null

Tema broja
Mladi su proπlost, sadaπnjost
i buduÊnost Crkve
P
oznati teolog Bob Logan
istaknuo je na jednom svom
predavanju kako je za
buduÊnost crkve jako vaæna
njezina povijest. Ukoliko
dobro poznajemo vlastitu povijest,
moæemo odrediti smjer naπeg kretanja
prema buduÊnosti.
“MladiÊi i djevojke pozvani su da
posvete Bogu snagu svoje mladosti, da
bi svojim sposobnostima, svojim bistrim
umom i snaænom aktivnoπÊu proslavili
Boga i doprinijeli spasenju svojih
bliænjih.” (Ellen G. White, Poruka
mladima, str. 5) Savjeti iz nadahnutog
pera Ellen G. White bili su ujedno i
pokretaË u osnivanju KrπÊanske
adventistiËke crkve. Bog je u proπlosti
odabrao upravo mlade ljude koji su se
posvetili Njemu i prepustili se postati
Njegovo orue. Takvi predani mladi
zdruæenim su snagama i mukotrpnim
radom osnovali i vodili Crkvu adventista
sedmoga dana. Sama Ellen imala je
sedamnaest godina kad je dobila svoju
prvu viziju i bila pozvana u sluæbu Bogu
i crkvi. Kao petnaestogodiπnjak, John N.
Andrews, pred kojim je bila politiËka
karijera i studij prava, odluËio je sve to
odbaciti i posvetiti svoj æivot i darovitost
Bogu. Bog ga je blagoslovio i joπ viπe
umnoæio njegovo znanje — tako da je
mogao Ëitati Bibliju na sedam jezika i
2•
H.Preg4.2010 u21
napamet ponoviti cijeli Novi zavjet.
Njegova kÊi Mary bila je jedna od prvih
misionarki u Europi. Mlada i darovita
Annie Smith htjela je postati poznata
spisateljica, no svoj je talent posvetila
Bogu. Danas pjevamo njezine himne
hvale Bogu koje se nalaze u naπim
pjesmaricama. Ovo je samo nekolicina
mladih koji su bili stupovi naπe crkve.
Mi uvijek iznova Ëujemo dobro
poznatu reËenicu kako su mladi
buduÊnost crkve, i to stoji. Mladi su
doista buduÊnost crkve. No ovoj se
reËenici treba pridodati jedna joπ vaænija
Ëinjenica, a to je da su mladi i
sadaπnjost crkve. Kao πto su mladi u
proπlosti bili pozvani preuzeti najveÊe
odgovornosti i izvrπavati duænosti na
koje ih je Bog postavljao, tako su mladi i
danas pozvani na to.
“Bog æeli da mladi postanu ljudi
ozbiljnih namjera, gotovi za rad i
sposobni da nose odgovornosti u
Njegovom velikom djelu. Bog traæi
mlade neiskvarenog srca, jake, hrabre,
spremne da se muπki bore, da proslave
Boga i uËine dobro ËovjeËanstvu.” (Ellen
G. White, Isto)
Dragi mladi, na nama i pred nama
je velika odgovornost! Budimo aktivni
vjernici svoje crkve. Budimo mladi
kojima je stalo unaprijediti kakvoÊu
bogosluæja i meugeneracijsku suradnju,
odano sudjelujmo u æivotu i radu svoje
crkve. Budimo prisutniji u druπtvu,
druπtveno osjetljiviji i angaæiraniji,
jaËajmo odnose s javnoπÊu, poduprimo
humanitarni rad. Budimo kreativni u
evangeliziranju i misijskom radu. Hrabro
upotrijebimo znanje i talente koje nam
je Bog povjerio.
Projekt Djeca u uËeniπtvu,
izviaπtvo, savez studenata, koncerti i
drugi glazbeni i kulturni dogaaji,
kongresi, kampiranja, izleti, putovanja —
samo su mali dio svega onoga πto
zahtijeva naπe sudjelovanje i
angaæiranost, naπe molitve i potporu.
Nemojmo gledati niti oËekivati da drugi
rade; ovi projekti trebaju nas! Crkva
treba nas, Bog treba nas! Mi nismo dio
crkve, mi jesmo crkva; mi smo proπlost,
sadaπnjost i buduÊnost.
Mr. Slobodan Bobo MarËeta,
voditelj Odjela za djecu i
mladeæ Jadranske unije konferencija
ADVENTISTI»KI PREGLED
2
01.11.2010, 09:52
RijeË izvrπnog urednika
Crkva treba mlade
vizionare!
O
vaj broj AdventistiËkog pregleda posveÊujemo
buduÊnosti crkve — a to su naπi mladi. Kao
uredniπtvo smatramo da je od iznimne vaænosti
progovoriti o ovoj temi, jer u crkvi na vodeÊim
mjestima vidimo sve viπe ljudi starije dobi, a sve
manje mladih. O ovoj pojavi raspravljalo se i na nedavno
odræanom zasjedanju Generalne konferencije u Atlanti, i
primjedbu koju je dao jedan od zastupnika tom prigodom
smatramo vrijednom naπe pozornosti. Stoga u sluæbenom
glasilu naπe crkve progovaramo o mladima, njihovoj ulozi u
crkvi i njezinoj misiji. PreporuËujemo da svi s velikim
zanimanjem proËitamo ovaj broj i primijenimo barem neπto od
savjeta i smjernica u mjesnim crkvama u kojima djelujemo.
Neka to bude otvaranje vrata crkve naπim mladima.
Uz to, kao i uvijek, donosimo obilje informacija, osvrta i
vijesti iz æivota KrπÊanske adventistiËke crkve na podruËju
Jadranske unije konferencija.
Mladi su od samih poËetaka adventnog pokreta u svijetu i
kod nas bili okosnica i pokretaËka snaga u poslanju crkve.
Ellen i James White i drugi pioniri AdventistiËke crkve u
Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama — kao i pioniri na naπim
prostorima poput Albina MoËnika, Janka Pleπka, Maxa
Ludewiga i njihovih kolega propovjednika te mnogih mladih
kolportera-laika — u naponu mladenaËke snage, vjerni Bogu i
pokrenuti Njegovom ljubavlju Ëinili su djela kojima se danas
moæemo diviti i ponositi.
Kako su to oni uspjeli, a danaπnji mladi naraπtaji misle da
to ne mogu? Jesu li okolnosti danas teæe nego nekada? Kod
nas su slobode danas veÊe nego ikada, a pogotovo veÊe nego
na poËetku dvadesetog stoljeÊa. Da li nam nedostaje snage i
znanja? Danas mladi posjeduju puno snage i viπe znanja nego
ikada! ©to nam onda nedostaje? »ini mi se da nam nedostaje
pokretaËke sile i ljubavi prema Bogu i bliænjima, a to sve
moæemo dobiti i Bog nam to jamËi ako Ga traæimo. Bog je
obeÊao: “Ali, primit Êete snagu poπto Duh Sveti doe na vas,
pa Êete mi biti svjedoci...” (Djela 1,8)
Mladi koji svjedoËe za Boga, mladi koji imaju viziju — to
je ono πto treba adventizmu u dvadeset i prvom stoljeÊu!
GledajuÊi crkvu kao zajednicu na podruËju Jadranske unije
konferencija, mladih statistiËki moæda i nema previπe, ali imaju
veliki potencijal. Neka Ëlanci u ovom broju budu poticaj da
kao mjesne crkve prepoznamo darove, snagu, predanost i
odvaænost mladih i iskoristimo ih u bogosluæju i misijskom
radu. Bog nam je zajamËio uspjeh!
Vjerujem da ako se prepustimo Boæjem vodstvu, popis
koji zapoËinje s Whiteovima, MoËnikom, Pleπkom i
Ludewigom, moæe biti toliko dugaËak da neÊe stati na stranice
ovakvog Ëasopisa. Bog æeli mlade koji gore u sili Svetog Duha i
æive za Boga i bliænje. ProroËka rijeË je rekla da Bog ima takve
mlade u vremenu u kojemu æivimo: “Poslije ovoga izlit Êu
Duha svoga na svako tijelo, i proricat Êe vaπi sinovi i kÊeri,
vaπi Êe starci sanjati sne, a vaπi mladiÊi gledati vienja.” (Joel
3,1) Neka silna objava Boæje rijeËi bude iskustvo u danima i
godinama koji su pred nama.
Neven KlaËmer
ADVENTISTI»KI PREGLED
ISSN 1331-9272
GLASILO KR©∆ANSKE ADVENTISTI»KE CRKVE
Godina XVIII. (LXII) • Broj 4 — 2010.
AdventistiËki pregled je dvomjeseËnik Jadranske unije
konferencija KrπÊanske adventistiËke crkve. Cilj mu je
prenositi vijesti iz Crkve i iz religijskog svijeta, kao i
napise duhovne naravi koji su u skladu s naukom Biblije
i kojima je cilj pridonijeti Ëitateljevom duhovnom rastu.
Nakladnik
KrπÊanska adventistiËka crkva, Jadranska unija
konferencija, RakovËeva 26, 10000 Zagreb
Naπe je poslanje uzdiÊi Isusa Krista donoπenjem izvjeπÊa
o Njegovoj neusporedivoj ljubavi i djelovanju u
danaπnjici, pruæanje pomoÊi da Ga ljudi bolje upoznaju
i prenoπenje nade u Njegov skori dolazak.
Uredniπtvo
Branko BistroviÊ, Mladen JuriËeviÊ, Neven KlaËmer,
SreÊko KuburiÊ, Kristina Laco, Marija Skobe,
Zvonko VirtiË, Miroslav VukmaniÊ
Telefon: 01/3764-533 • Telefaks: 01/2361-901
Lektura i oblikovanje: Miroslav VukmaniÊ
Glavni i odgovorni urednik
mr. Branko BistroviÊ
Izvrπni urednik
Neven KlaËmer
neven.klacmer@zg.t-com.hr
Korektura: Brankica VukmaniÊ
Cijena ovog broja: 15 kn
Tisak TIPOMAT, 2010.
ADVENTISTI»KI PREGLED
H.Preg4.2010 u21
3
01.11.2010, 09:52
•3
RijeË predsjednika unije
Prostor za mlade u Crkvi
“ProroËki sinovi rekoπe Elizeju: ‘Gle,
tijesan nam je prostor u tebe. Nego
da odemo do Jordana, pa da svaki
ondje uzmemo po brvno i naËinimo
sebi ondje prebivaliπte.’ On
odgovori: ‘Idite.’ Jedan od njih reËe
mu: ‘Udostoj se poÊi sa svojim
slugama.’ On odgovori: ‘HoÊu.’ I
poe s njima. Kad su stigli do
Jordana, uzeπe sjeÊi drva. A dok je
jedan od njih tesao gredu, pade mu
sjekira u vodu, i on povika: ‘Jao,
gospodaru! I joπ je bila posuena!’
A Ëovjek Boæji upita ga: ‘Gdje je
pala?’ Onaj mu pokaza mjesto. Tada
on odsjeËe komad drveta, baci ga
na ono mjesto i uËini da sjekira
ispliva.” (2. o Kraljevima 6,1-6)
P
roroËkim sinovima je tijesan
prostor kod Elizeja. Oni imaju
viziju nove, ljepπe i
funkcionalnije πkole, imaju
gotov plan i puni oËekivanja
spremni su za akciju. Prorok Elizej
prepoznaje njihove potencijale, daje
prostora njihovom razvoju, podupire
njihovu kreativnost, vrlo nenametljivo
prati i savjetuje mladiÊe, ne osuuje ih
kad se dogaaju incidenti jer sjekira
pada u vodu zbog nedovoljno spretnih i
neuvjeæbanih ruku. Pomaæe im i
primjerom vjere pokazuje kako je Bog
uvijek djelotvoran u naπim æivotima.
Danas prostor za mladeæ u Crkvi
nije dostatan i njihova zastupljenost u
razliËitim aktivnostima je nedovoljna.
Koliko mladih sudjeluje u upravljanju
AdventistiËkom crkvom u odborima
mjesne crkve, konferencije, unije ili
Generalne konferencije? Koliko mladih
sudjeluje u izbornim saborima
konferencije ili unije? Koliko mladih su
starjeπine crkava, sluæe u odjelima i
upravama konferencije ili unije? S
obzirom da prisustvujem u svim
navedenim tijelima, primjeÊujem da ih
ima premalo. Mi u teoriji podræavamo
mladeæ, ali u praksi kao stariji zauzimamo
prostor koji je Bog odredio njima. Na taj
naËin usporavamo napredak Boæje crkve.
Premda u Crkvi ima mjesta za sve
naraπtaje, vidljiv napredak Êe se dogoditi
tamo gdje ima dovoljno prostora i
ljubavi za djecu i mladeæ. Upravo oni
4•
H.Preg4.2010 u21
posjeduju energiju i duhovne darove koji
vode u napredovanje.
U nedavnom istraæivanju vrijednosti
i ponaπanja meu mladima u Europi
(izvan Crkve) potvreno je
opÊeprihvaÊeno miπljenje da mladeæ i
buduÊnost pripadaju jedno drugom.
Mladi pokazuju vjeru u buduÊnost i
imaju temeljno pozitivan æivotni stav i
optimizam (97%). Svega 3% mladih su
pesimisti. Mladi su spremni oblikovati
buduÊnost. S druge strane, nije
potvreno nekakvo negativno miπljenje
da je svaki novi naraπtaj gori, egoistiËan
i protudruπtven. VeÊina mladih dræi da
treba imati obzira prema drugima (86%),
da treba drugima pomagati (84%) te da
treba preuzeti odgovornost za druge
(64%). Dakle, pozitivnost prema
buduÊnosti, nadanje, privræenost
zajedniπtvu i spremnost za pomoÊ
obiljeæava veÊinu mladih.
Uz to je naπa mladeæ multimedijski
usmjerena i “kod kuÊe” je u svijetu
medija i novih komunikacijskih oblika.
Mladi se izvrsno snalaze s SMS porukama,
mailovima, web stranicama, facebookom,
twitterom i sliËnim. Sve ovo Ëini ih
naroËito dragocjenima za Crkvu i πirenje
Evanelja njihovom naraπtaju. Oni se
mogu nositi s brzinom promjena i
naglim razvojem komunikacija i
kreativno se ukljuËiti u misijske projekte
potrebne u ovom vremenu. Sve to,
dakako, ako ih se prepozna, potiËe,
podræava, ukljuËi i ako im se pruæi
povjerenje — ako se stvori prostor za
njih. Ako se to ne dogodi, oni Êe svoje
kapacitete i darovitosti koristiti tamo
gdje su prihvaÊeni i gdje ih se poπtuje,
pa makar to bilo izvan crkve.
crkvu s razvojnim fazama mladog
Ëovjeka, krizama identiteta i produæenoj
adolescenciji. Ako crkva pokaæe
dovoljno ljubavi i strpljivosti, ne
odustajuÊi pritom od biblijskih æivotnih
naËela, mladi Êe unatoË svojim krizama
ostati u Kristovoj vjeri i postati aktivni
krπÊani.
3. Bogosluæje koje ima silu. U
razgovoru s mladima o jednom
bogosluæju na kojemu su sudjelovali,
otvoreno su mi rekli da na takvo
bogosluæje nikako ne mogu dovesti svoje
prijatelje, a i sami nerado dolaze. Mladi
ne podnose formalizam, dosadna
bogosluæja i ponavljanje ispraznih
poboænih fraza. Oni se osjeÊaju ugodno i
æele sudjelovati u æivim bogosluæjima u
kojima prevladava zdravo tumaËenje
Boæje rijeËi i bogato duhovno iskustvo.
4. Evangelizacijski projekti koji
imaju smisla. Poneki evaneoski
projekt baπ i nije pretjerano privlaËan za
mladog Ëovjeka. Nedovoljno isplanirane
evangelizacije, nesuvremeni i konfliktni
sadræaji umjesto jasne Kristove Radosne
vijesti, izolirani vjernici koji ne
kontaktiraju sa svijetom oko sebe — nisu
baπ privlaËni za mladog Ëovjeka. Ali
projekti koji su druπtveno korisni,
otvorena komunikacija s ljudima
drukËijeg svjetonazora i jaka duhovna
poruka privlaËe mladeæ i stavaraju æelju
za sudjelovanjem.
Krist nije skrivao svoju veliku
naklonost prema djeci i mladima. On ih
je pozvao i uËinio ih apostolima i
stupovima u svojoj Crkvi. Mi stariji i
iskusniji imamo danas vaænu zadaÊu
stvaranja prostora u Crkvi za one koji
dolaze — za djecu i mladeæ.
Na koji Êe naËin mjesne crkve
i pastori stvoriti prostora za
mladeæ?
1. OzraËje istinske poboænosti i
naËelnost. Mladi se okreÊu prema
duhovnim autoritetima, ljudima vjere
koji æive u zajednici s Bogom. Zajednica
u kojoj oni æele djelovati nije dvoliËna,
veÊ dosljedna, i njezini vjernici
posjeduju moralni integritet.
2. Razumijevanje razvoja
mladeæi. Pastori bi trebali upoznati
ADVENTISTI»KI PREGLED
4
01.11.2010, 09:52
Branko BistroviÊ
predsjednik Jadranske unije
konferencija
Poslanje Crkve
Mladi i poslanje Crkve
G
ledajuÊi slike pionira
AdventistiËke crkve,
zapaæamo da su svi u
poodmakloj dobi. Takve
fotografije imamo
vjerojatno stoga πto oni nisu imali
dovoljno novca i nije im padalo na
pamet da se slikaju dok su bili mladi.
Njihovi ideali u mladosti bili su
navijeπtanje Evanelja πto dalje i πto je
moguÊe bræe. Neki su Ëak prerano
zavrπili svoj æivot jer su ga preintenzivno
potroπili u nesebiËnoj sluæbi. Pioniri
adventnog pokreta su kao vrlo mladi
preuzeli na sebe kljuËne odgovornosti.
Mladi i poËetak adventnog
pokreta
Ellen G. White je imala samo
sedamnaest godina kad joj je Bog dao
prvo vienje i kad je preuzela
odgovornost Njegove glasnice za
zajednicu u osnutku. John
Loughborough, pionir i njezin
suvremenik, postao je putujuÊi
propovjednik u svojoj sedamnaestoj
godini, a kad mu je bilo osamnaest
postao je evanelist na velikim
skupovima. John Andrews je usko
suraivao sa supruænicima Jamesom i
Ellen White kao glavni voa pionira, a s
dvadeset i πest godina bio je zreo teolog
koji je dao veliki pridonos u oblikovanju
uËenja naπe crkve. U svojim tridesetim
godinama vodio je odbor koji je radio na
stvaranju organizacije Crkve adventista
sedmog dana. Uriah Smith je u dobi od
dvadeset i tri godine preuzeo
odgovornost glavnog urednika crkvenog
Ëasopisa Rewiev and Herald, na kojoj je
ostao dugi niz godina.
Mladi i poslanje Crkve danas
Koje mjesto u crkvi mladi
zauzimaju danas? U nekim zemljama
svijeta zauzimaju isto mjesto kao πto je
to bilo na poËetku adventnog pokreta.
Oni su pokretaËka, ali i upravljaËka
snaga. Kako mi danas u naπoj crkvi
gledamo na mlade? »ini se da ne vidimo
mlade kao one koji planiraju,
organiziraju, vode i provode to πto je
isplanirano. Kao da ih viπe ne vidimo
kao odrasle i potpuno odgovorne za ono
πto im je povjereno. Smatramo ih
neiskusnima i u najboljem sluËaju im
povjeravamo provoenje onoga πto smo
mi stariji zamislili. Ovakav pristup
mladima je pogreπan i nije utemeljen niti
na Bibliji niti na Duhu proroπtva.
Dobronamjerni ljudi govore da je
na mladima buduÊnost crkve (valjda
misle: onda kad ostare). Puno bi
ispravnije bilo reÊi da su mladi
sadaπnjost i buduÊnost crkve. Mladi
trebaju voditi crkvu i prednjaËiti u
misiji, jer je misija glavna zadaÊa crkve.
Kad crkva poprimi mentalitet
odræavanja, a ne napretka, tada su mladi
iz nje potisnuti.
Navest Êu samo nekoliko prirodnih
znaËajki mladih koje ih stavljaju u
poloæaj da mogu i trebaju prednjaËiti u
misiji crkve i njezinom voenju:
u Mladi su opÊenito govoreÊi
svjesniji stvarnog stanja stvari.
Procjenjivanje im nije zamagljeno
predrasudama i iskustvima iz proπlosti i
lakπe im je djelovati uËinkovito jer ne
troπe energiju na nebitno.
u Mladi imaju izraæen osjeÊaj za
pravednost, istinitost i prijateljstvo. Ovo
su vrline koje sadræi i evaneoska
poruka. Stoga je mladima navijeπtanje
Evanelja prirodan tijek πirenja njihovog
svjetonazora.
u Mladi su po naravi idealisti. Oni
na æivot gledaju pozitivno jer imaju
dovoljno energije za svladavanje zapreka
i izazova, i zato πto joπ nisu iskusili
negativnu stranu æivota. U kaosu
sadaπnjice idealistiËki stav prema æivotu
moguÊe je imati samo uz osvjeπÊenje da
Bog upravlja i vodi cijeli svijet.
u Mladi su spremni na ærtvu i
istodobno nisu motivirani sebiËnim
probitcima. Oni znaju biti korisno
angaæirani i uæivaju u ostvarivanju
sveopÊeg dobra viπe nego u ostvarivanju
osobnog dobra.
Povlaπtena i odgovorna uloga
Sve ove znaËajke mladih su Bogom
dani potencijali koje mogu upotrijebiti u
misiji crkve, pod uvjetom da su
razumjeli i prihvatili poziv upuÊen
svakom vjerniku da navjeπta Evanelje.
Bez razumijevanja i prihvaÊanja ovog
poziva i naloga, koji svakome dolazi od
Krista preko Njegove RijeËi, svi prirodni
darovi i sposobnosti mladih neÊe im
pomoÊi u æivljenju osmiπljenog æivota.
Tko ne doæivi ovaj poziv i ne
prihvati visoke ciljeve — raditi za svojega
Gospodara i Spasitelja — usmjeravat Êe
se na hedonistiËki i humanistiËki stil
æivljenja koji u konaËnici nikad ne moæe
dati puno i trajno zadovoljstvo. U tom
sluËaju svijet za mlade nije misijsko
polje, nego podruËje zabave i uæivanja; a
crkva nije mjesto osposobljavanja za
misiju, nego mjesto dosade.
Krajnje je vrijeme da promijenimo
postojeÊe usmjerenje. Bog æeli da mladi
sve darove i sposobnosti koje im je On
dao upotrijebe na navijeπtanje Evanelja
i unapreivanje misije crkve. Pred nama
su hrabri i odluËni koraci usuglaπavanja s
Biblijom i Duhom proroπtva kako bi
mladi mogli imati svoju povlaπtenu i
odgovornu ulogu u misiji crkve, ulogu
na koju ih je pozvao Bog.
Mr. SreÊko KuburiÊ,
tajnik Jadranske unije
konferencija
ADVENTISTI»KI PREGLED
H.Preg4.2010 u21
5
01.11.2010, 09:52
•5
Mladi i Crkva
Predani, kreativni, vizionari —
adventistiËka mladeæ je najbolja!
O
djel mladeæi je veÊ 125
godina u sluæbi spaπavanja
i pozivanja mladih na
sudjelovanje u poslanju
KrπÊanske adventistiËke
crkve ili Crkve adventista sedmog dana.
Proteklih pet godina bilo je jedno od
najuzbudljivijih razdoblja za svakoga tko
je sudjelovao u sluæbi mladih.
Viπe od 75% Ëlanstva KrπÊanske
adventistiËke crkve je mlae od trideset
godina. Mi smo mlada crkva puna
energije i æara. Na svakom kontinentu
moæete pronaÊi vjerne i posveÊene
planinare, izviaËe ili mlade ljude koji
sluæe Crkvi kao volonteri, studentimisionari, graditelji, evanelisti, pioniri
sveopÊeg poslanja, ili pak pomaæu u
raznim projektima ADRA-e. Ovi mladi
pokreÊu kotaË Evanelja.
Veliki kongresi i izviaËki kampovi
odræani su u svim divizijama. Na svim
ovim dogaanjima krstili su se mnogi
mladi ljudi, a mnogi su ponovno predali
svoja srca i æivote Isusu. Ono na πto su
sva okupljanja stavljala naglasak jest
spasenje i sluæba. U Poljskoj, gdje se po
prvi puta u novijoj povijesti odræao
sveeuropski kongres mladeæi, ispisane su
stranice povijesti. Na kongresu je bilo
prisutno viπe od 2.000 mladih. Mogao
bih s vama podijeliti pojedinosti o ovim
sastancima, ali vrijeme i prostor mi to
ne dopuπtaju.
U djelu Gospel Workers Ellen G.
White piπe: “Oni [mladi] se moraju uËiti
kako raditi za UËitelja. Moraju se
obuËavati, obrazovati i uvjeæbavati
najbolje metode osvajanja duπa za
Krista.” (str. 210) Razmotrimo nekoliko
obiljeæja koja pokazuju naπi mladi ljudi.
Mladi su predani
Diego i Adriana iz Brazila nadaleko
su poznati i uËinkoviti mladi evanelisti,
potpuno predani Bogu i Njegovoj
namjeri. Posljedice njihove sluæbe su
sljedeÊe: Diego je krstio viπe od 1.200, a
Adriana viπe od 2.000 ljudi. Ovo dvoje
6•
H.Preg4.2010 u21
mladih predstavnici su tisuÊa drugih
mladih ljudi diljem svijeta koji se
pojavljuju kao suvremeni junaci vjere.
Naπa mladeæ je predana i ukljuËena
u poslanje i vodstvo Crkve. U nekim
dijelovima svijeta ova mladeæ joπ Ëeka na
poziv, organizaciju i obuku.
Sjetimo se samo velikog “Pokreta
tisuÊu misionara”, skupine potpuno
predane Bogu i Njegovom cilju. To su
mladi ljudi koji djeluju kao volonteri,
potpuno poklanjajuÊi Bogu cijelu jednu
godinu svojega æivota. Ovaj pokret, sa
sjediπtem u Filipinima, od svog je
osnutka poslao u razne dijelove svijeta
viπe od dvije tisuÊe mladih dobrovoljaca,
osnovao je viπe od 250 novih crkava i
krstio viπe od dvadeset tisuÊa ljudi.
