuju odgovarajuće
usluge za razvoj poslovanja i financijske usluge (pristup
kapitalu), što obuhvaća i dopiranje do zapostavljenih
skupina i/ili područja, ako je potrebno.
Socijalno poduzetništvo
U uvodu Nacrta strategije razvoja socijalnog poduzetništva
u Republici Hrvatskoj koja je trenutno u procesu javne
rasprave istaknuto je kako „hrvatsko društvo već godinama
osjeća posljedice svjetske gospodarske krize koja još od
2008. snažno utječe ne samo na gospodarske nego i na
ostale segmente života. Uz promjene načina i procesa
poslovanja koji su usko povezani s (ne)prilagođavanjem
tržišta
rada,
obilježenog
kontinuiranim
rastom
nezaposlenosti, nužno dolazi do preispitivanja uobičajenih
tržišnih postulata i to ne samo u okviru ekonomske
politike, kao i do snažne potrebe uvažavanja pojedinca
kao nositelja promjene, a u skladu s potrebom jačanja
društvene, odnosno socijalne svijesti te osvješćivanja
uloge okolišnog i održivog razvoja.
Društveno/socijalno poduzetništvo kao novi način
poslovanja predstavlja područje preklapanja poduzetničkih
praksi iz poslovnog svijeta i vrijednosti usko povezanih s
društvenom odgovornošću i okolišnim načelima“.
Socijalno poduzetništvo predstavlja velike mogućnosti za
hrvatsko gospodarstvo ne samo u kontekstu zapošljavanja
skupina u nepovoljnom položaju nego i u svim drugim
područjima pod unaprijed zadanim i jasnim kriterijima. Kako
Europski socijalni fond - ESF
u svijetu i u državama članicama EU postoji niz definicija
socijalnog poduzetništva. Nacrt strategije određuje
socijalno poduzetništvo kao „poslovanje temeljeno na
načelima društvene, okolišne i ekonomske održivosti, kod
kojih se stvorena dobit/višak prihoda u cijelosti ili većim
dijelom ulaže za dobrobit zajednice“.
Navedenom definicijom pokušale su se naglasiti odrednice
socijalnog/društvenog poduzetništva koje se odnose
na ispunjavanje društvenih ciljeva i ulaganje dobiti od
društveno-poduzetničkih aktivnosti u daljnje ostvarenje
svoje društvene misije.
Uz opću definiciju socijalnog/društvenog poduzetništva,
Strategija također navodi kriterije prepoznavanja socijalnih/
društvenih poduzetnika koji se velikim dijelom naslanjaju
na kriterije Europske komisije i Europskog socijalnog i
gospodarskog odbora.
Kriteriji prepoznavanja socijalnih/društvenih poduzetnika
su sljedeći:
1. Socijalni/društveni poduzetnik ostvaruje ravnotežu
društvenih, okolišnih i ekonomskih ciljeva
poslovanja;
2. Socijalni/društveni poduzetnik obavlja djelatnost
proizvodnje i prometa roba, pružanja usluga ili
obavlja umjetničku djelatnost kojom se ostvaruje
prihod na tržištu te koja ima povoljan utjecaj na
okoliš, doprinosi unaprjeđenju razvoja lokalne
zajednice i društva u cjelini;
3. Socijalni/društveni poduzetnik stvara novu
vrijednost i osigurava financijsku održivost na način
da u trogodišnjem razdoblju poslovanja najmanje
25 posto prihoda planira ostvariti ili ostvaruje
obavljanjem svoje poduzetničke djelatnosti;
4. Socijalni/društveni poduzetnik najmanje 75
posto dobiti, odnosno viška prihoda ostvarenih
obavljanjem svoje djelatnosti ulaže u razvoj svoje
djelatnosti i ostvarivanje ciljeva svojeg poslovanja;
poduzetnika
odlikuje
5. Socijalnog/društvenog
dobrovoljno i otvoreno članstvo te visok stupanj
autonomije poslovanja;
6. Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave ili tijelo javne vlasti ne
mogu biti jedini osnivač socijalnog/društvenog
poduzetnika;
poduzetnika
odlikuju
7. Socijalnog/društvenog
demokratski način odlučivanja (uključenost
dionika u transparentno i odgovorno upravljanje),
odnosno odlučivanje nije isključivo vezano uz
vlasničke udjele ili članske uloge već obuhvaća
ključne dionike: radnike, članove, korisnike ili
potrošače te suradničke organizacije;
8. Socijalni/društveni poduzetnik prati i vrednuje
svoje društvene, ekonomske i okolišne učinke i
utjecaj te rezultate vrednovanja koristi u planiranju
svog daljnjeg poslovanja te vodi računa o njihovu
poboljšanju/povećanju;
9. Socijalni/društveni poduzetnik u slučaju kada
prestaje obavljati djelatnost svojim općim aktima
ima definiranu obvezu svoju imovinu prenijeti u
vlasništvo drugog društvenog poduzetnika s istim ili
sličnim ciljevima poslovanja, odnosno u vlasništvo
lokalne i područne (regionalne) samouprave koja
će je upotrijebiti za razvoj socijalnog/društvenog
poduzetništva.
Ispunjavanje navedenih kriterija društveni poduzetnik
dokazuje svojim aktima osnivanja i poslovanja koje je
potrebno podnijeti prilikom podnošenja zahtjeva za upis u
evidenciju društvenih poduzetnika.
U skladu s prethodno navedenim kriterijima:
„Socijalni/društveni poduzetnik je svaka pravna ili fizička
osoba koja kontinuirano obavlja registriranu gospodarsku
djelatnost i svojim trogodišnjim strateškim poslovnim
planom, godišnjim programom rada ili, ukoliko posluje dulje
od tri godine, dosadašnjim rezultatima može dokazati da
djeluje u skladu s kriterijima za prepoznavanje društvenih
poduzetnika navedenim od točke 1. do točke 9“.
U samom Nacrtu strategije otvaraju se brojne mogućnosti
za socijalne poduzetnike od edukativnih aktivnosti i
promicanja do konkretnih dodjela bespovratnih sredstava i
definiranje novih inovativnih financijskih instrumenata.
EU program za zapošljavanje i društvene inovacije
Uz strukturne fondove temelj za ispunjavanje strateških
ciljeva vezanih uz zapošljavanje i socijalno uključivanje
tvori i EU program za zapošljavanje i društvene inovacije
2014. - 2020. Program integrira i proširuje tri postojeća
programa:
1. Progress (Program za zapošljavanje i socijalnu
solidarnost);
2. EURES (Mreža javnih zavoda za zapošljavanje u
partnerstvu s EK); i
3. Mikrofinancijski instrument „Progress”.
Progress program će u razdoblju 2014. - 2020. nastaviti
s dosadašnjim aktivnostima razvoja i koordinacije EU
politika kroz analize i razmjenu iskustava te će imati
poseban proračun za društvene inovacije i razvoj socijalnih
politika. Mikrofinancijski instrument „Progress” se proširuje
i na sektor društvenog poduzetništva te će se kroz njega
financirati jačanje kapaciteta financijskih institucija, ojačati
potpora pružateljima kredita i podržati razvoj društvenog
poduzetništva kroz lakši pristup financijama. Za potrebe
podrške sektora društvenog poduzetništva alocirano je 85
milijuna eura.
23
Europski socijalni fond - ESF
Primjeri dobre prakse
Info centar za poduzetnike, Slovenija
Kratak opis: U organizaciji slovenskog Ministarstva
pravosuđa i javne administracije 2008. godine otvoren je
online portal koji je omogućio edukaciju javnih službenika
koji rade s poduzetnicima te omogućio poduzetnicima
svladavanje birokratskih prepreka.
Nositelj: Slovensko Ministarstvo pravosuđa i javne
administracije
Cilj: Ubrzanje provedbe procedura i smanjenje birokracije
te omogućavanje poduzetnicima otvaranje trgovačkog
društva u roku tri dana.
Aktivnosti: Radionice i obuke koje organiziralo slovensko
Ministarstvo pravosuđa i javne administracije za javne
službenike ima za cilj osiguravanje i pružanje učinkovite
podrške poduzetnicima s obzirom na korištenje usluga.
Portal omogućuje poduzetnicima registraciju trgovačkog
društva, rezervaciju njegovog naziva, otvaranje
privremenog bankovnog računa te davanje izjave o PDV-u.
Rezultati: Od pokretanja portala u veljači 2008., online
portal uspio je povezati 15 ustanova, šest službenih baza
podataka i šest različitih podsustava. Koristi ga više od
700 državnih službenika i 300 poduzetnika. Ovaj projekt
omogućio je poduzetnicima u Sloveniji savladavanje
birokratski zapreka, a 2009. projekt je osvojio Nagradu za
javnu upravu Organizacije ujedinjenih naroda (eng. United
Nations Public Seervice Award – UNPSA) u konkurenciji
sjevernoameričkih i europskih zemalja u kategoriji
poboljšanja usluga u javnom sektoru.
Financiranje: Doprinos Europskog socijalnog fonda
iznosio je 3,67 milijuna eura.
Podrška pri pokretanju trgovačkog društva, Francuska
Kratak opis: U okrugu Saone et Loire u Francuskoj
tri su se partnera udružila s ciljem pružanja potpore
poduzetnicima:poduzetnički inkubator „Potentiel“,
mikrokreditna organizacija „Association pour le droit à
l’initiative economique (Adie)“ i francuska nacionalna
organizacija za potporu poduzetnicima „Boutiques de
Gestion“pomažu u različitom aspektu poslovanja jednog
trgovačkog društva.
Nositelji: Poduzetnički inkubator „Potentiel“ u suradnji s
mikrokreditnom organizacijom i nacionalnom organizacijom
za potporu poduzetnicima
Cilj: Potpora poduzetnicima ili onima koji će to tek postati
u upravljanju trgovačkim društvima, proizvodnji, plasiranju
proizvoda/prodaji, računovodstvu.
Aktivnosti: Svaki je partner u sklopu projekta pružao
pomoć u različitim dijelovima životnog ciklusa poduzetnika
ili pri ponovnom pokretanju posla, pri pružanju potpore za
inovacije te pokretanju pilot projekta.
24
Rezultati: U godinu dana koliko je trajao ovaj projekt 1600
poduzetnika kontaktiralo je nositelje ovog projekta od
kojih je 1000 primilo potporu. U tom razdoblju osnovano je
ili ponovno pokrenuto 350 trgovačkih društava dok je njih
47 primilo pomoć u obliku mikro zajmova. Financiranje: Ukupno financiranje projekta iznosilo je
525.000 eura od čega je EU financiranje iznosilo 195.000
eura.
Zapošljavanje skupina u nepovoljnom položaju kroz
recikliranje, Slovenija
Kratak opis: Mladinski centar Dravinjske doline u suradnji
s Radnom Tvornicom – Tekstil sudjeluju u neprofitnom,
socijalnom projektu gdje angažiraju socijalno ugrožene
društvene skupine u proces obnove i preprodaje rabljene
odjeće.
Nositelj: Mladinski center Dravinjske doline
Cilj: Ovim projektom želi se zaposliti mlade ljude koji su
napustili školovanje i koji su bez formalnih kvalifikacija ili
su dugotrajno nezaposleni. Također, ovim projektom žele
se promijeniti navike današnjeg društva u kojem pojedinci
odjeću često bacaju prije nego što stvarno postane
nenosiva.
Aktivnosti: Mladi ljudi sudjeluju u procesu razvrstavanja,
redizajnu i obnavljanju nošene odjeće te je pripremaju za
daljnju distribuciju u Ljubljani i drugim prodajnim mjestima
u cijeloj Sloveniji.
Rezultati: Radna Tvornica – Tekstil ovim je projektom
uspjela angažirati socijalno ugrožene mlade osobe
zaposlivši 10 osoba izskupina u nepovoljnom položaju
te 20 do 30 volontera. Osim što je pridonijela socijalnom
razvoju, pridonijela je okolišnom i ekonomskom održivom
razvoju.
Financiranje: Sufinanciranje kroz Europski socijalni fond
iznosilo je 294.050 eura
Poticaji za mlade poduzetnike, Francuska
Kratak opis: U Francuskoj regiji Périgord ova ESF
inicijativa temelji se na načelu ‘’kredita na povjerenje’’
kojima se omogućuje poduzetnicima da pokrenu
svoje poslovanje u optimalnim uvjetima povećavajući
istovremeno i mogućnosti za mlade poduzetnike. Dok
jedno od dva trgovačka društvau Francuskoj ne posluje
više od tri godine, od onih koja su pokrenuta kroz ovu
inicijativu, to je samo jedno od dvadeset. Projekt je trajao
godinu dana.
Nositelj: Lokalna jedinica – Regija Périgord
Cilj: Potaknuti poduzetnički duh kod mladih
Aktivnosti: Kredit na povjerenje daje se beskamatno i
bez dodatnih garancija, a temelji se na odnosu povjerenja
s korisnikom koji pristaje platiti/vratiti posuđeni iznos u
Europski socijalni fond - ESF
razdoblju od tri do pet godina. Périgord Inicijativa pomaže
u pokretanju poslovanja prije i nakon što je kredit odobren.
Kroz kontinuiranu i individualiziranu podršku korisnicima
se pomaže u uspostavljanju ili preuzimanju trgovačkih
društava.
Rezultati: U 2010. kroz provedbu ovog projekta bilo je
uključeno 425 osoba, 274 osobe su uspostavile svoje
poslovanje, a 73 od njih su žene.
Financiranje: Vrijednost EU sufinanciranja iznosila je
176.140 eura.
Stručno osposobljavanje, Grčka
Kratak opis: Grčka udruga obrtnika osnovala je Centar
za stručno osposobljavanje s ciljem da se malim i srednjim
poduzetnicima pruži podrška i savjetovanje u njihovom
radu.
Nositelji: Grčka udruga obrtnika
Cilj projekta: Osnovni je cilj ovog projekta udovoljiti
rastućoj potrebi za stručno osposobljavanje kod malih
i srednjih poduzetnika, poticanje cjeloživotnog učenja
isavjetovanje pri implementaciji novih tehnologija.
Aktivnosti: Centar za stručno osposobljavanje savjetuje
i podržava implementaciju novih komunikacijskih
tehnologija i implementaciju programa za sigurnost i
zaštitu na radu. Za različit profil poduzetnika organiziraju
se posebni treninzi ovisno o njihovom poslovnom profilu.
Rezultati: Veliki broj obrtnika dobio je podršku pri
implementaciji novih tehnologija i opreme kroz radionice
i seminare.
Viestin Vaikto, prijenos vlasništva, Finska
Nositelji: Ministarstvo trgovine, industrije i zapošljavanja
Kratak opis: Ministarstvo trgovine, industrije i
zapošljavanja u suradnji s drugim partnerima stvorilo je
„Viestin Vaihto“ (Passing on the Message) koji će pomoći
malim i srednjim poduzetnicima prenijeti vlasništvo sa
starijih generacija na mlađe i tako izbjećinepotreban rizik u
prenošenju vlasništva.
Cilj: Pomoći malim i srednjim poduzetnicima u
prijenosuvlasničke structure.
Aktivnosti: Projekt će pomoći poduzetnicima u
pronalaženju potencijalnih kupaca, određivanju financijske
vrijednost tvrtke, definiranju plana preuzimanja,
savjetovanju u procesu preuzimanja.
Rezultati: Približno 800 malih i srednjih trgovačkih
društava od kojih većina ima manje od 50 zaposlenika
sudjelovala je u ovom projektu od čega je njih 77 posto
dovršilo proces prijenosa vlasništva sa starije na mlađe
generacije ili je još u tom procesu.
Ugrađivanje poduzetničke kulture u obrazovanje,
Njemačka
Kratak opis: Europski socijalni fond kroz program
EXIST pomaže u podizanju razine svijesti o prednostima
odabira karijere u poduzetništvu. 63 projekta namijenjena
su ugrađivanju poduzetničke kulture u sveučilišta i
istraživačke institute kroz jačanje znanstvenog znanja s
ekonomskom dodanom vrijednosti.
Nositelj: Njemačko federalno Ministarstvo za obrazovanje
i istraživanje
Ciljevi: Učiniti poduzetništvo atraktivnom profesionalnom
alternativnom u ranom stadiju obrazovanja.
Aktivnosti: Program se ostvarivao kroz tri temeljna
smjera. U smjeru „Kultura i poduzetništv“ financirani su
projekti namijenjeni izgradnji infrastrukture za promociju i
poticanje poslovnih ideja na sveučilištima. Ove aktivnosti
financirane su od strane Ministarstva ekonomije i
energetike u trajanju od tri godine. Smjer „Poslovni startup“ stipendirao je poslovne ideje i planove kroz mjesečne
stipendije te financirao materijal, opremu i dodatno
obrazovanje potrebno za pokretanje poslova. U trećem
smjeru financirani su poslovni planovi temeljeni na visokoj
tehnologiji.
Rezultati: Prema istraživanju Fraunhofer Instituta većina
studenata bila je odlučna u osnivanju vlastitih trgovačkih
društava te su samozapošljavanje razmatrali kao ozbiljnu
alternativu.
Financiranje:
- 800 do 2500 eura u obliku stipendija
- 10.000 eura za materijale za individualni start-up, 17 000
eura za grupni start-up
- 60.000 eura za materijale i opremu u početnoj fazi
poslovnih planova temeljenih na visokoj tehnologiji, te do
150.000 eura za nastavak razvoja proizvoda.
Inovacijsko upravljanje, Italija
Kratak opis: Autonomna regija Sardinija i Formez PA –
centar za usluge, podršku i trening pružaju podršku malim
i srednjim poduzetnicima u inovacijama i unapređenju
vještina.
Nositelj projekta: Autonomna regija Sardinija
Cilj projekta: Projekt za cilj ima razvijanje profesionalnog
profila koji će moći upravljati inovacijama, poticati raspravu
o novim inovacijama (think thank), stvoriti inovacijski
duh ne samo među poduzetncima već i među ostalom
populacijom
Aktivnosti: Seminari, konferencije i radionice o razvoju
novi vještina u poduzetničkim inovacijama.
Rezultati: Na kraju ovog projekta mlade poduzetnike
inovatore i sve ostale uključene pripremit će se za novo
europsko programsko razdoblje 2014. – 2020.
25
Europski poljoprivredni fond
za ruralni razvoj
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD)
namijenjen je financiranju drugog stupa Zajedničke
poljoprivredne politike-ruralnog razvoja. Uz EAFRD
važan je i Europski fond za garancije u poljoprivredi
(EAGF), namijenjen financiranju prvog stupa Zajedničke
poljoprivredne politike, dohodovne i tržišne politike.
Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) predstavlja skup
mjera i programa potpore europskoj poljoprivredi kojima se
reguliraju proizvodnja i trženje poljoprivrednih proizvoda.
Cilj je te politike osigurati prihvatljive cijene i kvalitetu
prehrambeno-poljoprivrednih proizvoda za europske
potrošače te primjereni dohodak poljoprivrednicima pri
čemu će se očuvati ruralno naslijeđe.
Za razliku od dobrog broja politika poput zdravstvene,
obrambene, socijalne i sl., koje države članice donose
samostalno te ih financiraju iz nacionalnih proračuna,
ZPP se donosi zajednički od strane svih država članica,
financira se iz EU proračuna i po istim se načelima provodi
u svim državama članicama, koje ipak imaju određenu
26
fleksibilnost u odabiru predloženih mjera i iznosa koji će
biti namijenjeni za pojedine mjere.
O značenju Zajedničke poljoprivredne politike govori i
činjenica da je za njenu provedbu u razdoblju 2014. - 2020.
namijenjeno 37,8 posto europskog proračuna, odnosno
362,79 milijardi eura, od čega na EAGF, namijenjen
izravnim plaćanjima i tržišnim potporama, otpada 277,85
milijardi eura, dok je za Europski poljoprivredni fond
za ruralni razvoj za razdoblje 2014. - 2020. namijenjen
proračun od 84,93 milijarde eura, od čega je 2,35 milijardi
eura namijenjeno Republici Hrvatskoj.
EAFRD ima tri osnovna cilja:
• unaprjeđenje konkurentnosti poljoprivrede;
• osiguranje održivog gospodarenja prirodnim resursima
i klimatske aktivnosti;
• osiguranje uravnoteženog teritorijalnog razvoja ruralnih
gospodarstava i zajednica, uz stvaranje novih radnih
mjesta i očuvanje postojećih.
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj
Navedeni ciljevi ruralnog razvoja koji pridonose strategiji
Europa 2020 koja uključuje pametan, održiv i uključiv
rast ostvarit će se kroz sljedećih šest prioriteta ruralnog
razvoja:
1. Poticanje prijenosa znanja i inovacija u
poljoprivredi, šumarstvu i općenito u ruralnim
područjima;
2. Unaprjeđenje
održivosti
poljoprivrednih
gospodarstava i svih tipova poljoprivrednih
aktivnosti u svim regijama te promoviranje
inovativnih
tehnologija
na
poljoprivrednim
gospodarstvima
i
promoviranje
održivog
upravljanja šumama;
3. Promoviranje organizacije prehrambenog lanca,
uključujući preradu i trženje poljoprivrednih
proizvoda, dobrobit životinja te upravljanje rizicima
u poljoprivredi;
4. Obnova, očuvanje i unaprjeđenje ekosustava
vezanih uz poljoprivredu i šumarstvo;
5. Promicanje učinkovitosti resursa te poticanje
prijelaza na niskougljično gospodarstvo i
prilagodbe klimatskim promjenama u poljoprivredi,
prehrambenoj industriji i šumarstvu;
6. Promicanje socijalne uključivosti, smanjenja
siromaštva i gospodarskog rasta u ruralnim
područjima.
Navedene prioritete moguće je realizirati mjerama ruralnog
razvoja koje će se financirati sredstvima EAFRD-a u udjelu
od 85 posto, dok 15 posto sredstava dolazi iz nacionalnog
proračuna. Uredbom Parlamenta i Vijeća EU 1305/2013,
koja propisuje provedbu EAFRD zadan je paket mjera
između kojih države članice mogu odabrati one koje na
najbolji mogući način mogu odgovoriti na zahtjeve koji
proizlaze iz njihovih specifičnosti.
Hrvatska je odabrala set od 16 mjera i tehničku pomoć koje
planira implementirati dijelom u 2014., a dijelom od 2015.
nadalje. Prosječnu godišnju alokaciju koja iznosi oko 332
milijuna eura Hrvatska planira rasporediti po mjerama na
način prezentiran u tablici u nastavku. Valja naglasiti da
gotovo trećina sredstava, odnosno oko 110 milijuna eura
godišnje, planira biti utrošeno u mjeru Ulaganja u fizičku
imovinu. Program prepoznaje široki krug potencijalnih
korisnika: od poljoprivrednih gospodarstava, gospodarskih
subjekata u poljoprivredi, šumarstvu, prehrambenoj
industriji, turizmu i nepoljoprivrednim djelatnostima
koje se obavljaju na ruralnom području, proizvođačkih
organizacija, savjetodavnih službi, udruga, medija,
znanstvenih i obrazovnih institucija, žena poduzetnica,
mladih poljoprivrednika, komunalnih poduzeća, jedinica
lokalne samouprave pa do institucija središnje države koje
mogu participirati u mjeri tehničke pomoći predviđenoj
EAFRD uredbom.
Tablica 3. Odabrane mjere ruralnog razvoja za razdoblje 2014.-2020.
Godina
Naziv mjere
Udio %
2014.
Ulaganja u fizičku imovinu
32,04
2014.
Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja
11,86
2014.
Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima
13,00
2014.
Poljoprivreda, zaštita okoliša i klimatski uvjeti
18,14
2014.
Ekološki uzgoj
4,07
2014.
Plaćanja povezana s područjima s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima
3,18
2014.
Osiguranje usjeva, životinja i biljaka
2,68
2014.
LEADER pristup
3,00
2014.
Tehnička pomoć
2,50
2015.
Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja
0,43
2015.
Savjetodavne službe, službe za upravljanje i pomoć poljoprivrednim gospodarstvima
0,43
2015.
Programi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu
0,43
2015.
Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim
nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje preventivnih aktivnosti
1,29
2015.
Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje isplativosti šuma
1,71
2015.
Uspostavljanje skupina i organizacija proizvođača
0,50
2015.
Suradnja
0,64
2015.
Uzajamni fondovi
0,93
27
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj
Pretpostavke za provedbu EAFRD-a
Temeljem zadanog zakonskog okvira svaka država
članica pa tako i Hrvatska izrađuje Partnerski ugovor koji
predstavlja krovni dokument na državnoj razini koji daje
smjernice i strateški okvir za provedbu svih ESI fondova,
te ujedno zadaje točne crte razgraničenja između područja
koja će se financirati iz pojedinog fonda.
Drugi važan dokument jest Program ruralnog razvoja
2014. - 2020. kojim se, temeljem izrađene analize stanja,
definiraju nedostatci, određuju ciljevi te odabiru mjere
kojima će se definirani ciljevi dosegnuti.
Programom ruralnog razvoja određuju se kriteriji
prihvatljivosti i korisnici mjera, utvrđuju rasponi potpora
te se planiraju javna sredstva potrebna za realizaciju
mjera. EAFRD daje temeljne odrednice po pitanju kriterija,
financijskih alokacija po mjerama i korisniku, a na svakoj
državi članici ostaje zadaća jasnijeg definiranja svih
navedenih kriterija i fokusiranja na određena područja,
sukladno rezultatima analiza stanja. Program ruralnog
razvoja odobrava se od strane Europske komisije.
Može se reći da je izrada kvalitetnog programa ruralnog
razvoja jedan od ključnih preduvjeta uspješnog korištenja
sredstava EAFRD-a.
Drugi važan preduvjet uspješne provedbe jest akreditacija
provedbenog tijela, odnosno Agencije za plaćanja u
poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Agencija kroz
postupak akreditacije mora pokazati da je u proceduralnom
i kadrovskom smislu u stanju provoditi natječaje te obavljati
kontrolne aktivnosti nad prijavama za dodjelu sredstava.
Temeljem kriterija zadanih EU regulativom i Programom
ruralnog razvoja te zakonskih akata i proceduralnih
odrednica Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu
i ruralnom razvoju8, izrađuju se pravilnici za svaku
pojedinu mjeru i njima se jasno definiraju pravila za
sudjelovanje potencijalnih korisnika na natječajima, koji
se pak raspisuju temeljem pravilnika. Sve ove aktivnosti
međusobno su isprepletene te je u cijelom ovom procesu
potrebno osigurati dobru koordiniranost svih tijela koja u
tom postupku sudjeluju.
Gdje se trenutno nalazi Hrvatska?
Hrvatska je izradila nacrt Programa ruralnog razvoja i
neformalno ga u siječnju poslala u Europsku komisiju na
očitovanje. Nakon dobivanja neformalnih komentara od
strane EK i popravaka Programa, pripremit će se konačna
verzija te službeno poslati na odobrenje. Postupak
odobrenja Programa vrlo vjerojatno potrajat će do kraja
ove godine. Akreditacija Agencije za plaćanja započet će
vrlo vjerojatno u drugoj polovici godine.
Ministarstvo je najavilo natječaj iz EAFRD mjera
ruralnog razvoja u drugoj polovici 2014. bez obzira na
8
www.apprrr.hr
28
činjenicu da neće imati niti odobren Program ruralnog
razvoja, samim time ni stabilizirane pravilnike i
procedure, a vrlo vjerojatno ni akreditiranu Agenciju.
Neovisno o najavi Ministarstva mišljenja smo da je
vrlo vjerojatno da se prvi natječaji mogu očekivati
ili krajem ove godine, ili, što je još izglednije, tek
početkom 2015.
Očekivani natječaji u 2014.
Premda je u drugoj polovici 2013. dosta optimistično
najavljivana objava prvih natječaja iz EAFRD-a, već u
ožujku ove godine, taj je rok već sada pomaknut na drugu
polovicu ove godine, što je također dosta kratak rok koji
Ministarstvo teško da može ispoštovati. Predstavnici
Ministarstva poljoprivrede u javnim su nastupima isključivali
bilo kakvu mogućnost korištenja IPARD-a (Instrument
pretpristupne pomoći za ruralni razvoj) u 2014., ali izgleda
da ćemo IPARD koristiti tijekom cijele 2014. Europska
komisija omogućila je svim državama članicama koje su
koristile EAFRD u razdoblju 2007. - 2013. da po istim
kriterijima nastave s korištenjem EAFRD sredstava iz
razdoblja 2014. - 2020.
Kako je Hrvatska u prethodnom razdoblju koristila IPARD,
dopušteno nam je tijekom 2014., odnosno do uspostave
sustava za provedu EAFRD-a, koristiti dvije IPARD
mjere. Riječ je o Mjeri 101 - Ulaganja u poljoprivredna
gospodarstva i Mjeri 103 - Ulaganja u preradu i trženje
poljoprivrednih i ribarskih proizvoda koje će se financirati
iz EAFRD sredstava za razdoblje 2014. - 2020.
Tako je od 24. ožujka do 7. travnja otvoren natječaj za
dodjelu sredstava iz Mjere 103 - Ulaganja u preradu i
trženje poljoprivrednih i ribarskih proizvoda.
Dozvoljena su ulaganja u okviru ove mjere u sektore
mlijeka i mljekarstva, prerade mesa, ribarstva, prerade
voća i povrća, vinarstva i maslinovog ulja.
Potencijalni korisnici su obrti, trgovačka društva i zadruge,
registrirani za obavljanje predmetne djelatnosti i obveznici
PDV-a u rangu mikro, malih ili srednjih poduzetnika, kao i
oni s manje od 750 zaposlenih (obveznici IPPC Direktive)
ili godišnjim prometom koji ne prelazi 200 milijuna eura, s
manje od 25 posto državnog vlasništva, odnosno vlasništva
jedinica lokalne i/ili regionalne (područne) samouprave ili
Grada Zagreba.
U razdoblju od 4. travnja do 18. travnja bit će otvoren
natječaj za dodjelu sredstava iz Mjere 101 - Ulaganja u
poljoprivredna gospodarstva.
Prihvatljivi sektori u ovoj mjeri su mljekarstvo, govedarstvo,
svinjogojstvo, peradarstvo, jaja, voće, povrće te žitarice i
uljarice. Podnositelji prijava za dodjelu sredstava IPARD
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj
programa u Mjeri 101 su poljoprivredna gospodarstva u
skladu s člankom 3. Zakona o poljoprivredi, upisana u
Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i obveznici PDV-a,
u 100 posto u privatnom ili do 25 posto u državnom
vlasništvu, odnosno u vlasništvu jedinica lokalne i/ili
regionalne (područne) samouprave ili Grada Zagreba.
Kroz natječaje iz IPARD mjera neće se moći osigurati
zadovoljavajuća apsorpcija sredstava tim više što se
propustilo pregovarati s EK oko ukidanja ograničenja
vezanih uz proizvodne kapacitete koja postoje u IPARD
programu. Dodatno, negativan učinak mogli bi imati kratki
rokovi natječaja od svega dva tjedna te je za nadati se da
će sljedeći IPARD natječaji (ako ih bude) ipak trajati nešto
dulje.
Sve relevantne informacije o mogućim ulaganjima i
načinu prijave u okviru ovih mjera moguće je pronaći na
web stranicama Ministarstva poljoprivrede www.mps.hr i
Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom
razvoju www.apprrr.hr. Pitanja vezana uz implementaciju
natječaja mogu se postaviti i putem elektroničke pošte na
adresu info@apprrr.hr.
Povećanjem interesa javnosti za EU fondove povećava se
i broj izvora informacija, pa su u informiranje vrlo dobro
uključene Hrvatska gospodarska komora (HGK), Hrvatska
udruga poslodavaca (HUP), Hrvatska banka za obnovu
i razvoj (HBOR), Hrvatska obrtnička komora (HOK),
poslovne banke te konzultantske kuće.
Koje korake podnositelji moraju napraviti za kvalitetno
sudjelovanje na IPARD i EAFRD natječajima?
Za kvalitetnu prijavu na IPARD natječaje kao i za buduće
EAFRD natječaje potrebno je provesti nekoliko važnih
koraka:
• Osmisliti projekt koji je doista potreban podnositelju;
• Utvrditi prihvatljivost projekta i podnositelja kroz provjeru
svih kriterija propisanih pravilnikom i natječajem;
• Osigurati sredstva za financiranje projekta;
• Napraviti vremenski plan za pripremu projekta koji
treba biti održiv i izvediv;
• Na vrijeme pribaviti potrebnu građevinsku, tehničku i
vlasničku dokumentaciju;
• Odrediti na koji će se način projekt voditi (samostalno ili
uz pomoć konzultanata);
• Ishoditi sve potrebne potvrde, rješenja i mišljenja;
• Prikupiti ponude za nabavu roba, radova i usluga;
• Izraditi investicijsku studiju koja će biti utemeljena na
realističnim podacima;
• Poslati prijavu na natječaj sukladno propisanim
uvjetima;
• Osigurati nadzor nad projektom tijekom izvedbe;
• Osigurati da projekt po dovršetku i isplati ostane
sukladan kriterijima prihvatljivosti.
Primjeri dobre prakse
Modernizacija mljekare, Grčka
Kratak opis: Modernizacija infrastrukture, proizvodne linije
i unutarnjih procesa prve mljekare koja prerađuje ekološki
proizvedeno mlijeko i mliječne proizvode. Poboljšala je
konkurentnost poslovanja te otvorila nove mogućnosti u
lokalnoj ekološkoj proizvodnji kroz projekt koji je trajao
dvije godine.
Nositelj: Mljekara Volos
Ciljevi: Projekt je bio usmjeren ispunjavanju nekoliko
specifičnih ciljeva: poboljšanju održivosti zadruga,
povećanju proizvodnih kapaciteta, unaprjeđenju ekološke
proizvodnje kroz pokretanje nove linije, zadovoljavanju
standarda vezanih uz sigurnost hrane kroz renoviranje
linije za konvencionalnu proizvodnju te povećanje palete
proizvoda namijenjenih tržištu. Kao generalni cilj zadano
je stvaranje mogućnosti za novo zapošljavanje što će
spriječiti depopulaciju lokalnog područja.
Aktivnosti: Gradnja nove zgrade od 1700 m2, nabava i
ugradnja sustava za prijem, skladištenje, pasterizaciju
i flaširanje ekološkog mlijeka, ugradnja sustava za
odstranjivanje mirisa, pasterizaciju i homogenizaciju
konvencionalnog mlijeka (10 000 l/h), nabava sustava
za klimatizaciju prostora, oprema za CIP-čišćenje na
mjestu i ostala oprema, osmotski sustav za pročišćavanje
slankaste otpadne vode.
Rezultati: Zahvaljujući projektu zadruga je u mogućnosti
apsorbirati lokalnu proizvodnju kozjeg i ovčjeg mlijeka te
ojačati lokalni opskrbni lanac, ponuditi kvalitetniji proizvod.
Projekt je osigurao i uvjete za ostanak stanovnika na tom
području kroz poticanje njihovog uključivanja u uzgoj
mliječnih ovaca i koza.
Financiranje: Ukupna vrijednost projekta iznosi 6,13
milijuna eura, od čega je EU financiranje 2,55 milijuna
eura.
Modernizacija poljoprivrednih gospodarstava,
Slovačka
Kratak opis: Tvrtka je imala 2.466 hektara zemljišta na
raspolaganju, no nije u potpunosti koristila raspoložive
resurse. Zbog korištenja zastarjele tehnologije tvrtka nije
bila u mogućnosti koristiti raspoložive potencijale niti
upravljati stočarskom proizvodnjom stoga je odlučeno
provesti postupak modernizacije farmi te u potpunosti
iskoristiti sve raspoložive resurse. Sredstva EAFRD
iskorištena su za pomoć restrukturiranju i modernizaciji
poljoprivredne tvrtke Agrosev u Slovačkoj. Podizanjem
29
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj
učinkovitosti biljne i stočarske proizvodnje značajno je
porasla konkurentnost tvrtke. Projekt je trajao od 2007. –
2010.
Nositelj: Agrosev d.o.o.
Ciljevi: Podizanje konkurentnosti kroz uvođenje novih
tehnologija i kvalitetno korištenje raspoloživih resursa.
Aktivnosti: Ulaganje u rekonstrukciju staja za mliječne
krave i pomladak te rekonstrukcija i modernizacija
skladišta.
Rezultati: Povećanje prinosa i učinkovitosti, smanjenje
utroška goriva i smanjenje troškova održavanja, osiguranje
kvalitete proizvodnje i osiguranje dovoljne količine hrane
čime se povećala konkurentnost tvrtke. Površina zemljišta
kojim se gospodari mnogo učinkovitije povećala se za
1543 hektra.
Financiranje: Ukupna vrijednost projekta iznosi 3,36
milijuna eura, od čega je EU financiranje 1,26 milijuna
eura.
