Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 Implikacije pristupa Hrvatske Evropskoj uniji na Bosnu i Hercegovinu Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 Sadržaj Miroslav Živanović: Uvod ili stabilno nestabilna Bosna i Hercegovina! .............................................. 2 Mujo Hadžić: "Quis custodiet ipsos custodes? Naučene lekcije – Implikacije ulaska Republike Hrvatske u EU Institucionalni mehanizmi zaštite ljudskih prava" ........................................................ 6 Tijana Cvjetićanin: Having an EU neighbour: How does it affect human rights in Bosnia and Herzegovina? ....................................................................................................................................... 19 Nedim Hogić: Zaokret ili jedno te isto - Politika Republike Hrvatske prema BiH ............................. 39 Anes Makul: Inicijativa za poseban kandidatski status BiH - Realnost bez reformi? ........................ 44 Igor Gavran: Analiza ekonomskih efekata pristupanja Republike Hrvatske EU na BiH u prvih godinu dana ...................................................................................................................................................... 50 Erol Mujanović: Ekonomske implikacije pristupa Hrvatske u EU na BiH ......................................... 60 Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 Miroslav Živanović: Uvod ili stabilno nestabilna Bosna i Hercegovina! Hrvatska u Evropskoj Uniji, a Bosna i Hercegovina na novoj evropskoj granici, činjenice su koje, s pravom, stvaraju potrebu analize (ne)očekivanih uticaja na bosanskohercegovačko društvo, naročito u oblasti složenog spektra njegovih unutrašnjih i vanjskih, političkih i ekonomskih, odnosa. ACIPS je prepoznao ovu potrebu i stavio je u fokus novog broja Novih pogleda. Ovaj iznimno važan poduhvat, realizovan kroz niz istraživačkih tekstova, upućuje na zaključke koje bosanskohercegovačka javnost može naći prilično zabrinjavajućim, imajući u vidu trenutnu svesveobuhvatnu situaciju u Bosni i Hercegovini, ali i djelimično ohrabrujućim, ukoliko se promišlja političko-ekonomski potencijal odnosa na relaciji Bosna i Hercegovina – Hrvatska – Evropska Unija. Bosna i Hercegovina, kao država čije su ključne funkcije dobrim dijelom paralizirane, zahvaljući trajno suprotstavljenim etnonacionalnim političkim programima, partikularno postavljenim interesima političkih elita, kao i složenim ukupnim političkim odnosima, bilježi prilično specifične reakcije na novonastalu situaciju. U svojim pojedinačnim doprinosima, autori i autorice u ovom broju Novih pogleda, naročito potcrtavaju zvanično proklamovanu namjeru Hrvatske da vodi dobrosusjedsku politiku promoviranja i zastupanja interesa zemalja regije, uključujući, naravno, i Bosnu i Hercegovinu, u njihovom procesu pridruživanja Evropskoj Uniji. Prva značajnija manifestacija ove hrvatske politike došla je u vidu inicijative za utvrđivanje posebnog pristupa EU prema Bosni i Hercegovini u procesu njenog pridruživanja. Trenutne uvjete potrebno je učiniti dijelom pretpristupnih pregovora, nakon što se Bosni i Hercegovini odobri kandidatski status - suština je hrvatskog prijedloga, koji je u formi non papera, ministrica vanjskih poslova Republike Hrvatske, Vesna Pusić, uputila prema vladama članicama Vijeća za vanjske poslove EU u aprilu 2014. godine. Prijedlog je utemeljen na uvjerenju da kandidatski status, omogućen svojevrsnim odgađanjem zadovoljavanja uvjeta koje je EU postavila pred Bosnu i Hercegovinu, može biti taj prijeko potrebni poticaj koji će ohrabriti političke elite u sklapanju političkih kompromisa i odblokirati zaustavljene procese, ali, vjerovatno, i čvršće opredijeliti široku domaću javnost za ubrzavanje procesa europskih integracija, što podrazumijeva odgovarajući javni pritisak, a zatim i posljedičnu spremnost političkih donosioca/teljica odluka na stvarni dogovor. Na prvi pogled, ovo je hvale vrijedna inicijativa Hrvatske vlade na međunarodnoj sceni koja najavljuje novi kvalitet u EU razumijevanju bosanskohercegovačkog društveno-političkog konteksta koji će imati pozitivne implikacije na proces i brzinu pridruživanja EU. Prema Makulu, Hrvatska pokazuje volju da u okviru svog vanjskopolitičkog djelovanja djeluje u interesu boljih odnosa u regiji, najprije u pružanju pomoći procesu daljnje integracije regije u Evropsku Uniju. I Hogić u svom prilogu prepoznaje ambiciju Hrvatske usmjerenu na predvođenje regije i aktivan doprinos njenom daljnjem Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 povezivanju sa EU. Ipak, podrška inicijativi je izostala i to ponajprije, prema mišljenju nekolicine autora i autorica, zbog posvemašnje domaće inertnosti u pogledu stvarnog usklađivanja sa evropskim standardima, naročito onima u oblasti ljudskih prava, pri čemu bi se popuštanje moglo pogrešno protumačiti kao izlišno nagrađivanje nesuradnje domaćih političkih aktera. U tom pogledu, Mujo Hodžić, u svom tekstu, opravdano, ukazuje na prioritet i potencijal funkcionalnih institucionalnih mehanizama zaštite ljudskih prava stavljenih u kontekst BiH pridruživanja Evropskoj Uniji. S druge strane, ni samo djelovanje zvanične hrvatske politike prema Bosni i Hercegovini ne govori u prilog tezi da se radi o dovoljno vjerodostojnoj namjeri hrvatskog političkog establišmenta. U tom smislu, Hogić ističe problem otvorenih ili spornih pitanja između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koja su još uvijek prisutna i neriješena. U svojoj izrazito detaljnoj i argumentima potkrepljenoj analizi, autorica Tijana Cvjetičanin jasno ukazuje na djelovanje kako hrvatskih vladinih i nevladinih institucija, tako i najviših hrvatskih zvaničnika/ca, koje je u značajnoj mjeri usklađeno sa potrebama domaće hrvatske etnonacionalne političke agende, ponajviše određene djelovanjem HDZ-a BiH. Ovo uvjerenje temelji se na postupanju zvanične politike Republike Hrvatske na nacionalnom, regionalnom i evropskom nivou od 1. jula 2013. godine, kada je Hrvatska postala članicom Evropske Unije. Najprije, popis stanovništva u BiH, između ostalog, bio je obilježen jakom nacionalističkom kampanjom, koju je osmislio i sproveo HDZ BiH i koja je, na određeni način, podržana kroz zvanične nastupe i djelovanje zvaničnika i institucija Republike Hrvatske. Pored navedenog, autorica ističe i slično djelovanje katoličke crkve na području Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Indikativno je, prema Cvjetičanin, i djelovanje zvanične Hrvatske u procesu postizanja političkog dogovora o provođenju strazburške presude Sejdić – Finci koji koji bi ponajprije trebao biti stvar unutrašnje politike Bosne i Hercegovine. Ono je naročito bilo vidljivo u nastupima hrvatskih zastupnika i zastupnica u Evropskom parlamentu, koji su prvenstveno bili u funkciji operativne politike HDZ BiH koja je provođenje presude Evropskog suda za ljudska prava vidjela, a i dalje vidi, kao osnov za rješavanje tzv. „hrvatskog pitanja“ u BiH. Nadalje, tokom analize protesta iz prve polovine 2014. godine u BiH, autorica nije mogla izbjeći utisku da je i retorika hrvatskih političkih zvaničnika/ca bila na liniji pokušaja HDZ BiH da proteste na području dijela Federacije BiH stavi u kontekst anti-hrvatskog djelovanja. Gore navedeno svoju potvrdu nalazi i u analizi ekonomskih implikacija hrvatskog pridruživanja EU koju je ponudio Igor Gavran. Naime, već kratka povijest ekonomskih odnosa BiH i Hrvatske svjedoči u prilog činjenici da Hrvatska nikada, bez obzira na vladu koja je predvodila, nije prezala od provođenja širokog spektra mjera kojima je štitila hrvatske ekonomske interese u odnosima sa BiH. U nekim slučajevima radilo se o mjerama koje su izlazile iz okvira važećih ekonomskih i trgovačkih sporazuma koji su obavezivali i jednu i drugu državu. Ovome je izuzetno pogodovalo i djelovanje većine domaćih političkih aktera, hrvatskog nacionalnog predznaka, koje se ogledalo u svojevrsnom blokiranju procesa usmjerenih ka jačanju državne funkcionalnosti u sferi ekonomskih odnosa i Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 trgovine. Slično političko-ekonomsko djelovanje obilježilo je i ekonomske odnose sa Srbijom, mora se primjetiti. Konkretno, ulazak Hrvatske u EU, doveo je do smanjenja izvoza u Hrvatsku, ponajviše na štetu proizvoda animalnog porijekla i njihovih proizvođača. Zbog neizbježnih promjena u graničnoj politici, sada u sferi odnosa između Evropske Unije i BiH, ugrožen je i plasman proizvoda animalnog porijekla na ostatak međunarodnog tržišta. Ipak, Gavran ističe i pozitivne promjene u vanjskotrgovinskom režimu, te, u prilog svojoj tvrdnji, navodi i iskorištenu mogućnost carinskog opterećenja uvoza iz Republike Hrvatske, što je proizvelo smanjenje uvoza iz Hrvatske i njegovu zamjenu dokazanim povećanim tržišnim učešćem domaćih proizvoda. Nadalje, mnogi proizvođači bili su prinuđeni na promjenu poslovne politike usmjerenu ka izvozu na nova tržišta. Bez ovog „poticaja“, poslovne politike se vjerovatno ne bi ni mjenjale, smatra autor. Štaviše, uklanjanjem postojećih barijera, kojima Hrvatska štiti svoje ekonomske interese, izvozni kapacitet domaćih proizvođača će zabilježiti dodatni rast. Drugim riječima, u ekonomskoj dimenziji, ulazak Hrvatske u EU, nudi značajne razvojne perspektive za Bosnu i Hercegovinu čije ostvarivanje uglavnom ovisi o njenoj sopstvenoj volji i spremnosti da ponuđeno i iskoristi. U tom smislu, kao vrhunski prioritet se nameće brza i kvalitetna realizacija svih potrebnih mjera koje će omogućiti izvoz na tržište svih domaćih konkurentnih proizvoda. Niti politički, niti ekonomski, Hrvatska, kao nova članica EU, nije proizvela ni pribižno šokantne efekte koji su najavljivani uoči jula 2013. godine u Bosni i Hercegovini. Bosna i Hercegovina je i dalje stabilna u nestabilnosti čiji korijeni su duboko urasli u postojeći, u Daytonu uređeni, ustavni poredak, koji političke blokade čini efikasnijim sredstvom (etno)političke mobilizacije u odnosu na eventualne političke dogovore i kompromise. Čini se da su i društvo i država osuđeni na čekanje nekog novog spleta okolnosti, na unutrašnjem ili vanjskom planu, koji će, najvjerovatnije, iznuditi reakcije političkih elita i konačno ostvariti suštinski napredak, vidljiv građanima i građankama. U međuvremenu, ulazak Hrvatske u EU i trenutno, ne baš povoljno, raspoloženje evropske javnosti u odnosu na nova proširenja, o čemu svjedoči izborni rezultat evropskih partija krajnje desne orijentacije na nedavno održanim evropskim izborima, zapravo podiže ljestvicu očekivanja koja se nalazi ispred Bosne i Hercegovine. Ona se ogleda u jednoj širokoj oblasti koja obuhvata visoko postavljene i složene standarde u rasponu od promocije i poštovanja ljudskih prava, stvarne vladavine prava do osiguranja kvaliteta proizvoda domaćeg tržišta. Kao i do sada, Bosna i Hercegovina je čvrsto ukopana na raskrsnici svoje sudbine. Ukoliko njenu političku budućnost nastave činiti akteri zainteresovani isključivo za ostvarivanje kratkoročnih i partikularnih interesa elita, koji se nimalo ne ustezaju od prekomjerne upotrebe ustavnih kočnica, čekanje će biti produženo, ponajviše na štetu, etnički podijeljenih, građana i građanki Bosne i Hercegovine. Nasuprot tome, politička spremnost da se Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 deklarativno izražena volja za pridruživanjem EU pretvori u konkretne aktivnosti i mjere, vođene opštim društvenim interesima, konačno će uvesti Bosnu i Hercegovinu u procese koji će nam omogućiti svrhovito i razvojno orijentirano korištenje raspoloživih političko-ekonomskih potencijala. Oktobar 2014. godine je prilika za pokret, pokušajmo je iskoristiti. Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 Mujo Hadžić: "Quis custodiet ipsos custodes? Naučene lekcije – Implikacije ulaska Republike Hrvatske u EU Institucionalni mehanizmi zaštite ljudskih prava" Problem istraživanja Jedno od centralnih pitanja koje se nameće prilikom sagledavanja implikacija ulaska Republike Hrvatske u EU u kontekstu mehanizama zaštite ljudskih prava jeste ono u kojoj mjeri se pravo prilagođava okolnostima koje su proizvod globalizacijskih procesa? Potom, u kojoj mjeri je pravo osjetljivo za osobenosti društvenog, političkog,sigurnosnog, kulturnog i akademskog imperijalizma te sa kojom dinamikom se može razvijati i unaprijeđivati kako bi se pomjerilo izvan restriktivnog vidokruga ograničenog međama šture birokratske uštogljenosti te se otvorilo ka strukovnoj evoluciji sa kapacitetima prepoznavanja pertinentnih asimetrija općeg i pojedinačnog prava ali i globalnog i lokalnog? Namjera ovog rada je istražiti i konzistentno utvrditi bitne značajke koje mogu dovesti do zloupotrebe prava kroz nametnute globalizacijske sigurnosne trendove koji u prvi plan stavljaju političke stavove o prijetnjama integritetu nacionalne sigurnosti a čije odluke i akcije često nemaju utemeljenja u uspostavljenom međunarodnom pravnom sistemu. Sagledavanjem niza konzistentnih, višegodišnjih i koordiniranih aktivnosti relevantnih aktera ispred Republike Hrvatske, čiji su rezultati sadržani kroz Izvješće o ispunjavanju obveza iz Poglavlja 23. – Pravosuđe i temeljna prava i Izvješće o ispunjavanju obveza iz Poglavlja 24. – Pravda, sloboda i sigurnost, Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske 1 da se prepoznati da je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Izvješće o ispunjavanju obveza iz Poglavlja 23. – Pravosuđe i temeljna prava,10.04.2014. http://www.mvep.hr/custompages/static/hrv/files/pregovori/5/p23.pdf 1 i Izvješće o ispunjavanju obveza iz Poglavlja 24. – Pravda, sloboda i sigurnost, 10.04.2014. http://www.mvep.hr/custompages/static/hrv/files/pregovori/5/p24.pdf Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 Republika Hrvatska unaprijedila postojeće i uspostavila adekvatne mehanizme, kompatibilne sa onim starijih članica kako bi će se konkretno odgovorilo na negativne učinke globalizacijskih sigurnosnih trendova po institucionalne mehanizme zaštite ljudskih prava sa fokusom na slobodu izražavanja kao rezultat međunarodnih sigurnosnih prijetnji. Iz složenosti problema i predmeta istraživanja postavljene su sljedeće radne hipoteze: „Uspostavljeni mehanizmi zaštite ljudskih prava se često zanemaruju zbog sve prisutnije pojave međunarodnog terorizma i time povezanog pitanja nacionalne sigurnosti čime se često ljudska prava stavljaju van fokusa“2. i „Nova vrsta ratova poput etničkih, ideoloških, vjerskih ili onih koji koriste kombinaciju ranije navedenih vrsta sukoba kao paravan za ostvarivanje kriminalnih interesa i pristup resursima, propraćena izvještavanjima modernih medija koji u naše dnevne boravke donose izvještaje direktno sa linije sukoba umanjila je nivo senzibiliteta prosječnog građanina prema opštim moralnim vrijednostima poput očuvanja ljudskih života te time smanjila uticaj elektorata na odluke političkih elita“.3 Brojni argumenti podupiru postavljenu temeljne hipoteze, a navode se samo oni najvažniji: EU prilagodbom tj. pooštravanjem svojih principa kondicionalnosti za potencijalne članice i kandidate prepoznaje potrebu za jačanjem mehanizama zaštite ljudskih prava (poglavlje 23 pod IX Zaštita ljudskih prava) sa posebnim osvrtom na zaštitu ličnih podataka i privatnosti4 2 The World of Parliaments, Issue No.6, May 2002, IPU Annual Report 2002, Reporters without Borders 4 Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Izvješće o ispunjavanju obveza iz Poglavlja 23. – Pravosuđe i temeljna prava,10.04.2014. http://www.mvep.hr/custompages/static/hrv/files/pregovori/5/p23.pdf 3 Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 Strukturne promjene sigurnosnog sistema ograničava jedino elektronski prodor transnacionalnog medijskog sistema čime se sloboda izražavanja rasprostranjuje van nacionalnih granica i poprima dimenzije koje geografski definisani pravni sistemi ne mogu pratiti. Učestalost tzv. preventivnih humanitarnih intervencija postaje modus operandi za smjele elite koje drže čitave državne sisteme pod vlastitom kontrolom bez osvrta na osnovna ljudska prava. Neupitna je činjenica da postojeći pravni sistemi i institucionalni mehanizmi za zaštitu ljudskih prava ne mogu razriješiti kompleksne izazove između potrebe za poštivanjem ljudskih prava i potrebe za većom sigurnosti kao odgovor ugroženih država prijetnjama terorističkih skupina. Dok se kroz kondicionalnost Evropske unije Republika Hrvatska kao punopravna članica nakon procesa pristupanja fokusira na razvoj ostvarene međuagencijske saradnje na nivou Evropske unije, Bosna i Hercegovina se suočava sa činjenicom da je protiv čelnog čovijeka Agencije za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine, direktora SIPA-e Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu jer se prema navodima Tužilaštva BiH u toku februarskih protesta oglušio na zahtjeve za pomoć u zaštiti zgrade Predsjedništva BiH, te odbio angažovati specijalnu jedinicu SIPA-e. 5 Kao pozitivan učinak zbog ulaska Republike Hrvatske u Evropsku uniju može se posmatrati demokratski pritisak i jačanje parlamentarnog nadzora nad radom sigurnosnog sektora koji je proistekao u Republici Hrvatskoj nakon članstva a gdje se zbog blizine Evropske unije upravo temeljem novih medija ta iskustva prenose i na građane Bosne i Hercegovine. Radio i televizija Bosne i Hercegovine, Naslovnica / Sud i tužilaštvo / TUŽILAŠTVO BIH PODIGLO OPTUŽNICU PROTIV DIREKTORA SIPA-E GORANA ZUPCA, 10.06.2014. http://www.bhrt.ba/vijesti/sud-i-tuzilastvo/tuzilastvo-bih-podiglo-optuznicu-protiv-direktora-sipa-e-gorana-zupca/ 5 Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 No i dalje, osobenosti sigurnosnih izazova u Bosni i Hercegovini kao što su politička nestabilnost, stagnacija ekonomije, društvene prijetnje (poput nacionalne netrepeljivosti, klerofašizma, organizovanog kriminala, kulturoloških prepreka razumijevanju negativnih društvenih trendova poput korupcije i sl.), ugrožavanje okoliša temeljem prirodnih katastrofa ali i zbog sistemskog nemara i zapuštenosti onemogućavaju da pozitivna iskustva i dobre prakse stečene tokom pristupanja Republike Hrvatske Evropskoj uniji i sada nakon pristupanja budu po defaultu prenesena na Bosnu i Hercegovinu. Upravo poput različite kondicionalnosti koju Evropska unija primjenjuje prema potencijalnim članicama i kandidatima ponaosob tako i različiti efekti mogu ali i ne moraju imati uticaja na zemlje iz okruženja što je zasigurno i slučaj sa efektima pristupanja EU u kontekstu ljudskih prava u Republici Hrvatskoj kao što je vidljivo u izazovima implementacije zagarantovanih prava za pripadnike nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. Upravo sloboda izražavanja nacionalnih manjina kao ugroženih skupina ali i svih građana regulisana su kroz razne međunarodne sporazume i dokumenta što čini dobar osnov za sudjelovanje svih građana u demokratskim procesima u njihovim društvima. Kako bi se shvatila srž ideje o slobodi izražavanja mora se prvo razumjeti filozofija slobode izražavanja. Da li je sloboda izražavanja pravno regulisana na način da je ograničavana i da joj su stvoreni preduvjeti za njeno korištenje ili je to sredstvo za očuvanje mentalnog zdravlja društva i privid očuvanja demokratskih vrijednosti u zajednicama u kojima u biti o svim značajnim društvenim odlukama odlučuju ne građani nego elite? Mill nam u svom djelu “O slobodi” nudi vlastiti odgovor: “Prvo: mišljenje koje je predmet potiskivanja od strane vlasti je moguće istinito. Oni koji žele da potiskuju takvo mišljenje naravno opovrgavaju postojanje istine, ali oni ne odlučuju o tome da li se radi o istini ili ne. Oni nemaju ovlasti da daju odgovore ispred ljudskog roda niti da oduzmu pravo bilo kojoj drugoj osobi da sudjeluju u prosudbi. Odbiti da se neko mišljenje posluša samo zato što se Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 smatra pogrešnim je u biti isto pretpostavljati da je njihova sigurnost u biti absolutna sigurnost. Sve utišavanje rasprave je pretpostavka nepogrešivosti.”6 Dalje, prema Hegelu: “Pravo je bilo koje bitovanje (Dasein), koje počiva na slobodnoj volji.” 