uhrvatskoj kuda ploviti, ©to vidjeti s pomorskim kartama, jućni dio

ÆIVI
A RH
R H I PELAG
PE LAG
U
H R V A T S K O J
K U DA P L OV I T I , © TO V I D J E T I
S P O M O R S K I M K A R TA M A , J U Æ N I D I O
Projekt Hrvatskog hidrografskog instituta u Splitu u suradnji s Ministarstvom turizma Republike Hrvatske,
Hrvatskom turistiËkom zajednicom i Hrvatskom gospodarskom komorom
æ
i v
i
a
r h i p
e l a
g
Bit Êu vaπ vodiË kroz prekrasni i oËaravajuÊi hrvatski
arhipelag. Posljednjih petnaest godina plovio sam
Mediteranom i opisao svoja iskustva u knjigama Ӯivot
na brodu”, ”Plovidba Mediteranom” i ”Plovidba antiËkim
vodama”. Krajem osamdesetih moja æena i ja plovili smo
nekoliko godina dalmatinskim otoËjem i bili opËinjeni
njegovom ljepotom, kulturom i povijeπÊu. Napisao sam
nekoliko Ëlanaka o tome i poËeo prikupljati materijal za knjigu,
ali onda je poËeo rat pa su moji planovi odgoeni. Otplovili smo
istoËno prema Turskoj. S mirom i vjerom u buduÊnost Hrvatske,
vratili smo se i mi ovoj zemlji koja viπe nego ijedna moæe oæivjeti
ono πto Æivi arhipelag jest.
Nijedna zemlja na Mediteranu nema tako bogati arhipelag, sa
66 otoka, 652 otoËiÊa, 389 hridi i 78 grebena. To je jedno od
najboljih jedriliËarskih podruËja na svijetu. U upitniku koji je
izaπao u ameriËkom Ëasopisu ”Svijet krstarenja” skupina istaknutih
nautiËara ocijenila je hrvatski arhipelag, uz Karipsko otoËje, kao
najljepπe jedriliËarsko podruËje na svijetu. U ovoj zemlji s tisuÊu
otoka Ëekaju vas upeËatlijva iskustva u Ëistoj, nedirnutoj okolici, u
zemlji otoka s tradicijom i povijeπÊu koja datira od davnih vremena.
Ne æurite! Uæivajte u jedinstvenim otocima, gostoljubivom narodu, prekrasnoj tradicionalnoj odjeÊi, pjesmi i plesu! Uæivajte u mirisu
lavandinih polja, u ljepoti starih Ëvornatih maslina, u strogoj jednostavnosti vinograda i odliËnim lokalnim vinima!
Potraæite viπe od uobiËajenih tehniËkih informacija o hotelima i
muzejima, navedenih u turistiËkim prospektima, i pronaite u arhipelagu dublju dimenziju - upoznajte pravi, autentiËni Æivi arhipelag.
Ebbe Gustafsson, ©vedska. Bivπi ravnatelj Narodnog sveuËiliπta. Novinar, izdavaË
”Skeppsrådet”, sluæbenog Ëasopisa ©vedskog jedriliËarskog kluba. Autor triju knjiga o
plovidbi Mediteranom. »lan uprave ©vedskog jedriliËarskog kluba, koji ima 36.000 Ëlanova.
Bivπi predsjednik ©vedskog jedriliËarskog kluba za Mediteran.
Hrvatska
Ovo je Hrvatska. Nigdje u Europi neÊete pronaÊi na tako relativno malom podruËju takvu
razliËitost krajolika i tako blagu klimu kao u Hrvatskoj. Sa 2600 sunËanih sati godiπnje i temperaturom mora od 25 do 27 stupnjeva, ova obala i otoËje spadaju meu najsunËanija podruËja na
Mediteranu.
Hrvatska ima arhipelag s viπe od tisuÊu otoka. To su ostaci Dinarida koji su prekrivali ovo
podruËje prije mnogo milijuna godina, i kasnije potonuli u more. Danas se samo vrhovi uzdiæu
kao otoci te Ëine jedan od najveÊih arhipelaga na Mediteranu.
ZEMLJA
ZA SVA
GODI©NJA
DOBA
Na sjeveru je poluotok Istra s izrazito razvedenom obalom i mnogo odliËno zaπtiÊenih uvala.
Tu su smjeπteni neki od najljepπih gradova u Hrvatskoj, Ëija povijest datira iz antiËkih i bizantskih
vremena, te iz doba renesanse.
Otoci u Kvarnerskom zaljevu, juæno od Istre, pruæaju intenzivan i neodoljivi doæivljaj
prirode, posebno Cres, drugi po veliËini otok na Jadranu, na kojemu se gnijezdi bjeloglavi sup.
Tu je i Vransko jezero sa ”slatkim” podvodnim izvorima, odakle se pitkom vodom opskrbljuju i
Cres i susjedni otok Loπinj. OËaravajuÊa iskustva Ëekaju vas u starom mitskom gradu Osoru, na
juænom rtu Cresa, naseljenom joπ u neolitiku. PrivuÊi Êe vas bogatstvo kulturne i povijesne baπtine otoka Krka, sa starim tvravama i riznicama umjetnina iz doba Venecije, u gradu Krku, ili
Ëuvena BaπËanska ploËa, najstariji pisani spomenik na hrvatskom jeziku. Posvuda u Hrvatskoj
privlaËi Ëudesna mjeπavina veliËanstvene prirode i tisuÊljetne kulture!