Proizvodnja svježeg sira s probiotikom, Češka
Kratak opis: Mljekarna Olesnice koja uglavnom
proizvodi svježi mekani sir iz različitih tipova mlijeka zbog
neodgovarajućih uvjeta pakiranja skratila je rok valjanosti
svojim proizvodima. Iz navedenih razloga odlučila je razviti
novi proizvod u novom pakiranju. Kroz projekt je povećana
tržišna vrijednost sira proizvodnjom inovativnog, dijetetski
izbalansiranog svježeg sira s probiotikom. Projekt je
proveden u suradnji s istraživačkim institutom i trajao je
od 2010. – 2011.
Nositelj: Mljekarna Olesnice
Ciljevi: Glavni cilj projekta je bio razviti novi proizvod
takve konzistencije i pakiranja koji će omogućiti produljen
rok valjanosti čime bi se omogućio iskorak na tržište, veći
prihodi, bolje zapošljavanje te stvaranje proizvoda koji
cilja na populaciju koja brine o zdravoj prehrani. Tvrtka
se udružila s istraživačkim institutom kako bi razvila novu
tehnologiju i pakiranje.
Aktivnosti: Konzultacije i suradnja s istraživačkim
institutom, razvoj receptura i metoda rada, tehnoloških
procesa, selekcija i kontrola sirovina, laboratorijska
ispitivanja, testiranje roka valjanosti i senzorsko ispitivanje
proizvoda i razvoj dizajna proizvoda u suradnji s
proizvođačem ambalaže.
Rezultati: Novi probiotički proizvod s pozitivnim učinkom
na zdravlje potrošača izašao je na tržište u Češkoj
i Slovačkoj. Zahvaljujući novom pakiranju proizvod
30
ima dulji rok valjanosti. Proizvođač je u mogućnosti
standardizirati težine pojedinih komada sira čime se
poboljšava učinkovitost proizvodnje. Projekt je pridonio
poboljšanju konkurentnosti i održivosti tvrtke te proširio
izbor funkcionalne hrane.
Financiranje: Ukupna vrijednost projekta iznosi
565.120,00 eura, od čega je EU financiranje 177.366
eura.
IT tehnologija za učinkovito upravljanje poljoprivrednim
gospodarstvima, Poljska
Kratak opis: Projektom se nastojao otkloniti problem
slabog znanja i vještina ruralne populacije vezano za
korištenje informatičke tehnologije. Trening se organizirao
kako bi poljoprivrednici i šumoposjednici stekli osnovne
vještine za korištenje informatičkih tehnologija kao
sredstva za upravljanje svojim gospodarstvima. Projekt je
trajao od 2010. – 2012.
Nositelj: Combidata - Poljska, dok su krajnji korisnici
poljoprivrednici i šumoposjednici iz nekoliko poljskih regija.
Ciljevi: Cilj projekta jest poboljšavanje vještina
poljoprivrednika i šumoposjednika te pružanje potpore
u restrukturiranju i modernizaciji poljoprivrednih
gospodarstava i povećanje njihove konkurentnosti i
profitabilnosti.
Aktivnosti: Radionice za skupine od 20 osoba.
Proučavanje teoretskih i praktičnih elemenata IT-a.
Posebno su obrađene sljedeće teme: pregled programa
namijenjenih ratarstvu, stočarstvu i agroekonomiji,
uključujući izradu poslovnih planova, prezentacija
programa za unaprjeđenje upravljanja poljoprivrednim
gospodarstvom, uključujući knjigovodstvo i korištenje
programa namijenjenih poljoprivrednicima te korištenje
interneta.
Rezultati: Glavni rezultat projekta jest 11.000
poljoprivrednika i šumoposjednika istreniranih za korištenje
računala i interneta u upravljanju gospodarstvima.
Sudionici su dobili trening materijale i certifikate o
završenom treningu.
Financiranje: Ukupna vrijednost projekta iznosi 1,27
milijuna eura.
Europski fond za pomorstvo i ribarstvo
Europski fond za pomorstvo
i ribarstvo
Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EMFF) najmanji
je europski strukturni i investicijski fond (ESI fondovi).
Namijenjen je financiranju provedbe i postizanja ciljeva
EU ribarstvene te integrirane pomorske politike. Sastavni
je dio Zajedničke ribarstvene politike EU (ZRP), čija je
velika reforma provedena u 2013. Ukupan iznos sredstava
kojima ovaj fond u cjelosti raspolaže u razdoblju od 2014.
- 2020. je 6,4 milijarde eura, od čega je 5,7 milijardi eura
namijenjeno provedbi u državama članicama. Pritom je
potrebno imati na umu da nisu sva sredstva namijenjena
izravno poduzetnicima.
usvojeni, a usvajanje cjelokupnog paketa očekuje se
do srpnja 2014. godine. S obzirom da proces usvajanja
zakonodavnog paketa još uvijek traje, države članice još
nemaju definirane individualne iznose koji će im biti na
raspolaganju u predstojećem sedmogodišnjem razdoblju.
No, kao kriteriji raspodjele uzet će se u obzir veličina
sektora, zastupljenost malih plovila u floti, značaj pojedinih
segmenta (primjerice djelatnosti uzgoja) te povijesna
dodjela sredstava. Sukladno Ugovoru o pristupanju
Republike Hrvatske Europskoj Uniji, Hrvatska „povijesna
alokacija“ je oko 29 milijuna eura godišnje.
Naime, za razliku od ranijih programa i fondova Unije
namijenjenih ribarstvu, u EMFF-u se po prvi put na razini
Operativnog programa uključuju i mjere nadzora i kontrole
te financiranje prikupljanja podataka koji su potrebni za
provedbu ZRP-a. Javne natječaje za provedbu ovih mjera
provodit će tijela državne uprave izravno zadužena za ove
elemente. Za izravne investicijske projekte namijenjeno
je 4,35 milijarde eura za sve države članice zajedno.
Za razliku od ostalih strukturnih i investicijskih fondova,
provedbeni propisi za ovaj fond na razini Unije još nisu
Kao i za sve ostale ESI fondove, temelj povlačenja
sredstava iz ovog fonda su Partnerski sporazum i
poseban Operativni program za EMFF. Partnerskim
sporazumom definirane su opće strateške smjernice i
ciljevi Republike Hrvatske, no Operativni program mora
sadržavati iscrpniju i detaljniju analizu sektora te
definirati mjere koje će se financirati. Dodatno, Operativni
program sadržavat će i neke elemente kriterija odabira
projekata (ali ne i konačne kriterije). Za izradu i provedbu
Operativnog programa za EMFF u Republici Hrvatskoj
31
Europski fond za pomorstvo i ribarstvo
nadležno je Ministarstvo poljoprivrede, unutar kojega
je uspostavljeno i upravljačko tijelo (eng. Managing
Authority; MA) za ovaj fond. U dijelu financiranja sektora
ribarstva (što uključuje i uzgoj, odnosno akvakulturu),
EMFF predviđa sufinanciranje u ukupno šest područja
prioriteta (tzv. prioriteti Unije) koji se povezuju s općim
tematskim ciljevima (TC) zajedničkog strateškog okvira
(eng. Common Strategic Framework; CSF).
Prioriteti Unije u sklopu EMFF su:
1. poticanje održivog, učinkovitog, inovativnog i
konkurentnog ribolova;
2. poticanje održivog, učinkovitog, inovativnog i
konkurentnog uzgoja;
3. poticanje provedbe ZRP-a kroz prikupljanje
podataka te nadzor i kontrolu;
4. povećanje zaposlenosti i teritorijalne kohezije;
5. poticanje trženja i prerade;
6. poticanje provedbe integrirane pomorske politike.
Fond omogućava investicije u ribolovnu flotu, uzgoj te
preradu i trženje proizvoda ribolova i akvakulture. Pored
ovih mjera, koje su najznačajnije za poduzetnike, EMFF
je namijenjen i financiranju mjera nadzora i kontrole,
prikupljanju podataka o ribarstvu te mjerama čiji su
korisnici javne ustanove, državna uprava te lokalna
uprava i samouprava, a koje se mahom nalaze u domeni
integrirane pomorske politike. Kao opće pravilo u okviru
EMFF-a, neće se smatrati prihvatljivim projekti za koje
se utvrdi neusklađenost s okolišnim zakonodavstvom
Unije, kao ni oni čiji su nositelji počinili teške prekršaje
ZRP-a. Općenito neprihvatljivi izdaci u ovom fondu su
konstrukcija plovila i prijenos vlasništva te projekti koji
za cilj imaju povećanje ribolovnog kapaciteta (povećanje
snage – u kW – i tonaže – u GT – plovila).
Mjere investicija u ribolovnu flotu prvenstveno su
namijenjene postupnom prelasku na oblike održivog
ribolova i smanjivanje učinka ribolova na morski okoliš.
Naime, temeljni element reformirane ZRP-a je smanjivanje
i postupna potpuna zabrana odbacivanja ulova (tzv.
discard ban). Riječ je o praksi koja je karakterizirala
sjeverna mora Unije, u kojima se ribolov regulira kroz
kvote. No, ova se obveza primjenjuje i na Mediteranu.
S tim ciljem, EMFF će financirati projekte koji ulažu u
inovativne tehnologije i razvoj proizvoda i opreme, pri
čemu projekti ovog tipa moraju biti provedeni u suradnji sa
znanstvenim ili tehničkim institucijama. Također, prihvatljivi
projekti i ulaganja jesu i oni kojima se ribolovni alat mijenja
za selektivniji ili se plovilo oprema uređajima koji mogu
smanjiti količinu odbačenog ulova.
Predviđeno je i sufinanciranje ulaska mladih poduzetnika
u sektor ribarstva (mladim poduzetnikom u smislu EMFF-a
smatra se osoba mlađa od 40 godina), pri čemu se pri
9
Više informacija može se dobiti na http://mps.hr/ribarstvo/default.aspx?id=467
32
ulasku u ribolov može sufinancirati nabava prvog plovila
ukoliko ono nije dulje od 24 metra, i koje je starosti između
5 i 30 godina.
Projekti koji za cilj imaju povećanje sigurnosti plovidbe,
uvjeta rada i higijene na plovilima i slično imaju također
svoje mjesto u okviru mjera namijenjenih ribolovu.
Zamjena pogonskih i pomoćnih strojeva na plovilima
također je moguća, no uz vrlo restriktivne uvjete s obzirom
da je cilj ove mjere prvenstveno povećanje energetske
učinkovitosti. Uvjeti podrazumijevaju da za plovila od 12 do
18 metara duljine snaga novog stroja mora biti najmanje
20 posto manja od snage onoga koji se zamjenjuje, a za
plovila od 18 do 24 metra najmanje 30 posto manja. Nije
predviđeno sufinanciranje zamjene pogonskog stroja za
plovila preko 24 metra. Dodatno, zamjena porivnih strojeva
sufinancirat će se u iznosu od maksimalno 30 posto (udio
javnih sredstava u prihvatljivim troškovima).
Premda to nisu investicijski projekti, EMFF će nastaviti
financirati i mjere trajne i privremene obustave ribolova.
Kako bi se smanjio učinak na obnovljive biološke resurse,
od kojih su neki prelovljeni, EMFF predviđa financiranje
povlačenja iz ribolova ili privremene obustave ove
djelatnosti. No, mjera trajne obustave ribolova moći
će se provoditi samo do 2017. Pritom korisnici ove mjere
moraju ostvariti najmanje 90 dana godišnje tijekom dvije
godine koje prethode zahtjevu za povlačenjem (180
dana u dvije godine). S druge strane, mjera privremene
obustave može se koristiti tijekom cijelog programskog
razdoblja 2014. - 2020., no smije se koristiti u ukupnom
trajanju od 6 mjeseci tijekom tih sedam godina. Mogućnost
korištenja ove mjere može se koristiti ukoliko je ostvareno
najmanje 120 dana na moru tijekom dvije godine koje
prethode zahtjevu. Dodatno, obje ove mjere moraju biti
predviđene bilo mehanizmima Unije koji reguliraju mjere
upravljanja resursima ili nacionalnim planovima upravljanja
za pojedine oblike ribolova.
Najveće mogućnosti financiranja projekata iz novog fonda
postojat će u okviru mjera namijenjenih uzgoju te preradi
i trženju. Pritom je za korištenje mjera financiranja uzgoja
ključan dokument Nacionalni višegodišnji strateški
plan razvoja održive akvakulture. Izrada ovog plana u
Republici Hrvatskoj je u tijeku9. Usvajanje ovog dokumenta
ujedno je i jedan od uvjeta za povlačenje sredstava
iz EMFF-a općenito (tzv. ex-ante uvjet). Nacionalni
višegodišnji strateški plan razvoja održive akvakulture
mora sadržavati analizu sektora uzgoja te odrediti mjere
koje se planiraju financirati ne samo iz EMFF-a već
eventualno i iz nacionalnih sredstava (državne potpore).
Investicije u uzgoj moguće su u raznim segmentima, od
povećanja proizvodnje do uvođenja posebnih shema
certifikacije. Posebno zanimljiva mogu biti i ulaganja u
projekte koji za cilj imaju smanjenje utjecaja na okoliš,
poput uzgoja u sustavu recirkulacije i sl.
Europski fond za pomorstvo i ribarstvo
Proizvodne investicije u akvakulturu koje EMFF može
sufinancirati uključuju i diversifikaciju proizvodnje,
modernizaciju postojećih uzgajališta, povećanje i
dodavanje vrijednosti proizvodima iz uzgoja, financiranje
komplementarnih aktivnosti na uzgajalištima te projekte
kojima se povećava energetska učinkovitost. Preduvjet
mogućnosti financiranja ovih projekata je da su isti
obuhvaćeni planovima i ciljevima u okviru Nacionalnog
višegodišnjeg
strateškog plana
razvoja održive
akvakulture.
Osim proizvodnih investicija, moguće je sufinanciranje
i projekata koji za cilj imaju uspostavu odgovarajuće
kopnene infrastrukture za uzgoj (primjerice osiguravanje
dovoljne količine vode) te izradu prostornih planova u smislu
identifikacije područja za uzgoj (planiranje akvakulture).
No, korisnici u ovim mjerama ne mogu biti individualni
poduzetnici već javna tijela ili tijela koja su za odgovarajuće
poslove ovlaštena od strane Republike Hrvatske. Novost
koju EMFF donosi u odnosu na ranije instrumente
financiranja ZRP-a je i mogućnost sufinanciranja
osiguranja proizvodnje u uzgoju te sufinanciranja troškova
savjetodavnih usluga kao i uspostavu sustava pružanja
takvih usluga.
U segmentu prerade i trženja, EMFF predviđa mogućnosti
sufinanciranja projekata koji povećavaju uvjete sigurnosti
na radu ili projekata koji za cilj imaju razvoj novih
proizvoda. Također, favoriziraju se projekti prerade ribe
iz uzgoja. Sufinanciranje projekata iz područja prerade
moguće je samo za mikro, male i srednje poduzetnike. Što
se pak trženja tiče, projekti se mogu odnositi na sheme
certificiranja proizvodnje (uključujući i oznake podrijetla) ili
provedbu promotivnih kampanja za proizvode ribarstva i
akvakulture. Pored izravnih mjera koje su predviđene za
poduzetnike, većinu mjera moguće je sufinancirati i kroz
lokalne razvojne strategije na ribarskim područjima ili
područjima vezanim uz akvakulturu. Da bi neko područje
bilo „ribarsko“ mora zadovoljavati određene uvjete, a
na njemu mora biti aktivna i lokalna akcijska grupa (u
okviru EMFF-a poznata kao FLAG – Fishery Local Action
Group). U Republici Hrvatskoj zasad nema niti jednog
priznatog FLAG-a. Mehanizam financiranja mjera na
razini lokalnih razvojnih strategija (eng. Community Led
Local Development – CLLD) u okviru EMFF-a identičan je
LEADER pristupu u okviru EAFRD-a.
Sufinanciranje projekata iz EMFF-a provodi se po
različitim stopama. U principu, prihvatljivi troškovi
mogu se sufinancirati u iznosu od 50 posto (udio javnih
sredstava, pri čemu EU sredstva odnosno sredstva
EMFF-a mogu činiti najmanje 20 posto a najviše 75 posto
udjela javnih sredstava). No, ovo opće pravilo ima nekoliko
iznimaka. Primjerice, temeljem Ugovora o pristupanju
Republike Hrvatske Europskoj uniji, projekti koji se
provode na Dugom Otoku, Visu, Mljetu i Lastovu mogu se
sufinancirati u iznosu od 85 posto. Projekti koji se odnose
na segment male flote (plovila manja od 12 metara) mogu
biti sufinancirani u iznosu od 80 posto. Projekti koji su od
zajedničkog interesa ili se provode od strane više korisnika
istovremeno mogu biti sufinancirani u iznosu od 60 posto.
Još jedna velika novost u ovom programskom okviru
su i financijski instrumenti koji su mogući i u EMFF-u.
Za korištenje financijskih instrumenata potrebno je
uspostaviti niz mehanizama na nacionalnoj razini.
Financijski instrumenti mogu se koristiti za financiranje
mjera u okviru Operativnog programa i mogu ih koristiti
svi poduzetnici (ne samo MSP). Uvjeti za uspostavu i
funkcioniranje financijskih instrumenata u okviru EMFF-a
identični su onima koji su mogući u okviru drugih ESI
fondova (prvenstveno EFRD-a).
EMFF može omogućiti financiranje svih gore navedenih
mjera, no odluka o tome koje će se mjere odabrati te koliko će
sredstava (od ukupno predviđenih za Republiku Hrvatsku)
biti namijenjeno pojedinoj mjeri donijet će se tek pri izradi
Operativnog programa. Ovaj dokument bit će ključan za
provedbu i financiranje mjera. Za razliku od mehanizma
programiranja primjerice EFRD-a, gdje su zainteresirani
korisnici bili pozvani na dostavu projekata i projektnih
ideja temeljem kojih su izrađivani i neki elementi budućeg
financiranja, EMFF ne počiva – u osnovi – na principu
programiranja po „spremnosti“ ili stupnju zainteresiranosti
korisnika. Njegova je primarna svrha omogućiti prilagodbu
sektora ribarstva i akvakulture zahtjevima ZRP-a, te
stoga sadrži mjere financiranja koje su usmjerene na
postizanje pojedinih ciljeva te politike. Primjerice, bez
obzira što je moguće da bi većina potencijalnih korisnika
bila zainteresirana za mjere trajne ili privremene obustavu
ribolova ili investicija u uzgoj, Operativni program morat
će sadržavati i elemente financiranja ispunjenja obveza
iskrcaja cjelokupnog ulova, kao i elemente financiranja
integrirane pomorske politike. Kako pravni okvir za EMFF
još uvijek ne postoji, Republika Hrvatska nije još usvojila
Operativni program. Rad na ovom dokumentu očekuje
se tijekom 2014. godine. Po pitanju samog mehanizma
provedbe EMFF-a, on će u osnovi biti sličan mehanizmu
provedbe EFRD-a, Socijalnog i Kohezijskog fonda, te je
stoga i opisan u tzv. Uredbi o zajedničkim odredbama za
sve ESI fondove (eng. Common Provisions Regulation,
CRP, Uredba (EU) Parlamenta i Vijeća br. 1303/2013 od
17. prosinca 2013.). Za provedbu Operativnog programa
odgovorno je Upravljačko tijelo koje svoje provedbene
zadaće može delegirati. Primjerice, u provedbi sadašnjeg
fonda za ribarstvo (Europski fond za ribarstvo, EFF, za
razdoblje 2007.- 2013.) Upravljačko tijelo (Ministarstvo
poljoprivrede – Uprava ribarstva) prenijelo je ovlasti
33
Europski fond za pomorstvo i ribarstvo
provedbe na Agenciju za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu
i ruralnom razvoju (Posredničko tijelo, eng. Intermediary
Body, IB). Sva tijela potrebna za uspješno povlačenje
sredstava iz EMFF-a bit će definirana u okviru Operativnog
programa. Operativni program potvrđuje odnosno usvaja
Europska komisija.
