Kako do posla Država će sufinancirati očuvanje radnih mjesta, a za samozapošljavanje nužno je definirati poslovni plan Krenulo je, krenulo Čepinska je uljara, nakon dugog razdoblja, napokon pokrenula dio svojih pogona, a očekuje i skoru privatizaciju Što vrijedi-vrijedi Na sajmu Real Expo HGK je predstavio katalog investicija s projektima vrednijim od šest milijardi eura Tema tjedna Aktualno meridijani Str. 4-5 Str. 14 Str. 20-21 2008 2009 2010 2010 2011 3 7 4 8 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 15. listopada 2012. Godina LIX / Broj 3748. www.privredni.hr privredni vjesnik štednja i na invalidnim osobama / Hrwwwatska / Stubaki u novom ruhu / HRVATSKA & REGIJA / svijet financija Upravitelji zgrada Vlasništvo je veća obveza nego pravo Jedan od trenutačno najvažnijih poslova u ovome sektoru je upis u zemljišne knjige jer većina zgrada izgrađenih prije 1997. godine nije upisana u gruntovnicu >> 16-17 Intervju: meng yan EU Udar na kulturu neplaćanja >> 12-13 >> 19 Od Hrvatske očekujemo projekte od zajedničkog interesa u infrastrukturi i energetici, kaže kineski biznismen Organi vlasti poslove ugovorene javnim natječajem moraju platiti u roku od 30 dana ili plaćaju kaznene kamate A W E UVOD www.privredni.hr Broj 3748, 15. listopada 2012. Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr Tihomir Jakovina, ministar poljoprivrede: Drvoprerađivači na EU tržištu Drvoprerađivačka industrija važan je segment hrvatskog gospodarstva, pri čemu ne treba razdvajati šumarstvo od te industrije jer oni moraju biti u svojevrsnoj simbiozi. To je radnointenzivna te izvozno orijentirana gospodarska grana koja se temelji na domaćoj iznimno kvalitetnoj sirovini. Šumsko bogatstvo u vlasništvu države neće se privatizirati, ali treba dodatno racionalizirati eksploataciju tog dragocjenog resursa. U drvoprerađivačkoj industriji posluje velik broj gospodarskih subjekata koje karakterizira niska produktivnost te niska razina finalizacije, a ponekad i loš menadžment. Ipak, znatan je dio tvrtki u toj industriji već orijentiran na europsko tržište. Veljko Ostojić, ministar turizma: Cilj: jačanje pred i posezone Jedan od glavnih ciljeva hrvatskog turizma je upravo jačanje pred i posezone, a povećanje od 11 posto noćenja u rujnu dokaz je da smo na pravom putu. Ove smo godine prvi put potpore za oglašavanje usmjerili samo na razdoblje pred i posezone, što je sudeći prema rezultatima prepoznato na tržištima. Posebno me veseli činjenica da odlične fizičke pokazatelje prati i više od 10 posto rasta prihoda od putovanja u prvoj polovini godine, što je nedavno objavila Hrvatska narodna banka, a koji uz rast noćenja i dolazaka dokazuju snagu i važnost turizma u ukupnom gospodarstvu. Klaus Brähmig, predsjednik Odbora za turizam u Bundestagu: Hrvatska - dragulj Europe Hrvatska je iza sebe ostavila naporno razdoblje na putu prema Europskoj uniji, no proces prilagodbe ne prestaje s punopravnim članstvom jer je svijet u stalnoj mijeni. Vaša država nalazi se u srcu Europe, a siguran sam da ćemo s Hrvatskom u EU-u dobiti učinkovitog partnera. Mi ćemo i ubuduće podržati Hrvatsku da svoj turizam učini što učinkovitijim jer je ona istinski dragulj Europe. No vaša zemlja treba uložiti daljnje napore u estetiku, sigurnost i zaštitu okoliša jer je to razlikuje od ostalih država. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet? 3 pvinfo G(H)OST KOMENTATOR: Sonja Vuković, predsjednica Udruge Slap Prvo čovjek, onda profit Nedostaje financijski proizvod bankarskog sektora i/ili posebnog fonda za financiranje socijalnopoduzetničkih projekata koji bi pratio razvoj socijalnog poduzeća G ospodarska kriza u kombinaciji s najsurovijim oblikom neoliberalnog kapitalizma ogoljela je do kosti činjenicu da sadašnje gospodarstvo počiva na krivim temeljima. Rad je obezvrijeđen, a interes kapitala pretpostavljen je općem dobru. Sve više ljudi ostaje bez po- Slap u suradnji s partnerima radi na stvaranju mreže nacionalnih centara potpore socijalnom poduzetništvu sla, prihoda, završava na društvenim marginama i ne dobiva drugu priliku za zapošljavanje. Da tako ne mora biti, pokazuju brojni primjeri socijalnog poduzetništva koji su se u Hrvatskoj počeli razvijati, nošeni uglavnom inicijativom civilnog sektora. Udruge, po definiciji vođene misijom, shvatile su da prodajom dobara i usluga mogu pomoći financiranju vlastite misije i na taj način bavljenje poduzetništvom učiniti alatom za pomoć svojim korisnicima. Primjer je uslužnoproizvodna zadruga Neos iz Osijeka, koja je nastala iz Udruge Ne-ovisnost koja zapošljava rehabilitirane ovisnike i nakon prolaska rezidencijal- nog programa odvikavanja nudi im posao kao alternativu ulici. Nadalje tu je i Udruženje Baranja iz Bilja, koje je kroz svoje projekte educiralo i osposobilo skupinu nezaposlenih baranjskih žena za plasteničku proizvodnju povrća, osiguralo im plastenike i povezalo ih u Socijalnopoduzetničku zadrugu Ruke, koja na tržištu prodaje brendiranu mljevenu začinsku papriku Baranjku. Tu su još i Udruga djece i osoba s poteškoćama Zvono iz Belišća koja izrađuje rukotvorine i na tržištu ih plasira kroz zadrugu Miva-Art čiji profit se koristi za projekt dnevnog boravka djece s poteškoćama u udruzi Zvono… Još je mnogo primjera socijalnog poduzetništva u Slavoniji, Baranji, a sve više i po čitavoj Hrvatskoj. Svi su oni rezultat vrijednog rada i inicijative osoba koje su se odlučile baviti poduzetništvom na pravedniji način: onim gdje je na prvome mjestu čovjek, a tek onda profit. Mnogi od tih socijalnih poduzetnika prošli su kroz neki od projekata jačanja kapaciteta koje je provodila i još uvijek provodi Udruga za kreativni razvoj Slap iz Osijeka. Kada smo o socijalnom poduzetništvu počeli pričati, daleke 2000. trebalo nam je mnogo vremena da objasnimo što imamo potporu nadležnih ministarstava, mnogo je učinjeno na edukaciji i marketingu, a financijska injekcija socijalnim poduzetnicima stiže iz Europske unije kroz pretpristupne fondove. Ono što nedostaje jest financijski proizvod bankarskog sektora i/ili posebnog fonda za financiranje socijalnopoduzetničkih projekata koji bi pratio razvoj socijalnog poduzeća. Uz pristup takvim financijskim sredstvima, iskorištenost novca namijenjenog socijalnom poduzetništvu koji nam EU stavlja na raspolaganje kroz Europski soono zapravo jest, a često je objašnjavanje bilo uzaludno. Međutim, kako je u svijetu jačala svijest o potrebi drugačijeg promišljanja poduzetničke aktivnosti, tako su se i u Hrvatskoj počeli pojavljivati novi modeli i postala je jasna potreba za edukacijom socijalnih poduzetnika, njihovim umrežavanjem, društvenim marketingom i pristupom tržištu kapitala. Na sva četiri područja posljednjih godina, kroz Forum socijalnog poduzetništva koji smo pokrenuli u suradnji sa socijalnim poduzetnicima iz čitave Hrvatske, došli smo do značajnog napretka. Napor je prepoznala i država, nacionalna strategija razvoja socijalnog poduzetništva je u finalnoj fazi, Sve više ljudi ostaje bez posla, prihoda, završava na društvenim marginama i ne dobiva drugu priliku za zapošljavanje cijalni fond bila bi znatno veća, a učinak projekata na socijalno zapošljavanje kudikamo značajniji. Slap u suradnji s partnerima iz Zagreba, Čakovca, Splita, Rijeke i Dubrovnika radi na stvaranju mreže nacionalnih centara potpore socijalnom poduzetništvu kao sljedećem koraku u razvoju novog, boljeg i humanijeg gospodarstva. Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4923 232 E-mail: marketing@privredni.hr Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru Direktor: Nikola Baučić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr 4 TEMA TJEDNA ( 30 umjesto 90 dana *vijesti Ina prodaje svoje nekretnine Tvrtka Ina objavila je oglas u kojem navodi kako prodaje nekretnine u svom vlasništvu. Na prodaju su stanovi u Kutini, Rijeci, Sisku i Zagrebu te skladišta, poslovni prostori i zemljišta diljem Hrvatske. Proces prodaje vodit će se prema internim pravilima i uputama. Za nekretnine za koje pristigne više valjanih ponuda prodavatelj može organizirati dodatno nadmetanje. U oglasu se navodi kako će uvjeti sudjelovanja biti istaknuti u pozivu za nadmetanje. EU obilježava Zajedničku poljoprivrednu politiku Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) ove godine obilježava 50 godina postojanja. Tijekom tih proteklih godina ZPP je europskim građanima osiguravao sigurnost hrane i živost ruralnih sredina. Povodom obljetnice Europska komisija organizira niz događanja u Hrvatskoj. Među ostalim, u Zagrebu se 15. listopada održava konferencija Zajednička poljoprivredna politika - u korak s vremenom. Bez napora nema ni sredstava Savjet za zelenu gradnju organizirao je prošli tjedan četvrti Better Building Brunch, na kojem su sudionici različitih profila razmjenjivali iskustva u sektoru zelene gradnje, održivog razvoja i društveno odgovornog poslovanja. Veleposlanik i šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren podsjetio je na obveze koje je Hrvatska preuzela od EU-a na području smanjenja emisije štetnih plinova u okoliš, povećanja korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti do 2020. godine. Istaknuo je kako prednosti članstva u EU-u ne dolaze same po sebi i da fondovska sredstva neće biti dodijeljena Hrvatskoj bez određenih napora. Privredni vjesnik Broj 3748, 15. listopada 2012. u evidenciji HZZ-a za pravo na stručno osposobljavanje Što donose izmjene Zakona o poticanju zapošljavanja? Država će sufinan i očuvanje radnih Početkom sljedeće godine posebna će se pažnja posvetiti poslodavcima u teškoćama i rest ostalim, 50 posto plaće radnika starijih od 50 godina koji zbog toga što su postali tehnološ poslodavca. Ista mjera predviđena je i za zapošljavanje osoba s invaliditetom, čime se stimu ugroženih skupina radnika Jasminka Filipas filipas@privredni.hr K ako bi ostvarili pravo na stručno osposobljavanje, mlade visokoobrazovane osobe od 1. studenoga više neće morati biti u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 90 nego najmanje 30 dana. Taj će status moći imati i ako su već radili u struci, ali manje od godinu dana te oni koji su i po nekoliko godina radili na poslovima izvan struke. Dio je to izmjena i dopuna Zakona o poticanju zapošljavanja koje je Vlada poslala u hitnu saborsku proceduru. Tim će se izmjenama proširiti i mogućnost korištenja vrijednosnih kupona za zapošljavanje na sezonskim poslovima u poljoprivredi za fizičke osobe, što se pokazalo, tvrde u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, jednom od najbolje prihvaćenih zakonskih mjera. Kako nam je kazao glasnogovornik Ministarstva Krunoslav Vidić, u tri i pol mjeseca 2550 poslovnih subjekta (najviše obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava) koristilo je te vrijednosne kupone. Angažirano je 60.000 radnika i prodano 270.000 dnevnih vaučera kojima su državi unaprijed plaćeni doprinosi, a pri tome valja imati na umu da se taj rad, do sada, najčešće odvijao u tzv. sivoj zoni. Dodatne nove mjere već od 1. siječnja Međutim, to nisu sve izmjene koje će taj zakon doživjeti, i to u vrlo kratkom roku. Naime, već od 1. siječnja bit će na snazi niz drugih mjera koje trenutačno usuglašavaju dionici na tržištu rada. Neke od tih mjera koje bi trebale pridonijeti bržem i lakšem zapošljavanju i samozapošljavanju mladih osoba, osoba starijih od 50 godina, žena koje planiraju ili imaju obitelj s malom djecom, dugotrajno nezaposlenih i posebno ugroženih skupina, mogle Pravo na samozapošljavanje će se moći ostvariti odmah po definiranju poslovnog plana bi zaživjeti po ulasku Hrvatske u Europsku uniju, dakle u drugoj polovini iduće godine. Kod samozapošljavanja već se početkom studenoga skraćuje vrijeme potrebno da se osoba kvalificira za tu mjeru. Do sada je bilo potrebno šest mjeseci biti prijavljen u evidenciji, dok se sada to pravo može ostvariti odmah po definiranju poslovnog plana sa savjetnikom za zapošljavanje u HZZ-u. Uz to će prvi put svi budući poduzetnici koji ostvare pravo na sredstva za samozapošljavanje preko HZZ-a dobiti podrška savjetnika za samozapošljavanje koji će pratiti njihov napredak tijekom prve godine poslovanja i usmjeravati ih prema institucijama koje im mogu pomoći. “Za potrebe sustavne pomoći potpisat će se sporazumi s Hrvatskom gospodarskom komorom te Hrvatskom obrtničkom komorom koje će biti logistička podrška. Povećat će se iznos dodijeljenih sredstava za tu mjeru”, rekao je Vidić ne otkrivši, međutim, o kolikom je iznosu riječ. U drugoj fazi redefiniranja mjera, dakle već početkom sljedeće godine, osobama s invaliditetom bit će omogućeno samozapošljavanje na poslovima kod kuće te će se u tu svrhu osigurati i veća sredstva. Također, istaknuo je Vidić, omogućit će se udruživanje korisnika potpore za samozapošljavanje u zadruge tako što će HZZ osigurati većinu plaće upravitelja zadruge. 5 www.privredni.hr Broj 3748, 15. listopada 2012. ( 1 godina pomoć za samozaposlene ncirati h mjesta trukturiranju. Sufinancirat će se, među ški višak, prelaze raditi kod drugog ulira ostanak u svijetu rada trenutačno ( 75% Hrvata *vijesti htjelo bi osnovati jednostavni d.o.o. u budućnosti Većina želi tvrtku za 10 kuna Prema anketi koju je proveo portal Mojposao.net na više od 600 ispitanika, većina građana pozdravlja mogućnost osnivanja tvrtke za manje od 1000 kuna (temeljni kapital je 10 kuna, a samo osnivanje koštat će oko 750 kuna). Naime, čak 75 posto ispitanih namjerava odmah nakon stupanja na snagu novog zakona (18. listopada) ili u budućnosti osnovati “tvrtku za 10 kuna”. “Od toga njih 39 posto to svakako namjerava učiniti jer smatraju da je ‘neprocjenjivo postati svoj gazda’. ‘Jedva čekam’, ‘odlična stvar’ i ‘konačno’ samo su neki od komentara ispitanika”, navode autori ankete. Drugih 36 posto ispitanika koji bi također željeli osnovati takvu tvrtku u budućnosti, pričekat će da se gospodarska situacija stabilizira te da prikupe novac za osnivanje tvrtke. “Otvorila bih obrt, tvrtku ili čak kućnu djelatnost, ali nemam sredstava za ulaganje. Najveća prepreka su davanja (mirovinsko i zdravstveno) dok se posao ne uhoda. Veliki poticaj bio bi poček na davanja u prvoj godini rada ili da se davanja smanje na 50 posto”, smatra jedna ispitanica. Osnivanje ‘tvrtke za 10 kuna’ ne zanima 25 posto ispitanika, dok se pojedini ispitanici pitaju čemu osnivati tvrtku “u zemlji u kojoj sve tvrtke propadaju”. Tri vrste javnih radova Postojećim dvjema mjerama javnih radova (komunalni radovi i društveno korisni javni radovi u zdravstvu, socijali, kulturi...), dodat će se jedna nova. Njome će biti obuhvaćene posebne skupine poput žrtava obiteljskog nasilja, mladi koji su izašli iz sustava socijalne skrbi, liječeni ovisnici, branitelji, roditelji djece s posebnim potrebama, samohrani roditelj... Oni će moći registrirati udrugu koja se bavi problemima zbog kojih se i nalaze u posebnoj skupini te će putem javnih radova ili stručnog osposobljavanja moći zapošljavati i druge osobe. Nadalje, poboljšat će se mjera za očuvanje radnih mjesta (pojednostavit će se način realizacije s više financijskih učinaka), a posebno se razrađuje i prijedlog mjera za očuvanje radnih mjesta te produženja rada sezonskih radnika u turizmu. Osobama koje obavljaju taj sezonski posao omogućit će se zadržavanje kontinuiteta prijave u evidenciji HZZ-a kako bi se i dalje mogli zapošljavati uz poticajne mjere. Sada ta kategorija teško ostvaruje uvjet za mjere jer rade nekoliko mjeseci od sezone do sezone i za njih poslodavac ne može dobiti poticaje zbog prekida kontinuiteta boravka u evidenciji. Također, radi olakšavanja korištenja potpora u turizmu, poslodavci koji zapošljavaju sezonce moći će koristiti sve potpore ako se broj stalnozaposlenih ne smanjuje. Razmišlja se i o uvođenju sufinanciranja troškova produženog mirovinskog Posebno se razrađuje i prijedlog mjera za očuvanje radnih mjesta te produženja rada sezonskih radnika u turizmu osiguranja poslodavcima koji sklope ugovore sa stalnim sezonskim radnikom. Ako bi isti poslodavac zadržao stalnog sezonca u punom radnom odnosu na ugovor o radu, HZZ bi preuzeo sufinanciranje 50 posto troškova svih doprinosa iz i na plaću daljnjih godinu dana. Pomoć poslodavcima u teškoćama “Početkom iduće godine posebnu pažnju posvetit ćemo mjerama namijenjenim poslodavcima u poteškoćama i restrukturiranju. HZZ će sufinancirati obrazovanje zaposlenih koji zbog promjene tehnoloških i organizacijskih uvjeta rada traže dodatna ili promijenjena znanja i vještine. Posebno će sufinancirati, sa 50 posto potpora na ukupnu plaću, prelazak zaposlenih osoba starijih od 50 godina iz jednog poslovnog subjekta - u kojem je ta osoba višak - u drugi poslovni subjekt. Iste potpore omogućit ćemo zaposlenim osobama s invaliditetom”, naglasio je Vidić. Obrazovanje nezaposlenih neće doživjeti promjene, odnosno i dalje će svaka područna služba programe obrazovanja planirati prema potrebama na lokalnom tržištu rada za razdoblje od jedne godine. “Najvažnije je da nezaposlene osobe svojim savjetnicima na savjetovanju jasno daju do znanja koji oblik dodatnog obrazovanja bi im omogućio brže zapošljavanje, odnosno za što su zainteresirani, da se Početkom 2013. osobe s invaliditetom moći će se samozaposliti na poslovima kod kuće mogu izvidjeti mogućnosti uvrštavanja tih programa te planirati sredstva za njihovu provedbu”, zaključio je Vidić. Visoki porezi odbijaju investitore Zbog precijenjene kune, visoke porezne presije i visokih kamata Hrvatska će teško privući nove investicije. Nedostaje jasna strategija ekonomskog razvoja, a nije stvoren ni povoljni makroekonomski okvir za razvoj poduzeća, ocijenio je ekonomist i akademik Gordan Družić na predavanju pod imenom Hrvatsko gospodarstvo, stanje, mogućnosti i izazovi. Predavanje je pred stotinjak slušatelja održao prošli tjedan u HAZU-u. Održan sajam Agrozemlja Na 18. međunarodnom sajmu poljoprivrede, prehrane, hortikulture, ekologije, lova, ribolova, seoskog turizma i obnovljivih izvora energije - Agrozemlja, održanom u Bizovačkim toplicama, nastupilo je tristotinjak izlagača. Među ostalima, svoje je proizvode predstavilo desetak novih distributera od kojih su neki premijerno u Hrvatskoj prezentirali najnovije traktore i ostalu poljoprivrednu mehanizaciju. U sklopu sajma organiziran je Festival kukuruza na kojem su sudjelovali stručnjaci Poljoprivrednog instituta Osijek i tvrtke Syngenta. Rast prihoda Vukovarskosrijemske županije Iznimno je teško očekivati bitne pozitivne pomake u gospodarstvu kada je u tom sektoru zaposleno 17.040 ljudi, a čak je 19.630 nezaposlenih, rečeno je na sjednici Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Vukovar. Ipak, pozitivnim je istaknuto to što su ukupni prihodi na razini te županije u šest mjeseci ove godine iznosili 4,217 milijardi kuna što je 8,9 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Tome su ponajviše pridonijele aktivnosti prerađivačke industrije i poljoprivrede. 6 AKTUALNO Inovacijska politika Mala ulaganja u istraživanje Svako moderno društvo prepoznaje važnost inovacija kao pokretača gospodarskog, društvenog i kulturnog razvoja. Istaknutu ulogu u razvoju gospodarstva naročito imaju one inovacije koje vode stvaranju novih proizvoda i usluga. Alan Paić, voditelj Sporazuma o ulaganjima za Jugoistočnu Europu u OECD-u, kaže kako Izvještaj o inovacijskoj politici u Hrvatskoj, koji su pripremili stručnjaci te organizacije, pokazuje kako imamo prilično dobru edukaciju mladih, posebice u srednjem i višem obrazovanju, a nešto slabiju u visokom. Prema toj preliminarnoj analizi stanja nacionalnog inovacijskog sustava, znanost i tehnologija su na zadovoljavajućoj razini, a rezultat toga je dobra produktivnost Domaći izlagači na sajmu Domotex Međunarodni sajam podnih obloga i tepiha Domotex održat će se od 12. do 15. siječnja 2013. godine u Hannoveru gdje će ( 5992 osobe s invaliditetom lani bile u evidenciji HZZ-a (Ne)jednakost na tržištu rada znanstvenika. K tomu, Hrvatska ima zadovoljavajući broj tvrtki koje inoviraju. “Međutim, one vrlo malo ulažu u istraživanje i razvoj i premalo zapošljavaju istraživače”, napomenuo je na prošlotjednoj konferenciji Inovacijama do konkurentnosti. Ivo Radković iz Sektora za industrijsku politiku u Ministarstvu gospodarstva naglasio je kako inovacijska politika u Hrvatskoj trenutačno nije na zadovoljavajućoj razini. Stoga, dodao je, valja definirati jedinstveni okvir i metodologiju za praćenje inovacija te ih unaprijediti i komercijalizirati. (B.O.) *vijesti Hrvatsko-austrijski twinning light projekt Polugodišnji twinning light projekt Jačanje administrativnih kapaciteta hrvatske Porezne uprave na području međunarodne suradnje kod oporezivanja započeo je proteklog tjedna u Zagrebu. Partner hrvatskim poreznim vlastima u tom projektu su stručnjaci iz austrijskog Saveznog ministarstva financija. Ukupna vrijednost projekta iznosi 244.400 eura, od čega se 90 posto financira iz europskog Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA 2010), dok je 10 posto osigurano iz hrvatskog državnog proračuna. Privredni vjesnik Broj 3748, 15. listopada 2012. oko 1400 poduzeća iz 60 zemalja predstaviti svoje nove proizvode i kolekcije. U organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Ministarstva poljoprivrede na Domotexu 2013. predstavit će se osam hrvatskih tvrtki iz drvoprerađivačke industrije. Među njima će biti i tvrtka PPS Galeković koja na sajmu izlaže već 12 godina za redom. Na Jadranu manje kruzera U hrvatskom je Jadranu u osam mjeseci ove godine ostvareno 518 kružnih putovanja stranih brodova, na kojima je bilo 746.534 putnika koji su u Hrvatskoj boravili ukupno 948 dana, objavio je Državni zavod za statistiku. U odnosu na isto razdoblje prošle godine broj putovanja stranih kruzera ove godine manji je za 1,5 posto, dok je broj putnika koji su na taj način ušli u Hrvatsku veći za 2,8 posto. Ukupan broj dana boravka tih putnika u istom razdoblju manji je za 12,9 posto u odnosu na prošlu godinu. Štedjelo se i na osobama s invaliditetom Pretprošle je godine za poticaje isplaćeno nešto više od 46 milijuna kuna, a lani gotovo 12 milijuna manje. Fond nije imao novca za isplatu svim zainteresiranim poslodavcima, pa su neki od njih poticaje dobili u manjem opsegu Jasminka Filipas filipas@privredni.hr P oticaje za zapošljavanje osoba s invaliditetom koriste svi profili poslodavaca u svim djelatnostima, a koriste ih i osobe s invaliditetom za samozapošljavanje, potvrdili su nam u Fondu za profesionalnu rehabilitaci- Osobe s invaliditetom su kvalitetni, kompetentni, lojalni i odgovorni radnici ju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, preko kojeg se isplaćuju ti poticaji. Premda to na prvi pogled izgleda kao da su nastupili nešto bolji dani za osobe koje se najteže zapošljavaju, podaci o isplaćenim poticajima za prošlu i pretprošlu godinu pokazuju da se u državnom proračunu lani štedjelo čak i na za- pošljavanju tih najugroženijih skupina. Naime, 2010. za poticaje je isplaćeno nešto više od 46 milijuna kuna, a lani gotovo 12 milijuna manje. Fond nije imao novca za isplatu svim zainteresiranim poslodavcima, pa su neki od njih poticaje dobili u manjem opsegu. Riječ je uglavnom o velikim poslodavcima te tvrtkama iz javnog sektora. Inače, ističu u Fondu, poslodavci koji zapošljavaju osobe s invaliditetom ne zapošljavaju ih primarno zbog poticaja, već zato što su kvalitetni, kompetentni, lojalni i odgovorni radnici. Mjere za brže i veće zapošljavanje Sve je moglo biti i mnogo bolje, ističu, da je postojao jedinstven sustav utvrđivanja invaliditeta i funkcionalnih sposobnosti koji bi omogućio individualan pristup svakoj osobi u utvrđivanju njenih stvarnih sposobnosti, kao i razinu potrebnih potpora i prilagodbe prilikom njenog uključivanja na tržište rada. Kako smo već pisali, taj će se problem riješiti sljedeće godine jer Ministarstvo mladih i socijalne politike i Fond zajednički pripremaju taj jedinstveni kriterij za utvrđivanje invaliditeta i preostale radne sposobnosti. “Ministarstvo time de facto radi na implementaciji Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom. Paralelno s tim, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava pokrenulo je aktivnosti na izradi novog zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom koji će otvoriti mogućnost za utvrđivanje kvalitetnog modela profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja”, naglasili su u Fondu. Dodaju i kako su u suradnji s drugim institucijama i partnerima iz civilnog društva izradili prijedlog modela profesionalne rehabilitacije koji je baziran na bio-psi- ho-socijalnom modelu i funkcionalnoj procjeni sposobnosti. Očekuju da će taj prijedlog biti i implementiran u odredbe novog zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Sve to, nadaju se, trebalo bi napokon pridonijeti bržem, boljem i većem zapošljavanju tih osoba. Inače, kako je vidljivo iz statistike Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, prošle je godine posredovanjem Zavoda zaposleno 1465 osoba s invaliditetom, a u evidenciji ih je potkraj godine bilo 5992. Najviše je nezaposlenih osoba s intelektualnim poteškoćama – 2172 (36 posto), slijede osobe s tjelesnim invaliditetom (1258), osobe s višestrukim oštećenjima (1219), te osobe oštećena sluha, s psihičkim i organskim smetnjama, s teškoćama vida, s kroničnim oboljenjima te osobe s poremećajima govorno-glasovne komunikacije. 