Ako se udaljite od obale nekoliko kilometara u unutraπnjost Istre, kao da ste se vratili stotinu
godina u proπlost. Na breæuljcima su smjeπteni privlaËni gradiÊi poput Buja i Groænjana, a u dolini rijeke Mirne turistiËka je atrakcija Motovun, Bijeli grad, na 300 m nadmorske visine. IstoËno od
Rijeke uzdiæe se romantiËno gorsko podruËje - Gorski kotar s gustim πumama i odliËnim
pjeπaËkim stazama.
U unutraπnjosti, istoËno od Kvarnerskog zaljeva podruËja su veliËanstvene prirode, prije
svega planina Velebit s obiljem divljeg æivotinjskog svijeta i zadivljujuÊim pogledom niz 400 m
duboki klanac Velike Paklenice. IstoËno od Velebita je Ëudo prirode - nacionalni park Plitvice.
Skriven u gustim πumama - u divljem krajoliku - niz je od 16 jezera s nekoliko vodopada, a
najveliËanstveniji je od njih pored sela Plitvica, gdje se voda obruπava u rijeku Koranu s visine
od 76 m.
Posjet 900 godina starom gradu Zagrebu, politiËkom, kulturnom, gospodarskom i
znanstvenom srediπtu Hrvatske, nalikuje dolasku u klasiËni srednjoeuropski grad, poput BeËa
ili Budimpeπte. U slikovitoj okolici Zagreba, gdje je i nekoliko Ëuvenih ljekovitih kupaliπta, svojevremeno je hrvatsko i maarsko plemstvo podiglo svoje palaËe i barokne dvorce okruæene
velikim imanjima.
HVAR
O K U S I T E H RVAT S K U
POGLED NA DUBROVNIK
DALMATINSKI SPECIJALITETI
Imam toliko predivnih uspomena iz Hrvatske: ljepota Kornatskog otoËja, vodopadi PlitviËkih jezera, slapovi rijeke Krke, uπÊe rijeke Neretve...
SjeÊam se i slasnih, primamljivih mirisa hrvatske kuhinje: peËeni
istarski svinjski but i domaÊe kobasice, tjestenina s tartufima, usoR
E
C
E
P
T
ljeni lubin, πkoljke na æaru, lazanje s jastogom, grdobina u listoviCRNI RIÆOT "KAPETANOVA KU∆A"
ma vinove loze, njoki s raËiÊima, rolada od kuniÊa i divlje πparoge
(za 4 osobe)
te jela od gljiva.
Sastojci: sipa 200 g, dagnje 200 g, lignji 200 g
Hrvatska je kuhinja
luk 100 g
ulje (pola biljno, pola maslinovo) 0,15 l
zaista iznimno kvalitet1 ælica pirea od rajËice
bijelo vino 0,10 l
na i privlaËna.
sol, papar, vegeta, perπin i Ëeπnjak (sve po æelji)
sirova riæa 300 g
Ako posjetite
crnilo od sipe (po potrebi)
razliËite krajeve
Priprema: Na mijeπanom ulju zaæutimo luk, a
Hrvatske, obogatit Êete
zatim dodamo nasjeckanu sipu, oËiπÊene dagnje i
nasjeckane lignje. To se dobro izdinsta, zajedno sa
svoja gastronomska
zaËinima (perπin, papar, vegeta, pire od rajËica i
Ëeπnjak). Prelijemo bijelim vinom, dodamo riæu, a
iskustva. VeÊina otoka
potom zalijemo vruÊom vodom i zacrnimo
crnilom od sipe. Povremeno dodajemo malo vode
i mnogi gradovi duæ
dok riæa ne bude kuhana. Uz riæot dodamo πkoljke
obale zapravo su
u kori (dagnje, brbavice i πkampe).
Posluæuje se uz parmezan.
posebni gastronomski
svjetovi.
U Motovunu, u srediπnjem dijelu
Istre, posluæit Êe vas ukusnim riæotom
od gljiva;
u Groænjanu domaÊim kobasicama;
u Delnicama, u Gorskom kotaru,
dimljenom divljaËi (medvjee i srneÊe
meso);
u ©ibeniku ”visovaËkom begavicom”, ukusnim jelom od
janjetine i kiselog ovËjeg mlijeka;
na otocima odliËno
pripremljenim jastogom,
rakovima, ribom, oπtrigama i
drugim πkoljkama te kvalitetnim vinima;
na Cresu, Pagu, BraËu...
peËenom janjetinom, Ëiji specifiËni okus potjeËe od slanih i
mirisnih trava. Poznat je braËki
vitalac, jegulje i æabe iz uπÊa
Neretve, a istarski i drniπki
prπuti na svjetskom su glasu.
Uvjeravam vas da Êe vam
se sir s otoka Paga dopasti kao
da je najfiniji francuski!
Iz bogatih vinograda specijalnim talentom domaÊih
vinogradara nastaju visoko cijenjena vina. »uvena crna vina
uz obalu su teran, merlot i cabernet u Istri, a srednjoj i juænoj
Dalmaciji opolo, plavac, babiÊ, pharos, bogdanuπa, dingaË i
postup.
Poznata bijela vina na obali su malvazija, ælahtina, vugava,
maraπtina, poπip i grk.
