NAJČEŠĆE POSTAVLJANA PITANJA Otvoreni poziv na dostavu projektnih prijedloga (bespovratna sredstva) „ Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici – faza 3“, broj poziva HR.2.3.04 Sadržaj 1 Svrha publikacije ............................................................................................................................ 3 1.1 Kako je publikacija nastala? ................................................................................................... 3 1.2 Najčešće postavljana pitanja – analiza .................................................................................. 3 1.2.1 Pitanja postavljena na esf.pomoc@mrms.hr ................................................................ 3 1.2.2 Pitanja postavljena na esf@mspm.hr............................................................................ 4 1.3 2 3 Pitanja i odgovori o kriterijima prihvatljivosti .............................................................................. 6 2.1 Prihvatljivost prijavitelja, partnera i pridruženih suradnika ................................................. 6 2.2 Prihvatljivost ciljnih skupina .................................................................................................. 8 2.2.1 Komponenta 1 ................................................................................................................ 8 2.2.2 Komponenta 2 .............................................................................................................. 10 2.2.3 Prikupljanje podataka na programskoj razini ............................................................. 11 2.2.4 Općenito ....................................................................................................................... 12 2.3 Prihvatljivost aktivnosti ....................................................................................................... 12 2.4 Prihvatljivost troškova ......................................................................................................... 13 2.4.1 Zaposlenici .................................................................................................................... 13 2.4.2 Troškovi partnera ......................................................................................................... 14 2.4.3 Troškovi pridruženih suradnika ................................................................................... 14 2.4.4 Državni i javni službenici .............................................................................................. 15 2.4.5 Oprema, namještaj, vozila, adaptacija ........................................................................ 15 2.4.6 Izravni i neizravni troškovi ........................................................................................... 17 2.4.7 Ostalo ............................................................................................................................ 19 Pitanja i odgovori o strukturi, obrascima te sadržaju projektnih prijedloga ............................. 20 3.1 4 Pregled svih postavljenih pitanja ........................................................................................... 5 Pitanja i odgovori o obrascu A ............................................................................................. 20 3.1.1 Tehnička pitanja ........................................................................................................... 20 3.1.2 Sadržajna pitanja .......................................................................................................... 21 3.2 Pitanja i odgovori o obrascu B ............................................................................................. 23 3.3 Pitanja i odgovori o logičkoj matrici .................................................................................... 23 3.4 Pitanja i odgovori o planu aktivnosti ................................................................................... 23 3.5 Pitanja i odgovori o proračunu ............................................................................................ 