7 www.privredni.hr Broj 3748, 15. listopada 2012. ( od 1965. god ( 170 mil € u pogonu 2 generatora stoji gradnja HE Dubrovnik 2 GRADNJA HIDROELEKTRANA Poželjan Dubrovnik 2, ali i Ombla Projekti izgradnje HE Dubrovnik 2 i Ombla u hidrološkom smislu nisu povezani i jedan drugog nikako ne isključuju, kaže Mato Mišković, direktor HE Dubrovnik Boris Odorčić odorcic@privredni.hr P redstavnici elektroprivreda Hrvatske (HEP) i Republike Srpske (EP RS) nedavno su potpisali memorandum o razumijevanju kojim su utrli put suradnje na projektu izgradnje hidroelektrane Dubrovnik 2 u naselju Plat u Općini Župa dubrovačka. Nakon potpisanog memoranduma, kaže nam Mato Mišković, direktor HE Dubrovnik, pristupit će se izradi studija izvodljivosti i utjecaja na okoliš, a nakon toga će započeti postupak pribavljanja zakonom propisanih dozvola. “U ovoj fazi dogovorit će se i eventualno osnovati organizacijska tijela koja će voditi izgradnju. Ako se ostvare potrebni uvjeti, izgradnja bi mogla započeti. Projekt izgradnje druge faze HE Dubrovnik financirat će zajednički HEP i EP RS na temelju ugovora koji će se potpisati prije početka izgradnje”, objašnjava. Vrijednost projekta je 170 milijuna eura, a njime se predviđa ugradnja dvaju generatora od kojih svaki ima snagu 150 megavata (MW). Oprema će se smjestiti u podzemnu strojarnicu koja je već izgrađena u HE Dubrovnik. U njoj se, naime, nalaze dva generatora, svaki snage 108 MW, a u pogonu su od 1965. godine. “Za potrebe druge faze potrebno cegovine, kao i postojeća dva agregata”, kaže on. je izgraditi tunel dužine 16,6 kilometara, kao i odvodni tunel od podzemne strojarnice do mora, duži- ne 510 metara. Novi agregati bit će povezani s elektroenergetskim sustavom Hrvatske te Bosne i Her- HEP želi sudjelovati u gradnji bloka VII. TE Tuzla Generalni direktor Elektroprivrede BiH Elvedin Grabovica priopćio je da je završen natječaj za prodaju bilančnih viškova električne energije u narednoj godini. Od 14 prijavljenih tvrtki na natječaju, EP BiH je zaključio ugovore s pet najpovoljnijih ponuđača među kojima je i HEP. Iduće godine prodat će se 1500 gigavat sati struje za 161 milijun KM, uz prosječnu cijenu od 57 eura po megavat satu.Grabovica je na tiskovnoj konferenciji govorio i o aktivnostima na dosad najvećoj investiciji u zemlji - gradnji bloka VII. TE Tuzla. Za desetak dana bit će poznata lista tvrtki koje će ući u drugi krug natječaja od njih 11 koliko ih je prošlo prvi krug. U užem izboru su četiri kineske tvrtke što ukazuje i na ozbiljnost namjere kineske vlade da sa svojim kapitalom uđe na Balkan nakon što je osigurano 10 milijardi eura. Među onima koji su ušli u uži izbor nalazi se i HEP u konzorciju s japanskim Toshiba Corporationom. U tom društvu su još Siemens i Cobra iz Španjolske. (Z.L.) Jezero Bileća Voda za rad dvaju novih agregata dovodit će se tunelom iz jezera Gorica koje se nalazi na području Općine Trebinje u Bosni i Hercegovini. Riječ je o vodama iz rijeke Trebišnjice koje su prikupljene u velikom akumulacijskom jezeru Bileća. Mišković napominje kako izgradnja HE Dubrovnik 2 nije prolongiranje početka realizacije hidroelektrane Ombla. “Ova dva projekta u hidrološkom smislu nisu povezana i jedan drugog nikako ne isključuju. Upravo obrnuto, oba projekta su jako poželjna iz više razloga. Proizvodnja električne energije u hidroelektranama predstavlja najčišći oblik proizvodnje energije. Kako su oba projekta s ekološkog stanovišta vrlo prihvatljiva, ekonomski isplativa i energetski značajna, može se očekivati skori početak radova na njihovoj izgradnji”, naglašava Mišković. Izgradnju druge faze HE Dubrovnik financirat će zajednički HEP i EP RS Podsjetimo, oko gradnje HE Ombla već se mjesecima lome koplja. Dio stručne javnosti, naime, ističe 100 godina staru tezu po kojoj je Ombla jedna od najvećih podzemnih rijeka na svijetu. Gradnja hidroelektrane podigla bi joj razinu te bi tako moglo doći do prelijevanja Omble, rijeke koja opskrbljuje Dubrovnik pitkom vodom, u druge podzemne kanale. Također, postoji mogućnost pojavljivanja klizišta čime bi se narušila stabilnost naselja Mokošica. EUforija Cijene struje nisu visoke ili niske, nego tržišne Na hrvatskom tržištu električne energije uz Hrvatsku elektroprivredu (HEP), posluje 11 licenciranih opskrbljivača. Premda je liberalizacija tog tržišta započela u 2008. godini, cijena struje u Hrvatskoj još uvijek nije tržišna. Međutim, u nadolazećem razdoblju, u kojem će Hrvatska postati punopravna članica Europske unije, sasvim je sigurno da će doći do rasta cijene struje. Marko Ćosić, direktor Korlee, tvrtke koja trguje i opskrbljuje kupce električnom energijom i plinom, kaže kako su međunarodne burze struje potpuno liberalizirane. “Tamo cijenu električne energije određuje ponuda ri. Na taj način kupcima će postati dostupni neki novi proizvodi. “Energija je proizvod kao i sva- Cijene energije moraju odražavati troškove njene proizvodnje, kaže Zdeslav Matić i potražnja. Subvencije za povlaštene kupce, pak, određuje svaka država za sebe”, objašnjava on. Bilo bi dobro, smatra Ćosić, da se u Hrvatskoj ovo tržište snažnije otvo- ki drugi. Stoga, kada se govori o cijenama struje, one nisu visoke ili niske, nego tržišne”, ustvrdio je na konferenciji EUforija o temi Energetika, koju su organizirali Centar za me- đunarodni razvoj - CID, Udruga Hrvatski izvoznici i tvrtka TF Marketing. Uštimavanje zakonodavstva Ulazak Hrvatske u EU, napomenuo je Zdeslav Matić, član Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), duboko će promijeniti energetski sektor. Međutim, neće biti strašnog udara na građanstvo. “Cijene energije moraju odražavati troškove njene proizvodnje. K tomu, one moraju omogućiti preživljavanje energetskih su- bjekata”, naglasio je. Osim cjenovnih, i zakonodavni okvir će biti, ili to već jest, izmijenjen. Tako je nedavno Vlada usvojila Prijedlog zakona o energiji, a početkom iduće godine trebao bi biti donesen novi zakon o obnovljivim izvorima energije. Matić je istaknuo važnu činjenicu, a to je da je Europska unija za te promjene u energetskom sektoru imala desetak godina, a Hrvatska tek nekoliko mjeseci. Radimir Čačić, prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva, na konferenciji je na- veo gotovo sve značajnije energetske projekte koje će HEP u suradnji s partnerima realizirati u idućih nekoliko godina. Rekao je kako je Janaf jedna od rijetkih tvrtki koja ima dobru kreditnu sposobnost te da je pred Plinacrom veliki investicijski ciklus istaknuvši projekt LNG terminala na Krku i modernizaciju postojećih te izgradnju novih plinskih skladišnih kapaciteta. Naglasio je kako bi se kutinska Petrokemija trebala tehnološki modernizirati te uložiti u, primjerice, ekološki prihvatljivu kogeneraciju. (B.O.) 8 AKTUALNO *vijesti Privredni vjesnik Broj 3748, 15. listopada 2012. ( sa 15 na 7% smanjit će se zdravstveni doprinos ( 1,6 mlrd kn ušteda u proračunskim rashodima 2013. Hrvatski izvoznici Nova tvornica za proizvodnju medicinskih testova BioGnost, zagrebačka obiteljska tvrtka specijalizirana za proizvodnju medicinskih testova, širi se na tržište Europske unije. Supružnici Ivan Marchiotti, doktor imunolog i transfuziolog, te Mirjana Marchiotti-Ulip, magistra farmacije, izgradili su proljetos novu tvornicu za proizvodnju medicinskih proizvoda vrijednu pet milijuna eura. Osim toga, investirali su tri i pol milijuna eura u izgradnju zgrade i opreme. Poslovni rast Croate Tvrtka Croata, jedan od najpoznatijih hrvatskih brendova, u osam mjeseci ove godine ostvarila je poslovni rast od 23 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje u segmentu ukupnih prodajnih rezultata u maloprodaji. Najviše su kupovali turisti pri čemu prednjače stranci, posebice Japanci i Amerikanci. Prihodi od Japanaca ove su godine veći čak 48 posto u odnosu na osam mjeseci 2011. godine. Veći dio kupaca čine individualni gosti, a bitan dio odnosi se i na organizirane skupine turista. Zagreb je odredište kulture Grad Zagreb osvojio je prvo mjesto u kategoriji destinacije kulture, u sklopu nacionalnog programa dodjele oznake kvalitete u kulturnom turizmu Experience Croatia – Doživi Hrvatsku, usmjerenom na dugoročni održivi razvoj turizma. Uz to, zagrebačka Turistička zajednica osvojila je drugo mjesto u sklopu projekta Volim Hrvatsku Hrvatske turističke zajednice u akciji Zeleni cvijet u kategoriji pojedinačnih elemenata. Nagradu je dobio Turistički informativni centar na Autobusnom kolodvoru. Snižavanjem troška rada pomaže se i izvoznicima Izvoznici traže od Vlade da im se pomogne u stjecanju referenci na domaćem tržištu jer bez toga teško prolaze na međunarodnim natječajima, a očekuju i zaštitu na tržištu Cefte Igor Vukić vukic@privredni.hr V lada namjerava zdravstveni doprinos od 15 posto do kraja mandata smanjiti na sedam posto, a zdravstvo financirati iz poreza na nekretnine i imovinu, istaknuo je ministar financija Slavko Linić na prošlotjednom poslovnom skupu udruge Hrvatski izvoznici. Snižavanje troška rada ojačat će konkurentnost domaćega gospodarstva pa će tako poticaj dobiti i izvoznici. Linić je među poticajima gospodarstvu i izvozu spomenuo i smanjivanje parafiskalnih nameta, kao što su doprinosi za vode i šume. Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika, zahvalio je ministru što je Vlada uvažila njihov prijedlog da se dokapitalizira Hrvatska banka za obnovu i razvoj te da poduzeća tako dobiju mogućnost zaduživanja s nižim kamatama. HBOR je ove godine dobio oko 600 milijuna kuna iz državnog proračuna. Analizirajući izvozne rezultate, Bago je istaknuo kako uz rast redovitog izvoza pada izvoz nakon unutarnje proizvodnje (izvoz intermedijarnih proizvoda), što znači da se izvozi sve manje složenijih proizvoda. Potvrda za to je i pad industrijske proizvodnje koji se odražava i u padu BDP-a. Tržišne reforme i politika ekonomskih cijena Kad Hrvatska uđe u Europsku uniju pojačat će se i konkurencija dolaskom novih poduzeća na hrvatsko tržište. Izvoznici traže od Vlade da im se pomogne u stjecanju referenci na domaćem tržištu jer bez toga teško prolaze na međunarodnim natječajima. Očekuju i zaštitu na tržištu Cefte, gdje će se izvozni režimi promijeniti nakon ulaska u Europsku uniju. Uz ostalo, osiguravanje kreditiranja kupaca u inozemstvu na rok od 15 do 25 godina bila bi jedna Tko odlučuje o kreditima? U raspravi je bilo mišljenja da i inozemno vlasništvo u bankama usporava izvozne rezultate. O praćenju velikih poslova u bankama odlučuju kreditni odbori u sjedištima banaka-majki, koji imaju više sklonosti prema tvrtkama iz svojih država. Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale-Splitske banke ustvrdio je da to nije točno te da se o kreditiranju hrvatskih tvrtki odlučuje u hrvatskim podružnicama. Prema mišljenju Antona Kovačeva, predsjednika Uprave HBOR-a, ulazak u EU i pristup kohezijskim fondovima prilika je da hrvatske tvrtke dobiju iste uvjete financiranja kao i konkurenti iz EU-a. Najavio je i seriju seminara u suradnji s HGK-om o novim mogućnostima povoljnog kreditiranja. Prilike se pogotovo otvaraju inovativnim malim i srednjim poduzećima. od važnih izvoznih poluga, smatraju u Udruzi. Ministar Linić poručio im je da ne mogu računati na administrativnu promjenu tečaja i devalvaciju jer bi to zemlju odvelo u već viđena vremena hiperinflacije. Nasuprot tome, provodit će se tržišne reforme i politika ekonomskih cijena, primjerice, u sektoru energije. Privatizirat će se Hrvatska poštanska banka i Croatia osiguranje, a pokrenut je i proces davanja autocesta u koncesiju. Državno upravljanje nije efikasno, a prikupljeni novac poslužit će za smanjenje deficita. Dugovi snažno opterećuju državu i onemogućavaju smanjenje poreza. Linić je podsjetio da su osim proračunskog deficita od 15 milijardi kuna, Vladu dočekale i skrivene obveze od 10 milijardi kuna u brodogradnji i pet milijardi kuna duga u zdravstvu. Stoga se krenulo u rezanje proračunskih rashoda kojima će se i iduće godine uštedjeti oko milijardu kuna u materijalnim troškovima i 600 milijuna kuna u izdacima za plaće. Strože ispunjavanje obveza Tvrtkama je u prvom dijelu godine dana moguć- Ministar Linić poručio izvoznicima da ne mogu računati na administrativnu promjenu tečaja i devalvaciju nost da reprogramiraju svoje dugove prema državi, ali daljnjih popuštanja neće biti. Strože ispunjavanje obveza i rokova plaćanja donosi i novi Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Linić očekuje da će do kraja prvog kvartala iduće godine novu priliku na tržištu preko predstečajnih nagodbi dobiti barem 650 ozbiljnih tvrtki. Potrebno je iskoristiti i druge gospodarske potencijale. Svojedobno je Ina s dvije rafinerije opskrbljivala derivatima Hrvatsku, Sloveniju i dobar dio BiH i Srbije, a sada se, zbog izostanka pravodobnih ulaganja, uvozi 40 posto naftnih derivata. Nisu iskorištena ni nalazišta plina u jadranskom podmorju. Na njima bi trebalo raditi barem desetak plinskih platformi, koje bi mogle graditi brodograđevne tvrtke. Šanse postoje u obnovi željeznice i njihova voznog parka. Iduća godina bit će zato bitka za rast, zaključio je ministar financija. Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta, ocijenila je da bez investicija, rasta izvoza i discipline u ispunjavanju obveza neće biti ni oživljavanja ekonomije. Hrvatska je prije pet-šest godina imala veće stope rasta od europskog prosjeka, no u doba krize situacija je posve obrnuta. Iskustva iz proteklih godina pokazuju, zapravo, kako nije trebalo raditi i kamo nas je dovela popustljivost na mnogim područjima. S MARKOVA TRGA www.privredni.hr Broj 3748, 15. listopada 2012. ( 9,6 mil € godišnje Procjene MMF-a o Hrvatskoj trošit će se na razminiranje poljoprivrednog zemljišta Sjednica hrvatske vlade Za potpore poljoprivredi 2,7 milijardi kuna Hrvatskoj bi iz Europskog poljoprivrednog garancijskog fonda i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj godišnje pripalo 373 milijuna eura, no europski novac stizat će postupno Igor Vukić vukic@privredni.hr Z a potpore poljoprivrednoj proizvodnji u ovoj godini iz proračuna će se isplatiti 2,7 milijardi kuna. Od iduće godine u sustav potpora, odnosno u izravna plaćanja prema pravilima Europske unije, uključuju se i europski poljoprivredni fondovi. Vlada je zato na prošlotjednoj sjednici prihvatila zakon o potpori u poljoprivredi i ruralnom razvoju usklađen s uvjetima iz pregovora s EUom. Hrvatskoj bi iz Europskog poljoprivrednog garancijskog fonda i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj godišnje pripalo 373 milijuna eura. Prema riječima ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine, europski novac stizat će postupno, u idućoj godini oko 720 milijuna kuna, dok bi puni godišnji iznos bio dosegnut 2020. godine. Godišnje će na raspolaganju biti i 9,6 milijuna eura koji će se trošiti na razminiranje poljoprivrednog zemljišta. Zakon će omogućiti i završetak procesa akreditacije Agencije za plaćanja u poljoprivredi do kraja ove godine. To je jedan od zahtjeva iz izvještaja Europske komisije o napretku Hrvatske prema punopravnom članstvu. Prema zakonskom prijedlogu u 2013. godini moći će se, uz ostalo, ostvariti potpora od 25 posto godišnje premije za osiguranje od štete. Potpore za očuvanje izvornih pasmina domaćih životinja sežu od 150 kuna godišnje po jednom zagorskom puranu, preko 1000 kuna za magarca do 3000 kuna za goveda. Ekološka proizvodnja poticat će se sa 1323 kune godišnje po hektaru livada i pašnjaka, 2646 kuna po hektaru oranice i 4300 kuna po hektaru povrća i višegodišnjih nasada. Udruge koje su registrirale proizvode s oznakom kvalitete mogu dobiti do 50.000 kuna, a podupirat će se i stručno-znanstveni skupovi i gospodarske manifestacije. Za njih je predviđeno od 5000 do 45.000 kuna godišnje potpore, ovisno o vrsti i broju sudionika. Kontrola trošenja novca Hrvatska je dogovorila i neke “iznimno osjetljive sektore” u kojima će se U 2013. moći će se ostvariti potpora od 25 posto godišnje premije za osiguranje od štete dodjeljivati potpore. Za hektar šećerne repe potpora može biti 1395 kuna, a za najmanje 50 litara proizvedenog ekstra djevičanskog i djevičanskog maslinovog ulja, potpo- 9 ra iznosi 10 kuna po litri. Sve isporučene količine duhana poticat će se sa 3,35 kuna po kilogramu. Već za jednu mliječnu kravu dodjeljuje se poticaj od 860 kuna, a tko ima šest rasplodnih krmača može računati na subvenciju od 530 kuna po grlu. Korisnik za kojeg inspekcija utvrdi nepravilnosti u trošenju dodijeljenog novca morat će ga vratiti, a bude li se ponovo javio na natječaj, dodijelit će mu se samo pola mogućeg iznosa. Ako fizička osoba ometa rad inspektora, ne dostavi zatraženu dokumentaciju ili ne postupi po inspekcijskom rješenju, može biti kažnjena do 18.000 kuna. Kazne za pravne osobe iznosile bi od 10.000 do 30.000 kuna. Vlada je dala suglasnost da se Slobodna zona Zagreb proširi na novu lokaciju od 48.664 četvorna metra u Općini Jakovlje. Ondje je novu tvornicu sagradila tvrtka Eurocable koja izvozi 90 posto svojih proizvoda. Tako će ta tvrtka moći koristiti olakšice koje donosi poslovanje u slobodnoj zoni, a proširenjem koncesijskog područja povećat će se i prihod proračuna. Tvrtki Laguna Trade iz Rogoznice dodijeljena je koncesija za korištenje luke nautičkog turizma u Gružu, na području Dubrovnika. Laguna će ondje graditi marinu. Koncesiju će na rok od 33 godine plaćati osam kuna po četvornom metru, odnosno 435.000 kuna godišnje, te dodatnih pet posto od ukupnog godišnjeg prihoda luke. Pad gospodarstva 1,1 posto Međunarodni monetarni fond (MMF) početkom proteklog tjedna snizio je svoje prognoze globalnog gospodarskog rasta, i to drugi puta od travnja ove godine. Pritom su iz MMF-a upozorili američke i europske dužnosnike kako bi neuspjeh u sređivanju njihovih ekonomija mogao produljiti gospodarski pad. Rizik od dodatnog pogoršanja gospodarske situacije je značajan i povećao se u odnosu na ranije razdoblje. MMF je snizio i procjenu za gospodarstvo Hrvatske, a u ovoj godini očekuje i pad hrvatskog gospodarstva od 1,1 posto, revidiravši svoju travanjsku procjenu o padu od 0,5 posto. No, ipak za sljedeću godinu u Fondu očekuju rast BDP-a od jedan posto. Dodatno povišenje dobne granice za umirovljenje na 67 godina, više fleksibilnosti na tržištu rada, povećanje nulte stope PDV-a na određene proizvode na 10 posto, racionalizacija prekomjerne zaposlenosti i plaća u javnom sektoru, revidiranje neodrživih mirovinskih i zdravstvenih sustava, neke su od preporuka iz zaključne izjave Misije MMF-a. Naime, članovi te misije nedavno su posjetili Hrvatsku u sklopu redovnih godišnjih konzultacija. Iz MMF-a su upozorili i kako su za povratak snažnijeg rasta BDP-a u srednjoročnom razdoblju i preokretanje trenda snažnog rasta nezaposlenosti u Hrvatskoj potrebne dalekosežne reforme. No, kako napominju, plan za te reforme još uvijek nije donesen u Hrvatskoj iako je to već odavno trebalo biti obavljeno. (S.P.) Javna dražba dionica državnih tvrtki Na prodaji šaroliko društvo Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) odlučila je ponuditi na javnoj dražbi dionice poslovnih udjela trgovačkih društava koje su u državnom i vlasništvu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. U javnom pozivu objavljenom u dnevnim novinama AUDIO poziva sve zainteresirane investitore na iskazivanje interesa dostavom pisma namjere do 24. listopada. Riječ je o dionicama devet tvrtki, odnosno 216 dionica tvrtke Armko iz Konjšćine, jednoj dionici Hain Istre iz Buja, 102 dionice Ratarstva iz Bjelovara, dijelu poslovnog udjela u tvrtki Slavonija iz Novske u vrijednosti 16.700 kuna, 28 dionica tvrtke Tubs iz Lučkog, 21 dionici Uniona iz Zagreba, jednoj dionici Veterinarske ambulante Rovinj, 383 dionice Veterinarske stanice Zaprešić te jednoj dionici Virovitičke tiskare vrijednoj čak 254.800 kuna. Nakon što Agencija prikupi pisma namjere za kupnju dionica/poslovnih udjela tih tvrtki donijet će se odluka o početnoj cijeni, uvjetima i načinu organizacije postupka javnog nadmetanja. Na taj postupak bit će pozvani isključivo investitori koji su u roku dostavili pisma namjere. 