broj 10 / srpanj 2013. / list poduzeća V.P.Dunapack Zabok ...spremni za nove izazove... nova pravila... nova tržišta... Promjene u menadžmentu Prinzhorn Holding-a: Cord Prinzhorn preuzima upravljanje tvrtkom Thomas i Cord Prinzhorn Od 20. lipnja 2013, u Prinzhorn Holdingu došlo je do preustroja menadžmenta. Thomas Prinzhorn imenovan je za predsjednika nadzornog odbora; Cord Prinzhorn postaje direktor Prinzhorn Holdinga i predsjednik Uprave grupe. Jedan od lidera na europskom tržištu papira i kartonske ambalaže kao i reciklaži papira u vlasništvu obitelji Prinzhorn – Prinzhorn Holding, reorganizira ustroj menadžmenta. Tako je 20. lipnja 2013. godine, Thomas Prinzhorn (70) dugogodišnji izvršni direktor grupe podnio ostavku na svoj položaj te je imenovan predsjednikom nadzornog odbora. Istovremeno je njegov sin Cord Prinzhorn (40) imenovan direktorom Prinzhorn Holdinga te predsjednikom uprave grupe. Cord Prinzhorn je dugi niz godina upravljao međunarodnom proizvodnjom u papirnoj i industriji ambalaže. Kao financijski direktor Prinzhorn Holding-a od 2007. godine snosi operativnu i stratešku odgovornost kompanije. 2 Vodeći predstavnik austrijske papirne industrije Thomas Prinzhorn, jedna od vodećih ličnosti austrijske papirne industrije povlači se iz svakodnevnog poslovanja grupe koja je pod njegovim upravljanjem brzo rasla i razvijala se. Nakon studija ekonomije na Harvardu / SAD, 1972. pridružio se obiteljskoj tvrtci, W. Hamburger AG, koja je osnovana 1853. Predanošću i poduzetničkom orijentacijom uspio je razviti tvrtku u vodeću srednjoeuropsku kompaniju u proizvodnji papira i ambalaže: kupnjom 40% dionica Dunapacka 1990. godine, započeo je širenje grupe u Središnju i Istočnu Europu, gdje se Prinzhorn Holding sa tri divizije od tada masovno širi i postaje lider na tržištu. Osim njegovih aktivnosti u industriji papira, preuzeo je vodeću ulogu i u politici, između ostalog kao drugi i treći predsjednik austrijskog parlamenta u godinama od 1999. do 2006. "Moj Otac me osvijestio o kompleksnosti naše industrije, a vrijednosti i načela naše obiteljske kompanije postavio je kao model poduzetništva ", objasnio je Cord Prinzhorn pripremajući se za preuzimanje tvrtke. „Prinzhorn Holding na dobrom putu“ „Usmjerenost na klijente te fokus na najvišu razinu usluge i kvalitetu proizvoda čine temeljne prednosti naše grupe. Naši klijenti cijene naš inovativni asortiman proizvoda koji je prilagođen njihovim potrebama, a jednako cijene i naše izvanredne timove zaposlenika. Razvijamo tvrtku i proizvode zajedno s našim klijentima, i to geografski, kao na primjer širenjem u zemlje Srednje i Istočne Europe ali i kroz razvoj novih rješenja u proizvodnji papira i ambalaže. Nadalje, naša proizvodnja stalno je usmjerena na zaštitu okoliša našeg opskrbnog lanca: Od recikliranja starog papira do FSC-certifikacije velikog dijela proizvodnje i ekološke potrošnje energije." objasnio je Cord Prinzhorn. Bez obzira što ne vrši funkciju izvršnog direktora grupe, Thomas Prinzhorn i dalje će ostati blisko povezan s kompanijom. Vodeća pozicija na europskom tržištu Prinzhorn Holding zapošljava približno 4.474 ljudi u 13 zemalja, a nalazi se među tržišnim liderima u reciklažnoj, papirnoj i ambalažnoj industriji. S godišnjom proizvodnjom od 1,8 milijuna tona valovitog kartona proizvedenog od recikliranog papira i godišnjim prometom od oko 1,1 milijardi eura, kompanija se nalazi na 3. mjestu u Europi u tom segmentu. Prinzhorn Holding ima svoje sjedište u blizini Beča u Austriji, a strukturiran je u tri divizije: Hamburger Recycling grupa (prikupljanje i prodaja otpadnog papira), Hamburger Containerboard (proizvodnja papira) i Dunapack Packaging (proizvodnja ambalaže od valovitog kartona). 