Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara

a krvnih
nizam
strirana
van i
ako radi
emijski i
elu.
Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih
žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam
čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana
enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i
pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi
naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i
biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu.
Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih
žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam
čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana
enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i
pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi
naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i
biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu.
© 2008 Brijbasi Art Press Limited
India Office: A-81, Sector V, Noida, 201301
E-mail: info@hellofriendbooks.com
Code: KEB-11
Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih
žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam
čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana
enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i
pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi
naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i
biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu.
© 2008 Brijbasi Art Press Limited
India Office: A-81, Sector V, Noida, 201301
E-mail: info@hellofriendbooks.com
Code: KEB-11
© 2008 Brijbasi Art Press Limited
India Office: A-81, Sector V, Noida, 201301
E-mail: info@hellofriendbooks.com
Code: KEB-11
Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih
žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam
čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana
enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i
pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi
naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i
biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu.
© 2008 Brijbasi Art Press Limited
India Office: A-81, Sector V, Noida, 201301
E-mail: info@hellofriendbooks.com
Code: KEB-11
Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih
žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam
čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana
enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i
pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi
naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i
biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu.
© 2008 Brijbasi Art Press Limited
India Office: A-81, Sector V, Noida, 201301
E-mail: info@hellofriendbooks.com
Ljudsko tijelo
k o s t i
i
m i š i ć i
frontalna kost
parijetalna kost
Ljudski kostur
(skeletni sustav)
Ljudski je kostur
potpora tijelu. Jednako
tako štiti i osjetljive
unutrašnje organe.
Ljudski se kostur sastoji od
pojedinačnih ili povezanih
kostiju. Te su kosti
učvršćene ligamentima,
tetivama, mišićima i
hrskavicama. Kostur
se neprestano mijenja
kako tijelo stari. Odrasli
čovjek ima 206 kostiju, a
novorođenče oko 270.
temporalna kost
gornja vilica
cervikalna
kralježnica
očna šupljina
prednji nosni
otvor
gornji zubi
donji zubi
donja čeljust
ključna kost
rebrena hrskavica
duga prsna kost
nadlaktična kost
pravo rebro
dvanesto rebro
kost kuka
torakalna
kralježnica
kost podlaktice
lakatna kost
lažno rebro
karpalne kosti
falange
lumbalna
kralježnica
križa
trtična kost
pubični zglob
metakarpalne
kosti
sjedna kost
Dijelovi
kostura
Ljudski se kostur
dijeli na dva dijela:
osovinski (središnji)
te vanjski kostur, koji
čine kosti povezane s
osovinskim. Osovinski
se dio sastoji od 80
kostiju. To su kosti
glave, stup kralješnice,
rebra i prsna kost.
One čine vertikalu,
odnosno osovinu
tijela. Vanjski se
kostur sastoji od
126 kostiju koje
uključuju kosti udova
i potporne kosti.
pubična kost
Najduža i najkraća
Kosti u
ljudskom tijelu
Najduža kost našeg kostura
je bedrena kost – femur.
Najkraća je takozvana
stremenska kost u uhu.
bedrena kost
patela
tibija
fibula
kost gležnja
tarzalne kosti
metatarzalne kosti
falange
2
Ljudsko tijelo
Ljudsko tijelo
3
Vrste
hrskavica
Kosti i hrskavica
ligament
Kosti su snažna tkiva koja
povezuju endoskeleton,
odnosno unutrašnji kostur.
Potpora su strukturi tijela i
štite unutrašnje organe.
Hrskavice su čvrsta
vezivna tkiva. Izgrađene su
od stanica koje se nazivaju
hondrociti. Hrskavice su
u zglobovima, rebrima,
uhu, nosu, grlu i među
diskovima kralješnice.
Vrste koštanog
tkiva
spužvasta
kost
mišić
epifizealna
linija
tetiva
koštana srž
Presjek kosti
Sastav kostiju
Kosti su sastavljene od kalcija, fosfora, natrija i drugih minerala
te kolagena. One omogućavaju kretanje te imaju ulogu u
formiranju stanica i spremanju minerala.
4
Ljudsko tijelo
spužvasta kost
šupljina
koštane srži
Postoje dvije vrste
koštanog tkiva:
kompaktno (čvrsto) i
porozno (šupljikavo).
Razlikuju se prema
gustoći. Kompaktne su
kosti čvrste i snažne te
čine zaštitni, vanjski dio
svih kostiju. Porozne su
kosti unutar kompaktnih
kostiju i vrlo su šupljikave.