Mladi su kreativni
Svi krπÊani znaju da barovi nisu
mjesto na kojem se prouËava Biblija. Svi
osim desetogodiπnjih djeËaka i djevojËica
u Tanzaniji koje je voa izviaËa
potaknuo da navijeπtaju svoju vjeru
neadventistima. Na putu kuÊi toga dana,
poËeli su razgovarati o tome πto bi
mogli uËiniti. ProlazeÊi pokraj bara
odmah su pomislili da unutra mora biti
netko tko treba Isusa.
Uπli su i pronaπli æenu koja je
sjedila sama za stolom. Sjeli su pokraj
nje i rekli joj da æele podijeliti Isusovu
ljubav s njom. Zakolutala je oËima i
naruËila joπ jedno piÊe. Ali ipak je
posluπala! Tri mjeseca kasnije, na svom
krπtenju, izjavila je da se krstila zato πto
su ova djeca bila prva koja su joj rekla
da je netko voli. O Onome tko je zaista
voli djeca su joj priËala u baru. To je
misija. Budite kreativni. Dijelite Isusovu
ljubav s drugima. Razmiπljajte izvan
uobiËajenih granica!
U Bangladeπu su tijekom
taborovanja izviaËi osmislili kreativan
naËin za svjedoËenje tamo gdje
tradicionalni pristup nije bio uËinkovit.
Svaki od dvije tisuÊe izviaËa pustio je
balon u boji koji je nosio Radosnu vijest.
Na svakom balonu su ispisali biblijske
retke i neke bitne elemente
adventistiËke zdravstvene poruke. Baloni
su pali na mjesta na kojima su ih
stanovnici sela mogli pronaÊi i proËitati,
a onda je skupina izviaËa krenula da
razgovara s njima.
Ne moæete zaustaviti mlade. Mi smo
stvoreni da budemo kreativni! Razmislite
o tome: ako nas je naπ tako
veliËanstveni Bog stvorio na svoju sliku,
onda ne moæemo samo sjediti i raditi
stalno istu stvar na stari naËin. Ne; On
nas je stvorio da budemo poput Njega —
kreativni. Postavljam pred vas izazov:
kakva Êe biti vaπa “balonska
evangelizacija”?
Mladi su vizionari
Godine 2004. viπe od tisuÊu i
petsto mladih ljudi sa svojim voama
doπlo je na Tajland kako bi sudjelovali
na prvoj svjetskoj konferenciji o sluæbi
mladih druπtvenoj zajednici, nazvanoj
“Impact 10/40”. Ovi mladi ljudi su
pomoÊu razliËitih inicijativa sudjelovali u
navijeπtanju Evanelja stanovnicima
Prozora 10/40.
ADVENTISTI»KI PREGLED
6
01.11.2010, 09:52
Alfredo Garcia-Marenko,
duænosnik Generalne
konferencije KrπÊanske
adventistiËke crkve zaduæen za
mladeæ, izvijestio je: “Hodali su
ulicama i selima s porukom
Boæje ljubavi, druæili se s
ljudima i nisu se bojali kroËiti
u nova podruËja.” Na kraju
ovog povijesnog sastanka
guverner je bio toliko zadivljen
onim πto su ovi mladi poduzeli
da je organizirao gozbu kojom
se zahvalio adventistiËkoj
mladeæi iz cijeloga svijeta.
Nakon svega, ovi mladi
ljudi su oduËili da Êe, kad se
vrate u svoje divizije, izvrπiti
utjecaj na podruËja u kojima
æive i to na nove naËine i s
novim pristupima koje su
nauËili na toj konferenciji. Na
ovom dogaaju je jedna mlada
æena, koja nije bila adventistica,
predala svoje srce Bogu, a kad
se vratila kuÊi upoznala je s
Bogom i svoju majku i sestru te
su se obje krstile. I drugi su
bili tako dirnuti da su odluËili
krenuti na obuku za sluæbu
Bogu u misijskim poljima.
PosveÊena adventistiËka
mladeæ je spremna za
sudjelovanje u poslanju Crkve,
samo ako im se dopusti prilika da se
ukljuËe. Mladeæ æeli biti dio Boæjeg djela.
Ellen G. White je napisala: “Dopustite im
[mladima] da osjeÊaju kako mogu imati
udjela u pomaganju i blagoslivljanju
drugih. »ak i djeca bi se trebala uËiti da
Ëine mala djela ljubavi i milosti za one
koji su manje sretni od njih.”
(SvjedoËanstva, sv. 6, str. 453).
U 2005. godini mladeæ je diljem
svijeta sudjelovala u projektu “Ilija”. Ovaj
ambiciozni i vizionarski projekt
sponzorirala je Generalna konferencija i
Sluæba za rad adventistiËkih laika ASI, a
vodio ga je Odjel mladeæi pri Generalnoj
konferenciji. Viπe od 18.000 kampanja
Glasa mladeæi odvijalo se u svakoj od
trinaest divizija u svjetu.
Mladi æele biti ukljuËeni u Boæje
djelo — ali ne juËer, veÊ danas!
Mladi su ustrajni
Naπi mladi tvore veÊinu; ne samo
brojËano, veÊ i u koliËini energije,
obrazovanja, oËekivanog æivotnog vijeka,
kvalitete æivljenja i crkvenog rasta. Oni
su jednostavno najbolji!
Robert Holbrook, voa IzviaËkog
odjela pri Generalnoj konferenciji, rekao
U podruËjima gdje su
mladi najaktivniji,
Crkva eksplozivno raste.
Mladi æele biti ukljuËeni u
Boæje djelo, ali ne sutra,
veÊ DANAS.
je: “Mnogi su odluËili prepustiti se Bogu
da vodi njihove æivote na naËine o
kakvima nisu mogli ni sanjati: æivote
suvremenih Danielâ, Josipâ, Marijâ i
sliËnih biblijskih velikana — teπko je
izabrati samo jednog ili dva kao
primjer.”
Danina priËa je nevjerojatna. Zbog
svoje iznimno srameæljive osobnosti, koja
je rezultat njezine disfunkcionalne
obitelji, Dana iz Rumunjske je voljela
provoditi dane sama u πumi, gdje je ljudi
ne bi zadirkivali ili πaputali o njezinoj
jadnoj haljini. Ali kao πto je Bog uËinio s
Mojsijem u divljini, tako je i u
danaπnje doba iskoristio
πumovite planine Rumunjske
kako bi je pripremio za neπto
uzviπeno. Jednog dana ju je
pastor zamolio da pokrene
izviaËko druπtvo, prvo u
zemlji. To je promijenilo i nju
i njezinu zemlju.
Dana je danas vodeÊa
ornitologinja i organizatorica
izviaËkih i drugih
taborovanja; sa svojim
ruksakom putuje po cijeloj
zemlji, odræava seminare i
pokreÊe izviaËka druπtva.
U krugovima ornitoloπkih
druπtava organizira taborovanja
za πkolsku djecu i mlade koji
se bave pticama i oËuvanjem
prirodnih staniπta. To su
jedina taborovanja takve vrste
u Rumunjskoj i Dana preko
njih πiri Boæju ljubav na
mnoπtvo ljudi. A znate li πto je
s onim prvim izviaËkim
druπtvom koje je osnovala?
Svih dvanaest godina Dana je
ostala u kontaktu sa svakim
djetetom iz tog kluba. Od
skoro 150-ero djece samo je
dvoje napustilo Crkvu, a viπe
od 40-ero koji nisu bili Ëlanovi
pridruæilo se Crkvi zbog
Daninog utjecaja.
Ova priËa potvruje da “ne postoji
niti jedan dio druπtva koji moæe uËiniti
toliko dobra kao mladi muπkarci i æene
koji su posveÊeni Bogu. Ako postupa
pravilno, mladeæ moæe izvrπiti golem
utjecaj.” (Poruka mladim krπÊanima,
str. 204).
Vidjeli smo kako velike stvari Bog
Ëini preko naπe mladeæi. Ali dok
proslavljamo to Boæje djelo, u isto
vrijeme gubimo mnoge koji odlaze u
svijet. Studija koju je proveo Roger
Dudley sa SveuËiliπta Andrews pokazuje
da u SjevernoameriËkoj diviziji Crkva
godiπnje gubi 40% mladih. Moramo
pronaÊi naËin da zaustavimo ovaj bolni
egzodus.
Budimo ozbiljni i osmislimo
pristupe i inicijative koji Êe mladima
pokazati da su voljeni i potrebni Crkvi.
Ovo je izazov za svakoga od nas.
Mladima ne treba zabava; mladima treba
izazov koji Êe ih navesti da zavole Boga
i sudjeluju u poslanju Crkve — u
spaπavanju i sluæbi. To Êe uËiniti svojom
predanoπÊu, kreativnoπÊu, vizionarskom
osvijeπtenoπÊu i tako πto Êe biti najbolji!
Accent
ADVENTISTI»KI PREGLED
H.Preg4.2010 u21
7
01.11.2010, 09:52
•7
Mladi i Crkva
UËinkovita sluæba za mlade
Je li vaπa sluæba za mlade propali pokuπaj?
H
ej, jeste li Ëuli πtogod o
JuriÊima ili MarkoviÊima?
©to rade? Gdje æive? Gdje
ih se moæe susresti?
Postoje li? ... Svi smo mi
tijekom odrastanja Ëuli ovakve izraze koji
odraæavaju poneπto istine i æivotne
stvarnosti. Neprestano smo u pokretu,
æurbi i sustizanju rokova (i molimo se da
nam ne istekne æivotni rok), jureÊi na
sastanke, udovoljavajuÊi zahtjevima
druπtva koje se neprestano mijenja i
potrebama onih u nevolji.
Æivimo u svijetu koji se ubrzano
mijenja i u kojemu oËajniËki
pokuπavamo pratiti sve te promjene.
Ako to ne Ëinimo, moramo se suoËiti s
gubitkom i cijenom koja nas snalazi —
ostajemo zarobljeni u proπlosti i zatrpani
praπinom. Æelimo odræati izgled, status,
prestiæ, sliku i dojam koji govore da je
sve u redu i da nema problema. No, na
kraju dana, kad se stvari pokaæu
onakvima kakve jesu, borimo se da
spojimo kraj s krajem. Obeshrabrimo li
se kad se stvari ne odvijaju prema naπim
planovima i vizijama? Postanemo li
frustrirani zbog okolnosti usmjerenih
protiv nas? Kako voditi uËinkovitu
sluæbu za mlade u 21. stoljeÊu? Je li
sluæba za mlade propali pokuπaj koji
uvijek iznova pokuπavamo izvesti?
Evo pitanja popularnog kviza: ©to
je najvaæniji smisao vaπe sluæbe za
mlade?
A) Upoznavanje mladih s Isusom;
B) OmoguÊavanje zdravih
aktivnosti;
C) UkljuËivanje mladih u sluæenje;
D) Poticanje na apstinenciju od
πtetnih tvari;
E) Dobra teoloπka obuka;
F) Bogosluæje;
G) BrojËani rast Ëlanstva.
Koji je vaπ odgovor?
Prema pastoru Mikeu Yaconelliju,
osnivaËu struËnog odbora
8•
H.Preg4.2010 u21
specijaliziranog za mladeæ, niπta od
navedenog. On kaæe da je svaka sluæba
za mlade koja je izvedena kao “pokuπaj”
— ubrzo propala. Iako je sve navedeno
vaæno, prema njegovom je miπljenju
najvaæniji smisao sluæbe za mlade dugi
vijek, to jest dugotrajno uËeniπtvo.
To je sluæba za mlade! Ona je
neprestano u promjeni, pa nam se Ëini
da ne uspijevamo. Netko je jednom
rekao: “Ako radiπ stalno istu stvar, dobit
Êeπ uvijek istu stvar.” No, sluæba za
mlade nije neπto statiËno, neπto u Ëemu
se varijable nikad ne mijenjaju i pri
Ëemu uvijek znate ishod. Niti je to neπto
πto se moæe popraviti povrπnim
postupcima, u stilu band-aid inicijativa.
Sluæba za mlade svojim nazivom govori
da je rijeË o mladeæi, to jest mladim
ljudima. Ona se treba baviti
prepoznavanjem, razumijevanjem,
ispunjavanjem i ispravljanjem njihovih
potreba. U crkvama se preËesto na
sluæbu za mlade gleda kao na neπto
sporedno ili manje vaæno od ostalih
sluæbi, a ponekad je Ëak potpuno
zanemarena. To je punopravna sluæba
kao i svaka druga, i vjerojatno ona koja
zahtijeva joπ viπe vremena, paænje i
usredotoËenosti.
AdventistiËka crkva se rodila na
leima mladih ljudi koji su ovaj pokret
zapoËeli pod nadahnuÊem i vodstvom
Svetoga Duha. Bog joπ jednom priprema
“vojsku mladih” koja Êe pomoÊi u
zavrπavanju Njegovog djela na Zemlji.
Kako se svijet promijenio, tako se i
sluæba za mlade promijenila. Ako Crkva
ne æeli izgubiti na svojoj vaænosti i
znaËaju, mora se neprestano mijenjati.
Dakle, je li promjena loπa? Ne! Ne
mijenjamo naËela i prioritete, veÊ oblik
njihovog predstavljanja, svojevrsnu
politiku, programe i sustav dostavljanja
naπe vijesti tako da budemo uËinkovitiji
pri ispunjavanju raznovrsnih potreba
koje postoje.
Prema izvjeπÊu koje je u srpnju
2003. objavio John Hancock Center for
Youth and Family Ministry sa
SveuËiliπta La Sierra, u suradnji s
Uredom za obrazovanje
SjevernoameriËke divizije, veÊina mladih
Crkvu smatra ekskluzivistiËkom, krutom
i zatrovanom dosadnim pristupom
bogosluæju. U istraæivanju Valuegenesis
samo 20% tinejdæera ocijenilo je Crkvu
uzbudljivom, dok su je ostali proglaslili
suhoparnom.
Odrasli mladi smatraju da im je u
Crkvi teπko biti ono πto jesu i da imaju
sklonost odvajanja od roditeljskih
pogleda na Crkvu. Joπ jedno
iznenaujuÊe otkriÊe do kojeg je ovo
istraæivanje doπlo jest da ondje gdje
postoji aktivna sluæba za mlade, ima i
boljeg odaziva mladih koji njeguju
pozitivne stavove prema Crkvi i
ukljuËeni su u njezin rad. Oni mladi koji
su Ëlanovi mjesne crkve u kojoj nema
sluæbe za mlade, uopÊe ne vole doÊi u
crkvu.
Nadalje, samo 45% mladih smatra
svog pastora znaËajnim i vaænim u
razvoju njihovog duhovnog æivota. No,
kad sluæba za mlade ima svoja zasebna
dogaanja barem jednom tjedno, taj broj
raste na 62%, a ako postoji viπe od
jednog sastanka za mlade tjedno, tada
broj dostiæe 72% — gotovo tri Ëetvrtine.
Ukratko, tada je sluæba za mlade i dalje
djelatna! Sve πto treba jest uloæiti
ADVENTISTI»KI PREGLED
8
01.11.2010, 09:52
vrijeme, trud i energiju. Ali ima joπ
neπto.
Kad razgovaramo o sluæbi za
mlade, razgovaramo o mladima, a
ne o politici ili programima. U
mojem iskustvu rada u sluæbi za mlade
vrlo brzo sam shvatio da nije toliko
vaæno isplanirati dobre programe, koliko
je vaæno izgraivati odnose s mladima.
Ljudi kaæu: “Ako propustiπ planirati,
planiraπ propust.” Vaæno je, pa i prijeko
potrebno imati plan. Ali to treba biti
plan za izgraivanje odnosa — kako Êete
ispuniti duhovne i druπtvene potrebe
mladih, kako Êete utjecati na njihov
æivot, kako Êete ih voditi u odabiranju
æivotne vizije, kako Êete im pomoÊi da
doznaju koja je Boæja volja i svrha
njihova æivota, kako Êete ih navesti da
shvate: “Bog [je], naime, onaj koji
proizvodi u vama i htjenje i
djelovanje...” (Filipljanima 2,13)
NajveÊi izazov, ali i radost, jest
vidjeti mlade osobe koje otkrivaju
svoj identitet u Kristu i doznaju
koji su Boæji planovi za njihove
æivote. To oslobaa, osnaæuje i
ispunjava. Viπe ne moraju lutati i traæiti
smisao na krivim mjestima, biti u krivom
druπtvu i tratiti svoje vrijeme, sredstva i
æivot. Danas svatko traæi smisao i svrhu
æivota, pogotovo mladi.
Nedavno je Brian Nichols uπao u
zgradu suda u Atlanti, ubio nekoliko
ljudi i pobjegao. Nisu ga mogli pronaÊi.
Na kraju je kao taoca, toËnije taokinju,
uzeo jednu æenu koja se zvala Ashley
Smith. Dok su razgovarali, ona je
zatraæila da joj dopusti Ëitati Bibliju i
knjigu Svrhovit æivot Ricka Warrena.
Brian joj je to dopustio i upitao je koji
je smisao njezina æivota. Ona mu je
odgovorila na pitanje, nakon Ëega je on
pomislio da razgovara s anelom ili
sestrom u Kristu. OdluËio je prestati
uniπtavati æivote, a ona ga je ohrabrila
da se preda vlastima i pomogne ljudima
u zatvoru. Kad je zadobio smisao æivota,
njegov svijet se okrenuo naglavaËke i
odluËio se doista predati vlastima.
UËinkovita sluæba za mlade pomaæe
mladima da otkriju smisao svojega æivota
koji leæi u dinamiËnom, æivom i
vatrenom odnosu s Bogom. To im
pomaæe da svoj æivot predaju Boæjem
autoritetu i vodstvu. To je bila moja
osobna filozofija u radu s mladima.
Uvesti ljude u odnos s Bogom, πto Êe
uskladiti æivot s Njegovom voljom i
razviti æelju za duhovnim stvarima. To je
kao s hranom koju najviπe volimo.
Imamo æelju za njom, i kad pomislimo
na nju, poËnu nam curiti sline, a kad je
jedemo, zadovoljni smo i radosni. Kao
πto imamo æelju za dobrom hranom,
tako moramo imati i strastvenu æelju za
Bogom; razviti apetit za duhovnom
hranom i Ëeænju za Kristom.
Biblija kaæe: “Kuπajte i vidite kako
dobar je Jahve.” (Psalam 34,9) Kad su
mladi motivirani i predaju se neËemu,
svaπta se moæe dogoditi. ©toviπe, kad se
predaju Isusu i kad njihova motivacija
proizlazi iz sluæenja Njemu, tada
moæemo preokrenuti svijet naglavaËke.
Ono πto Êu sada iznijeti Ëinjenice su
koje su se pokazale istinitima tijekom
mojega iskustva rada s mladima.
U mjesnoj crkvi Mississauga, gdje
trenutno sluæim kao pastor za mlade,
imao sam prednost raditi s mladim i
darovitim ljudima. Radio sam s voama
kao πto su Ian Bramble, Melissa Prescott
i sadaπnja voditeljica odjela mladeæi Rose
Sluæba za mlade treba se
baviti prepoznavanjem,
razumijevanjem,
ispunjavanjem i
ispravljanjem potreba
mladih.
McKenzie, s kojima sam ulagao u æivote
mladih ljudi tako πto smo ih ukljuËivali
u rad crkve i razvijali osobne odnose s
njima. Jednom mjeseËno imamo program
koji smo nazvali “»udesni petak”, a bavi
se pitanjima mladih kroz interaktivni
dijalog i raspravu te nastoji krπÊanstvo
uËiniti stvarnim i bitnim za danaπnju
mladeæ. Takoer imamo klub ljubitelja
knjiga i klub prijatelja Biblije te
proËavanje po malim skupinama. U
sluæbi za mlade mogu se uËiniti mnoge
stvari, ali joπ je vaænije biti u njoj.
Kroz iskustvo se pokazalo da
uËinkovita sluæba za mlade ima
sljedeÊe osobine:
1. Izgradnja trajnih odnosa s
mladima pokazuje im da nam je stalo do
njih. Ovo zahtijeva vrijeme, a ono je u
danaπnje doba dragocjena roba. Ali
ulaganje u ljude — pogotovo mlade —
najbolji je ulog koji moæemo poduzeti.
Ovo u svojemu radu ostvarujem tako πto
odreenim ciljanim mladim osobama
pruæam posebnu skrb i πto sam im
mentor. Ne mogu to uËiniti za svakoga,
iako bih volio, ali zato zreliji mladi
mogu prihvatiti mlae i biti im mentori.
2. Pomozimo mladima da shvate
svoj identitet u Kristu i tako steknu
svijest o svrsi, cilju i pripadnosti. To se
postiæe njihovim ukljuËivanjem u rad i
sluæbu Crkvi (programi, bogosluæja...) i
zajednici (kuÊni i bolniËki posjeti, briga
za siromaπne i beskuÊnike...).
3. Prepoznajmo darove koje imaju
mladi, jer Êe ih to osnaæiti i dati im
priliku da pomoÊu tih darova sluæe
Crkvi.
4. Prihvatimo njihovu razliËitost i
pojedinaËne sklonosti. To moæemo
uËiniti pismom, rijeËju ohrabrenja ili
predstavljanjem mladih pred cijelom
crkvom.
5. Dopustimo mladima da vide
crkvu i kao svoje vlasniπtvo, tako πto
Êemo ih ukljuËiti u crkveno djelovanje i
sluæbe (primjerice kao Ëlanove razliËitih
odbora). Ovo im daje osjeÊaj korisnosti,
jer svaka mlada osoba traæi svoje mjesto
u radu crkve.
6. Stvorimo duhovno i druπtveno
okruæje pomoÊu malih skupina,
prouËavanja Biblije, druπtvenih aktivnosti
(primjerice subotnji ruËkovi s
raspravama ili subotnje veËeri kod nekog
Ëlana crkve s krπÊanskim druæenjem i
zdravom hranom). Duhovne i druπtvene
veze su neraskidive.
7. Sluπajmo potrebe mladih. Ne
moæemo im stalno govoriti koje su
njihove potrebe! Zaista trebaju nekoga
tko Êe ih sasluπati i imati za njih
razumijevanja. Moramo biti sposobni
osjetiti puls kulture mladih. Ako ih ne
sluπamo i ne razumijemo, kako moæemo
znati πto je za njih najbolje?
Tek kad smo ovo uËinili, moæemo
krenuti na sljedeÊi strateπki korak i
usmjeriti mlade u pravcu u kojem se
trebaju kretati. U veÊini sluËajeva mladi
su zapravo svjesni onoga πto bi trebali
Ëiniti (iako ima i onih koji to zaista ne
znaju, i tada je intervencija nuæna), ali
oni ne æele diktatora, veÊ uzornog vou.
Naπe vodstvo i naπe krπÊanstvo mora biti
uzorno u duhu, ponaπanju, dostojanstvu,
moralu i stilu æivljenja. Mladi nas
promatraju, a mi ih moramo sluπati. Dok
oni promatraju nas, mi moramo gledati
Krista. Oni u tebi i meni æele vidjeti
Isusa. Neka nam Bog pomogne da
vodimo ovaj naraπtaj natrag Kristu.
Daniel D. Saugh sluæi kao pastor
za mlade u adventistiËkoj crkvi u
Mississaugi u Torontu u Kanadi
ADVENTISTI»KI PREGLED
H.Preg4.2010 u21
9
01.11.2010, 09:52
•9
Mladi i Crkva
ZajedniËki trenuci sreÊe
Dom u kojemu se okuplja mladeæ iz crkve, πkole ili susjedstva saËuvat Êe svoju
djecu i na njih pozitivno utjecati.
S
retni su domovi u kojima se
jednaka pozornost posveÊuje
trenucima obiteljskog opuπtanja
i poslovima koje treba obaviti.
Naπi domovi su izloæeni
olujama zahtjeva naπeg doba, a sretni
zajedniËki trenuci postali su rijetkost.
Kad se æele zabaviti, mladi napuπtaju
dom i odlaze tamo gdje smatraju da im
nitko neÊe smetati u zabavi, jer “u
obitelji nam netko uvijek govori πto
trebamo Ëiniti ili nas grdi zbog onoga
πto smo uËinili”.
Mnoge bi majke dale sve πto imaju
da mogu uæivati u druæenju sa svojim
sinom ili kÊeri! Mnogi oËevi s tugom se
pitaju zaπto su njihova djeca tako
odluËna da odu od njih. Takvo stanje
odnosa ponajviπe ovisi o roditeljima. Kad
nastane, uglavnom je prekasno da se iπta
poduzme. Misli koje slijede namijenjene
su ponajprije mladim braËnim parovima.
Ako razumno razmotre problem, ubrzo
Êe shvatiti da sreÊa koju æele svojoj djeci
ponajviπe ovisi o tome kako razvijaju i
odræavaju svoje
meusobne odnose i
odnose sa svojom
djecom.
Iskreno obiteljsko
prijateljstvo
Prvo pravilo glasi
da obitelj mora æivjeti
u iskrenom
meusobnom
prijateljstvu i od prvih
godina razvijati naviku
da se vrijeme predaha
i opuπtanja zajedniËki
provodi. To se moæe
postiÊi samo kad su
svi ukuÊani spremni
zaboraviti vlastite
uæitke za ljubav
zajedniËke radosti i
sreÊe.
Ako odrastu u
takvoj “raspjevanoj” i
10 •
H.Preg4.2010 u21
skladnoj obitelji, djeca Êe, sluæeÊi se
svojom sposobnoπÊu oponaπanja, cijeniti
dom i njegove aktivnosti isto onoliko
koliko otac i majka ljube dom koji su
osnovali.
Ako je otac prijatelj svojoj djeci, a
majka uvijek podræava dobro
raspoloæenje, djeca Êe æeljno oËekivati
sretne trenutke koje Ëlanovi obitelji
zajedniËki provode. Zajutrak i ostali
obroci, duge veËeri, obiteljska
bogosluæja, meusobno povjeravanje,
zajedniËko Ëitanje — sve su to savrπene
prigode za “zajedniËarenje”. U takvim
trenucima æivot izvan doma gubi
privlaËnost. Kao πto sati noÊnog odmora
obnavljaju tjelesnu snagu, tako i veËeri u
kojima se Ëlanovi obitelji posveÊuju
jedni drugima osvjeæuju duπu.