10 PREDSTAVLJAMO ( 2 zaposlenih Privredni vjesnik Broj 3748, 15. listopada 2012. ( 1400 poštanskih ureda u agenciji koristi MIPS-ov Postal Business Automation System AMBRELA KOMUNIKACIJE, ZAGREB MIPS, Zagreb PR kao kišobran Efikasan domaći poštanski sustav MIPS je jedna od svega nekoliko svjetskih tvrtki s razvijenim vlastitim softverskim sustavom za poštansko poslovanje Agencija pruža širok spektar usluga: od odnosa s medijima do suradnje s raznim poslovnim partnerima te sadašnjim i budućim korisnicima njihovih proizvoda i usluga N akon višegodišnjeg iskustva u radu u medijima i odnosima s javnošću, Marina Karamatić-Sopić i Ivana Očevčić odlučile su, unatoč otežanoj situaciji na tržištu, svoje snage usmjeriti na razvoj vlastitih ideja osnovavši agenciju za odnose s javnošću Ambrela komunikacije. Ponosimo se međunarodnim certifikatom za komunikaciju na društvenim mrežama, kaže Ivana Očevčić Agencija, kaže Ivana Očevčić, pruža širok spektar usluga od odnosa s medijima do suradnje s raznim poslovnim partnerima te sadašnjim i budućim korisnicima njihovih proizvoda i usluga. “Vodimo se onom da sreća prati hrabre i odvažne. Pored nas dvije, koje smo zaposlene na neodređeno vrijeme, surađujemo s cijelim nizom profesionalaca koji imaju svoje registrirane djelatnosti kao što su grafički dizajneri i community menadžeri. Uskoro planiramo rast i zapošljavanje”, objašnjava ona. Na putu osnivanja agencije, nastavlja, sve se odvijalo vrlo brzo i bez nepotrebnih zastoja. “Primjećujemo buđenje tržišta i, zaista, kome god smo se obratile, pratila nas je brza i kvalitetna usluga. No svakako bi trebalo ubrzati sinkroniziranost u radu odjela državne uprave”, kaže. Motivirajuća konkurencija Govoreći o hrvatskom tržištu odnosa s javnošću dodaje kako na njemu uvijek ima dovoljno mjesta za kvalitetne, brze i inovativne usluge. “Gotovo u svakom tržišnom dijelu poslovanja vidimo izazov, bilo da se radi o sektoru informacijskih tehnologija, farmaciji, robi široke potrošnje, luksuznim brendovima, turizmu ili gastronomiji. A ponosimo se međunarodnim certifikatom za komunikaciju na društvenim mrežama”, naglašava. Kontakti u području agencija za odnose s javnošću, ističe, postoje od ranije. Kolege su im vrlo toplo čestitali na samostalnom nastupu na tržištu, a time ih i dodatno razveselili. “Konkurencija je zdrava stvar, motivira nas da napredujemo i kontinuirano ulažemo u izgradnju znanja i vještina”, napominje. Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju očekuju puno. “Ponajprije uređenje tržišta u poslovanju s agencijama koje pružaju komunikacijski menadžment. A svi zajedno trebamo raditi na tome da se odnosi s javnošću percipiraju kao neizostavna djelatnost u planiranju poslovnih procesa, urediti certifikaciju stručnjaka... Čvrsto vjerujemo da o ovim, ali i ostalim pitanjima, brinu u Hrvatskoj udruzi za odnose s javnošću”, ističe. U budućnosti, pak, žele usluge komunikacijskog menadžmenta pružati u cijeloj regiji za što su već obavile preliminarne razgovore s kolegama. (B.O.) P ošte spadaju među nasloženije poslovne organizacije. U poštanske urede dolazi veliki broj korisnika, obavlja se prijam i uručenje pošiljaka, telekomunikacijski promet, novčano poslovanje, maloprodaja... Svi ti sektori moraju biti informatički povezani tako da zaposlenima bude jednostavno obavljanje pojedinih zadataka, a menadžmentu olakšano praćenje poslovnih procesa. Zagrebačka tvrtka MIPS tu je na svom terenu. Softverski sustav za obavljanje poštanskog poslovanja razvijaju dvadesetak godina, surađujući s Hrvatskom poštom i Hrvatskom poštom Mostar. MIPS-ov Postal Business Automation System u primjeni je na 3000 radnih mjesta u više od 1200 poštanskih ureda u Hrvatskoj te u dvjestotinjak ureda Hrvatske pošte Mostar. MIPS je pri tome jedna od svega nekoliko svjetskih tvrtki s razvijenim vlastitim softverskim sustavom za poštansko poslovanje. Rješenja su usklađena s pravilima međunarodne poštanske udruge UPU (Universal Postal Unions). Iskustvo u razvoju programskih rješenja za pošte MIPS želi ponuditi i na međunarodnom tržištu “Naš sustav omogućava uštedu troškova i autonoman rad svakog poštanskog ureda bez obzira na stanje komunikacija prema višim središtima. Modularan je pa je tako otvoren za sve dopune ili nadogradnje prema željama korisnika”, rekao nam je Ivan Orlović, direktor vizije (chief visionary officer) u MIPS-u. Član Alfatec Groupa Iskustvo u razvoju programskih rješenja za pošte MIPS želi ponuditi i na međunarodnom tržištu. U rujnu su izlagali u Bruxellesu na sajmu PostExpo2012. Sajam je okupio oko 160 kompanija iz ci- jelog svijeta koje se bave poštanskim, dostavnim i kurirskim poslovanjem. Orlović je dobio priliku održati predavanje o MIPS-ovim inovacijama u razvoju poštanske automatizacije. Tijekom sajma uspostavljeni su kontakti s poštanskim poduzećima iz regije koji bi mogli biti budući korisnici njihovih usluga. Temelje poštanskog poslovanja u Srednjoj Europi postavila je još Austro-Ugarska pa su i sustavi u različitim zemljama na ovom području prilično srodni. MIPS je prije dvije godine ušao u poslovni sustav zagrebačke informatičke grupacije Alfatec Group. Na poslovima poštanske automatizacije radi 18 zaposlenika, a u sinergiji s Alfatecom mogu ispuniti sve zahtjeve potencijalnih kupaca. MIPS se također bavi i ERP sustavima za automatizaciju poslovanja poduzeća, sustavima za raspoređivanje čuvara i evidentiranje radnih zadataka u zaštitarskim tvrtkama te informatiziranjem mjenjačkog poslovanja. (I.V.) PRIČA S RAZLOGOM 11 www.privredni.hr Broj 3748, 15. listopada 2012. ( dobit od oko 1 mil kn Dubrovnik i Varaždin Nagrađeni u akciji Volim Hrvatsku očekuju na Zrnu ove godine Ekološka proizvodnja hrane Kruhom bez aditiva do veće dobiti Poslovati u ekološkoj proizvodnji hrane nije lako, no tržište ni u krizi ovakvim proizvodima nije okrenulo leđa nego se čak bilježi rast. S najstarijeg hrvatskog ekološkog imanja na tržište dolaze i novi eko pekarski proizvodi Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr P oslovati u ekološkom uzgoju hrane nije lako. Država je uglavnom maćeha takvim proizvođačima, puno je nerazumijevanja, a uvjeti za certificiranje i proizvodnja koja uključuju udaljenost od prometnica kao i drugih poljoprivrednih površina koje se tretiraju proizvodima kemijske industrije otežavaju konkurentnost. No polagan organski rast proizvodnje i prodaje, kao i rast interesa za zdravu hranu, eko proizvođačima osigurava stabilnost poslovanja i u teškim gospodarskim vremenima. Jedno od takvih poduzeća je i Biovega, te njihovo, prošle godine kupljeno, imanje Zrno. Ovo imanje od 20 hektara najstarije je hrvatsko ekološko imanje koje postoji još od 1988. godine. Nalazi se u malom selu Habijanovcu kraj Vrbovečke Dubrave, 55 kilometara istočno od Zagreba i zapošljava 18 radnika. Na posjedu se na prirodan i potpuno ekološki način sade i njeguju razne žitarice, mahunarke, ljekovite gljive, začini te voće i po- vrće koje Biovega koristi kao sirovine za pripremu svježeg programa za svoj lanac trgovina Bio&bio. Uzgaja se pedesetak kultura - tridesetak povrtnica, pet vrsta žitarica, desetak vrsta voća, začinsko bilje te shiitake gljive. Principi Artisan bakeryja Na Zrnu se također tradicionalnom metodom proizvodi zimnica poput ajvara, kiselog kupusa, džemova i marmelada kao i popularna Zrneta, jedinstven dodatak jelima spravljen od korjenastog povrća i začina, bez ikakvih umjetnih dodataka. Osim prodaje u trgovinama Bio&bio, ove proizvode moguće je naći i na policama pod brendom Ekozona u većim prodavaonicama Konzuma, te trgovinama zdrave hrane, ljekarnama i biljnim ljekarnama pod brendovima Organica i Okinawa. Tvrtka Biovega je akvizicijom Zrna od vlasnice koja je bila dobavljačica njihovih proizvoda krenula u nove projekte i podigla broj svojih djelatnika na 85. Prvi u nizu novih proizvoda je ekološki proizveden beskvasni kruh koji se radi od domaćih ekoloških žita- rica sa samog imanja, koje se na njemu i melju i prerađuju, a na imanju se peče i kruh. Pekarstvo se temelji na principima Artisan bakeryja koji se odnose na male, rukom proizvedene serije pekarskih proizvoda visoke kvalitete. Iako ovo imanje nije veliko, vrlo je zanimljivo, ističe predsjednik Uprave Biovege Zlatko Pejić. “Preuzeli smo imanje jedne od pionirki ekološke proizvodnje hrane Zlate Nanić, odlučili nastaviti tradiciju te povećati produktivnost i efikasnost imanja. Prvi od tih projekata je izrada kruha na osnovi kiselog tijesta. Kruh je bez aditiva, konzervansa, poboljšivača okusa i kvasca, a distribuiramo ga u lancu trgovina Bio&bio kupcima koji su već informirani i educirani o takvim pekarskim proizvodima”, ističe Pejić. Rast proizvodnje i prodaje Unatoč krizi koja pogađa hrvatsko gospodarstvo Biovega bilježi rast proizvodnje i prodaje iako su njihovi proizvodi skuplji od onih proizvedenih na uobičajeni način te će ovu godinu, usprkos velikim investicijama, zavr- šiti s dobiti. “U eko proizvodnji je puno teže doći do pozitivnih rezultata jer smo ograničeni u utjecaju na poboljšavanje kvalitete zemlje kroz prirodna gnojiva”, kaže direktor Bio Zrna Tomislav Đuričin. “Nakon prošlogodišnjeg minusa od 650.000 kuna koji je posljedica velikih ulaganja, do kraja srpnja smo bili na minusu od samo 4000 kuna. Do kraja godine očekujemo kako ćemo biti u plu- Biovega je prošle godine kupila imanje Zrno od 20 hektara su od oko milijun kuna. Pozitivno poslovanje će nam svakako pomoći u apliciranju za potpore Ministarstva poljoprivrede, projekte Ministarstva gospodarstva, ali i projekte financirane iz europskih fondova”, ističe Đuričin. Ove su godine farmu prijavili na program Regionalna konkurentnost Ministarstva gospodarstva kojim žele osigurati bolju energetsku učinkovitost kroz povezivanje obnovljivih izvora energije i iskorištavanjem otpada. pobjednici Plavog i Zelenog cvijeta Povjerenstvo Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) u sklopu ovogodišnjeg projekta Volim Hrvatsku izabralo je pobjednike u akcijama Plavi i Zeleni cvijet, EDEN - Europska destinacija izvrsnosti, Experience Croatia - Doživi Hrvatsku te Čovjek ključ uspjeha u turizmu. Najuspješnijima će nagrade biti dodijeljene na Danima hrvatskog turizma, koji će se 18. i 19. listopada održati u Dubrovniku. U akciji Plavi cvijet u kategoriji mjesta s više od 10.000 stanovnika pobijedio je Dubrovnik, od 3000 do 10.000 stanovnika Vodice, od 1000 do 3000 Brela, a do 1000 stanovnika Veli Lošinj. U kategoriji uređenosti mjesta kao cjeline kontinentalne Hrvatske, pobjednici Zelenog cvijeta su Varaždin u kategoriji mjesta s više od 30.000 stanovnika, Virovitica u kategoriji mjesta od 10.000 do 30.000 sta- novnika, Gospić u kategoriji mjesta od 5000 do 10.000 stanovnika te Prelog u kategoriji mjesta do 5000 stanovnika. Oznaku kvalitete u kulturnom turizmu Doživi Hrvatsku Experience Croatia dobili su: u kategoriji kulturna ustanova Muzejsko-galerijski prostor Sveta srca u Puli, u kategoriji kulturno događanje Sinjska alka, te manifestacija Barun Trenk u tvrđavi Brod u Slavonskom Brodu u kategoriji kulturni itinerer. U sklopu projekta Čovjek - ključ uspjeha u turizmu titula turističkog djelatnika godine dodijelit će se u 24 kategorije. (S.P.) *vijesti Kršenje propisa tijekom turističke sezone Ugostitelji i turistički radnici će, zbog inspekcijski utvrđenih kršenja propisa u turističkoj sezoni, u državni proračun morati uplatiti čak 9,82 milijuna kuna. Najčešće su kažnjavani zbog nelegalnog rada i obavljanja djelatnosti, neispunjavanja propisanih uvjeta, nepridržavanja radnoga vremena, usluživanja alkoholnih pića osobama mlađim od 18 godina, neisticanja cijena usluga, neplaćanja boravišne pristojbe i neprijavljivanja gostiju. Pozitivan pomak za- bilježen je kod smještaja u kućanstvima građana i seljačkim domaćinstvima, gdje u 84 posto od svih pregledanih objekata inspekcija nije naišla na kršenje propisa, stoji u priopćenju Državnog inspektorata. U rujnu 11 posto više noćenja U Hrvatskoj je u rujnu zabilježeno 8,15 milijuna noćenja što je 11 posto više nego u istom lanjskom mjesecu. Najviše su noćenja ostvarili Nijemci, Austrijanci, Česi, Slovenci i Poljaci. Značajan udio u ukupnom turističkom prometu zabilježili su turisti iz Velike Britanije koji su ostvarili čak 16 posto više noćenja nego u rujnu 2011. U ovogodišnjem je rujnu u Hrvatskoj registrirano 1,43 milijuna dolazaka što je također 11 posto više nego prošle godine. 12 AKTUALNO Privredni vjesnik Broj 3748, 15. listopada 2012. ( 15 mlrd € potrošili smo na kupnju novih automobila ( više od 30 poslova u inoze ima tvrtka China Shandong International Economic&Te Nadan Vidošević u Libertasu Meng Yan, generalni direktor kompanije Chi Kriza će trajati sigurno do kraja desetljeća Izgradili smo svijetu, a sada Hrvatska nema puno rentnih bogatstava, biološki smo stari, a imamo samo dva posto tehničke inteligencije, stoga nam preostaje samo da iskoristimo svoj povoljan geoekonomski položaj Kina je odobrila 10 milijardi dolara kredita za projekte u 16 zem u infrastrukturi i energetici. Od predviđenih 10 milijardi dolara gradnja, te rokom otplate od 15 godina Ljiljana Lukić ljiljana.lukic@pregled.rs P Drago Živković zivkovic@privredni.hr O va kriza trajat će sigurno do kraja desetljeća jer nam je za oporavak graditeljskog sektora potrebno barem pet godina, ustvrdio je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević na predavanju u Visokoj poslovnoj školi Libertas u Zagrebu. Prisjetio se kako je sličnu prognozu izrekao početkom 2009. godine, nakon čega ga je oštro napao tadašnji ministar financija Ivan Šuker, koji je tvrdio da ćemo iz krize izaći već 2010. godine. Vidošević nije optimističan ni kada je riječ o postignućima sadašnje vlade za koju kaže da nema snage pokrenuti investicijski ciklus jer se mora baviti tekućom likvidnošću. Hrvatska nema puno rentnih bogatstava, biološki smo stari, a imamo samo dva posto tehničke inteligencije, stoga nam preostaje samo da iskoristimo svoj povoljan geoekonomski položaj kao jedina zemlja koja je i mediteranska i podunavska. Hrvatska je jedan od pleksusa na karti svijeta, ali pitanje je tko će upravljati tim prostorom i hoćemo li biti samo objekt tuđih interesa ili ćemo biti logistička rezultanta velikih sila, slično kako je to uspjelo maloj Švicarskoj. Useljenička politika No, da bismo iskoristili svoj položaj, nužna nam je i nova useljenička politika o kojoj se, kaže Vidošević, nitko ne usudi govoriti zbog 300.000 Vanjski dug od 60 milijardi dolara nije velik, s obzirom da samo naše šume vrijede više nezaposlenih. Međutim, kada bismo omogućili useljavanje stranaca koji dijele naše vrijednosti, ojačali bismo svoj biološki potencijal, a stranci bi se ubrzo kroatizirali, kako se to već i dogodilo više puta u povijesti, predviđa Vidošević. U tom slučaju, uvjeren je, budućnost nam je svije- tla jer ni sadašnjih 60 milijardi dolara vanjskog duga zapravo nije puno, s obzirom na to da samo naše šume vrijede više, a cijela Hrvatska vrijedi nekoliko stotina milijardi dolara. Najveći zločin protiv same sebe Hrvatska je, prema Vidoševiću, napravila promjenom Ustava 2000. godine, kada smo odustali od polupredsjedničkog sustava. Dobili smo “čudnovatog kljunaša’’ od Ustava kojim su razbijene sve točke odlučivanja, a donesene odluke nitko ne može provesti do kraja. Zadnju promjenu Ustava, kojom je uvedeno načelo da kaznena djela u pretvorbi ne zastarijevaju, Vidošević također smatra velikom pogreškom. “Svi ukradeni novci u pretvorbi nisu ništa u usporedbi sa 15 milijardi eura koje smo u 20 godina dali za kupnju automobila, čime smo poticali razvoj zapadnoeuropskih ekonomija’’, pojasnio je Vidošević. A i dandanas, zaključio je, domaćom štednjom preko banaka u stranom vlasništvu financiramo kupnju uvozne robe. resjek interesa Kine i Europe mogao bi se uskoro naći i u Hrvatskoj, točnije u regiji Jugoistočne Europe za koju Kina smatra da je najizglednija za promociju većih poslova i projekata umjesto dosadašnje poplave jeftine robe, potvrdio nam je u razgovoru za Privredni vjesnik Meng Yan, generalni direktor kompanije China Shandong International Economic&Technical Cooperation Group Ltd. S Meng Yanom smo razgovarali za njegova nedavnog posjeta Beogradu gdje je ministrima za građevinarstvo i infrastrukturu predstavio projekte izgradnje određenih prometnica ili njihovih dijelova u Srbiji. Gdje se nalazi Europa na vašoj poslovnoj mapi? - To je veoma privlačna investicijska i poslovna destinacija za nas. Europa je politički i, unatoč krizi, ekonomski stabilna, a mi imamo podršku kineske vlade i želimo steći iskustvo na europskim projektima. Mi krizu gledamo kao mogućnost da lakše uđemo na europsko tržište koje je za nas veoma visoko rangirano, prije svega u pogledu sigurnosti ulaganja. Uz sigurnost ulaganja, koja je još komponenta važna za vašu, ali i druge kineske kompanije kad odlučuju hoće li negdje investirati? - Za nas su posebno važni prijateljski odnosi s nekom zemljom. Najvažniji su dobri politički odnosi i sve ono što se događalo ranije u našim bilateralnim odnosima. Posebno cijenimo to što Kina ima tradicionalno dobre odnose s Hrvatskom i drugim Mi krizu vidimo kao mogućnost da lakše uđemo na europsko tržište zemljama u ovoj regiji. Znamo u kakvom je stanju hrvatska ekonomija, a za nas je posebno značajno to što će za nepunih godinu dana Hrvatska postati ravnopravna članica Europske unije. Jeste li imali i neka druga međunarodna iskustva? - Imamo više od 30 poslova u inozemstvu, u Jugoistočnoj Aziji, Južnoj Americi i na Bliskom istoku. Dobili smo poslove na izgradnji infrastrukturnih objekata u Iraku, na natječajima raspisanim nakon završetka rata. Na međunarodnim tržištima uključeni smo i u projekte u poljoprivredi, u Sudanu smo investirali više od 60 milijuna dolara u iznajmljivanje i organiziranje proizvodnje pamuka. U Gani smo investirali 300 milijuna dolara u izgradnju autocesta po principu javno-privatnog partnerstva i koncesija. Potpisali smo ugovore i za prve poslove u Španjolskoj. Najveće poslove, naravno, imate u Kini? - U Kini gradimo autoceste, a nedavno samo završili najduži most na svijetu. Najveća smo državna kompanija u provinciji Shandong, u našem je sastavu 13 kompanija, a sada smo i internacionalna grupa koja ima i međunarodnu ponudu za tržište. Shandong je pokrajina na istoku Kine, među kineskim provincijama mi smo po razvoju na vrhu, i to među prve tri, ne samo po broju stanovnika nego prije svega po ekonomskoj snazi. Šta čini provinciju Shandong tako jakom u ekonomskom pogledu? - To su industrija, poljoprivreda i usluge. Ono čime se poseb- INTERVJU 13 www.privredni.hr Broj 3748, 15. listopada 2012. ( 13 kompanija mstvu chnical Cooperation Group Ltd. u sastavu te tvrtke na Shandong International Economic&Technical Cooperation Group LTD. najduži pomorski most na želimo raditi i u Hrvatskoj alja Jugoistočne i Srednje Europe, uključujući i Hrvatsku od koje se očekuje da predloži projekte od zajedničkog interesa Kina će trećinu dati pod preferencijalnim uvjetima, s maksimalnih tri posto kamate, grace periodom koji traje koliko i no ponosimo je mreža autocesta prve klase. Svi Kinezi znaju da je pro- upravo kompanija na čijem sam čelu. U Kini nismo, međutim, fokusirani samo na svoju provinciju, imamo poslove širom zemlje. Shandong izlazi na Žuto i Bohajsko more, ima oko stotinu milijuna stanovnika i prostire se na oko 156.000 četvornih kilometara. boljšavati. Most Jiaozhou Bay neće dugo biti rekorder jer uskoro počinje izgradnja novog mosta čije se otvaranje predviđa za 2016. godinu. Taj most bit će dugačak 48 kilometara i povezivati Hong Kong s gradom Macau i provincijom Guangdan. Za nas je veliko uzbuđenje donio završetak mosta Jiaozhou Bay, kada se na njegovoj sredini iz oba smjera sastalo 10.000 radnika koji su spojili most uz veliki vatromet. Predviđeno vrijeme prelaska mosta je od 20 do 40 minuta za oko 30.000 vozila dnevno. Most je projektiran tako da izdrži potres jačine osam stupnjeva po Richteru. Najduži most na svijetu svakako je atraktivna referenca. Vjerojatno je i priča o njemu zanimljiva i poučna? - Najduži pomorski most na svijetu, most Jiaozhou Bay dug 42 kilometra, otvoren je prošle godine, a radovi koje je izvodio China Shandong International trajali su oko četiri godine, dok je samo planiranje i projektiranje trajalo dvadesetak godina. Taj most na 5000 stupova povezuje istočnu kinesku luku Qingdang i otok Huangdao, a stajao je više od 1,5 milijardi dolara. Kina ima 11 najvećih mostova u svijetu i namjerava ne samo zadržati taj rekord nego ga i po- Kakva je veza kineskih kompanija na inozemnom tržištu? Posebno ako se ima u vidu da su najveće kineske kompanije istodobno i državne, odnosno u većinskom državnom vlasništvu kao vaša. - Na tržištu, te se veze ne razlikuju od veza s bilo kojom drugom inozemnom kompanijom. No, ako je neka od kineskih kompanija ranije došla na određeno tržište, tada nam njeno iskustvo, ako je pozitivno, postaje referenca za to tržište, no ta referenca vrijedi ne samo za drugu kinesku kompaniju nego i za kompanije iz drugih zemalja. Mi smo konkurenti, ali i surađujemo. Nagrada Lu Ban za arhitekturu Naša kompanija tri puta je dobila nagradu Lu Ban, najveće kinesko nacionalno priznanje za arhitekturu i graditeljstvo, kao i nacionalne nagrade za kvalitetu u inženjerskim konstrukcijama i doprinos društvenom i znanstvenom razvoju. Ta priznanja imaju veliki značaj za nas s obzirom na to da je temeljna kompanija iz koje smo izrasli u grupu osnovana prije 20 godina, a da sada zapošljavamo 26.000 radnika i nalazimo se među 500 najvećih u Kini, kazao je Meng Yan. vincija Shandong ispred drugih po autocestama. Imamo 2000 kilometara najboljih autocesta koje je najvećim dijelom izgradila Kina je pripremila podršku svojim kompanijama u svijetu. O kakvoj pomoći i kakvoj vrsti subvencija je riječ? - Kina je odobrila 10 milijardi dolara kredita za projekte u 16 zemalja Jugoistočne i Srednje Europe, uključujući i Hrvatsku od koje se očekuje da predloži projekte od zajedničkog interesa u infrastrukturi i energetici. Od predviđenih 10 milijardi dolara Kina će trećinu dati po preferencijalnim uvjetima. Ti povoljni krediti se uglavnom daju s maksimalnih tri posto kamate, grace periodom koji traje koliko i gradnja, te rokom otplate od 15 godina. U sve veće poslove uključena je i kineska banka Exim. Kako vidite budućnot kineske ekonomije u svjetlu ekonomske krize, jeste li optimist ili ne? - Ja sam uvijek optimist. Nemam sumnje u kinesku ekonomiju. Mi smo druga po jačini ekonomija u svijetu. Kriza je najviše pogodila male i srednje tvrtke, ali za supervelike grupe poduzeća i kompanija nema zime, one imaju mnogo više mogućnosti preživjeti. Slično je i s državama: što je država veća, to su udari krize manji (bez obzira na snagu i dubinu krize) jer velike države imaju i mnogo jače obrambene mehanizme i mnogo više moguć- nosti izbora i rezervnih opcija. Šta je u fokusu ekonomske politike kineske države, budući da je i Kina dio globalne ekonomije koju već četiri godine potresa duboka ekonomska i financijska kriza? - Situacija u Kini je bolja nego u drugim dijelovima svijeta. I mi imamo problema, ali sve možemo lakše prebroditi zahvaljujući kineskoj inteligenciji i teškom i marljivom radu. Upravo smo proizveli i prvi kineski nosač aviona. Imamo najsuvremeniju tehnologiju iz cijelog svijeta, a plaće radnika su još uvijek dovoljno niske da budemo konkurentni, odnosno jeftiniji na svjetskom tržištu. Kina je, osim toga, sama po sebi veliko tržište, što po ekonomskoj teoriji znači da može sama sebi biti dovoljna u ekonomskom pogledu. Jer se, u prosjeku, oko 70 posto svih proizvedenih roba ne izvozi nego koristi za domaću upotrebu, a u Kini je taj prosjek uvijek potencijalno i veći. Ali, jasno je isto tako da nema razvoja bez izvoza, odnosno konkurentnosti gospodarstva. Kina se kad je riječ o robi široke potrošnje već dokazala, ali sada želimo konkurirati i svojim graditeljskim sposobnostima i investiranjem u inozemstvu. 