3 SIJEČANJ - SVIBANJ 2013 GODINE - OSVRT Polako se približava polovica godine. Ljeto nam je na vratima, a isto tako ušli smo u Europsku uniju. Slijedi kratki osvrt na razvoj poslovanja u prethodnim mjesecima, postavljene planove i ostvarene ciljeve. Ako gledamo prvih pet mjeseci ove godine, količina prodanih proizvoda je kontinuirano iznad količine prodanih proizvoda istim mjesecima prethodne godine. Očekivano je da će se takav trend nastaviti i u ostatku godine. U strukturi prodaje po zemljama vodeće tržište je tržište Hrvatske, a zatim slijede tržište Bosne i Hercegovine, te Slovenije. U strukturi prodaje po proizvodima na prodaju ploča otpada četvrtina, ostalo su kutije. Od kutija, najviše je prodano kutija tipa american, a zatim slijede štancane kutije. Prosječna prodajna cijena je na istoj razini kao i u prethodnom periodu prošle godine. U tijeku su pregovori s kupcima s ciljem povećanja prodajnih cijena. Vrijednosno najveća stavka u ukupnim troškovima je trošak osnovne sirovine. S povećanjem volumena proizvodnje raste i ukupni trošak. U prethodnim mjesecima je bio prisutan trend porasta prosječne prodajne cijene osnovne sirovine, no trenutačno je prosječna nabavna cijena papira iznad one planirane. Tijekom prethodnih mjeseci proizvodnja je uspješno pratila zahtjeve tržišta za povećanim količinama proizvoda. To je najviše došlo do izražaja tijekom svibnja kada je na korugatoru ostvarena rekordno visoka bruto proizvodnja. Od investicija u proizvodnju valja spomenuti instaliranje i puštanje u rad novog bojanika Dynaflex. Instalacijom novog bojanika proširuju se mogućnosti proizvodnje kutija sa više boja na preradbenom stroju Bobst SPO. Kroz cijelu 2013. godinu poduzet je niz radnji kako bi se čitav proizvodni proces prilagodio zahtjevima normi ISO22000:2005 – Sustavi upravljanja sigurnošću hrane i PAS223:2011 – preduvjetni programi i zahtjevi proizvođača ambalaže za hranu. Sredinom svibnja je izvršen prvi korak u postupku certificiranja za nove norme, pregled dokumentacije i kratki pregled, čime je utvrđeno da su svi zahtjevi više nego zadovoljeni, a u srpnju smo dobili i potvrdu certifikacijske kuće DNV o ispunjenju zahtjeva FSSC 22000. Visoka količina prodanih proizvoda i velika pažnja posvećena kontroli troškova rezultirali su dobrim poslovnim rezultatima u prvoj polovici ove godine. Nastavljamo dobru poslovnu praksu pri čemu se redovno podmiruju obveze prema dobavljačima, zaposlenicima, državi i kreditorima. Odjel financija posebnu pažnju posvećuje upravljanju naplatom potraživanja od kupaca te cjelokupnoj likvidnosti kompanije. 4 Kao i prethodnih godina čeka nas jedno vruće ljeto, kada je opterećenje proizvodnje najveće. Radi bolje organizacije poslova u proizvodnji su zaposleni novi ljudi na radnim mjestima pomoćnih radnika u proizvodnji. Imamo ciljeve i vještine i znanja kako te ciljeve ostvariti. Nina Pospiš Još jedan certifikat sustava upravljanja Drage kolegice i kolege, 4. srpnja 2013. godine certifikacijska kuća DNV potvrdila je da smo ispunili sve zahtjeve iz certifikacijske sheme FSSC 22000, što znači da smo predloženi za certifikaciju sustava upravljanja sigurnošću hrane kao subjekt u proizvodnji ambalaže za hranu. Projekt koji smo započeli krajem prošle godine, a intenzivno počeli raditi na istome početkom ove godine, uspješno smo priveli kraju pa ovom prilikom želim svima Vama zahvaliti na uloženom trudu i čestitati na uspjehu. Isto tako koristim se prilikom da vam pojasnim neke detalje koji su vam možda nepoznati ili su vam promakli. Što je certifikacijska shema FSSC 22 000? FSSC 22000 je certifikacijska shema koju je razvila Zaklada za certifikaciju sigurnosti hrane. Prihvaćena je od GFSI - Global Food Safety Initiative (Globalna inicijativa za sigurnost hrane) koju su pokrenuli najveći svjetski trgovački lanci. Temelji se na standardu ISO 22000 te na preduvjetnim programima PAS 223 kojima su definirane smjernice proizvođačima ambalaže za hranu. Što su preduvjetni programi PAS 223? Preduvjetni programi su smjernice kojima su definirani zahtjevi koje moraju ispuniti proizvođači ambalaže za hranu. Zahtjevi preduvjetnih programa za sigurnost hrane usko su povezani s izgradnjom i rasporedom zgrada, rasporedom prostorija i radnih prostora, infrastrukturom objekata, odlaganjem otpada, prikladnošću opreme, njezinim čišćenjem