Hijalina hrskavica
u zglobovima i unutar
kostiju
Elastična hrskavica
u uški (vanjski dio uha)
i cjevastim dijelovima
poput grkljana
Vrste kostiju
Postoje četiri vrste kostiju:
Duge kosti – kosti bedra, nogu, ruku i
podlaktice
Kratke kosti – kosti ručnog i skočnog
(nožnog) zgloba
Plosnate kosti – na gornjem dijelu lubanje
Nepravilne kosti – u lubanji i kralješnici
Fibrozna hrskavica
u dijelovima kojima
je potrebna velika
potpora i snaga, poput
mjesta na kojima se
tetive ili ligamenti vežu
za kosti
Ljudsko tijelo
5
Zglobovi
i ligamenti
Zglobovi su mjesta
gdje se sastaju dvije
kosti. Najvažniji su
za održavanje cjeline
ljudskog kostura.
Ligamenti su vezivne trake
građene od kolagena.
Omogućavaju da zglobovi
budu stabilni, fleksibilni i
pokretljivi. Ligamenti su
također u mnogim drugim
organima, poput maternice,
mjehura, jetre i dijafragme.
bočni greben
unutrašnjost
zdjelice
veliki
trohanter
femura
ramus
pubične
kosti
sjedna
kost
iliofemoralni
ligament
radius
ulna (lakatna kost)
Vrste zglobova prema kretnjama
Zglob kuka
Ligamenti, osobito oni u skočnom zglobu i koljenu, mogu
se oštetiti pri jakim uganućima ili naprezanjima zglobova
i koljena. Male ozljede ligamenata mogu se ublažiti
stavljanjem leda, zavoja ili ponekad fizikalnom terapijom.
Ipak, ako se ligament rascijepi, to može zahtijevati kiruršku
intervenciju ili će trebati vremena da zaraste kako treba.
Ljudsko tijelo
Tri su vrste zglobova:
vlaknasti, hrskavični i pravi
(sinovijalni) zglobovi
Vezivni zglobovi povezuju kosti, ali
ne dopuštaju nikakvu kretnju. Vežu kosti
lubanje i zdjelice.
Hrskavični zglobovi povezuju kosti koje su
spojene hrskavicom. Dopuštaju male kretnje.
Pravi (sinovijalni) zglobovi omogućavaju
snažne kretnje i ispunjeni su sinovijalnom
tekućinom.
karpalna
kost
Vrste zglobova
Ozljeda ligamenata
6
Vrste
zglobova
prema
osnovnom
sastavu
bedrena kost
Prema kretnjama, zglobovi se dijele na šest vrsta:
Kutni – omogućuju kretnje samo u jednoj ravnini
Ravni - omogućuju samo najjednostavnije kretnje klizanja
između ravnih zglobnih ploha
Obrtni – omogućuju samo vrtnju (rotaciju) oko središnje
osovine zgloba
Jajoliki – omogućuju kretnje u dva smjera
Sedlasti – također omogućuju kretnje u dva smjera
Kuglasti – najpokretljiviji su i omogućuju kretnje u svim smjerovima
Ljudsko tijelo
7
Lubanja
frontalna kost
parijetalna kost
Lubanja je svojevrsni okvir glave. Štiti
mozak i osjetilne organe od ozljeda.
nazalna kost
temporalna
kost
Dijete u trenutku
rođenja ima oko 45
kosti u lubanji. No
poslije, kad odraste,
ima ih samo 29. Te
su kosti podijeljene
u dvije osnovne
skupine: kosti gornjeg
dijela lubanje i kosti
lica (prednji dio)
lakrimalna kost
Gornji dio lubanje (cranium)
Sastoji se od osam kostiju. Te kosti drže
i štite mozak. Kosti gornjeg dijela lubanje
su frontalna kost, parijetalna, temporalna,
etmoidna itd.
Frontalna kost formira čelo, očne šupljine
i prednji dio gornjeg djela lubanje.
Parijetalne kosti, ima ih dvije, čine vrh i
bočne strane gornjeg dijela lubanje.
Temporalne kosti, postoje dvije, formiraju
donji i središnji dio gornjeg dijela lubanje.
Etmoidne kosti formiraju dio između očiju.
etmoidna kost
nazalna
šupljina
gornja
vilica
zigomatska
kost
ramus donje
čeljusti
molar
gornji zubi
donja čeljust
Kosti lubanje
donji zubi
Područje lica
Kosti u uhu
Tri tanašne kosti koje su u
uhu također su dio lubanje.