H RVAT S K I H I D RO G R A F S K I I N S T I T U T K A KO D O B I T I I N F O R M AC I J E O P L OV I D B I J A D R A N O M
1
POVIJEST
HRVATSKOG
HIDROGRAFSKOG
INSTITUTA
Rt Savudrija
Umag
RIJEKA
R
Crikvenica
RN
ER
I˘
ZADAR
U danaπnje doba kada je Ëovjek otkrio mnogo
”nemoguÊeg”, vinuo se u svemir i πetao Mjesecom,
jedino mjesto na kojemu se joπ mogu naÊi mrvice
samoÊe ili avantura jest - more, jer ne moæete se
otisnuti na puËinu, a da ne osjetite poπtovanje
prema golemoj vodenoj masi koja diπe i æivi svojim
ritmom i ne da se ukrotiti.
DUGI OTOK
KORNATI
Biograd n/m
Murter
Tisno
Vodice
'IBENIK
14
Primo„ten
RogoznicaTrogir
Ła
15
SPLIT
18
Omi„
RogaŁ Supetar
'OLTA
16
Splitska vrata
Milna
Vis
JABUKA
Komi a
VIS
SVETAC
BI'EVO
20
Makarska
BRA¨
Stari Grad
Sumartin
Jelsa
HVAR
Hvar
22
19
Trpanj
KorŁula
Vela Luka
17
PLO¨E
PELJE'AC
KOR¨ULA
Trstenik
25
Ston
Lastovo
21
SU'AC
23
LASTOVO
Slano
Sobra
MLJET
26
po
ti
Sali
lo
13
AN
Sigurnost plovidbe
Pomorska kartografija
Hidrografska izmjera
Oceanografska istraæivanja
Kartografska reprodukcija
Izdavanje navigacijskih publikacija
Preko
'M
PA
•
•
•
•
•
•
Novigrad
Bo ava
AN
Osnovne aktivnosti instituta u okviru
hidrografske djelatnosti:
SIGURNOST PLOVIDBE
MOLAT
11
LJ
UG
Hrvatski hidrografski institut specijalizirana je ustanova koja obavlja hidrografsku djelatnost istraæivanja mora
radi sigurnosti plovidbe.
tP
Dr. sc. Zvonko GræetiÊ
Tel: +385 (0)21 433 344
E-mail: office@hhi.hr
www.hhi.hr
R
RAVNATELJ:
24
ar
Omi„alj
NE
AR
2
M. Draga
KV
PoreŁ
K VA
21000 SPLIT
Zrinsko - Frankopanska 161
Tel: +385 (0)21 361 840
Fax: +385 (0)21 347 242
Telex: 26-270 HIRH
5
Bakar
Kraljevica
Hidrografska djelatnost
na istoËnoj obali
Malinska'ilo
Jadrana datira od poËetka 19. stoljeÊa, kada je prvu
7
Rabac
KRK
Rovinj
N.Vinodolski
Krk
Ra„a
izmjeru proveo ”otac moderne hidrografije” Charles
Punat
SENJ
Cres
Beautemps-Beaupré, u razdoblju od 1806. do 1809.
Ba„ka
Sv. Juraj
BRIJUNI
PULA
godine. Na temelju njegove izmjere nastaje atlas s
CRES
RAB
Rt Kamenjak
petnaest pomorskih karata i planova te dvije
Rab
Jablanac
6
9
panorame.
4
3
UNIJE
Austrougarska mornarica obavila je
10
M. Lo„inj Novalja
LO'INJ
prvi sustavni premjer istoËnojadranPAG
Karlobag
Pag
8
SILBA
skog akvatorija od 1822. do 1824.
OLIB
Starigrad
Silba
12
godine i izdala 24 pomorske karte i
Ist
Virsko
peljar ”Portolano del Mare Adriatico”.
more
Opatija
I S T R A
Pr
ola
zH
Novigrad
HRVATSKI HIDROGRAFSKI
INSTITUT
Djelatnost je institucionalizirana 27. 4. 1860.
godine i od tada do danaπnjih dana, s prekidima za
trajanja svjetskih ratova, kontinuirano se provodi.
Na hrvatskom dijelu Jadrana austrougarska
mornarica je, meu prvim u europskim zemljama,
uspostavila hidrografsku sluæbu (1860.) koja se
svojom djelatnoπÊu produæuje sve do danaπnjih
dana, usavrπavajuÊi metode istraæivanja i tehnologiju mjerenja.
Tijekom 140 godina rada u ovoj se instituciji
njegovao specifiËan stil izrade pomorskih karata i
publikacija, koji je i danas prepoznatljiv. U nekoliko
posljednjih godina novim dizajnom se nastoji osuvremeniti klasiËnu ponudu tih proizvoda i prilagoditi je novom naËinu koriπtenja i novim korisnicima - pomorcima amaterima.
DUBROVNIK
Cavtat
PALAGRUfiA
GALIJULA
HRVATSKI HIDROGRAFSKI INSTITUT
Za sigurnu plovidbu morem potrebno je, osim
dobrog poznavanja specifiËnosti plovnog podruËja i
vremenskih prilika, imati i dobre priruËnike i karte
za navigaciju. Hrvatski hidrografski institut u tu
svrhu izdaje i odræava stotinjak karata razliËitih
namjena i mjerila, te publikacije vaæne za sigurnost
plovidbe pomorcima kojima je more posao, ali i
onima kojima je to hobi. Ova publikacija pokuπaj je
pribliæavanja tradicionalnih krutih zakonitosti
pomorske struke ljudima kojima je more hobi i
ljubav; zaljubljenicima u avanturu.
