pdf. - Fotografija.ba

F OT OREPORTAŽA
SPONSORED BY
Moja rijeka
Andrija
Vrdoljak
© FOTOGRAFIJA.BA [ S V A P R A V A P R I D R Ž A N A ]
PRITISNITE
CTRL + L
ZA FULL SCREEN
[2012]
F OT OREPORTAŽA
MOJA RIJEKA
Velika je privilegija živjeti u gradu na tri rijeke.
Bistrica, Sturba i Žabljak oduvijek su mamile
svojom ljepotom i kristalno čistom vodom.
Posebno su mi draga ljeta na Sturbi. Svako
ljeto zadnjih deset godina provodim na kampu i to su vjerovatno najbolji trenuci u životu
do sada. Zaspati pod zvjezdama i probuditi se
okupan ranojutarnjim sturbanjskim suncem ,
što se mene tiče, ne bih mjenjao ni za što na
ovom svijetu. A tek ostalo!
© FOTOGRAFIJA.BA [ S V A P R A V A P R I D R Ž A N A ]
O Sturbi
Sturba je najveća livanjska rijeka koja izvire
u selu Sturba . Svojim tokom povezuje više
sela livanjske općine koja su oduvijek ovisila
o čistoj i hladnoj vodi rijeke. Sa svojih 14,5
km oduvijek je bila izvor života za stanovnike
sela Sturba, Drinova Međa, Držanlije, Golubić,
Zabrišće, Bila, Komorani i Guber. To je na momente plitka i brza planinska rječica, a na momente duboka i spora rijeka čije korito radi
menadre na lokalitetu Crne Stine.
Prema hidrološkoj mapi utvrđenih podzemnih
krškihvoda u slivu Cetine(Antun Magdalenić,
“HIDROLOGIJA SLIVA CETINE”- disertacija, Zagreb 1970. god) Rijeka Sturba dobija većinu
vode sa Kupreškog polja. Prije izgradnje sustava kanala u Livanjskom polju i hidro-akumulacije Buškojezero, ona je skupa s rijekom
Žabljakom i rijekom Bistricom ponirala u sustavu ponora (Veliki ponor, Bristov ponor, Opaki ponor i Kameni ponor). Danas, sustavom
kanala Rijeka Sturba završava u retenciji Lipsko jezero i naposljetku u Buškom jezeru.
Poljoprivreda je oduvijek bila najznačajnija
[2]
SPONSORED BY
ljudska aktivnost uz rijeku, posebno zemljoradnja i stočarstvo. Prostrane livade i pitomi brežuljci uz rijeku predstavljaju idealne
pašnjake za stoku (goveda, koze i ovce). Mlijeko dobiveno sa ovih pašnjaka koristi se za
izradu domaćeg Livanjskog sira toliko posebnog po svom okusu i mirisu. U novije vrijeme
razvijaju se i druge grane poljoprivrede, najviše
voćarstvo i pčelarstvo. Na nekoliko mjesta na
rijeci imamo prisutnu akvakulturu gdje se uzgaja potočna i kalifornijska pastrva.
[2012]
F OT OREPORTAŽA
SPONSORED BY
Dvije životinjske vrste koje su od izuzetnog
značaja za rijeku Sturbu su su Bjelonogi rak
(Austropotamobiuspallipes )i Potočna pastrva
(Salmotrutta m. fario).
Bjelonogi rak – Austropotamobiuspallipes
U Europi je rasprostranjeno pet europskih vrsta rakova (AstacusAstacus, Astacusleptodactylus, Astacuspachypus, Austropotamobiuspallipes i Austropotamobiustorrentium). Vrste A.
astacus i A.pallipes su toliko prorijeđene da
su proglašene rijetkim i ugroženim vrstama i
uvrštene u Crvenu knjigu IUCN-a, a u novije
vrijeme predloženo je da im se na listi pridruži
i Rak kamenjar (A. torrentium). Sve tri vrste su
uvrštene u Apendiks br. III Bernske konvencije
po kojem je njihovo iskorištavanje pod strogom kontrolom I nadzorom svake države potpisnice.
Uzroci ugoženosti autohtonih europskih vrsta
su velike količine otpadnih tvari u vodenim
ekosustavima, regulacija vodenih tokova i
prekomjerni nekontrolirani izlov. Osim toga
strane vrste (američke) rakova koje su unesene
u Europu često sa sobom nose opasnu bolest
račju kugu, na koju su same otporne, ali zato
europske vrste ugibaju od nje i to u velikom
broju. Isto tako su američke vrste agresivnije
od autohtonih europskih vrsta pa ih u kompeticiji za prostor i hranu istiskuju iz njihovih
staništa, a kako brzo rastu i razmnožavaju se,
praktično ih je nemoguće kontrolirati. U rijeci
Sturbi njihova prisutnost nije primijećena. Iz
ovog razloga jako je bitno paziti kod introdukcije rakova iz drugih rijeka.
