Škola za medicinske sestre Mlinarska Zagreb Mlinarska 34 ŠKOLSKI KURIKULUM Zagreb, 15. rujan 2014. SADRŢAJ UVOD CILJ o Cilj kurikuluma o Zadaci o Trajanje obrazovanja o Uvjeti upisa, tijeka i završetka obrazovanja SADRŢAJI o Programi obrazovanja o Nastavni plan o Međupredmetne teme o Kurikulum za stjecanje kvalifikacije o Nastavni program Obvezni predmeti Izborni predmeti Predmeti fakultativne, dopunske i dodatne nastave Slobodne izvannastavne i izvanškolske aktivnosti Završni rad Drţavna matura Preventivni programi ORGANIZACIJA RADA o Organizacija teorijske nastave o Organizacija vjeţbi i ljetne strukovne prakse o Organizacija terenske nastave i izleta za učenike o Skriveni kurikulum (okruţenje za učenje) VREDNOVANJE I SAMOVREDNOVANJE RADA o Vrednovanje postignuća učenika o Stručno usavršavanje nastavnika o Primjena suvremenih metoda i oblika rada u nastavi o Proces (samo)vrednovanja nastavnika 1. UVOD Društvene promjene temeljene na globalizacijskim procesima stavile su pred školu veliki izazov. Razvoj pojedinca koji je kompetentan na više područja. Kvalitetno i uspješno funkcioniranje korisnika odgojno-obrazovnih „usluga“ škole u društvenom, a time i radnom okruţenju, na prvom je mjestu za školu kao ustanovu, a time i svakog odgojno- obrazovnog djelatnika. Znanje je promjenjivo i time su postavljeni profesionalni zahtjevi kako omogućiti iskustveno učenje koje daje primjenjivost u svakodnevnom ţivotu. Nacionalni kurikulum je razvojni dokument koji pridonosi planiranju i organiziranju rada škola, uključujući donošenje školskog kurikuluma (NOK, 2010., str.11). Također, sukladno čl. 28 Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN/87/08) predviđeno je donošenje školskog kurikuluma temeljem kojeg škola provodi svoj pedagoški rad. Školskim se kurikulumom utvrđuje dugoročni i kratkoročni plan i program rada škole kroz izbornu nastavu, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, te druge odgojno obrazovne programe i projekte. Kao plan, kurikulum započinje definicijom temeljnog cilja, odnosno što ţelimo postići, međutim nezaobilazni dio kurikularnog plana je (samo)vrednovanje rada kojim provjeravamo realizaciju početnog cilja, a posebice nam sluţi za daljnje planiranje i određivanje zadataka. Ovaj dokument daje suvremeni pogled na nastavu i izazove u poučavanju, moţemo reći na cjelokupan ţivot i rad Škole za medicinske sestre Mlinarska 2. CILJ Sukladno određenjima Nacionalnog okvirnog kurikuluma (str.14-15), svakodnevnim pedagoškim radom nuţno je promicati odgojno-obrazovne vrijednosti, kao što su ljudsko dostojanstvo, sloboda, pravednost, domoljublje, društvena jednakost, dijalog i snošljivost, rad, poštenje, mir, zdravlje, očuvanje prirode i okoliša te ostale demokratske vrijednosti, a posebice znanje, solidarnost, identitet i odgovornost. Vrijednosti će se postizati kroz odgojno-obrazovne ciljeve: - sustavan način poučavanja te poticanje i unapređivanje intelektualnog, tjelesnog, estetskog, društvenog, moralnog i duhovnog razvoja u skladu sa sposobnostima - razvijanje svijesti učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine RH i nacionalnog identiteta - promicanje i razvijanje materinjeg jezika - odgajanje pojedinca u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece - osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija, osposobiti ih za rad - poticati i razvijati samostalnost, samopouzdanje, odgovornost i kreativnost učenika - osposobiti učenike za cjeloţivotno učenje. Teţište obrazovnog procesa usmjereno je na: Razvoj sustava procjene i samoprocjene u obrazovanju Kvalitetu rezultata Učenika i proces učenja Samostalnost i razvoj škole Stručnu samostalnost i odgovornost nastavnika Lokalnu i širu podršku zajednice za učinkovit i kvalitetan obrazovni sustav 2.1. CILJ ŠKOLSKOG KURIKULUMA U svakodnevnom radu s učenicima nastoji se osvijestiti i poticati temeljene vrijednosti kako bi se predviđeni ciljevi realizirali kroz postavljene zadatke. Opće odgojno – obrazovni ciljevi: osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta, sustavno njegovati hrvatski standardni (knjiţevni) jezik u svim područjima, ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima te pravima i obvezama djece, osposobiti ih za ţivljenje u multikulturnom svijetu, za poštivanje različitosti i snošljivost te za djelatno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija, osposobiti ih za ţivot i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima trţišnoga gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija, znanstvenih spoznaja i dostignuća poticati i razvijati samostalnost, samopouzdanje, odgovornost i stvaralaštvo u učenika osposobiti učenike za cjeloţivotno učenje. Navedeni vrijednosti i ciljevi trebaju biti povezani sa sadrţajima temeljnoga obrazovanja i svakodnevnoga školskog ţivota. Vrijednosti te opći ciljevi odgoja i obrazovanja koji proizlaze iz vrijednosti, obvezni su za sve učitelje, nastavnike i stručne suradnike, u svim odgojno-obrazovnim ciklusima, područjima i predmetima, školskim i izvanškolskim aktivnostima. Kako bi škole mogle pridonositi ostvarivanju vrijednosti i ciljeva, trebaju surađivati s obiteljima i lokalnim zajednicama radi postizanja općih ciljeva kurikuluma. Odgoj i obrazovanje usmjereni na učenika Nacionalni okvirni kurikulum promiče nastavu usmjerenu na učenika. Ona podrazumijeva: prilagođivanje nastavnih oblika, metoda i sredstava rada pojedinačnim potrebama i sposobnostima učenika, kako bi se osigurao odgojno-obrazovni uspjeh svakoga pojedinca odabir i primjenu nastavnih oblika, metoda i sredstava koji će poticajno djelovati na razvoj svih područja učenikove osobnosti planiranje i pripremu školskoga i nastavnoga rada prema sposobnostima učenika, pripremajući različite sadrţaje, različitu organizaciju i tempo nastave prihvaćanje različitih stilova učenja učenika, kao i razvojnih razlika između dječaka i djevojčica te između pojedinih učenika općenito uvođenje primjerenih oblika i metoda poučavanja i učenja koji će omogućiti aktivno, samostalno učenje i praktičnu primjenu naučenoga uporabu glavnih izvora znanja, nastavnih sredstava i drugih izvora koji potiču sudjelovanje, promatranje, samostalno istraţivanje, otkrivanje, zaključivanje, znatiţelju te učenje kako učiti stvaranje ugodnoga razrednog i školskog ozračja koje će odrţavati zanimanje i motivaciju učenika za učenje te će učeniku pruţiti osjećaj sigurnosti i međusobnoga poštivanja prepoznavanje i praćenje darovitih učenika i učenika s teškoćama u učenju i ponašanju. Kurikulumski pristup usmjeren na razvoj kompetencija traţi promjene metoda i oblika rada. Predlaţu se otvoreni didaktičko-metodički sustavi koji učenicima, ali i učiteljima i nastavnicima pruţaju mogućnosti izbora sadrţaja, metoda, oblika i uvjeta za ostvarivanje programskih ciljeva. Radi se o sustavima koji su otvoreni dijalogu, izboru i odlučivanju te omogućuju samostalno učenje i učenje na temelju suodlučivanja. Svoju punu potvrdu nalaze sljedeće metode, oblici i načini rada: istraţivačka nastava, iskustvena nastava, projektna nastava, multimedijska nastava, individualizirani pristup učeniku, interdisciplinarni pristup, tj. povezivanje programskih sadrţaja prema načelima međupredmetne povezanosti, problemsko učenje, učenje u parovima, učenje u skupinama i slično. U ostvarivanju nastave potrebna je redovita i trajna suradnja i dogovor učitelja i nastavnika u obliku rasprava o povezanosti i postojanosti odgojno-obrazovnih sadrţaja s drugim odgojno-obrazovnim područjima i/ili predmetima, razmjene mišljenja o metodama, sredstvima poučavanja i mogućnostima organizacije nastave. Kvalitetno odgojno-obrazovno djelovanje škole podrazumijeva redovitu i trajnu suradnju s roditeljima u smislu jasno podijeljene odgovornosti glede ostvarivanja ciljeva odgoja i obrazovanja u školi, odnosno u nastavi svakog pojedinog predmeta. ODGOJNO- OBRAZOVNI CILJ Pripremiti sestru koja : o Osposobljena je za cjeloţivotno učenje radi stjecanja znanja, vještina i/ili kvalifikacija iz osobnih, društvenih i /ili profesionalnih razloga. o Prilagođava se sloţenoj upotrebi metoda, instrumenata i materijala u izvršavanju specifičnih zadataka za koje je kompetentna. o Otkriva(identificira) problem iz domene zdravstvene njege o Samostalno planira i provodi zadaće iz domene zdravstvene njege za koje je kompetentna o Preuzima obveze izvršenja preuzetih zadaća o Prilagođava se radu u timu o Primjenjuje konkretna znanja i vještine u skladu s danim standardima o Stvara i razvija pozitivne međuljudske odnose sa drugim pojedincima i grupama(osoblje, pacijenti, rodbina…) 2.2. ZADACI - omogućiti učenicima da uče i napreduju u skladu sa svojim sposobnostima - poticati učenike na aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu - poticati na odgovorno ponašanje - osvijestiti brigu za zdravlje i čist okoliš te čuvanje školskog prostora - razvijati svijest o poštivanju dječjih i ljudskih prava - poticati na dobrotvorni rad i pomaganje potrebitima - poticati kreativnost u nastavnom procesu - poticati na sudjelovanje u školskim priredbama - poticati na sudjelovanje u školskim natjecanjima i smotrama - naučiti kako organizirati slobodno vrijeme i vrijeme za učenje - učiti kako učiti - poticati na kompetitivnost u radu i dobar uspjeh - razvijati samopoštovanje i samopouzdanje učenika - poticati međusobno pomaganje i pozitivan vršnjački utjecaj - osvijestiti nultu toleranciju na nasilje u školi i izvan nje. TRAJANJE OBRAZOVANJA, UVJETI UPISA, TIJEKA I ZAVRŠETKA OBRAZOVANJA Redovni učenici upisuju program za stjecanje strukovne kvalifikacije medicinska sestra/tehničar opće njege u trajanju od pet godina. Uvjeti upisa u prvi razred su školski uspjeh u petom, šestom, sedmom i osmom razredu, uspjeh iz predmeta hrvatski jezik, strani jezik, matematika, kemija i biologija te ocjena iz vladanja. Dodatni bodovi ostvaruju se sukladno Odluci o kriterijima upisa u srednje škole. Za učenike koji su upisali prvi razred, tijekom prve dvije godine predviđeni su općeobrazovni predmeti. nakon završene dvije godine izdaje im se Uvjerenje o završenom desetogodišnjem općeobrazovnom programu za stjecanje zdravstvene kvalifikacije medicinska sestra/tehničar opće njege te upisuju strukovni dio koji traje još tri godine. Nakon završenih pet godina srednju školu završavaju izradom i obranom završnog rada, a peta im godina omogućuje polaganje stručnog ispita jer nisu duţni odraditi staţ. Sukladno Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (od 08. veljače 2013.), ukoliko ţele nastaviti školovanje, mogu pristupiti pisanju ispita drţavne mature, nakon čega im se izdaje Uvjerenje o poloţenim ispitima. Od školske godine 2009./2010. u školi provodima posebni program za djecu s poteškoćama u razvoju: Njegovatelj/ica – TES, a koji traje tri godine. STRUČNE KOMPETENCIJE MEDICINSKE SESTRE pomoći korisniku pri disanju, uzimanju hrane i tekućine, eliminaciji, odrţavanju povoljnoga drţanja pri hodanju, sjedenju i leţanju te pri promjeni poloţaja, odmoru i spavanju, odabiru odgovarajuće odjeće, odijevanju i svlačenju, odrţavanju normalne tjelesne temperature, odrţavanju osobne higijene, komunikaciji s drugima radi izraţavanja potreba i osjećaja, prakticiranju vjerskih potreba i uvjerenja, svrhovitome radu, rekreativnim aktivnostima i učenju te će prepoznati i spriječiti opasnosti za korisnika i okolinu; sudjelovati u provedbi zdravstvene njege korisnika različitih dobnih skupina, mogućnosti i zdravstvenih potreba; promatrati korisnikovo stanje i pravodobno izvješćivati nadređene o svim zapaţenim promjenama; prepoznati hitna stanja i pruţiti prvu pomoć do dolaska liječnika; pripremiti sebe, radni prostor, pribor i korisnika za provedbu zdravstvene njege i medicinskotehničkih zahvata; provesti i evidentirati postupke mehaničkoga čišćenja, dezinfekcije i sterilizacije radnoga prostora, opreme i pribora; sudjelovati u provedbi dijagnostičkih i terapijskih postupaka u okviru svojih kompetencija; primijeniti terapiju intrakutano, supkutano, intramuskularno, lokalno i oralno - prema pisanoj uputi liječnika; razvrstati korisnike prema hitnosti (trijaţa); osigurati propisno zbrinjavanje otpada; sudjelovati u promociji zdravlja; prepoznati granice područja svoje odgovornosti; osigurati povjerljivost i sigurnost informacija i podataka; samovrednovati rad u djelokrugu zdravstvenoga tima i strukovnih organizacija; sudjelovati u poboljšanju i osiguravanju kvalitete zdravstvene njege; voditi potrebnu dokumentaciju; skrbiti za sigurnost: osobnu, korisnika, zajednice i okoliša; sudjelovati u izobrazbi učenika i stručnom usavršavanju zdravstvenog osoblja; koristiti suvremene informacijsko-komunikacijske tehnologije; primijeniti načela sestrinske etike Promatrati korisnikovo stanje (izgled, stanje svijesti, pokretljivost, san, poloţaj tijela, mjerenje vitalnih funkcija) Sudjelovati pri pregledu i provedbi planiranih sestrinskih intervencija Provoditi propisane postupke sestrinske skrbi Pripremati lijekove prema propisanim pisanim naputcima Primjenjivati lijekove prema propisanim pisanim naputcima, sukladno zakonskim propisima Sudjelovati u pripremi i izvođenju osnovnih dijagnostičko- Skrbiti o korisnikovu dostojanstvu i sigurnosti tijekom provedbe sestrinsko- -terapijskih zahvata medicinskih postupaka Kako bi postigli postavljene ciljeve školskog kurikuluma, naša odgojno obrazovna ustanova mora: - Biti otvorena za suradnju sa ostalim školama, vanjskim partnerima(bolnice,domovi zdravlja, domovi umirovljenika ,ustanove za medicinsku pomoć..) - Škola mora omogućiti protok ideja od niţih prema višim razinama i tragati za uspješnim modalitetima cirkulacije ideja - Mora se dugoročno planirati razvoj ,odnosno prilagođavanje postojećim uvjetima i stalnim promjenama, napretku, inovacijama, ali uz očuvanje identiteta - Rukovodstvo škole mora biti, i jest, otvoreno za inovacije i napredak što omogućuje profesionalni razvoj osoblja - Potrebno je ispitivati očekivanja učenika i roditelja - Neizostavno je redovito praćenje vlastitih učinaka (samovrednovanje) 3.2. PROGRAMI OBRAZOVANJA U Školi za medicinske sestre Mlinarska provode se programi: Program za stjecanje strukovne kvalifikacije medicinska sestra/tehničar opće njege koji polaze učenici upisani u prvi razred u školskoj godini 2010./2011. Njegovatelj/ica – TES, a koji traje tri godine. 