Godina VII. Broj 74 1. studenoga 2010. REGIONALNI INFORMATIVNO-POLITIČKI MAGAZIN Krijesnica zabljesnula Zagorje Krapina - I mi imamo državne prvake KLANJEC - Zahvala jeseni HUM NA SUTLI - Most prijateljstva SVETI KRIŽ ZAČRETJE - Vatrogasci do novih članova ĐURMANEC - Poticana stambena izgradnja JESENJE - Natječaj za stipendije TUHELJ - Obilježen Dječji tjedan RADOBOJ - Obilježeni Dan općine i škole Mario Brlečić Bistričanec u Prvoj hrvatskoj ligi Tema broja Prijeti li Krapinsko-zagorskoj GLAS ZAGORJA županiji “demografska zima”? 3 4 GLAS ZAGORJA sadržaj impressum iz sadržaja: •Direktorica društva: Tanja Gregurović •Glavni urednik: Zvonko Franc •Zamjenik glavnog urednika: Drago Kozina 8 •Redakcija: Nada Vincelj, Monika Briševac, Dragan Kušec, Tomislav Lež •Vanjski suradnici: Zdravko Mršić, Zlatko Vitez, Vlasta Krklec, Milorad Videković, Kristina Pavlović, Milivoj Pašiček, Rajko Fureš, Nikola Dunaj, Elvis Lacković, Ana Kruhak, Dunja Horvatin, Mario Krog, Darko Fiket, Maja Šimunić, Dražen Zetić, Stjepan Kralj •Direktorica marketinga: Renata Novak DRAGUTIN LESAR Sramotno je da radnici po nekoliko mjeseci ne primaju plaću, a da kapitalisti sasvim normalno ne plaćaju doprinose za radnike i da sutradan ti isti idu predsjedniku države ili vlade na razgovor i nude rješenja kako izaći iz krize. •Marketing: Klementina Cerovečki marketing@radio-krapina.hr •Dizajn i oblikovanje: Hyper dizajn d.o.o. 12 •Nakladnik: Radio Hrvatsko zagorje Krapina d.o.o. Šetalište hrvatskog narodnog preporoda 13, 49 000 Krapina T: 049 372 665 F: 049 372 068 E-mail: krapinski-vjesnik@radio-krapina.hr •Grafička priprema i tisak: VJESNIK d.d., Zagreb Slavonska avenija 4, Zagreb Svi tekstovi suradnika odražavaju osobna promišljanja autora i ne mogu se dovoditi u vezu sa službenim stavovima redakcije. Rukopisi se ne vraćaju. Članci i fotografije vlasništvo su uredništva i ne mogu se objavljivati bez dogovora s redakcijom. SLJEDEĆI BROJ GLASA ZAGORJA – KRAPINSKOG VJESNIKA POTRAŽITE 1. PROSINCA 2010. Naslovnica: Valentina Holenda, učenica OŠ Konjščina Fotografija: Dunja Horvatin AKTUALNO TEMA BROJA: Dr. Lola Velarde: Prijeti li Krapinsko-zagorskoj županiji “demografska zima”?. . . . . 4 Vrijeme nade - riječ urednika: Zvonko Franc. . . . . . . . . . . . . . . . . 7 INTERVIEW: Dragutin Lesar: Društvo u kojem radnici nemaju perspektivu osuđeno je na propast . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8 Odvojeno mišljenje - kolumna: mr. sc. Zdravko Mršić. . . . . . . . . . 11 Političari govore - Mirko Krznar: Bill Gates neće doći. . . . . . . . . . 12 Željko Cujzek: Među najboljima u Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . 14 Pogled s Opatovine - kolumna: Zlatko Vitez. . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 Krapina - zagorska metropola . . . . . . . . . . . . 16-19 ZAGORJE INFO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20-33 Mislim dakle jesam - kolumna: Elvis Lacković . . . . . . . . . . . . . . . . 31 Reč zagorskog muža - kolumna: Rajko Fureš. . . . . . . . . . . . . . . . . 33 KRIJESNICA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34-35 KULTURA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36-47 Glas srca - kolumna: Stjepan Kralj. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 KULTURA INFO. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38-41 Vremeplov / Pjesnička riječ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42 Preporuke iz knjižnice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43 IZ UMJETNIČKE RADIONICE MIRKO KRZNAR Mislim da kod nas prije svega fali sloge. Previše se gleda na to koja je politička opcija gdje vladajuća, tko dolazi iz koje stranke. Treba se više gledati na to kako smo mi Zagorci jedni jedini, i moramo biti složniji, inače napretka neće biti. 14 ŽELJKO CUJZEK Stabilnost u prometu i kriminalitetu, Policijsku upravu krapinsko-zagorsku svrstalo je u tri ponajbolje u Hrvatskoj. Nemamo težih složenih kaznenih djela, ne eskalira neko posebno nasilje, ne povećava se broj prometnih nesreća s najtežim posljedicama. GLAS ZAGORJA Nikola Sinković: Prohujala stoljeća iz maglice sjećanja. . . . . . . . . 44 SERIJAL Veliko čileansko domoljubno srce. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46 SPORT INTERVIEW Mario Brlečić - Mladi Bistričanec u Prvoj hrvatskoj ligi. . . . . . . . . 48 SPORT INFO. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50 Pod Strahinjčicom - kolumna: Milorad Videković . . . . . . . . . . . . . 51 TOP 8 2010.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52-53 POD REFLEKTOROM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54-55 O njima se govori: Kristijan Sinković. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56 Mali Zagorci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57 Junak našeg doba - Vesna Cigula: Nema toga što ruke ne mogu stvoriti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58 Dani kruha Lobor. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60 Dani zahvalnosti za plodove Zemlje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61 ZANIMLJIVOSTI Humanost na djelu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62 Uz svetkovinu Svih svetih - Dama na kraju puta. . . . . . . . . . . . . . 64 Iz drugog kuta - kolumna: Dražen Zetić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66 5 TEMA BROJA 01. STUDENOGA 2010. Dr. Lola Velarde, predsjednica Europske mreže Instituta za obiteljsku politiku Uredio Zvonko Franc Prijeti li Krapinskozagorskoj županiji ”demografska zima”? U sklopu 40. plenarnog zasjedanja Vijeća Europskih biskupskih konferencija (CCEE), koje je od 30. rujna do 3. listopada održano u Zagrebu, a čija je glavna tema bila Demografija i obitelj u Europi, jedno od središnjih predavanja održala je dr. Lola Velarde, predsjednica Europske mreže Instituta za obiteljsku politiku i članica Papinskoga vijeća za laike. Tom je prigodom dr. Velarde i novinarima predstavila rezultate istraživanja o demografskom stanju u europskim zemljama koje je njezin institut proveo na zahtjev europskih biskupskih konferencija. Budući da sam prisustvovao toj konferenciji za novinare, sadržaj me ponukao da u ovom broju Glasa Zagorja pogledamo demografsko stanje naše Krapinsko-zagorske županije, ali i da vas, naše čitatelje, upoznamo sa zabrinjavajućim stanjem demografskog propadanja Europe i Hrvatske. Sa dr. Lolom Velarde razgovarao je novinar Glasa Koncila Ivan Uldrijan. Dozvolom Glasa Koncila prenosimo vam dijelove razgovora. 4 GLAS ZAGORJA M ožete li na samome početku razgovora čitateljima ukratko približiti djelovanje Europske mreže Instituta za obiteljsku politiku, čija ste predsjednica? DR. VELARDE: Institut za obiteljsku politiku (IPF) nevladina je organizacija koja ima savjetodavan status pri Ekonomskom i socijalnom vijeću Ujedinjenih naroda, registrirana je i kao interesna skupina pri Europskoj komisiji, a prisutna je i u Europskome parlamentu kroz međuskupinu za obitelj i djetinjstvo. Sjedište joj je u Španjolskoj, djeluje i u Francuskoj te Norveškoj, a izaslanike ima u Bruxellesu i Ženevi. Cilj je instituta biti pokretačka snaga za usvajanje cjelovitoga sustava obiteljske politike na svim razinama: lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj. S tim ciljem institut koordinira TEMA BROJA grupom multidisciplinarnih stručnjaka koji proučavaju i analiziraju instituciju obitelji, kao i različite izazove, prijetnje i mogućnosti s kojima se obitelj suočava, pridonoseći aktualnim analizama i prijedlozima. Ti su prijedlozi većinom upućeni medijima i donosiocima odluka. Institut godišnje objavi više od 30 priopćenja za javnost na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Također, sudjelovali smo i na nekoliko nacionalnih i međunarodnih konferencija radi promicanja umrežavanja, kao što je, primjerice, Svjetski kongres obitelji. Te su aktivnosti omogućile institutu da postigne svoj cilj podizanja svijesti o problemima obitelji, kako u civilnome društvu, tako i među onima koji donose odluke. 01. STUDENOGA 2010. udio starog stanovništva u prosjeku porasti na 30% populacije. Drugo, za porast broja stanovnika u Europi može se 90% zahvaliti useljenicima, a samo 10% prirodnome prirastu. Broj useljenika narastao je s 21 milijun u 2000. na 31,6 milijuna u 2009., što predstavlja 6,3% cjelokupne europske populacije. Treći je zaključak da se demografska kriza pogoršala zbog dramatičnog povećanja broja pobačaja. U 2008. izvršeno je 2,9 milijuna pobačaja u više od 40 zemalja obuhvaćenih istraživanjem, od toga u Hrvatskoj 4.497. To znači da se u Europi sva- striji i Sloveniji, nego su izjednačene i s brakom i obitelji, kao u Španjolskoj, Belgiji, Nizozemskoj, Norveškoj i Švedskoj. Svih 27 članica Europske unije, osim Malte, zakonski dopuštaju razvod. Razorenih je brakova sada više od milijun svake godine, tako da se svakih 30 sekunda dogodi jedan razvod. U Europi se svakih 11 sekundi izvrši jedan pobačaj, što je 327 pobačaja u jednome satu, odnosno 7.468 pobačaja u jednome danu. U Europi svaka četvrta trudnoća završi pobačajem. kih 11 sekundi izvrši jedan pobačaj, što je 327 pobačaja u jednome satu, odnosno 7.468 pobačaja u jednome danu. U Europi svaka četvrta trudnoća završi pobačajem. Četvrto, neke zemlje u svome ustavu i zakonima prepoznaju temelje braka i obitelji kao i obvezu države da im pomogne i da ih zaštiti. Međutim, istodobno se provode zakoni koji negiraju osnovno značenje braka u društvu, primjerice, zakonski izjednačavajući Mnogi problemi proizlaze iz razorenih obitelji Jednom ste prigodom istaknuli da Europa gubi bitku za obitelj. Možete li pojasniti tu izjavu i ujedno dodati Postoje brojni empirijski dokazi koji svjedoče da većina problema, kao što su socijalno isključivanje, zloporaba droga, delinkvencija, neuspjeh u školi i slično, vuče korijen iz razorenih obitelji. Podizanje svijesti o problemima obitelji Na plenarnome zasjedanju CCEE-a u Zagrebu na poseban su način razmatrana pitanja vezana uz obitelj i demografiju u današnjemu europskom društvu. Predstavljeni su i rezultati najnovijega istraživanja provedenog pri biskupskim konferencijama u 47 europskih zemalja. Možete li iznijeti neke glavne naglaske toga istraživanja? Istraživanje je pripremilo Tajništvo CCEE-a, te je anketa koja je imala 25 pitanja poslana u europske zemlje. Pitanja su pokrivala tri osnovne teme: demografiju, podatke o rađanju te obiteljsku politiku. Odgovori na deset pitanja ponudili su statističke pokazatelje, a odgovori na ostala pitanja poslužili su za kvalitativnu analizu stanja. Tajništvo CCEE-a i biskupske konferencije cijele Europe napravili su izvanredan posao, zahvaljujući kojemu prvi put imamo tako detaljan opis stanja u toliko mnogo zemalja. Ovom bih prigodom istaknula glavne zaključke toga istraživanja. Kao prvo, Europu je pogodila - kako se to već sada naziva - demografska zima. Prosječni broj poroda u 27 zemalja Europske unije je 1,56 djeteta po ženi, što je daleko ispod stope od 2,1 koja je potrebna za prirodnu obnovu stanovništva. To je i daleko ispod očeki- Stoga možemo zaključiti da se problemi s kojima se suočava obitelj pogoršavaju, a budućnost je teška i uznemirujuća. U razdoblju od 1997. do 2007. razvod braka pogodio je više od 17 milijuna djece u Europskoj uniji. koje su to promjene koje doživljava današnja europska obitelj? Obitelj više ne možemo uzimati zdravo za gotovo. Novi ekonomski pritisci i pritisci zbog posla, zajedno s nedostatkom društvenoga poštovanja i obzira, prijete stabilnosti obitelji. Pokazatelji koje sam maloprije podastrla jasno svjedoče da se stanje obitelji u Europi pogoršalo. Istodobno, postoje brojni empirijski dokazi koji svjedoče da većina problema, kao što su socijalno isključivanje, zloporaba droga, delinkvencija, neuspjeh u školi i slično, vuče korijen iz razorenih obitelji. To znači da je složna, naravna obitelj još uvijek, i uvijek će biti, temelj zdravoga društva. Naravna obitelj, dokazano je, najbolje je okružje za odgoj čovjeka, i zbog toga su tijela javne vlasti obvezna jamčiti joj zaštitu. Štoviše, mi građani dužni smo od njih zahtijevati tu zaštitu. Spomenuli ste kako je Europu pogodila demografska zima, što je stvorilo ostarjeli kontinent. Koliko će se Detalj s konferencije za novinare dr. Lole Velarde, uz nju sjedi vlč. Vlatko Poljičak Trebamo biti svjesni činjenice da postoje moćni lobiji koji utječu na europske politike promičući snažan ideološki program usmjeren protiv obitelji. vanja europskih građana, koje iznosi 2,3 djeteta po ženi. Žene rađaju u kasnijoj dobi, pa u prosjeku svoje prvo dijete rađaju sa 30 godina. Uz to, Europa je kontinent starih ljudi. Već je sada u Europi starijih ljudi s više od 65 godina, 3,4 milijuna više negoli mlađih od 14 godina. Predviđa se da će do 2050. u svakoj europskoj zemlji istospolne zajednice s brakom, ili pak donoseći zakone koji podupiru raspad obitelji, tj. razvod i pobačaj. U više od pola zemalja članica Europske unije istospolne zajednice ne samo da su priznate kao civilno partnerstvo, što je primjer u Portugalu, Francuskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Finskoj, Njemačkoj, Češkoj, Mađarskoj, Au- GLAS ZAGORJA 5 TEMA BROJA 01. STUDENOGA 2010. takvo stanje odraziti na budućnost europskoga društva i u kojim područjima? U budućnosti time će biti pogođena ekonomija, sve će opterećeniji biti mirovinski i zdravstveni sustavi, dob potrebna za odlazak u mirovinu će se povećavati, itd. Imat ćemo sve manje i manje stabilnih obitelji, a sve više siromaštva i osamljenosti. Obitelji dati prioritetan status Postoji li u europskim državama sustavno praćenje i analiza problema s kojima se suočava obitelj, kao i njihovih uzroka i posljedica? Nude li se neka rješenja za te probleme? Praćenje i svijest o problemima obitelji umnogome se razlikuju od države do države. Mogu reći da je Europska komisija jako zabrinuta za demografsku budućnost Europe, naročito otkada je 2005. objavljena zelena knjiga o demografskim promjenama. Nekoliko dokumenata Europske komisije, Europskoga parlamenta, kao i Europskoga ekonomskog i socijalnog vijeća potiču zemlje članice da obitelj uključe u svoje ekonomske i socijalne politike i da zatraže poticanje druš- 25 najnegativnih općina Godina: Prirodno kretanje stanovništva KZŽ 2000.-2009. Rođeni Godina: Vitalni Umrli Prirodni prirast indeks Slunja 439 1.401 -962 31,33 Dvor 288 1.194 -906 24,12 Gvozd 169 795 -626 21,26 Suhopolje 606 1.168 -562 51,88 Erdut 667 1214 -547 54,94 Desinić 230 760 -530 30,26 Perušić 231 749 -518 30,84 Trpinja 454 958 -504 47,39 Draž 214 696 -482 30,75 Lekenik 477 934 -457 51,07 Lobor 294 748 -454 39,30 Dubrava 440 883 -443 49,83 Vojnić 439 878 -439 50,00 Bednja 382 821 -439 46,53 Marija Bistrica 533 962 -429 55,41 Netretić 237 663 -426 35,75 Đurđenovac 721 1129 -408 63,86 Krapinske Toplice 505 912 -407 55,37 Generalski Stol 176 581 -405 30,29 Topusko 222 618 -396 35,92 Kneževi Vinogradi 403 785 -382 51,34 Martinska Ves 295 673 -378 43,83 1112 1486 -374 74,83 Brinje 302 675 -373 44,74 Preko 261 628 -367 41,56 Pitomača Dr. Velarde rođena je u španjolskome glavnome gradu Madridu, a doktorirala je na Visokome tehničkom učilištu za šumarske inženjere Politehničkoga sveučilišta u Madridu, a na Sveučilištu kralja Juana Carlosa u istome gradu predaje studentima ekologije. Autorica je više od 20 znanstvenih i stručnih radova, a održala je i više izlaganja na konferencijama u Španjolskoj i svijetu. Nekoliko je godina aktivno sudjelovala u političkome životu glavnoga španjolskog grada skrbeći se za politiku prema mladima. U rodnome gradu živi sa suprugom Juanom de Diosom Dávilom, a nedavno su posvojili troje djece. tvene klime koja je otvorena za potrebe obitelji i senzibilizirana za pitanje majčinstva. Ipak, trebamo biti svjesni činjenice da postoje moćni lobiji koji utječu na europske politike promičući snažan ideološki program usmjeren protiv obitelji. Koji su prijedlozi Instituta za obiteljsku politiku kada je u pitanju stvaranje i razvoj politikâ koje će biti naklonjene obiteljima? Dopire li vaš glas do mjerodavnih institucija? Neki od prijedloga jesu promicanje stvaranja politikâ usmjerenih na obitelj u Europi i implementiranje autentičnih, učinkovitih, opsežnih i univerzalnih obiteljskih politika, dajući obitelji status političkoga prioriteta. Također, potrebno je prepoznavanje i promicanje prava obitelji u svim područjima, naročito prava roditelja da usklade posao i obiteljski život, da imaju onoliko djece koliko oni sami to žele i da biraju 6 2009. Rođeni Gradovi Donja Stubica Klanjec Krapina Oroslavje Pregrada Zabok Zlatar Općine Bedekovčina Budinščina Desinić Đurmanec Gornja Stubica Hrašćina Hum na Sutli Jesenje Konjščina Kraljevec na Sutli Krapinske Toplice Kumrovec Lobor Mače Marija Bistrica Mihovljan Novi Golubovec Petrovsko Radoboj Stubičke Toplice Sveti Križ Začretje Tuhelj Veliko Trgovišće Zagorska Sela Zlatar - Bistrica 465 69 28 111 54 62 79 62 817 75 26 24 50 60 13 43 14 36 21 55 22 33 23 51 31 6 23 44 27 52 11 40 11 26 na različitim razinama, a Izvješće o razvoju obitelji u Europi od 2006. institut jednom godišnje predstavlja u Europskome parlamentu. U sva naša izvješća redovito uključimo i poglavlje s dvadesetak detaljnih prijedloga kojima se promiče obitelj Umrli 660 89 45 146 76 101 111 92 1327 104 43 71 49 64 32 64 21 69 20 104 23 59 60 107 45 18 44 52 30 79 29 80 16 44 2000. – 2009. Prirodni Rođeni prirast -195 4757 -20 591 -17 280 -35 1239 -22 566 -39 634 -32 832 -30 615 -510 7765 -29 736 -17 234 -47 230 1 443 -4 566 -19 171 -21 405 -7 174 -33 367 1 166 -49 505 -1 123 -26 294 -37 242 -56 533 -14 202 -12 86 -21 229 -8 337 -3 255 -27 531 -18 186 -40 443 -5 91 -18 232 Umrli 6551 719 443 1448 830 1040 1126 945 13385 1056 473 760 574 783 301 670 222 660 296 912 247 748 415 962 351 147 424 445 374 855 350 781 223 356 Prirodni prirast -1794 -128 -163 -209 -264 -406 -294 -330 -5620 -320 -239 -530 -131 -217 -130 -265 -48 -293 -130 -407 -124 -454 -173 -429 -149 -61 -195 -108 -119 -324 -164 -338 -132 -124 opstankom. Zatim, da se na istinski konstruktivan način u obiteljske politike uključe razna područja profesionalnog, obiteljskog i osobnog razvoja, da se pruži pomoć u slučajevima obiteljske krize, da se promiče aktivno sudjelovanje roditeljskih i obiteljskih udruga te da se kroz specifične mjere uzmu u obzir i obitelji koje imaju posebne potrebe. Usput, dobro je istaknuti kako masovni mediji imaju snažan utjecaj u postavljanju važnih političkih pitanja, pa je i naše iskustvo u institutu takvo da je potrebno doprijeti do medija kako bi političari na najbolji način čuli naš glas. Međunarodni projekt društvenoga inženjeringa obrazovanje za svoju djecu, te prava djece da žive u stabilnom domu. Posljednjih je godina institut izradio nekoliko izvješća o razvoju obitelji kao institucija. Cilj je tih prijedloga ohrabriti univerzalni koncept obitelji, kao i kulturu i ambijent koji obitelji dopuštaju da upravlja svojim GLAS ZAGORJA Dolazite iz Španjolske, zemlje koja je po mnogočemu specifična. Španjolska je zemlja sa snažnim kršćanskim korijenima, za koju ste i sami jednom prigodom istaknuli da je postala pokusnim poljem sekularizma. Naime, upravo je Španjolska na neki način postala žrtvom novoga koncepta obitelji. Možete li objasniti kulturološku i ideološku pozadinu toga fenomena te njegove manifestacije? Moramo biti svjesni činjenice da smo uključeni u svjetsku bitku. Riječ je o onome što je papa Ivan Pavao II. TEMA BROJA nazvao kulturom smrti protiv kulture života. Ta se bitka uglavnom vodi u međunarodnim institucijama, kao što su Ujedinjeni narodi ili Europska unija, budući da su one, slikovito rečeno, prečac odnosno najkraći put kojim se može doprijeti do što više zemalja u što kraćem vremenu. To nije proces koji ide odozdo prema gore. Upravo suprotno, to je proces društvenoga inženjeringa koji cilja na promjenu kulture kroz implementaciju novih zakona. Najlakše je to postići preko relativizma, ako se kaže da je nešto što je legalno ujedno i ispravno. Kao primjere možemo uzeti pobačaj, eutanaziju, kloniranje ljudi, istospolne brakove, itd. Nije slučajnost da se isti zakoni gotovo istodobno donose u toliko različitih zemalja. Nažalost, španjolska socijalistička vlada, na čelu s njezinim predsjednikom Zapaterom, postala je predvodnicom toga međunarodnog projekta. Više od deset novih zakona, koji se tiču rodne ideologije, pobačaja na zahtjev, brzih razvoda, istospolnih brakova, ljudskoga kloniranja i sl., doneseno je u posljednjih šest godina. To nanosi štetu mnogim ljudima, a pokazatelji koji govore, primjerice, o pobačaju kod adolescentica, poslijepobačajnom sindromu i raspadu obitelji pogoršavaju se iz godine u godinu. Ali sa zadovoljstvom mogu reći da je u Španjolskoj trenutno prisutna snažna društvena reakcija protiv Zapaterova ideološkog projekta, što je i pokazano različitim masovnim prosvjedima koji su se dogodili tijekom posljednjih godina. Što biste, na kraju razgovora, poručili hrvatskim političarima u vremenu kada je Hrvatska na korak do ulaska u Europsku uniju? Kako očuvati obiteljske vrijednosti u tome društvu u kojemu, kako ste istaknuli, obitelj tek treba postati politički prioritet? Poručila bih im da ostanu blizu vrijednostima i vjeri hrvatskih ljudi i da ne slijede maloprije spomenuti ideološki projekt, jer to nipošto nije uvjet za primanje u Europsku uniju. Naprotiv, Hrvatska može predstavljati svjetlo u duhovnoj tami stare Europe. Ljudske vrijednosti obogaćene kršćanskim nasljeđem - kao što su ljudsko dostojanstvo, obrana života od rođenja do naravne smrti, promicanje naravnih obitelji, principi solidarnosti, supsidijarnosti i općega dobra - moraju imati nove branitelje među europskim zemljama. Među njima su Malta, Irska, Poljska i neke istočne zemlje, a ponekad i Italija i Španjolska, i nadam se da će se Hrvatska pridružiti toj neformalnoj koaliciji za ljudske vrijednosti unutar Europske unije. VRIJEME NADE – RIJEČ UREDNIKA Z nate li basnu o marljivom mravu i veseljaku cvrčku? Pretpostavit ću da znate, no ovu verziju većina nije čitala, ali ste je zato svi vrlo dobro osjetili na svojoj koži: ili jednom jedan mrav i cvrčak, veliki prijatelji. Cijele jeseni vrijedni mrav spremao je hranu u svoje sklonište pripremajući se za zimu. Nije se mogao zabav- B sme. Na kraju večeri jedan naočit gospodin iz društva koje sam zabavljao dao mi u ruke svežanj novčanica i posjetnicu uz napomenu da mu se javim. Javio sam mu se, kad ono, taj je gospodin bio zapravo jedna vrlo važna i moćna osoba. Postao sam direktor u njegovom poduzeću i jedini mi je posao zapjevati kada se to šefu prohtije. 01. STUDENOGA 2010. pitati kada jednog proljeća dođu veliki gazde s bagerima graditi svoje vikendice, lovišta i hareme. Ionako nas neće puno ni biti u Zagorju, što zbog stalnog iseljavanja, a što zbog činjenice da broj umrlih svake godine sve većom razlikom premašuje broj rođenih. Tko je kriv? To pitanje ionako nije nigdje postavljeno do sada u tekstu. Kaj je život bez pajdaša? Piše Zvonko Franc zvone.franc@gmail.com Se je to – morti, no kaj je čovek bez nade? Barem to nam nemre nišče zejti. Ufanje i ljubaf prema pajdašiji, to sum siguren da bu zadnje z Zagorja nestale. Još same nekaj da Vas pitam: Kaj je život bez pajdaša? ljati uokolo s prijateljima, niti si je mogao priuštiti nekakav odmor. Radio je i radio. Za to vrijeme njegov prijatelj cvrčak obilazio je restorane, zabavljao se i uživao. Došla je zima. Vrijedni mrav se sklonio u svoj trošni dom i polako trošio svoje zalihe hrane kako bi mu dostajalo za cijelu zimu. Jednog ledenog zimskog jutra netko mu pozvoni na vrata. On bojažljivo otvori i ugleda pred njima prijatelja cvrčka u skupocjenoj bundi, pun nakita, a na cesti veliki terenac u kojem je sjedio vozač i pazio da temperatura ne padne ispod dvadeset Celzijevih stupnjeva. Mrav je ostao zapanjen. Ne čekajući da mrav postavi pitanje, cvrčak se požuri odgovoriti: - Prijatelju bio sam ti jedne večeri u jednom finom restoranu. Pjevao sam nekom društvu domoljubne pje- M rav ga je samo čudno gledao, no opet prije nego je išta izustio, cvrčak nastavi: - Došao sam te pitati za koliko bi prodao ovaj svoj komad zemlje na kojem imaš ovu svoju straćaru. Na proljeće dolazim s novcem i bagerima, jer gazda će tu graditi svoju vikendicu i lovište. prije nego što je mrav opet nešto i pokušao reći, cvrčak je već sjeo u svoj terenac i odjurio. Kao u svakoj priči, možemo naći pouke. Jedna je svakako da je bitnije biti na pravom mjestu u pravo vrijeme nego se ubijati po cijele dane i pošteno raditi. Druga bi mogla biti da se ljudski karakter prepoznaje kada se domogne vlasti i moći, a treća? omislite sami, jer nas obične Zagorke i Zagorce ionako nitko ništa neće I D GLAS ZAGORJA D ok nas još nekaj ima, najme rušiti svoje stare drvene hiže, klijeti, dvorce, kurije; najme pustiti da drveni križi kraj puta sprhneju v trnju i draču, a gipsani ili željezni Jezuš strune od sonca, dežđa i leda. Morti bu se ipak vrnul dečji plač v naše zagorske hiže. Morti budu naše zagorske klijeti sejedne zvonile kajem i popefkom. Morti bu se našel kaki pametni i bogati čovek keri bu dal peneze za naše stare dvorce i kurije. Morti se bume opet zestajali pri kapelama, cirkvama i križima i morti bu imel kdo prekrižiti se kraj respetega Jezuša na križanju. Se je to – morti, no kaj je čovek bez nade? Barem to nam nemre nišče zejti. Ufanje i ljubaf prema pajdašiji, to sum siguren da bu zadnje z Zagorja nestale. Još same nekaj da Vas pitam: Kaj je život bez pajdaša? 7 INTERVIEW 01. STUDENOGA 2010. Dragutin Lesar: Razgovarao Zvonko Franc Društvo u kojem radnici nemaju perspektivu osuđeno je na propast Dragutin Lesar, čelnik je nove stranke na hrvatskoj političkoj sceni, Hrvatskih laburista - Stranke rada, u čiji bi se primjer, kad je u pitanju savjesnost u obavljanju zastupničkog rada u Hrvatskom saboru, mogli ugledati svi zastupnici od kojih su mnogi iznevjerili dano im povjerenje hrvatskih birača. Nekoliko puta je bio proglašavan najaktivnijim saborskim zastupnikom, a njegove zakonske inicijative umnogome su prednjačile u borbi za interese najobičnijih ljudi radnika, umirovljenika i svih obespravljenih, onih koji žive od svoga rada. U razgovoru u emisiji "Oči u oči" Radija Hrvatsko zagorje Krapina progovorio je o aktualnim problemima i rješenjima koja nudi njegova stranka. 8 GLAS ZAGORJA INTERVIEW Što Hrvatski laburisti - Stranka rada mogu ponuditi novoga u zaštiti radnika i radničkih prava? SDP i HDZ se također zalažu za prava radnika, a opet ostaje činjenica da radnici sve manje mogu živjeti od svoga rada ukoliko uopće rade? Društvo u kojemu radnici nemaju perspektivu je osuđeno na propast. To je društvo koje ne može opstati, ne kao moderno, demokratsko i u parlamentarnoj državi. Kriza koja nas je zahvatila prije dvije godine pokazala je svu nesposobnost vladajućih elita i onih koji raspolažu kapitalom i koji su vlasnici radnih mjesta. Podsjećam na činjenicu da vla- 01. STUDENOGA 2010. krenuti ljude da na sljedećim izborima ne glasaju ideološki nego interesno, što znači da se bore za svoje interese. Za radnika je bitno da ima gdje raditi, da od toga može živjeti, da ima zdravstvenu zaštitu i sigurnu i dostojanstvenu starost, dakle, bitan je dobar mirovinski sustav. Ta ideološka svrstavanja i glasovanje na temelju ideološkog predznaka, lijevog ili desnog, u Hrvatskoj su doveli do toga da u Hrvatskom saboru i hrvatskoj vlasti nemate nikoga tko je zapravo bio radnik, koji to ponosno i javno priznaje i koji je spreman boriti se za interese radnika koje možete čuti u svakoj tvornici na svakom javnom O poslodavcima koji hodočaste na Pantovčak i Banske dvore: Sramotno je da radnici po nekoliko mjeseci ne primaju plaću, a da kapitalisti sasvim normalno ne plaćaju doprinose za radnike i da sutradan ti isti idu predsjedniku države ili vlade na razgovor i nude rješenja kako izaći iz krize. dajući do ožujka prošle godine uopće nisu priznavali krizu i da uopće nisu htjeli razgovarati o mehanizmima obrane od krize i onda ne čudi činjenica o više od 300 000 nezaposlenih. Sramotno je da radnici po nekoliko mjeseci ne primaju plaću, a da kapitalisti sasvim normalno ne plaćaju doprinose za radnike i da sutradan ti isti idu predsjedniku države ili vlade na razgovor i nude rješenja kako izaći iz krize. Mi smo osnovali stranku rada, hrvatskih laburista upravo zbog toga jer smo vidjeli da na hrvatskoj političkoj sceni ne postoji stranka koja bi zastupala interese onih ljudi koji žive od svoga rada. Mi smo stranka koja ne tvrdi da ćemo podjednako štititi interese svih slojeva društva i interesnih skupina, nego, ponavljam, samo onih koji žive od svoga rada. Jesu li onda Hrvatski laburistiStranka rada političko-sindikalni pokret? Koje su vaše političke poruke? U svim državama u kojima postoje laburističke stranke ili prave socijaldemokratske stranke, sve su nastajale iz sindikalnog pokreta i u Njemačkoj je, primjerice, normalno da najbolji sindikalni kadrovi završavaju u SPD-u ili obratno. Sasvim je prirodno da je stranka koja zagovara interese radnika prirodni saveznik sindikata. Mi smo i pokret jer želimo po- mjestu. Volio bih da postanemo pokret koji će pokrenuti ljude da otkažu poslušnost političkim elitama koje se radnika sjete tek u predizbornim kampanjama. Interese kapitalista u Saboru i Vladi zastupa 90% ljudi Kako pomiriti prava radnika i poslodavaca? Prava kapitalista su zaštićena na svim razinama, jer u Saboru i Vladi 90% ljudi zastupa njihove interese i za njih se ne treba brinuti. Nadalje, kompletni bankarski sustav koji je u stranom vlasništvu, na strani je kapitalista i kompletna financijska i kreditna politika ove države podređena je interesima kapitalista, a ne radnika. Hrvatski laburisti - Stranka rada jedina je stranka koja se aktivno angažirala u pomoć sindikatima pri prikupljanju potpisa za referendum protiv izmjena Zakona o radu. To je jedan od klasičnih primjera kako na demokratski način jedna politička stranka može suradnjom sa sindikatima prikupljanjem potpisa građana prisiliti vladajuće da promijene svoju odluku. Da je došlo do tih izmjena Zakona o radu, dugoročno gledano, šteta za radnike bila bi ogromna jer bi Hrvatska ostala bez kolektivnih ugovora. Unatoč silnoj medijskoj kampanji, koja je bila poprilično politički motivirana, javnost zapra- vo nije imala puno saznanja o spornom sadržaju predloženih izmjena. Što je to bilo sporno? Sporna je jedna rečenica koja govori da prava radnika iz kolektivnih ugovora vrijede i nakon raskida ili prestanka važenja jednog kolektivnog ugovora dok se ne sklopi novi. To je 1995. uvedeno u Zakon o radu, a izmjenama Zakona o radu, izbacila bi se upravo ta zaštitna klauzula što bi Prema analizi prof. Slavka Kulića s Ekonomskog instituta koji je proveo istraživanje na uzorku od 680.000 radnika hrvatskih tvrtki u prošloj godini, kapitalisti su na jednu isplaćenu kunu radniku ostvarivali profit od 1,18 kuna. Takav ekstra profit se ne ostvaruje nigdje u Europi. Kako to da Hrvatska unatoč silnim zakonima i podzakonskim aktima ima toliko kriminala? O poslodavcima koji se žale da premalo zarade: Prema analizi prof. Slavka Kulića s Ekonomskog instituta koji je proveo istraživanje na uzorku od 680.000 radnika hrvatskih tvrtki u prošloj godini, kapitalisti su na jednu isplaćenu kunu radniku ostvarivali profit od 1,18 kn. Takav ekstra profit se ne ostvaruje nigdje u Europi. kapitalistima omogućilo da raskinu ugovor bez da moraju sklopiti novi. Tu zaštitnu klauzulu Vlada je htjela izbrisati pod pritiskom kapitalista da bi oni raskidanjem kolektivnih ugovora lakše mogli utjecati na prava radnika, smanjivanjem plaće i cijene rada, a u cilju povećanja svoje dobiti. GLAS ZAGORJA Kriminalci se ne boje zakona, nego represije. Tu leži odgovor. Hrvatska nema sustav kontrole, represije i brzog sankcioniranja. Ni inspekcijske, ni pravosudne niti policijske službe ne rade svoj posao kako treba i svakodnevno smo svjedoci sljedećoj banalnosti: ako radnik u tvorničkoj men- 9 INTERVIEW 01. STUDENOGA 2010. O kukuriku koaliciji: Iskreno, pitam se kako će uopće funkcionirati ta lijeva koalicija i kako će se pomiriti neoliberalni koncept sa socijaldemokratskim, interesi umirovljenika i interesi jedne regionalne stranke. zi ukrade pileći batak, završit će kod prekršajnog suca, a ako netko ukrade milijun ili čak milijune državnog ili radničkog novca, on postaje državni problem i Vlada s njim vodi pregovore kako taj problem riješiti. S velikim lopovima Vlada pregovara, a sitne prekršitelje uhićuje i zatvara. Kad to stavite u statističke podatke policije ili državnog odvjetništva, onda ispada da su oni jako uspješni, a zapravo se ništa ne događa. Kakvo je stanje proračuna? Oko 62% izvornog proračuna je unaprijed zadano. Svake godine imamo situaciju da se planirani deficit od nekih 6-7 milijardi kuna pokriva novim zaduženjima na inozemnom tržištu. Proračunski kapacitet Hrvatske je negdje oko 110 milijardi kuna, a Vlada je za ovu godinu isplanirala proračun od 122 milijarde kuna. Ova razlika je umjetno napuhavanje proračuna koje se pokriva novim zaduženjima. Takav nivo socijalnih davanja, socijalnih pomoći bez kontrole i jasnog sustava, povlaštene mirovine uz koje mnogi korisnici i dalje rade zadržavajući pola iznosa povlaštene mirovine i cijelu plaću, subvencije poljoprivredi i brodogradnji bez jasnih kriterija i vizija, mirovinski sustav, dalje se nikako ne mogu održavati i za njih je odgovorna sadašnja vlada. ma ćemo se zajednički boriti za prava onih koji žive od svoga rada. Očito u tome leže razlozi napada na nas. Hrvatski radnici su dvadeset godina glasali na izborima čas za jedne, čas za druge. Uglavnom za jedne protiv drugih i uvijek poslije izbora vlasti bi stale na stranu interesa kapitalista i zaboravile radnike kojima bi opet bilo isto, pa čak i gore. Hrvatski laburisti - Stranka rada radnicima nudi tu toliko potrebnu mogućnost da konač- koje su oko njega nikada nećemo koalirati. Što se tiče post izbornih pregovora s lijevom grupacijom koju predvodi SDP, oni su mogući, ali opet ne pod svaku cijenu. Iskreno, pitam se kako će uopće funkcionirati ta lijeva koalicija i kako će se pomiriti neoliberalni koncept sa socijaldemokratskim, interesi umirovljenika i interesi jedne regionalne stranke. Kako riješiti pitanje prevelikoga uvoza, odnosno, kako zaštititi interese domaćih proizvođača i hrvatskoga gospodarstva? Hrvatska je članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i na putu je u punopravno članstvo u Europskoj uniji. Ta članstva pod O uvozu hrane: Najveći uvoznici hrane u Hrvatsku nisu stranci, nego naše hrvatske tvrtke koje kupuju ogromne količine jeftine i nekvalitetne hrane na ras prodajama po Europi i Americi da bi dio tih sirovina stavili u prerađevine, a najveći dio pod lažnim etiketama plasiraju izravno potrošačima. no glasaju za svoje interese i da ne budu izigrani kao do sada. Da o vašoj stranci ovisi sastavljanje nove vlade, kako biste postupili? Poruka Hrvatskih laburista Stranke rada je - ne u vlast pod svaku cijenu ni sa svakim, što znači da sa HDZ-om i strankama razumijevaju obavezu slobode kretanja robe, ljudi i kapitala. Zabranom uvoza ne bi se riješio problem prevelikog uvoza, jer bi se samo stvorio drugi problem monopola pojedinih tvrtki na domaćem tržištu koje bi opet ucjenjivali i iskorištavali potrošače. Najveći problem je uvo- Boje nas se i lijevi, zato nas napadaju Kako komentirate tezu proizišlu iz aktualne oporbe da je glas za Hrvatske laburiste - Stranku rada, bačeni glas? Najveći dio, 80% naših članova nisu bili članovi ni jedne stranke, ali su shvatili da se bez angažmana, stvari neće promijeniti i to je najveća snaga