© FOTOGRAFIJA.BA [ S V A P R A V A P R I D R Ž A N A ]
[3]
[2012]
F OT OREPORTAŽA
Potočna pastrva – Salmotrutta m. Fario
Tijelo potočne pastrve je vretenastog oblika. Savršeno je prilagođena životu u brzim
tekućicama. Cijelo tijelo prekriveno je sitnim
cikloidnim ljuskama. Boja tijela je visoko vari-
© FOTOGRAFIJA.BA [ S V A P R A V A P R I D R Ž A N A ]
jabilna, a pojavljuju se razlike čak u okviru
iste populacije. Prvenstveno je prilagođena
okolišu, a obojenje ovisi o dubini vode,
godišnjem dobu i kondicionom stanju.
Na bočnim stranama te na leđima se nalaze
pjege. S gornje strane i u gornjoj polovici
bočne strane crne, a ispod bočne linije su crvene sa bijelim obrubom. Mlade ribe imaju
na bokovima 6 do 9 poprečnih traka. Postižu
dužinu 20-40 cm i tjelesnu masu do 1 kg. Mak-
[4]
SPONSORED BY
simalna dužina je nešto preko 50 cm i masa
5-7 kg. U našim klimatskim uvjetima mužjaci
spolno sazrijevaju u drugoj ili terćoj godini
života, a ženke godinu kasnije. Vrijeme mrijesta
uglavnom ovisi o temperaturi vode, a počinje
[2012]
F OT OREPORTAŽA
u jesenskim mjesecima, od polovice listopada
do polovice prosinca, kadkada se produžava
i do polovice siječnja. Apsolutna plodnost je
500 do 3000 jaja žutonarandžaste boje promjera 4-5 mm. Mrijestu predhodi migracija do
gornjih tokova rijeka i njihovih pritoka.
© FOTOGRAFIJA.BA [ S V A P R A V A P R I D R Ž A N A ]
Ugroženost riječnih ekosustava
Nažalost kao i sve drugo i rijeke su se počele
mjenjati najviše djelovanjem čovjeka. Jedan
od najvećih problema je neodgovorno
ponašanje stanovnika koji žive na obalama
rijeke. Mijenjanje obala rijeka, sječa priobalne
vegetacije, palež okolnih njiva i livada, pretjer-
ano korištenje mineralnih gnojiva i direktni
kanalizacijski ispusti u rijeke neminovno vode
ka uništenju riječnih ekosustava. Prije desetak
godina voda iz Sturbe se mogla piti na skoro
bilo kojem dijelu vodotoka, danas više ne. To
je najbolji dokaz da se promjene događaju i
da je potrebno uložiti dosta napora da se ovi
biseri prirode očuvaju, naravno uz sudjelovan-
[5]
SPONSORED BY
je cjelokupne zajednice. Jedno od rješenja je
svakako edukacija lokalnog stanovništva i razvoj turizma kao alternativne djelatnosti koja
može osigurati korist lokalnom stanovništvu a
u isto vrijeme očuvati rijeke kao važan resurs
za buduće generacije.
[2012]
F OT OREPORTAŽA
© FOTOGRAFIJA.BA [ S V A P R A V A P R I D R Ž A N A ]
[6]
SPONSORED BY
[2012]
F OT OREPORTAŽA
© FOTOGRAFIJA.BA [ S V A P R A V A P R I D R Ž A N A ]
[7]
SPONSORED BY
[2012]
F OT OREPORTAŽA
© FOTOGRAFIJA.BA [ S V A P R A V A P R I D R Ž A N A ]
[8]
SPONSORED BY
[2012]
F OT OREPORTAŽA
© FOTOGRAFIJA.BA [ S V A P R A V A P R I D R Ž A N A ]
[9]
SPONSORED BY
[2012]
F OT OREPORTAŽA
SPONSORED BY
Impressum
l Urednik Haris Čalkić (haris.calkic@fotografija.ba) l IZVRšni Urednik Dejan Đurić l Saradnici Denis Ruvić, Dado Ruvić, Mirza Rahmanović, Edin Baltić, Renato Jurišić, Davor Pavlić, Mirza Duraković, Senad Tatić, Ivan Kelava, Andrija Vrdoljak l
l Marketing marketing@fotografija.ba l DTP Adis Spahić l Izdavač Fotografija.ba l MAIL info@fotografija.ba l TEL +387 61 196 557 l
l Fotografija.ba je sekcija Udruženja “Urban” l Udruženje Urban l Koševo 9, 71000 Sarajevo l Bosna i Hercegovina l www.udruzenjeurban.ba l ID broj: 4201230280002 l
© SVA PRAVA PRIDRŽANA!
Nijedan dio ove publikacije ne smije biti objavljen ili reprodukovan u bilo kojoj formi ili sredstvima, elektronskim ili mehaničkim uključujući fotokopiranje, snimanje, unošenje u bilo koje baze podataka ili sisteme za pretraživnje bez prethodne pismene saglasnosti izdavača.
www.fotografija.ba