Za unuke - Grandparents and Grandchildren

PRIRUČNIK ZA
OBUČAVANJE
„UNUKA“
THIS PROJECT HAS BEEN FUNDED WITH SUPPORT FROM THE EUROPEAN
COMMISSION. THIS PUBLICATION [COMMUNICATION] REFLECTS THE VIEWS ONLY OF
THE AUTHOR, AND THE COMMISSION CANNOT BE HELD RESPONSIBLE FOR ANY USE
WHICH MAY BE MADE OF THE INFORMATION CONTAINED THEREIN.
w
u
e
.
e
e
g
n
e
ww.ge
PARTNERS »
ENAIP FVG [IT]
ACTIF CNT [FR]
APOPSI [EL]
CECOA [PT]
CE.RI.S. [IT]
COM. MORGIONGORI [IT]
CVO [BE]
EB-ONE [SW]
GEZINSBOND [BE]
GRAD BUJE [HR]
ILEU [DE]
LUJ [SL]
MOISELLE LE BLANC [IT]
OBSERVATOR [RO]
SAO [FI]
SCIENTER [IT]
SCIENTER ESPANA [ES]
SIOV [SK]
VISC [LV]
VDU [LT]
TALLINN UNIVERSITY [EE]
TNOIK [PL]
VOC. TRAINING S.A [EL]
ZAWIW [DE]
Projekt Grandparents&Grandchildren („Djedovi i unuci“)
PRIRUČNIK ZA OBUČAVANJE „UNUKA“
Projekt Grandparents & Grandchildren
Autori:
Gilberto Collinassi – Net Learning ENAIP FVG
Andrea Musi – Net Learning ENAIP FVG
Barbara Lavalle - Net Learning ENAIP FVG
Michela Biasutti - Net Learning ENAIP FVG
Mara Galmozzi - AIM/Associazione Interessi Metropolitani
Prevela i uredila: Nina Kapel
Izvornik
************************************************************
Verzija 07
Net Learning ENAIP FVG
Zadnja dopuna: Travanj 2012
************************************************************
Copyright © 2007 - ENAIP Friuli Venezia Giulia
Via Leonardo da Vinci, 27
33037 Pasian di Prato (UD) – Italy
Telefono: 0432 693611 – FAX 0432 690686
E-mail : mailto:g.collinassi@enaip.fvg.it
Web : http://www.geengee.eu
1 Projekt Grandparents&Grandchildren („Djedovi i unuci“)
Sadržaj
Prvi pristup računalu
str.
3
Pokretanje i isključivanje računala
str.
4
Operativni sustav
str.
5
Miš
str.
7
Trajno pohranjivanje podataka na kompjuteru
str.
8
Hard disk, USB memorija (stick), CD i DVD
Internet
str. 10
Preglednik
str. 11
Pretraživači
str. 12
E-mail
str. 14
Korisne informacije o Gmailu
str. 15 2 Projekt Grandparents&Grandchildren („Djedovi i unuci“)
Prvi pristup računalu
Da bi olakšali prvi pristup računalu novim korisnicima, koji ga do tada nisu imali priliku
koristiti, svaki postupak mora biti postepeno objašnjen. Novi pojmovi i postupci, pa čak i
oni najjednostavniji, mogu biti kritični za početnike.
Ovaj kratki vodič daje jednostavne upute koje ćete vi kao učitelji prenijeti vašim novim
„surferima“ kako bi im pomogli da postanu samouvjereniji i da puni entuzijazma krenu u
ovu lijepu avanturu.
Neizbježne stručne izraze, često na engleskom, morat ćete objasniti jednostavnim
jezikom i ponoviti njihovo značenje više puta, kako bi postali dio rječnika vaših djedova.
Osim toga, morate pripaziti da govorite sporo i da obratite pozornost na reakcije vaših
slušatelja: naime, starije osobe nerado pokazuju da im neki pojam nije potpuno jasan.