14 AKTUALNO *vijesti Tvrtka Jelen odlazi u stečaj Na Zavod na zapošljavanje odlazi dvjestotinjak zaposlenika čakovečkog Jelena, jedne od zadnjih međimurskih obućarskih tvrtki u domaćem vlasništvu. Stečaj je otvoren na temelju prijedloga Ministarstva financija od kojeg se očekivalo prihvaćanje modela C ili predstečajne nagodbe zbog financijskog restrukturiranja te tvrtke. Knjigovodstvena vrijednost Jelena iznosi 30,4 milijuna kuna, a obveze prema dobavljačima i državi 31 milijun kuna, dok su ukupne obveze Jelena 52 milijuna kuna. Auto Hrvatska obilježava 60 godina poslovanja Tvrtka Auto Hrvatska ove godine obilježava 60 godina poslovanja. Danas Auto Hrvatska posluje na 40 lokacija u Hrvatskoj te zapošljava oko 600 djelatnika. Ta tvrtka zauzima značajno mjesto na tržištu gospodarskih vozila kao glavni uvoznik gospodarskih vozila iz grupacije MAN Nutzfahrzeuge AG, MAN i Neoplan, ali i svojim prodajno-servisnim centrima za gospodarska vozila. Američka tvrtka kupuje dio Gredelja U američkoj tvrtki National Railway Equipment Company zainteresirani su za kupnju pogona za proizvodnju lokomotiva zagrebačke tvrtke Gredelj. Pregovori o tom preuzimanju još su u tijeku s obzirom na to da se očekuje kako će o sudbini Gredelja 12. prosinca odlučiti njegovi vjerovnici. Prema postojećim, ali i dogovorenim novim poslovima s američkim partnerima, u Gredelju kažu kako je ukupna vrijednost tih ugovora 20 milijuna američkih dolara. Zbog postojećih i dogovorenih novih projekata na posao će se vratiti tristotinjak Gredeljevih djelatnika. Privredni vjesnik Broj 3748, 15. listopada 2012. ( 40% iskorištenost ( 81,48% preradbenih kapaciteta u 2011. uljare u vlasništvu države DOBRE VIJESTI IZ NAJVEĆE HRVATSKE ULJARE Krenula proizvodnja, ubrzana privatizacija Tvornica ulja Čepin, inače jedina veća hrvatska tvornica za primarnu preradu jestivog ulja, poslije dugog razdoblja nerada, napokon je uspjela pokrenuti barem dio svojih pogona Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr M a koliko apsurdno zvučalo, danas je u Hrvatskoj zaista prava vijest da se u nekoj tvornici nešto – proizvodi! Nakon dvadesetak godina sustavnog za- Tri potencijalna investitora su se nedavno javila na javni neobvezujući poziv za preuzimanje uljare tiranja svega što ima veze s radom i proizvodnjom, dovedeni smo u situaciju da takvu informaciju čujemo s dozom čuđenja. Ono što bi trebalo biti posve uobičajeno i normalno, postalo je iznimka. Eto, i to se događa. Tako je Tvornica ulja Čepin, inače jedina veća hrvatska tvornica za primarnu preradu jestivog ulja, poslije dugog razdoblja nerada napokon uspjela pokrenuti barem dio svojih pogona. Naime, uljara zbog nelikvidnosti nije mogla financirati otkup sirovine, te su u 2011. godini preradbeni kapaciteti bili iskorišteni samo 40 posto, a poslovanje se svelo samo na uslužnu djelatnost. K tome, banke su blokirale račune zbog nepodmirivanja dospjelih kreditnih obveza, ali je 31. kolovoza 2012. godine račun deblokiran i strojevi su opet pokrenuti. Sretna je okolnost da se to dogodilo upravo u vrijeme kada se približava kraj preduge trakavice o privatizaciji ove tvornice, čiji je većinski vlasnik (81,48 posto temeljnog kapitala) još uvijek država. Poslovni bonus nove uprave Ivica Vrkić, predsjednik Uprave i Zvonko Erak, predsjednik Nadzornog odbora Tvornice ulja Čepin, tih su se nezahvalnih dužnosti prihvatili početkom ove godine upravo s ciljem da tvornicu spase od stečaja i uz pomoć Vlade dovrše proces privatizacije. Stoga je ponovno pokretanje proizvodnje samo svojevrsni bonus njihova rada. “Doduše, još je uvijek riječ samo o lohn poslovima, ali da nismo oživjeli proizvodnju, ne bismo bili ni zanimljivi na tržištu. Time smo pokazali da je tvornica tehnološki i kadrovski spremna i sposobna, te da funkcionira. Iako smo, nadam se, u završnoj fazi privatizacije, ponašamo se kao da se ne događaju takve bitne promjene, nego pregovaramo o nabavi sirovine kako bismo u cijelosti zaokružili proces proizvodnje te naše ulje plasirali na tržište i prije završetka privatizacije”, objašnjava Ivica Vrkić dodavši kako ga, unatoč brojnim nepoznanicama, raduje nedavna odluka Vlade o ubrzanju procesa privatizacije. Odlučuje Vlada Naime, Vlada je početkom listopada donijela odluku o posebnom načinu raspolaganja poslovnim udjelima Čepina, a Ministarstvo gospodarstva na čelu s Radimirom Čačićem zaduženo je da Vladu u roku od sedam dana izvijesti o ocjeni pristiglih ponu- Amerikanci misle ozbiljno Zanimljivo je da su predstavnici američke kompanije u nekoliko navrata posjetili tvornicu. Prema nekim informacijama, oni su ozbiljno zainteresirani ne samo za uljaru, nego i za mnogo veću kupnju u osječkoj poljoprivredno-prehrambenoj branši. “Prilikom jedne od posjeta uljari, Amerikanci su govorili o investiciji u ekstrakciju ulja, dakle da se tehnološki još više podigne razina obrade. Osim toga, jako su zainteresirani za povećanje ukupnih kapaciteta tvornice budući da imaju pouzdanog kupca ulja. To otvara i velike mogućnosti proizvođačima suncokreta jer se kroz kooperaciju može planirati sadnja suncokreta i dugoročan razvoj ove kulture. Takav pristup važan je ne samo zbog tvornice, nego i zbog uključivanja mnogo većeg broja poljoprivrednih proizvođača i potencijalnih kooperanata ove tvornice”, kaže Vrkić. da i zaključku pregovora te predloži odabir jednog od tri potencijalna investitora koji su se nedavno javili na javni neobvezujući poziv za preuzimanje uljare. Riječ je o tvrtkama Mambo iz Osijeka (tvrtka iz sustava Žito Grupe Marka Pipunića), potom Envien a.s. iz Bratislave, te PS International Ltd. iz Sjeverne Karoline. U odluci se također navodi kako će konačnu odluku o izboru investitora, početnoj cijeni i uvjetima prodaje donijeti Vlada, a u njenu obrazloženju da se na ubrzani postupak prodaje ide zbog velikih teškoća u kojima se ta tvrtka nalazi duže vrijeme. Kad je riječ o toj odluci, Vrkić za Privredni vjesnik kaže kako se “uzda u to da će ljudi u Vladi znati izabrati najboljeg ponuđača, i to onoga koji će najviše investirati i voditi računa o interesima radnika”. “Krajnje je vrijeme da se završi privatizacija uljare, da dođe novi vlasnik i Tvornica ulja Čepin stane na svoje noge te na tržište konačno izađe sa svojim prepoznatljivim kvalitetnim proizvodima”, zaključuje Vrkić. 15 www.privredni.hr Broj 3748, 15. listopada 2012. ( 5,1% pad izvoza u prvih 8 mjeseci 2012. ( 9,8% smanjenje uvoza u istom razdoblju Drvna industrija Nacionalno brendiranje nužno za strana tržišta Za daljnju ekspanziju na europsko ali i ostala inozemna tržišta važno je imati visokokvalitetne i atraktivno dizajnirane proizvode te što veću produktivnost, procjenjuje ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr U zadnjih desetak godina drvna industrija je iz zapećka polagano postala jedna od strateških domaćih industrija, ponajprije zahvaljujući tradiciji rada s drvom i činjenici da su naše šume bogate vrhunskom i svjetski poznatom sirovinom. Nakon dobre prošle godine kojom je po izvozu gotovo dosegnuta razina pretkrizne 2007. godine, podaci o izvozu i proizvodnji drvne industrije Potpore moraju biti usmjerene tvrtkama konkurentnim na svjetskom tržištu, ocjenjuje Zdravko Jelčić u prvih osam mjeseci ove godine pokazuju pad izvoza od 5,1 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, dok je uvoz smanjen za 9,8 posto. Kako procjenjuju u Ministarstvu poljoprivrede, drvna industrija zbog izvozne orijentiranosti, a velikim dijelom i zbog povezanosti s građevinskim sektorom i kupovnom moći domaćeg tržišta, i dalje osjeća negativan utjecaj krize. Ambienta bez vodećih tvrtki Ovogodišnja Ambienta, 39. međunarodni sajam namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije, to je potvrdila. Na njoj su izostali svi proizvođači parketa – vodećeg izvoznog proizvoda u ovoj branši, a sajam su ove godine zaobišle i velike tvrtke poput Tvina, Spačve i Finvesta. Inače, u zadnje četiri godine drvni je sektor kroz potpore dobio gotovo 290 milijuna kuna nepovratnih namjenskih sredstava, no još uvijek nema strateškog pristupa ovoj branši nego je riječ o pojedinačnim inicijativama i uglavnom samostalnim pronalascima kupaca na stranim tržištima. Treba što prije izraditi strategije gospodarskog razvoja i zaustaviti negativne trendove, priznao je i ministar poljoprivre- Potpore za 160 tvrtki Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina potpisao je na Ambienti ugovore o dodjeli nepovratnih namjenskih sredstava kapitalne pomoći za poticanje razvoja i održivosti prerade drva i proizvodnje namještaja. Natječaj za dodjelu te potpore bio je objavljen početkom travnja i na njega su stigle 194 prijave. Njih 160 zadovoljava natječajne uvjete pa će im biti ukupno dodijeljeno 59,5 milijuna kuna potpora. de Tihomir Jakovina na Poslovnom klubu Ambiente. “Drvoprerađivačka industrija je važan segment hrvatskoga gospodarstva u kojem se već primjećuju pozitivni trendovi. Tu posluje velik broj tvrtki koje još uvijek karakterizira niska produktivnost, niska razina finalizacije, a ponekad i loš menadžment. Ipak, znatan se dio drvoprerađivačke industrije već orijentirao na europsko trži- Velike mogućnosti ulaganja Na Ambienti su predstavljene i mogućnosti ulaganja u hrvatsku drvnu industriju. Kako kaže Marijan Kavran, direktor Drvnog klastera, kvalitetna sirovina veliki potencijal biomase i povezanost s inozemnim tržištima trebale bi privući strani kaptial. “Tvornica namještaja u Ogulinu prodaje se za samo dva milijuna eura. Varaždinski Mundus, jedna od naših najstarijih drvoprerađivačkih tvrtki, prodaje se za 6,5 milijuna eura, dok se samo zemljište tvrtke od 14 hektara nalazi u samom gradu. Slatinski Gaj, pak, prodaje se za 3,6 milijuna eura, a nekad je bio sinonim za preradu drva i tvrtka koja je namještajem opremila brojne hotele u Hrvatskoj, Rusiji, Iraku i drugdje”, ističe Kavran. Novi vlasnik već sutra može započeti proizvodnju u koprivničkom Bilokalnik Drvu koje se prodaje za 12 milijuna eura. U cijenu je, uz devet hektara zemljišta, tvorničke hale, moderne strojeve, uključena i velika zaliha gotovih vrata. Investitora traže i lokacije u Svetom Jurju i Vratima, pogoni u Vrhovinama, Donjoj Lomnici, Krapini i Novoj Gradiški i još dvadesetak pilana u Lici, Gorskom kotaru, Slavoniji i na Banovini. šte. Za daljnju ekspanziju na europsko ali i ostala inozemna tržišta važno je imati visokokvalitetne i atraktivno dizajnirane proizvode te što veću produktivnost”, procjenjuje Jakovina. Nedovoljan izvoz finalnih proizvoda “Uskoro će se početi sklapati dugoročni ugovori s Hrvatskim šumama o nabavi sirovine, pri čemu će se uzimati u obzir elementi poput ostvarenog dohotka, realiziranog izvoza te broja zaposlenih. U razvoju sektora trebali bi pomoći i strukturni fondovi EU-a za koje treba pripremiti kvalitetne projekte kako bi se ‘povukao’ što veći financijski iznos, a u tom procesu poduzetnicima će pružati podršku brojne agencije, odnosno kompetentni konzultanti”, naglasio je Jakovina, Drvoprerađivačka industrija u znatnoj je mjeri uklopljena u tržište EU-a, ali još uvijek nedo- voljno izvozimo finalne proizvode, smatra predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević. “Niska konkurentnost našega gospodarstva otežava povećanje našeg izvoza, a tome treba pridodati i neodgovarajuću tečajnu politiku. Za daljnju izvoznu ekspanziju ove gospodarske grane nužno je stvoriti prepoznatljiv brend hrvatske drvne industrije. Ujedno je važno povećati produktivnost, a za to je potrebno sniziti cijene inputa u proizvodne procese, što se ne može ostvariti bez javnog sektora”, ističe Vidošević. Predsjednik Komore smatra kako je potrebno provesti i niz malih mjera koje će stvoriti povoljne tržišne mogućnosti na atraktivnim tržištima Ruske Federacije, Kazahstana i Arapskog poluotoka, ali i ostalih velikih i platno visokosposobnih nacionalnih tržišta. “Imamo priliku za oporavak, pri čemu ova gospodarska grana ima velike razvojne potencijale”, zaključuje Vidošević. Tržišne cijene sirovina Svjetska konkurencija je izuzetno snažna, ističe predsjednik Uprave Spin Valisa i predsjednik Udruženja drvoprerađivačke industrije pri HGK-u Zdravko Jelčić. “U okolici vijetnamskog Ho Chi Minha nalazi se oko 400 tvornica namještaja koje raspolažu vrhunskom tehnologijom, a proizvode velike serije. Pri tome je cijena rada niska, a tržište rada izuzetno fleksibilno. Naš put ne treba biti takav. Prednost nam je iznimno kvalitetna sirovina, a u tom pogledu posebno se ističe slavonski hrast”, smatra Jelčić. “Nužna su nam ulaganja u tehnologiju, znanje, nova tržišta i brendove, no tvrtkama je za osvajanje velikih i novih tržišta nužna pomoć države. Potpore moraju biti usmjerene tvrtkama koje su konkurentne na svjetskom tržištu”, ocjenjuje Jelčić. Moramo razvijati partnerske odnose u ovoj branši, a cijene sirovine trebaju biti tržišne, istaknula je Marija Vekić, članica Uprave Hrvatskih šuma. “Naša je temeljna funkcija očuvanje šuma koje su naše neprocjenjivo bogatstvo. Zato pripremamo nove višegodišnje ugovore za opskrbu sirovinom. Taj je proces transparentan, a veliki izazov će nam predstavljati i ulazak Hrvatske u EU”, smatra Marija Vekić. 16 PV ANALIZA ( Privredni vjesnik Broj 3748, 15. listopada 2012. postoji oko 450 društava za upravljanje zgradama ( s više od 10 mil m2 upravlja i održava GSKG u Zagrebu Upravitelji zgrada Vlasništvo je veća o Jedan od trenutačno najvažnijih poslova u ovome sektoru je upis u zemljišne knjige jer većina zgrada izg Boris Odorčić odorcic@privredni.hr U pravljanje zgradama je složen proces koji zahtijeva podjednako pravno, ekonomsko i tehničko znanje. Osnovna djelatnost u tom sektoru, u kojem posluje oko 450 društava, je održavanje zajedničkih dijelova zgrade. Zajednički su dijelovi oni koje ko- Mnogima još uvijek nije jasno koji su to zajednički, a koji posebni dijelovi zgrade risti više suvlasnika, dok su posebni dijelovi njihovi stanovi, garaže i poslovni prostori. Međutim, ni 15 godina nakon donošenja Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima to mnogima još uvijek nije jasno. A nedorečenost važećeg zakona, potvrdio nam je Zlatko Vlašić, suosnivač tvrtke Zapad-stan, najveći je problem u poslovanju upravitelja stambenih zgrada. “Praktički imamo samo jedan osnovni zakon, a to je Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, kojim su regulirana prava i obveze suvlasnika zgrada, kao i upravitelja prema njima. Drugi pravni akt je Uredba o održavanju zgrada, kojom je propisano koji su to zajednički dijelovi zgrade. Međutim, problem je što to nije dovoljno detaljno opisano pa dovodi do nesporazuma između suvlasnika i upravitelja”, ističe Vlašić. On smatra kako bi postojeći zakon trebalo dopuniti ili napraviti potpuno novi, sličniji zakonima u Europskoj uniji. Naime, u većini zemalja EU-a postoje posebni zakoni o upravljanju i održavanju stambenih zgrada koji su doneseni na temelju daleko duljeg iskustva u održavanju zgrada. Kamen spoticanja u poslovanju je i nelojalna konkurencija. “Mislim da bi se takvim zakonom o upravljanju i održavanju trebalo urediti minimalne tehničke uvjete kako bi se pravna ili fizička osoba uopće mogla registrirati za djelatnost upravljanja zgradama”, naglašava Vlašić. U ovome poslu bitna je i dobra procjena potrebnih radova na održavanju Etažiranje starih zgrada dugotrajan je i opsežan posao, kaže Marija Sesler zgrade koja po prijedlogu godišnjeg programa, a koji daje upravitelj, rezultira odgovarajućom visinom pričuve. No problem se javlja kada zbog otežanih gospodarskih uvjeta i neplaćanja pričuve zgrada nema dovoljno novca. “Ako upravitelj nema dovoljno financijskih sredstava na računu pričuve zgrade, on ne može, primjerice, u cijelosti sanirati krov, te se tada obavljaju djelomični građevinski zahvati. A na takve zahvate izvođači radova ne daju jamstvo, kao u slučaju cjelokupne sanacije”, objašnjava. Visina pričuve Jedan od trenutačno najvažnijih poslova u ovome sektoru je upis u zemljišne knjige jer većina zgrada izgrađenih prije 1997. go- dine nije upisana u gruntovnicu. “Stoga je 2009. godine dopunjen Zakon o vlasništvu i drugim srodnim pravima. Time je zakonodavac ovlastio upravitelje, koji imaju podatke o vlasnicima posebnih dijelova u pojedinim zgradama, da upišu zgrade u zemljišne knjige. Predviđeno trajanje postupka upisa čije troškove podmiruju suvlasnici takvih zgrada iz pričuve - je tri godine, dakle, istječe krajem prosinca ove godine”, kaže on i dodaje kako je Zapad-stan već predao dokumentaciju za upis 80 posto od 320 zgrada iz svog portfelja. “Sljedeća faza ovog procesa, a to je provođenje upisa zgada i posebnih dijelova u zemljišne knjige, teče vrlo sporo zbog opsega posla, a u nadležnosti je Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Zagrebu.” Mrtva se utrka vodi i po pitanju visine pričuve. Suvlasnicima je ona gotovo uvijek previsoka, dok upravitelji traže optimalnu mjeru kako bi mogli na odgovarajući način održavati zgradu. Zanimljivo je, također, da zbog nedorečenosti u Zakonu o vlasništvu nije jasno koliko iznosi minimalna priču- 17 www.privredni.hr Broj 3748, 15. listopada 2012. ( sa 1600 zgrada ( 320 zgrada upravlja osječki Zavod za stanovanje u portfelju Zapad-stana obveza nego pravo građenih prije 1997. godine nije upisana u gruntovnicu mogu redovito plaćati pričuvu. “Ako se ne plaća pričuva za održavanje zajedničkih dijelova, oni gube na vrijednosti, kao i cijeli objekt. Vlasništvo je tako još uvijek daleko veća obveza nego pravo.” Novi projekt energetske obnove zgrada smatra zanimljivim s nekoliko stajališta, a ponajprije ekološkog i financijskog. Međutim, unatoč tome što Europska unija može sufinancirati takve programe energetske obnove i učinkovitosti, još uvijek je jako velik postotak sredstava s kojima bi u tome trebali sudjelovati suvlasnici zgrada. va, odnosno je li to i dalje 1,53 kune po četvornome metru, kao 1997. kad je Zakon donesen, ili ona iznosi 2,61 kunu. “Bitno je reći da se minimalna pričuva odnosi na zgrade koje imaju prinudnu upravu, tj. gdje suvlasnici nisu skopili međuvlasnički ugovor. Ipak, u većini zgrada gdje upravitelj dobro pripremi godišnji program, on uspijeva uvjeriti suvlasnike da pričuva iznosi najmanje onoliko koliko zahtijeva zgrada”, tvrdi Vlašić dodajući kako je zbog gospodarske i ekonomske situacije sve više suvlasnika koji ne Energetska obnova za neke je lanjski snijeg Zavod za stanovanje treći je upravitelj po veličini u Hrvatskoj. Tvrtka je u stopostotnom vlasništvu Osijeka i posluje bez dotacija iz gradskog proračuna te u tržišnoj utakmici ostvaruje pozitivne poslovne rezultate. U sustavu upravljanja ima 1600 zgrada sa 20.503 stambena i stambeno-poslovna prostora. Darijan Rudan, direktor Zavoda za stanovanje, kaže kako je etažiranje najveći problem u njihovu poslovanju. “Država bi kod ovog problema morala nešto više poduzeti. Donošenjem pravilnika o povezivanju knjige položenih ugovora s glavnom knjigom, ovaj problem nije riješen”, ističe. O projektima energetske obnove zgrada nema neko posebno mišljenje zato što se to odnosi na državne institucije, a ne, koliko zna, na privatno vlasništvo. “Jedina pozitivna stvar je što će pokrenuti građevinsku operativu. Napomenuo bih da je Zavod za stanovanje još 2006. godine prvi u Hrvatskoj zajedno s Osječko-baranjskom županijom, Osijekom i Privrednom bankom Zagreb pokrenuo projekt obnove pročelja, krovova, dizala i zajedničkih dijelova zgrade. Taj projekt je zaživio u punom smislu, jer smo u Osijeku obnovili 114 pročelja, 154 krova i 25 dizala. Osječko-baranjska županija i Osijek sufinanciraju kamatu u iznosu od 1,5 posto, dakle ukupno tri posto, pa u konačnici za suvlasnike ona iznosi između 3,5 i četiri posto. Nakon nas, većina upravitelja u Hrvatskoj je pokrenula sličan projekt u svojim jedinicama lokalne samouprave. Mi tako projekt energetske obnove zgrada provodimo već šest godina”, kaže Rudan. Sporost suda Marija Sesler, suradnica za odnose s javnošću u Gradskom stambenokomunalnom gospodarstvu (GSKG), podružnici Zagrebačkog holdinga, inače najvećem upravitelju u Hrvatskoj, slaže se kako je jedan od glavnih problema u ovome poslu sve slabija platna moć građana, a time i nedostatak sredstava na računu zajedničke pričuve za izvođenje većih sanacija. Napominje i kako još uvijek određeni broj suvlasnika odbija platiti pričuvu, dati suglasnost za radove, brinuti o zajedničkim dijelovima u zgradi... “Problem je mnogo ozbiljniji ako veći broj suvlasnika neke zgrade tako razmišlja, a pogotovo ako tako razmišlja i njihov predstavnik, jer time onemogućavaju rad upravitelja”, naglašava ona. Etažiranje starih zgrada, odnosno provođenje povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora, smatra dugotrajnim i opsežnim poslom. “Dodatni problem je taj što predstavnici suvlasnika iz različitih razloga ne daju suglasnost za pokretanje postupka. Uz to, očito je kako je rad zemljišnoknjižnog suda prilično spor”, objašnjava ona. Prosječan iznos visine pričuve kod zgrada pod upravom GSKG-a je oko tri kune po četvornome metru, a ovisi o stanju i starosti zgrade, potrebi izvođenja većih radova... “Problemi se javljaju kada suvlasnici odbiju prijedlog njenog povećanja, pa se tako ne prikuplja dovoljno financijskih sredstava i nemoguće je kvalitetno održavati zgradu”, kaže ona. Upravljajući i održavajući više od 10 milijuna kvadrata stambenog i po- Zbog gospodarske i ekonomske situacije sve je više suvlasnika koji ne mogu plaćati pričuvu, ističe Zlatko Vlašić slovnog prostora u Zagrebu, GSKG je prepoznao veliku potrebu racionalnijeg upravljanja potrošnjom energije u izvođenju radova na održavanju zgrada te je upoznat sa svim načinima i oblicima uštede energije u stambenim zgradama. “Upravo zato suvlasnicima ćemo predlagati načine sanacije i izvedbu svih radova prema novim energetskim propisima i pravilima, a putem kojih će se štedjeti energija, smanjiti troškovi u kućanstvu, utvrditi energetska svojstva zgrade i certificiranje”, zaključuje Marija Sesler. 