23 3.6 Pitanja i odgovori o horizontalnim temama........................................................................ 25 3.7 Pitanja i odgovori o cijelom prijedlogu ................................................................................ 25 Pitanja i odgovori o postupku prijave.......................................................................................... 25 4.1 Pitanja i odgovori o sadržaju prijave ................................................................................... 25 1 4.2 Pitanja i odgovori o postupku prijave (rokovi, što se sve predaje i kako predati različite dijelove prijedloga, postupak evaluacije, i sl.) ................................................................................ 26 5 4.2.1 Dodatna dokumentacija ............................................................................................... 26 4.2.2 Ocjenjivanje .................................................................................................................. 27 Ostala pitanja i odgovori .............................................................................................................. 27 5.1 Provedba............................................................................................................................... 27 5.2 Dvostruko financiranje ......................................................................................................... 29 2 1 Svrha publikacije Ova publikacija izrađena je u sklopu projekta „Priprema projekata i podrška ESF korisnicima“. Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava pokrenulo je ovaj projekt financiran sredstvima Europske unije s ciljem poboljšanja opće informiranosti o Europskom socijalnom fondu (ESF-u), razvoja zalihe projekata za novo programsko razdoblje te unaprjeđenja mogućnosti za izradu i provedbu visokokvalitetnih projekata u području razvoja ljudskih potencijala. Svrha ove publikacije je pružiti dodatne informacije i podršku (potencijalnim) prijaviteljima na pozive za dodjelu bespovratnih sredstava objavljene u sklopu ESF-a kroz pregled i analizu najčešće postavljenih pitanja o pozivu na dostavu projektnih prijedloga na natječaj „Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici – faza 3“ te odgovora danih na ta pitanja. 1.1 Kako je publikacija nastala? U sklopu 2. komponente projekta „Priprema projekata i podrška ESF korisnicima“ tim za tehničku pomoć osnovao je liniju za pomoć u pripremi projektnih prijava za prijavitelje na pozive za dodjelu bespovratnih sredstava. Na taj način pružila se online usluga podrške potencijalnim prijaviteljima kako bi revidirali svoju projektnu dokumentaciju u skladu sa zahtjevima poziva za dodjelu bespovratnih sredstava. U tu svrhu bila je na raspolaganju e-mail adresa esf.pomoc@mrms.hr putem koje organizacije i institucije koje pripremaju projekte mogu poslati svoja pitanja o sadržaju svojih prijedloga, obrascima ili čak dijelove svojih projektnih nacrta (kao što su logička matrica, ciljevi, pokazatelji, aktivnosti, itd.) kako bi primili komentare ili odgovore od projektnih stručnjaka. Komentari i odgovori slali su se izravno na e-mail adresu korisnika koji je postavio pitanje. Istovremeno, potencijalni prijavitelji mogli su se javiti na službenu e-mail adresu esf@mspm.hr s pitanjima u svezi Uputa za prijavitelje, pojašnjenjima određenih dijelova poziva, upita o prihvatljivosti prijavitelja, partnera i troškova i slično. Pitanja postavljena na taj način objavljivana su periodički na Internet stranici www.strukturnifondovi.hr kako bi svi potencijalni prijavitelji dobili informaciju istovremeno. Ova publikacija uključuje pitanja poslana na obje adrese i odgovore poslane individualno korisnicima, na njihove e-mail adrese, te one objavljene na Internet stranici strukturnih fondova. Neki od odgovora objavljenih na www.strukturnifondovi.hr nadopunjeni su objašnjenjem tima tehničke pomoći. Kod tih odgovora stavljena je napomena da je to nadopuna na službeni odgovor. 