Djelatnici hidrografskog instituta æive s
pomorstvom i za pomorstvo, otvoreni su za sva
pitanja, zahtjeve i sugestije svojih korisnika. Mnogi
pomorci sluæe se pomorskim kartama i vjeruju ljudima koji su ih za njih izradili, jer - ploviti se mora.
PRODAJA POMORSKIH KARATA
I NAUTI»KIH PUBLIKACIJA
1. PENUL, d.o.o. - Split
Kopilica 5, 21000 - SPLIT, tel: +385 (0)21 490-709
• Prodavaonica Split, Obala Lazareta 1,
21000 - SPLIT, tel.: +385 (0)21 591-503,
fax: +385 (0)21 585-782
• Prodavaonica Zagreb, Mega Nautic Shop,
Prisavlje 14, 10000 - ZAGREB,
tel/fax: +385 (0)1 6196-480, 6196-481
• Prodavaonica Pula, Splitska 3, 52000 - PULA,
tel.: +385 (0)52 591-321
• Prodavaonica Rijeka, Senjsko pristaniπte 3,
51000 - RIJEKA, tel/fax: +385 (0)51 213-590
• Prodavaonica Zadar, Jurja Bijankinija 8,
23000 - ZADAR, tel/fax: +385 (0)23 251-051
• Prodavaonica ©ibenik, Obala osloboenja br. 2,
22000 - ©IBENIK, tel.: +385 (0)22 212-268
• Prodavaonica Dubrovnik, ACI marina Miho Pracat,
Mokoπica, 20000 - DUBROVNIK,
tel.: +385 (0)20 454-073
• Prodavaonica KorËula, Vinka Paletina br. 176,
20260 - KOR»ULA, tel/fax: +385 (0)20 711-179
• Prodavaonica PloËe, Trg kralja Tomislava 9,
20340 - PLO»E, tel.: +385 (0)20 679-271
2. NAVAL-ADRIA, d.o.o.
Budicinova br. 7, 51000 - RIJEKA
tel/fax: +385 (0)51 267-635
Prodavaonica NAUTIKA, 51222 BAKAR
tel/fax: +385 (0)51 761-730, e-mail
3. INVENTING, d.o.o.
A. Pomoraca 7/V, 10000 - ZAGREB
tel/fax: +385 (0)1 6523-921
4. NAVIGATORE
Riva Amfora 7, »ervar-Porat, 52 440 - PORE»
tel/fax: +385 (0)52 436-663
5. MARINERA
Obala kralja Petra Kreπimira IV br. 11,
23210 - BIOGRAD NA MORU
tel: +385 (0)23 384-882
6. TRINAESTICA-13,
Ulica kneza Domagoja 3,
23210 - BIOGRAD NA MORU
tel: +385 (0)23 383-219
7. MEHANIC NAUTIC, d.o.o.
Marka MaruliÊa 12, 22243 - MURTER
tel: +385 (0)22 434-908, 435-062,
fax: +385 (0)22 434-763
8. BORI LIBRA, d.o.o.
Trg Slobode 2, 54 470 - UMAG
tel/fax: +385 (0)52 741-934
9. NAUTIC, d.o.o.
N.T.C., Zlatna luka, 23 206 - BIBINJE - SUKO©AN
tel: +385 (0)23 393-958, mob: 098/272-650
10. NAVIS, d.o.o.
Obala kneza Trpimira 4, 23 000 - ZADAR
tel/fax: +385 (0)23 335-025
11. NAVIGO, d.o.o.
Ul. Nadbiskupa V. ZmajeviÊa 12, 23 000 - ZADAR
tel: +385 (0)23 214-823, fax: +385 (0)23 213-330
12. GEOSUSTAVI
Njegoπeva 3, 21000 - SPLIT
tel/fax: +385 (0)21 370-861, mob: 091/5378-294
13. VITAGRAF d.o.o.
Slogin-Kula b.b., 51000 - RIJEKA
tel: +385 (0)51 322-880, fax: +385 (0)51 212-622
14. INOX BRAMAR, d.o.o.
Kralja Zvonimira 112, 22000 - ©IBENIK
tel.: +385 (0)22 337-961
15. PLANET, t.o.
B. J. Trogiranina 7, 21220 - TROGIR
16. V.B.Z, d.o.o.
TomiÊeva 2, 10000 - ZAGREB,
tel.: +385 (0)1 4812-537
Hrvatski hidrografski institut svoje karte i publikacije
prodaje iskljuËivo posredstvom ovlaπtenih distributera.
H RVAT S K A O B A L A J A D R A N A
Juæni dio
O
pisano podruËje dviju æupanija Splitsko-dalmatinske i DubrovaËko-neretvanske obuhvaÊa
srednji i juæni dio istoËne obale Jadranskog mora od
rta PloËa do rta Oπtra i otoke u dvije skupine - srednjodalmatinsko i dubrovaËko otoËje, koji se pruæaju u
smjeru istok zapad.