Poznate su kao koščice. Čine
ih dijelovi koje nazivamo
čekić, nakovanj i stremen.
8
Ljudsko tijelo
Sastoji se od 14 kostiju. Te kosti oblikuju čeljusti, obraze i nos. Kosti lica
uključuju mandibulu (donju čeljust), maksilu, zigomatske kosti, lakrimalne kosti,
raonik (vomer) i nazalne kosti nosa.
Mandibula je kost u donjem dijelu čeljusti i ujedno jedina kost u lubanji koja
se može micati.
Maksila ili gornji dio čeljusti čine dvije kosti.
Zigomatska kost sastoji se od dvije kosti koje formiraju gornji dio obraza.
Lakrimalne kosti su dvije kosti koje oblikuju unutarnji kut oba oka.
Raonik i nazalna kost čine nos.
Ljudsko tijelo
9
Prsni koš
prava rebra
prsna kost
rebrena
hrskavica
prvo
rebro
Prsni koš je poput kaveza koji se
sastoji od 12 pari rebrenih kostiju.
U torakalnom je području, na dijelu
između glave i trbušne šupljine.
kostohondralni
spoj
Prsni koš zatvara prsnu šupljinu. Štiti srce, pluća,
trbuh, slezenu i bubrege od ozljeda. Također
pomaže pri disanju tako što se širi, a tako
omogućuje i plućima da se šire i skupljaju.
četvrto
rebro
šesto
rebro
prsni koš
Rebrene kosti
osmo
rebro
Prsni je koš sastavljen od tri tipa rebrenih kostiju: pravih,
lažnih i tekućih rebara.
Pravim rebrima nazivamo prvih sedam pari rebara. Ta su
rebra povezana sa sternumom, dugačkom prsnom kosti, i
protežu se otraga do kralješnice.
Lažna rebra čine sljedeća
tri para kostiju. Kraća su od
pravih rebara. Nadovezuju se
na najniže pravo rebro na
prednjoj strani i kralješnicu na
stražnjoj.
Tekuća rebra su posljednja
dva para rebara. Najmanja
su od svih rebara i vezana su
samo uz kralješnicu.
sternokostalni
zglob
ksifoidni
nastavak
lažna rebra
tekuća rebra
10
Ljudsko tijelo
treće
rebro
drugo
rebro
Struktura prsnog koša
kostalna margina
peto
rebro
deseto
rebro
deveto
rebro
sedmo
rebro
Tipična i atipična
rebra
Rebra od trećeg do devetog
poznata su kao tipična rebra
jer imaju jednaku građu.
Sva ta rebra imaju glavu
razdvojenu na dvije plohe
nalik na krijestu. Unutrašnja
površina ima brazde koje
čuvaju živce i krvne žile.
Prvo, drugo, deseto i
dvanaesto rebro poznata su
kao atipična jer svako od njih
ima drukčiju građu.
Ljudsko tijelo
11
Lakat
Teniski lakat
nadlaktična kost
Lakat je
zglob između
nadlaktične kosti
(humerusa) i
prednjih ramenih
kostiju (ulne i
radiusa). Zglob lakta
omogućava kretnje
samo u jednom
smjeru.
Lakat je učvršćen i
stabiliziran s nekoliko
ligamenata. Ti ligamenti
uključuju ulnarni
kolateralni, radijalni
kolateralni i anularne
ligamente. Zglob je
zaštićen kapsulom i
podmazuje ga jedna velika
bursa – vrećica ispunjena
tekućinom, smještena
između kosti i tetive.
Lakat je izvrgnut
mnogim ozljedama
zato što u njegovu
pokretanju sudjeluje
nekoliko mišića,
kostiju i ligamenata.
Jedna od češćih
ozljeda lakta je
takozvani teniski
lakat (lateralni
epikondilitis).
radijalni
kolateralni
ligament
kolateralni
ligament
lakatne kosti
tetiva tricepsa
Zglob lakta
Zglob lakta je
zapravo skup triju
zglobova. Trohleja
humerusa spaja
se s ulnom,
kapitulum
humerusa
spaja se s
glavom radiusa.
Treći zglob
je superiorni
radioulnarni zglob.
anularni
ligament
lakatna kost
vrećica s
tekućinom kapitulum
radius
Zglob lakta
12
Ljudsko tijelo
trochlea
lakatna kost
tetiva
bicepsa
kvrga lakta
radius
unutarnji mišić
presjek zgloba lakta
Ljudsko tijelo
13
Gležanj
Pokret skočnog zgloba
Zglob nožnog članka omogućava dvije različite vrste
pokreta: dorzifleksiju i plantarnu fleksiju. Dorzifleksija
omogućava zglobu podizanje prstiju kad se stoji samo
na petama. Plantarna fleksija omogućava kretnje
prstima prema dolje, kad se stoji na prstima.