Promatrajući izraze lica, ili ako uočite bilo koji znak nelagode ili dosade, znat ćete kada
je potrebno ponoviti gradivo.
Potrudite se da na svako postavljeno pitanje uvijek odgovorite na što jednostavniji i
jasan način. Odgovore možete odgoditi ako će određena tema biti obrađena kasnije
tijekom sata.
Bilo bi dobro da se koristite konkretnim primjerima i metaforama iz svakodnevnice dok
učenicima objašnjavate pojmove koji im nisu bliski. Na primjer, pretraživače možete
usporediti sa vještim knjižničarima koji znaju pronaći pravu knjigu (web stranicu) na
policama knjižnice (Internet) prema vašim željama (ključne riječi).
Pridržavajte se priručnika za djedove dok objašnjavate. U njihovim će priručnicima,
djedovi pronaći dodatne informacije zahvaljujući kojima će moći utvrditi gradivo i nakon
predavanja.
3 Projekt Grandparents&Grandchildren („Djedovi i unuci“)
Pokretanje i isključivanje računala
U fazi pokretanja kompjutera, pomognite vašem polazniku da pronađe pravi gumb za
uključivanje kompjutera. Naime, često ga nije lako pronaći na kutiji od čelika i plastike
što sadrži raznorazne komponente računala (kutija se zapravo zove kućište ili na
engleskom case).
Nakon što uključe računalo, objasnite polaznicima da monitor također ima gumb za
pokretanje. Pokažite mu/joj gdje i kako se uključuje monitor.
Monitor
Kućiste
Iskoristite ovu priliku da pokažete kako pravilno isključiti kompjuter prema postupku što
ga nalaže operativni sustav (jeste li primijetili koliko je Windows smiješan? Da bi ga
isključili morate kliknut na gumb „Start“ (pokreni)!). Objasnite da isključivanjem računala
prekidačem možete oštetiti sadržaj diska i može doći do gubitka podataka.
Također, objasnite da kompjuter ponekad „zaglavi“ i da nema druge opcije da ga
isključite nego da pritisnete reset gumb ili gumb za uključivanje.
4 Projekt Grandparents&Grandchildren („Djedovi i unuci“)
Operativni sustav
Objasnite polazniku da je prije početka rada potrebno pričekati neko vrijeme da
operativni sustav, glavni sustav računala koji mu omogućuje da radi, zaključi uvodne
operacije kako bi se pravilno učitao u memoriju sustava. Operativni sustav (Windows,
MacOS,Linux) izvršava sve osnovne funkcije kako bi ostale komponente sustava (miš,
zaslon, memorija, tastatura, printer, itd.) mogle raditi. Dajte još nekoliko općih
informacija o operativnom sustavu (informacije koje slijede bit će vam u tome korisne).
Najkorišteniji operativni sustav je Windows od tvrtke Microsoft. „Windows“ znači prozor a
sustav nosi ovo ime zbog toga što sučelje (tj. način na kojem grafički prikazuje i traži
podatke od korisnika) koristi lako prepoznatljiv okvir, prozor, koji se „otvara“ ili
„zatvara“ ovisno o korisnikovim potrebama.
Sad možete otvoriti prozor programa. Pažljivo ga opišite, objašnjavajući najprije čemu
služi određeni gumb, a zatim pokažite kako se koristi klikom na njega. Ako klikate na
gumb dok objašnjavate, slušatelji bi vas mogli ne shvaćati: nemojte nikada objašnjavati
neku radnju i istovremeno ju činiti.