3.3. NASTAVNI PLANOVI 3.3.1. Nastavni plan za stjecanje strukovne kvalifikacije/zanimanja medicinska sestra/tehničar opće njege Općeobrazovni dio I. razred II. razred R. b. Nastavni predmeti P tj./god. 1. Hrvatski jezik 5/175 5/175 2. Strani jezik 3/105 3/105 3. Latinski jezik 2/70 2/70 4. Matematika 3/105 3/105 5. Kemija 2/70 2/70 6. Biologija 3/105 2/70 7. Fizika 2/70 2/70 8. Povijest 2/70 2/70 9. Geografija 2/70 2/70 10. Tjelesna i zdravstvena kultura 11. Informatika 1/35 12. Vjeronauk/Etika 1/35 13. Izborni predmet VJ tj./god. P tj./god. VJ tj./god. 2/70 2/70 2/70 1/35 2/70 UKUPNO 28/980 2/70 2/70 26/910 4/140 Strukovni dio III. razred R.b . Nastavni predmeti 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. Sociologija Psihologija Načela poučavanja Etika u sestrinstvu Anatomija i fiziologija Patologija Bakteriologija, virologija i parazitologija Biokemija Biofizika Radiologija Farmakologija Dijetetika Socijalno i zdravstveno zakonodavstvo i pravni aspekti skrbi Metodika zdravstvenog odgoja Načela administracije Higijena – preventivna medicina Opda načela zdravlja i njege P tj./god. 2/74 2/74 2/74 4/148 VJ tj./god. IV. razred P tj./god. 1/37 VJ tj./god. V. razred P tj./god. VJ tj./god. 2/68 1/34 1/34 2/68 1/37 2/74 2/74 2/74 1/37 1/37 1/37 2/74 2/74 1/37 3/111 2/74 1/37 1/37 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. Zdravstvena njega – opda Zdravstvena njega - specijalna Zdravstvena njega kirurških bolesnika – opda Zdravstvena njega kirurških bolesnika – specijalna Zdravstvena njega majke Zdravstvena njega zdravog djeteta i adolescenta Zdravstvena njega bolesnog djeteta i adolescenta Zdravstvena njega – zaštita mentalnog zdravlja Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika Zdravstvena njega starijih osoba Zdravstvena njega u kudi Izborni predmet Profesionalna komunikacija u sestrinstvu Hrvatski znakovni govor Osnove fizikalne i radne terapije Medicinska sestra u primarnoj zdravstvenoj zaštiti Hitni medicinski postupci Kronične rane Instrumentiranje Vještine medicinske sestre/tehničara u gipsaonici Intenzivna zdravstvena njega Sestrinska skrb u jedinici za dijalizu Zdravstvene vježbe UKUPNO 2/74 6/222 2/74 2/74 1/37 1/34 1/34 7/238 4/136 1/34 1/34 1/34 3/102 3/102 3/102 3/111 1/37 2/74 2/74 2/74 1/37 1/37 1/37 21/777 2/68 4/148 1/37 1/37 1/37 1/37 1/37 4/148 4/148 120 17/629 +120 21/777 2/74 2/74 2/74 120 17/629 +120 8/272 2/68 2/68 2/68 2/68 240 31/105 4+240 3.3.3. Nastavni plan Njegovatelj/ica – TES Od školske godine 2009./2010. u našoj školi, odlukom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, uveden je posebni program za djecu s poteškoćama u razvoju, a koji se osposobljavaju za zanimanje njegovatelj(ica) starijih i nemoćnih osoba. Program TES odjeljenja jedinstven je u sustavu srednjeg obrazovanja, pa time i u srednjim školama Republike Hrvatske, obzirom da se radi o razrednom odjeljenju s posebnim programom u potpunosti integriranom u redovnu školsku sredinu. Učenici s teškoćama posebnog odjeljenja Škole za medicinske sestre ,Mlinarska, obrazuju se po trogodišnjem nastavnom planu i programu za zanimanje Njegovatelja-TES. Zbog poteškoća paţnje kod pojedinih učenika nastava se odvija uvijek u jutarnjoj smjeni. Nastavne programe savladavaju maksimalno individualiziranim postupcima, primjerenima stupnju i vrsti teškoće svakog učenika uz primjenu različitih metoda i tehnika rada. Učenicima se pomaţe u stjecanju vještina i znanja kroz različite nastavne predmete kako bi ih se u sto većoj mjeri osposobilo za samostalan ţivot i rad ,te obavljanje zanimanja za koje se obrazuju. Napredovanje učenika s teškoćama ne mora nuţno značiti i usvajanje novih vještina, već se radi na korištenju i očuvanju postojećih na dosljedniji,sigurniji i vještiji način u situacijama u kojima se nikada nisu našli. Rad s učenicima usmjeravati će se također na njihove jake strane, te na ono što učenik moţe savladati. Poticati će ih se i hrabriti za male uspjehe, isticati njihova dobra postignuća,paţljivo određivati domaće zadaće, ne prelaziti učenikove mogućnosti, te u radu koristiti različita nastavna sredstva i pomagala (auditivna, vizualna,taktilna) Kroz likovne radionice, kod učenika, razvijati će se samostalnost,kreativnost, te motoričke sposobnosti. Poticati će se odgovorno ponašanje prema sebi i drugima kao i stvaranje kvalitetnih interpersonalnih odnosa unutar razreda u cilju pruţanja pomoći i stvaranja međusobnog povjerenja. Motivirati će ih se i hrabriti (nagradama,ocjenama za trud i upornost) za što uspješnije savladavanje nastavnih sadrţaja (u okviru vlastitih mogućnosti) i zadataka vezanih za praktični dio nastave. Osnovni ciljevi navedenog obrazovnog programa su : -stjecanje sposobni za rad u jednostavnim poslovima njege -prepoznavanje potreba štićenika -stjecanje navika točnosti, urednosti, odgovornosti -stjecanje znanja i vještina o odrţavanju reda,higijene -stjecanje općih znanja i vještina o njezi, prehrani, zaštiti zdravlja štićenika -stjecanje etičnosti i izgrađivanje ispravnih kriterija u komunikaciji i obavljanju zadataka -savladavanje komunikacijskih i socijalnih vještina -što uspješnije savladavanje tehnika čitanja,pisanja i računanja kroz primjenu različitih metoda i tehnika rada Uz nastavu u učionici planiraju se i dodatni oblici rada kroz izvannastavni i izvanškolski rad: -obilazak grada Zagreba (znamenitosti) u cilju upoznavanja glavnog grada, kulture i povijesti -odlazak u botanički vrt (upoznavanje s različitim vrstama biljaka, mogućnosti njihove uporabe u kulinarstvu, medicini...) -odlazak u kino, kazalište, muzeje s ciljem razvijanja kulturnih navika -školski izlet -obilazak zagrebačke trţnice Dolac (različitost prehrane) -sudjelovanje na školskim priredbama i manifestacijama Izvannastavni i izvanškolski rad odvijati će se i u skladu s potrebama pojedinih nastavnih predmeta. Poseban naglasak u radu s učenicima stavlja se na: poticanje što kvalitetnije integracije u školsku sredinu uz zajedničke aktivnosti s ostalim učenicima škole, poticanje skladnog duševnog, duhovnog i tjelesnog razvoja razvijanje svijesti i odgovornosti za svoj rad pruţanje podrške, motivacije, hrabrenja u obavljanju zadataka poticanje samostalnih tehnika učenja (osposobljavanje za samostalan rad) poticanje odgovornog ponašanja prema sebi i drugima stvaranje grupne kohezije i kvalitetnih interpersonalnih odnosa unutar razreda, stvaranje međusobnog povjerenja i pomoći razvijanje kreativnosti i motoričkih sposobnosti učenika razvijanje i jačanje samopouzdanja osvješćivanje vlastitih emocija širenje dijapazona interesa motiviranje i hrabrenje za što uspješnije savladavanje nastavnih sadrţaja i zadataka vezanih uz praktični dio nastave razvijanje radnih, kulturnih i higijenskih navika razvijanje komunikacijskih i socijalnih vještina Nastavni plan Njegovatelj/ica – TES Naziv predmeta 1. razred 2.razred 3. razred Ukupno sati tjedno god. tjedno god. tjedno god. Hrvatski jezik 3 105 3 105 3 96 Osnove uporabe računala 1 35 1 35 - - Tjelesna i zdravstvena kultura 2 70 2 70 2 64 Etika/Vjeronauk 1 35 1 35 1 32 Domaćinstvo 2 70 2 70 2 64 Biologija u struci 1 35 1 35 1 32 Matematika u struci 2 70 1 35 - - UKUPNO OPĆE OBRAZOVNI DIO 12 420 11 385 9 288 II STRUĈNO- TEORIJSKI DIO Uvod u struku 1 35 1 35 - - Higijena i osobna zaštita 2 70 2 70 2 64 I. OPĆEOBRAZOVNI PREDMETI 1093 Komunikacijske vještine 2 70 2 70 2 64 Etika u struci - - - - 1 32 Njega starijih osoba - - - - 1 32 Prepoznavanje hitnih stanja - - 1 35 1 32 Prehrana 1 35 1 35 - - Izborni predmet: Kreativni razvoj/ Odgoj za razvoj 2 70 2 70 2 64 UKUPNO: STRUĈNO TEORIJSKI DIO 8 280 9 315 9 288 883 UKUPNO I + II 20 700 20 665 18 576 1976 Praktična nastava 4 280 8 280 10 320 880 UKUPNO I + II + III 24 980 28 945 28 896 2856 III PRAKTIĈNI DIO 3.4. MEĐUPREDMETNE TEME Sukladno određenjima Nacionalnog okvirnog kurikuluma (str. 23.-29.) svaki nastavni predmet predviđa sadrţaj koji ostvaruje ciljeve u svrhu cjeloţivotnog obrazovanje kroz međupredmetne teme. Navedene teme dio su izvedbenih nastavnih planova i programa, koji su dostupni u stručno-razvojnoj sluţbi škole. Međupredmetne teme Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadrţaja i/ili modula pridonose međusobnomu povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta u skladnu cjelinu. Njima se razvijaju različite temeljne i strukovne kompetencije učenika. Ostvarivanje međupredmetnih tema u nadleţnosti je škole. Škole razrađuju međupredmetne teme i određuju načine na koje će ih ostvariti. Međupredmetne teme škole mogu ostvariti na više načina. Učinkovitost razvoja međupredmetnih kompetencija učenika veća je kada se, osim ugradbe u pojedine predmete, ostvaruju zajedničkim projektima ili modulima. Nacionalni okvirni kurikulum predviđa da se u osnovnim i srednjim školama ostvaruju ove međupredmetne teme ili interdisciplinarni sadrţaji i/ili moduli: OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ Opis međupredmetne teme Svrha je poučavanja osobnoga i socijalnoga razvoja osposobiti učenike da prepoznaju i kritički procjenjuju vlastite i društvene vrijednosti kao bitne činitelje koji utječu na njihovo vlastito mišljenje i djelovanje, da razviju odgovornost za vlastito ponašanje i ţivot, pozitivan odnos prema drugima i konstruktivno sudjeluju u društvenom ţivotu. Odgoj i obrazovanje za osobni i socijalni razvoj omogućuje učenicima izgrađivanje komunikacijskih, organizacijskih i socijalnih vještina i sposobnosti, jačanje samopoštovanja, stjecanje vještina suradnje u međukulturnim situacijama i izgrađivanje zrelih stavova o drugima i sebi. Također im omogućava razvoj vještina potrebnih za izraţavanje i zadovoljavanje njihovih vlastitih potreba i sklonosti, procjenu vlastitih sposobnosti, donošenje odluka i suradnju s drugima. Ciljevi međupredmetne teme Učenici će: razviti samopouzdanje i sigurnost u osobne sposobnosti i identitet razviti organizacijske sposobnosti za donošenje odluka, postavljanje ciljeva, rješavanje problema, planiranje i vođenje steći vještine razvijanja dobrih odnosa prema vršnjacima, razumijevanja poloţaja i mišljenja drugih učenika radi razvoja prihvaćenosti u društvu razviti suradničko učenje prihvaćajući uzajamnu komunikaciju, rješavanje problema raspravom, razgovorom i dijalogom razviti sposobnost uviđanja posljedica svojih i tuđih stavova i postupaka prihvaćati pravila suradničkih odnosa u skupini, solidarnosti, uljudnoga ponašanja, uzajamnoga pomaganja i prihvaćanja različitosti odgovorno izvršavati preuzete zadatke razviti sposobnost javnoga nastupanja i govorenja pred drugima (u skupini, razredu, skupovima i sl.). ZDRAVLJE, SIGURNOST I ZAŠTITA OKOLIŠA Opis međupredmetne teme Međupredmetnom temom Zdravlje, sigurnost i zaštita okoliša u svim se odgojno-obrazovnim područjima promiče i osigurava razvoj pozitivna i odgovorna odnosa učenika prema svome zdravlju i sigurnosti, zdravlju i sigurnosti drugih te zaštiti okoliša i odrţivom razvoju. Zdravljem su obuhvaćeni svi njegovi aspekti: tjelesno, mentalno, emocionalno i socijalno zdravlje. Učenike se potiče na trajno usvajanje zdravoga ţivotnog stila – zdrave i uravnoteţene prehrane, pravilnih higijenskih navika, stalne i primjerene tjelesne