Otac koji se obiËava loptati sa
svojim sinovima uæivat Êe njihovo
poπtivanje i kad im bude davao savjete o
drugim æivotnim aktivnostima. Majka
koja se zna smijati sa svojom djecom
utjecat Êe na njih i kad bude morala s
njima razgovarati o ozbiljnim
problemima. Obitelj mora planirati
zajedniËko opuπtanje — πetnje,
taborovanja i ostale zabave izvan kuÊe.
Onaj tko ne Ëini niπta drugo osim
πto radi, uskoro Êe postati svaËiji sluga,
a niËiji prijatelj. Moæemo hvaliti i
blagoslivljati rad, i to je dobro, ali
iskreni napori na radnom mjestu moraju
biti i nagraeni. Zato treba Ëesto “skinuti
kaput” i igrati se! U pustinji æivota
moraju postojati oaze! Roditelji moraju
povremeno prekidati jednoliËnost
svakidaπnjice. To nije nevaænije od
plaÊanja stanarine, kupnje odjeÊe i
stjecanja dohotka. Zdravo obiteljsko
opuπtanje pomoÊi Êe djeci da se ËvrπÊe
veæu uz svoj dom, a dom Êe nastaviti
πiriti svoj dobar utjecaj joπ mnogo
godina nakon πto ga djeca napuste i
osnuju svoje obitelji.
Pozovimo prijatelje u dom
Prirodno je da djeca imaju
prijatelje. Nitko ne smije æivjeti sâm i
odvojen od drugih. Sretni Ëlanovi obitelji
æele podijeliti radost s
drugima. Bit Êe im
zadovoljstvo pozvati
prijatelje u svoj dom. To
je dobro Ëak i onda kad
obitelj mora oprezno
rasporediti svaki novËiÊ.
Ako je kuÊa uredna i
Ëista, moæemo dovoditi
prijatelje bez oklijevanja i
ispriËavanja.
Gostoljubivost je
otvaranje vrata svojega
srca i doma prijatelju. I
djeca trebaju dovoditi
svoje prijatelje. Ne mora
to biti poziv na objed,
neka radije bude
sudjelovanje u obiteljskoj
razonodi tijekom
poslijepodneva ili dijela
veËeri. Bolje je da djeca
budu sa svojim
prijateljima u kuÊi, nego
ADVENTISTI»KI PREGLED
10
01.11.2010, 09:52
da odlaze u druπtvo za koje njihovi
roditelji ne znaju kakvo je. Imati
prijatelja u igri, prijatelja iz susjedstva,
djetetu je vrlo vaæno. Roditelji trebaju
podræati ta druæenja, jer mlada biÊa tako
uËe kako se trebaju ponaπati u druπtvu i
razvijati nesebiËnost i usluænost.
Potreba za prijateljima raste tijekom
mladosti i mora biti zadovoljena. Dom u
kojemu se okuplja mladeæ iz crkve,
πkole ili susjedstva saËuvat Êe svoju
djecu i na njih pozitivno utjecati.
Materijalne potrebe su vaæne, uËenje je
potrebno. Moramo djeci osigurati odjeÊu
i sve ostalo πto im treba, ali skrb za
njihovo materijalno dobro ne smije nas
sprijeËiti u razvijanju duπevnog æivota i
liËnosti naπe djece.
Mladi Ëesto vjeruju, ili su skloni
vjerovati, da im svaki dan mora donijeti
osobito zadovoljstvo ili uæitak. Ako se to
ne dogodi, æivot je jednoliËan. Ali, πto se
u obitelji bolje razumiju i provode naËela
koja smo spomenuli, mladeæ Êe osjeÊati
manju æelju za uzbudljivim uæicima.
Ne moæemo se baviti svim
pojedinostima prireivanja kuÊnih zabava
za mlade. Osnovno je naËelo da roditelji
moraju aktivno sudjelovati u njima,
promatrati πto se dogaa i ne dopustiti
da zabava prijee u raspojasanost i
pretjerivanje. Trebaju pomoÊi mladima u
pripremanju programa i davati pozitivan
ton cijeloj zabavi.
OËevi i majke, budite skloni
mladima! Ne tako davno i vi ste bili
mladi. Ne zaboravite kako mladi
razmiπljaju i djeluju i nemojte biti kruti i
nepopustljivi. Moæda morate naporno
raditi, ali ne dopustite svojoj duπi da
prebrzo ostari! Probleme promatrajte i
oËima svoje djece i nastojte razumjeti
njihove potrebe. Ako se potrude,
roditelji mogu pronaÊi tisuÊu naËina da
svojoj djeci osiguraju zdrava i
prihvatljiva zadovoljstva i zabavu.
Prireivanje kuÊnih zabava
Prireivanje kuÊnih zabava moæe
stvoriti i probleme. Kad netko poziva
druge, i sâm Êe biti pozvan. Roditelji
djece koja se Ëesto posjeÊuju moraju se
sporazumjeti da ti sastanci ne traju do
kasno u noÊ kako ne bi nepovoljno
utjecali na radnu sposobnost mladih
sljedeÊeg dana. Mudri roditelji otpratit
Êe svoju djecu do kuÊe u kojoj se
odræava zabava i doÊi Êe po njih kad
ona zavrπi. Ako to roditelji redovito Ëine,
djeca Êe se nauËiti na to i neÊe
prigovarati niti se osjeÊati neugodno.
Vaæno je da se mladi nauËe
pristojno ponaπati jedni prema drugima.
Naπ dom bi trebao biti
utoËiπte za mladeæ
Naπi domovi trebaju biti zaklon mladima koji su pod teretom kuπnji.
Mnogi stoje na raskriæju dvaju putova. Svaki utjecaj, svaki dojam odluËuje o
njihovoj sudbini za ovaj æivot i za vjeËnost. (...)
Zlo ih priziva k sebi. Njegova su stjeciπta blistava i privlaËna. Ona imaju
dobrodoπlicu za svakoga tko doe. Posvuda oko nas su mladi koji nemaju
svoj dom, a mnoge mlade Ëiji domovi nemaju silu koja Êe im pomoÊi i koja
Êe ih uzdignuti tako odnosi struja zla. Oni propadaju u samoj sjenci naπih
vrata.
Ovim mladima trebamo pruæiti ruku u znak razumijevanja. Blage,
jednostavno izgovorene rijeËi i jednostavni znaci paænje otjerat Êe oblake
kuπnji koji se navlaËe nad svodom duπe. Pravi izraz toplog razumijevanja
sadræi silu da otvori vrata onih srca kojima je potrebit miomiris rijeËi koje su
kao i Kristove rijeËi jednostavni, njeæni dodir duha Kristove ljubavi. Ako
pokaæemo zanimanje za mlade, pozovemo ih u svoje domove i okruæimo
vedrim, ljubaznim ozraËjem, mnogi od njih Êe rado okrenuti smjer svojih
koraka na stazu koja ide naviπe. (...)
Ali ne zaboravite da sreÊu neÊete naÊi ako ograujete sebe od ostalog
svijeta, zadovoljni time da izlijevate sve svoje osjeÊaje jedno drugome.
Prihvatite svaku pruæenu priliku da doprinesete sreÊi onih koji su oko vas.
... Ne zaboravite da se istinska radost moæe naÊi samo u nesebiËnoj sluæbi.
Ellen G. White, Put u bolji æivot, str. 218 i 224
Niπta πto roditelji ili uËitelji Ëine ne
smije ostaviti dojam da su te mjeπovite
druπtvene zabave nepreporuËljive. Kad
djeca odrastu u mladiÊe i djevojke,
vjeruju da su veÊ potpuno zreli i æele se
ponaπati kao odrasli. Ako odrastu u
zdravoj okolini, znat Êe kako se trebaju
ponaπati prema svojim prijateljima i
prijateljicama. Dobar roditeljski primjer u
tome Êe im uvelike pomoÊi.
Viπe od svega na svijetu malo dijete
æeli odrasti. U srcu zamiπlja πto Êe
postati kad odraste. Ako otac æivi
primjerno, njegov sin Êe ga smatrati
utjelovljenjem svih vrlina. Kad mu otac
bude objaπnjavao da je njegova duænost i
prednost πtititi svoju prijateljicu, sin Êe
pozorno sluπati. Razgovori s ocem i
majkom pomoÊi Êe da mladiÊ shvati
kakve æelje i nagoni u njemu nastaju i
da razumije vaænost vladanja nad sobom
i svojim osjeÊajima.
Roditelji moraju znati gdje su
im djeca
MladiÊ mora osjetiti da odrasli
imaju u njega najveÊe povjerenje, ali
roditelji moraju znati gdje su im djeca i
πto Ëine. Moraju provoditi πto viπe
vremena s djecom ne ostavljajuÊi dojam
da ih nadziru. Roditelji moraju upozoriti
djecu da je kod nekih mladih ljudi loπ
odgoj usporio duhovno napredovanje i
da zato moraju oprezno birati prijatelje i
druæiti se samo s onima kojima su bliski
njihovi visoki ideali æivota i ponaπanja.
I djevojke moraju biti pouËene i
razumjeti da je njihov dobar glas toliko
dragocjen da se ne smiju odricati svojih
naËela kako bi zadræale prijatelje
sumnjivog karaktera. Mnogi mladiÊi ne
poπtuju moralna naËela. Djevojke to
moraju znati i izbjegavati druæenje s
mladiÊima kojima je strano sve πto je
plemenito i uzviπeno.
Zabave u obitelji privremeno Êe
zadovoljiti teænju mladiÊa i djevojaka za
meusobnim druæenjem. No uskoro Êe
mladiÊ i djevojka poæeljeti i posebne
sastanke. To je trenutak kad Êe se otkriti
snaga njihovog kuÊnog odgoja. Ako je
obiteljski æivot bio uzoran, oni Êe
poæeljeti da i dom koji osnivaju uæiva
iste prednosti kao njihov roditeljski dom.
Roditelji Êe biti sretni kad vide da su
njihovi napori da pravilno odgoje svoju
djecu osigurali sreÊu ne samo njihovom
vlastitom domu, veÊ i obitelji koju
njihova djeca osnivaju.
Walter Raymond Beach
ADVENTISTI»KI PREGLED
H.Preg4.2010 u21
11
01.11.2010, 09:52
• 11
PouËavajte Ëvrst sadræaj i ukljuËite mlade!
Tada Êe htjeti ostati u Crkvi
M
nogi adventisti sedmog dana
zabrinuti su kako da zadræe mlade
ukljuËene u crkvi.
Bila sam u jedinstvenom poloæaju da
to promatram na nedavnom zasjedanju
Generalne konferencije, gdje sam vodila
πtand Ureda Generalne konferencije za
procjenu i uËinkovitost programa. Izazvali
smo ljude da odgovaraju na pitanje: “©to
biste æeljeli reÊi svojoj crkvi?”
Od stotina pristiglih pisama neki su
odgovorili poticajima, a drugi pitanjima. Ali
velika veÊina je izrazila zabrinutost. Jedna
od najËeπÊih tema bili su mladi.
“©to crkva moæe uËiniti da zadræi
zanimanje mladog Ëovjeka od 20 do 35
godina?” — napisala je jedna 62godiπnjakinja.
U pokuπaju da se suoËe s
razoËaravajuÊim brojkama o zadræavanju
mladih u crkvi, mnogi crkveni voe su
zakljuËili da se trebaju natjecati sa
suvremenim medijima i svjetovnom
zabavom tako da istinu predstave buËno i
uzbudljivo, bez puno dubine. Naæalost,
ovaj pristup nije ono za Ëim veÊina mladih
traga.
©to, dakle, æele mladi? “Imajte
programe namijenjene mladima koji nisu
suhoparni i dosadni, ali ne privlaËe svijet
na zabavni naËin”, napisala je jedna 22godiπnjakinja. “Mi mladi tragamo za
smislom i sadræajem, a ne pukom
zabavom.”
“Moramo poticati naπu mladeæ da
otkrije radost upoznavanja Boga kao
osobnog, povjerljivog Prijatelja i Suradnika
u æivotu, a ne samo biblijskog lika o
kojemu neπto znaju. Ja to zovem
individualnim, neovisnim iskustvom
otkriÊa”, rekao je 77-godiπnjak.
Ono za Ëim tragaju mladi — za sebe i
druge — jest smisao, dubina i sklad izmeu
rijeËi i djela. Prvi korak u zadræavanju
mladih jest pouËiti ih svu grau krπÊanstva
koju mogu shvatiti. Zatim treba dopustiti
da ono πto govorimo o tim stvarima
mijenja i naπe vlastite æivote. Ako to ne
Ëinimo, mladi Êe primjetiti.
Licemjerje odbija. Jedna 20godiπnjakinja je napisala: “Vjerujem da
crkva ima istinu... Meutim, ponekad mi se
Ëini da je prava svrha izgubljena. Idem u
adventistiËku πkolu i razlika izmeu
odraslih, koji su veÊ dulje u sustavu, i
mladih, koji su novoobraÊeni ili æive samo
nekoliko godina u njemu je zapanjujuÊa.
»ini se da se strast gubi s godinama, a to
je golem problem.”
12 •
H.Preg4.2010 u21
Tko su “mladi”?
Izgleda da se definicija “mladeæi i
mladih odraslih ljudi” neprestano proπiruje.
Kad sam bila tinejdæerka, definicija je
ukljuËivala srednjoπkolce i studente. Kad
sam zavrπila fakultet, gornja granica je bila
25 godina. Kad sam doπla do te granice,
ona se proπirila na 30 godina. Dok piπem
ovo kao 28-godiπnjakinja, vidim da neki
ljudi granicu pomiËu na 35 godina. Pridjev
“mlad” ne napuπta osobu sve dok ne
dobije djecu i ne bude prisiljena predati tu
titulu njima.
»ini mi se da ne mogu prestati biti
“mlada odrasla osoba”. Ovaj trend me
zabrinjava; ne zato πto æelim da me
Bilo da jesu ili nisu
“sluæbeno” odabrani za neki
poloæaj, kad dosegne
odreenu dob, svakoj mladoj
osobi bi se trebalo pristupiti i
pozvati je u bar jednu
crkvenu sluæbu koja odgovara
njezinim darovima.
smatraju “starom”, veÊ zato πto neprestano
proπirivanje definicije “mladih” viπe
odraæava iskljuËivanje nego ukljuËivanje.
AdventistiËka crkva jednostavno ne
ukljuËuje one koji su nedavno odrasli u
glavno tijelo odraslih vjernika. Posljedica
toga je da, umjesto da se dogodi prikladan
prijelaz iz djeËjih aktivnosti u odrasli æivot
crkve, ovi “mladi odrasli ljudi” ostaju
odvojeni i povuËeni, neprestano
proπirujuÊi definiciju svoje skupine dok
njezini Ëlanovi sve viπe stare. Zapravo —
ako su uopÊe joπ uvijek zajedno u crkvi.
Nije potrebno da im crkva pruæa
usluge dok ostaju odvojeni, veÊ ih treba
ukljuËiti u glavno tijelo vjernika da sluæe
zajedno s ostalima.
S vremena na vrijeme me pitaju zaπto
sam drukËija; kako to da i dalje aktivno
sudjelujem u uobiËajenom “odraslom”
æivotu crkve.
Moja vlastita ukljuËenost u crkvu (ne
samo ona vidljiva) zapoËela je dok sam
imala petnaest godina, kad su me zatraæili
da se pridruæim skupini uËitelja u razredu
odrasle subotnje πkole, jer nisam mogla
pronaÊi Ëvrst sadræaj i smisao u razredima
“prikladnima za moju dob”. Na moje veliko
iznenaenje, iste godine sam izabrana za
akonicu i pozvana na sastanak crkvenog
odbora. Ova vrsta namjernog pozivanja
mladih na suradnju stvara navike
ukljuËenosti koje mogu trajati doæivotno.
©to Ëiniti
UkljuËivanje mladih treba biti s
namjerom. Bilo da jesu ili nisu “sluæbeno”
odabrani za neki poloæaj, kad dosegne
odreenu dob, svakoj mladoj osobi bi se
trebalo pristupiti i pozvati je u bar jednu
crkvenu sluæbu koja odgovara njezinim
darovima.
Treba ih hrabriti da pokuπaju s
nekoliko razliËitih duænosti i da pronau
onu za koju su najsposobniji. Kad stupi u
duænost, mladoj osobi bi se trebao
pridruæiti stariji vjernik kao svojevrstan
mentor. Ovaj mentor bi trebao pouËiti
mlade o svrsi te duænosti i poticati ih na
duhovni napredak.
Dok mladi preuzimaju mjesta koja
meu odraslim vjernicima zasluæuju,
crkveni voe bi trebali upregnuti svu svoju
snagu i razboritost da poboljπaju sveukupni
rad crkve.
Jedan 26-godiπnjak je napisao: “Naπa
crkva treba pruæiti viπe prilika mladima i
da se Ëuje njihov glas... Molim vas, sluπajte
i odgovorite na naËin koji bi omoguÊio i
osnaæio stvaralaπtvo mladih.”
KonaËno, svi trebamo shvatiti da su
na kraju sami mladi odgovorni po pitanju
svoje odluke za ili protiv Boga. Jedna
izreka kaæe: “Moæeπ dovesti konja pred
vodu, ali ga ne moæeπ natjerati da je
popije.”
Druπtvo vjernika bi trebalo uËiniti sve
πto je u njihovoj moÊi da dovedu mlade
Kristu, ali ËineÊi to trebaju jasno pokazati
da je izbor hoÊe li Ga slijediti osobna
odgovornost i odluka koju nitko ne moæe
uËiniti za njih.
Mladi, taj dio je vaπ.
Lisa Rasmussen je magistrirala
arhitekturu na SveuËiliπtu Andrews i
trenutno radi u Uredu Generalne
konferencije za procjenu i uËinkovitost
programa, u Silver Springu, Maryland
ADVENTISTI»KI PREGLED
12
01.11.2010, 09:52
Mladi i Crkva
Kako zapoËeti
sa svjedoËenjem
Najbolji naËin je zapoËeti postavljati pitanja.
M
oæda si proveo mnogo
vremena pokuπavajuÊi
jesti zeleno voÊe. Ili
smatraπ da osobno
odgovaraπ za uspjeh
svojega svjedoËenja. Ili se moæda bojiπ
da Êeπ reÊi neπto pogreπno i odbiti
sugovornika.
Kad u crkvi Ëuju poziv na
svjedoËenje, mnogi mladi (i oni stariji)
se jako uplaπe ako imaju namjeru iÊi, ili
se osjeÊaju krivima ako to ne
namjeravaju.
Nije rijeË u tome da nemaπ o Ëemu
svjedoËiti. Isus Krist je za tebe itekako
stvaran. Problem je u onome kome bi
æelio svjedoËiti. HoÊeπ li ga dovesti u
neugodan poloæaj? HoÊe li se samo
nasmijati?
Tko, zapravo, nije vidio kako
vjerski nespretnjakoviÊ dolazi na scenu i
zbog svoje neumjesnosti vraÊa krπÊansku
crkvu pet godina unazad?
Dakle, kako uËinkovito svjedoËiti?
Mnogi krπÊani zakljuËili su kako je
najbolji naËin svjedoËenja ako poËnu
postavljati pitanja.
Time se postiæe viπe vaænih stvari:
To ti govori gdje je tvoj prijatelj
duhovno i je li u tom trenutku otvoren
prema onome πto mu æeliπ reÊi.
To tvojemu prijatelju omoguÊava da
odreuje ritam. Moæda Êeπ zakljuËiti da
se zbog tvog izravnog pristupa osjeÊa
neugodno. Moæda bi trebao biti manje
otvoren.
To otvara vrata ako je on spreman
proÊi kroz njih. To ti daje moguÊnost da
nenametljivo pokaæeπ svoje zanimanje za
duhovne stvari, a njemu pruæaπ priliku
da pokaæe svoje.
Moæda Êe to pokrenuti tvojega
prijatelja na razmiπljanje. Moæda od
takvog prvog razgovora neÊeπ mnogo
postiÊi, ali Êe to Svetom Duhu
omoguÊiti i stvoriti priliku da djeluje na
osobu.
Zanimljivo je zapaziti kako je Isus
Ëesto zapoËinjao razgovor pitanjem. U
Evaneljima je izbrojeno preko stotinu
pitanja iz Njegovih usta.
Informativna pitanja, provokativna
pitanja i otvorena pitanja (na koja se
moæe dati viπe od jednog toËnog
odgovora) bila su Njegovo “gradivo”
kojim je ulazio u æivot onih s kojima se
susretao.
“©to biste æeljeli da vam uËinim?”1
“©to stoji pisano u Zakonu? ©to tamo
Ëitaπ?”2 “Koga traæiπ?”3 “Vjerujeπ li u Sina
»ovjeËjega?”4 “Djeco, zar nemate malo
ribe?”5
Isus je koristio pitanja kao mostove.
Tako bismo mogli i mi.
Navedimo nekoliko uobiËajenih
pitanja koja su se pokazala korisna za
poËetak razgovora.
Na benzinskoj crpki: “Ima li ovdje
u okolici kakva crkva?”
SluËajnom poznaniku: “Jesu li
nevolje koje pogaaju svijet zapravo
ispunjenje proroËanstava iz Biblije? ©to
mislite?”
Susjedu: “Kakve si dobre postupke
pronaπao da uËiniπ religiju privlaËnom
svojoj djeci?”
Nekome tvojih godina: “©to u tvojoj
crkvi kaæu o... (ekonomskoj krizi,
elementarnim nepogodama, politiËkim i
vjerskim sukobima i sliËnim aktualnim
dogaajima)?
To su samo uzorci. MoguÊnosti su
beskrajne. NeÊe svatko koga sretnete biti
Ëovjek koji Ëeka da mu pristupite s
porukom o krπÊanstvu. Pomnjivo
sroËeno pitanje je jedan od najboljih
naËina da ustvrdimo je li on to ili nije.
4
1
Marko 10,36. 2 Luka 10,26.
Ivan 9,35. 5 Ivan 21,5
3
Don Jacobson
ADVENTISTI»KI PREGLED
H.Preg4.2010 u21
13
01.11.2010, 09:52
Ivan 20,15.
• 13
Jeffrey Rosario — od gradskog
kauboja do evanelista
Roen u Miamiju u Floridi, Jeffrey Rosario je postao krπÊanin 1999. godine sa 17 godina.
Proteklih osam godina predao se evangeliziranju s punim radnim vremenom i trenutno je
Ëlan skupine Radiant Living (www.radiantlivingteam.org), koja se nalazi u Vancouveru
u British Columbiji u Kanadi.
Dok si iznosio svoje iskustvo
obraÊenja na Generalnoj konferenciji
mladih, u prosincu 2006., rekao si da
si “nasamaren u krπÊanstvo”. Objasni
πto misliπ pod time.
Sve je poËelo jedne veËeri u stanu
mojega brata. Bila je gotovo ponoÊ i kod
nas su bili neki prijatelji. Dok smo igrali
monopoly, nekako sam se naπao usred
rasprave o vjeri s mladom krπÊankom.
Raspravljali smo o Bibliji i suboti. Nisam
mario za Bibliju, i jedino Ëega sam se
mogao sjetiti da joj dokaæem da je u krivu
bilo je iskoristiti njezin vlastiti lijek protiv
nje same. Zato sam odluËio proËitati
Bibliju i potraæiti dokaze koji bi mi
pomogli da pobijedim u raspravi. PoËeo
sam Ëitati Bibliju redom i zapisivati
tekstove koji bi mi u tome pomogli. Sve
vrijeme sam razmiπljao: “Ona se nikad
neÊe izvuÊi iz ovoga!” Meutim, πto sam
viπe Ëitao, to su mi viπe u oËi upadale
Bogom nadahnute rijeËi i biblijski izvjeπtaji,
i osjeÊao sam silnu Boæju ruku kako radi
na meni. Nisam shvaÊao da se u mojemu
srcu neπto mijenja. Obratio sam se
“sluËajno”. Mislio sam da Ëitam Bibliju
kako bih pobijedio u raspravi s krπÊankom,
ali u raspravi je pobijedio Bog — i moj
æivot od tada viπe nije isti.
©to te uvjerilo da postaneπ
adventist?
Ja sam adventist sedmoga dana zato
πto sam shvatio da ova poruka predstavlja
najjasniju sliku Boæjeg i ljudskog karaktera.
Kakav je bio tvoj æivot prije nego
πto te je Gospodin osvojio?
Kao tinejdæer hispanskog podrijetla,
prije mog susreta s Bogom bio sam tipiËni
neobraÊeni, svjetovni gradski kauboj.
Glazba je imala velik utjecaj na moj æivot.
Bio sam aktivno ukljuËen u hip-hop scenu.
VeÊinu vremena troπio sam na sport,
glazbu, filmove i druπtvo s istim
“mentalnim sklopom”.
Kako ti je Bog promijenio æivot
nakon πto si postao krπÊanin?
Moj æivot se korjenito promijenio.
Sada on ima svrhu. Nisam tu samo da
14 •
H.Preg4.2010 u21
javnog evangeliziranja i sluæbe mladima.
Pronaπao sam svoje mjesto u sluæbi zbog
prijeke potrebe, jer sam tu potrebu osjetio
u crkvi. Osjetio sam teret da se uËinim
dostupnim Bogu u ovim podruËjima.
diπem. Imam cilj kojemu teæim. Mnogi
mladi ljudi æive laænim æivotom,
pokuπavajuÊi biti ono πto nisu. Dok sam
pokuπavao pronaÊi sebe, zapetljao sam se
u labirint zbunjenosti. Isusove rijeËi dobile
su za mene na snazi: “Upoznat Êete istinu,
a istina Êe vas osloboditi.” (Ivan 8,32)
Danas mojim odlukama i stavovima
upravlja osjeÊaj odgovornosti i utjecaja.
Prilike, darove i sposobnosti treba koristiti
za Boæji cilj i na Njegovu slavu.
Kako si se pripremao za sluæbu?
Otiπao sam se πkolovati na Misijski
koledæ za evangelizam u Juænoj Dakoti.