18 EUROGLAS Privredni vjesnik Broj 3748, 15. listopada 2012. ( 8 mjeseci preostalo za poboljšanje okružja poslovanja tvrtki u Hrvatskoj ( 7 od 11 mjera državnih potpora uneseno u Ugovor o pristupanju Bitnija strana godišnje dijagnoze Hrvatska (ni)je spremna za tržište EU-a Odlučna provedba hitno potrebnih strukturnih reformi trebala bi osposobiti Hrvatsku da se nosi s kompetitivnim pritiscima i tržišnim silnicama unutar Zajednice, ističe se u izvješću EK-a Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be U općoj opsjednutosti s “10 glavnih naloga” na kojima Hrvatska treba raditi i koji su proglašeni najproblematičnijima (završetak restrukturiranja brodogradnje, nastavak reforme pravosuđa, migracije, kompletiranje prevođenja zajedničke pravne stečevine…), a koja je u nekim medijima rezultirala i grintanjem o ponavljanju slučaja nespremne Bugarske i Rumunjske - jer se i Hrvatskoj gleda kroz prste izostali su presudniji nalazi Komisijinog godišnjeg pretresanja stanja priprema za članstvo. Kao prvo, detektiranih točaka gdje su potrebni pojačani napori je više od ovih 10 glavnih. Samo za poglavlja pravosuđa i unutarnjih poslova popis je dvostruko duži. Dobro, Hrvatskoj neće ulaznicu u EU priječiti ako na vrijeme, do dana pristupanja 1. srpnja iduće godine, ne postane operativnim primjerice Centar za pomorski nadzor u Zadru. Neće ni primjedba iza koje, nažalost, stoje osobna iskustva tisuća građana i tvrtki da su “nužni dodatni napori za veći profesionalizam u javnoj upravi”. Možda čak ni hitna mjera povećanja kapaciteta rezervi goriva na koju Hrvatsku obvezuje članstvo u zajednici. Funkcionirajuća pravna država uistinu jest ključna za ekonomiju: pravna sigurnost poslovnog okružja olakšava poslovanje. Nje još nema. Već unutra, ali... Usklađivanje s europskim propisima približava hrvatsko tržište unutarnjem s gotovo pola milijarde potrošača, mjere koje jamče kvalitetu i zdravstvenu ispravnost već su u praksi, tako da je po setu Novost je da će Hrvatska dogodine sudjelovati u tzv. Europskom semestru fitosanitarnih mjera Hrvatska zapravo već “unutra”, no nije po drugim parametrima. Godišnji nalaz Europske komisije, potvrđujući da je Hrvatska funkcionirajuća tržišna ekonomija, jedna od rijetkih kandidatskih zemalja završnice proširenja koja je pristupne pregovore započela u ovom statusu, istovremeno kaže - onako između redova - da zemlja “još uvijek nije spremna” za izazove i, doslovce, preživljavanje na unutarnjem tržištu. “Odlučna provedba hitno potrebnih strukturnih reformi trebala bi osposobiti Hrvatsku da se nosi s kompetitivnim pritiscima i tržišnim silnicama unutar Zajednice”. Nije baš medijski atraktivno, ali je bitno za uzdrmano gospodarstvo u recesiji. Mora se priznati da je papirnati dio pitanja ulaska na unutarnje tržište uglavnom uspješno riješen. Okviri poslovanja su na mjestu. Poglavlja vezana uz gospodarstvo uredno su apsolvirana do mjere da je EK-u uistinu najveći problem završetak restrukturiranja brodogradilišta s tri preostala na tapetu. U poglavlju slobode kretanja roba, prvoj od četiriju tržišnih sloboda, domaći su zakoni usklađeni s europskima. Druga sloboda, kretanje radnika, također je uspješno uklopljena u europski okvir. Sloboda poslovnog nastana malo šepa kasneći u usklađivanju domaćeg zakonodavstva s dalekosežnom Direktivom o uslugama te obostranim priznavanjem kvalifikacija. Hrvatska je u globalu spremna i po slobodi kretanja kapitala, uz sitne ograde vezane uz privatizaciju Ine i Telekoma. Glavobolje bi mogle doći ako se zakasni s novim propisima o javnim nabavama, pogotovo na lokalnoj razini, sve uz gotovo pa uobičajen začin svakom elementu dijagnoze spremnosti za članstvo, jačanje administrativnih kapaciteta. Vježbanje financijske discipline No, mora se ustvrditi da su u izvješću pažljivo navedeni brojni vidovi uvježbavanja ljudi za poslovanje u relativno dobro im poznatom okružju (tri četvrtine izvoza Hrvatske ide u EU), ali u novim uvjetima te se posebice ističu seminari HGK-a. Za tržišno natjecanje vezano je pitanje brodogradnje. EK navodi, valjda za neinformirane koji svaki korak pripisuju Bruxellesu, da je oblik restrukturiranja bio izbor hrvatske vlade. Zadnji je plan EK potvrdio u kolovozu. Sedam od 11 mjera državnih potpora koje će se tretirati kao postojeće u trenutku pristupanja unesene su Glavobolje bi mogle doći ako se zakasni s novim propisima o javnim nabavama u Ugovor o pristupanju, za ostale se čekaju dodatne informacije. Po usklađenim zakonima Hrvatska je spremna i u poljoprivredi – osim što se više truda očekuje u organiziranju direktnih isplata i ruralnog razvitka. Na briefingu, uoči objave izvješća o monitoringu, dužnosnik EK-a zaposlen na dosjeu Hrvatske otvoreno je upozorio kako će skupo stajati svako kašnjenje u dijelu vezanom uz financijska sredstva EU-a. Ne srede li se isplate i ostanu li niske stope apsorpcije raspoloživih fondova (sredstva 10 puta viša od sadašnjih pretpristupnih), Hrvatska automatski postaje netunosnicom, dakle članicom koja, kao najbogatije zemlje EU-a, više unosi nego prima od zajedničkog proračuna! Važno je (iako nije u 10 točaka) i da Hrvatskoj ostaje osam mjeseci za poboljšanje okružja poslovanja tvrtki što uključuje i usklađivanje s Direktivom o zakašnjelim plaćanjima. Ove se promjene dotiču mnogo većeg broja tvrtki i zaposlenika nego bilo koja od razvikanih mjera od najveće važnosti. Novost je da će Hrvatska dogodine sudjelovati u tzv. Europskom semestru, procesu u kojem članice na analizu podastiru nacionalne proračune te dobivaju mjere za zadržavanje u okvirima izvedivog i mogućeg. U blažu varijantu uvježbavanja financijske discipline ući će i kandidatske zemlje, s tim da će nalazi EK-a biti samo savjetodavne naravi. Treniranje domaćinskog ponašanja u okvirima zajednice zamijenit će dosadašnji sustav PEP-ova, godišnjih ekonomskih programa. 19 www.privredni.hr Broj 3748, 15. listopada 2012. ( 23,6 mlrd € lanjske neisplaćene obveze ( 57% tvrtki ima problema s likvidnošću zbog neplaćanja Uvođenje reda u plaćanje obveza na vrijeme spašava tvrtke Zakonski udar na kulturu neplaćanja Prema novoj direktivi EU-a svi organi vlasti obvezuju se da će sve poslove ugovorene javnim natječajima plaćati u roku od 30 kalendarskih dana, a u izuzetnim okolnostima, 60 dana. Kamata na kašnjenje fiksirana je na osam posto iznad referentne stope Središnje europske banke Lada Stipić – Niseteo niseteo.lada@skynet.be O bvezne za javnu upravu, dobrovoljne ali preporučljive za tvrtke – nove europske mjere za plaćanje na vrijeme, u zakonskim rokovima, na putu su pune ugradnje u nacionalna zakonodavstva 27 članica i pristupajuće članice Hrvatske. Direktivi koja se bavi zakašnjelim isplatama krajnji je rok provedbe ožujak iduće godine, za Hrvatsku dan pristupanja zajednici. Zabranjeno fiksiranje zatezne kamate Nije riječ o nekakvoj “birokratskoj eskapadi Bruxellesa”, kako vole gunđati euroskeptici, nego o uvođenju reda kojim se spašavaju tvrtke. Iza odluke o zakonskom reguliranju plaćanja u cijeloj Europskoj uniji i europskom ekonomskom prostoru stoji procjena da je jedan od glavnih razloga stečajeva upravo neplaćanje dugova. Procjenjuje se i da su stečajevi lani pomeli 450.000 radnih mjesta s neisplaćenim obvezama teškim 23,6 milijardi eura. Anketa među tvrtkama potvrdila je da 57 posto tvrtki ima problema s likvidnošću samo stoga što im nije plaćeno ono što su zaradili. Europska komisija i njena Opća uprava za industriju i poduzetništvo otvoreno govore o “razor- noj kulturi neplaćanja”. Provedba u život Direktive 2011/7/EU stoga se smatra presudnom za zdravlje, a negdje i goli opstanak tvrtki. “Ovo je vitalno”, očitovao se nadležni povjerenik Antonio Tajani započinjući europsku kampanju uvjeravanja u žurnost aplikacije ove direktive na domaćem terenu, u Rimu. Prema toj direktivi, svi organi vlasti obvezuju se da će sve poslove ugovorene javnim natječajima plaćati u roku od 30 kalendarskih a ne radnih dana, a u izuzetnim okolnostima, 60 dana ako se u ugovorima ne utvrdi drukčije. Roko- Direktivi koja se bavi zakašnjelim isplatama krajnji je rok provedbe ožujak iduće godine vi su preporučljivi za tvrtke iako je moguće, u ime dobrih poslovnih donosa, ugovorno utvrditi drukčiji aranžman plaćanja. No stvar je u tome da tisuće tvrtki, pogotovu onih manjih, pojma nemaju da postoji zakonska odredba koja će im čuvati ili spašavati financije i koja, između ostaloga, jamči automatsko plaćanje kamata na svako kašnjenje te daje pravo kompenzacije za sve što se dogodilo zato što je druga strana u ugovoru zaboravila ispuniti svoju obvezu. Kamata na kašnjenje fiksirana je na osam posto iznad referentne stope Središnje europske banke (ECB). Direktiva decidirano zabranjuje javnim vlastima bilo kakvo ugovorno fiksiranje kaznene kamate. Zakasne li s isplatom, plaćat će po kamati koja vrijedi tog dana! Države članice će objavljivati važeće kamate o kojima će biti izvješćivane sve zainteresirane strane. Propisi su jasni. Riječ je, naravno, o minimu- mu ispod kojeg ne smije ići ni jedna članica EU-a. Na svakoj od 27 (odnosno 28) država je odluka kolika će biti najniža kaznena kamata, a mogu i skraćivati rokove za plaćanje ocijene li da je to u interesu boljitka velikog dijela nacionalne ekonomije. Direktiva je također pročešljala i pojednostavi la važeće zakone pa će tvrtkama koje se smatraju oštećenima olakšati sudsko procesuiranje spo- Kako naplatiti dugove u zdravstvu? Posebnim se razlogom za zabrinutost smatra stanje naplata u zdravstvu gdje su kašnjenja kronična boljka u većini članica EU-a. S obzirom na razmjere dugovanja, članicama se sugerira da u provedbi naplate iskažu “izvjesnu fleksibilnost”, s maksimumom do 60 radnih dana. U sadašnoj situaciji ovo djeluje kao znanstvena fantastika jer u nekim članicama zdravstvene ustanove kronično zaboravljaju podmiriti svoje obveze u razdobljima duljim od godinu dana! ra oko neplaćanja kao i naplata štete. Kako bi se izbjegli nesporazumi, državama je sugerirano da što je moguće prije naprave domaći paket pravila za vođenje i razrješavanje sporova kako bi obje strane precizno znale na čemu su i koja im procedura predstoji. Obvezujuće mjere Najbitniji dio ove mjere jest odluka kojom su javne vlasti obvezane poštivati pravila o rokovima. Dakle, svaka općinska služba ili državno ministarstvo moraju biti svjesni činjenice da ugovoreni iznos za posao dobiven temeljem natječaja za javne nabave moraju platiti u roku od 30 dana. U suprotnom, automatski se naplaćuje kaznena kamata (po poznatoj stopi), a oštećena strana stječe pravo dobivanja primjerene odštete za gubitke. Rok isplate moguće je udvostručiti, ali “u veoma izuzetnim okolnostima”, on je prije iznimka od pravila, određuje ova direktiva. Mjere su obvezujuće. “Želimo da organi javne uprave postanu primjer privatnom sektoru iskazujući efikasnost, ozbiljnost i pouzdanost poštivanjem svojih ugovornih obveza”, ističu u Europskoj komisiji. Dakako, i tvrtke u ugovornom odnosu s javnim vlastima moraju biti svjesne da im se ugovoreni posao plaća za 30, eventualno za 60 dana. Sve preko toga smatra se nepravičnim. Javne uprave nisu u nepovoljnom položaju budući da svaki posao započinju s određenim iznosom novca u proračunima te je svako kašnjenje ekonomski neopravdano. Isto tako, tvrtke moraju biti svjesne da je kaznena kamata referentna stopa ECB-a plus osam posto. Poruka EK-a je kristalno jasna: “Niste obvezani, ali je vaše pravo poduzimati sve raspoložive akcije protiv dužnika”. Provedba Direktive na ugovorne aranžmane među tvrtkama labavija je od striktnih pravila za javnu upravu. U principu, radi se o maksimalnom roku od 60 dana, ako se ugovorom ne utvrdi drukčije. Za kašnjenje vrijedi ista kaznena kamata. 20 MERIDIJANI Privredni vjesnik Broj 3748, 15. listopada 2012. Expo Real München 2012. Što vrijedi, vrijedit će još što ne vrijedi, vrijedit će jo Hrvatska nudi stranim ulagačima olakšan ulaz na europska i svjetska tržišta, visokoobrazovanu, višejezičnu i stručnu radnu života. Tome treba dodati i posebne uvjete, olakšice i poticaje za sve koji žele poslovati u Hrvatskoj Drago Živković zivkovic@privredni.hr D uboka financijska kriza koja pogađa niz europskih zemalja posebno je teško pogodila tržišta nekretnina, barem sudeći po statističkim podacima. Slika koju je pružilo 15. izdanje sajma nekretnina Expo Real u Münchenu sasvim je drugačija. Veći nego lani, sa 1700 izlagača iz 31 zemlje, münchenski je sajam potvrdio da još ima i ulagača i kupaca nekretnina. U bogatoj ponudi projekata isticali su se oni najveći, poput Nove Moskve, projekta izgradnje novog upravnog središta ruske države na 1500 četvornih kilometara zemljišta na periferiji Moskve. I u tako oštroj konkurenciji, hrvatski izlagački prostor na sajmu uspio je privući pažnju, toliko da ga je i direktor sajma Eugen Egetenmeier posebno istaknuo na konferenciji za medije. Hrvatska gospodarska komora ponovila je koncept sa sajma nekretnina u Milanu: uz izložbu Be CROative, čija je premijera upravo i bila u Münchenu na sajmu turizma 2007., pridodana je prezentacija investicijskih projekata Invest in Croatia, te štand Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-u. Nismo preskupi Potpredsjednica HGK-a Vesna Trnokop Tanta istaknula je da je Njemačka treća po investicija- Investicije predstavljene na Expo Real sajmu: Zabavni park Kneginec Zdravstveni i turistički centar Biograd Nositelj: Općina Gornji Kneginec Vrijednost: ovisi o investitoru Opis: Zabavni park Kneginec planiran je na 36 hektara zemljišta, s mogućim proširenjem na 70 hektara. Zemljište ima gotovu infrastrukturu jer je na toj lokaciji bilo vojno skladište. Nositelj: Zadarska županija Vrijednost: 40 milijuna eura Opis: Izgradnja novih smještajnih kapaciteta, prostora za pružanje zdravstvenih usluga, wellness centra te rekreativnih kapaciteta s otvorenim i zatvorenim bazenima. City Colosseum Slavonski Brod Obnova Hotela Opatija Pašman Resort Nositelj: Colosseum gradski centar Brod Vrijednost: 53 milijuna eura Opis: City Colosseum je nastavak projekta Colosseum City Park. Uključuje izgradnju McDonald’s restorana, benzinske crpke, trgovačkog centra za građevinu te bloka manjih trgovina. Nositelj: Biliskov Real Estate Vrijednost: 13 milijuna eura Opis: Plan obnove Hotela Opatija predviđa dvije opcije: pretvaranje u hotel s četiri zvjezdice i 264 sobe ili u hotel s pet zvjezdica i 198 soba. Nositelj: Općina Pašman Vrijednost: 500 milijuna eura Opis: Izgradnja hotela visoke kategorije, turističkih apartmana, vila, plaža, marina i sličnih sadržaja, s ukupnim kapacitetom do 5000 kreveta. Golf & Country Club Zagreb Turistički kompleks Stacijon-Markovac Phoenix Plaza Nositelj: Istrakop d.o.o. Vrijednost: tri milijuna eura Opis: Izgradnja stambeno-turističkog kompleksa u Višnjanu, sa 25 stambenih jedinica i 128 kreveta u turističkom dijelu, uz prateće sadržaje. Nositelj: Phoenix park d.o.o. Vrijednost: 150 milijuna eura Opis: Izgradnja trgovačko-zabavnog centra, središnjeg dijela projekta Phoenix Parka – Grada budućnosti, naselja na području bivše ciglane u Sesvetama. Imperium Tower Zračna luka Rijeka Zračna luka Otočac Nositelj: Grad Rijeka, Zračna luka Rijeka d.o.o. Vrijednost: 16 milijuna eura Opis: Proširenje terminala i izgradnja dodatne zgrade na otoku Krku, povećanje stajanke za zrakoplove, te izgradnja novih skladišta. Nositelj: Grad Otočac Vrijednost: 1,6 milijuna eura Opis: Izgradnja i obnova upravne zgrade s kontrolnim tornjem, obnova postojeće piste, pristupnih cesta i parkirališta. Miklavija intermodalni logistički centar Znanstveni i tehnološki park Vučevica Tehnopolis Osijek Nositelj: Golf & Country Club Zagreb Vrijednost: 15 milijuna eura Opis: Završetak Golf & Country Cluba, sportsko-rekreacijskog kompleksa uz obalu Save u Zagrebu. Nositelj: Imperium projekt d.o.o. Vrijednost: 50 milijuna eura Opis: Izgradnja poslovnog nebodera od 29 nadzemnih etaža na raskrižju Zagrebačke avenije i Savske ceste u Zagrebu. Dio nebodera zauzimao bi hotel sa 165 soba. Nositelj: Grad Rijeka, Miklavija LC d.o.o. Vrijednost: 984 milijuna eura Opis: Razvoj logističkog centra u Matuljima na površini od 160 hektara, sa 540.000 četvornih metara industrijskog i skladišnog prostora. Nositelj: Splitsko-dalmatinska županija Vrijednost: 54,7 milijuna eura Opis: Izgradnja znanstvenog i tehnološkog parka u Klisu, namijenjenog inovativnim, tehnološkim i proizvodno orijentiranim tvrtkama. Nositelj: Tera Tehnopolis d.o.o. Vrijednost: 100 milijuna eura Opis: Izgradnja znanstveno-tehnološkog parka sa svrhom transfera tehnologije i komercijalizacije istraživanja koja se provode na sveučilištu u Osijeku. 21 www.privredni.hr Broj 3748, 15. listopada 2012. Pogled u svijet više – š manje Varljive burze dr. Uroš Dujšin u snagu, razvijenu poslovnu infrastrukturu, te visoku kvalitetu ma u Hrvatsku, te izrazila nadu da će se investicije i povećati ulaskom Hrvatske u EU. Hrvatski veleposlanik u Njemačkoj Miro Kovač nada se da će njemački ulagači prepoznati ponuđene projekte kao dobre prilike, jer Hrvatskoj prije svega trebaju investicije. Direktorica Centra za investicije HGK-a Silva Stipić Kobali predstavila je njemačkim partnerima dvadesetak investicija ukupne vrijednosti veće od tri milijarde eura, u različitim fazama razvoja. To je samo dio od stotinjak projekata koje HGK ima u katalogu investicija, ukupne vrijednosti veće od šest milijardi eura. Hrvatska nudi stranim ulagačima olakšan ulaz na eu- Poslovna zona Nova Sela Nositelj: Općina Kula Norinska Vrijednost: ovisi o investitoru Opis: Poslovna zona obuhvaća 60 hektara zemljišta, a smještena je u neposrednoj blizini planiranih autocesta A1 i A10, kao i luke Ploče, željezničkog kolodvora i budućeg koridora V.c. Thermae Hortus Croatiae Nositelj: Aqua Aera Terra d.o.o. Vrijednost: 165,5 milijuna eura Opis: Na zemljištu od 55 hektara u Draškovcu kod Preloga planirana je izgradnja wellness i zdravstvenih sadržaja, geotermalne elektrane, poliklinike, hotela, punionice mineralne vode... Blatne kupke Lječilišta Topusko Nositelj: Lječilište Topusko Vrijednost: 1,74 milijuna eura Opis: Obnova kompleksa blatnih kupki u Topuskom, uključujući kupnju nove opreme i obnovu tornja za hlađenje termalne vode. Turistička zona Sestrice Nositelj: Profectus Grupa Vrijednost: 920 milijuna eura Opis: Turistička tona u Dubrovačkom primorju obuhvaća 40 hektara zemljišta, na kojemu su planirani hoteli, stadion, marina za megajahte, golf tereni, privatne vile, vodeni parkovi... Vjetroelektrana Tovarnik Nositelj: Općina Tovarnik Vrijednost: 100 milijuna eura Opis: Vjetroelektrana Tovarnik planirana je na području općina Tovarnik, Nijemci i Tompojevci, s ukupno 32 generatora kapaciteta 70 megavata. ropska i svjetska tržišta, visokoobrazovanu, višejezičnu i stručnu radnu snagu, razvijenu poslovnu infrastrukturu, te visoku kvalitetu života. Tome treba dodati i posebne uvjete, olakšice i poticaje za sve koji žele poslovati u Hrvatskoj. Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama Dubravko Ranilović predstavio je stanje na tržištu nekretnina, posebno trend pada i polarizacije cijena. Svrstao je Hrvatsku među rijetke zemlje koje spojem kulturne baštine, tradicije i očuvane prirode donose dodanu vrijednost investitorima u nekretnine. Rani- U katalogu investicija HGK ima stotinjak projekata ukupne vrijednosti veće od šest milijardi eura lović smatra da Hrvatska nije preskupa za strane kupce nekretnina. Kako je pojasnio u izjavi za Privredni vjesnik, pogrešan dojam o skupoći stječe se kad se gledaju cijene nekretnina u Dubrovniku, Opatiji ili Zagrebu, ali Hrvatska ima i ruralne dijelove u kojima su cijene nekretnina, posebno poljoprivrednog zemljišta, vrlo povoljne za strane investitore. Ulaskom u EU na hrvatskom tržištu nekretnina neće se dogoditi ništa dramatično, procjenjuje Ranilović, jer je ova kriza već dovela do nužne polarizacije cijena. Drugim riječima, po ulasku u EU ono što vrijedi, vrijedit će još više, a ono što ne vrijedi, vrijedit će još manje. I zgleda da je po investitorima širom svijeta oporavak izvjestan. Svjetski indeks kotacija MSCI porastao je nakon srpnja za šest posto. Zasluga za to većinom pripada središnjim bankarima. U srpnju je Mario Draghi, predsjednik Europske središnje banke, izjavio kako će učiniti sve što treba da bi sačuvao euro. Početkom rujna je ECB objavio da će biti krajnji kreditor vladama, iako uz određene uvjete. Ubrzo nakon toga je američki Fed pokrenuo novu rundu emisija novca s ciljem kupovanja obveznica i obećao da će ih držati kao aktivu sve dok se nezaposlenost u Americi bitno ne popravi. Druge su središnje banke slijedile njihov primjer otpuštajući kreditne kočnice, djelomice i zato da zaustave aprecijaciju svojih valuta. Opasnost iz Amerike No je li to opravdano? Rast kotacija je zasigurno čudan u svjetlu najnovijih ekonomskih indikatora. U proteklih nekoliko mjeseci globalni je rast usporen na najniži tempo od 2009. jer su sve velike privrede simultano izgubile snagu. Proizvodnja u Americi raste za manje od dva posto. U Kini, u kojoj se sve donedavna stopa rasta kretala u dvoznamenkastim iznosima sada je, izgleda, usporila na oko sedam posto. Japanska je privreda u trećem kvartalu sigurno otišla u minus, a recesija u eurozoni ne pokazuje znakove popuštanja. Investitori očekuju da će stalna monetarna ekspanzija oživjeti svjetsku privredu. Draghi i njegove kolege su sigurno odradili svoj dio posla. No optimizam investitora ne vodi računa o činjenici da su mnogi političari “šokantno neodgovorni” (Economist). Najneposrednija i najočitija opasnost je ona u Americi. Prema sadašnjim propisima, Amerika je podešena na fiskalnu kontrakciju vrijednu oko pet posto političari protumačili postupke ECB-a kao dozvolu da ne čine ništa. Španjolska oklijeva u pogledu traženja paketa pomoći. Njemačka i druge zemlje vjerovnici se povlače od obećanja da će koristiti BDP-a, a porezni rezovi i niz drugih smanjenja prestaju na kraju ove godine kao i smanjenja državnih izdataka. Ako političari ne učine ništa, ta će kontrakcija vratiti svjetsku privredu u recesiju. Ti su izgledi tako strašni da ljudi pretpostavljaju da će političari djelovati potkraj ove ili početkom sljedeće godine. No nitko ne zna što će i kada oni učiniti. Do izbora 6. studenoga neće se dogoditi ništa, a Kongres jedva da će zasjedati od tada pa do kraja godine. fondove spasa za rekapitalizaciju banaka. Ako se to povlačenje nastavi, spas za prinose obveznica perifernih zemalja mogao bi biti kratka vijeka, a recesija eurozone mogla bi se produbiti. U Kini su refor- Stale reforme u Kini Atmosfera ekonomske neizvjesnosti paralizira američke poslovne krugove. Investitori su opušteniji, ali bi se njihova bezbrižnost mogla pokazati pogrešnom. Bilo kakvo vjerodostojno rješenje zahtijeva kompromis republikanaca i demokrata; no nijedna strana za to ne izgleda raspoloženom. Smjelost Feda je, izgleda, učinila zastupnike manje zabrinutima u pogledu njihova ponašanja. Nešto se slično događa u Europi gdje su, čini se, Investitori očekuju da će stalna monetarna ekspanzija oživjeti svjetsku privredu me stale. Doduše, kineski su dužnosnici bili toliko mudri da su izbjegli ekspanziju kredita iz 2008. kako bi zaustavili usporavanje rasta. Nisu baš skloni novom valu investicija, no nisu učinili dovoljno da ubrzaju prijelaz od rasta utemeljenog na izvozu u napredak zasnovan na domaćoj potrošnji. Trebali bi razbiti domaće monopole i radikalno promijeniti porezne propise. Umjesto toga je Komunistička partija potpuno zaokupljena unutarstranačkim problemima, tj. određivanjem tko će dobiti koju poziciju kada bude imenovano novo rukovodstvo. 