1.2 Najčešće postavljana pitanja – analiza Tijekom razdoblja dok je poziv „Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici – faza 3“ bio otvoren, postavljeno je ukupno 217 upita, koji Ukupno 217 upita s 241 pitanjem su sadržavali ukupno 241 pitanje (jedan upit bi ponekad sadržavao nekoliko kategorija pitanja, o raznim temama). Od ukupnog broja upita, 154 je postavljeno na službenu e-mail adresu esf@mspm.hr (159 pitanja), dok je na adresu tehničke pomoći esf.pomoc@mrms.hr postavljeno 63 upita s ukupno 82 pitanja. 1.2.1 Pitanja postavljena na esf.pomoc@mrms.hr Potencijalni prijavitelji obraćali su se liniji za pomoć sa sljedećim kategorijama pitanja, poredanim po učestalosti: 1. 2. 3. 4. Provjera logičke matrice i pitanja povezana s ispunjavanjem logičke matrice Troškovi, njihova prihvatljivost i iskazivanje Prihvatljivost i definiranje ciljne skupine Prihvatljivost aktivnosti; ispunjavanje obrasca A; ispunjavanje obrasca 3; potrebna dodatna dokumentacija 3 5. 6. 7. 8. 9. Prihvatljivost i odabir partnera Ispunjavanje i provjera obrasca B Financiranje u provedbi Prihvatljivost prijavitelja i njegovi kapaciteti; provjera projektne ideje; izrada proračuna Ostala pitanja poput: temelj za relevantnost, lokacija provedbe projekta, rokovi, bodovanje, ograničenja stranica i prihvatljivost ili neprihvatljivost PDV-a kao troška. Udio pojedinih kategorija pitanja u sveukupnim pitanjima prikazan je na sljedećem grafikonu: Grafikon 1: Udio pojedinih kategorija pitanja postavljenih na e-mail esf.pomoc@mrms.hr Na neka od postavljenih pitanja tim tehničke pomoći nije mogao dati odgovore, budući da su se ticala tumačenja Uputa za prijavitelje, što je u domeni Posredničkog tijela razine 1. Kod takvih pitanja korisnike se upućivalo na službenu e-mail adresu. 1.2.2 Pitanja postavljena na esf@mspm.hr Za ovaj Poziv, pitanja postavljena na esf@mspm.hr bila su daleko mnogobrojnija od onih postavljenih na liniju za pomoć. Jedan od razloga za to je činjenica da je ovakvo savjetovanje preko linije za pomoć nova praksa, na koju korisnici nisu još navikli, a neki nisu niti znali za postojanje ovakve vrste pomoći, posebno jer je ovo bio prvi poziv u sklopu kojeg je takva pomoć bila na raspolaganju. Drugi razlog mogao bi se pripisati novim procedurama o kojima su potencijalni 4 prijavitelji imali puno pitanja. Stoga niti ne iznenađuje da na rang listi najčešće postavljenih pitanja, među prvih pet mjesta prevladavaju pitanja o prihvatljivosti: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Prihvatljivost troškova Prihvatljivost, definicija i dokazivanje statusa ciljne skupine Dodatna dokumentacija koja se treba priložiti prijavi Prihvatljivost aktivnosti Prihvatljivost prijavitelja i partnera Financiranje u provedbi Ispunjavanje obrasca A i izrada proračuna Ispunjavanje obrasca B; pitanje o provedbi projekta Definiranje i upisivanje pokazatelja Provjera projektne ideje; ispunjavanje logičke matrice; dokazivanje kapaciteta prijavitelja i partnera; ograničenje stranica 11. Mogućnost izmjene obrasca; status PDV-a kao troška. Grafički prikaz udjela pojedine kategorije pitanja u ukupnim pitanjima postavljenim na e-mail adresu esf@mspm.hr nalazi se u produžetku: Grafikon 2: Udio pojedinih kategorija pitanja postavljenih na e-mail esf@mspm.hr Odgovori na ova pitanja objavljeni su u pet objava do krajnjeg roka za odgovore na pitanja postavljena na ovaj način. 1.3 Pregled svih postavljenih pitanja Kada se promatraju sva postavljena pitanja zajedno, lako je uočiti koje su teme potencijalnim prijaviteljima zadavale najveće probleme. To su bez sumnje sva pitanja povezana s prihvatljivošću, 5 prvenstveno troškova, ciljnih skupina, aktivnosti i partnera; zatim ispunjavanje logičke matrice i novih obrazaca, posebno obrasca A; te kompletiranje natječajne dokumentacije i slanje potrebnih priloga. Pregled udjela svih kategorija postavljenih pitanja u sveukupnim pitanjima prikazan je niže. Grafikon 3: Udio pojedinih kategorija pitanja u svim postavljenim pitanjima 2 Pitanja i odgovori o kriterijima prihvatljivosti Kao što je već rečeno, pitanja o raznim aspektima prihvatljivosti bila su najbrojnija među