Jasno opišite naslovnu traku, koja je ista za sve otvorene prozore: svaki prozor ima
naslovnu traku na vrhu i u desnom se kutu uvijek nalaze tri gumba (pogledaj pasus:
„Miš“). One mogu imati različite oblike, ovisno o dostupnoj Windows verziji:
-
prvi gumb (crtica) smanjuje (minimizira) prozor, tj. on postaje mali kvadrat u donjem
dijelu ekrana;
-
drugi gumb (jedan ili dvostruki kvadrat), mijenja veličinu prozora: ako je prozor
prikazan na cijelom ekranu onda ga smanjuje, u suprotnom, ako je prozor smanjen
onda ga povećaje na veličinu cijelog ekrana;
-
treći gumb (simbol X) zatvara prozor, zatvarajući i program s kojim je povezan
Pustite polaznike da vježbaju zatvaranje i mijenjanje veličine prozora tako da se on/ona
mogu upoznati sa ovim radnjama.
Prvi prozor koji se pojavljuje nakon uključivanja (ili „boot“ faza) zove se desktop, tj.
radna površina. Koristimo se metaforom „radne površine“ jer ona omogućuje korisnicima
5 Projekt Grandparents&Grandchildren („Djedovi i unuci“)
da zamisle organizaciju informacija unutar diskova na kompjuteru kao da su papiri i mape
na radnom stolu.
Na desktopu se nalaze male slike koje se zovu ikone. Ikone predstavljaju veze, tj. vrata
za pristup programima, datotekama (koje sadrže podatke kao slike, dokumente, pjesme,
proračunske tablice itd.) ili mapama, odnosno spremnicima koji spremaju brojne
dokumente koji nakon nekog vremena preplave naš desktop.
6 Projekt Grandparents&Grandchildren („Djedovi i unuci“)
Miš
Kako bi se mogli kretati između ikona i prozora koristimo se
mišem. Miš je ulazni uređaj spojen na računalo koji
omogućava kompjuteru da komunicira i prima informacije iz
okoline.
Pokaži
vježbeniku
pokazivač
(strelicu)
koji
pokazuje položaj miša na monitoru, te mu/joj pokaži kako
svakom pokretu miša odgovara isti pokret pokazivača
(strelice) na otvorenom prozoru (odnosno, prozor na kojem
se u tom trenutku radi).
U početku upravljanje s mišem može biti teško, zato je
Miš je najpopularniji
uređaj za pristup
računalu. Na francuskom
se zove “souris“, na
španjolskom „raton“ na
njemačkom „maus“, ali
samo talijani ga ne zovu
„topo“( što bi u prijevodu
značilo miš) nego koriste
englesku riječ “mouse”.
potrebno posvetiti nekoliko minuta da polaznici zauzmu
pravilan položaj ruke na mišu:
-
ručni zglob mora biti opušten i naslonjen na radnu površinu;
-
dlan ruke mora opušteno dodirivati miš (čiji oblik ima upravo taj cilj);
-
kažiprst je spreman za klikanje (brzo pritiskivati) lijevu tipku miša;
-
miš se na podlozi (mousepad) pomiče u četiri smjera: gore, dolje, lijevo, desno;
uvijek paralelno, tj. nikad ga se ne zaokreće.
Pozorno
promatrajte
polaznike
dok
koriste miš tako da ga/ju možete ispraviti
ako je potrebno (ako nemaju dobar
položaj ruke na mišu). Zatim pokažite za
što se koristi lijeva tipka miša i korisniku
dajte da vježba otvaranje i zatvaranje
prozora. Pokušajte ga/ju ne požurivati.
Pomicanjem i pozicioniranjem pokazivača
miša na ikonu, s jednim klikom na lijevu
tipku miša možete odabrati predmet. S
dvostrukim klikom možete otvoriti program, datoteku ili mapu koju predstavlja određena
ikona. Unutar prozora često se nalaze takozvani gumbi, odnosno male ikone koje se
istaknu kada strelicom prođete preko njih. Za odabir naredbe koja je povezana s
gumbom, biti će dovoljan klik s lijevom tipkom miša.
7 Projekt Grandparents&Grandchildren („Djedovi i unuci“)
Desna tipka miša se koristi kada je već stečeno neko iskustvo jer ona otvara novi izbornik
s naredbama (objektni izbornik) koji sadrži mnoge korisne funkcije.