Hrvatskih laburista. Druga činjenica koja je također bitna proizlazi iz odredbi našega statuta koje brani članstvo u našoj stranci osobama koje su osuđivane ili za koje se vodi bilo kakav kazneni postupak. Nadalje, velika snaga naše stranke je što ostajemo i želimo ostati prirodni saveznik sindikatima s koji- 10 GLAS ZAGORJA znički lobi stimuliran od stranih banaka kreditnim linijama s malim kamatama. Otvorili smo svoje tržište stranim trgovačkim lancima bez jasnih kriterija, u čemu su lokalne samouprave veliki krivci, i naravno da oni forsiraju svoje proizvode. Što se tiče hrane, najveći uvoznici hrane u Hrvatsku nisu stranci nego naše hrvatske tvrtke koje kupuju ogromne količine jeftine i nekvalitetne hrane na rasprodajama po Europi i Americi da bi dio tih sirovina stavili u prerađevine, a najveći dio pod lažnim etiketama plasiraju izravno potrošačima. Daleko najveći problem prevelikog uvoza leži u činjenici da Hrvatska nema bilancu svojih potreba. Mi ne znamo koliko toga trebamo proizvesti da bismo zadovoljili potrebe našeg tržišta. Da imamo uvid u potrebe tržišta tada bismo znali i mogli kroz sustav poticaja kontrolirati tržište i količinu uvoza. Probajte uvesti staro i nekvalitetno meso u zemlje EU. Nećete dobiti zabranu, nego ćete fino čekati na nalaze inspekcije i laboratorija koji će vam nakon tjedan do dva reći da nalazi pokazuju da je meso nezdravo i da ne može biti uvezeno u njihovu zemlju. To je također normalan način da država zaštiti svoje proizvođače i potrošače. ODVOJENO MIŠLJENJE O vaj osvrt po običaju pišem unaprijed, kako bi uredništvo moglo na miru urediti naše vrijedne novine. Pisan je početkom tjedna u kojem se rješava hrvatsko sudbinsko političko pitanje: povratak dr. Ive Sanadera u Sabor. Bez obzira na ishod saborskog postupka, koji će nedvojbeno biti zakonit, unaprijed pišem da je za Hrvatsku svejedno hoće li jedan čovjek – pa makar to bio i čovjek, koji je za HDZ dvaput dobio parlamentarne izbore – sjesti na jedno saborsko sjedalo. Sabor je sedam godina tratio hrvatsko vrijeme dok je na tom sjedalu, za koje se ne zna gdje je u sabornici, 01. STUDENOGA 2010. jer očito nije bilo nikakva izbora. Taj se izraz zavukao i u jedinu, svetu i nezamjenljivu Hrvatsku, vjerojatno stoga što ni u samostalnoj demokratskoj, nekomunističkoj Hrvatskoj nema pravog izbora. Stranke i koalicije se izmjenjuju na vlasti, a politički režim koji zemlju i narod vodi u propast, ostaje isti, tko god bili nositelji vlasti. Uz raznorodnost posebnih interesa u velikoj državi, komunistička partija nije mogla biti jedinstvena, jer je interese bilo teško pomiriti. U jedinoj su se partiji vodile žestoke bitke za prevlast, koje su ugrožavale i položaj vrhovnog vođe, koji je uvijek pobjeđivao svoje supar- Ono što se danas vidi i što smijem napisati jest da je jedinstven jedino narod i to u osudi sadašnjeg stanja i ponašanja hrvatskih ljudi vlasti, hrvatske oporbe, te cijelog podijeljenog Sabora. Vidi se i to, da narod svakim danom i satom te poslije svake izjave ljudi vlasti postaje čvršćim. ko je netko i načas pomislio da ovaj osvrt nije pisan u najozbiljnijoj nakani, spomenut ću samo to da se već dugo hrvatski narod nije u stanju ni sam hraniti ni sam braniti te da je Hrvatska postala zemljom neznanja. Hrvati žive od pozajmica, a ne od rada i proizvodnje. Hrvatsku je izne- A DUH KUMROVCA, MALO "K" O Tko zna dotaknuti bílo naroda, zna da narod više ne zanimaju ni riječi, ni lica, ni radio, ni televizija, ni noPiše vinska izvješća, ni nepravomoćne, ali ni pravomoćne mr. sc. sudske presude. Narod zanimaju djela. Zdravko Mršić sjedio netko drugi. Ne vidim razlog da se pretvaranjem jednog većinskog saborskog sjedala u nezavisno ne nastavi traćenje našeg vremena još jednu godinu. toga ne razumijem ni zašto je Hrvatsku nedavno bio zapljusnuo val potpore HDZ-ovih mjesnih organizacija u smislu nekadašnje pjesmice, koja se pjevala za bivšeg režima u dobru i u zlu: Druže Tito, mi ti se kuneeemo, da sa tvoga puta ne skrećeeemo! Mlađim čitateljima – ako oni od silnog pričanja imaju vremena za čitanje – valja objasniti što je bio smisao potporne partijske pjesme vođi i učitelju njihovih naroda, Josipu Brozu iz Kumrovca, veliko „k“. a, nasreću, mrtvu komunističku Jugoslaviju se govorilo – dok Bošnjaci još nisu bili priznavani za narod – da ima šest republika, pet naroda, četiri jezika, tri vjere, dva pisma i jednu partiju. U zadnjim parlamentarnim izborima za kraljevske Jugoslavije sudjelovalo je 37 političkih stranaka. (Komunisti su riječ sudjelovati zamijenili izrazom izaći na izbore, iako treba reći izići od glagola ići, S Z nike. Nakon obračuna i pobjede vođe – obično na takozvanim plenumima centralnog komiteta (odbora) i kongresima (saborima) stranke – svi su sudionici sastanka zdušno prisezali (kleli) na vjernost vođi. Da tako valja postupiti učilo se i u nekadašnjoj Partijskoj školi u Kumrovcu. a donedavnog premijera se s najvišeg vrška vlasti otvoreno kazalo da kani rušiti postojeću vlast i to uz pomoć SDP-a i nepravomoćno osuđenog bivšeg dopremijera, ali se opetovano ponavlja da je vlada čvrsta i jedinstvena, da je vladajuća koalicija čvrsta i jedinstvena te da je vodeća stranka koalicije čvrsta i jedinstvena. Međutim, u postupku propadanja naroda, političkih zajednica i civilizacija neizbježni su sukobi i obračuni posebnih interesa, jer jedne snage žele prevrat i poboljšanje, a druge zadržati dominaciju i u postupku propadanja. Ako ljudi u vladi, u koaliciji i u dosad vodećoj stranci imaju ikakav interes osim osobnog te ako ikoga u narodu zastupaju, ni vlada, ni stranka, ni koalicija ne može biti čvrsta i jedinstvena. Z ju odgovornost za ljude i narod, za rad i vrijednost rada, za prostor i prirodno blago u njemu, te za okoliš i klimu. Kako će se narod sutra hraniti, kad hrvatske vlasti postanu kreditno nevjerodostojne? Hrvatska nema vremena ni za čekanje, a još manje za traćenje. Sutrašnji dan brzo dolazi. Takozvana saborska oporba postavila je ponovno pitanje povjerenja Vladi. To nije učinila zato da bi Vladu oborila, jer ministri žele ostati ministrima, a zastupnici zastupnicima dok god to bude išlo. Oporba želi samo raspravu o Vladi i ministrima, ne bi li, kako ona misli, od građana prikupila koji postotak potpore. Oporbeni prvaci (troje njih) izvan Sabora, pred kamerama ispred sebe i s plakatima iza sebe, neprestance ponavljaju da su za vlast spremni. Neka oni budu spremni za dom ili, ako se to ne smije napisati, spremni za narod, što se već smije napisati. porba pred narod stavlja prijeizborna obećanja, koja su zapravo svrhe ili mete za koje narodu obećavaju da će ih ostvariti. Narod zna što je obećanje – radovanje. Oporbeni prvaci se drže kao da njihovi stručnjaci, upravo zato jer su njihovi, imaju magično znanje da obećanja pretvore u zbilju. Narod zna da svakoj meti ili svrsi, kako bi bila ostvarena, valja prethoditi odabir sredstava kojim će se ona ostvariti i načina na koji će se ostvariti. To oporba skriva od naroda. Narod zna da za ostvarenje svakog programa treba imati plan ostvarenja, koji sadrži raspored i trajanje aktivnosti, novac, ostala sredstva i način. A njih oporba skriva, jer ih nema. Sad se čini da je narod prepušten sam sebi. Tko zna dotaknuti bílo naroda, zna da narod više ne zanimaju ni riječi, ni lica, ni radio, ni televizija, ni novinska izvješća ni nepravomoćne, ali ni pravomoćne sudske presude. Narod zanimaju djela. On jedno vrijeme čeka da vlasti naprave djela umjesto njega. ngleskom kralju Richardu II, rođenom 1367., ustoličenom 1377.(!), uklonjenom s vlasti i utamničenom 1399. te u tamnici umrlom, a vjerojatno ubijenom, 1400. godine, William Shakespeare u drami Richard II stavlja u usta riječi: Prije sam ja tratio vrijeme, a sad ono trati mene. Ni hrvatsko vrijeme ne valja tratiti. vjerio liberalistički gospodarski model. Čime ćemo se, ako smo bez znanja, a jesmo, i ako smo duboko u dugovima, a jesmo, doslovce hraniti 2015. ili 2020.? To pišem iznimno ozbiljno. Najgore od svega je to što sadašnje vlasti Hrvatskoj i hrvatskom narodu trate vrijeme. O čemu se minulih tjedana raspravljalo u Saboru, u Vladi i u javnosti? Predsjednik države obilazi Hrvatsku, kao da je i dalje u izbornoj kampanji. Jedan dan kaže da je politika temeljni hrvatski problem, a sutradan da je najteži problem gospodarstvo. Hrvatskoj politika jest daleko najljući problem. Zbog slabe politike slabo je i gospodarstvo. Naime, u Hrvatskoj, u kojoj su gospodarske aktivnosti – po spomenutom liberalističkom modelu – prepuštene privatnom sektoru, nema ozbiljnih privatnih poduzetnika. Čitatelji ih sve znaju, iako ih sve ne poznaju. U takvom stanju, i upravo zato što svaka država treba poduzetništvo, država u Hrvatskoj mora postati poduzetnicom. Politika je u Hrvatskoj golem problem, jer ljudi vlasti ne shvaćaju da ima- U GLAS ZAGORJA E 11 POLITIČARI GOVORE 01. STUDENOGA 2010. Mirko Krznar načelnik općine Konjščina Piše Monika Briševac Bill Gates neće doći Za početak, zanima nas Vaš pogled na političku scenu u Zagorju? Manjka li što? Mislim da kod nas prije svega fali sloge. Previše se gleda na to koja je politička opcija gdje vladajuća, tko dolazi iz koje stranke. Treba se više gledati na to kako smo mi Zagorci jedni jedini, i moramo biti složniji, inače napretka neće biti. Na to će nas prisiliti i Europska unija, jer veći se projekti ne mogu prijavljivati samostalno, morate biti u sastavu dviju ili više općina, županija. Zbog toga smo i mi kao općina Konjščina pristupili LAG-u Prizag da bismo svoje projekte mogli kandidirati u suradnji s 3 županije. I zato, glave više skup, kak bi rekli naši ljudi. Krajnje je vrijeme da napravimo nešto za naše Zagorje. Vjerujem da za to slu- 12 Mirko Krznar, načelnik općine Konjščina, naš je sugovornik u ovom broju Glasa Zagorja. Razgovarali smo o trenutnoj situaciji u općini, o projektima, investicijama, glavnim ciljevima, o problemima s kojima se susreću, te o rješenjima koja se nameću. ha ima, jer uočljiva je i potpora naših saborskih zastupnika koji lobiraju za Zagorje. Zato apeliram na sve koji mogu da također pomognu Zagorju, jer su Zagorci vrijedni ljudi i samo nam treba dati priliku. Imamo Bogom dano područje i za poljoprivredu i za turizam i kulturu. I uz malo poletnog vjetra, može se puno napraviti. Već gotovo godinu dana svakodnevna riječ koju upotrebljavamo je recesija. Zato ćemo Vas pitati, u kojoj je mjeri Vašu općinu, koja je kao jedinica lokalne samouprave nastala 1993., zahvatila recesija? Da, i našu je općinu zahvatila recesija, ali imamo sreće naši sugrađani rade u državnim firmama, pa tako izvorni prihodi nisu znatnije manji. Pad se očekuje do kraja godine, zbog promjene Zakona o osobnom dohotku, koji će nam smanjiti oko 60.000 kn mjesečno izvornih prihoda. Ali, na muci se poznaju junaci. Uvijek je bilo teško, uvijek problemi, krize… tako je i danas. GLAS ZAGORJA Treba biti optimist i boriti se za svoj kraj. Inače, sve više obaveza se spušta na općinske razine i mi više jednostavno ne možemo pokrivati sve – od socijalnih slučajeva pa do prijevoza. Ali, mogu reći da smo u ovoj najvećoj krizi, uspjeli u prvih 6 mjeseci ostvariti 4 milijuna i 100 tisuća kuna – najviše do sada otkad općina postoji. Teško je, gleda se na svaku kunu, ali u ovim trenucima treba pokazati i napraviti sve najbolje što se može. Uz osnovne prihode, uspjeli smo i iz državnog nivoa i iz Hrvatskih voda dobiti određena sredstva prema projektima. Radimo puno na prikupljanju projektne dokumentacije kako bi se mogli javljati na natječaje. Treba čim više nepovratnih sredstava osigurati za lokalnu zajednicu. POLITIČARI GOVORE Riješena vodoopskrba Jesu li u Konjščini svi zacrtani planovi realizirani? Poznato nam je da ste planirali izgraditi i urediti važnu komunalnu infrastrukturu – završetak izgradnje vodovodne mreže u Gornjoj Konjščini. 01. STUDENOGA 2010. radio u Hrvatskom saboru i poznajem ljude, bez obzira na to iz koje su stranke. Znam kome se obratiti, a svaka suradnja, koalicija nije na odmet. Dapače. Osobno ne bih smio imati nikakvih problema ni da dođe neka druga opcija na vlast. Više se ne živi na način: Halo, ovdje taj i taj… Osigurajte mi milijun kuna. Toga nema više… morate imati projektnu dokumentaciju i sve potkrijepljeno dokumentima i onda tražiti novce. Uvijek biti spremni. Proširenje vodovodne mreže u Gornjoj Konjščini završili smo, iako se nismo nadali da ćemo uspjeti. Međutim, unatoč recesiji, dogovorili smo se sa Ministarstvom regionalnog razvoja da projekt podijelimo u dva dijela. Prvi dio je proširenje mreže, a drugi rekonstrukcija. Važno je da smo tu mrežu proširili i doveli vodu u čak 98% domaćinstava. Ostao je samo zaselak Šavorići, koji će dogodine dobiti vodu. Cijela Gornja Konjščina je dobila vodu i sad slijedi preuzimanje tih poslova. Početkom iduće godine počet ćemo s priključcima građanstvu. Riječ je o zaista velikoj investiciji, vrijednosti 6 milijuna kuna. Do sada je utrošeno 3,5 milijuna kuna, i sve to u samo godinu i pol dana mandata. Najviše sam ponosan upravo na taj projekt. Potrošiti 1 milijun i 900 tisuća kuna za 10 domaćinstava, za jedan ovakav vodovod, nije malo. Drago mi je što će ti ljudi dobiti mogućnost priključka na pitku vodu, jer bunari u ljetnim mjesecima presuše, pa dolazi do problema s dostavom vode… Možda je ovo skupo, jer priključak stoji oko 10.000 kn, ali pomoći ćemo otplatom priključka na 30 rata i tako će mjesečno trebati izdvojiti nešto više od 200 kn… Državna sredstva ove godine u Vašoj općini nisu podbacila? Za sada nisu. Međutim, računali smo i na sredstva iz Fonda za regionalni razvoj, a on se ukida. Do kraja godine nadamo se još onda sredstvima iz Ministarstva regionalnog razvoja. Da li Vam za dobivanje sredstava od države ide u prilog to što ste HDZ-ov načelnik? Mislim da to nije važno. Važnije je što sam više od 19 godina Ministarstvu smo npr. nedavno prijavili projekte u visini od 52 milijuna kuna, s kojim sutra možemo krenuti u realizaciju. Imamo gotovu projektnu dokumentaciju, od građevinskih dozvola nadalje. I sada radimo projekte vodoopskrbe, ceste D-24, pripremamo projekt obnove i sređivanja Staroga grada i uvijek smo spremni sa 2, 3 ili 5 projekata aplicirati na natječajima za dobivanje sredstava iz državnog proračuna. I to je jako važno. Više se ne živi na način: Halo, ovdje taj i taj… Osigurajte mi milijun kuna. Toga nema više… morate imati projektnu dokumentaciju i sve potkrijepljeno dokumentima i onda tražiti novce. Uvijek biti spremni. Predstojeći planovi Koji je sljedeći prioritetni cilj odnosno projekat za Vašu općinu? Čim sam izabran za načelnika pokrenuo sam uređenje županijske ceste 2205, koja se nadovezuje na ŽC 2206, prema Zagrebačkoj županiji. To je naš izlaz u svijet. Imamo samo 15 km do autoceste Zagreb – Varaždin, iznimno pogodne terene u našim gospodarskim zonama, i tom cestom mogao bi doći kapital koji bi uložili u Konjščinu. To su prihvatile Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija. Naš ŽUC je napravio projekt, projektnu dokumentaciju s naše strane u dužini 5 km. Zagrebačka županija se obvezala I mogu reći da smo željezničkim prometnicama dobro povezani s ostalim jedinicama lokalne samouprave, što je inače problem zagorskih općina i gradova. Dotaknimo se i teme gospodarstva. Njegovom razvoju trebale bi pridonijeti i zone malog gospodarstva. Je li gospodarska zona Konjščina polako privedena svojoj namjeni? Gospodarska zona Konjščina 1 je više od 70% privedena svojoj svrsi, odnosno pripremljena je za investiciju. Prodali smo ove godine jedan dio zemlje u zoni, našem poduzetniku gospodinu Horvatu. Važno je da se gradi, širi, zapošljava, a on će svoje kapacitete udvostručiti. Pregovaramo i dalje sa raznim poduzetnicima, tvrtkama kojima ove zone mogu pogodovati. Ali veliko pitanje je cesta. Imamo dvije zone u koje vode industrijski kolosijeci – zona Jertovec prema Elektrani i Peščeno – pogodna za velike gospodarstvenike. Mali gospodarstvenici su još uvijek vezani uz cestovni promet, stoga nam je nužna rekonstrukcija i proširenje ceste 2205. Imamo i zonu Malu Lasaču, za koju smo izradili kompletnu projektnu dokumentaciju uz pomoć Ministarstva. Poduzetnicima, moja administracija i ja, uvijek smo na usluzi. Što se tiče vizije ovih zona, razgovaram o njima sa svima. Svjestan sam da neće doći Bill Gates, ali normalnu industriju mi možemo i moramo pokrenuti. Konjščina i ovo područje oko Elektrane, Bogom je dano za industriju… Samo tako uz osiguranje stalnih izvora prihoda općini, možemo ići u velike Imamo samo 15 km do autoceste Zagreb – Varaždin, iznimno pogodne terene u našim gospodarskim zonama, i tom cestom mogao bi doći kapital koji bismo uložili u Konjščinu. To je prihvatila i Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija. Taj projekt bi trebali realizirati u dogledno vrijeme, tome se iskreno nadamo. da će do kraja godine izraditi svoj projekt. Onda bi, kao jedinstveni projekt dvije županije kandidirale, ili prema EU fondu ili prema našem Ministarstvu. Ili jednom i drugom. Inače, dobro surađujem sa svim općinama, županijama, pomažemo jedni drugima. GLAS ZAGORJA projekte. Država sve više i više odustaje od sufinanciranja projekata, tako da je rekonstrukcija ceste D-24 zaista važna investicija. U budućnosti ćemo morati štedjeti, i na državnoj razini, a mi se moramo pobrinuti da imamo čim više izvornih prihoda. 13 INTERVIEW 01. STUDENOGA 2010. starstva unutarnjih poslova. Ova godina ocijenjena je uspješnom za hrvatsku policiju i MUP. Premijerka Kosor zahvalila je MUP-u na svemu što je učinjeno za neovisnu i slobodnu Hrvatsku. Prisjetila se i 700 pripadnika MUP-a koji su poginuli u obrani domovine kao i 3.500 ranjenih. Nakon toga, služena je svečana sveta misa u crkvi Sv. Krista. Svečana akademija održana je u večernjim satima u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski na kojoj je glavni ravnatelj policije Oliver Grbić naglasio da je u posljednjih godinu dana hrvatska policija otvorila i provela niz kriminalističkih istraživanja čime je potvrdila svoju odlučnost i predanost u borbi protiv kriminala i korupcije. Moram istaknuti Željko Cujzek, načelnik PU krapinsko-zagorske Piše Monika Briševac glasnogovornik Zoran Lončar, službenice Odjela zajedničkih i upravnih poslova. Kako ocjenjujete trenutno stanje u PU krapinsko-zagorskoj? Mogu se pohvaliti stabilnim stanjem, među tri smo PU koje i po prometu i po kriminalitetu imaju stabilnu situaciju. Nemamo težih složenih kaznenih djela, ne eskalira neko posebno nasilje, ne povećava se broj prometnih nesreća s najtežim posljedicama. Inače, spomenut ću da je PU krapinsko-zagorska prva, i za sada jedina policijska uprava u RH koja je sa svojim partnerima udovolji- Među najboljima u Hrvatskoj Kako je obilježen ovogodišnji blagdan Sv. Mihovila? PU krapinsko-zagorska, povodom Dana policije, provela je zaista niz aktivnosti. U suradnji sa zabočkim društvom Crvenog križa organizirali smo dobrovoljno darivanje krvi, na koje se odazvalo 18 darivatelja. Također, za učenike prvih razreda osnovnih škola organizirali smo Dane otvorenih vrata u svim policijskim postajama – u Krapini, Klanjcu, Donjoj Stubici, Zaboku, Pregradi, Zlatar Bistrici, te u sjedištu Policijske uprave. Prvašići su tako imali priliku vidjeti policijsku tehniku, prostorije, opremu… i upoznati se s radom policije, djeca su uključila sirene, a posebno zanimljivo bilo im je vidjeti presretače i slično. To baš ne mogu svaki dan. Također, izdvojio bih da smo u Krapini organizirali Interventnu jedinicu policije, koji su demonstrirali razne vježbe. Ni ove godine niste zaboravili na obitelji policajaca poginulih u Domovinskom ratu? Tako je. Uoči Dana policije, posjetili smo obitelji policajaca poginulih u Domovinskom ratu, a obišli smo i njihove grobove. Tradicionalno, pridajemo veliku važnost spomenu na kolege koji su položili svoj život da bismo mi danas u miru mogli raditi. Na sam Dan policije, svečanost je započela u jutarnjim satima na gradskom groblju u Krapini, uz paljenje svijeća i polaganje vijenaca. Sveča- 14 Stabilnost u prometu i kriminalitetu, Policijsku upravu krapinsko-zagorsku svrstalo je u tri ponajbolje u Hrvatskoj. Nemamo težih složenih kaznenih djela, ne eskalira neko posebno nasilje, ne povećava se broj prometnih nesreća s najtežim posljedicama – ističe za Glas Zagorja čelni čovjek Željko Cujzek na misa zadušnica služena je u Župnoj crkvi sv. Nikole, na kojoj je nazočila delegacija Policijske uprave, djelatnici i ostali. Kao i svake godine, kao čelni čovjek PU krapinsko-zagorske, bili ste i na cjelodnevnoj centralnoj proslavi u Ministarstvu unutarnjih poslova u Zagrebu. Koja su sve događanja na državnoj razini obilježila taj dan? U jutarnjim satima s delegacijom ministara, upalili smo svijeće i položili vijence na gradskom groblju Mirogoju, u spomen poginulih i nestalih branitelja. Izaslanstvo MUP-a primio je i hrvatski predsjednik Ivo Josipović, pri tom naglasivši da nulti stupanj tolerancije na kriminal i korupciju mora obilježiti rad svih državnih tijela, posebice policije. Također, odlikovao je 115 pripadnika policije, a ministar Karamarko uručio je godišnje nagrade dvadesetšestorici policijskih službenika, te je predstavljena nova web stranica Mini- da su na akademiji nazočili i moj zamjenik Željko Gorupec, načelnik odjela policije PU krapinskozagorske Josip Janžek, načelnik Postaje prometne policije Krapina Robert Pavić, kao i načelnik Odjela za granicu Zdravko Kralj, GLAS ZAGORJA la svim uvjetima Agencije za mobilnost i programe Europske unije te je na temelju toga ušla u EU projekt Prevencija kriminaliteta s međunarodnim iskustvom. U sklopu razrade projekta 12 predstavnika partnera, koji sudjeluju u ovom projektu, dva tjedna studijski borave u Španjolskoj. Cilj boravka je upoznavanje sa španjolskim iskustvima i implementacijom samog projekta, te razmjena iskustava i edukacija u provođenju prevencije na međunarodnoj razini. Troškove u potpunosti snosi Europska unija kroz Program Leonardo da Vinci. Na spomenuti projekt sam iznimno ponosan…. Polaganje vijenaca i paljenje svijeća kod centralnog križa u Krapini POGLED S OPATOVINE S dolaskom jeseni često se prisjetim Frana Galovića, nježnog podravskog lirika i njegove pjesme Kostanj. U dijalogu sa starim kostanjem zapitao je: Prijatel moj stari zakaj tak šumiš? Kesno je, noč je, zakaj vre ne spiš? Gledim te zdavnja tak i prezmišlavam kak teško je spametnem takvem glavam! a spametna Galovićeva glava pala je 1914. na Srijemskom frontu u Prvome svjetskom ratu. Prije same smrti Galović piše pismo Milanu Ogrizoviću, književniku i velikom prijatelju, u kojemu naslućuje svoj skori kraj. Po pričanju očevida- T 01. STUDENOGA 2010. čila na kavanu. Ako je namjera bila otjerati nepoželjne goste, u tome je polučen samo djelomičan uspjeh: preselili smo se u Gradsku kavanu. Pamtim mnoge anegdote i rasprave koje je vodilo to izabrano društvo, a uz umjetnost i politiku neizbježna je tema bio i nogomet, najčešće zagrebački Dinamo. Sjećam se i jednog od posljednjih dolazaka Brune Bušića za taj stol, kada je svima naručio piće, a Šibl ga je upitao što je razlog tome čašćenju. Bruno se veselo pohvalio da je dobio pasoš. Za mlade i naivne napominjem da su u to vrijeme mnogim, politički nepoćudnim, putovnice bile oduzete ili uskraćene. Šiblov je komentar bio Šiblovu poštovanju prema Krležinoj osobnosti i umjetnosti uvjerio sam se više puta u susretima sa Šiblom. Šibl je bio i slavni predsjednik Dinama kad je 1967. osvojio Kup velesajamskih gradova. Tih godina Šibl je vratio hrvatski grb na dres Dinama. U živom su mi sjećanju Ivan Šibl i Franjo Tuđman, prijatelji, koji zajedno prate Dinamove utakmice sa zapadne tribine zagrebačkog stadiona. Loše ih vrijeme nije moglo spriječiti da izostanu s utakmice. Njima, kao i mnogim drugima, pa i meni, Dinamo je bio više od nogometa. Navijati za Dinamo u tim je vremenima, nakon 1971. i sloma Hrvatskog proljeća, značilo izraža- Jesenska sjećanja Jednom je Šibl rekao: Dinamo nikad ne može igrati tako loše da ga Tuđman ne bi branio! Piše Zlatko Vitez ca, jedno sunčano jesenje jutro Galović je izašao iz rova i tako stajao dugo, dok ga ne pogodiše smrtonosna puščana zrna. Krleža bi rekao: Još jedna od stotina nepotrebnih hrvatskih smrti! ažalost, hrvatska povijest obiluje nepotrebnim žrtvama. Da, na tom smo području dali uistinu lijepih rezultata. Kad bih želio nabrojiti sve te nepotrebne hrvatske smrti potrošio bih zasigurno cijeli prostor predviđen za moju kolumnu. No, kako se bliži četrdeset godina od Hrvatskog proljeća, sjećanja me navode na neke događaje i aktere iz tog vremena. Prije svih sjetih se Titovog generala Ivana Šibla, dvostrukog narodnog heroja i prvog direktora zagrebačkog radija i televizije. ospodina Šibla upoznao sam u kavani Korzo gdje su se, nakon Karađorđeva, za jednim povećim stolom okupljali politički istomišljenici: filmaši, kazalištarci, novinari. Za tim su se stolom vodile žestoke rasprave o umjetnosti i politici, a kako su bile, najblaže rečeno, kritične prema tadašnjoj hrvatskoj stvarnosti, mnogima taj stol nije baš bio po ukusu, osobito zaduženima za sigurnost tadašnjeg režima. Najveći je autoritet za tim stolom imao gospodin Ivan Šibl. Kavanu Korzo je sredinom sedamdesetih tako zrihtao arhitekt Richter da više nije sli- N G upozoravajući: na Bruninom mjestu on se ne bi veselio jer mu je valjda poznato kako se komunistički režim obračunava s neistomišljenicima koji odu u emigraciju. Na Brunin odgovor da mu je pasoš pribavio neki njegov dobar jaran, Šibl ga je upitao je li mu poznata smrt Luburića: njegovo kumče ga je probolo sječivom dok se Luburić odmarao u svom vrtu u Španjolskoj. Pipci zloglasne Udbe vodili su do rodbine, kumova i jarana. Nažalost, Bruno nije poslušao Šiblovo upozorenje. Dao je svoj obol hrvatskim žrtvama. pitao sam jednom Šibla gdje je to puklo između njega i Krleže. Bili su veliki prijatelji, često se družili, naizmjence večerali sa suprugama jedni kod drugih. U ozračju zbivanja burnih sedamdesetih dogodilo se da je druženje za večerom izostalo. Slučaj je htio da su se jedne večeri Krleža i Šibl sudarili na vratima Gradskog podruma: jedan je izlazio, a drugi ulazio. Krleža je pitao Šibla zašto se ne javlja, kad će se vidjeti, a Šibl je uzvratio da je na Krležinima red za poziv na večeru. Kako susret nije mogao proći nezapaženo svjedočile su mu znatiželjne uši i lica koja su kasnije svjedočila da je Krleža uzviknuo: Dosta mi je tih vaših hrvatskih žrtava! – i otišao. Krleža i Šibl više se nisu družili. Šibl je žalio što je tako protekao njihov zadnji susret. O tome žaljenju i o U vati domoljublje i nacionalni ponos. Značilo je i više od pukog hrvatstva, bilo je poput nekog simbola dobra kojemu težimo. Sjećam se da smo se jednom akademik Ante Stamać i ja sporili o ljudskim kvalitetama nekog našeg zajedničkog znanca: Ante ga je branio, a ja napadao. Zadnji je i presudni Stamaćev argument bio: Ali Zlatko, on je ipak dinamovac! z velike uspjehe koje je Šibl postigao s Dinamom doživio je i velika razočaranja s nekim igračima, trenerima, članovima uprave. Znao je kazati da su igrači pokvarljiva roba. Kad sam jednom pred njim hvalio jednu od igračkih legendi Dinama, cinično je prokomentirao da mu je taj prodao dva prvenstva. Da, Šibl je, za razliku od Tuđmana, znao biti kritičan i jedak i prema igračima, i prema trenerima, i prema upravi kluba. Tuđman je pak bio dobrohotan, tražio razloge i isprike svakome lošem potezu. Jednom je Šibl rekao: Dinamo nikad ne može igrati tako loše da ga Tuđman ne bi branio! Mnogo kasnije, kad sam bio Tuđmanov bliski suradnik, uvjerio sam se da je bio takav i prema svojim suradnicima, nažalost, i prema onima koji to nisu zasluživali ili mu nisu na isti način uzvraćali. Uvijek je u ljudima isticao pozitivnu stranu, nalazio opravdanja. Kad je došao slom Hrvatskog proljeća i kad su u siječnju 1972. počela U GLAS ZAGORJA uhićenja proljećara, svi su se pitali: hoće li, nakon što su uhitili Tuđmana, imati petlje uhititi i generala Šibla, koji je do Karađorđeva bio predsjednik SUBNOR-a Hrvatske. Pitali smo Šibla kasnije, u našem kavanskom druženju: je li očekivao uhićenje? Odgovorio je potvrdno, približno ovako: Da, sjedio sam dva dana u kućnom ogrtaču, u svojoj fotelji. Okitio sam se svim ordenima koje mi je Josip Broz dodijelio, pio sam konjak, a na stoliću je kraj boce stajao i moj browning, onaj isti s kojim sam 1941. pucao na Gestapovce. Čekao sam da mi na vrata pozvone Udbaši. Dva bih sigurno smaknuo, ali mene živog odveli ne bi. a Šibla su me vezali i meni samom nerazumljivi osjećaji. Osjećao sam ga kao oca, volio njegove trenutke slabosti i povjeravanja, a ujedno i silno poštivao kao uzor hrabrog, domoljubnog i duhovitog čovjeka. Dolazio je na predstave Histriona i na predstave koje sam igrao kao glumac Dramskog kazališta Gavelle. Uz mnoge druge uspomene na Šibla prisjećam se i njegova zadovoljstva i komentara uz histrionsku predstavu Panoptikuš, dirljive reakcije na Dončevićevo Pismo majci u Zagorje; iako je bio Slavonac duboko je osjećao i druge hrvatske zavičaje, njihovu kulturu i govor. Ne jednom se zaželio da mu deklamiram Matošev Hrastovački nokturno. Ja bih započeo: Kaj da počmem moja draga mati, a on bi nastavio drhtavim glasom smrt i betek - to je sinek tvoj. Često sam u njegovu oku zamijetio suzu. Zadnja predstava u kojoj me je gledao bila je U agoniji M. Krleže, u Gavelli 1988., u kojoj sam igrao Križovca. Poslije predstave s puno je divljenja govorio o Krleži. od kraj života zamolio me je da u Krapini otvorim izložbu njegova sina, slikara Duška Šibla. Zaželio je da recitiram Krležine Balade, a nakon druženja u Hušnjakovu otišli smo k njegovim prijateljima, kod obitelji Fizir i zadržali se gotovo do jutra. Ta mi je večer ostala u posebnom sjećanju: Šibl je bio sretan, dirnut, topao, nimalo general... Pričao je o svome životu, odgovarao na moju znatiželju. Kad je nedugo iza toga umro, pomislio sam: otišao je velik čovjek, imao sam sreću poznavati ga i od njega učiti. Danas više ne znam koga bih od živućih mogao prispodobiti s njime i s drugima koje sam upoznao, cijenio i izgubio. Za nekoliko dana su Svi sveti. Umjesto svjećice, dragi gospon Šibl, recitirat ću vam Galovićeva Kostanja. Lako noč, moj stari! Zdavnja spi vre se. Mesečina ide samo kraj steze. Z P 15 KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA 01. STUDENOGA 2010. Gradonačelnik odgovarao Dječjem gradskom vijeću Povodom obilježavanja Dječjeg tjedna (od 4. do 10. listopada) gradonačelnik Grada Krapine primio je predstavnike Dječjeg gradskog vijeća koje sačinjavaju: Antonia Petecin, Karmen Petrić, Enola Mišković, Maja Mikša, Adela Podoreški i Dominik Šoštarko, te predsjednice Vijeća učenika O.Š. Augusta Cesarca - Anamariju Vidović i O.Š. Ljudevit Gaj - Elenu Hršak. Mladi Krapinčani iznijeli su svoja razmišljanja, želje i pitanja, vezana uz sve ono što se njima sviđa u Krapini, odnosno što bi željeli da je drugačije, više onako, po njihovoj mjeri. Naravno, grado- Susret predstavnika Dječjeg Gradskog vijeća s gradonačelnikom Josipom Horvatom načelnik je strpljivo odgovarao. Na kraju ovog dječjeg sastanka, gradonačelnik je pozvao osnovce da češće dođu u Gradsku upravu sa svojim prijedlozima i željama, jer su im vrata ovdje širom otvorena. Grad Krapina se trudi svojim programima, inicijativama i stalnim ulaganjem u odgoj i obrazovanje biti prijatelj djece, a nadamo se da će taj trud biti prepoznat i od strane Saveza društava Naša djeca Hrvatske, rečeno je prilikom spomenutog susreta. (N. V.) Uz Priče iz davnine do tolerancije U izradi priručnika sudjelovali su dječji vrtići iz Sesveta i Josipdola uz predškolsku skupinu djece iz Škole pri Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice U Krapinsko-zagorskoj županiji Dječji vrtić Gustav Krklec Krapi- na odabran je za promociju priručnika K toleranciji - priče Iva- ne Brlić-Mažuranić kao poticaj razvoju tolerancije. Okupljene U Domu za starije i nemoćne osobe Sveti Nikola Uz glazbu je ljepše Međunarodni dan starijih osoba, 1. listopada, svečano su obilježili i u Domu za starije i nemoćne osobe Sveti Nikola u Krapini. Prigodni program pripremili su učenici O.