aktivnosti te odgovorna odnosa prema sebi, drugima, izgradnji partnerskih odnosa, spolnosti, prenosivim bolestima i dr. Odgoj i obrazovanje za sigurnost učenicima pomaţe osvijestiti i procijeniti rizike i moguće opasnosti, kao i posljedice rizičnoga ponašanja u različitim područjima njihova ţivota – u prometu, pri rukovanju novcem, različitim alatima, opremom i tvarima, u svakodnevnomu radu, u odnosima s drugim ljudima i drugo. Osposobljava ih se za donošenje odgovornih i osviještenih odluka i poduzimanje primjerenih sigurnosnih i zaštitnih radnji u raznolikim poznatim i nepoznatim situacijama. Odgojem i obrazovanjem za zaštitu okoliša i odrţivi razvoj učenici otkrivaju i uspostavljaju višestruke i raznolike odnose između prirodnih, društvenih, gospodarskih i kulturnih dimenzija okoliša. Razvijaju razumijevanje za sloţenost problema što ih u odnosu na okoliš donose promijenjeni uvjeti ţivota te društveni, gospodarski i tehnološki razvoj. Učenici izgrađuju pozitivan sustav vrijednosti u odnosu na potrebu očuvanja kvalitete okoliša te racionalno korištenje prirodnih izvora. Osobito usvajaju vrijednosti kao što su obzirnost, umjerenost, štedljivost, solidarnost i poštovanje prema sebi, drugim ljudima, prirodi, okolišu i njegovim izvorima i zalihama za sadašnje i buduće naraštaje, biološkoj i kulturnoj raznolikosti te planetu Zemlji u cijelosti. Ciljevi međupredmetne teme Učenici će: usvojiti zdrav način ţivota i razumjeti kako prehrana, tjelesna pokretljivost i odluke o vlastitom ponašanju i odnosima s drugim ljudima utječu na tjelesno, mentalno, emocionalno i socijalno zdravlje donositi osviještene i odgovorne odluke i razumjeti posljedice svoga izbora razviti samopoštovanje i samopouzdanje te razviti i odrţati pozitivne, poštovanjem ispunjene odnose s različitim ljudima u raznolikim situacijama, uključujući posao, dom i širu zajednicu steći znanje i razumijevanje sigurnosnih i zaštitnih mjera i radnja u različitim situacijama te razviti vještine sigurnoga ponašanja i postupanja biti osposobljeni za prepoznavanje, procjenu i upravljanje rizicima i opasnostima u različitim situacijama pravovremeno, pribrano i osviješteno postupati u različitim kriznim situacijama, pruţajući pomoć sebi i drugima te znajući kome se i kako obratiti za stručnu pomoć razviti odgovoran odnos prema očuvanju kvalitete okoliša i njegovih izvora i zaliha, zasnovan na razumijevanju utjecaja različitih čimbenika te na promjene u njemu ili njegovo uništavanje. UČITI KAKO UČITI Opis međupredmetne teme Svrha je razvoja kompetencije učiti kako učiti osposobiti učenike da znaju učinkovito organizirati i upravljati vlastitim učenjem te razviti pozitivan stav prema učenju. Kompetencija učiti kako učiti osnova je za cjeloţivotno učenje i značajna za daljnji obrazovni i profesionalni razvoj učenika. Ona uključuje ove elemente: osposobljenost za organiziranje i praćenje usvajanja, obrade i vrjednovanja novoga znanja, vještina, sposobnosti i stavova te njihove primjene u različitim situacijama. Ona također uključuje znanje o strategijama i metodama učenja, osposobljavanje učenika za procjenjivanje i odabiranje strategija i metoda učenja koje mu najbolje odgovaraju, osposobljavanje učenika za preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje te donošenje odluka o vlastitome obrazovnom putu. Ciljevi međupredmetne teme Učenici će: razlikovati činjenice od mišljenja znati postavljati bitna i na problem usmjerena pitanja, traţiti, procijeniti pouzdanost i koristiti se informacijama iz različitih izvora (rječnici, atlasi, enciklopedije, internet i ostali mediji) steći vještine suradnje s drugima, znati raspravljati o temama i problemima s drugima i doći do zajedničkih rješenja steći znanja i vještine planiranja, organiziranja i upravljanja vlastitim učenjem, posebice vremenom posvećenom učenju znati odabrati određene tehnike i strategije učenja te procijeniti jesu li one dobre za učenike razviti pozitivan stav prema stjecanju novog znanja i prema učenju općenito biti osposobljeni za primjenu stečenoga znanja i vještina u različitim situacijama preuzeti odgovornost za vlastito učenje i postignut uspjeh učenja. PODUZETNIŠTVO Opis međupredmetne teme Osnovni je cilj razvoja poduzetničke kompetencije u učenika razvoj osobina ličnosti te znanja, vještina, sposobnosti i stavova potrebnih za djelovanje pojedinca kao uspješne poduzetne osobe. Poduzetnička kompetencija uključuje razvoj učenika kao inicijativnih, stvaralačkih i samostalnih osoba spremnih na prihvaćanje promjena i preuzimanje rizika, kao pojedinaca s razvijenim socijalnim i komunikacijskim sposobnostima i temeljnim znanjima iz područja gospodarstva i vođenja poslova. U osnovi razvoja poduzetničke kompetencije kao međupredmetne teme koja se razvija kroz sve predmete je razvoj poduzetne osobe osposobljene za uočavanje prilika u kojima svoje ideje mogu pretvoriti u djelatnost ili pothvat u različitim situacijama: obrazovanju, radu i ţivotu općenito. Ciljevi međupredmetne teme Učenici će: biti osposobljeni za postavljanje, vrjednovanje i ostvarivanje osobnih ciljeva znati planirati svoj rad i ostvarivati planove razviti inicijativnost, ustrajnost u aktivnostima, posebno u učenju biti osposobljeni za prilagođavanje novim situacijama, idejama i tehnologijama razviti stvaralački pristup prema izazovima i promjenama, stresovima i sukobima te natjecanju razviti vještine samovrjednovanja i kritičkoga odnosa prema vlastitom uspjehu, odnosno neuspjehu razviti samostalnost, samopouzdanje i osobni integritet upoznati radni ţivot i zanimanja u neposrednoj okolini i društvu steći temeljna znanja u području gospodarstva i vođenja posla osvijestiti vaţnost i mogućnosti samozapošljavanja. UPORABA INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE Opis međupredmetne teme Informacijska i komunikacijska tehnologija ima mogućnosti najsuvremenijega dostupa nastavnog pomagala i sredstva u svim odgojno-obrazovnim područjima. Mogućnostima multimedijskih prikaza i pristupa računalnim mreţama, osobito internetu, omogućuje trenutačni pristup golemu i brzo rastućemu broju informacija iz cijeloga svijeta omogućujući ujedno i njihovo pretraţivanje. Uz to, pridonosi razvoju učeničkih sposobnosti samostalnoga učenja i suradnje s drugima te njihovih komunikacijskih sposobnosti. Pridonosi razvoju pozitivnog odnosa prema učenju, unaprjeđenju načina na koji učenici prikazuju svoj rad te njihovim pristupima rješavanju problema i istraţivanju. Isto tako učinkovita i racionalna primjena informacijske i komunikacijske tehnologije u različitim situacijama daje bitan doprinos razumijevanju temeljnih koncepata u području tehnike i informatike. Stoga je odgovarajući pristup informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji nuţno omogućiti svim učenicima. Oni se tom tehnologijom trebaju sluţiti u svim predmetima i tako dobiti mogućnost za istraţivanje i komunikaciju u lokalnoj sredini, ali i šire kako bi stekli vještine razmjene ideja i podjele rada sa suradnicima te pristupa stručnim sadrţajima različitim tehnikama. Ciljevi međupredmetne teme Učenici će: biti osposobljeni za prepoznavanje i izbor informacija potrebnih za određene situacije te vrjednovati odgovarajuće izvore informacija biti osposobljeni prikazati informacije na jasan, logičan, saţet i precizan način racionalno i učinkovito rabiti informacijsku i komunikacijsku tehnologiju za: o traţenje i prikupljanje informacija te njihovu pohranu, pretraţivanje, obradu i organizaciju o analizu i sintezu strukturiranih informacija o istraţivanje, modeliranje i simuliranje različitih procesa i pojava u prirodi i društvu o rješavanje problema u različitim situacijama o stvaranje i prikazivanje vlastitih ideja i materijala o učinkovito samostalno učenje sluţeći se računalom kao medijem o komunikaciju i suradnju s drugima razviti svijest o primjeni informacijske i komunikacijske tehnologije u društvu i njenim posljedicama razviti kritičan i misaoni stav o pitanjima vezanima za valjanost i pouzdanost dostupnih informacija te o pravnim i etičkim načelima interaktivnoga korištenja tehnologijama informacijskoga društva. GRAĐANSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE Opis međupredmetne teme Suvremene demokracije trebaju radne, obaviještene i odgovorne građane, odnosno drţavljane. Svrha je poučavanja međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje pridonijeti osposobljenosti učenika za aktivno i učinkovito obavljanje građanske uloge. Među značajnije elemente ove međupredmetne teme ubrajaju se znanja, vještine, sposobnosti i stavovi koji razvijaju demokratsku svijest učenika i potiču ih na aktivno i učinkovito sudjelovanje u razvoju demokratskih odnosa u školi, lokalnoj zajednici i društvu, pridonose razvoju vlastitoga identiteta, boljem upoznavanju i poštovanju drugih, te senzibiliziraju i osvješćuju učenike za rješavanje globalnih problema na načelima demokracije, posebice pravednosti i mirotvorstva. Kvalitetnijim upoznavanjem sebe i svoje uloge u razvoju društva te prihvaćanjem različitosti drugih, učenici razvijaju samostalnost, osobni integritet te pozitivan odnos s drugim učenicima i okolinom. Integrirajućim temama građanskoga odgoja i obrazovanja unaprijedit će se suradnja škole, obitelji, lokalne zajednice i društva. Ciljevi međupredmetne teme Učenici će: steći znanja i razviti svijest o vaţnosti demokratskih načela, institucija i procesa u vlastitom društvu, Europi i na globalnoj razini razviti pozitivan stav i zanimanje za stvaralačko i učinkovito sudjelovanje u ţivotu škole i neposredne zajednice u kojoj ţive razviti pozitivan stav i interes za stvaralačko i učinkovito sudjelovanje u društvenom ţivotu kao odrasli građani razviti svijest o pravima, duţnostima i odgovornostima pojedinca, jednakopravnosti u društvu, poštovanju zakona, snošljivosti prema drugim narodima, kulturama i religijama te različitosti mišljenja biti osposobljeni za kritičko prosuđivanje društvenih pojava biti osposobljeni za korištenje i procjenu različitih izvora informiranja pri donošenju odluka i prihvaćanju obveza. KURIKULUM ZDRAVSTVENOG ODGOJA Sukladno Odluci o donošenju nastavnog plana i programa zdravstvenog odgoja za osnovne i srednje škole (NN 106/13), dio školskog kurikuluma naše Škole jesu sadrţaji propisani kurikulumom zdravstvenog odgoja. Svrha zdravstvenog odgoja je uspješan razvoj djece i mladih da bi stasali u zdrave, zadovoljne, uspješne, samosvjesne i odgovorne osobe. Opći cilj zdravstvenog odgoja, temeljen na holističkom poimanju zdravlja, jest promicanje zdravlja, zdravih stilova ţivota i usvajanje zdravih ţivotnih navika kroz interdisciplinarni rad i provedbu odgojno-obrazovnih sadrţaja u okviru obveznih i izbornih predmeta, školskih preventivnih programa, projekata i sadrţaja pripremljenih za provedbu na satu razrednika. Nastavni plan i program zdravstvenog odgoja planiran za provedbu na satu razrednika sastoji se od četiri modula: Ţivjeti zdravo, Prevencija ovisnosti, Prevencija nasilničkog ponašanja i Spolno/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanje. Osposobljavanje za kritičko prosuđivanje ţivotnih situacija i vlastitih postupaka za odgovorno donošenje odluka temeljni je cilj svih modula. Također, jednako vaţan cilj svih modula je razvoj tolerancije, pri čemu je vaţno pomoći svim učenicima razviti pozitivnu sliku o sebi, ali i usvojiti uvaţavanje različitosti među ljudima kao temeljnu vrednotu. Zdravstveni odgoj treba pomoći razvoju sustava vrijednosti kod mladih osoba, potaknuti razvoj empatije i osjetljivosti za potrebe drugih, no istodobno treba ukazati na neprihvatljiva ponašanja i devijantne pojave koje se ne smiju tolerirati ili ignorirati. U raspoređivanju sadrţaja Zdravstvenog odgoja u module i razrede vodilo se računa o specifičnostima učeničke razvojne dobi te o interesima koji se u određenoj dobi pojavljuju kod većine učenika i o problemima koji ih zaokupljaju. Modul Ţivjeti zdravo u kojem će djeca učiti o pravilnoj prehrani, osobnoj higijeni, tjelesnoj aktivnosti i mentalnom zdravlju najviše je zastupljen u razrednoj nastavi, ali se njegovi sadrţaji proteţu i u svim ostalim razredima do četvrtog razreda srednje škole. Sadrţajima koje obuhvaća ovaj modul učenicima se ţeli ukazati na vaţnost zdrave prehrane i stjecanje pozitivnih navika osobne higijene. Budući da je kod mladih u Hrvatskoj i svijetu očit porast prekomjerne tjelesne mase i pretilosti, nuţno je edukacijom djelovati preventivno kroz sve razine odgoja i obrazovanja djece i mladih. Nastavno na dio u kojemu se govori o zdravoj i uravnoteţenoj prehrani nastoji se povezati dostupnost znanstveno utemeljenih informacija o prehrambenim namirnicama te djecu i mlade uputiti na preporučene prehrambene namirnice i na vaţnost provođenja redovite i umjerene tjelesne aktivnosti. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) podsjeća da je zdravlje više od tjelesnog, da ima mentalne i socijalne dimenzije koje je nemoguće odvojiti. U osiguravanju zaštite mentalnog zdravlja vaţno je pomoći učenicima prepoznati vrijednost njihovih osjećaja i mišljenja jer jedino tako mogu razviti osjećaj vlastite vrijednosti. Rezultat provedbe zdravstvenog odgoja za promociju mentalnog zdravlja uključuje poticanje i razvoj samopouzdanja i razvijanje ţivotnih vještina od komunikacije do donošenja odluka. Prevencija ovisnosti je, kao i prevencija nasilničkog ponašanja, zastupljena kroz sve dobne skupine školske djece i mladih. Modul prevencija ovisnosti pripremljen je u cilju unapređivanja univerzalnog modela prevencije ovisnosti u školskom okruţenju, kojim se kod djece i mladih pridonosi usvajanju poţeljnih društvenih stavova i ponašanja u odnosu na određene oblike rizičnih ponašanja. Uz tradicionalno prisutne teme vezane za prevenciju pušenja, korištenja alkoholnih pića i zlouporabe droga modul Prevencija ovisnosti posebnu pozornost posvećuje i naglašava potrebu za intenziviranjem preventivnih aktivnosti na „novijim“ oblicima rizičnih ponašanja prisutnih kod mladih, kao što su kockanje i klađenje adolescenata i problem stradavanja mladih u prometu – prometne nesreće povezane s konzumiranjem alkohola (problem prisutan s tragičnim posljedicama u hrvatskom društvu i prepoznat na međunarodnoj razini kao jedan od prioriteta zdravstvenog odgoja). Modul Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanje sadrţi znanstveno provjerene informacije o spolnosti, a naglasak na razvijanju vještina potrebnih za odgovorno ponašanje rezultat je teorijskih i iskustvenih modela prevencije rizika zaraze HIV-om i drugim spolno prenosivim bolestima. Upravo znanstveni pristup razvoju vještina nalaţe da se neki sadrţaji uvedu u nastavu prije no što postanu stvarnost, odnosno osobno iskustvo većeg broja mladih ljudi. Kada je pak riječ o pedagoškim i metodičkim načelima na kojima se četvrti modul zasniva, nuţno je spomenuti: (1) dobnu prilagođenost sadrţaja i metoda poučavanja, (2) naglasak na interaktivnim metodama poučavanja i poticanju učenika na diskusiju i kritičko razmišljanje te (3) vrijednosnu otvorenost (program pruţa informacije i omogućuje diskusiju o različitim vrijednosnim perspektivama). Potonje obiljeţje potiče aktivnu ulogu roditelja koji će sa svojom djecom razgovarati o obrađenim sadrţajima, unoseći svoju perspektivu i ţivotno iskustvo. Rukovodeći se spoznajom da u aktualnim nastavnim programima već postoje sadrţaji, a u školskoj praksi uvrijeţene brojne aktivnosti u funkciji Zdravstvenog odgoja, program je oblikovan na način koji uvaţava sve ono što već postoji i pokazalo se dobrim, a kao dodatne sadrţaje ističe ono čemu valja posvetiti više vremena. To dodatno vrijeme pronađeno je u satima razrednika – do 12 sati godišnje. Dio predviđenih tema ostvarit će razrednici, a u njihovoj pripremi planirano je da im pomognu stručni suradnici, pedagozi, psiholozi, stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila i socijalni pedagozi. U nastavnom planu naveden je broj nastavnih sati sata razrednika na kojima će se ostvarivati dodatne teme zdravstvenoga odgoja. Redoslijed provedbe sadrţaja odredit će razrednik u dogovoru s ostalim odgojno-obrazovnim radnicima u školi i vanjskim suradnicima (školska medicina). Navedeni ishodi u okviru svakog modula, omogućit će procjenu kvalitete programa samovrednovanjem škola i vanjskim vrednovanjem. Nastavni plan i program zdravstvenog odgoja – srednja škola Sadržaji i ishodi učenja zdravstvenoga odgoja integrirani u postojeće sadržaje nastavnih predmeta, školskih preventivnih programa sate razrednika i projekata Srednja Modul – Ţivjeti zdravo Sadrţaji i ishodi učenja koji su integrirani u postojeće sadrţaje nastavnih predmeta, školskih preventivnih programa, sate razrednika i projekata Očekivani ishodi škola – 1. razred Ključni pojmovi Napomena TJELESNA AKTIVNOST Individualni program tjelesnog vjeţbanja Suvremene tjelovjeţbene aktivnosti (ekstremni sportovi) sastaviti individualni Nastavni plan i program jedne program tjelovjeţbene aktivnosti opisati dobrobiti, osobne tjelesne mogućnosti i moguće opasnosti pri bavljenju suvremenim tjelovjeţbenim aktivnostima (ekstremnim sportovima) MENTALNO ZDRAVLJE vrednovati osobni izbor iz ŠKOLA, JA I OKOLINA perspektive zdravlja Sudjelujemo u ţivotu (nove) procijeniti vrijednost izbora škole svoga ţivotnog stila s obzirom Dobri odnosi u novoj zajednici na zdravlje i osobnu dobrobit Donošenje odgovornih odluka ŢIVIM ZDRAVO procijeniti opasnosti za zdravlje vezane uz specifičnost zanimanja za koje se školuje PRVA POMOĆ primijeniti mjere sigurnosti na/ Osnovni zahvati prve pomoći pri (praktičnom) radu demonstrirati osnovne zahvate prve pomoći koji mogu spasiti ţivot ugroţenoj osobi Tjelesna i zdravstvena kultura ključni pojmovi definirani u okviru školskoga preventivnog programa ključni pojmovi definirani u okviru školskoga preventivnog programa ključni pojmovi definirani u okviru školskoga preventivnog programa Srednja škola – 2. razred Modul – Živjeti zdravo Sadrţaji i ishodi učenja koji su integrirani u postojeće sadrţaje nastavnih predmeta, školskih preventivnih programa, sate razrednika i projekata TJELESNA AKTIVNOST Zakonitosti razvoja i odrţavanja funkcionalnih sposobnosti i snage Temelji fiziologije mišićnih napora Metode oporavka nakon pojačanih tjelesnih i umnih napora Aktivno provođenje slobodnog vremena MENTALNO ZDRAVLJE Ţivčana stanica i sinapsa Moţdano deblo i mali Očekivani ishodi Ključni pojmovi Napomena opisati vaţnost razvoja i odrţavanja funkcionalnih sposobnosti i snage i fiziološke procese prilikom mišićnih napora primijeniti metode oporavka nakon pojačanih tjelesnih i umnih napora usporediti različite načine provođenja slobodnog vremena napisati plan provođenja slobodnog vremena primijeniti zdravi stil ţivljenja objasniti utjecaj alkohola i droga na ţivčano tkivo objasniti djelovanje alkohola na stanice Nastavni plan i program Tjelesna i zdravstvena kultura Nastavni plan i program i ključni pojmovi definirani u okviru školskoga preventivnog programa Biologija mozak Pojam i metode učenja malog mozga nabrojati vrste socijalnog učenja objasniti na primjerima učenje po modelu Srednja škola – 3. razred Modul – Živjeti zdravo Sadrţaji i ishodi učenja koji su integrirani u postojeće sadrţaje nastavnih predmeta, školskih preventivnih programa, sate razrednika i projekata TJELESNA AKTIVNOST Očuvanje tjelesnih potencijala u depresijama i krizama Korištenje tjelesnih potencijala u urgentnim ţivotnim situacijama MENTALNO ZDRAVLJE Pojam i vrste čuvstava Suočavanje sa stresom Ţivčana stanica i sinapsa Moţdano deblo i mali mozak Pojam i metode učenja Očekivani ishodi Ključni pojmovi Napomena opisati potrebu odrţavanja tjelesnih potencijala na optimalnoj razini opisati primjenu različitih motoričkih gibanja u urgentnim ţivotnim situacijama Nastavni plan i program Tjelesna i zdravstvena kultura i biologija objasniti vaţnost pozitivnih čuvstava za mentalno zdravlje pojedinca objasniti reagiranje na stres s konzumacijom sredstva ovisnosti navesti primjer konstruktivnih ponašanja na stres objasniti utjecaj alkohola i droga na ţivčano tkivo objasniti djelovanje alkohola na stanice malog mozga nabrojati vrste socijalnog učenja objasniti na primjerima učenje po modelu Nastavni plan i program Psihologija – za gimnazije i strukovne programe u okviru kojih je planirana provedba nastavnog plana i programa iz psihologije Očekivani ishodi Ključni pojmovi Napomena objasniti nastanak agresije kao posljedice frustracije objasniti načine konstruktivnog rješavanja sukoba na primjeru Nastavni plan i program Psihologija – za gimnazije i strukovne programe u okviru kojih je planirana provedba nastavnog plana i programa iz psihologije Srednja škola – 3. razred Modul – Prevencija nasilničkog ponašanja Sadrţaji i ishodi učenja koji su integrirani u postojeće sadrţaje nastavnih predmeta, školskih preventivnih programa, sate razrednika i projekata Sukobi motiva – frustracija Agresivno i prosocijalno ponašanje objasniti etiologiju agresivnog ponašanja primjerima individualnih razlika u toleranciji na frustraciju te učenju po modelu objasniti povezanost empatija i prosocijalnog, altruističkog ponašanja Nastavni plan i program Psihologija – za gimnazije i strukovne programe u okviru kojih je planirana provedba nastavnog plana i programa iz psihologije i sociologije Sadržaji zdravstvenog odgoja u okviru sata razrednika Srednja škola – 1. razred Modul – Živjeti zdravo Teme planirane za Očekivani ishodi Ključni pojmovi Napomena provedbu na satu razrednika PRAVILNA PREHRANA (1 sat) obrazloţiti vaţnost preuzimanja odgovornost za vlastito zdravlje Prehrambeni stilovi odgovornosti za vlastito zdravlje prehrambeni stilovi procijeniti posljedice poremećaja ravnoteţe u organizmu MENTALNO ZDRAVLJE (2 sat) sastaviti pravila za dobre ţivotni stilovi Nova škola – izazovi i odluke odnose u razredu/ razrednom donošenje odluka koje donosimo odjelu uvaţavanje različitosti Vrijednosti izbora ţivotnog stila uvaţavati različitosti donositi odgovorne odluke (prehrana, pušenje, spolno ponašanje) reorganizirati korištenje sna i odmora (po potrebi) zauzeti se za sebe OSOBNA HIGIJENA objasniti čimbenike reproduktivno zdravlje provedba planirana u (1 sat) rizika za reproduktivno prevencija bolesti suradnji s liječnikom Utjecaj spolno zdravlje zaštita zdravlja školske medicine prenosivih bolesti na zaštita od spolno reproduktivno prenosivih bolesti zdravlje* (pravilna uporaba prezervativa) Srednja škola – 1. razred Modul – Prevencija nasilničkog ponašanja Teme planirane za Očekivani ishodi Ključni pojmovi provedbu na satu razrednika PRIMJERENO PONAŠANJE primijeniti nenasilne metode u Prevencija nasilja u različitim rješavanju problema okolnostima – u vezi, sportu… odoljeti pritisku vršnjaka (1 sat) povezati sadrţaje odgovornog ponašanja PRIMJERENO PONAŠANJE analizirati neprimjerene Neprimjerene pojavnosti u školi pojavnosti (nekvalitetna/ i okolini (1 sat) neprimjerena komunikacija, stigmatizacija, diskriminacija, omalovaţavanje, vrijeđanja…) Napomena problem rješavanje problema ponašanje rizična ponašanja iskazati empatiju prema vršnjacima i odraslima promovirati odgovorno ponašanje Srednja škola – 1. razred Modul – Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanje Teme planirane za Očekivani ishodi Ključni pojmovi provedbu na satu razrednika Razvijanje vještina potrebnih za raspraviti vaţnost donošenja odgovorno spolno ponašanje (2 autonomne i odgovorne odluke sata) o stupanju u spolne odnose (što znači biti spreman/na?) usporediti različite stavove o spolnosti i uporabi zaštite raspraviti prednosti i nedostatke različitih odluka o spolnoj aktivnosti objasniti rizike rane spolne aktivnosti s obzirom na zarazu spolno prenosivim bolestima i neţeljenu trudnoću opisati djelovanje, prednosti i nedostatke različitih kontracepcijskih metoda predloţiti načine odupiranja vršnjačkim pritiscima obrazloţiti vaţnost asertivnosti za odgovorno spolno ponašanje prepoznati, izreći i zastupati osobne granice i potrebe u vezi Komuniciranje u vezi (1 sat) raspraviti vaţnost ravnopravnog komuniciranja u partnerskom/prijateljskom odnosu protumačiti pojam i vaţnost intimnosti u vezi Medijski prikaz spolnosti (1 sat) prepoznati vaţnost kritičkog promišljanja medijskih poruka o spolnosti prepoznati negativni utjecaj pornografije na viđenje ljudske spolnosti Napomena odgovorno spolno ponašanje spolno prenosive infekcije (bolesti) kontracepcijske metode i sredstva odupiranje vršnjačkom pritisku komuniciranje u vezi intimnost u vezi komunikacijske vještine medijski prikaz spolnosti negativan utjecaj pornografije Srednja škola – 2. razred Modul – Živjeti zdravo Teme planirane za Očekivani ishodi Ključni pojmovi provedbu na satu razrednika PRAVILNA PREHRANA (1 sat) interpretirati prikupljene Dodaci prehrani informacije o zdravlju i bolestima te različitim pristupima zdravstvenoj kulturi procijeniti izbor ţivotnog stila s obzirom na zdravlje i osobnu dobrobit MENTALNO ZDRAVLJE (2 objasniti pravilnu uporabu sata) lijekova Posljedice uzimanja lijekova i opisati djelovanje pojedinih drugih sredstava na mentalno supstanci na mozak i druge Napomena dodaci prehrani deklaracije prehrambenih proizvoda lijekovi, posljedice uzimanja lijekova i/ili sredstava ovisnosti zlouporaba lijekova štetne posljedice ovisnosti zdravlje Slobodno vrijeme OSOBNA HIGIJENA (1 sat) Zaštita reproduktivnog zdravlja* organe slobodno vrijeme sastaviti listu štetnih posljedica uzimanja lijekova i drugih sredstava ovisnosti (duhan, alkohol, klađenje, kockanje…) objasniti