i održavanjem, rukovanjem nabavljenim materijalima, mjerama sprječavanja križne kontaminacije, čišćenjem i sanitacijom, suzbijanjem štetnika, prostorima za osobnu higijenu i zaposlenicima, doradom, postupcima povlačenja proizvoda, skladištenjem, informacijama o proizvodu i svijesti potrošača, zaštitom hrane, bioopreznošću i bioterorizmom. Što je potrebno za certifikaciju? Da bi se organizacija certificirala prema FSSC 22000 zahtjevima, mora uspostaviti, dokumentirati i primijeniti sustav upravljanja hranom prema zahtjevima FSSC 22000. Certifikaciju prema FSSC 22000 provode certifikacijska tijela koja su akreditirana prema normi ISO/IEC 17021. Postupak certifikacije provodi se u dva koraka, kreće predauditom završava certifikacijskim auditom. Certifikat vrijedi tri godine, jednom godišnje provodi se redovni nadzor, a svake tri godine recertifikacija sustava. Nadam se da je sada puno jasnije zašto smo svi bili toliko angažirani, uložili toliko truda, no isplatilo se, zar ne ?! Ivica Vučak 5 Priča iznutra Ovako je završio moj članak iz posljednjeg broja Valovina: Smatram da je nužno povjerenje, timski rad i želja za dobrobit firme između referenta prodaje u backofficeu i komercijalnih predstavnika na terenu da bi se postigli izuzetni rezultati, buđet. Kako je prošla godina bila rekordna po prometu, očito da jako dobro radimo svoj posao. Nadam se da će i ova godina biti takva. I u svibnju ove godine postigli smo vrhunske, do sada neuhvatljive brojke, smanjili lager gotove robe, rješavali povrate paleta, naplatu, povećanje cijena, pripremali se za dobivanje certifikata FSSC 22 000 itd. I ponovno je bio ključan timski rad, povjerenje i želja da budemo uspješniji. Početkom srpnja u odjel prodaje stigli su suradnici iz Arga kako bi napravili analizu prodajne organizacije, kick off, gđa Gordana Tačković i gosp. Tomislav Bekec kako bi vidjeli , doživjeli, a onda i ocjenili objektivno naš rad, komunikaciju i dali nam savjete za poboljšanje. Ono što ih je osobito zanimalo je bila suradnja između komercijalista na terenu i referenata u back officu. Hm, moj posao kao referentice prodaje je da odradim ono što je moj komercijalist g.Vrgoč dogovorio i obećao s kupcem na terenu. To nije uvijek jednostavno za izvesti. Naravno sve mora biti u skladu sa procedurama i mogućnostima, a ono što ja nemam ovlasti odobriti ili dogovaram dalje sa voditeljicom prodaje ili samim direktorom. U samoj srži posla komercijalista je da uvijek „plešu“ na granici između onoga što je u skladu s procedurom i onoga što nije, i na meni je da ga malo „gurnem“ na onu pozitivniju, moguću stranu. Također njihov je zadatak da istovremeno rade za kupca, kako bi bio i ostao zadovoljan i rade za Dunapack, za dobrobit firme. Za to morate biti vrlo mudri. Na samome početka mojega rada u Dunapacku bilo je situacija u kojima je zbog mojeg neiskustva i nepovjerenja komercijalista znalo dolaziti do sitnih razilaženja u razmišljanju, no sada nam je komunikacija znatno bolja jer smo iskreni i otvoreno razgovaramo o trenutnim problemima koje imamo. Naravno i dalje ima trzavica, no niti ja mogu raditi bez njega niti on bez mene. Potrebno je puno tolerancije, živaca i vremena da se dva karaktera poslože da mogu djelovati kao tim. To je poslovni brak. Svi smo mi ljudi, i normalno je da griješimo, posla ima jako puno, i treba o jako puno stvari svaki dan voditi brigu, normalno je da nam nešto i promakne, no samo komunikacija i razumijevanje za druge može smanjiti dodatan stres. Niti je lako meni u uredu uz hrpu mailova, poziva komercijalista koji trebaju odmah podatak na terenu, pitanja kupaca i poziva unutar odjela te ostalih zadataka nadređenih, niti komercijalistu koji su kod kupaca i koji provode puno vremena u autu, te još nakon što se vrate kući, rješava mailove i izvještaje. Svaki odjel Dunapacka je važan i bez njega firma ne bi postizala ovako dobre rezultate, no uzet ću si toliko slobode da iznesem svoje mišljenje, u prodaji sve počinje i završava, mi smo srce firme. I zato je svaka dodatna