Š. Side Košutić Radoboj, a pridružila im se i korisnica doma, gospođa Milka Habjanec, iza koje je gotovo devet desetljeća, recitirajući stihove o jeseni i berbi grožđa… i time se prisjećajući svojih učeničkih dana. – Tu sam pjesmicu učila prije 79 godina u 16 trećem razredu osnovne škole. Tada mi je bilo 10 godina – rekla je na kraju svog nastupa gospođa Habjanec nakon čega je pobrala još veći pljesak. Na Međunarodni dan starijih osoba Dom za starije i nemoćne osobe Sveti Nikola u Krapini posjetila i Mladež HDZ-a Krapinskozagorske županije, predvođena predsjednikom Žarkom Tušekom, koja je korisnicima Doma poklonila glazbenu liniju. (N. V.) GLAS ZAGORJA predstavnike zagorskih dječjih vrtića, 7. listopada, pozdravila je ravnateljica Ksenija Ostojić. U realizaciju ovog projekta angažirao se i Hrvatski savez udruga tjelesnih invalida koji je i izdavač priručnika, a o kojem govorila njegova voditeljica Ljiljana Ivković, odgojiteljica predškolske djece. Cilj je priručnika senzibiliziranje djece već od predškolske dobi prema osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju, a podloga na kojoj počiva su Priče iz davnine, naše istaknute dječje spisateljice. Priručnik je namijenjen odgojiteljima, učiteljima, stručnim suradnicima i roditeljima, ali i svima koji bi željeli saznati kako se kroz Priče iz davnine razvija tolerancija prema osobama s posebnim potrebama. Pokrovitelj ostvarenja cijeloga ovoga projekta je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. (D. K.) KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA Obilježen Europski dan jezika Za život bez nasilja Mali jezici EU Zajedno najjači Prigodnim glazbeno-scenskim programom učenika u amfiteatru škole u Srednjoj školi Krapina završeno je obilježavanje 26. rujna - Europskog dana jezika. Posebnost su ove godine bile radionice jezika Dalekog istoka japanskog i korejskog, kao i kratki uvod u jezik Shona iz skupine bantu-jezika s egzotičnog juga Afrike. Cijeli tjedan u školi su se održavale radionice koje su vodili izvorni govornici iz Njemačke i Velike Britanije, kao i studenti, bivši učenici škole. U radionicama su učenici mogli naučiti osnove takozvanih malih jezika Europske unije i iz prve ruke saznati prednosti studiranja takvih jezika. Održane su radionice španjolskog, latinskog, slovačkog, poljskog, ukrajinskog, danskog, švedskog i nizozemskog jezika. Program su obogatile prezentacije međunarodnih projekata, u kojima učenici Srednje škole Krapina već neko vrijeme sudjeluju. Između 01. STUDENOGA 2010. ostalog učenici su predstavili projekt Okoliš gradi mostove, koji se pod pokroviteljstvom njemačkog ureda za zaštitu okoliša ostvaruje putem razmjene učenika sa školom partnerom iz njemačkog grada Stralsunda. – Cilj svih tih događanja u Srednjoj školi Krapina uz obilježavanje Europskog dana jezika jest popularizacija multijezičnosti i potrebe ovladavanjem drugim pa i trećim stranim jezikom u uvjetima sveopće globalizacije – rekla je Jasna Sutlović Pogačić, prof. njemačkog jezika u Srednjoj školi Krapina. (N. Vincelj) Povodom obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama i Međunarodnog dana nenasilja, Obiteljski centar Krapinsko-zagorske županije u suradnji s Policijskom postajom Krapina, Centrom za prevenciju ovisnosti Krapinsko-zagorske županije i školama s područja Županije, krajem rujna je u Krapini organizirao edukativno-informativnu tribinu. Naziv tribine Djelujmo zajedno za život bez nasilja - je i svojevrsna poruka organizatora. Naime, kako je naglašeno, dosadašnja iskustva pokazuju nam da samo zajednički, sustavni i suradnički pristup pridonosi učinkovitom rješavanju raširenog problema nasilnih odnosa u obitelji i u društvenoj sredini. - Moramo imati svijest o tome da je ponašanje djece i mladih odraz nas odraslih, a isto tako važno je da u kreiranju prioriteta lokalne zajednice planiramo izdvajanje sredstava za sadržaje koji će svima nama davati mogućnost kvalitetnog provođenja vremena u druženju i pozitivnom okruženju, a kako se neželjeni i neprihvatljivi oblici nasilnog ponašanja ne bi događali u našoj sredini - naglasila je Gordana Maligec, ravnateljica Obiteljskog centra Krapinsko-zagorske županije. (N. V.) Novac za ogrjev Jelena Buben, učenica 3.a razreda održala je radionicu japanskog jezika Kao jedan od vidova socijalne pomoći svojim građanima, Grad Krapina osigurava i novčane pomoći za podmirenje troško- GLAS ZAGORJA va ogrjeva. Pravo na pomoć u iznosu od 950,00 kn ostvarilo je 150 korisnika, što ukupno iznosi 142.500,00 kn. 17 KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA 01. STUDENOGA 2010. Solidarnost na djelu 2010. Pomoć najpotrebnijima Gradsko društvo Crvenog križa Krapina, prodajom novčanih bonova zahvalnosti i donacijama pravnih i fizičkih osoba skupilo je ukupno 12.118,62 kn, te 50 kg rabljene odjeće. Prikupljeni novac utrošit će se uoči božićnih blagdana za podjelu paketa sa živežnim namirnicama i higijenskim potrepštinama za siromašne građane na području djelovanja Gradskog društva. Cilj akcije bio je biti solidaran s nemoćnim, bolesnim i napuštenim osobama, kojima je pomoć najpotrebnija, a akcija se nastavlja do kraja godine i svi koji žele sudjelovati mogu svaku vrstu pomoći (materijalnu ili financijsku) donirati izravno u Gradsko društvo Crvenog križa Kra- pina, Magistratska 10 ili uplatom na žiro račun 2340009-1100212843. Ostale akcije u kojima možete sudjelovati su: (poziv na broj) 1. Solidarnost na djelu (paketi za siromašne) - 01/2010 2. Prepoznaj sebe (ljetovanje siromašne djece) - 02/2010 3. Program: Pomoć u kući starijim osobama - 03/2010 4. Monografija 125. godina GDCK Krapina - 04/2010 5. Oprema za zaštitu i spašavanje 05/2010 6. Ostali programi za djecu i mladež - 06/2010. Gradsko društvo Crvenog križa Krapina zahvaljuje svim građanima koji su sudjelovali u ovoj akciji kao i svim donatorima u ime onih kojima će svojom donacijom bar malo uljepšati život. (D. K.) Za najmlađe najvažnija zdrava hrana Tradicionalno se u svim osnovnim školama i dječjim vrtićima tijekom listopada obilježavaju Dani kruha – Dani zahvalnosti za plodove zemlje. Među onima koji tome pridaju posebnu pažnju je i Dječji vrtić Gustav Krklec Krapina. Uz blagovanje hrane vezana je molitva i njezin blagoslov, čime se odaje zahvalnost svima onima koji su se pobrinuli, slikovito rečeno za sjetvu i žetvu, jer da nisu, ne bi bilo kruha ni krušnih prerađevina. O svemu tome bilo je riječi prilikom svečanosti koja je priređena u ovom vrtiću, a na koju je bio pozvan, te je predvodio, krapinski župnik vlč. Tomica Šestak. Obilježavanje i organiziranje Dana kruha u vrtiću još je jedan doprinos upoznavanju djece s važnošću zdrave prehrane, odnosno koje krušne prerađevine spadaju u zdravu prehranu. (D. K.) Baby i Junior za edukaciju mladeži Za još bolju uvježbanost u edukaciji oživljavanja koriste se lutke Gradsko društvo Crvenog križa Krapina zahvaljujući financijskoj potpori Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Zagreb, nabavilo je lutke Baby i Junior za edukaciju mladeži u realističnom uvježbavanju osnovnih tehnika održavanja na životu. Ministarstvo je za tu namjenu izdvojilo 16.800 kn. - Edukacijom mladeži jačamo lokalni lanac preživljavanja - naglasio je ravnatelj Društva Davor Šimunović, komentirajući svrhu nabave ovih lutaka. Baby i Junior su lutke koje simuliraju dijete i predviđene su za realistično uvježbavanje osnovnih tehnika održavanja na životu. Time se omogućuje mladeži razvijanje vještina koje za cilj imaju veću umješnost u pružanju pomoći ozlijeđenom djetetu i njegovom Rješavanje sustava odvodnje Krakom Krapina, Hrvatske vode Zagreb i Zajednica ponuditelja čiji je vodeći član Vodoprivredno projektni biro Zagreb potpisali su Ugovor o izradi projektne dokumentacije za sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Krapina koja čini potrebnu dokumentaciju za apliciranje za pretpristupne i kohezijske fondove EU 2012. i 2013. Prema potpisanom Ugovoru, za izradu potrebne dokumentaci- 18 preživljavanju do dolaska liječnika. Prvo predstavljanje i predavanje, uz teorijsko i praktično prikazivanje reanimacije, održano je 30. rujna u Srednjoj školi Krapina. Predavač i demonstrator bila je dr. med. Žarka Rogić iz Hrvatskog Crvenog križa. Predavanju je prisustvovalo 25 učenika Srednje škole Krapina, ravnateljice Željka Vukić i Helena Brezinšćak iz GDCK Zabok, odnosno Pregrada, te zdravstveni djelatnici GDCK Krapina. Daljnja edukacija bit će na tečajevima prve pomoći, te priprema za natjecanje koje krapinsko Društvo organizira u Srednjoj školi Krapina, s time da će od sada mladež Crvenog križa moći još bolje uvježbati oživljavanje na lutkama. (N. V. i D. K.) GLAS ZAGORJA je za rješavanje odvodnje bit će utrošeno nešto manje od dva milijuna kuna. U taj projekt, uz Grad Krapinu, sudjeluju općine Đurmanec, Jesenje, Petrovsko i Radoboj. Spomenuti Sporazum o suradnji s ciljem realizacije Projekta zajedničkog sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda ujedno je prvi takav primjer rješavanja jedne aglomeracije u Krapinsko-zagorskoj županiji. (D. K.) KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA 01. STUDENOGA 2010. GRADONAČELNIKOVA ČESTITKA I mi imamo državne prvake Uz prigodan poklon gradonačelnik je ribičkim prvacima zaželio mnogo uspjeha u daljnjem aktivnom djelovanju. Članovi ŠRD-a su ga ukratko upoznali s radom Društva, odnosno o natjecanju na kojem su ostvarili svoj povijesni uspjeh. - Športsko ribolovno društvo Krapina kontinuirano radi od svojeg osnutka 1955. U prosjeku ima 70ak članova, među kojima je 15-ak mladih, kadeta - to su oni mlađi do 18 godina. Kako bi se došlo na Kadeti Deni i Lovro Hršak, Karlo Posilović, Ivan Tušek - kapetan ekipe, Tihomir Hršak - predsjednik natjecateljske komisije postigli su ljetos najveći sportski uspjeh Športskog ribolovnog društva Krapina, u njegovoj 55 godina dugoj povijesti - naglasio je to Franjo Vodolšak, predsjednik ovog društva prilikom prijema kod krapinskog gradonačelnika Josipa Horvata koji je bio upriličen kako bi državni prvaci, u kategoriji kadeta, u lovu ribe na plovak primili i čestitku od Grada. državno natjecanje, koje je u lipnju održano u Garešnici, trebalo je pobijediti i na regionalnom natjecanju. A da sudjelovanje na ovom 55. kup hrvatske mladeži u lovu ribe na plovak nije slučajnost, potvrđuje podatak da se mi na njega plasiramo već 4. godinu za redom, pohvalio se predsjednik Vodolšak. Na žalost, zbog nedostatka novca, nisu ostvarili pravo sudjelovanja, kao pobjednici, na kupu Alpe-Jadran. VELIKA VES Fuđi u Popovcu Sredinom prošlog mjeseca, posao branja jabuka na Ekonomiji Popovec odradili su zaposlenici Krapine, poljoprivredne zadruge. Naš domaćin bio je voditelj uzgoja jabuka dipl. agronom Mario Kozina. Naravno, najviše nas je zanimao prvi urod jabuka čiju smo sadnju novinarski popratili prije dvije godine. - Rezultati su, s obzirom na godinu s puno vlage i padalina, zadovoljavajući. Razlika između ovog i našeg, sada već starog, nasada jabuka je velika. Nekada se više gledalo na samu rodnost, a manje na izglednost neke jabuke, no danas je i to jako važno. Mnoge na kupnju, u trgovini, privuče izgled, a starima fali obojenosti. Ovaj novi nasad, riječ je o jabukama na slabo bujnim podlogama, daje kvalitetniji plod, više ga je prve klase. Ova nova vrsta, čije su sadnice nastale u Japanu križanjem crvenog delišea i jedne zimske japanske sorte, zove se Fuđi. Riječ je o zimskoj sorti koja može, bez problema, u podrumu odstajati sve do travnja, a ima lijepu privlačnu crvenkastu boju. Na ovih 2.800 sadnica Fuđija, ovo je prvi urod, a ima ga oko pet tona, od toga je 4,5 tone prve klase i upravo je taj Zajednička snimka, trajna uspomena, kad je u Gradskoj vijećnici gradonačelnik pozdravio i čestitao državnim prvacima u lovu ribe na plovak Ponove li iduće godine svoj uspjeh, nekako će se iznaći novac da ostvare svoje natjecateljske ciljeve do kraja, obećao je gradonačelnik. Isto tako, u ležernom tonu, s kojim je susret završen, razgovaralo se o još nekim radovima uz obalu gornjeg jezera u Škaričevom. Zapravo, riječ je o osiguranju lokalne prometnice,koja odnos bitan za ekonomsku isplativost. Naravno, treba reći da će se u punoj rodnosti taj urod udeseterostručiti. Na poboljšanju kvalitete učinilo se još nešto. najkraćim putem povezuje Vidovec i Škaričevo, a za što bi trebalo nekoliko kamiona kamenog materijala. A u održavanje jezera i ceste treba ulagati, slažu se svi, i radi ribiča, ali i zbog mještana koji ga koriste, a sve zajedno za dalji razvoj turizma na području ovog dijela grada Krapine. (D. Kozina) - Od ove godine Krapina, poljoprivredna zadruga, ima i rashladnu komoru, pojašnjava nam agronom Kozina, kapacitet joj je 30 tona. Tu će jabuke, samo prva klasa, primjereno uskladištene u velikim boks paletama, čekati odlazak na tržište. Naravno da su nas za to motivirali čisto ekonomski razlozi, jer će cijena jabuka, u odnosu na sadašnju oko četiri kune za kilogram (prva klasa), biti dosta viša, a uz to, time se omogućuje kontinuirano snabdijevanje tržišta. (D. Kozina) Za branje jabuka Fuđi korištene su i moderne košare. agronom Mario Kozina, prilikom ovog posljednjeg pregleda, prije branja, bio je zadovoljan kvalitetom ovih jabuka koje su posebne arome. GLAS ZAGORJA 19 GRAD KLANJEC 01. STUDENOGA 2010. Brojno i raznovrsno u klanječkoj zahvali jeseni Sve one koji su, 8. i 9. listopada, bili na Mihanovićevom trgu dočekalo je više od 40 štandova sa sajmenom ponudom starih zanata u koje se danas svrstavaju oni koji su do jučer bili, kako se to kaže, zadnja riječ tradicijske tehnologije. Naravno, nije izostala ni ponuda obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Tradicionalna manifestacija Zahvala jeseni u Klanjcu i ove je godine za posjetitelje donijela bogatstvo i raznovrsnost događaja – pune štandove i preko dvjesto izvođača. ubrojiti klanječki Dječji vrtić i učenike Osnovne škole Klanjec, kako nam je pojasnila Snježana Ricijaš, u ime organizatora ove U brojnoj ponudi izdvajali su se raznovrsni sirevi, a nije nedostajalo ni tradicijskih zagorskih gibanica kao i svega onoga što se zna naći na zagorskom stolu, manifestacije – Grada Klanjca i Turističke zajednice, moramo spomenuti i članove Puhačkog orkestra Lira iz Kraljevca na Sutli. u određenim prigodama kada želimo nekoga počastiti. Gostima je prezentirana klanječka povijest, od 14. do 19. stoljeća. Među onima koji su posebno uživali u svojim nastupima, a tako je bilo i s onima koji su ih gledali, svakako treba spomenuti jubilarce – one bez kojih nije prošla ni jedna od deset Zahvala jeseni. U takve svakako možemo Uz ostale svoj dio, uspješno kao i uvijek, odradili su i članovi Kulturno umjetničkog društva Antun Mihanović Klanjec. U raznovrsnim programima sudjelovalo je sveukupno skoro dvjestotinjak izvođača. Organizatori su zadovoljni s brojem posjetitelja koji su tih dana bili u Klanjcu, pa im je to nagrada za učinjeno, ali i poticaj da se ta manifestacija 20 organizira i nadograđuje i u godinama koje slijede. Naravno, na kraju, velika zahvalnost pripada svima onima koji su na bilo GLAS ZAGORJA koji način sudjelovali u Zahvali jeseni, jer što je veći broj štandova i izvođača i onih kojima je sve to namijenjeno, tome je razmjerno i dobro raspoloženje. (D. K.) GRAD KLANJEC 01. STUDENOGA 2010. Uz dan Gradske knjižnice I u Klanjcu Ilirska misterija Dan Gradske knjižnice i čitaonice Antun Mihanović u Klanjcu obilježen je prigodnim programom na centralnoj svečanosti povodom otvaranja Mjeseca hrvatske knjige. Ovogodišnji program bio je posvećen mladim autorima i spojio je filmsku, glazbenu i likovnu umjetnost. Kulturni centar je za ovu prigodu priredio projekciju filma Ilirska misterija, Udruge Studio Nezavisne Produkcije. Akcijska znanstveno-fantastična priča o Ljudevitu Gaju izazvala je zanimanje i vrlo pozitivne reakcije publike koja je pljeskom nagradila redatelja, scenarista i producenta, Marija Kroga. U povijesnim sekvencama ovog filma pojavljuju se i članovi Dvorskih plesova KUD-a Antun Mihanović. Nove filmske uratke ove vrijedne i kreativne udruge na početku projekcije najavila je glasnogovornica Maja Šimunić. Iz ljevaonice Ujević u Klanjec Pejzaži i portreti Adrijane Čalec Program je nastavljen u prostoru Gradske knjižnice, a središnji događaj bilo je otvaranje izložbe slika Adrijane Čelec, koja se može razgledati do 15. studenog. O mladoj Klanjčanki, učenici IV. razreda Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok, njezinim likovnim počecima i razvoju, govorila je ravnateljica Gradske knjižnice Maja Vukina Bogović. Prva samostalna izložba mlade autorice predstavila je dvadesetak radova nastalih tijekom srednjoškolskog obrazovanja, u različitim tehnikama likovnog izražavanja – pejzaži i portreti. Okupljene posjetitelje pozdravio je klanječki gradonačelnik Željko Kolar, a izložbu je otvorio potpredsjednik Gradskog vijeća Grada Klanjca Mladen Županić. U glazbenom programu predstavio se Tomislav Sinković iz Zaboka. (M. B.) U Salonu Galerije Antuna Augustinčića u Klanjcu, do 8. studenog otvorena je izložba pod nazivom: Mala bronca iz Ljevaonice Ujević, na kojoj izlaže osmero studenata kiparstva zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti, iz klase red. prof. Slavomira Drinkovića: Marijan Abelman, Leonardo Dokša, Domagoj Gračan, Margareta Lekić, Sara Pavičić, Petar Popijač, Ruben Faget Špišić i Zoran Vukosavljević. Kako nam je rekao voditelj Galerije, viši kustos Božidar Pejaković, izloženo je 20 radova nastalih za vrijeme druge po redu radionice bronce koja je održana u veljači ove godine u suradnji GLAS ZAGORJA Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu i Ljevaonice umjetnina Ujević. Ovom izložbom smisleno najavljujemo dugoročnu suradnju koju smo otpočeli s Akademijom likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, a kojom želimo promovirati mlade umjetnike (sukladno karakteru naše Galerije prvenstveno kipare) i time ih podupirati u daljnjem radu. (D. K.) 21 OPĆINA HUM NA SUTLI 01. STUDENOGA 2010. 150. obljetnica Vetropacka Straža Otvoren most prijateljstva Hrvatski i slovenski predsjednici Ivo Josipović i Danilo Türk otvorili su novoizgrađeni most preko rijeke Sutle, simbolički povezavši dvije države, odnosno Vetropack Stražu i skladište u Rogatcu. Riječ je o mostu koji ima dvije građevinske dozvole, usuglašenu projektnu dokumentaciju i koji ima dvije uporabne dozvole, a otvoren je uz visoki jubilej tvornice, 150. obljetnicu. – Ovaj specifični projekt dokaz je da na život uz granicu i na dobrosusjedske odnose ne moraju utjecati dnevna politička razmimoilaženja državnog vrha i zato su točku na ovaj dugotrajni projekt stavili predsjednici dviju država – naglasio je generalni direktor Vetropacka Straža Dragutin Špiljak. Izgradnja mosta pokazala se logičnim rješenjem umjesto korištenja zaobilaznog puta preko graničnog prijelaza. Predsjednici Türk i Josipović nakon presijecanja vrpce na mostu, zajedno su obišli proizvodni pogon. Vetropack dokazuje uspješnost i u krizi – Lijepo je i ugodno biti ovdje, svjedočiti jačanju prijateljstva i gospodarstva dviju država, a posebno mi je drago što su u gospodarskoj krizi gospodarstvenici pokazali da se može i da se hoće, te da tvornica jako dobro posluje – naglasio je predsjednik Josipović. U svom go- voru dodao je kako je dobio nekoliko sjajnih poruka koje u našim uvjetima graniče gotovo sa čudom. Kao prvo takvo čudo, najavio je činjenicu da je Vetropack Straža uspješna tvrtka koja je prošla privatizaciju bez repova, koja ima odličan odnos sa sindikatom i još, u uvjetima krize, ostvaruje dobit, makar i manju nego prije, na čemu im je od srca čestitao. Drugo čudo izgradnja je mosta koji potvrđuje da odnosi Hrvatske i Slovenije nisu loši, nego dviju država koja se mora temeljiti na međusobnom poštovanju i povjerenju, te mora biti praktična. Staklo – tradicija kojoj se ne nazire kraj Inače, ovo službeno otvaranje mosta uspješan je završetak višegodišnjih nastojanja da se postigne najkvalitetnije rješenje, osiguranja odgovarajućeg skladišnog prostora jedinog proizvođača staklene ambalaže u Hrvatskoj. Naime, proizvodnja stakla u Humu na Sutli započela je 1860. kad je njemački industrijalac Michael von Poschinger u Straži izgradio malu šumsku staklanu u kojoj su se proizvodi- Ovaj specifični projekt dokaz je da na život uz granicu i na dobrosusjedske odnose ne moraju utjecati dnevna politička razmimoilaženja državnog vrha i zato su točku na ovaj dugotrajni projekt stavili predsjednici dviju država. sjajni – rekao je Josipović pred petstotinjak uzvanika, zahvalivši slovenskim prijateljima i slovenskom predsjedniku Danilu Türku na tome što su zajedno riješili važnu stvar za kraj u kojem se nalaze. – Svjedočili smo otvorenju mosta, a mostovi povezuju. Povezuju Hrvatsku i Sloveniju, dvije prijateljske zemlje, a omogućuju i lakši prolazak granice ljudima koji tu rade. Na kraju je hrvatski predsjednik izrazio zadovoljstvo otvorenjem mosta koji će pozitivno utjecati na hrvatsko, te na gospodarstvo ovoga kraja. Slovenski predsjednik Danilo Türk, pozvan kao počasni gost, dodao je kako je most simbolična potvrda suradnje le boce za punionicu mineralne vode u obližnjoj Rogaškoj Slatini. To je bio početak, a stoljeće i pol poslije Vetropack Straža bavi se proizvodnjom širokog spektra staklene ambalaže za vina, alkoholna pića, sokove, mineralne vode, prehrambene i mliječne proizvode. Potkraj prošle godine tvornica je zapošljavala 620 ljudi, i jedan je od važnih izvoznika na susjedna tržišta – Sloveniju, Italiju, Mađarsku, BiH, Srbiju, Crnu Goru i druge zemlje jugoistočne Europe. Svečano obilježavanje 150. obljetnice tvornice završilo je Danom otvorenih vrata, kojem se odazvalo više od tisuću posjetitelja. Budućnost humskog turizma Tradicija staklarstva i mirisi i okusi Turistička zajednica Općine Hum na Sutli tijekom 2008., odnosno 2009., prijavila se na natječaje Ministarstva turizma i Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvitka, za potpore u razvoju turističkih putova. Od strane Ministarstva turizma, odobren je projekt turističkog puta Staklarski put, a u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvitka turistički put Mirisi i okusi sutlanske doline. Turistički putovi financiraju se iz državnog proračuna 75%, a ostalo se osigurava iz Općinskog proračuna. Ukupna vrijednost iznosi 250.000 kuna. Na Staklarskom putu promovira se 150-godišnja tradicija staklarstva u Humu na Sutli. Na Putu se nalazi staklopuhačka radionica Bojana Podhraškog, kristalobrusačka radionica Briljant Stjepana Košanskog, te tvornica ambalažnog stakla Vetropack Straža. Put Mirisi i okusi sutlanske doline zapravo je 9 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, koja se bave mješovitom poljoprivrednom proizvodnjom i uslugama. Svi sudionici puta aktivno se bave proiz vodnjom različitih poljoprivrednih proizvoda i usluga, osim imanja Sve informacije o dva nova turistička puta mogu se dobiti na internetskim stranicama pojedinog puta: www.staklarski-put.com i www.mirisi-sutlanske-doline.com 22 Biserke Cesarec koje se nalazi pred završetkom cjelokupne adaptacije autohtone seoske kuće. Svi zainteresirani posjetitelji mogu obići spomenute putove, uz prethodnu najavu vlasnicima. Promidžbeni materijal sastoji se od reklamnog filma, turističke karte, mape i odgovarajuće smeđe turističke signalizacije, te internetskih stranica. Ovim projektom općina Hum na Sutli među rijetkim je općinama koje su uspjele unatrag dvije godine na svom području stvoriti dva turistička puta, a koji će u idućim godinama GLAS ZAGORJA sasvim sigurno ostvariti određene gospodarske efekte. (M. B.) OPĆINA HUM NA SUTLI 01. STUDENOGA 2010. Otvorena izložba Iz svijeta izložbene kinologije Vrijeme utvrda: Plemićki Aresvuma Zan Zait najljepši grad Vrbovec na Sutli rhodesian ridgeback Muzeji Hrvatskog zagorja – Muzej seljačkih buna u Gornjoj Stubici u suradnji s Institutom za arheologiju u Zagrebu, pripremili su izložbu Vrijeme utvrda: Plemićki grad Vrbovec na Sutli. Javnosti se predstavljaju nove zanimljive spoznaje o životu u Hrvatskom zagorju u srednjem vijeku, dobivene desetogodišnjim arheološkim istraživanjima utvrde Vrbovec smještene iznad rijeke Sutle u Klenovcu Humskom, u općini Hum na Sutli. Vrijeme utvrda na prostoru Hrvatskog zagorja je razdoblje od 12. pa sve do 16. st., kada burgovi, uglavnom nastali kao središta županija ili feudalnih vlastelinstava, predstavljaju jezgre oko kojih se gradi srednjovjekovno društvo. O tome svjedoči i vrijedna darovnica kralja Matijaša Korvina iz 15. stoljeća. Brojne zagorske utvrde, i njihovo stanje na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće prezentirane su grafikama i akvarelima posuđenih Izložba ostaje otvorena do 30. studenog ove godine, a može se razgledati svaki dan u Galeriji dvorca Oršić Muzeja seljačkih buna u Gornjoj Stubici od 9 do 17 sati. za potrebe izložbe iz Hrvatskog povijesnog muzeja u Zagrebu. Nekada sjedište čitavog vlastelinstva, u 13. stoljeću i centar istoimene županije i arhiđakonata, utvrda Vrbovec je nakon napuštanja u 16. stoljeću tijekom vremena zaboravljena, a sjećanje na nju ostalo je tek u povijesnim izvorima i u nazivu brežuljka Veliki Gradiš na kojem su ležali njezini ostaci. Sustavna arheološka istraživanja koja na lokalitetu provodi Institut za arheologiju otkrila su burg poligonalnog tlocrta s palasom, branič-kulom, cisternom i istočnom prostorijom, čiji su temelji konzervirani. Pronađeni su brojni pokretni arheološki nalazi, poput oruđa, sitnih ukrasnih predmeta i dijelova odjeće, opreme viteza – oružja i konjske opreme, noževa i uvezenih posuda od majolike i stakla koje su služile kao pribor za jelo, zatim brojnih keramičkih posuda za kuhanje i pripremanje hrane lokalne izrade, ulomaka lijepo ukrašenih keramičkih grijaćih peći, te dijelova kamene plastike. U Galeriji dvorca Oršić u Gornjoj Stubici izloženi su rezultati dugogodišnjeg terenskog rada Instituta, kao i rada na cjelokupnoj obradi spomenutih nalaza i uzoraka. Stoga su u priču o prošlosti Vrbovca uzeti u obzir rezultati provedenih povijesnih istraživanja, i rezultati analiza uzoraka kostiju, drva, zemlje i ugljena. Kako je izgledala plemićka trpeza i pribor za jelo, zatim prehrana stanovnika Vrbovca kroz stoljeća, te koja je bila namjena pojedinih dijelova utvrde, i konačno, kako je izgledao kraj života na utvrdi, samo su neka od pitanja kojima se znanstvenim analizama naslućuju odgovori. Rhodesian ridgeback klub Zagreb održao je 3. listopada 6. klupsku izložbu pasa pasmine Rhodesian ridgeback, prvi put u povijesti na terenu NK Straža u Lastinama. Na izložbi je sudjelovalo 67 pasa ove plemenite pasmine iz jedanaest zemalja Europe, Azije i Izraela. Pse su ocjenjivale dvije eminentne sutkinje, i svjetski poznate uzgajivačice pasa ove pasmine, Petra Stracke iz Njemačke i Marjon Eshuis-Franke iz Nizozemske. Najljepšim mužjakom, te klupskim prvakom proglašen je Aresvuma Zan Zait, uzgajivača Svetlane V. Malinnikove, a vlasnika Viktora V. Tyusheva. Organizatore, kao i humskog domaćina Damira Špiljaka, posebno veseli velik odaziv građana Huma na Sutli, koji su prvi put imali priliku vidjeti svijet izložbene kinologije u svom punom sjaju, uz vrhunske primjerke pasmine, vrhunsko suđenje i dobru organizaciju. Za doprinos općem dobrom dojmu pobrinuli su se i članovi uprave i igrači NK Straže. Svi izlagači obećali su da će se vratiti i dogodine. Inače, Rhodesian ridgeback klub Zagreb osnovan je 14. siječnja 2005. Registriran je kao udruga pri Gradskom poglavarstvu Grada Zagreba i član je Hrvatskog kinološkog saveza. Klub je osnovan radi okupljanja uzgajivača, vlasnika i ljubitelja pasmine rhodesian ridgeback, au cilju zaštite pasmine, unapređenja i poticanja kvalitetnog uzgoja. Obilježen Dječji tjedan Oprez djevojčice, oprez dječaci Učenici O.Š. Viktora Kovačića u Dječjem tjednu mogli su pogledati predstavu Oprez djevojčice, oprez dječaci. Učenicima petih razreda su tako predstavljeni prometni znakovi, te su upozoreni na moguće opasnosti u prometu. Učenicima 6. razreda organizirano je predavanje o sigurnosti u GLAS ZAGORJA prometu koje su održali predstavnici PU Pregrade. Policajci su im govorili o prometnim znakovima, semaforima te ispravnom ponašanju u prometu. 23 OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE 01. STUDENOGA 2010. Druženje s načelnikom U organizaciji Društva naša djeca Sveti Križ Začretje obilježen je Dječji tjedan. Tako je, uz ostalo, u Općinskoj knjižnici i čitaonici održano druženje djece iz vrtića s načelnikom Općine Ivanom Kranjčićem. Za sadržajnost druženja pobrinule su se odgajateljice Mihaela Barić i Vesna Mirt. Djeca su izvela kratak program, ali i postavljala pitanja načelniku. Načelnik je na pitanja djeci odgovarao kratko i na njima primjeren način. Djecu i tete najviše je kao i svake godine interesiralo kad će dobiti novi vrtić. Nakon što su se okrijepili, mališani su krenuli na ukrašavanje fontane. Fontanu su tradicionalno ukrasili balonima i svojim po- Pomoć osobi s neizlječivom bolešću Život je čudo! Pa čak i tada kada se primiče kraju! - naziv je predavanja o palijativnoj skrbi Renate Marđetko koje je početkom listopada održano u Muzeju Žitnica u organizaciji Zagorske lige protiv raka i Inicijative za dostojanstvo i kvalitetu života Sveti Križ Začretje. Hospiciji postoje već nekoliko stoljeća, a u Hrvatskoj još nema nijedne takve institucije, izjavila je Renata Marđetko, osnivačica udruge Pomoć neizlječivima koja je svoje bogato iskustvo u palijativnoj skrbi stekla volontirajući u Kući umirućih u Indiji i u hospicijima u Londonu. Udruga se bavi osiguravanjem potpore i izgradnjom prilagođenog modela pomoći za umiruće i njihove obitelji. Palijativna skrb nova je medicinska grana koja se bavi najtežim bolesnicima i umirućima. Suosnivačica Udruge, Verica Jačmenica-Jazbec obrazlaže kako se briga o umirućima u Hrvatskoj često svodi na obavljanje pretraga i skupljanje nalaza koji nisu uvijek neophod- 24 rukama upućenima odraslim. Potom su za prolaznike izveli kratki program, pa krenuli put vrtića. Lakše do groblja ni umjesto da se novac usmjeri poboljšanju kvalitete života koji je bolesniku preostao. Bolesniku treba posvetiti takvu pozornost da shvati kako je dragocjen i vrijedan i u svojoj bolesti i do zadnjeg dana svoga života, izjavila je JačmenicaJazbec. Duhovna glazba i predavanje prožeto duhovnošću i osobnim iskustvom predavačice Marđetko, koja je na magisteriju studija palijativne skrbi u Londonu, posijali su zrno nade za razvoj palijativne skrbi u našim krajevima. Palijativna skrb usko je povezana s područjem rada Zagorske lige protiv raka i rado bismo aktivno sudjelovali u izgradnji hrvatskog modela palijativne skrbi. Planiramo i osnivanje tima za pružanje potpore obiteljima oboljelih od raka, izjavila je Nada Jačmenica, dopredsjednica ZLPR-a. Nakon predavanja uslijedio je solo koncert Miroslava Petraca. Vrsni je pjevač, skladatelj i tekstopisac svojom osebujnom glazbom odlično zaodjenuo plemenitu temu predavanja. (Nikolina Oršulić) ječ je o radovima koji su dio projekta ukupnog uređenja groblja, započetih 2008. Vrijednost radova za prvu fazu uređenja groblja iznosi 950.000 kn. Drugi veći projekt, čija je realizacija u tijeku, je sanacija odlagališta komunalnog otpada Pustodol. Podsjećamo, riječ je o bivšem zajedničkom odlagalištu gdje se dovozio komunalni otpad s područja općina: Sveti Križ Začretje, Bedekovčina, Krapinske Toplice i iz Grada Zaboka. Vrijednost radova sanacije je 1,900.000 kn od čega Općina Sveti Križ Začretje financira 55%, a ostala sredstva osigurava Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Među ostalim aktivnostima koje su u tijeku, a manje su Pogled na odlagalište komunalnog vidljive, svakako treba spootpada Pustodol Začretski menuti konzervatorsko-re- Dok se na zapadnom dijelu općine Sveti Križ Začretje vodi briga za ljepši okoliš živima, na drugoj – istočnoj strani uređuje se mjesto posljednjeg ispraćaja Začretjanaca. Tako nekako glasi zaokruženo – opisna vijest onoga što se događa na prostoru ove jedinice lokalne samouprave. Kako saznajemo od pročelnika dipl. oec. Marka Kosa, protekle dane, bez obzira na relativno loše meteorološke uvjete, možemo okarakterizirati kao radno aktivne. Na općinskom groblju asfaltirana je prilazna cesta do mrtvačnice, odnosno prostora odakle kreću posljednji ispraćaji pokojnika. Ri- GLAS ZAGORJA OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE 01. STUDENOGA 2010. Edukacijom do novih članova U svetokriškoj osnovnoj školi, zajedničkom organizacijom škole i DVD-a iz Svetog Križa Začretje održano je predavanje o vatrogastvu i zaštiti, te prevenciji od požara. Okupilo se petstotinjak djece svih uzrasta od prvog do osmog razreda, a predavanje je održao predsjednik DVD-a Miljenko Šoštarić. Ujedno je na- gradio učenika monografijom društva za iskazano znanje o vatrogastvu. Nakon predavanja djeca su pozvana u razgledavanje vatroga- snih vozila, te izložene vatrogasne opreme. Ova prezentacija vatrogastva rezultirala je učlanjenjem sedamdesetak osnovaca u DVD. PROMOCIJA KNJIGE Radionica za roditelje Od najranije dobi valja pomagati djetetu da prepozna i razvije svoje potencijale, da postane svjesno svoje posebnosti, ali i pripadnosti zajednici. Nakon asfaltiranja prostor oko mrtvačnice još je ljepši stauratorske radove na zidnom osliku stropa kapele sv. Ane u Završju Začretskom. Izvođač radova je Hrvatski restauratorski zavod, a vrijednost toga zahvata je 70.000 kn. Ukoliko će to dozvoliti vremenske prilike do kraja mjeseca (što se preklapa sa zaključenjem našeg magazina), trebali su početi radovi na asfaltiranju četiri dionice lokalnih cesta, a za što je u općinskom Proračunu izdvojeno 367.900 kn. Riječ je zapravo o prometnici na užem području samog mjesta Sveti Križ Začretje. (D. K.) U organizaciji Općinske knjižnice i Dvorca Sveti Križ Začretje predstavljena je knjiga: Za roditelje 2 (Radionice za rad s roditeljima) u izdanju Centra za kulturu mira i nenasilja Mali korak - Zagreb. U uvodnom izlaganju Mirna Flögel Mršić osvrnula se na povijesnu i današnju ulogu dvorca kao žarišta i svjedoka kulture, obrazovanja i poticajnog odgoja slobodnih i odgovornih članova zajednice. Moderatorica na priredbi bila je Saša Selak-Živković, a o knjizi su govorile njezine autorice: Maja Uzelac, Karmen Ratković, Zdenka Pantić i Duška Pribičević-Gelb. Knjiga opisuje najčešće dvojbe i probleme s kojima se susreću roditelji i odgajatelji tijekom odrastanja djece i raspravlja o načinu kako razriješiti neizbježne konfliktne situacije. Koristeći interdisciplinarni pristup i svoje bogato iskustvo, autorice nude priručnu pomoć roditeljima i školi da u ozračju međusobnog povjerenja uspostave zdravu i poticajnu komunikaciju s djecom. Od najranije dobi valja pomagati djetetu da prepozna i razvije svoje potencijale, da postane svjesno svoje posebnosti, ali i pripadnosti zajednici. Uz mnoga dobra, koja djeca uživaju u domu, školi, društvu ili prirodi valja razvijati i odgovorno ponašanje prema svemu što okolina pruža, jer svako pravo obvezuje i svaki dar za- GLAS ZAGORJA služuje zahvalnost. Međusobno poštovanje i uzajamnost temelj su zdrave obitelji, razredne ili neke druge zajednice. Svjesni da je zdrav odgoj u doba kaotičnih vrijednosti jedini zalog za budućnost koje se ne moramo bojati, svetokriško obilježavanje Mjeseca hrvatske knjige započelo je predstavljanjem upravo ove knjige, da vrijedno iskustvo pretočeno u prijateljsku i poticajnu pisanu riječ pomogne roditeljima i nastavnicima u odgoju djece. (D. K.) 25 OPĆINA ĐURMANEC 01. STUDENOGA 2010. Rekonstrukcija pa rasvjeta Iako ovogodišnje vremenske neprilike zadaju probleme, na području općine Đurmanec, uz ostalo je riješena vodovodna infrastruktura za zaselke Glažuta i Pernjeki u Maclju. S istim ciljem radi se na sekundarnom vodoopskrbnom sustavu za naselja Hlevnica i Jezerišće, a u tijeku je natječaj za izgradnju magistralne mreže. Remeti li što planirane aktivnosti, pitali smo načelnika Branka Horvata? - Na žalost, kao posljedica čestih i obimnih oborina, sve je više problema koje stvara pojava nekoliko novih i proširenje već postojećih klizišta. Na nekim smo klizištima morali odmah intervenirati, ne čekajući izradu dokumentacije. Naravno, riječ je o stvaranju uvjeta za normalno funkcioniranje prometa, jer su neka naselja zbog odrona cesta bila odsječena od svijeta. No, to neće poremetiti planove saniranja većih klizišta koje imamo od ranije, kao što je npr. ono u Donjoj Podbrezovici. Nakon raspisanog natječaja, pred realizacijom smo proširenja javne rasvjete za naših pet naselja. Do kraja ove godine odradit ćemo dva projekta, jer za toliko imamo osigurano vlastitog novca u Proračunu. Ostalo će morati čekati proljeće 2011. Više se o tome ne može reći, jer još uvijek nema očitovanja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kod kojega smo nominirali naše projekte. Ipak, očekujemo pozitivno rješenje ove godine, a vjerojatno ćemo s novcima, kad ih dobijemo, moći raspolagati tek iduće. Prioritet u tome imaju ona naselja u kojima je završena rekonstrukcija niskonaponske električne mreže, jer ne bi bilo suvislo postavljati lampe na stupove koje ćemo onda za nekoliko mjeseci zamjenjivati. Tim planom obuhvaćen je: istočni dio Hromca uz rijeku Sutlu – prema Trličnom; zaselci Ovčari i Vuzmi u Maclju; na Hromcu zaselci Johčeti i Petroviči. Slijedi i nastavak projekta izgradnje javne rasvjete u Gornjoj Podbrezovici. Riječ je o pomoći pri dovršenju projekta izgradnje sportskog igrališta u čemu su u velikom dijelu radom i novcem sudjelovali sami građani, pa je red da i mi, kao Općina, pomognemo rasvijetliti to igralište. Isto tako u planu je postavljanje javne rasvjete na potezu ceste od Hromca prema Jezerišću. Naravno, sve to ne znači da smo zaboravili ostala naselja, Putkovec, Prigorje, Goričanovec, gdje će se isto tako nastaviti s modernizacijom ovog dijela komunalne infrastrukture. (D. K.) Pomoć pri školovanju Iako, kao i mnogi drugi, imaju poteškoća u ostvarivanju proračuna, u Općini Đurmanec nastoje zadržati neka izdvajanja koja mnogo znače za mlade. Riječ je o pomoćima koje su prošlih godina postale uobičajeni standard, a to je stipendiranje učenika i studenata. - Zapravo, bolje i točnije rečeno to je tek novčano pomaganje onih koji pohađaju srednju školu, odnosno koji studiraju, jer stipendije bi morale biti veće, a ovako to je pomoć koja je u skla- du s našim trenutnim proračunskim mogućnostima. I ove je godine raspisan natječaj, ističe načelnik Horvat, temeljem kojeg ćemo dodijeliti 20 učeničkih stipendija po 250 kn i 15 studentskih pripomoći po 450 kn. Na natječaj su pristigle 54 molbe. Povjerenstvo će obaviti odabir i za ovaj vid novčane pomoći predložiti one kojima je ona potrebnija. Rezultati će biti objavljeni na web stranici Općine, odnosno na oglasnoj ploči. (D. K.) VIŠE ŠKOLARACA Briga za najmlađe Hromčane U općini Đurmanec ove su se godine susreli i s jednim pozitivnim problemom. U Područnoj školi Hromec, nakon dužeg vremena opet imaju čiste razrede. Prošlih godina tu se nastava, zbog malog broja djece, održavala u tzv. paralelkama, odnosno nastavu su zajedno u istom razredu pohađala djeca prvog i drugog, odnosno