22 HRVATSKA & REGIJA *vijesti U BiH 85 multimilijunaša Prema istraživanju portala Wealth-X kojim je obuhvaćeno 45 europskih zemalja, u Bosni i Hercegovini živi 85 multimilijunaša što je svrstava na 30. mjesto. Na listi se nalaze isključivo oni multimilijunaši s neto bogatstvom većim od 30 milijuna dolara. Karakteristično je da se BiH nalazi na pragu recesije, a za razliku od drugih zemalja, ima trend rasta bogataša. Remont pruge na koridoru V.c Generalna direkcija Europske komisije za proširenje odobrila je izvedbu studije za remont željezničkih pruga u BiH na 23,5 kilometara dvostrukog kolosijeka dionice Doboj-Maglaj i devet kilometara dionice MaglajJelina kod Zenice. Ove dionice nalaze se na paneuropskom koridoru V.c. Studija je podijeljena u dvije faze kao što je učinjeno i za remont dionica od Sarajeva do Mostara i Čapljine. U prvoj fazi bi se obavio remont i pruga vratila u projektno i predratno stanje, čime bi se omogućile brzine od 80 do 100 kilometara na sat, a gdje to pruga dozvoljava bez izmjene trase - i do 120 kilometara na sat. Drugu fazu predstavlja izrada glavnog projekta uključujući i pripremu natječajne dokumentacije. Izradu studija podržat će Europska investicijska banka. Registracija tvrtke za tri dana Vlada Republike Srpske, kako je priopćila, osnovala je stručnu skupinu koja će u cilju privlačenja inozemnog kapitala pripremiti reformu poslovnog registriranja tvrtki. Cilj je stvoriti takve uvjete da se registriranje može okončati za tri dana i uz troškove 10 puta manje od sadašnjih. Privredni vjesnik Broj 3748, 15. listopada 2012. ( više od 1 mil vjernika godišnje posjeti Međugorje Bosanskohercegovačko discipliniranje turističkih djelatnika Turizam, Međugorje i siva ekonomija Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u prvih osam mjeseci ove godine zemlju je posjetilo više od 427.000 turista koji su ostvarili 934.563 noćenja, no u te podatke nitko ne vjeruje Zdravko Latal latal@privredni.hr B osna i Hercegovina ove godine bilježi rekordnu turističku sezonu. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u prvih osam mjeseci ove godine zemlju je posjetilo više od 427.000 turista što je 9,6 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, a ostvarili su 934.563 noćenja što je, pak, povećanje od 9,3 posto. No, statistika je i ovoga puta samo točan zbroj netočnih podataka jer u njih nitko ne vjeruje, a država do sada nije učinila ništa kako bi uvela reda u turizam. Državi dozlogrdilo Naime, samo svetište u Međugorju godišnje posjeti više od milijun vjernika. Najveći problem bosanskohercegovačkog turizma je neprijavljivanje gostiju - zimi na olimpijskim planinama, ljeti na moru, u Neumu, a u Međugorju cijelu godinu. Općina Čitluk, kojoj pripada Međugorje, je siromašna, ali zato su njeni stanovnici bogati, zahvaljujući ponajprije čuvenim vinima Žilavki i misnoj Blatini, ali ipak najviše - Gospi. Najveći problem bosanskohercegovačkog turizma je neprijavljivanje gostiju Državi je čini se, zbog sve većih proračunskih rupa dozlogrdilo da nezainteresirano promatra ovaj nered te je, navodno, odlučila disciplinirati vlasnike hotela, pansiona i ugostitelje, ali i trgovce i sve druge koji na crno zarađuju veliki novac zahvaljujući Gospi. Nedavno su inspektori Porezne uprave Federacije BiH obavili tridesetak inspekcijskih pregleda na području Međugorja, i to 17 u smještajnim i 13 u ugostiteljskim objektima, te u nekoliko trgovina suvenira i drugih uslužnih trgovina. Inspektori su otkrili da je čak 12 poreznih obveznika poslovalo bez odobrenja nadležnih organa, da je šest radnika radilo na crno, a sedam poreznih obveznika nije imalo instalirane fiskalne uređaje. Izdano je 26 prekršajnih naloga, osam rješenja o otklanjanju utvrđenih nepravilnosti i 14 rješenja o zabrani daljnjeg rada. Slične aktivnosti su se provodile i u drugim turističkim mjestima, ali kampanjskim radom zapravo se malo što može napraviti, pogotovo stoga što zakoni i kaznena politika više stimuliraju nered nego što prisiljavaju na red. Osim toga, uočeno je da lokalni inspektori, zbog nezamjeranja, svoj posao ne obavljaju korektno. Međugorje je poseban fenomen koji traje još od daleke 1981. godine kad se Gospa navodno ukazala pred šest vidjelica. U to vrijeme, uostalom kao i danas, Crkva je prema ukazanju i franjevcima samostana u Međugorju bila nepovjerljiva više nego tadašnje komunističke vlasti. Službeno Vatikan nikad nije Međugorje proglasio svetištem. Fenomen ukazanja prvo je ispitivala i analizirala komisija Biskupske konferencije Jugoslavije osnovana 1987. godine oglasivši se nakon četiri godine kratkim priopćenjem. U tom do sad jedinom izjašnjavanju Crkve o Međugorju navodi se kako članovi Komisije nakon provedene analize ne mogu potvrditi da je riječ o nadnaravnom događaju te da će Crkva nastaviti pratiti ovaj fenomen. Fenomen Međugorja Komunistička vlast u Republici BiH bila je također suzdržana. Uvidjevši da se Crkva distancira te da se jedan od najsiromašnijih krajeva Hercegovine zahvaljujući Gospi brzo razvija i bogati, ocijenila je da će imati više koristi ako dopusti razvoj vjerskog turizma nego da ga tvrdoglavo sprečava. Kako bi iskazala neutralnost, vlast je u javnost plasirala mišljenje kako se Crkva ogradila od Međugorja što crkvene vlasti nisu opovrgnule, ali ni potvrdile. Tadašnje izvršno vijeće RBiH dopustilo je da Međugorje posjete brojne inozemne novinarske i TV ekipe, kao i turoperatori u organizaciji tadašnjeg turističkog saveza Jugoslavije te je Međugorje dobilo veliku medijsku pozornost, ali je istodobno i tadašnja vlast negirala kritike kako je protiv religije. Biskupske konferencije Jugoslavije više nema, kao ni Jugoslavije, pa je Vatikan na prijedlog pape Benedikta XVI. odlučio osnovati novu komisiju vatikanske kongregacije za doktrinu vjere od 17 članova. Rad ove komisije odvijao se iza strogo zatvorenih vrata. U javnost do sada nisu procurile informacije o tome koliko je Međugorje blizu ili daleko od toga da bude i službeno proglašeno svetištem, kao ni to kada će se donijeti konačna ocjena (po nekim informacijama potkraj ove, a po drugim početkom naredne godine). Ali kako god ona bude glasila, Međugorje će ostati jedno od najvećih mjesta okupljanja katoličkih vjernika, no za nadati se - ne i centar sive ekonomije. 23 www.privredni.hr Broj 3748, 15. listopada 2012. ( 9,5 mlrd € ( 3 mlrd € težak državni proračun za 2013. *vijesti prihoda donijet će PDV u 2012. PRORAČUN ZA KRIZNU 2013. GODINU Prešanje soka iz porezne drenovine Proračun je legalizirao troškova za 9,5 milijardi eura. Na žalost, uz sve fiskalne ekvilibristike poreznici će prikupiti samo 8,5 milijardi eura prihoda. Razliku će zamotati u celofan proračunskog manjka će, što će kućni hrčak jesti skuplju hranu, a njegovi skrbnici plaćati za frizuru i šišanje 20 posto PDV-a, još neće uravnotežiti lijevu i desnu stranu proračunske knjige. Slovenski proračun za 2013. godinu legalizirao je troškova za 9,5 milijardi eura. Na žalost, uz sve fiskalne ekvilibristike poreznici će prikupiti samo 8,5 milijardi eura prihoda. Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr S lovenska javnost iznervirana sve gorčim miksom novih poreza i smanjenih plaća u svojoj nemoći obrušila se na donositelja loših vijesti. Ministru financija Janezu Šušterši- Kriza je postavila Slovencima zrcalo u kojem i dalje ne žele vidjeti gdje se “zglajzalo” ču ovih dana ironično je predbacila zbog privilegije da je svojoj supruzi mogao donijeti buket cvijeća, znajući što drugi nisu znali, da će isti darak već prvog dana 2013. godine biti skuplji za iznos povećanog PDV-a. Tražeći sve moguće prihode za novi, 9,5 milijardi eura težak državni proračun, fiskalni žbiri odlučili su izvući od građana dodatnih 70 milijuna eura prihoda gura- njem osjetljivih proizvoda i usluga iz povlaštene u redovitu stopu poreza na dodanu vrijednost. Umjesto po stopi od 8,5 posto, sada će Slovenci plaćati 20 posto PDV-a za komunalne usluge i uporabu sportskih objekata, za novine i časopise, isto tako i za hranu koju troše mali kućni ljubimci, za frizer- ske usluge te za sve usluge cvjećara. Ne znajući kako da ublaže svoje frustracije, Slovenci su spakirali ministru financija ne baš duhovitu objedu da je bio privilegiran počastiti suprugu buketom prije nego što će cvijeće u njemu dobiti novi porezni aranžman. Na žalost, to što će poskupjeti cvije- Spuštanje u grubu realnost Razliku će zamotati u celofan proračunskog manjka uz dramatične dugoročne posljedice. Naime, slovenska država platila je samo u 2012. godini čak 669 milijuna eura kamata za život na dug u prošlim godinama. Kriza je postavila Slovencima zrcalo u kojem i dalje ne žele vidjeti gdje se “zglajzalo” i zašto su prvi susjedi Austrijanci u istim okolnostima racionalniji i uspješniji. Zašto od slovenskog trupca uspijevaju napraviti unosan proizvod, a Slovenci u isto vrijeme gase još i ono malo preostalog “lesarstva”. U tom pogledu vrlo je znakovita usporedba izdataka za javne plaće s kretanjem prihoda od poreza na dodanu vrijednost. Sve do 1999. godine kada je porez na promet zamijenjen porezom na dodanu vrijednost, izdatak za sve javne plaće bio je na razini ubranih prihoda od poreza na promet. Ključni proračunski porez donio je tada 1,7 milijardi eura prihoda, isto toliko trebalo je izdvojiti i za plaće javnog sektora. Od 2000. godine tračnice se počinju razdvajati, dakako na štetu slovenske konkurentnosti. Došlo se do toga da će PDV donijeti u 2012. godini tri milijarde eura prihoda. Na plaće javnog sektora otići će 3,820 milijardi eura. Spuštanje u grubu realnost bit će dramatična operacija za vladu. Sindikati su zaprijetili prekidom socijalnog dijaloga, a dali su znati da su spremni na poteze “nepojmljive za aktualnu vlast”. Neumorna potraga za većim poreznim prihodima Suočena s činjenicom da s PDV-om kao glavnim proračunskim prihodom više ne može pokriti plaće javnog sektora, vlada je utemeljila konstrukciju novog državnog proračuna na smanjenju mase za plaće. Svi dijelovi javnog sektora, uključujući i javne zavode u školstvu i zdravstvu, obvezni su smanjiti masu za plaće pet posto. Ministri, predstojnici i direktori ovu obvezu mogu ispuniti otpuštanji- ma, ali i organizacijskim mjerama (sniženjem sistematizacije radnih mjesta, titula i razreda te umirovljenjem). Inače, predlagatelji proračuna pokazali su zavidnu prodornost u pronalaženju novih izvora prihoda. Osim rokada unutar stopa PDV-a zakačili su financijski sektor kojem prvi put uvode porez na financijske usluge. Sve provizije u financijskom sektoru bit će opterećene sa 6,5 posto poreza. Bilančna svota banaka oporezovat će se privremeno do kraja 2014. godine. Na zaštiti okoliša uhvatit će se 20 milijuna eura od raznih taksi. Mijenja se i porez na motorna vozila. Većim opterećenjem skupljih automobila planira se ostvariti 25 milijuna eura dodatnog prihoda. Namjera je i oporezovati najamnine – cedularno bit će oporezovano 90 posto iznosa najamnine, i to po stopi od 25 posto. Oporezivanje do- hotka po stopi od 41 posto pomiče se sa 1,3 na 1,5 prosječnih plaća što će proračunu uskratiti 35 milijuna eura, ali će mu zato nova stopa od 50 posto koja se uvodi za najveće dohotke donijeti 15 milijuna prihoda. Općine će dobiti 3,3 posto manje sljedovanje. Smanjit će se za polovinu boniteti na dohodak od studentskog rada, kao i olakšice za dohodak od prekograničnog rada. Prve ugovorne pošte u Sloveniji Za manje od mjesec dana u Sloveniji počinju djelovati dvije ugovorne pošte. Uobičajene poštanske usluge u Zdolama kraj Novog Mesta obavljat će diskont Jeler, a u Križevcima u Prekmurju – trgovina Belec. Slovenska pošta ima namjeru preoblikovati 50 poštanskih ureda s malim brojem korisnika, otvorenih tek dva sata na dan, u ugovorne pošte koje će biti na usluzi cijelo radno vrijeme kakvo prakticiraju potencijalni ugovorni partneri – trgovine, turističko-informacijski uredi, ljekarne i druge djelatnosti. Još dvije izgubljene godine Slovenski Ured za makroekonomske analize i razvoj snizio je prognoze o realnom kretanju BDP-a u ovoj i sljedećoj godini. Najnovija jesenska prognoza glasi – smanjenje BDP-a za dva posto u ovoj i 1,4 posto u 2013. godini. Slovenija ima ograničen pristup bankarskim izvorima u inozemstvu. Na smanjeni rast djelovat će i planirana javno-financijska konsolidacija u Sloveniji, objasnio je Boštjan Vasle, direktor UMAR-a. Nuba invest pod policijskom istragom Srpska policija provodi istragu nad slovenskim poduzećem Nuba invest. Policiju zanima kako je poduzeće u vlasništvu Rastka Tomažiča dobilo višemilijunski posao na polaganju optičkog kabela. Svi veliki operatori bili su odbijeni, a posao je dobila tek osnovana tvrtka s jednim zaposlenim i sa 3000 eura temeljnog kapitala. 24 STIL Privredni vjesnik Broj 3748, 15. listopada 2012. ( 110 mil € stajat će gradnja zdravstveno-turističkog centra ( oko 4 godine čeka se provedba tog projekta Kontinentalni turizam Stubaki uskoro u novom ruhu Uskoro će se postaviti kamen temeljac za izgradnju novog zdravstveno-turističkog centra Stubičke Toplice što će biti jedna od najvećih investicija u kontinentalni turizam Hrvatske Sanja Plješa pljesa@privredni.hr I ako je od potpisivanja ugovora o zajedničkom ulaganju u Zdravstveno-turistički projekt StubičkeToplice između Krapinsko-zagorske županije i privatnog partnera Sunce Koncerna prošlo gotovo četiri godine, zbog raznih administrativnih prepreka još uvijek nije započela provedba tog projekta. Međutim, kako je za Privredni vjesnik najavila Sonja Borovčak, županica Krapinsko-zagorske županije, uskoro bi se trebao postaviti kamen temeljac čime će započe- ti velika izgradnja novog zdravstveno-turističkog centra. Projekt je težak oko 110 milijuna eura, od čega se 35 milijuna eura odnosi na obnovu Specijalne bolnice. Krapinsko-zagorska županija usmjerena je na promociju turističke ponude “Ova investicija jedna je od najvećih u kontinentalni turizam Hrvatske, a po realizaciji projekta očekuje se kako će se gospodarski rast Krapinsko-zagorske županije povećati za oko 1,5 posto. U novom zdravstveno-turističkom centru očekuje se zapošljavanje još 500 djelatnika”, rekla je Sonja Borovčak. Pritom je izrazila nadu kako će Krapinsko-zagorska županija tim projektom postati prva destinacija hrvatskog kontinentalnog turizma. Ona kroz taj projekt vidi i šansu za razvitak nekih drugih gospodarskih potencijala budući da će se sve što se u Stubakima proizvede moći plasirati kroz taj kompleks. Inače, ovim se projektom predviđa izgradnja tri hotela visoke kategorije od četiri i pet zvjezdica, kompleks termalne wellness&spa zone, sportska polivalentna dvorana, Svjetsko natjecanje barmena u Kini kongresni, trgovačko-poslovni i polikliničko-medicinski centar te niz objekata eko-etno sadržaja. Predviđa se kako će novi hoteli imati oko 450 smještajnih jedinica te 1180 soba. Najvažnija je usmena promocija Govoreći o unapređenju turizma u Krapinsko-zagorskoj županiji, Sonja Borovčak je istaknula kako je ta županija usmjerena na promociju turističke ponude, a zbog toga je i osmišljena brend strategija Zagorje - bajka na dlanu. S ciljem što bolje prezentacije Hrvatskog zagorja do sada je izrađen niz imidž-brošura, a turistima se nude razni suveniri, poput poznatih licitara te tradicijskih drvenih dječjih igračaka koje su pod zaštitom UNESCOa. “Zanimljivo je da naše destinacije posjećuje sve više stranih turista koji, među ostalim, rado dolaze u zagorske terme u Jezerčici i Tuhelju te sve popularniji Muzej krapinskih neandertalaca. Čini nam se da idemo dobrim putem jer smo stavili glave skupa, a potvrda za to su ljudi koji nas posjećuju. Nastojimo da gosti budu zadovoljni i usmenim putem šire priču o Hrvatskom zagorju”, zaključila je Sonja Borovčak. Domaća enogastronomija na letovima Croatia Airlinesa Danijel Furčić - najbolji Okusi Zagorja ispod barmen na svijetu oblaka Najbolji hrvatski barmen - koktel majstor Danijel Furčić iz Primoštena, koji je ove godine pobijedio na hrvatskom natjecanju barmena, na nedavno održanom Svjetskom natjecanju barmena u Pekingu pobijedio je u svojoj kategoriji u konkurenciji kolega iz 56 zemalja. Furčić je zlatnu medalju osvojio koktelom Magic Emerald. Koktel se sastoji od votke s okusom mente, likera zelene jabuke, siru- pa zelenog čaja, sirupa zelene kisele jabuke i pjenušca. Hrvatski barmen je pred publikom hotela Crown Plaza u Pekingu i četvoricom sudaca imao sedam minuta za spravljanje svog pobjedničkog koktela koji su njegove kolege u šali nazvali - zlatnim zelenim pjenušcem. Danijel Furčić je na Svjetsko natjecanje barmena otputovao u organizaciji Hrvatske udruge barmena. Pobjeda na tom natjecanju omogućila mu je da se u Pekingu natječe i za svjetski Grand prix s još petoricom barmena, pobjednika u drugim kategorijama, koji su došli iz Urugvaja, Italije, Japana, Perua i Bugarske. Inače, Svjetsko prvenstvo barmena svake se godine održava u drugoj zemlji u organizaciji Svjetske federacije barmena (IBA) koja okuplja desetke tisuća majstora u pripremanju koktela. Predsjednik IBA-e Derick Lee čestitao je Furčiću na uspjehu te naglasio kako je njegov uspjeh tim važniji što dolazi iz male zemlje koja godinama ima barmene u samom svjetskom vrhu. Furčićeva pobjeda najveći je uspjeh hrvatskih barmena u posljednjem desetljeću. (S.P.) Putnici na domaćim i međunarodnom letovima Croatia Airlinesa od proljeća ove godine imaju prigodu okusima, mirisima i bojama upoznati bogatu hrvatsku gastronomiju. Novi koncept usluge Okusi Hrvatske dodatno je unaprijedio i obogatio kvalitetu putovanja zrakoplovima hrvatskog nacionalnog prijevoznika. Enogastronomsko putovanje počelo je predstavljanjem Istre i njene gastronomije, a nastavilo se s promocijom dalmatinskih specijaliteta. Od početka listopada do sredine prosinca putnici mogu uživati i u jelima Hrvatskog zagorja u projektu Okusi Zagorja. Kako bi se putnicima što bolje približila zagorska kuhinja, u spravljanju jela angažiran je Tomislav Kožić, chef kuhinje restorana Academia u sklopu Bluesun hotela Kaj u Mariji Bistrici. “Osnovna ideja projekta je da se drukčijom uslugom i osebujnim pristupom putnicima Croatia Airlines istakne među drugim zrakoplovnim kompanijama. Obroci koji se nude putnicima ponajprije u poslovnim razredima na domaćim i međunarodnim letovima, ali i putnicima ekonomskog razreda na međunarodnim letovima, obogaćeni su specifičnim namirnicama određenog kraja, kao i vinima, aperitivi- ma i digestivima tipičnima za kraj koji se predstavlja”, rekao je Hrvoje Iveković, voditelj projekta Okusi Hrvatske. U predstavljanju enogastro ponude Hrvatskog zagorja, u zrakoplovima će se, među ostalim, posluživati štrukle zapečene u slatkom vrhnju, filet soma u košuljici od tikvica u umaku od rajčice, salata od graha s mrkvom i bučinim uljem te torta od mrkve i prženih lješnjaka. (S.P.) HRWWWATSKA 25 www.privredni.hr Broj 3748, 15. listopada 2012. ( 3 korisnika ( oko 2 god ima Vinopad *vijesti trajao razvoj aplikacije Vinopad Računalom do boljeg vina Ideja o razvoju aplikacije, koja je na tržištu od ove godine, rođena je u obiteljskoj vinariji gdje se godinama upisivalo u bilježnicu što se sve u njoj događa Boris Odorčić odorcic@privredni.hr je kooperanta i po kojoj cijeni nabavljena sorta, te kakve su joj karakteristike, primjerice udio šećera. “Osim enolozima koji vode vinariju, pomaže i vlasnicima jer im smanjuje troškove proizvodnje i skladištenja te prati i analizira poslovanje tijekom prijašnjih godina”, ističe Kašner. G lavna djelatnost Infolutiona, odjela unutar kutinske obiteljske tvrtke EMGD, je razvoj softverskih proizvoda. Jedan od najzanimljivijih proizvoda ovog odjela, koji je osnovao diplomirani informatičar Mislav Kašner, je aplikacija Vinopad. Njegov brat Matija Kašner, zadužen za prodaju i marketing u tvrtki, kaže nam da je Vinopad računalna aplikacija, tj. softver za praćenje proizvodnje vina u vinarija- Zahvaljujući Vinopadu moguće je pratiti proizvodnju vina od berbe grožđa do završnog proizvoda ma srednjeg i velikog kapaciteta. Na tržištu je od ove godine i dostupna je za korištenje. “Proizvođači vina svoju proizvodnju uglavnom prate u bilježnicama ili excel tablicama. No s našom aplikacijom to mogu raditi na računalu - iz podruma, vinograda ili ureda”, objašnjava on. Zahvaljujući Vinopadu moguće je pratiti proizvodnju vina od samog početka, dakle od berbe grožđa, pa sve do završnog proizvoda, tj. boce vina. “Tako u svakom trenutku vinar može znati trenutačno stanje u vinariji te koliki su mu ukupni troškovi proizvodnje litre vina”, ističe. Kako je Vinopad zapravo nova aplikacija, svojevrsni start up, trenutačno ima tri korisnika koji prate proces proizvodnje oko 450.000 litara vina. “Svim klijentima nudimo besplatnu probu aplikacije na mjesec dana bez ikakvih obveza. Klijenti u tom razdoblju mogu lako vidjeti odgovara li im aplikacija, te se nakon probnog roka odlučiti o njenom daljnjem korištenju”, dodaje. Kašner otkriva da su enolozi zadovoljni aplikacijom koja im ponajprije pomaže u procesu proizvodnje jer brže dolaze do informacija. Primjerice, nakon samo nekoliko klikova mišem jednostavno se može saznati s koje je parcele došla određena sorta grožđa. Zatim, od kojeg Optimiziranje proizvodnje Razvoj aplikacije trajao je gotovo dvije godine, a isključivo vlastitim sredstvima bez ikakvih kreditnih zaduženja financirala ga je obitelj Kašner. Ideja o razvoju aplikacije rođena je u njihovoj obiteljskoj vinariji gdje se godinama upisivalo u bilježnicu što se sve u njoj događa od berbe do prodaje. Pritom se mnogo vremena gubilo na sistematizaciju podataka i rezultata lanjske berbe. Također, mnogo sredstava bilo je utrošeno na repromaterijal, a on, ako nije iskorišten tijekom procesa pretvaranja grožđa u vino, predstavlja nepotreban trošak. “Stoga se pojavila potreba da sve to informatiziramo, odnosno da optimiziramo proizvodnju. Budući da je Mislav od malih nogu u obiteljskoj vinariji, nije mu bio problem preslikati proces i integrirati ga u aplikaciju koju imamo danas”, kaže. Kao i svaki drugi softver, i Vinopad traži svakodnevna poboljšanja i nadogradnje. Infolution nudi upravo individualnu prilagodbu aplikacije jer svaka vinarija vodi poslovanje na svoj način. U svijetu, nastavlja on, ima sličnih proizvoda. U njih je uloženo mnogo sredstava, a to si mogu priuštiti zaista velike vinarije u Francuskoj, Americi i ostalim vinskim zemljama. “U Hrvatskoj nismo naišli na sličan proizvod budući da smo još mala vinarska zemlja i malo tržište”, ističe Kašner dodavši kako bi s konkurentima, kada bi ih bilo, htjeli ostvariti partnerski odnos i suradnju. U budućnosti Infolution želi pozicionirati Vinopad kao najbolju aplikaciju za vođenje vinarije. “Cilj nam je obuhvatiti vinarske zemlje u regiji. Tako osim Hrvatske želimo ostvariti suradnju s vinarijama u Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori. Nakon određenog razdoblja, cilj nam je ponuditi Vinopad na stranim tržištima od kojih bi posebice izdvojio vinarije u Americi zbog njihovih proizvodnih kapaciteta i ulaganja u nove tehnologije”, napominje. Inače, osim ove aplikacije, Infolution je plasirao Touchscale – sustav za ocjenjivanje vina. U planu je razviti iPhone i Android mobilne aplikacije toga sustava kako bi vlasnici pametnih telefona, a ne samo enolozi, mogli ocjenjivati vina. Nova Revolucija Mobilni operator Tele2 Hrvatska predstavio je novi plan tarife Revolucija. Pretplatnicima ove tarife sada je na raspolaganju 1500 minuta poziva prema svim mrežama i neograničeni pozivi unutar Tele2 mreže, neograničen broj SMS poruka prema svim mrežama i 500 MB internetskog prometa. Tarifa iznosi 150 kuna i nadopunjena je ponudom novih mobitela. “Oduvijek smo slušali korisnike i kod stvaranja svake tarife vodimo računa o njihovim potrebama. Oni žele razgovarati, slati SMS poruke i surfati te ističu da im je dovoljno manje minuta prema ostalim mrežama”, kaže Ana Zrno, voditeljica Odjela za razvoj proizvoda u Tele2 Hrvatska. Dobar posao u Makedoniji Konzorcij koji čine tvrtke King ICT Skoplje i Zagreb te Aktivis pobijedio je na javnom natječaju i sklopio ugovor s makedonskim ministarstvom informatičkog društva i administracije za nadogradnju, održavanje i podršku Sustavu za upravljanje dokumentima. Projekt vodi to ministarstvo, a rješenje će koristiti dvadesetak državnih institucija, ministarstava i agencija, tj. oko 10.000 korisnika. Vrijednost ugovora je 2,9 milijuna eura. Konferencija o računalnom oblaku Analitička tvrtka IDC Adriatics u suradnji s nerima 25. listopada part organizira četvrtu Cloud Computing konferenciju u zagrebačkom hotelu Antunović. Konferencija je posvećena modelima isporuke cloud usluga, kao najbrže rastućem segmentu IT potrošnje u zemlji. 