znanstveni zaštita reproduktivnog provedba planirana u stav o uporabi zdravlja suradnji s liječnikom kontracepcije školske medicine objasniti potrebu redovitih ginekoloških pregleda obrazloţiti potrebu otvorenog komuniciranja o spolnosti sa zdravstvenim radnikom Srednja škola – 2. razred Modul – Prevencija nasilničkog ponašanja Teme planirane za Očekivani ishodi Ključni pojmovi provedbu na satu razrednika PRIMJERENO PONAŠANJE analizirati neprimjerene Neprimjerene pojavnosti u školi pojavnosti (nekvalitetna/ i okolini (1 sat) neprimjerena komunikacija, stigmatizacija, diskriminacija, omalovaţavanje, vrijeđanja…) Kultura škole (1 sat) promovirati odgovorno ponašanje ponašati se u skladu s pozitivnom kulturom škole Napomena neprimjereno ponašanje modeli (ne)primjerene komunikacije pozitivna kultura škole Srednja škola –2. razred Modul – Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanje Teme planirane za Očekivani ishodi Ključni pojmovi provedbu na satu razrednika Razvijanje vještina potrebnih za raspraviti mitove (netočne odgovorno spolno ponašanje (2 predodţbe) i činjenice o spolno sata) prenosivim bolestima obrazloţiti vaţnost odgovornog spolnog ponašanja i uporabe zaštite povećati vještinu komuniciranja o spolnosti i odgovornom spolnom ponašanju asertivno komunicirati odluke vezane uz vlastitu spolnost raspraviti moguće poteškoće u komunikaciji o spolnosti i odgovornom spolnom ponašanju Spolno/ rodno nasilje i nasilje u prepoznati različite oblike vezama (2 sata) rodno uvjetovanog nasilja naučiti kako pomoći sebi u slučaju izloţenosti rodno uvjetovanom nasilju prepoznati načine pomoći drugima koji su izloţeni rodno uvjetovanom nasilju prepoznati obiljeţja nasilne veze Napomena mitovi i činjenice o spolno prenosivim infekcijama (bolestima) asertivno komuniciranje nasilje spolno nasilje rodno uvjetovano nasilje nasilje u mladenačkim definirati različite oblike i moguće posljedice nasilnog spolnog ponašanja prepoznati situacije u kojima postoji rizik spolne viktimizacije objasniti vezu između nedostatka samopoštovanja i rizika spolne viktimizacije navesti moguće posljedice spolnog nasilja potraţiti i dobiti pomoć u slučaju izloţenosti spolnom nasilju pruţiti podršku vršnjacima koji su proţivjeli spolno nasilje Srednja škola – 3. razred Modul – Živjeti zdravo Teme planirane za Očekivani ishodi Ključni pojmovi provedbu na satu razrednika PRAVILNA PREHRANA (1 sat) usporediti različite Pravilna prehrana tijekom interpretacije i percepcije pojačanih tjelesnih i umnih zdravlja sa zdravstvenim napora problemima povezati rizike različitih izvora (prehrana, higijena, pušenje, AIDS…) MENTALNO ZDRAVLJE (2 donositi odgovorne odluke o sata) zdravlju, školovanju, radu, Donošenje ţivotnih odluka u ponašanju…) različitim ţivotnim situacijama planirati svoju budućnost Planiranje budućnosti (obitelj, izbor zanimanja…) Napomena prilagodba načina prehrane uvjetima donošenje odluka planiranje Srednja škola – 3. razred Modul – Prevencija ovisnosti Teme planirane za provedbu na satu razrednika Alkohol i promet (1 sat) Očekivani ishodi Utjecaj sredstava ovisnosti na društveni i profesionalni ţivot te karijeru (1 sat) Ključni pojmovi prepoznati rizike s kojima se suočavaju mladi vozači (motociklizam i automobilizam) navesti rizike i posljedice korištenja alkohola i droga u prometu oduprijeti se pozivu alkoholiziranog vozača na voţnju ponašati se odgovorno u rizičnim situacijama (npr. na maturalnom putovanju) prepoznati utjecaj i posljedice korištenja sredstava koja izazivaju ovisnost na profesionalnu karijeru obrazloţiti vaţnost osobne odgovornosti u društveno odgovornom ponašanju prema uţoj i široj okolini analizirati rizične situacije Napomena rizici u prometu mladi vozači sigurnost u prometu profesionalna karijera utjecaj rizičnih ponašanja radno mjesto trţište rada primijeniti uspješne pregovaračke vještine u rizičnim situacijama zauzeti se za sebe Srednja škola – 4. razred Modul – Živjeti zdravo Teme planirane za Očekivani ishodi Ključni pojmovi provedbu na satu razrednika PRAVILNA PREHRANA (1 sat) prikupiti informacije o zdravlju Informacije o zdravlju i njihova iz različitih izvora kritička interpretacija analizirati informacije (oglase i (oglašavanje i marketing) marketinšku ponudu) predloţiti mjere za unapređenje zdravlja u školi MENTALNO ZDRAVLJE (1 sat) primijeniti višedimenzionalni Višedimenzionalni model model zdravlja u području zdravlja (R. Eberts) tjelesnoga, emocionalnoga, socijalnoga, osobnoga i duhovnog zdravlja Napomena informacije o zdravlju unapređenje zdravlja višedimenzionalni model zdravlja zaštita duševnog zdravlja Srednja škola – 4. razred Modul – Prevencija nasilničkog ponašanja Teme planirane za Očekivani ishodi Ključni pojmovi Napomena provedbu na satu razrednika ODGOVORNO PONAŠANJE koristiti pozitivne snage i osobne snage i resursi Na pragu punoljetnosti (1 sat) resurse ODGOVORNO PONAŠANJE imenovati zakonske propise zakon i drugi pozitivni propisi Odgovorno ponašanje (1 sat) (prava i obveze) odgovorno ponašanje ponašati se u skladu s temeljnim/ općim ljudskim vrijednostima Srednja škola – 3. razred Modul – Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanje Teme planirane za provedbu Očekivani ishodi Ključni pojmovi -raspraviti načine i mogućnosti odgovornog ponašanja u rizičnim situacijama -promicati planiranje odgovornog spolnog ponašanja -utvrditi temeljna znanja o spolno prenosivim bolestima -definirati odgovorno roditeljstvo -usporediti medicinska, religijska i feministička Rizične situacije na satu razrednika Razvijanje vještina potrebnih za odgovorno spolno ponašanje (1 sat) Brak, roditeljstvo i obitelj (1 sat) Odgovorno spolno ponašanje Roditeljstvo Brak obitelj Stereotipi o spolnosti, spolno zdravlje i spolna prava (1 sat) Stigmatizacija i diskriminacija seksualnih manjina (1 sat) stajališta o prekidu trudnoće -opisati suvremene promjene vezane uz brak (kasnije stupanje u brak, porast rastava, kontroverze vezane uz istospolni brak) i obitelj (različiti tipovi obitelji) -raspraviti stereotipe i društvena očekivanja vezana za spolnost (Deklaracija o seksualnim pravima Svjetske zdravstvene organizacije) -definirati pojam spolnog zdravlja -definirati pojam sexualne orijentacije -definirati pojam transsexualnosti -izgraditi vrijednost prihvaćanja i tolerancije sexualnih različitosti -prepoznati uzroke negativnog odnosa prema homosexualnim osobama -prepoznati različite pristupe homosexualnosti (religijski, društveni, znanstveni i zakonski) -prepoznati različite oblike nasilnog ponašnja prema pripadnicima sexualnih manjina -informirati se o pravnom poloţaju sexualnih manjina u Hrvatskoj -izgraditi vrijednost prihvaćanja i tolerancije sexualnih različitosti Stereotipi o spolnosti Spolno zdravlje Spolna prava Diskriminacija Stigmatizacija Sexualne manjine Uvaţavanje različitodti 3.5. NASTAVNI PROGRAMI 3.5.1. Obvezni predmeti U tablicama nastavnih planova vidljivi su obvezni predmeti obrazovnih razina, a izvedbeni nastavni planovi i programi dio su školskog kurikuluma i dolaze kao prilozi ovom dokumentu te su dostupni u stručno-razvojnoj sluţbi škole. Izborni predmeti za učenike prvih razreda su: ► Njemački jezik ► Građanski odgoj Izborni predmeti za učenike drugih razreda su: ► Njemački jezik ► Komunikacijske vještine 3.5.3. Predmeti fakultativne, dopunske i dodatne nastave U skladu s odgojno-obrazovnim ciljem škole, učenicima se omogućuje odabir predmeta koji nisu obvezni, ali ih mogu pohađati s ciljem savladavanja dodatnih sadrţaja i posebno s ciljem pripreme za polaganje ispita drţavne mature. Fakultativna nastava za učenike trećih razreda je: ► Hrvatski jezik Fakultativna nastava za učenike četvrtih razreda je: ► Hrvatski jezik ► Matematika Fakultativna nastava za učenike petih razreda je: ► Hrvatski jezik ► Matematika ► Engleski jezik ► Njemački jezik U tablici vidimo predmete koji su ponuđeni učenicima na izbor. PREDMET SADRŢAJ KORISNICI CILJ ISHODI Predmeti fakultativne nastave - Hrvatski jezik Učenici 3. razreda Naučiti više od propisanog redovnog programa u skladu s osobnim afinitetima Svladani dodatni sadrţaji u pojedinim predmetima Predmeti fakultativne nastave -Matematika Učenici 4. razreda Uspješno poloţeni ispiti drţavne mature Predmeti fakultativne nastave -Hrvatski jezik Pomoć učenicima u svrhu priprema za polaganje ispita drţavne mature Pomoć učenicima u svrhu priprema za polaganje ispita drţavne mature - Hrvatski jezik - Matematika -Njemački jezik - Engleski jezik Učenici 5. razreda Uspješno poloţeni ispiti drţavne mature 3.5.4. Slobodne izvannastavne i izvanškolske aktivnosti i projekti U školi su predviđene razne slobodne aktivnosti u kojima učenici mogu sudjelovati u skladu sa svojim sposobnostima, afinitetima i slobodnim vremenom. U tablici se vidi niz aktivnosti/projekata u kojima učenici sudjeluju. AKTIVNOST/ SADRŢAJ KORISNICI CILJ ISHOD Slobodne aktivnosti Odbojka Nogomet Rukomet Košarka Badminton Učenici 1.-5. razreda Osvijestiti vaţnost osobnog razvoja kroz sport E-medica Projekt zdravstvenih škola RH Učenici 4. i 5. Razvoj samopouzdanja Poticati funkcioniranje u timu Briga za zdravlje i okoliš Iskustveno učenje, metode prezentacije, podjela uloga u timu, motivacija za struku Humanitarne aktivnosti Učenici od 1.-5. Školska natjecanja i smotre LIDRANO, Hrvatski jezik, Latinski jezik, Schola medica, Crveni kriţ – hitni medicinski postupci) Eksperimentalni dio fizike Engleski jezik Njemački jezik Učenici 1./2.-4. Izvannastavne i izvanškolske aktivnosti Dobrovoljno davanje krvi, Dan bolesnika, Novinarska sekcija, Manifestacija Dojdi osmaš Hrvatski institut za istraživanje mozga Muzej Zavoda za patologiju Madicinskog fakulteta u Zagrebu Zavod za javno zdravstvo Dr. A. Štampar Posjet Galenskom Laboratoriju Gradske ljekarne Posjet patološkoanatomskoj sekciji Učenici 2.-4. PROJEKT Volonterski klub Mlinarska razreda razreda razreda Istraţivačka i projektna nastava Razvoj empatije, timskog rada i suradnje Pokazati svoje znanje u usporedbi s drugim školama Uredništvo i tiskanje časopisa Vjesnik Mlinarske Građa i funkcija CNSa, metode u medicini Demonstracije zorne stvarnosti, makroskopski izgled patoloških promjena svrstanih po organskim sustavima Pohađanje predavanja i tribina koje organizira ZJZ Dodatno pripremanje, poticanje samopouzdanja, kompetitivnosti i motivacije za učenje Osvijestiti vaţnost volontiranja i brige za druge, suradnja i motivacija, samopoštovanje i samopouzdanje, kvalitetna komunikacija PROJEKTNA NASTAVA CILJ: ProvoĊenje projektne nastave kroz sadrţaje strukovnog kurikuluma SVRHA: Potaknuti uĉenike na ukljuĉivanje u humanitarne akcije i volontiranje kao dio svakodnevnog ţivota MEĐUPREDMETNE TEME: Sukladno NOK-u 1. Poduzetništvo – organizacija humanitarnih aktivnosti s ciljem prikupljanja sredstava za potrebite 2. Zaštita zdravlja – zaštita svih aspekata zdravlja uĉenika, sudjelovanjem u razliĉitim humanitarnim aktivnostima kojima se zadovoljavaju sve razine potreba 3. GraĊanski odgoj – humanitarni rad potiĉe na razvoj odgovornosti, tolerancije, zaštitu ljudskih prava 4. Uĉenje uĉenja – prikupljanje novih informacija, razvoj kritiĉkog mišljenja, selekcija i obrada informacija, uĉeniĉki portfolio, uĉenje timskom radu i suradniĉkom uĉenju, pouĉavanje drugih (prezentacije aktivnosti) 5. Upotreba informacijske tehnologije – izrada završnih prezentacija i prikaz na danu škole/Danima otvorenih vrata ŠKOLSKI PREVENTIVNI PROGRAMI 1. Afirmacijom pozitivnih vrijednosti protiv nenasilja – razvoj empatije, osjećaja za potrebe drugih ljudi, pomoć drugima, osobni angaţman u slobodno vrijeme 2. Prevencija ovisnosti – organizacija i provoĊenje slobodnog vremena s ciljem pomoći drugima 3. Primarna zaštita – organizacija aktivnosti s ciljem primarne zaštite zdravlja pojedinca ZDRAVSTVENI ODGOJ 1. Zaštita mentalnog zdravlja uĉenika – pozitivno ozraĉje škole i doprinos razvoju kulture škole i skrivenog kurikuluma, obrada tema ciljanih sadrţaja zaštite mentalnog zdravlja, osobni angaţman uĉenika i višestruka korist s ciljem zaštite mentalnog zdravlja 2. Prevencija ovisnosti – poticanje i ukljuĉivanje uĉenika u aktivnosti koje doprinose kvalitetnijoj organizaciji slobodnog vremena s ciljem izbjegavanja konzumacije sredstava ovisnosti, obrada sadrţaja s ciljem pouĉavanja o štetnom utjecaju korištenja sredstava ovisnosti 3. Prevencija nasilja – uĉenje timskom radu i suradnji, poticanje na suradniĉko uĉenje, razvoj socijalnih i komunikacijskih vještina s ciljem uĉenja nenasilnog rješavanja sukoba, razvoj tolerancije i empatije 4. Rodna/spolna ravnopravnost – uĉenje jednakosti PROJEKT E-MEDICA U projektu E-medica sudjeluju učenici od 3. – 5. razreda. Koordinatorica Škole je pedagoginja mr.sc. Natalija Šnidarić, a mentorice su Marija El Aklouk, bacc. tech., Sandra Samošćanec, bacc. med. ech., prof., Đurđica Stanešić, bacc. tech. i pedagoginja Natalija Šnidarić. Dani E-medice odrţavaju se u mjesecu studenom, stoga će se i ove školske godine 8. Smotra „Dani Emedice“ odrţati od 07. do 09. studenog 2014. u Termama Tuhelj. Prije Smotre planiramo još dvije razmjene učenika u projektima, sa Pomorskom školom Zadar i Školom za medicinske sestre Vrapče. 