zaprimljenim pitanjima. Istovremeno, tim tehničke pomoći nije bio u mogućnosti davati službene odgovore na ta pitanja, budući da su ona bila usko povezana s Uputama za prijavitelje i njihovim tumačenjima. U takvim slučajevima korisnike se upućivalo na službenu e-mail adresu i/ili na određena poglavlja u Uputama za prijavitelje i objavljenim odgovorima iz kojih bi sami mogli iščitati odgovor. Također, odgovori na pojedina pitanja morali su se ispreplitati u tematikama, jer npr. na odluku biti prijavitelj ili partner može utjecati procjena kapaciteta, ili na prihvatljivost troškova utječe kakav status određena organizacija ima u projektu. 2.1 Prihvatljivost prijavitelja, partnera i pridruženih suradnika Pitanja o prihvatljivosti prijavitelja i partnera (za suradnika nema pravila prihvatljivosti) činila su ukupno 10,37% svih postavljenih pitanja. Najčešće postavljena pitanja o toj temi odnosila su se na sljedeće: Smije li prijavitelj/ partner biti strana udruga, registrirana pri Registru stranih udruga? Strane udruge kao prijavitelji ili partneri Prihvatljiv prijavitelj na ovaj Poziv je pravna osoba koja je, između ostalog, na dan prijave registrirana za obavljanje djelatnosti u Republici Hrvatskoj i u Republici 6 Hrvatskoj obavlja registriranu djelatnost. Samim time, strana udruga registrirana pri Registru stranih udruga je prihvatljiv prijavitelj jer ispunjava sve uvjete naveden u 4.1 Uputa za prijavitelje koji se odnose prihvatljivost prijavitelja. Partneri moraju ispunjavati sve uvjete prihvatljivosti koji vrijede i za prijavitelja, pa je stoga takva udruga i prihvatljiv partner. Je li prihvatljiv prijavitelj koji je prethodnu fiskalnu godinu, 2013., završio s nepodmirenim obvezama, ali prilikom prijave ima podmirene sve obveze? Nepodmirene obveze Iako odgovor koji je ponuđen na ovo pitanje u službenim odgovorima na pitanje nije konkretan, samim iščitavanjem Uputa za prijavitelje, korisnik koji je postavio ovo pitanje mogao je naći odgovor. Naime, u kriterijima prihvatljivosti prijavitelja navodi se da on mora „imati plaćene sve poreze i druga obvezna davanja u skladu s nacionalnim zakonodavstvom dospjele za plaćanje do uključujući zadnjeg dana u mjesecu prije prijave projektnog prijedloga na natječaj“ – samim time, ako su obveze podmirene (ali sve dospjele obveze) do zadnjeg dana u mjesecu prije prijave projektnog prijedloga na natječaj (znači, do 31. kolovoza 2014.), prijavitelj je prihvatljiv. Nadalje, korisnik eventualno riskira da, uvidom ocjenjivača (ako će dobiti takav uvid) u financijska izvješća prethodne godine, dobije manji broj bodova u kategoriji 1. Financijski i operativni kapaciteti (točka 1.1: Stabilnost izvora financiranja i dostatnost financijskih sredstava prijavitelja za provedbu aktivnosti tijekom čitavog trajanja projekta). Može li prijavitelj biti registriran kraće od godinu dana, Dužina trajanja odnosno da nema financijska izvješća za 2012. i 2013. registracije godinu, koja se traže kao popratna dokumentacija (iako samim uvjetima prihvatljivosti prijavitelja iz točke 4.1 nije definirano minimalno razdoblje tijekom kojeg prijavitelj treba biti registriran)? Nepredavanje obvezne dodatne dokumentacije s prijavom vodilo bi do isključenja prijavitelja pri administrativnoj provjeri. Iako je prvi odgovor na ovo pitanje glasio da, s obzirom da jedan od navedenih administrativnih kriterija ne bi bio zadovoljen, takva prijava mogla bi biti isključena iz daljnjeg postupka evaluacije, 3. izmjenom natječajne dokumentacije ovaj odgovor je opozvan te je navedeno da financijska izvješća nije potrebno prilagati uz prijavu za godinu/e u kojima prijavitelj nije bio registriran kao pravni subjekt. Sukladno tome, prijavitelj koji je osnovan 2014. godine, ali zadovolji sve ostale kriterije administrativne provjere, moći će prijeći u sljedeći korak evaluacijskog procesa. Međutim, prijavitelj, ako je mlada organizacija, bi ovdje trebao razmišljati kako će se ocijeniti njegovi financijski i operativni kapaciteti, a posebno gore navedena točka 1.1. Budući da je ovo faza 3 Širenja mreža socijalnih usluga