edukacija koja će nam pomoći da budemo još bolji i uspješniji itekako dobro došla, pa makar to značilo da dok drugi „rade“, mi, prodaja, radimo na sebi. Mateja Martinić 6 Profesionalne bolesti Profesionalne bolesti su bolesti izazvane duljim neposrednim utjecajima procesa i uvjeta rada na određenim poslovima i u potpunosti su uzrokovane štetnim utjecajem radnoga mjesta. Najčešće su monofaktorske (uzrokovane jednim štetnim čimbenikom prisutnim u radnome okolišu) i u pravilu se pojavljuju nakon višegodišnje izloženosti (kemijskim, fizikainim i/ili biološkim štetnostima i statodinamičkim naporima). Težina profesionalne bolesti u pravilu odgovara razini i duljini izloženosti. Dijagnosticiranje profesionalnih bolesti je interdisciplinarni proces koji zahtijeva posebna znanja iz medicine i srodnih područja povezanih sa zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu. Obrada i postavljanje dijagnoze profesionalne bolesti provodi se prema kriterijima suvremene medicine rada i u nadležnosti je specijalista medicine rada. Cjelokupni zahtjevni postupak podrazumijeva utvrđivanje kliničke slike bolesti s jedne strane i štetnosti u radnom pro cesu s druge strane te njihove neposredne uzroč no-posljedične povezanosti. Ovaj postupak nije moguće provesti bez iscrpne radne anamneze te točnih kvantitativnih podataka o uvjetima rada te trajanju i intenzitetu izloženosti određenoj štetnosti na radnome mjestu. Intenzitet i duljina izloženosti štetnom čimbeniku u pravilu moraju biti iste razine ili veće od one za koju je poznato i znanstvenim istraživanjima dokazano da mogu oštetiti zdravlje (deterministički ili nestohastički učinci). Postoje, međutim, i profesionalne bolesti koje ne podliježu ovom obrascu "dozaodgovor", već mogu nastati pri bilo kojoj razini štetnosti u radnom okolišu, no obično samo kod dijela radnika (stohastički učinci). Najbolji primjer za ovakve profesionalne bolesti su profesionalne alergijske bolesti koje se u radnika-atopičara mogu javiti u svakom radnom okružju u kojemu je uzročni alergen prisutan, bez obzira na njegovu kvantitativnu razinu. Prisutnost štetnog čimbenika i razinu izloženosti moguće je spoznati uvidom u procjenu opasnosti, uvidom u rezultate mjerenja provedena na radnom mjestu ili obilaskom radnoga mjesta. Kod većine kemijskih i fizikalnih štetnosti moguće je objektivizirati njihov intenzitet, dok u slučaju opasnosti i napora kvantifikacija nije moguća. Prije svega se to odnosi na statodinamičke napore koje je moguće samo procijeniti, ali ne i objektivizirati. Ako radnik, poslodavac, nadležni doktor specijalist medicine rada ili izabrani doktor opće/obiteljske medicine posumnjaju na profesional nu bolest, potrebno je pokrenuti postupak njezina utvrđivanja i priznavanja. U postupku utvrđivanja činjenica zbog priznavanja profesionalne bolesti obvezno se pribavlja nalaz i mišljenje nadležnog specijaliste medicine rada i Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu. Ako se radi o profesionalnoj bolesti, izabrani doktor opće/obiteljske medicine ispunjava prijavu o profesionalnoj bolesti (čiji jedan dio mora ispuniti poslodavac) i prosljeđuje ju nadležnom područnom uredu HZZO-a prema mjestu rada ili prebivališta. Bolest se u sustavu obveznog zdravstvenog osiguranja smatra profesionalnom bolešću tek onda kada je takvom potvrdi Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu i prizna HZZO. Na temelju priznate profesionalne bolesti oboljeli radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 100 % za vrijeme privremene nesposobnosti za rad. Ako profesionalna bolest trajno smanjuje radnu sposobnost i uzrokuje invalidnost, oboljeli radnik u sustavu mirovinskog osiguranja može ostvariti povoljnije financijske uvjete pri određivanju visine invalidske mirovine. Ova prava ostvaruju se pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. U Republici Hrvatskoj najveći broj profesionalnih bolesti zabilježen je u metaloprerađivačkoj industriji, a u stalnom su porastu i bolesti koje su posljedica statodinamičkih