26 PST! KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić Jaume Cabré Glasovi Pamana Fraktura Kad Oriol Fontelles dobije službu u Toreni, selu u katalonskim planinama gdje se čuje žubor rijeke Pamano, čini mu se da je pronašao idealan dom za svoju buduću obitelj. No, Torenom vedri i oblači okrutni načelnik, falangist Valentí Targa, koji je produžena ruka najmoćnije žene u selu i pokrajini, Elisende Vilabru. Pedeset godina poslije, pripremajući knjigu o selima i grobljima okruga Pallars, učiteljica Tina Bros otkriva tajne i oživljava duhove prošlosti. Vesna Andrijević Matovac ŽENA S RUŽIČASTOM VRPCOM V.B.Z. Vesna Andrijević Matovac bolovala je od raka dojke i 10 se godina, do samoga kraja, neustrašivo borila s tom bolešću. Njezine riječi pune optimizma, nade i vjere u život poručuju da je vrijedno boriti se za svaki novi dan i da pritom nismo sami – poruka iznimne žene koja je potaknula promjene u našem zdravstvenom sustavu koje su mnogima otvorile vrata i olakšale težak put kojim je ona morala prolaziti sama. Ova knjiga ulijeva nadu pokazujući da život ima smisla i da je izlječenje moguće. Nenad Stipanić IZBACIVAČI MAJKE BOŽJE Algoritam Narodnjački klub, negdje u Zagrebu. Crni, bivši redar – odnedavno pisac krimića, a sada već u nekim novim životnim usijanjima – dolazi pozdraviti staru ekipu. Baš te noći u klub Jacuzzi dolaze i dvije sukobljene i dobro naoružane skupine mafijaša. Situacija je na rubu pokolja, Crni je promatra s boksačkom poludistancom i usput ljubuje i razgovara s Djevicom Marijom, koja je nakon 2000 godina odabrala svog muškarca – njega osobno... Leo Maasburg Majka Terezija – Osobni portret Verbum Leo Maasburg bio je niz godina blizak pratitelj Majke Terezije i njegov cilj nije bio napisati suhoparnu biografiju, nego na osnovu proživljenih svakodnevnih situacija jasno i na vrlo životan način osvijetliti lik ove velike žene našega doba. Tako u ovomu osobnom portretu te redovnice predstavlja 50 zadivljujućih priča o njoj koje većina ljudi nije nikada čula, divnih i očaravajućih priča o čudesnim događajima koje je imao povlasticu iskusiti u blizini Majke Terezije. Chevy Stevens Nestala bez traga Privredni vjesnik Broj 3748, 15. listopada 2012. Razvojna strategija malog nacionalnog gospodarstva Nema uspješne politike bez koncepcije razvoja Drama koja je pogodila hrvatsko gospodarstvo, prema Dragomiru Vojniću, uslijedila je i zbog opće stihije u kojoj ekonomska politika nije imala nikakvog koncepcijskog ni strateškog oslonca, pa nije mogla biti ni djelotvorna A ktivna ekonomska politika morala bi se oslanjati na koncepciju i strategiju razvoja, a na njima bi trebalo kontinuirano raditi, uz angažman ekonomske, kao i drugih grana znanosti. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti tome je odlučila pridonijeti zbornikom radova pod naslovom Razvojna strategija malog nacionalnog gospodarstva u globaliziranom svijetu. Kroz 16 radova uglednih znanstvenika zbornik donosi pregled mišljenja, stajališta i analiza iz različitih ekonomskih i društvenih područja. Veteran hrvat- Ograničenje razvoja malog nacionalnog gospodarstva u EU-u mogao bi biti i najavljeni fiskalni pakt ske ekonomske znanosti Dragomir Vojnić tako donosi povijesni pregled razvoja hrvatskog gospodarstva od Drugog svjetskog rata naovamo. Drama koja je pogodila hrvatsko gospodarstvo, prema Vojniću, uslijedila je i zbog opće stihije u kojoj ekonomska politika nije imala nikakvog koncepcijskog ni strateškog oslonca, pa nije mogla biti ni djelotvorna. Jedan od rezultata je deindustrijalizacija u zadnjih dvadesetak godina, čije se posljedice razmatraju u radu koji potpisuju Ivo Družić, Marija Penava i Irena Raguž. Ključna je posljedica visoka strukturna nezaposlenost jer ostali sektori, osobito sektor usluga, nisu uspjeli apsorbirati višak radne snage iz propale industrije. A taj višak je gotovo 500.000, jer je 1986. godine u hrvatskoj industriji radilo preko 700.000 radnika, a 2011. ih je bilo tek 222.000. Fiskalni pakt je neodrživ Dodatno ograničenje razvoja malog nacionalnog gospodarstva u EU-u mogao bi biti i najavljeni fiskalni pakt, kojim se ograničava suverenitet država članica u proračunskoj politici. Guste Santini u svom radu o toj temi ističe da je predloženi fiskalni pakt neodrživ, jer raspon razvijenosti članica eurozone zahtijeva vođenje selektivne ekonomske politike. Probleme su stvorile zemlje koje su imale deficit na tekućem računu platne bilance, ali krivnju snose i zemlje koje su u međusobnoj razmjeni ostvarivale suficit. Rješenje se, smatra Santini, mora tražiti na uravnoteženoj podjeli troška između dužnika i vjerov- nika, jer vjerovnici moraju biti svjesni da je veličina duga koji potražuju daleko iznad materijalnih mogućnosti zemalja dužnika. U radu koji potpisuju Zoran Kovačević i Tomislav Sekur zaključak je da negativni rezultat vanjskotrgovinske razmjene i uvriježen deficit nisu posljedica pretjeranog uvoza, nego nepropulzivnog izvoza koji je konkurentan isključivo na tržištima slabije razvijenih zemalja, poput članica Cefte. Na razvoj gospodarstva pozitivno utječe razvoj financijskog sustava, teza je rada Lucije Rogić i Željka Bogdana, dok Josip Tica i Tamara Boras analizom tržišta nekretnina dolaze do zaključka da bi ga se moglo dugoročno uravnotežiti sustavom praćenja i strateškog planiranja na razini urbanističkih ureda s jedne strane i unutar odjela upravljanja rizicima financijskih institucija s druge strane. Znanje Sjećanje na Jakova Sirotkovića Onoga dana kad je oteta, Annie O’Sullivan, trgovkinja nekretninama, imala je tri cilja: prodati kuću, zaboraviti najnoviju svađu s majkom i stići na vrijeme na večeru s dečkom. No baš kad se sprema otići, stiže posljednji klijent i ona pomisli kako će ipak imati sreće, ali nije bilo tako... S pričom o godini koju je Annie provela zatočena u kolibi na vrhu planine, koju doznajemo iz njezinih razgovora s psihijatricom, isprepliće se druga, ona o noćnoj mori koju proživljava otkad je pobjegla. Zbornikom i znanstvenim skupom pod nazivom ‘’Razvojna strategija malog nacionalnog gospodarstva u globaliziranom svijetu’’ HAZU je obilježio 90. obljetnicu rođenja akademika Jakova Sirotkovića, jednog od bivših predsjednika HAZU-a. Jakov Sirotković rođen je na Rabu 1922. godine. Osnovnu školu završio je u Šibeniku, a srednju u Zagrebu, gdje je i studirao medicinu do 1943. godine kada se pridružio partizanima, gdje je napredovao do zapovjednika sanitetskog bataljuna. Nakon rata diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, na kojem je predavao do 1991. Bio je rektor Sveučilišta u Zagrebu, potpredsjednik Saveznoga izvršnog vijeća SFRJ, predsjednik Izvršnog vijeća Sabora SR Hrvatske i predsjednik Akademije od 1978. do 1991. Jakov Sirotković umro je 2002. godine. 27 www.privredni.hr Broj 3748, 15. listopada 2012. PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE Teniski rekvizit Prodaju se voćnjak, kuće i industrijske zgrade Voćnjak, površine 436 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 45.000 kuna, nalazi se u Osijeku, prodaje se na dražbi 17. listopada u 12 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, Zagrebačka 2, Osijek, soba broj 40/II. Prodaja se obavlja po načelu “viđeno-kupljeno”, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Razgledavanje je moguće u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na mobitel 091/5372 757. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene nekretnine. Poslovni prostor koji u naravi predstavlja benzinsku crpku, poslovnu zgradu broj 7a, dva pomoćna objekta i dvorište, ukupne površine 1591 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 885.000 kuna, nalazi se u naselju Stari Jankovci u Vukovarsko-srijemskoj županiji, prodaje se na dražbi 17. listopada u 12 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, Zagrebačka 2, soba broj 40/II. Razgledavanje je moguće u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na mobitel 091/5372 757. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene. Kuća, površine 1514 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 600.000 kuna, nalazi se na adresi Jagodno 89a u Velikoj Gorici, prodaje se na dražbi 17. listopada u 13.40 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, soba broj 88/II. - ulična zgrada. Na navedenoj ne- kretnini postoji razlučno pravo u korist razlučnog vjerovnika Zagrebačke banke Zagreb, a koje prestaje danom pravomoćnosti rješenja o dosudi nekretnine kupcu. Nekretnina se može razgledati po dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj 01/4818 414 ili 098/381 750. Jamčevina iznosi pet posto od utvrđene početne cijene ili 30.000 kuna. Tri etažirana prostora koja u naravi predstavljaju dvije prostorije bivše trafostanice i jedan pomoćni prostor, površine 43 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 109.283 kune, nalazi se na adresi Cesta dr. F. Tuđmana 344 u Kaštelima, prodaje se na dražbi 18. listopada u 9 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, soba broj 22 - podrumski dio. Sve obavijesti kao i dogovor u vezi s pregledom stvari koje se prodaju mogu se dobiti svakog radnog dana od 8 do 15 sati u dogovoru sa stečajnim upraviteljem Ivom Jukićem na mobitel 091/2406 996 ili na fiksni telefon 021/360 300. Jamčevina iznosi 10 posto od početne prodajne cijene. Industrijsko dvorište, poslovna zgrada i parkiralište, površine 4113 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 999.000 kuna, nalazi se na adresi Hrvatskih pavlina 41, Lepoglava, prodaje se na dražbi 19. listopada u 13 sati u zgradi Trgovačkog suda u Varaždinu, Braće Radića 2, soba broj 223/ II. Na nekretnini je upisano razlučno pravo u korist Croatia osiguranja Zagreb, Kuhn Hrvatska Zagreb i Ministarstva financija, Područni ured Varaždin. Nekretnina se može razgledati svakoga radnog dana od 8 do 14 sati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj 098/494 017. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene početne vrijednosti nekretnine. Zgrada, površine 1200 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,5 milijuna kuna, nalazi se u naselju Petrijevci u Osječko-baranjskoj županiji, prodaje se na dražbi 22. listopada u 12 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, Zagrebačka 2. Nekretnina se može razgledati po dogovoru na broj mobitela 098/1706 649. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene. Kuća koja u naravi predstavlja kuću, tri zgrade i dvorište, ukupne površine 3685 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 200.000 kuna, nalazi se na adresi I.L. Ribara u naselju Batina u Osječkobaranjskoj županiji, prodaje se na dražbi. Otvaranje ponuda bit će 25. listopada u 12 sati u prostorijama stečajnog dužnika u Osijeku, Sv. L.B. Mandića 19. Prodaja se obavlja po načelu “viđeno-kupljeno” što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Zainteresirani potencijalni kupci sve informacije mogu dobiti radnim danom od 7 do 15 sati na telefon 031/209 353 ili na mobitel 098/338 446. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene. Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr) Eterična ulja Apis, Sisak. Tvrtka se bavi proizvodnjom eteričnih ulja, i to ulja smilja/ helycrisum italicum, lovora/lauratus nobilis i kadulje/salvia officinalis. Količina ulja je po 500 kilograma od svakog. Traže partnere za proizvodnju i distribuciju. Kontakt: Mario Marenić, apycant@ hotmail.com+385 44 523066, +385 95 5832038. Računalna oprema AB, Wroclaw, Poljska, www.ab.pl. Tvrtka je distributer IT opreme i primijenjene elektronike u Poljskoj. U ponudi su računala i notebookovi (Triline - naša marka, HP, Fujitsu, Asus, Toshiba, Acer...), serveri (HP, Fujitsu, Triline Mercury, Intel), softveri, monitori, računalne mreže i njihove komponente, uređaji za sigurnosno napajanje, printeri, PC komponente, kamere, igraće konzole i igre, prijenosnici podataka, skeneri, MP3 čitači. Kontakt: viktoria.utkina@ ab.pl, +48 609 819193. Rabljeni strojevi za obradu drva TO Libela, Gornji Bogićevci, www.libela.net. Tvrtka nudi rabljene strojeve za obradu drva. Strojevi su uvezeni iz Švicarske i u dobrom su stanju. Kontakt: info@libela.net, +385 91 5523600. Traži se financijska suradnja radi moguće proizvodnje višecijevne teniske naprave. Naprava je namijenjena svim tenisačima, neovisno o uzrastu i dostignutom teniskom znanju. Izrađena je u četiri varijante (1, 2, 3 i 4 cijevi). Svaka cijev ima na proširenoj strani ugrađen čelični prsten koji s dva svinuta krilca skuplja teniske loptice. Kapacitet cijevi je 12, 24, 36 ili 48 loptica. Cijev se stavlja na stalak/držač te se uz pomoć slobodnog pada loptice spuštaju do kraja cijevi tako da ih tenisač može uzeti. Nakon upotrebe naprava se može sklopiti te staviti na rame ili u sportsku torbu. Kontakt: Matija Poljak, burze@hgk.hr, +385 44 633640, +385 1 4810926. Ulična rasvjeta Rabbit, Wroclaw, Poljska, www.rabbit.pl. Tvrtka se bavi proizvodnjom sistema za kontrolu i nadzor ulične rasvjete. Nudi svoje proizvode svim zainteresiranim poslovnim subjektima u Republici Hrvatskoj. Rabbit Sp.posjeduje ISO 9001:2000. Kontakt: Swietlana Zajdel, si@rabbit. pl, +48 71 3285065, +48 508 344645. Hladnjaci i klima-uređaji Ajster, Zagreb. Tvrtka servisira i prodaje klima-uređaje i rashladnu opremu, klima-komore, rashladne uređaje za specijalne namjene, rashladnike vode, ledomate, rashladne vitrine i ormare te medicinske hladnjake. Kontakt: Luca Ajster, ajster@ajster. hr, +385 1 6188011. Medicinski proizvodi BPI JSC, Teheran, Iran, www.bpi-co.com. Tvrtka je proizvođač i izvoznik raznih vrsta medicinskih proizvoda za jednokratnu upotrebu kao što su medicinske trake, flasteri, zavoji, gaze, pamučne loptice... Tvrtka posjeduje sljedeće certifikate: ISO 13485:2003, ISO 9001:2008- CE, Iranski nacionalni standard. Spremna je poslati besplatne uzorke za procjenu kvalitete proizvoda. Kontakt: marketing@bpi-co.com, +98 21 88742610-11. Prijevodi Folio TS, Pondicherry, Indija, www.foliots.com. Tvrtka nudi usluge prevođenja i višejezičnog slaganja. Nudi svoje usluge na 110 svjetskih jezika. Kontakt: A. Murugavel, contact@foliots.com, +91 413 4210456. Farmaceutici - potražnja Markss HLC, Colombo, Šri Lanka, www. marksshealthcare. com. Tvrtka traži sljedeće proizvode: farmaceutike HS Code 3004.90.90; nutraceutike HS Code 2106.90.90; medicinske uređaje/opremu - HS Code 1918.90. Kontakt: Maithri Bandaranaike, hr@markss.lk, +94 11 5338539. IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Proizvodi od plastičnih masa Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu nabavlja razne proizvode od plastičnih masa. Rok dostave ponuda je 5. studenoga. Računala Hrvatska pošta nabavlja računala. Rok dostave ponuda je 26. listopada. Posude za otpatke Pula Herculanea nabavlja plastične posude za otpatke zapremnine 770 litara. Rok dostave ponuda je 30. listopada. Vatrogasna vozila Vatrogasna zajednica Zagrebačke županije nabavlja nova vatrogasna vozila. Rok dostave ponuda je 15. studenoga. Regija Signalne svjetiljke BH Telecom u Sarajevu nabavlja signalne svjetiljke za noćno obilježavanje GSM stupova. Rok dostave ponuda je 7. studenoga. Gume za vozila GRAS Sarajevo nabavlja nove gume za autobuse, trolejbuse, minibuseve i teretna vozila. Rok dostave ponuda je 20. studenoga. Propagandna sredstva Lutrija Republike Srpske u Banjoj Luci nabavlja propagandna sredstva. Rok dostave ponuda je 6. studenoga. Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr 28 SVIJET FINANCIJA *vijesti Visa istražila promišljanje mladih o EU-u Visa Inc., globalna platna kompanija i lider na području elektronskog plaćanja, organizirala je istraživanje promišljanja mladih u Hrvatskoj o Europskoj uniji, prilikama koje prepoznaju u europskoj obitelji te mogućnosti otvaranja vlastitog biznisa u novom okruženju. Istraži- vanje provedeno na uzorku od 500 ispitanika, starosti od 18 do 25 godina, u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i Varaždinu pokazalo je kako 57 posto mladih ispitanika razmišlja o odlasku iz Hrvatske u zemlje EU-a radi studiranja ili zaposlenja. Istodobno, većina njih smatra kako turizam ima najveći gospodarski potencijal nakon ulaska Hrvatske u EU. Povećan broj nezaposlenih Prema evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ), potkraj rujna bilo je registrirano 311.100 nezaposlenih osoba, što je za 3,2 posto ili 9517 osoba više nego u kolovozu. Istodobno je to i 9,7 posto ili 27.433 osobe više u odnosu na rujan prošle godine. U evidenciju nezaposlenih novoprijavljena je ukupno 32.691 osoba, što je četiri posto više nego u rujnu 2011. Od osoba koje su na HZZ došle izravno iz radnog odnosa, najviše ih je došlo iz sektora pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane. Na online kupnju potrošen 401 milijun eura Prosječan hrvatski kupac u pola godine je sedam puta kupovao internetom i pritom potrošio 227 eura. Usporedbe radi, prosječan Europljanin troši 544 eura u 13 kupnji. Od rujna 2011. do veljače 2012. u Hrvatskoj je na online kupnju potrošen 401 milijun eura, a u Europi je kupnja internetom dosegnula gotovo 188 milijardi eura. ( 6,2% rast proizvođačkih cijena u rujnu Privredni vjesnik Broj 3748, 15. listopada 2012. ( 1,6% rast proizvođačkih cijena bez cijena energije RBA Proizvođačke cijene i dalje rastu Cijene na domaćem tržištu u rujnu su porasle za 8,9 posto godišnje, što je snažniji rast nego lanjskoga rujna (+6,1 posto godišnje), a najvećim je dijelom rezultat rasta cijena energije P rema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku, proizvođačke su cijene ukupne industrije u rujnu zabilježile rast od 6,2 posto na godišnjoj razini. Rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda i dalje je dominantno pod utjecajem rasta proizvođačkih cijena na domaćem tržištu, dok je rast proizvođačkih cijena na nedomaćem tržištu razmjerno slab. Cijene na domaćem tržištu u rujnu su porasle za 8,9 posto godišnje, što je snažniji rast nego lanjskoga rujna (+6,1 posto godišnje), a najvećim je dijelom rezultat rasta cijena energije. Kad se isključe cijene energije, proizvođačke su cijene na doma- ćem tržištu porasle tek za 1,6 posto godišnje. Na nedomaćem tržištu cijene su porasle za 1,5 posto, također na godišnjoj razini. Od studenoga 2011. godine rastu proizvođačkih cijena više pridonose cijene na domaćem nego na nedomaćem tržištu. Golem utjecaj cijena energije Dominantan utjecaj cijena energije na rast proizvođačkih cijena na domaćem tržištu potvrđuju i indeksi proizvođačkih cijena prema kategorijama glavnih industrijskih grupacija (GIG) i nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD). Naime, najveći godišnji rast cijena prema GIG-u na domaćem je tržištu zabilježen kod cijene energije (25 posto), a prema NKD-u u kategoriji rudarstvo i vađenje (39,3 posto), odnosno vađenje sirove nafte i prirodnog plina (57,8 posto). Prema kategorijama GIG-a još je kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju te kod intermedijarnih proizvoda u ruj- Od studenoga 2011. rastu proizvođačkih cijena više pridonose cijene na domaćem tržištu nu zabilježen blagi rast cijena na domaćem tržištu, dok je kod ostalih katego- rija zabilježen pad. Ti podaci potvrđuju da poticaj rastu proizvođačkih cijena ne dolazi od oporavka domaće potražnje, već od cijena energije viših nego u istom razdoblju prošle godine. U odnosu na kolovoz, proizvođačke su cijene na domaćem tržištu porasle za jedan posto, dok kod cijena na nedoma- ćem tržištu nije bilo promjena na mjesečnoj razini. “S obzirom na rast cijena energije na početku godine očekujemo da će proizvođačke cijene ostati na visokim razinama. Oporavak gospodarstva i pritisak potražnje na rast proizvođačkih cijena ne očekujemo u ovoj godini”, ističu analitičari RBA. Hrvatska narodna banka Depoziti u kolovozu dosegli 227,1 milijardu kuna Depoziti stanovništva iznosili su 151,2 milijarde kuna, što je za 0,4 posto više nego krajem srpnja, a poduzeća 27,7 milijardi kuna ili 9,2 posto više P rema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke, u kolovozu su ukupni depoziti kod poslovnih banaka zabilježili rast na mjesečnoj razini, čemu je vjerojatno pridonio priljev deviza u središnjem dijelu turističke sezone. Ukupni depoziti (depozitni novac te kunski i devizni štedni i oročeni depoziti) su potkraj kolovoza iznosili 227,1 milijardu kuna, što je za 3,2 milijarde kuna ili 1,4 posto više nego krajem srpnja. Pri tom su rastu ukupnih depozita pridonijeli štedni i računima) ostvario mjesečni pad od 861 milijuna kuna ili 2,5 posto. Štedni i oročeni depoziti kod banaka (kunski i devizni) potkraj kolovoza su iznosili 193,6 milijardi kuna, što je za četiri milijarde kuna ili 2,1 posto više nego u srpnju. oročeni kunski i devizni depoziti, dok je depozitni novac (na transakcijskim Više deviznih nego kunskih depozita Tom su rastu više pridonijeli devizni depoziti koji čine 78 posto štednih i oročenih depozita, nego kunski, pri čemu je rast kunskog izraza deviznih depozita blago ublažen ja- čanjem kune u odnosu na euro od 0,5 posto na mjesečnoj razini. U odnosu na kraj protekle godine ukupni su depoziti porasli za 4,9 milijardi kuna (2,2 posto), čemu su pridonijeli isklju- U odnosu na kraj protekle godine depoziti su porasli za 4,9 milijardi kuna čivo štedni i oročeni depoziti koji su porasli za četiri posto, dok je depo- zitni novac ostvario pad od 7,1 posto. Promatrajući prema sektorima, u kolovozu su porasli i depoziti stanovništva i depoziti poduzeća, uz veći doprinos rasta depozita poduzeća. Depoziti stanovništva iznosili su 151,2 milijarde kuna, što je za 0,4 posto više nego krajem srpnja, dok su depoziti poduzeća iznosili 27,7 milijardi kuna, što je 9,2 posto više nego na kraju srpnja. Ipak, na godišnjoj razini depoziti poduzeća nastavljaju bilježiti negativne stope promjene. 