trećeg i četvrtog razreda. Poticana stambena izgradnja za mlade Na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća Đurmanca donijeta je Odluka o mjerilima i kriterijima vezanima za bodovanje, odnosno stjecanja prava, a onda kasnije i obaveza oko uključivanja u postupak procesa poticane stambene izgradnje. Kako saznajemo od načelnika Branka Horvata, početkom studenog bit će raspisan natječaj, pa on poziva mještane, posebno mlade, da pročitaju što u njemu piše i da pripreme potrebnu dokumentaciju. Svrha ovog natječaja je dobivanje podataka za sastavljanje rang liste. - Nadamo se da će takvih ozbiljnih kandidata biti veći broj. Naime, kako pokazuju iskustva drugih, sve to traje duže vrijeme. Tome je razlog što se na bazi iskazanog interesa prilazi projektiranju veličine zgrade, odnosno stambenih 26 jedinica, a dok se sve nastavno ne završi do predaje ključa u ruke, potrebno je vrijeme, pojašnjava načelnik. Bez obzira na trenutne društvene teškoće kroz koje prolazimo, treba misliti na vrijeme koje je pred nama, jer ćemo samo tako biti ukorak s ostalima, u protivnom, bit ćemo u velikom zakašnjenju. Dakle, mladi mislite na vrijeme o rješavanju svojeg stambenog pitanja, a poticana stambena izgradnja planirana u Đurmancu prilika je za to. Dobro odvagnite sve što vam omogućuje budući natječaj. (D. K.) Mladi Hromčani u predškoli u novouređenom prostoru Područne škole Hromec Sada kad više nije tako stvorio se problem prostora za predškolski odgoj. Kako u zadatak općina i gradova spada stvaranje uvjeta za njegovo održavanje i Općina Đurmanec prišla je uređenju dodatnog prostora u Zadružnom domu u Hromcu. Sve se počelo rješavati na vrijeme, a u što se novčanom potporom uključilo i Ministarstvo regionalnog razvoja. Nastava predškolskog odgoja počela je prema planu, iako još manjkaju neki manji dijelovi opreme, ali to ne remeti planirani rad s djecom. Preostalo je još dovršenje uređivanja vanjskog dijela toga prostora. U Općini smatraju da su se kod toga u svemu maksimalno potrudili i tako djeci stvorili uvjete za prve korake na putu obaveznog obrazovanja, a u što spada i predškolski odgoj. Za djecu je najbolje da to bude tamo gdje će i kasnije pohađati nastavu u prvom razredu, a i roditeljima bi bilo teško voditi djecu u Đurmanec, u centralnu školu. (D. K.) GLAS ZAGORJA OPĆINA JESENJE 01. STUDENOGA 2010. Dobrodošli u Jesenje Iako je postavljanje ploče dobrodošlice na prometnice kojima se dolazi na područje općine Jesenje već dugo u planu, s realizacijom se čekalo. Razlog tome je bio taj što Jesenje nije imalo svoj općinski grb do ovogodišnjeg Dana općine – za Ivanje. Tako su sada ploče s natpisom dobrodošlice mogle dobiti svoj željeni izgled – na njoj se nalazi i grb Općine Jesenje. Jesejanci su se odlučili za izražavanje dobrodošlice na engleskom, njemačkom i mađarskom jeziku. Prilikom izvođenja ovih radova postavlja se i potrebna vertikalna signalizacija. Ploče na kojima se vozačima izražava dobrodošlica, a ujedno obavještava da su stigli na Postavljanje ploče na cesti Krapina – Gornje Jesenje područje općine Jesenje, postavljene su na više mjesta: na cesti iz pravca Krapine, na Cerju, Donjem Jesenju, Lužanima Zagorskim i u Presečini (Brdo Jesensko). (I. H. i D. K.) Uređeno groblje Među inim po čemu je Jesenje poznato, naravno, u pozitivnom smislu, svakako je uređenost njihovog mjesnog groblja. Iako se o njemu vodi briga tijekom cijele godine, ipak su neke aktivnosti bile češće u vrijeme uoči Sesveta. Ove je godine asfaltirano Asfaltiranje staza bilo je dosta još nekoliko staza koje zahtjevno jer se zbog male širine od vode po groblju. Do tehnike za prijevoz mogu koristiti tačke sada su bile asfaltirane samo dvije, a sada su crno-sivi pokrov dobile i one druge. Radilo se na novom dijelu groblja, asfaltirane su staze koje vode do novosagrađenih grobnica, odnosno grobnih okvira. NATJEČAJI Različiti rade različito Kako to pokazuju i fotografije objavljene uz ovaj tekst na području općine Jesenje, proteklih su se dana događale različite komunalno-građevinske aktivnosti. Kako to i naslov kaže, različiti su radili različito. No, krenimo redom. Među značajnije investicije iz ovogodišnjeg programa aktivnosti na području ove jedinice lokalne samouprave svakako moramo ubrojiti izgradnju nogostupa koja je iznimno važna za sigurnost pješaka, jer je na našim cestama sve veći promet. U tijeku je izvođenje radova na dvije dionice nogostupa. Jedna je u Cerju, uz županijsku cestu Gornje Jesenje - Bednja i tu radove izvodi tvrtka MB-transgradnja. Jednako tako, ali na cesti koja Gornje Jesenje, preko Za subvencije u poljoprivredi Sukladno proračunskim mogućnostima i dalje se pomažu oni koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom. Općina Jesenje ove godine subvencionira sadnju loznih cijepova - najmanja količina prilikom kupnje mora biti sto sadnica. Isto tako sufinancira se uzgoj zagorskog purana - najmanje 50, zatim nabava plastenika, košnica, uređaja za mužnju, te ostavljanje ženske teladi za rasplod. Općina nadoknađuje u punom iznosu trošak osje- menjivanja junica, krava i krmača. - Subvencije u poljoprivredi imaju za cilj poboljšavanje životnih i radnih uvjeta mještana koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom, te očuvanje stočnog fonda na području naše Općine - ističe Ivan Maligec, načelnik općine Jesenje. Natječaj je otvoren do 2. studenoga ove godine, a sve dodatne informacije mogu se dobiti radnim danom do 15 sati u Upravnom odjelu općine Jesenje. Donjeg Jesenja, spaja s Đurmancem, na izgradnji nogostupa radi poduzeće Krakom. Oba nogostupa su dužine od po 400 metara. Na pojedinim mjestima potrebna je izgradnja i potpornih zidova. Uz njihovu gradnju istovremeno se rješava oborinska odvodnja i javna rasvjeta. Sveukupna vrijednost ove investicije je 800.000 kn - informacija je koju nam je dao načelnik Ivan Maligec. Sanacija mosta u Mrzljaku Akciju sanacije mosta u Mrzljaku organizirala je udruga Zeleno Zagorje iz Lužana. Veće količine oborina ove godine štetile su podnožje mosta na potoku Mrzljak, a kako bi se spriječio nastanak većeg oštećenja, sanirali su nastalu rupu u temeljima mosta. Za stipendije Općina Jesenje raspisala je natječaj za učeničke i studentske stipendije. Dodijelit će 10 učeničkih u iznosu od po 300 kn, a u kriterijima za dobivanje, od većeg su utjecaja ocjene, socijalno stanje, uspjesi i sudjelovanje na školskim natjecanjima. Studentske stipendije u iznosu od po 500 kn dodijelit će svim studentima koji su redovito upisali godinu i koji imaju prebivalište na području općine Jesenje. U Općini očekuju da će se javiti preko 30 studenata. Natječaj je otvoren do 2. studenoga ove godine. Detalj s izvođenja radova na izgradnji nogostupa u Donjem Jesenju Akciji su se pridružili svi mještani, a Općina je osigurala sav potrebni materijal. Kako je u godišnjem planu aktivnosti ove udruge, uređenje okoliša i održavanje prometnica, organizirana je i akcija čišćenja cestovnog pojasa. Volim, volim Jožeka Brojnim nastupima koje su realizirali Turistička zajednica Varaždinske žutijekom godine, članovi AKUD-a Žen- panije. Žensko kazalište nastupit će s sko kazalište Gornje Jesenje, prido- predstavom Ramzo i Ančica, prvi put dali su i još jedan, pjevni. Naravno, na varaždinskom području. riječ je o nastupu na 14. zagorskom Također, pripremaju se za nastup i glazbenom festivalu Krijesnica 2010. organizaciju tradicionalnog BožićnoDa podsjetimo, bila je to još jedna novogodišnjeg koncerta u župnoj uspjela pjesma i njezina interpre- crkvi sv. Ivana Krstitelja. Time će zatacija. Volim, volim Jožeka, autorski vršiti i među uspješne upisati i ovu, uradak trija: M. Jergović, Z. Klinžić, 36. godinu rada. (D. K.) D. Berović, sigurno će se puno vrtjeti. Kako nam je rekao Ivan Habjanec, tajnik ove udruge, slijedi im nastup na REGA-i u Varaždinu. Riječ je o tradicionalnoj manifestaciji, za one koje ne poznaju spomenutu kraticu, smotre regionalnog Članovi AKUD-a su i na ovogodišnjoj Krijesnici imali amaterizma u pučkom uspješan nastup i za izvedbu pjesme “Volim, volim Jožeka” bili su nagrađeni srdačnim pljeskom publike teatru. Organizator je GLAS ZAGORJA 27 OPĆINA TUHELJ 01. STUDENOGA 2010. Tuhelj dan iz dana u Smiriti promet kod škole Svaki mjesec u našim gradovima i općinama obilježe neki događaji koji sami po sebi nemaju neku veliku važnost, ali su nezaobilazni kotač kako bi sve bilo usklađeno. U tome nije izuzetak ni općina Tuhelj. Njezinog smo načelnika Armanda Slavičeka upitali što mu je proteklih dana zaokupljalo pažnju. - Prvo bih želio naglasiti, jer to obično najviše zanima ljude koji žive uz prometnicu, da se na području općine Tuhelj, nakon raspisivanja natječaja i izbora izvođača, krenulo s realizacijom rekonstrukcije - asfaltiranja nerazvrstanih cesta u Črešnjevcu i Svetom Križu. Pod motom Ljubav djeci prije svega obilježen je Dječji tjedan. Na školskom igralištu formirano je veliko kolo… uz poklik mota i pjesmu Kad si sretan, veselo je obilježen Međunarodni dječji dan… potpisivanjem peticije, djeca su se pridružila u Eurochilde kampanju Zaustavimo siromaštvo, sad! Također, Dječje vijeće i Dječji forum Tuheljko održali su svoju radionicu, dok su se u likovnoj radionici Maštalici i dramskoj radionici Gumbeki djeca pripremala za Smotru stvaralaštva Saveza DND Hrvatske u Puli. U sportskom duhu, prijavljene ekipe natjecale su se u rukometu i nogometu, a taekwondo klub održao je prezentaciju svog rada. Nakon sporta na redu je bila parlaonica s Vrijednost tih radova je 360.000 kn plus PDV. Naravno, nisu nam ceste jedina briga. Nakon sportske dvorane, koja, usput rečeno, ima još slobodnih termina za korištenje, pokrećemo aktivnosti vezane uz izgradnju Dječjeg vrtića. Do kraja mjeseca bio je rok za podnošenje molbi za novčanu pomoć koju pružamo mladima za lakše školovanje. Financiranje prijevoza učenika u školu također smo riješili, odnosno, točnije rečeno, pomažemo, ali to nije vezano uz ostvarenje individualnih prava. U tijeku je i formiranje Savjeta mladih. Do sada se prijavilo 15 mladih koji žele sudje- Ljubav djeci prije svega temom Za uspjeh je dovoljan talent na kojoj se djeci pridružio i načelnik općine, Armando Slaviček. Nakon iznošenja argumenata koje su obje NOVIGRAD ISTARSKI / TUHELJ Predstavljali Tuhelj i Županiju Članovi KUD-a Naša Lipa iz Tuhlja nastupili su u Novigradu Istarskom na 43. susretu hrvatskih pjevačkih zborova, na kojem je prvu nagradu Hrvatskog sabora kulture osvojio Mješoviti pjevački zbor Sveučilišta u Splitu Vox Animae, drugu Mješoviti pjevački zbor Rondo Histriae iz Pule, a treću Ženski zbor Crkvenog pjevačkog društva Mir iz Belišća. Na državnom natjecanju koje je održano početkom listopada, nastupilo je 16 najboljih pjevačkih zborova izabranih na županijskim smotrama i samostalnim koncertima. Tuhljani su ostvarili zapažen nastup i uslijedio je tako poziv za gostovanje u Koprivnici na 2. koprivničkom kaju koji će se održati 20. studenog, a koji su Tuhljani s radošću prihvatili. I dirigent KUD-a, ujedno i načelnik općine Tuhelj, Armando Slaviček zadovoljan je nastupom u Novigradu, koji ocjenju- 28 lovati u radu savjeta i tako pridonositi životu u našoj općini i više utjecati na rješavanje pitanja koja su od interesa za mlade. Također, u tijeku je i druga izmjena i dopuna Prostornog plana općine Tuhelj, naglašava načelnik Slaviček. Dobivene su sve suglasnosti od mjerodavnih institucija, kako je to predviđeno zakonom, i sada se očekuje da na sve svoje odobrenje dade i Županija, odnosno župan. U suradnji sa Županijskom upravom za ceste realizira se program postavljanja vertikalne i horizontalne prometne signalizacije. To će promet na županijskoj cesti kod O.Š. Lijepa naša Tuhelj učiniti sigurnijim, kako za djecu tako i za sve ostale sudionike u prometu, kojih je, iz dana u dan sve više. Spomenimo da pripremamo i prijedlog rebalansa ovogodišnjeg općinskog proračuna. Svi smo svjesni kakva je situacija u ovoj recesijskoj godini. I kod nas je došlo do podbačaja u ostvarivanju prihoda. To za sobom povlači smanjivanje raznih aktivnosti, jer je više nego evidentno, da nećemo moći ostvariti neke naše potrebe. No, ne može se sve. Ipak, pri tome je bitno reći, dulji zastoj ne bi bio dobar, jer će nam u protivnom trebati puno vremena za vraćanje tempa postignutog proteklih godina. (D. Kozina) ekipe dobro pripremile usuglašena je formula uspjeha, talent + rad = uspjeh. Druženje je nastavljeno uz karaoke, a Dječji tjedan realiziran je uspješno uz sudjelovanje volontera DND-a, djece, Osnovne škole, Športskog društva Tuhelj, roditelja i općine Tuhelj. calensemble, te Akademski pjevački zbor Tone Tomšič Univerze v Ljubljani. Zborove je ocjenjivalo Stručno povjerenstvo u sastavu: Josip Jerković (predsjednik), Josip Magdić, te Sebastjan Vrhovnik (Slovenija). Uspješnu organizaciju Susreta potpisuje Hrvatski sabor kulture, uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture, supokroviteljstvo Istarske županije, Grada Novigrada i Turističke zajednice Grada Novigrada, te suorganizaciju Katedre Čakavskog sabora za glazbu Novigrad, Hrvatskog društva skladatelja HDS-ZAMP-a i Lagune Novigrad. je vrlo kvalitetnim, a posebno ističe mnogobrojne čestitke publike. Inače, Novigrad je po sedmi puta bio uspješni domaćin susreta pjevačkih zborova iz Belišća, Bjelovara, Čakovca, Karlovca, Križevaca, Petrinje, Rijeke, Splita, Tuhlja, Šibenika, Osijeka, Koprivnice, Varaždina, Zadra, Velike Gorice te Pule, s ukupno 800 pjevača. Ove su godine kao posebni gosti izvan konkurencije nastupila tri pjevačka zbora, Ženski pjevački zbor Novigrad-Cittanova, Cittanova Vo- GLAS ZAGORJA OPĆINA RADOBOJ 01. STUDENOGA 2010. DAN OPĆINE I ŠKOLE Bilo je kulture, sporta, zabave… Nizom događaja od 16. do 24. listopada obilježen je Dan općine i škole. Središnji događaj, gledano više formalno i politički, bila je svečana sjednica Općinskog vijeća održana na sam Dan općine - 20. listopada. Tada je, kao što je to uobičajeno, spomenuto sve ono što je na području općine, radi ukup nog boljitka svih njihovih stanovnika, učinjeno na poboljšanju komunalne infrastrukture, a u posljednje vrijeme sve više i kulturne koja također utječe na kvalitetu života u svakoj sredini. Očito su u Radoboju shvatili da njihova bogata povijest predstavlja temelje na kojima se može graditi sadašnjost i budućnost. Preorijentacija poljoprivrede na voćarstvo (kruške vilijamovke), konačno veće vrednovanje geološkog i etnografskog bogatstva radobojskog kraja – otvaranje zavičajnog muzeja, trnac starih voćki i rimska cesta… bogatstvo autohtone flore, samo su neke od podloga na kojima se može gra- diti turistička djelatnost. Na tom je tragu valoriziranja davne radobojske prošlosti i ono što se sve iz sadržaja predstavljene brošure Geološke zanimljivosti Krapinsko-zagorske županije nalazi upravo na području općine Radoboj. Brošura je nastala u suradnji Geološkog odsjeka Prirodoslovnomatematičkog fakulteta u Zagrebu s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Krapinsko-zagorske županije, te Općine Radoboj. O njenom sadržaju i značaju govorio je urednik Ivan Ištok, ravnatelj spomenute Javne ustanove. Zašto je u realizaciji cijelog projekta koji govori o zagorskim geološkim zanimljivostima sudjelovala i Krapinsko-zagorska županija kazališta iz Svetog Križa Začretja. Naravno, nije zapostavljen ni sport kojem je točku na i dalo natjecanje državne lige u preciznom slijetanju paraglajdera. (D. Kozina) Najljepše okućnice Uz Dan općine proglašeni su i najbolji iz natječaja: . Pristiglo je ukupno 12 prijava. Prvo mjesto pripalo je Ani Horvat iz Orehovca Radobojskog, a za uloženi trud i znanje komisija je drugo mjesto dodijelila Mariji Dolski iz Gornje Šemnice, a treće mjesto pripalo je Marijani Slukan iz Gornje Šemnice. Radobojsko biljno bogatstvo Orhideje na Strahinjščici govorio je župan Siniša Hajdaš Dončić. Brošuru autorski potpisuju: doc. dr. sc. Marijan Kovačić, prof. dr. sc. Dražen Balen, prof. dr. sc. Darko Tibijaš i prof. Zorica Petrinec. Od ostalih događaja vezanih uz obilježavanje Dana općine i Škole Radoboj, spomenimo otvorenje nekoliko izložbi – jabuka od jabuke do jabuč- Nagrade učenicima i učiteljicama Na Dan općine Radoboj i Dan škole, već je uobičajeno da se dodjeljuju nagrade učenicima i njihovim mentoricama za uspješno predstavljanje Osnovne škole Side Košutić Radoboj na raznim natjecanjima. Ove godine nagrade su primili: Mihael Gromovšek i učiteljica Dragica Šalković – natjecanje iz matematike; Suzana Inkret i učiteljica Josipa Miljan – zemljopis i Matija Herak i učiteljica Dijana Kunštek – njemački jezik. Trčao se i maraton Uz obilježavaje Dana općine Radoboj održana je i tradicionalna utrka u maratonu. Pobjednici su svrstani po dobnim kategorijama, do 23 godine - prvi s vremenom 1:10.25 bio je Luka Špehar iz kluba Lastavica, a drugo, odnosno treće mjesto osvojili su Viktorio Pozaić i Stjepan Ferek Florjan. U kategoriji maratonaca 24 - 44 godine prvo mjesto pripalo je Siniši Kovačaku iz kluba Žumberak, ispred Pere Bertovića i Zdravka Holjevca. U kategoriji 45 – 55 godina prvi je bio nice. Simpatična i dopadljiva je bila manifestacija Vnučekove popevke, a zadovoljni su bili i svi oni koji su došli, isto tako u sportsku dvoranu, pogledati predstavu Amaterskog dramskog Nedjeljko Ravić iz kluba Veteran Zagreb, a Josip Lacković i Željko Lukina osvojili su 2. odnosno 3. mjesto. U kategoriji 56 - 66 (M) član kluba Veteran Zagreb Željko Paver bio je prvi ispred Josipa Beka i Dragutina Jagetića. Među maratoncima koji imaju 67 i više godina, pobjednik je bio Stjepan Puh iz kluba Maraton Krapina. U ženskoj konkurenciji najbolja je bila Marija Vraić, Veteran Zagreb, a iza nje su na cilj stigle Višnja Škevin i Gordana Blagus. (D. K.) Kako je i rekla na radu na računalu, predstavljanju, Uz Dan općine Radoboj te bili kad je to koje je održano u promovirana knjiga autori- vrijeme dozvoljaradobojskoj osnov- ce Ljiljane Borovečki-Voska valo, pratioci na noj školi, a koju je i - Orhideje na Strahinjščici terenskim istrasama polazila (daživanjima koje je nas u Radoboju živi, a radi u OŠ Đur- isto tako i njih zaintrigiralo za raspomanec), ova knjiga plod je višegodišnjeg istraživanja flore i vegetacije na ovom dijelu Krapinsko-zagorske i dijelu Varaždinske županije. Da bi ona nastala i progovorila o onome što rijetki, koji prolaze prirodom, zapažaju bilo je potrebno ispisati brojne stranice dnevnika terenskih istraživanja i Autorica knjige mjerenja, napraviti tisuće fotografija, Ljiljana Borovečki-Voska proučiti mnogo stručne literature i provesti sate u traženju informacija znavanje nekih od 36 vrsta orhideja na internetu. koliko ih je znanstveno obrađeno u No, sve to ne bi, zapravo, bilo uopće ovoj knjizi. moguće odraditi, bez ljubavi i zainte- Autorica, u predgovoru knjige Orresiranosti za botaniku, odnosno bez hideje na Strahinjščici, zahvaljuje i velikog entuzijazma. Naravno, jed- Šincekima – Dubravku na poduci, nako tako, kako ističe autorica Ljilja, savjetima i podršci pri radu, Ines i kako ju prijatelji od milja zovu, ništa Draženki koje su u njihove zajedničke ne bi bilo ni bez podrške dobrih ljudi. izlete unijele toliko potrebnog veseAutorici su u tome najviše pomagali, lja, kako bi se lakše savladale brojne kako ona kaže, moji dečki Filip i Buco, brdovite livade na kojima je oko trasin i suprug, koji su često puta sami žilo neki novi cvijet orhideje. pripremali ručak, te obavljali ostale Ljiljani Borovečki-Voska pomogli kućanske poslove, ali i pomagali u su i ljudi od struke: dipl. ing. šum. Zdravko Cerovečki, urednica mr. sc. Jasenka Topić, te jedan od najboljih poznavatelja orhideja Roko Čičmir. Zahvala pripada i Hrvatskom botaničkom društvu na preporuci, a na pomoći Općini Radoboj i njezinom načelniku Anđelku Topolovcu, te Javnoj ustanovi za upravljanje zaštiNaslovna ćenim prirodnim vrijednostima na stranica području Krapinsko-zagorske županiknjige je, kao i nakladniku tvrtki ALFA d.d. Orhideje na Zagreb. (D. Kozina) Strahinjščici GLAS ZAGORJA 29 ZAGORJE INFO 01. STUDENOGA 2010. KRAPINA KRAPINA Asfaltiranje do sakralnih objekata Protiv ukidanja Županijskog suda Slijeva: Višeslav Ćuk, Anđelko Topolovec, Stanko Belina i Vlasta Hubicki Na inicijativu krapinsko-zagorskog župana Siniše Hajdaša Dončića, održan je sastanak svih političkih stranaka zastupljenih u Županijskoj skupštini, te saborskih zastupnika iz Krapinsko-zagorske županije. Tema sastanka bio je prijedlog ukidanja Županijskog suda u Zlataru. Jedinstveni stav – protivljenje takvom prijedlogu zauzeli su: predstavnici SDP-a (Siniša Hajdaš Dončić, Ivan Hanžek, Sonja Borovčak), HDZ-a (Milivoj Škvorc), HNS-a (Danica Hursa, Anđelko Topolovec i Anđelko Ferek-Jambrek), HSS-a (Vlasta Hubicki), HSU-a (Josip Kovačić), A-HSS-a (Stanko Majdak), ZDS-a (Stanko Belina i Višeslav Ćuk) i ZS-a (Đurđa Mesarić). Siniša Hajdaš Dončić izjavio je kako Krapinsko-zagorska županija, kao kulturološka, geografska, gospodarska i administrativna cjelina ima pravo tražiti ostanak Županijskog suda. Kako bi Županijski sud prema postojećim kriterijima mogao zadržati sjedište u Zlataru, nužno je da se zaprešićki pripoji Zlataru, a što uostalom i čini širu zagorsku regiju. Problem koji nastaje za građane Zagorja, točnije poduzetnike i privredne subjekte, vezan je i za preseljenje nadležnosti zagorskih subjekata sa zagrebačkog Trgovačkog suda na onaj u Varaždinu, a što je također ocijenjeno neprihvatljivim s obzirom na prometnu (ne)povezanost sa gradom Varaždinom. Nakon što su artikulirani zajednički politički stavovi zagorskih stranaka krenut će se u ofenzivu prema Hrvatskom saboru, a s ciljem da se Županijski sud u Zlataru proširi zaprešićkim sudištem i time stekne temelj opstanka u okviru postojećih kriterija. (D.K.) Slijeva: Josip Kovačić, Đurđa Mesarić, Stanko Majdak, Siniša Hajdaš Dončić, Milivoj Škvorc 30 Na 20. kolegiju župana krapinskozagorskog donijeto je nekoliko zaključaka kojima se odobravaju sredstava za asfaltiranje nerazvrstanih cesta prema sakralnim objektima, odnosno prema mjestima gdje stanuju invalidne osobe. Tako će novac, na temelju obrazloženih zahtjeva, biti proslijeđen općinama: Mihovljan, Kumrovec, Krapinske Toplice i Bedekovčina, te gradu Zaboku. Novac je odobren shodno Kriterijima za raspodjelu sredstava za pomoć u asfaltiranju prilaza sakralnim objektima i grobljima, te objektima od posebnog interesa za Županiju. Tako je Gradu Zaboku, za sufinanciranje asfaltiranja prilaza kapeli Svetog Antuna Padovanskog u Grabrovcu odobren iznos od 50.000 kn. Općina Bedekovčina za modernizaciju prilaza kapeli Severin u Orehovici dobiva 80.000 kn. Asfaltirat će se i prilazna cesta do kapele sv. Nikole u Vrtnjakovcu, općina Krapinske Toplice, te dvije dionice nerazvrstanih cesta - prilaz osobama s invaliditetom u Maloj Erpenji, a udio Županije za to asfaltiranje iznosi 50.000 kn. Općini Mihovljan izdvojit će se 30.000 kn za sufinanciranje asfaltiranja nerazvrstane ceste Klanečnica. Pozitivno je riješen zahtjev Općine Kumrovec za sufinanciranje uređenja nerazvrstanih cesta Risvica-Gmajna i Razvor-Stara dol do Razvor Vrhi. Obje su pretrpjele znatna oštećenja prilikom poplave u rujnu. Za uređenje kritičnih dionica nerazvrstanih cesta Županija izdvaja 30.000 kn. Iz istih razloga odobrena je i pomoć od 5.000 kn, za sanaciju štete na poljoprivrednom gospodarstvu Josipa Poljanca iz Risvice. Općini Kraljevec na Sutli odobreno je 3.000 kn, kao pripomoć u nabavi kamenog materijala za sanaciju nerazvrstanih cesta oštećenih uslijed elementarnih nepogoda. Zamjenik župana Anđelko Ferek Jambrek, pod čijim je predsjedanjem održan 20. županov kolegij, govorio je o aktivnostima Upravnog odjela za promet i komunalnu infrastrukturu o postupku detektiranja novih klizišta. U tijeku je obrada stanja i prioriteta u rješavanju za 47 novih klizišta koja su se pojavila kao posljedica rujanskih kiša i poplava. Najveći broj ih je na području gradova Klanjec i Zaboka, te općine Desinić i Marija Bistrica. (D. Kozina) BEDEKOVČINA / KRAPINA Uskoro i uspostava laboratorija Srednja škola Bedekovčina zajedno s partnerima Srednjom školom Dragutin Stražimir, Sveti Ivan Zelina, Gospodarskom školom Čakovec te Zagorskom razvojnom agencijom uspješno je prijavila projekt pod nazivom Pedology curriculum u okviru programa IPA komponenta IV - Razvoj ljudskih potencijala te je nakon detaljne provjere prijave uspješno i zadovoljila svim uvjetima i ostvarila sufinanciranje projektnih aktivnosti od strane Europske unije. Ukupna vrijednost projekta je 137.304 eura, a Europska unija ga sufinancira 85%. - Ovaj će projekt znatno pridonijeti razvoju nastavnog plana i programa za pedologiju, odnosno tloznanstvo, jer će budući poljoprivredni tehničari teoretsko znanje, ovdje u našem Poljoprivrednom učilištu moći potkrijepiti praktičnim znanjem - rekla je voditeljica projekta i Poljoprivrednog učilišta Srednje škole Bedekovčina, Mirjana Hudi-Vlahek. Naime, zahvaljujući tom projektu jedna od značajnih aktivnosti koje će provesti je uspostava pedološkog laboratorija tako da uzorke tla više neće morati slati u laboratorij Agronomskog fakulteta već će to moći raditi u svojoj školi. Među aktivnostima koje su u programu spomenutog Projekta je i studijsko putovanje za učenike i nastavnike, te edukacija strukovnih profesora. Jedna od projektnih aktivnosti je i organizacija okruglog stola. Provedba projekta trajat će godinu dana. (N. V.) GLAS ZAGORJA ZAGORJE INFO MISLIM DAKLE JESAM KRAPINA Prevencija kriminaliteta Po iskustva u Španjolsku Dvanaest predstavnika partnera uključenih u realizaciju projekta Prevencija kriminaliteta s međunarodnim iskustvom dva su tjedna studijski boravila u Španjolskoj, s ciljem upoznavanja sa španjolskim iskustvima i implementacijom samog projekta Leonardo da Vinci. Uoči studijskog puta, u prostorijama Zagorske razvojne agencije, održan je pripremni sastanak sudionika projekta, odobrenog od strane EU, a koji se nalazi pod ingerencijom jednog od najznačajnijih europskih programa – Leonardo da Vinci. Dogovoreni su detalji poput jedinstvenog vizualnog izgleda svih sudionika. Koordinator projekta Policija u zajednici, Stjepan Šalamon, podijelio je promo materijale. Također, svi su upoznati s nabavljenom opremom - laptop, pisač, fotoaparat, koja je financirana iz troškova za organizaciju mobilnosti. Helena Matuša iz ZARE prezentirala je sadržaje ugovora koji su potpisali svi sudionici. Ugovor training agreement sklopljen je između svih sudionika, PU krapinsko-zagorske i španjolskog partnera, dok je drugi ugovor - Ugovor o stručnoj praksi potprograma Leonardo da Vinci sklopljen između sudionika i PU krapinsko-zagorske. U dvotjednom programu boravka u Špa- njolskoj sudionici su upoznati s organizacijom i ustrojem policijske uprave u Valenciji, informirani su o odjelima, strukturi tih ustrojstvenih oblika i njihovom funkcioniranju, načinu suradnje i koordinacije s lokalnom policijom, posjetili lokalni policijski odjel koji se bavi prevencijom zlouporabe opojnih droga u suradnji sa socijalnim partnerima i odjel koji je specijaliziran za obiteljsko nasilje. Upoznati su s preventivnim aktivnostima, posebice onima koje su usmjerene na djecu i starije, proučavanje metoda kontrole brzine i ispitivanja alkoholiziranosti. Posjetili su Centar za hitne intervencije, Institut za javnu sigurnost i hitne slučajeve, te lokalni policijski odjel koji se bavi prevencijom teških krađa. U Španjolskoj, svoja iskustva razmijenili su i dopunili: Željko Cujzek, Stjepan Šalamon, Marija Filipec, Darko Bakran, Robert Hršak, Željko Perešin i Robert Pavić iz PU krapinsko-zagorske, Gordana Maligec i Sandra Kos iz Obiteljskog centra KZŽ, Nataša Koražija iz Centra za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo KZŽ, Karolina Novak i Tanja Ivek iz Zagorske razvojne agencije. Troškove puta u potpunosti je snosila Europska unija kroz Program Leonardo da Vinci. (M. B.) ZABOK Ministar turizma Damir Bajs posjetio Dvorac Gjalski Hrvatski je turizam u prvih devet mjeseci ove godine zabilježio poraste turističkih noćenja i dolazaka te time ojačao svoj tržišni udio. Cilj Ministarstva i dalje ostaje zadržati trenutnu poziciju, prema kojoj svaki pedeseti turist u Europi dođe u Hrvatsku – naglasio je u posjetu Zaboku ministar turizma Damir Bajs. Ministar Bajs je kazao da Zagorje nije slučajno izabrano da se u njemu predstave dobri turistički rezultati javnosti, jer kao kontinentalna destinacija ima velike potencijale. U tom smislu kazao je da su dvorci veliki turistički potencijal te kako bi ih bilo dobro iskoristiti za turističku ponudu jer bi ostali zaštićeni (kulturni spomenici), a istodobno bi postali i komercijalni. Domaćini ministru Bajsu i njegovim suradnicima bili su zagorski župan Siniša Hajdaš Dončić i gradonačelnik Zaboka Ivan Hanžek. 01. STUDENOGA 2010. Imaš profil? Znam da tu postoji tzv. olakotna okolnost životnog tempa i, naravno, ove teške situacije, koja nam sve češće služi kao izgovor za sve čime se ne možemo ponositi, no na ovom mjestu želim ipak izraziti vjeru i nadu, vođen Piše isključivo pozitivnim razmišljanjem da ćemo svi skupa kao generacija, uz Elvis Lacković učenje o novim tehnologijama od naše djece, mi njima uspjeti prenijeti važne životne vrijednosti, odgovornost, iskrenost, osjećaj prave ljubavi, sve što zapravo, po mojem skromnom mišljenju teško da će pronaći na fejsu. Konačno se odlučih napisati kolumnu. Da ju pišem rukom, ni sam ju ne bih znao pročitati. Sjećam se da sam nekad (sad se to čini davno) koristio i pisaću mašinu, no te su sprave odavno nestale u ropotarnicama povijesti. Dakle, ne preostaje ništa drugo, nego opet sjesti za računalo. A tako bih volio da postoji neki drugi način. Neki način kojim bih uspio izbjeći upotrebu te sprave koju danas koristi sve više ljudi, i, naravno, sve više djece. Ponekad se čovjek zapita (malo stariji): Kako smo nekad mogli preživljavati bez računala, mobitela i ostalih raznoraznih novotarija iz širokog opsega tehnoloških inovacija, novina ili već i starina. I taman kad se prosječni čovjek sa malo zakašnjelim obrazovanjem po tom pitanju na nešto privikne, ubrzo shvati da postoji već nova nadogradnja, koja od njega opet čini poluneznalicu. Sad se već sigurno pitate zašto ovaj uvod. E pa, inspiracija za ovu kolumnu došla je iz raznoraznih kutova, iz zapravo, raznih događaja, koje osoba poput mene primjećuje u tom našem modernom svijetu, u kojem se ponekad čovjek u četrdesetima čini izgubljenim. I nikako da shvati mlađe generacije. Što je više u dodiru s njima (mlađim generacijama), to ih je teže shvatiti. Mnogi će zaključiti i ponosno konstatirati da je sav taj tehnološki razvoj donio mnogo dobroga. Možda i je, ali meni se ipak čini da je sa sobom više toga odnio, nego donio. I ono što se čini još većim problemom jest činjenica da se svi polako privikavamo na stanje kakvo jest, bez pokušaja da se neke stvari poprave. Neminovno je da nam treba računalo, internet, facebook ili ostale društvene mreže. Sasvim je normalno da nam djeca više vremena provode za računalima, nego npr. na igralištima, u kazalištima ili u crkvama. Sasvim nam je normalno kada nam dijete nakon tri do pet godina treniranja nogometa, za što smo i izdvojili određen iznos novaca, izjavi kako više ne želi igrati nogomet, a kao razlog navede nešto zbog čega se tjedan dana ne možemo sabrati. Pitam se, je li baš sve mora biti tako?! Zar je doista moguće da generacije koje dolaze neće imati privilegiju proživjeti nešto što smo mi mogli proživjeti, ne opterećujući se stvarima o kojima oni danas moraju razmišljati. Zar je doista prednost upoznati nekoga danas preko fejsa ili sms poruke u odnosu na onaj klasičan način upoznavanja, pri kojemu se gledamo u oči. Vjeruju li zaista oni da se preko profila, da se iz profila na facebooku može sve saznati o osobi koja nas zanima, na bilo koji način. Bez obzira što je i veliki dio malo zrelije, pa i određeni dio dosta zrelije populacije već odavno zaglavio u društvenim mrežama, za koje sam ja dugo mislio da su namijenjene samo mladima, ili vrlo mladima, želim vjerovati, kako to nije zbog razmišljanja ili uvjerenja da je to lakši ili bolji put do održavanja međudruštvenih odnosa, već samo na neki način određeno praćenje trenda, koje ne mora nužno biti stvar vlastitih uvjerenja. Jer na koncu, i ja imam profil na fejsu, a kada bih počeo razmišljati o prednostima i manama činjenice da imam profil, mislim da bi brojka pred manama bila puno veća. Da GLAS ZAGORJA se ne bi krivo shvatilo, ovo nije vapaj za ukidanjem društvenih mreža! Ovo je tek pokušaj ukazivanja da se društvenost među ljudima može postizati i na druge načine. Na primjer, djelovanjem u raznim udrugama, društvima ili bavljenje sportom. Znam, reći će mnogi da se i danas mnoga djeca i mnogi mladi bave sportom. A ima ih i u raznim udrugama, društvima, među mladim vatrogascima i sl. Istina je to, ali radom u mnogim takvim organizacijskim jedinicama, ja osobno dolazim do zabrinjavajućih zaključaka. Najveći broj djece i mladih koji se bave sportom, uzmimo za primjer nogomet, od njega odustaje i nakon najmanje distorzije u kolotečini koju si sami odrede i zamisle. Često slušam savjete ljudi koji su nekad radili u nogometu ili nisu nikad radili, ali kao svaki prosječni Hrvat muškog spola (skoro svaki) znaju sve o najvažnijoj sporednoj stvari na svijetu, kako kao uspješan način funkcioniranja u sportu preporučuju strogo autoritativan pristup. Reći će sjetno: Kad sam ja bil mali za svaku krivu trener bi me poteral s treninga. Je, istina je to. Ali tim generacijama baviti se sportom bilo je često sve što je dijete imalo, nešto čega se bilo teško odreći, pa se i tom prijetnjom moglo nešto postići. Današnje generacije, kao da nogomet igraju iz trenutne dosade, koja samo što nije prestala, pa će se onda vratiti nekim drugim stvarima kojima će popuniti vrijeme, npr. igricama na računalu ili surfanju internetom, uz neizbježni facebook. Danas trener više nego ikad uz igralište mora biti i pedagog i psiholog i jako dobro vagati svaki potez i svaku riječ, jer ionako je mali broj igrača, koji sa svakim krivim potezom može postati još manji. I nije to samo slučaj u sportu, ista se situacija može preslikati i na rad s mladima i djecom i u vatrogascima ili u drugim udrugama. Voditelji danas zapravo više moraju paziti na kvantitetu, nego na kvalitetu, jer se često dolazi do zaključka: Super da ih uopće imam. Svjestan sam da ova moja sjetna lamentacija o vremenima, koja se bar za mojega života sigurno neće vratiti, teško da može nekoga natjerati na ozbiljnije razmišljanje ili na određenu reakciju, no ne mogu se oteti dojmu da negdje postoje moji istomišljenici, koji se barem načelno slažu da bi bar trebalo malo smanjiti navike boravka pred računalima i na raznim mrežama. Ili bi roditelji morali imati više kontrole i saznanja gdje su im djeca ili koliko su pred monitorima. Znam da tu postoji tzv. olakotna okolnost životnog tempa i, naravno, ove teške situacije, koja nam sve češće služi kao izgovor za sve čime se ne možemo ponositi, no na ovom mjestu želim ipak izraziti vjeru i nadu, vođen isključivo pozitivnim razmišljanjem, da ćemo svi skupa kao generacija, uz učenje o novim tehnologijama od naše djece, mi njima uspjeti prenijeti važne životne vrijednosti, odgovornost, iskrenost, osjećaj prave ljubavi, sve što zapravo, po mojem skromnom mišljenju, teško da će pronaći na fejsu. Pomognimo im izgraditi jedan drugačiji profil o kojem će moći suditi gledajući se u oči, a ne u monitore. 