Operativni program za EMFF – osim opisa sektora i SWOT
analize te određivanja tijela potrebnih za provedbu – mora
sadržavati i popis odabranih mjera kao i indikatore njihove
uspješnosti. Indikatori su u ovom programskom razdoblju
posebno važni jer će se ovisno o njihovom postavljanju
i ispunjenju vršiti i izvjesne financijske korekcije. Naime,
ukoliko se zacrtani ciljevi ne ostvare, EK može predložiti
neisplatu ili prenamjenu 6 posto ukupno alociranih
sredstava. Osim indikatora, koji se definiraju u samom
Operativnom programu, ključan element u programiranju
su i tzv. ex-ante uvjeti (ili prethodni uvjeti). Riječ je o popisu
zahtjeva koji moraju biti zadovoljeni – ili mora postojati plan
njihova ispunjenja – kako bi EK uopće odobrila Operativni
program, odnosno omogućila povlačenje sredstava EU.
Opći ex-ante uvjeti za sve ESI fondove sadržani su u
CPR Uredbi. U dodatku na opće uvjete, kao specifični
uvjeti za EMFF postavljeni su usvajanje višegodišnjeg
strateškog plana za razvoj akvakulture, redovna izrada
izviješća o usklađenosti kapaciteta i raspoloživih resursa
te postojanje odgovarajućih administrativnih kapaciteta za
provedbu mjera prikupljanja podataka i nadzora i kontrole.
Nakon izrade Operativnog programa i njegova odobrenja
od strane EK, kriteriji odabira projekata za svaku pojedinu
mjeru moraju se potvrditi od strane Upravljačkog odbora
(eng. Managing Committee). Ovo tijelo ima isključivu
funkciju pratiti provedbu Operativnog programa te
razmatrati njegovu učinkovitost i moguće potrebe za
izmjenama. Tek nakon potvrđivanja kriterija odabira za
svaku pojedinu mjeru moguće je raspisati natječaj za
provedbu.
Više informacija, ovisno o daljnjem tijeku usvajanja
pravnog okvira za EMFF kao i pripremnih radnji za izradu
svih potrebnih strateških i provedbenih dokumenata,
očekuje se na www.mps.hr/ribarstvo.
Republika Hrvatska nalazi se u jednakoj situaciji kao i
ostale države članice u pogledu korištenja sredstava
EMFF-a s obzirom na kašnjenja u usvajanju svih potrebnih
pravnih instrumenata, države članice tijekom 2014. i
2015. nastavit će koristiti sredstva alocirana u prošlom
financijskom razdoblju (2007. - 2013.) u okviru ranijih
mehanizama (EFF). To dakako ne znači da se neće moći
koristiti i sredstva iz sadašnjeg financijskog razdoblja
– zapravo očekuje se da će se provedba dva programa
(EFF i EMFF) preklapati, posebno u 2015.
10
11
Temeljem Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske
Europskoj uniji, za provedbu EFF-a (dakle za staro
programsko razdoblje, i provedbu u 2013. te 2014. i 2015.
godini) Republika Hrvatska dobila je 8,7 milijuna eura iz
EU sredstava, čemu je potrebno dodati 2,9 milijuna eura
nacionalnih sredstava. Ukupno 11,6 milijuna eura tako je
namijenjeno provedbi mjera koje su navedene u strateškim i
programskim dokumentima iz sad već prošlog financijskog
razdoblja. Republika Hrvatska usvojila je dokumente
potrebne za provedbu ovih mjera i to Nacionalni strateški
plan za ribarstvo10 te Operativni program za Europski fond
za ribarstvo11. Europska komisija usvojila je Operativni
program Republike Hrvatske za EFF u prosincu 2013.
Kao ključna investicijska mjera u Operativnom
programu za EFF izdvajaju se ulaganja u akvakulturu.
Predviđeno je raspisivanje natječaja za sufinanciranje
projekata u povećanju, obnovi i modernizaciji postojećih
uzgajališta i mrijestilišta, te za nabavku opreme za
uzgajališta i mrijestilišta kao i za diversifikaciju proizvodnje.
Nakon što je Odbor za praćenje potvrdio kriterije za odabir
projekata za mjeru ulaganja u akvakulturu u ožujku 2014.
godine, očekuje se usvajanje Pravilnika o provedbi ove
mjere kao i raspisivanje natječaja. Informacije o natječaju
te potrebnoj dokumentaciji očekivano će biti raspoložive na
stranicama Uprave ribarstva (www.mps.hr/ribarstvo pod
EFF – Natječaji), te na stranicama Agencije za plaćanja u
poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (www.apprrr.hr).
Pravilnik i natječaj sadržavat će sve potrebne informacije o
prihvatljivosti projekata i troškova. Potrebno je imati na umu
da se ne smatraju svi troškovi prihvatljivima, a da je stopa
sufinanciranja prihvatljivih troškova 60 posto. Korisnici ove
mjere bit će ovlaštenici povlastice za akvakulturu (morsku
ili slatkovodnu).
Ono što je važno napomenuti je da će financiranje iz
„novog“ fonda (EMFF-a) u odnosu na „stari“ (EFF) ovisiti
o potvrdi kriterija u predstojećem razdoblju te da nije
moguće izravno nastavljanje natječaja bez odgovarajuće
administrativne procedure.
Osim investicijske mjere za ulaganja u akvakulturu iz
sredstava EFF-a predviđeno je i financiranje trajne i
privremene obustave ribolova.
Trajna obustava ribolova podrazumijeva povlačenje iz
ribolova, bilo na način da se plovilo trajno uništi ili da se
prenamijeni za aktivnosti izvan ribolova. Korisnici mjere
mogu biti ovlaštenici povlastice za ribolov na moru.
Premija će se izračunavati u odnosu na tonažu plovila te
će se postotno umanjivati za određeni koeficijent ukoliko
se plovilo ne uništava. Kod privremene obustave korisnici
mjere mogu biti ovlaštenici povlastice za gospodarski
ribolov na moru te članovi posade ribarskih plovila, a iznos
http://www.mps.hr/ribarstvo/UserDocsImages//NSP/NSP_OP_06112013/Nacionalni%20strateški%20plan%20razvoja%20ribarstva%20Republike%20Hrvatske.pdf
http://www.mps.hr/ribarstvo/UserDocsImages/NSP/op131213/Operativni%20program%20za%20ribarstvo%20Republike%20Hrvatske%20za%20programsko%20razdoblje%202007-2013.pdf
34
Europski fond za pomorstvo i ribarstvo
premije za trajnu obustavu aktivnosti izračunavati će se u
odnosu na tonažu (GT) plovila. Dodatno, premija po članu
posade iznosi 36 eura za svaki dan privremene obustave.
I mjera trajne, kao i mjera privremene obustave ribolova,
mogu se početi provoditi nakon usvajanja Planova
upravljanja za koćarski odnosno plivaričarski ribolov.
Plan upravljanja pridnenim povlačnim mrežama – koćama
usvojen je na Vladi Republike Hrvatske 27. ožujka 2014.
godine. Provedba ovih mjera temeljit će se također na
pravilnicima i natječajima koji će sadržavati detaljne uvjete
(na primjer broj dana aktivnosti na moru tijekom dvije godine
prije podnošenja zahtjeva) i izračune premije. Informacije
o natječaju te potrebnoj dokumentaciji očekivano će biti
raspoložive na stranicama Uprave ribarstva (www.mps.hr/
ribarstvo pod EFF – Natječaji), te na stranicama Agencije
za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
(www.apprrr.hr).
Iskustva država članica u prethodnom programskom
razdoblju (2007. do 2013, financiranje iz EFF-a) pokazuju
da su najznačajnija sredstva povučena u okviru mjera
namijenjenih preradi (17,41 posto sredstava EFF-a za sve
države članice, prema stanju stvorenih obveza, svibanj
2013., 504,6 milijuna eura), trajnoj obustavi ribolova (17,25
posto, 486 milijuna eura) te investicijama u uzgoj (14,83
posto, 429,9 milijuna eura).
Prosječni iznos potpore na razini EU-27 koji je dodijeljen
za preradu proizvoda ribarstva iznosio je oko 370.000 eura
po projektu, pri čemu su investicije imale veliki raspon
ovisno o državi i tipu proizvodnje. S obzirom da je u novom
programskom razdoblju (EMFF) potpora rezervirana za
male i srednje poduzetnike, očekuje se da će prosječna
vrijednost investicija biti manja. Prihvatljivi troškovi
uključivali su nabavku novih strojeva, izgradnju novih
pogona, nabavku i instalaciju uređaja za pročišćavanje
otpadnih voda i slično. U pred-pristupnom razdoblju sličan
instrument financiranja u Republici Hrvatskoj postojao je iz
SAPARD i IPARD sredstava, a najnoviji natječaj za Mjeru
103 u okviru IPARD-a (kojom su obuhvaćena dijelom i
ulaganja u preradu proizvoda ribarstva) otvoren je od 24.
ožujka do 7. travnja 2014. (sve informacije nalaze se na
www.apprrr.hr/mjera-103).
U sadašnjem programskom razdoblju (sredstva EMFF-a)
očekuje se porast vrijednosti investicija u mjerama koje se
odnose na uzgoj riba i drugih vodenih organizama, upravo
s obzirom na stagnaciju i opadanje aktivnosti u ribolovnom
sektoru. U proteklom razdoblju (EFF), investicije u mjere
uzgoja u državama članicama koje su EFF koristile od
2007. većinom su obuhvaćale izgradnju bazena na kopnu/
mrjestilišta na kopnu, nabavku opreme za uzgajališta i
slično. EMFF predviđa da se lista prihvatljivih troškova,
s obzirom na značaj mjera financiranja uzgoja, dodatno
proširi.
Primjeri dobre prakse
Turistička obuka za ribare, Finska
Kratak opis: U mjestu Sodankylä broj ribara se prepolovio,
kako bi omogučilo preostalim ribarima da se diversificiraju,
projekt im je omogućio da dobiju potrebne licence i
sposobnosti da razviju turistički proizvod.
Nositelj: LAG Lapland u suradnji s okrugom Sodankylä
Cilj: Pomoći lokalnim ribarima/poduzetnicima da
diverzificiraju svoje poslovanje te osigurati im potrebno
znanje kako bi mogli razviti svoju turističku ponudu.
Aktivnosti: Radionice, tečajevi, studijski posjeti
poduzetnicima kako bi dobili adekvatna znanja. U ponudi
su im bile desetodnevne radionice na temu turističkog
razvoja proizvoda, određivanje cijena usluga, proizvoda
za korisnike, te sedmodnevni personalizirani tečaj o
menadžmentu.
Rezultati: 14 od 20 lokalnih ribara dobilo je kvalifikacije,
certifikate i vještine koje će im pomoći da razviju uspješni
turistički paket. Usvojenim znanjem su razvili su 7 utrživih
proizvoda te turističke aranžmane, kao što su zimske
ribolovne izlete, ljete ribolovne izlete na rijekama te
organizirali tečaje i obuke u ribolovu.
Financiranje: Doprinos Europskog fonda za ribarstvo
iznosio je 30.200 eura.
Rekonstrukcija proizvodnog Pogona, Škotska
Kratak opis: Tvrtka Whitelink koja se bavi obradom ribe
dobila je sredstva iz Europskog fonda za ribarstvo te ih je
investirala u rekonstrukciju postrojenja.
Nositelj: Whitelink
Cilj: Rekonstrukcija postrojenja za preradu ribe i ostalih
morskih proizvoda.
Aktivnosti: Izgradnja novog rashladnog postrojenja te
postrojenja za termičku obradu ribe, škampa i morskih
puževa.
Rezultati: Projektom se otvarilo šest novih radnih mjesta.
Financiranje: Ukupna vrijednost projekta iznosi 1,33
milijuna eura, dok iznos EU sufinanciranja kroz Europski
fond za ribarstvo iznosi 533.303 eura.
Centar za obradu ribe, Finska
Kratak opis: Izgradnja centra za obradu ribe, kao novog
koncepta u Finskoj gdje se potrebe ribara i prerađivačke
industrije stavlja pod isti krov s modernom tehnologijom
skladištenja i obrade ribe.
Nositelj: Zajednica ribara poduzetnika i općina Kuusamu
35
Europski fond za pomorstvo i ribarstvo
Cilj: Omogućiti ribarima prostor za čišćenje i zamrzavanje
ribe te obrađivačima omogućiti postrojenja/tehnologiju za
preradu ribe. Također staviti u funkciju logistički centar
gdje će ribari razvijati svoje poslovne operacije.
Aktivnosti: Izrada elaborata i studije izvodljivosti i
isplativosti. Gradnja skladišnog centra i ugradnja opreme
za skladištenje ribe te opreme za obradu ribe. Sagrađena
su moderna postrojenja za čišćenje i skladištenje ribe, te
postrojenja za proizvodnju pašteta, dimljene ribe, marinada
i konzervirane ribe.
Rezultati: Očekuje se povećanje količine obrađene ribe
ma 300.000 kg. Otvoreno je šest novih mjesta u ribarskih
poduzećima te dva nova radna mjesta u postrojenjima
za oradu ribe. Očekuje se da će nakon 10 godina
vlasništvo nad ovim skladištem prenijeti s općine na ribare
poduzetnike i prerađivače.
Financiranje: Doprinos Europskog fonda za ribarstvo
iznosio je 10.000 eura
Prodaja lokalno proizvedene morske hrane preko
Twittera
Kratak opis: U Cornwallu u Ujedinjenom kraljevstvu, troje
ribara poduzetnika počeli su koristiti društvene medije za
izravnu prodaju.
Nositelj: @Drecklyfish
Ciljevi: Širenje baze klijenata i dodavanje vrijednosti
ulovu.
Aktivnosti: Uz korištenje Prioritetne osi 4, kroz Europski
ribarski fond financirali su aktivnosti kojima su unaprijedili
svoje digitalne vještine i povećali proizvodnju. Također su
privukli nove korisnike te stvaraju uvjete za uspostavljanje
radnog mjesta na kopnu. Korištenjem twittera kao medija
za online aukciju (@Drecklyfish), ribari su potpuno novoj
bazi klijenata omogućili da u svakom trenutku slijede
njihovo poslovanje i započnu nadmetanje neposredno
nakon što je riba ulovljena, fotografirana te objavljena na
internetu.
Rezultati: Prosječna cijena koju dobivaju za svoj ulov
povećala se s tim da su neke vrste postigle pedesetpostotno
povećanje vrijednosti u usporedbi s cijenom postignutom
putem redovne aukcije. Uz privlačenje novih ribara u
shemu, troje ribara žele i uspostaviti stalno radno mjesto
na kopnu za administratora koji bi se bavio logistikom.
Druge koristi uključuju veću vidljivost s obzirom na lokalnu
morsku hranu. Ovaj inovativni projekt također pokazuje
kako lokalne ribarske zajednice mogu iskoristiti Prioritetnu
os 4 kako bi što bolje iskoristile modernu tehnologiju u svrhu
povećanja svojih prihoda te stvaranje novih mogućnosti
zapošljavanja u tom području.
Financiranje: Ukupna vrijednost projekta je 10.258 eura,
dok EU financiranje iznosi 7.695 eura.
36
Košare morske hrane, Francuska
Kratki opis: Povezivanje lokalnih ribara i proizvođača
akvakulture s klijentima putem mreže košara morske hrane
pomoglo je poboljšati profil i povećati razinu konzumacije
lokalno ulovljene ribe, školjki i druge morske hrane u tom
području.
Nositelj projekta: CPIE de Thau – Centre Permanent
d’Initiatives pour l’Environnement
Ciljevi: Počevši od inicijative direktne prodaje, projektom
se razvila distribucijska mreža u četiri sela putem
web stranice koja omogućava korisnicima besplatno
registriranje na mrežu, mjesto narudžbe košare morske
hrane i mjesto isporuke.
Rezultati: Mreža je do danas privukla 690 registriranih
kupaca iz više od pedeset susjednih općina udaljenih
do 30 km. Kombinirajući plodove mora s kruhom, sirom i
ostalim delicijama lokalnih proizvođača, ova mreža postala
je kulturno obilježje domaćih proizvoda lokalnog mjesta.
Aktivnosti: Odluka o pokretanju sheme donesena je
nakon procjene potreba i očekivanja potencijalnih klijenata
koji traže svježe lokalne proizvode te potreba i očekivanja
proizvođača koji uglavnom žele privući lokalne klijente i
dodati vrijednost svom ulovu. Također, zbog aktivnog
uključivanja „klijenata ambasadora“ u poslovanje sheme,
postoji snažno ozračje lokalnog vlasništva i poduzetništva.
Financiranje: Ukupna vrijednost projekta je77.250 eura,
dok EU financiranje iznosi 38.625 eura.
Ribarsko selo godine 1906., Njemačka
Kratak opis: Projekt oživljavanja lučkog dijela
Bremenhaven-a stara je inicijativa kojom se luku namjerava
učiniti integralnim dijelom grada.
Cilj projekta: Pružanje pomoći lokalnim ribarima/
poduzetnicima u diverzifikaciji poslova te privlačenje novih
ulaganja u luku i podizanje popularnost ribarskog naselja.
Aktivnosti: Projektom se obnovila luka u Bremerhaven-u,
a osim ribolova, poduzetnici su se diverzificirali na turizam,
promoviralo se kulturno nasljeđe i privukla privatna
ulaganja.