opterećenja, odnosno posljedica ponavljajućih pokreta, prisilnog položaja tijela i primjene sile u radnom procesu. Unatoč primjeni svih raspoloživih zaštitnih mjera i smanjivanju rizika od oštećenja zdravlja na najmanju moguću mjeru, u nizu radnih procesa rizik od obolijevanja nije moguće toliko smanjiti da bi se u potpunosti isključila mogućnost razvoja profesionalnih bolesti i trajnih oštećenja zdravlja djelatne populacije. Anita Mužek 7 Sudjelovali smo na međunarodnom Forum-u u sklopu projekta EFFECT u Grazu U razdoblju od 20. do 21. lipnja 2013. godine u Grazu u Austriji održan je međunarodni Forum u sklopu projekta EFFECT – Usklađivanje vještina za podržavanje razvoja karijere, koji je sufinanciran od strane Europske unije iz programa Zajednice za zapošljavanje i socijalnu solidarnost - PROGRESS. Cilj projekta je prikupiti primjere konkretnih mjera podrške za razvoj strategija u svrhu poboljšanja usklađenosti ponude i potražnje znanja i vještina na tržištu rada, te jačanja sposobnosti tvrtki za provedbu i poboljšanje procesa razvoja karijere. Vodeći partner projekta čija je vrijednost 206.758,22€ je Ekonomski institut Maribor - Centar za razvoj ljudskih potencijala, partneri su Štajerska gospodarska zbornica, Savez samostalnih sindikata Slovenije, BAB iz Austrije, zaklada FLORIDA iz Španjolske te Hrvatska gospodarska komora Županijska komora Krapina, a suradnici Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Krapina i Obrtnička komora Krapinsko Zagorske Županije. Projektne aktivnosti započele su 01. veljače 2013. godine, a trajati će dvanaest mjeseci. Međunarodni Forum bio je prilika za poticanje rasprave, razmjene informacija i iskustva koja se odnose na tržište rada, odnosno razvoj karijere i cjeloživotnog učenja. Uz predstavnike gospodarstva , stručnjaka i socijalnih partnera iz Austrije, Španjolske i Slovenije, na Forumu su sudjelovali i predstavnici iz Hrvatske: Petra Grabušić – Valoviti papir Dunapack d.o.o., Ana Haramina – OK KZŽ, Mirela Obadić – HZZ PU Krapina, te Lucija Šipek HGK ŽK Krapina. Sudionici Foruma kao primjer dobre prakse posjetili su STYRIAN WEB TV – televizijske postaje organizirane kao projekt za edukaciju nezaposlenih mladih osoba. Ovo je kutija na koju smo naišli u prostorijama STYRIAN WEB TVa. Učinila nam se zanimljivom pa smo je fotografirali, a naknadno saznali da je ovim riječima u talijanskoj Goriziji, slovenski filozof Slavoj Žižek započeo predavanje o ideologiji pada državnih granica. Petra Grabušić 8 Odjel konstrukcija i dizajna -djelatnici odjela Ante, Ivana i Dario , posjetili sajmove INTERGRAFIKA i MODERNPAK na Zagrebačkom Velesajmu 24. svibnja 2013. INTERGRAFIKA, 22., MEĐUNARODNI SAJAM GRAFIČKE INDUSTRIJE I PAPIRA, I MODERNPAK, 27. MEĐUNARODNI SAJAM AMBALAŽE I PAKIRANJA, PREMA PODACIMA ORGANIZATORA ZAGREBAČKOG VELESAJMA, OKUPILI SU 72 IZLAGAČA IZ 14 ZEMALJA KOJI SU SVOJE PROIZVODE IZLOŽILI NA 3.600 ČETVORNIH METARA . Ovogodišnje sajmove Intergrafiku i Modernpak na Zagrebačkom velesajmu otvorio je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević. Krešo Culjak, direktor zagrebačke tvrtke Grafik.net koja je bila partner sajma Intergrafika, na otvorenju je istaknuo da je optimist glede održavanja ovakvih sajmova te da je njegova tvrtka prije dvije godine na Intergrafici polučila dobre rezultate kojima se nada i ove. Voditelj sajmova Bojan Markov istaknuo je da Intergrafika okuplja značajne svjetske proizvođače strojeva, uređaja i opreme za grafičku industriju te industriju papira i kartona te da sajam pomaže u poticanju grafičke industrije kao gospodarske grane, dok je Modernpak namijenjen susretu proizvođača i korisnika ambalaže. Marinko Mikulić, direktor PAN tvornice papira Zagreb d.o.o., partnera sajma Modernpak, smatra da je sajam bitan kao infrastruktura grafičke industrije te najavio da će Pan zajedno s poslovnim partnerima graditi novu tvornicu papira u Slatini. Rajko Naprta, tajnik Udruženja grafičko-prerađivačke industrije pri HGK, kazao je uoči otvorenja sajmova da grafička i ambalažna industrija imaju dosta sličnosti. Do 2008. godine grafička industrijska proizvodnja u Hrvatskoj je bila itekako razvijena, no otada bilježi silazni trend. Ipak, grafička industrija danas donosi Hrvatskoj 8,93% bruto domaćeg proizvoda industrijske proizvodnje i zapošljava 6,81% od ukupno zaposlenih u prerađivačkoj industriji. Ambalaža predstavlja ključni i najjači dio cjelovite prodaje proizvoda, a bez kvalitetne ambalaže kao nezaobilaznog dijela proizvoda nemoguće je pretpostaviti konkurentnu poziciju na tržištu. 