31 ZAGORJE INFO 01. STUDENOGA 2010. KRAPINA ZABOK Za sada samo u Austriji, a uskoro i u Zagorju LED diode u ceste Krapinsko-zagorska županija posebno potaknuta tragedijom na željezničko-cestovnom prijelazu u Poznanovcu, zatražila je od svih državnih institucija u čiji djelokrug spada sigurnost prometa, poduzimanje hitnih radnji s ciljem sprečavanja daljnjih tragedija na zagorskim prometnicama. Vezano za te mjere, uskoro će na pružnim prijelazima, a koji se nalaze na županijskim i lokal- nim cestama, u kolnik biti ugrađene LED diode, novi oblik prevencije prometnih nesreća koji se zasada koristi samo u Austriji. Princip rada ovog sustava temeljen je na upozoravanju vozača svjetlosnim signalom ugrađenim u sam kolnik, a koji se uključuje prilikom dolaska vlaka u domet senzora koji bilježi potencijalnu opasnost. (N. V.) Ulaganje u poljoprivredu Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Tomurad iz Marije Bistrice planira uložiti više od 400 tisuća kuna u gradnju i profesionalno opremanje plastenika površine 640 četvornih metara, a obitelj Benković, koja drži i uzgaja 80-ak krava i junica, kani uložiti oko milijun i pol kuna u izgradnju staje za muzne krave. Za ova dva projekta Krapinsko-zagorska županija snosit će troškove subvencioniranja kamata u visini od 4%. Zaključilo je to Povjerenstvo za kreditiranje poljoprivredne proizvodnje na području Krapinsko-zagorske županije. Povjerenstvu je predsjedao zamjenik župana Anđelka Fereka-Jambreka, koji je tom prilikom izrazio nadu da će i banke prepoznati ove investicije te pratiti njihovu realizaciju, a koja će omogućiti i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima daljnji razvoj i veću konkurentnost na tržištu. (D. K.) Premužak, te Lara Špiljak i Timon Spiegl – par koji se uspio plasirati u polufinalni krug natjecanja. U starosnoj skupini mladeži plesali su Mia Kranjčec i Matej Šafranko, Minea Hruševar i Filip Zubić koji su isto tako, u vrlo jakoj konkurenciji, ostvarili zapažene nastupe. Osvojena srebrna medalja mlađih osnovaca te vrlo uspješni nastupi svih športskih plesačica i plesača rezultat su redovitog i marljivog treniranja pod vodstvom kvalitetnog i stručnog trenerskog tima. (D. K.) KRAPINA - VIROVITICA Barbara i Egon srebrni U organizaciji Hrvatskog športskog plesnog saveza, PC-a “Virovitica” i “Bolero” u Virovitici je 24. listopada održano Prvenstvo Republike Hrvatske u kombinaciji 10 športskih plesova. Na njemu su sudjelovali i članovi ŠPK “Habanera – Krapina” i ostvarili vrijedne rezultate. BEDEKOVČINA Briljantnim nastupom, u konkurenciji mlađih osnovaca, Barbara Krsnik i Egon Belošević osvojili su srebrnu medalju u kombinaciji standardnih i latinsko-američkih plesova. Tako su treći put u Krapinu donijeli medalju s državnog prvenstva. Podsjećamo: u siječnju su osvojili srebrnu medalju na prvenstvu u standardnim plesovima, a u ožujku brončanu na prvenstvu u latinsko-američkim plesovima! 32 Uz njih još su, u kategoriji osnovaca, nastupali: Leona Pernjek i Karlo Tumpić, Lana Pavić i Filip Stjepan Hanžek, te Daria Rukav i Matija Kovačec koji su se plasirali u finale natjecanja i zauzeli visoko šesto mjesto. U najbrojnijoj konkurenciji mlađe mladeži, ŠPK “Habanera – Krapina” predstavljali su plesni parovi: Dora Belošević i Lovro Belošević, Lara Vidović i Tibor Klobučar, Dunja Kastelan i Hrvoje Zgorelec, Marta Premužak i Karlo Proizvodi Hrvatskog zagorja i uzorne seoske žene Ovogodišnja tradicionalna manifestacija 9. ocjenjivanje i izložba meda Krapinsko-zagorske županije održat će se u Bedekovčini. U sportskoj dvorani Srednje škole Bedekovčina, moći će se razgledati i prva prodajna, sajamska izložba Krapinsko-zagorske županije pod nazivom: Proiz vodi Hrvatskog zagorja. Na njoj će biti izloženi poljoprivredni proizvodi GLAS ZAGORJA uzgojeni na tradicijski, konvencionalni, integrirani i ekološki način. Uza sve to, održat će se i prva Izložba i sajam voća i voćnih prerađevina te 3. izložba i sajam cvijeća, povrća i prerađevina od povrća. Manifestacija će trajati dva dana - 5. i 6. studenoga, a sama sajamska izložba postat će poveznica između malih proizvođača i krajnjih potrošača. ZAGORJE INFO REČ ZAGORSKOG MUŽA KRAPINA - PAZIN Lakše do novca i poslovnih partnera Zabilježili smo neke od brojnih Čak 210 izlagača predstavilo je aktivnosti Obrtničke komore svoje proizvode i usluge svim zaKrapinsko-zagorske županije u interesiranim posjetiteljima. proteklih mjesec dana. Potpisi- Ispred Krapinsko-zagorske žuvanjem novog dodatka Ugovo- panije ovogodišnji 13. obrtnički ra o poslovnoj suradnji između sajam Istre posjetio je zamjenik Obrtničke komore Krapinsko- župana za gospodarstvo g. Anzagorske županije i Zagrebačke đelko Ferek-Jambrek. Na Sajmu je banke, obrtnicima s područja potpisana i Povelja o prijateljstvu ove županije omogućena je po- i suradnji Udruženja Obrtnika Buvoljnija kreditna ponuda. Riječ je zet i Udruženja obrtnika gradova o dugoročnom financiranju traj- Donja Stubica, Oroslavje i općina nih obrtnih sredstava pod povolj- Marija Bistrica, Gornja Stubica, Stubičke Toplice u cilju daljnjeg ranijim uvjetima do kraja 2010. Krediti su dostupni obrtnicima zvoja prijateljskih i gospodarskih okupljenim u svih 9 udruženja odnosa između udruženja obrtobrtnika u sastavu Obrtničke ko- nika i u njima okupljenih obrtnimore Krapinsko-zagorske župa- ka. Stručna komisija Obrtničkog nije. Iznos kredita nije ograničen, već ovisi o kreditnoj sposobnosti pojedinog obrtnika, a rok otplate je do 3 godine, uz mogućnost korištenja počeka od 6 mjeseci. Naknada za obradu kreU ime županijske Obrtničke komore ugovor ditnog zahtjeva za sa Zagrebačkom bankom potpisao je njezin dugoročne kredite predsjednik Dragutin Ranogajec iz ovog aranžmana je fiksna i iznosi 500 kn jedno- sajma Istre dodijelila je priznanje kratno. Banka obrtnicima ujed- obrtu Lončarija Ivana Kovačino pruža i savjetodavnu pomoć, ća iz Marije Bistrice za najbolje bilo da se radi o načinima bržeg oblikovanje proizvoda. Ispred i lakšeg nadvladavanja krize ili Obrtničke komore Krapinsko-zaprocjeni poslovne situacije i izra- gorske županije nastupili su: Slap Veljko Osrečak, Lončarija Ivan dama poslovnih planova. U organizaciji Obrtničke komore Kovačić, Medičarsko svjećarski Istarske županije i partnera Istar- obrt i suvenirnica Mahmet Gorske županije, Grada Pule, Hrvat- dana Mahmet-Habazin, Strojna ske obrtničke komore, Županij- obrada metala Lendrec Zvonimir ske gospodarske komore Pula Lendrec, Ugostiteljstvo - izrada u Puli je od 7. do 10. listopada, štambilja Rody Zdravko Klanjčić održan 13. obrtnički sajam Istre. i tvrtka Media massa. (D. K.) Veliko zanimanje za način rada, ali i priznanje lončaru Ivanu Kovačiću na Sajmu u Puli. 01. 01. STUDENOGA STUDENOGA 2010. 2010. Srček za Zagorje! Piše Rajko Fureš Same je jedne, nigde ga drugde nie, nemre se nigde drugde ni najti, i same mi srečicu tu mame da nam je tuj je, da same nas greje. I naj nigdar teške ti nebu, zbuditi se z veseljem i pogledati na vse une kaj su ti najbližejši, poljek tebe, kaj navek ih maš i gda nikoga ti na svietu drugoga nie. Tak gda ti bu još dražejše, moraš se z veseljem iste takvem, ak i ne još vekšejšem, male po male zestati, i pogledati vsikud gde se videti more, jer morti več mogel te neš. Zagoje Horvatske jedine nam je na svietu, une nam je jedine kaj na svietu nas drži. Dok se zmislim, da još dok sam kak dečec po tranikami se mutil, dok sam rojžice bral, dok sam se po drievlju hital i dok sam h tunjku se namakal, nigdar mi nie tak ljepe bile, nek unda gda najmenjši sam bil. I te i den denes husebe nosim, te je une kaj me i den denes drži na svietu, te je une kaj z menu se čez življenje pelja skup, kak da sme od navek i za navek. Te je une, kaj za nič nies nigdar štel od sebe odhititi, kaj nikomu nebi nigdar dal, jer nič nie tak lepe, kak te su detečje senje, kak je ta dišoba, dišoba tere se same detece more spamtiti. A nič nie tak vesele kak je dišoba kruheka koruznoga kaj ga je mamek z pečičke male prie zvadila. Te je una duha, duha najlepša, najdrajša, najslajša, najmilejša, te je duha, kaj zemljica ju dala je, kaj dala ju i bu još mnogi cajt, i te same tuj, nigde drugde. Tuj je žmah, kaj se jedine tuj najde, dok komaček korice pečenoga kruheka poješ, ljepšega na svietu ti nigdar nie bile, a ni bu. I te same more biti, jedine h kraju jedinom ti, h kraju gde se same detečje senje moreju poiskati, a te nigde drugde nie, nek same h Zagorju Horvatskom. Najgorše je, te zdej videti mi je moči, kaj življenje prejde, kaj ga potepeš največ put, a ne živiš ga z veseljem, pozabiš na detečju dobu, do unda gda več h ljete dojdeš. A te je tak, vsaki med nami i prejde, negdar i same male, a prie ili kesnejše vsakomu se če vrnuti, vsakomu se vse te iste tak i vrne. Najgorše je i te, kaj mnogi nam je vse te cajt i pre kesne, kaj se vse te skup prepustile unda GLAS ZAGORJA gda se prepustiti te nie ni smele, jer une kaj vriedi nigdar se prepustiti nesme. A pak, gda pitaju te otom – kaj vriedi, kaj je vriedne i kaj trieba h življenju živeti, za kaj se trieba boriti, prie ili kesnejše – bolše prie, vsaki med nami bu došel, da od vsega na svietu najvrednejši nam je kraj jedini – Zagorje Horvatske. Još je bolše gda tuj svoje najdrajše maš, jer unda srečnejšoga človeka na svietu nie – nek ti si je, jer dok tak je, dok h svojem najdrajšem si kraju, h Zagorju Horvackem, z unami kaj najdrajši su ti je, unda ti niti nemre drugač biti. Zagorje je najbolše vraštve za vsaku zločicu, tak da čem k njemu se vrneš, več te nič ne boli i več ti nič ne fali. Najgorše je i te, kaj vsi med nami dojdeju k sebe, unda gda te pre kesne je, gda vse več prešle je, ne same jen put, unda gda zginule je i vse une za kaj sme si mislili da nigdar nam zginule nie a ni bu. Te tak je, te tak mora morti i biti, te drugač se nemre niti posložiti, jer gda vsaki med nami bi vse delal tak kak da vse je dobre mu poznate, tuj nebi nigdar bile niti dišobe, niti žmaha, a po istine niti vsega toga bile nebi, vsega unoga kaj se bi drugač mogle kazati. Kak god da obračaš senje med prsteki i kak god da na kup mečeš vse une kaj prešle je i kaj se vrnule več nigdar nebu, nič vse jene mam razmeti nemreš, kak god da te negdar najbolj bi i štel. Nič mam nejde, te razmeti vsaki med nami more same unda gda vse te skup pre kesne je, prie toga retke gda te razmeti ti je moči. Zate, kak god da nemre se nič napraviti, unda gda pre kesne je, nesmeš na mestu čakati, trieba ti je senje h srčeku si dragati. A iste tak ti je i z vsem unem kaj negdar ti bile je moči, a denes ti te moči nie, kak je te i z jenem vugljičekem, teromu si navek strahu bil. A kak god da nie ti ljehke bile a ni bu, niesi smel niti igdar zbegavati ga iti. A ti, ovak ili onak, se triebač držati duhe domače, zemljice jedine i uneh kaj najrajši te maju, dečice, ženjščice, mameka i tateka, kaj jedine ih se more h Zagorju Horvatskom meti same zase, h Zagorju za tere ti i srček tvoj tuče navek! 33 TRAGOM DOGAĐAJA be tor izlož jdaš Dončić i au Župan Siniša Ha tić Hrčić Zorislav Drempe Uzvanici na otvorenju izložbe “Svečanost perunika” 14. ZGF KRIJES ića i Auzwinkl a Siniše Miklauž nka Već tradicionalno listopadska druženja u Krapini Promocija spot uzikanti vu turizmu i Humča muzikanata - M vezana su uz priredbe ZGF Krijesnica. Iznimno posjećena, ovogodišnja su splet glazbene i likovne umjetnosti, ostvarujući tradicionalnu zadaću promocije govornog izričaja kajkavskoga kraja. Izložbom slika Svečanost perunika, ak. slikara Zorislava Drempetića Hrčića, započeli su dani Krijesnice, potom promocija spotova Auzwinkl muzikanata i Siniše Miklaužića, uvela nas je u Kajkavski venček festivalske priredbe ZGF Krijesnice. Skladatelji i pjesnici podarili su dvadeset novih skladbi, dobro prihvaćenih od slušatelja i posjetitelja. Ženski vokalni ansambl Sotelia Poznata imena, ponajbolji zagorski sastavi, voditeljski dvojac Kristina Pavlović i Zvonko Franc, Tamburaški orkestar HRT-a predvođen umjetničkim ravnateljem Krijesnice maestrom Sinišom Leopoldom, satkali su te večeri, 16. listopada, kajkavski venček. Bilo je svečano i lijepo biti sudionik ove priredbe, zabilježili su novinarski mikrofoni netom poslije priredbe. Bilo nam je zadovoljstvo biti domaćin priredbe koja se iduće godine svojim malim jubilejom, 15 godina postojanja, upisuje u postojane i relevantne priredbe zagorskoga kraja. iz Huma na Su tli Savski valovi omociji Uzvanici na pr Voditeljski par Kristina Pavlović i Zvonko Franc Podvinč a ni Anja Šovagović Leopold o Siniša kestar HRT-a r t s e a M raški or i tambu Jasna Dolež al Klapa Bistrica SNICA I0 Uzvanici na Kajkavskom venčeku Antun Stašić Željko Grozaj Ivana Trogrlić Siniša Miklaužić i Auzwinkl muzikanti Barbara Suhodo Lepi Cajti lčan Sudionici Krijesnice 2010. Zlatko Job i Zvonko Franc Fotografije večeri: Edo Zajec KULTURA 01. STUDENOGA 2010. Ravnateljica Gradske knjižnice Krapina Marina Krpan Smiljanec: Piše Monika Briševac U Krapini se mnogo čita Mjesec hrvatske knjige održava se pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske od 15. listopada do 15. studenog. Kako je 2010. proglašena Međunarodnom godinom biološke raznolikosti, program osmišljen povodom ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige inspiriran je motom Biološka raznolikost za razvoj. Cilj ove tradicionalne manifestacije je promicanje knjige i čitanja, pa su zato organizirana brojna prigodna do- mova, kazališnih i književnih večeri, knjižnica je već tradicionalno raspisala natječaj za likovne radove. O tome? Riječ je o natječaju interesantnog naslova Izradi mrak eko-plakat ili sliku silnu izabravši vrstu životinjsku il biljnu. U naslovu je sve rečeno. Natječaj za najuspješnije likovne radove na zadanu temu, otvoren je do 5. studenog, a pobjednici će biti proglašeni na svečanosti 15. studenoga, na dan zatvaranja Mjeseca hrvatske knjige. Naši najmlađi članovi imat će Prilikom otvorenja izložbe i početka Mjeseca knjige govorili su ravnateljica Gradske knjižnice Marina Krpan Smiljanec i krapinski gradonačelnik Josip Horvat, koje smo snimili prilikom rezanja slavljeničke torte na kojoj je pisalo: 1845. – 2010. Knjiga je živa, ona nikada neće umrijeti. U Krapini se čita, mnogo čita, i za knjigu i dalje vrijede podaci o svijetloj budućnosti. Živjela knjiga, i nema govora o tome da će knjiga ikada izumrijeti. gađanja u knjižnicama. Na ona u Krapini podsjeća ravnateljica Marina Krpan Smiljanec. Kako je započeo Mjesec hrvatske knjige u Krapini? - Gradska knjižnica Krapina ove godine ima ponovno jednu izuzetnu čast što je jedan od programa, odnosno program 165. godina od otvorenja prve čitaonice, ušao u središnji republički program Mjeseca hrvatske knjige. Izložba je popraćena izlaganjem, i predstavljen je kontinuitet čitalačke tradicije naše stare dame Krapine. Povijest krapinskih čitaonica uglavnom je poznata, često puta podaci su bili publicirani, pa je ovo bila prigoda podsjetiti se nekih značajnih imena, koje smo možda tijekom vremena zaboravili, a odigrali su značajnu ulogu. Npr. Nestor Kiepach nazivao se prvim ravnateljem čitaonice u Krapini. To je podatak koji je interesantan za sve, ali možda posebno i za vatrogasce, s obzirom na to da je bio član DVD Krapina. Također, mladi članovi knjižnice imali su priliku vidjeti izložbu likovnih radova Petre Majsec, učenice 8. razreda osnovne škole iz Krapine, Životinje razne. Izloženi su njeni umjetnički radovi, slike i skulpture životinjskog svijeta. Autorice ove izložbe su Vesna Šaronja i Miljenka Presečki. Osim bogatog programa, satkanog od izložbi, projekcije animiranih fil- 36 prilike 6. studenoga vidjeti projekcije animiranih filmova Marijana Lončara. Naše tradicionalne ČČČ radionice održane su također i u Mjesecu hrvatske knjige, organizirana je pričaonica, igraonica za djecu osnovno školske dobi gdje su djeca odigrala ulogu biodetektiva, na određenom uzorku slikovnica u potrazi za biološkom raznolikošću. Za malo starije, organizirali smo i predstavljanje knjige dr. Rajka Fureša Rieč domača, knjige dobitnice nagrade Rikard Jorgovanić. Nadalje, aktivnosti koje preporučujete do 15. listopada? Kazališnu predstavu Razgovor dviju knjiga organiziramo 2., 4., 9. i 11. studenoga. Voditeljica Dječjeg Odjela GKK Vesna Šaronja autorica je ovog igrokaza, dramatiziranog u izvedbi autorice i pomoćne knjižničarke Miljenke Presečki sa ciljem približavanja pojma knjige i knjižnice. Igrokaz je namijenjen djeci vrtićke i predškolske dobi. Djelatnice Dječjeg odjela autorskim uradcima igrokaza već su se iskazale, same su radile scenografiju, kostimografiju, režiju. Što ste pripremili za kraj Mjeseca hrvatske knjige? Za kraj, 11. studenoga u 19 sati pozivamo Vas na književnu večer Kozinin četverolist. Večer je dakle posvećena našem sugrađaninu, susjedu i poznatom krapinskom novinaru gospodinu Dragi Kozini, koji će se predstaviti sa svoje četiri monografije - Đurmanec, Petrovsko, Radoboj i Gornje Jesenje. O knjigama će govoriti Željko Vegh, knjižničar u KGZ Zagreb. Prema procjenama stručnjaka, pad prodaja knjiga u ovoj recesijskoj godini je 20% u odnosu na prijašnje godine. Što govore podaci o čitanosti knjiga? Knjiga je živa, ona nikada neće umrijeti. U Krapini se čita, izuzetno čita, i za knjigu i dalje vrijede podaci o svijetloj budućnosti. Živjela knjiga, i nema govora o tome da će knjiga ikada izumrijeti. Od Domorodnog doma do Gradske knjižnice Na ovu, 165. obljetnicu, moramo se prisjetiti onih koji su gledali daleko naprijed. Među takve, koji su bili ispred svojeg vremena, svakako ubrajamo Nestora Kiepacha, ravnatelja Čitatelnog i zabavnog društva Domorodni dom, koji se 1845. obratio dr. Ljudevitu Gaju s molbom za pretplatu na Novine hor. slav. dalmatinske. U daljoj povijesti nekoliko važnih godina u kojima se ova djelatnost odvijala pod raznim imenima i upravama: Narodna čitaonica osnovana je 1864. – u rukovodećem tijelu je opet Nestor Kiepach i župnik Janko Bedenko. Na inicijativu Stjepana Ortnera 1902. osniva se Pučka knjižnica, a sedam godina kasnije osniva se Sokol- GLAS ZAGORJA ska čitaonica. Đačko ferijalno udruženje za narodnu prosvjetu udružuje se sa Hrvatskim kulturnim društvom Napredak na čijem čelu su se nalazili Adolf Kompare i Edo Krušlin, a 1936. osniva se knjižnica. Nakon Drugog svjetskog rata osniva se Kotarska, pa Općinska knjižnica. Ona je djelovala u sastavu iste ustanove, ali koja je mijenjala ime: od Narodnog sveučilišta do Centra za kulturu umjetnost i informiranje Ivica Božić, pa opet Narodno sveučilište, da bi došli do današnjeg naziva Pučko otvoreno učilište Krapina. Tako je bilo sve do 2006. od kada Gradska knjižnica Krapina djeluje kao samostalna ustanova na gradskoj i županijskoj razini. (D. Kozina) KULTURA GLAS SRCA ZABOK Nagrada Gjalski – Ivani Šojat-Kuči Svečanošću dodjele književne nagrade Ksaver Šandor Gjalski (23. listopada) u Zaboku je završena tradicionalna manifestacija Dani Ksavera Šandora Gjalskog. Dobitnica ovogodišnje nagrade je Ivana Šojat-Kuči, iz Osijeka, za roman Unterstadt, priču građanske obitelji njemačkih korije- na u Osijeku od početka do kraja dvadesetog stoljeća. Roman je objavila zaprešićka Fraktura. U najužoj konkurenciji od ukupno 45 pristiglih djela hrvatskih autora, bile su i knjige Povratak sudbini Zvonimira Majdaka, te Ljudi su sadili drveće Josipa Mlakića. (N. V.) VUGROVEC DAJTE I SEBI KOLIKO DRUGIMA DAJETE Prvog dana održana je likovna kolonija, drugog Smotra folklora dječjih sekcija, a trećeg dana, u nedjelju, održana je Smotra folklora odraslih sekcija. Ona je započela svečanim mimohodom svih sudionika koje je predvodila Općinska limena glazba Petrovsko-Špoljari iz Petrovskog. U mimohodu i samoj smotri sudjelovali su KUD-ovi iz: Tordinaca, Sesvetskih Sela, Sesveta, Markuševca, Zagreba, Sesvetskog Kraljevca, Drenove, Prepuštovca, Dugog Sela, Demerja, Ivankova, Markovca i Remeta te muške pjevačke skupine iz Tordinaca i iz Ivankova. Kao znak trajne uspomene, u ime domaćina, Jasna Židak predsjednica KUD-a Dragutin Domjanić uručila je Špoljarima zahvalnicu za sudjelovanje na Vugrovečkom Miholju. (V. Hršak) Općinska limena glazba Petrovsko-Špoljari, kao jedina pleh mužika na toj smotri, tamošnjoj publici predstavili su se melodijama: “Dobro mi došel prijatel”, “Oko jedne hiže” i “Happy marching band No. 2” Piše Stjepan Kralj Srcu će nam biti najmilije ako izbacimo mržnju i zavist, te napravimo mjesto za iskrenu ljubav. A svima onima koji pate zbog velikog pritiska na leđima koji im donosi njihova košara puna novca i ostalog materijalnog bogatstva preporučujem – podijelite sirotinji. Špoljari na Vugrovečkom Miholju K Nastavno na dugogodišnju tradiciju proštenja i proslave Dana sv. Mihovila, jednog od zaštitnika Vugrovca kod Sesveta, članovi domaćeg KUD-a Dragutin Domjanić odlučili su sve to oplemeniti. Organizirano je izvođenje kulturno-umjetničkog programa, a cijela manifestacija nazvana je: Vugrovečko Miholje. Kao i u drugim krajevima Miholje označava, na simboličan način, kraj ljeta i uvod je u jesen te ubiranje plodova zemlje. Kako se prva manifestacija pokazala vrlo uspješnom i posjećenom, ove je godine, po četvrti put, organizirano Vugrovečko Miholje, koje je u tri dana imalo oko 15.000 gledatelja, a za vrijeme održavanja manifestacije kroz različite programe prodefiliralo je 1200 sudionika. 01. STUDENOGA 2010. ada su Apostoli nakon jednog Isusovog svetog nauka sakupili milostinju od mnoštva okupljenih ljudi, sretni su se vratili s košarama napunjenim do vrha. Uglas su uzviknuli: Učitelju! Učitelju! Pogledaj koliko nas je narod darovao. Moći ćemo lijepo živjeti. Ali reci nam: kuda ćemo s tolikim novcem? Isus im je mirno odgovorio: Podijelite sve sirotinji. današnjoj situaciji rijetki su koji iskreno potiču solidarnost u svojoj svijesti i dijele sirotinji po uzoru na Isusa Krista. Kako razumjeti čovjeka koji živi u siromaštvu i neimaštini kada sami imamo dovoljno za normalno egzistiranje. U takvim okolnostima, našeg susjeda koji nema i koji svakodnevno razmišlja samo kako prehraniti obitelj – i ne vidimo. Sebično razmišljamo kako se to nas ne tiče. Okrećemo glavu na drugu stranu misleći kako je to njegov osobni problem, ili problem socijalnih službi koje plaća država. Ali nije tako. Naša je dužnost progledati i reagirati na tuđu nevolju. Pomoći bližnjem koliko god smo u mogućnosti. sus je rekao: Ljubite druge kao sebe samog. Time nam je poručio da i druge ljubimo onakvom ljubavlju kakvu bismo i sami željeli primati. Da i drugima dajemo onoliko koliko je i nama potrebno. Ljubiti druge kao samoga sebe znači služiti bližnjima, pomagati im i dijeliti onaj višak vrijednosti za koji ponekad ni sami ne znamo gdje ulagati. Znam da je teško razumjeti osjećaj praznog trbuha, ako cijeli život popuštamo remen umjesto da ga stežemo kao naš siromašan i gladan susjed. Nažalost, došla su takva vremena da zbog silne pohlepe za novcem i materijalnim vrijednostima naš pogled na svijet i odnos prema siromašnima nije u skladu kako nas je Isus učio. Mnogi tu čak traže i vide priliku za bogaćenje. Siromah zbog izgladnjelosti ima slabašne ruke pa U I GLAS ZAGORJA mu je teško svakodnevno bušiti rupicu na svom remenu. Kako sada stvari stoje čini mi se da će se vrlo brzo netko dosjetiti i osnovati tvrtku koja će vršiti uslugu bušenja rupica na remenima siromašnih koji su izgubili mogućnost da se pravilno prehranjuju te iz dana u dan sve više mršave. Ako se netko upusti u takvo ili slično poduzetništvo ja ga molim da dio prihoda koji će mu donijeti bušenje rupica na remenima siromaha, daruje u humanitarne svrhe. Tako će iskazati zahvalnost prema onima na kojima dobro zarađuje i time će skinuti dio tereta sa svoje savjesti. ko imamo više nego dovoljno pa dio sredstava usmjerimo prema onima koji imaju manje nego dovoljno, možemo biti sigurni da će se to dopasti dragome Bogu Ocu Stvoritelju i da nam je to garancija da će nam Gospodin jednoga dana dati zlatni ključić koji otvara vrata raja. Nedavno mi je jedan mudri svećenik rekao da raj počinje već ovdje na zemlji. Mišljenja sam da u taj raj možemo ući ako se rasteretimo svih pritisaka na duši, srcu i leđima. Da bismo olakšali dušu moramo se redovito ispovijedati i moliti za oprost grijeha. Srcu će nam biti najmilije ako izbacimo mržnju i zavist, te napravimo mjesto za iskrenu ljubav. A svima onima koji pate zbog velikog pritiska na leđima koji im donosi njihova košara puna novca i ostalog materijalnog bogatstva preporučujem – podijelite sirotinji. Iako danas živimo u takvim vremenima da se više cijene ljudi koji nepošteno zarađuju, jer im se pripisuje nekakva poduzetnička sposobnost, a zanemaruje nelojalna konkurentnost, a manje se cijene pošteni radnici jer oni se kao, ne znaju snaći, ja sam siguran da ovi drugi, koji pošteno i strpljivo godinama stvaraju, više uživaju u svojim plodovima jer su sazreli uz Božji blagoslov. Ako i nemaju previše, možda čak ni dovoljno, barem mirno spavaju. A 37 01. STUDENOGA 2010. KULTURA INFO Cunge, cunge, cungera... ZABOK Edukacija je održana početkom listopada u organizaciji Društva Naša djeca Zabok predstavljanjem projekta Cunge, cunge, cungeraj - folklor našeg zavičaja. Projekt se provodi u O.Š. K. Š. Gjalskog u Zaboku u suradnji s KUD-om Zabok, a predstavila ga je autorica Senka Jurina. Na inicijativu zamjenice župana, Sonje Borovčak Kra pinsko-zagorska županija pokrenula je edukaciju za učitelje na temu izučavanja folklorne građe Hrvatskog zagorja namijenjenu učiteljima koji u svom radu koriste folklorne predloške – nošnja, plesovi i pjesme našeg zavičaja. Ona je na osnovi istraživanja folklorne građe Hrvatskog zagorja i iskustva u radu s folklornim grupama, kojim se bavi dulji niz godina, osmislila projekt učenja narodnih plesova tijekom osnovnoškolskog obrazovanja. Edukaciji su prisustvovali učitelji iz 19 osnovnih škola kojima je prezentirano 15 plesova Hrvatskog zagorja primjerenih djeci osnovnoškolskog uzrasta. Učitelji su iskazali veliku zainteresiranost za edukaciju, jer se u svom radu susreću s velikim problemima zbog nedostatka literature s folklornom građom Hrvatskog zagorja. Kao doprinos većoj uspješnosti u usvajanju sadržaja edukacije, Krapinsko-zagorska županija je za sve sudionike osigurala pisane materijale i CD s glazbenim podlogama. Na završetku edukacije polaznicima je zamjenica župana Sonja Borovčak uručila potvrde o stručnom usavršavanju. Tom prilikom istaknula je da Krapinskozagorska županija prepoznaje važnost kvalitetne prezentacije tradicijske kulture, jer i sama u okviru strategije turističkog razvoja promovira te vrijednosti, ističe se u priopćenju Krapinskozagorske županije koje potpisuje Goran Grobotek. KRAPINA / TUHELJSKE TOPLICE 70. godina Hrvatskog knjižničarskog društva Marijana Mišetić nova predsjednica Marijana Mišetić, prof., viša knjižničarka iz Zagreba izabrana je za novu predsjednicu Hrvatskog knjižničarskog društva na 37. skupštini Hrvatskog knjižničarskog društva koja je održana od 29. rujna do 2. listopada u Tuheljskim Toplicama. Središnja tema skupa bila je Knjižnica u zajednici. Aktivno i zapaženo sudjelovalo je oko 250 knjižničara iz Hrvatske i inozemstva. Uz niz stručnih predavanja i rasprava obilježena je 70. obljetnica Hrvatskog knjižničarskog društva. Nova predsjednica istaknula je da će se zalagati za osiguranje stručnog i profesionalnog djelovanja Društva, potičući javnost djelovanja, zagova- 38 ranje Društva, knjižnice i knjižničarstva kao djelatnosti, a posebice njihove uloge u obrazovanju, znanosti i kulturi. Suorganizator i domaćin ovog četverodnevnog skupa bilo je Knjižničarsko društvo Krapinskozagorske županije. Inače, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Gradska knjižnica i čitaonica Pula objavili su Zbornik radova o Matku Rojniću, jednog od onih knjižničara za koje se smatra da su utemeljili hrvatsko knjižničarstvo, koji je također predstavljen. - Matko Rojnić, imao je povlasticu, i u pravilu, tešku obvezu biti 44 godine djelatnikom nacionalne U čast 70. obljetnice Hrvatskog knjižničarskog društva, KZŽ je počastila knjižničare rođendanskom tortom koju su razrezale zamjenica župana za društvene djelatnosti KZŽ Sonja Borovčak i dosadašnja predsjednica HKD-a Zdenka Sviben knjižnice, a od toga je više od trideset godina ravnao i upravljao tom ustanovom. Njegova je ravnateljska djelatnost bila ujedno njegov prinos ustrajnoj opstojnosti hrvatske kulture - istaknuo je u svome izlaganju prof. dr. sc. Tihomil Maštrović. Posljednjeg dana boravka GLAS ZAGORJA u KZŽ knjižničari Hrvatske i inozemstva posjetili su Gradsku knjižnicu Krapina gdje su ih dočekali i pozdravili gradonačelnik Krapine Josip Horvat i ravnateljica knjižnice Marina Krpan Smiljanec. Knjižničari su imali priliku i razgledati Muzej krapinskih neandertalaca. (M. B.) KULTURA INFO KRAPINA 01. STUDENOGA 2010. Eko film festival S.K.A. glazbom i edukacijskim filmom - za okoliš Hoćemo li značaj zaštite okoliša shvatiti prekasno… Čovjek neprestano, vrlo intenzivno utječe na svijet kakav vidimo odnosno na klimu koja ga definira. Nažalost, premalo je tekstova koji svjedoče pozitivnom utjecaju čovjeka na okoliš. Zato treba raditi na osvješćivanju kako bi se spasili od nas samih. Najveću nadu moramo polagati u generacije koje sazrijevaju, odnosno one koje tek dolaze. Na njihovim će se odlukama mijenjati svijet – u ljepši, bolji, čišći, ugodniji za život. Kako bi izbjegli svijet iz filmova ekoloških katastrofa, udruga mladih iz Krapine popularna S.K.A. odlučila je dati svoj mali doprinos, organizacijom Eko film festivala. Održan je 1. i 2. listopada na Hušu u Krapini uz suorganizaciju udruge Pozor iz Siska. Inače, udruga Pozor bavi se temama ve- zanim uza zaštitu okoliša i tako Eko festival organiziraju kao putujući pa se filmovi prikazuju po cijeloj Hrvatskoj. Udruga SKA, udruga mladih iz Krapine, prepoznala je vrijednost njihovog projekta, te objedinila ugodno, korisno i zabavno. Eko film festivalu, koji je donio četrnaest filmova autora iz cijelog svijeta, dodali su koncerte odnosno nastupe bendova Trnje i Generacijski jazz. Ovom prilikom članovi Trnja proslavili su šestu godinu postojanja. Na filmskom platnu našle su se projekcije filmova autora iz naše zemlje, BiH, Irske, SAD-a, Novog Zelanda i drugih krajeva svijeta. Uz filmove su se mogli grickati pečeni kesteni, a nakon projekcija atmosferu uz koju ne želite biti nigdje drugdje, donijeli su spomenuti bendovi. Naravno, druženje brojno okupljenih u petak kao i u subotu, trajalo je do kasno u noć. Domaćini i organizatori, udruga S.K.A., zadovoljni su uspješnošću festivala i onoga za što se on zalaže, za sudjelovanje pojedinca u očuvanju okoliša. (Tomislav Lež) dajući ovaj film koji nije suhoparno naučan, a sadrži brojne zanimljive informacije o temi, dolaze nam napamet ideje o turističkim vjerskim obilascima Hrvatskog zagorja i upoznavanju njegovih prirodnih i povijesnih znamenitosti. Možda i nije potrebno napraviti tisuće kilometara za osjećaje i ljepotu koju možemo doživjeti ovdje gotovo nadomak ruke. Organizatori programa su Društvo Sv. Juraj iz Gornje Stubice, Kajkaviana, Župa MB Snježne iz Belca, novoosnovana Turistička zajednica grada Zlatara, Radio Stubica, Radio Zlatar uz pomoć Radija Marije Bistrice i Centar za kulturu Novi Zagreb. (Željko Popović) BELEC Multimedijalni program Stella maris Hrvatskog zagorja – Belec Župna crkva Marije Snježne Ljepota nadomak ruke U Župnoj crkvi Marije Snježne u Belcu održan je, 17. listopada 2010., multimedijalni program pod nazivom Stella maris Hrvatskog zagorja. U prvom dijelu programa s marijanskim napjevima hrvatskih i svjetskih autora nastupili su sopranistica Vesna Kovačić, violinist Mislav Salopek uz pratnju Hrvojke Mihanović-Salopek na orguljama. U drugom dijelu programa projiciran je film Stella maris Hrvatskog zagorja čija je autorica dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek koja je i komentirala nastanak ovog filma. Brojne crkve i svetišta u Hrvatskom zagorju nose Marijino ime baš kao i ovaj svjetski barokni biser u Belcu – crkva Marije Snježne koju je u XVII. st. podigla vlasnica belečkog posjeda, potaknuta čudesnim ukazanjem Blažene Djevice Marije, grofica Elizabeta Keglević-Erdödy zajedno sa župnikom Đurom Dudićem. Bila je to večer posebnog ugođaja u kojoj su se isprepleli ljepota obnovljene crkve, suptilni iskreni zvuci orgulja, violine i nježni sopran, osobito kod onih kajkavskih marijanskih napjeva uz filmozapis o marijanskoj baštini Hrvatskog zagorja. Posebne emocije prorade u svakom prisutnom tijekom ove projekcije. Radi se doista o izvrsno uklopljenim marijanskim crkvama u bajkovit barokni pejzaž Hrvatskog zagorja, vještini autora koji su svojim freskama, slikama, kipecima, stihovima i glazbom utkali svoje najdublje vjerske osjećaje prema Majci Božjoj. Poseban je odnos naših vjernika prema Majci Božjoj koja nam je podarila Isusa kao početak boljega svijeta. Ugođaju ove večeri pridonijela je i brojna publika koja je iskrenim aplauzom nagradila izvođače. Gle- GLAS ZAGORJA 39 KULTURA INFO 01. STUDENOGA 2010. Filmski kutak Dr. Horvat stigao u Zagorje Piše Mario Krog Da kreativnosti u udruzi Studio nezavisne produkcije nikad nije bilo više dokazuje činjenica da tek što je završilo snimanje filma Lamia, pokrenut je novi projekt u produkciji Krog Multimedije i Studia nezavisne produkcije. Riječ je o projektu pod nazivom Dr. Horvat, po uzoru na popularnu FOX-ovu seriju House M.D. Scenarij za pilot epizodu potpisuju Mario Krog i stručni suradnik dr. Ivica Balagović. Udruženim su snagama napravili hrvatsku tj. zagorsku priču o najkontroverznijem, ali i najučinkovitijem doktoru današnjice. Kao lokacija za snimanje ovog neobičnog projekta poslužila je nova i najmodernija bolnica u Zagorju - Opća bolnica Zabok. Kako je Dr. Horvat igrani film tako je Opća bolnica Zabok preimenovana u Opću bolnicu sv. Ivan i zahvaljujući odobrenju ravnatelja Stanka Beline te svih Film mjeseca Zakon braće Film Zakon braće prije samo nekoliko mjeseci prikazivao se u svim kinima, a danas ga možete već pronaći na DVD-u. Film govori o vrlo čestim američkim situacijama, odnosno o dva brata, od kojih je jedan vrlo uspješni vojnik koji odlazi u rat u Irak, dok je drugi manje uspješan i alkoholičar. U glavnim ulogama su Tobey Maguire kao kapetan Sam Cahille, vojnik kojeg nakon ratne akcije u Afganistanu proglašavaju mrtvim, te Jake Gyllenhaal kao njegov mlađi brat Tommy Cahille, koji si pokušava srediti život i pomoći njegovoj ženi i djeci. Ženu Sama Cahilla utjelovljuje Natalie Portman. Uz prikaz tužnog života Natalie, njezine djece i Tommyja koji im želi pomoći te cijele njihove obitelji u filmu se isprepliću scene što poginuli Sam proživljava u zatočeništvu zajedno sa svojim kolegom. Talibani ih prisiljavaju na razne stvari, a najgora je bila ta da Sam ubije svojeg kolegu kako bi preživio. Naposljetku, američka vojska uspijeva spasiti Sama i vratiti ga obitelji, no stvari su se bitno promijenile. Svi su bili sretni zbog njegova povratka osim njegove djece koja su prepoznala kako otac nešto skriva od njih i kako se čudno ponaša, a Sam cijelo vrijeme misli da ga je žena varala s bratom. Tako iz dana u dan obitelji proživljavaju pravu patnju dok sve ne kulminira Samovim psihičkim slomom, te završava na psihijatriji. Redatelj ovog filma je Jim Sheridan, a scenarij je napisao David Benioff. Film je na jedan vrlo emotivan način prikazao stvarni i mogući život vojnika u zarobljeništvu kao i život obitelji koja se suočava prvo sa smrću svojeg bližnjeg, a potom sa psihičkim problemom koji imaju vojnici koji se uspiju živi vratiti iz rata. 40 djelatnika bolnice, veći dio projekta snimljen je 10. listopada, a trenutno traju pripreme za novo snimanje. Cijela radnja filma odvija se oko glavnog lika, kontroverznog zagorskog doktora Horvata koji vozi najljepši i najskuplji američki automobil, bezobrazno parkira na samom ulazu u bolnicu vrijeđajući upravu bolnice i sve djelatnike. Uz njegov odjel specijalne dijagnostike u kojem radi tim u sastavu dr. Renata Marić, dr. Vladimir Čavužić i dr. Davor Babić, bolnica postaje vodeća bolnica u Hrvatskoj koja rješava najteže i najkompliciranije slučajeve. Naizgled komplicirane dijagnoze Horvatovom timu predstavljaju veliki izazov i naposljetku jednostavno rješenje. na njega i pokušava ne popustiti njegovim manipulacijama. Naposljetku ipak mora popustiti pod njegovim prijetnjama jer bi posljedice mogle biti fatalne, pa ona od jednog zla bira ono manje. Uz ravnateljicu važnu ulogu igra i njegov najbolji prijatelj onkolog Ivan Vrančić koji mu daje savjete i u većini slučajeva podržava njegov rad. Prvi slučaj koji doktor Horvat prihvaća je tzv. blagoslovljena trudnica koja nosi dijete, a prema testovima je djevica, te ima brojne probleme sa srcem i plućima. Što se dogodilo s njom i s djetetom saznat ćete na premijeri filma iduće godine. Producenti filma su Mario Krog, Ivica Balagović i Jelena Škalec, a svi glumci dolaze iz dramskog amaterskog kazališta KUD-a Naša Lipa-Tuhelj. Film je sniman u formatu 16:9 FULL HD sa Canon EOS Rebel T2i kamerom. U filmu će, osim raznih scena i lokacija u bolnici, biti zanimljivih animacija ljudskog tijela, Horvato- ZANIMLJIVOST Dr. Horvat je pilot projekt po uzoru na dr. Housea sniman na lokaciji Opće bolnice Zabok i produciran od strane udruge Studio Nezavisne Produkcije i tvrtke Krog multimedia u full HD 16:9 formatu s trajanjem od 40 minuta. Uz Horvatov tim glavnu ulogu u filmu ima ravnateljica bolnice dr. Elizabeta Kranjčić koja potajno voli Horvata, no cijelo vrijeme je ljuta GLAS ZAGORJA vog sviranja klavira, te naposljetku, strašne prometne nesreće koja se snima u virtualnom studiju u Gornjoj Pačetini. KULTURA INFO 01. STUDENOGA 2010. PREGRADA Proslavili Svjetski dan zborskog pjevanja Za dušu i srce Povodom Svjetskog dana zborskog pjevanja u punoj župnoj crkvi Uznesenja BDM, održan je Susret zborova Krapinsko-zagorske županije. Nastupili su Crkveni zbor Župe Pregrada, Zbor KUD-a Pregrada, Zbor KUD-a Zlatko Baloković Krapinske Toplice, Muški pjevački zbor Magdalenić Bedekovčina, Ženski zbor KUD-a Bedekovčina, Mješoviti pjevački zbor Sveti Križ Začretje, zbor Đalski grada Zaboka, Zbor KUD-a Naša lipa Tuhelj, Zbor KUD-a Laz Bistrički, Pjevački zbor Sveti Juraj Jurjevec, Glazbena družina Franjo Dugan Budinšćina, Zbor KUD-a Rikard Jorgovanić Hum na Sutli, zbor crkve Svete Katarine iz Krapine, te gosti muški pjevački zbor Bistrani Donja Bistra. Riječ je o XV. susretu koji je povodom Svjetskog dana zborskog pjevanja organizirala Zajednica amaterskih kulturno-umjetničkih udruga Krapinsko-zagorske županije, a odlični domaćin bio je KUD Pregrada. Kako se moglo čuti od poznavatelja ovakvih kulturnih događanja, takvim revijalnim susretom može se pohvaliti rijetko koja Županija. - Bilo je za dušu i srce! Inače, ovim Susretom zborova Zajednica amaterskih kulturno-umjetničkih udruga Krapinsko-zagorske županije uspješno je završila ovogodišnje nastupe i Smotre - rekla nam je njihova tajnica Elza Kučko. Zajednica broji 70 udruga koje se bave kulturnom djelatnošću u više od 150 sekcija. (N. V.) KRAPINSKE TOPLICE Iz Općinske knjižnice U Mjesecu hrvatske knjige niz prigodnih sadržaja: predavanja, književne susrete, prigodne radionice organizira i Općinska knjižnica Krapinske Toplice. Uz to u Općinskoj knjižnici Krapin- ske Toplice u tijeku manifestacije Mjesec hrvatske knjige imaju akciju besplatnog upisa za umirovljenike kao i akciju „vratite zaboravljene knjige, mi zaboravljamo zakasninu“. KRAPINA Linijska kretanja u krapinskoj Galeriji Galerija grada Krapine koja djeluje u sklopu Pučkog otvorenog učilišta pripremila je za ljubitelje likovne umjetnosti susret s još jednom umjetnicom. U Galeriji je 4. studenoga, u 19 sati, otvorenje izložbe Linijska prostorna kretanja - monotipije na transparentnim podlogama mr. grafike Valentine Šuljić. Izložbu će otvoriti Višnja Slavica Gabout, likovna kritičarka, uz prigodni glazbeni program učenika Osnovne glazbene škole pri O.