u zajednici, je li obvezatno da je prijavitelj već sudjelovao u prve dvije faze/ dobio sredstva za provedbu projekata u prethodnim fazama? Sudjelovanje u prve dvije faze natječaja Iako se poziv zove „faza 3“, sudjelovanje u prethodnim fazama nije uvjet za sudjelovanje u ovoj fazi. Da je to uvjet, on bi bio naveden u poglavlju 4.1 Kriteriji prihvatljivosti prijavitelja. Općenito govoreći, prijavitelji trebaju znati da se aspekti projektnog prijedloga ne bi smjeli provjeravati i ocjenjivati na temelju kriterija koji nisu navedeni ili u Pozivu ili u nekim popratnim dokumentima. Može li jedna organizacija prijaviti dva projekta, ali na različite komponente? Isti prijavitelj na dvije komponente 7 Odgovor na ovo pitanje nalazi se u samim Uputama za prijavitelje, točka 3.2 Broj projekata: „Prijavitelj ne može dostaviti više od jednog projektnog prijedloga po komponenti prema ovom Pozivu na dostavu projektnih prijedloga.“. Isto kao i kod gornjeg pitanja, projektni prijedlog se ne može odbiti na temelju kriterija koji nije napisan u Pozivu. Između dvije udruge u partnerstvu, je li bolje da partner bude ona koja će dovesti veći broj primarne ciljane skupine ili druga koja ima manji broj, ali je financijski stabilnija i duže postoji ( obzirom da financije dostavlja samo prijavitelj)? Odabir partnera Prijavitelj i partneri bi u partnerstvu trebali selektirati ciljanu skupinu. Ciljana skupina nisu nužno članovi navedenih udruga pa to nije presudan moment. U opisanoj situaciji preporuka je kao nositelja projekta odabrati onu od udruga koja ima bolji financijski kapacitet. Na strategiju odabira partnera/prijavitelja ne mora nužno utjecati broj članova ciljne skupine s kojom će svaka organizacija raditi, ali i to može biti jedan od elemenata dodjele uloga. To može biti još i financijski kapacitet, operativni kapacitet u smislu iskustva u provedbi projekta ili upravljačkog kapaciteta (koji se u ovom natječaju evaluira samo za prijavitelja), intenzitet rada (broj aktivnosti) usmjerenih prema ciljnoj skupini itd. Može li partner na projektu biti područni ured Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (s obzirom da je Hrvatski zavod za zapošljavanje imenovan za PT2)? Je li to sukob interesa? HZZ kao partner Po Uputama za prijavitelje, točke 4.1 i 4.2, Hrvatski zavod za zapošljavanje (Središnja služba, područni uredi i ispostave), osim Ureda za financiranje i ugovaranje projekata EU koji ima ulogu PT2, prihvatljivi je partner u okviru ovog poziva jer je pravna osoba s javnim ovlastima. Područje djelovanja Može li partner na projektu biti trgovačko društvo koje ne partnera djeluje u socijalnom sektoru? Područje djelovanja nije definirano kao jedan od kriterija prihvatljivosti partnera, pa je stoga trgovačko društvo koje ne djeluje u socijalnom sektoru također prihvatljiv partner. 2.2 Prihvatljivost ciljnih skupina Od svih pitanja, 11,20% njih odnosilo se na prihvatljivost ciljnih skupina. Ovim Pozivom definirane su ciljne skupine za svaku od dvije komponente, pa će se i pitanja obraditi po komponentama na koje se odnose. 2.2.1 Komponenta 1 Ciljne skupine Komponente 1 su osobe s invaliditetom (sukladno Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom), liječeni ovisnici, beskućnici, žrtve obiteljskog nasilja, mladi bez odgovarajuće roditeljske skrbi, mladi s poremećajima u ponašanju, tražitelji azila, azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom. Kako se dokazuje pripadnost određenoj ciljnoj skupini (osoba s invaliditetom, žena žrtva nasilja, mladi s poremećajima u ponašanju,…)? Dokazivanje statusa ciljne skupine Osobe s invaliditetom se smatraju onima koje, po Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom, imaju dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja koja u interakciji s raznim 8 preprekama mogu onemogućiti njihovo potpuno i efektivno sudjelovanje u društvu, jednako kao i ostali članovi društva. U projektnoj prijavi nije potrebno posebno dokazivanje statusa ciljne skupine, već mora biti razvidno na koji način će provoditelj projekta i/ili njegovi partneri doprijeti do