Rezultati: Projekt je pomogao povećati atraktivnost
lokalnog područja te pružio pomoći poduzetnicima u
diverzifikaciji poslova. Danas djeluje 15 trgovačkih društava
i gastronoma koji nude svoje proizvode i usluge. Rastuća
popularnost povećala je prodaju u lokalnim trgovinama te
uspjela očuvati postojeća radna mjesta i stvoriti nova. Ovaj
projekt uspio je osvojiti nekoliko nagrada za poduzetnike.
Nositelji projekta: FBG FischereihafenBetriebsgesellschaft mbH
Doprinos EFR-a: 158.000 eura
Mogućnosti financiranja
iz Programa Unije
Horizon 2020
COSME
LIFE
Eurostars
Programi Unije predstavljaju aktivnosti koje EU provodi
sa ciljem promicanja suradnje između država članica u
različitim područjima koja se tiču zajedničkih EU politika.
Namijenjeni su u pravilu državama članicama, ali neki
su programi otvoreni i državama pristupnicama, koje
kao takve ne doprinose zajedničkom proračunu, već su
dužne platiti članarinu za sudjelovanje koja se razlikuje od
programa do programa.
Iznos članarine za sudjelovanje Republike Hrvatske u
Programima Unije za vrijeme pristupanja uglavnom se
financirao iz pretpristupnog programa IPA. Za provedbu
Programa Unije odgovorne su relevantne Opće uprave
Europske komisije. Provedba pojedinog Programa
Unije u Republici Hrvatskoj regulirana je posebnim
Memorandumom o suglasnosti, te svaki program ima
posebnu pravnu osnovu i različita provedbena pravila.
Programi Unije u većini se provode prema centraliziranom
modelu, u kojem su za financijsko upravljanje i provedbu
odgovorna tijela Europske komisije, tj. Opće uprave
zadužene za pojedini program koje odlučuju o vrsti i
trajanju programa, proračunu te raspisuju natječaje za
poziv na dostavu projekata. Zbog centralizirane provedbe
na nacionalnoj razini potrebno je osigurati informacije
i pomoć svim zainteresiranima za prijavu projekta na
natječaje.
Unutar nadležnog tijela državne uprave djeluje služba
tehničke podrške za pojedini Program Unije, tj. nacionalni
koordinator zadužen za informiranje, promidžbu i vidljivost
programa. U pojedinim slučajevima nacionalni koordinatori
ne djeluju u okviru nadležnog tijela državne uprave.
Erasmus
Kreativna Europa
Horizon 2020
Horizon 2020 novi je program Europske unije za
istraživanje i inovacije za razdoblje 2014. – 2020. koji
objedinjuje aktivnosti FP7 (eng. Seventh Framework
Programme) i CIP (eng. Competitiveness and Innovation
Framework Programme) programa iz ranije financijske
perspektive 2007. - 2013.
U novoj financijskoj perspektivi na razini Unije za program
Horizon 2020 izdvojen je proračun u iznosu od 78,6
milijardi eura. Horizon 2020 doprinijet će ostvarivanju
ključnih ciljeva postavljenih unutar strateških dokumenata
Europske unije vezanih za istraživanje, tehnološki razvoj i
inovacije.
Glavni cilj Horizona 2020 je pružanje rješenja i odgovora
vezanih za gospodarsku krizu, investiranje u nove
poslove i razvoj, rješavanje pitanja građana EU o njihovoj
materijalnoj sigurnosti, općoj sigurnosti i okolišu, kao i
jačanje globalne pozicije EU u istraživanjima, inovacijama
i tehnologijama.
Glavni instrumenti Horizona 2020 su: bespovratna
sredstva za istraživanje i razvoj (100 posto financiranje
svih aktivnosti i sudionika u konzorciju s najmanje tri
partnera iz tri različite države članice ili pridružene države),
bespovratna sredstva za inovacije (70 posto financiranja
svih aktivnosti i sudionika u konzorciju), aktivnosti potpore
i koordinacije (100 posto financiranje svih aktivnosti),
sufinanciranje aktivnosti (co-funding), instrument za
MSP, predkomercijalna nabava, javna nabava inovativnih
rješenja i nagrade.
37
Horizon 2020
Prioriteti Horizona 2020 su izvrsna znanost,
industrijsko vodstvo i društveni izazovi.
1. Izvrsna znanost
Jačanje istraživanja u graničnim područjima znanosti
te transdisciplinarnih istraživanja koja teže nastanku
radikalnih inovacija i podržavaju alternativne ciljeve
i koncepte. Unutar prioriteta financira se izobrazba i
osposobljavanje istraživača, stjecanje novih vještina te
geografska i transdiciplinarna mobilnost koja se fokusira
na razvoj i jačanje europskih istraživačkih infrastruktura
svjetske klase. Za prioritet Izvrsne znanosti izdvojeno je
24,4 milijarde eura.
2. Industrijsko vodstvo
Prioritet je usmjeren na podržavanje istraživačkih i
inovacijskih projekata s jakim fokusom na primijenjena
istraživanja strateških tehnologija Europe. Strateškim
tehnologijama smatraju se ključne razvojne tehnologije
poput informacijske i komunikacijske tehnologije,
nanotehnologije, naprednih materijala, biotehnologija
i istraživanja svemira. Za ovaj prioritet izdvojeno je 17
milijardi eura. U okviru ovog prioriteta dvije su aktivnosti
osobito važne za male i srednje poduzetnike, a to su
Pristup rizičnom kapitalu s naglaskom na osiguranje
rizičnog kapitala potrebnog u ranoj fazi inovacijskog razvoja
i aktivnosti Inovacija u malim i srednjim trgovačkim
društvima pomoću kojih se promiče njihov rast
povećanjem inovativnosti putem različitih instrumenata.
3. Društveni izazovi
Prioritet društvenih izazova uključuje između ostalog
područje zdravlja u smislu praćenja demografskih
promjena i kvalitete života. Unutar prioriteta financiraju
se se istraživanja u području sigurnosti hrane, održive
poljoprivrede i šumarstva, istraživanja mora, podmorja i
unutarnjih voda te bioekonomije. Za ovaj prioritet izdvojeno
je ukupno 29,7 milijardi eura.
Posebne dvije aktivnosti horizontalnog su karaktera:
Širenje izvrsnosti i sudjelovanja i Znanost u i za društvo.
Ukupno imaju na raspolaganju 1,3 milijuna eura. Program
Euratom za istraživanje i osposobljavanje za razdoblje
2014. - 2018. dopunjuje aktivnosti Horizona 2020. u
području nuklearnih istraživanja. Pregled prioriteta i
aktivnosti unutar Horizona 2020 nalazi se na slici.
Horizon 2020 navedene izazove i prioritete rješava na
način da osigurava vezu između istraživanja i tržišta,
odnosno primjene. Važna usmjerenost ovog novog
programa su mali i srednji poduzetnici. Procjenjuje se da će
oko 15 posto ukupnih sredstava programa biti iskorišteno
upravo od strane MSP-a. Sijedom toga, program podupire
sve vrste inovativnih MSP-a koji pokazuju volju za rast,
razvoj i internacionalizaciju. Pomoć je osigurana za sve
vrste inovacija – tehnološke, ne-tehnološke te inovativne
usluge. Jedan od instrumenta unutar Programa Unije
Horizon 2020 je Instrument za male i srednje poduzetnike
(dalje u tekstu: Instrument za MSP).
Slika 2. Pregled prioriteta i horizontalnih inicijativa u sklopu Programa Unije Horizon 2020
IZVRSNA ZNANOST
24,4 milijarde eura
INDUSTRIJSKO VODSTVO
17 milijardi eura
Europsko istraživačko vijeće
Vodeći položaj u tehnologijama
razvoja i industrijskim
tehnologijama:
• informacijske i
komunikacijske tehnologije
• nanotehnologije, napredni
materijali, biotehnologija,
napredna proizvodnja i
prerada
• Svemir
Buduće i tehnologije
u nastajanju
Maria Skłodowska-Curie
akcije
Pristup rizičnom kapitalu
Hrvatski zavod za zapošljavanje
Mala i srednja poduzeća
DRUŠTVENI IZAZOVI
28,7 milijardi eura
• zdravlje, demografske
promjene i kvaliteta života
• sigurnost hrane, održiva
poljoprivreda i šumarstvo,
istraživanje mora, pomorstva
i unutarnjih voda i biokemija
• sigurna, čista i učinkovita
energija
• pametan, zeleni i integrirani
promet
• klimatska aktivnost i okoliš,
učinkovitost resursa i
sirovine
• Europa u promjenjivom
svijetu - uključiva, inovtivna i
promišljena društva
• sigurna društva, zaštita
slobode i sigirnosti Europe i
njezinih građana
Zajedniči
istraživački
centar (JRC)
Europski institut
za inovacije i
tehnologiju (EIT)
EURATOM
Širenje izvrsnosti i sudjelovanja
Znanost u i za društvo
38
Horizon 2020
Kroz Instrument za MSP,
poduzetnici mogu dobiti
financijska sredstva i za sve faze razvoja – od ideje do
komercijalnog proizvoda spremnog za tržište:
• Faza 1: Ocjena koncepta i održivosti – MSP dobiva
pomoć za ocjenu znanstvene i tehničke održivosti
te komercijalnog potencijala nove ideje kako bi se
razvio inovativni projekt. Pozitivna ocjena u ovoj fazi
pretpostavka je za nastavak financiranja u idućoj;
• Faza 2: Istraživanje i razvoj, testiranje, prototip: pomoć
u istraživanju i razvoju s posebnim naglaskom na
testiranja, prototip, dizajn, razvoj inovativnih procesa,
proizvoda i usluga, ocjena karakteristika itd;
• Faza 3: Komercijalizacija: Pomoć za potporne
aktivnosti, omogućavanje pristupa privatnom kapitalu,
fondovima rizičnog kapitala, umrežavanje, povezivanje,
obuku, mentoriranje i savjetovanje itd.
Napomena: Natječaji u sklopu Instrumenta za MSP su
otvoreni od 1. ožujka 2014. a rokovi za dostavu projektnih
prijedloga za 2014. i 2015. navedeni su u tablici.
Rokovi su indikativni i skloni promjenama od strane
nadležnih Uprava Europske komisije za Horizon 2020.
Svaki krajnji korisnik Instrumenta za MSP tijekom Faze 1
ima na raspolaganju potporu u vidu poslovnog obučavanja
u trajanju do tri dana, a tijekom Faze 2 u trajanju od 12
dana. Podrška je pružena u okviru Europske poduzetničke
mreže (eng. Enterprise Europe Network, eng. EEN).
Lokalna EEN u pojedinoj fazi predlaže selekciju trenera iz
baze uspostavljene od strane Europske komisije, nakon
čega poduzetnik odabire ovisno o vrsti projekta trenera
koji će ga obučavati u određenom vremenskom periodu.
Ogledni aplikacijski obrazac za Fazu 1 u sklopu Instrumenta
za MSP nalazi se na sljedećem linku:
http://ec.europa.eu/research/participants/data/ref/h2020/
call_ptef/pt/h2020-call-pt-sme-1_en.pdf
Ogledni aplikacijski obrazac za Fazu 2 u sklopu Instrumenta
za MSP nalazi se na sljedećem linku:
http://ec.europa.eu/research/participants/data/ref/h2020/
call_ptef/pt/h2020-call-pt-sme-2_en.pdf
Oko 20 posto ukupnog proračuna za prioritete Društveni
izazovi i Vodstvo u industrijskim tehnologijama
namijenjeno je upravo malim i srednjim poduzetnicima, a
u okviru prioriteta Industrijsko vodstvo dvije posebne
aktivnosti, Inovacija u MSP i Pristup rizičnom kapitalu,
namijenjene su isključivo malim i srednjim poduzetnicima
koji čine osnovu poduzetništva u EU.
Nadalje, malim i srednjim poduzetnicima pruža se
potpora za sudjelovanje i u prvom prioritetu Horizon
Tablica 4. Rokovi za dostavu projektnih prijedoga za 2014. i 2015.
INSTRUMENT ZA MSP
1. Faza: koncept i
procjena izvedivosti
1. Faza: Demonstracija,
tržišna replikacija te
istraživanje i razvoj
3. Faza: Komercijalizacija
Prihvatljive aktivnosti
Aktivnosti od ideje do razrade koncepta: izvedivost
koncepta, procjena rizika,
intelektualno vlasništvo,
traženje partnera, studija
dizajna, pilot primjena i sl.
Razvoj prototipa i testiranje, minijaturizacija, izrada
tržišne replikacije, klinička
ispitivanja.
Podrška kroz umrežavanje,
trening, savjetovanje, informiranje, upravljanje
intelektualnim vlasništvom,
pomoć u pristupu privatnom
kapitalu i sl.
Financiranje
50.000,00 eura
1 - 2,5 milijuna eura
Ne uključuje financiranje,
već podršku najuspješnijim
poduzetnicima
Trajanje aktivnosti
6 mjeseci
12 - 24 mjeseca
/
Rokovi u 2014.
18/06/2014
24/09/2014
17/12/2014
09/10/2014
17/12/2014
/
Rokovi u 2015.
18/03/2015
17/06/2015
17/09/2015
16/12/2015
18/03/2015
17/06/2015
17/09/2015
16/12/2015
/
39
Horizon 2020
2020, Izvrsnoj znanosti kroz aktivnosti Marie S. Curie i
aktivnostima u području budućih i nadolazećih tehnologija.
Aktivnosti Europske poduzetničke mreže (eng. Enterprise
Europe Network) i inicijativa Eurostars, malim i srednjim
poduzetnicima dodatno će olakšati pristup Horizonu 2020.
U prethodnom sedmom okvirnom programu za istraživanje
za svaku se godinu programirao novi Radni program za
pojedina područja zajedno s novim temama i pozivima
na natječaj dok će u Horizonu 2020. radni programi biti
definirani svake dvije godine.
Glavni doprinosi Horizona 2020 konkurentnosti malih i
srednjih trgovačkih društava očituju se u:
• pružanju financijske potpore za vlastiti inovacijski
projekt;
• mogućnosti pristupa u kontekstu velikih projekata
s istraživačkim institucijama te pristupu određenim
financijskim instrumentima namijenjenim tehnologijskoinovativnim poduzećima.
Natječaji
U okviru programa Horizon 2020 za razdoblje 2014. 2020. objavljeni su prvi natječaji koji se mogu pratiti na
hrvatskom portalu okvirnog programa EU za istraživanje
i inovacije: http://www.obzor2020.hr/obzor2020-natjecaji/1
40
Detalji prvih otvorenih natječaja dostupni su na posebnim
mrežnim stranicama Europske komisije posvećene
programu Horizon 2020 koja nudi detaljne informacije
o tematskim područjima kao i pristup posebnom
interaktivnom portalu za prijavitelje projekata koji se mogu
pratiti na:
http://ec.europa.eu/programmes/horizon2020/en
Kontakt osoba u području malih i srednjih poduzetnika:
marijana.cutuk@bicro.hr.
Mreža nacionalnih osoba za kontakt dostupna je na
sljedećem linku:
http://www.obzor2020.hr/obzor2020/mreza-nacionalnihosoba-za-kontakt
Nacionalne institucije koje su obvezne informirati i
prikazati otvorene natječaje u okviru programa Horizon
2020 su sljedeće:
• Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta;
• Agencija za mobilnost i programe EU;
• Poslovno-inovacijska agencija Republike Hrvatske –
BICRO;
• Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost.
Horizon 2020
Primjeri dobre prakse
CETIEB – Energetska učinkovitost, Njemačka
Kratak opis: Projekt je usmjeren na pronalaženje jeftinih
rješenja kako bi se osigurala široka primjena razvijenih
sustava.
Nositelj: University of Stuttgart – USTUTT (Njemačka),
DW EcoCo – DWE (Irska), S&B Industrial Minerals S.A. –
S&B (Grčka), Solintel – SOL (Španjolska).
Cilj: Razviti inovativna rješenja za bolje praćenje kvalitete
unutarnje okoline te istražiti aktivne i pasivne sustave za
njezino poboljšanje.
Aktivnosti: Razvoj sustava za praćenje (bežičnih i/
ili djelomično ožičenih) kako bi se utvrdili parametri
udobnosti i zdravlja. Predviđeno je razvijanje modularne
verzije sustava kako bi se krajnjim korisnicima omogućila
brza provjera kvalitete zraka u zatvorenom prostoru.
Rezultati: Razvoj kontrolnih sustava za unutarnju okolinu
koji bi mogao biti utemeljen na pasivnim elementima
kao što su PCM-ovi i aktivni sustavi koji kontroliraju
stopu strujanja zraka na temelju podataka prikupljenih
praćenjem. Modeliranje unutarnjih okolina u svrhu procjene
i potvrde podataka prikupljenih praćenjem te optimiziranje
kontrolnih sustava i parametara s obzirom na energetsku
učinkovitost.
Financiranje: 3,5 milijuna eura
Više o projektu: http://cetieb.eu/SitePages/Home.aspx
WEB2SME – WEB 2.0 alati za male i srednje poduzetnike
koji djeluju na globalnoj razini, Španjolska
Kratak opis: Omogućiti korisnicima MSP-ova koji nisu
stručnjaci u području informacijskih tehnologija proširenje/
upravljanje takvim proizvodnim linijama kako bi udovoljili
dinamičnim potrebama svojih klijenata, slijedeći načela
WEB 2.0 usluga.
Nositelj: Innopole sl (Španjolska), OAS (Njemačka), Esco
Spolka zoo (Poljska), Centrum Techniczne Supra Elco,
Dorota Szulc Modlinska (Poljska), Industrias Mecano
Electricas Fontecha Yebenes sl (Španjolska) te Freiheit.
com Technologies GMBH (freiheit) (Njemačka).
Cilj: IKT rješenje financijski prihvatljivo za MSP-ove (jeftino,
lako za integriranje) razvit će se na temelju napredne
paradigme uslužno orijentirane arhitekture. Rješenje će se
prvo primijeniti u tri MSP-a korisnika koji će poslužiti kao
demonstratori projektnih rezultata.
Aktivnosti: Projekt je bio usmjeren na pružanje
inovativnog i sveobuhvatnog SW rješenja slijedeći načela
Web 2.0 alata, proširenja proizvodne linije malih i srednjih
poduzetnika koji djeluju na globalnoj razini te proizvodnja
automacijskog sustava i električne opreme. Takva će
rješenja omogućiti malim i srednjim poduzetnicima koji
su pružatelji IKT usluga i usluga inženjeringa da pribave
novi SW sustav koji će biti visoko konkurentan na tržištu
IKT usluga. Svrha je povećanje njihove konkurentnosti
na globalnom tržištu pružanjem novih usluga podrške
za proizvode i klijente te omogućavanje novih poslovnih
modela. Ključni aspekt takvih usluga proširenja proizvodne
linije (PES) jest da one zahtijevaju sredstvo za učinkovitu
suradnju različitih aktera u lancu opskrbe i klijenata, u
kontekstu geografski raspodijeljenih proširenih poduzeća.
