ZAJEDNICA ŽUPANIJSKIH ZAJEDNICA UDRUGA HRVATSKIH VOJNIH INVALIDA DOMOVINSKOG RATA REPUBLIKE HRVATSKE 10000 ZAGREB, Galovićeva 10. Tel. 01/2395-104, 01/2335-997; Fax. 01/2303-074 žiro-račun: 2340009-1100160331; MB: 3872394 Naš znak: 345-6-12/JĐ Ministarstvo branitelja n/p ministra g. Predrag Matić Zagreb, 8.6.2012. Predmet: Prijedlozi i primjedbe za izmjene i dopune Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji - dostavlja se Poštovani, Temeljem dopisa Ministarstva branitelja kl.:011-01/12-0001/20, ur.br..522-01/1-12-3 od 16. svibnja 2012. godine, kojim nas izvješćujete da je u tijeku proces postupka izrade nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, nakon provedene rasprave naših temeljnih udruga (21 ŽZU HVIDR-a i 115 udruga), u nastavku teksta dostavljamo prijedloge i primjedbe Zajednice županijskih zajednica udruga HVIDR-a RH za izmjene i dopune Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (N.N.br.:174/04,92/05,107/07, 65/09,137/09, 146/10 i 55/11). Naime, tijekom godina nekoliko puta su izvršene promjene zakona kojima je regulirana problematika hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata, gdje je samo važeći Zakon donesen 2004. godine, pretrpio čak šest izmjena i dopuna, kojima su se kontinuirano ukidala ili smanjivala stečena prava naših članova, posebice ona egzistencijalna, kao što su prava iz mirovinskog osiguranja i prava na stambeno zbrinjavanje. Slijedom navedenog, na temelju provedene rasprave hrvatskih ratnih vojnih invalida, na tijelima članica ŽZU HVIDR-a i udruga u njihovom sastavu, ovim putem dostavljamo čvrsto stajalište naše udruge prema kojem ne možemo pristati na daljnje izmjene i dopune koje bi išle u smjeru smanjivanja ili ukidanja prava naših članova određenih odredbama važećeg Zakona. Ovim putem moramo podsjetiti da su upravo hrvatski ratni vojni invalidi godinama prvi nosili teret svih promjena i ekonomskih kriza, sa promjenama vlasti uvijek su prolazili razne revizije i slične postupke, dok su druge kategorije hrvatskih građana bile zaštićene. Nikad se nije izvršila revizija pretvorbe i privatizacije, kaznili ratni profiteri, dezerteri, nikad se nije dovodila u pitanje objava registra partizana i boraca NOB-a, kao i ostalih kategorija po pitanju ostvarivanja mirovina ili nekih drugih prava iz državnog proračuna po posebnim propisima. Na osnovu svega iznesenog, molimo da uvažite gore navedeno, u cilju zaštite zakonskih prava naših članova, te na temelju dugogodišnjeg rada i iskustva sa problemima u provođenju prava hrvatskih ratnih vojnih invalida, ovim putem dostavljamo prijedloge i primjedbe u svezi izmjena i dopuna Zakona, u svrhu efikasnijeg i racionalnijeg provođenja postojećih odredbi, kao i izmjene određenih zakonskih odredbi radi poboljšavanja egzistencijalnog položaja HRVI-a. 1. STATUS HRVATSKOG BRANITELJA Predlaže se jasnije definiranje statusa hrvatskog branitelja i odvajanje pripadnika oružanih snaga koji su sudjelovali u borbenim djelovanjima u zonama izravnih ratnih djelovanja, od ostalih sudionika Domovinskog rata iz neborbenog sektora. Predlaže se izmjena i dopuna članka 3. stavka 1. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata u svezi utvrđivanja statusa smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, odnosno nadopuna priznavanja istog statusa za hrvatske branitelje koji su umrli od posljedica nesretnog slučaja. Obrazloženje: Razgraničavanjem hrvatskih branitelja borbenog i neborbenog sektora dobiti će se jasna predodžba o broju direktnih sudionika izravnih ratnih djelovanja, te se predlaže da se navedenoj kategoriji priznaje prednost kod ostvarivanja određenih prava, kao što je pravo na stambeno zbrinjavanje, prednost pri zapošljavanju i dr. Razmatrajući problematiku statusa smrtno stradalog hrvatskog branitelja, uvažavajući konkretne primjere obitelji naših članova, uočeni su problemi sa priznavanjem prava kategorije hrvatskih branitelja koji su umrli od posljedica nesretnog slučaja, te se njihove obitelji u neravnopravnom položaju. 