7 Stoga, kako bi se slobodna volja mogla izražavati, pravo na izražavanje ne bi smjelo biti potiskivano nego upavo suprotno. Postoji nekoliko međunarodnih sporazuma koji reguliraju i bave se pitanjem slobode izražavanja kao ljudskog prava. Međutim najznačajnije je svakako Opšta/Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima koju su jednoglasno usvojili Generalna skupština UN-a dalekog 10.decembra 1948.godine. U tadašnjim vremenima, njezin pravni značaj bio je bitniji od prvotne ideje, na Deklaraciju se naime gledalo kao na izjavu o principima.8 Ukoliko želimo izdvojiti najbitnije odredbe Deklaracije počet ćemo sa članom 19.koji proglašava pravo na slobodu izražavanja: “Svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja; to pravo uključuje slobodu zadržavanja mišljenja bez uplitanja i slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja putem bilo kojeg medija i bez obzira na granice.”9 Pravo na mirno okupljanje i udruživanje proglašeno je u članu 20: “1. Svi imaju pravo na mirno okupljanje i udruživanje. 2. Niko se ne smije prisiljavati na pripadnost nekom udruženju .”10 6 Mill, John Stuart. On Liberty. Middlesex: Penguin, 1974. 7 Knox T. M. trans. and notes. Hegel's Philosophy of Right. Oxford: Oxford University Press, 1967 8 International Center Against Censorship. The Article XIX Freedom of Expression Manual. London: ICP, 1993, Chap.2.1.pg 8 9 United Nations. “Universal Declaration of Human Rights, Adopted and proclaimed by General Assembly resolution 217 A (III) of 10 December 1948”. 08.09.2006 http://www.un.org/Overview/rights.html 10 see footnote No.36 Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 Ne mogu postojati slobode bez odgovornosti, što regulišu odredbe koje jasno definiraju restrikcije a sadržane su u članu 29. koji nalaže: “1. Svatko ima obveze prema zajednici u kojoj je moguć slobodan i cjelovit razvoj njegove osobnosti. 2. U korištenju svojih prava i sloboda svatko može biti podvrgnut samo onim ograničenjima koja su utvrnena zakonom, isključivo radi osiguranja potrebnog priznanja i poštovanja prava i sloboda drugih te radi ispunjenja pravednih zahtjeva morala, javnog reda i općeg blagostanja u demokratskom društvu. 3. Ta se prava i slobode ni u kojem slučaju ne smiju koristiti protivno ciljevima i načelima Ujedinjenih naroda..”11 Uzmemo li u obzir das u principi UN-a bili blagonakloni slobodi izražavanja onda paragrafi sadržani u članu 29. šalju jasnu i jaku poruku kako narodima ali tako i njihovim vladama. Stoga i ne čudi činjenica da je upravo Generalna skupština UN-a na svojoj prvoj sjednici usvojila zaključak “Sloboda informisanja je fundamentalno ljudsko pravo…..te temelj za sva prava na kojima će insistirati UN.”12 Pored Deklaracije, postoje i druga relevantna dokumenta koja regulišu pravne aspekte slobode izražavanja na nacionalnom odnosno transnacionalnom nivou. Drugo po značaju dakle jeste dokumenat koji je sačinen od strana Vijeća evrope (izvorno na engleskom jeziku: Council of Europe, skraćenica “CoE”), Konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda poznatija kao Evropska konvencija o ljudskim pravima (izvorno na engleskom jeziku: Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms / European Convention on Human Rights, skraćenia “ECHR”) a 11 see footnote No.36 International Center Against Censorship. The Article XIX Freedom of Expression Manual. London: ICP, 1993, G.A. Resolution 59 (1), 14 December 1946 12 Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 koja je usvojena 1950 godine da bi na snagu stupila tri godine kasnije. Od interesa za ovu problematiku je svakako član 10 gore pomenute konvencije: "… Kako ostvarivanje tih sloboda obuhvaća dužnosti i odgovornosti, ono može biti podvrgnuto formalnostima, uvjetima, ograničenjima ili kaznama propisanim zakonom, koji su u demokratskom društvu nužni radi interesa državne sigurnosti, teritorijalne cjelovitosti ili javnog reda i mira, radi sprečavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala, radi zaštite ugleda ili prava drugih, radi sprečavanja odavanja povjerljivih informacija ili radi očuvanja autoriteta i nepristranosti sudbene vlasti..”13 Iako postoje ograničenja sukladno gore pomenutom članku, državama nije prepušteno da same daju ocjene o kvaliteti ili popularnosti neke informacije te da je sukladno vlastitom nahođenju cenzuriraju. Jedan od ne tako davnih slučajeva u nama susjednoj državi Republici Hrvatskoj gdje je prilikom rasrpave o javnom televizijskom emiteru u Saboru, tačnije prilikom vršenja pritiska na direktora tog emitera da osudi rad novinara Denisa Latina zbog navodne neprofesionalnosti odnosno zbog navodnog urušavanja ugleda države zbog priloga o ratnim zločinima, nepotizmu odnosno organizovanom kriminalu u svom političkom magazinu, politička elita probala da javno vrši cenzuru.14 Denis Latin je potom dobio zlatnu plaketu Internacionalne lige humanista za njegov profesionalan radi i istaživačko novinarstvo.15 13 COE. „Protocol No. 4 to the Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms”. 09.09.2006 http://conventions.coe.int/Treaty/en/Treaties/Html/046.htm Heading added according to the provision of Protocol No.11 (ETS No.155) 14 Partnership for Social Development. “Attack on Freedom http://www.psd.hr/textovi/mediji/attack%20on%20freedom.htm 15 of Speech”. 07.09.2006 Medien Southeastern Europe. „Press Release Wien 16 October 2002“.Media Price Awarded to Croatian Journalist. 08.09.2006. www.br-online.de/br-intern/suedosteuropa/texte/SEEMO021016.htm Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 Stoga, samo citiranjem odredbe “protivno interesima nacionalne sigurnosti” 16 političari nisu u mogućnosti spriječiti građane da uživaju svoje slobode na izražavanje. Ovo je više puta potvrđeno u praktičnim slučajevima pa čak i u postkominističkim državama poput Mađarske i to presudom Mađarskog ustavnog suda: “Sloboda izražavanja mišljenja i ideja, uključujući slobodu izražavanja nepopularnih i nekonvencionalnih mišljenja, je temeljni uvjet za postojanjem istinsku vitalnog društva koje je sposobno da se razvija i ispravlja svoje greške.”17 Bitna je činjenica da su ranije pomenuti međunarodni pravni dokumenti koji se bave regulisanjem temeljnih ljudskih prava i sloboda obuhvatili slobodu izražavanja i to Univerzalna povelja o ljudskim pravima UN-a na način da se ta sloboda ne smije ometati dok je Evropska konvencija o ljudskim pravima otišla korak dalje te pominje da se pravo na mišljenje te dobivanje neovisnih informacija i ideja ne smije ometati od strane javnih vlasti.18 Stoga se nameće zaključak, pravni dokumenti koji reguliraju oblast slobode izražavanja a to i čine de jure. Čak i u funkcionalnim demokracijskim društvima, građani su bili primorani da se izbore za svoja prava i to na različitim nivoima vlasti pa čak iznosivši svoje slučajeve pred državnim i međunarodnim sudovima.19 16 European Training and Research Center for Human Rights and Democracy Graz. “Freedom of Expression and Freedom of the Media Manual”. 06.09.2006 http://www.etcgraz.at/cms/uploads/media/15_FreedomofExpressionandFreedomoftheMedia.pdf 17 Constitutional Court, AB Hatarozat, No. 30/1992 (26th of May) para.III.2.1. Article 19. Global Campaign for Free Expression. Hungarian Court. 09.09.2006 http://www.article19.org/pdfs/publications/1993-handbook.pdf 18 Human and Constitutional Rights Documents. “European Convention on Human Rights”. http://www.hrcr.org/docs/Eur_Convention/euroconv3.html 19 08.09.2006 International Center Against Censorship. The Article XIX Press Law and Practice, A Comparative Study of Press Freedom in European and Other Democracies. London: ICP, 1994 Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 Nakon određenog vremena koje je bilo neophodno da se stvori sudska praksa, poštivanje ranije pomenutih fundamentalnih dokumenata o ljudskim pravima postajalo je mnogo prisutnije. Dakle, pored postojanja slobodne volje kao preduvjeta za uživanjem ljudskog prava, slobode izražavanja, pored de jure mehanizama neophodna je i građanska kuraža da se među prvima zahtjeva određeno pravo. Sloboda izražavanja i globalizacija U doba globalizacije, mnoge zemlje u tranziciji (transformacija društva iz totalitarnih režima u demokratsko društvo) usvajaju demokratske pravne standarde (međunarodne povelje, sporazume i konvencije koje reguliraju ljudska prava, prava rada, individualne slobode) u svoje pravne sustave vrlo brzo, bez uzimanja vremena za procjenu potrebnih priprema u smislu uspostave alata za provedbu takvih "liberalnih" propisa, mehanizama za nadzor nad provedbenim tijelima i transparentnost njihovog rada. 20 David Held gore pomenuto posmatra na isti način: “…Određeni oblik vlasti koji je od interesa za teoriju globalizacije karakteriziran je hijerarhijom i neravnopravnošću. Hijerarhija podrazumijeva asimetrični pristup globalnim mrežama i infrastrukturi, dok se neravnopravnost odnosi na asimetriči pristup asimetričnih učinaka takvih mreža na život šansi i dobrobit naroda, klasa, etničke skupine i spola.”21 Budući da zemlje prihvaćaju razne međunarodne ugovore kako bi imale pristup određenim međunarodnim tijelima, njima bi trebali biti ponuđena / uvedena reformska mjera, koji bi ima pomogla 20 International Labour Conference, “ Report of Resolutions Committee”, 86 th Session, 1998. 09.09.2006 http://www.ilo.org/public/english/standards/relm/gb/docs/gb271/gb-7.htm 21 Held, David. et al. eds. Re-imagining Political Community. Stanford: Stanford University Press,1998 Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 u provedbi novih propisa, uključujući upostavu nadzora reformi njihovog pravnog sustava (kao što je to slučaj s velikim brojem zemalja kandidata za EU).22 U režimskim sistemima poput onih u Aziji ili arapskim državama, Africi i državama Južne Amerike jedan od sistema manipulacije masama (pored niskih obrazovnih standarda, ograničenih sloboda kretanja i dr.) jeste upravo ograničeno pravo na slobodu izražavanja.23 Međutim, ovdje se ne radi o klasičnom problemu “Istoka” ili “Zapada” budući da postoje zloupotrebe ograničenja na svim stranama. Dok se jedni pravdaju da upotreba intereneta treba biti ograničena samo na određene stranice pod motom zaštite morala drugi ograničavaju slobodu izražavanja pod motom zaštite nacionalne sigurnosti. Sjetimo se ne tako davnih protesta na Wall Streetu i kampanja korištenja sile protiv prosvjednika ili sukoba okupljenih na Tahrir trgu u Kairu. Rezulatati i modus operandi bili su slični sa istim učinkom, ograničena sloboda izražavanja misli, stava i ideje. Naime, zloupotrebom ograničenja slobode izražavanja dobiva se mogućnost prekida ili tačnije rečeno odgađanja slobode misli te time ukida prostor da se mediji hrane određenom pričom. Vrlo često, dobiveno vrijeme se koristi kako bi Vlade mogle plasirati svoju verziju istine ili da pripreme teren da se drugačije verzije određenog dešavanja percipiraju kao lucidne, zlonamjerne, rušilačke odnosno da im se ukine prostor za simpatije mase. Izvještaj Vijeća za zaštitu novinara, obajvljen 13.decembra 2005.godine u New Yorku pominje: “Već sedam godina uzastopno Kina je vodeća zemlja kada se radi o bespravnom hapšenju i zatvaranju novinara sa trenutnih 32 novinara u pritvoru. Njih 15 ili polovica svih pritvorenih su novinari koji rade na novim medijima, dakle novinari internet portala..”24 Budući da sloboda izražavanja u vrijeme globalizacije podrazumijeva korištenje platforme modernih komunikacijskih kanala dakle internet, kao revolucionarni način da se informacije rapidno dobiju ali i International Crisis Group “Early Warning System Report 2001” Sarajevo 2001. 08.09.2006 http://www.crisisgroup.org/home/index.cfm?id=1242&l=1 22 Human Rights Watch. Special Reports from Around the World “China, Cube, Two African Nations-Top Jailors of Journalists” New York , 13 December 2005. 09.09.2006 http://hrw.org/reports/2005/mena1105/6.htm 24 Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 sa lakoćom podijele, treba uložiti posebne napore da se ovi kanali drže slobodnim i pristupačnim za sve zainteresovane. 25 Sloboda izražavanja – Stub demokracije Demokracija kako je percipiramo, prema vrijednostima Evrope, znači prvobitno uživanje slobode izražavanja kao jednog od preduvjeta za zdravo društvo, čuvara zajedničkih vrijednosti te individualnog prava građanina da utiče na procese koji ga se tiču i koji oblikuju njegov način života. U aktuelnim političkim previranjima, demokracija je poprimila kosmopolitanski pečat postajući tako transnacionalna ideja i vrijednost koja ne priznaje granice i prepreke kao što je to bio slučaj kao na primjer kod tada zatvorenog Nelsona Mandele ili pada zida u Berlinu. Sa interesom zaštite demokracije, pravo na slobodu izražavanja postaje vitalno pravo koje je u ulozi psa čuvara (izvorno na engleskom jeziku: “watch-dog”) 26 nad demokratskim okvirima određene države. Budući da se mediji danas bave poslom podizanja i usmjeravanja interesa javnosti, u idelnom svijetu, radi sudjelovanja u procesima kreiranja i donošenja odluka, ovo ne bi imalo smisla ukoliko sloboda izražavanja ne postoji. Zato postaje jasno zašto određene režimske vlade, novinare drže pritvorenima bez suđenja, upravo ne zbog toga šta su učinili nego šta su u mogućnosti učiniti.27 Ne tako divan slučaj država iz regiona dokaz je da slobodni mediji igraju veoma značajnu ulogu u stvaranju kritične mase koja je krucijalna za svako društvo koje teži funkcionalnom demokratskom sistemu. Bez postojanja te kritične mase, vlasti bi mogle činiti šta žele a da nikada ne pomisle da će nekada morati podnijeti izvještaj javnosti ili čak snositi odgovornost pred građanima za učinjeno.28 25 Collin, Simon: E-Marketing; John Wiley; Chichester, 2000 EU Network of Independent Experts on Fundamental Rights. "Synthesis Report, Conclusions and Recommendations on the Situation of Fundamental Rights in the European Union and its Member States in 2004, 15 th of April 2005. Reference CFR-CDF.Conclusions.2005.en".109. European Commission Justice website. 27.08.2006 http://ec.europa.eu/justice_home/cfr_cdf/doc/report_eu_2005_en.pdf 26 27 Committee to Protect Journalist. In Prison. CPJ website. 06.08. 2006 http://www.cpj.org/cases04/cases04_TOC.html US Government. “Principles of Democracy. A Free Press”. 18.08. 2006 http://usinfo.state.gov/products/pubs/principles/ 28 Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 Javne rasprave o raznim pitanjima u demokratskom društvu više i nemaju smisla osim ako se ne odvijaju na lokalnom nivou. One, pored glasanja naravno, ostaju najbolji način da građani iznesu svoje mišljenje o stvarima koje ih se tiču. U društvima, gdje se javne rasprave ne održavaju, osim ukoliko su izrežirane od države za državu, ne možemo govoriti o postojanju demokracije. Ovi procesi se prepliću jedni sa drugima i itekako utiču jedni na druge. Sloboda izražavanja danas, postaje pitanjem digitalno pismenih, obrazovanih ljudi koji su svjesni značaja pristupa informacijama i slobode izražavanja te koji su po mogućnosti aktivni u javnom životu u zajednicama iz kojih dolaze te koji javno kritikuju loše ili odluke koje vlasti donose na način koji nije transparentan. Poželjno je kada ti ljudi to čine i prije nego što se takve odluke donesu. Zaključak Budući da smo vremenski svjedoci treće generacije ljudskih prava, može se sa pravom ocijeniti da je sloboda izražavanja srazmjerno dobro definisana i zaštićena međunarodnim sporazumima i konvencijama. Dodatno, ukoliko se ta sloboda izražavanja i aktivno koristi time se demokratski principi jačaju i razvijaju a u društvu se dobiva osjećaj držanja volana u rukama odnosno “nadziranja stražara nad državom” – državne vlasti, uz vjernog psa čuvara - medije.29 Ni u najrazvijenijim demokratskim sistemima ne smijemo dozvoliti da se prestane sa istraživanjem,ukazivanjem i konzistentnim utvrđivanjem bitnih značajki koje mogu dovesti do zloupotrebe prava kroz nametnute globalizacijske sigurnosne trendove koji u prvi plan stavljaju političke stavove o prijetnjama integritetu nacionalne sigurnosti a čije odluke i akcije često nemaju utemeljenja u uspostavljenom međunarodnom pravnom sistemu. 29 EU Network of Independent Experts on Fundamental Rights. "Synthesis Report, Conclusions and Recommendations on the Situation of Fundamental Rights in the European Union and its Member States in 2004, 15 th of April 2005. Reference CFR-CDF.Conclusions.2005.en". European Commission Justice website. 27.08.2006 http://ec.europa.eu/justice_home/cfr_cdf/doc/report_eu_2005_en.pdf Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 Konzekvence globalizacijskih sigurnosnih trendova na institucionalne mehanizme zaštite ljudskih prava sa fokusom na slobodu izražavanja kao rezultat međunarodnih sigurnosnih prijetnji je očigledan i svepristuan. Sa druge strane, evidentno je da de jure regulisanje određenih prava i sloboda građana ne doprinosi demokratskom razvoju po inerciji.30 U društvima sa ukorijenjenom korupcijom koja se bazira na skoro “incestoidnim vezama pojedinaca u kriminalnim krugovima” a koji se nalaze u različitim sferama društva, zastrašivanje svih koji su svjesni značaja slobode izražavanja je na snazi. Upravo zbog toga je neophodno uspostaviti operativne mehanizme koji će osigurati bezuvjetno sprovođenje temeljnih ljudskih prava i sloboda poput funkcionalne zakonodavne vlasti, reformi u obrazovnom sistemu sa posebnim osvrtom na demokraciju i ljudska prava u svim nivoima obrazovanja kao preduvjeta da građani prekinu začarani krug apatije te postanu svjesni svoje uloge u demokratskom društvu te otpočnu zahtjevati zagarantovana prava. Iskustvo, kako iz zemalja u tranziciji tako i u “starim” demokratijama nas uči: “Pravde ima samo onoliko, koliko se izborite za nju”. 30 Stability Pact for South-Eastern Europe. Media Task http://www.stabilitypact.org/media/041001-medialegislation.pdf Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Force. “Media Legislation”. 