Korisnici trebaju IKT rješenja koja će omogućiti glatki
prijelaz sa sadašnjeg, uglavnom lokalno orijentiranog
pružanja usluga na pružanje usluga na globalnom tržištu,
djelomice i u virtualnom svijetu.
Rezultati: Konzorcij uključuje: tri pružatelja IKT usluga i
tri MSP-ova korisnika, dobavljača opreme i automacijskih
sustava. WEB2SME će malim i srednjim poduzetnicima
koji djeluju na globalnoj razini pružiti sredstvo (sustav,
SW usluge u obliku suradnje i dijeljenja znanja, te skup
alata za pružanje usluga inženjeringa) kako bi učinkovito
proširili/održavali proizvodnu liniju.
RAISME – Brza primjena inovacija kod malih i srednjih
poduzetnika, Ujedinjeno Kraljevstvo
Kratak opis: RAISME projekt predstavlja inovativnu
suradnju između tri visokotehnološka MSP-a koji teže
širenju na globalno tržište i tri najbolja izvođača u području
istraživanja i razvoja tehnologije (RTD-a) u Europi. Sam
projekt i rezultati rada imaju objedinjujuću temu inoviranja,
fleksibilnosti, suradnje te pružanja cjelovitih proizvodnih
rješenja kao norme.
Nositelj: Sveučilište Sheffield (Ujedinjeno Kraljevstvo),
Fundacio privada i2cat, internet i innovacio digital a
catalunya (Španjolska), Institut national de recherche en
informatique et en automatique (Francuska) i mnogi drugi.
Cilj: Omogućiti visokotehnološkim MSP-ovima s tržišnim
sposobnostima da brzo izrade aplikacije kroz zajedničku
upotrebu napredne tehnologije „hibridnih web aplikacija“
i „računarstva u oblaku“. Izvođači u području RTD-a koji
su razvili najmodernije alate za vizualizaciju, optimizaciju
i integraciju pokreću niz tržišnih aplikacija koje su u
projekt donijeli MSP-ovi kako bi prikladno iskoristili usluge
prijenosa znanja.
Aktivnosti: MSP-ovi koji sudjeluju u programu RAISME
poslužit će kao izvidnica s obzirom na novu poslovnu
paradigmu gdje krajnji korisnik postaje dijelom životnog
ciklusa projekta, time ga ubrzavajući, i gdje uvoz inovacija
s interneta omogućava brže korištenje znanja i povećanje
produktivnosti.
41
Horizon 2020
Rezultati: Očekivani rezultati projekta pomogli su pri
mobilizaciji zajednica visoko djelotvornih MSP-ova u
natjecanju na globalnim tržištima.
Financiranje: 982.844 eura
AGROBIOFILM – Razvoj poboljšanih biorazgradivih
filmova za poljoprivredne aktivnosti, Portugal
Kratak opis: Trenutno, tržištem pretežno dominiraju
plastični materijali izvedeni iz fosilnih goriva i sirovina (PE),
što je praksa za koju su potrebni znatni resursi, povezana s
troškovima premještanja i odlaganja od oko 700-800 eura
po hektaru. Potreban je razvoj poboljšanih biorazgradivih
filmova za poljoprivredne aktivnosti.
Nositelj - Mali i srednji poduzetnici: Silvex, Indústria
de Plásticos e Papéis (Portugal), Biobag International AS
(Norveška), ICS Environnement (Francuska).
Sveučilišta: Instituto Superior de Agronomia da
Universidade Técnica de Lisboa (Portugal), Centro
Tecnológico de la Agroindustria (Španjolska), Unité
Mixte de Recherches Ingénierie des Agropolymères
et Technologies Emergentes (Francuska), Faculty of
Agricultural Sciences, Aarhus University (Danska).
Cilj: Razviti novu generaciju biorazgradivih filmova za
malčiranje specifičnim usjevima u koje su integrirani
pojačivači rezultata s obzirom na kontrolu bolesti, pripremu
tla i/ili gnojidbu.
Aktivnosti: Kako bi ostvarili cilj razvili su nova znanja u
području biorazgradivih formulacija prilagođenih fiziološkim
zahtjevima usjeva; optimizacije procesa ekstruzije u svrhu
smanjenja energetskih troškova; utjecaja novih filmova na
bolesti, svojstva tla i ukupne prinose te integracije zahtjeva
usjeva s rezultatima LCA u svrhu procjene potencijala za
širu primjenu. Instrument financiranja Istraživanja u korist
MSP-ova pruža idealno rješenje omogućavajući im da
preusmjere R&D aktivnosti na četiri izvođača u području
RTD-a: ISA-u, ADESVA-u, IATE i AU-DJF.
Rezultati: Ukidanje troškova u isto vrijeme omogućavajući
povećanje prinosa i kvalitete usjeva. Takvi proizvodi ciljaju
na tržište vrijedno 100 milijuna eura koje je odgovorno za
konzumaciju 92.000 tona plastike u Europi svake godine.
Predviđena rješenja morat će odgovoriti na dvostruki
tehnički izazov punog mehaničkog otpora tijekom kultivacije
usjeva, što čini propadanje i potpunu apsorpciju tla prije
nego što su posađeni novi usjevi osobitim problemom pri
kultivaciji usjeva dužeg ciklusa. Tijekom petogodišnjeg
razdoblja nakon završetka projekta, MSP-ovi su od
prodaje i licenciranja FIP-a ostvarili prihod u iznosu od 10
milijuna eura.
Financiranje: 1 milijun eura
42
Rapidcool – Tehnologija hlađenja pića za 45 sekundi,
Velika Britanija
Kratak opis: Kombinirani komercijalni hladnjaci prema
procjenama godišnje potroše 85 TWh električne energije,
što je jednako potrošnji 20 milijuna kućanstava. Rapidcool
je inovativan projekt s podrškom Europske unije u programu
financiranja istraživanja koji smanjuje trošak energije za
hlađenje pića na prodajnim mjestima te prodavačima štedi
novac i pomaže okolišu.
Nositelj: Britanska tvrtka Enviro-Cool Limited
Cilj: U usporedbi sa standardnim otvorenim hladnjacima
za piće, ovakva tehnologija hlađenja uštedi preko 80 posto
energije, dok u usporedbi s hladnjacima sa staklenim
vratima i preko 54 posto.
Aktivnosti: Razvoj energetsko učinkovitog koncepta za
komercijalnu proizvodnju.
Rezultati: Britanska tvrtka Enviro-Cool Limited razvila je
uređaj za hlađenje pića u limenkama i bocama sa sobne
temperature na četiri stupnja celzija za 45 sekundi ili kraće.
Financiranje: Projekt je sufinanciran kroz Sedmi okvirni
program za istraživanje. EU sufinanciranje iznosilo je
903.000 eura.
Konzorcij razvija tehnologiju, Malta, Njemačka,
Mađarska, Norveška, Ujedinjeno Kraljevstvo
Kratak opis: 2010. konzorcij CleanHatch razvio je novu
tehnologiju čišćenja ribogojilišta s ciljem kontroliranja
proliferacije bakterija u spremnicima ribe i sprječavanja
rizika od infekcija u ribogojilištima.
Nositelj: CleanHatch
Cilj: Razvijanje tehnologije koja će omogućiti učinkovito
čišćenje spremnika ribe, smanjenje troškova čišćenja,
povećanje proizvodnje i kvalitete uzgojene ribe u
ribogojilištima.
Aktivnosti: Razvijanje tehnologije automatizirane „ruke“
koja čisti zidove i baze spremnika i ubrizgava ozoniranu
vodu (voda u kojoj nema bakterija, virusa, spora, parazita
ni kemikalija) kako bi se povećala učinkovitost čišćenja
spremnika i uštedjelo vrijeme. Također, dok traje proces
čišćenja, prikupljaju se podaci o brojnosti bakterija te prati
rast i zdravlje riba.
Rezultati: Uz pomoć ove tehnologije povećala se stopa
preživljavanja riba za 10 posto, smanjili su se troškovi
čišćenja i povećala proizvodnja.
Financiranje: Projekt je sufinanciran kroz Sedmi okvirni
program za istraživanje, a EU sufinanciranje iznosilo je
790.000 eura.
COSME - Competitiveness and
SMEs Programme
U novoj financijskoj perspektivi Program COSME ima na
raspolaganju ukupni proračun od 2,5 milijarde eura čime
se jača konkurentnost i održivost europskih poduzetnika,
promovira poduzetništvo te potiče osnivanje i rast malih
i srednjih poduzetnika. Otežana mogućnost financiranja
poduzetničkih projekata, nedostatak poduzetničkog
duha, brojne administrativne i tržišne barijere, otežano
pokretanja poslovanja, ograničeni kapaciteti malih i
srednjih poduzetnika za prelazak na „zeleno“ gospodarstvo
te otežan pristup vanjskim tržištima (EU i globalnom)
problemi su s kojima se EU poduzetnici suočavaju. Upravo
rješavanje ovih problema zadaća je novog EU programa
za jačanje konkurentnosti te malih i srednjih poduzetnika
– COSME.
Aktivnosti i projekti koji se financiraju imaju za cilj:
• Poboljšanje okvirnih uvjeta poslovanja kako bi se
ojačala konkurentnost i održivost EU poduzetnika
uključujući i turistički sektor:
− Unapređenje regulatornog i gospodarskog
okruženja za MSP;
− Potpora dosljednosti i ujednačenosti u provedbi
politike prema MSP-ima;
− Razmjena najbolje prakse i sektorskih inicijativa;
− Jačanje sektora u kojima MSP imaju značajan
udio.
• Promoviranje poduzetništva:
− Promoviranje
poduzetništva
poboljšavajući
okvirne uvjete koji utječu na razvoj poduzetništva;
− Posebna pozornost i pomoć mladim poduzetnicima,
novim i potencijalnim poduzetnicima te ženama
poduzetnicama;
− Potpora
zemljama
članicama
jačanju
poduzetničkog obrazovanja i vještina, posebice
među novim i potencijalnim poduzetnicima.
• Poboljšavanje pristupa financiranju MSPa u obliku
kapitala i duga:
− Pomoć aktivnostima koje MSP-ima olakšavaju i
12
−
poboljšavaju pristup financiranju u početnoj (start
up) i fazi rasta;
Europska komisija razvit će mjere koje imaju za
cilj poboljšati financiranje izvan države članice te
financiranje u više država (osnivanje npr. venture
capital fonda u jednoj državi članici omogućit će
automatski njegov rad u cijeloj EU).
• Poboljšavanje pristupa tržištu unutar EU i šire:
− S ciljem jačanja konkurentnosti i pristupa tržištu
europskih poduzetnika Komisija će nastaviti s
potporom Europskoj poduzetničkoj mreži (eng.
Enterprise Europe Network);12
− Pomoć poduzetnicima u nastupu na jedinstvenom
EU tržištu uključujući pružanjem informacija i
jačanjem svjesnosti o koristima izlaska na EU
tržište;
− Posebne mjere potpore za izlazak MSP-a na
međunarodno, globalno tržište, mjere u području
standarda i zaštite intelektualnog vlasništva;
− Ujednačavanje regulatornog okvira između EU i
trećih zemalja u području industrijskih proizvoda i
industrijske politike.
Nedostatak odgovarajućih instrumenata financiranja,
posebice fondova rizičnog kapitala, koji bi pratili
poduzetnike i njihove projekte u ranim fazama i fazama
rasta jedno je od značajnijih ograničenja rasta i razvoja EU
gospodarstva uočenih u proteklom razdoblju. Naime, EU
gospodarstvo u dijelu vanjskog financiranja najvećim se
dijelom oslanja na banke odnosno bankovne kredite (80
posto), a svega 2 posto na fondove rizičnog kapitala (u
USA čak 14 posto). Ovi pokazatelji ukazuju na činjenicu
da ne postoji dovoljno kapitala koji je spreman preuzeti
veći rizik, ali i omogućiti realizaciju razvojnih projekata i
rasta malih i srednjih poduzetnika te ostvariti i značajniji
povrat na uloženi kapital. Europska komisija je u okviru
COSME programa značajan naglasak stavila upravo
na instrumente financiranja koji trebaju pomoći MSP
u fazama rasta i razvoja. Mjere unutar ovog programa
Mreža od oko 600 međusobno povezanih članica koja malim poduzetnicima pomaže u pristupu i nastupu na tržištu, poduzetnik na jednom mjestu dobije informacije i pomoć za nastup na tržištu.
43
COSME
ići će u smjeru razvoja financijskih instrumenta s ciljem
poboljšavanja pristupa tržištu kapitala i tržištu duga
(olakšanog zaduživanja). Kroz program COSME malim i
srednjim poduzetnicima osiguravaju se jamstvene linije za
kredite koje će ponuditi jamstva za:
− Zaduženja putem kredita ili leasinga kako bi se
MSP-ima olakšao pristup financiranju putem
zaduživanja;
− Sekuritizacijom zaduženja MSP-a kako bi se
omogućilo dodatno financiranje za potrebe rasta.
Ministarstvo poduzetništva i obrta. Europska poduzetnička
mreža (Enterprise Europe Network) djeluje kao popratni
mehanizam COSME-a u smislu pružanja spektra
usluga na jednom mjestu (one-stop-shop) i koja pruža
poslovnu podršku pomažući poduzetnicima da povećaju
konkurentnost te dobiju uvid u poslovne mogućnosti koje im
pruža program. Unutar Republike Hrvatske poduzetničku
mrežu čini sedam organizacija u pet gradova. Za više
informacija pogledajte: http://een.ec.europa.eu/about/
branches/?Country=HR
Ovaj instrument jamstvom pokriva kredite do 150.000 eura
i minimalne ročnosti od 12 mjeseci. U godišnjem radnom
programu detaljno su određene sve mjere koje se provode
u okviru programa COSME za 2014. godinu. Godišnji
radni program može se preuzeti na: http://ec.europa.eu/
enterprise/initiatives/cosme/index_en.htm
Kako bi se osiguralo da financiranje bude ograničeno na
rješavanje tržišnih, političkih i institucionalnih neuspjeha te
s ciljem izbjegavanja narušavanja tržišta, financiranje iz
programa COSME treba bi biti u skladu s pravilima Unije o
državnim potporama.
Državno tijelo zaduženo za koordinaciju programa je
Natječaje pratite na: http://ec.europa.eu/enterprise/
contracts-grants/calls-for-proposals/index_en.htm
Tablica 5. Datumi objave natječaja i predviđeni proračun za aktivnosti unutar cilja: poboljšanje pristupa tržištu
Aktivnosti
Sažetak
Proračun za 2014.
Predloženi datum objave
45 milijuna eura
Otvoreno
rok za prijave do 15. 05.
2014.
Više informacija na: http://
een.ec.europa.eu/
Cilj: Poboljšanje pristupa tržištu
Europska poduzetnička
mreža (EPM)
Poziv na dostavu
prijedloga- Služba
pružanja poslovne
pomoći konzorcijima za
pridruživanje EPM
Info-pult o informiranju
MSP-ova o pravima na
intelektualno vlasništvo za
Kinu, Južnu Ameriku i Jugo
Istočna Azija
Poziv na dostavu prijedloga
– Izravno savjetovanje
7,2 milijuna eura
i potpora MSP-ovima
u poteškoćama sa
intelektualnim vlasništvom
Drugi kvartal 2014.
Tablica 6. Datumi objave natječaja i predviđeni proračun za aktivnosti koje doprinose cilju: promocija poduzetništva i
poduzetničke kulture
Aktivnosti
Sažetak
Proračun za 2014.
Predloženi datum
objave
Cilj: Promocija poduzetništva i poduzetničke kulture
Erasmus za mlade poduzetnike
Poziv na dostavu prijedloga - u
izradi sheme za mobilnost mladih
poduzetnika
4,12 milijuna eura
Prvi kvartal 2014.
Obrazovanje za poduzetnike
- Pan europska inicijativa za
obrazovanje poduzetnika
Poziv na dostavu prijedloga – u
izgradnji potpore za virtualno
središte na razini EU i umrežavanje
tržišnih politika
350.000,00 eura
Prvi kvartal 2014.
Žene poduzetnici
Poziv na dostavu ponuda - u izgradnji online platforme za poduzetništvo 1,05 milijuna eura
žena
44
Prvi kvartal 2014.
COSME
Tablica 7. Datumi objave natječaja i predviđeni proračun za aktivnosti koje doprinose cilju: poboljšanje okvirnih uvjeta
za konkurentnost i održivost poduzetništva
Aktivnost
Sažetak
Proračun za 2014.
Predloženi datum objave
Cilj: Poboljšavanje okvirnih uvjeta za konkurentnost i održivost poduzetništva
Poziv na dostavu ponudee-vještine za poslovne
komunikacije i kampanju o
podizanju svijesti
2 milijuna eura
Drugi kvartal 2014.
Poziv na dostavu
e-vještine za konkurentnost ponude-Razvoj i
i inovativnost
implementacija Europskog
okvira za informacijsko
komunikacijsku profesiju
500.000,00 eura
Drugi kvartal 2014.
Poziv na dostavu ponudePromocija vještina
e-vodstva u Europi
500.000,00 eura
Drugi kvartal 2014.
Poziv na dostavu prijedloga
– Internacionalizacija
klastera- uspostavljanje
2,25 milijuna eura
nove europske strategije
klasterskih partnerstava u
Program internacionalizaci- potpori internacionalizacije
je klastera za MSP-ove
MSP-ova
Poziv na dostavu ponuda
– Promocija međunarodnih
klastera i poslovna
suradnja
Program izvrsnosti klastera
Jačanje europske turističke
konkurentnosti i održivosti
750.000,00 eura
Prvi kvartal 2014.
Prvi kvartal 2014.
Poziv na dostavu
prijedloga- Promocija
izvrsnosti klastera širom
1 milijun eura
EU kroz treninge i potporne
djelatnosti
Prvi kvartal 2014.
Poziv na dostavu prijedloga
– Povećavanje broja turista 1,65 milijuna eura
u predsezoni i posezoni
Prvi kvartal 2014.
Poziv na dostavu
prijedloga- Diversifikacija
EU turističke ponude
i proizvoda- održivi
transnacionalni turistički
proizvodi
1 milijun eura
Drugi kvartal 2014.
Poziv na dostavu
prijedloga- Diversifikacija
EU turističke ponude i
proizvoda –Europska
destinacija izvrsnosti
(EDEN)
750.000,00 eura
Drugi kvartal 2014.