Nakon devet mjeseci studija zapoËeo sam
sluæiti kao biblijski radnik. Sluæio sam u
evangelizacijskom timu nekoliko godina, a
onda sam poËeo propovijedati na
evangelizacijskim sastancima. UkljuËio sam
se i u sluæbu mladih.
©to te je potaknulo da se posvetiπ
sluæbi s punim radnim vremenom?
Da svoj æivot posvetim sluæbi,
potaknulo me uvjerenje da se ne mogu
zadovoljiti radeÊi bilo πto drugo. Ubrzo
nakon obraÊenja upitao sam jednog
evanelista: “Kako mlad Ëovjek moæe znati
da ga Bog poziva da propovijeda?”
Odgovorio je: “Ako ne moæe raditi niπta
drugo.”
©to je tvoj najveÊi æar u sluæbi?
Moj æar je dopustiti Bogu da iskoristi
moj æivot kao primjer onoga πto moæe
uËiniti s onim πto svijet naziva
“nekvalificiranim”. Æelim biti orue u
pomaganju mladim ljudima da uvide svoju
viziju i potencijal. Moj rad se sastoji od
©to bi rekao mladima koje
adventistiËko krπÊanstvo odbija?
Rijetki su mladi s kojima sam se
susreo a da nisu imali argument o “previπe
licemjera u crkvi”. Mnoge je odbilo krivo
predstavljanje adventizma. Drugi su pak
samo pobunjenici i traæe vrata za izlaz. U
svakom sluËaju, ono πto trebaju jest prilika
da shvate poruku i vide je posvjedoËenu
stvarnim primjerima koji mogu pokazati
πto znaËi æivjeti trostruku aneosku vijest u
stvarnom æivotu. Vjerujem da je sila tog
svjedoËanstva neodoljiva.
©to je “Radiant Living” i kako si u
to ukljuËen?
Ja sam evanelist u evangelizacijskoj
skupini Radiant Living koju vode mladi, a
nalazi se nedaleko od Vancouvera. Naπ rad
ukljuËuje evangeliziranje i crkveno
uËeniπtvo. Organiziramo programe za
dosezanje zajednice, ukljuËujuÊi seminare
krπÊanske apologetike i biblijskih
proroËanstava, male skupine i osobna
prouËavanja Biblije “jedan na jedan”, πkolu
zdravog kuhanja, programe za prestanak
puπenja, πkolu prirodnog lijeËenja,
zdravstvene izloæbe, seminare za oporavak
od depresije, radionice za svladavanje
stresa, i tako dalje.
Imaπ li joπ neπto na srcu πto æeliπ
reÊi mladima?
Mi smo na pozornici. Crkvi treba
silno probuenje. Ono πto Ëinimo s naπim
vremenom i prilikama ubrzat Êe ga ili
odgoditi. Ne moæemo se zadovoljiti idejom
“uobiËajenog” æivota. Bog za svakog od nas
ima jedinstveni poziv. Trebamo misijski
orijentirane odvjetnike, uËitelje,
mehaniËare, lijeËnike, raËunalne
programere i sliËno. Prioritet, prioritet, prioritet. Boæji cilj
treba biti naπ prioritet! Tu poruku moramo
urezati u naπa srca.
Alexis A. Goring
ADVENTISTI»KI PREGLED
14
01.11.2010, 09:52
Mladi i Crkva
SljedeÊe poglavlje
Na nama je da zavrπimo priËu. Jeste li spremni?
P
onekad je vrlo korisno joπ
jednom razmotriti ono za πto
mislimo da dobro poznajemo.
Nedavno, dok sam ponovno
Ëitao uvod u Veliku borbu,
otkrio sam ovu zapanjujuÊu izjavu:
“Tijekom prvih dviju i pol tisuÊa godina
ljudske povijesti nije bilo pisane Boæje
objave. Ljudi pouËeni od Boga prenosili
su svoje znanje drugima i tako se ono
tijekom naraπtaja prenosilo s oca na sina.
Tek se u Mojsijevo doba poËela
pripremati pisana rijeË. Nadahnute su se
objave unosile u nadahnutu Knjigu. Ovo
je trajalo dugo, Ëitavih πesnaest stoljeÊa
— poËevπi od Mojsija ... pa sve do
Ivana.” (Ellen G. White, Velika borba,
izdanje Znaci vremena, 2010., str. 7)
ZadivljujuÊe! Malo me stvari moæe
ostaviti bez teksta, ali ovoj izjavi je to
uspjelo. Ellen G. White nas podsjeÊa da
tijekom gotovo pola ljudske povijesti
nije bilo pisane Boæje rijeËi! Boæja silna
djela i Njegovo postupanje s Ëovjekom
saËuvani su samo neprekinutom
predajom kroz naraπtaje. To je bila Boæja
rijeË, dragocjeno blago prenoπeno kroz
povijest s jednog naraπtaja na drugi. U
bîti, Bog je govorio vjernicima svakog
razdoblja: “Koje je vaπe iskustvo?
Prenesite ga!”
U cijeloj Bibliji pronalazimo retke u
kojima Bog govori ljudima da prenose
svoja iskustva sljedeÊim naraπtajima.
Jedan snaæan primjer nalazi se u 78.
psalmu:
“Otvorit Êu svoja usta na pouku,
iznijet Êu tajne iz vremena davnih.
Ono πto Ëusmo i saznasmo,
πto nam kazivahu oci,
neÊemo kriti djeci njihovoj,
predat Êemo buduÊem koljenu:
slavu Jahvinu i silu njegovu,
i djela Ëudesna πto ih uËini.”
(Psalam 78,2-4)
PriËa iz proπlosti bila je njihovo
blago; ono se nikad nije smjelo
zaboraviti. Trebalo se dijeliti — i
Ovaj Ëlanak temelji se na
propovijedi Jeffreya Rosaria
koju je iznio u prosincu
2006. godine na Generalnoj
konferenciji mladih u
Baltimoreu u Marylandu.
nastaviti. Biblija je izvjeπtaj, ljetopis,
priËa — priËa koja traje. To je priËa
Boæjeg postupanja s ËovjeËanstvom.
“Poglavlja” su æivotna iskustva Boæjeg
naroda tijekom povijesti. Moæemo Ëitati
ova poglavlja i primijeniti njihova
iskustva s Bogom na naπ odnos prema
Njemu.
Priznajem da sam se ponekad pitao
zaπto bi Bog bio toliko odluËan u tome
da sljedeÊi naraπtaj primi naslijee
proπlosti. Onda mi je doπao odgovor:
Njegova namjera za sljedeÊi naraπtaj jest
da nastavi tamo gdje je prethodni stao.
Bog nije æelio da se priËa zapoËinje
ispoËetka. Æelio je da je Njegov narod
nastavi neprekinutu. Boæja poruka
Izraelu je vrlo pouËna: “Neka znaju kako
sam razdvojio Crveno more. Recite im o
stupu od ognja noÊu i od oblaka danju.
Recite im kako su njihovi preci jeli
hranu koja je pala iz oblaka. Recite im
kako su ljudi pili iz stijene!”
Tako πto je Njegov narod dijelio
ova iskustva s buduÊim sljedbenicima,
Bog je govorio sljedeÊem naraπtaju: “VeÊ
sam vam dao pouku: nemojte da se
moram ponavljati. Niste li Ëuli o svemu
πto mogu uËiniti i πto oËekujem od vas?
Mislite hrabrije. UËite od onoga πto se
veÊ dogodilo. Podignite priËu na viπu
razinu. Napiπite sljedeÊe poglavlje!”
Bog je dodavao — i joπ uvijek
dodaje — nova poglavlja u priËu. Æeli
Ëiniti veÊe stvari kroz nas. OËekuje od
nas da oËekujemo viπe od Njega i da
krenemo na viπu razinu. Bog nas poziva
da napiπemo sljedeÊe poglavlje priËe.
Isus πalje pismo
U danaπnjem skeptiËnom druπtvu
na Bibliju se gleda sa sumnjom. Viπe
nego ikada, od nas koji vjerujemo u silu
Boæje rijeËi traæi se da pokaæemo tu silu
u naπem svakodnevnom iskustvu. Bog je
uvijek imao namjeru da Njegova RijeË
oblikuje stvarno æivotno iskustvo. I dok
su iskustva naπih duhovnih predaka
zabiljeæena u njoj, Biblija je uistinu priËa
ADVENTISTI»KI PREGLED
H.Preg4.2010 u21
15
01.11.2010, 09:52
• 15
Boæjeg iskustva s Njegovim narodom.
Razmotrite poruku iz 2. KorinÊanima
3,2. Apostol Pavao piπe pismo korintskoj
crkvi, u kojemu kaæe: “Vi ste naπa
preporuka” — naπe pismo — “upisana u
naπim srcima koju poznaju i Ëitaju svi
ljudi.” Pavao piπe skupini krπÊana,
Isusovih sljedbenika i kaæe im: “Vi
vjernici ste poput pisma, i vaπe pismo
Ëita svatko.” U 3. retku nastavlja: “OËito
je da ste vi pismo Kristovo, sastavljeno
naπom skrbi, napisano ne crnilom, nego
Duhom Boga æivota, ne na ploËama od
kamena, nego na ploËama tjelesnim — u
srcima.”
Boæja rijeË, priËa o Njegovom
Ëudesnom postupanju s ljudskim biÊima,
nikada nije bila odsutna s planeta
Zemlje. »injenica da tijekom gotovo
polovice ljudske povijesti nije bilo
pisanog teksta ne znaËi da nije bilo
Boæje rijeËi. To samo znaËi da nije bilo
knjige koju ste mogli ponijeti u crkvu.
Boæja rijeË je uvijek bila meu nama. Ali
bila je prisutna kroz iskustva Boæjih
sljedbenika. Mi smo pismo.
Ellen White daje istu pouku: “Kroz
svako svoje dijete Isus πalje poslanicu
svijetu. Ako ste Kristov sljedbenik, On
kroz vas πalje pismo vaπoj obitelji,
mjestu ili ulici u kojoj æivite. Isus koji
boravi u vama æeli progovoriti srcima
onih koji Ga joπ ne poznaju.” (Put
Kristu, izdanje Znaci vremena, 2010.,
str. 100).
Zanimljivo je da Boæja sluπkinja ne
kaæe da Isus piπe pismo svijetu. Umjesto
toga ona kaæe da Isus πalje pismo
svijetu. A ja vam kaæem da su ljudi oni
koji piπu pismo, oni koji ispisuju
poglavlja — to smo ti i ja. Ti i ja
moæemo ispisati ova “poglavlja” samo
osobnim susretom s Bogom. Neki ljudi
nikad neÊe Ëitati ono πto se nalazi
izmeu korica Biblije. Razmislite o tome:
mi smo jedina Biblija koju Êe neki ljudi
ikada proËitati!
Mladi u povijesti
Tijekom povijesti Bog je koristio
mlade muπkarce i æene da napiπu nova
poglavlja u priËi. Njihovi primjeri
predanosti izazivaju mlade ovog naraπtaja
da to podignu na joπ viπu razinu.
Nadahnjuje me, primjerice, naslijee
valdenπke mladeæi, tih
predreformacijskih vjernika koji su stajali
uz istinu na veliku osobnu πtetu. U doba
kad su primjerci Biblije bili rijetki, ovi
mladi ljudi uËili su njezine dragocjene
rijeËi napamet. Mnogi su mogli izreÊi
velike dijelove Starog i Novog zavjeta
napamet. Skrili bi prijepise Pisma u
16 •
H.Preg4.2010 u21
svoju odjeÊu i ponijeli ih u πkole u
kojima su mnogi bili u tami. Ljudi su se
obraÊali u ovim obrazovnim ustanovama,
i Boæja rijeË je razgonila tamu.
Rano u 16. stoljeÊu zapoËelo je ono
πto sada nazivamo protestantskom
reformacijom, kad je bivπi redovnik
imenom Martin Luther napisao i pribio
na vrata slavnih Devedeset i pet teza,
dugaËak popis biblijski utemeljenih
izazova nauËavanjima vladajuÊe KatoliËke
crkve. Kruæenje njegovih pitanja
potaknulo je teoloπku raspravu koja je za
posljedicu imala reformaciju. Kako bi
pomogao Martinu Lutheru u njegovom
djelu, Bog je iskoristio jednog mladiÊa:
“Boæja je providnost u Wittenberg
poslala Melanchthona. ... Njihova je
suradnja ojaËala reformaciju...” (Velika
borba, str. 105). Bog je pozivao mlade
ljude na scenu i akciju tada, baπ kao πto
poziva i danas. Naπe adventistiËko
naslijee je u skladu s time.
Naslijea Joshue V. Himesa, Annie
Smith i Johna Nevinsa Andrewsa
nadahnjuju me i izazivaju naπ danaπnji
naraπtaj.
Naraπtaj u potrebi
Kako je danas? ©to je s naπim
naraπtajem? »inimo li naπ dio?
Nastavljamo li tamo gdje su naπi
prethodnici stali? Uvjeren sam da se
danas susreÊemo s krizom u crkvi. Bojim
se da mnogi mladi ljudi ovog naraπtaja
nemaju viziju svoje uloge u Boæjem
velikom planu. Za mnoge je religija
postala kulturna relikvija. Mnogi su
naslijedili adventizam, ali ga nisu iskusili
na osobnoj razini. Mnogi od nas mladih
vide crkvu kao organizaciju
zaposjednutu pitanjima, ali nismo se
suoËili s problemima. Vidimo probleme,
ali presjekli smo veze s tim stvarima
tako da ne utjeËu na naπe osobne æivote.
Uvjeren sam da bi naπa crkva
trebala ponuditi najbolje πto postoji.
Vjerujem da bismo trebali imati najbolje
propovjednike, najbolje uËitelje, najbolje
pisce i djelatnike u medijima. Takoer
vjerujem da bismo trebali imati najbolju
glazbu na svijetu. Mnogi mladi vjeruju
da crkva ne doseæe ta mjerila. Ali πto
radimo u vezi s tim? Ako se ne suoËimo
s problemima, nemamo se pravo æaliti.
Neki ljudi kaæu: “Crkva je nevaæna.
Niπta mi ne moæe ponuditi.” Usuujem
se reÊi da nije rijeË o tome πto crkva
moæe ponuditi vama — veÊ πto vi
moæete ponuditi crkvi! Neki ljudi kaæu
da adventistiËka mladeæ napuπta crkvu.
Ne slaæem se s time. Stvarni problem je
da mnoga adventistiËka mladeæ nikada
nije ni bila u crkvi! Koliko od nas æivi u
skladu sa svojim poslanjem?
Ovaj naraπtaj je blagoslovljen s
toliko mnogo prilika da ne znamo πto
uËiniti s njima. Naπi preci ni izbliza nisu
imali takve prednosti. Moramo se suoËiti
s Ëinjenicom da smo odgovorniji Bogu
za ono πto Ëinimo s ovim prilikama
negoli πto su to bili naπi roditelji. Bog
nas æeli odvesti na viπu razinu.
Razmislite o svoj adventistiËkoj
mladeæi koja je sada na sveuËiliπtima.
Razmislite o njihovom potencijalu.
Razmislite o svim naπim moguÊnostima!
Bog poziva misijski usmjerene ljude.
Svijet ima dovoljno obiËnih djelatnika.
Trebamo predane suradnike koji su
lijeËnici, odvjetnici, raËunalni
programeri, mehaniËari, piloti ili bilo πto
drugo. Naπ naraπtaj treba ponijeti svoj
dio tereta s uvjerenjem da smo pozvani
da zavrπimo priËu.
Posljednje poglavlje je uvijek
najbolje
Ova crkva je puna mladih ljudi koji
Êe biti silna Boæja orua; samo to joπ ne
znaju. ProËitao sam negdje da se
najbolje propovijedi tek trebaju izreÊi;
najveÊe od svih probuenja tek treba
doÊi.
»ujem kako Bog poziva ovaj
naraπtaj adventistiËke mladeæi. Poziva nas
da “ispiπemo sljedeÊe poglavlje”. Ali
poglavlja se piπu redak po redak, a
zadnje poglavlje je najvaænije u knjizi.
Poglavlje koje piπemo je kraj priËe.
Nakon naπeg, viπe nema poglavlja. Isus
dolazi da uzme svoje vjerne na Nebo!
»esto sam se pitao πto bih uËinio
prvog dana na Nebu. Uvijek sam mislio
da bih nakon razgovora s Isusom otrËao
Mojsiju, Pavlu, Lutheru, Johnu Wesleyu i
Elleni G. White jedva ËekajuÊi da Ëujem
njihove priËe. Nekad sam se zamiπljao
kako stojim u dugim redovima æeljan da
razgovaram s ovim ljudima. Meutim,
nedavno sam poËeo razmiπljati obrnuto:
mnoπtvo ljudi Êe vjerojatno Ëekati da
razgovara s nama. Mogu ih Ëuti kako
govore: “Recite nam! Recite nam! Kako
je zavrπilo? Kako je priËa zavrπila? ©to se
sve dogodilo?” I kako je to sa svakom
dobrom starom priËom, svatko Êe
poæeljeti Ëuti “posljednje poglavlje”.
Bog vas poziva, dragi mladi
adventisti, da zakljuËite priËu svojim
naËinom æivljenja i πirenjem svojega
iskustva. Jeste li spremni?
Jeffrey Rosario je evangelist u
misijskom projektu Radiant Living u
Vancouveru u Kanadi.
ADVENTISTI»KI PREGLED
16
01.11.2010, 09:52
Djeca i Crkva
10
prijedloga za ukljuËivanje
djece u poslanje Crkve
N
eki kaæu: “Djeca su crkva
buduÊnosti.” Ali Isus ne
Ëeka do sutra; On ih
prima sada. Djeca su crkva
isto kao i odrasli. Poput
mladih ili starijih vjernika i djeca daju
znaËajan pridonos æivotu i radu mnogih
naπih crkava. Ona mogu biti znaËajno
ukljuËena i u djelovanje vaπe mjesne
crkve. Navodimo deset prijedloga koji
vam mogu pomoÊi kako ostvariti.
dogaanja. U svemu tome mogu
sudjelovati djeca te tako predstaviti naπu
crkvu.
8. Djeca i reklamiranje
4. Djeca kao pomoÊnici
Djeca mogu doËekivati vjernike,
pozdravljati ih i dijeliti im crkvene
biltene, rasporede bogosluæja ili sliËne
materijale. Pozdravljanje s onima koji
dolaze na bogosluæje pomaæe djeci da
razumiju da je to njihova crkva.
Nasmijeπena djeËja lica ohrabrenje su
starijim vjernicima. BuduÊi da djeca uËe
promatranjem drugih, poveæite ih s
iskusnim odraslim osobama.
Danaπnja djeca odrastaju uz
tehnologiju. Grafoskop i folije su za njih
djeËja igraËka. Moæe im se povjeriti
odgovorno upravljanje razglasom, klima
ureajima i sliËnom opremom. Mnogi od
njih se odliËno sluæe raËunalima bilo da
je rijeË o pisanju tekstova, rukovanju
slikama, video prilozima i stvaranju
prezentacija. Mogu odliËno posluæiti u
snimanju i reprodukciji zvuka, ili
snimanju bogosluæbenih programa
kamerama, kao pripremanju snimljenog
materijala i prikazivanju svojih uradaka.
2. Djeca u bogosluæju
5. Djeca i stariji
Djeca mogu proslavljati Boga
darovima koje im je On dao Ëitanjem
uvodnog teksta iz Svetog pisma,
racitiranjem odabrane duhovne poezije,
voenjem pjevanja i sudjelovanjem u
vokalnoj ili instrumentalnoj glazbi na
bogosluæju. Osim toga, djeca mogu
sudjelovati kod prikupljanja dobrovoljnih
darova i zahvaljivanja u molitvama.
Sposobni uËitelji i zainteresirani roditelji
ohrabruju djecu da pruæe svoje najbolje.
Djeca uæivaju u pripremanju i
iznoπenju posebnih programa u
bolnicama, staraËkim domovima i
stanovima starijih ljudi. Ovakvi susreti
izmeu djece i starih korisni su za obje
strane. Pravljenje Ëestitki, malih πarenih
buketa i jednostavnih poklona koje Êe
davati ljudima koje susreÊu donosi
radost i djeci i primateljima.
3. Djeca kao umjetnici
Prikupljanje i dijeljenje pakirane i
konzervirane hrane, odjeÊe, obuÊe i
drugih potrepπtina siromaπnim ljudima
daje djeci dragocjeni uvid u stvarnost i
pomaæe im da iz prve ruke osjete sreÊu
koja nastaje kad pomaæemo jedni
drugima.
1. Na ulazu u crkvu
Djeca su maπtovita i nadasve
kreativna. Ona Êe uæivati u zajedniËkom
pripremanju posebnog umjetniËkog rada
koji se moæe postaviti na oglasnu ploËu
ili upotrijebiti kao ilustraciju za
pastorovu propovijed. Mogu izraivati
slike koje Êe posluæiti kao korice za
crkveni bilten, pozivnice na sveËanu
prigodu ili Ëestitke za roendane,
obljetnice i sliËno. Djeca mogu napraviti
i prigodne dekoracije za proËelje
crkvene prostorije.
Djeca mogu upriliËiti izloæbe svojih
radova u javnim prostorima, predstaviti
jednostavna biblijska zdravstvena naËela
ili predstaviti vrijednost krπÊanskog
obrazovanja. Ona mogu najavljivati i
pozivati na crkvene programe, kao i
obiljeæavati posebne dane, obljetnice i
dogaaje.
9. Djeca i njihovi vrπnjaci
Tinejdæeri koji pomaæu u izviaËkim
druπtvima, u klubovima, na
taborovanjima, izletima ili uobiËajenim
πetnjama prirodom Ëesto postaju junaci i
prijatelji mlaoj djeci. PotiËimo njihovo
druæenje i suradnju i pomozimo im da
uæivaju u krπÊanskom zajedniπtvu.
10. Djeca u druπtvenim
projektima
6. Djeca i siromaπni
7. Djeca i druπtvo
Prijateljski raspoloæene, oduπevljene
crkve mogu sudjelovati u mjesnim
dogaanjima i druπtvenim aktivnostima
kroz razne korisne akcije, priredbe i
Suradnja s odraslima i vrπnjacima u
razliËitim druπtveno korisnim
aktivnostima pomaæe djeci da nauËe
vrijednost praktiËnog krπÊanstva. Zaπto
se, primjerice, ne bismo ukljuËili u
vrijedne ekoloπke akcije, akcije ËiπÊenja
okoliπa, upoznavanja i oËuvanja prirodne
raznolikosti i sliËne projekte? Tu su i
humanitarne i druge akcije, akcije
potpore druπtveno vrijednim projektima
i sliËno.
Kad rade neπto uzbudljivo za Isusa,
djeca unose svoje oduπevljenje i
energiju. Trebamo ih cijeniti kao dio
svoje crkve i prepoznati ih kao mlade
Isusove uËenike. Bog im je dao darove i
sposobnosti koje uz dobru organizaciju
moæemo upotrijebiti u Njegovoj sluæbi.
OmoguÊimo djeci da ih vjeæbaju dok su
joπ mala.
Dajmo im priliku da veÊ danas
budu dragocjeni dio naπe crkve!
Advent Source
ADVENTISTI»KI PREGLED
H.Preg4.2010 u21
17
01.11.2010, 09:52
• 17
Mladi i Crkva
Besteæinsko stanje
Izazov postmodernizma: sluæba za mlade u svijetu nulte gravitacije
N
esvjestan da zapravo
parafrazira rijeËi lika iz
Zvjezdanih ratova, 16godiπnjak prstom udara o
svoja prsa i govori
roditeljima: “Ja Êu odluËiti πto je dobro
za mene tako πto Êu slijediti svoje
osjeÊaje!”
Jedna tinejdæerka koluta oËima,
podiæe dlanove i uz dramatiËan uzdah
kaæe svojoj profesorici: “Nema veze!”
Meugeneracijske razlike nisu niπta
novo. Komunikacija s mladim ljudima
uvijek je bila posebno izazovna.
Ali ono πto je danas drukËije jest to
da mladi ljudi prolaze fazu sazrijevanja u
kritiËno doba kulturne promjene. Oni
pokuπavaju pronaÊi svoj identitet u
svijetu nulte gravitacije.
Ovo vrijeme promjene najËeπÊe se
naziva postmodernizmom, dobom u
kojem ljudi nesvjesno mijenjanju svoj
naËin razmiπljanja. OdmiËu se od zamisli
prosvjetiteljstva da Êe se ljudskim
razumom rijeπiti svi problemi
ËovjeËanstva.
Da pojednostavnim, πto je uvijek
riskantno u ovakvim raspravama, nabrojit
Êu nekoliko opÊenitih znaËajki
postmodernizma koje moæemo smatrati
uspostavljenima. Velika veÊina
komentatora na tu temu sloæit Êe se da
postmodernizam naglaπava intuitivnost,
odnose i sudjelovanje, dok modernizam
naglaπava razum, pojedinca i
razmatranje.
Iako pojam postmodernizma moæe
zvuËati straπno intelektualno, zapravo
nam je on vjerojatno puno bliskiji nego
πto mislimo. To je neπto u πto smo svi
uronjeni. Izloæeni smo mu svakog dana
kroz reklame, televiziju, filmove, glazbu,
knjiæevnost i internet.
Modernizam je nauËavao da
apsolutna istina postoji izvan nas i da se
ona moæe otkriti ljudskim naporom.
Postmodernizam tvrdi da apsolutna istina
ne postoji i da stoga svaka osoba mora
odluËiti πto je istina za njega. Ono πto je
istina za jednoga, moæe biti potpuno
18 •
H.Preg4.2010 u21
suprotno od onoga πto je istina za
drugog. Postmodernisti se hrane
paradoksalnim.
Posljednja dva stoljeÊa, nakon
razdoblja prosvjetiteljstva, zapadno
krπÊanstvo naglaπavalo je informacije i
argumente. Ta ideja je podrazumijevala
da Êe ljudi prihvatiti krπÊanstvo zato πto
ima smisla. Ako ga ne prihvate, to znaËi
da jednostavno nisu dobili dovoljno
dokaza koji bi ih uvjerili u njegovu
autentiËnost. »ak i u naπoj adventistiËkoj
subkulturi govorimo o ljudima koji se
“upoznaju s istinom”.