3.5.5. Završni rad Učenici svoje srednjoškolsko obrazovanje završavaju izradbom i obranom završnog rada. Izrada započinje odabirom teme na početku V. razreda u programu Medicinska sestra/tehničar opće njege, a u programu Njegovatelj-/ica TES na početku III. razreda . Proces se nastavlja suradnjom s mentorom i izradom teme, s teorijskog i praktičnog aspekta. Maturalna se praksa odrađuje u skladu s unaprijed određenim rasporedom, gdje učenik, obrađujući pacijenta, radi na elaboratu. Završni se rad prezentira i brani pred tročlanim povjerenstvom, a vremenik izradbe i obrane završnog rada u skladu je s Pravilnikom o izradbi i obrani završnog rada i dolazi kao prilog ovom dokumentu. 3.5.6. Drţavna matura Ispitima drţavne mature, u skladu sa Zakonom, mogu pristupiti učenici četverogodišnjih strukovnih škola. U skladu s Pravilnikom o polaganju drţavne mature, učenici V. razreda odabiru i prijavljuju predmete čije ispite ţele polagati. Vremenik polaganja drţavne mature propisuje MZOS. 3.5.7. Preventivni programi Preventivni programi dio su odgojno-obrazovnog rada pojedinih nastavnika i pedagoginje škole. Sadrţaji preventivnih programa realiziraju se na satovima razrednih odsjela. Pedagoginja škole mr.sc. Natalija Šnidarić, provodi preventivni program Afirmacijom pozitivnih vrijednosti protiv ovisnosti i nasilja, te zdravstveni odgoj. Preventivni program Prevencija nasilja u vezama provodi psihologinja škole Renata Brekalo Papac, kao i Preventivni program protiv zlouporabe sredstava ovisnosti u suradnji s voditeljicom učeničkog doma Ninom Radanović Bokulić, dipl.soc.ped. i odgajateljicom Jasminom Škrgatić, dipl.soc.ped. Preventivni programi antikorupcije i suzbijanja trgovine ljudi provodi se izvodi se u sklopu nastavnih predmeta Komunikacijske vještine i Građanski odgoj. 3.5.8. Vijeće učenika i Vijeće roditelja 3.5.8.1. Vijeće učenika Programom rada Vijeća učenika predviđena su 4 sastanka Vijeća učenika tijekom nastavne godine, a po potrebi ih se moţe odrţati i više. Suradnju i praćenje rada Vijeća učenika ostvaruje pedagoginja škole mr.sc. Natalija Šnidarić. Rujan Upoznavanje predstavnika razrednih odjela za Vijeće učenika Odabir/potvrda predstavnika Vijeća učenika na razini škole i za Nacionalno Vijeće učenika Prijedlog plana rada Vijeća učenika za tekuću školsku godinu Prijedlozi o pitanjima vaţnim za rad učenika u školi Upoznavanje s kućnim redom škole, Pravilnikom o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika te Kurikulumom zdravstvenog odgoja Studeni/ Prosinac Dogovor o sudjelovanju u humanitarnim aktivnostima na razini škole Dogovor za organizaciju i sudjelovanje u školskoj predstavi za učenike i nastavnike povodom boţićnih i novogodišnjih blagdana Siječanj/ Veljača Ispravljanje negativnih ocjena i obveze u drugom polugodištu – vršnjačka pomoć u učenju Pripreme za maturalno putovanje za učenike četvrtih razreda Uključivanje u projekte/izvannastavne i izvanškolske aktivnosti učenika Travanj/ Svibanj Realizacija planiranih sadrţaja Kraj nastavne godine Organizacija i sudjelovanje na Dojdi osmašu Popravni ispiti 3.5.8.2. Vijeće roditelja Programom rada Vijeća roditelja predviđena su 3 sastanka Vijeća roditelja tijekom nastavne godine, a po potrebi ih se moţe odrţati i više. Rujan/ Listopad Upoznavanje predstavnika roditelja u Vijeću Odabir/potvrda predstavnika Vijeća roditelja i njegovog zamjenika Prijedlog plana rada Vijeća roditelja za tekuću školsku godinu Prijedlozi o pitanjima vaţnim za rad učenika u školi Upoznavanje roditelja s pravima i obvezama njihove djece u Školi (učenje, izleti, izvannastavne aktivnosti, izostanci, pedagoške mjere, zdravstveni odgoj i dr.) Siječanj/ Veljača Ispravljanje negativnih ocjena i obveze u drugom polugodištu Pripreme za maturalno putovanje za učenike četvrtih razreda Suglasnosti za odabrane udţbenike Travanj/ Svibanj Kraj nastavne godine Popravni ispiti Napomena: Ravnateljica saziva prvu konstituirajuću sjednicu Vijeća roditelja, a nakon odabira predsjednika i zamjenika Vijeće roditelja samostalno se sastaje prema usvojenom planu i programu rada (čl. 121 Statuta Škole). Suradnja s roditeljima Sastavni dio Godišnjeg plana i programa rada škole je suradnja s roditeljima. Ciljevi suradnje s roditeljima/starateljima učenika u školi i učeničkom domu su: uspostava suradnje koja pridonosi stjecanju znanja i jedinstvenog odgojnog djelovanja suradnja u prevenciji svih oblika neprimjerenih ponašanja, osobito u prevenciji svih vrsta ovisnosti upoznavanje cjelokupne socijalno-ekonomske pedagoške i psihološke situacije u kojoj se dijete učenik razvija. Temeljna zadaća škole je prihvatiti roditelje kao partnere, osobito u dijelu koji se odnosi na upoznavanje i pomoć roditelja u razumijevanju i ostvarenju odgojno-obrazovnih ciljeva i zadaća škole. Zadaća škole je pruţiti suradnju u rješavanju svih školskih i odgojnih pitanja i poticati suradnju kojoj je cilj stjecanje znanja i pruţanje pomoći u odgojnom djelovanju. Suradnja s roditeljima ostvarivat će se na nekoliko načina: 1. Individualni oblici suradnje a) individualne informacije razrednika i roditelja - tjedno pruţanje informacije o učeniku s ciljem razumijevanja i stvaranja objektivnije slike o učeniku i njegovom razvoju, te zajedničkim akcijama na rješavanju mogućih problema. Svi razrednici odredili su termine informacija s kojima su upoznati i roditelji i učenici. b) individualni rad suradnika: pedagoga i psihologa i ravnatelja s roditeljima - "Otvoreni sat" - ovakvi kontakti omogućavaju rješavanje konkretnih odgojnih problema zapaţenih u školi ili dogovorenih prema ţelji roditelja, profesora ili samog učenika. 2. Skupni oblici suradnje a) skupni razgovori - primjenjivat će se kad postoje slični problemi koji povezuju roditelje: istovjetne teme, odnosno odgojno-obrazovne situacije u kojoj su se našli roditelji i škola, pohvale i nagrade učenicima, pedagoške mjere pohvala i kazni (problem nediscipline, neuspjeha i sl.). Cilj je razgovarati o zajedničkom problemu i pronalaziti sukladne načine rješavanja istih. b) roditeljski sastanci - odrţavanje tri roditeljska sastanka godišnje za svaki razred (prema potrebi i više). Prema iskazanom interesu i potrebama roditelja moguće je odrţati tematske roditeljske sastanke (prema planovima rada stručnih suradnika i voditelja pojedinih programa). 4. ORGANIZACIJA RADA 4.1. Organizacija teorijske nastave i vjeţbi Strukovni sadrţaji su zastupljeni u nastavi od treće godine školovanja u programu za stjecanje zdravstvene kvalifikacije: „Medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege“. Nastava se odvija u nastavnoj godini u trajanju od 40 tjedana i to 37 tjedana teoretske nastave plus vjeţbe i 3 tjedna zdravstvenih vjeţbi. Tijekom tri godine , nastava obuhvaća 4600 sati teoretske i kliničke naobrazbe, a zdravstvena njega provodi u tri oblika rada. TEORIJSKA NASTAVA (c ) VJEŢBE (B)-kabinet -klinika ZDRAVSTVENE VJEŢBE ( B ) Teorijska izobrazba odvija se u razredima. Omogućena je kabinetska nastava za predmete za koje imamo opremljene kabinete(učionice). Sve učionice su opremljene suvremenim pomagalima( LCD projektor, prijenosno računalo ). Učenici stječu stručna znanja, spoznaje i vještine koje su potrebne za organiziranje, ocjenjivanje potrebe za pruţanjem zdravstvene njege i pruţanje iste. Odgoj i obrazovanje usmjereni su na učenika pa se zato primjenjuju sljedeće metode; oblici i načini rada: o Istraţivačka nastava o Nastava temeljena na učenikovom iskustvu o Projektna nastava o Multimedijska nastava o Individualiziran pristup učeniku o Problemska nastava o Rad u parovima o Rad u grupi o Timski rad Prednost se daje socijalnom konstruktivizmu (učenik uz podršku sam istraţuje i konstruira svoje znanje). Ovako učenici mogu bolje pokazati svoje znanje i bogatu kreativnost. Vjeţbe u kabinetu provode se u manjim grupama(trećina razreda). Vjeţbe se odvijaju u nazočnosti mentora. Kabineti su opremljeni svim potrebnim pomagalima: bolesnički krevet-i, posteljno rublje, pribor za osobnu higijenu, medicinski instrumenti, zavojni materijal, modeli tj. lutke u prirodnoj veličini za vjeţbanje Učenici savladavaju potrebne vještine iz domene kompetencija medicinske sestre: kupanje, mjerenje vitalnih funkcija, davanje parenteralne terapije,vađenje krvi, uvađanje sonde, katetera, reanimacija…) Buduća sestra uči kako raditi u timu, voditi ga , kako organizirati sveukupnu zdravstvenu njegu,a to uključuje i zdravstveno obrazovanje pojedinca i male skupine unutar zdravstvenog zavoda ili zajednice . Vjeţbe na klinici provode se u grupama (max. 12 učenika, idealno 7) uz mentora. Učenici rade kao dio tima ili u izravnom kontaktu sa zdravim ili bolesnim pojedincem. Organiziraju, pruţaju i ocjenjuju potrebnu sveobuhvatnu njegu , na temelju znanja i vještina koje su stekle. Učenik ovisno o stupnju osposobljenosti uz pomoć mentora ili samostalno(pod nadzorom) provodi postupke iz domene zdravstvene njege. Metode i oblici rada na klinici: o Individualni pristup o Rad u grupi o Mentorski rad o Suradnja s osobljem Raspored sati te raspored kabinetskih vjeţbi i nastave na klinikama dio je Godišnjeg plana i programa rada škole i dostupan je u stručno-razvojnoj sluţbi škole. 4.2. Organizacija zdravstvenih vjeţbi Učenici koji pohađaju program Medicinska sestra/tehničar opće njege ostvaruju strukovnu praksu u trajanju od 120 sati i to nakon završenog trećeg i četvrtog razreda, što iznosi 320 sati, a peti razredi ostvaruju strukovnu praksu u trajanju od 240 sati uključujući i završni rad. Zdravstvene vjeţbe, organiziraju i nadziru stručni učitelji naše škole, a ostvaruju djelatnici zdravstvenih ustanova - glavne sestre odjela, više medicinske sestre/VI. stupanj stručne spreme. Zdravstvene vjeţbe realizirat će se u Zagrebu, a najviše učenika će biti upućeno u zdravstvene ustanove u kojima se realizira redovna nastava zdravstvene njege. Učenici će moći ostvariti obvezne zdravstvene vjeţbe kao uvjet za upis u idući razred i u drugim gradovima Republike Hrvatske, uz obvezu da je to stacionarna zdravstvena ustanova, koja ih moţe primiti i ostvariti propisani program. Za organizacijski dio zdravstvenih vjeţbi zaduţena je stručna učiteljica zdravstvene njege Đurđica Stanešić, bacc.tech., mentor. Raspored zdravstvenih vjeţbi dio je školskog kurikuluma i dostupan je u stručno-razvojnoj sluţbi škole. 4.3. Organizacija izvanučioničke nastave za učenike Planovi i programi provođenja terenske nastave, izlete te stručnih i maturalnih ekskurzija dio su kalendara rada škole, a organiziraju se prema planovima i programima rada razrednih odjela. U tablici se vidi plan organizacije izleta i terenske nastave za učenike. PREDMET Hrvatski jezik SADRŢAJ Terenska nastava KrkJurandvor Terenska nastava Stari grad Ozalj KORISNICI Učenici 1. razreda Učenici 2. CILJ vidjeti prostor u kojem se nalazila Bašćanska ploča – hrvatski glagoljični spomenik. Vizualizirati glagoljicu uklesanu u kamenu i usporediti je s latinicom. Dosjetiti se i ostalih hrvatskih srednjovjekovnih spomenika. Posjetiti prostor u kojem su nastajala barokna djela ozaljskoga jezičnog kruga, povezati knjiţevni rad i biografiju pisaca, znanju iz jezika i knjiţevnosti dati novi oblik – prikaz. (korelacija knjiţevnosti, jezika i pisanog VRIJEME REALIZACIJE Veljača 2015. Oţujak 2015. izraţavanja) Kazališne predstave, kino, izloţbe, knjiţevna matineja Učenici 1. i 2. razreda Detaljno u izvedbenom planu i programu Tijekom 2014./2015. Njemački jezik Studijsko putovanje Austrijom Učenici 2. razreda Upoznavanje nama bliskih zemalja i drugih kultura te kulturno-povijesni obilazak Listopad 2014. Zdravstvena njega – predmeti struke Jednodnevni-stručni posjet Gerontološki centar u Grazu / KBC Ljubljana Dvodnevni-stručni posjet Psihijatrijskoj bolnici na Rabu ili Ugljanu te posjet Dječjoj psihijatriji u Rijeci Jednodnevni izlet posjet hospiciju u Rijeci i „Slava Raška“ u Ozlju Jednodnevni posjet KBC Maribor – psihijatrija Dvodnevni posjet Beču - psihijatrija Cenacolo Dječji dom Zagreb Dječji vrtić Marija Petković Dramski studio slijepih i slabovidnih Novi ţivot Učenici 4. razreda 4d 4 a, 4 c Upoznavanje s praksom rada u hospiciju i rada sa starijima i nemoćnima Načela poučavanja i psihologija 7. studeni 2014. Studeni 2014. 