29 www.privredni.hr Broj 3748, 15. listopada 2012. ( 9,10% ( 1,85% rast Ilirika Golda *vijesti pad prinosa Platinum Casha Fondovska industrija Pobjednik mjeseca: Ilirika Gold Tijekom rujna čak je 71 fond zabilježio porast vrijednosti, dok je njih devet ostvarilo rast veći od tri posto Marko Repecki www.hrportfolio.hr O dlični rezultati poslovanja fondova nastavljeni su i tijekom rujna te je čak 71 fond zabilježio porast vrijednosti, dok je njih devet ostvarilo rast veći od tri posto. Rezultati svih fondova kretali su se u rasponu od +9,10 posto koliko je porastao prinos najuspješnijeg Ilirika Golda, pa sve do pada od -1,85 posto. Tržišta kapitala uglavnom su ostvarivala poraste indeksa potaknuta potezima američke središnje banke koja planira davati snažnu financijsku potporu obvezničkim tržištima. Njemački indeks DAX tijekom rujna je porastao za 3,52 posto. Londonski FTSE 100 indeks također je završio u plusu te je njegov rast iznosio Tržišta kapitala uglavnom su ostvarivala poraste indeksa 0,54 posto. Američki indeks S&P 500 također je ostvario porast te je njegova vrijednost u mjesec dana uvećana za 2,42 posto. Porastao je i azijski indeks Nikkei 225 i to za 0,34 posto, dok je ruski RTS Indeks uvjerljivi dobitnik s rujanskim rastom od 8,45 posto. Kad je riječ o Zagrebačkoj burzi, indeks Crobex porastao je za 2,10 posto i mjesec završio na razini od 1.715,24 boda, Kategorija dionički mješoviti obveznički novčani *najbolji rezultati u RUJNU 2012 Ilirika GOLD Allianz Portfolio OTP euroobveznički Agram Euro Cash + 9,10 + 3,14 + 3,17 + 0,31 * od 31.08. do 28.09.2012. godine Izvor: www.hrportfolio.hr dok je Crobex10 rujan završio na 954,50 bodova što je mjesečni rast od 4,33 posto. Snažan porast zabilježio je i obveznički indeks Crobis kojem je vrijednost porasla za čak 5,05 posto te je rujan završio na 101,81 bodu. Dionički fondovi Dionički fondovi su u rujnu ostvarili odlične rezultate. Prinosi su im se kretali u rasponu od +9,10 posto pa do -0,94 posto. Najveći rast zabilježio je, već drugi mjesec za redom, Ilirika Gold kojem je vrijednost udjela porasla za 9,10 posto. S rujanskim rastom od 3,38 posto Allianz Equity je zauzeo drugo mjesto kod dioničkih fondova. Najveći pad u ovoj grupi zabilježio je fond C-Zenit kojem je vrijednost udjela u rujnu smanjena za 0,94 posto. Slijedi ga NFD Aureus Global Developed kojem **najbolji rezultati u zadnjih 12 mjeseci NFD Aureus US Algorithm + 27,29 HI-balanced +10,72 ZB Bond +11,06 Locusta Cash + 4,04 ** na dan 28.09.2012.godine je vrijednost na mjesečnoj razini pala za 0,88 posto. Mješoviti fondovi Solidne rezultate u rujnu imali su i mješoviti fondovi te su samo četiri fonda zabilježila blaži pad. Najveći porast kod ovih fondova imao je Allianz Portfolio kojem je vrijednost udjela porasla za 3,14 posto. Na drugom mjestu nalazi se Erste Balanced kojem je vrijednost udjela uvećana za 2,34 posto. Najveći pad u ovoj grupi zabilježio je ZB global kojem je vrijednost smanjena za 0,78 posto, a na drugom mjestu negativne ljestvice nalazi se ICF Balanced kojem je vrijednost smanjena za 0,38 posto. Obveznički fondovi Sedam od ukupno osam obvezničkih fondova u rujnu je zabilježilo porast vrijednosti svojih udjela, a njihovi rezultati kretali su se u rasponu od +3,17 posto do -0,67 posto. Najviše je porastao OTP euro obveznički fond kojem je vrijednost udjela uvećana za 3,17 posto, a slijedi ga Erste Bond s porastom vrijednosti od 2,69 posto. Jedini s negativnim rezultatom u ovoj grupi je ZB bond kojem je vrijednost udjela pala za 0,67 posto. Novčani fondovi Novčani fondovi su po običaju imali uglavnom pozitivne rezultate. Najuspješnije novčane fondove u rujnu predvodi Agram Euro Cash s rastom od 0,31 posto, a slijede ga NFD Aureus MultiCash i OTP novčani fond, oba s rastom vrijednosti udjela od 0,29 posto. Jedini s negativnim rezultatom u rujnu među novčanim fondovima je Platinum Cash kojem je vrijednost udjela smanjena za 1,85 posto. Nema oporavka gospodarstva Ukupna kretanja ne upućuju na početak oporavka gospodarstva, ocjena je iz Informacije o gospodarskim kretanjima za najnoviji Bilten Hrvatske narodne banke. Napominjući kako je pod utjecajem snažnijeg rasta zaliha u drugom tromjesečju došlo do stabilizacije sezonski prilagođenog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u odnosu na prethodno tromjesečje, analitičari HNB-a ističu kako su se nasuprot tome kod svih komponenata finalne potražnje, primjerice u robnom izvozu i domaćoj finalnoj potražnji, u drugom tromjesečju nastavile negativne tendencije. Smanjen broj nezaposlenih Broj nezaposlenih u drugom tromjesečju ove godine smanjio se za 24.000 u odnosu na prvo tromjesečje ove godine te je iznosio 249.000, podaci su iz ankete o radnoj snazi koju Državni zavod za statistiku provodi na temelju metodologije Međunarodne organizacije rada (ILO). Istodobno, broj zaposlenih porastao je za 71.000, pa je tako taj broj na kraju drugog tromjesečja iznosio 1,47 milijuna. Iako navedena kretanja odgovaraju uobičajenim sezonskim trendovima na tržištu rada uslijed zapošljavanja prije početka glavne turističke sezone, dugotrajnost negativnih trendova i promjene na godišnjoj razini upućuju na nastavak pogoršanja. Stagnacija kredita tvrtkama i građanima Kreditne aktivnosti banaka u proteklom dijelu godine obilježene su uglavnom stagnacijom plasmana. Potkraj kolovoza krediti banaka poduzećima bili su 0,3 posto manji nego potkraj prošle godine, a krediti stanovništvu za 1,1 posto manji. I u sustavu kreditnih unija postoje problemi, pa su tako sredinom ove godine u našoj zemlji djelovale 24 takve financijske institucije, iskazujući bilančnu sumu od ukupno 579 milijuna kuna što je 0,13 posto udjela u ukupnoj imovini kreditnih institucija. Nominalni pad kredita Ukupni krediti bankovnog sustava potkraj kolovoza iznosili su 287,1 milijardu kuna što je 0,8 posto manje nego u srpnju, podaci su Hrvatske narodne banke. Smanjenju kredita na mjesečnoj razini pridonio je pad kreditiranja svih sektora. Krediti korporativnom sektoru smanjeni su za 1,1 milijardu kuna ili jedan posto. Krediti stanovništvu smanjili su se za 768 milijuna kuna, na 127 milijardi kuna, dok su krediti državi u kolovozu ostali gotovo nepromijenjeni te su iznosili 46 milijardi kuna. Erste banka otvorila drugu tranšu Erste Zlatnog depozita+ Nakon uspješno upisane prve tranše Erste Zlatnog depozita+ u srpnju ove godine u ukupnom iznosu od milijun eura, Erste banka od 9. do 20. listopada 2012. omogućava ulaganje u drugu tranšu ovog štedno-investicijskog proizvoda koji je vezan uz kretanje cijene zlata. Riječ je o strukturiranom depozitu s elementima sigurne štednje koji ujedno omogućava ostvarenje dodatnog prinosa, ovisno o kretanju cijene zlata. Međutim, za razliku od ulaganja u investicijsko zlato ili druge oblike ulaganja, kod ulaganja u Erste Zlatni depozit+ ne postoji rizik gubitka uložene glavnice. Ujedno je zajamčen i prinos na osnovi fiksne kamatne stope od 0,10 posto. 30 SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik Broj 3748, 15. listopada 2012. Tržište novca Zagreb Promijenjen odnos ponude i potražnje novca Kretanje na Tržištu novca Zagreb Jelena Drinković I ako je protekle srijede započelo novo razdoblje održavanja obvezne pričuve, kretanja na novčanom tržištu nisu se značajnije promijenila. Iza nas je skraćeni radni tjedan početkom kojega su na Tržištu novca Zagreb dominirali viškovi kratkoročne likvidnosti i vrlo niska kamatna stopa. Od sredine tjedna, zbog početka novog razdoblja održavanja obvezne pričuve, promijenjen je odnos ponude i potražnje novca koji je utjecao na blagu promjenu razine kamatne stope. Kako je u tom razdoblju Ministarstvo financija u mil. kn Ponuda Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Potražnja Promet 3 200 2 100 1 0 8.10.2012. 9.10.2012. 10.10.2012. u sustav pustilo sredstva za isplatu redovitih mjesečnih mirovina, porasla je i ponuda novca na novčanom tržištu. Stoga je i kamatna stopa vrlo brzo stabilizirana na nižoj razini, posebice potkraj tjedna. Potražnja za novcem 11.10.2012. 0 12.10.2012. i dalje nadilazi prijavljenu ponudu, ali su potencijalni korisnici spremni prihvatiti samo krajnje nisku kamatnu zbog čega i dalje dio ponuđenih viškova likvidnosti ostaje neraspoređen. Stoga je iznos deponiranih sredstava u 8.10.’12. - 12.10.’12. 1.10.’12. - 5.10.’12. u% 300 ponedjeljak utorak središnjoj banci na kraju dana ponovno u porastu. U ovom razdoblju prosječna tjedna dnevna kamatna stopa iznosila je 2,36 posto, dok je prosječna tjedna prekonoćna kamatna stopa iznosila 1,27 posto. Nakon aukcije trezorskih srijeda četvrtak petak zapisa Ministarstva financija u prethodnom tjednu, na kojoj je državni proračun prikupio obilan iznos sredstava, u ovome razdoblju aukcija nije održana, unatoč velikom potencijalu ponude novca na novčanom tržištu. Stoga su sudi- onici s viškom likvidnosti u iščekivanju sljedeće aukcije budući da su prinosi, posebice na zapise s rokom dospijeća od 364 dana, prihvatljiv izbor u vrijeme kada potražnja za novcem može apsorbirati samo manji dio raspoložive ponude. Budući da je trgovanje sudionika vrlo opušteno na samom početku razdoblja održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija, a kamatna stopa povoljna, realno je očekivati da će se opušteniji ambijent trgovanja zadržati i u sljedećem razdoblju. Samo značajniji rast potražnje za novcem mogao bi utjecati na vidljiviju promjenu kamatne stope. Hrvatsko devizno tržište Mirovinski fondovi Kuna oslabjela prema svim valutama I dalje porast Mirexa Kuna je na tjednoj razini oslabjela u odnosu na euro, švicarski franak i američki dolar. Prema tevaluta EUR Srednji tečaj za devize AUD australski dolar 5,937322 CAD kanadski dolar 5,914384 JPY japanski jen (100) 7,378726 CHF švicarski franak 6,200887 GBP britanska funta 9,277938 USD američki dolar 5,783956 EUR euro Izvor: HNB valutu euro oslabjela 0,37 posto. Vrijednost hrvatske valute pala je za 0,45 posto u odnosu na švicar- čajnici Hrvatske narodne banke objavljenoj prošlog petka, kuna je u odnosu na jedinstvenu europsku 7.51 ski franak te u odnosu na američki dolar 0,11 posto. USD 5.82 7.50 5.81 7.49 CHF 6.21 MIREX - mjesečni MIREX - tjedni 6.20 175 175 170 170 6.19 5.80 7.48 6.18 5.79 7.47 6.17 7.46 primjena od 13. listopada 2012. 8.10. 9.10. 10.10. 11.10. 12.10. 5.78 8.10. 9.10. 10.10. 11.10. 12.10. 6.16 8.10. 9.10. 10.10. 11.10. 12.10. Međunarodno tržište kapitala U očekivanju poslovnih izvješća svjetskih kompanija Na svjetskim se burzama proteklog tjedna trgovalo vrlo oprezno jer su ulagači očekivali kvartalne poslovne rezultate tvrtki koje ih zanimaju. Pod najvećim pritiskom bio je tehnološki sektor, a analitičari su smanjili preporuke za Intel, kao i dionice nekoliko drugih kompanija. Na američko je tržište loše utjecalo novo izvješće Međunarodnog monetarnog fonda o smanjenju procjena ovogodišnjeg rasta najvećih svjetskih gospodarstava. Zahva- 5900 13700 3150 5860 13620 Dow Jones 3120 5820 13540 3090 5780 13460 3060 5740 13380 3030 5700 13300 3000 8.10. 3450 3430 9.10. 10.10. 11.10. 12.10. 8.10. 7350 CAC40 7310 9.10. 10.10. 11.10. 12.10. DAX 8900 3410 7270 7230 8700 3370 7190 8600 9.10. 10.10. 11.10. 12.10. 9.10. 10.10. 11.10. 12.10. NIKKEI 225 8800 7150 8.10. NASDAQ 8.10. 9000 3390 3350 165 165 11.9. 7,501213 FTSE 100 Mirex, obračunska jedinica prosječnog obveznog mirovinskog fonda, potkraj prošlog tjedna došao je na vrijednost od 174,0064 boda. To je skok za 0,49 posto u odnosu na tjedan ranije kada je iznosio 173,1419 bodova. 8500 8.10. 9.10. 10.10. 11.10. 12.10. 8.10. 9.10. 10.10. 11.10. 12.10. ljujući rastu cijene nafte, ojačao je samo energetski sektor. I na azijskim burzama proteklog se tjedna trgovalo vrlo oprezno. Naime, azijski ulagači također nisu bili previše optimistični u vezi očekivanih poslovnih rezultata svjetskih kompanija. Europska središnja banka utvrdila je ozbiljne poremećaje na tržištima državnih obveznica u eurozoni, koje prema mišljenju bankovnih analitičara generiraju neutemeljeni strahovi ulagača od mogućeg raspada zone primjene jedinstvene europske valute. 21.9. 1.10. 11.10. 8.10. 9.10. 10.10. 11.10. VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 11.10.2012. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT 178,5943 179,2168 160,5137 172,9070 174,0064 190,1999 213,3758 125,2972 150,3670 153,7351 164,8721 103,8431 115,7773 202,9872 198,2350 213,6031 99,8947 155,0477 134,5966 109,7606 176,3779 114,9062 126,5065 186,8012 162,1056 132,4648 111,5340 151,0101 (*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova. 31 www.privredni.hr Broj 3748, 15. listopada 2012. BURZA UKUPAN TJEDNI PROMET: 421,924 milijuna kuna Najtrgovanija dionica HT-a je pad od 31,47 posto u odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex pao je za 0,38 posto te je njegova posljednja vrijednost iznosila 1.748,15 bodova. Crobex10 tjedan je završio na 971,63 boda što Marko Repecki www.hrportfolio.hr P roteklog je tjedna na Zagrebačkoj burzi redovni dionički promet iznosio 40,747 milijuna kuna što Top 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Podravka prehrambena ind. d.d. Adris grupa d.d. (povl.) Atlantska plovidba d.d. Valamar Adria Holding d.d. Europlantaže d.d. Humanitas d.d. AD Plastik d.d. Turbo Certifikat DAX Short tjedna promjena +2,19% +2,42% -1,94% -2,08% -0,79% -1,78% +4,05% -2,00% +0,19% +10,98% zadnja cijena 210,00 1.273,99 245,15 235,00 255,99 104,60 770,00 24,50 107,40 92,00 promet 7.916.963,27 2.308.412,49 1.906.916,04 1.681.530,54 1.640.608,62 1.609.162,10 1.524.600,00 1.470.000,00 1.312.956,26 1.258.355,65 TJEDNI DIONIČKI PROMET: 40.747.447,11 kn predstavlja pad od 0,77 posto. Najviše se trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija kojom je ostvareno 7,916 milijuna kuna prometa, a tjedan je završila na 210 kuna što je porast od 2,19 posto. 10 dionica s najvećim rastom cijene Hoteli Podgora d.d. Solaris d.d. Turbo Certifikat DAX Short Kaštelanski staklenici d.d. Magma d.d. Valamar grupa d.d. Jadranka d.d. Lošinjska plovidba - holding d.d. HUP - Zagreb d.d. Europlantaže d.d. Najveći porast zabilježio je Erste Turbo DAX short certifikat koja je porastao za 10,98 posto te je trgovanje završio na 92 kune. Najveći pad među najtrgovanijima imala je po- tjedna promjena +58,12% +25,42% +10,98% +9,06% +7,94% +7,40% +6,72% +6,06% +5,29% +4,05% zadnja cijena 26,88 301,01 92,00 710,00 0,68 86,99 427,00 50,38 1.094,99 770,00 promet 268,80 285.575,36 1.258.355,65 45.879,05 10.116,66 842.361,73 19.739,05 195.839,09 6.583,94 1.524.600,00 INVESTICIJSKI FONDOVI index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr zadnja vrijednost 1.748,1500 971,6300 102,3068 119,0930 vlaštena dionica Adrisa koja je pala za 2,08 posto te je trgovanje završila na 235 kuna. Svih 10 naj10 dionica s najvećim padom cijene Uljanik d.d. Kreditna banka Zagreb d.d. Božjakovina d.d. Hoteli Brela d.d. Prehrambeno ind. kombinat d.d. Centar banka d.d. Apartmani Medena d.d. ZIF Quaestus nekretnine d.d. (u likvidaciji) Viadukt d.d. Pounje trikotaža d.d. -49,86% -49,55% -32,14% -29,41% -23,14% -20,87% -14,95% -13,28% -13,17% -9,91% zadnja cijena 30,08 111,00 59,38 48,00 192,14 80,00 28,00 21,68 321,00 1,00 promet 1.594,24 2.331,00 2.078,30 96,00 19.214,00 240,00 1.624,00 20.268,48 610.860,84 331,58 *vijesti od 1,64 posto. Najveći pad kod dioničkih fondova imao je fond NFD Aureus US Algorithm kojem je vrijednost pala za 2,55 posto, a slijedi ga Platinum Global Opportunity s padom od 2,55 posto. Najuspješniji kod mješovitih fondova bili su HPB Global i Allianz Portfolio, oba s porastom od 0,77 Iza nas je još jedan pozitivan tjedan u kojem je 51 od ukupno 86 aktivnih fondova zabilježio porast vrijednosti udjela. Najuspješniji dionički fond protekloga tjedna bio je Erste Total East kojem je vrijednost udjela porasla za 1,92 posto. Na drugom mjestu je NFD Aureus New Europe s porastom posto. Najveći pad u ovoj grupi zabilježio je KD Balanced kojem je vrijednost udjela smanjena za 3,55 posto, a slijedi NFD Aureus Emerging Markets Balanced s padom od 1,86 posto. Najuspješniji kod obvezničkih fondova su bili HPB Obveznički (+0,61 posto) i Erste OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Vrijednost udjela kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn € € kn € kn € € $ € kn kn € kn € kn kn kn € € € kn kn € € € € 12,6324 8,5234 112,5100 111,5800 132,6600 59,6162 11,4119 125,0965 45,8400 64,2204 76,5061 68,3100 89,9693 88,8700 40,7379 29,1296 21,5283 65,3041 47,1435 58,6300 67,8390 98,8342 12,2341 22,8300 6,3339 36,4156 88,9726 478,8204 72,3049 77,2100 134,4210 92,8771 9,2523 104,5795 81,1166 92,0514 9,4149 92,6900 94,8850 102,3600 108,0124 -1,92 -0,46 -0,74 -0,39 -0,99 0,14 0,93 -0,12 -0,46 -0,55 0,74 0,04 -0,45 0,67 0,31 -0,22 0,58 -0,03 -0,25 0,30 -0,08 -0,53 -2,26 1,92 1,20 0,10 -0,88 1,48 -0,82 0,82 -2,55 1,64 -0,45 -0,17 -0,38 -0,35 0,85 1,15 -2,03 0,02 -0,42 € 108,5700 0,45 Valuta KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NFD Aureus MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity Bond (+0,53 posto). Jedini s negativnim rezultatom u ovoj grupi bio je HI-conservative kojem je vrijednost udjela smanjena za 0,03 posto. Novčani fondovi imali su pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Platinum Cash kojem je vrijednost udjela porasla za 0,89 posto. (M.R.) od 5. do 11. listopada 2012. godine *Tjedna promjena [%] DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced trgovanijih dionica imalo je promet veći od milijun kuna, a pet ih je zabilježilo porast cijene. tjedna promjena Većina fondova poslovala pozitivno Naziv(fond) tjedna promjena -0,38% -0,77% +0,57% +0,65% Naziv(fond) ZB global PBZ Global fond HI-balanced Raiffeisen Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige VB SMART € kn € € kn kn kn kn kn kn kn € kn € € 131,5400 93,5871 10,3621 130,8000 110,8667 80,3598 92,8044 7,4227 75,6938 4,7089 60,9515 9,0968 120,1800 103,7600 95,3509 *Tjedna promjena [%] 0,06 0,22 -0,35 -0,41 0,29 0,77 -0,29 -3,55 -1,86 0,29 -0,09 -0,48 0,77 -0,24 -0,11 € € € € € kn € € 174,2900 11,9290 183,4200 135,7045 140,6300 177,7892 137,1300 122,5883 0,24 -0,03 0,32 0,50 0,53 0,36 0,61 0,35 kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn kn 138,7662 170,5973 145,8343 132,6582 152,7100 145,5100 145,3317 127,3742 138,6150 128,7740 122,0957 11,3617 114,6174 83,1389 111,5900 104,1475 103,0200 102,8867 1256,3292 102,0219 0,05 0,06 0,04 0,07 0,05 0,06 0,03 0,02 0,05 0,05 0,06 0,07 0,07 0,89 0,04 0,09 0,02 0,03 0,10 0,06 Valuta Vrijednost udjela OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash NFD Aureus MultiCash Agrokorov novi kredit Koncern Agrokor sklopio je ugovor o klupskom kreditu koji su pripremile banke BNP Paribas, JP Morgan Limited i Zagrebačka banka kao izabrani glavni organizatori s UniCredit bankom, London Branch, koja djeluje kao agent, uz jamstvo određenih povezanih društava, priopćeno je na Zagrebačkoj burzi. Ukupan iznos glavnice klupskog kredita iznosi 150 milijuna eura. Klupski kredit odobren je kao obnavljajući kredit (revolving loan facility) s krajnjim rokom povrata od 2,5 godina od dana sklapanja ugovora. Ina najuspješnija energetska tvrtka Ina i Hrvatska elektroprivreda (HEP) nalaze se na vrhu ljestvice najuspješnijih tvrtki iz energetskog sektora. I dok Ina uz rast prihoda bilježi i rast dobiti te izvoza, HEP je prošle godine zabilježio pad dobiti od 62,9 posto. Sa 28,1 milijardu kuna prihoda u 2011. godini Ina je najuspješnija hrvatska tvrtka u energetskom sektoru. U odnosu na godinu ranije prihod hrvatske nacionalne naftne kompanije lani je porastao za 15,64 posto. Izvoz joj je porastao za 22,3 posto, na gotovo 10,5 milijuna kuna. Oslabljen interes poslovnih banaka za aukciju HBOR-a Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) proteklog je tjedan objavila rezultate četvrte aukcije za program Razvoj gospodarstva na kojoj je ta banka poslovnim bankama ponudila 500 milijuna kuna. No, na aukciju su pristigle ponude poslovnih banaka u iznosu od 345 milijuna kuna. Od toga je došlo osam ponuda od pet poslovnih banaka, od čega je 150 milijuna kuna pristiglo za kredite poslovnih banaka u kunama te 195 milijuna kuna za kredite poslovnih banaka uz valutnu klauzulu. Atlantic Grupa otkupila dio tvrtke Soko Nada Štark Iz Atlantic Grupe izvijestili su putem Zagrebačke burze kako je izvršen prijenos dionica manjinskih dioničara beogradske tvrtke Soko Nada Štark te da je za preuzeti udio u temeljnom kapitalu manjinskim dioničarima isplaćena otpremnina u ukupnoj vrijednosti od 2,3 milijuna eura. Naime, nedavno je održana Glavna skupština Soko Nada Štark iz Beograda na kojoj je odlučen prijenos 190.370 dionica manjinskih dioničara, što čini 5,86 posto temeljnog kapitala tvrtke, na glavnog dioničara, tvrtku Grand Kafa iz Beograda.
© Copyright 2024 Paperzz