Ovaj pristup uglavnom ne
funkcionira kod danaπnje mladeæi. Oni
su viπe usredotoËeni na iskustvo nego na
informaciju. »ista logika viπe nema
utjecaja kakvog je prije imala. “Kroz
samo dva naraπtaja kulturni krajobraz
oko nas se iz poznate zemlje izmijenio u
stranu zemlju otpornu na naπe
uobiËajene naËine propovijedanja
Evanelja.”1 Ovo moæe zvuËati vrlo
obeshrabrujuÊe. Ako ne moæemo sjesti s
ljudima i smisleno razgovarati, πto joπ
preostaje? To je prirodna modernistiËka
reakcija u nama.
Vaæno je upamtiti da su svi ljudi
Boæja djeca i da je spasenje dostupno
svim naraπtajima: “... I spas moj od
koljena do koljena.” (Izaija 51,8) Premda
trenutni naraπtaj ima svoje slabosti, svi
ljudi su i dalje biÊa stvorena na Boæju
sliku. Priznali oni to ili ne, i dalje imaju
prazninu u svojoj duπi koju samo Bog
moæe ispuniti.
Ne smijemo jednostavno odustati
od mladih ljudi samo zato πto su njihovi
mozgovi drukËije “postavljeni” od naπih.
Bog nije ograniËen Ëinjenicom da je
netko odrastao u postmodernizmu. On
je “Bog zemlje svekolike”. (Izaija 54,5)
Psalmist je pjevao: “... Kroza sva koljena
vjernost Êu tvoju navijeπtati.” (Psalam
89,1) Ovo je pjesma, ali i odgovornost
koju svi moramo preuzeti.
Kako poËeti? Kako predstaviti
Evanelje novom naraπtaju koji ne
prihvaÊa nuæno osnovne pretpostavke o
æivotu koje mi imamo? Postoji li
zajedniËko tlo? Koje su neizbjeæne
posljedice svega ovoga na sluæbu za
mlade?
Postoje pozitivni odgovori na ova
izazovna pitanja, a moguÊnosti su
uzbudljive. Tom Beaudoin kaæe da
danaπnji ljudi odgovaraju pozitivno na
Isusa “kroz sljedeÊe postupke: sluæbu
drugima, predanost zajednici, shvaÊanje
Boæje vladavine kroz Pismo. Ukratko,
kroz uËeniπtvo.”2 Ako stavimo naglasak
na odnose i sudjelovanje, moÊi Êemo
utjecati na mlade ljude koje nam Bog
dovodi. Danaπnja mladeæ Êe vrlo
pozitivno odgovoriti na pristupe koji ih
ukljuËuju u odnose, zajednicu i sluæbu
drugima.
Odnosi
Joπ od doba prosvjetiteljstva
krπÊanstvo je evangelizaciju temeljilo na
predstavljanju istine. To je odvelo k
zakljuËku da je krπÊanstvo samo skup
ideja. Iako su ideje zasigurno dio temelja
za krπÊansko æivljenje, one moraju biti
nadmaπene djelovanjem. U danaπnjoj
kulturi moramo “ostaviti pretjerano
bavljenje idejama (onim πto trebamo
misliti) i zamijeniti ga misijom (onim πto
trebamo biti i raditi)”.3
Paæljivo Ëitanje izvjeπÊa o Isusovoj
tro i pol godiπnjoj sluæbi pokazat Êe da
je On æelio da poemo dalje od ideja —
k æivotu djelovanja. Iako je On izvrπio
znaËajan utjecaj na intelektualnoj razini,
prepoznao je da na druge naËine moæe
joπ bolje uzrokovati promjenu u æivotu
ljudi. Uklanjao je patnje i prijateljevao s
onima bez prijatelja.
Rekao je: “Ja sam ... istina.” (Ivan
14,6) Za Isusa istina nije bila ideja, veÊ
Osoba. To govori da je odnos put k
istini.
Na poËetku novog tisuÊljeÊa
autentiËan odnos je dragocjeniji nego
ikad. Mladi ljudi odrastaju u vremenu
strahovito velikih stopa rastava braka, u
rascjepkanim ili nepostojeÊim obiteljima.
ADVENTISTI»KI PREGLED
18
01.11.2010, 09:52
Nakon πto tinejdæeri iskuse æivot u
uniπtenim i jednoroditeljskim domovima,
i niz razliËitih oËuha i maÊeha,
polubraÊe i polusestara, nije Ëudo πto
oklijevaju dati povjerenje nekom odnosu.
Oni smatraju da odnosi jednostavno nisu
trajni. U svezi s takvim stvarima postali
su sumnjiËavi i ciniËni.
Ipak, ironiËno je da odnose
smatraju vrlo vrijednima. Tom Beaudoin
kaæe da je potreba za odnosom meu
mladima vrlo oËita u popularnoj kulturi.
“Naπe najosnovnije pitanje jest: HoÊeπ li
biti uz mene?”4 Ovo je kljuËno pitanje
koje treba uputiti svakome tko se bavi
sluæbom mladima. Mladi viπe od svega
Ëeznu za time.
Isus je pravio skandale u zajednici
time πto je zasnivao povjerljive odnose s
ucjenjivaËima, prostitutkama i
zloËincima. Sigurno je da sluæba za
mlade mora postati otvorenija za
uspostavljanje takvih odnosa — Ëak i sa
spolno aktivnim osobama, izgrednicima,
hulnicima i mladima s tetovaæama ili
piercinzima.
Kad takvi odnosi budu
uspostavljeni, mladi ljudi Êe biti
otvoreniji za dijeljenje osobnih iskustava
s Isusom. Ako znaju da nam mogu
vjerovati, tada Êe s velikim zanimanjem
sluπati naπa iskustva o velikim Boæjim
djelima u naπem æivotu. Tada Êe se u
njima puno lakπe razviti æelja za
odnosom s Osobom koja Êe uvijek biti
uz njih.
Postmodernisti se zalaæu za
paralelno funkcioniranje ovih stvari. Ovo
je, barem djelomiËno, razlog
popularnosti volonterskih misijskih
putovanja krπÊanskih zajednica.
PrimijeÊeno je da misijska putovanja viπe
pomognu samim volonterima nego
onima kojima stvarno pomaæu.
Tako je i na putu obraÊenja.
Postmoderni ljudi razvijaju vjeru u Isusa
ne zato πto su uvjereni pomoÊu
razumnih argumenata, nego ponajviπe
stoga πto su iskusili Boga u toploj i
briænoj zajednici.
U kontekstu sluæbe za mlade,
gostoljubiva zajednica puna ljubavi uËinit
Êe sve πto moæe da pruæi najπiri spektar
moguÊeg ukljuËenja mladih u planiranje
i izvrπavanje raznih aktivnosti. Timski
rad je od presudne vaænosti.
A taj osjeÊaj zajedniπtva Êe
zasigurno utjecati i na njihovu vjeru.
Sveto pismo govori o takvom obraÊenju
Ëuvara zatvora u kojem su bili Pavao i
Sila (vidi Djela 16). Vjera je u Bibliji bilo
opipljivo iskustvo, a takva sve viπe
postaje i u postmodernizmu. Prema
Stanleyu Grenzu: “Cilj Boæjeg programa
je uspostavljanje zajednice u najviπem
smislu rijeËi. Vjera je vrlo druπtvena.”5
To ne znaËi da Êe postmoderni
ljudi jedan za drugim poput zombija uÊi
u krπÊanstvo. Ali ipak treba naglasiti
vaænost utjecaja snaænih, praktiËnih
krπÊana u gostoljubivoj i briænoj
zajednici.
Zajednica
Sluæba
Greg Nelson, osnivaË novih
adventistiËkih crkava, primijetio je da
postmodernisti proæivljavaju tri velike
faze dok dolaze k Isusu:
1. Pripadanje;
2. Ponaπanje;
3. Vjerovanje.
Ono πto time æeli reÊi jest da su
danaπnji mladi prvo privuËeni Isusu
pripadanjem Kristovoj zajednici. Neπto u
svezi s tom zajednicom je zadovoljilo
njihovu potrebu za odnosom u skupini, i
Ëak prije nego πto prihvate njezine
prakse i vjerovanja odgovorit Êe na
osjeÊaj pripadnosti.
Nakon πto vide na koji naËin
funkcioniraju odnosi meu Ëlanovima
zajednice i prema drugima, prihvaÊaju
njezino ponaπanje. A tada poËnu
vjerovati u doktrine.
Ovo je suprotno modernizmu, kod
kojeg je prvi korak vjerovanje.
Tradicionalni evaneoski pristup
usredotoËen je prvo na vjerovanje, pa na
ponaπanje, a zatim na pripadnost.
Postmodernisti ne æele biti
promatraËi; oni æele sudjelovati. Neki
kaæu da televizija i internet odvlaËe
mlade naraπtaje u samotne æivote u
kojima nedostaje meusobnog kontakta.
Ali sve se viπe Ëini da je istina posve
suprotna. Internet, pogotovo, jest
druπtveni medij za mlade. On ohrabruje
interaktivnost.
Nadalje, mladi ljudi “... ne æele
zabavu, ali niti dosadu. [...] Ono za Ëim
Ëeznu nije neπto πto Êe ih zabaviti veÊ
neπto πto Êe ih ukljuËiti.”6 Ovo se vrlo
jasno odraæava i utjeËe na sluæbu za
mlade. Svaka aktivnost koja potiËe mlade
na sudjelovanje zanimat Êe ih i imat Êe
veÊi utjecaj na njih. Svaki dio u sluæbi za
mlade — Ëak i propovjedi — mora ih viπe
poticati sudjelovanje.
Ovo je naËelo sluæbe koje je Isus
vrlo dobro poznavao i koristio u svakoj
prilici. On je bio potpuno svjestan da
nas djelovanje mijenja, ali nije bio
“mikro-menadæer”. UkljuËio je svoje
uËenike u Ëinjenje Njegovih Ëuda (Matej
14) i slao ih kao misionare i pionire u
podruËja koja je namjeravao posjetiti
(Luka 10). Gdje god je prolazio, Isus je
ljude ukljuËivao.
Postmoderna mladeæ odgovara s
oduπevljenjem na izravno i svrhovito
ukljuËivanje u projekte sluæenja. Oni
pronalaze ispunjenje u bojenju i
popravljanju starih graevina, podjeli
hrane siromaπnima, volontiranju u
staraËkim domovima i u njegovanju
djece.
Oni uæivaju u meusobnom
sluæenju, alternativnom obliku davanja
æivota za druge. (Vidi 1. Ivanova 3,16)
Postmoderni ljudi meusobno sluæenje
ne smatraju samo noπenjem, veÊ i
podnoπenjem kriæa. A to, naravno,
poboljπava odnose i izgrauje zajednicu.
Sada kad smo suoËeni s
jedinstvenim izazovima postmodernizma,
nema potrebe za strahom ili
odustajanjem. Moramo, Boæjom miloπÊu,
neprestano traæiti inovativne naËine
pomoÊu kojih Êemo propovijedati
Njegovu ljubav promjenjivoj kulturi
nulte gravitacije.
1
Bob Hostetler: “Who Changed the
Cultural Channel?” u Discipleship Journal,
svibanj/lipanj 2002., str. 43.
2
Tom Beaudoin: Virtual Faith: The
Irreverent Spiritual Quest of Generation X,
Jossey-Bass Publishers, San Francisco, 1998., str.
169.
3
Brian McLaren: “Old Book, New Eyes:
Reflections on Making Scripture More Accessible
to Modern Readers”, u Discipleship Journal,
svibanj/lipanj 2002., str. 52.
4
Beaudoin, isto, str. 140.
5
Stanley J. Grenz: A Primer on
Postmodernism, Eerdmans, Grand Rapids,
Michigan, 1996., str. 168.
6
Tim Celek i Dieter Zander: Inside the
Soul of a New Generation, Zondervan, Grand
Rapids, Michigan, 1996., str. 66 i 67.
Gary B. Swanson je proteklih
dvanaest godina ureivao Ëasopise
Collegiate Quarterly i Cornerstone
Connections. Prije toga je osam godina
predavao srednjoπkolsko novinarstvo i
stvaralaËko pisanje i sedam godina
ureivao Ëasopis Listen. Magistrirao je
engleski jezik i knjiæevnost na
SveuËiliπtu u Loma Lindi. Kao
slobodan knjiæevnik napisao je viπe od
tisuÊu Ëlanaka, priËa i pjesama koje su
izdane u viπe od 150 krπÊanskih
Ëasopisa. Dobio je jedanaest
meunarodnih knjiæevnih nagrada. U
proteklih deset godina Swanson je
diljem Europe te Juæne i Sjeverne
Amerike odræavao radionice o
kreativnim tehnikama za poboljπanje
uËenja u subotnjoj πkoli.
ADVENTISTI»KI PREGLED
H.Preg4.2010 u21
19
01.11.2010, 09:52
• 19
SVAKE GODINE U IZRAEL I JORDAN
Misijski odjel Hrvatske konferencije omoguÊuje vam putovanje u Izrael i Jordan od deset do Ëetrnaest dana svake
godine izmeu travnja i lipnja, ovisno o letu aviona. Termini se prilagoavaju skupini zainteresiranoj za ovakvu
vrstu putovanja. Prijave se zaprimaju do popunjenosti ili do kraja prosinca. BuduÊi da je broj ograniËen na samo
devet putnika, poæurite s prijavom. Cijena putovanja je 8.500,00 kuna. U cijenu su uraËunati svi troπkovi putovanja.
Prijave i informacije: 098/9199-140, 01/3765-114
Viπe o planu puta moæete pogledajte na www.adventisti.info
Poziv na suradnju
Poπtovani Ëitatelji AdventistiËkog pregleda u
domovini i inozemstvu! Pozivamo vas na suradnju
u prikupljanju povijesne grae — vaπih iskustava
ili iskustava vaπih predaka koji su zaspali u
Gospodinu. To se posebno odnosi na iskustva
vjere i povjerenja u Boga u borbi za slobodu
vjeroispovijedanja. Moæda se radilo kaænjavanju,
zatvaranju ili stradnju zbog vjere u proπlim
desetljeÊima. Ova svjedoËanstva bi se upotrijebila
u stvaranju knjige-zbornika iskustava koju
pripremaju sestre Anica SlavujeviÊ i Jelena
20 •
H.Preg4.2010 u21
Ordanovski. Molimo sve one koji uredniπtvu i
skupljaËima takve grae mogu ukratko opisati
takva iskustva, i æele ih ustupiti, da nam se jave
za viπe informacija. Posebno su dobrodoπli prilozi
poput slika, rukopisa, dokumenata, novinskih
izrezaka i sliËne grae. Piπite na adresu urednika
AdventistiËkog pregleda:
Neven KlaËmer
Prilaz Gjure DeæeliÊa 77
10000 Zagreb
E-mail: neven.klacmer@zg.t-com.hr
Telefon: 01/3764-533
ADVENTISTI»KI PREGLED
20
01.11.2010, 09:52
Iz svijeta
SveËanost rukopolaganja u Los Angelesu
Dr. Branimir i Danijela Schubert s guvernerom Papue Nove
Gvineje
Dosadaπnji rektor PacifiËkog adventistiËkog
sveuËiliπta predaje upravu novom
Dr. Branimir Schubert, rektor PacifiËkog adventistiËkog
sveuËiliπta (PAU) u Papua Novoj Gvineji, nedavno se obratio
osoblju i studentima i izvijestio ih o vaænim odlukama koje Êe se
odraziti na SveuËiliπte, poput imenovanja trenutnog dekana
ekonomskog fakulteta Bena Thomasa novim rektorom. Ova je
odluka, izmeu ostalih, donesena nedavno na zasjedanju Izvrπnog
odbora JuænopacifiËke divizije Crkve adventista sedmog dana u
Sydneyu u Australiji.
U svojemu govoru dr. Schubert je naglasio je njegova sluæba
na SveuËiliπtu, kao i sluæba njegove supruge Danijele, ispunjenje
Boæjeg poziva, i da je pravi trenutak i prednost za osoblje i
studente da oni odu i preuzmu duænosti na koje su imenovani u
JuænopacifiËkoj diviziji. Rekao je kako su on i supruga uloæili
devet godina æivota u PAU i da se ulaganje isplatilo, πto se vidi po
stotinama diplomiranih djevojaka i mladiÊa koji sada sluæe druπtvu
i Crkvi u tom podruËju. Izrazio je puno povjerenje u stajaliπte i
rukovoenje novoizabranog Bena Thomasa te da Êe PAU nastaviti
napredovati jer Êe biti u dobrim rukama. Dodao je kako Thomas
ima oduπevljenje i viziju te da moæe dovesti PAU na sljedeÊu
razinu. Dr. Schubert je pozvao osoblje i studente da podræe
Thomasa molitvom, suradnjom i ohrabrenjem, kao πto su to Ëinili
tijekom Ëetiri godine dok je bio potpredsjednik.
Dr. Schubert je rekao da Êe im SveuËiliπte sigurno
nedostajati, ali da Êe na svojoj novoj duænosti rukovoditelja Odjela
za planiranje i profesionalni razvoj u JuænopacifiËkoj diviziji
nastaviti podupirati PAU. Kad su Danijelu Schubert pitali kako se
osjeÊa kao novoimenovana posebna pomoÊnica Predsjednika
JuænopacifiËke divizije, rekla je: “OsjeÊam se poËaπÊenom, a
buduÊi da je to velika odgovornost, potrebne su mi molitve
crkvene obitelji.”
Promjena vodstva nastupit Êe nakon diplomiranja koje Êe se
odræati krajem studenoga. U meuvremenu je sve usmjereno na
uspjeπno zavrπavanje akademske godine i pripremu za sljedeÊu
godinu. Druge duænosnike na sveuËiliπtu imenovat Êe savjet PAU-a,
koji Êe se sastati u listopadu.
Sa strane sveuËiliπne zajednice htjeli bismo Ëestitati obitelji
Schubert na novom imenovanju i zahvaliti im za devet godina
posveÊenosti i predanosti Boæjem pozivu u PAU. Æelimo im uspjeh
i nastavit Êemo ih podræavati svojim molitvama. Takoer æelimo
izraziti dobrodoπlicu Benu Thomasu i uvjeriti ga da uæiva naπu
podrπku kako bi vizija naπeg SveuËiliπta i dalje æivjela, da ono
moæe pruæiti najbolje krπÊansko obrazovanje treÊeg stupnja na
PacifiËkim otocima.
SveËana sluæba rukopolaganja pastora obavljena je 19. lipnja
2010. u mjesnoj crkvi Eagle Rock u Los Angelesu u Kaliforniji.
Tom prigodom rukopoloæen je pastor Nenad –idara koji je
zaduæen za djecu i mlade u crkvi koja broji viπe od πest stotina
vjernika. Prigodnu rijeË i sluæbu rukopolaganja obavio je Nenadov
otac, pastor Miroslav –idara. Uz tajnika Kalifornijske konferencije,
pastora Velina Salazara, u sveËanosti su sudjelovali pastori Howard
Flynn, Danny Chan, Donald Smith te nekoliko kolega pastora iz
susjednih crkava. Mjesna crkva je pripremila prigodan program sa
zakuskom i druæenjem nakon sveËanosti.
Nenad je roen u Zadru, 13. srpnja 1976. godine, u
propovjedniËkoj obitelji Nadice i Miroslava. Godine 1987. njegov
otac s obitelji odlazi na studij u Newbold College u Englesku.
Nenad je tako rastao i razvijao se u viπekulturnoj i viπenacionalnoj
sredini koja je umnogome oblikovala njegov pogled na svijet i
duhovno iskustvo. Nakon Engleske, Nenad se 1992. s roditeljima i
mlaim bratom Danielom vraÊa u Hrvatsku te obojica pohaaju
adventistiËku πkolu u Maruπevcu, gimnazijski smjer. Godinu dana
kasnije Nenad Ëini zavjet s Bogom biblijskim krπtenjem. SljedeÊe
tri godine aktivno sudjeluje u crkvenom æivotu u ©koli, a posebno
je zaduæen za organizaciju bogosluæja za mlade. Sa sastavom u
kojem pjeva Ëesto sudjeluje i u evaneoskim programima u
obliænjim crkvama. Upravo u to vrijeme Nenad je stjecao
dragocjena duhovna iskustva i tad je osjetio poziv za
propovjedniËku sluæbu. Po zavrπenoj gimnaziji upisuje se na
Teoloπki fakultet u Maruπevcu, a nakon dvije godine odlazi na
studij u Newbold College, gdje zavrπava teoloπki fakultet.
Godine 2003. Nenad se æeni Æeljkom LaliÊ, svojom prvom
ljubavi iz maruπeveËkih dana. Zatim se vraÊa u Hrvatsku gdje
otpoËinje propovjedniËku sluæbu u Zagrebu, a nakon samo godinu
dana preuzima Zagorski okrug s crkvama u kojima stjeËe
dragocjena iskustva u poËetku svoje sluæbe. Godine 2005. dobiva
poziv iz Juæne kalifornijske konferencije da doe raditi kao pastor
za mlade u crkvi Eagle Rock. Izvanredan prijam i ljubav koju je
crkva pokazala prema Nenadu i Æeljki pomogli su im da se dobro
snau i razvijaju u sluæbi. Nenad je vrlo cijenjen i omiljen
govornik u svojoj crkvi, a Ëesto ga kao govornika za posebne
prigode pozivaju i okolne crkve u Los Angelesu.
U meuvremenu je Nenad 2008. zavrπio magistarski studij za
rad s mladima na SveuËiliπtu Lampeter Wels, koji je zapoËeo joπ
dok je radio u Hrvatskoj. RazgovarajuÊi s Nenadom osjetit Êete
optimizam i pozitivan duh. On Êe vam uvijek reÊi kako ga je
Gospodin vodio svojom moÊnom rukom uËeÊi ga da se
svakodnevno osloni na Njega. U slobodno vrijeme bavi se
sportom, πto mu pomaæe da stekne mnogo prijatelja do kojih
inaËe ne bi mogao doprijeti. Hobi mu je i crtanje i slikanje u
razliËitim tehnikama, a najviπe voli provoditi vrijeme sa suprugom
Æeljkom i njihovim dvogodiπnjim sinom Samuel Noom.
Chucha Posman, HARINA, tjedni bilten PAU, 15. rujna 2010.
ADVENTISTI»KI PREGLED
H.Preg4.2010 u21
21
01.11.2010, 09:52
• 21
Vijesti iz Maruπevca
Proljetni koncert u Maruπevcu
U nedjelju 18. travnja 2010. odræan je u naπoj πkoli veÊ
tradicionalni Proljetni koncert, kojim se promiËu vrijednosti
duhovne glazbe i glazbena kreativnost mladeæi, a uz slogan
iz Biblije: “Vrijeme pjevanja doe i glas se grliËin Ëuje u
naπem kraju”. Uz πkolski zbor nastupili su i gosti-pjevaËi,
ovaj put sastav Noel, u kojemu sudjeluju sadaπnji i bivπi
uËenici naπe πkole. PjevaËice sastava su sestre iz obitelji
Daraæac — Anita StanjeviÊ, Marina –idara i Matea Daraæac.
Prvi dan dræavne mature
Bili su to ispiti iz psihologije i informatike. Provjeru pravilnosti i
nadzor nad maturom izvrπio je gospodin Mario RogaË, voditelj
Odjela za opÊe poslove u Agenciji za odgoj i obrazovanje, koji je
utvrdio da je organizacija dræavne mature u naπoj πkoli bila
besprijekorna.
BuduÊi da se naπa πkola u Maruπevcu uspjeπno ukljuËila u
hrvatski πkolski sustav, prvog dana polaganja dræavne mature, 19.
veljaËe 2010., uËenici su prvi put u povijesti naπe πkole, kao i
sveukupnog πkolstva u Hrvatskoj, polagali ispite dræavne mature.
Zahvalnica OpÊine Maruπevec
U petak, 23. travnja 2010., OpÊina Maruπevec je za svojih
tradicionalnih Dana opÊine udijelila Zahvalnicu Srednjoj πkoli u
Maruπevcu s pravom javnosti “za izniman doprinos u obrazovanju
mladih i Ëetrdeset godina aktivnog πkolskog rada na podruËju
OpÊine Maruπevec”. Zahvalnicu je ravnateljici –urici GarvanoviÊPorobiji uruËio predsjednik OpÊinskog vijeÊa Dragutin KiπiÊ, uz
Ëestitke naËelnika opÊine gospodina Ivana ©agija, a sveËanosti su
bili nazoËni duænosnici Varaædinske æupanije i zastupnici
Hrvatskog sabora. Ova je zahvalnica plod sluæbe πkole lokalnoj
zajednici i prepoznavanja vrijednosti πkole u druπtvu.
Hrana za zdravlje
UËenici Mihael PreseËan i Boæidar PeriπiÊ polagali su prvog
dana dræavne mature informatiku (uspjeπno!)
22 •
H.Preg4.2010 u21
U organizaciji savjetnice ravnateljâ uËeniËkih domova, prof.
Ljubice BanoviÊ, suradnice Agencije za odgoj i obrazovanje i
ravnateljice UËeniËkog doma Marija Jambriπak u Zagrebu, i
ravnateljice naπe πkole mr. sc. –urice GarvanoviÊ-Porobije, u
Maruπevcu je 7. travnja odræan seminar o zdravoj prehrani za
ADVENTISTI»KI PREGLED
22
01.11.2010, 09:52
Vijesti iz Maruπevca
medicinske sestre i kuhare uËeniËkih domova u Hrvatskoj. Tom se
prigodom u Maruπevcu okupilo pedesetak sudionika, koji su
raspoloæeno pratili predavanje dr. sc. Nevenke BlaæiÊ-»op o tome
kako unaprijediti zdravlje i kvalitetu æivljenja pravilnom
prehranom. Nakon predavanja gosti su u skupinama pratili
pripremu vegetarijanskog jelovnika u πkolskoj kuhinji uz
objaπnjenja voditeljice naπe kuhinje Vere MarËete. Radionicu o
prehrani odræala je i viπa medicinska sestra u naπoj πkoli Ivana
Farago. Sudionici su bili vrlo zadovoljni onim πto su nauËili,
posebice tijekom degustacije πaroliko i ukusno pripremljene hrane.