4b Svibanj/lipanj 2015. Učenici 3. razreda Oţujak/travanj 2015. Učenici 5. razreda II polugodište 2015. Učenici 3. razreda Upoznavanje i suoĉavanje uĉenika s jednim od modela lijeĉenja ovisnosti te bolje razumijevanje pojavnosti i problema ovisnosti Tijekom školske godine 2014./2015. Razvoj razumijevanja i empatije za ponašanja djece smještene u Domu, povezati sa sadrţajima usvojenim na nastavi Razumijevanje razvojnih razdoblja djece predškolske dobi Razvoj razumijevanja i empatije za slijepe i slabovidne osobe Izleti s razrednicima Izlet upoznavanja Jednodnevni izlet -Tuheljske toplice Dvodnevni izleti Austrija Istra Gardaland 1a, 1b, 1c, 1d Listopad 2014. 4c 2. razredi 2a, 2b, 2c, 2d 2a, 2b, 2c,2d 4c Prosinac 2014. Listopad 2014. Svibanj 2015. Oţujak/travanj 2015. Trodnevni izlet (Prag ili Italija) 3a, 3b, 3d Travanj/svibanj 2015. Maturalna putovanja Razmjene učenika u projektima Smotra „Dani Emedice“ Volontiranje i humanitarne aktivnosti 4a, 4b, 4c, 4d Učenici koji sudjeluju u projektima Kolovoz 2015. Rujan i studeni 2014. Oţujak-svibanj 2015. Od listopada 2014. do travnja 2015. Izlet nastavnika i učenika Italija Nastavnici i učenici 2.-3. razred Studeni 2014 Siječanj/veljača 2015. Biofizika NE Krško Učenici 4. razreda II polugodište 2015. Erasmus projekt Leipzig, Njemačka Učenici Škole – 22 učenika (njemačko govorno) 12.-25. travanj 2015. Izleti učenica smještenih u Učenički dom Mlinarska 1.Izlet u Trakošćan E-medica Projektna nastava I Volonterski klub Mlinarska Učenici 3.-4. razreda Ojačati zajedništvo i povezanost sa sustanarkama doma; ojačati sportski duh; upoznati ljepote i po vijest dvorca 2.Samobor Stručno usavršavanje nastavnika u sklopu Projekta Erasmus 3. Dubrovnik Universita di Padova, Italija Uĉenje empatiji, humanitarnom radu, timskom radu i suradnji, selekciji informacija, izradi prezentacija, pozitivne slike o sebi Odlazak na Fašnik u Samobor Nastavnici i suradnici Škole – 10 nastavnika UnapreĊivanje odgojno obrazovnog rada Listopad 2014. Veljaĉa 2015. Travanj/ svibanj 2015. Svibanj 2015. 7 dana 4.4. Skriveni kurikulum (okruţenje za učenje) Ravnateljica škole Asja Jelaković, dr.med. u suradnji s pedagoginjom škole mr.sc. Natalijom Šnidarić i psihologinjom škole Renatom Brekalo Papac, prof. potiče na stvaranje poticajnog okruţenja za učenike, ali i za nastavnike. Prvi dojam pozitivnog radnog okruţenja daje cvijećem uređen i kontinuirano odrţavan školski park, u kojem učenici mogu provoditi svaki slobodan trenutak. U hodnicima škole prostor je funkcionalan za provođenje školskog odmora učenika, a zidovi svojom bojom potiču na radost i veselje. Učionice su opremljene nastavnim sredstvima i pomagalima potrebnim za pojedine predmete (geografija, povijest, strani jezik), te nastavnom tehnologijom (prijenosna računala i LCD-projektori, kao i DVD-i i TV-i). Uređeni kabineti stranih jezika te humanističkih znanosti u potpunosti pruţaju rad u skladu sa suvremenim pristupom nastavi. U kabinetu stranih jezika postavljena je interaktivna ploča, koja omogućuje on-line rad u nastavi. Kabineti zdravstvene njege opremljeni su potrebnim simulacijskim lutkama, kao i prostorom koji demonstrira rad na klinici. Učionice za rad s učenicima posebnih potreba funkcionalne su u skladu s njihovim poteškoćama i omogućavaju individualni pristup u nastavnom procesu. Dva su kabineta opremljena za rad u nastavi informatike/računalstva, a kabinet anatomije i biologije omogućava metode rada demonstracije i simulacije. Učenicima je na raspolaganju veliko školsko igralište s košarkaškim koševima, koje omogućava provođenje slobodnog vremena u skladu sa zdravstvenim odgojem, a kutak za odmor (udobne fotelje i stolovi) nalaze se na dva mjesta u prostoru škole. Atrij škole njeguje povijest ukapajući na vaţnost osnivanja Škole za medicinske sestre Mlinarska i njezinu tradiciju, a tom se pridruţuje i „drvena kućica“ koja je adaptirana. Odgojni ciljevi predviđaju integraciju učenika s poteškoćama u razredu čime se razvija tolerancija, svijest o različitosti, međusobno uvaţavanje i pomaganje, odgovornost za druge i kvalitetna nenasilna interpersonalna komunikacija. Nastavnici svojim odgojnim radom i individualnom pristupu učenicima te kontinuiranom suradnjom sa stručnim suradnicama - pedagoginjom i psihologinjom škole, učenicima i roditeljima pruţena je sigurnost i osigurana kvaliteta i visoki standardi u nastavnom i izvannastavnom radu s učenicima. Škola njeguje kulturu nenasilnog rješavanja problema, otvorenosti škole i suradnju s lokalnom zajednicom, dobrosusjedske odnose, suradnju s institucijama zdravstva i socijalne skrbi te poticanje na međusobno pomaganje učenika, kao i učeničku inicijativu kroz Vijeće učenika. 5. VREDNOVANJE I SAMOVREDNOVANJE RADA 5.1. Vrednovanje postignuća učenika Nastavnici u svojim izvedbenim planovima i programima predviđaju elemente i kriterije praćenja i ocjenjivanja učeničkih postignuća u nastavnom procesu. Također, suradnjom članova razrednih vijeća i stručnih aktiva te načelom individualnog pristupa svakom učeniku, praćenje napredovanja učenika odvija se svakodnevno, u nastavi i izvan nje. Za uspješno odgojno djelovanje neophodno je aktivno učešće i međusobna koordinacija svih odgojnih čimbenika - škole, obitelji i učenika. 1. Unutrašnja organizacija škole mora osigurati osnovne uvjete za odgojni rad i to: odgojni rad trebaju provoditi svi nastavnici i odgajatelji kroz sve oblike rada u školi i učeničkom domu, odgojni rad u školi i domu treba povezati s odgojnim djelovanjem izvan škole, u planiranju, realizaciji i vrednovanju odgojnog rada ne smije biti improvizacija, najbolje se odgaja osobnim primjerom i dosljednim postupcima, odgojni rad trebaju slijediti svi djelatnici i zaposlenici. 2. Poznavanje učenika osnovni je uvjet za uspješan odgojni rad: a) prvi i temeljni zadatak nastavnika i odgajatelja je da općenito upozna osnovne karakteristike razvojne dobi generacije učenika s kojima radi, b) drugi zadatak je upoznavanje objektivnih uvjeta rada i ţivota učenika i to: socijalnih, kulturnih i obrazovnih uvjeta u kojima učenik ţivi, pedagoškog utjecaja roditelja/staratelja i grupa vršnjaka, status učenika u obitelji, sustav vrijednosti koji mu pruţa sredina i okruţenje u kojem ţivi. 3. Treći zadatak nastavnika i odgajatelja je upoznavanje nekih specifičnih karakteristika učenikove individualnosti koje su relevantne za odgojno-obrazovni proces, a to su: intelektualni domet učenika i njegova motiviranost za izabrano zanimanje, razina obrazovanja (predznanje, osnovni čimbenici i uvjeti za daljnje stjecanje znanja), razina usvojenosti osnovnih navika učenja i uvjeta u kojima uči, poznavanje stavova: učim da znam (ili učim za ocjenu), što učenike stimulira i potiče na stvaralaštvo (a što blokira), u kojim uvjetima učenik moţe pokazati svoje maksimalne sposobnosti, sociometrijski status učenika u razredu (uloga učenika, je li prihvaćen ili ne, ima li vodeću ulogu ili ga ignoriraju, pokreće li ostale učenike u pozitivne ili negativne akcije, kako doţivljava svoj status u razredu/školi). 5.2. Stručno usavršavanje nastavnika Sukladno cilju školskog kurikuluma, nastavnike se potiče na kontinuirano stručno usavršavanje u području suvremenih nastavnih strategija, komunikacije, poslova razrednika te novih spoznaja struke. Obvezno je sudjelovanje na stručnim aktivima i seminarima u organizaciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, Agencije za odgoj i obrazovanje i Agencije za strukovno obrazovanje. Dugoročni plan stručnog usavršavanja predviđa da svi nastavnici prođu 80 sati usavršavanja kroz projekt Čitanja i pisanja za kritičko mišljenje u organizaciji Foruma za slobodu odgoja, koji pruţa raznovrsnost nastavnih tehnika i metoda za rad u nastavi. Program stručnog usavršavanja predviđa i druge oblike kao što su obvezni oblici usavršavanja, usavršavanje u suradnji sa strukovnim udruţenjima i sekcijama, znanstveno-nastavnim institucijama i drugim srednjim školama koji su u skladu s odgojno-obrazovnim zadaćama škole. Skupno usavršavanje u matičnoj ustanovi provodit će se na način odrţavanja tematskih sjednica Nastavničkog i odgajateljskog vijeća, te radionica i projekata. Ove godine planiraju se radionice za nastavnike na temu: unapređivanja kriterija za ocjenjivanje, praćenja i vrednovanja postignuća učenika te discipline, komunikacije i pozitivne radne klime, a za razrednike će se provoditi aktivnosti s ciljem smanjenja izostanaka učenika, unapređivanja suradnje s roditeljima te rad s grupom. Nastavnici i odgajatelji usavršavat će se individualno (ovisno o području rada, interesu i sklonostima), putem stručnih aktiva, seminara, savjetovanja, tečajeva, oglednih predavanja itd. Novi nastavnici upućuju se na dopunsko pedagoško-psihološko obrazovanje, kao obvezni oblik usavršavanja za zahtjeve radnog mjesta. Individualni planovi permanentnog stručnog usavršavanja nastavnika dio su školskog kurikuluma i dostupni su u stručno-razvojnoj sluţbi škole. Program usavršavanja je radna obveza, a vrednuje se prema Pravilniku o napredovanju u zvanju učitelja i nastavnika u osnovnim i srednjim školama. Plan usavršavanja nastavnika i odgajatelja u školi uskladit će stručni aktivi. Individualno stručno usavršavanje ostvaruje se samoobrazovanjem, praćenjem stručno pedagoške literature, te uključivanjem pedagoških djelatnika na stručna i pedagoška savjetovanja i seminare. Kontinuirano će se na sastancima svih stručnih aktiva vršiti razmjena mišljenja u pravcu osuvremenjivanja pedagoškog rada i prilagođavanja metoda rada dobnoj skupini učenica. 5.3. Proces (samo)vrednovanja nastavnika Proces vrednovanja i samovrednovanja rada nastavnika započeo je od strane MZOŠ uvođenjem nacionalnih ispita u svrhu samovrednovanja rada škole, a potom i provođenje drţavne mature u četverogodišnjim strukovnim školama. Postignuti rezultati učenika na nacionalnim ispitima bili su polazna točka za planiranje daljnjeg rada te postavljanje odgojno-obrazovnih ciljeva u skladu s potrebama učenika i trţišta rada. Nakon provedenog procesa samovrednovanja rada škole, provedeno je samovrednovanje rada nastavnika, na razini škole. Nakon analize, rezultati su predstavljeni nastavnicima. Iako zadovoljavajući, cilj škole je dalje raditi na podizanju kvalitete nastave primjenom suvremenih nastavnih oblika i metoda rada, poticanjem na permanentno stručno usavršavanje nastavnika u tom smjeru te korištenje rezultata (samo)vrednovanja rada za daljnje planiranje aktivnosti, projekata i različitih sadrţaja za bolju motivaciju učenika. Na prvom sastanku Povjerenstva za kvalitetu, odrţanom 22. veljače 2011. godine, rezultati samovrednovanja nastavnika prezentirani su, kao i plan provedbe vrednovanja rada ravnateljice, pedagoginje i psihologinje škole, što je realizirano i analizirano do kraja nastavne godine. Također, nakon provedene SWOT analize o pripremi i izvedbi nastavnog sata, pedagoginja škole Natalija Šnidarić odrţala je metodički trening na temu planiranja ishoda, primjene suvremenih nastavnih strategija i vrednovanja postignuća učenika, kojem je prisustvovalo 27 nastavnika, kao i planiranje ishoda sadrţaja rada u razrednom odjelu. Temeljem dobivenih rezultata škola je izradila razvojni plan za naredne dvije godine, a odabrana su dva prioritetna područja: a) Prioritetno područje 1- Praćenje i vrednovanje b) Prioritetno područje 2- Školsko ozračje Oformljeni su manji timovi za samovrednovanje koji su radili na realizaciji ciljeva školskog razvojnog plana: a) stručni aktiv stručnih suradnika-predsjednica aktiva Natalija Šnidarić b) stručni aktiv hrvatskog jezika –predsjednica aktiva Marijana Janjić c) stručni aktiv stranih jezika-predsjednica aktiva Anica Gregović d) stručni aktiv prirodne grupe predmeta- predsjednica Anka Savić e) stručni aktiv liječnika- predsjednik aktiva Dane Petković f) stručni aktiv medicinskih sestara- predsjednica aktiva Đurđica Stanešić g) stručni aktiv humanističke grupe predmeta- Đurđevko Opačić h) mini tim razrednika svih razreda,16 razrednika i jedna razrednica za TES Tijekom 2011./2012. i 2012./2013. ciljevi razvojnog plana su realizirani, a prioritetna područja su izmijenjena u skladu s dobivenim rezultatima samovrednovanja. Na Povjerenstvu za kvalitetu, odrţanom 08. oţujka 2012. godine prezentirani su rezultati ispitivanja učenika i roditelja o suradnji sa školom, petogodišnja komparativna analiza uspjeha i izostanaka učenika od prvog do četvrtog razreda te analiza ispitivanja zadovoljstva organizacijom i realizacijom nastave na klinici iz zdravstvenih vjeţbi na pedijatriji. U protekloj školskoj godini 2012./2013. realizirana su dva posjeta suradnika mreţe (ispred NCVVO). U suradnji sa suradnikom mreţe, Zlaticom Šimunović odrţana su dva sastanka Povjerenstva za kvalitetu na kojima su analizirani sljedeći ciljevi: a) Vizija škole: Zadovoljstvo svih subjekata u odgojno-obrazovnom procesu, europski orijentirana škola, prepoznatljiva