navedenih skupina, tj. aktivirati ih i uključiti u projektne aktivnosti. Tijekom provedbe, dokazivanje statusa osjetljivih skupina u nepovoljnom položaju ograničeno je na podatke iz anonimnog upitnika u skladu s Dodatkom XXIII. provedbene Uredbe Komisije 1828/2006. Znači, za dokazivanje statusa ciljne skupine niti u provedbi nije potrebna neka dodatna potvrda. Radna sposobnost, Treba li ciljna skupina u Komponenti 1 biti radno sposobna? nezaposlenost i zaposlenost ciljnih Iako Upute za prijavitelje ne propisuju obvezu radne sposobnosti skupina – komponenta 1 ciljne skupine, potrebno je voditi brigu da aktivnosti trebaju voditi k ispunjenju općeg, odnosno specifičnog cilja Poziva (opći cilj: unaprijediti mogućnosti zapošljavanja pružajući podršku razvoju učinkovitih i uključivih socijalnih usluga; specifičan cilj: unaprijediti mogućnosti zapošljavanja i promicati pomirenje poslovnog i obiteljskog života razvojem novih i unaprjeđenjem kvalitete socijalnih usluga u zajednici). Cilj Komponente 1 je razvoj socijalnih usluga u zajednici za pripadnike ciljne skupine koje će omogućiti njihov samostalni život u cilju razvoja kompetencija potrebnih na tržištu rada. Stoga se može zaključiti da ciljna skupina u sklopu Komponente 1 treba biti radno sposobna. Moraju li korisnici projekta biti isključivo nezaposlene osobe? Pripadnici ciljne skupine u okviru prve komponente ne moraju biti nužno nezaposlene osobe. Bitno je da njihovo uključivanje u projekt doprinosi općem i specifičnom cilju Poziva, s naglaskom da se, sukladno Uputama za prijavitelje, Komponenta 1 odnosi na razvoj socijalnih usluga u zajednici za pripadnike ciljne skupine koje će omogućiti njihov samostalni život u cilju razvoja kompetencija potrebnih na tržištu rada. Mogu li osobe s invaliditetom, koji su korisnici dnevnog i poludnevnog boravaka koji sufinancira Ministarstvo socijalne politike i mladih, klubova i organiziranog stanovanja, biti ciljna skupina u Komponenti 1? Ciljna skupina korisnici programa kao više Mogu, ali se mora voditi računa da aktivnosti u kojima sudjeluju nisu već financirane od strane drugih izvora, odnosno da se ne radi o dvostrukom financiranju. Obuhvaća li ciljna skupina „mladi bez odgovarajuće roditeljske skrbi“ samo mlade koji su u domovima, uključujući i organizirano stanovanje (stambene zajednice) i udomiteljskim obiteljima ili obuhvaća i mlade koji su napustili dom za djecu ili udomiteljsku obitelj, žive samostalno, a još nisu navršili 24 godine? Ubrajaju li se u skupinu „mladi bez odgovarajuće roditeljske skrbi“ i mladi koji žive u obiteljima, ali čijim je roditeljima izrečena mjera nadzora nad roditeljskom skrbi? Ciljna skupina „mladi bez odgovarajuće roditeljske skrbi“ uključuje i mlade koji su u domovima, uključujući i organizirano stanovanje (stambene zajednice) i one u udomiteljskim obiteljima, kao i mlade koji su napustili dom za djecu ili udomiteljsku obitelj, žive samostalno, a još nisu navršili 24 godine. Uz njih, u ovu skupinu moguće je ubrojiti i mlade koji žive u obiteljima, ali čijim je roditeljima 9 izrečena mjera nadzora nad roditeljskom skrbi. Prilikom pisanja projektne prijave potrebno je jasno opisati i obrazložiti ciljnu skupinu, kao i način na koji će provoditelj projekta i/ili njegovi partneri doprijeti do navedenih skupina, tj. aktivirati ih i uključiti u projektne aktivnosti. Mogu li ciljna skupina projekta biti liječeni ovisnici koji se nalaze na odsluženju zatvorske kazne, dakle, u zatvoru? Sukladno Uputama za prijavitelje, liječeni ovisnici su prihvatljiva ciljna skupina, bez obzira što su na odsluženju zatvorske kazne. Jesu li i djeca žrtve obiteljskog nasilja, ako su se s majkama izdvojila iz domaćinstva u kojem su nekad živjela s majkom i ocem nasilnikom? Mogu li se za njih osmisliti aktivnosti u projektu (budući da su smještena zajedno s majkama)? Djeca kao skupina ciljna Žrtve obiteljskog nasilja spadaju pod Komponentu 1 projekta, ali ne i djeca. U sklopu Komponente 2, iako niti tamo nisu ciljna skupina, za njih se mogu organizirati usluge u zajednici (paralelno s uslugama za člana obitelji