Trajno pohranjivanje podataka na kompjuteru
Hard disk, USB memorija (stick),CD i DVD
Kada upotrebljavamo kompjuter, sve što stvaramo (tekstovi, crteži,itd.) se sprema u
radnu memoriju kompjutera. Radna memorija radi samo kada je kompjuter upaljen, zato,
prije nego što ugasimo kompjuter moramo prebaciti sve što smo napravili u trajnu
memoriju računala.
Trajna memorija pohranjuje informacije i čuva ih i kad je kompjuter ugašen.
Pohranjivanje informacija na trajnu memoriju računala, zove se i „spremanje“ podataka.
Glavna trajna memorija računala zove se tvrdi disk ili na engleskom hard disk.
Važno je znati koliko prostora imate na hard disku jer, ako je memorija puna, računalo bi
moglo neispravno raditi i tako biste mogli izgubiti sve podatke (dokumente, slike, itd.).
Memorija kompjutera se mjeri megabajtima (MB). Jedan gigabajt (GB) je oznaka za 1000
megabajta.
Kilobajtom (kB) označavamo dokumente jako male veličine. 1000 kilobajta čini 1
megabajt (MB).
Pohranjeni podaci mogu se prebaciti s jednog kompjutera na drugi, što je jako važno jer
vam omogućuje da sa drugima dijelite svoj posao, informacije, slike, itd.
Kako bi prebacili, pohranili ili podijelili podatke možemo upotrijebiti:
•
Vanjski tvrdi disk ili prijenosnu memoriju. Postoje razni priključci, poznati i kao
USB priključci, pomoću kojih vanjske uređaje priključujemo na kompjuter.
Prijenosna memorija zove se još i USB stick.
•
Memorijske kartice koje se koriste u fotoaparatima i u nekim telefonima.
•
E-mail: možete poslati dokument ili dokumente kao privitak elektronskoj pošti. U
privitku šaljemo male dokumente, uobičajeno ne veće od nekoliko megabajta.
Gotovo svi kompjuteri imaju unutrašnji CD čitač/snimač, uređaj koji omogućuje čitanje i
pohranjivanje podataka na CD-u i/ili DVD-u (popularno se naziva i „pržilica“).
8 Projekt Grandparents&Grandchildren („Djedovi i unuci“)
VANJSKI TVRDI DISK
USB MEMORIJA (STICK)
USB PORT
Kao vježbu možete zadati vašem djedu ili baki da na kompjuteru pronađe USB priključak,
ulaz za diskete i CD/DVD čitač.
9 Projekt Grandparents&Grandchildren („Djedovi i unuci“)
Internet
Možete potaknuti interes vaših slušatelja tako da date nekoliko primjera o bezbroj
aktivnosti koje možete obaviti pomoću računala, temeljeći primjere na vašim osobnim
iskustvima. Usredotočite se potom na pregledavanje interneta: usluga koja posljednjih
godina bilježi neprestani razvoj i širenje.
Opišite mrežu jednostavnim riječima. Na primjer, Internet se sastoji od mnogo
međusobno povezanih računala koji mogu razmjenjivati informacije 24 sata na dan, svaki
dan, besplatno (izuzevši trošak telefonskog poziva).
Neizmjerna količina dostupnih podataka na Internetu je podijeljena na Web stranice
(slično kao i knjige u knjižnicama). Da bi se korisnici snašli u ovom neredu informacija
razvili su se programi za pretraživanje interneta: preglednici ili browseri koji, pomoću
pretraživača (programi koji razlikuju stranice prema njihovim sadržajima), omogućuju
korisnicima da pronađu ono što ih zanima, u bilo koje vrijeme.
10 Projekt Grandparents&Grandchildren („Djedovi i unuci“)
Preglednik
Da biste objasnili kako se spojiti na Internet, kako otvoriti preglednik i opisali njegove
funkcije, koristite vodič za surfanje internetom dan „Djedovima”.