Poziv na dostavu
prijedloga- Diversifikacija
EU turističke ponude kroz
sinergiju s kreativnim i
luksuznim industrijama
400.000, 00 eura
Drugi kvartal 2014.
45
COSME
Primjeri dobre prakse
Zvučni zid od reciklirane gume, Hrvatska
Kratak opis: Zagrebački zoološki vrt nalazi se u urbanom
dijelu grada što za posljedicu ima „zagađivanje bukom“
uzrokovanu automobilima i tramvajima te obližnjem
nogometnom stadionu.
Nositelj: Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Cilj: Zamisao je bila napraviti inovativan zvučni zid od
reciklirane gume kako bi se zaštitio zoološki vrt.
Aktivnosti: Posredovanjem Hrvatske gospodarske
komore (Europska poduzetnička mreža) Građevinski
fakultet osigurao je mrežu kontakata s kojima bi u suradnji
mogao realizirati svoj projekt. Hrvatska gospodarska
komora također je pomogla u sastavljanju prijave za
povlačenje EU fondova. Aplikacija je prihvaćena te je
ovo postao prvi hrvatski projekt prihvaćen unutar CIP
programa, prethodnika COSME-a. Ustupljenim sredstvima
Građevinski fakultet mogao je realizirati rad na izgradnji
zvučnog zida od recikliranja gume.
Rezultat: Po završetku projekta zvučni zid će biti na tržištu
kako u Republici Hrvatskoj i susjednim zemljama, budući
da je Hrvatska harmonizirala svoje zakone o „zagađivanju
bukom“.
Financiranje: EU sufinanciranje iznosilo je 650,000 eura.
U zelenom naslonjaču automobila, Francuska
i Španjolska
Kratak opis: Technisit je tražio poslovne partnere za
ostvarivanje zamisli o društveno odgovornijim sjedalima,
dok je u isto vrijeme i Leitat tehnološki centar aplicirao za
dobivanje sredstava Eco-inovativnog (CIP program) za
razvoj novih „zelenih“ presvlaka za automobile.
Nositelj: Technisit, Francuska i Leitat tehnološki centar,
Španjolska
Cilj: Tekstilni MSP Technisit koji zapošljava 17 radnika
imao je za cilj proizvoditi sjedala za automobile, vlakove
i namještaj od recikliranih materijala. Budući da je riječ
o organizaciji s ograničenim brojem djelatnika bila je
potrebna suradnja.
Aktivnosti: Dvije organizacije stupile su u konzorcij.
Prijava je uspješno prošla te se krenulo u realizaciju
46
projekta. Technisit je mogao koristiti svoja poznanstva
iz sektora tekstilne industrije i poznavanja potreba i
specifičnosti tržišta. Leitat tehnološki centar bolje je
poznavao materijale i korištenje prikladnih tehnologija u
ostvarivanju svojih zamisli.
Rezultati: Smanjenje količine otpada iz unutrašnjosti
automobila zamjenom poliuretanske pjene recikliranim
poliesterskim vlaknom.
Financiranje: EU sufinanciranje iznosilo je 473.404 eura.
Brava za vrata koja je osvojila Europu, Njemačka,
Španjolska i Velika Britanija
Kratak opis: Ekološka brava predstavlja proizvod koji
ima ekološku perspektivu te osigurava europsku dodanu
vrijednost čime je bilo moguće aplicirati za Eco-inovativna
sredstva (CIP program).
Nositelj: Horatio, Njemačka; Istraživački institut Aimme,
Španjolska i JSJS Dizajn, Velika Britanija
Cilj: Berlinsko trgovačko društvo Horatio izumilo je ekološki
učinkovitu bravu za urede i hotele, pod nazivom „Zeleni
pristup“. Izumu nije bio potreban ključ, struja ili baterije
već je brava funkcionirala isključivo na osnovu energije
koju je sama generirala otvaranjem i zatvaranjem vrata.
Izvršni direktor Horatio-a imao želju staviti novi proizvod
na europsko tržište, ali su za to bila potrebna sredstva.
Aktivnosti: Nakon potrage za potencijalnim partnerima
12 je organizacija bilo kompatibilno za suradnju. Horatio
je odabrao Istraživački institut Aimme i JSJS Dizajn te
su zajedno napisali aplikaciju za projekt i dobili sredstva.
Partneri surađuju na projektu od sredine 2011. Najveći
izazov u radi jest osiguravanje poštivanja svih europskih
normi za ovaj inovativni proizvod kako bi mogao biti
plasiran na europsko tržište.
Rezultat: Suradnjom triju organizacija omogućilo se da
inovativan proizvod koji je društveno odgovoran uskladi
sve norme s europskim standardna te bude plasiran
na europsko tržište. Bez EU financiranja te suradnje
realizacija ovog projekta ne bi bila moguća.
LIFE
Za novo financijsko razdoblje 2014. - 2020. Europska
komisija usvojila je novi program LIFE za okoliš i klimatske
akcije s predviđenim proračunom od 3,4 milijarde eura.
LIFE se sastoji od dvije vrste odvojenih programa, jedan
za okoliš i jedan za klimatsku akciju. Program za
CILJEVI POŽELJNIH PROJEKATA ZA OKOLIŠ
okoliš potiče ulaganja u projekte u području učinkovitosti
resursa, zaštite prirode, vode i bioraznolikosti. Program
za klimatsku akciju fokusira se na projekte u području
smanjenja stakleničkih plinova, povećanju otpornosti
klimatskim promjenama i rukovođenju informacija.
CILJEVI POŽELJNIH PROJEKATA
ZA KLIMATSKU AKCIJU
- podržavanje primjene, razvoja, testiranja i demonstraci-pridonošenje provedbi i razvoju politika EU, posebice u
je integriranih pristupa za provedbu planova i programa u
razvoju, testiranju i pokazivanju najboljih pristupa, praksi
skladu s EU politikom za zaštitu okoliša i zakonodavstva,
i rješenja za ublažavanje klimatskih promjena
prije svega u području vode, otpada i zraka
- unapređenje baze znanja za razvoj, procjenu, praćenje
i evaluaciju politike EU o zaštiti okoliša i zakonodavstva,
te baze za procjenu i praćenje čimbenika, pritisaka i
reakcija koji utječu na okoliš unutar i izvan EU
-olakšavanje razvoja i provedbe integriranih pristupa
i kreiranje akcijskih planova na lokalnoj, regionalnoj i
nacionalnoj razini
- promicanje podizanja svijesti o ekološkim pitanjima,
uključujući stvaranje podrške EU politike u području
zaštite okoliša, kao i promicanje obrazovanja za održivi
razvoj
-promicanje i doprinos učinkovitijem poštivanju i provedbe klimatskog zakonodavstva EU, posebice razvoj i
širenje najbolje prakse i politike pristupa
- unapređenje komunikacije, upravljanja i širenja informacija u području zaštite okoliša, te olakšavanje dijeljen- -doprinos razvoju i demonstracije inovativnih adaptacija
tehnologija, sustava, metoda i instrumenata koji su poja znanja o uspješnim rješenjima i praksama za okoliš,
uključujući i razvijanje platforme suradnje između zainter- godni za repliciranje, prijenos ili ugradnju
esiranih strana tog područja i obuke
47
LIFE
Najmanje 81 posto proračuna za financiranja projekata
programa bit će dostupno kroz četiri vrste projekata:
• Tradicionalni projekti: projekti koji prikazuju najbolje
prakse, inovacije i demonstracije projekata, projekte
informiranja i upravljanja
• Integrirani projekti: projekti usmjereni na provedbu
planova na velikim teritorijalnim razmjerima i
strategije EU zakonodavstva u području prirode, voda,
otpada i zraka
• Pripremni projekti: projekti koje je Komisija
identificirala potrebnima za podršku specifičnim
potrebama za provedbu i razvoj okoliša, klimatske
politike i zakonodavstva EU
• Projekti izgradnje kapaciteta: projekti koji se odnose
na pružanje financijske potpore aktivnostima vezano
za izgradnju kapaciteta država članica s ciljem
omogućavanja njihovog učinkovitijeg sudjelovanje u
programu LIFE
Ostatak od oko 19 posto proračuna namijenjen je
financiranju kroz operativne potpore i javnu nabavu (npr.
studije, konferencije, ugovori o pružanju usluga, tehnička
pomoć za praćenje LIFE programa).
Radni program LIFE za razdoblje 2014. - 2017. usvojen
je 19. ožujka 2014. Za navedeno financijsko razdoblje
izdvojena su sredstva u iznosu od 1,796 milijarde eura.
Za potprogram Okoliš izdvajaju se sredstva u iznosu od
1,3 milijarde eura, dok se za potprogram Klimatske akcije
izdvajaju sredstva u iznosu od 449,2 milijuna eura.
Ministarstvo zaštite okoliša i prirode krovna je
institucija koja je obvezna informirati i prikazati
otvorene natječaje u okviru programa LIFE.
Kontakt za područje okoliša: melita.zdilar@mzoip.hr
Kontakt za područje klimatskih akcija: darko.bizjak@
mzoip.hr
Kontakt za području prirode i bioraznolikosti: biserka.
puc@mzoip.hr
U trenutku izdavanja ove brošure nema otvorenih
natječaja.
Otvoreni natječaji za potprogram Okoliš moći će se pratiti
na mrežnim stranicama Europske komisije u nadležnosti
Opće uprave za Okoliš (eng. DG Environment) putem
sljedećeg linka:
http://ec.europa.eu/environment/life/funding/lifeplus.htm
Otvoreni natječaji za potprogram Klimatske akcije moći
će se pratiti na mrežnim stranicama Europske komisije
u nadležnosti Opće uprave za klimatske akcije (eng. DG
Climate Action) putem sljedećeg linka:
http://ec.europa.eu/clima/funding/index_en.htm
Isto tako, svi objavljeni natječaji u okviru programa LIFE
bit će dostupni na web stranicama Ministarstva zaštite
okoliša i prirode: http://www.mzoip.hr/
48
Primjeri dobre prakse
HEATPOWER
Kratak opis: Razvijanje sustava iskorištavanja otpadne
topline ispušnih plinova za generiranje energije u
proizvodnji cementa.
Nositelj: EPSCO d.o.o. (Italija)
Hrvatski partneri: EMERGO d.o.o., NOVAMINA Centar
inovativnih tehnologija i Našicecement Tvornica Cementa
d.d. Hrvatska.
Aktivnosti i cilj: Ovim projektom želi se doprinijeti
smanjenju emisije CO2 u industriji cementa koja je
proizvođač više od 5 posto globalnih emisija CO2 te
ostvariti cilj Europske unije za smanjenje emisija CO2 i
povećanje udjela obnovljive energije na 20 posto do 2020.
godine.
Financiranje: 984.174 eura
E.D.I.T – Interaktivni alati za ekološki dizajn, Francuska
Kratak opis: S obzirom da je Direktiva o otpadnim vozilima
odredila ciljeve u svrhu povećanja stope recikliranja i
smanjenja stope odlaganja na odlagalištima otpada za
16 posto do 2005. te 5 posto do 2015. godine, cilj je bio
razviti metodologiju i pomoćne alate putem lanca opskrbe
koji bi uključivao ključne dionike: proizvođače automobila,
proizvođače dijelova te dobavljače sirovina.
Nositelj: FPA (eng. Federation Plasturgie Activities)
Cilj: Jedan od ciljeva projekta bio je potaknuti 300
dobavljača guma, uglavnom malih i srednjih poduzetnika
da integriraju te alate u svoje organizacije i procese
donošenja odluka putem treninga i drugih aktivnosti.
Aktivnosti: Uz dizajn, proizvodnju, testiranje i dokazivanje
valjanosti instrumenata, Program EDIT bio je organiziran
u četiri modula – razvoj alata, uključujući baze podataka
usmjerene na materijalna, supstancijalna i otpadna
pitanja, softver za „mapiranje dijelova“ u svrhu procjene
poveznica između komponenti, materijalne kompatibilnosti
i kapaciteta za rasklapanje i razdvajanje.
Rezultati: Edukacija 300 dobavljača guma te komunikacija
i podizanje svijesti u automobilskoj industriji, ali i u drugim
industrijskim sektorima budući da su alati i metodologija
osmišljeni kako bi bili prenosivi. Kreiran je upravljački
sustav za ekološki dizajn koji je primjenjiv i na druge
proizvode kao što su ambalažni, električko-elektronički i
ruševinski otpad.
Financiranje: Ukupna vrijednost projekta je 2,5
milijuna eura, a EU financiranje je 746.996 eura.
LIFE
ECO FUTURE – Ekološki prijateljski namještaj, Italija
Kratak opis: Projekt je bio usmjeren podizanju svijesti
poduzetnika na važnost ekološki prijateljskog izbora
u proizvodnji namještaja, instalacija i opreme - od
dizajniranja do odlaganja otpada te dokazivanja njegove
tehničke, ekonomske i financijske valjanosti.
Nositelj: Konzorcij Casa Toscana (Italija)
Cilj: Razviti najmanje 15 prototipa (s demonstracijskim
karakteristikama) ekološki kompatibilnih i ekološki
učinkovitih proizvoda koji bi doprinijeli smanjenju
onečišćenja te potrošnje energije i materijala.
Aktivnosti: Razvoj 16 prototipa različitih komada
namještaja sa smanjenim učinkom na okoliš u rasponu
između 10 i 50 posto, uspostava pozitivne suradnje s
dizajnerima, stvaranje konstruktivnog odnosa između
ponude inovacija (sveučilišta i istraživački instituti) i
potražnje za njima (mala trgovačka društva) putem
posredovanja od strane uslužnih centara.
Rezultati: Većina razvijenih prototipa prikazuje smanjeni
učinak na okoliš, ali posjeduje i originalan dizajn koji bi se
trebao pokazati privlačnim na tržištu. Postignuta poboljšanja
mogu se pripisati: recikliranju materijala, korištenju punog
drveta, povećanju kvalitete boja i ljepila, smanjenju
količine otpada i ambalažnog otpada, smanjenju upotrebe
poliuretanskih materijala i korištenju mono materijala.
Smanjenje troškova proizvodnje prototipa nastalo je kao
rezultat korištenja jeftinijih materijala, manje količine
materijala, uštede energije pri korištenju strojeva, sustava
osvjetljenja, grijanja, optimizacije upotrebe skladišta,
dodane vrijednosti koju pridaje ekološka kompatibilnost
proizvoda te povećanje kvalitete rada.
Financiranje: Ukupna vrijednost projekta je 1,5
milijun eura, od čega EU financiranje iznosi 316.158 eura.
Recikliranje plastike iz tvorničkog otpada u svrhu
proizvodnje ambalaže i paleta, Španjolska
Kratak opis: Uveden je novi proces u kojem se plastični
otpad miješa kako bi se proizveo visokokvalitetan plastični
materijal koji je 100 posto pogodan za reciklažu, obnovljiv i
ponovno upotrebljiv. Navedeni proces ne rezultira nikakvim
strukturnim oštećenjem materijala te omogućuje njegovo
kontinuirano recikliranje .
Nositelj: RIBAWOOD d.o.o.
Cilj i aktivnosti: Do završetka projekta (kolovoz 2006.),
proizvođač je proizveo 1.986 paleta reciklažom 28.668
kg plastičnog materijala, od čega je 16.881 kg došlo iz
Ribawoodovih vlastitih aktivnosti, a 11.816 od jednog
proizvođača branika.
Rezultati: Proizvođač je ostvario ciljeve koji su se odnosili
na smanjenje količine otpada i recikliranje, promicanje
korištenja čistih tehnologija te obnovljivih i proizvoda
pogodnih za reciklažu. Projekt je odabran kao jedan od
21 najboljih projekata programa LIFE vezanih uz okoliš u
razdoblju 2007. - 2008.
Financiranje: Ukupna vrijednost projekta je 3 milijun eura,
od čega EU financiranje iznosi 595.212 eura.
Financiranje: Ukupna vrijednost projekta je 1,5
milijuna eura, od čega EU financiranje iznosi 676.988 eura.
Tehnologija za recikliranje, Španjolska
Kratak opis: Prikupljanje i recikliranje plastičnih boca
pesticida uz pomoć naprednog procesa oksidacije kojeg
pokreće solarna energija u svrhu očuvanja okoliša.
Nositelj: Albaida prirodni resursi i okoliš Inc.
Cilj, aktivnosti i rezultati: Definiranje i uspostava
logističkih mehanizama za selektivno prikupljanje
i transport upotrjebljenih plastičnih boca pesticida iz
poljoprivrednih staklenika, integriranje postrojenja za
solarnu detoksikaciju u opći proces obrade i recikliranja,
izgradnja pilot dekontaminacijskog postrojenja za puno
testiranje i evaluaciju procesa, izgradnja, puštanje u funkciju
i procjena ukupnog integriranog dekontaminacijskog/
reciklažnog postrojenja na industrijskoj razini, osiguranje
suradnje i podrške za inicijativu od strane poljoprivrednika
i tijela nadležnih za okoliš.
49
Eurostars
Eurostars program zajednički je program EUREKA
programa i Europske komisije i prvi europski program
za financiranje i podršku fondova. Posvećen je posebno
istraživanjima i praćenju malih i srednjih poduzetnika.
Eurostars potiče poduzetnike na međunarodnu suradnju u
području istraživačkih i inovacijskih projekata.
različite Eurostars zemlje sudionice. Glavni partner na
projektu mora biti malo ili srednje trgovačko društvo koje
se bavi istraživanjem i razvojem (R&D performing SME).
Konzorcij bi trebao biti uravnotežen, što znači da niti jedan
sudionik ili država neće uložiti više od 75 posto ukupnih
troškova projekta.
Od 23. lipnja 2000. Republika Hrvatska punopravna je
članica EUREKA-e, europske inicijative za financiranje
tržišno orijentiranih projekata različitih tehnologijskih
područja koja pomaže izgradnji partnerstva kroz
zajedničke multilateralne projekte u cilju jačanja europske
konkurentnosti. Očekivani rezultati projekta su novi
proizvodi, usluge ili procesi koji promiču napredne
tehnologije i imaju svoje mjesto na tržištu.
Projekti Eurostars trebaju biti tržišno orijentirani i
moraju maksimalno trajati tri godine. Programski kriteriji
prihvatljivosti objavljeni su na stranicama programa te su
detaljno objašnjeni na: http://www.eurostarseureka.eu/
static/forms/Eligibility_Guidelines_for_Project_Applicant.
pdf
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta povjerilo je
Poslovno-inovacijskoj agenciji Republike Hrvatske (eng.
Business Inovation Croatian Agency, BICRO) operativno
provođenje EUREKA tj. EUROSTARS programa za
Hrvatsku13.