2. REGISTAR HRVATSKIH BRANITELJA Predlaže se Zakonom jasno definirati Registar i njegovu dostupnost zainteresiranom hrvatskom branitelju, tijelima državne uprave i ostalim javnim korisnicima. Smatramo da Registar ne bi trebao biti javno dostupan na način kako se sada predlaže, budući da je preopsežan i podaci su zaštićeni posebnim zakonima. Zato predlažemo postupak prema kojem bi svaki branitelj mogao putem posebnog PIN-a pregledavati svoje podatke, a da se tijelima državne uprave učine dostupnim oni podaci koji su bitni za postupke koji se vode pred istima. Obzirom da se javna objava stalno spominje radi utvrđivanja određenih nepravilnosti u stjecanju statusa, da bi se to riješilo na zakonit način, predlaže se imenovati posebnu komisiju koja bi bila ovlaštena provjeriti iste temeljem podataka MUP-a i MORH-a. 2 3. PRAVO NA MIROVINU Predlaže se da mirovine HRVI-a budu nasljedne za sve udovice/udovce pod jednakim uvjetima, te se predlaže: - izmjena i dopuna članka 29. stavka 1. Zakona, na način da se brišu riječi ….„ako je uzrok smrti u svezi sa obranom suvereniteta RH“… , koje se mijenjaju tekstom „ bez obzira na uzrok smrti hrvatskog branitelja“… - ukidanje članka 14. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (Narodne novine br.: 137/09) koji je stupio na snagu dana 21. studenog 2009. godine. Obrazloženje: Naime, prema odredbi gore navedenog članka iz 2009. godine, prestalo je pravo na priznavanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, statusa dragovoljca iz Domovinskog rata i priznavanje statusa člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja, te pravo na obiteljsku invalidninu na temelju smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata od posljedica bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta RH. Iznimno od navedenog, status člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i pravo na obiteljsku invalidninu može se priznati i nakon stupanja na snagu navedenog Zakona samo u slučaju samoubojstva hrvatskog branitelja kao posljedice psihičke bolesti uzrokovane sudjelovanjem u obrani suvereniteta RH, te u slučaju da je branitelj umro od posljedica rane ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta RH, a do smrti je bio priznati HRVI IV. - I. skupine s pravom na doplatak na njegu i pomoć druge osobe (članak 83. Zakona N.N.br.:174/04). Status smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata utvrđuje Ministarstvo branitelja i uvjet je za stjecanje prava na obiteljsku mirovinu. Na osnovu iznesenog, gore navedenim izmjenama Zakona iz 2009. godine, ukinuta su prava na priznavanje statusa člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja, odnosno pravo na obiteljsku invalidninu i obiteljsku mirovinu velikoj kategoriji članova obitelji, budući da se radi o najčešćim uzrocima smrti hrvatskih branitelja - od posljedica bolesti, odnosno pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta RH. Iznimno veliki broj navedenih uzroka smrti bilježi se zadnjih nekoliko godina, a posebice je puno slučajeva naših članova umrlih od posljedica malignih, kardiovaskularnih i dr. bolesti koje su uzročno povezane sa pogoršanjem zdravstvenog stanja branitelja uzrokovanih stradavanjem u obrani suvereniteta RH. U zadnjih nekoliko mjeseci 2011. i tijekom 2012. godine, došlo je izrazito negativne primjene gore navedene odredbe Zakona, odnosno pojave većeg broja smrtnih slučajeva od posljedica bolesti i pogoršanja bolesti hrvatskih branitelja, čije supruge više ne ostvaruju pravo na priznavanje statusa obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja, a niti su navršile potrebne godine života da bi ostvarile pravo na obiteljsku mirovinu na temelju općih propisa odnosno Zakona o mirovinskom osiguranju, te obitelji više nemaju nikakvog izvora prihoda. Na osnovu iznesenog, gore navedenim prijedlozima riješila bi se prava statusa člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja, odnosno prava na obiteljsku invalidninu i obiteljsku mirovinu. 