9 10 11 Proizvede količine u razdoblju 2007 – 2012, (u 000 m3) 2007 2008 2009 2010 2011 2012 Proizvede količine u razdoblju 2006 – 2012 , (u 000 tona) 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 Proizvede količine u razdoblju 2006 – 2012 , (u 000 tona) 2006 12 2007 2008 2009 2010 2011 2012 Najčešća problematika u poslovanju sa kojom se susreću proizvođači ambalaže: - niska likvidnost, zaduženost, opasnost predstečaja,… - manje, usitnjene narudžbe - rast cijena sirovina (karton,..) - manji prihodi uslijed manje potrošnje i potrošačke moći stanovništva - porast općih troškova Izlazak iz CEFTA-e – dodatni izazov prehrambenoj industriji, ali i ambalažerima kroz carine i eventualno smanjenje volumena kod domaćih proizvođača Najčešće mjere koje se koriste: - restrukturiranja procesa i organizacije - optimizacije troškova - smanjivanje (optimiziranje) broja zaposlenih - napori u osvajanju inozemnog tržišta – EU: prilika za HR tvrtke ili ino konkurenciju? HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Sektor za industriju Zajednica ambalažera Hrvatska PROIZVODNJA AMBALAŽE U RH Za 2012. godinu Stopa nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj, % 13 Uspostavljanje preciznih stručnih naziva važno je za djelovanje bilo koje struke. Budući da u Hrvatskoj još uvijek nemamo jednoznačno definirane stručne pojmove s područja grafičke industrije, niže navedeno je jedan “pojmovnik” osnovnih izraza. FLEKSOTlSAK (njem. Flexodruck; engl. flexographic printing) - tiskarska tehnika iz skupine visokog tiska kojom se tiskarska boja nanosi na podlogu izbočenim elementima fleksibilne elastične tiskovne forme, učvršćene na vanjskom plaštu temeljnoga valjka u fleksotiskarskom stroju. Fleksotiskarski strojevi se, obzirom na oblik podloge na kojoj se otiskuje, razvrstavaju u dvije osnovne skupine: -za otiskivanje na traku (njem. flexorotation, engl. flexographic web press) tiskovne podloge, koja se odmata s koluta od koje se izrađuje fleksibilna ambalaža, omotni papiri, folije ili laminati, vrećice, etikete i dr. -za otiskivanje na arak, (njem. bogen-flexodruckmaschine, engl. flexographic web press), ili ploču valovite Ijepenke, od čega se izrađuje kruta ambalaža - (kutije, posteri i dr.). FLEKSOTISKOVNA FORMA (njem. flexodruckplatte, engl. flexographic printing plate) - elastična fotopolimerna ploča, koje izbočeni elementi prenose tiskarsku boju na podlogu. lzbočeni elementi mogu biti glatki po cijeloj površini, pa je otisak puna ploha (plošni tisak), vrlo uski za otiskivanje Iinija- (linijski tisak) ili rastrirani za višetonski otisak. RASTRIRANI CILINDRI ILI ANILOKSNI CILINDRI (njem. Anilox Zylinder, engl. anilox cylinder) - cilindri koji služe za nanošenje tiskarske boje na fleksotiskovnu formu. Imaju izbrazdanu površinu u čijim se udubinama (tzv. čašicama) nalazi tiskarska boja koja se prenosi na tiskovnu formu. O obujmu tih čašica ovisi količina prenesene boje na fleksotiskovnu formu, odnosno na tiskovnu podlogu. 