05.09.2006 Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 Tijana Cvjetićanin: Having an EU neighbour: How does it affect human rights in Bosnia and Herzegovina? Bilateral relations and human rights issues The first year of Croatia's EU membership has been a turbulent one for Bosnia and Herzegovina, with a series of crisis dominating its public and political life. To mention just a few, in the very first days of Croatia's accession, mass protests broke out in BiH over the issue of personal ID numbers (JMBG protests), which were „outstaged“ in February 2014 by an outburst of social unrests over the long-time unresolved issues of criminal privatisation, pervading corruption, unemployment and bad governance. The issue of constitutional reform to implement the European Court of Human Rights' 2009 decision in the „Sejdić and Finci“ case, has also been pervading the political scene. In the past year, the process has been dominated by two things – the fact that the EU has openly consented to facilitate the meetings and negotiations of political parties' leaders, not even trying to return the process into the Parliament, where it belongs both legally and logically; and the somewhat less open consent of all involved that the reforms aren't so much about providing equal political and civic rights to „the others“, as it is about giving HDZ's leader Dragan Čović a mechanism to assure his party's participation in power-sharing on the state and entity level – an issue commonly known as the „Croat question“. The issue of constitutive peoples' rights vs. rights of „the others“ has also shaped the discourse and implementation of the long awaited - and highly politicized – population census in October 2013 and aggressive nationalist campaigns around it. The engagement and the reactions of Croatian officials to most of these topics and events went along the same policy lines as those of Croatian MPs in the European Parliament, although the political lineup of Croatia's EP delegation is dominated by HDZ, while in Croatia the rivalling SDP has been in power since 2011. There was, however, little or no difference between them in the attitudes on Bosnia; not in the sense of reaching „middle ground“ between the nationally-oriented and civic and/or social- Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 democratic approach, but in terms of both of them aligning with the politics of the exclusively nationally oriented HDZ BiH. The Census on Population, Households and Dwellings in BiH 2013 has been a political issue from day one,31 and the tensions around the question on ethnic/national identity were heated for months through a series of aggressive campaigns focused on ethnic/national declaration. In August 2013, HDZ and HDZ BiH started a joint campaign titled “It’s important, get enumerated!”32 The campaign consisted of series of public debates, round tables, meetings and different forms of advertisement-materials33, all with two dominant messages: all Croats with BiH citizenship have a “patriotic duty” to get enumerated and to declare themselves as Croats and Catholics, with Croatian as their mother tongue. The Presidency of Croatian National Council (HNS) was also conducting a census campaign (rather indistinguishable from that of the two HDZs). All the campaigns’ messages revolved around the topic of the position of Croats as the constitutive people fewest in numbers, simultaneously sending contradictory messages that “responding” to the census is essential for their political (or even physical) survival in BiH, while, at the same time, it was emphasized that any peoples’ right cannot be questioned, regardless of their numbers, as it is written in the Constitution.34 The Catholic Church Report on the Civic Monitoring of the Census in BiH 2013, UG “Zašto ne”, Sarajevo, March 2014, URL: http://zastone.ba/site/wp-content/uploads/2014/03/Report-on-the-Civic-Monitoring-of-the-Census-in-BiH-2013%E2%80%93-Popismonitor.ba_.pdf, p 7 32 Popis pučanstva je najvažnije pitanje za opstanak Hrvata u BiH, Večernji List, 21.8.2013, URL: http://www.vecernji.ba/popis-pucanstva-je-najvaznije-pitanje-za-opstanak-hrvata-u-bih-601282. See also: http://www.vecernji.hr/hrvatska/brojke-iz-popisa-uoblicit-ce-buducnost-hrvata-u-bih-615745, http://www.vecernji.hr/sjeverozapadna-hrvatska/hdz-navodi-hrvate-rodjene-u-bih-na-popis-stanovnistva-612837 33 This campaign, unlike a similar one lead by Bosniak parties and organizations, was much more present „offline“ than on the internet; however, some traces of promotion materials can be found online, such as this leaflet published by the two HDZs: http://tinyurl.com/mn3joad 34 Predsjedništvo HNS-a pozvalo Hrvate na popis u BiH, HRT, 23.09.2013, URL: radio.hrt.hr/clanak/predsjednistvohns-a-pozvalo-hrvate-na-popis-u-bih/25528/. A claim in complete contradiction to this, could be found in public statements such as that of Petar Škorić, the president of HDZ in Split, stating that it is of vital importance for Croats to “take part in the census”, or they might lose their status as constitutive people and “become a national minority”: “It is of strategic interest for the Republic of Croatia to preserve Croatian people as a constituent people in BiH. Bosnia and Herzegovina is a homeland of Croatian people too, and in that sense we don’t want the Croats to move out of the country. We want them to keep their constituency, to have an equal status as other two peoples. That is Croatia’s strategic 31 Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 played a big part in the campaign, as numerous calls for Croats/Catholics to “participate in the census” were sent out both through the media and the church services.35 Croatian Bishops' Conference issued a call to all the believers in Republic of Croatia with origins from BiH to obtain the necessary personal documents in time and participate in the Census.36 Instructions were also given to all the clergy to use the services to talk about the census, because it is a moral obligation of each Catholic to publicly demonstrate his faith and always declare as Catholic. And it is an honourable obligation to guard and cherish your national identity37. The CBC’s invite also gives instructions to those living outside BiH to register residence before the Census starts in order to get enumerated, although this is in clear breach of the Law on Census. The campaign did not, however, stop at religious institutions and political parties – it went through Republic of Croatia's official institutions, from the public broadcasting media, to the top of the executive and legislative branch. Croatian Radiotelevision (HRT) has covered the census in BiH extensively, with numerous shows and field reports.38 HRT has also made its own promo-clip, with interest” (Važnost popisa stanovništva u BiH, HRT, 26.09.2013, URL: http://radio.hrt.hr/radio-split/clanak/vaznostpopis-stanovnistva-u-bih/25794/) Among them are those with clear instructions to local priests on how to “preach” about the census, like the Circular issued by vicar Željko Majić, using Bible references to motivate Croats to „head each to their city” and get enumerated. The circular also emphasizes political motifs to get enumerated, including the moral obligation and the pressing need for the Croats to “remain constitutive” and prevent them from “becoming minority” or “get placed in the ranks of “the others”, i.e. the undeclared, undecided, nameless”, by which they would “in a way, deny the invaluable value of Catholic identity, soaked not just in the saviour blood of Christ, but in the blood of so many martyrs and brave defenders. By doing so, we would make our future generations strangers and drifters in the land of their fathers.” (Okružnica župnicima o popisu stanovništva, Katolička Tiskovna Agencija, Mostar 23.8.2013, URL: http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=38924) 36 Poziv HBK vjernicima u RH podrijetlom iz BiH na popis stanovništva, Katolička Tiskovna Agencija, 23.9.2013, URL: http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=39323 37 Poruka kardinala Puljića u vezi s predstojećim popisom stanovništva, Katolička Tiskovna Agencija, 28.8.2013, URL: http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=38966. Vinko Puljić, the Archbishop of Vrhbosna, maintained an intensive public presence on the topic in the months preceeding the census (see: https://www.youtube.com/watch?v=5kWLkjDgOgg, https://www.youtube.com/watch?v=4ICsEg9uATo, https://www.youtube.com/watch?v=J0x5NAFxNB, etc.). 38 On the week of the Census’ launch, a radio show “Poligraf” hosted, among others, Tonino Picula, SDP’s MP in European Parliament. The census was described as “the statistic of ethnic cleansing” and the topics included issues such 35 Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 the message that by “responding” to the BiH Census, Bosnian Croats who live outside of BiH will contribute to the realization of their people’s rights in the future.39 By the end of September 2013, HRT and the Governments’ Office for Croats outside of Republic of Croatia, have launched an official campaign calling for Croats with origins in BiH to take part in the population Census,40 with several public figures, from both Croatia and BiH, taking part through short video-messages.41 Among them were the two high-level state officials: the President of the Republic of Croatia Ivo Josipović, and Josip Leko, the President of Croatian National Assembly. Shortly after being briefed by a delegation from HDZ BiH,42 Josipović made a video-message, stating: Dear citizens of Croatia with origins in Bosnia and Herzegovina: In our neighbouring state, your other homeland, the Census of population will soon take place. Do get enumerated. That is very important for realization of your individual and collective rights and protection of your interests. By getting enumerated, you will not lose any of the rights you possess in the Republic of Croatia. Your two homes and two homelands are the best bridge between our two friendly states.43 Josip Leko, the President of Croatian Assembly, was more explicit in connecting the census to the “Croat question” and the issue of constitutional rights: Croats are a constitutive people in BiH. (…) By responding to as “How many Croats is left out of the pre-war 17%? How will the census results reflect on the status of the least numerous constitutive people?” and “What are the constitutional obligations of Republic of Croatia towards our fellow countrymen in BiH?”. (http://www.radioosijek.hrt.hr/aod/popis-stanovnistva-u-bih/37586/). The TV reports were no different. The key issues were always revolving around the questions of constituency, pre and post war numbers and relations of Croats to the other two constituent peoples, with remarks such as “According to the Catholic church, the number of Croats is cut in half, so the smallest of the three constitutive peoples fears that it might drop under 10%”. (U BiH počeo popis, brojni upiti građana, HRT, 1.10.13. URL: http://vijesti.hrt.hr/u-bih-poceo-popis-brojni-upiti-graana). This percentage was frequently used in the campaign as the “lowest limit” for the Croats to keep their status as constitutive people (see also https://www.youtube.com/watch?v=ktTMaYy_rz0), although the BiH Constitution has no such provisions whatsoever and the number itself is completely arbitrary. 39 I HRT u kampanji za popis stanovništva u BiH, HRT, 25.9.2013, URL: http://vijesti.hrt.hr/i-hrt-u-kampanji-zapopis-stanovnistva-u-bih 40 Ibid. 41 Ibid. 42 Predsjednik Ivo Josipović poziva bh. Hrvate na popis, Večernji list, 21.9.2013, URL: www.vecernji.ba/predsjednikivo-josipovic-poziva-bh-hrvate-na-popis-616847 43 Source: https://www.youtube.com/watch?v=bn9K4FC97Pc Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 the Census, you will contribute to maintaining the constitutional equality of Croat people in Bosnia and Herzegovina.44 Croatia’s Prime Minister, Zoran Milanović, did not take part in the video-campaign. Instead, on the fourth day of the census, he made a tour of the majority Croat-populated parts of BiH45, covered extensively by both Croatian and BiH media, with a sole focus on establishing the connection between his tour and the census. Although Milanović hasn’t explicitly linked the two (occasionally even denying that such connection exists) 46 both Milanović’s choice of officials he met and was accompanied by, and the statements he gave, show that the timing and the route of this tour was hardly a coincidence.47 In some statements, he accentuated that he is visiting the places with significant Croat population and that he didn’t take part in the TV campaign …because you can always say something wrong, which would offend someone in Bosnia and Herzegovina, but that’s why I came here. I thinks it is important to know how many people live in BiH, since BiH is, according to Dayton, structured the way it is. It may not be the most fortunate way, but this is the state of, first and foremost, three ethnic groups - or nations, if you’ll have it - Bosniaks, Croats and Serbs.48 Going further into the topic of Croats’ constitutiveness, he refrained from any explicit statements, but said he found it a little strange 44 Source: https://www.youtube.com/watch?v=IFGSsiE0nVs Milanović's route was thoroughly described in the media, including visits to Livno, Tomislavgrad, Rama, Kupres, Bugojno, Gornji Vakuf-Uskoplje, Kraljeva Sutjeska and Bobovac. 46 Zoran Milanović u Kraljevoj Sutjesci:” Moja posjeta nema veze sa Popisom stanovništva”, Kakanj-X, 5.10.2013, URL: http://www.kakanj-x.com/zoran-milanovic-u-kraljevoj-sutjesci-moja-posjeta-nema-veze-sa-popisom-stanovnistva/ 47 Milanović has, reportedly, met almost exclusively with members of HDZ BiH party, including its leader Dragan Čović and Vjekoslav Bevanda, the President of the Council of Ministers BiH (Milanović: 'Nemam ja šta pozivati Hrvate da se popišu, znaju i bez mene', Jutarnji list, 4.10.2013, URL: http://www.jutarnji.hr/milanovic--nemam-ja-sta-pozivatihrvate-da-se-popisu--znaju-oni-to-i-bez-mene/1130643/). On the other hand, his entourage included the Minister of Defence, as well as the president of State Office for Croats outside of Croatia, Darija Krstičević, whose office was in the middle of a small-scale diplomatic scandal related to the census (discussed further in the article). 48 Milanović u BiH: 'Popis je važan, prava - neupitna!', HRT, 4.10.2013, URL: http://vijesti.hrt.hr/milanovic-u-bihpopis-je-vazan-prava-neupitna 45 Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 for a court to ask you to change your constitution49 - a stand that would develop into a far more severe attitude in the following months.50 But Milanović's „tour de BiH” wasn’t the prime of his administration's activities related to BiH census. More explicit official activity came from The State Office for Croats outside of Republic of Croatia,51 which joined the campaign with the public call entitled Croat men and women, get enumerated... An invite to participate in the population Census in BiH, October 1th-15th 2013.52 The text described participating in the census as a moral, civic, but also patriotic obligation!, with serious repercussions for the future of Croats in BiH: By participating in the census you make a great contribution to the equality and political positioning of Croatian people as one of constitutive peoples in BiH! Considering that this is a very important event, whose results are sure to have an impact on the future position of Croatian people in BiH, the State office for Croats outside of Republic of Croatia calls for all the Croats whose origins are in BiH, who live in Republic of Croatia and diaspora worldwide, to get enumerated. We also call all the Croats in BiH to participate in the census.53 It is further elaborated that one needs not be present during the census, if there is an adult person in the household who can 49 Jutarnji list, 4.10.2013. In a recent interview given to Nino Raspudić, Milanović explicitly stated that EU should change the political criteria for BiH and stop requesting the implementation of Sejdić and Finci verdict, since it is wrong for a court to ask a country to change its constitution. In the same interview, he advocated for the „Croat question“ to be resolved through either formal or informal means, concluding that it was wrong for Željko Komšić to run for office the second time, although he himself was, mistakenly, a supporter of his campaign at the time. (Reflex - intervju sa Zoranom Milanovićem Premijerom RH, OBN TV, 08.06.2014, URL: https://www.youtube.com/watch?v=DGmjRUzyGxk) 51 The office was established in 2012 by Zoran Milanović’s government, with Daria Krstičević, who served as Bosnia and Herzegovina’s Ambassador to Spain and Austria in two terms, appointed as the Head of the Office. 52 The article, published on the State Office’s website on 10.9.2013, has since been edited (including the title) more than once, due to reactions of civil society organizations in both Croatia and BiH. The original title and text are no longer available online, except on the websites which shared it in its original form (see: http://www.hkzsalzburg.net/index.php?option=com_content&view=article&id=730:popis&catid=81&Itemid=193 ). The second version is only available in the Web Archive (https://web.archive.org/web/20130914022618/http://www.hrvatiizvanrh.hr/hr/novost/123/hrvatice-i-hrvati-popisite-sepoziv-za-sudjelovanje-u-popisu-stanovnistva-u-bih-1-15-listopada-2013), while the third can still be found on the original website. 53 Ibid. 50 Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 give an ID number, or a birth date for the person to be enumerated; adding that the enumerator is not allowed to ask for any documents as a proof of the person's information and all those who are absent from their place of residency, can send the data to their families and they will be enumerated. Considering the fact that this call was directed primarily to Croats living outside of BiH, these instructions were basically in breach of the BiH Law on Census of Population, Households and Dwellings' provision that persons who are absent from BiH for longer than one year are to be enumerated through a special form, not by family members living in BiH.54 The article also contained instructions on how to answer the „identity questions,” namely those on nation/ethnicity, religion and language: It is of particular importance to declare yourself in the form P-1, clearly and individually, as: - By nationality: Croat (question 24.) - By religion: Catholic (question 25.) - That your language is Croatian (question 26.)55 An immediate reaction came from Zagreb-based Center for Peace Studies, which demanded that Krstičević removes the text from her office's website and apologize for the nationalist escapade unpleasantly reminiscent of Republic of Croatia's policies of the 1990's.56 A similar reaction followed in a form of an open letter from a coalition of BiH’s NGOs to the Croatian Prime Minister, requesting him to apologise for meddling in BiH’s internal affairs and officially distance himself and his government from the disputed document.57 Neither Krstičević nor Milanović responded officially to these accusations. However, the Office did edit the published text twice, erasing the most problematic 54 The Law on Census of Population, Households and Dwellings in Bosnia and Herzegovina 2013, Article 40, Official Gazette 10/12, URL: http://www.fzs.ba/Dem/Popis/Zakon_o_popisu-bh.pdf 55 See footnote 22. 