3 4. PRAVO NA STAMBENO ZBRINJAVANJE Uzimajući u obzir sporost i probleme u realizaciji rješavanja prava na stambeno zbrinjavanje HRVI-a putem dodjele stambenih kredita iz sredstava državnog proračuna, budući da se ista svake godine smanjuju, ovim putem opetovano predlažemo nadopunu postojećih zakonskih rješenja sa načinom rješavanja problema putem kredita poslovne banke, koje smo dostavili nadležnom ministarstvu još 2007. godine, odnosno iznalaženje zakonskih mogućnosti za osiguravanje sredstava u svrhu realizacije dodjele stambenih kredita iz tekućih sredstava Hrvatske poštanske banke na osnovu ugovora o poslovnoj suradnji, a temeljem uvjeta iz članka 42. stavka 2. Zakona, uz obvezu RH na podmirivanje razlike između beneficiranih kamatnih stopa do tržišne vrijednosti. Isto tako, u svrhu povećavanja iznosa sredstava za stambeno zbrinjavanje, predlažemo izmjenu i dopunu članka 41. stavka 2. Zakona, odnosno nadopunu izvora sredstava koji je do sada bio izostavljen – kamate, na način da izmjenjen glasi: „Sredstva ostvarena otplatom kredita i kamata, te obročnom prodajom kuća i stanova uplaćivat će se na račun Ministarstva branitelja do završetka provođenja programa stambenog zbrinjavanja prema ovom Zakonu.“ U svrhu realizacije članaka 39. i 40. Zakona, odnosno provođenja prava HRVI-a koja su u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, obzirom da imamo saznanja da je osigurano 50 lokacija, odnosno zemljišta za organiziranu izgradnju, kao i komunalno opremanje, tražimo žurnu realizaciju istih, budući da su osigurana sredstva za navedenu namjenu. Potaknuti učestalim prigovorima naših članova u svezi nekvalitetno izgrađenih stanova temeljem programa organizirane izgradnje za stambeno zbrinjavanje stradalnika Domovinskog rata, opetovano predlažemo da se razmotri mogućnost da se ista prebaci u nadležnost Ministarstva branitelja (izmjene i dopune članka 39. stavka 1. Zakona), te da se prihvati prijedlog o imenovanjima članova HVIDRa RH u komisije za odabir ponuđača za organiziranu izgradnju stanova stradalnika Domovinskog rata. U svrhu bržeg i ekonomičnijeg provođenja programa stambenog zbrinjavanja stradalnika Domovinskog rata, predlažemo provođenje zaključka Vlade RH od lipnja 2006. godine kojim se zadužuju resorna ministarstva na osiguravanje lokacija za organiziranu izgradnju stanova za stradalnike Domovinskog rata na građevinskim zemljištima u okviru napuštenih vojarni, ukoliko ih nisu u mogućnosti osigurati gradovi i općine temeljem Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Kod ostvarivanja prednosti pri rješavanju stambenog zbrinjavanja predlaže se osigurati istu HRVI-ima ranjenim na prvoj crti bojišnice, koji čekaju na stambeno zbrinjavanje deset i više godina, neovisno o stupnju invalidnosti. Svim HRVI-ima koji su ranjeni na prvoj crti bojišnice, a nisu stambeno riješeni jer posjeduju zemljište koje nije u građevinskoj zoni, omogućiti prenamjenu zemljišta u građevinsko, kako bi lakše i efikasnije mogli riješiti stambeno zbrinjavanje (smanjila bi se sredstva koja trebaju osigurati jedinice lokalne samouprave). Prilikom legalizacije bespravne izgradnje stambenog objekta, omogućiti HRVI-ma popust za legalizaciju nekretnina za rješavanje stambenog zbrinjavanja. 4 Obrazloženje: Pregledom izvješća o provedbi Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji za 2011. godinu, evidentno je da je nastavljen postupak smanjivanja sredstava za stambeno zbrinjavanje stradalnika, te su riješena samo 323 zahtjeva i to dodjelom kredita, kao i dodjelom stanova u vlasništvu RH zatečenim korisnicima. Na žalost, u potpunosti je jasna problematika stagniranja u rješavanju ovih prava stradalnika Domovinskog rata, obzirom da je na Listi prvenstva za 2011. godinu bilo 12.866 zahtjeva za stambeno zbrinjavanje. Budući da su Liste prvenstva za rješavanje prava na stambeno zbrinjavanje utvrđene redoslijedom postotka