Š. Augusta Cesarca Krapina. GLAS ZAGORJA 41 01. 01.STUDENOGA STUDENOGA2010. 2010. ĆIRIL METOD IVEKOVIĆ Rođen: 1. studenoga 1864. u Klanjcu Umro: 15. svibnja 1933. u Zagrebu Arhitekt, konzervator, arheolog, restaurator i fotograf potekao je iz ugledne klanječke obitelji kao jedanaesto dijete općinskog bilježnika. Pučku školu završio je u rodnom mjestu, srednju u Varaždinu i Zagrebu, a zahvaljujući stričevoj financijskoj pomoći završio je i Višu obrtničku školu u Beču. Pod nadzorom Hermanna Bollea je 1884. vodio klesarske radove na restauraciji zagrebačke katedrale i gradnji crkve sv. Ćirila i Metoda na Gornjem gradu u Zagrebu. Kasnije će poći u Beč na Akademiju likovnih umjetnosti. Već tijekom studija surađuje u atelijeru poznatih kazališnih arhitekata Hermana Helmera i Ferdinanda Fellnera koji u to vrijeme rade na projektiranju HNK u Zagrebu i Rijeci. Po završetku studija 1890. putuje u Italiju da bi potom u atelijeru svojega profesora Karla von Hasenauera sudjelovao u izradbi detaljnog nacrta dvorišnog pročelja dvorca Hofburg i dijelova Dvorskoga povijesno-umjetničkog muzeja u Beču. Krajem 1890., s preporukom prof. Hasenauera, odlazi u Sarajevo i postaje građevinski savjetnik i samostalni arhitekt pri Zemaljskoj vladi. Njegovo najznačajnije djelo u Sarajevu bila je Gradska vijećnica koja je stradala tijekom srpske agresije. Najplodnije razdoblje je četvrt stoljeća provedenih u Zadru (od 1896.) gdje je, djelujući kao arhitekt bogoštovnih zgrada, sagradio četrdesetak sakralnih i profanih građevina po Dalmaciji. Kao arheolog sudjelovao je na istraživanjima rimske Asserije kraj Benkovca. Po završetku 1. svjetskog rata, nakon što je Zadar došao pod talijansku upravu, seli se u Zagreb u kojem 1920. postaje profesor arhitekture na Visokoj tehničkoj školi, a nakon dvije godine i akademik. Bio je član Kluba hrvatskih arhitekata, član i potpredsjednik Hrvatskoga starinarskog društva u Kninu, član Austrijskoga arheološkog instituta u Beču i društva Bihaći don Frane Bulića. 3. studenoga 1901. – blagoslovljen temeljni kamen sadašnje župne crkve Sv. Nikole u Krapini Nalazi se na jugozapadnom uglu temelja crkve kako o tom svjedoči u kamen uklesan natpis iznad tog mjesta. Današnja crkva sagrađena je po nacrtima Josipa pl. Vancaša u neogotičkom stilu za 92.000 kruna. Ima tri lađe. Srednja je zajedno sa svetištem iznutra duga 37,08 m, široka 8,98 m, visoka 14,60 m, pokrajne lađe su duge 24,75, široke 3,56 m, visoke 9,50 m. Glavna lađa je posvođena sa četiri unakrsna svoda. Glavni oltar i krstionica izrađeni su po nacrtima arhitekata Vancaša u klesarskoj radionici Pierotti iz Zagreba. U crkvi naročito su vrijedne orgulje, djelo vrsnog orguljaša F. Heferera. Crkvu u nedjelju 27. rujna 1903. svečano posvećuje tadašnji zagrebački nadbiskup dr. Juraj Posilović. MIRKO CRKVENAC Rođen: 5. studenoga 1873. u Čazmi Umro: 18. studenoga 1936. u Krapini Doktor medicine i narodni dobrotvor. U Krapini djeluje od 1. svibnja 1906. najprije na dužnosti sanitarnog inspektora. Za vrijeme I. svjetskog rata (1914.–1918.) organizator je i voditelj privremene vojne bolnice, koja je u Krapini djelovala zahvaljujući pomoći općina i građana. Vodio je do 1930. Kneippovo lječilište, a bio je aktivan u krapinskom društvu Crvenog križa i DVD-a, te u Hrvatskom sokolu. ĐURO PREJAC Rođen: 25. studenoga 1870. u Desiniću Umro: 19. siječnja 1936. u Krapini Hrvatski skladatelj, glumac i redatelj. Kao sin školskog nadzornika i učitelja desinićke osnov- 42 VREMEPLOV ne škole, te orguljaša u mjesnoj župnoj crkvi, Đuro Prejac je od najranije dobi svakodnevno bio u dodiru s glazbom. Nakon završetka osnovne škole, pohađa gimnaziju u Varaždinu, a sa 14 godina je u Zagrebu u tiskari Narodnih novina izučavao grafički zanat, gdje se kasnije i zaposlio. Po završetku vojne službe, 1896. primljen je u Miletićevu Hrvatsku dramsku školu, te je privatno učio pjevanje kod Ivana pl. Zajca. Uz savladavanje glumačkog umijeća, Prejac se bavio prevodilačkim radom, prevodio je više dramskih djela na hrvatski. Godine 1900. Prejac dolazi u Hrvatsko narodno kazalište, gdje provodi gotovo čitav ostatak svojeg radnog života. Djelovao je u kazalištima u Zagrebu, Ljubljani i Splitu. Osim nastupanja u raznim glumačkim predstavama, Prejac je povremeno bio i scenograf i koreograf... U posljednjem desetljeću svojeg života, Prejac je pred javnost izašao kao libretist i skladatelj. Ispjevao je među ostalim Vu plavem trnaci, Peharček moj, koje danas smatraju narodnim pjesmama. Napisao je libreta i komponirao operete: Vječiti ženik, Apaš Kavalir, Mis Eva. Dramatizirao je Šenoine romane: Čuvaj se senjske ruke i Seljačka buna. Napisao je komedije: Zajutrak, Tko je mrtav i Znatiželjni tast. DOMINIK (Dinko) GUDEK Rođen: 27. studenoga 1867. u Konjščini Umro: 7. lipnja 1962. u Zagrebu Vjerski pisac, studij teologije i filozofije završio je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, a za svećenika zaređen je 1891. Kao kapelan služio je u više mjesta Zagrebačke nadbiskupije, a od 1900. bio je vjeroučitelj nižim pučkim školama u Koprivnici i Zagrebu, a od 1907. u više zagrebačkih srednjih škola. Začasnim kanonikom zagrebačkog Kaptola imenovan je 1951. Bio je urednik i suradnik Kršćanske škole, a surađivao je u Dušobrižniku, Kršćanskoj školi i Katoličkome listu. Isticao se u promicanju odnosa liturgije i kateheze. Priredio je hrvatsko izdanje Velikog katoličkoga katekizma za srednja učilišta, izdanje Svetog pisma Novog zavjeta te Apokalipsu ili Odkrivenje sv. Ivana Apostola koju je preveo i popratio objašnjenjima. Pjesnička riječ Održan 12. recital Josipa Ozimca Marija Bistrica 2010. JOŠ JEDAN VRIJEDAN ZBORNIK U Kapelici sv. Petra u Svetištu Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici održan je 12. recital duhovnog pjesništva Josipa Ozimca 2010. Riječ je o Recitalu koji nosi ime po bistričkom pjesniku i učitelju Josipu Ozimcu, a koji je uz pomoć Knjižnice i čitaonice Marija Bistrica i Glasa Koncila i ove godine organizirao Radio Marija Bistrica. Na ovogodišnji natječaj Recitala Josipa Ozimca pristigla su ukupno 284 rada, koje je poslalo 73-je pjesnika. Na štokavskom su pristigla 184 rada, na kajkavskom 100, a na čakavskom 30. Stručni ocjenjivački sud odabrao je 65 pjesama koje su objavljene u zborniku Došel bum v Bistricu, kao i 27 pjesama, koje su izvedene na završnici Recitala. Stručni sud i ove je godine kao predsjednik predvodio dr. sc. Ivo Kalinski, a uz njega članice su bile profesorica Marija Lamot i Ivančica Tomorad, koja je uredila i zbornik. Kao novitet ove godine u zborniku je objavljeno i šest pjesama, duhovne tematike koje su objavljivane na portalu Radija Marija Bistrica u rubrici Vaša poezija, a organizator je kao priznanje za dugogodišnje sudjelovanje na Recitalu u Mariji Bistrici odlučio izvan konkurencije natječaja objaviti i sonetni vijenac pod nazivom Človek na križišću Ivice Jembriha Cobovičkog. Laureati Zdenka Maltar, Vlado Vladić, Nevenka Erman i Đurđa Ilijaš Piše Elvis Lacković druga je bila Biserka Marečić iz Kašine s pjesmom Vapaj oproščaju, a treća Branka Jagić iz Velike Gorice s pjesmom Fselneče. Nagrada publike pripala je Đurđi Ilijaš iz Zagreba za pjesmu Babica. Prema ocjeni suda najbolje među pjesmama s portala RMB-a je pjesma Soba ispod zvijezda autorice Nediljke Dujić, koja nije bila prisutna na Recitalu, pa će joj nagrada biti uručena kasnije. Ispunjena kapelica Svetog Petra Recitalu Josipa Ozimca i ove su godine nazočili brojni gosti, među ostalima i zamjenica župana KZŽ Sonja Borovčak, načelnik Općine Marija Bistrica Stjepan Muhek, žup ni vikar u Mariji Bistrici vlč. Bruno Matos, župnik župe Laz vlč. Ivan Jakopović, supruga pjesnika Josipa Ozimca, po kojem Recital nosi ime, Danica Ozimec i mnogi drugi. Iako su pjesničke manifestacije u nas u zadnje vrijeme sve manje posjećene, u Kapelici sv. Petra u bistričkom Svetištu i ove se godine okupilo više od stotinu pjesnika, ljubitelja pjesništva i prijatelja poezije, koji dokazuju kako Recital Josipa Ozimca ima svoju budućnost, te i dalje zadržava visoko mjesto među ovakvim manifestacijama. 1. nagrada (ŠTO): Vlado Vladić, Sesvetski Kraljevec DOBRO U NAMA Toliko dobra je u nama! Ali odnekud se slete zrcala da izobliče našu sliku, i strah nas je i sram nas je ono što vidimo prepoznati kao sebe. Ali odjeća pokvari naše proporcije i visimo u njoj, i vjetar nas vitla i u njoj samo što ne otpadnemo od sebe. Toliko dobra je u nama! Ali dođe da posve odudaramo od vlastitoga lica, udova, tijela, kao da dah života još nije stigao preobraziti pore praha. Ali kao da se u nama sve okrenulo protiv nas, natrag, natrag prema ništavilu. Toliko dobra je u nama! Ali kao da smo zagubili prolaz k nama samima i znakove vlastitog izraza zatičemo u preljubu sa značenjima u kojima nas nema. Ali kao da su sve stvari zatajile vlastito značenje samo zato da se izigra značenje dobra u nama. Ali – toliko dobra je u nama! Na samoj završnici Recitala pjesme su interpretirali Jelena Januš i Josip Klapač, a u glazbenom dijelu programa nastupila je Klapa Bistrica. U konkurenciji radova na čakavskom sud je najboljom proglasio pjesmu Živa voda, Nevenke Erman iz Žminja, druga Pisac, gimnaziju je završio u Senju, a prirodoje Ana Krnjus iz Pazina s pjesmom Letera, a pis i zemljopis je studirao u Zagrebu i Pragu. treća Katja Šepić iz Rijeke s pjesmom ŠkriDjelovao je kao profesor na zagrebačkoj i sanja. Na standardu prva nagrada prirajevskoj gimnaziji i izvjestitelj za prosvjetu. pala je Vladi Vladiću iz Sesvetskog Pripovijetke, pjesme, kritike i prikaze, crtice i Kraljevca s pjesmom Dobro u nama, 1. nagrada (ČA): eseje objavljivao je u periodici: Novi list, Obdrugi je Franko Stipković iz Zagreba zor, Pokret, Hrvatski đak, Narodne novine, Nevenka Erman, Žminj s pjesmom Mrtvi, a treća Snježana Zvono, Bosanska vila, Sarajevski list, Književni ŽIVA VODA Plevnik iz Soblinca s pjesmom Obajug, Jutarnji list, Dom itd. Autor je zemljopisne Va tla la i val. U kajkavštini prvu nagradu studije o Hrvatskom zagorju Jedan naš kraj i mi sprofondievajo osvojila je Zdenka Maltar iz Novog biografije S. Radića Radić, portrait historijske bosi poplati Marofa s pjesmom Natura mertva, ličnosti. Potpisivao se pseudonimom Verus. ni puota...ni štofanj nii... MARIJA JURIĆ ZAGORKA 1. nagrada (KAJ): Od četiri vetri Rođena: 2. ožujka 1873. u Njegovcu pokraj Zdenka Maltar, Novi Marof žiedan vid dosieže Vrbovca NATURA MERTVA samo pustošino, Umrla: 30. studenoga 1957. u Zagrebu Natura mertva, jaboke i petelin, očivan se beleni Novinarka i spisateljica, srednjoškolsko obračrna je vufka noč na stolu, da hladi zibljo zovanje stekla je kod Milosrdnih sestara sv. vrieme curi črez reške na vrati, žuto nebo, Vinka u Zagrebu. Niz je godina živjela s rodikak topli dešč, postiha vu molu. teljima u Krapini (na prostoru te građanske šabijon zametene I negde se pesma začela drfčeča, kuće danas je robna kuća). Otac Ivan imao je i zadnje šperanci gda su farbe još prah bile, niema belina u Krapini vinograd, a bio je upravitelj mnogih se gube... risar je glavu v rokah stiskal, zagorskih imanja. Marija je u životu prošla kalnajedanput Eden... cvele so jabuke, sonce v joku petelina. variju neželjene udaje za Mađara, probijanja Spod palmi i smokaf Jognjene roke vriele z temnih gljibin, kao prve hrvatske novinarke. Kao istaknuta nepresušen rućak kak vrnuti mrtvem življenju deh? učiteljica i pedagoginja proslavila se po svojim zeleni hladi, život i žmefko poslanje, čutiti glas, mig z visin, povijesnim romanima koji ju uvrštavaju među gda nas otpuhava teg kovača mjeh. TI najčitanije hrvatske pisce. V škuri iži dišu pozablene stvari, ča ime moje v klunu zginula pramaletja, z dlana sojiega šteš žive vodi mi pit daješ. prelieva se perje, v jezer modrin, GLAS ZAGORJA na zidu pavuk matijaš, jaboke i petelin. ANTUN HIKEC Rođen: 29. studenoga 1882. u Vrankovcu pokraj Svetog Križa Začretja Umro: 15. kolovoza 1934. u Bartolovecu pokraj Varaždina nagrada publike: Đurđa Ilijaš, Zagreb BABICA Naviek je goundrala, vu nedelu nas vu cirkvu tirala i vse skup živcierala. Stišnjena, tienka i mala gda god je vu paru z mačkom pri peči zaspala. Kat je prela, mačka joj je naviek vu krilu sedela. Jednuga dana se mačka zgubila… Babica je jadna bila. Prestala je jesti i piti, šeptala je da muora domof otiti. „Kak babica ide domof kat joj je tu hiža i mi?“ pitala sam mater. A mati je rekla: „Sinek muoj, babica se dodrla i sad bu nam vmrla.“ Vura je stala, babica zanaviek zaspala. Otprla joj se Buožja lesa i prešla je gore vu nebesa. Douge su za njom souze letele da se babica vrne to su štele. Ali za me babica nije vmrla, same mi je dala znati kak hižu ut duoma prepuznati i kak moliti da bi i ja za njom mogla pogoditi. Pripremila Vesna Šaronja Biološka raznolikost, središnja je tema ovogodišnje kulturne manifestacije Mjesec Hrvatske knjige 2010. posvećene knjizi i čitanju. Nisu li prve knjige s kojima dolazimo u dodir upravo one čiji su glavni likovi najčešće životinje, bilo da je riječ o basnama koje alegorijskim putem rasvjetljavaju ljudske vrline i mane, bilo da su to slikovnice koje svojim oblicima, bogatim ilustracijama i raznim dodacima nastavljaju dražesnost plišanih medvjedića. U knjižnici je velik fond knjiga iz područja lijepe književnosti, ali i onih popularno-znanstvenog sadržaja koje plijene pažnju sadržajima i ilustracijama o raznolikosti biljnog i životinjskog svijeta. Predlažemo neke: Bernard Jan / Potraži me ispod duge Ako kažem da je ovo jedna od knjiga na popisu lektire za 7. razred, zasigurno neće dobiti pozitivne bodove. No, ako spomenem da je knjiga malena po broju stranica, ali velika po temi koju obrađuje, mogla bi dobiti vašu naklonost. Jer, ona to i zaslužuje. Kroz likove mladog tuljana Dannyja i njegove majke iskrsava vječna tema l j u d s ko g sukoba s prirodom i njegova nemilosrdnog podjarmljivanja. Danny, u djelu dražesna beba tuljana velikih očiju, i njegova obitelj nepokolebljivi su podsjetnici da je svaka životinja, koja je postala žrtvom ljudske pohlepe i neznanja, imala život koji je voljela jednako tako kao što mi volimo naš vlastiti život, i da je svaki čin okrutnosti nad životinjama teret s kojim se mora nositi čitavo čovječanstvo. Dirljiva priča s izraženom ekološkom porukom. Gerhard Staguhn / Zašto mačke uvijek padnu na noge? Svijet, pa tako i onaj životinjski skriva brojne zagonetke naše svakodnevice. Ovaj priručnik pristupačnog jezika sa znanstvenom potkom na duhovit način u formi pitanjeodgovor odgovara na pitanja iz životinjskog, biljnog i ljudskog svijeta. Jeste li se ikad pitali: Kako ptice selice nikad ne promaše odredište? ili Zašto krijesnice svijetle u mraku? Sigurno većina vas smatra da su biljke samo fikusi koji ne osjećaju ništa. PREPORUKE IZ KNJIŽNICE Biološka raznolikost u svijetu knjiga Naravno da to nije točno, jer i one itekako osjećaju stres i opasnost. Jedino što poput ljudi i životinja, biljke ne mogu dati petama vjetra. Znanost je ustanovila da i biljke viču kad se osjećaju ugroženima, odnosno p ro i z v o d e zvučne valove koje se mogu zabilježiti vrlo osjetljivim mikroskopom. Takvi i slični prirodni (ali i društveni) fenomeni nalaze se na svakom koraku, a u ovoj knjizi gotovo ih je većina na jednom mjestu. Vincent Albouy i dr. / Zadivljujuće tajne prirode Enciklopedijskog obujma, ovaj priručnik je od neprocjenjive koristi učenicima, studentima te svima koji žele razumjeti tajne i zagonetke svijeta u kojem živimo. Od mikroskopski sitnih životinjica do tsunamija, od snježne pahuljice do umiranja zvijezde, knjiga Zadivljujuće tajne prirode otkrit će vam najdramatičnije trenutke i fenomene našeg plane- ta, a imat ćete osjećaj kao da se nalazite na mjestu događaja. Doznat ćete kako priroda stvara, prilagođava se i mijenja, otkriti evoluciju nevjerojatnih geoloških fenomena, diviti se genijalnosti prirodnih zakona po kojima svako biće na našem planetu ima svoje mjesto i savršeno igra svoju ulogu… Istodobno će se pred vašim očima izmjenjivati nevjerojatne priče iz života biljaka i životinja – zadivit će vas pčela koja pleše po zadanoj koreografiji, grbavi kit koji govori više jezika, neobična ljubav ribe klauna i morske anemone te još mnogo, mnogo toga. A više od 900 fotografija i ilustracija u boji omogućit će vam da zavirite iza kulisa svijeta u kojem živimo. Roald Dahl / Fantastični gospodin Lisac Odavno smo naučili da lisice u pričama uvijek budu mudre i lukave spletkarice. Radnja o nadmudrivanju protivnika i smišljanju spački gotovo uvijek uvuče čitatelja u priču. Fantastični gospodin Lisac ima obitelj, ali i profinjen apetit. Voli trpezu napuniti svježim, netom ulovljenim kokama iz susjedne farme. Strateški dobro smješten dom s čak tri farmerska posjeda u susjedstvu trebao bi osigurati obitelji gospodina Lisca bogatu zimnicu. Iako su poprilično glupavi, farmeri Muljić, Mješi- Top-lista najtraženijih knjiga 01. STUDENOGA 2010. u listopadu 2010. ODRASLI: prijevod s arapskog Esad Duraković 1001 noć (V.B.Z.) Larsson, S. Muškarci koji mrze žene (Fraktura) Krentz, J. A. Skandal (Leo-Commerce) DJECA: Šaljive narodne pripovijetke (DiVič) Jonell, L. Emmy i nevjerojatni Štakor Stiskavac (Algoritam) Snjeguljica i zlatni medvjedić (Disney princeza) (Egmont) na i Mahuna odlučuju obraniti svoje bogatstvo i napokon se obračunati s Liscem. Premda ostaje bez repa, Lisac ipak sačuva svoj obraz, jer lisicama nalik, uvijek je korak ispred svojih neprijatelja. Umjesto da izađe iz rupe, Lisac se s obitelji uvuče još dublje u rupu, ali i ona ipak negdje mora završiti… Ova alegorijska priča namijenjena mlađim čitateljima postoji i kao istoimeni animirani film. Grupni posjeti djece Gradskoj knjižnici Krapina U rujnu i listopadu bilježimo brojne grupne posjete našoj knjižici. Posjetili su nas učenici drugih i trećih razreda OŠ Ljudevit Gaj iz Krapine, učenici petih razreda iz Desinića, te sedmi i osmi razredi iz OŠ Zlatar Bistrica. Učenici su obišli sve odjele i zbirke u knjižnici, upoznali stručne skupine i raspored knjiga, naučili pretraživati naš elektronički katalog, razgledali aktualnu izložbu, te vidjeli raznovrsnu knjižnu i neknjižnu građu, a neke od njih sežu i s kraja 18. st. Posjet drugih razreda bio je popraćen i pričaonicom prema predlošku slikovnice Kućna čudovišta, autora Stanislava Marjanovića. U priči simpatična kućna čudovišta nose neobična imena koja asociraju na pojedine ljudske nedostatke npr. Škrto Nedjelica, Nestrp Zbrz, Orkana i sl. Djeca su imala zadatak osmisliti svoje kućno čudovište koje ih najviše opsjeda, ilustrirati ga i dati mu originalno ime. Za sve naše male ko- GLAS ZAGORJA risnike kreativce najavljujemo novi ČČČ (pričaonica i likovna radionica) na temu biološke raznolikosti, 28. listopada 2010. 43 IZ UMJETNIČKE RADIONICE 01. STUDENOGA 2010. Piše Dunja Horvatin Nikola Sinković: Prohujala stoljeća iz maglice sjećanja Mjesto je toliko posebno da ćete ga odmah svi prepoznati, ni ime mu ne treba napisati. Danas, kao i stotinjak i više stotina godina prije bila je tu gora, šumarak, lutajući 44 oblačak, rječica ili potok utonuo pod meke krošnje vrba. Tko god da je to promatrao prije stotinjak godina, teško je vjerovati da je vidio što drugo od prepoznatljivog zagorskog krajolika. Povjetarac s mirisnim porukama milijarde cvjetova zaustavljen plavim sumrakom, daleki krik fazana istisnut prema nadolazećoj noći, cvijeće, lišće, trag kišne kapi… crtaju na slici svijeta sitne brazgotine toj kulisi umirućeg dana. Poznati dvorci, građevine iz prohujalih stoljeća izranjaju iz maglice sjećanja, stvarni u detaljima, obilježjima onih vremena, nestvarne ljepote boja. Kiše, snjegovi, oluje, ratovi utonuli u izmaglice; možda svega toga ne bi ni bilo da nije bilo tada one kiše, one oluje, one studeni …, ili da ispred objektiva nije baš tada propuzala bubamara, ledeni snježni pokrivač probila glavica visibabe ili da vjetar nije otkrio crijep napuštene stare hiže. Vrijeme vri, milenije nije brojao nitko koga poznajemo, osim možda Onoga kome ne znače ništa. U ovakvoj slici sezone prolaze kao sjene drvoreda preko vjetrobrana automobila. Sretni su koji zamijete Vrijeme, jer mogu prikočiti svoj život da ponešto pogledaju izbliza. Kao Nikola. Slikarstvo, fotografija i dizajn još su za studentskih dana na Arhitektonskom fakultetu bile glavne životne zanimacije Nikole Sinkovića. Okušao se u grafici, suhom pastelu, akvarelu, fotografiji, aktu, mrtvoj prirodi, portretu, a ono što ga čini prepoznatljivim, drugačijim, njegova je poezija zagorskog pejzaža koju piše kistom. Poruka koju odašilju njegove slike, jednostavno je življenje, učenje od prirode i prirodnim putovima pronalaziti razrješenja dilema s vlastitih raskrižja; treba češće zamijetiti kako to čini kišna kap, kako misli vjetar, kako se savija svjetlost… Za većinu ljudi definicija lijepog znači ono što im se sviđa. Ta teorija ističe da ljepotu cjeline tvori skladnost svih dijelova u cjelini. Rijetki su koji- To su Nikolini likovni radovi. Vječnost uhvaćena u trenutku prolaznosti, dijalog sfumato ljubičastih tonova između neba i zemlje. Život čovjeka, poput jednodnevne mušice, na ovoj se skali ne primjećuje. svojega munjevitog postojanja. To su Nikolini likovni radovi. Vječnost uhvaćena u trenutku prolaznosti, dijalog sfumato ljubičastih tonova između neba i zemlje. Život čovjeka, poput jednodnevne mušice, na ovoj se skali ne primjećuje. Sretni su koji zamijete vrijeme – mogu prikočiti Krajolik prepoznatljiv do svakog mejaša, krova naherene kletice, krošnji što se ocrtavaju na zagasi- GLAS ZAGORJA ma uspije sve to skalupiti na tako malo prostora slikarskog štafelaja ili zahtjevnog oka objektiva. Zakonitost boja i kompozicija pomirena harmonijom, suptilnošću koju crpi u trenucima svitanja ili smirajima dana nad zagorskim bregima, isijavaju na gledatelja ljubičastom esencijom od koje se razblijede sitne ljudske bijede, otope i nestanu glupost, sebičnost i licemjerje modernih brzih vremena, zapune se i IZ UMJETNIČKE RADIONICE poravnaju raspukline u logici. Ima još jedna dobra tvrdnja, a ta ističe da je ljepota u očima promatrača: barem na trenutak, čovjeku pred slikom bude sasvim dobro i osjeti se dovoljnim. Dokaz: Nikolini pejzaži, njegove umjetničke fotografije. Tko ne bi povjerovao Prirodi, njenim zakonitostima, zagorskim bregima, tom starom mjestu stvorenom, čini se, za hodočašća vlastitim oltarima. 01. STUDENOGA 2010. Likovno stvaralaštvo utkano u život Od najranijih dana koje pamti, Nikola je imao ucrtan životni put usko isprepleten s likovnim stvaralaštvom. Zastao je pred pitanjem što bi drugo radio da nije krenuo tim putem. Nije bilo drugog puta, ni u primisli. Još kao apsolvent zaposlio se kao učitelj likovnog odgoja u Osnovnoj školi u Donjoj Stubici. Krajolik rodnog zavičaja glavna je tema njegovih prvih likovnih radova u tehnici suhog pastela, koju postupno zamjenjuju uljane boje i akvareli prepoznatljivog rukopisa cjelovitog umjetnika. Izvan granica svog likovnog stvaralaštva, Nikola je proširio svijet vizualne umjetnosti grafičkim dizajnom: od završetka studija grafički uređuje lokalne tiskovine, a radi kao profesor dizajna u Školi za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću u Zaboku, dijeleći svoja bogata saznanja i nadarenost s onima koji su odlučili život posvetiti jednoj od plemenitih grana vizualne umjetnosti. lesnom, zagađenom potočiću čiji se život mijenja kada ga očisti grupica djece, praćena lijepim i vrlo izražajnim slikama. Margareta uz redovno školovanje svira violinu u Glazbenoj školi Zlatka Balokovića u Zaprešiću i polazi Školu za klasični balet u Zagrebu. Iako još veliko dijete, Margareta suvereno raspolaže svojim talentom, još jednom potvrdom zakonitosti o naslijeđenom genu. Margaretina priča o bolesnom potočiću S urođenim smislom za lijepo 9-godišnja kći Margareta za Priču o bolesnom potočiću, koju je napisala i ilustrirala, osvojila je drugo mjesto na Državnom natječaju Moja prva knjiga, natječaju koji je otvoren za jedinstvene i kreativne dječje radove ispunjene ljubavlju i porukom. Priča je to o boBiografija: Rođen je 1971., u Donjoj Stubici završio Osnovnu školu, maturirao u Centru za odgoj i usmjereno obrazovanje u Krapini, 2005. položio stručni ispit za profesora dizajna, 2007. diplomirao na Arhitektonskom fakultetu – Studij dizajna. Radni vijek započeo je kao učitelj likovne kulture u donjostubičkoj osnovnoj školi. Slikarstvo, ilustracija i fotografija isprepliću njegovo radno i slobodno vrijeme. Član je Likovne radionice Lipa u Gornjoj Stubici od 1990., gdje se 1995. na samostalnoj izložbi predstavio pastelima. Dizajnerske i slikarske radove predstavio je i krapinskoj publici 1989. u prostorima COUO. Sudjelovao je na tridesetak skupnih izložbi i petnaestak likovnih kolonija. Novootvoreni Studio za dizajn samo je logični nastavak njegovog djelovanja na području vizualnih umjetnosti u čemu uživa dragocjenu podršku svih članova obitelji i uvažavanje renomiranih imena iz svijeta likovne umjetnosti. GLAS ZAGORJA 45 SERIJAL 01. STUDENOGA 2010. SVJETSKA PUTOVANJA: Od Santiaga do Nazorove Drago mi je da s nimalo zavisti, štoviše s puno zanimanja pratiš moja putovanja po Čileu i da su Te moje karte odvele daleko... od pustinje Atakame do Punta Arenasa... Osim prerije s gigantskim kaktusima i polja avokada omeđenih gigantskim bodljikavim mimozama, kao zaštitna živica/posjed mojih prijatelja i njihovog stana u Vini del Maar na Pacifiku, nisam ništa vidjela od Čilea. Da, bila sam i u gradu Nerude-Valparaiso, poznatom po najstarijim trolejbusima na svijetu. Kad pogledaš u nebo sve je umreženo električnim žicama, a grad je raštrkan i po obližnjim brežuljcima. Sve te kuće nalikuju kartonskim kutijama, obojene u žarke boje, meksičko narančastu, tirkiz plavu, grimizno crvenu... To je možda i ciljano tako obojano da se ne otkrije bijeda čileanskih slummova koji jednako tako izgledaju i u Santiagu na teretnu luku, na silne obojene kontejnere koji čekaju ukrcaj. Gotovo sve je nekako četvrtasto, zaista djeluje iz kakvog malog panoramskog leta iz zraka poput grada s kutijama, razbacanih po brdima i moru... Promet se odvija ili taksijima ili malim busovima za 10 osoba. I tu se može vidjeti pokoji turist, potpuna rijetkost u Santiagu de Chile… Mirisi i okusi Čilea U Čileu je vrijeme stalo kao pred 100 godina kao i na većini mjesta u Južnoj Americi. Čarobni su njihovi mali privatni dućančići gdje npr. prodaju usred Santiaga najlon vrećice na komade... ili njihove male pekarnice s pecivom - ajuje - poput indijanskih pogačica, koje oni važu pojedinačno, jer su ručno rađene, pa nisu iste težine… a sve se to peče iza pulta par metara od polica s kruhom i kolačima... Mirisi kao u najfinijoj par- Piše Vesna Gruica voća poput čirimoje, izvana izgleda poput ogromne zelene bradavice, okusa one zelene kruške, a uzgaja se na Uskršnjim otocima. Papaja, mango, muškat grožđe, sve se to nudilo ispred voćarne u starinskim drvenim štajglecima. A tek povrće, mladi luk veličine manje lopte, pa ta gigantska mlada mrkva u snopovima. Oče naš na hrvatskom Cijene su zaista nevjerojatne u usporedbi s našima, sve do 10 kuna za kilogram, osim avokada koji je najcjenjeniji i košta 30 kuna kilogram. Za nas smiješne cifre... No, nezaboravan je i okus tog voća i povrća. Na stolu kod mojih domaćina u Santiagu svaki dan za ručak našla bi se salata od miješanog čileanskog povrća i voća... Prvi kolač okusila sam Veliko čileansko Svijet je postao ljepši od kada sam dobila Tvoju kartu. Zamjećujem ono što nisam. Boje i cvjetovi mojih maćuhica na balkonu odjednom su proplesale. Požutjeli su i maslačci oko moje kuće. Razgovor s Tobom traje. Puštam jače Aznavoura u vožnji koja postaje nalik na zagrljaj jednog dočekanog sna. Slika darovanog Isusa je trud i žrtva jednog čovjeka koji je svojim impresivnim crtežom želio poručiti kako i on sanja svijet pun leptira i rascvjetanih livada. Iako hendikepiran, ali ne i zakinut za snove sa željom da bude prihvaćen i uvažen. Tako sam ja doživjela Tvoju Uskršnju kartu. Ona je bezvremenska u ovom svijetu bez snova… U Čileu je vrijeme stalo prije 100 godina, baš kao i u većini mjesta u Južnoj Americi. Čarobni su njihovi mali privatni dućančići gdje npr. prodaju usred Santiaga najlon vrećice na komade. Ili njihove male pekarnice s pecivom - ajuje - poput indijanskih pogačica, koje oni važu pojedinačno, jer su ručno rađene, pa nisu iste težine. A sve se to peče iza pulta, par metara od polica s kruhom i kolačima. Mirisi kao u najfinijoj parfumeriji. de Chile i ostalim gradovima. Ali Valparaiso je baš tipičan primjer te slumm-arhitekture koja je i turistička atrakcija. Nisam Ti spomenula silne uspinjače koje vode turiste na takozvani Gornji grad s kojeg puca impozantni pogled Uručivanje knjige Dvorac Sveti Križ Začretje (Jankov Dvor) ing. Domitrovicu - najuglednijem Hrvatu u Santiagu 46 fumeriji... U dućanu mješovite robe ili u voćarni možeš naći cijelu obitelj kako prodaje, od djece koja prebiru trulo voće i povrće po štajglecima do bake koja ruča iza ogromne starinske kase od mjedi… Od voća sam u ono Božićno vrijeme zatekla ogromne trešnje, boje tamnog crnog vina, koje mi u Europi ne poznajemo. Puno dinja, lubenica i egzotičnog GLAS ZAGORJA Katedrala u Santiagu SERIJAL 01. STUDENOGA 2010. Čišćenje cipela kao prije 100 godina u centru Santiaga tek nakon mjesec i pol boravka u Čileu... u zrakoplovu AIR Franca na letu za Pariz. Samo da spomenem da sam se vozila i u jednom i u drugom pravcu istim tipom zrakoplova i gotovo istom rutom kao nestali i tragično stradali AIR Franceov zrakoplov koji je poletio iz Buenos Airesa 1. lipnja 2009. veleposlanika, gosp. Blaževića, s kojim me je upoznao prije odlaska za Čile naš prvi ministar vanjskih poslova, gosp. Zdravko Mršić, teta Marica je upravo najbolja moguća adresa na putu u Santiago. Heroina hrvatskog domoljublja, jedna kršna, visoka i stasita žena sa svoje 82 godine… Vitalna i lucidna, nabijena samo Ta draž juga je nemjerljiva s upropaštenom, tehnokratiziranom i bezličnom Sjevernom Amerikom. Ali moj boravak u Čileu od 9. prosinca 2008. - 14. siječnja 2009. nije bio turističko jurcanje od jednog do drugog pola, pa da na kraju zaboraviš što je bilo na početku. Izlete i boravak u Čileu mogu zahvaliti jednoj predivnoj osobi, mojoj teti Marici, koja je baš 1954., kad sam se ja rodila, emigrirala za Santiago de Chile iz malog sela Zavale na otoku Hvaru. Po riječima bivšeg hrvatskog pozitivnom energijom. Svako jutro ide pješice u obližnji bazen i pliva tamo sat vremena. Još uvijek putuje po svijetu i sve ju zanima. Kad bismo ostale navečer same, pričala sam joj o svom životu, o mojim ratnim projektima po Hrvatskoj za vrijeme Domovinskog rata, a ona bi mi, na svom bodulskom pričala kako je sudjelovala u svim akcijama Hrvata pri skupljanju pomoći za domovinu Hrvatsku u Santiagu. Čak mi je spomenula da je sama financirala kontejner pun riže i tjestenine, te koliko se napekla savijača od jabuka za dobrotvorne večeri u našem najvećem hrvatskom klubu na svijetu Estadio Croata. Svake nedjelje odlazile bismo taksijem do našeg kluba, ali, na moju žalost, svi govore samo na čileanskom... A posjeduju ogromne prostore, sale za vjenčanja, rođendane, ogromne travnjake s bazenima i igralištima za tenis, košarku i rukomet. Impresivna je bila misa priređena nakon Božića na kojoj su bili prisutni samo Hrvati prve generacije, otočani porijeklom, sa svojim ženama Čileankama. Misa je bila na čileanskom, a i svećenik je bio Čileanac. Samo smo teta Marica i ja molile Oče naš na hrvatskom. Nakon mise servirane su bile fritule, crno vino, naravno čileansko, najbolje na svijetu, i slušali smo neki CD s dalmatinskom glazbom. Nažalost, sve moje brižno pripremljene prezentacije o moru, starim stanovnicima otoka Hva- kratko nakon drugog svjetskog rata. Odvela me je u njihove domove gdje konavljanski vezovi, kožnate čuturice kupljene u dućanima Rukotvorine /bivša Juga/, pleteri, trobojne svijeće s hrvatskim grbom krase najintimnije prostore njihovih stanova. To su sad sve starci poput tete Marice i naših mama, neki i stariji... Za njih je domovina Hrvatska vječni san i želja za zadnjom destinacijom njihovih života. To stalno spominju i ponavljaju kad govore o svom kraju. Čile nikad nisu prihvatili kao svoju drugu domovinu. Svaki dan oko podne skupljaju se Dečki, kako se nazivaju ti živahni starčići, ispred Cafe Roma u centru Santiaga, na Providenciji. I tu dođu i oni iz bivše Juge, Srbi, Bosanci, bivši i sadašnji poduzetnici, inženjeri različitih struka, rudarstva i građevine, njihove gospođe... Baš ih je pomalo tužno gledati, ali oni vode stalno neke razgovore o događajima u domovini, prate domoljubno srce Pogled s najvišeg restorana u Santiagu u društvu s Maricom Jakas-Tomić ra, o Zagrebu za Advent, licitarskim srcima s medenog sajma u Krapini, uz sav napor i želju domaćina nisu mogli biti otvoreni jer im je kompjutorska tehnologija zastarjela… Snjegovići usred ljeta Druženje naših ljudi na Providenci ispred Caffe Roma Teti Marici mogu zahvaliti što me je odvela tamo gdje niti jedan turist nema i ne može imati pristupa. A to su srca naših ljudi koji su iselili s naših južnih otoka - Brača, Visa, Hvara, kad je vinograde poharala opaka bolest filoksera, GLAS ZAGORJA vijesti putem interneta, ne iskazuju mržnju jedni prema drugima, čak si i pomažu savjetima, razmjenjuju recepte oko važnih blagdana... Bilo je to vrijeme kad su se približavali božićni blagdani. Temperature su bile iznad 30, pravo ljeto. Osvijetljeni snjegovići usred rascvjetalih grmova hortenzija, palme su opleli svjetlećim šlaufima. Čudno je bilo gledati kolos od plastične jelke s medekima u velikom shopping centru, Kennedy npr. (nastavlja se) 47 SPORT INTERVIEW 01. STUDENOGA 2010. Piše Elvis Lacković Mario Brlečić Mladi Bistričanec u prvoj hrvatskoj ligi Svi se ljubitelji nogometa u Zagorju vjerojatno često zapitaju kamo ide zagorski nogomet?! Sezona, koja je u tijeku, a posebno zbog najave reorganizacije nogometnog natjecanja u sljedećoj godini, koja bi mogla ostaviti Zagorje bez ijednog ili sa samo jednim predstavnikom u višem rangu od 1. zagorske lige, još više potpiruje ta pitanja. Znači li to da se u Zagorju jednostavno igra slab nogomet, u odnosu na okolne regije ili nešto drugo? Ovo ipak nije mjesto gdje ćemo odgovarati na ta pitanja, već kao mogući argument donosimo razgovor s mladim nogometašem iz Zagorja, točnije iz Marije Bistrice, koji je ove godine (konačno) zaigrao u Prvoj hrvatskoj nogometnoj ligi. Razgovarali smo s nogometašem NK Varaždin Marijom Brlečićem. 