Ovo je podruËje raznolikih prirodnih ljepota i
blage mediteranske klime, a kao raskriæje putova
prema istoku i zapadu bilo je naseljeno veÊ u neolitiku. U povijesnim razdobljima bilo je popriπte osvajanja i naseljavanja od brojnih ilirskih plemena, grËkih
i rimskih kolonizatora, o Ëemu svjedoËe arheoloπki
nalazi i saËuvani spomenici. Hrvati su doπli u 7. stoljeÊu i opstali na ovom prostoru u neprekinutoj teænji
da se odræe i saËuvaju slobodu. U srednjem vijeku i
dalje mijenjali su se osvajaËi - MleËani, Neretljani,
Otomani, Austrija, Francuska i Italija.
Uz bogatstvo arheoloπkih nalaza: Salona, Pharos
i Dimos na otoku Hvaru, Narona, Ston i Mali Ston,
Dubrovnik i Epidaurum, u mnogim su mjestima saËuvani spomenici arhitekture: Split, Trogir, KorËula,
Dubrovnik, Cavtat....
U svjetsku kulturnu baπtinu UNESCO-a uvrπtena je
Dioklecijanova palaËa, grad-muzej Trogir i Dubrovnik,
a delta Neretve Ramsarskom konvencijom uvrπtena je
na listu vaænih vlaænih podruËja.
Na ovom podruËju bogatom prirodnim ljepotama
nalazi se nacionalni park Mljet i park prirode Biokovo.
Riblji rezervati su uz rijeke Jadro i Vrlika, a ornitoloπki
rezervat na tri otoËiÊa pred Cavtatom - Mrkanu, Bobari
i Sutivanu. Park πume su: Marjan (Split), Gornje Ëelo i
Donje Ëelo (na otoku KoloËepu), na otoËiÊu Oπjak
(Vela Luka), u OrebiÊu i park πuma Hober (KorËula),
a zaπtiÊeni krajolici: Vidova gora, Pakleni otoci, otoci
©Êedro, ZeËevo, Ravnik, kanjon Cetine, dolina Blaca,
KoËje na otoku KorËula, Saplunara na otoku Mljetu i
otok Badija. Od spomenika parkovne arhitekture
najpoznatiji je Arboretum u Trstenom, koji je naæalost
u nedavnom poæaru teπko oπteÊen, ali je pokrenuta
akcija za obnovu.
U priobalju i na otocima klima je mediteranska, s
vruÊim i suhim ljetima i blagim kiπnim zimama, a u
zaleu kontinentalna, ali ublaæena mediteranskim utjecajem. Temperatura mora zimi gotovo nikada ne pada
ispod 10°C, a ljeti dostigne 27°C. Hvar ima 2.715
sunËanih sati godiπnje, Split 2.697 sati, Vela Luka 2.671
i Dubrovnik 2584 sati.
PANORAMA SPLITA
OBILJEÆJA I OZNAKE PODRU»JA
Ukupna povrπina: 22.216 km2
Povrπina kopna: 6.355 km2
Povrπina mora: 15.861 km2
Broj stanovnika: 601.329
Gradovi: Drniπ, Dubrovnik, Hvar, Imotski, Kaπtela,
Komiæa, KorËula, Makarska, MetkoviÊ, Omiπ,
Opuzen, PloËe, Sinj, Solin, Split, Stari Grad, Supetar,
Trogir, TuËepi, Vis, Vrgorac, Vrlika,
TuristiËka srediπta: Bol, Cavtat, Dubrovnik, Hvar,
Jelsa, Kaπtela, Komiæa, KorËula, Lopud, Makarska,
Mljet, OrebiÊ, Slano, Split, Stari Grad, Ston, Supetar,
Trogir, Trpanj, Trsteno, Vela Luka, Vis, Zaton.
Marine: Baπka Voda, Brela, Drvenik veli, Dubrovnik,
Hvar, KorËula, Lumbarda, Marina, Milna (otok BraË),
OrebiÊ, Pakleni otoci (Sv. Klement), Split, Trogir,
TuËepi, Vis, Vrboska.
Nastanjeni otoci: BraË, Drvenik veli, Drvenik mali,
Hvar, KoloËep, KorËula, Lastovo, Lopud, Mljet, ©ipan,
©olta, Vis.
Gospodarstvo: turizam i ugostiteljstvo, luËki preto-
var, æeljezniËki i cestovni transport, trgovina,
brodogradnja, preraivaËka industrija, kemijska
industrija, ribarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo,
maslinarstvo, pËelarstvo, stoËarstvo, povrtlarstvo.
Turizam: kapacitet ugoπÊenja oko 182.000, hoteli
oko 47.000, pansioni, apartmani, kampovi i turistiËka naselja oko 170.000.
Vezovi u marinama: u moru 2.341, suhih oko 660.
Rogoznica - Split MK 16
»UVAJMO MORE OD ZAGA–ENJA
”Trogir se ljeska
kao vilinski gradiÊ s
kulama i zvonicima
ispred nas, s velebnom tvravom i
palmama duæ
obale”, napisao
sam u brodskom
dnevniku za
KA©TEL NOVI
SALONA
MASLINICA, OTOK ©OLTA
vrijeme naπeg
prvog boravka,
sada veÊ daleke
1988. godine.
SU∆URAC. Zadræali smo se dugo u
u dnu kojega je naselje VINI©∆E, dobro
zakloniπte za jahte.
U unutraπnjem dijelu zaljeva Marina,
oko 12 km zapadno od Trogira, pred naseljem MARINA, luËica je Agana sa 140
vezova na pontonskim gatovima. Na
poËetku 16. stoljeÊa trogirski biskup je
naredio da se tu sagradi obrambena kula s
koje Êe se njegov posjed braniti od Turaka.