koji skrbi o ovisnom članu, odnosno za zlostavljanu majku). Spadaju li u kategoriju „mladi s poremećajima u ponašanju“ i djeca u riziku od poremećaja u ponašanju sa već iskazanim naznakama rizičnog ponašanja? Ne, jer djeca nisu prihvatljiva ciljna skupina u okviru Komponente 1, budući da se ona odnosi na razvoj socijalnih usluga koje će ciljnoj skupini omogućiti samostalni život s ciljem razvoja kompetencija potrebnih na tržištu rada. 2.2.2 Komponenta 2 Ciljna skupina Komponente 2 su članovi obitelji koji skrbe o ovisnom članu. Mogu li ciljna skupna, članovi obitelji koji skrbe o ovisnom članu, biti zaposlene osobe? Nezaposlenost i zaposlenost ciljnih skupina te ostali statusi – komponenta 2 U Uputama za prijavitelje kod navedenih aktivnosti u okviru Komponente 2 spominju se između ostalih i aktivnosti podrške razvoju ad hoc/privremenih usluga za djecu za roditelje koji su se tek zaposlili ili su već zaposleni no za djecu nisu uspjeli osigurali mjesto u vrtiću. Iz navedenoga proizlazi da članovi obitelji kao ciljna skupina Komponente 2 mogu biti zaposlene osobe. Mogu li ciljna skupina biti dvije osobe koje skrbe o ovisnom članu? U članove obitelji koji se skrbe o ovisnom članu se mogu ubrojiti dvije osobe. Mora li osoba koja skrbi o ovisnom članu ako je riječ o starijoj osobi imati status njegovatelja? Član obitelji koji skrbi o ovisnom članu koji je starija osoba ne mora imati status njegovatelja. Spada li majka sa statusom njegovatelja u ciljnu skupinu Komponente 2? Roditelj djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom koji je prema Zakonu o socijalnoj skrbi ostvario status roditelja njegovatelja također pripada u ciljnu skupinu Komponente 2, s obzirom je cilj Komponente 2 razvoj socijalnih usluga u zajednici za članove obitelji s ovisnim članom koje 10 omogućuju usklađivanje obiteljskih i poslovnih obveza te povećavaju ekonomsku aktivnost obitelji s ovisnim članom. Naime, iako za vrijeme ostvarivanja ovog specifičnog prava roditelj ne smije biti u radnom odnosu, odnosno njega djeteta treba mu biti jedino zanimanje, ono ga ne bi trebalo spriječiti da na neki način (poput uključivanja u projektne aktivnosti) radi na poboljšanju svojih kompetencija koje bi mu dugoročno mogle povećati ekonomsku aktivnost, nakon što mu iz nekog razloga prestane vrijediti status roditelja-njegovatelja. Mora li osoba koja skrbi o ovisnom članu živjeti u zajedničkom domaćinstvu s ovisnim članom? Može li to biti daljnji rođak/rođakinja koji svakodnevno skrbi o ovisnom članu (a nije uža obitelj i ne živi u istom kućanstvu)? Osoba koja skrbi o ovisnom članu ne mora živjeti u zajedničkom domaćinstvu sa ovisnim članom, može biti i daljnji rođak/rođakinja koji svakodnevno skrbi o ovisnom članu. Mora li projektni prijedlog obuhvatiti ovisnog člana i člana koji se brine o ovisnom članu iz iste obitelji, ili oni mogu dolaziti iz različitih obitelji? Poželjno je (i logično) da projektni prijedlog obuhvati članove iste obitelji (jer su ta dva problema povezana). Ako u projektu educiramo 10 članova obitelji koji skrbe o Što je zapravo ciljna svojim ovisnim starijim i nemoćnim osobama za posao njegovatelja/ice i 6 njih zaposlimo (za vrijeme trajanja skupina? projekta) na poslovima kućne njege i pomoći, a drugim članovima koji skrbe o svojim starima (20 osoba) bismo ponudili edukacijski model iz psihogerijatrije - osobitosti i promjene u procesu starenja, komunikacija, organizacija prostora i života, demencije i sl. – zadovoljava li to uvjete minimalnog broja ciljne skupine od 30? Minimalna ciljna skupina je 30 osoba koje skrbe o ovisnim članovima obitelji i kojima je potrebno jačati zapošljivost. Opisanim projektom se zapravo povećava zapošljivost 10 osoba, a ostalima se pruža usluga koja će im olakšati razumijevanje starijih (nema veze sa zapošljavanjem). Preporuka je obratiti više pozornosti na ovih 20 osoba i pružiti im barem neke edukacije koje im povećavaju mogućnosti zapošljavanja na tržištu rada. 2.2.3 Prikupljanje podataka na programskoj razini Što znače kategorije U Uputama za prijavitelje navodi se Podjela sudionika