48 GLAS ZAGORJA SPORT INTERVIEW Početak u osnovnoj školi • Kako je sve skupa počelo? Sjećaš li se kada si prvi put potrčao za loptom i je li nogometna karijera ili bavljenje nogometom bilo i predodređeno, s obzirom na to da ti je i otac u Mariji Bistrici bio aktivan nogometaš, a jedno vrijeme i trener mlađih kategorija NK Mladost Marija Bistrica? Sve je počelo u osnovnoj školi, prvo igranje s prijateljima na školskom igralištu, a kasnije, u 4. razredu, uključio sam se u nogometni klub. Otac Tomica mi je bio prvi trener i on je imao veliki utjecaj na to da se više posvetim nogometu. • Nakon treniranja i igranja u matičnom klubu u onim početnim, mlađim kategorijama, brzo krećeš put jačih nogometnih sredina. Kako je tekao taj put? Nakon igranja u matičnom klubu u mlađim pionirima otišao sam u Croatiu iz Sesveta i tamo se zadržao dvije 01. STUDENOGA 2010. odlučio ostati ovdje i afirmirati se u Varaždinu. • Koliko je teško u takvim trenucima razmišljati o daljnjoj karijeri? Prođeš težak put do stjecanja određenog statusa, a onda nastanu problemi? Bilo je jako teških trenutaka, ali uvijek sam imao potporu roditelja i prijatelja koji nikad nisu dozvolili da upadnem u depresiju. Uvijek su me gurali da idem dalje i da dajem sve od sebe ma kako to teško bilo. • Je li ova godina ipak donijela ispunjenje barem nekih dijelova snova? Zaigrao si u prvoj momčadi Varaždina? Moram priznati da nisam očekivao ovako dobru minutažu. Debitirao sam u utakmici protiv Dinama u 3. kolu i nakon toga skupio još četiri nastupa od kojih je jedan i protiv Hajduka na Poljudu. • Kakav je tvoj status u klubu? Znamo da Varaždin ima određenih problema s nošenjem u ovim kriznim Utakmice protiv Dinama i Hajduka bih svakako izdvojio jer su to naša dva najveća kluba i bio je veliki užitak igrati te utakmice. godine i onda odlazim u tadašnji NK Varteks, danas Varaždin. U Varaždinu sam igrao pet sezona i u posljednjoj sam se okitio titulom juniorskog prvaka hrvatske. • U životu svakog mladog nogometaša, dosta ključan je trenutak prelaska u seniore? Kako je to bilo u tvom slučaju? Još kao junior sam debitirao u prvoj ligi protiv Osijeka u Gradskom vrtu. Najteži trenutak mi se dogodio na prvim seniorskim pripremama kada sam zaradio upalu pluća i s terena izbivao više od mjesec dana. Nakon toga sam odlučio otići na posudbu najprije u Slobodu Varaždin, pa zatim u Segestu iz Siska kako bih prikupio utakmice i vratio se u formu. Afirmacija u Varaždinu • Bilo je pokušaja pronalaska angažmana? Koliko je bilo sreće? Bilo je pregovora i sa inozemnim klubovima? Bilo je menadžera koji su mi nudili angažmane po raznim klubovima u Europi, ali nigdje nisam pronašao bolje uvjete nego u Hrvatskoj, pa sam situacijama? Bilo je priča i o štrajku. Kakvo je tvoje mišljenje o svemu tome? Moj status je sve bolji i sve sam standardniji u prvih jedanaest. Što se financija tiče, jako je teško jer plaće kasne već 10 mjeseci, ali nadam se da će uprava na čelu s predsjednikom Zlatkom Horvatom pronaći pravo rješenje. • Ima li naznaka da će se situacija oko financiranja popraviti? Najavljen je kredit od 8 milijuna kuna koji bi se trebao realizirati kroz par tjedana. Svi zajedno se nadamo da će to biti što prije. Sve je počelo u osnovnoj školi, prvo igranje s prijateljima na školskom igralištu, a kasnije, u 4. razredu, uključio sam se u nogometni klub. Otac Tomica mi je bio prvi trener i on je imao veliki utjecaj na to da se više posvetim nogometu. to naša dva najveća kluba i bio je veliki užitak igrati te utakmice. • Kako komentiraš rezultate Varaždina? Kako su u klubu zadovoljni sa situacijom na ljestvici? Rezultat je jako dobar s obzirom na financijsku situaciju. Pozicija na ljestvici nas sve jako veseli, ali mi smo uvjereni da možemo još više i bolje od toga. • Pratiš li malo i lokalni zagorski nogomet? Matični klub ne stoji baš sjajno. Što bi ovim putem poručio mladim igračima kad je u pitanju pristup bavljenju športom uopće? Svoj matični klub pratim svaku uta- Nastupi protiv Dinama i Hajduka • U dosadašnjem dijelu prvenstva, koji bi nastup izdvojio do sada kao svoj najbolji u aktualnoj sezoni? Utakmice protiv Dinama i Hajduka bih svakako izdvojio jer su GLAS ZAGORJA kmicu i rezultati nisu ni približno onakvi kakvi se od tog kluba očekuju i nadam se da će se to brzo popraviti. Mislim da je generalni problem kod mladih igrača što brzo odustaju od svega. Za bolji rezultat ipak treba više upornosti i treniranja. • Kako predviđaš svoju budućnost u nogometu? Vidiš li se u nekom još jačem klubu? Maštaš li o inozemnoj karijeri? Naravno da sanjam zaigrati u nekom velikom klubu, ali nisam opterećen time. A sada se želim ustaliti u prvih jedanaest NK Varaždina i onda kako bude. Ne sumnjamo da je pred mladim igračem NK Varaždin još puno lijepih nogometnih trenutaka. Želimo mu sreću, zdravlje i puno sportskih uspjeha. 10 blic pitanja: 1. Tvoja omiljena pozicija na terenu: Zadnji vezni 2. Najbolji trener koji te je do sada trenirao: Samir Toplak 3. Tko će biti prvak Hrvatske u tekućoj sezoni: Dinamo 4. Najbolji igrač na svijetu, trenutno: Messi 5. Tko će biti prvak Europe 2011.: Real Madrid 6. Hrvatska na Euru 2012. da ili ne: Da 7. Najbolji hrvatski nogometaš svih vremena: Zvonimir Boban 8. Koji će biti NK Varaždin na kraju sezone: među prvih pet 9. Hoćeš li oženiti manekenku: Ne 10. Vidiš li se kao trener: Da 49 SPORT INFO 01. STUDENOGA 2010. Mladost Zabok na čelu 1. lige, Pregrada na putu povratka I dok je rujan vikendima nudio uglavnom kišu i močvarne terene, situacija na prvoligaškim i drugoligaškim nogometnim terenima diljem K-Z županije u listopadu se bitno popravila. Tereni su ostali teški za igru, uglavnom s velikom količinom blata, ali velikih kiša nije bilo, pa niti novih odgoda, a i sve zaostale utakmice su odigrane. 1. zagorska nogometna liga Nakon devet kola u 1. zagorskoj nogometnoj ligi u vodstvu je bila Mladost iz Zaboka. Zabočani su vodstvo preuzeli pobjedom u Radoboju 2:1 u 8. kolu, a u još jednom derbiju u 9. kolu odigrali su 0:0 protiv Oroslavja. drugo mjesto. Izjednačenost u 1. ligi je poprilično velika, čak šest klubova smjestilo se u samo četiri boda, pa će zadnja četiri kola biti vrlo zanimljiva. Na dnu, Omladinac iz Dubrovčana uhvatio je prvi bod protiv Inkopa, no već sad je izgledno da će u svojoj premijernoj sezoni u 1. zagorskoj ligi nogometaši iz Dubrovčana teško izboriti opstanak. Naravno, puno je još utakmica do kraja, no s obzirom na to da će zbog reorganizacije natjecanja u 3. i 4. hrvatskoj ligi, iz 1. zagorske lige ispasti možda i četiri pa u nekim varijantama čak i pet klubova i borba za opstanak bit će vrlo napeta. Nitko nije siguran. Jer, Donosimo rezultate 9. kola (zadnjeg odigranog prije zaključenja broja), kao i ljestvicu 1. lige nakon tih 9 kola. PRVA ŽNL SENIORI Kolo : 9 (24.10.2010.) DOMAĆIN REZUTAT 1. MLADOST 9 6 1 2 26 8 19 - KLANJEC 3:0 STUBICA - IVANČICA 3:3 2. RUDAR M 9 6 0 3 19 10 18 JEDINSTVO - STRAŽA 0:0 3. OROSLAVJE 9 5 2 2 18 11 17 4. RADOBOJ 9 5 1 3 14 10 16 9 5 1 3 15 15 16 RUDAR M - GOST T A B L I C A : PRVA ŽNL SENIORI OMLADINAC - INKOP 1:1 RUDAR D 5:1 5. OŠTRC 9 4 3 2 20 13 15 - ZAGOREC VT MLADOST - OROSLAVJE 0:0 6. RUDAR OŠTRC - RADOBOJ 1:0 7. STRAŽA 9 4 3 2 16 14 15 8. ZAGOREC VT 9 4 1 4 19 19 13 Radoboj je pak propustio priliku za povratak na vrh porazom u Zlataru kod Oštrca, dok su zlatarski nogometaši tom pobjedom uhvatili priključak za vodećima. Oroslavje igra odlično, pogotovo na gostujućim terenima, kao i Rudar Mihovljan, koji je pobjedom u 9. kolu protiv Klanjca izbio na 50 9. INKOP 9 3 3 3 14 14 12 10. IVANČICA 9 3 2 4 17 17 11 11. JEDINSTVO 9 3 1 5 11 17 10 12. KLANJEC 9 2 2 5 14 23 8 13. STUBICA 9 1 3 5 9 19 6 14. OMLADINAC 9 1 3 5 9 19 6 Piše Elvis Lacković Drugoligaši su svoje zadnje kolo jesenskog dijela odigrali zadnje nedjelje u listopadu, donosimo rezultate pretposljednjeg kola (zadnjeg odigranog prije zaključenja broja), i ljestvicu. DRUGA ŽNL SENIORI Kolo : 8 (24.10.2010.) T A B L I C A : DRUGA ŽNL SENIORI DOMAĆIN - GOST REZUTAT 1. PREGRADA 8 7 0 1 26 8 21 MATIJA GUBEC - SLOGA 1:0 TOPLICE - ĐALSKI 3:0 2. MILENGRAD 8 5 1 2 16 11 16 VATROGASAC - MLADOST B 6:0 PREGRADA - LOBOR 1:2 MLADOST MB - MILENGRAD 1:2 na primjer, Jedinstvo na 11. mjestu, koje će vjerojatno voditi u 2. ligu za prvom Mladosti iz Zaboka zaostaje devet bodova. Iz svega napisanoga, slijedi nam zanimljiv završetak jesenskog dijela i još zanimljivije proljeće u 1. zagorskoj ligi. 2. zagorska nogometna liga I dok u 1. zagorskoj ligi ima puno nepoznanica i na vrhu i na dnu, 2. liga nudi samo jedno veliko pitanje. Tko će dogodine u viši rang. Do 8. kola činilo se da će to pitanje biti gotovo riješeno već u jesenskom dijelu. Ne, naravno, i teoretski, ali Pregrada je grabila nezaustavljivo prema povratku u 1. ligu. Mlada momčad Pregrade sasvim zasluženo nanizala je sedam pobjeda i dva kola prije kraja odvojila se najbližim pratiteljima na 8 bodova. No, tada je u 8. kolu uslijedio šok u Pregradi i pobjeda Lobora 2:1. Očito su mladi Pregrađani već slavili naslov jesenskog prvaka, koji su osigurali kolo prije i podcijenili Lobor. S druge pak strane, Lobor je u odnosu na prošlu sezonu poka- GLAS ZAGORJA 3. MATIJA GUBEC 8 5 1 2 12 7 16 4. TOPLICE 8 5 0 3 23 11 15 5. VATROGASAC 8 4 1 3 17 12 13 6. LOBOR 8 4 1 3 15 14 13 7. SLOGA 8 3 1 4 9 11 10 8. MLADOST MB 8 2 0 6 14 23 6 9. MLADOST B 8 1 1 6 11 31 4 10. ĐALSKI 8 1 0 7 10 25 3 za najveći napredak i od momčadi, koja je prošle sezone bila prikovana za dno, pretvorio se u momčad koja može iznenaditi i favorite. Kolo prije kraja Loborci su sakupili 13 bodova i za drugim mjestom zaostaju samo 3 boda, a kako u posljednjem kolu dočekuju posrnulu bistričku Mladost nadaju se i još boljem plasmanu. Prvi pratitelji Pregrade sa po pet bodova zaostatka, kolo prije kraja bili su Milengrad i Matija Gubec, koji se u zadnjem kolu sastaju međusobno. Bez obzira na ovo opuštanje i kiks protiv Lobora, nogometaši Pregrade pokazali su daleko najviše u jesenskom dijelu prvenstva, osigurali naslov jesenskog prvaka i dalje se ističu kao najveći favoriti za povratak u 1. ligu, no daleko je proljeće, pa su sve prognoze nezahvalne. POD STRAHINJČICOM 01. STUDENOGA 2010. Zagorske puce – uozbiljite se! Piše Milorad Videković Zagorske puce, ozbiljno shvatite situaciju u koju se dovodite. Prionite treninzima, dolazite na utak mice (nemojte iznalaziti raznorazne razloge nedolaska), samo ozbiljnim radom možete potvrditi da ste zasluženo u ovom rangu natjecanja jer ne smijete smetnuti s uma da će nekim dušobrižnicima svaki vaš poraz, svaka vaša neozbiljnost, svaki vaš krivi korak biti iznimno drag. Nemojte to sebi raditi. Nemojte biti neozbiljne i neodgovorne prema svom radu. M jesec je dana puno i istovremeno malo da se kroz prizmu kroničara sportskih zbivanja u Krapini pruži relevantna slika sportskih događanja. Puno se toga dogodilo, i gotovo ništa. Neke sam stvari dobro predvidio, neke za malo promašio, ali ipak ovih tridesetak dana u globalu moglo bi dobiti pozitivan predznak. Svakako, i to je upitno – nekome će biti pozitivno, a nekome negativno, jer sve ovisi o tome iz kojeg kuta gledamo. Baš u vrijeme pripreme za pisanje kolumne primio sam zanimljiv e-mail jedne rukometašice Zagorca u kojem je pisalo: Hej, da li pišete o nama u posljednje vrijeme? Odgovorio sam: Ne baš previše, ali sam vas mislio malo pošpotati u kolumni. Zagorska puca: Zakaj? Nismo tak’ loše! isam više odgovarao već sam se odlučio malo više posvetiti ovom pitanju i mom odgovoru u kolumni jer mi daje puno više prostora. Nikada nisam tvrdio da su naše rukometašice loše i da ne igraju srcem, te da se zaista bore za boje svog kluba, ali ono što sam primijetio je nešto što može dovesti do urušavanja jednog dobrog imagea kluba. Ne, nisu to tri poraza u četiri odigrana kola jer ovaj treći u Velikoj Gorici i N onako su skrojili, po svom dobrom običaju suci, niti onaj katastrofalan poraz u Labinu kada su djevojke uspjele u prvih trideset minuta ubaciti čak pet golova i izgubiti sa sedam golova razlike (zaista se ne sjećam kada se to posljednji put dogodilo), ili ona nesretna sekunda prije kraja protiv Senie u Krapini, već želim naglasiti – neozbiljnost zagorskih puca u ovom prvenstvu. aime, takve su informacije došle do mene, a izvor je u potpunosti siguran, rukometašice u N POD POVEĆALOM odličan start kadeta Košarkaškog kluba Krapina sa tri pobjede u tri prvenstvena kola tri uzastopna poraza rukometašica krapinskog Zagorca koji su više rezultat neozbiljnosti rukometašica negoli kvaliteta suparničkih rukometašica ovom prvenstvu, naime, treniraju manje negoli u prošlom kada su bile u nižem rangu natjecanja, a svima koji se bave sportom je znano da viši rang zahtijeva i više odricanja, više ozbiljnosti, a kada tome dodate činjenicu da ste novak u ligi onda vam je jasno da u svaku utakmicu morate ući sa 120 posto jer samo tako možete dokazati da ste klub koji zaslužuje igranje u Drugoj hrvatskoj rukometnoj ligi. No, ako istovremeno, iako klub nije smanjio broj treninga, te iste djevojke, ne sve jer ne želim generalizirati, neredovito dolaze na treninge, ako se nakon katastrofalnog rezultata u Labinu vesele kao da su one dobile taj susret, iskazuje samo jednu činjenicu – izgleda da zagorske puce nisu svjesne da se sada nalaze u drugom rangu hrvatskog ženskog rukometa. ato – zagorske puce, ozbiljno shvatite situaciju u koju se dovodite. Prionite treninzima, dolazite na utakmice (nemojte iznalaziti raznorazne razloge nedolaska na utakmice), i samo ozbiljnim radom možete potvrditi da ste zasluženo u ovom rangu natjecanja, jer ne smijete smetnuti s uma da će nekim dušobrižnicima svaki vaš poraz, svaka vaša neozbiljnost, svaki vaš krivi korak biti iznimno Z GLAS ZAGORJA drag. Nemojte to sebi raditi. Nemojte biti neozbiljne i neodgovorne prema svom radu. Potvrdite svoju snagu u sljedećim utakmicama. aši nogometaši, Zagorec, pod vodstvom svog trenera Marijana Mrzlečkog Maksa, uspješno su krenuli u nastavak prvenstva pa su tako uspjeli izboriti tri uzastopne pobjede i pogurati se prema sredini ljestvice, što potvrđuje moju tezu iz prošle kolumne kada sam ustvrdio kako trebamo pružiti priliku treneru Maksu i tim dečkima koji zaista sami provode vrijeme na treninzima, utakmicama i zaista se sami istinski bore za boje svog kluba bez nazočnosti vodećih ljudi kluba. Postavlja se pitanje – gdje su oni nestali? a ne bi bilo da pišem samo o rukometu i nogometu, ovoga puta spomenut ću i naš košarkaški klub Krapinu. Zašto tek sada? Iz jednostavnog razloga – čekao sam da se zahukta prvenstvo u Drugoj kadetskoj košarkaškoj ligi gdje se natječu naši kadeti. Jednom riječju, mogu iskazati njihove rezultate – bravo! Ti divni dječaci sa svojim trenerom nakon tri odigrana kola imaju tri pobjede i nalaze se u samom vrhu ljestvice, što govori da nastavljaju onaj put koji su prošle sezone započeli. N D 51 TOP 8 2010. 01. STUDENOGA 2010. INA KRAP Poznati finalisti mastersa Top 8! Na 12 turnira mastersa nastupilo je 67 ekipa koje su postigle 566 golova, odnosno 47 po turniru ili, da budemo precizniji, oko 4 po utakmici. No, uz bezbroj golova, ipak je najljepše bilo ono što su prikazivali igrači tijekom ljeta, a svi su turniri protekli u odličnom organizacijskom i sportskom ozračju. Nakon što je odigrano 12 malonogometnih turnira tijekom ljeta koji su se bodovali poznati nogomet. Zato mogu s pravom tvrditi, ako svi igrači budu zdravi, osvojit ćemo Špilmaheri rup d.o.o., 70 bodova bez osvojenog turnira, ali istovremeno možemo naglasiti da su plutajuća mina i mogu svakom favoriti pomrsiti račune. Svakako, očekuje se da će, ipak, glavnu riječ uz već spomenute Gorjane, voditi igrači Špilmahera koji su pla- Aso Ponos su sudionici završnog mastersa Top 8 Sportom protiv droge u organizaciji športske udruge Šut koji će se održati početkom prosinca u krapinskoj sportskoj dvorani. Tako će sa rednog broja jedan krenuti ekipa Gorjana koju predvodi njihov sportski entuzijast i zaljubljenik u mali nogomet Ivan Vuzem, a koja je uspjela sakupiti 81 bod uz dva osvojena turnira. - Prikazali smo tijekom ovog ljeta najljepši i najbolji mali Group d.o.o. 52 Masters – naglasio je Ivan Vuzem. Tako su Gorjani: Goran Malogorski, na pet turnira ponio titulu najboljeg golmana, Damir Repinc, Ivan Kovačec, Alen Kovačec, Miljenko Kunštek, Goran Kovačec, Edin Derviščaušević, Tihomir Šoštarić, Robert Hertl i Matijaš Vojsk istaknuli svoju kandidaturu za prvo mjesto. No, ništa manje prava na to nemaju Aso ponos, 78 bodova, koji su također osvojili dva turnira, Go- Krapina šped Emos promet - Hakmani GLAS ZAGORJA sirani na četvrtom mjestu sa 67 bodova sa dva osvojena turnira, ali koji istovremeno u svom sastavu imaju odlične igrače malog nogometa: Željko Malarić, Mario Malarić, Tomica Vincelj, Darko Kunštek, Rok Mordej, Dario Šestić, Tomislav Kantolić, TOP 8 2010. 01. STUDENOGA 2010. Macelj ŠUG Gornja Šemnica Tomica Majcen, Davorin Šnofl, Filip Jurinjak, Bojan Šemnički i Uroš Kroflić. Na petom mjestu završne tablice smjestila se Kra- pina šped sa 49 osvojenih bodova, ali igrajući na samo pet turnira, tako da i ova ekipa može biti iznenađenje završnog turnira. Na šestom mjestu je ŠUG Gornja Šemnica sa 41, potom Emos promet Hakmani sa 25 i M klub Macelj sa 23 osvojena boda i, realno, može se očekivati da će ove tri ekipe masters završiti na mjestima osvojenim na ljetnim turnirima. Tko će suditi veteranima u Zagorju? Piše Elvis Lacković U organizaciji Nogometnog saveza KZŽ-a natjecanja se odvijaju u šest kategorija. Osim seniora, juniora, pionira, mlađih zlatarski Oštrc, Rudar Dubrava Zabočka i Đalski. Iz svega navedenog lako je zaključiti da su natjecanja veterana iz relativno neozbiljnog početka prerasla u sve zanimljivije oglede, kako u prvoj, tako i u drugoj ligi. No, sa U izjednačenoj 1. ligi u minimalnom vodstvu zabočka Mladost pionira i limača, u dvije zagorske lige natječu se i veterani. Nekada smo imali manji broj klubova i dvije lige podijeljene po regijama. No, s vremenom se povećala ozbiljnost, ali i broj klubova, uvedene su prva i druga liga, a trenutno veterane ima čak 27 klubova. Zapravo 25 klubova, ali Mladost iz Zaboka nastupa sa dvije ekipe, a prije nekoliko godina osnovana je ekipa veterana pod nazivom NK Hrvatsko zagorje. Zanimljivo je da NK Desinić ima jedinu kategoriju u natjecanju upravo veterane. Bez veterana u Zagorju trenutno su samo Gaj z Mača, sve većom ozbiljnošću, došli su i sve veći problemi, kada je u pitanju dijeljenje pravde. Naime, primjetno je kako je s vremenom sve više prekida veteranskih utakmica kao i incidenata i napada na suce (srećom, do sada ne i ozbiljnijih). Stoga su suci najavili da razmišljaju o prestanku suđenja veteranima. S tim u vezi organizirani su u listopadu i neki sastanci, ali za sada konkretnog dogovora i rješenja nema. Inače, prije tri godine u prvu ligu veterana uvedeni su i pomoćni suci, ne bi li se olakšalo glavnom, no i prva liga i dalje je poprište inci- Nakon sedam pobjeda, Pregrada se poskliznula na Loboru, no osigurala jesenski naslov denata. Teorije su različite, od onih koje svu krivnju usmjeravaju na igrače, koji kao stariji više nemaju snage, pa umjesto da priznaju vlastitu nemoć, svu energiju usmjeravaju na suca, do onih teorija, koje u prvi plan stavljaju izrazito loše suđenje sudaca na veteranskim utakmica. Istina je naravno, uvijek negdje u sredini. Naime, za određeno povećavanje incidenata (statistički gledano) treba uzeti u obzir da se u zadnjih par sezona broj veteranskih ekipa povećao, pa s time i broj utakmica. Nismo radili obradu i statistiku prekida i napada na suce, ali smo uvjerenja da je postotak u odnosu na broj kubova tu negdje. Ovo nije mjesto na kojem bismo htjeli opravdavati jedne ili druge aktere, tek možda pozvati da svatko krene od sebe i problema bi zasigurno bilo manje. No, valja reći da su u natjecanju veterana, mnogi pronašli razonodu, od nekad vrhunskih igrača, koji i te kako puno još mogu pokazati i u veteranima, do možda nekih koji nisu bili u prvom planu kod seniora, ili su čak počeli igrati nogomet (klupski) tek u veteranima. Zbog svih njih, želimo vjerovati da će se nesuglasice između veterana (nekih) i sudaca (nekih) riješiti na obostrano zadovoljstvo. Tko će suditi veteranima u Zagorju? Suci razmišljaju o prestanku suđenja na utakmicama veterana, zbog sve više incidenata GLAS ZAGORJA 53 POD REFLEKTOROM 01. STUDENOGA 2010. 14. ZGF Krijesnica Potvrđeno je to festivalskom večeri Krijesnice – Kajkavskim venčekom, koji je oduševljenoj publici u krapinskoj festivalskoj dvorani kao i slušateljima donio 20 novih skladbi. Sudeći prema reakcijama posjetitelja u dvorani i naših slušatelja, Krijesnica će nesumnjivo, kao i proteklih godina, iznjedriti nove uspješnice. Nastupilo je dvadesetak izvođača, malih sastava i solista uz pratnju Tamburaškog orkestra HRT-a pod ravnanjem šefa dirigenta Siniše Leopolda, koji je i umjetnički ravnatelj ZGF-a Krijesnica. Tradicionalno Krijesnica donosi i festivalske priredbe. Tako je u Maloj dvorani krapinskog Pučkog otvorenog učilišta župan Siniša Hajdaš Dončić otvorio izložbu pastela Svečanost perunika, akademskog slikara Zorislava Drem- Zagorski glazbeni festival - Krijesnica - iznova dočarao neprolazne vrijednosti glazbene tradicije kajkavskih krajeva! Večer tradicije i glazbenih nadahnuća petića Hrčića. Svečanost perunika posvećena je svečanosti Krijesnice – 14 perunika za 14 Krijesnica. Jedna od priredbi Krijesnice bila je javno izvođenje emisije Radija Hrvatsko zagorje Krapina Nek tambura svira koja je održana u Maloj dvorani Pučkog otvorenog učilišta u Krapini. Uz glazbenoknjiževnu večer promovirani su spotovi Siniše Miklaužića i Aus winkl muzikanata – Muzikanti vu turizmu i Humčanka. Govorilo se o samim pjesmama, humskom i ravnogorskom dijalektu, o spotovima koji su snimani na području općine Hum na Sutli i u Ravnoj gori… Nastupili su tako Ženski vokalni ansambl Sotelia iz Huma na Sutli, Tomislav Vidmar i Denis 54 GLAS ZAGORJA Kezele – članovi Auswinkl muzikanata, tamburaški sastav Savski valovi, i Siniša Miklaužić. Doprinos književnoj večeri dala je autorica mnogih zagorskih hitova – književnica Snježana Šoštarko. Tradicionalno, ZGF Krijesnica održana je pod visokim pokroviteljstvom uvaženog gospodina Luke Bebića, predsjednika Hrvatskog sabora. U njegovo ime nazočio je potpredsjednik Hrvatskoga sabora gospodin Ivan Jarnjak. Također, među inim dragim gostima bili su i Milivoj Škvorc, saborski zastupnik, Stjepan Adanić, državni tajnik u Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Josip Horvat, gradonačelnik grada Krapine… POD REFLEKTOROM 01. STUDENOGA 2010. Maestro Siniša Leopold – umjetnički ravnatelj zasigurno će zaživjeti i svirati se u radijskim eterima. Nastupili su, između ostalih, i vokalni solisti, oni poznati i oni manje poznati. Pohvalio bih izvođače koji su prvi put nastupili, npr. Barbaru Suhodolčan, mladu djevojku iznimno lijepa glasa, koja je prvi put nastupila na našem Festivalu. Treba istaknuti i naše uvažene goste, vokalne soliste, koji su bili šlag na krijesničku tortu, koji su začinili Kajkavski venček. To su Đuka Čaić, koji je uvijek izniman i kojeg publika voli, zatim naša uvažena umjetnica Anja Šovagović i neponovljivi Zlatko Vitez. Sve u svemu, ja sam jako zadovoljan i nadam se da će slušatelji prihvatiti većinu pjesama. Još jedna Krijesnica je iza nas. Sudeći prema reakcijama i velikom pljesku publike, zaključit ću da su zadovoljni, kao i izvođači. Razgovarao sam nakon odjavne špice s većinom izvođača i svima se Festival ove godine svidio. Publika je reagirala na svaku pjesmu aplauzom, pa kad bih rezimirao, mislim da smo na dobrom putu da i 15. Krijesnica pokaže uzlaznu liniju našeg Festivala. Krijesnica svake godine promovira ponajbolje ansamble, sastave pa i kulturno-umjetnička društva iz cijele kajkavske regije. Sve te pjesme koje su nove, Đuka Čaić I ove godine nadam se da će se moja pjesma Hmiraju zagorske kleti svidjeti i slušateljima i glazbenim urednicima. Posljednjih sedam godina nastupam na Krijesnici, a ove imam prvi put popevku, a ne šansonu. Veseli me dobra pjesma. Na svakoj zabavi rado ću je zapjevati. Inače, iduće godine slavim 35 godina umjetničke karijere, dosta dugi pjevački staž, i moram reći da su nam festivali u počecima značili odskočnu dasku. I Krijesnica je tradicija, nešto što čuva, domača kajkavska reč, i ne može se samo tako to promijeniti. Zato smo tu, zato živimo, to radimo, produžujemo naš identitet… Cijeli svijet je otvoren, kamere su svugdje… istog trenutka kad otpjevam pjesmu, jave mi se ljudi iz Australije, Amerike, čovječanstvo napreduje, odmah se sve sazna, dozna…i to je dobro… I za ovaj Festival se čuje, i to daleko… Na ZGF Krijesnica nastupili su: Zlatko Vitez, Mirko Bačić i Momir Horvatek, Anja Šovagović, Jasna Doležal i klapa Bistrica, Zlatko Job, Zvonko Franc, Barbara Suhodolčan, Antun Stašić, Željko Grozaj, Đuka Čaić, Ivana Trogrlić, Siniša Miklaužić i Auzwinkl muzikanti, Kavaliri, Andrija Kos i Zlatne žice, ŽAKUD Jesenja, Lepi cajti, Ravnogorski tamburaši, Savski valovi, Podvinčani i Begini. Anja Šovagović Prošle godine sam prvi put nastupila na Krijesnici, i zato sam ove godine polaskana da su me Čestitke… Prvo čestitam na briljantnoj KRIJESNICI, predivno smišljenom programu, konferansi… Kristina i njen partner tako znalački ležerno i pripremljeno, vodili su program u kojem smo svi mi koji smo imali privilegiju biti u dvorani, uživali, i zaista od srca uživali u našim autentičnim zvukovima tamburaških sastava i predivnom zvuku njihovih instrumenata. Pa te tako dirljive riječi, aranžmani, izvedbe, pjesme Đuke Čaića o propadanju starih kleti, Vitezova izvedba o majci zasuzila mi je cijelo lice... sva sreća da je bio mrak. I fantastična skladba Milivoja Pašičeka... Zagorski Paganini... laganini... Dakle, ta skladna povezanost izvornog i profesionalnog, mislim na sjajni orkestar Siniše Leopolda i njegov tako prirodan i samozatajan nastup! Odlično!... Još jednom sve čestitke, uživali smo i bili ponosni da imamo tako lijep događaj u našem gradu! GLAS ZAGORJA ponovno pozvali pjevati jednu prelijepu pjesmu. Sve je bilo nekako u znaku ovog festivala, imala sam osjećaj da ljudi zaista prate, sudjeluju i uživaju u svemu što se događa, prelijepa i kreativna atmosfera, atmosfera čuvanja tradicijske glazbe i tradicijske kulture. 55 O NJIMA SE GOVORI 01. STUDENOGA 2010. KRISTIJAN SINKOVIĆ Ljubav prema glazbi Kristijanu usađuje njegov otac u najranijem djetinjstvu. Tata je svirao u bendu i orkestru i, naravno, plijenio njegovu pažnju i interes. U to sam kaže - rasturao sam u tome. To je bila velika prekretnica za daljnje školovanje jer upravo to što je bio toliko dobar u teoretskim predmetima potiče ga na ravno, vrlo važna mu je i potpora obitelji jer bez svojih najmilijih, vjerojatno ne bi uspio uskladiti sve obaveze koje život s glazbom nameće… od prijevoza na nastavu, svakodnevne psihičke potpore (vjerovali ili ne, dvije srednje Opuštajuće djelovanje glazbe Preporučio bih mladima glazbu jer opušta… nekog usrećuje, ali na svakog djeluje posebno... vrijeme, na razne načine pokušavao je biti poput njega i pokazivao veliku muzikalnost „svirajući“ gitaru po jednoj žici, one male harmonike za djecu, pjevajući na radiju… i to su bili zapravo njegovi počeci. Veselo dijete, primijetili bi neki, ne sluteći talent još sakriven u njegovom biću. Ozbiljnije poimanje zvuka počinje negdje u prvom razredu osnovne škole, kad su mu roditelji kupili prvi synthesizer i upisali ga na privatne satove u Krapinskim Toplicama (gdje je prije i živio) kod prof. Ljubice Kunštek-Celjak. Na kraju 4. razreda osnovne škole preselio se u Krapinu, gdje upisuje Osnovnu glazbenu školu pri OŠ Augusta Cesarca, smjer harmonika jer synthesizer nije priznat instrument u glazbenim školama. U sljedećih šest godina, završio je 6 stupnjeva za synthesizer i 6 razreda osnovne škole za harmoniku. U međuvremenu počinje svirati klarinet u gradskom puhačkom orkestru Krapina uz poduku dirigenta Branka Cvrtile. Naravno, uz instrumente koje je svirao, pokazuje i veliko znanje i zanimanje za teoretske predmete u glazbenoj školi, odnosno to je bio solfeggio koji mu je oduvijek najdraži predmet i, kako 56 upis u Srednju glazbenu školu, smjer glazbenik teoretičar, odnosno teorija glazbe. Teorija je za Kristijana bila pun pogodak, u 4 godine srednje škole naučio je mnogo… o povijesti glazbe, solfeggiu, harmoniji, polifoniji, dirigiranju…, svega je tu bilo…, a i njemu najdraži klavir, prema kojem razvija veliku ljubav i koji postaje najdraži instrument koji zna svirati. - Srednju glazbenu školu završio sam s odličnim uspjehom u sve 4 godine u klasi prof. Maje Žubrinić. - Klavir je savršen instrument, preko kojeg se osim nota mogu prenijeti emocije, raspoloženja, ljubav... To nije samo sviranje skladbe koja je pred nama, nego se treba unijeti dušom u sviranje, da slušatelji mogu uživati u skladbi kao što i mi uživamo dok je sviramo – objašnjava Kristijan podrobno svoju već neraskidivu vezu s klavirom. Mladić siguran u svoja opredjeljenja i želje, kad je glazba u pitanju, sam vođen svojim talentom, odlučuje kako usmjeriti svoju karijeru. Na- škole sa oko dvadesetak predmeta nisu lagane), financijske pomoći itd. Za sviranje važno je svakodnevno vježbanje, ističe poput svih mladih talenata s kojima smo razgovarali. Čim više, tim bolje (ovog smješka sam je istaknuo u svom e-mailu). Pa, konačno, iako ima više stvari bez kojih ne može zamisliti dan, ali vezano uz ovu temu, to je sigurno klavir… odsvirati nešto, bila to klasika ili bilo što drugo, ali bitno da svira... Među najdraže nastupe izdvaja one diljem Europe s Puhačkim orkestrom Krapina – Makedonija, Njemačka, Češka, Poljska, Italija… Uz klasičnu glazbu, od koje najviše sluša svi stariji od njega, poštuju njegov rad i pažljivo ga slušaju. Ono što od vremena u slijedu dnevnih obaveza ostaje provodi s curom i to ga u životu čini jako sretnim. Svojim vršnjacima preporučio bi glazbu. Zašto? - Pa, glazba je meni sve u životu, i ne mogu zamisliti dan bez nje, i ne znam kako bih uopće funkcionirao bez glazbe. Preporučio bih je mladima zbog toga što glazba u većini slučajeva opušta, nekog usrećuje, na svakog djeluje posebno... - Klavir je savršen instrument, preko kojeg se osim nota, mogu prenijeti emocije, raspoloženja, ljubav... To nije samo sviranje skladbe koja je pred nama, nego se treba unijeti dušom u sviranje, da slušatelji mogu uživati u skladbi kao što i mi uživamo dok je sviramo. romantizam i impresionizam, tu je i popularna glazba, pop rock, blues, jazz itd. Najdraži bend mu je ToTo, koji u svojim pjesmama imaju različite stilove glazbe, od jazza, popa, fusiona pa do progressiva rocka, uglavnom privlači ga ta raznolikost. Rado zasvira gitaru s dečkima Fortuna banda. Slobodno vrijeme ispunjava vodeći pjevački zbor u Humu na Sutli KUD-a Rikard Jorgovanić. Iako su GLAS ZAGORJA Kristijan sljedeće godine planira upisati Muzičku akademiju u Zagrebu, smjer teorija glazbe ili kompozicija s teorijom. Želimo mu i dalje uspješno napredovanje. MALI ZAGORCI 01. STUDENOGA 2010. KRAPINA – UZ MJESEC KNJIGE Životinje razne U Gradskoj knjižnici otvorena je izložba radova Petre Majsec iz Krapine, učenice 8. razreda OŠ Augusta Cesarca. Ovom izložbom, na Dječjem odjelu, predstavlja se svojim likovnim radovima - slikama i skulpturama životinjskog svijeta. Radovi se mogu razgledati do 15. studenoga. Iz razgovora s mladom likovnom umjetnicom ostalo je zabilježeno: - Uglavnom crtam životinje. To mi nekako najbolje ide. Zašto ih, uglavnom, crtam bez pozadine? Jednostavno zato što onda pozadina privlači pozornost, a ovako crtež životinje dolazi više do izražaja. Tu i tamo nastane i neki zagor- ski krajolik, ali to je teško nacrtati. Što se tehnike tiče, to su uglavnom mekani pasteli, olovka, tuš, kolaž. Upisat ću gimnaziju, a zanima me i kemija. Ne, ne mislim se slikarstvom baviti u životu! - odgovara nam Petra. Ne vidim ništa čudnoga u tome da se sputavam u onome u čemu uživam. Slikarstvu se prepuštam, jer smatram da mi to dobro ide i to mi je, tako ja to doživljavam, jedan lijepi hobi i tako će to ostati. Naravno da se u tome želim usavršavati, pa pohađam izvannastavne aktivnosti, grupu likovne umjetnosti koju vodi Gordana Ružić. Nadamo se da će Petri slikarstvo ostati hobi i kroz iduće četiri godine, jer tko zna što će to vrijeme donijeti…. OŠ Viktora Kovačića Hum na Sutli GLAS ZAGORJA U Osnovnoj školi Viktora Kovačića Hum na Sutli, u suradnji sa Društvom Naša djeca Straža, obilježen je Svjetski dan djeteta. Održana je predstava pod nazivom Juha od bundeve za učenike nižih razreda kao i za buduće učenike, polaznike dječjeg vrtića Balončica. Mališani su tom prigodom mnogo naučili o bundevama. Vrijedne su kuharice priredile razna jela od bundeva - juhu i kompot, musaku, punjene bundeve. Na taj je način promovirana bundeva kao namirnica. Djeca su zaključila kako i zdrava hrana može biti jako ukusna ako se pripremi na zanimljiv način. Nakon predstave, djeca su izrezbarila i ukrasila bundeve različitih oblika i boja. Rezultati radionice bili su nadasve zanimljivi, i oni sada krase predvorje škole i dječjeg vrtića. 