Ta velika graevina i danas pruæa poseban
ugoaj u luci.
Od mog prvog boravka, u TROGIR
sam se vraÊao nekoliko puta i lutao uskim i
slikovitim ulicama izmeu lijepih starih palaËa. ObiËno sam pio kavu na glavnom trogirskom trgu i divio se katedrali Sv. Lovre,
petsto godina staroj, Gradskoj loæi i kuli sa
satom (nekada maloj renesansnoj crkvi Sv.
Sebastijana) u njenoj blizini. Na zapadnoj
Kaπtel Gomilici, oËarani starim dvorcem s
visokim kulama, opkopnim kanalom ispunjenim vodom te unutraπnjim dvoriπtem.
U SOLINU, oko 5 km sjeveroistoËno
od Splita, ruπevine su stare Salone. Za vrijeme vladavine rimskog imperatora
Augusta, Salona je bila glavni i najveÊi grad
u provinciji Dalmaciji, s gotovo 60 000
stanovnika. Oko 614. godine Slaveni i
Avari su grad sravnili sa zemljom. Ulogu
centra je preuzeo susjedni Split, gdje su
mnogi stanovnici Salone naπli utoËiπte u
DIOKLECIJANOVOJ PALA»I.
Posjetili smo SOLINSKE
ISKOPINE jednog sunËanog dana, krajem travnja. Okolina je bila prekrivena cvijeÊem, crveni makovi ukraπavali su ostatke
nekadaπnjih gradskih zidina. ©etali smo
uokolo ruπevina velikog grada i pokuπavali
KAMBELOVAC, GOMILICU i
TROGIR
strani trga je palaËa ∆ipiko, a njoj nasuprot
Gradska vijeÊnica sa zanimljivim gotiËkim
dvoriπtem te muzej s odjeÊom i oruæjem.
Iako sam nekoliko puta posjeÊivao
Trogir, ponovo sam s uzbuenjem stajao
pred predivnim Radovanovim portalom,
djelom majstora Radovana i njegovih uËenika iz 1240. godine. Unutar katedrale obiËno
obiem kapelu blaæenog Ivana Ursinija, rad
Nikole Firentinca iz 15. stoljeÊa, po mojem
miπljenju najljepπi renesansni spomenik u
Dalmaciji.
PodruËje izmeu planine Kozjak i
Kaπtelanskog zaljeva svojom je ljepotom i
plodnoπÊu oduvijek privlaËilo, Hrvati su se
ovdje naselili u 7. stoljeÊu; tu su stvorili
srediπte svoje dræave i izgradili naselja duæ
planinske padine. Kasnije su tu nastala
nam je priËao o æivotu na otoku. Kad je bio
djeËak, na Drveniku je æivjelo oko 400
stanovnika. Bilo je mnogo obraenih
vinograda i viπe od tisuÊu ovaca. Danas je
tu samo 50 stanovnika i uopÊe nema ovaca.
”Ali ja se ne tuæim. Otkada imamo novo
pristaniπte, bolje je, snaÊi Êemo se.”
Nikola nas je odveo u DRVENIK
VELI. Upoznali smo luËkog kapetana
Milana, koji nam je s ponosom rekao da je
”njegova” luka najzaπtiÊenija u Dalmaciji. U
ljetnim mjesecima tu se moæe usidriti 20
jahti. Marina se gradi, veÊ je izgraen
dugaËki lukobran, a gore na uzvisini je
restoran i iz njega prekrasan pogled na
luku.
©OLTA je pravi dragulj meu
hrvatskim otocima; zeleni djeviËanski
otok s uvalama, plaæama, otoËiÊima i
visokim klisurastim obalama. StoljeÊima
su vegetaciju obogaÊivali ljudi zasaujuÊi
i uzgajajuÊi masline, smokve, bademe,
vinovu lozu...
IN
SI»ENICA i oko 2 km dugaËkom zaljevu
MALI. Sjedili smo u njegovoj kuhinji dok
AR
D
©TAFILI∆, NOVI, STARI, LUK©I∆,
uæ obale prema jugu mnogobrojna
su izvrsna sidriπta, kao u UVALI
sebi doËarati sliku æivota prije 2000 godina.
Samo sam jednom vidio osta-tke grada
veÊeg od Salone, u Efezu u Tu-rskoj. No, za
mene je Salona najznaËajnije antiËko i
ranokrπÊansko mjesto na svijetu.
Jednoga dana, krajem rujna, posjetili
smo ribara Nikolu na otoku DRVENIK
ZL
plemiÊka obitavaliπta, na prostoru od
Trogira do Splita.
Za vrijeme turske opsade, u 15. i 16.
stoljeÊu, plemiÊi su gradili utvrenja na
obali, pa je prije petsto godina tu bilo 20
fortifikacija od kojih su saËuvani kaπteli u
danaπnjih sedam Kaπtela.
U Trogiru smo iznajmili automobil,
vozili duæ obale i posjetili Kaπtela:
Rogoznica
Trogir
Ka„tela
Solin
Marina
SPLIT
- V. ¨IOVO
DRVENIK
- M.