56 Otvoreno pismo mr. sc. Dariji Krstičević, predstojnici Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Centar za mirovne studije, 11.9.2013, URL: http://www.cms.hr/izjave-za-javnost/otvoreno-pismo-mr-sc-dariji-krsticevicpredstojnici-drzavnog-ureda-za-hrvate-izvan-republike-hrvatske 57 Premijer Republike Hrvatske se mora ograditi od miješanja u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine, Koalicija “Jednakost”, 12.9.2013, URL: http://zastone.ba/premijer-republike-hrvatske-se-mora-ograditi-od-mijesanja-u-unutrasnjestvari-bosne-i-hercegovine/ Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 parts.58 No remorse was shown on the part of the Prime Minister – the only vague reference he made to the incident, were the somewhat patronizing comments quoted above, on the risk of „offending someone in BiH by saying something wrong.“ When, in the beginning of February, a series of violent protests started spreading from Tuzla to other cities in BiH including Mostar, the most prominent reaction came from Zoran Milanović. At the time, HDZ BiH has already put all its efforts into portraying the protests as an “attack on Croats” and a political attempt to shut down cantonal governments in order to impose the centralist constitutional order, rather than an expression of genuine dissatisfaction and anger of the people.59 Milanović stated that he went to BiH to “calm things down,” but, asked why he visited Mostar and not Sarajevo, he played straight into HDZ’s narrative, with the additional motive of the “new EU approach” as the only way to prevent – presumably ethnic – conflict: First of all, no one invited me to Sarajevo. I went to Mostar because that is a two-nation city, ethnically, where a horrible thing has happened and it was on a verge of violence and deaths happening. Fortunately, it didn’t happen. (…) The killings almost occurred. In Mostar. That is all I can say. That’s as clear as daylight. But my message was one of European perspective of BiH, now I can talk about it more openly and more directly than before. (...) Do you want to keep making impossible requirements for BiH and make up one requirement after Poziv za sudjelovanje u Popisu stanovništva u BiH, 1.-15. listopada 2013., Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, September 2013, URL: http://www.hrvatiizvanrh.hr/hr/novost/123/hrvatice-i-hrvati-popisite-se-poziv-zasudjelovanje-u-popisu-stanovnistva-u-bih-1-15-listopada-2013. Even after the second edit, the attached PDF document, detailing the instructions on how to get enumerated „properly“ remained the same, with passages such as this one: „I have both Croatian and BiH citizenship. But, when I'm asked about my nationality, i say – a Croat from Central Bosnia. I'm a believer – a Christian. How should I declare to the questions 24, 25. and 26?“ followed by an instruction identical to the one which was later removed from the official website. (Najčešća pitanja: Popis stanovništva, kućanstava i stanova u BiH 1.-15.listopada 2013., URL: http://www.hrvatiizvanrh.hr/pdf/hmiu561628177.pdf) 59 Uspjeh protesta u BiH: Ipak je “i srpska i hrvatska i bošnjačka”, Istinomjer, 10. 02. 2014, URL: http://istinomjer.ba/uspjeh-protesta-u-bih-ipak-je-srpska-hrvatska-bosnjacka/ (English translation available at: http://bhprotestfiles.wordpress.com/2014/02/11/the-success-of-the-protests-is-serb-croat-and-bosniak/). All parties were, also, equally quick to visit or invite their political allies outside Bosnia, with Dodik visiting Belgrade, Bakir Izetbegović hosting the Turkish Minister of Foreign Affairs, while HDZ did their own “national crisis diplomacy” by bringing Milanović to Mostar. Other ruling parties went for the same narrative, with the roles of “attackers” and “the nation attacked” reversed. 58 Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 another as you’ve done so far, or do you want to give BiH a chance to enter into the dialogue with the EU, to shut the mouths of all those who are trying to destroy BiH? Or do you want this frustration to continue for the next 5 or 10 years?60 The State Office for Croats outside of Croatia published a very illustrative report on his visit, with conclusions such as: Asked why he came to Mostar and not Sarajevo, Milanović said that Mostar is the only bi-national environment, and that has its weight and perils. (…) Milanović also visited HDZ BiH headquarters, which was damaged in the unrests. HDZ BiH’s president Dragan Čović greeted him in the building and informed him that, during the unrests, a crucifixion in the party’s premises was also burnt down.61 Another theory layed out by HDZ BiH is that Mostar – or, rather, its eastern part, where Croats are a majority – did not rise to protest, but was attacked from an outside (Bosniak) element. This was stated, among others, by HDZ BiH’s Vjekoslav Bevanda during Milanović’s visit, when he stated that it was sheer luck that the protests didn’t turn into ethnic conflicts – although no such intentions of the protestors were ever recorded; in fact, the HDZ BiH and other political parties were the only ones who even mentioned it. I want to thank for this friendly gesture and a visit of Croatian Prime Minister. Bevanda said, adding We are here to talk about calming the situation down, about how it’s lucky that there was no reaction and no blood was spilled.62 Milanović’s line of implicit and watered-down consent with HDZ’s theories, paired with the “EU as a problem-solver” narrative, was followed by Vesna Pusić, who also did acknowledge that there are legitimate reasons for the protests, but added that there were different political manipulations, different 2u9 Romana Bolkovića, TV Jabuka, 13.2.2014, URL: https://www.youtube.com/watch?v=Q5r2dNYCHiw Premijer Milanović u Mostaru: Došao sam dati potporu smirivanju stanja, ali i europskoj perspektivi Bosne i Hercegovine, 9.2.2014, URL: www.hrvatiizvanrh.hr/hr/novost/157/premijer-milanovic-u-mostaru-dosao-sam-datipotporu-smirivanju-stanja-ali-i-europskoj-perspektivi-bosne-i-hercegovine/ 62 Milanović u Mostaru o neredima: S BiH se šuta i napucava već 100 godina, Večernji list, 9.2.2014, URL: http://www.vecernji.hr/hrvatska/milanovic-dosao-sam-u-mostar-smiriti-strasti-920059 60 61 Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 political agendas which is all true (...) so there is a genuine dissatisfaction there and partly that is the reason why even when it is the political manipulation – it works. Because it falls on fertile ground.63 However, Croatian MPs in the European Parliament were far more explicit in backing up the antiCroat conspiracy theories about the protests. HDZ’s Davor Ivo Stier called them a very clear message sending the idea of Bosnia and Herzegovina centralized, organized as a unitarian state, without having the differences accomplishing a federal model. When asked about the fact that the protests were not, in fact, connected to the issue of federalism, or any other ethnically-based issue, but to the “people united by poverty”, Stier’s reply was nothing short of preposterous: What we saw (in Mostar) was actually something very dangerous. We saw people coming from the Bosniak part, the eastern part of the city where there is a Bosniak majority, coming to the western part. It was a very volatile situation. And they were in Mostar, which as you know is the main city of Herzegovina, chanting “This is Bosnia!” and “We want only a Bosnian nation, we want to get rid of Croats, we want to get rid of Serbs and Bosniaks as national communities, we want only one nation, one leader...” This is very dangerous when we go down that road. It was very important that there was no counter-reaction to that. Because if that have happened, we would have really a very dangerous situation and even a conflict along the national or, if you want, ethnic lines. That was avoided, thank God, thanks to the maturity of the people down there.64 Apart from being entirely false in regards to the nature of the protests in Mostar, this statement was, ironically, given on the same day when the police in Mostar has set the first of the many barricades which would follow in the next weeks, to stop the protestors from moving between the east and the west side of the city. In the following days, along with the protestors, the cordon was moving across the wartime line of separation between the Bosniak and Croat forces, 63 Speach on Johns Hopkins University, 28.2.2014, URL: www.mvep.hr/en/the-ministry/minister/speeches/speach-onjohns-hopkins-university_,7584.html 64 Davor Stier, interview at New Europe Studios, New Europe, 3.3.2014, URL: https://www.youtube.com/watch?v=28fi9ZCp0lA. Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 once again physically dividing the city along the ethnic lines. The standoff between the police and the protestors repeated for weeks, with occasional reporting of police brutality against protestors.65 The war-like police barricades and documented reports of police brutality in Mostar, were, however, utterly ignored by both Croatian officials and international community, otherwise rather willing to debate the „political background”, „constitutional repercussions“ and „EU perspective“ of the protests. Croatia in the European Union institutions Bosnia and Herzegovina has been a subject of rather industrious activity of Croatia's representatives in the EU institutions, from the MPs in the European Parliament to Croatia's minister of Foreign Affairs in the Council of the European Union. The search of online records of Croatian MPs in the European Parliament show that the first recorded activity related to the issue of human rights in Bosnia and Herzegovina, came in a form of a joint question to the Commission by SDP's Tonino Picula and HDZ's Davor Ivo Stier. Picula and Stier have quickly formed somewhat of a team in the EP, explaining, on more than one occasion, how they overcame ideological and political differences when it comes to policies on Bosnia. Picula has been a vocal supporter on Stier's prime topic – the „federalisation“ of BiH as a means of resolving the „Croat question,“ vouching for the „Swiss model“ and „consistent cantonization“, while severely criticizing Bosniaks in a rather threatening manner: Those who cringe to Dayton, especially amongst Bosniaks, have to realize that this way things will go to hell and they have to take initiative. In terms of what I suggested, in order to show a particularly tender care about healthy principles of togetherness and 65 See: http://tacno.net/novosti/simbol-gradanskih-protesta-musica-hindic-tvrdi-policija-me-tukla/; https://www.youtube.com/watch?v=7bOmpX27SQY; http://tacno.net/novosti/brutalnost-policije-priveden-i-pretucenvoda-mostarskih-prosvjeda-muharem-hindic-musica/ Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 multiethnicity, as the biggest nation, it's better that this proposal comes from them, then to have someone coming from the outside in very unfavorable circumstances.66 Their first joint initiative was unequivocal in its attitude towards the implementation of Sejdić and Finci decision, setting a very clear path for their future BiH related activities: The implementation of the Sejdić-Finci ruling will be a prominent topic to be discussed at the meeting convened by the Commission with political leaders of Bosnia and Herzegovina (BiH) for 1 October 2013 in Brussels. How will the Brussels meeting address the issue of institutional equality of Croats in BiH, and what will be the Commission’s approach in this regard?67 A few days later, more activity on BiH came from the right-wing HSP's Ruža Tomašić, during a debate on endangered European languages and linguistic diversity. Tomašić used this opportunity to state that Croats in Bosnia and Herzegovina are still denied the right to the public television channel in their mother tongue, as well as the right to public education in Croatian language in Bosniak and Serb dominated surroundings. Considering that most of them are citizens of Republic of Croatia, and consequently the European Union in a country for which the EU has long-term plans of accession, I ask that we take all possible measures to insure the language, cultural and political equality for them.68 The same issue was brought up again by HDZ's Dubravka Šuica a few weeks later, in her question to the Commission, where, in an all but ludicrous manner, she states that A TV channel in Croatian is 66 Tonino Picula: Rekonstrukcija mora zahvatiti cijelu BiH, 12.2.2014, URL: http://www.magazinplus.eu/clanak/tonino-picula-rekonstrukcija-mora-zahvatiti-cijelu-bih/ 67 Question for written answer to the Commission, Subject: Institutional equality of Croats in Bosnia and Herzegovina, European Parliament, 5.9.2013, URL: http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?type=WQ&reference=E-2013009913&format=XML&language=EN 68 Endangered European languages and linguistic diversity (A7-0239/2013 - François Alfonsi) (debate), European Parliament, 11.9.2013, URL: http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?type=CRE&reference=20130911&secondRef=ITEM-00601&format=XML&language=EN Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 necessary in order for Croats to exist as a third nationality in Bosnia and Herzegovina. 69 Even though the issue is mentioned as a desired „side effect“ of the implementation of the Sejdić and Finci decision, Šuica simply identified Croats as the third nationality (of the three), without even getting into the status and rights – let alone the „existential necessities“ - of the non-constituent people in BiH: Unless equality for Croats is ensured between the three constituent nationalities and there is a guarantee of fundamental rights, including provision of a TV channel in the Croatian language, there will be no further prosperity and development for this country on its way to the European Union where even minorities have the right to a TV channel in their language.70 By this time, the population census in BiH had begun and Tomašić addressed this in another question to the Commission, emphasizing once again the Croatian/EU citizenship of Croats in BiH as the bases for protection of their political rights. Asking the Commission if it intends to stand up in defence of the political rights of Croats in BiH and show the degree to which the EU is willing to act in defence of its citizens in third countries71, Ruža Tomašić states that the census will show how Croats have disappeared or are disappearing from majority Serb and Bosniak areas. This is no coincidence, but rather the direct result of the manner in which the international community treated the ‘Croatian question’ in Bosnia and Herzegovina during and after the war.72 After the October 1st Brussels meeting of BiH political parties' leaders on the implementation of Sejdić and Finci decision, facilitated by Stefan Füle, Davor Ivo Stier commended Füle for agreeing that no citizen, but also no constitutive people in BiH regardless of its size in numbers, will be discriminated 69 Question for written answer to the Commission, Subject: TV channel in Bosnia and Herzegovina in the Croatian language, European Parliament, 3.10.2013, URL: http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?type=WQ&reference=P-2013-011334&format=XML&language=EN 70 Ibid. 71 Question for written answer to the Commission, Subject: TV channel in Bosnia and Herzegovina in the Croatian language, European Parliament, 3.10.2013, URL: http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?type=WQ&reference=P-2013-011334&format=XML&language=EN 72 Question for written answer to the Commission, Political rights of Croats in Bosnia and Herzegovina threatened by political engineering from constitutive nationality vis-à-vis national minority, European Parliament, 4.10.2013, URL: http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?type=WQ&reference=E-2013-011392&format=XML&language=EN Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 anymore. 73 Stier described the meeting as an agreement on the just way to elect the Presidency, expressing concern with those leaders who advocate the politics of centralism in the Federation and work against the equality of the peoples, comparing them to the centralist politics of Slobodan Milošević which caused the greatest evil in Europe after the second World War, leading to the conclusion that if the federalism” path is not taken, BiH won’t be able to move towards the European Union. After the deadline to finalize the agreed principles has passed, Stier spoke of it once again, repeating that Füle’s efforts raise hope that separatism and centralism are finally recognized as two extremes, equally dangerous for stability and preservance of that multinational state.74 On the same occasion, Ruža Tomašić also raised the comparison with the Serbian aggression on BiH and Croatia, asking the EU to finally take concrete steps to assure equality of Croats in Bosnia and Herzegovina and stand up to the obstruction to the return of Croats in Republika Srpska and anticroatian electoral engineering in the Federation.75 Two months later, Tomašić expressed the same criticism of EU’s unwillingness to protect the rights of Croats and allowing for the EU citizens’ representatives in a potential candidate country to be elected by members of other nations.76 On the same day, a debate on EU policy on human rights was held in the EP, with Davor Ivo Stier stating that a new EU approach towards BiH needs to be adopted, since this is the only way to prevent a crisis which could be brought 73 One-minute speeches on matters of political importance, European Parliament, 7.10.2013, URL: http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?type=CRE&reference=20131007&secondRef=ITEM018&format=XML&language=EN 74 Main aspects and basic choices of the common foreign and security policy and the common security and defence policy (Article 36 TEU) - Annual report from the Council to the European Parliament on the common foreign and security policy in 2012 (debate), European Parliament, 23.10.2013, URL:http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?type=CRE&reference=20131023&secondRef=ITEM015&format=XML&language=EN 75 Ibid. 76 Common rules and procedures for the implementation of the Union's instruments for external action (A70447/2013 - Elmar Brok), European Parliament, 11.12.2013, URL: http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?type=CRE&reference=20131211&secondRef=ITEM-00514&format=XML&language=EN Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 by the discrimination of both the least numerous constitutive peoples and citizens not belonging to any of the constitutive peoples in that state.77 The EP Resolution on the 2013 Progress Report on Bosnia and Herzegovina78 was the prime document of Croatia's engagement with BiH as an EU country, particularly the part which introduces „centralist forces“ and „federalism“ – the terms propagated intensively over the past year by more than one Croatian official. Tonino Picula called it ...a textbook example of much needed togetherness in protecting a positively defined national interest within a very important international body. (...) To set aside legitimate political and ideological differences among Croatian MPs in European Parliament, what is needed there is to build a culture of cooperation on issues which are of particular importance for the country we come from. I think that one such issue is this demanding process of reconstruction of Dayton Bosnia and Herzegovina, which is inevitable not just because BiH's European future, but also for the normalization of the condition in this neighbouring state, so that its citizens can finally live a better life.79 Where in the 2013 resolution the need to execute the „Sejdić&Finci“ decision is described as “…a first step in the comprehensive constitutional reform that is needed in order to move towards a modern and functional democracy in which all forms of discrimination are eliminated and all citizens, regardless of their ethnic affiliation, enjoy the same rights and freedoms” 80 and Sarajevo Canton is commended for amending its constitution in line with the ECHR decision; the Resolution adopted in 77 Human rights in the world 2012 and EU policy on the matter (A7-0418/2013 - Eduard Kukan), European Parliament, 11.12.2013, URL: http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?type=CRE&reference=20131211&secondRef=ITEM-00524&format=XML&language=EN 78 Adopted on 6.2.2014. 