Uvjeti prijave
Eurostars projekti su zajednički, što znači da moraju
uključivati najmanje dva sudionika (pravne osobe) iz dvije
13
www.bicro.hr
50
Različite države članice Eurostarsa mogu imati
različita pravila (npr. postojanje gornjih granica iznosa
sufinanciranja, financiranje na godišnjoj bazi i dr.).
Sve detaljne informacije o programu mogu se naći na
stranici: www.eurostars-eureka.eu, dok upite o uvjetima
prijava na natječaj i o programu Eurostarts možete uputiti
na e-mail koordinatora projekta u Poslovno inovacijskoj
agenciji – BICRO: ana.tomasek@bicro.hr.
Eurostars
Primjeri dobre prakse
Primjena sastojaka morske spužve u zdravstvu,
Njemačka
Kratak opis: Tajna morske spužve je enzim zvan silicatein.
Ovi enzimi kao i proteini dobiveni iz morske spužve mogu
postati izuzetno važni materijali u širokoj primjeni u
nanobiotehnologiji i medicini.
Nositelj: NanotecMARIN je trgovačko društvo u Njemačkoj
koje je bilo glavni koordinator SILIBACT Eurostars projekta.
Sudionik projekta bilo je i mađarsko trgovačko društvo
MicroVacuum. Projekt je imao i dva akademska partnera:
medicinski centar Sveučilišta Johannes Gutenberg
University Mainz i Sveučilište Pierre et Marie Curie.
Cilj: Svrha projekta bila je pronaći mogućnost uporabe
enzima zvanog bio-silicij, jednog od glavnih sastojaka
morske spužve, kao zaštitne omotnice za bakterije
korištene u procesima proizvodnje.
Aktivnosti: Istraživanje široke uporabe bio-silicija u
rasponu od industrijske biotehnologije do mikroelektronike
i medicine. Cilj je bio implementirati bio-silicijski genetski
materijal u bakterije i tako im omogućiti izgradnju zaštitne
omotnice kako bi bakterije bile znatno otpornije na
raznorazne šokove.
Rezultati: NanotecMARIN je nakon uspješnog otkrića
znatno unaprijedio svoj portfolio različitih patenata. Nadalje,
ostvarili su više uspješnih suradnji s velikim industrijskim
kompanijama, na čemu i dalje rade. Projekt se pokazao
kao pun pogodak kako u komercijalnoj uporabi, tako i u
akademskoj, u svrhe daljnjih istraživanja.
organizacijama stvaranje novih inovativnih aplikacija
unutar biotehnologije, zdravstva i drugih tehnoloških
područja s visokim utjecajem na društvo općenito. Uz
novu razinu osjetljivosti u analizi liječnici mogu napraviti
precizniju dijagnozu na primjer u području ranog otkrivanja
karcinoma. Ranom dijagnozom može se spasiti ljudski
život.
Financiranje: Istraživački projekt Optitune trajao je tri i pol
godine, a imao je ukupni proračun od 1,3 milijuna eura.
Mala revolucija u praćenju vode, Njemačka i Austrija
Kratak opis: Projekt u sklopu kojega je razvijen uređaj
AZ100 od strane njemačkog FAST GmbH i austrijskog
trgovačkog društva MTA Messtechnik GmbH.
Nositelj: FAST GmbH, Njemačka i MTA Messtechnik
GmbH, Austrija
Cilj: Uređaj koji radi brže, jeftinije i preciznije nego bilo koji
sličan alat trenutno dostupan na tržištu. Sustav pomoću
računala prikuplja i analizira podatke kroz niz udaljenih
senzora.
Aktivnosti: AZ100 Radiopodatkovni Logger je uređaj
koji bilježi podatke kroz sustav koji detektira curenje u
vodovodnim cijevima analizom zvučnih valova.
Rezultati: Uređaj je uspješno riješio problem detektiranja
mjesta u vodovodnim cijevima gdje se događaju gubici
vode. Za trgovačko društvo ovo je veliko postignuće kojim
su postali lideri na europskom tržištu i preuzeli vodstvo od
američkih kolega.
Financiranje: Ukupno financiranje projekata iznosilo je
904.266 eura
Eurostars OPTITUNE projekt, Danska
Kratak opis: Dansko trgovačko društvo Delta, uz pomoć
financijskih sredstava dobivenih iz Eurostars programa,
uspješno je razvilo novi optički filtar, koji će pomoći u
znatno bržem dijagnosticiranju po život opasnih bolesti.
Nositelj: Delta trgovačko društvo, Danska
Cilj: Zahvaljujući novim optičkim filtrima, bolesti će se
dijagnosticirati brže, po nižoj cijeni i u znatno ranijoj fazi
nego što je to bio slučaj do sada.
Aktivnosti: U biotehnološkim i laboratorijskim analizama
istraživači ovise o učinkovitosti filtra kako bi postavili
dijagnozu na temelju rezultata dobivenih od uređaja
osjetljivih na svjetlo. Novi filtri znatno su precizniji od onih
dostupnih na tržištu do sada, s višim postotkom prijenosa i
učinkovitosti, što ih čini iskoristivim u mnogim drugim, širim
područjima.
Rezultati: Razvoj tehnološke platforme koja omogućuje
51
Erasmus za mlade poduzetnike
Program Erasmus za mlade poduzetnike pokrenut
je od strane Europske unije 2009., a pod vodstvom je
Opće uprave za poduzetništvo i industriju i Europske
komisije. Dio je programa CIP (eng. The Competitiveness
and Innovation Framework Programme), dostupan je
državama članicama, a glavni je cilj programa je pomoć
novim odnosno mladim poduzetnicima da razviju svoje
vještine, obogate svoja iskustva kroz učenje i umrežavanje,
provodeći vrijeme kod iskusnijih poduzetnika u drugim
zemljama EU.
U programu mogu sudjelovati novi ili iskusni poduzetnici.
I jednima i drugima program nudi značajnu dodanu
vrijednost (razmjenu, znanje, iskustvo, umrežavanje
diljem Europe, nove poslovne suradnje i nova tržišta).
Novi poduzetnici (eng. New entrepreneurs - NE) –
Poduzetnici u ranoj fazi poslovanja, tj. trgovačka društva
koja tek planiraju nastati ili već nastala trgovačka društva,
ali koja su do tri godine stara. Prijaviti se mogu i fizičke
osobe, tj. mladi od 18 godina pa na dalje s ciljem stjecanja
iskustva u nekoj od država EU.
Domaći poduzetnici (eng. Host entrepreneurs) – Iskusni
i uspješni poduzetnici, tj. fizičke osobe koje su vlasnici
trgovačkog društva starijeg od tri godine ili poduzetnici koji
su direktno uključeni u uprave malih i srednjih trgovačkih
društava.
Novi poduzetnici usvajaju i razmjenjuju znanje i poslovne
ideje s iskusnim poduzetnikom kod kojeg borave i s kojim
surađuju u razdoblju od jednog do šest mjeseci. Boravak
im jednim dijelom financira Europska komisija. Ovisnu
o trajanju i državi poslovanja novi poduzetnici primaju
financijsku pomoć od strane EU ovisno o mjesečnoj stopi
rasta pojedine zemlje.
Lokalne kontakt točke – Posredničke organizacije (eng.
Intermediary Organisations - IO), nadležne za poslovnu
potporu iz država sudionica podržavaju nove poduzetnike
i iskusne poduzetnike, tj. domaćine poduzetnike, u
umrežavanju i pronalaženju poslovne razmjene, olakšava
pripremu za poslovnu razmjenu kako bi novi poduzetnici
izvukli maksimalnu korist od iskusnih poduzetnika.
Aktivnosti su koordinirane na europskoj razini od strane
Ureda za potporu. Također, pružaju i pomoć u pronalasku
poduzetnika koji će se najviše poslovno podudarati s
novim/potencijalnim poduzetnikom.
Posredničke organizacije – organizacije nadležne za
potporu i provođenje programa:
1. Gospodarske komore;
2. Razvojne agencije;
3. Poslovni inkubatori.
PROCES PRIJAVE
Prijavljuje se online putem formulara na službenoj web
stranici projekta: www.erasmus-entrepreneurs.eu nakon
čega je potrebno javiti se posredničkoj organizaciji
(lokalna kontrolna točka). U Republici Hrvatskoj lokalna
kontrolna točka je Hrvatska gospodarska komora (www.
hgk.hr/naslovnica/erasmus-za-poduzetnike-pocetnike) na
čijim se stranicama nalaze detalji o programu te pripremi
za poslovnu razmjenu.
Poduzetnici početnici prilikom online registracije šalju svoj
CV, mogu se prijaviti u bilo koje vrijeme, nema krajnjeg
roka za prijavu.
Nakon što se poduzetnik početnik prijavi njegova se
prijava provjerava od organizacije posrednika tj. Hrvatske
gospodarske komore. Zatim iskusni poduzetnik iskazuje
interes za sudjelovanje te se dokumenti provjeravaju
od strane organizacije posrednika. Nakon provjere
dokumenata slijedi ‘’Matching’’ između poduzetnika
početnika i iskusnog početnika pod vodstvom dvije
posredničke organizacije kako bi se ustanovilo postoje
li zajednički interesi nakon čega se potpisuju ugovori te
započinje priprema za boravak u inozemstvu.
Razmjena se obavlja u jednom od termina koji sudionicima
najviše odgovara te se nakon razmjene ispunjavaju
evaluacije kako bi se dobila povratna informacija od
sudionika. Nadležne lokalne kontakt točke prate koliko se
kvalitetno odvijaju aktivnosti i daju ocjenu rezultata.
Boravak može trajati između jednog i šest mjeseci, a
mora se dovršiti unutar ukupnog perioda od dvanaest
mjeseci. Unutar spomenutog perioda boravak se može
raspodijeliti na kraće vremenske periode (najmanje jedan
tjedan po periodu) unutar kojih će novi poduzetnik boraviti
u inozemstvu kod poduzetnika domaćina.
Slika 3. Koraci u prijavi na Erasmus za podzetnike
APLIKACIJA
52
MATCHING
POTPISIVANJE UGOVORA
I PRIPREMA
BORAVAK U INOZEMSTVU
Kreativna Europa
U sljedećem višegodišnjem financijskom razdoblju za
Program Kreativna Europa izdvojit će se 1,6 milijardi
eura, od čega se 15 posto odnosi na međusektorski
potprogram, 30 posto na Kulturu i 55 posto na potprogram
Media. Europski kulturni i kreativni sektori predstavljaju do
4,5 % BDP-a EU-a, a zapošljavaju više od 8 milijuna ljudi.
U okviru programa Kreativna Europa sektorima će se
pomoći da više pridonesu europskom gospodarstvu
iskorištavanjem prilika koje je stvorila globalizacija i digitalni
napredak te da savladaju izazove i teškoće u pristupu
financijskim sredstvima i da pridonesu boljem stvaranju
politike olakšavajući time dijeljenje znanja i iskustava.
Neki od ciljevi programa su: pomoći europskom kulturnom
i kreativnom sektoru u transnacionalnom djelovanju te
jačanje financijskog kapaciteta kulturnog i kreativnog
sektora.
Program je podijeljen na dva potprograma Kultura i
Media. Program Kreativna Europa će provoditi izravno
Komisija putem godišnjih natječaja.
Potprogram Kultura koordinirat će za to zadužen Desk
Kreativne Europe u Ministarstvu kulture, a potprogram
Media, Desk Kreativne Europe pri Hrvatskom
audiovizualnom centru (dosadašnji uredi
kontaktna točka i Media desk Hrvatske).14
Kulturna
Programom će 300.000 umjetnika i kulturnih djelatnika
dobiti sredstva da promoviraju svoj rad do nove publike,
tj. izvan svoje matične države, više od 1.000 europskih
filmova će dobiti financijsku potporu za distribuciju,
tisuće kulturnih organizacija moći će pohađati treninge
za stjecanje novih vještina i jačanja sposobnosti za rad
na međunarodnoj razini, 2.500 europskih kina će dobiti
financijsku potporu ukoliko prikazuju najmanje 50 posto
europskih filmova, više od 5.500 knjiga i drugih književnih
djela će dobiti potporu za prijevod.
Više o natječajima za 2014. godinu možete pronaći na
stranicama programa Kreativna Europa: http://ec.europa.
eu/culture/index_en.htm.
Zahtjevi moraju udovoljavati svim uvjetima smjernica te se
moraju dostaviti na predviđenim obrascima.
Trenutno su otvoreni natječaji samo u sklopu potprograma
Media, detalji su navedeni u Tablici, kao i rokovi za dostavu
projektnih prijedloga.
Tablica 8. Otvoreni natječaji u sklopu potprograma Media
14
Natječaj
Prihvatljive aktivnosti
Potpora za pristup
tržištima
Pristup fizičkim tržištima za
europske stručnjake; Internetski
alati namijenjeni stručnjacima;
Zajedničke europske promotivne
aktivnosti
Umrežavanje kinematografa gdje se
prikazuju europski
filmovi
Mjere usmjerene na promicanje
i prikazivanje europskih filmova.;
Podizanje svijesti među mlađim
posjetiteljima kinodvorana;
Promotivne i marketinške
aktivnosti u suradnji s drugim
distribucijskim platformama (npr.
pružateljima televizijskih usluga,
platforme za usluge videa na
zahtjev); Aktivnosti umrežavanja:
informiranje, animacija i
komunikacija.
Razina EU
financiranja
ukupno
prihvatljivih
troškova
60 - 80 posto
50 posto
Rok za dostavu
projektnih
prijedloga
Detaljnije
o uvjetima
natječaja
6. lipnja 2014.
http://ec.europa.
eu/culture/media/
fundings/creativeeurope/call_4_
en.htm
27. lipnja 2014.
http://ec.europa.
eu/culture/media/
fundings/creativeeurope/call_12_
en.htm
Potprogram Kultura ( http://mediadesk.hr/ )
Potprogram Media ( http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=7541 )
53
Kreativna Europa
Razina EU
financiranja
ukupno
prihvatljivih
troškova
Rok za dostavu
projektnih
prijedloga
Detaljnije
o uvjetima
natječaja
Natječaj
Prihvatljive aktivnosti
Potpora za
distribuciju
nenacionalnih
europskih filmova –
Program automatske
potpore za
kinematografe
Podupiranje distribucije u kinima
transnacionalnim marketingom,
brendiranjem, distribucijom
i izlaganjem audiovizualnih
40 - 60 posto
projekata; Aktivnosti međunarodne
prodaje, a posebno prijevod
titlova, sinkronizacija i zvučni opis
audiovizualnih djela.
http://ec.europa.
eu/culture/media/
30. travnja 2014. fundings/creativeeurope/call_10_
en.htm
Potpora za
distribuciju
nenacionalnih
europskih filmova –
Program za prodajne
zastupnike
Podupiranje distribucije u kinima
transnacionalnim marketingom,
brendiranjem, distribucijom
i izlaganjem audiovizualnih
50 - 60 posto
projekata; Aktivnosti međunarodne
prodaje, a posebno prijevod
titlova, sinkronizacija i zvučni opis
audiovizualnih djela.
18. lipnja 2014.
http://ec.europa.
eu/culture/media/
fundings/creativeeurope/call_13_
en.htm
Potpora filmskim
festivalima
Poticanje zanimanja za europska
audiovizualna djela i olakšavanjem
pristupa tim djelima, osobito
promotivnim aktivnostima,
Paušalni
događanjimai i festivalima;
iznos/19.000 Inicijative kojima se predstavlja
75.000 eura
i promiče raznolikost europskih
audiovizualnih djela, uključujući
kratke filmove, kao što su festivali i
drugi promotivni događaji
4. srpnja 2014.
http://ec.europa.
eu/culture/media/
fundings/creativeeurope/call_6_
en.htm
Potpora razvoju
pojedinačnih
projekata i
financiranje skupina
projekata
Razvoj europskih audiovizualnih
djela, posebno filmskih i
televizijskih kao što su igrani,
dokumentarni, dječji i animirani
filmovi, kao i interaktivna djela
poput videoigara i multimedijalnog
sadržaja; Aktivnosti kojima je cilj
pružiti potporu europskim kućama
za audiovizualnu produkciju,
osobito nezavisnim produkcijskim
kućama, kako bi se potaknulo
europske i međunarodne
koprodukcije audiovizualnih djela
uključujući i televizijska djela.
50 posto
6. lipnja 2014.
http://ec.europa.
eu/culture/media/
fundings/creativeeurope/call_7_
en.htm
Potpora za
televizijsko emitiranje
audiovizualnih
europskih djela
Razvoj europskih filmskih i
televizijskih djela kao što su igrani
filmovi, dokumentarni filmovi,
filmovi za djecu i animirani filmovi,
kao i interaktivna djela poput
videoigara i multimedije s većim
potencijalom za optjecaj preko
granica; Potpora europskim
audiovizualnim produkcijskim
kućama, ponajprije nezavisnim
produkcijskim kućama.
ovisno o vrsti
filma: 12,5
posto/ max
iznos od 1
milijun eura/ 20
posto
13. lipnja 2014.
http://ec.europa.
eu/culture/media/
fundings/creativeeurope/call_8_
en.htm
54
Zastupnica
u
Europskom
parlamentu
Ivana
Maletić
ekonomska je stručnjakinja s višegodišnjim iskustvom u području javnih
financija, proračuna i europskih fondova.
Magistrirala je ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Svoj
rad započela je u ministarstvu financija, najprije kao stručna suradnica i
savjetnica, a zatim kao pomoćnica ministra i državna tajnica.
Međunarodno je priznata predavačica i savjetnica u području financijskog
upravljanja i održala je brojne seminare na temu financijskog upravljanja,
proračunskih procesa, reformama javnih financija, EU fondova, regionalnog
razvoja itd.
Objavila je velik broj stručnih i znanstvenih radova, suautorica je više
značajnih knjiga iz područja javnih financija te sudjeluje u brojnim
istraživačkim projektima.
Aktivno je sudjelovala u pregovorima o pristupanju Republike Hrvatske
Europskoj Uniji kao zamjenica glavnoga pregovarača i pregovaračica za
poglavlje 22: Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata (EU
fondova).
Na prvim hrvatskim izborima za Europski parlament izabrana je kao
zastupnica Hrvatske demokratske zajednice. U Europskom parlamentu
članica je Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON), zamjenska
članica u Odboru za proračun (BUDG), a posebno prati Proračunsku kontrolu
(CONT), Regionalni razvoj (REGI), Zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL)
i Poljoprivredu (AGRI).
Ured zastupnice u
Europskom parlamentu
Ivane Maletić
www.hdz.hr
www.eppgroup.eu