Na taj naËin πkola prenosi svoje Ëetrdesetogodiπnje iskustvo i
znanje pripremanja zdrave hrane na druπtvenu zajednicu, za
unapreenje zdravlja i ponaπanja mladih u odgojnim ustanovama.
©tromar i zamjenica æupana mr. Blanka Glavica-JeËmenica s
pratnjom.
Sajmu je prethodila dvotjedna kampanja za upise u srednje
πkole πto ju je organizirao Upravni odjel za prosvjetu u
Varaædinskoj æupaniji za sve srednje πkole pod nazivom “Odaberi
svoju πkolu”, a koja se sastojala od promidæbe srednjih πkola pred
okupljenim uËenicima zavrπnog razreda osnovnih πkola i njihovim
roditeljima u deset πportskih dvorana. Kampanja je praÊena
medijski, a naπa je πkola predstavljena kao jedina vjerska πkola s
pravom javnosti u Varaædinskoj æupaniji. Ravnateljica πkole mr. sc.
–urica GarvanoviÊ-Porobija svake je od ovih veËeri odræala kratki
govor o razlozima zbog kojih pozivamo uËenike u naπu πkolu.
Putovanje u Englesku
U suradnji s partnerskom πkolom u Engleskoj, Stanborough
School, i ove je godine dvoje uËenika iz naπe πkole pohaalo
desetodnevnu meunarodnu πkolu engleskog jezika i boravilo u
Engleskoj uz mnogobrojne druge uËenike iz dvadesetak zemalja.
Tom su prigodom upoznali mnoge prijatelje, posjetili razne
znamenitosti, sudjelovali u glazbenim i drugim programima i vratili
se obogaÊeni novim iskustvima. Bili su to uËenici uzorna
ponaπanja i obrazovnih postignuÊa Christine Mayer ToliÊ i Hrvoje
Sever.
Projekt “Samovrednovanje πkola”
Naπa πkola sudjeluje u projektu Nacionalnog centra za
vanjsko vrednovanje pod nazivom “Samovrednovanje πkola”, kako
bi unaprijedila kvalitetu svog rada uz pomoÊ Centra i suradnika
mreæe podrπke samovrednovanih πkola. Suradnice Centra za naπu
πkolu su pedagoginja Karmen BraËiÊ-BunËec, ravnateljica Osnovne
πkole StubiËke Toplice, i prof. Violeta Grilec iz Prehrambenotehnoloπke πkole u Zagrebu. Ove ljubazne gospoe posjetile su
naπu πkolu te nam u razgovoru s timom za kvalitetu pruæile, uz
pregrπt pohvala za naπ rad, savjete i smjernice za novi ciklus
promjena u naπoj πkoli, koje Êe uslijediti nakon πto naËinimo novi
strategijski plan. Edukaciju u Centru takoer su primili i
ravnateljica πkole mr. sc. –urica GarvanoviÊ-Porobija i
koordinator za nacionalne ispite i dræavnu maturu prof. Ivica
Sever. ©kola Êe se u sljedeÊem razdoblju, prema miπljenju tima za
kvalitetu, ponajprije baviti unapreivanjem motivacije uËenika za
uËenje i razvojem odgovornijeg ponaπanja.
Sajam poslova u Varaædinu
U Varaædinu je 26. oæujka 2010. odræan Sajam poslova u
organizaciji Hrvatskog zavoda za zapoπljavanje, PodruËne sluæbe
Varaædin i Varaædinske æupanije, na kojemu je svoj πtand kao
πkola-partner imala i naπa πkola, buduÊi da za træiπte rada izmeu
ostalog producira radno sposobne medicinske sestre i tehniËare.
©tand su uredili uËenici i odgajatelji, a uz mnogobrojne posjetitelje
posjetili su ga i æupan Varaædinske æupanije gospodin Predrag
ADVENTISTI»KI PREGLED
H.Preg4.2010 u21
23
01.11.2010, 09:52
• 23
Vijesti iz Maruπevca
KUD “Klaruπ”
u posjetu naπoj πkoli
Tijekom Dana opÊine Maruπevec KUD “Klaruπ” iz
Maruπevca tradicionalno ophodi najznaËajnija mjesta u
svojoj opÊini u sveËanoj povorci. Ove je godine po prvi
put za jedno od svojih mjesta izvoenja programa izabrana i
Srednja πkola u Maruπevcu. SveËanu povorku Ëine konjanici,
koËije i pjeπaci odjeveni u tradicionalne noπnje. S obzirom
da je vrijeme bilo lijepo, KUD “Klaruπ” je izveo nekoliko
toËaka iz svog programa na parkiraliπtu ispred πkolske
zgrade. Okupljeni uËenici i sluæbenici πkole pozdravili su ih
pljeskom i poËastili pecivom i groæanim sokom. Tako su
mjeπtani Maruπevca pokazali da poπtuju naπu πkolu i da nas
prihvaÊaju kao vrijedne sugraane, prijatelje i susjede.
Otvorenje uËeniËkog kluba
zahtjev za sve uËeniËke domove i potreban je mladima kako ne bi
za svoju razonodu traæili mjesta koja su riziËna i pogubna za
njihovo zdravlje i æivot. Zahvaljujemo svim donatorima i posebice
Jadranskoj uniji konferencija za uloæena sredstva, a uËenicima
æelimo radosnu klupsku buduÊnost.
Istina, krajem nastavne godine, ali niπta manje zbog toga
sretno, u naπem je uËeniËkom domu sveËanim rezanjem vrpce
otvoren UËeniËki klub, Ëija su namjena druπtvena okupljanja naπih
uËenika i kvalitetno isplanirano slobodno vrijeme u razliËitim
kreativnim aktivnostima: pjevanju, druπtvenim igrama, sluπanju
glazbe, gledanju sadræajnih filmova, raspravama ili jednostavnom
Ëavrljanju i druæenju uz kokice i Ëaj. Ovaj prostor standardni je
24 •
H.Preg4.2010 u21
Prve maruπeveËke igre
U nedjelju 24. svibnja 2010. u naπoj su se πkoli u
poslijepodnevnim satima odræale Prve maruπeveËke igre. Igara je
uvijek bilo, ali ove su prvi put bile profesionalno voene pod
ravnanjem profesora tjelesne i zdravstvene kulture Mihaela
Bermanca.
Djevojke su se natjecale u odbojci, sprintu na 100 m,
vuËenju konopa, sklekovima, odbojci — vrπno — donje odbijanje,
trbuπni u 45 sek, stav o πakama — stoj na rukama, slobodnim
bacanjima, kvizu i penjanju po uæetu, a uËenici u nogometu,
sprintu 100 m, vuËenju konopa, benchu — 50 kg, æongliranju,
zgibovima, stavu o πakama — stoju na rukama, slobodnim
bacanjima, kvizu i penjanju po uæetu. Premda je sudjelovanje bilo
vaænije od natjecanja, valja pohvaliti najuspjeπnije — djevojaËku
ekipu u sastavu: Lidija Boπnjak, Mia GarojeviÊ, Tajana Piæeta,
Sanela Ramadani; muπku ekipu u sastavu: Luka BegoviÊ, Renato
Boπnjak, Boæidar PeriπiÊ i najistaknutiji pojedinac/pojedinka: Mia
GarojeviÊ! Najuspjeπniji su nagraeni loptom, Ëokoladama i sokom.
ADVENTISTI»KI PREGLED
24
01.11.2010, 09:52
Vijesti iz Maruπevca
znanja i iskustava sa starijih na mlae. ZadaÊa je bila da tijekom
razgovora uËenici saznaju biografske podatke te posebna iskustva
korisnika i poruku koju stariji imaju za uËenike. Ovaj susret
protekao je iznimno srdaËno: i uËenici i korisnici doma bili su
vrlo sretni. UËenici su starijima poklonili ruæe i zadræali se s njima
u lijepom razgovoru koji je za sve trajao prekratko. Rastanak je
zavrπio zagrljajima i suzama te pozivom da opet doemo. Nakon
posjeta uËenici su napisali kratke biografije osobe koju su
intervjuirali. Naπa je nakana objaviti knjiæicu s dvanaest æivotopisa
i poruka korisnika doma te im ovu knjiæicu uruËiti kao dar, na taj
ih naËin obradovati i uËiniti vrijednima i znaËajnima zbog æivotnog
iskustva koje su bili spremni prenijeti na mlade.
Posjet domu za starije i nemoÊne osobe
U petak 21. svibnja 2010. uËenici drugog razreda
gimnazijskog programa posjetili su Dom za starije i nemoÊne
osobe u Varaædinu pod vodstvom ravnateljice mr. sc. –urice
GarvanoviÊ-Porobije, koja je zajedno s uËenicima osmislila ovu
aktivnost unutar projekta “UËiti sluæiti”. Cilj ove aktivnosti bio je
ostvariti kontakt starijih i mladih kako bi se ostvario prijenos
I ove godine drugi u kreativnom pisanju
Svake godine Cambridge University Press dodjeljuje nagrade
za kreativno pisanje uËenicima iz zemalja izvan Velike Britanije.
Naπa uËenica Ivana VukmiroviÊ osvojila je drugo mjesto za svoj
uradak proπle godine, a ove godine naπa uËenica Magdalena Beljan
podijelila je drugo mjesto s Emom ©ariÊ iz ©kole za tekstil, dizajn i
primijenjene umjetnosti u Osijeku i Gregom Ulenom iz Gimnazije
u Ljubljani. »estitamo Magdaleni i mentorici prof. Barbari
Castaldo!
Mr. sc. –urica GarvanoviÊ-Porobija
Cijenjeni suradnici!
Molimo vas da vijesti iz svojih crkava piπete po novinarskim pravilima i πaljete nam ih πto prije
potpisane imenom i prezimenom. Slike trebaju biti visoke kakvoÊe u digitalnom obliku. Obavijesti
o obljetnicama braka i o smrti trebaju biti saæete, a dostavljajte nam ih preko svojega pastora.
S izvrπnim urednikom moæete dogovoriti suradnju za Ëlanke i slati ih na adresu:
Neven KlaËmer, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10000 Zagreb, tel. 01/3764-533
neven.klacmer@zg.t-com.hr
ADVENTISTI»KI PREGLED
H.Preg4.2010 u21
25
01.11.2010, 09:52
• 25
Vijesti iz Maruπevca
Povijesna zavrπna sveËanost u adventistiËkim
odgojnim i obrazovnim ustanovama
U AdventistiËkom teoloπkom visokom uËiliπtu i Srednjoj πkoli
u Maruπevcu s pravom javnosti odræane su od petka 18. do
nedjelje 20. lipnja 2010. godine sveËanosti proslavljanja uspjeπnog
zavrπetka joπ jedne πkolske i akademske godine i ispraÊaja
diplomiranih studenata i maturiranih uËenika. Ove godine na
odsjeku teologije diplomirala su tri studenta, a na odsjeku za
izvanredni vjerouËiteljski studij diplomiralo je trinaest polaznika.
Usto je osobitost, πtoviπe povijesnost, ove sveËanosti bilo
obiljeæavanje Ëetrdesete obljetnice osnutka Srednje πkole i obznana
afilijacije AdventistiËkog teoloπkog visokog uËiliπta s Evaneoskim
teoloπkim fakultetom u Osijeku.
Nakon otvorenja sveËanosti nizao se bogat program sastavljen
od prikaza i izvjeπÊa o radu ustanova te od glazbenih i drugih
izriËaja duboke zahvalnosti Bogu za Njegovu pomoÊ i blagoslov uz
geslo “Dum spiro spero”, πto u prijevodu znaËi: “Dok diπem,
nadam se”. U subotu se okupilo mnoπtvo bivπih uËenika Srednje
πkole, koji su doπli izraziti svoju privræenost πkoli i spremnost da
budu stup potpore za ovu ustanovu. Pritom su πkoli darivali nove
orgulje uz pomoÊ kojih Êe se i dalje joπ djelotvornije usmjeravati
mladeæ na duhovno glazbeno izraæavanje. Srednja πkola u
Maruπevcu svake godine odræava dva velika humanitarna koncerta
Ëiji su nositelji pjevaËi i glazbenici iz reda uËenika, profesora i
studenata te njeguje stalno odræavanje radosnog glazbom
obiljeæenog πkolskog ozraËja. Stoga je dar bivπih uËenika primjeren
i dobrodoπao. SjeÊanja iz vremena osnutka πkole iznijeli su bivπi
uËenici, uz poseban pridonos Stipe Balatinca, poslovnog Ëovjeka
koji æivi u Australiji te Nauma StojπiÊa, profesora latinskog jezika u
πkoli koju je nekad pohaao. Obojica su istaknula znaËaj radosnog
disanja u krπÊanskoj nadi i prijenosa nade na nove naraπtaje.
Srediπnja πkolska i akademska sveËanost, koju su vodili dekan
AdventistiËkog teoloπkog visokog uËiliπta dr. sc. Dragutin Matak i
ravnateljica Srednje πkole mr. sc. –urica GarvanoviÊ-Porobija,
odræala se u nedjelju 20. lipnja, uz slikovit ceremonijal udjeljivanja
zavrπnih svjedodæbi i diploma. Glavni govornik Srednje πkole bio
je mr. sc. Æeljko Porobija, koji je izmeu ostalog komentirajuÊi
slogan “Dum spiro spero”, koji se pripisuje πto Ciceronu πto sv.
Andriji, istaknuo: “Nije Ëudno da se naπa srednja πkola, koja je
zatekla ovaj natpis na zidinama dvorca Maruπevca u kojemu je
poËela djelovati, otpoËetka poistovjetila s njime, jer prvo,
26 •
H.Preg4.2010 u21
osnovana je od Crkve koja propovijeda drugi Kristov dolazak, te
ne moæe a ne govoriti o nadi. Nadi koja se ne zasniva na
uvjerenju da Êe ËovjeËanstvo koje je napustilo Boga u buduÊnosti
svojim znanstvenim i tehnoloπkim napretkom rijeπiti sve probleme,
nego na uvjerenju da unatoË svemu Bog nije napustio Ëovjeka.
Drugo, nada je bila i ostala naπe glavno pedagoπko naËelo. Na
ulazu u moju srednju πkolu koju sam svojedobno pohaao
duhoviti je grafit anonimnog uËenika citirao Dantea: ‘Ostavite
nadu svi koji ovamo ulazite’. Bio je to kratak teËaj o pedagoπkom
pristupu koji se gajio u toj zgradi tmurne fasade s reπetkama na
prozorima, stisnutoj meu neboderima velegrada. Naπa πkola nema
reπetke, okruæena je prirodom te bi mogla imati i drugi natpis:
‘Ostanite u nadi svi koji ovamo ulazite’…”
A “nada ne postiuje”, kako je zapisano u poslanici apostola
Pavla Rimljanima, nego je nositeljica svekolikog napretka i procvata.
U slijedu tih misli govorio je i dr. Peter KuzmiË, rektor
Evaneoskog teoloπkog fakulteta, koji je istaknuo znaËaj prijenosa
nade na druπtvenu zajednicu zarobljenu proπloπÊu, ponekad
nepokretnu i pasivnu pred pitanjem vlastitog opstanka i buduÊnosti.
On je pohvalio uËenike srednje πkole, posebno one u programu
medicinska sestra — medicinski tehniËar, koji Êe nositi nadu
bolesnima, ali je posebice apelirao na diplomirane prvostupnike
teologije da nadahnjuju ljude i bude nadu u Boæju moÊ i suradnju
Ëovjeka s Bogom u rjeπavanju problema i zla. Pozvao ih je da budu
lideri u pokretanju procesa koji Êe u naπe druπtvo unijeti suÊut,
socijalnu pravdu i krπÊanske vrijednosti: ljubav, vjeru i — nadu.
Na sveËanosti su bili predstavnici OpÊine Maruπevec, koja je
Srednjoj πkoli udijelila zahvalnicu za izniman pridonos odgoju i
obrazovanju, gospodin Stjepan Cerjan i gospoa Anka Vincek,
proËelnik Ureda za prosvjetu u Varaædinskoj æupaniji mr. sc.
Miroslav Huek, zamjenica æupana mr. sc. Blanka GlavicaJeËmenica, konzulica Republike Rumunjske Karmen Iliescu, dekan
ETF-a prof. dr. MarËel MaËelaru, predstavnici BaptistiËke crkve i
baptistiËke πkole gospodin Bratoljub Horvat i gospodin Josip
Zbiljski te predstavnici AdventistiËke crkve mr. Branko BistroviÊ,
Staniπa MargariÊ i mr. Zmago Godina sa suradnicima te brojni
prijatelji πkole, roditelji i uËenici.
Mr. sc. –urica GarvanoviÊ Porobija
ADVENTISTI»KI PREGLED
26
01.11.2010, 09:52
Vijesti iz Hrvatske konferencije
Divizijski seminar za digitalne misionare
Od 14. do 18. svibnja 2010. odræan je u hotelu Sava u
Rogaπkoj Slatini seminar za web pastore, ili voditelje sluæbe
propovijedanja putem interneta, pod nazivom LIFEconnect Web
Pastors Training. Na seminaru su bili prisutni voditelji sluæbe
propovijedanja internetom iz cijele Transeuropske divizije (TED),
ukupno tridesetak osoba, najveÊim dijelom iz jugoistoËne Europe.
Seminar su vodili Miroslav PujiÊ i Matthew Vincent. Cilj seminara
je bio planiranje zajedniËke strategije oko izrade i voenja portala
www.lifeconnect.info, a takoer je bilo vrlo korisno meusobno
upoznavanje, izmjena iskustava i definiranje cilja — doÊi do πto
veÊeg broja ljudi kojima moæemo govoriti o Isusu. Svi prisutni
postali su dio novog tima za propovijedanje Evanelja preko
interneta u Transeuropskoj diviziji. Ovaj oblik propovijedanja
otvara velike moguÊnosti, jer se na taj naËin moæe doprijeti do
desetak milijuna ljudi do kojih nikada ne bismo doπli klasiËnim
putem. Pozivamo sve koji su zainteresirani za ovaj naËin
propovijedanja da se jave naπemu voditelju sluæbe propovijedanja
putem interneta, Æeljku Boπnjaku iz Maruπevca, na email:
zbosnjak@gmail.com.
Tomislav MajnariÊ
Izlet vjernika crkve Zagreb 2 na Brijune
16. svibnja 2010. godine crkva Zagreb 2 iz RakovËeve ulice
organizirala je izlet u Nacionalni park Brijuni. Viπe od sedamdeset
osoba uputilo se u rano nedjeljno jutro unajmljenim autobusom
prema Puli i Brijunima. S nama je bilo sedamnaest naπih prijatelja,
πto nas je jako veselilo. Na putu tamo i natrag, koji je trajao oko
tri i pol sata u jednom smjeru, ozraËje je bilo ugodno i opuπteno
te su svi mogli uæivati u zajedniπtvu. Bilo je tu odraslih i djece,
starih i mladih, i svi su se dobro slagali. Velik dio puta se orila
pjesma na slavu Bogu, u koju su se mogli ukljuËiti svi koji su to
æeljeli jer smo imali ispisane tekstove pjesama. OsjeÊali smo se
kao velika obitelj jer smo zajedniËki dijelili sve πto smo ponijeli na
put. Iako nas je u Zagrebu ispratila kiπa, putem su se oblaci raziπli
i cijeli dan pratilo nas je lijepo vrijeme. Smatramo to posebnim
Boæjim blagoslovom. Najprije smo doπli do Pule i oko dva sata
razgledavali njezine znamenitosti. Zatim smo se uputili prema
Faæani, odakle smo se prevezli brodom do glavnog otoka Brijuna.
Tamo smo vlakiÊem obiπli sve znamenitosti otoka. Pogledali smo
zooloπki vrt i safari park, muzej, staru crkvu i imali se vremena
proπetati i uæivati u prekrasno oËuvanoj i njegovanoj prirodi. Na
povratku se opet orila pjesma i moglo se osjetiti istinsko
zajedniπtvo i prihvaÊanje. Sklopila su se nova prijateljstva i
produbila stara i drago nam je πto smo imali prigodu u kojoj smo
se svi mogli joπ viπe zbliæiti kao Boæja obitelj. Lijepo je znati da
nas Bog povezuje i da nam sprema neπto puno ljepπe nego πto su
svi nacionalni parkovi svijeta, neπto puno ljepπe nego πto moæemo
i zamisliti.
Tunde Torma
Bjelovar: Poraz pretvoren u pobjedu
Od petka 23. travnja do nedjelje 25. travnja 2010. godine u
Pastoralnom centru Bilogora u Bjelovaru odræana je vikend
evangelizacija. Govornik je bio predsjednik Jadranske unije Branko
BistroviÊ. Ovim nizom multimedijskih i interaktivnih predavanja
æeljeli smo potaknuti sluπatelje da oplemene svoje odnose, ojaËaju
svoju osobnost i razviju perspektivu za buduÊnost. Temelj ovih
predavanja bio je biblijski tekst iz Postanka 37—50. Teolog i
duπobriænik Branko BistroviÊ izvrsno je povezao æivot danaπnjice,
svakodnevne probleme i kuπnje, sa æivotom starozavjetnog Josipa.
Josip je proπao kroz mnoge tegobe i traume, ali nikad nije
zaboravio na Onoga koji mu je darovao æivot i pomogao mu da to
sve podnese. ProlazeÊi kroz Josipovu æivotnu priËu pratili smo
sljedeÊe teme: Æivotne krize i Boæje vodstvo ili Kada se snovi
pretvore u noÊnu moru; Raskinuti okove proπlosti ili Kako
prevladati traume, gorËinu, krivicu; Revolucija karaktera ili
Kako pobijediti iskuπenja suvremenog doba? i Preko granice
egzistencije ili Æivot u iπËekivanju konaËne pobjede. Crkvu je
posjeÊivalo desetak prijatelja gotovo svake veËeri. Zahvalni smo
Gospodinu na tome i molimo se da posijano sjeme pronae
plodno tlo. Evangelizacija je bila posebno znaËajna i zbog toga πto
je jedna duπa odluËila dati javni zavjet Bogu Ëinom biblijskog
krπtenja. Vjernici bjelovarske crkve su u subotu 24. travnja dobili
novu sestru Jelenu ©tuc. »in krπtenja obavio je pastor Miπo
Havran. Jelena je divna osoba, vjerna Bogu koji je dao novi smisao
njezinom æivotu. Naπe æelje su da je Bog vodi do kraja æivota te
da ostane vjerna Onomu koji joj je dao æivot. Te subote, osim
radosti ljudi koji su prisustvovali tom sveËanom dogaaju, radovali
su se i aneli na Nebu jer se rodilo joπ jedno Boæje dijete.
Martina Salajster
ADVENTISTI»KI PREGLED
H.Preg4.2010 u21
27
01.11.2010, 09:53
• 27
Vijesti iz Hrvatske konferencije
Sabor mladih Slavonije i Baranje
Od 30. travnja do 2. svibnja u Grubiπnom Polju odræan je
proljetni sabor mladih Slavonije i Baranje. Sabor je zapoËeo u
petak kratkim bogosluæjem i duhovnom porukom za poËetak
subote, nastavio se bogosluæjem u subotu te nogometnim
turnirom u nedjelju. Glavni govornik bio je pastor Slobodan Bobo
MarËeta, novi voa mladeæi pri Jadranskoj uniji konferencija i
Hrvatskoj konferenciji, a osim njega prisutni su bili i pastor
daruvarskog okruga Drago Mojzeπ, pastor Zlatko Musija te pastori
ostalih slavonsko-baranjskih okruga. Ova tri dana proveli smo
razmiπljajuÊi o temi Ljubav sve podnosi, sluπali smo dragocjene
duhovne pouke, dobro se zabavili, druæili, opuπtali i uæivali u
lijepom vremenu. Hvala Bogu na svemu tome!
okruæenja, upuÊivane su svakodnevne duhovne poruke te je
odræan poseban radni sastanak struËnjaka informatiËara.
Osim iz Hrvatske, pristigli su sudionici iz Bosne i
Hercegovine, Slovenije, Srbije, Makedonije i Sjedinjenih AmeriËkih
Dræva. Osobito nas raduje Ëinjenica da su ovaj skup prepoznale
uprave Crkve u Hrvatskoj i Sloveniji te vodstva u Srbiji i Bosni i
Hercegovini i poslali svoje predstavnike i propovjednike.
U subotu poslijepodne odræan je i snimljen koncert glazbenih
skupina BeeGeesus iz Slovenije i 4given iz Hrvatske, dok je
uveËer odræana 90-minutna projekcija snimljenih spotova, filmova,
propovijedi, predavanja i reklama koje su proizvedene posljednjih
godinu dana. Na projekcijama su prikazani radovi iz Pule, Zagreba
i Novog Sada. Za vrijeme trajanja konferencije snimljen je i
zanimljivi Ëetverominutni spot Life Connect.
Velika vrijednost konferencije je upoznavanje i razmjena
iskustava s ljudima koji ne æive u Hrvatskoj, a bave se istim ili
sliËnim poslom. Na uæem radnom sastanku dogovorene su okvirne
smjernice za zajedniËke projekte.
Misao vodilja svakog sudionika, koja je bila smisao cijele
konferencije, bila je ista kao i proπle godine: H.O.P.E. (Helping
Others Prepare for Eternity = Pomozimo bliænjima u pripremi za
vjeËnost). Ukoliko imamo darove — znanje, sposobnosti, talente i
novËana i materijalna sredstva — iskoristimo ih za posao koji nam
je Bog povjerio. Pomozimo bliænjima u pripremi za Nebo.
SljedeÊa konferencija planira se za poËetak travnja 2011.
godine. Pozivamo pojedince i mjesne crkve zainteresirane za
izradu ili snimanje filmova, zdravstvenih emisija, spotova, pisanje
scenarija ili neki vid tehniËkog aspekta multimedije da nam se
pridruæe. OËekujemo vas.
Janko ÆufiÊ
Tamara Moslavac
Multimedija za Evanelje u Maruπevcu
U Maruπevcu je od 7. do 11. travnja 2010. godine odræana
druga konferencija Multimedija za Evanelje u organizaciji Logos
Videa — Odjela adventistiËke crkve u Puli i Odjela za
komunikacije Hrvatske konferencije. Konferencija je bila
posveÊena upoznavanju s multimedijom, koja moæe biti pomoÊ u
evangeliziranju. ©ezdesetak sudionika imalo je priliku uËiti i
izmjenjivati iskustva i znanja s podruËja multimedije.