U ovoj fazi tečaja polaznik mora znati upravljati mišem. Zapamti da, kad se osoba nalazi
ispred računala po prvi put, normalno je da je zabrinuta i nervozna, prije svega zbog
straha da će uzrokovati nepopravljivu štetu. Stoga, umirite polaznika i objasnite da što
god oni radili na internetu, ništa ne će uništiti računalo ili podatke na njemu.
Postepeno objasni, koristeći primjere, da su Internet stranice okarakterizirane pojedinim
adresama koje ih nedvojbeno identificiraju među milijardama stranica koje postoje na
svijetu i u neprestanom su razvoju. Kako bi došli na stranicu kojoj znate adresu i
pregledali ju (na primjer novine ili TV stranice), dovoljno je da ispravno i pažljivo upišete
adresu u adresno polje i pritisnete tipku “Enter” koja se nalazi na desnoj strani tipkovnice
(pokažite tipku).
Jednom kada je prikazana početna stranica (Home page), miš se može koristiti svaki put
kad se, unutar stranice, pokazivač pretvori u “malu ruku”. Objasnite da “mala ruka”
označava da na određenom mjestu postoji link, tj. poveznica, koji vam omogućuje da
odete na drugu stranicu unutar iste stranice ili da otvorite novu stranicu.
Kad se polaznici susreću s internetom po prvi put, idealno je da im date popis zanimljivih
stranica kako bi mogli vježbati upisivanje adresa u adresno polje, i naučili koristiti tipke
koje omogućuju korisniku da se vrati ili prijeđe na sljedeću, prethodno
posjećenu, stranicu.
Dobro bi bilo da posvetite barem 15 minuta ovoj vježbi jer se radi o osjetljivom trenutku
za polaznike: on/ona će trebati vašu potporu ali nastojite ne kontrolirati situaciju.
Pustite polaznike da uče na svojim greškama. Budite spremni intervenirati i pomoći im
ali nemojte biti nametljivi.
Jednom kad se steknu vještine potrebne za rad s mišem i internet stranice su savladane,
možete se usmjeriti ka pretraživačima.
11 Projekt Grandparents&Grandchildren („Djedovi i unuci“)
Pretraživači
Pretraživači su posebne internet stranice koje nam pružaju mogućnost da nađemo
stranice koje nas interesiraju, čak i kad ne znamo njihove adrese. Postoje različiti
pretraživači: najpopularniji danas je Google (www.google.com).
Ovaj pretraživač preporučujemo jer je dostupan na svim jezicima te jer je početna
Google-ova stranica idealna za početnike, jednostavna je i jasna. Prikazuje bijeli okvir
koji je zapravo okvir za pretraživanje: ključne riječi koje je korisnik odabrao prema
temi/predmetu koju on/ona želi pronaći upisuju se u okvir.
Inzistirajte (što više) na razlici između adresnog polja Internet Explorera, u kojem se
mogu upisati samo potpune adrese (npr.www.geengee.eu), i okviru za pretraživanje u
kojem riječi moraju biti upisane na željenom jeziku i s razmakom.
Dajte nekoliko primjera pretraživanja, kako bi pokazali da je izbor pravih riječi presudan:
pojam koji je previše općenit (npr. „Kolač“) daje previše rezultata (više od 7.000.000
pronađenih stranica!), te tako onemogućuje kvalitetno pretraživanje. Nasuprot, predugi
niz riječi (kao što je: „čokoladna torta s lješnjacima, mlijekom, jajima, likerom,
bademima“) previše ograničava pretraživanje i također ne osigurava prikladne rezultate.
S vremenom, polaznik će otkriti „zlatnu sredinu“, tj. pravi izbor riječi koje će mu
omogućiti da pronađe linkove za relevantne stranice u samo nekoliko sekundi (npr. „Torta
s čokoladom i lješnjacima“). Izmislite primjere. Pretraživanje započnite općenitim
pojmom, zatim dodajte još jednu riječ, pa još jednu, da bi suzili pretraživanje.