Gležanj (skočni zglob) je mjesto gdje se sastaju
stopalo i noga. To je sinovijalni spojni zglob koji
se sastoji od subtalarnog zgloba i pravog zgloba
nožnog članka.
Pravi zglob nožnog članka sastoji se od triju kosti: tibije,
fibule i talusa. Zglob omogućava nožnom članku kretanje
gore-dolje. Subtalarni zglob obuhvaća dvije kosti: talus i
kalkaneus (kost pete). Taj zglob omogućava gležnju kretnje
lijevo-desno.
Ligamenti
Postoje dvije skupine
ligamenata u gležnju:
lateralni kolateralni
ligamenti i medijalni
kolateralni (deltoidi). Lateralni
kolateralni ligamenti su grupa od
pet ligamenata: prednji talofibularni,
kalkaneofibularni, talokalkanealni ligament, stražnji
talokalkanealni i stražnji talofibularni ligament.
Medijalni su skupina od četiri ligamenta: tibijalni
vikularni ligament, kalcenotibijalni, prednji
talotibijalni i stražnji talotibijalni ligament.
tibija
stražnji
talofibularni
ligament
kost
gležnja
prednji
talofibularni
ligament
kalkaneofibularni
ligament
Kosti i ligamenti
u skočnom zglobu
petna kost
tetiva mišića lista
cuboid
14
Ljudsko tijelo
peta metatarzalna kost
Ljudsko tijelo
15
Kretnja
Koljeno
Presjek koljena
Zglob koljena omogućava
nekoliko vrsta kretnji koje
uključuju svijanje, rastezanje,
zaključavanje i otključavanje
koljena te laganu rotaciju.
Koljeno je najveći zglob u tijelu koji
spaja femur i tibiju. To je sinovijalni
zglob pokriven čašicom, koja je
poznata kao patela.
Koljeno je sastavljeno od dvaju različitih
zglobova: femoropatelarnog i femorotibijalnog
zgloba. Femoropatelarni zglob spaja prednjicu
femura sa sezamoidnom kosti i patelom.
Femorotibijalni zglob spaja femur i tibiju.
bedrena
kost
Kosti i ligamenti
Koljeno je zglob s trima
kostima: femurom ili
bedrenom kosti, tibijom
i patelom odnosno
čašicom koljena. Dva
važna ligamenta koja
su u koljenu prednji
su krucijalni ligament
i stražnji krucijalni
ligament. Važni su za
stabilnost koljena.
artikularna
hrskavica
artikularna
šupljina
stražnji
krucijalni
ligament
tibija
16
Ljudsko tijelo
vrećica s
tekučinom
patela
vrećica s
tekućinom
prednji
krucijalni
ligament
Ljudsko tijelo
17
mišić
ekstenzor
radialis
longus
transverzalna
vlakna
ekstenzora
Mišići koji rade
Mišići su odgovorni za pokretanje
raznih dijelova tijela. Pomažu u
našem svakodnevnom kretanju.
Mišići mogu samo gurati, ne mogu vući.
Mišićne se kretnje dijele na dvije vrste:
svjesne i nesvjesne. Svjesne kontrolira
čovjek, dok su nesvjesni, poput kontrakcija
srčanog mišića ili treptanja kapcima,
automatski.
mišić
ekstenzor
radialis
brevis
mišić
ekstenzor
digiti
minimi
mišić
ekstenzor
digitorum
Mišići koji rade
mišić
ekstenzor
pollicis
longus
19
tetiva flexora
digitoruma
stražnja
tibijalna
tetiva
tetiva
flexora
hallucisa
Mišići proizvode kretnju
svijanjem kostiju u pokretljivim
zglobovima. Rade to zahvaljujući
svojoj mogućnosti da se
skupljaju i vraćaju u prvobitnu
veličinu. Kontrakcija u mišićima
događa se zahvaljujući mišićnim
vlaknima. Do kontrakcije dolazi
kad motorički živac u mišićnim
vlaknima šalje električne
impulse. Ti impulsi uzrokuju
skraćivanje mišićnih vlakana što
proizvodi kretnju. Energija za
tu kretnju proizlazi iz kemijske
energije uskladištene u tijelu,
a nju dobivamo iz hrane koju
konzumiramo.
mišić
ekstenzor
pollicis
brevis
Mišići u paru
Kako bi proizveli kretnje
u tijelu, mišići uvijek rade
u paru. Kontrakcija mišića
ili skupine mišića obično je
izbalansirana izduživanjem
ili opuštanjem druge
skupine mišića.