NeŁujam
Maslinica
Stomorska
Grohote
'OLTA
a
at BRA¨
vr
ka
lits
Sp
HVAR
NEKOLIKO
MILJA
JUÆNIJE OD
PRIMO©TENA duboka je uvala Luka
Rogoznica, sa istoimenim naseljem i
marinom, prostrano je i dobro zakloniπte za brodice. Od rta PloËa ulazi
se u podruËje Splitsko-dalmatinske
æupanije, a DrveniËkim kanalom,
izmeu kopna i otoka Drvenik Veli i
Mali, dolazi do Trogirskog zaljeva.
Grad-spomenik Trogir smjestio se na
otoËiÊu izmeu obale kopna i otoka
»iova. Kaπtelanski zaljev plijeni svojom ljepotom, a sedam Kaπtela, sedam
lijepih naselja, niæe se pod padinama
Kozjaka.
Split, povijesni, tipiËno mediteranski
grad, drugi je po veliËini u Hrvatskoj i
kulturno je, gospodarsko i administrativno srediπte najveÊe æupanije,
Splitsko-dalmatinske. Nastao oko
Dioklecijanove palaËe, blizu drevne
Salone - danas Solina, na 5 km od
Splita - privlaËi brojne turiste i daruje
im nezaboravne uspomene.
Prirodne ljepote ©olte privlaËile su i
inspirirale mnoge poznate ljude. Rimski
imperator Dioklecijan tako je 295. godine u
uvali NE»UJAM izgradio ribnjak. I sada
se u bistrom moru mogu vidjeti njegovi
kameni ostaci.
Marko MaruliÊ (1450-1524), otac
hrvatske knjiæevnosti, napisao je nekoliko
dijelova svoje poeme ”Judita” (u kojoj
ohrabruje svoje sunarodnjake u borbi protiv Turaka) u vrijeme dok je boravio u
NeËujmu. U blizini luËice je skromna kamena kuÊa u kojoj je MaruliÊ obiËno stanovao.
©olta je raj za jahtaπe, sa 24 prekrasne
uvale i 4 pitoreskne luke - STOMORSKA, NE»UJAM, ROGA» i
MASLINICA. VeÊa mjesta - GROHOTE, GORNJE SELO i DONJE
SELO - u unutraπnjosti su otoka, postoje
preko 1000 godina i karakteristiËna su po
starinskim kamenim kuÊama i ploËastim
krovovima duæ vijugastih uliËica. U jednoj
od dvije crkve u Donjem Selu oltar je
napravljen od rimskog sarkofaga - dramatiËan susret poganstva i krπÊanstva.
Otok BraË MK 18
»UVAJMO MORE OD ZAGA–ENJA
Split je utemeljen
kao antiËko grËko
naselje imenom
Aspalathos. Kao i u
obliænjoj Saloni, tu
SPLIT, POGLED S MARJANA
MILNA, OTOK BRA»
ZLATNI RAT, OTOK BRA»
SUPETAR, OTOK BRA»
SUMARTIN, OTOK BRA»
su se naselili Grci s
otoka Visa, iz
antiËke Isse.
SPLIT
SPLIT, PERISTIL
ACI MARINA, SPLIT
O
ko 300. godine poslije Krista rimski
car Dioklecijan je na tom prostoru
sagradio luksuznu palaËu u kojoj je boravio
sve do smrti.
Naπ je prvi dojam o SPLITU bio viπe
nego povoljan. Krasan proljetni dan,
kavane na otvorenom bile su pune svijeta.
Hodali smo uokolo prelijepe gradske luke,
do Dioklecijanove palaËe.
Uπli smo u palaËu kroz BronËana
vrata, proπli podrume i doπli na Peristil.
Glavni otvoreni prostor okruæuju kolonade
od po πest stupova s istoËne i zapadne
strane. U sjeÊanju Êe nam trajno ostati
pogled na veliËanstveni zvonik i na
Dioklecijanov mauzolej, koji je kasnije
preinaËen u katedralu Sv. Duje.
Iako smo veÊ nekoliko puta dolazili u
grad, gotovo uvijek odemo u katedralu i
divimo se monumentalnim vratnicama iz
1214. godine, s 28 prizora Kristovog æivota
izrezbarenih u orahovom drvu.
Uæivamo hodajuÊi Dioklecijanovom
ulicom koja vodi od Peristila prema sjeveru
i svratimo do prekrasne PapaliÊeve palaËe,
u kojoj je smjeπten Muzej grada.
PRAÆNICE, NEREÆI©∆A i
LOÆI©∆A.
SPLIT, DIOKLECIJANOVA PALA»A
I dalje do novog veliËanstvenog
doæivljaja, do Zlatnih vrata i do spomenika
Grguru Ninskom, na uzvisini izvan palaËe.
Uæivanje nam je sjediti u kavani na
Narodnom trgu diveÊi se okolnim
fasadama. PalaËe i druge kuÊe uokolo trga,
iz razliËitih vremena, slikovita su panorama
povijesti grada.
Na oko 30 km od Splita dolazimo do
OMI©A, na uπÊu rijeke Cetine. Iznajmili
smo automobil i cestom slijedili rijeku,
doæivljavajuÊi Ëudesan prizor njenog probi-
SPLIT, DIOKLECIJANOVA PALA»A DANAS
janja kroz planine i stvaranja dubokog
kanjona.
Na otoku smo BRA»U. Ime otoka
prvi se put spominje u 10. stoljeÊu. Smatra
se da taj naziv potjeËe od rijeËi ”jelen” (ilirski brenton, grËki elaphus), pa se Ëesto
spominje kao Bretanida ili Elafuza. BraË je
posebno zanimljiv zbog brojnih arheoloπkih nalaza - ilirski grobovi, starohrvatske
crkve, starohrvatske bazilike...