57 JUNAK NAŠEG DOBA 01. STUDENOGA 2010. Piše Monika Briševac Vesna Cigula: monika.brisevac@radio-krapina.hr ljen na obostrano zadovoljstvo. Ljudi misle da je to lagan posao, ali nije tako. Svakome moraš pogoditi misli, puno je to odricanja, a naučili smo u školi sve od najosnovnijih stvari i imena cvijeća, pa nadalje - započinje priču naša junakinja koja se ovim poslom bavi već 20-ak godina. Ipak je u ovoj gužvi pred blagdan Svih Svetih odvojila malo vremena kako bi nam ispričala svoju životnu priču... Stali smo kod srednje škole... - Prvi posao koji sam radila bio je u jednoj cvjećarni. Šef me naučio mnogo toga što Iako se Zagorci još uvijek uglavnom odlučuju za klasiku, Vesnine ruke tamo su i za one hrabre, odvažne, za one koji su kako volimo reći, svoji. A za one koji slijede trendove, ove godine odličan su izbor zlatna i žuta boja. Nema toga što ruke ne mogu stvoriti nisam naučila u školi. A onda je splet okolnosti doveo do toga da sam se odlučila na samostalnu djelatnost. Da mogu vratiti vrijeme, danas bih napravila isto… - dodaje Vesna koja iza sebe ima dugogodišnje cvjećarsko iskustvo - …tako da ću u mirovinu sa 45 godina radnog staža - šali se junakinja ovog broja. Cvijeće ima značenje, simboliku, smisao… Majci maturanta Luke, kad priča o cvijeću, oči zasjaje posebnim sjajem... A upravo taj posebni sjaj voli i kod Svaki cvijet ima značenje, simboliku i smisao, samo ga treba znati razumjeti. I ta simbolika, značenje i smisao su podložni mijenjanju kako se mijenja svijet oko nas. Tako je bilo nekad... a gotovo identično je danas... A ako poželite dublje proniknuti u cvjetnu simboliku, svakako navratite do cvjećarnice u centru Krapine, i zavirite u njihov kutak prepun svježeg cvijeća... Cvijeće se oduvijek smatralo Božjim darom i izvorom pjesničkog nadahnuća; slikom duševnih vrlina i savršenstva; simboliziralo je djetinjstvo i rajsku harmoniju i uspoređivalo se s eliksirom života. Od davnina je bogatstvom svojih oblika, mirisa i boja privlačilo i pažnju čovjeka. Nije nikakvo čudo što su za njega u prošlosti bila vezana mnoga narodna vjerovanja - radost, ljubav, sreća, ljubomora... Stotinama godina cvijeće se koristilo i za različite plemićke, staleške, klanovske i državne ambleme. Jezik cvijeća potječe još iz vremena turskih harema, a posebni rječnici cvijeća iz 19. st. obuhvaćaju simboliku i značenje goto- 58 vo svih vrsta cvijeća na svijetu. Čak su mnoge legende vezane uz ovaj eliksir života. Na prijelazu iz 19. u 20. st. u nekim se zemljama poznavanje jezika cvijeća smatralo dijelom opće naobrazbe. Iako nema čvrstih pravila, a ona koja postoje razlikuju se od podneblja do podneblja, cvijeće i cvjetne boje još i danas nose poruke i uz njih vežemo određene osjećaje. Tratinčica – kutak prepun svježeg cvijeća Vesna Cigula vlasnica je cvjećarne Tratinčica, cvjećarne na Trgu Ljudevita Gaja u Krapini. I to već punih 16 godina. Nakon završene osnovne škole u Krapini, odlučila se naša junakinja upisati u Srednju školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu. Kako sama kaže, još u mladenačkim danima, prevladala je ljubav prema dizajnu, estetici... Devedesetih godina gotovo nitko nije ni čuo za tu školu, a danas je dizajner jedno od zanimanja budućnosti. - Nakon završene srednje škole, upisala sam školu za školovanog cvjećara. Oduvijek sam to željela, negdje od 6. razreda osnovne znala sam da ću se time baviti. Nije nas puno uspjelo završiti ovu školu, jer cvijeće ili voliš ili ne, a ono je oduvijek bilo sastavni dio moga života - dodaje. Zamislite prekrasan cvijet, njegov omamljujući miris i žive boje. Vizualiziram položaj svakog cvijeta u mojoj kreaciji, vidim završni dizajn i mogu predvidjeti kakvu će reakciju izazvati! Kada čujem komentar: Ljepše je nego što sam ikada mogla zamisliti! - znam kako je moj posao obav- GLAS ZAGORJA ljudi koji prvi put kupuju cvijeće, jer to je ipak poseban, neprocjenjiv poklon… - Zapravo, stalno smo svi okruženi cvijećem, samo što nitko ne razmišlja tako o tome. Pogledajte, od početka do kraja života, cvijeće, cvijeće, cvijeće… Rođenje djeteta, mamu se po izlasku iz bolnice dočekuje s cvijećem i tako sve počinje... prvi djetetov rođendan, cvijeće... pokloni za rođendane - aranžiranje i cvijeće... pa prva pričest, firma, svadbe, Dan žena, Valentinovo, rođendani, abrahami, srebrni pa zlatni pir, odlazak u mirovinu, sprovodi... A svaki, baš svaki cvijet ima i svoju priču... svaki je zasebno lijep… I zato kad smo je upitali koji joj je najdraži, nije bilo izdvojenog… Vesnin odgovor bio je: svi... - U posljednje vrijeme najviše me zaokupljaju aranžmani svadbi. Simpatično mi je kad mladenci dolaze na dogovor, s raznim idejama i slikama, ili pak cjelokupni posao prepuste nama. Imamo i staklene posude, različite vaze JUNAK NAŠEG DOBA koje također možemo iznajmiti za cvjetne aranžmane. Cijena, boja, veličina - više je faktora koji u ovoj priči oko svadbe igraju ulogu. A mi moramo najbolje što možemo i znamo odraditi posao okititi crkvu, restoran, automobi- Vizualiziram položaj svakog cvijeta u mojoj kreaciji, vidim završni dizajn i mogu predvidjeti kakvu će reakciju izazvati! Kada čujem komentar: Ljepše je nego što sam ikada mogla zamisliti! - znam kako je moj posao obavljen na obostrano zadovoljstvo. le - dodaje nadasve simpatična i vesela vlasnica cvjećarne na krapinskom glavnom trgu... Ako sanjate o svojem vjenčanju još od djetinjstva, snovi se mogu ostvariti, jer najsretniji dan u životu svakako treba začiniti najboljim dekoracijama i vjenčanim buketima. Pregledavajući njezine brojne fotografije buketa, okićenih restorana, automobila, aranžmana, jedno je bilo jasno. To je žena koja nije samo vlasnica jedne cvjećarne, to je žena koja se zbog cvijeća mnogo odriče... a cvijeće je, uz supruga Krešimira i sina Luku, njezin život, a ne posao. Otkrila nam je da ima u planu i proširenje posla... - Od prvog dana u cvjećarni je ista ekipa, sada već uigrana, koja sav posao odradi kako treba. Moje zaposlenice su vrhunske, školovane cvjećarke i odlično rade svoj posao. Imaju smisla, praksu koju su stekle tijekom dugogodišnjeg rada. I ubrzo se vidi tko ima smisla za cvjećarstvo, a tko nema - dodaje Vesna... Bitna je kvaliteta, odnos prema kupcima i uvijek svježa roba. A svatko tko je jednom zakoračio u Tratinčicu, potvrdit će da se u njoj ideje realiziraju u stvarnost. Naglasila je naša junakinja i kako uvijek treba saslušati osobu, kupca, njihove želje pretočiti u stvarnost. Naravno, tijekom godine ima par datuma kad je i pojačana potreba za cvijećem, na Uskrs, Veliku Gospu, Dan žena, Dan Svih svetih, Valentinovo i Božić. Svi se tada sjete svojih najmilijih i odluče pokloniti simbol ljubavi, cvijet... Upravo zadovoljni kupci i klijenti, Vesni su najbolja reklama. No, s obzirom na današnju tehnologiju i ovo virtualno doba, Vesna je na proljeće ove godine napravila veliki pomak. Od tada je u funkciji i web stranica cvjećarne – www.tratincica.com, koju je, uz njezinu pomoć, izradio Mario Krog. Na webu tako možete pronaći puno reklamnih materijala, aranžmana, kontakt brojeve i slično. Osim web stranice, tu je jedna osoba koja u cijeloj priči ima isto tako važnu ulogu. To je Vesnin suprug Krešo, čovjek iz sjene, kako sam kaže. Upravo Krešo odrađuje veći dio nabave i dostave... - Inače, stalno posjećujemo sajmove, svake godine idemo u Italiju, Padovu, jer želimo, a i moramo, stalno biti u trendu. Znate, i u cvjećarstvu se trendovi stalno 01. STUDENOGA 2010. mijenjaju, objašnjava naša sugovornica. Obavezno posjetimo i izložbu Flore i faune. Bilo smo nedavno i u Rogaškoj Slatini na seminaru. Imamo i pretplatu na talijanski časopis koji dobivamo par puta godišnje – Fiori & Foglie. U EU su svi cvjećari Europe povezani, pa je taj časopis zaista za najjače cvjećare - svi popratni materijali, najnoviji trendovi, u svemu smo korak uz korak. Muškarci kupuju ruže više nego ikad… Vesna Cigula zaista se brine da njezina cvjećarnica ima uvijek široku ponudu najekskluzivnijeg cvijeća… cvijeća koje je izraz ljubavi, pažnje, gesta dobrih i iskrenih namjera, lijepih želja... ali, kako kaže Vesna, cvijeće treba puno posebne njege i skrbi. Svojim iskustvom i ljubaznošću uvijek će rado pomoći da obradujemo najmilije, da uljepša svakodnevni životni i radni prostor. Ako neka prilika i nije toliko posebna, uz prekrasni aranžman može postati... Možemo čak reći da su u ovom pomalo otuđenom svijetu danas cvjećarne posljednje oaze ljudskosti. Jer, želite li nekoga razveseliti, dirnuti ga, napraviti romantičnu atmosferu, iskazati iskrenu sućut, uljepšati nečiji život, pokazati nekome da vam je do njega stalo... sve te prelijepe geste kojih je danas sve manje između ljudi možete ostvariti uz pomoć cvijeća. Vlasnica Tratinčice izgradila je jedan poseban, prepoznatljiv i osebujan stil koji uporno njeguje, stalno tražeći nove izražajne mogućnosti. Pridržavajući se vrlo visokih estetskih kriterija, mogu se zadovoljiti potrebe i želje najrafiniranijih klijenata. Ponuda cvjećarne zaista je sveobuhvatna, cvjetovi i aranžmani su unikatni, a naša junakinja i njezine djelatnice s podjednakom pažnjom vješto izrađuju cvjetne uratke iz svih segmenata cvjećarskog zanata. Iako se Zagorci još uvijek uglavnom odlučuju za klasiku, Vesnine ruke tamo su i za one hrabre, odvažne, za one koji su kako volimo reći, svoji. A za one koji slijede trendove, ove godine odličan su izbor zlatna i žuta boja. - Cvijeće je senzualno i lijepo te me toliko inspirira da dizajniram bukete koji su uistinu nezaboravni - objašnjava Vesna svoj životni poziv... Za ružu npr. često možete čuti kako ju nazivaju kraljica cvijeća. Da bi nam redovito i obilno cvjetale, potrebno ih je održavati tijekom cijele godine. Crvene su ruže, same ili u buketu, znak ljubavi. Također i s ostalim cvijećem može se izjaviti ljubav, obasuti komplimentima, zamoliti za razumijevanje ili oproštaj te dogovoriti sasvim konkretne akcije. A ono što je zanimljivo, muškarci kupuju ruže više nego ikada, polako je zanimljivom činjenicom, privela kraju svoju priču Vesna Cigula, koja pokoji trenutak slobodnog vremena ukrade za slikanje... A da je i u tome odlična, potvrđuje činjenica da su sve njezine slike s raznom tematikom, kupljene za poklone. dana da kupnja lončanica kao poklona može biti odlična ideja. A ako lončanica nije ono što vi tražite, lijepo iznenađenje bi bio i buket koji donosi dašak prirode u dom vama drage osobe. Pri tom trebate paziti da je broj cvjetova neparan. Cvijeće se poklanja kao zahvala (važno je da cvjetovi i boje budu skladni), isprika (lijepo se slažu cvjetovi toplih i hladnih boja), čestitka i dobrodošlica (cvjetovi čistih i jasnih boja i koji cvijet zanimljiva izgleda, kao npr. rajska ptica), izraz želje za brzim ozdravljenjem (vesela kombinacija svih nijansi boja od žute, crvene, narančaste i ljubičaste, ali bez intenzivnog mirisa), sućut (izabrat ćemo cvijeće prema dobi i spolu preminule osobe), te kao izraz ljubavi. Za ovu priliku idealni su crveni cvjetovi kao što su ruže, tulipani, anturijumi, ljiljani, calle... Tijekom listopada npr. daruju se neveni i kozmeje. U studenome, točnije za Dan Svih svetih, krizantemama, špinama i margaretama kitimo grobove svojih najmilijih. U posljednjem mjesecu u godini poklanjaju se božićne zvijezde koje donose veselje, radost i uspjeh. Kroz povijest putem cvijeća se komuniciralo, izražavale su se misli, osjećaji, želje... Na taj način se razvila vrlo bogata simbolika cvijeća. Svaki cvijet ima značenje, simboliku i smisao, samo ga treba znati razumjeti. I ta simbolika, značenje i smisao su podložni mijenjanju kako se mijenja svijet oko nas. Tako je bilo nekad... a gotovo identično je danas... A ako poželite dublje proniknuti u cvjetnu simboliku, svakako navratite do cvjećarnice u centru Krapine, i zavirite u njihov kutak prepun svježeg cvijeća... Cvijeće na poklon – lončanica ili buket? Kao vrhunska cvjećarka naša će nas junakinja obradovati i kojim dobrim savjetom. Pojasnila nam je tog GLAS ZAGORJA 59 U Loboru su se 13. listopada okupili predstavnici 15 osnovnih i dviju srednjih škola, nekoliko udruga i ustanova - Svi su zaslužili nagradu, svi su bili najbolji, svaki prikaz na svoj način. OŠ K. Š. Gjalskog, Zabok, PŠ Špičkovina Dani kruha Lobor - Ocjenjivačka komisija za daljnje natjecanje na državnom natjecanju odabrala je ekipu učenika OŠ Viktora Kovačića iz Huma na Sutli za prikaz Luk kao lijek i hrana, a u kategoriji srednjih škola - Srednju školu Bedekovčina za razne vrste kruha, opći dojam izložbenog prostora. - Priznanje za zaboravljeno jelo pripalo je OŠ K. Š. Gjalskog, Zabok, PŠ Špičkovina, za kolač od bažulja, zvan Mudekova pita. Srednja škola Bedekovčina OŠ Viktora Kovačića iz Huma na Sutli OŠ Oroslavje - Nagrada za najoriginalniji kruh, izgledom i sastojcima pripala je OŠ Oroslavje, za kruh od oraha i koprive. OŠ Zlatar - Prema ocjeni komisije, nagradu za najuspješniji etnografski prikaz užega zavičaja, dekoriran izložbeni prostor i narodne nošnje, dobila je ekipa OŠ Zlatar za prikaz Vuzmeni dani. OŠ Konjščina Učenici loborske Osnovne škole F. Horvata Kiša prikazali su korisnost jabuke. Jedna jabuka na dan, doktor iz kuće van - njihova je poruka, uz brojne jabučne delicije: od jabučnice do štrudla i pite. 60 GLAS ZAGORJA OŠ Pregrada OŠ Brestovec Orehovečki Uvijek originalni Zagorci iz Brestovca, grupa učenika iz OŠ Brestovec Orehovečki, s voditeljem Zdenkom Kobeščakom, na umjetnički dizajniranom panou prikazali su kruh kao sunce nad zagorskim bregima, sa pšeničnim klasjem kao zrakama, sunce – hljepček kuruznog kruha koje zrači toplinom za cijeli svijet. OŠ pri Specijalnoj bolnici K. Toplice Učenici OŠ pri Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju iz Krapinskih Toplica i njihova dugogodišnja voditeljica gđa Ivanka Hajsek prikazali su Prošćenje - od sastojaka romarske košare do hadrice kojom se ona pokrivala. OŠ Konjščina Zanimljiv kao dio turističkih sadržaja prikaz je običaja Kak su prali naši stari, učenika iz OŠ Konjščina: od recepta za izradu domaćeg sapuna, namakanja v lugu, pranja na rifljači, ispiranja na potoku, svitka na glavi na kojem se nosio škaf s opranim rubljem, sušenja na pletenom plotu – do peglanja koritom u kojem se ljuljalo najmlađe dijete. Sudionici su ove prezentacije, kao i učenici OŠ Ljudevita Gaja Mihovljan, Područne škole Golubovec, za prikaz Starinski svatovski kolači i običaji bit će gosti Starog sela u Kumrovcu, prvog vikenda u listopadu 2011. Dani zahvalnosti za plodove Zemlje Uvijek originalne ideje dolaze iz Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću iz Zaboka: djevojke - šumske vile ukrašene dekoracijom šumskih plodova, prikupile su veliki broj raznih jestivih gljiva, kestena i maštovito opremile svoj mali prostor ispod stabla. Njihov prof. hrvatskog jezika, Darko Milošić dao im je za tu priliku svoju domaću zadaću na temu kruha, u kojoj, među ostalim, stoji: O važnosti kruha ne razmišljamo do te mjere da ga čak i bacamo. Ne želimo stari kruh, nego friški. U svom tugovanju što si ne možemo priuštiti plazma TV, ne pada nam na pamet da, prema zadnjim podacima, oko 800 milijuna ljudskih bića na zajedničkom planetu gladuje. To znači: nemaju ni korice kruha! Na trenutak će nam zabljesnuti pred očima slika živih kostura koji su se rodili na nekoliko sati leta zrakoplovom odavde, i eto, nisu imali sreće da mogu birati između desetak vrsta kruha u jednoj od nekoliko mjesnih pekara. Pa, što ja tu mogu? upitat ćete se u sebi. Postoji jedan minimum: možeš biti zahvalan. Budi barem na trenutak zahvalan što te na stolu čeka štruca. Da, zahvalnost. Jer u svijetu u kakvom živimo, ništa se više ne podrazumijeva. Vidjeti starca i staricu kako iz kontejnera vade ostatke kruha nije više neuobičajeno. Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok Sveta Ana, udruga za pomoć osobama s posebnim potrebama, predstavila je dekorativnu i uporabnu korisnost buća, Lobor Grad, Centar za rehabilitaciju Varaždin, Podružnica Pustodol, Udruga cvjećara i povrtlara KZŽ, PZ Puran zagorskih brega, Bobo, trgovina iz Bobovja… svi su oni htjeli dati svoj doprinos manifestaciji, ukazati na jela i običaje koji su sastavni dio zagorskog identiteta… Sudionike i goste pozdravio je načelnik općine Lobor Andrija Smetiško, dožupanica Sonja Borovčak, učenici OŠ Lobor izveli su prigodni program, a sve je blagoslovio loborski vlč. Ivan Mikec. GLAS ZAGORJA 61 HUMANOST NA DJELU 01. STUDENOGA 2010. Piše Monika Briševac Patronažne sestre Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije Ispostava Krapina Podrška, savjet, razumijevanje… Zadatak pet patronažnih sestara Doma zdravlja Krapina je proširiti zdravstvenu zaštitu izvan zdravstvene ustanove, pronalaziti i poticati korisnike na očuvanje i unapređenje zdravlja, posebno u najosjetljivijim razdobljima življenja (trudnoća, babinje, novorođenče i dojenačka dob). Kod osoba s invaliditetom, kroničnih bolesnika ili starih i nemoćnih, uz nadzor i kontrolu, naglasak je na potpori, edukaciji i Patronažna zdravstvena skrb sastavni je dio primarne zaštite i u kompetenciji je više medicinske sestre zaposlene u Domu zdravlja na poslovima patronaže. Financira je HZZO koji propisuje standarde i programe, na temelju kojih se na 5100 stanovnika raspoređuje po jedna patronažna sestra. Patronažna skrb prvenstveno se obavlja u obitelji ili zajednici, uz maksimalno sudjelovanje i uvažavanje korisnika. Neophodna je dobra suradnja s timovima primarne zaštite, lokalnom zajednicom, udrugama bolesnika, centrom za socijalni rad, centrima za kućnu njegu i mnogim drugim subjektima s kojima patronažna sestra kontaktira u interesu štićenika. motivaciji radi što bolje prilagodbe, smanjenja komplikacija i kvalitetnijeg življenja i tada kada je zdravlje narušeno. Radi lakše dostupnosti, patronažne sestre raspoređene su po centrima primarne zaštite. Radno je vrijeme na svim lokalitetima ujutro, a podijeljeno je u dva dijela. Prvi dio sestra provodi u ambulanti, u patronažnoj sobi, kada je dostupna za telefonske kontakte i dogovore, a zatim odlazi na teren. U sobi patronažne sestre provode se i preventivne kontrole i savjeti za korisnike koji dolaze sami ili po uputi liječnika. Obavezno pripreme niz aktivnosti, između ostalog, na Dan sta- rijih osoba te povodom obilježavanja Nacionalnog tjedna dojenja. Nakon dugogodišnjeg iskustva i rada na poslovima patronažne sestre, sve će se složiti u jednom, da podrška, savjet i razumijevanje nekoga kome vjeruješ, u trenucima nesigurnosti, jako puno znače. LJEKARNA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE LJEKARNIČKA JEDINICA ZABOK M. Gupca 63, Zabok, tel: 049/221-618 e-mail: ljekarna-zabok@kr.t-com.hr Radno vrijeme od 7 do 20 sati, nedjeljom i blagdanom od 9 do 12 sati, izvan toga dežurstvo LJEKARNIČKA JEDINICA SVETI KRIŽ ZAČRETJE Trg dr. Lembergera 1, Sv. Križ Začretje, tel: 049/228-027 Radnim danom od 8 do 16, subotom od 8 do 11 sati. LJEKARNIČKA JEDINICA KRAPINA Magistratska 11, Krapina, tel/fax: 049/370-582 Radnim danom od 7 do 20, subotom od 7,30 do 14, a nedjeljom od 9 do 12 sati. 62 GLAS ZAGORJA HUMANOST NA DJELU 01. STUDENOGA 2010. Svijetli primjer obitelji Horvat Približiti se pacijentima Od ukupno 25 godina radnog staža, čak 17 godina je patronažna sestra. Uglavnom radi na području općine Radoboj, odnosno u naseljima Donja Šemnica i Lepajci. Uz ostale aktivnosti i preventivni rad na cijelom terenu, obilazak novorođenčadi, dojenčadi, trudnica, naravno da je i u njezinom opisu posla rad u malim grupama, s kroničnim Romina Polanščak iz bolesnicima. Ono što je važno spomenuti u ovoj Krapine priči je i Udomiteljska obitelj Horvat iz Radoboja, koja udomljava 4 starice. Patronažna sestra Romina navraća u obitelji Horvat, i pohvalno se izražava o njihovom radu. Te starice sada žive kao prava obitelj, drugačije nego u staračkim domovima, i nastavljaju zapravo svoj život onako kako su ranije živjele. Kako navodi patronažna sestra za njih je upravo ovakav vid skrbi i njege manje stresan. Širiti krugove dobrote Jedna je od medicinskih sestara s najdužim stažem u patronaži. Područje njezinog terenskog rada, koji doseže i do 40-ak km dnevno je općina Jesenje, Gornja Pačetina, Velika Ves, Polje Krapinsko, Straža Krapinska, Trški Vrh, Lazi Krapinski, Strahinje, Podgora. Od 29 godina radnog staža, Nena je 26 godina već patronažna sestra, odnosno od prvog dana u patronaži koja je u Krapini Nena Jecl iz Krapine uspostavljena 1. travnja 1984. Tada su Marija Petrić i ona pokrivale samo grad Krapinu, odnosno od Trga prema sjeveru i od Trga prema jugu… i tako je sve počelo. Patronaža se od tog dana nije gasila, naprotiv, krugovi dobrote sve su više potrebitih obuhvaćali. - Počeci su bili teški - prisjeća se Nena. Ljudi nisu bili upoznati s patronažom, trebalo im je pojasniti koji je cilj svega toga, zadobiti njihovo povjerenje, uhodati teren… Ceste su bile neprohodne, neasfaltirane, a danas, danas se s autom dođe do svake kuće, oprema je suvremenija. Danas je patronažnim sestrama puno lakše raditi. Važnost dojenja je višestruka Povodom obilježavanja Nacionalnog tjedna dojenja (od 1. do 7. listopada), patronažne sestre Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije provele su niz aktivnosti. U prostorijama Doma zdravlja u Mariji Bistrici osnovana je Grupa za potporu dojenja. Koordinatorica Grupe je Biserka Sviben, patronažna sestra. U Zlataru – u Gradskoj vijećnici Vesna Glas, patronažna sestra u Bedekovčini, održala je predavanje i prezentaciju – Rad grupa za potporu dojenja. U Krapini na Trgu Ljudevita Gaja patronažne sestre Doma zdravlja Krapinsko-zagorske žu- panije i članice Grupa za potporu dojenja, pripremile su već tradicionalno Promicanje dojenja. Uz davanje informacija i prigodnih brošura istaknule su višestruku važnost dojenja. Naglašene su važnosti dojenja za pravilan razvoj djece i dugoročan pozitivan utjecaj na zdravlje kako djece tako i majki (N. V.) Ima već 35 godina radnog staža, a područje njezine djelatnosti je grad Krapina, uz Žutnicu i Zagoru. Ono što je njezina posebnost je suradnja s gluhima, za koju je tri godine pohađala tečaj znakovnog jezika. Prevodila je i molitvu vjernika na Dan bolesnika, u veljači ove godine. Uz to, vrijedno je spomenuti njezin rad u vrtiću, osobna higijena djece, pranje zubića, prehrana, jednom na mjesec rad u malim Blaženka Jutriša grupama. iz Huma na Sutli Edukacijom do zdravlja Patronažna je sestra dvije godine, a područje njezine djelatnosti je općina Petrovsko, Bobovje, Tkalci, Krapinski i Petrovski Vidovec te Škaričevo. Najviše se posvećuje pomaganju bolesnicima s kroničnim bolestima, a želja joj je probuditi svijet pacijenata o svojoj bolesti. Općina Petrovsko ustupila joj je prostoriju kako bi svakog drugog utorka u mjesecu besplatno mjerila Ines Vinski iz Krapine tlak i šećer u krvi, i tako uspostavila rad u grupi. Radost s najmlađima Margareta je 8 godina patronažna sestra i najviše voli raditi s bebama. Obuhvaća područje općine Đurmanec, te Doliće, i za svoj posao kaže da je specifičan, ali i da ga jako voli. Sada, kada je upoznala sve obitelji, lijepo joj je raditi, no prije, s obzirom da nije iz Đurmanca, nije baš bilo jednostavno. U zadnje vrijeme ima mno- Margareta Šošić iz Strahinja go više socijalnih problema… Za osmijeh djeteta u bolnici U listopadu je na Odjelu za pedijatriju Opće bolnice Zabok održana primopredaja LCD televizora, koji je bolnici donirala zagorska marketinška agencija Media Massa, i tako se pridružila akciji Za osmijeh djeteta u bolnici. - S obzirom na tešku situaciju u državi, drago nam je što još uvijek ima onih koji su spremni pomoći. Hvala agenciji na ovako lijepoj gesti u ime svih zaposlenika Bolnice i svih pacijenata našeg dječjeg odjela – izjavio je tom prigodom ravnatelj Stanko Belina. Voditeljica Odjela za pedijatriju dr. Andreja Filija Inače, odjel je od otvorenja zbrinuo 1030 pacijenata. Rad volontera DND-a Zabok, oslikavanje zidova, opremanje bolesničkih soba, održavanje radionica i dječjih predstava, kao i ova posljednja donacija - sve su to rezultati napora u akciji Za osmijeh djeteta u bolnici, koju koordinira tajnica DND-a Zabok Jasenka Borovčak. Program uručenja donacije pratio je zbor DND-a Zabok, Zabočki mališani, čiji su zvonki glasovi ispunjavali hodnike najmlađeg odjela zabočke bolnice. (M. B.) Promotivne aktivnosti uz obilježavanje Nacionalnog tjedna dojenja u Krapini GLAS ZAGORJA 63 UZ SVETKOVINU SVIH SVETIH 01. STUDENOGA 2010. Piše Dunja Horvatin Dama na kraju puta Stara je izreka: Što kolijevka zanjiše, to motika zakopa. Smrt je sveprisutna širom svijeta. Kao takva ništa neprirodno, ništa vanzemaljsko. Po jedna se nađe u paketu sa svakim rođenjem. Svjesno ili nesvjesno, svakodnevno skupljamo klice smrti u tijelu: saznanje o starenju. Kada jednom tijelo bude potrošeno ili nepopravljivo oštećeno, pokrenut će se proces razdvajanja koji nazivamo umiranjem. Dama u bijelom sveprisutna je širom planete, a isto je tako ljudi šaroliko doživljavaju: Tibetancima, primjerice, tradicija nalaže da raskomadanim ostacima svojih tijela izloženih na samotnim stijenama nahrane orlove. Egipćani su smrt poistovjećivali s prelaskom rijeke, a mnogi i među nama vjeruju u potrebu odbacivanja istrošenih dijelova, doživljavaju smrt kao mjesto presvlačenja gusjenice u leptira. Vjerovanje u reinkarnaciju i “život poslije” jednima znači mnogo, drugima malo, a trećima ništa tu nije jasno. Rijetko mislimo o njoj, toj dami u bijelom. Ustvari, odgađamo 64 misliti, jer ionako, ona dolazi sama; neumoljiva, nepredvidiva, nepotkupljiva. Imuna je na blještavilo zlata, neupućena u vrijednost stranih valuta, dionica u porastu, neosjetljiva na činove i titule. Podsjeti nas na svoju prisutnost uz bolnički krevet, nad otvorenim grobom bliske nam osobe, dotakne nas njen dah pun ledene nelagode. I htjeli bi vjerovati da je utjelovljena besmrtnost moguća, da su mitovi naroda koji govore o besmrtnicima utemeljeni na stvarnoj jezgri istine. Htjeli bismo… Znamo za dugovječne, za ljude koji žive preko stotinu godina. Mnogi im se dive zbog visoke dobi, ugrađuju u rođendanske čestitke želje za dugim životom. Zavide im površni i neuki, tražeći od njih recept dugovječnosti, kao da to tkogod zaista i posjeduje. Nekad, ne tako davno, umiralo se kod kuće. Da u bolnici mogu više pomoći, slaba je utjeha onom čija svijeća dogorijeva zbog starosti i bolesti. Uglavnom, u svim kulturama prema “onom koji od- lazi” iskazuje se posebna pažnja, nastoji se udovoljiti svakoj želji, pa i najokorjelije bjelosvjetske lopuže pita se za posljednju želju. Osjećaj gubitka omekšava ljude, a emotivno ekstremna stanja oduvijek su dobro korištena za biznis: od prodavača mjesta na groblju do raširene “industrije tugovanja”: postoje ukopnici, proizvođači zlatnih slova i ukrasa na ljesovima, vrpci, jastučića, cipela, posmrtne odjeće, umjetne mahovine, cvijeća za vijence, bukete i aranžmane… Toliko toga u kulturi tradicije, povijanja šije, uma i razuma. I sve to samo zato da bi se zadržalo neznanje nad znanjima, primitivizam nad razumom, biznis nad emocijama i lažno suosjećanje nad iskrenošću. Situacijom oko pogreba sasvim je usput djelotvorno pokazana i ljudska autentičnost: gorljiviji od onih koji su gorjeli na lomačama mnogi će ožalošćeni uvjeravati u svoju žalost; i sebe su u stanju prevariti, plativši komu da tuguje umjesto njih, jer oni imaju pametnijeg posla. Prema prirodi GLAS ZAGORJA stvari, duša pak ima pametnijeg posla nego gledati je li tkogod na grob donio novog plastičnog cvijeća, ili možda promijenio baterije u novoj, revolucionarnoj elektronskoj dušici, kojom je definitivno pretrgnut i posljednji pramen veze između vjerovanja u osobine duše, plamena, pameti i bilo kakvog običajno shvatljivog ponašanja. Sve se tako približilo apsurdu, ali ljudi i dalje ne vjeruju vlastitoj emociji i nalaze uporište u pomisli da valjda tako mora biti. I gle, kako prolaze ljudi koji misle tuđom pameću ? Paradoksalno, katkada bolje od onih koji misle svojom. Nedavno su nad jednim grobom “plehmužikanti” odsvirali posljednju želju (s)pokojnika: “Još jenu spijemo pa gremo”. Vjerojatno je na karminama vesela družina zapjevala, pa i zaplesala. Pa, i pokojni bi, da može! Kakva bi bila vaša želja? Možda parcela s pogledom na Sljeme? Ne vrijedi se zamarati crnim mislima. Dama u bijelom ionako uvijek stiže, ta dama na kraju puta… 01. STUDENOGA 2010. zabok Pomoćni biskup zagrebački mons. Mijo Gorski blagoslovio je u nedjelju 3. listopada novu kapelicu sv. Mihaela u mjestu Grdenci na području župe sv. Jelene Križarice u Zaboku. To je ujedno osma po redu kapela na teritoriju župe. Tom je prigodom biskup Gorski predvodio misno slavlje uz koncelebraciju mons. Dragutina Komorčeca i domaćeg župnika Marijana Culjaka. Na slavlju su prisustvovali uz bogoslova zabočke župe Tomislava Krajačića brojni vjernici iz naselja, župe i okolice kao i brojni uzvanici i gosti. Na inicijativu župnika Marijana Culjaka i mještana gornjih Grdenaca krenulo se u proljeće 2010. u izgradnju kapelice svetog Mihaela arkanđela na brijegu uz dolinu rijeke Krapinice, popularno zvanom Hranićev brijeg, u naselju Grdenci. Na početku slavlja biskup Gorski je blagoslovio novu kapelicu koja je izrađena u suvremenom duhu. Njezinu unutrašnjost krase kipovi sv. Mihaela arkanđela svetopisamskog borca protiv zla i zaštitnika policajaca i vojnika i kip raspetog Isusa, koji dominira kapelicom, a kojeg je osobno donirao župnik Marijan Culjak. Zvono za kapelicu darovao je gospodin Mato Hranić mlađi. Na kraju mise okupljenima se obratio župnik Marijan Culjak koji se osvrnuo na gradnju kapelice. Vlasnici zemljišta na kojem je trebala početi gradnja kapelice tada su to zemljište darovali Foto: N. Capar Blagoslov nove kapele u Grdencima crkvi. Financijska sredstva za izgradnju tako su jednim dijelom prikupljena osobnim darovima vjernika, župnim sredstvima, donacijom grada Zaboka i donacijama lokalnih poduzetnika. Ukupno je prikupljeno i utrošeno oko šezdeset tisuća kuna. Grube građevinske radove izvela je ovlaštena tvrtka, a ostali rad i usluge nesebično su donirali lokalni obrtnici i stanovništvo GLAS ZAGORJA Grdenaca. Fini građevinski radovi završeni su na kapelici tijekom rujna. Tada je uređen okoliš kapelice te su postavljeni kipovi. Župnik je zahvalio svima koji su pomogli izgradnju i sudjelovali u slavlju blagoslova, te pozvao okupljene da se zadrže uz prigodan domjenak i druženje. Svečanosti su nazočili predstavnici gradske vlasti gradonačelnik Ivan Hanžek i Željko Tomek. 65 IZ DRUGOG KUTA 01. STUDENOGA 2010. ... Mada se to svakoga dana događa: na ulici, radnome mjestu, krugu obitelji... zaboravljamo Druge. Sudimo. Proklinjemo. Preziremo... Teško se ljudskoj naravi othrvati tim varljivim samoobmanama. Ponekada sam uvjerenja da je čitav svijet zapeo u tim cikličkim krugovima tlapnji. Gdje se prekidaju ti krugovi? Kako izaći iz toga bezdana? Gdje naći i trunku svjetlosti... za neko bolje sutra? Za neke bolje, kvalitetnije, naposljetku drugačije ljude: Ja nisam došao suditi svijet, nego svijet spasiti. (Iv 12, 44) labirintu ovih naizgled bezizlaznih pitanja pojavljuje se ipak jedan tračak nade. Jednom prilikom francuski isusovac P. T. de Chardin napisao je da trebamo pronaći istine koje će nas voditi prema Jedinstvu. Zasigurno bi se ovdje u prvi mah moglo odmah postaviti pitanje: Al’ kakvoj dimenziji Jedinstva? Je li uopće moguće pored zadanih, krutih zacrtanih shema iznjedriti i jedan kvadrat prostora za Druge? Prihvatiti ih u njihovoj različitosti i raznovrsnosti, jednakosti i drukčijosti. Nažalost, u principu, mogli bi toj problematici prići a priori sa stajališta deficitarnosti onih čije kozmičke vizije humanosti i pacifizma završavaju nadasve tik u vlastitome dvorištu. Tek pogledi, primjerice, M. Luthera Kinga koji gledaju ispred svoga vremena, i koji sanjaju snove gdje se nadilazi lokalne, regionalne i ine prepreke daju opravdanu trunku nade. a bi današnji čovjek imao takve antiutopijske ideje, prije svega neophodno treba otvoriti svoje srce, svoj duh nepoznatome, U D 66 prihvatiti neizvjesnost kao jednu svoju životnu faktičnost, sudbinsku danost. Okrenuti se prema budućnosti, hodeći otvorena duha kroz mijene i turbulencije sadašnjosti. Ne bojati se! Ne strepiti, nego Druge, a samim time i svjetovnost svijeta prihvaćati otvorena srca, s dimenzijom ljubavi. Tek tada se dade nešto istinski učiniti za sam svijet, i ranjivog čovjeka u njemu... očesto u svojemu nedostatnome neznanju, malodušnosti i malograđanštini, naše vrijednosti P destruktivno odražava na odgoj mladih generacija. Odgajati naraštaje u isključujućem stavu Drugih, u kasnijim fazama odrastanja kao neizbježnu posljedicu uzroka (devijantnoga interpretiranja temeljnih principa i vrijednosti), stvaraju konfuzan stav tek formirajućeg mladog čovjeka. Poradi primjera, svakako bi mogli navesti iznimno teške mogućnosti suodnosa mirnoga suživota Palestinaca i Izraelaca. očesto neimanje stubokom izgrađenih koncepata mišlje- P katalizator za prihvaćanje il’ pak odbijanje defektnih sadržaja. No, prije svega prvenstveno biti u stavu diaconie (služenja) Drugom. Naime, moglo bi se reći samo onaj koji je u stavu služenja Drugom, odista se može smatrati pravim istinskim lučonošom kršćanstva: Ja nisam došao da budem služen, nego da služim. Samo se u potpunoj ljubavi poniznog služenja razaznaju i čista vrela kršćanske misli i predaje. Samo se u kreposnoj ljubavi može susresti i intimna duša razjarena čovjeka Diaconia Pa kako sam Te mogao zaboraviti? - Tebe, najbliži, blizinu mene samoga. sv. Aurelije-Augustin (bilo da je tu riječ o općeljudskim il’ nekim drugim religijskim načelima) bivaju bezizražajne. Naprosto, zbog svojega prvotnoga subjektivnoga interpretiranja, raspliću se poput čestica rijetkoga zraka. U još pogubnijem slučaju, njihova daljnja prenošenja neminovno vode urušavanju samih svjetonazora onoga tko ih neumoljivo jednoznačno u svojim nadanim intelektualnim sferama tumači. Slijedom naznačenih smjernica, postavlja se causa sui (uzročni posljedični lanac), koji se opetovano nja, osjećanja i u krajnjoj svrsi činjenja. Razmišljati kao humanist, znati i svoja osjećanja prožimati koloritom hominizacije i odnosa (interaktivne relacije) prema Drugom, nadanoj okolini, svekolikim društvenim kolotečinama i oscilacijama. ovrh nerijetko pravocrtnog tupog doktriniranja, nadasve je značajno izgraditi i osjećaj za kvalitetne vrijednosti (niti su sve europske vrijednosti u duhu čovječnosti i solidarnosti). Te također njegovati jedan svojevrsni P GLAS ZAGORJA Piše Dražen Zetić tutnjajućega eona. U toj dubokoj prožimljenosti, rastvaraju se i najželjeznije barijere, smekšavaju usijane glave... prikriveni tzv. ratnici u ime Boga: križari, talibani... Zauzimajući odlučni stav naspram tih svakodnevnih bolesti svijeta, jednim potezom se lišavamo i očekivanih krvoprolića, ratnih užasa... nedužnih žrtava. Sasvim sigurnim se može smatrati jednim od relevantnijih obračuna svake religije, u prvom redu raščišćavanje od militarističkih opcija u njezinim prvim redovima... HOROSKOP 01. STUDENOGA 2010. STARA ŠKOLA Sobe, restoran, wellness • Mirkovec 16 • Sveti Križ Začretje • Tel. 049/228-091, fax. 049/228-904 IMPERIJA obrt za ugostiteljstvo, trgovinu i smještaj • Dubečka 25, 10040 Sesvete • OIB: 96078245774 • žiro račun: 2382001-1100269341 GLAS ZAGORJA 67 01. STUDENOGA 2010. 68 UZ SVETKOVINU SVIH SVETIH GLAS ZAGORJA
© Copyright 2024 Paperzz