oštećenja organizma, a člankom 43. Zakona utvrđeni su kriteriji za ostvarivanje prava na dodjelu stambenog kredita za određenu stambenu površinu prema broju članova obitelji, što stavlja u neravnopravan položaj određene kategorije HRVI-a, budući da invalid sa manjim postotkom oštećenja organizma godinama čeka na rješavanje stambenog zbrinjavanja, te s vremenom gubi pravo po osnovi kvadrature koje je imao u trenutku podnošenja zahtjeva, ponajviše imajući u vidu punoljetnost djece, kao i ostale životne okolnosti. Na osnovu gore iznesenog, imajući u vidu da se radi o najbrojnijoj kategoriji HRVI-a, posebice onih ranjenih 1991. godine, predlažemo da nadležno ministarstvo izvrši pregled i obradu svih zaprimljenih zahtjeva za dodjelu stambenog kredita, simulaciju sredstava koja su potrebna za rješavanje stambenog zbrinjavanja navedene kategorije HRVI-a, te iznalaženje zakonskih mogućnosti za osiguravanje sredstava u svrhu realizacije dodjele stambenih kredita iz tekućih sredstava Hrvatske poštanske banke na osnovu ugovora o poslovnoj suradnji, a temeljem uvjeta iz članka 42. stavka 2. Zakona (prema postotku oštećenja organizma), uz obvezu RH na podmirivanje razlike između beneficiranih kamatnih stopa do tržišne vrijednosti. Mišljenja smo da bi kumulacijom sredstava iz državnog proračuna, sredstava dobivenih otplatom kredita i kamata (novi izvor prihoda), obročnom prodajom kuća i stanova, ostalih gore navedenih načina rješavanja, te sredstava dobivenih na temelju prijedloga – sklapanja ugovora o poslovnoj suradnji sa HP bankom, došlo do brže dinamike i trajnog rješavanja ove problematike rješavanja prava na stambenog zbrinjavanje HRVI-a u razumnom roku. Nadamo se da ćete razmotriti ovaj prijedloge u cilju rješavanja najvećih egzistencijalnih problema navedene kategorije hrvatskih vojnih invalida iz Domovinskog rata. 5. PRAVO NA OPSKRBNINU Predlaže se proširiti navedeno pravo onim hrvatskim braniteljima koji nemaju financijskih primanja iz radnog odnosa ili nekih drugih financijskih izvora, a imaju male udjele suvlasništva ili sukorisništva pokretnina ili nekretnina, kao npr. neiskorištenih poljoprivrednih zemljišta koje su dobili u nasljedstvo (definirati do kojeg udjela i vrstu suvlasništva ili sukorisništva). 5 6. PRAVO NA UDRUŽIVANJE UDRUGA HRVATSKIH BRANITELJA Predlažemo da se Zakonom regulira osnivanje Zajednice udruga hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, koja bi bila organizirana na komorski ili sindikalni način. Navedena zajednicu se predlaže proglasiti organizacijom od posebne važnosti te propisati određena ciljeve, prava, obveze, tijela i dr. odredbe temeljem Zakona o udrugama, kao i način financiranja temeljnih djelatnosti kroz razmjerno participiranje u proračunskim sredstvima države i decentraliziranim sredstvima regionalne i lokalne samouprave. (Članstvo u Zajednici bi bilo dragovoljno, a može biti kombinacija kolektivnog /udruge/ i pojedinačnog /članovi/. Hrvatski branitelji koji ne bi bili članovi Zajednice, imali bi sva prava iz Zakona, a članovi bi ostvarivali određena posebna prava). 7. PRAVO NA DODJELU POČASNOG ČINA Predlažemo da se i dalje dodjeljuju počasni činovi HRVI-a za one osobe koje nisu ostvarile to pravo – na taj način bi se izjednačili sa onima koji su iste dobili sukladno Propisniku o dodjeli počasnih činova poginulim, nestalim, zatočenim i ranjenim pripadnicima oružanih snaga RH iz 1998. godine. Slijedom navedenog, dostavljamo gore navedene prijedloge naše Udruge za realizaciju postojećih odredbi Zakona u svrhu efikasnijeg i racionalnijeg provođenja istih, te prijedloge za izmjene određenih zakonskih odredbi za koje se nadamo da ćete ih uvažiti u cilju zaštite prava hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata, a na radnu verziju prijedloga ćemo se očitovati nakon objave nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji na web stranici Ministarstva branitelja. Predsjednik HVIDR-a RH: Josip Đakić Dostaviti: - Naslovu - pismohrana 6