Na tom je otoku posebno vaæna djelatnost kamenoklesarstvo. BraËki je kamen
poznat u cijelom svijetu i koriπten je za
gradnju mnogih zgrada, primjerice Bijele
kuÊe u Washingtonu.
Dok smo jedrili uokolo BraËa, nailazili
smo na idiliËne i slikovite male gradiÊe duæ
obale, ali smo i u unutraπnjosti otoka imali
mnogo fascinantnih doæivljaja. Unajmili
smo automobil i u manjim mjestima kroz
koja smo prolazili vidjeli divne starinske
kuÊe i stare crkve, a zadræavali se neπto
duæe u srednjovjekovnim gradiÊima
kao πto su SELCA, GORNJI HUMAC,
No, za nas nautiËare luke i gradovi
gledani s mora poseban su doæivljaj.
MILNA je najzaπtiÊenija, a moæda i
najljepπa luka na BraËu. Od svih slika koje
Ëuvam u mislima izabrao bih kao nezaboravnu pogled iz ACI marine na luku Milnu
sa starim ribarskim kuÊama i æupnom
crkvom Gospe od Blagovijesti.
BOBOVI©∆E je naselje u dugaËkoj
uvali, koja se na kopnu nastavlja u duboku
udolinu. Na juænoj obali vidi se utvrena
barokna ljetna rezidencija iz 18. stoljeÊa, a
na drugoj strani kuÊa obitelji Nazor.
Vladimir Nazor, jedan od najpoznatijih
hrvatskih pjesnika 20. stoljeÊa, proveo je
djetinjstvo i djeËaπtvo u BoboviπÊu.
”Æelio bih opet sjediti u staroj kuÊi s
mojim bratom i sestrama i Ëitati knjigu pri
svjetlu svijeÊa na stolu dok se jesenski sumrak spuπta na luku”, zapisao je pjesnik u
jednoj svojoj knjizi.
Ispred Nazorove kuÊe ”sjedi” njegov
spomenik, koji ga prikazuje u dubokom
razmiπljanju.
SUTIVAN je mali draæesni gradiÊ s
palmama duæ ulica i mnoπtvom ljetnikovaca uokolo mjesta. U luci je privlaËan ljetnikovac Kavanjinovi dvori, u baroknom
parku, graen od 1690. do 1705. godine.
Naπa je najljepπa uspomena iz Supetra
veliËanstveni mauzolej pripadnika obitelji
PetrinoviÊ, s njihovim portretima i skulpturama. Na groblju iza mauzoleja nekoliko
je lijepih kamenih skulptura (Pietà) - rad
supetarskog kipara Ivana RendiÊa.
Kada se doe do mjesta SPLITSKA,
svakako se mora posjetiti ©KRIP, najstarije
naselje na BraËu. Najljepπa i najzanimljivija
zgrada na otoku je kaπtel obitelji CeriniÊ iz
16. stoljeÊa.
PU»I©∆A, u duboko uvuËenoj
uvali, centar su kamenoklesarske industrije
i obrta, s tri velika kamenoloma u blizini.
Za obranu od turskih napada obrambeni je
kaπtel izgraen 1467. godine, a kroz oko
100 godina izgraeno ih je joπ 12. Sedam
tih utvrda joπ je na mjestu i daju poseban
ugoaj u luci.
U mjestu POVLJA najzanimljivija je
ranokrπÊanska bazilika iz 5-6. stoljeÊa,
SPLIT
¨IOVO
Omi„
bo SutivanSupetar
vi„
Splitska
e
PuŁi„ a
'krip
Povlja
Bo
'OL
TA
Milna
BRA¨
Bol
Sumartin
HVAR
VIS
BRA» JE NAJVE∆I OTOK SREDNJE
DALMACIJE, na kojemu je i najviπi
otoËki vrh na Jadranu - Vidova gora
(780 m). VeÊina mjesta na otoku je na
njegovoj sjevernoj strani - Sutivan,
Supetar, Splitska, Postira, PuËiπÊa i
Povlja. Na juænoj je strani, podno
Vidove gore, Bol sa Ëudesnim
πljunËanim rtom Zlatni rat. U Milni, na
zapadnom dijelu otoka, jedina je marina. U unutraπnjosti su interesantna
srednjovjekovna mjesta Selca, Gornji
Humac, Praænica, NereæiπÊa, ©krip,
Donji Humac i LoæiπÊa.
djelomiËno saËuvana. U blizini crkve je
stara obrambena kula.
SUMARTIN je poznat po dobrim
pomorcima, ribarima i brodograditeljima. U
malom brodogradiliπtu u uvalici LuËica
grade se i popravljaju drveni brodovi i
jahte.
BOL je vrlo lijepo mjesto koje
privlaËi posjetitelje svojom oËuvanom
prirodom, atraktivnim plaæama (famozni
Zlatni rat), lijepim zgradama kakva je
palaËa Lode, divnim trijemom s arkadama
(”loæa”), gotsko-renesansnom crkvom
Gospe od Milosti i dominikanskim
samostanom iz 15. stoljeÊa.U Bolu je bila
osnovana prva dalmatinska vinarska
zadruga. Svakako probajte izvrsno crno
vino bolski plavac!.