Kretnje koje
proizvode mišići
tetiva
peroneusa
brevisa
tetiva
peroneusa
longusa
ahilova
tetiva
Drhtavica
Mišići tijelu omogućavaju toplinu
spajajući glukozu s kisikom. Kad
tjelesna temperatura padne ispod
normale, mišići se počnu snažno
grčiti kako bi spojili još više
glukoze i kisika. Rapidno grčenje
mišića poznato je kao drhtavica.
kosti pete
18
Ljudsko tijelo
Ljudsko tijelo
Vrste mišića
Glatki mišići
Ljudsko se tijelo sastoji od više vrsta
mišića. Dijelimo ih u tri različite skupine.
Te su tri grupe mišića: poprečno
prugasti (skeletni), srčani i
glatki. Svaka je skupina mišića
zadužena je za drugu funkciju.
Glatki su mišići u probavnom
sustavu, u krvnim žilama, u mjehuru,
u dišnim putovima i u maternici. Ti
su mišići složeni u slojevima. Oni
također rade automatski.
Poprečno-prugasti mišići
Pričvršćeni su uz ljudski kostur. Ti su
mišići zajedno s kosturom odgovorni
za kretanje tijela. Zovu se poprečnoprugasti zato što po sebi imaju
poprečno postavljene svijetle i tamne
pruge. Kretnje tih mišića mogu se
svjesno kontrolirati. Omogućavaju
tijelu snagu i izdržljivost.
Srčani mišić
Srčani mišić (miokard) je mišić
smješten u srcu. Pomaže mu
da pumpa krv. Srčani mišić
radi automatski.
Muškarac rasteže mišiće
20
Ljudsko tijelo
Ljudsko tijelo
21
frontalis
Mišićni sustav
temporalis
orbicularis oculi
orbicularis oris
pectoralis major
Mišićni je sustav mreža mišića
u ljudskom tijelu. Sustav
omogućava kretanje tijela.
Najduži
i najmanji mišić
masseter
trapezius
deltoid
biceps brachii
triceps
Mišićni je sustav također odgovoran za
funkcioniranje važnih organa u tijelu,
poput srca ili pluća. Jednako tako pomaže brachioradialis
da tijelo ostane toplo.
tetiva bicepsa
brachii
brachioradialis
adductor
longus
bicipital
aponeurosis
Tetive
Tetive su rebrasta, čvrsta vezivna tkiva.
Povezuju mišiće i kosti. Sačinjene su
od kolagen što ih čini jačima čak i od
mišića. Fleksibilne su i mogu izdržati
stalni pritisak za vrijeme pokretanja
mišića.
rectus femoris
gastrocnemius
soleus
tibia
tetive extensor
digitorum longus
tetive extensor
hallucis longus
Ljudsko tijelo
Hypothenar
longus
adductor longus
sartorius
patella
22
Stapedius, mišić u uhu,
najmanji je u mišićnom
sustavu. Sartorius, mišić
koji se proteže od pojasa
do koljena, najduži je u
mišićnom sustavu.
peroneus longus
tibialis prednji
donji extensor
retinaculum
tetive extensor
hallucis longus
Mišići u tijelu
Ljudsko tijelo
23
Sadržaj
Ljudski kostur (skeletni sustav) … 2
Kosti i hrskavica … 4
Zglobovi i ligamenti … 6
Lubanja … 8
Prsni koš … 10
Lakat … 12
Gležanj … 14
Koljeno … 16
Mišići koji rade … 18
Vrste mišića … 20
Mišićni sustav … 22
Izdavač: 24sata d.o.o.
Prijevod: Jasmina Sarić Čedić
Lektura: Snježana Babić Višnjić
Tisak: Radin print d.o.o.
Ljudsko tijelo cjelina - 978-953-323-148-8
Ljudsko tijelo 2 - Kosti i mišići - 978-953-323-150-1
© 2008 Brijbasi Art Press Limited
Sva prava pridržana. Niti jedan dio materijala ne smije biti kopiran, fotokopiran,
reproduciran, preveden, iskazan u bilo kojem elektroničkom mediju ili u obliku čitljivom
za stroj, ili reemitiran, u cijelosti ili djelomično, bez prethodne pisane suglasnosti.