Odræano je petnaestak struËnih radionica: Izrada PowerPoint
prezentacija, Osnove fotografiranja, Obrada digitalnih slika,
Video snimanje, Video miksanje, Video streaming, Video
montaæa, After Effects, Cinema 4D, Cromakey, Izrada titlova na
filmu, Blog i Facebook, Obrada zvuka i Voenje intervjua.
Kvalitete ovih radionica ne bi se postidjele ni mnoge
profesionalne organizacije. Osim struËnih radionica, na
konferenciji su iznesena izvjeπÊa o radu u drugim dræavama iz
28 •
H.Preg4.2010 u21
Rukopolaganje u Draæu
U subotu 22. svibnja 2010. godine u KrπÊanskoj
adventistiËkoj crkvi u Draæu bilo je posebno sveËano.
Dugogodiπnji starjeπina Perica Prakatur dobio je pomoÊnika. Brat
Pavle ©kulac prepoznat je, nakon vrijednog i marljivog rada u
crkvi, kao onaj koji treba biti rukopoloæen za sluæbu starjeπine.
Osim toga, Pavle je jedan od diplomiranih na Odsjeku za
izvanredni vjerouËiteljki studij AdventistiËkog teoloπkog visokog
uËiliπta u Maruπevcu. »estitamo! Brat Marko Daraæac radio je i
pomagao u crkvi u skladu sa svojim darovima i moguÊnostima. U
svemu mu je pomagala njegova supruga Jela. BraÊa su prepoznala
i njegove kvalitete i predloæila ga za rukopolaganje kao prvog
akona.
U nazoËnosti okruænog pastora Kristijana Mojzeπa sveËanu
sluæbu rukopolaganja obavio je pastor Josip PeriπiÊ, blagajnik
Hrvatske konferencije KrπÊanske adventistiËke crkve. Brat Daraæac
je, predvodeÊi drugi dio bogosluæja, zahvalio vjernicima na
ukazanom povjerenju i obeÊao da Êe joπ bolje raditi za Boga i
bliænje. Na poslijepodnevnom bogosluæju svoju zahvalonost i
ADVENTISTI»KI PREGLED
28
01.11.2010, 09:53
Vijesti iz Hrvatske konferencije
odanost radu za Boga i Njegovu crkvu izrazio je brat Pavle ©kulac
kroz pjesmu. Neka dragi Bog vodi i blagoslovi ovu braÊu u
vrπenju njihovih sluæbi, i neka to bude na napredak Boæjega djela.
Milkica LatkoviÊ PeriπiÊ
Teens 4 Jesus u Novom Vinodolskom
U Novom Vinodolskom, u hotelu Liπanj, od 7. do 9. svibnja
odræan je kongres za tinejdæere Teens 4 Jesus. Kongres je bio
namijenjen djevojkama i mladiÊima od sedmog razreda osnovne do
Ëetvrtog razreda srednje πkole. Gost govornik bio je pastor Samuel
Neves iz Londona, koji je kroz zanimljiva i æiva bogosluæja vodio
mlade tijekom cijelog vikenda. Mladi su imali priliku razgovarati o
tabu-temama i pitanjima koja ih muËe te sudjelovati u zanimljivim
radionicama. Kroz zajedniËka druæenja, veselice i igre bez granica
sklopljena su nova prijateljstva, obnovljena stara i stvoreni planovi
za neki novi susret i druæenje.
Bobo S. MarËeta
ObradoviÊ odræao je predavanje o Bibliji i otkriÊu kumranskih
svitaka, u Dioklecijanovoj palaËi, u Kuli, 28. travnja 2010. Bio je
to pridonos Udruge za vjersku slobodu Tjednu kulture u Splitu i
popularizaciji Biblije, Knjige nad knjigama koja zastupa najviπe
kulturoloπke, religijske i slobodarske standarde.
29. travnja profesor je odræao predavanje o Bibliji u Hrvata u
Hrvatskoj akademskoj udruzi u Splitu. Pozvao je sluπatelje na
Ëitanje Biblije i iznio im znanstvene dokaze o tome da je biblijski
tekst ostao nepromijenjen tisuÊljeÊima, πto su dokazali pronaeni
svitci iz prvog stoljeÊa prije Krista usporeeni s Biblijom kakvu
poznajemo danas. Nakon predavanja posjetitelji su postavljali
pitanja i nabavili predavaËevu knjigu Arheologija potvruje
Bibliju. Suorganizator je izjavio da bi ovakvog predavaËa volio
imati tjedan dana, i zamolili su ga da to upiπe u svoj notes.
30. travnja 2010. profesor ObradoviÊ je odræao joπ jedno
predavanje i u Evaneoskoj crkvi u Splitu. Sluπatelji su pokazali
veliko zanimanje za biblijsku arheologiju, a posebno za studijsko
putovanje na Bliski istok te Ëak za sudjelovanje u ekspediciji
iskopavanja na lokalitetima u Izraelu i Jordanu. Izrazili su æelju da
profesor doe na duæe vrijeme i odræi novi niz predavanja iz
podruËja biblijske arheologije.
U KrπÊanskoj adventistiËkoj crkvi u Splitu profesor ObradoviÊ
je odræao predavanje Babilon u proroËanstvima, 1. svibnja 2010.
u 11 sati, a u 19 sati saæetak tema Najsenzacionalnije otkriÊe
svih vremena i Biblija u Hrvata. 2. svibnja predavao je o
Jordanu i tajnovitom gradu Petri. PostavljajuÊi svoja pitanja,
posjetitelji su se zanimali za biblijska proroËanstva i pronalaske u
Kumranu kraj Mrtvoga mora: mnoπtvo drevnih prijepisa
starozavjetnih biblijskih knjiga iz prvog stoljeÊa prije Krista, koji
potvruju da je biblijski tekst do nas stigao nepromijenjen.
Ivan –idara
Arheoloπka predavanja u Splitu
Arheolog mr. Drago ObradoviÊ odræao je niz popularnoznanstvenih predavanja u PuËkom otvorenom uËiliπtu u Splitu,
smjeπtenom u Dioklecijanovoj palaËi. Predavanja pod zajedniËkim
nazivom “ZadivljujuÊa otkriÊa u drevnim zemljama” organizirali su
Udruga Bolji æivot i PuËko otvoreno uËiliπte Split, a odræala su se
od 26. do 30. travnja 2010. u dva termina, od 18 i od 20 sati, u
sklopu Tjedna kulture u gradu pod Marjanom. Obraena su glavna
podruËja iz biblijske arheologije: Egipat, Babilon, Jordan (Petra) i
Izrael (Jeruzalem, Kumran, Mrtvo more). Posjetitelji su pratili
predavanja s pozornoπÊu, postavljali pitanja i pokazali veliko
zanimanje za studijsko putovanje u Izrael i Jordan.
U organizaciji Udruge za vjersku slobodu u Republici
Hrvatskoj, podruænica Split i Europskog pokreta Split, profesor
Ljetni sabor u Ljeskovici
I ovoga ljeta, u subotu 24. srpnja 2010. godine, u mjestu
Ljeskovica, mjesna crkva NaπiËki Gradac, odræan je veÊ
tradicionalni ljetni sabor okruga Poæega i Slavonski Brod. Ovaj
sabor odræava se na otvorenom u dvoriπtu obitelji Novak, vjernika
KrπÊanske adventistiËke crkve u ovom kraju. Sabor je okupio
vjerniπtvo iz ova dva crkvena okruga, ali i vjernike iz bliæe i dalje
okolice pa i iz iseljeniπtva. Glavni govornik na ovom saboru bio je
pastor Radoslav BuËko, a srediπnji dogaaj bilo je krπtenje novog
brata Trivuna TomiÊa. Sve to obogatilo je gostovanje tamburaπkog
i vokalnog sastava Bez granica koji je izvodio duhovnu glazbu.
Druæenje se nastavilo zajedniËkim ruËkom i poslijepodnevnim
programom koji je bio prava gozba duhovnih sadræaja i pjesme.
Vjerniπtvo ovog kraja planira takvo okupljanje i dogodine, i poziva
sve one koji su u moguÊnosti da ih posjete.
AdventPress
ADVENTISTI»KI PREGLED
H.Preg4.2010 u21
29
01.11.2010, 09:53
• 29
Vijesti iz Hrvatske konferencije
Oæivljavanje crkava
— misijska konferencija u Maruπevcu
U Maruπevcu je 29. i 30. kolovoza 2010. godine, u
srediπnjoj dvorani AdventistiËkog obrazovnog centra,
odræana ovogodiπnja misijska konferencija “Oæivljavanje
crkava”. Tema ove sedme po redu misijske konferencije
bila je iz vaænog podruËja u æivotu crkava koje su zastale u
poslu πto im ga je sâm Bog povjerio. Viπe od stotinu
nazoËnih sluπatelja svjedoËilo je u prilog vaænosti da se
progovori i o ovoj problematici. Glavni govornik tijekom
dvaju seminarskih dana bio je pastor Duco Kerssen iz
Nizozemske. Iskusan pastor, koji je na temelju svojih
viπegodiπnjih prouËavanja, rada i iskustava u svojim
crkvama razvio plan oæivljavanja Crkve na svjetskoj razini,
oduπevio je nazoËne sluπatelje. MoguÊnost postavljanja
pitanja sudionici su ponajviπe iskoristili za primjenu tog
plana u revitalizaciji svojih crkava u Hrvatskoj i Sloveniji,
koje nam svima leæe na srcu i za koje æelimo da i dalje
nastave vrπiti poslanje πto im ga je Bog povjerio.
Organizator ovog skupa bila je Jadranska unija konferencija
na Ëelu s voom Misijskog odjela, pastorom Staniπom
MargariÊem, ujedno i predsjednikom Hrvatske konferencije
KrπÊanske adventistiËke crkve. Misijska konferencija bila je
dobra prilika za donoπenje novih odluka i planova, obnovu
vizije i susrete starih znanaca i suradnika u djelu
navijeπtanja Radosne vijesti. (NK)
SveËana subota u Zagorskom crkvenom
okrugu
Krapinskim Toplicama, Zlatar Bistrici, StubiËkoj Slatini i
Bistranskim Novakima. Nakon zajedniËkog objeda, sveËanost je
U subotu 21. kolovoza 2010. godine u podsljemenskom
mjestu Bistranski Novaki i njihovoj mjesnoj crkvi odræan je
prigodan program i sveËanost primopredaje sluæbe propovjednika
Krapinsko-zagorskog okruga. Na sveËanom bogosluæju okupio se
velik broj vjernika s podruËja Krapinsko-zagorske æupanije i πire
okolice. Gost govornik bio je pastor Mladen JuriËeviÊ, tajnik
Hrvatske konferencije KrπÊanske adventistiËke crkve. Osim poruke
iz Boæje rijeËi, pastor JuriËeviÊ se zahvalio dosadaπnjem pastoru
okruga, dr. Dragutinu Mataku, na Ëetverogodiπnjoj sluæbi u ovom
kraju. Pastor Matak nastavlja sluæbu pastora okruga Maruπevec.
Pastor JuriËeviÊ je zaæelio dobrodoπlicu novom propovjedniku
Zagorskog okruga, pastoru Nevenu KlaËmeru, koji vrπi i sluæbu
pastora novoosnovane zagrebaËke crkve Viπe od æivota. On Êe,
zajedno sa svojim pomoÊnikom, pastorom laikom Darkom
KovaËeviÊem, u sljedeÊem razdoblju vrπiti pastoralnu sluæbu u
Krapinsko-zagorskoj æupaniji, πto ukljuËuje Ëetiri mjesne crkve: u
30 •
H.Preg4.2010 u21
ADVENTISTI»KI PREGLED
30
01.11.2010, 09:53
Vijesti iz Hrvatske konferencije
nastavljena i u poslijepodnevnim satima sastankom vjerniπtva iz
ovog kraja na kojemu se razgovaralo o izazovima i poslanju Crkve
u ovom kraju.
AdventPress
se nalazi saæetak dvadeset i osam vjerovanja naπe crkve. Za
domaÊu zadaÊu trebali su napisati izvjeπÊe o onom πto su nauËili.
»asna sestra Katarina dojavila je pastoru da su uËenici uspjeπno
napisali svoje uratke.
Blagoslov djeteta u Zadru
U subotu 3. srpnja 2010. godine u mjesnoj crkvi Zadar bilo
je vrlo sveËano jer je nad djevojËicom Tarom i njezinim
roditeljima Majom i Juricom Oltran izreËen blagoslov. Kad su
roditelji donosili svoju djecu Isusu “da ih se dotakne”, On bi ih
“zagrlio i blagoslivljao, stavljajuÊi na njih ruke” (vidi Marko 10,1316). Isusove rijeËi uËenicima: “Pustite djeËicu k meni; nemojte im
prijeËiti, jer takvima pripada kraljevstvo Boæje!” vaæna su poruka
svima nama, cjelokupnoj danaπnjoj crkvi. Zanimljivo je da je toËno
prije dvadeset i tri godine isti pastor u istoj crkvi blagoslovio i
mamu male Tare, tadaπnju djevojËicu Maju SliπkoviÊ s njezinim
roditeljima. Sluæbu blagoslivljanja djeteta obavio je pastor u
mirovini Vladimir KovaËeviÊ.
Viπnja KovaËeviÊ
»asna sestra i njezini uËenici u posjetu
AdventistiËkoj crkvi u Splitu
KuÊna crkva u Dubrovniku
U Dubrovniku je 14. travnja 2010. ponovno oæivjela kuÊna
crkva u domu Stojke i Pere TomaπeviÊa. Tijekom Domovinskog
rata u tom je gradu, sukladno potrebama, aktivno djelovala
adventistiËka Humanitarna organizacija ADRA sa svojim programima
pomaganja potrebitima i programima duhovne obnove. Ovom
sastanku kuÊne crkve nazoËio je mladiÊ Matija Runje, koji je
istraæujuÊi na internetu sâm pronaπao stranice KrπÊanske
adventistiËke crkve. Upoznao je istinu o Isusu Kristu kao jedinom
Spasitelju, o Boæjem zakonu i suboti, o Duhu proroπtva, o Ëistoj
hrani i mnogoËemu drugom, i uvjerio se da je to prava Boæja
crkva. U Dubrovniku smo pripremili stan s desetak kreveta gdje
æelimo ugostiti one koji osjeÊaju poziv da dou u taj grad i
provedu u njemu odreeno vrijeme svjedoËeÊi o Boæjoj ljubavi —
usmenom i pisanom rijeËju, poduprtom internetskim sadræajima.
Mr. Ivan –idara
Sa skupinom uËenika sedmog razreda jedne splitske osnovne
πkole, Ëasna sestra Katarina posjetila je 25. oæujka 2010. godine
KrπÊansku adventistiËku crkvu u Splitu. BuduÊi da tom razredu
predaje vjeronauk, povela je uËenike na predavanje pastora Ivana
–idare o uËenju i vjerovanju adventista. Nakon predavanja uËenici
su postavljali pitanja i usporeivali ono πto su uËili na vjeronauku
s onim πto su Ëuli u AdventistiËkoj crkvi. Bilo je tu pitanja kao πto
su: Imate li ispovijed na uho? Zaπto nemate papu? Zaπto svetkujete
subotu a ne nedjelju? Imate li svece? Koju hranu jedete, a koju ne
jedete i zaπto? U kakvom obliku imate obred Svete veËere? ...
Svaki od uËenika dobio je traktat ©to adventisti vjeruju, u kojemu
Krπtenje u Puli
26. lipnja 2010. godine na obali u Vinkuranu kod Pule svi
nazoËni imali su priliku svjedoËiti sveËanosti biblijskog krπtenja.
Nakon zajedniËkog pjevanja i kratkog duhovnog razmiπljanja, svoju
odluku da Êe slijediti Krista potvrdili su biblijskim krπtenjem
uronjavanjem u vodu Marijan Godnik i Zoran KosanoviÊ. Obred
krπtenja izvrπio je pastor Dario KovaËeviÊ. Marijan i Zoran
svjedoËe da nema veÊe radosti nego pripadati Bogu.
Dario KovaËeviÊ
ADVENTISTI»KI PREGLED
H.Preg4.2010 u21
31
01.11.2010, 09:53
• 31
Vijesti iz Hrvatske konferencije
mnoπtvo nahrani, u Ëemu je uloga domaÊina bila povjerena
Branku GarvanoviÊu koji je i pozdravio sve okupljene i koji se
radovao πto je doπao oËekivani dan. Neka Bog vodi i blagoslovi
crkvu u –eletovcima i daruje joj nebeski dom koji nitko neÊe
moÊi poruπiti! Neka Bog vodi i blagoslovi svaku vjernicu i vjernika
u toj crkvi da postanu æiva graevina, dio Kristovog tijela te da se,
po Boæjoj volji, ukrase dobrim djelima i ljubavlju te uskrsnu u
neprolazan æivot o Kristovu dolasku!
Mr. –urica GarvanoviÊ-Porobija
Radost posveÊenja molitvenog doma u
–eletovcima
Od 1991. godine, kad su zbog ratnih progona vjernici morali
napustiti svoje domove i svoj molitveni dom, crkva u –eletovcima
je snivala o povratku i obnovi. Deset godina bili su prognanici i
deset su godina obnavljali svoj molitveni dom. Svojim sredstvima,
ukljuËujuÊi donacije vjernika iz –eletovaca koji su rasuti u svijetu,
sredstvima Hrvatske konferencije KrπÊanske adventistiËke crkve te
dotacijama OpÊine Nijemci crkva je napokon dobila hvalevrijednu
graevinu, koja je otvorena i posveÊena u subotu 31. srpnja ove
godine. Arhitekt Branimir Hudek-Tomek objasnio je okupljenima
simboliku zdanja koje je arhitektonski osmiπljeno kao arka, πto bi
trebala biti trajna poruka i podsjetnik svim vjernicima i
prolaznicima da je crkva kao Noina arka u kojoj nas Bog Ëuva i
spaπava od propasti.
Na otvorenju molitvenog doma bili su mnogobrojni vjernici
iz obliænjih i udaljenijih crkava koji su se od davnih dana svoje
mladosti okupljali u –eletovcima kako bi pjevali Bogu i slavili
Njegovu milost prema greπnim ljudima. Stoga je to bila prigoda za
generacijske susrete i za sjeÊanje na stare pjesme i ljude koji su u
toj crkvi æivjeli i radili. Tamburaπko-vokalni sastav Bez granica na
dirljiv je naËin podsjetio na svete uspomene.
Srediπnju poruku iznio je predsjednik Hrvatske konferencije
pastor Staniπa MargariÊ, koji je istaknuo znaËaj molitvenog doma
kao mjesta koje pripada “svim narodima”, prostora u kojemu
nema podjela meu ljudima, u kojemu su svi jednako Boæja djeca.
I uistinu, taj je molitveni dom izvrπio svoju ulogu. Kako nekada
tako i na dan njegove obnove u tom su molitvenom domu kao
sestre i braÊa zajedno slavili Boga i vjernici Hrvati iz –eletovaca i
vjernici Srbi iz VinkovaËkih Banovaca, te i drugi vjernici Hrvati iz
crkava u Hrvatskoj konferenciji i drugi vjernici Srbi iz Vojvodine i
obliænjeg ©ida. Boæja ljubav premoπÊuje straπne prepreke saËinjene
od politike, predrasuda, mrænje i povijesnih nepravdi, i ujedinjuje
ljude koji bi po ljudskom razumijevanju trebali biti neprijatelji.
Osim predsjednika MargariÊa skupu su se obratili i gospodin
Ivica Klem, naËelnik OpÊine Nijemci, te gospodin Miπko
VrkaπeviÊ, istaknuti vjernik mjesne rimokatoliËke crkve, koji su
izrazili radost zbog otvorenja adventistiËkog molitvenog doma,
poæeljeli svekolik napredak crkvi i obeÊali svoju potporu. Na
posveÊenju bili su prisutni i duænosnici Hrvatske konferencije i
Jadranske unije sa suprugama: blagajnik Josip PeriπiÊ, tajnik SreÊko
KuburiÊ, blagajnik Nebojπa MilovanoviÊ i predsjednik Branko
BistroviÊ. Predsjednik BistroviÊ je istaknuo drugu, znaËajniju fazu
izgradnje crkve od one arhitektonske — zidanje “duhovne
graevine”.
Cijeli skup su u suradnji s Hrvatskom konferencijom
organizirali vjernici u –eletovcima, koji su preuzeli razliËite uloge
kako u crkvenim sluæbama tako i u potrebi da se okupljeno
32 •
H.Preg4.2010 u21
First Camp 2010 u Dugoj Resi
©to je kiπa viπe padala, mi smo bili uporniji! Od 3. do 6.
lipnja 2010. godine tridesetak Ëlanova razliËitih KrπÊanskih
izviaËkih druπtava (KID-ova) okupilo se u Dugoj Resi na Ëetvrtom
First Campu. Okupili smo se kako bismo proslavili Boga i uæivali
u prelijepom krajoliku. Iako su prva dva dana bila kiπna, ipak smo
uæivali. Ovo taborovanje obiljeæile su zanimljive radionice. Dojmile
su nas se radionica izraivanja “narukvica prijateljstva” i glazbena
radionica na kojoj smo uËili “hvatati ritam”. Subota i nedjelja bile
su obasjane suncem te smo iskoristili lijepo vrijeme i popeli se na
vrh obliænjeg breæuljka koji se zove Vinica, na 321 metar visine.
Slobodno vrijeme koristili smo igrajuÊi odbojku, pjevajuÊi u slavu
Bogu te razmjenjujuÊi razliËita iskustva. Taborovanje su uljepπali i
naπi pastori Slobodan Bobo MarËeta, Neven ReliÊ i Vladimir
JanuπiÊ. Svojim duhovnim porukama utjecali su na sve izviaËe i
prenijeli nam mnogo divnih pouka o kruhu, istini, æivotu, svjetlu i
vodi æivota. Poslije kiπe dolazi sunce. Pravi izviaËi uæivaju i po
kiπi i po suncu, slave Boga na razliËite naËine u svim uvjetima.
IzviaËi piju pravu Vodu æivota kojom gase svoju æe i prihvaÊaju
Svjetlo æivota — Isusa Krista.
Laura Bazmenjak
Studentsko ljetovanje na Fratarskom otoku
Kampiranje studenata na Fratarskom otoku kod Pule, u
organizaciji adventistiËkog Saveza aktivnih studenata (SAS), veÊ je
viπegodiπnja tradicija i, prema mnogima, najbolji dogaaj za mlade
na naπim prostorima. To je potvreno i ove godine, jer je ovom
skupu od 8. do 15. kolovoza 2010. nazoËilo viπe od pedeset
mladih iz cijele Hrvatske, ali i nekoliko gostiju iz Europe i
svijeta. Programi vezani uz sunce i more uvijek su aktualni,
spavanje u πatorima ili pod vedrim nebom uz promatranje zvijezda
nezamjenjivi su, pjevanje uz svjetlost baklji i promatranje zalaska
sunca nazaboravne su aktivnosti.
Ove godine dogaalo se neπto predivno: zajedniπtvo. Ali ne
onako kako je to bilo dosad, nego iskreno zajedniπtvo i jedinstvo;
druæenje bez odvajanja u grupice, dobrodoπlica svima i posluπnost
mlaih prema starijima. Za dobro ozraËje i povezivanje mladih
najzasluænija su bila prouËavanja — i ujutro i uveËer. Druπtveno
zanimljive teme, poput: druπtveni izazovi, odgovornosti,
ADVENTISTI»KI PREGLED
32
01.11.2010, 09:53
Vijesti iz Hrvatske konferencije
demonstracije, piratstvo, prepisivanje na ispitima, autoriteti,
holokaust, perverzija, konzumerizam, prihvaÊanje drugih ljudi...
svakodnevno su navodile mlade na propitivanje samih sebe, uz
voditelja radionica mr. Damira ©upera iz Zagreba, na otvoreni
dijalog u meusobnim raspravama na radionicama i na donoπenje
novih odluka kojima moæemo neπto promijeniti. Da, upravo su na
ovom kampiranju donesene mnoge odluke koje nisu ostale na
otoku, nego su ih mladi prenijeli u svoje crkve i obitelji. Bilo je
vremena za sportske aktivnosti, igre, plivanje, razonodu i
druæenje. Hvala organizatorima koji su odliËno obavili svoj posao i
time sudionicima omoguÊili najbolje taborovanje u viπegodiπnjem
nizu.
Marija Skobe
je i lijepo vrijeme upotpunilo naπe slavljenje Boga. Zanimljivo
bogosluæje, popraÊeno djeËjim igrokazom o cvrËku i mravu,
zajedniËki ruËak u dvoriπtu i izlet na povijesni spomenik u Batini
uËinili su nam ovu subotu posebnom. Zahvaljujemo naπim gostima
Grubiπnopoljcima na osvjeæenju i bratskom posjetu i nadamo se
ponovnom susretu.
AdventPress
Krπtenje u moru na Fratarskom otoku
Nakon tjedna boravka mladih na Fratarskom otoku kod Pule,
u subotu se krstila Jelena Habulan, supruga naπeg brata Kristijana
Habulana iz Pule, stilistica iz Zagreba zaposlena na televiziji. Na
krπtenju se mladima pridruæila i pulska crkva, a njihovi pjevaËi
pripremili su dvije prigodne pjesme. Duhovnu poruku imao je
voditelj mladeæi pri Jadranskoj uniji konferencija, pastor Slobodan
MarËeta, a krstio je pastor Igor Lorencin, koji je s Jelenom
prouËavao biblijske istine. Ovo biblijsko krπtenje uronjavanjem bila
je najljepπa zavrπnica taborovanja, a ujedno i poticaj svim mladima
da njeguju zajednicu s Bogom i donesu dobre odluke za
buduÊnost.