u RH i Europi s ciljem konkurentnosti na trţištu rada b) Misija škole: Kompetentan učenik – osposobljen za trţište rada i konkurentan na trţištu rada u RH i Europi te orijentiran na cjeloţivotno učenje c) Strategija škole: Škola je prepoznatljiva jer je najstarija na ovom dijelu Europe (osnovana 1921.). Mnogi bivši učenici zapošljavaju se u mnogim europskim ( i šire) zemljama. Uvođenjem novog petogodišnjeg programa tek će se vidjeti kompetencije i konkurentnost na trţištu rada – program je predviđen za visoku konkurentnost. Nisu svi upoznati s misijom i vizijom, no razvojni plan ide u tom smjeru. Strategije su: unapređivanje razvojnog plana (od planiranja ishoda, preko suvremenog pristupa nastavi te kvalitetnom praćenju napredovanja i vrednovanja postignuća učenika), stručno usavršavanje nastavnika (suvremeni metodički pristup,nastava usmjerena na učenika, usmjerenost na postignuća učenika, projektna nastava), rad na skrivenom kurikulumu, promocija škole, sudjelovanje u međunarodnom projektu E-medica, integracija učenika s teškoćama u razvoju (prvi uveli i provodimo program Njegovatelja TES kao posebni redovni program). d) Istaknute aktivnosti predviđene školskim kurikulumom koje se realiziraju na razini postignuća izvrsno: Projektna nastava u redovnim sadrţajima, Zdravstveni odgoj, Projekt Emedica, Vanjsko vrednovanje predmeta zdravstvena njega, Terenska nastava, e) Razgovor o aktivnostima s kojima smo posebno zadovoljni: Rad u malim grupama na nastavi na klinici, Pedagoške radionice, Rad na nastavi usmjerenoj na učenik, Poticanje aktivnog sudjelovanja učenika u nastavnom procesu, Rad na suradničkom učenju, Vršnjačka edukacija, Humanitarne aktivnosti učenika, Sudjelovanje u međunarodnom projektu E-medica f) Razgovor o aktivnostima kojima bismo mogli smanjiti izostanke učenika s nastave: Nastavom usmjerenom na učenika (aktivno sudjelovanje u nastavi, suradničko i iskustveno učenje), Alternativni načini vrednovanja postignuća učenika (time i ocjenjivanja), Unaprijediti kriterije ocjenjivanja, Kontinuirano praćenje napredovanja učenika (ne samo provjerama znanja). Veća odgovornost roditelja za izostajanje s nastave. g) Unaprijedili smo odgojno-obrazovni rad u aktivnostima: Planiranje i programiranje rada, Sudjelovanje u projektu E-medica, Suradničko učenje i aktivnost učenika u nastavi, Socijalna osjetljivost nastavnika, Suradnja s roditeljima, Stručno usavršavanje nastavnika u ustanovi, Preventivni programi h) Utvrdili smo aktivnosti u kojima nismo realizirali napredak: Izostanci učenika, Postignuća učenika, Postizanje rezultata na ispitima drţavne mature, Izostanak sa školskih natjecanja, Nepostizanje rezultata na školskim natjecanjima, Nemogućnost odrţavanja dopunske nastave za učenike niţih razreda, Sve teţe odrţavanje dodatne nastave za učenike viših razreda, Nedostatak izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti kao alternatuiva učioničkoj nastavi Revidiran je razvojni plan škole, provedeni su upitnici kod učenika 3. razreda, a rezultati će se prezentirati na nastavničkom vijeću i Timu za kvalitetu tijekom prvog polugodišta. Planirano je provođenje upitnika za učenike i nastavnike, a vezano za procjenu planiranja i izvedbe nastavnog procesa, s ciljem unapređivanja nastavnog rada i cjelokupnog odgojno-obrazovnog rada škole. Unutar aktiva realizirane su posjete nastavi, te je pedagoginja škole mr.sc. Natalija Šnidarić odrţala predavanje Projektna nastava, a posebno za razrednike Kako biti uspješan razrednik i Kurikulum zdravstvenog odgoja. Tijekom 2013./2014. planira se nastaviti stručno usavršavanje razrednika u području individualnog razgovora s učenicima, suradnje s roditeljima te rada s grupom, a za nastavnike teme iz područja discipline, komunikacije te radnog ozračja u nastavnom procesu. Također, sukladno razvojnom planu škole ciljano će se raditi na kriterijima ocjenjivanja učenika, kao i vrednovanju postignuća i praćenju napredovanja učenika koji sudjeluju u alternativnim oblicima odgojnoobrazovnog rada. Od planiranih ciljeva realizirane su pojedine aktivnosti: o Individualni razgovor s učenikom za sve nastavnike odrţala pedagoginja škole mr.sc. Natalija Šnidarić o Ocjenjivanje i vrednovanje postignuća učenika i Vrednovanje postignuća učenika u kognitivnom području za sve nastavnike odrţali vanjski predavaĉi, prof. Jokić i psihologinja Elvira Nimac, prof. o Depresija i suicidalnost za sve nastavnike odrţala Nina Radanović Bokulić, soc.ped. o Rezultate ispitivanja navika učenja, stilova učenja i višestrukih inteligencija učenika za sve nastavnike prezentirala pedagoginja škole mr.sc. Natalija Šnidarić Oformljeni manji timovi za samovrednovanje radili su u sastavu: a) struĉni aktiv hrvatskog jezika i stranih jezika-predsjednica aktiva Anica Gregović b) struĉni aktiv prirodne grupe predmeta- predsjednica Anka Savić c) struĉni aktiv lijeĉnika- predsjednik aktiva Dane Petković d) struĉni aktiv medicinskih sestara- predsjednica aktiva Elvira Tahiri e) struĉni aktiv humanistiĉke grupe predmeta Mandica Babić, s Fides Tijekom prvog polugodišta provodene su upitnici za vrednovanje nastavnika od strane uĉenika te upitnici za samovrednovanje nastavnika. Nastavnici su individualno obradili i analizirali provedene upitnike s ciljem utvrĊivanja sliĉnosti/razlika u procjeni uĉenika, odnosno samoprocjeni. Analiza je predana na razini školskih struĉnih aktiva. TakoĊer, unutar školskih struĉnih aktiva, ĉlanovi su oformili mini timove (3-4 osobe) s ciljem meĊusobnog uvida u nastavni proces, voĊenja protokola te detaljne analize nastavnog sata (pripreme i Creda analiza aktiva kod ravnateljice Škole). Aktivnosti na kojima radimo unutar dva prioritetna podruĉja su: Projektna nastava, volontiranje, poticanje uĉenika na sudjelovanje u drugim projektima; UnapreĊivanje kriterija ocjenjivanja i vrednovanja postignuća uĉenika, korištenje alternativnih naĉina praćenja i vrednovanja postignuća uĉenika (projekti, seminari, prezentacije), poticanje uĉenika na sudjelovanje u školskim natjecanjima te vrednovanje postignuća, organiziranje izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti koje se vrednuju kao postignuća u redovnom sadrţajima. Standardiziranje testiranja - pismenih provjera znanja, pridrţavanje mjeseĉnih vremenika pisanih zadaća. Uĉenje socijalnih i komunikacijskih vještina. Poticanje kritiĉkog mišljenja, osposobljavanje uĉenika za pronalaţenje i kritiĉki pristup informacijama. Poticanje uĉenika na vršnjaĉku edukaciju. 6. RAZVOJNI PLAN ŠKOLE PRIORITETNA PODRUČJA IZVORI DOKAZA PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE RADA Školski kurikulum GPP Organizacija nastave Plan rada aktiva Mjeseĉni plan pisanih zadaća Termini primanja roditelja svih nastavnika Kalendar rada škole Izrada izvedbenih planova i programa temeljenih na ishodima sa zadanim kriterijima ocjenjivanja usklaĊeno na ŢV-radovna nastava POUĈAVANJE I PODRŠKA U UĈENJU Upisne kvote Projekti za uĉenike Preventivni programi Dopunska nastava Dodatna nastava Fakultativna nastava Savjetodavni rad s uĉenicima i roditeljima Nastava na drugim lokacijama Terenska nastava Izvanškolske aktivnosti – izleti, sportske aktivnosti, izloţbe, kazališta Dani otvorenih vrata i promocija škole (Dojdi osmaš, Dan škole) Rad s uĉenicima s poteškoćama u uĉenju Redovito pohaĊanje nastave Pravodobno informiranje korisnika Informiranje uĉenika i roditelja o elementima i kriterijima ocjenjivanja Vrednovanje rada u skladiu s uĉenikovim sposobnostima Povratna informacija o napredovanju uĉenika Vremenik završni rad Raspored razlikovnih ispita, popravnih ispita Prosudbena povjerenstva Ispiti drţavne mature Natjecanja i smotre za uĉenike Oprema za nastavu Sigurno okruţenje Osigurani materijalni uvjeti od strane osnivaĉa Uĉinkovito raspolaganje financijskim sredstvima od strane škole – za unapreĊenje odgojno-obrazovnog rada Kadrovska politika: zaposlenici, tjedna norma, Školski odbor Omogućeno struĉno usavršavanje djelatnika Školski odbor Ravnatelj Poslovna komunikacija Redovito informiranje svih subjekata – informatiĉka pismenost Partnerski odnosi s drugim ustanovama – klinike, nadleţne ustanove, lokalna zajednica Misija, vizija, strategija Izrada školskog akcijskog plana (dva prioritetna podruĉja) POSTIGNUĆA UĈENIKA I ISHODI UĈENJA MATERIJALNI UVJETI I LJUDSKI POTENCIJALIPROFESIONALNI RAZVOJ RADNIKA USTANOVE SURADNJA UNUTAR USTANOVE ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE UPRAVLJANJE USTANOVOM I KVALITETOM Etiĉki kodeks ponašanja Povjerenstvo za kvalitetu Izvješća o radu i osiguranju kvalitete podnose se Školskom odboru Tijekom školske godine 2014./2015. planiramo realizirati sljedeće zadaće s ciljem samovrednovanja rada škole: Reviziju akcijskog plana temeljem dobivenih rezultata samovrednovanja iz 2013./2014. Stručno usavršavanje nastavnika u didaktičko-metodičkom području Smanjiti broj uĉenika po razrednom odjelu Raditi na smanjenju izostanaka uĉenika Ukljuĉivati uĉenike u nastavni proces Redovito pratiti i ocjenjivati uĉenike Redovito poticati uĉenike s ciljem razvoja samopouzdanja i pomoći u uĉenju Uvesti samovrednovanje uĉenika u nastavnom procesu Dolaziti redovito na nastavu Pojaĉati i osuvremeniti promociju škole Osigurati tehniku za rad nastavnika Struĉna usavršavanja za nastavnike Sudjelovanje u IPA-projektu: Samovrednovanje čiji je nositelj Agencija za strukovno i obrazovanje odraslih 7. PRILOZI 6.1. Izvedbeni planovi i programi redovne, fakultativne, dopunske i dodatne nastave, slobodnih aktivnosti, planovi rada razrednih odjela te planovi preventivnih programa 6.2. Godišnji plan i program rada škole (kalendar rada te vremenik izleta i terenske nastave) 6.3. Raspored sati i organizacija nastave na klinikama i u kabinetima 6.4. Raspored pisanja pisanih zadaća 6.5. Vremenik organizacije zdravstvenih vjeţbi 6.6. Individualni planovi stručnog usavršavanja nastavnika 6.7. Školski akcijski/razvojni plan ŠKOLSKI RAZVOJNI PLAN PRIORITETN O PODRUČJE UNAPREĐEN JA Pradenje i vrednovanje RAZVOJNI CILJEVI -kontinuirano pradenje napredovanja učenika -vrednovanje postignuda učenika u skladu s očekivanim postignudima METODE I AKTIVNOSTI ZA OSTVARIVA NJE CILJEVA 1.Uključivanje učenika u nastavni proces 2.Redovito pradenje napredovanja učenika 3.Češde ocjenjivanje učenika 4.Vrednovanje postignuda učenika izvan planirane provjere znanja 5.Redovito davanje povratne informacije učenicima o napredovanju 6.Poticanje učenika na sudjelovanje u drugim oblicima odgojnoobrazovnog rada te vrednovanje i ocjenjivanje istih 7. Uvesti samovrednovan je učenika u nastavnom procesu 8.Poticanje učenika s ciljem razvoja samopouzdanja 9.Osigurati pomod u učenju 10.Uskladiti provedbu kriterija ocjenjivanja gdje su dva i više nastavnika 11.Stručno usavršavanje nastavnika u ustanovi i izvan -RWCT NUŽNI RESURSI -stručni suradnik pedagog -suradnja s nadležnim ustanovama -financijska potpora DATUM DO KOJEGA ĆE SE CILJ OSTVARITI -kolovoz 2015. OSOBE MJERLJIVI ODGOVORN POKAZATELJI E ZA OSTVARIVA PROVEDBU NJA CILJEVA AKTIVNOSTI -ravnateljica -pedagoginja škole u suradnji s voditeljima školskih aktiva -predmetni nastavnici -razrednici -jasni kriteriji ocjenjivanja -standardizirani testovi pismene provjere znanja -prezentacije učeničkih radova -izvannastavne aktivnosti -školski projekti Školsko ozračje -unapređivanje radne klime u nastavnom procesu -postizanje discipline aktivnošdu učenika i suradničkim učenjem -unapređivanje komunikacije nastavnikučenik te učenik-učenik u nastavnom procesu -suradnja s vijedem učenika -suradnja s vijedem roditelja 1.Dolaziti redovito i na vrijeme na nastavu (nastavnici i učenici) 2.Smanjiti broj učenika po razrednom odjelu 3.Smanjiti broj izostanaka učenika, posebno s vježbi 4.Pojačati i osuvremeniti promociju škole 5.Upotreba nastavne tehnike 6.Raditi s učenicima na socijalnim i komunikacijski m vještinama 7.Organizirati vršnjačku pomod u učenju 8.Organizirati izvannastavne aktivnosti 9. Kvalitetnije organizirati nastavu 10.Osigurati adekvatan dnevni odmor za učenike 11. Raditi na partnerskom odnosu nastavnikučenik Nastavnici -Stručnorazvojna služba škole -kolovoz 2015. -ravnateljica -razrednici -nastavnici -stručni suradnici -učenici -roditelji -pozitivno radno ozračje -adekvatne metode rješavanja „nediscipline“ učenika na nastavnom satu (razgovor umjesto izbacivanja učenika iz razreda) -sudjelovanje učenika u izvannastavnim aktivnostima -školski uspjeh učenika -izostanci -čuvanje školske imovine Školski kurikulum razmatrao je i prihvatio Školski odbor škole na sjednici odrţanoj 15. rujna 2014. godine, na prijedlog Nastavniĉkog i odgajateljskog vijeća na sjednici odrţanoj 11. rujna 2014. Ravnateljica Predsjednica Školskog odbora Asja Jelaković, dr.med. Jasna Ivasić, bacc.med.tech.
© Copyright 2024 Paperzz