12 Projekt Grandparents&Grandchildren („Djedovi i unuci“)
Zamolite polaznika da imenuje neke teme za koje je zainteresiran, te zajedno odaberite
riječi za pretragu tako da im možete ponuditi neke prijedloge. Naglasite da su praksa i
iskustvo neprocjenjivi te da ih ni trening ni priručnik ne može zamijeniti.
13 Projekt Grandparents&Grandchildren („Djedovi i unuci“)
E-mail
Objasnite načela na kojima se funkcioniranje e-maila temelji. Posebno, podsjetite
polaznika da kako bi mogao slati i primati elektronsku poštu, potrebno je posjedovati
internetsku vezu. Razgovarajte o programima za korištenje e-maila, kao što je Gmail.
Bitno je napomenuti da je prije korištenja takvih programa nužno da polaznik/ca otvore
svoju vlastitu e-mail adresu. Kako bi korisnici otvorili vlastiti e-mail račun (tj. kako bi se
registrirali, inače besplatno) na pružatelju usluga (engl. Provider, može se raditi o tvrtki
koja pruža internet priključak ili besplatni webmail servis), bit će potrebna vaša pomoć ili
pomoć stručne osobe.
Potom ćete morati podesiti e-mail program i od tog trenutka će polaznik biti u mogućnosti
primati i slati e-poruke na jednostavan način. Također, bitno je podsjetiti polaznika da email poruke vrlo brzo i bez troškova (osim onog kratkog vremena potrebnog za
uspostavljanje veze) stižu do primatelja, što ne znači da će poruka biti odmah i
pročitana: poruke će biti pročitane kad primatelj odluči provjeriti sadržaj njegovog
poštanskog sandučića.
E-mail adrese se s lakoćom razlikuju od Internet adrese jer sadrže posebni znak @. Sa
strpljenjem objasnite polazniku/ci kako da naprave
@
te ih pustite da vježbaju.
Inzistirajte na tome da pri upisivanju e-mail adrese valja biti oprezan (npr. razmak se
nikada ne koristi), u protivnom će poruka otići krivom primatelju, odnosno na krivu
adresu, ili u najboljem slučaju će se vratiti pošiljatelju. Dobra je navika uvijek napisati
predmet e-mail poruke kako bi primatelj mogao s lakoćom raspoznati važne poruke od
onih neželjenih (tzv. spamova).
Posvetite neko vrijeme za vježbe primanja i slanja e-mailova: ako je moguće pošaljite ih
na vašu e-mail adresu ili na adresu njihovih kolega. Kasnije, istražite mape „Ulazna
pošta“, „Izlazna pošti“, itd.
Također, podsjetite polaznike da u slučaju da se on/ona nalazi daleko od kuće, na primjer
na odmoru u inozemstvu, a imaju na raspolaganju računalo povezano na internet, on/ona
mogu u bilo kojem trenutku provjeriti sadržaj poštanskog sandučića (mailboxa).
Ako e-mail adresa glasi na primjer :johndoe@alice.it, on/ona može pretpostaviti da je
poslužitelj Alice. Otvaranjem internet stranice www.alice.it, on/ona će pronaći prostor za
14 Projekt Grandparents&Grandchildren („Djedovi i unuci“)
e-mailove s dva polja u kojima se upisuju korisničko ime (na primjer johndoe) i lozinka
(tj. kod izabran prilikom registracije radi zaštite računa od neželjenih pristupa).
Nakon što poslužitelj provede postupak identifikacije, stranica koja je posvećena
određenom računu bit će prikazana i korisnik će moći čitati i odgovarati na poruke.
U tom slučaju pošta se provjerava izravno na internetu, što zahtjeva aktivnu internetsku
vezu za vrijeme trajanja čitavog procesa čitanja i pisanja poruka.