14 RASTRIRANE NAVLAKE ILI ANILOKSNE NAVLAKE (njem., engl. anilox sleeves) - tankostjeni metalni cilindri, na kojima je keramička rastrirana obloga. Takvi su tankostjeni rastrirani cilindri jeftiniji od rastriranih punih cilindara i puno se lakše i brže stave na noseće valjke pri promijeni posla. KOLIČINA NANESENE TISKARSKE BOJE (njem. Farbvolumen, engl. ink volume) -tiskarska boja nanesena na površinu tiskovne podloge; izražava se obujmom boje po ploštini (jedinica: kubni centimetar po četvornom metru, cm31 m2) ili masom boje po ploštini (jedinica: gram po četvornom metru, g/m2). Količina tiskarske boje je vrlo važna za ostvarenje željenog otiska, a ovisi o obujmu čašica u kojima se prenosi boja, odnosno o rasteru. RASTER (njem. Raster, engl. raster) - niz usporednih linija, koji se definira brojem linija po okomici (jedinica: po centimetru, 1/cm), nagibom linija prema izvodnici valjka (jedinica: kutni stupanj), kao i oblikom čašica. Čašice imaju najčešće oblik krnje piramide ili kalote (odsječak kugle). SUŠENJE FLEKSOTISKARSKIH BOJA (njem. Trocknung, engl. drying) -završni postupak nakon nanošenja tiskarske boje, koja se mora osušiti prije nego se otisnuta traka namota ili prije nego se otisnuti arak odloži na prethodni arak. Sušenje otisaka ovisi o vrsti fleksotiskarskih boja. FLEKSOTlSKARSKE BOJE S VODENOM OSNOVOM (njem. Wasserfarben, engl. water-based inks) - boje koje se suše jednim dijelom upijanjem u podlogu, a drugim dijelom ishlapljivanjem vode. 15 FLEKSOTISKARSKE BOJE S OTAPALIMA ILI RAZRJEĐlVAČIMA (njem. Losungsmittelfarben, engl. solvent-based inks) - boje čiji je sastavno dio lako hlapivo otapalo. Nakon apliciranja na papir, otapalo hlapi, a samo obojani pigment ostaje na podlozi. UV-BOJE (njem. UV-Farben, engl. UV-inks), - nakon što se kapljica UV boje spusti na površinu na koju se otiskuje, podvrgava se UV svjetlosti, koja uzrokuje polimerizaciju boje, zbog čega se boja skrućuje. Boja sadrži posebne kemikalije, fotoinicijatore, koji ubrzavaju polimerizaciju, zbog čega se boja suši čim je izložena UV svjetlosti. Pripremio odjel K & D - a Štef otišao kod doktora na pregled, i ovaj se zabrine Štefovim stanjem: -čuj Štef, ti si pod jakim stresom, moglo bi te strefit' nešto! Štef se zabrine pa upita: - Pa dobro doktore, šta da radim Doktor napiše recept i da ga Štefu: - Evo ti ove tablete za živce. Štef zahvalno uzme recept i pita: - Dobro, i kako ih koristiti? Doktor ga pogleda preko naočala: - Daješ poslovođi tri puta dnevno po jednu poslije jela! 16 MENE I MENE Svećenik u seoskoj crkvi drži propovijed: - Što se to događa s vama, ljudi moji?! Idem neki dan cestom, kad u grmlju spazim nju i njega, malo dalje opazim nju i nju, a još malo dalje njega i njega! Pa što je to, ljudi moji!? Štef šapne susjedu: - Da je išel još malo dalje, srel bi - MENE I MENE! Prema statistici, Zagorci u prosjeku pješače 1.500 km godišnje. Prema drugoj statistici, Zagorac popije prosječno 182 litre alkoholnog pića godišnje. Zaključak je da Zagorac u prosjeku troši 12,1 litara Heavy metal je podvrsta rocka. Razvio se kasnih šezdesetih i početkom sedamdesetih, najviše u Velikoj Britaniji i SAD-u. Obilježavaju ga distorzirani zvuk, duga gitarska sola, i općenito glasna i energična izvedba. Kao suvremeni naziv za ovu glazbenu podvrstu koristi se i naziv "metal", koji obuvaća i sve podvrste heavy metala, u međuvremenu nastale. IME Izraz heavy metal skovao je američki književnik William Burroughs. U glazbi ga prvi put uvodi kanadski rock sastav Steppenwolf u himničnoj skladbi Born to be wild, 1968. u stihu: "I like smoke and lightning Heavy metal thunder Racin' with the wind And the feelin' that I'm under" Mnogi rock kritičari prvom skladbom heavy metala smatraju skladbu "You Really Got Me" engleskog sastava The Kinks, zbog distorziranog zvuka gitare. Neki pak smatraju skladbu "My Generation" sastava The Who prvom skladbom ovog glazbenog žanra. Ove pjesme također se mogu svrstati i u hard rock. Utjecajni američki kritičar Lester Bangs, sedamdesetih godina promovira heavy metal kao objedinjavajući nazivnik za novu glazbenu vrstu. Bangs precizno rekonstruira spajanje blues rocka i psihodeličnog rocka u metal. Začetnici heavy metala, kako tvrdi Bangs bile su britanske grupe The Who, Cream, Led Zeppelin, te Black Sabbath, Deep Purple, i gitaristi Tony Iommi, Eric Clapton, Jimmy Page i Jeff Beck. Značajne naznake stila bile su prisutne i kod gitarskih distorzija na koncertima Yardbirdsa, za koje su uglavnom i zaslužna tri posljednja navedena LED ZEPPELIN 17 Povijest: Sa američke strane Hendrixov inovativni pristup bluesu i preteče metala sastavi kao što su Blue Cheer, Iron Butterfly, Grand Funk Railroad i ostali, stvorili su podlogu na kojoj je izrasla jedna od najdugovječnijih žanrovskih vrsta rocka. Metal je početkom sedamdestih prihvatila tinejdžerska i adolescentska publika podignuvši na pijedestal gitarista virtuoza: trajnu konstantu žanra. Publika je u metalu prepoznala "izvorni rock žanr" suprotstavljajući ga banalnosti pop glazbe. Značajan utjecaj na jasnije oblikovanje heavy metala kao samosvojnog žanra imao je sastav Judas Priest, koji je uvođenjem dviju gitara i vrištećim vokalom snažno nadahnuo mnoge britanske metal sastave u drugoj polovici sedamdestih i osamdesetih, čija je pojava nazvana New Wave of British Heavy Metal. Nastao je i kao odgovor na stadionsku pirotehniku i instrumentalnu virtuoznost koja je sama sebi postala svrhom. Iznjedrio je velike sastave: Iron Maiden izričit predstavnik heavy metala, Saxon, Diamond Head, Def Leppard, Tygers of Pan Tang, Blitzkrieg i druge. Iron Maiden (on stage s lijeva na desno): Adrian Smith, Stive Harris, Dave Murray, Janick Gers NWOBHM bitno je utjecao na američku scenu pojavom sastava kao što su Metallica, Megadeth, Anthrax, Slayer. Ovi sastavi također su osnivači thrash metala koji se kasnije razvio u black metal, i death metal. Istovremeno u SAD-u nastala je scena glam metala, kao spoj glam rocka i metala koju predstavljaju sastavi, Quiet Riot, Mötley Crüe, Ratt, Twisted Sister, Stryper te W.A.S.P. Sredinom sedamdesetih Ritchie Blackmore je osnovao sastav Rainbow u kojem je zajedno sa pjevačem i tekstopiscem Ronnie James Diom pisao aranžmane i glazbu. Engleski sastav Motorhead nastao u isto vrijeme, svojom neuglađenom izvedbom rocka, utjecao je i na metal i na punk. Utjecaj heavy metala primjetan je i u hardcore punku osamdesetih. Iz heavy metala i dalje nastaju druge brojne podvrste, a i sam se nastavio preobražavati, s obzirom da ga mnogi glazbenici uklapaju u druge stilove alternativne i popularne glazbe. 18 Neki od značajnih albuma: Subkultura: Black Sabbath – Paranoid, Black Sabbath Iron Maiden – The Number Of The Beast, Iron Maiden Metallica - Master of Puppets, Kill Em All Slayer - Reign in Blood Judas Priest - Painkiller, Screaming for Vengeance Rainbow – Rising Dio – Holy Diver Deep Purple - Machine Head Megadeth – Rust In Peace Led Zeppelin – Led Zeppelin, Led Zeppelin II kršćanski metal - goregrind nacional-socijalistički black metal pagan metal - pornogrind - unblack metal Podvrste: alternativni metal - black metal - crossover thrash - deathgrind - death metal death 'n' roll deathcore - death-doom - doom metal - ekstremni metal - eksperimentalni metal - folk metal glam metal - gothic metal - groove metal - industrial metal - melodični death metal - metalcore nu metal - post-metal - power metal - progresivni metal - simfonijski black metal - simfonijski metal - sludge metal - speed metal - stoner metal - tehnički death metal - thrash metal tradicionalni heavy metal - viking metal Povijest pozdrava '' Đavolji rogovi'' : Ronald James Padanova ''Dio'' ( 1942/2010.) je bio talijansko-američki heavy metal pjevač i tekstopisac. U svojoj glazbenoj karijeri dugoj gotovo pet desetljeća, najpoznatiji je po radu u sastavima Black Sabbath, Rainbow, Heaven & Hell, Elf, te vlastitom Dio. Smatra ga se jednim od najutjecajnijih heavy metal glazbenika, te također i zaslužnim za populariziranjem pozdrava "đavoljih rogova". Odjevanje: Na stil odijevanja heavy metal publike, uvelike je utjecao Rob Halford, pjevač Judas Priesta, oblačeći crne kožne jakne sa zakovicama i lancima. Metalac je hrvatsko ime za obožavatelja heavy metala. Engleski naziv je metalhead ili headbanger. Headbanger je izvorno pogrdan, no kasnije općeprihvaćen naziv. Ime je nastalo zbog karakterističnog mahanja glavom i kosom uz imaginarno sviranje gitare, što je spontano ponašanje posjetitelja na koncertima heavy metal izvođača. Pripremio odjel logistike 19
© Copyright 2024 Paperzz