AdventPress
Kristijan Pleπko — najbolji uËenik
Posjet crkve Grubiπno Polje crkvi Draæ
U subotu 5. lipnja 2010. godine u crkvi u Draæu odræan je
neobiËan sabor Boæjeg naroda. Nije to bio sabor u pravom smislu
rijeËi, veÊ posjet mjesne crkve Grubiπno Polje crkvi Draæ. Nakon
dugog niza kiπovitih dana osvanula je prekrasna sunËana subota te
PoËetkom lipnja 2010. godine ponosno sam sjedila u
mnoπtvu uËenika i roditelja na proslavi Dana πkole u Pakracu. Te
veËeri je ravnateljica odræala govor u kojemu se osvrnula na
uspjehe uËenika u proπloj πkolskoj godini. Meu uËenicima kojima
su dodijeljene pohvale i priznanja posebno se isticao Kristijan
Pleπko, uËenik osmog razreda, kao najbolji uËenik Osnovne πkole
BraÊe RadiÊa u Pakracu. Kristijan je predstavljao naπu πkolu na
æupanijskom natjecanju uËenika osmih razreda u Ëak osam
predmeta, od Ëega je u tri predmeta (kemija, informatika i
talijanski jezik) bio pobjednik natjecanja.
Dok sam u nastavku gledala uËeniËku priredbu, osjeÊala sam
zadovoljstvo jer se Isus kroz Kristijana proslavio pred tako velikim
mnoπtvom naπih vrπnjaka i njihovih roditelja. OËima sam pratila
program, a u mislima sam ostala uz Kristijana; dobro ga poznajem
jer idemo u istu crkvu u Lipiku i znam da je darovit i duhovan
mladiÊ koji ima bogato znanje i glazbenu darovitost (uËi svirati
klarinet u Srednjoj glazbenoj πkoli u Daruvaru), πto rado koristi na
naπim bogosluæjima. Vjerujem da Êe mu ovo priznanje biti novi
poticaj da svojim imenom i æivotom proslavlja Isusa.
Ana VidakoviÊ, uËenica 7. r. O© BraÊe RadiÊa u Pakracu
ADVENTISTI»KI PREGLED
H.Preg4.2010 u21
33
01.11.2010, 09:53
• 33
Vijesti iz Hrvatske konferencije
Stoti roendan sestre Marije Miπkulin
Sa sestrom Marijom Miπkulin proslavili smo 8. rujna 2010.
godine njezin stoti roendan. Otpjevali smo nekoliko prigodnih
krπÊanskih pjesama, proËitali 118. psalam zahvalnosti, pomolili se
dobrom Bogu i zahvalili za blagoslove primljene u njezinom
æivotu, preporuËujuÊi je Boæjem vodstvu i zaπtiti. Marija stanuje u
svom stanu u Rijeci zajedno s kÊeri Slavicom i unukom Adamom.
Ona je moæda najstarija adventistica u Hrvatskoj konferenciji.
Njezin unuk Adam i kÊi Slavica vjernici su mjesne crkve u Rijeci.
Iako u dubokoj starosti, sestra Marija je svjeæih misli i bistrog uma.
OËi su joj oslabjele, ali njezino uzdanje u Boga je jako. Raduje se
svakom susretu s braÊom i sestrama iz crkve. Njezin æivot i rijeËi
jesu æiva poruka krπÊanske vjere, poniznosti i vedrog duha.
Miroslav Lorencin
90. godina KrπÊanske adventistiËke crkve
u Hrvatskom zagorju
U subotu 15. svibnja 2010. godine, u mjestu Novaki
Bistranski i tamoπnjem molitvenom domu KrπÊanske adventistiËke
crkve, odræana je srediπnja proslava i obiljeæavanje 90. obljetnice
organiziranog djelovanja KrπÊanske adventistiËke crkve u
Hrvatskom zagorju. Skupu su nazoËili i mjesni vjerski i graanski
duænosnici pa je u ime bistranskih vjernika sve okupljene
pozdravio bistranski æupnik RimokatoliËke crkve, veleËasni
Tomislav Novosel, u ime mjeπtana OpÊine Bistra pozdrave je
uputio naËelnik Kreπimir GuliÊ, a u ime Mjesnog odbora Novaki
Bistranski — na Ëijem podruËju je smjeπtena zgrada AdventistiËke
crkve — predsjednik Nikola Car. Skupu se obratila i kroniËarka
bistranskog kraja Verica Grgac te im proËitala svoju pjesmu.
Od strane uprave KrπÊanske adventistiËke crkve bili su
nazoËni pastor Staniπa MargariÊ, predsjednik Hrvatske
konferencije, sa svojim najbliæim suradnicima iz Uprave. Program
su organizirali vjernici mjesne crkve predvoeni dosadaπnjim
okruænim pastorom Dragutinom Matakom. Povijest ove male ali
æive crkve, ali i crkve u cijelom Hrvatskom zagorju, bila je Bogom
voena i Ëudesna. Viπe o povijesti i sadaπnjosti crkve moæete
proËitati na www.adventisti-bistra.com. BuduÊi da je srediπnja
sveËanost odræana u Novakima Bistranskim, glavni naglasak je bio
na ovoj mjesnoj crkvi. Ova crkva danas broji dvadeset i πest
vjernika i desetero djece, koji potjeËu uglavnom iz Novaka i
okolnih mjesta — StubiËkih Toplica, Oroslavja, StubiËke Slatine,
Brdovca i Prigorja BrdoveËkog. Lijepo ureeni molitveni dom
zadovoljava njihove potrebe i u njemu se vjernici okupljaju i
odræavaju redovita subotnja jutarnja i poslijepodnevna bogosluæja,
molitvene sastanke, predavanja i seminare, djeËje igraonice i
razliËite prigodne programe, poput boæiÊnih i uskrsnih priredaba
te programa za djecu. Zajednica je aktivan Ëimbenik druπtvenog
æivota i zanimljivo je spomenuti da su adventisti, pored raznih
vjerskih sadræaja, organizirali tri memorijalne voænje starih
automobila kroz Hrvatsko zagorje, tri meunarodna turnira u
koπarci i odbojci, a ove godine organiziraju i sedmi meunarodni
Malonogometni turnir koji se odræava u ZapreπiÊu.
SveËanost otvaranja prostora Udruge Viπe od
æivota Zagreb
U subotu 18. rujna 2010. godine u ulici Antuna Bauera 2, u
srediπtu Zagreba, otvorene su novoureene prostorije Udruge Viπe
od æivota u Zagrebu — Crkve Zagreb centar. Ova udruga djeluje u
Zagrebu gotovo dvije godine, i otvorenje vlastitih prostorija
zapravo je njezin novi poËetak, to jest nastavak rada. Prostor
zapremine 150 m2, sa srediπnjom dvoranom i dodatnim
prostorijama omoguÊit Êe kvalitetan rad. Udruga Viπe od æivota
djeluje u gradu Zagrebu prireujuÊi duhovne, znanstvene i
edukacijske programme za graanstvo grada Zagreba. Uz to njezini
Ëlanovi djeluju na praktiËnom planu humanitarnog i druπtveno
korisnog rada. Otvorenju novoureenih prostorija, Ëije je ureenje
vodio inæenjer Branimir Hudek Tomek, prisustvovalo je oko
devedeset domaÊina, gostiju i posjetitelja. Program su vodili
pastori crkve Zagreb centar, Neven KlaËmer i Darko KovaËeviÊ, a
srediπnju poruku iz Boæje rijeËi imao je mr. Branko BistroviÊ,
AdventPress
Koncert u Pulskom zatvoru
Pulski gospel sastav Eklesia odræao je 9. rujna 2010. prigodan
koncert duhovnih pjesama u Okruænom zatvoru u Puli, u prigodi
dodjela diploma Udruge Procvat zdravlja, pod vodstvom dr.
Roberte KataËiÊ. Cilj im je bio kroz pjesmu i duhovnu poruku
ohrabriti osobe liπene slobode i uljepπati im dan. Nakon Dopisne
zdravstvene πkole, nadamo se da Êemo uskoro ponoviti koncert uz
dodjelu novih diploma, ali ovoga puta Dopisne biblijske πkole.
Aleksandra ÆivadinoviÊ
34 •
H.Preg4.2010 u21
ADVENTISTI»KI PREGLED
34
01.11.2010, 09:53
Vijesti iz Hrvatske konferencije
Koncert grupe Eklesia u Puli
Dana 22. 8. 2010. u velikoj dvorani KrπÊanske adventistiËke
crkve u Puli odræan je prvi u nizu koncerata novoosnovanog
gospel sastava Eklesia. Na koncert se odazvao velik broj
posjetitelja koji su s oduπevljenjem prihvatili njihovo izvoenje
duhovnih pjesama. Iako Ëlanovi ovog sastava veÊ dugi niz godina
pjevaju i sviraju u raznim prigodama, sastav je dobio ime tek
predsjednik Jadranske unije konferencija. Molitvu za otvorenje
imao je pastor Staniπa MargariÊ, predsjednik Hrvatske konferencije
KrπÊanske adventistiËke crkve, osnivaËa Udruge Viπe od æivota.
Udruga i crkva Zagreb centar okuplja Ëetrdesetak Ëlanova. Njihova
je æelja da svojim sugraanima nastave πiriti rijeËi ljubavi — rijeËi
Isusa Krista koji nudi æivot koji je viπe od æivota.
AdventPress
odnedavno. RijeË dolazi od grËke rijeËi ecclesio, πto znaËi crkva.
Sastav Ëine mladi koji su vjernici AdventistiËke crkve, iako imamo
i Ëlanova koji nisu vjernici. Glavni cilj ovog sastava je reÊi svojim
prijateljima i posjetiteljima crkve da svakodnevica ovog æivota
moæe biti ljepπa i da uz Boæju prisutnost mogu pronaÊi mir. Pod
vodstvom Borisa GolubiÊa ovaj sastav planira nastaviti djelovati u
Puli, a i svugdje gdje se ukaæe prilika za to.
Aleksandra ÆivadinoviÊ
sveËanosti krπtenja u Daruvaru. Odluku da slijede Krista u svojem
æivotu javno su posvjedoËili pred mnogobrojnim vjernicima i
prijateljima Alen Petak iz Daruvara, Ivana VraniÊ i Gabriela
–uraseviÊ iz Grubiπnog Polja te Kristijan Pleπko iz Lipika. Program
je bio bogato ispunjen pjesmama, recitacijama i duhovnim
porukama, i ostat Êe u lijepom sjeÊanju novim vjernicima kao i
svima koji su nazoËili. Radost zajedniπtva nastavljena je na
zajedniËkom ruËku i poslijepodnevnom bogosluæju.
SveËanost krπtenja u Daruvaru
»etvero mladih iz Daruvarskog okruga uËinilo je zavjet s
Bogom biblijskim krπtenjem u subotu, 18. rujna 2010. na
Drago Mojzeπ
Ljetni sabor u Jasenaπu 2010.
Pored mnogih zapreka i tamnih oblaka koji su se ljetos
nadvili nad VirovitiËko-podravskom æupanijom, hrabri i vjerni
ljubitelji zajedniπtva stizali su na ljetni sabor adventista u Jasenaπ
veÊ od osam sati sa svih strana. Postavljene su klupe i razglas, za
πto su se pobrinuli Mato SoboËan i Mato MesiÊ. Meu prvima su
stigli pastori Jovan Æeravica sa suprugom Zoricom iz Novog Sada,
Ivan Haluæan sa suprugom Mirjanom iz Zagreba te Mato Verner
koji nas je sve pozvao na neumorno propovijedanje Boæje Radosne
vijesti. Okupilo nas se oko dvjestotinjak da proslavimo Boga.
Poslijepodne su uz bogat program govorili pastori Haluæan i
Æeravica, iznoseÊi mnoga iskustva iz propovjedniËkog rada. Svoju
recitaciju sastavljenu za tu prigodu iznio je Milorad JorgiÊ. Iako ne
upuÊujemo posebne pozive pojedincima, svi koji dou su
dobrodoπli, i rado Êemo ih ukljuËiti da pridonesu naπemu
bogosluæju.
Lovro JurËiÊ
ADVENTISTI»KI PREGLED
H.Preg4.2010 u21
35
01.11.2010, 09:53
• 35
Vijesti iz Hrvatske konferencije
Udruga Viπe od æivota iz Rijeke na
Brijunima
Za nedjelju 19. rujna 2010. isplaniran je izlet Udrugu Viπe od
æivota iz Rijeke na Brijune. Kiπa je bez prestanka padala tri dana i
cijelu noÊ prije predvienog polaska na izlet, a isto tako i pri
polasku. Trebalo je krenuti vjerom da Êe za koji sat zasjati sunce.
Na odrediπtu nas je Ëekalo sunce i vedro nebo, πto je
potrajalo cijelog dana. Posao propovijedanja Evanelja koji radimo
u srediπtu Rijeke radimo vjerom. Na put je krenuo pun autobus,
od Ëega je bilo pola prijatelja naπe udruge. Uz pjesmu, dobro
raspoloæenje i druæenje u Boæjoj prirodi produbljena su naπa
prijateljstva i donesene dobre odluke, i tako je brzo protekao ovaj
lijepi dan. I dok smo gledali sunce koje je tonulo ulazeÊi u more i
pjevali pjesmu — Dok sunce tone, ja vjerom gledam svrπetak
borbe na Zemlji toj, jer veÊ je vrijeme da Isus doe i uzme k sebi
sav narod svoj — uistinu smo osjeÊali da se bliæi taj slavan dan.
ZakljuËili smo da su nam takva druæenja potrebna ËeπÊe.
Miroslav Lorencin
Biblijsko krπtenje u Dubrovniku
U Dubrovniku je 10. srpnja 2010. obavljeno biblijsko krπtenje
u moru, vjerojatno prvo kao rezultat objavljivanja Radosne vijesti
preko interneta na naπim prostorima. Krπten je 22-godiπnji mladiÊ
Matija Runje, a obred je obavio pastor Ivan –idara (slika na
naslovnici). Temeljni biblijski nauk i vjerovanja KrπÊanske
adventistiËke crkve Matija je upoznao preko interneta. On je prva
osoba iz Dubrovnika koja je na ovakav naËin upoznala Evanelje.
O svojemu putu k Bogu Matija kaæe: “U crkvi sam kao
tinejdæer sluπao naπega æupnika Antu koji je viπe puta u
propovijedi znao kazati: ‘»itajte Bibliju. To je vrlo vaæno u æivotu.’
Bio sam u sedmom razredu i to sam upamtio. Jedne noÊi sam
vidio veliku svjetlost u sobi. Nasmrt sam se preplaπio. U to
vrijeme tragao sam za istinom. Bio sam u prvom razredu srednje
turistiËke πkole. Nastojao sam æivjeti krπÊanski. »itao sam Bibliju.
PoËeo sam preko interneta pretraæivati stranice koje nude
duhovne sadræaje. Naiπao sam na jedan Ëlanak koji je snaæno
govorio u prilog stvaranju i protiv teorije o evoluciji. To me je
zainteresiralo. Bile su to adventistiËke stranice. To mi je otvorilo
nove vidike i spoznaje. Evo nekih stranica koje sam otvarao:
Amazing Discoveries, You Tube — Valter Veith, Svetlost istine,
Centar za prirodoslovne studije te Adventist.org. Preko interneta i
facebooka stupio sam u vezu s adventistima u Zagrebu. Jedan od
njih bio je Daniel PreseËan. Poπtom mi je poslao knjige Isusov
æivot, Djela apostolska, Velika borba, Patrijarsi i proroci,
Izraelski proroci i kraljevi i Put Kristu. Posebno su mi u
spoznaji istine pomogle knjige Put Kristu i Velika borba. »itao
36 •
H.Preg4.2010 u21
sam i ispovijed bivπeg jezuita Alberta Rivere. Od Rogera Morneaua
Ëitao sam Moj bijeg iz svijeta nadnaravnih sila. »itao sam i
Ispovijed palog anela te Seminar iz knjige proroka Daniela.
Internet je imao presudnog utjecaja na moju spoznaju biblijske
istine. Naravno da je Sveti Duh sve to vodio i djelovao na mene.
InaËe sam sportski tip. Bavio sam se boksom amaterski —
slobodna borba, u poluteπkoj kategoriji. Bio sam ‘brzopotezni’.
Nisam dopuπtao da me tko vrijea. Sada sam ostavio tu vrstu
sporta i bavim se rekreativno plivanjem. Postao sam smiren. To
vide i moji prijatelji u druπtvu i neki me pitaju kako to da viπe
nisam ‘brzopotezni’. Znaju da sam se znao potuÊi za sitnicu.
Kaæem im da sam postao krπÊanin i da viπe ne rjeπavam stvari na
stari naËin. SvjedoËim drugima preko facebooka i osobno onima s
kojima se susreÊem.”
Sada Matija treba upoznati æivu crkvu. U Dubrovniku je
otvorena kuÊna crkva i on pripada toj skupini. Bilo bi dobro da se
upozna s mnogim mladima u naπoj zemlji koji s njime dijele istu
vjeru, kao i da pojedini mladi koji osjeÊaju Boæji poziv odvoje
neko vrijeme za misijski rad i svjedoËenje o svojoj vjeri u
prelijepom gradu Dubrovniku. Matija oËekuje podrπku svojih
vrπnjaka. U turistiËkom kraju teπko je naÊi posao sa slobodnom
subotom. Zbog toga on radi svakakve poslove samo da moæe
slaviti Boga u subotu. OptimistiËan je i ima povjerenje u Boga da
Êe se On postarati. Moæete mu se javiti na adresu:
matijarunje@net.hr.
Mr. Ivan –idara
SveËanost krπtenja u Lipiku
Mjesna crkva u Lipiku doæivjela je radosne trenutke na
sveËanosti krπtenja u subotu, 25. rujna 2010. godine. Nakon dugo
godina pripreme, prouËavanja Biblije i dolaæenja u crkvu, Æeljko
Stiploπek se odluËio tog dana zavjetovati na vjernost Kristu.
SveËanosti krπtenja odazvalo se mnogo Æeljkovih roaka i prijatelja
koji su zajedno s vjernicima crkve dijelili njegovu radost i
oduπevljenje tijekom bogosluæja i na zajedniËkom objedu. Posebno
oduπevljenje u srcu osjetile su toga dana sestre Katica MatkoviÊ i
Ana PreseËan kao i brat Franjo KlaËmer, koji su ga upoznali s
Kristom, molili se ustrajno za njega i prouËavali s njim Bibliju viπe
godina.
Radna akcija u zaleu Dramlja
U nedjelju 3. i 4. rujna 2010. KrπÊanske adventistiËke crkve
iz Rijeke i Dramlja organizirale su pomoÊ i radnu akciju popravka
krova sestri Aneli Regvart iz Lokvica u zaleu Dramlja kod
Crikvenice. Iako su najavljivani kiπni dani i iako je kiπa i padala u
Rijeci i Dramlju, mjesto radne akcije bilo je suho i bez kiπe jer su
aneli skretali oblake dok se krov nije dovrπio. Sestra Anela je
bila presretna i neprestano se zahvaljivala Bogu, svojim
donatorima, radnicima i crkvi koja je sve organizirala. Nakon
ADVENTISTI»KI PREGLED
36
01.11.2010, 09:53
Vijesti iz Hrvatske konferencije
dvadeset godina konaËno Êe moÊi mirno spavati i krov joj neÊe
prokiπnjavati.
Zahvaljujemo se donatorima: obiteljima Sokreπki, Ilijev,
SliπkoviÊ, Vidas i kapucinu fra Pervanu. Bilo je potrebno πto u
novcu πto u graevinskom materijalu donirati oko 5.000 kuna.
Zahvaljujemo se posebno radnicima: Franji Kuterovcu, Aleksandru
Ilijevu, Darku BlaæekoviÊu, Mili GrbiÊu, Draganu Budimliji,
Marjanu StipanËiÊu, Robertu Kolaru, Ljiljani SlaviËek i posebno
voditelju posla Borisu SliπkoviÊu.
Ovo je bio primjer praktiËne ljubavi na djelu, koji trebamo
slijediti. Ovakvo sluæenje u potrebama obogaÊuje sve one koji u
njemu sudjeluju. Neka bude viπe ovakvih akcija ljubavi.
Miroslav Lorencin
DjeËji program u Varaædinu
Nakon ljetnog odmora, djeËje uËiteljice u Varaædinu su za
trinaestu subotu treÊeg tromjeseËja pripremile s djecom zanimljiv i
nadahnut program o Isusovoj æelji da budemo svjetlost i da
nosimo svjetlost. Djeca su svojim pjesmama i rijeËju oduπevila
vjernike koji su s velikom pozornoπÊu uæivali u programu.
UpuÊujmo molitve Bogu za naπu djecu kako bi Mu ostala vjerna
postala stupovi u Boæjoj crkvi u buduÊnosti koja je pred nama
prije Kristovog dolaska.
©M
ADVENTISTI»KI PREGLED
H.Preg4.2010 u21
37
01.11.2010, 09:53
• 37
Vijesti iz Hrvatske konferencije
Festival duhovne glazbe u Maruπevcu
Meunarodni festival duhovne glazbe odræan 17. travnja
2010. godine u Maruπevcu zasigurno Êe mnogima ostati u
sjeÊanju. Bila je to prava glazbena gozba. Prepunu dvoranu ispunili
su prekrasni tonovi mandolinske skupine Amos iz Slovenije, Ëime
je zapoËeo revijalni dio festivala. Posebna glazbena poslastica bio
je nastup sastava Credo iz Zagreba koji je nakon trideset godina
okupio bivπe Ëlanove i svojim pjesmama razgalio srca i duπe
sluπatelja, vraÊajuÊi ih u proπlost. U revijalnom dijelu nastupili su
joπ i pastori Tihomir Sabo i Dragutin Matak skladbom “Straæaru,
reci mi sad” te muπki sastav iz Varaædina, nakon Ëega je poËeo
natjecateljski dio festivala.
Pred ocjenjivaËkim sudom bio je teæak zadatak. Morali su
ocijeniti natjecatelje u viπe kategorija, proglasiti pobjednike po
kategorijama i na kraju proglasiti konaËnog pobjednika festivala.
»lanovi ocjenjivaËkog suda bili su prof. Lidija –idara, pastori Miπo
Havran, Branko BistroviÊ, Igor Farago, prof. Elizabeta Skobe i
Vanja Popov. Voditelji festivala, Marija Skobe i Mladen JuriËeviÊ,
su na vrlo duhovit i osmiπljen naËin najavljivali izvoaËe pristigle
iz svih krajeva Lijepe naπe. Igor Farago je pripremio zanimljiv
video-uradak s isjeËcima sa svih festivala od 1993. godine. Prisjetili
smo se i dragog prijatelja i pastora Frederika Milera koji ove
godine, naæalost, nije uspio biti s nama, no vjerujemo da Êe veÊ
sljedeÊe godine njegov glas uljepπati i obogatiti cjelokupni
glazbeni doæivljaj.
Nastupili su: muπki vokalno instrumentalni sastav Putnici,
mjeπoviti zbor mjesne crkve RakovËeva, mjeπoviti instrumentalni
sastav Noel, trio iz Maruπevca: Igor, Sanela i Kristina, mjeπoviti
sastav iz Osijeka Grace, muπki sastav iz Slovenije 4Given, mjeπoviti
vokalno-instrumenalni sastav Aletheia iz Maruπevca, mjeπoviti
vokalno-instrumentalni sastav iz Pule, instrumental Æelimir PaniÊ i
Andrija KovaËeviÊ, mjeπoviti zbor Srednje πkole u Maruπevcu,
kantautor Pavle ©kulac te duet iz Maruπevca Petar Crnogorac i
Suzana GarvanoviÊ. Æenski sastav Ayal Girls iz Zagreba, pod
vodstvom Elizabete Brechelmacher AbramoviÊ, svojim glazbenoscenskim nastupom ostavio je poseban dojam na nazoËne, dao
ideju voditeljima festivala za joπ jednu ocjenjivaËku kategoriju, a
djevojkama osigurao prvo mjesto u kategoriji vokalne izvedbe,
prvo mjesto u kategoriji nadahnutog pjevanja i konaËnog
pobjednika festivala. Bila je to bogata glazbena trpeza, a cijelo
Nebo se sa sigurnoπÊu radovalo ovakvom doæivljaju glazbenog
zajedniπtva.
AdventPress
Neki od sudionika Festivala duhovne glazbe u Maruπevcu: mjeπoviti sastav iz Osijeka Grace (gore lijevo), æenski sastav Ayal
Girls iz Zagreba (gore desno), muπki sastav iz Slovenije 4Given (dolje lijevo) i mjeπoviti vokalno-instrumentalni sastav iz Pule
38 •
H.Preg4.2010 u21
ADVENTISTI»KI PREGLED
38
01.11.2010, 09:53
»estitamo!
Maja –idara iz Osijeka i Draæen Molnar iz Neu-Isenburga vjenËani
8. kolovoza 2010. u Osijeku. VjenËao pastor Miroslav –idara.
Lana BahtiÊ i Orion MargetiÊ iz Zagreba vjenËani 10. listopada
2010. u Zagrebu. VjenËao pastor Igor Lorencin.
Cecilia Lizarraga Egunio iz Bolivije i
Bernard ©poljar iz Sydneya vjenËani 16.
kolovoza 2009. u Sydneyu. VjenËao
pastor Eddy Johnson.
Jessica Louise McDonald i Ariel Ivan
©poljar iz Sydneya vjenËani 4. srpnja
2010. u Canberri. VjenËao pastor Andrey
McCrostie.
©tefica Kukec iz Varaædina i Jurica
MikulËiÊ iz Varaædinskih Toplica
vjenËani 27. lipnja 2010. u Varaædinu.
VjenËao pastor Tihomir Sabo.
Mireya Stilinovic iz Brisbanea (Australija)
i Remi Gronning iz Vikersunda
(Norveπka) vjenËani u Vikersundu.
VjenËao pastor Glen Tore Storvollen.
Anita BibuloviÊ i Dejan DæambaseviÊ iz
Offenbacha vjenËani 24. svibnja 2009.
Hajdi-Tavita Kajevik iz Münchena i
Domingos-Salvador Cesca iz Brazila
vjenËani 9. svibnja 2010. u Münchenu.
VjenËao pastor Zoran LukiÊ.
ADVENTISTI»KI PREGLED
H.Preg4.2010 u21
39
01.11.2010, 09:53
• 39