Korisne informacije o Gmailu
Gmail je besplatan webmail servis kojeg nudi Google. Zahvaljujući Gmailu možete
zauvijek sačuvati vaše poruke, dokumente i slike; možete na brzinu pronaći poruke koje
vas zanimaju i, uz to, možete čitati i organizirati poruke na inovativan način. Na Gmailu
postoje samo mali, diskretni tekstualni oglasi. Pošto su oglasi i za njih vezane informacije
u skladu sa sadržajem vaših poruka, umjesto da budu nametljivi, mogu čak i biti korisni.
Gmail, također objedinjuje funkciju razmjene trenutnih poruka u e-mail servisima, tako
da uvijek možete biti u stalnom kontaktu sa svojim prijateljima kada ste on-line, odnosno
kada ste spojeni na Internet, „razgovarajući“ s njima (na chatu). On je jednostavan,
učinkovit pa čak i zabavan za korištenje. To je potpuno novi način korištenja e-pošte. To
je Googleova filozofija primijenjena na e-mail.
Morate objasniti da e-mail sandučić ima limit maksimalne pohrane e-pošte te nakon što ga
dosegnete daljnje poruke koje budu stizale bit će odbijene. Stoga bi bilo dobro da
redovito provjeravate koliko prostora se trenutno koristi i ako je potrebno izbrišete
nepotrebne poruke.
15 Projekt Grandparents&Grandchildren („Djedovi i unuci“)
Provjerite da li polaznici pored sebe imaju papir i olovku kako bi odmah mogli zapisati
svoju e-mail adresu i lozinku koju su odabrali.
Jasno im objasnite da je procedura stvaranja e-mail adrese postupak koji se radi „jednom
zauvijek“, kako bi izbjegli da „djedovi“ ponove sve korake prijave svaki put kada žele
provjeriti njihovu poštu.
Ukoliko se Gmail koristi preko javnih računala, steknite naviku da NE dopustite
kompjuteru da zapamti vaše podatke. Na taj ćete način izbjeći da drugi ljudi pristupe epošti vašeg sandučića.
Kada stignete do poglavlja o Privitcima (attachment), bilo bi dobro da pripremite
nekoliko datoteka manjih veličina (tekst ili slika) sa svrhom da se ne gubi vrijeme u
potrazi za odgovarajućom datotekom u računalu. To je važno da bi „djedovi“ shvatili da
ne smiju pretjerivati sa težinom priloženih datoteka.
Kada se počinje upisivati adresa može se pojaviti i automatsko dovršavanje te adrese. U
tom slučaju vrlo je bitno još jednom provjeriti da li se radi o pravom kontaktu, u slučaju
da neki kontakti imaju slične nazive.
Važno je da objasnite „djedovima“ kako je uređivanje adresara vrlo bitno. Moći će
uštedjeti mnogo vremena pohranjujući adrese koje će koristiti u budućnosti i skupljajući
sve poruke koje nam je određeni kontakt već poslao.
Pomozite djedovima da odmah kreiraju korisne oznake i filtere kako bi shvatili važnost tih
alata, koji na prvi pogled mogu djelovati previše komplicirano i suvišno. Povežite filter sa
oznakom i, ako je moguće, pošaljite polazniku e-mail sa vašeg računa tijekom sata.
Tako ćete im pomoći, uz stvarnu e-mail poruku, da shvate kako stvoriti oznaku i filter koji
će za njih prikupljati sve buduće poruke što ćete im poslati.
Objasnite im da nije potrebno prazniti smeće (trash) jer će se poruke automatski izbrisati
nakon 30 dana. Moći će tako vratiti one poruke koje su pogreškom smještene u smeće.
Nužno je napomenuti da se poruke moraju povremeno arhivirati kako spremnik za ulazne
poruke ne bi postao previše zagušen, te bi ga postalo teško provjeravati.
16