79 Picula: BiH ruše nacionalizmi dva naroda, hrvatsko pitanje je otvoreno, 12.02.2014 http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/tonino-picula-bih-ruse-nacionalizmi-dva-naroda-hrvatsko-pitanje-je-otvoreno--323205.html 80 European Parliament resolution of 23 May 2013 on the 2012 Progress Report on Bosnia and Herzegovina (2012/2865(RSP)), European Parliament, 23.5.2013, URL: http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?type=TA&reference=P7-TA-2013-0225&format=XML&language=EN Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 February 2014 states that the European Parliament „Welcomes the six-point agreement reached in Brussels on 1 October 2013, but deplores the obstruction of its implementation by centralist forces; stresses the importance of following the principles of federalism and legitimate representation in order to ensure BiH’s path.“ 81 Although „centralism, federalism and legitimate representation“ are not elaborated in the resolution, it is clear that the terms refer to the „Croatian question“ and the fact that, following the set of BiH party leaders' meetings facilitated by Stefan Fule, it has not been resolved in accordance to HDZ BiH agenda.82 The constituent peoples' rights reappear in other points of the resolution, including calling for the implementation of the Sejdić-Finci ruling to guarantee equal rights for all constituent peoples and citizens, and for the Federation of BiH to ensure a more balanced representation of all constituent people and citizens.83 Again, compared to last year's resolution, there is a clear change of discourse, since constituent peoples' rights and representation were nowhere to be found a year ago, 84 nor were they ever a criteria for EU accession process. A stark difference is also present in the point on media freedoms. Where in 2013 a call for „independent and diverse media that are free of political interference, ethnic fragmentation and polarisation“ has been placed, the 2014 resolution places the exact opposite call „for further efforts to ensure equal exposure to information in all official languages and to guarantee equal rights for all constitutive peoples in public-service broadcasting.“85 How and why did these changes take place? How did citizens' rights turn into the rights of constituent peoples, and how did the request for ethnically unbiased media become a nudge in the direction of 81 European Parliament resolution on the 2013 Progress Report on Bosnia and Herzegovina (2013/2884(RSP)), European Parliament, 6.2.2014, URL: http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?type=TA&reference=P7-TA2014-0102&format=XML&language=EN 82 LINK NA SASTANAK U BRISELU 83 European Parliament resolution on the 2013 Progress Report on Bosnia and Herzegovina (2013/2884(RSP)), European Parliament, 6.2.2014, URL: http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?type=TA&reference=P7-TA2014-0102&format=XML&language=EN 84 For example, instead of placing the constituent peoples in the point on FBiH constitutional reform, last year’s resolution simply stated “that all parties and communities must be fully involved in this process, which should lead to concrete results.” 85 European Parliament resolution on the 2013 Progress Report on Bosnia and Herzegovina Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 establishing the „Croatian TV channel“? All these novelties, although phrased in somewhat diplomatic manner, are in complete congruence with the attitudes expressed by Croatian MPs in the European Parliament. On February 5th 2014, a debate in the EP was held on the Progress report on Bosnia and Herzegovina, Macedonia and Montenegro, followed by a debate on BiH's report on February 6th. Eight out of twelve MPs from Croatia and all of HDZ's MPs took part. Although most of them spoke of the constitutional reform in BiH, the actual subject of the Sejdić and Finci decision – the constitutional equality of „the others“ in BiH – was only mentioned as a side note. On the other hand, all but Nikola Vuljanić (HLSR) have elaborated on the „Croat question“ in BiH. In fact, if one was to judge based on these speeches alone, the only possible conclusion would be that the ECHR ruled that BiH Constitution needs to be amended to assure the equality of Croats with Bosniaks and Serbs, and failure to execute this is now the main obstacle on BiH's path to the EU. Zdravka Bušić (HDZ) vouched for „federalism and legitimate representation“, commending Miroslav Lajčak, former HR in BiH, for his recent description of BiH Croats as the most vulnerable and fewest in numbers, hence feeling very threatened and scared of losing its status as the constitutive people. 86 Davor Ivo Stier once again warned on the threatening forces of „separatism and centralism“ as opposed to „federalism“ as the only solution with any EU prospect (a point he repeated again on 3.4.2014.87). The same was heard from Andrej Plenković (HDZ), who stated that the report's and the resolution's key message is that of a more active EU approach to BiH, with emphasis on its federalization, with the key to the policy's success in focusing on the role of Croats in BiH, who can contribute to the country's political cohesion and institutional functionality, 86 2013 progress report on Bosnia and Herzegovina - 2013 progress report on the former Yugoslav Republic of Macedonia - 2013 progress report on Montenegro (debate), European Parliament, 5.2.2014, URL: http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?type=CRE&reference=20140205&secondRef=ITEM021&format=XML&language=EN 87 Main aspects and basic choices of the common foreign and security policy and the common security and defence policy (Article 36 TEU) - EU comprehensive approach and coherence of EU external action (debate), European Parliament, 3.4.2014, URL: http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?type=CRE&reference=20140403&secondRef=ITEM004&format=XML&language=EN Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 only as an equal people. SDP's Tonino Picula was more moderate than his HDZ colleagues, but, in his lament over the political stalemate in BiH, hasn't failed to mention that among other things, it prevents some constitutive peoples to choose their representatives adequately. During the second debate, Dubravka Šuica explained that the Resolution aims to solve the inequality of Croats in BiH, identifying the „centralist Sarajevo“ as the main problem and expressing gratitude to Doris Pack for identifying this problem and for the solution offered by the Resolution to integrate BiH in the EU; while Ivana Maletić (HDZ) concluded that the first important step on BiH's road to the EU is the realization of constitutively of the Croat people.88 Regarding the executive branch of government, the engagement of Vesna Pusić, Croatia’s Minister of Foreign and European Affairs, has also been noticeable in the matters related to Bosnia. Pusić has been and still is the main promoter of the “new EU approach” that Croatian government has in mind for BiH. Its content remains vague in detail; instead, phrases like “keeping Bosnia on EU’s agenda”, “focusing on the economy”, “adopting a less bureaucratic approach” and “using EU accession to overcome political crisis in BiH” have been thrown around a lot. The activities included Croatian government sending to Brussels a non-paper in which it proposes dealing with the Bosnian political crisis by opening a negotiation process which will enable BiH to gradually become ready to meet all the EU membership requirements, instead of waiting that it meet the requirements before being allowed to negotiate membership,89 as well as numerous advocating activities, taking place anywhere from Sarajevo, through Brussels, to the USA. 90 In a speech on Johns Hopkins University, Pusić elaborated on a tailor made approach of the EU for Bosna and Herzegovina. The particular “fitting” 88 10.11. 2013 progress report on Bosnia and Herzegovina (B7-0074/2014) (debate), European Parliament, 6.2.2014, URL: http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?type=CRE&reference=20140206&secondRef=ITEM-01011&format=XML&language=EN 89 Croatia trying to keep region on EU radar with Bosnia proposal, dalje.com/en-world/croatia-trying-to-keep-region-oneu-radar-with-bosnia-proposal/503782 90 See, for example: Pusić: Pravi je trenutak za novi evropski pristup prema BiH, Klix, 28.3.2014, URL: http://www.klix.ba/vijesti/bih/vesna-pusic-pravi-je-trenutak-za-novi-evropski-pristup-prema-bih/140328146; Is EU Ready To Change Approach toward Bosnia and Herzegovina?, Euinside, 9.4.2014, URL: http://www.euinside.eu/en/news/is-eu-ready-to-change-approach-to-bosnia-and-herzegovina; Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 of EU approach to suit BiH hasn't been explicitly laid out, but its main idea is that Sejdić and Finci decision should be „a part of the accession process“, rather than a prerequisite for it: Where instead of saying “you can´t move until you resolve Sejdić- Finci case, you can´t move until you decide on your new constitution, you can´t move until you design a new electoral law (...) why not try to look at the whole country and whole problem from the different perspective, and say ok – these are the problems. And maybe we can make a bigger list, and say these are the issue this country is failing to deal with.91 Clearly, the proposed „tailor made“ approach ends nowhere in terms of granting rights to the nonconstitutive peoples, as the solution to the issue is not even hinted, let alone „tailored“ in the outline. The „Croat question“, however, has received a far different treatment. Asked about the fact that Sejdić and Finci ruling has been abused by HDZ BiH to put the said question on the agenda, as well as her previous dismissals of the third entity in BiH, Pusić backed away from giving a straight answer, wrapping it in layers of (rather peculiar) theories on „local traditions of pluralism“. One thing was clear nonetheless – in whatever shape, the rights of „the others“ were nowhere near the priority of the new approach, unlike the „Croat question“: I think it is absolutely crucial for BiH to start from the fact that it has three constitutive peoples. Not because among them the Croats are the fewest in numbers, but because this is the first pluralism that BiH is used to. (...) With all its difficulties and ethnic animosities, it is de facto the only pluralism with a tradition and we should build on it and gradually move to the ideal of civic pluralism. If we’re not able to handle that, how will be handle a much higher level of pluralism? From that perspective, three is much more useful and stable than two. Two always makes a direct conflict possible. Three makes it more complicated, but at the same time neutralises ethnic conflict. Besides, there are these three ethnic groups in BiH who the country belongs to, and all 91 Speach on Johns Hopkins University, 28.2.2014, URL: www.mvep.hr/en/the-ministry/minister/speeches/speach-onjohns-hopkins-university_,7584.html Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 of them must have the right to feel represented in this country, to feel good. That is the key for BiH’s success.92 In conclusion, it can be said that, during the past year, Croatian officials, political parties and European MPs have been acting in complete unison when it comes to policies on Bosnia and Herzegovina, keeping their differences for the area of RH's internal politics. To the detriment of human rights protection in BiH, the only position that Croatia took on the topic is the one following HDZ BiH's agenda, which holds no place for the rights of non-constitutive peoples and citizens in the process of constitutional reform; has no regards for the freedom of individual declaration on ethnic/national identity; and allows no dissent along the lines of social and economic rights, as displayed in all their reactions to the protests and social unrests. As a new EU member, the SDP-led Croatia could have taken a path of standing behind these issues, discouraging HDZ BiH in continuously undermining the much needed reforms which were turned into Dragan Čović's private political battlefield; it could have condemned the vicious nationalist rhetoric on the protests and the police brutality which followed; all in all, it could have used its new role in the EU to help support the same principles of equality and social justice in Bosnia and Herzegovina, that SDP had offered to its own voters in Croatia. Instead, it has done quite the opposite, using its EU membership to promote the discriminatory and nationalist politics of HDZ BiH. It is beyond ironic that one of the main narratives of Croatia's officials on BiH is „unlocking the dreadlock“ of BiH's EU accession process, while, at the same time, every single activity they have undertaken was in support of the very same politics which has been largely responsible for the grave situation we have today. “Pošteno” sa Duškom Jurišić, FTV, 31.3.2014, URL: https://www.youtube.com/watch?v=znGxb1qpHFM&list=PLlnphrjSO-ry2HFL1J76axh3EXbjTNLTX&index=16, 92 Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 Nedim Hogić: Zaokret ili jedno te isto - Politika Republike Hrvatske prema BiH Ostvarivši svoja dva glavna strateška cilja, ulazak u NATO i ulazak u Europsku Uniju, Hrvatska se u prvom mandatu predsjednika Josipovića aktivnije okrenula Zapadnom Balkanu. Hrvatska se željela pozicionirati kao predvodnica regije, ali i kao most prema regiji. Zbog toga je došlo do svojevrsnog paradoksa; upravo u času kada je postalo jasno da će Hrvatska postati članom EU, ona je pojačala svoje prisustvo u regiji, za koju se, ne tako davno, trudila uvjeriti svijet da nije njen dio. Po stupanju na dužnost, predsjednik Josipović je imenovao i posebnu izaslanicu za region Jugoistočne Evrope, Romanu Vlahutin93, a u svoj je kabinet postavio i Dejana Jovića 94, između ostalog poznatog i po zagovaranju teze da sve zemlje bivše Jugoslavije trebaju zajedno ući u EU. U javnim je nastupima isticao potrebu bolje gospodarske suradnje Hrvatske i BiH, isticao da BiH nema bližeg susjeda od Hrvatske, naglašavao važnost dobrih susjedskih odnosa. Sličnu, ali nešto manje intenzivnu kampanju Josipović je vodio i prema Srbiji. U ovom se periodu unaprijedila trgovinska razmjena između zemalja regije, kao i hrvatske investicije u Srbiji, ali teško je reći do koje je mjere hrvatska vanjska politika za ovo zaslužna. Naime, privredna saradnja među zemljama regiona već je bila uspostavljena, pa za privrede u regionu ekonomska diplomatija nije značila mnogo. U svojim javnim nastupima, Josipović se više posvetio prošlosti nego budućnosti; posjetio je Ahmiće, Križančevo selo i Sijekovac, a u Parlamentarnoj skupštini BiH održao govor u kojem je izrazio žaljenje zbog učešća Hrvatske u ratu u BiH. No, potreba da se, nakon više od šesnaest godina od završetka rata u BiH gotovo svaki put osvrće na neupitnost teritorijalnog integriteta BiH, a da nikakav novi prijedlog, inicijativu ili ideju ne donese na sto više je stvarala sumnju u teritorijalni integritet BiH nego što ga je jačala. Sporna pitanja poput 93 Romana Vlahutin je iskusna hrvatska diplomatkinja, magistrica John F. Kennedy School of Government pri Univerzitetu Harvard i bivša politička direktorica OSCE Misije na Kosovu. Detaljnije v. na http://predsjednik.hr/uredpredsjednika/savjetnici/mr-sc-romana-vlahutin/, pristupljeno 23.06.2014. 94 Vanredni profesor Univerziteta u Zagrebu Dejan Jović također je i autor izvanredne knjige "Jugoslavija, država koja je odumrla." Detaljnije v. na http://prethodni.fpzg.hr/oFakultetu/stranicePredavaca/jovic_dejan.htm, pristupljeno 23.06.2014. Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 gradnje Pelješkog mosta, utvrđivanja državne granice ili plaćanja naknada za korištenje vode iz Buškog jezera, ostala su neriješena. Hrvatski SDP je učestvovao u kampanji bosanskohercegovačkog SDP-a, no izuzev simbolike malo je doprinjeo izbornom rezultatu. Već u političkoj krizi koja je nastala prilikom formiranja Vlade FBiH, hrvatska politika nije imala značajniju ulogu. No, početkom 2012. dolazi do sukoba između ministra vanjskih poslova BiH Zlatka Lagumdžije i premijera Milanovića, nakon što se premijer Hrvatske približava Hrvatskom narodnom saboru, čime je, po mišljenju Lagumdžije potkopala legitimitet Vlade FBiH.95 Dodatnu nervozu u Sarajevu su izazvali istupi pojedinih hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu u kojima se naglašava potreba osnivanja trećeg entiteta, odnosno "federalizacije Federacije."96 To je dovelo do strahovanja da će, zahvaljujući prisutnosti u Europskom parlamentu porasti lobistički kapaciteti Hrvatske u pravcu kreiranja rješenja koja vode ka uspostavi trećeg entiteta kao proklamovanih ciljeva dviju najvećih hrvatskih političkih partija u BiH. U ovakvoj je situaciji i samoj Hrvatskoj trebalo redefiniranje njene politike ka Bosni i Hercegovini. To je pokušano u februaru 2014. kada je Hrvatska predložila formulisanje nove politike EU prema BiH. U non paperu koji je distribuiran zemljama članicama EU, zagovara se pristup fokusiran na proces pridruživanja u toku kojeg će se rješiti i pitanje Sejdić - Finci, ali ne kao uslov svih uslova, već kao jedno od spornih pitanja unutar pregovora.97 Ideja da se sva pitanja koja proizilaze iz presude Sejdić - Finci rješavaju na ovakav način nije nova. Nju je još u ljeto 2013. godine sugerisao i think tank Europska inicijativa za stabilnost, kao glavni argument nudeći tezu da i izborni sistemi nekih evropskih zemalja imaju diskriminatorske elemente i da proces pridruživanja BiH Europskoj Uniji "Lagumdžija i Milanović o neodržanom susretu", Al Jazeera Balkans http://balkans.aljazeera.net/vijesti/lagumdzija-imilanovic-o-neodrzanom-susretu, pristupljeno 23.06.2014. 96 Dženana Karabegović, "Štir: Federalizam ključ za evropski put BiH", http://www.slobodnaevropa.org/content/stirfederalizam-kljuc-za-evropski-put-bih/25239881.html, pristupljeno 18.06.2014. 97 Adelina Marini, "Is EU Ready To Change Approach toward Bosnia and Herzegovina?" http://www.euinside.eu/en/news/is-eu-ready-to-change-approach-to-bosnia-and-herzegovina, pristupljeno 18.06.2014. 95 Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 zbog ovog pitanja ne treba da kasni. 98 Kako zapažaju neki komentatori, samo ovaj dio hrvatskog prijedloga je jedini značajan odmak od postojeće strategije EU prema BiH , odnosno njenom procesu pridruživanja.99 Sve ostale mjere kao što su podrška civilnom društvu, ili twinning light projekti se već u manjoj ili većoj mjeri provode. Vjetar u leđa ovakvoj inicijativi, prema mišljenju hrvatske ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić dao je i val protesta koji je u istom mjesecu zahvatio BiH.100 Dva su osnovna problema s kojim se Hrvatska suočava želi li doista provesti ono što u svom non paperu predlaže. Prvi je nedostatak političke snage na terenu koja bi konzistentno zagovarala rješenja koje Hrvatska predlaže. Veza sa Hrvatskim narodnim saborom i uvjerenje da će političke partije koje okuplja biti agenti promjene koju Hrvatska želi da vidi nije dovoljna. HDZ BiH već godinama, manje ili više otvoreno zagovara treći entitet, ali niko još nije vidio nikakav polazni dokument za pregovore, a kamoli jasnu definiciju njegovih nadležnosti. Šta je treći entitet u političkom, teritorijalnom ili pravnom smislu potpuna je nepoznanica. Dragan Čović je nekoliko puta naglašavao da ne mora biti teritorijalno kompaktan, da u njemu trebaju postojati tri tradicionalne grane vlasti, da je to logičan odgovor na ugroženost hrvatskog naroda koji u BiH nema svoj entitet, za razliku od Srba i Bošnjaka. Čini se da je ideja trećeg entiteta korisna kao sredstvo mobilizacije glasača, ali da je daleko od faze u kojoj bi se mogla jasno politički artikulirati. To je vidljivo i iz pregovora o provođenju presude Sejdić - Finci u kojima je HDZ zahtijevao formiranje posebne izborne jedinice, što nikako ne predstavlja sveobuhvatnu ustavnu reformu. Stav HDZ-a prema ustavnoj reformi FBiH također se može shvatiti na isti način. Naposljetku, zašto bi HDZ BiH imao interes za sveobuhvatnu reformu BiH? Njihova je izborna pozicija relativno sigurna, oni su neupitni pobjednici izbora u svim većinski hrvatskim općinama i političke strukture Hrvata u BiH su relativno nezavisne od Zagreba. Njima je uspjelo da 98 Lost in the Bosnian labyrinth:Why the Sejdic - Finci case should not block an EU application,. http://www.esiweb.org/pdf/esi_document_id_143.pdf, pristupljeno 18.06.2014. 99 Bodo Weber, Kurt Bassuener, Outline For A Common Western policy Pivot in BiH, dostupno na http://democratizationpolicy.org/pdf/briefs/DPC%20Policy%20Brief_Common%20Western%20Policy%20Pivot%20on %20Bosnia.pdf, pristupljeno 18.06.2014. 100 "Pusić: EU treba reagirati odmah specifičnim pristupom prema BiH" dostupno na http://www.klix.ba/vijesti/bih/pusiceu-treba-reagirati-odmah-specificnim-pristupom-prema-bih/140210073 Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 pregovore u vezi sa implementacijom presude Sejdić - Finci skrenu na kolosijek rješavanja tzv. "hrvatskog pitanja". Dakle, proklamovani ciljevi hrvatske vanjske politike i ono što su interesi hrvatskih političkih partija u BiH ne moraju biti jedna te ista stvar. Pored toga, ni hrvatske partije u BiH ne govore jednim glasom, što je vidljivo u odbijanju HDZ-a 1990 da ima zajedničkog kandidata za člana Predsjedništva. Izjave Zorana Milanovića u kojima se kaje zbog podrške SDP-u i Komšiću teško da će mu stvoriti prijatelje u Demokratskoj fronti ili SDP-u.101 Hrvatska nema saveznika ni u ostalim političkim partijama u BiH, pa se čini da bi najbolji način da se ostvare proklamovani ciljevi bio da Europska Unija ciljeve Hrvatske prihvati kao svoje. Ovo nije sasvim nemoguće; EU zapravo nema koherentnu i jasnu ideju na koji način da restartuje proces evropskih integracija u BiH. Skorašnje inicijative poput Foruma za prosperitet i zapošljavanje održanog krajem maja ove godine više su usmjerene na poboljšanje imidža Unije u BiH nego što predstavljaju plan eurointegracijskih aktivnosti ili ekonomskog oporavka zemlje. Osim toga, sve što je u posljednih šest godina postignuto na planu europskih integracija postignuto je ispunjavanjem ultimatuma koje bi postavljale političke partije iz RS-a. Mehanizam se, u svojoj suštini, svodio na sljedeće: jednom kada bi neki zakon, ili više njih bilo ocijenjeno kao vitalno za europske integracije, političke partije iz RS-a bi odlučile o njegovoj krajnjoj sadržini i nadležnošću institucija entiteta i BiH u vezi sa njegovom primjenom.102 Budući da je i proces usvajanja ovih zakona trajao izuzetno dugo (primjera radi, Zakon o popisu stanovništva je u parlamentarnoj proceduri bio pune dvije godine) jasno je da postojeći odnos političkih snaga u BiH ne vodi ka brzim europskim integracijama. Europska Unija se nije pokazala kao kredibilan medijator u ovom smislu i nema nikakvih naznaka da će se njen pristup promijeniti. Naprotiv, insistiranjem na koordinacionom mehanizmu europskih integracija koji ide sve do kantona u Federaciji EU riskira da dodatno uspori integracijski proces. Zbog toga, ukoliko "Donosimo cijeli razgovor Zorana Milanovića i Nine Raspudića", http://www.vecernji.hr/hrvatska/donosimo-cijelirazgovor-nine-raspudica-i-zorana-milanovica-943557, pristupljeno 18.06.2014. 102 Detaljnije, v. Nedim Hogić, "Pregovaranjem do konfederacije", http://www.prvimart.ba/vijesti/nedim-hogicpregovaranjem-do-konfederacije, pristupljeno 18.06.2014. 101 Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 ideje koje Hrvatska ima mogu promijeniti dosadašnje prakse EU, vrijedilo bi im samo zbog toga dati šansu. No, Hrvatska mora nastojati da izbjegne poziciju u kojoj su se, trudeći se da Bosni i Hercegovini budu kuratori i medijatori, našle Turska i Srbija. Turska je u moru trilateralnih i bilateralnih sastanaka uspjela da postigne ništa, dok se krajnji domet angažmana Srbije sveo na to da pokaže kako Banja Luka svoju politiku može, hoće i treba kreirati sama. S obzirom na sve ekonomske, historijske, kulturne i društvene veze koje ima sa BiH Hrvatskoj bi doista trebalo biti lakše ne samo da bude medijator, već da shvati svu složenost političkih odnosa u BiH. Zato nam se čini da bi pristup Hrvatske imao mnogo veću težinu ukoliko bi bio praćen adekvatnom ekspertskom podrškom. Primjera radi, to bi podrazumijevalo i neformalnu think tank grupu, ili mrežu think tank organizacija koja bi pomno analizirala pojedine aspekte situacije u Bosni i Hercegovini: dinamiku ustavne reforme, ulogu civilnog društva, međuetničko pregovaranje i druga pitanja koja EU u BiH danas ne shvaća, ili ne želi da shvati. Hrvatsku bi to učinilo prijeko potrebnim "stručnim savjetnikom za pitanja Bosne i Hercegovine unutar Evropske Unije", pa bi se izbjegle godine potrošene na pregovore poput onih o implementaciji Sejdić - Finci presude. Izbjegli bi se i mnogi problemi koji postoje u implementaciji projektnih aktivnosti twinning light projekata, ili nedjelotvornom angažmanu organizacija civilnog društva u BiH. Ovakvim nastupom Hrvatska možda ne može nametnuti svoju volju Europskoj Uniji, ali može postići da nijedan značajan potez međunarodne zajednice prema BiH ne bude napravljen bez nje. No, prije toga sama se Hrvatska mora usaglasiti oko svog pristupa. Situacija u kojoj savjetnik predsjednika Hrvatske inicijativu ministrice vanjskih poslova smatra kontraproduktivnom 103, kao i sasvim drukčija vizija unutrašnjeg uređenja BiH koju gaje neki od hrvatskih parlamentaraca ukazuju na podjeljenost mišljenja unutar hrvatskog političkog establišmenta. "Skup u Zagrebu: Plenumi su začeće jedne nove BiH", http://www.slobodnaevropa.org/content/skup-u-zagrebu-plenumi-su-zacece-jedne-nove-bih/25425637.html, pristupljeno 18.06.2014. 103 Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 Anes Makul: Inicijativa za poseban kandidatski status BiH - Realnost bez reformi? Uvod Kada je Republika Hrvatska (RH) 1. jula 2013. godine pristupila Evropskoj uniji (EU), zvaničnici RH su kao jedan od prioriteta u svom radu najavljivali bolje odnose u regiji i pomoć susjednim zemljama u procesu integracije. Sam pristup promijenio je bitno pozicije Hrvatske s jedne strane, te zemalja regije s druge. Pristupanjem Hrvatske Evropskoj uniji (EU), Bosna i Hercegovina (BiH) je dobila oko 1000 kilometara dugu granicu sa Unijom. Tim činom su se promijenili i formalni odnosi dvije zemlje i u ekonomskom i u političkom planu. S ekonomske strane promijenjene su zakonske osnove za uvoz i izvoz roba iz jedne zemlje u drugu, a s političke strane promijenjeni su i politički odnosi. Hrvatska je postala dio jedne veće zajednice i time stekla drugačiju poziciju u odnosu na BiH. Naime, Bosna i Hercegovina nakon pristupanja Hrvatske Uniji u bilateralnim odnosima sa prvim susjedom nema više samo Zagreb nasuprot sebe, već i Brisel. Same najave aktivnijeg učešća Hrvatske u odnosima prema BiH obistinile su se nakon nekoliko mjeseci, kada je ministrica vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić predložila poseban pristup EU za Bosnu i Hercegovinu i njeno članstvo u Uniji. Međutim, inicijativa nije dobila podršku ostalih zemalja članica, te je status BiH i dalje nepromijenjen. Inicijativa hrvatske ministrice Ministrica vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić je u februaru 2014. godine na američkom univerzitetu John Hopkins održala govor u kojem je, između ostalog, navela je da su vlasti u RH mjesecima pokušavale dovesti BiH na dnevni red sastanaka zvaničnika EU, ali da je BiH ušla u fokus Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 tek nakon februarskih protesta104. Tom prilikom predstavila je također i inicijativu da Evropska unija prilagodi svoj pristup prema BiH, u kojem bi preostala pitanja koja sada predstavljaju prepreku za kandidatski status bila dio pretpristupnih pregovora105. Ovu ideju šefica hrvatske diplomatije ponovila je i mjesec kasnije u govoru na Harvard Kennedy School106, te na sastanku Vijeća za vanjske poslove EU u aprilu 20140107, kada je uputila non paper predstavnicima ostalih vlada s idejom novog pristupa. Ideja hrvatske diplomatije je davanje posebnog kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini, a dosadašnji kriteriji, kao što je rješavanje presude Sejdić – Finci i druge neophodne ustavne promjene, bi se rješavale u toku pretpristupnih pregovora. Prema rječima ministrice Pusić, novi i prilagođeni pristup ne bi značio snižavanje postojećih kriterija, već bi se njihovo rješavanje dešavalo tokom pretpristupnog procesa. Međutim, osim zaključaka i deklarativne spremnosti o jednom novom pristupu prema Bosni i Hercegovini, još se ne može očekivati kandidatski status, prije svega zbog nerješavanja presude Sejdić – Finci, koja svoje utemeljenje ima u članu 2 Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, gdje se navodi da „Poštivanje demokratskih principa i ljudskih prava, proglašenih u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima i definiranih u Evropskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda... čine bitne elemente ovog Sporazuma“108. Presuda u slučaju Sejdić – Finci se temelji na Evropskoj povelji o ljudskim pravima, te stoga taj uslov nije ispunjen. Kako se čini, namjerna, nespremnost domaćih političara za provođenje reformi nije nepoznata ni zvaničnicima EU, a ta saznanja se redovno objavljuju i u izvještajima o napretku Bosne i Hercegovine. Međutim, EU dosad nikad nije pokušala "Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH." MVEP • Govori ministrice • Govor prve potpredsjednice Vlade i ministrice Pusić na Sveučilištu John Hopkins. N.p., n.d. Web. 18 June 2014. <http://www.mvep.hr/hr/mediji/govori/govori-ministrice/govor-prve-potpredsjednice-vlade-i-ministrice-pusic-nasveucilistu-john-hopkins_,8594.html>. 105 Ibid. 104 "Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH." MVEP • Govori ministrice • "Europske vrijednosti iz perspektive najmlađe članice Europske unije". N.p., n.d. Web. 18 June 2014. <http://www.mvep.hr/hr/mediji/govori/govori-ministrice/europske-vrijednosti-iz-perspektive-najmlade-claniceeuropske-unije---transkript_,8586.html>. 107 "Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH." MVEP • Priopćenje. http://www.mvep.hr/hr/mediji/priopcenja/,21547.html (accessed June 18, 2014). 108 Direkcija za evropske integracije. "Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju." http://dei.gov.ba. http://dei.gov.ba/bih_i_eu/ssp/doc/default.aspx?id=743&langTag=bs-BA (accessed June 17, 2014). 106 Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 sankcionirati domaće političare za zastoj na EU putu, iako oko 80 posto građana BiH podržava pristup BiH Uniji, kako pokazuju podaci Vijeća ministara.109 Davanje kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini čini se nerealnim i prije predstojećih bosanskohercegovačkih Općih izbora u oktobru 2014, uzimajući u obzir činjenicu da bi kandidatski status i formalno značio korak naprijed u procesu pristupanja Uniji, te bi bila svojevrsna nagrada za domaće političke aktere, koji u proteklim godinama, osim deklarativne, nisu pokazali spremnost za ispunjavanje uslova za dobijanje kandidatskog statusa. Lista razloga za nedostatak podrške inicijativi Hrvatske za „poseban“ kandidatski status BiH je duga. Prvi i osnovni razlog treba potražiti u samoj BiH, koja godinama ne ispunjava preuzete obaveze – od nedostatka dogovora u rješenju presude Sejdić – Finci, do nedostatka provođenja važnih reformi na kojima EU insistira, kao i problema implementacije usvojenih zakona. Pored toga, Bosna i Hercegovina je zemlja sa nekonkurentnom ekonomijom, te najvećom zvaničnom stopom nezaposlenosti u Evropi, koja je viša od 40 posto110, dok prema podacima Međunarodne radne organizacije (ILO) ta stopa iznosi oko 28 posto111. Također je prema podacima organizacije Transparency International, BiH na samom evropskom dnu po percepciji korupcije112. S druge strane, u Evropskoj uniji se godinama govori o zamoru proširenjem, a i javno mnijenje je protiv primanja novih članica. Prema posljednjem standardnom Eurobarometru iz jeseni 2013. godine, samo 32 posto građana EU želi dalje proširenje Unije, dok je 52 posto građana EU protiv. 113 Podrška proširenju među građanima Unije smanjila se posebno nakon globalne ekonomske krize114, gdje su 109 Dnevni avaz, dostupno na http://www.avaz.ba/vijesti/teme/za-clanstvo-u-eu-80-posto-bh-gradjana Agencija za rad i zapošljavanje BiH, http://www.arz.gov.ba/statistika/mjesecni/default.aspx?id=1515&langTag=bsBA 111 Agencija za statistiku BiH, http://www.bhas.ba/ 112 Transparency International, Corruption Perceptions Index 2013, http://cpi.transparency.org/cpi2013/results/#myAnchor1 110 "Standardni Eurobarometar 80 - Javno mnijenje U EU Jesen 2013.." Evropska komisija. http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/eb/eb80/eb80_hr_hr_nat.pdf (accessed June 7, 2014). 114 Di Mauro, Danilo, and Fraile Marta. "Who Wants More? Attitudes Towards EU Enlargement in Time of Crisis." EUDO Public Opinion Observatory 04 (2012):5. 113 Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 mnogi građani bili uvjereni da su oni kroz vlastite poreze morali, te i dalje moraju, plaćati cijenu rastrošnosti manje razvijenih članica Unije, posebno onih iz južne Evrope. Najčešće se u medijima spominjala Grčka kao loš primjer te rastrošnosti. Prije samog pristupa Uniji, neki njemački mediji Hrvatsku su proglašavali „novom Grčkom“, „rupom bez dna“, „leglom korupcije“ ili „novim grobom za milijarde“115 i u mnogome su bili protiv njenog članstva dok ne ojača ekonomski i ne ojača borbu protiv korupcije. Upravo bi pregovaračka poglavlja poglavlja koja se bave korupcijom i pravosuđem trebala biti zadnja zatvorena116 jer se ove teme postavljaju među ključne. Proširenje na Hrvatsku prošlo je uz određene otpore u Uniji, obzirom da i Hrvatska još nije ostvarila zapažen ekonomski rast, te se i dalje bori sa visokom stopom nezaposlenosti, dok medijski napisi također ukazuju na korupciju kao jednu bolnu tačku za koju zvaničnici Unije često naglašavaju da je potrebna jača borba na njenom suzbijanju. Također, i sama Hrvatska je nepunu godinu članica te još nema dovoljno kredita kod ostalih članica da inicira krupne korake kao što je davanje posebnog kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini. Pored toga, od 1. januara za državljane Bugarske i Rumunije istekle su sedmogodišnje restrikcije slobodnom pristupu tržištu rada u zemljama Unije. Istek tog perioda pokrenuo je u brojnim, posebno starijim i bogatijim zemljama članicama, javne diskusije o tzv. „sirotinjskoj imigraciji“ koja namjerava iskoristiti socijalnu zaštitu bogatijih zemalja. Prema podacima Eurobarometra, građani su naveli problem imigracije kao jednu od glavnih briga, te je primjetan trend povećanja brige građana po tom pitanju.117 Primjeri ove dvije zemlje ukazuju također da je prilikom pristupa učinjen ustupak, te su i prije, ali i nakon samog pristupa počele javne diskusije o ispravnosti pristupanja tih zemalja Uniji. "Kroatien wird das naechste Milliarden-Grab: Aufnahme in Europaeische Union." BILD.de. http://www.bild.de/geld/wirtschaft/europaeische-union/kroatien-naechstes-milliarden-grab-30506248.bild.html 116 Reinprecht, Astrid, and Vedran Dzihic. "Kroatiens Beitritt zur EU Erwartungen, Euroskeptizismus und regionale Implikationen." Österreichisches Institut für internationale Politik http://www.oiip.ac.at/publikationen/policypaper/publikationen-detail/article/93/kroatiens-beitritt-zur-eu-erwartungen-euroskeptizismus-und-regionaleimplikationen.html P.7. 115 117 Standard Eurobarometer 80, Spring 2013 http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/eb/eb80/eb80_publ_en.pdf str.41 Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 Period kad je Hrvatska uspjela predložiti poseban pristup Unije prema BiH je također bilo predizborno vrijeme za izbore za Evropski parlament. Prilikom predizbornih kampanja među najglasnijim predstavnicima stranaka koje su se kandidovale za Evropski parlament bile su euroskeptične i desničarske partije koje su u svojim javnim istupima stavljali postojanje same Unije pod znak pitanja, a samim tim i proširenje. Svojim programima ove stranke dobile su dosad najveću podršku u historiji same Unije. Primjerice, u velikim zemljama članicama kao što su Velika Britanija, gdje je euroskeptična UK Indenpendence Party dobila najveću podršku birača ili u Francuskoj, gdje je desničarski Nacionalni front dobio najviše glasova, pokazalo se da mnogi birači nisu zainteresovani niti za dalju integraciju same Unije, niti za proširenje. Međutim, treba naglasiti i opštu nezainteresovanost među građanima Unije za izbore za Evropski parlament, jer je stopa izlaznosti konstantno veoma niska. Povjerenje u institucije Evropske unije, prije svega u Parlament i Evropsku komisiju, na najnižem je nivou otkako se provode istraživanja Eurostata i iznose 39, odnosno 35 posto.118 Ovaj podatak veoma dobro ilustruje nedostatak podrške samoj politici Unije i upućuje na pitanje kako da same institucije EU vrate povjerenje građana, ali i da redefinišu svoju politiku prema građanima. Ovo bi podrazumijevalo i promjenu medijskog izvještavanja o proširenju. Naime, kako neke studije ukazuju, mediji velikim dijelom oblikuju stavove građana prema proširenju, jer građani nemaju iskustva iz „prve ruke“ o politici, „niti domaćoj, niti evropskoj, niti međunarodnoj“.119 Uzimajući u obzir navedeno raspoloženje građana EU, hrvatska inicijativa bila je u startu osuđena na neuspjeh. Naime, sa svoje strane Unija se bori s padom povjerenja u vlastite institucije, ali i sa porastom podrške desničarima i euroskepticima. Za lidere Unije predstoji težak zadatak uvjeriti vlastite građane u neophodnost i opravdanost proširenja, te kakve bi koristi takav slijed događaja bio za samu 118 Standard Eurobarometer 80, Spring 2013 http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/eb/eb80/eb80_publ_en.pdf str. 70 119 Maier, J., and B. Rittberger. "Shifting Europe's Boundaries: Mass Media, Public Opinion and the Enlargement of the EU." European Union Politics 9, no. 2 (2008): 243-267. Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 Uniju. Svjetska ekonomska kriza otkrila je brojne slabosti s kojima se Unija suočava, te trenutno rješavanje internih problema ima prednost nad proširenjem. U narednim godinama bi zbog toga moglo doći do zastoja u proširenju, ali i nepopuštanja prilikom postavljanja kriterija prema potencijalnim novim članicama, posebno jer bi svako popuštanje bilo teško za objasniti vlastitom javnom mnijenju. S druge strane, promjeni percepcije građana EU prema proširenju bi pomogle ubrzane reforme u Bosni i Hercegovini, ukidanje etničke diskriminacije, snažnija borba protiv korupcije, ekonomski rast i povećanje zaposlenosti. Zaključak Premda je Vlada Hrvatske na početku svog članstva u Uniji održala obećanje i zemlje u regiji stavila među prioritete svoje vanjske politike, ipak je izostala podrška većine ostalih članica. Hrvatska je u non paperu ostalim članicama predložila poseban kandidatski status za BiH, kao jedan novi pristup Unije prema BiH u kojem bi se postojeće obaveze, koje koče sadašnji proces integracije, postavile kao dio pretpristupnih pregovora i ne bi bile uslov za kandidatski status. No, ovaj prijedlog novog pristupa došao je u vrijeme predizborne kampanje za Evropski parlament u kojem su desničari i euroskeptici dobili dosad najveću podršku, između ostalog, i kao rezultat dovođenja u pitanje samog članstva u Uniji vlastitih zemalja, a time i novog proširenja. Također je prijedlog došao i u vrijeme kada je javno mnijenje izrazito protiv primanja novih članova, te je povjerenje građana Unije na izrazito niskom nivou, te bi svaki ustupak za javno mnijenje značio dalji porast nezadovoljstva. Pored toga, već se godinama govori i o zamoru proširenjem. Stoga treba očekivati da zbog tog nezadovoljstva u Uniji u narednom periodu neće doći do ustupaka potencijalnim članicama. Kako bi se opravdalo približavanje zemalja kandidatkinja ili potencijalnih kandidatkinja punopravnom članstvu, te zemlje će morati brže i efikasnije provoditi neophodne reforme, jer će te politike biti pod još većom lupom. Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 Igor Gavran: Analiza ekonomskih efekata pristupanja Republike Hrvatske EU na BiH u prvih godinu dana Promjena statusa Republike Hrvatske, odnosno njeno punopravno članstvo u Evropskoj uniji, koje se dogodilo 1. jula 2013. godine, nesporno je najveća i najvažnija promjena u okruženju Bosne i Hercegovine, sa značajnim ekonomskim i političkim implikacijama. Ovaj događaj, a pogotovo njegove dugoročne posljedice, u velikoj su mjeri obilježili prethodnu i tekuću, a odražavaće se i u narednim godinama, što je povod obuhvatnije analize prve godine od njegovog nastanka. Obzirom na vanredne okolnosti krajem razmatranog perioda, odnosno katastrofalne prirodne nepogode i njihove razorne posljedice u Bosni i Hercegovini i okruženju, svjesno su izostavljeni detaljni statistički podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni u tom periodu, kako ne bi narušili konzistentnost cjelokupne analize i naveli na pogrešne zaključke o aktuelnim trendovima. Ekonomski odnosi Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske prije 1. jula 2013. godine Kako bi se objektivno sagledale nastale promjene i suština poboljšanja, odnosno pogoršanja položaja Bosne i Hercegovine u novim odnosima, neophodno je sagledati i sve aspekte ranijih ekonomskih odnosa, kada su obje države bile članovi iste regionalne ekonomske integracije, kao i prije toga. Ovaj se period, opet, može segmentirati u tri faze: nastavak tradicionalnih ekonomskih veza iz vremena zajedničke države i jedinstvenog tržišta, potom uređenje trgovinskih odnosa bilateralnim ugovorom o slobodnoj trgovini, te konačno regionalna slobodna trgovina u okviru Sporazuma o izmjeni i pristupanju Centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj trgovini (CEFTA 2006). Katastrofalno stanje ekonomije Bosne i Hercegovine nakon završetka rata učinilo je njeno tržište ovisnim o uvozu u gotovo svim kategorijama proizvoda. Veliki dio uvoza, a u kategorijama agroindustrijskih proizvoda i uvjerljivo najveći, odnosio se na uvoz iz susjednih država, posebno Republike Hrvatske. Carinska opterećenja u ovoj su trgovini bila mnogo lakše podnošljiva hrvatskoj Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 privredi, zbog znatno povoljnijeg položaja i razvijenosti, te se ukazala potreba za njihovim postupnim ublažavanjem i uklanjanjem, kako bi se olakšao izvoz iz Bosne i Hercegovine. Nažalost, ova je potreba iskorištena kao izgovor za zaključenje izrazito nepovoljnog bilateralnog ugovora o slobodnoj trgovini između dvije države. Iako je ovaj ugovor formalno sadržavao asimetričnost i trogodišnji period prilagođavanja u korist Bosne i Hercegovine, suštinski je raniju neravnopravnost višestruko pogoršao potpunim otvaranjem nerazvijenog tržišta Bosne i Hercegovine za slobodan uvoz iz mnogo razvijenije Republike Hrvatske, bez ikakvih pratećih mjera podrške domaćoj privredi. Carinske su barijere izvozu iz Bosne i Hercegovine zaista uklonjene, ali su ih necarinske, posebno tehničke i administrativne, uveliko nadmašile i u mnogim segmentima potpuno ga onemogućile. Obzirom da je paralaleno zaključen sličan bilateralni ugovor o slobodnoj trgovini i sa Republikom Srbijom, njihova je primjena praktično pretvorila tržište Bosne i Hercegovine u „El Dorado“ za prekomjerni i nedovoljno (ili nikako) kontrolirani izvoz, uz istodobni „Kineski zid“ sveobuhvatnih necarinskih barijera za plasman bh proizvoda. Štete tada načinjene domaćoj privredi nikada više se nisu mogle nadomjestiti, a u mnogim oblastima je domaća proizvodnja minimizirana ili čak potpuno prestala postojati kao relevantan faktor. Period primjene bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini za privredu Bosne i Hercegovine se slobodno može proglasiti za „mračno doba (ne)slobodne trgovine“. Katastrofalne posljedice primjene ovakvih bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini i kompleksnost primjene cijele mreže različitih uzajamnih preferencijalnih aranžmana između država regije, nametnule su potrebu za promjenom trgovinskih odnosa, a logično rješenje je bilo njihovo reguliranje na regionalnom nivou. Ovakav pristup rezultirao je dugotrajnim pregovorima i zaključenjem Sporazuma o izmjeni i pristupanju Centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj trgovini (CEFTA 2006), koji je Evropska unija označila svojevrsnim uvodom u buduću slobodnu trgovinu s njenim članovima, odnosno iskorakom u smjeru integracije regionalnog sa njenim jedinstvenim tržištem. Ovakva trgovinska integracija predviđena je i sporazumima o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom, čime je i formalno postala dijelom ukupnog procesa evropskih integracija. Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 CEFTA 2006 je potpisana 19. decembra 2006. godine u Bukureštu, a za Bosnu i Hercegovinu je stupila na snagu 22. novembra 2007. godine. Ovim sporazumom su obuhvaćeni svi raniji ugovori o slobodnoj trgovini u regiji tako da su njima predviđene koncesije prenesene u novi Sporazum, te su uspostavljena regionalna pravila trgovine bazirana na principima Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Najbitnija inovacija u CEFTA 2006 u odnosu na ranije sporazume je uvođenje mogućnosti dijagonalne kumulacije porijekla proizvoda, čime je otvoren prostor za saradnju kompanija u članicama sa olakšanim ostvarivanjem preferencijalnog porijekla robe. Pored ove prednosti, obuhvaćena su i neka pitanja koja ranije nisu nikako tretirana, kao što su: trgovina uslugama, prava intelektualnog vlasništva, konkurencija, investicije i dr. kao temelj za dalje širenje obuhvata ekonomskog povezivanja. Iako daleko od optimalnog rješenja, CEFTA 2006 predstavljala je značajan iskorak ka ravnopravnijim trgovinskim odnosima u regiji, te je doprinijela i znatnom povećanju izvoza iz Bosne i Hercegovine. Tako je vrijednost robnog izvoza iz Bosne i Hercegovine u članice CEFTA 2006 od 2007. do 2012. godine (kao posljednje cijele godine sa istim brojem članova) povećana sa 2,13 milijardi na 2,48 milijardi KM, odnosno za 16,81 %, uz paralelno smanjenje vrijednosti deficita sa 1,92 milijarde KM u 2007. godini na 1,36 milijardi KM u 2012. godini, kako je prikazano u tabeli. Tabela 1 – Ukupna vanjskotrgovinska razmjena BiH sa CEFTA 2006, od 2007. do 2012. godine (vrijednosti u milionima KM) Izvoz Uvoz Deficit Pokrivenost Godin a Vrijednos Promjen Vrijednos Promjen Vrijednos Promjen uvoza t a t a t a izvozom Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 2007. 2.125,80 - 4.041,32 - -1.915,52 - 52,60 % 2008. 2.491,71 17,21 % 4.712,37 16,60 % -2.220,66 15,93 % 52,88 % 2009. 2.104,50 -15,54 % 3.316,16 -29,63 % -1.211,65 -45,44 % 63,46 % 2010. 2.546,59 21,01 % 3.683,37 11,07 % -1.136,78 -6,18 % 69,14 % 2011. 2.873,87 12,85 % 3.881,64 5,38 % -1.007,77 -11,35 % 74,04 % 2012. 2.483,11 -13,60% 3.841,49 -1,03% -1.358,39 34,79 % 64,64 % Prepreka povoljnim izvoznim rezultatima i smanjenju prekomjernog uvoza ostale su brojne netarifne barijere, u čijoj su primjeni konstantno prednjačile upravo najrazvijenije članice – Republika Hrvatska i Republika Srbija. Uvođene su i nove barijere, kontinuirano kršeni temeljni principi Sporazuma, te maksimalno zloupotrebljavano zaostajanje Bosne i Hercegovine u usvajanju i primjeni standarda i propisa Evropske unije. Zbog toga su apsolutno najveću korist od CEFTA 2006 imale upravo Srbija i Hrvatska, posebno na tržištu Bosne i Hercegovine. U okviru CEFTA 2006 se i trgovina s Republikom Hrvatskom, i pored postupnih poboljšanja i ekspanzije izvoza iz Bosne i Hercegovine u pojedinim segmentima (npr. izvozu mlijeka i mliječnih proizvoda) najvećim dijelom nastavila odvijati u neravnopravnom i diskriminatornom odnosu, gdje su tek malobrojne domaće kompanije uspjele da se barem djelomično izbore sa svim preprekama i ostvare uspješan izvoz. Neefikasnost mehanizama CEFTA 2006 i nespremnost Republike Hrvatske na dogovor, ali i neodlučnost nadležnih institucija Bosne i Hercegovine, ovakav su odnos zadržali sve do istupanja Republike Hrvatske iz CEFTA 2006 i njenog pristupanja Evropskoj uniji. Aktivniji odnos i zalaganje Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH u nekoliko posljednjih godina doveli su do uklanjanja određenih barijera, ali je sve to ipak bilo nedovoljno za suštinsku promjenu. Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 Ekonomski odnosi Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske od 1. jula 2013. godine Obzirom da je promjena statusa Republike Hrvatske (iz članice CEFTA 2006 u članicu Evropske unije) već godinama bila očekivana, vodeći izvoznici su neophodna ulaganja u unapređenje kvaliteta proizvoda i implementiranje neophodnih standarda koje zahtjeva Evropska unija izvršili mnogo ranije i najvećim dijelom uskladili svoje poslovanje, očekujući da će i nadležne institucije ispuniti svoje obaveze. Međutim, one su konkretnije pripreme za ovu promjenu počele poduzimati tek oko godinu dana ranije, a intenzivirale ih početkom 2013. godine, predvođeni Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Nažalost, i pored ostvarenog napretka u oblasti usvajanja propisa iz tzv. higijenskog paketa, te usklađivanja drugih akata i pokušaja da se „improviziranim“ protokolom privremeno premosti jaz između zahtijevanog i aktuelnog sistema nadzora i kontrole sigurnosti relevantnih proizvoda i procesa, kašnjenje je bilo nenadoknadivo, a aktuelni se sistem pokazao nepremostivom preprekom. Posljedica neuspjeha nadležnih institucija da ispune svoje obaveze i usklade relevantne aspekte domaćeg sistema sa zahtjevima i standardima Evropske unije je potpuna obustava izvoza svih proizvoda animalnog porijekla u Republiku Hrvatsku, osim sirove kože, svježe ribe i meda, od 1. jula 2013. godine, bez ikakvih jasnih naznaka kada bi se mogao nastaviti. Isto važi i za krompir, čiji je izvoz u ranijim godinama bio respektabilan, a hrvatsko tržište najznačajnije. Važno je napomenuti da je i bescarinski izvoz svježe ribe znatno ograničen, uključivanjem u ranije određenu i svakako nedovoljnu, kvotu za cijelu Evropsku uniju. Dodatni limitirajući faktor i negativna promjena u vanjskotrgovinskom režimu je i limitiranje izvoza proizvoda animalnog porijekla na samo dva granična prijelaza – Bosanska Gradiška i Bijača, kojima Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 je dodijeljen status Pograničnih inspekcijskih tački (BIP 120 ), kao i određenih proizvoda biljnog porijekla na nešto veći broj prijelaza. Prvobitno najavljeni slobodni prolaz svojevrsnim „koridorom“ do Luke Ploče nije ostvaren, te se izvoz robe koja nema pristupa tržištu Evropske unije može obavljati isključivo preko „trećih“ zemalja (npr. Crne Gore i Luke Bar), odnosno vazdušnim putem. Ključna pozitivna promjena u vanjskotrgovinskom režimu svakako je carinsko opterećenje uvoza velikog broja proizvoda iz Republike Hrvatske, posebno agroindustrijskih, među kojima se po značaju ističu mlijeko i mliječne prerađevine, mesne prerađevine, duhanske prerađevine, konditorski proizvodi i drugi, a sve u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Bosne i Hercegovine i Evropske unije, odnosno Privremenim sporazumom, kao njegovim trgovinskim dijelom u primjeni. Ova je carinska „zaštita“ praktično jedina nepovoljna promjena za Republiku Hrvatsku, ali dovoljna da uzrokuje enorman pritisak cijele Evropske unije i pokrene cijelu kampanju otvorenih i „prikrivenih“ aktivnosti u cilju da se Bosna i Hercegovina „natjera“ da sve ranije koncesije iz CEFTA 2006 nastavi primjenjivati na hrvatske proizvode, proširujući ovo pravo bescarinskog uvoza i na odgovarajuće proizvode iz ostatka Evropske unije. Ovaj sramotni zahtjev za svojevrsnim „ekonomskim samoubistvom“ Bosne i Hercegovine je postavljen kao uslov za formalno okončanje procesa „prilagođavanja“ važećeg Privremenog sporazuma i SSP-a novim okolnostima zaključenjem posebnog Protokola, te takav protokol još uvijek nije ni zaključen. Nadležne institucije Bosne i Hercegovine, primarno zahvaljujući odlučnosti Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i obuhvatnoj podršci i saradnji Vanjskotrgovinske komore BiH i cjelokupne privrede, istrajale su u odbrani ekonomskih interesa države, te su sve povlastice iz CEFTA 2006 za proizvode iz Republike Hrvatske trajno okončane danom njenog istupanja iz članstva. 120 Border Inspection Point (eng. Pogranična inspekcijska tačka) – posebna kategorija graničnog prijelaza osposobljenog za kontrolu proizvoda animalnog porijekla u skladu sa propisima Evropske unije Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 Najuočljivija negativna ekonomska posljedica za Bosnu i Hercegovinu nesporno je znatno smanjenje vrijednosti izvoza, koja je u razmatranih deset mjeseci (VII 2013 – IV 2014) smanjena za 18,83 %, odnosno sa 1.075.985.236 KM na 873.367.564 KM. Najveći dio ove razlike upravo se odnosi na ranije spomenute agroindustrijske proizvode čiji je izvoz obustavljen, odnosno najviše one animalnog porijekla. Najilustrativniji i vrijednosno najdrastičniji je primjer mlijeka i mliječnih proizvoda, gdje je samo po osnovu prestanka izvoza proizvoda iz jednog tarifnog broja (TB 0401121) izvoz smanjen za oko 20 miliona KM. Jednako uočljivi pozitivni efekat svakako je paralelno smanjenje vrijednosti uvoza onih proizvoda koji su izgubili preferencijalni bescarinski status, a među njima je ponovno najindikativniji ranije spomenuti tarifni broj (TB 0401), za koji ovo smanjenje vrijednosti uvoza iznosi oko 12 miliona KM. Ukoliko znamo da istodobno nije došlo do smanjenja potrošnje relevantnih proizvoda na tržištu Bosne i Hercegovine, te da je najveći dio ovog smanjenog uvoza supstituiran povećanjem tržišnog učešća domaćih proizvoda, time je anuliran značajan dio izgubljenog izvoza. Pozitivnog efekta imao je i pritisak na domaće proizvođače i izvoznike da intenziviraju aktivnosti za prodor na nova tržišta i to su mnogi od njih uspješno iskoristili, te preusmjerili dio ranijeg izvoza u Republiku Hrvatsku na tržišta CEFTA 2006, posebno susjednih država, kao i neka sasvim nova tržišta izvan regije. Mnogi od njih vjerovatno bez gubitka hrvatskog tržišta nikada ne bi ni pokušali revidirati svoju poslovnu politiku i kada se u budućnosti omogući njihov povratak na tržište Republike Hrvatske, ukupan izvozni potencijal će im biti veći nego prije nastalih promjena. Također su povećali prisutnost na domaćem tržištu i time pomogli ukupnom smanjenju deficita i poboljšanju strukture i kvaliteta ponude. Pozitivnim se ekonomskim efektima svakako može označiti i prijenos proizvodnje određenih proizvoda iz Republike Hrvatsku u Bosnu i Hercegovinu, ali velika očekivanja u ovom pogledu ipak 121 TB 0401 – Mlijeko i pavlaka, nekoncentrirani i bez dodatog šećera... Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 nisu ispunjena. Naime, proizvodni kapaciteti i paleta proizvoda kompanija čiji vlasnici su u Republici Hrvatskoj (Mira a.d. Prijedor u vlasništvu Kraš d.d. Zagreb, Zvečevo-Lasta d.d. Čapljina u vlasništvu Zvečevo d.d. Zagreb i drugih) prošireni su, ali broj novih ulaganja ili pokretanja potpuno novih kapaciteta uglavnom su izostali. Svojevrstan izuzetak je dolazak mesne industrije Gavrilović d.d. Petrinja u Bosnu i Hercegovinu, ali i u ovom slučaju ipak je riječ o preuzimanju već postojećih proizvodnih kapaciteta. Pojedini domaći proizvođači su preuzeli ili povećali licencnu proizvodnju za hrvatske partnere, ali sve to nije ni približno optimističnim očekivanjima o gotovo potpunoj zamjeni uvoza iz Republike Hrvatske proizvodnjom istih proizvoda u Bosni i Hercegovini. O konkretnim efektima na (ne)zaposlenost u Bosni i Hercegovini, obim direktnih stranih ulaganja, pa i ukupne vrijednosti industrijske proizvodnje i izvoza je nemoguće govoriti, jer su mnogi drugi faktori bitno uticali na izmijenjene ekonomske performanse domaće privrede. Npr. rekordni proizvodni i izvozni rezultati elektroenergetskog sektora drastično su izmijenili proizvodne i izvozne pokazatelje, a preusmjerenje dijela ranijeg izvoza agroindustrijskih proizvoda u Republiku Hrvatsku na alternativna izvozna, kao i domaće tržište umanjili su prepoznatljivost i ovih implikacija. Poslovno okruženje i ukupni uslovi poslovanja u Bosni i Hercegovini, kao i politička nestabilnost i njene ekonomske posljedice, ostali su trajna konstanta i u ovoj kao i u ranijim godinama, otežavajući i onemogućavajući brži ekonomski oporavak i razvoj. Cjelovita slika ekonomskih implikacija pristupanja Republike Hrvatske Evropskoj uniji na Bosnu i Hercegovinu nikada se neće moći precizno kvantificirati, zbog interakcije s ukupnim ekonomskim dešavanjima i brojnim i raznovrsnim „distrakcijama“, ali je izvjesno njihovo dugoročno djelovanje. Intenzitet toga djelovanja postupno se umanjuje, ali bi se svojevrstan obrat mogao dogoditi u trenutku ponovnog omogućavanja povratka na tržište Republike Hrvatske domaćim proizvođačima proizvoda animalnog porijekla čiji plasman još uvijek nije moguć. Sve dok se ovaj izvoz ne obnovi i ne proširi na tržište ostatka Evropske unije, prevladavaće negativni efekti i nenadoknadivo pogoršanje vanjskotrgovinske slike u oblasti agroindustrijskih proizvoda. Kada se ovaj veliki iskorak konačno Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 realizira, odnosno domaće nadležne institucije ispune svoje odavno preuzete obaveze, moguća je najveća ekspanzija izvoza agroindustrijskih proizvoda u novijoj istoriji Bosne i Hercegovine, kako na hrvatsko, tako i na ostala evropska tržišta. Tada će doći do izražaja i uklanjanje brojnih netarifnih barijera koje trenutno ne osjećamo, a koje su sputavale rast i razvoj izvoza iz Bosne i Hercegovine u prethodnim godinama. Svakako da privreda Republike Hrvatske, posebno poljoprivreda, u novim okolnostima raspolaže znatno povoljnijim izvorima finansiranja i poticajima o kakvim privrednici u Bosni i Hercegovini ne mogu ni sanjati, ali je također suočena i sa konkurencijom još konkurentnijih i bogatijih privreda najrazvijenijih članica Evropske unije, te ni implikacije novog statusa na samu Republiku Hrvatsku nisu jednoznačno pozitivne. Svi ovi faktori, uzajamno povezani, ali često i suprotnog djelovanja, kreiraju novu sliku ekonomskih odnosa između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Nisu se ostvarila ni katastrofična predviđanja potpunog kolapsa bh privrede, prestanka poslovanja, masovnih otpuštanja, niti nestanka stočnog fonda i poljoprivrednih kultura, ali jednako tako ni optimistična o nadoknađivanju svih višegodišnjih kašnjenja i ispunjavanju uslova za izvoz svih proizvoda još i prije 1. jula 2013. godine. Stvarni je ishod „negdje između“, pa tako i njegove posljedice, ali uz jasnu perspektivu da dalji razvoj i prevladavanje pozitivnih ili negativnih posljedica ovisi gotovo isključivo o samoj Bosni i Hercegovini, posebno njenim nadležnim institucijama. Naime, za najveći dio negativnih efeketa odgovorne su isključivo domaće vlasti, jer nisu ispunile svoj dio preuzetih obaveza, te bi njihovo konačno ispunjavanje u najskorijoj budućnosti minimiziralo negativne i multipliciralo pozitivne efekte. Koliko god je pristupanje Republike Hrvatske Evropskoj uniji, (ne)odgovornošću domaćih vlasti, opteretilo ekonomsku stvarnost Bosne i Hercegovine i otežalo ionako nepovoljan položaj brojnih privrednih subjekata, toliko je ono i velika razvojna prilika za iskorak izvan ranijih okvira i otvaranje novih perspektiva postojećim i novim proizvođačima i izvoznicima. Republika Hrvatska u ekonomskom, a pogotovo vanjskotrgovinskom smislu, od 1. jula 2013. godine više nije zaseban Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 subjekat, već tek jedan dio ogromnog jedinstvenog tržišta Evropske unije, ali upravo onaj dio na kojem imamo najveće šanse za uspjeh. Do nas je samih koliko ćemo te šanse iskoristiti. Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 Erol Mujanović: Ekonomske implikacije pristupa Hrvatske u EU na BiH Ulazak Hrvatske u Evropsku Uniju donosi i dalje brojne implikacije na sve ključne sfere ekonomije Bosne i Hercegovine te u određenim oblastima nudi prilike a u većem broju oblasti nudi i prijetnje122 jer, sistemski gledajući, država Bosna i Hercegovina nije spremno dočekala ulazak Hrvatske u EU. Najvažnija oblast i najveći ekonomski interesi, za obje zemlje a pogotovo za Bosnu i Hercegovinu, jesu u sferi trgovine odnosno robne razmjene koja je dakle najvažnija za spomenuti kada govorimo o ekonomskim implikacijama ulaska Hrvatske u EU. Međutim navedeni segment ekonomije, koji se tiče i proizvodnje, i radnih mjesta, i profita kompanija kao i uticaja na sve druge sfere ekonomije, nije glavni predmet ovog teksta u kojem će fokus biti na drugim ekonomskim implikacijama ulaska Hrvatske u EU na Bosnu i Hercegovinu. Za početak, centar moći i pregovora za gotovo sve što se tiče ekonomskih sfera postaje Brisel, a ne više Zagreb. Što znači da, iako je u prošlosti Bosna i Hercegovina mogla direktno dogovoriti sa Hrvatskom pojedine ekonomske akcije ili reforme, sada je tako nešto znatno kompleksnije i sa manje izvjesnim pozitivnim ishodom jer je Evropska Komisija preuzela vođenje pregovora za brojne ekonomske oblasti i jer se sada dakle sve odvija preko Brisela. Pravila igre su se jednostavno promijenila i iz okvira Balkana su prešla u evropski okvir koji je kompleksniji i teži za savladati, posebno za ključne donosioce odluka u BiH. Vrlo konkretno, ishod brojnih pregovora i dogovora će sada biti sa jedne strane znatno skuplji jer je teže i sporije sastajati se i komunicirati sa Briselom nego sa Zagrebom. Upitno je i koliko će puta predmet dogovora ići u korist Bosne i Hercegovine jer je pregovaračka moć btno promijenjena, i jer su pravila komunikacije takođe drugačija, odvijaju se sa EU ekspertima a ne više sa ličnim kontaktima i osobama koje se dobro poznaju. Takođe, na štetu BiH političkih lidera, kako formalna tako i neformalna komunikacija sa Briselom se odvija na stranim jezicima kojima većina domaćih lidera ne vlada u dovoljnoj ili čak u nikakvoj mjeri. 122 http://www.balkanalysis.com/croatia/2013/01/28/croatias-eu-accession-and-some-effects-on-regional-states/ Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 Međutim, dugoročno gledajući, i kada hrvatski dužnosnici steknu dovoljno iskustva, poznanstava i kredibiliteta širom EU institucija, upravo u ovoj oblasti ulazak Hrvatske može dosta pomoći BiH pregovaračkim timovima, za nekoliko godina, jer će nepostojanje jezičkih barijera, blizina susjedstva i nadajmo se i dalje dobri prijateljski odnosi stvoriti dodatnu šansu za prenos iskustava i ubrzanje prevođenja i primjene pravnih propisa EU u BiH. To će značiti i ubrzanje ispunjenja zahtjeva za ulazak BiH u EU što je nabolja moguća ekonomska implikacija jer će otvoriti pristup novim informacijama, tržištima, tehnologijama, znanjima i slično. Jedna od očekivanih ekonomskih dobiti za Bosnu i Hercegovinu, a vezano za ulazak Hrvatske u EU, jeste preseljenje proizvodnje u BiH od strane hrvatskih kompanija. Još je rano da se pravi finalni bilans po ovom pitanju, ali nekoliko veoma važnih hrvatskih kompanija je bilo najavilo prebacivanje cijele ili dijela proizvodnje u BiH (TDR, Kraš je za izvozni proizvodni program spominjao u Prijedoru, Franck je bio zainteresovan za povećanje proizvodnju u Grudama). Bosna i Hercegovina ostaje najvažnije hrvatsko tržište i za očekivati je da ta tradicija i nastavi odnosno da se sporazumi i okvir poslovanja prilagode na način da obuhvate i sačuvaju takvu ekonomsku realnost i stanje odnosno da Hrvatska i BiH i dalje imaju veoma značajnu robnu razmjenu. Međutim, u oblasti investiranja odnosno ulaganju u proizvodne pogone i pokretanju poslovanja, pogotovo u slučaju Bosne i Hercegovine, stvari se ne smiju uzeti zdravo za gotovo. Konkretno, činjenica da je nekoliko BiH gradova najbliže Hrvatskoj i da se čine kao logičan izbor za preseljenje ili povećanje postojeće proizvodnje (Čapljina, Prijedor, itd) u odnosu na druge gradove u regionu koji takođe nisu u EU, to ne znači da se takav razvoj situacije mora i dogoditi ili da se sam po sebi podrazumijeva. Naprotiv, ovakve odluke ostaju plod analize poslovnog okruženja, koje dakle ima i ekonomsku, ali i političku komponentu, i ako se ono pokaže kao katastrofalno onda postoje šanse da se hrvatske kompanije presele u Srbiju gdje se reforme brže sprovode nego u Bosni i Hercegovini. Drugim riječima radi se o jednoj od najočiglednijih pozitivnih ekonomskih implikacija na Bosnu i Hercegovinu, sa jasnom finansijskom računicom koja bi natjerala hrvatske kompanije na ovakav potez, ali koja se ne mora sama po sebi ostvariti u BiH. Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 Nadalje, ogromni troškovi za sve kompanije uslijed poplava mogu dodatno usporiti ovakvu odluku hrvatskih kompanija da izmjeste proizvodnju u BiH. Iako to do sada uglavnom nije bio slučaj, ulazak Hrvatske u EU trebao bi biti dodatni motivacioni faktor za sve aktere u Bosni i Hercegovini, posebno za javni aparat i za vlast koja bi trebala uskladiti zakonsku regulativu i standarde sa evropskim ako i dalje želi računati na hrvatsko, odnosno na EU tržište. U ovom slučaju imamo direktnu vezu i implikaciju na kompanije, na ekonomsku sferu odnosno na rast ili pad BDP-a Bosne i Hercegovine. Ako se potrudimo i ubrzamo reforme, stići će brže i novi mehanizmi i finansijski resursi iz EU, kao što će se u suprotnom slučaju vrata nastaviti zatvariti, a region će i dalje odmicati i približavati se Evropskoj Uniji bez Bosne i Hercegovine. Ipak olakšavajući faktor koji daje nadu u promjene u Bosni i Hercegovini jeste da ulazak Hrvatske u Evropsku Uniju predstavlja najdirektnije iskustvo i dodir sa Evrpskom Unijom za Bosnu i Hercegovini kako za njene kompanije tako i za tržište rada. Naime, dužina granice od preko 1.000 kilometara i neposredan kontakt sa razvijenijom EU podstaknuće želju kompanija i građana za pristup BiH u EU i time staviti dodatni pritisak na vlasti da ubrzaju primjenu prijeko potrebne ekonomske i druge reforme. Konkretno, Evropska Unija je uprkos porastu cijena i ne uvijek očiglednom porastu kupovne moći za sve slojeve društva, donijela napredak i kvalitetniji život stanovnicima svake svoje zemlje članice. Ovo je primjetno u svim sferama života, od cijena namirnica, preko kvalitetnijeg a dostupnijeg obrazovanja, boljeg i efikasnijeg pravosuđa, bolnica, infrastrukturne mreže i tako dalje. Upravo je tim putem ubrzanog razvoja krenula i Hrvatska pa će se tako razlika sa BiH, u oblasti ekonomije i u svakodnevnom životu za običnog građana dodatno povećati. Budući da se takvi procesi odvijaju na samom pragu BiH, dakle „kod nas“ a ne više u nekoj „dalekoj“ Njemačkoj ili Francuskoj, za nadati se da i BiH stanovništvo poželi dovoljno jako nešto tako i za sebe pa da se pokrene novi talas reformi i da se počne socijalno, politički i ekonomski odgovornije ponašati. To bi mogla biti jedna od dugoročnih posljedica ulaska Hrvatske u EU i poseban motivacijski faktor koji bi mogao pokrenuti Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 sve ekonomske i druge aktere u BiH da ozbiljnije sprovode reforme tim prije što, barem ekonomski gledajući, alternativa ulasku BiH u EU jedostavno ne postoji. Jedan od najsvježijih primjera navedenog fenomena gdje smo na sopstvenoj koži okusili šta znači biti članica prestižnog kluba, a šta crna rupa jeste pristup Evropskom Fondu solidarnosti na koji su tokom nedavnih poplava mogle računati Srbija i Hrvatska ali ne i Bosna i Hercegovina. Naime, ovaj fond koji godišnje stavlja na raspolaganje i preko jedne milijarde eura za posljedice sancije šteta od prirodnih nepogoda širom EU, je imao priliku pomoći Hrvatsku i Srbiju, ali ne i BiH zbog nedovoljno nenaprednog stadija u kojem se nalazimo u procesu EU integracija. Direktan priliv sredstava iz navedenog fonda automatski znači manji pritisak na državni budžet a u slučaju Hrvatske i Srbije može se raditi i o iznosima od par stotina miliona eura odnosno od jedne milijarde eura godišnje za Srbiju. Drugim riječima, radi se o sredstvima koje država neće morati platiti iz svog budžeta i automatski praveći takvu uštedu veći iznos sredstava može preusmjeriti na obnovu ekonomije u poplavljenim područjima, reprogramiranje i vraćanje dugova kompanija, obnovu proizvodnih pogona i slično. Jedna od oblasti koja će za Bosnu i Hercegovinu ostati jednako loša kao i sada, ako ne i gora, jeste nastavak odliva mozgova 123 . Ova vrlo negativna i skupa implikacija, kako dugoročno tako i kraktkoročno, će se nastaviti ali sa nejednakim uticajem na svo stanovništvo u BiH. Naime sa Evropskom Unijom koja sada počinje na samo par desetina ili stotina kilometara od Sarajeva, Banja Luke, Mostara i drugih gradova, za očekivati je da još veći broj talentovanih mladih ljudi odluči napustiti Bosnu i Hercegovinu. Studiranje u Hrvatskoj sada znači ne samo studiranje u boljem sistemu nego što Bosna i Hercegovina može da ponudi nego istovremeno i boravak i studiranje u Evropskoj Uniji sa svim što takvo iskustvo nosi (pristup većem broju kvalitetnih informacija, mogućnost putovanja unutar EU, bolje sticanje vještina i kompetencija itd.) odnosno ulazak Hrvatske u EU predstavlja jednostavno još bolju razvojnu mogućnost za mlade osobe i iz Bosne i Hercegovine. 123 http://www.dei.gov.ba/dei/media_servis/publikacije/default.aspx?id=11144&langTag=bs-BA str. 10 Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 Dugoročno gledajući postoji nekoliko drugih pozitivnih ekonomskih implikacija na BiH, koje imaju naizgled nešto manji uticaj na zajednicu, ili barem manje primjetan, ali koji ipak čine značajnu šansu koju će Bosna i Hercegovina dobiti samom činjenicom da granica EU nije nikada bila bliže nego sada. Zbog potrebe zadržavanja hrvatskog tržišta i očuvanja obima poslovnih aktivnosti, brojne kompanije iz BiH će morati obaviti potrebna certificiranja proizvoda kako bi se zadovoljili potrebni izvozni standardi i propisi. Ova inicijalna investicija, i ponekada komplikovani i dugi proces, će potom otvoriti vrata i za izvoz u cijelu Evropsku Uniju što je odlična nova prilika i koja se na kraju pokazuje čak i kao pojednostavljenje procedura i procesa jer je prije ulaska Hrvatske u EU, postojala obaveza jedne vrste potrebnog certificiranja za Hrvatsku a drugog za EU, dok se sada pitanje izvoza rješava samo jednim certificiranjem. Dakle i ovo je neminovna prilagodba i poboljšanje u brojnim industrijama ali koje će natjerati domaće kompanije da postanu aktivnije i konkurentnije što nije nimalo lako s obzirom na teško poslovno okruženje u BiH. Veoma slične efekte ćemo vidjeti i u finansijskoj sferi gdje postoje određeni finansijski standardi koje je potrebno zadovoljiti, a doći će i do jačanja finansijske discipline a time i finansijske stabilnosti BiH privrede. Ne treba zaboraviti ni nešto lakši pristup EU fondovima za infrastrukturna i strukturna prilagođavanja kao i druge fondove i projekte prekoganične saradnje, kojih će sada biti mnogo više u Hrvatskoj pa samim tim i u BiH, zahvaljujući 1000 kilometara dugoj granici i uskoj povezanosti BiH i Hrvatske. Za očekivati je da više aktera širom BiH, od predstavnika lokalnih vlasti, ministarstava pa do nevladinih organizacija, steknu vrlo dodatna vrlo vrijedna iskustva rada vezana za EU fondove i sredstva iz različitih izvora. S vremenom će biti sve više prilika za korištenje stečenih znanja u ovoj oblasti a poznato je da postoji direktna pozitivna korelacija između kapaciteta zemalja članica da absorbiraju EU fondove i nivoa njihovog ekonomskog razvoja odnosno nivoa bruto domaćeg proizvoda. Drugim riječima, što više domaćih aktera, na svim nivoima, stekne iskusto i znanje u dobivanju i implementaciji EU fondova bolje će svima biti i ovdje je takođe jedna vrlo direktna pozitivna ekonomska implikacija za Bosnu i Hercegovinu. Evropska Unija će svakako, poučena prethodnim Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 iskustvima u procesima integracija drugih zemalja, imati tendenciju da zahtjeva rigorozniju pripremu projekata i da sprovodi detaljnije provjere aplikanata za sprovođenje i potrošnju sredstava jer se veoma često pokazalo da dosta dobrih aplikacija nemaju u suštini isto tako dobar kapacitet za sprovođenje projekta i za finansijsko upravljanje projektom. Za kraj, kao i svaka važna promjena, ima svoju i dobru i lošu stranu za ekonomiju Bosne i Hercegovine. Ulazak Hrvatske u Evropsku Uniju predstavlja važan test za sposobnost i solidnost Bosne i Hercegovine te predstavlja brojne prednosti i potencijale kao i moguće opasnosti po domaću ekonomiju. Veoma je važno preuzeti odgovornost jer ishod i posljedice u velikoj mjeri zavise isključivo od domaćih vlasti kako će se pozicionirati i postaviti prema ovoj važnoj promjeni ekonomskog okruženja. Stanje u ekonomiji Bosne i Hercegovine jeste na krajnje nezadovoljavajućem nivou ali još uvijek ono može biti poboljšano kao i pogoršano uslijed ulaska Hrvatske u EU i brojna su otvorena pitanja koje ove dvije države trebaju riješiti 124 . Naime u igri je budućnost cijele prehrambene industrije (posebno proizvodnja i izvoz mlijeka iz BiH u Hrvatsku) . Potencijalno važne su i implikacije ulaska Harvatske i na tržište rada Bosne i Hercegovine kao i generalno na stav cijelog stanovništva prema EU integracijama, odnosno prema ekonomskom napretku koji bi trebao da se desi nakon u BiH nakon ulaska Hrvatske u EU jer Evropska Unija nikada nije bila ovako blizu. 124 http://www.vpi.ba/upload/documents/Pristupanje_Republike_Hrvatske_Evropskoj_uniji.pdf Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba Časopis Asocijacije Alumni Centra zainterdisciplinarne postdiplomske studije • ljeto 2014 U tekstovima su izraženi stavovi autora i oni ne moraju nužno odražavati stavove ACIPS-a niti donatora. Asocijacija Alumni Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije (ACIPS) je nevladino udruženje eksperata u području evropskih integracijskih procesa, demokracije, ljudskih prava, upravljanja državom, humanitarnih poslova, studija roda i religijskih studija. Asocijacija je osnovana u februaru 2003. godine i proizvod je težnje da se na jednom mjestu okupi intelektualni i liderski potencijal magistara ove obrazovne institucije. Članovi i članice organizacije aktivni su u vladinom i nevladinom sektoru, civilnom društvu i međunarodnim organizacijama u BiH i regionu. Zahvaljujući, između ostalog, i širokoj geografskoj rasprostranjenosti svog članstva, ACIPS uspješno sprovodi i koordinira niz lokalnih i međunarodnih projekata. „Novi pogledi“ su najstariji i najdugotrajniji ACIPS-ov projekat koji se implementira od 2004. godine. Više o ACIPS-u na www.acips.ba. Ovaj broj je realiziran u partnerstvu sa Fondacijom Heinrich Böll Izdavač: Za izdavača: Anes Makul, predsjednik ACIPS-a UREDNIČKI KOLEGIJ: Miroslav Živanović, Adnan Huskić, Erol Mujanović, Vedran Džihić DTP: Sanja Vrzić Magazin je registriran u bazi elektronskih serijskih publikacija Nacionalne i univerzitrtske biblioteke Bosne i Hercegovine, pod brojem ISSN 1986-549X Adresa: Zmaja od Bosne 8, telefon/fax: +387 33 205 383, e-mail: acips@acips.ba, web site: www.acips.ba Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo +387 33 205 383 acips@acips.ba www.acips.ba
© Copyright 2024 Paperzz