navedene u Dodatku prema dobi: mladi (15-24 godina), stariji radnici (55-64 XXIII.? godina). Mogu li sudionici projekta biti osobe u dobi od 25 do 54 godine? Vezano za dio podataka koji se odnosi na podjelu sudionika prema dobi u dvije kategorije: 1.mladi (15-24) i stariji radnici (55-64 godine) - očekuje li se da ukupan njihov zbroj bude 100% sudionika uključenih u projekt, odnosno da sudionici projekta u cjelokupnom svom broju (100% sudionika) dolaze iz te dvije dobne kategorije? Ne očekuje se da sudionici, tj. pripadnici ciljnih skupina uključeni u projektne aktivnosti budu isključivo iz dviju dobnih kategorija navedenih u Dodatku XXIII. Sudionici projekta, tj. pripadnici ciljnih skupina uključeni u projektne aktivnosti, ne moraju se uopće uklapati niti u koju od navedenih dobnih kategorija. Dodatak XXIII. provedbene Uredbe ima za funkciju informirati potencijalne buduće provoditelje projekta da će se bez obzira koja će biti ciljna skupina projekta, o svakoj osobi 11 (tj. pripadniku ciljne skupine u nepovoljnom položaju za koju su skrojene projektne aktivnosti) prikupljati i informacije navedene u Dodatku XXIII. 2.2.4 Općenito Moraju li korisnici projekta moraju biti striktno s područja jedinice lokalne samouprave iz koje je nositelj projekta? Ne moraju. Je li nužno unaprijed, u projektnom prijedlogu, navesti imena korisnika ili tek po odobrenju projekta, odnosno za vrijeme provedbe projekta, a da se pritom zadovolji uvjet minimalno 30 korisnika tijekom cijelog trajanja projekta? Nije potrebno unaprijed znati i navesti točna imena ciljne skupine koja će biti uključena u projekt, samo se mora zadovoljiti uvjet da se u okviru projekta pružaju usluge minimalno 30 korisnika koji spadaju u kategorije definiranih ciljnih skupina. 2.3 Prihvatljivost aktivnosti Mogu li se usluge osobnog asistenta koristiti kao usluge asistenta u učenju i nastavi (osnovna i srednja škola) kao ad hoc usluga za djecu pod aktivnostima komponente 2? Osobni asistent Usluge osobnog asistenta u ovom Pozivu odnose se isključivo na usluge pomagača u radu u okviru radnih aktivnosti za osobe s intelektualnim i mentalnim oštećenjima i ne mogu se koristiti kao usluge asistenta u učenju i nastavi za učenike u osnovnim i srednjim školama. Je li osnivanje socijalne zadruge ili nekog drugog oblika socijalnog poduzetništva prihvatljiva aktivnost na natječaju? Naime to ne bi bila jedina aktivnost već kao rezultat niza aktivnosti i kasnije bi se lakše prikazala održivost projekta. Socijalno poduzetništvo Osnivanje socijalne zadruge ili nekog drugog oblika socijalnog poduzetništva prihvatljiva je aktivnost u okviru ovog Poziva. U Komponenti 2, je li prihvatljiv projektni prijedlog Usluge usmjerene na koji sadrži samo aktivnosti usmjerene na članove povećanje zapošljivosti obitelji koje skrbe o ovisnom članu, na način da naspram socijalnim uslugama omoguće usklađivanje obiteljskih i poslovnih obveza i – komponenta 2 povećavaju ekonomsku aktivnost obitelji s ovisnim članom? Dakle, projektom ne bi bile obuhvaćene aktivnosti razvoja i pružanja socijalnih usluga ovisnim članovima. Projektni prijedlog koji sadrži samo aktivnosti usmjerene na članove obitelji koje skrbe o ovisnom članu, na način da omoguće usklađivanje obiteljskih i poslovnih obveza i povećavaju ekonomsku aktivnost obitelji s ovisnim članom i koji istovremeno ne uključuju aktivnosti razvoja i pružanja socijalnih usluga ovisnim članovima prihvatljiv je u okviru 2. Komponente ovog Poziva. U Komponenti 2, koji je prihvatljiv odnos (postotak) aktivnosti koje pridonose zapošljivosti članova obitelji koji skrbe za ovisne članove i aktivnosti razvoja i pružanja socijalnih usluga ovisnim članovima (starijim i nemoćnim osobama koji već primaju socijalne usluge)? Prihvatljiv odnos/postotak između aktivnosti koje pridonose zapošljivosti članova obitelji koji skrbe za ovisne članove i aktivnosti razvoja i pružanja socijalnih usluga ovisnim članovima nije propisan u 12 Uputama za prijavitelje. Takav odnos će ovisiti o konkretnom projektu, a mora biti logičan, opravdan i izvediv te doprinositi ostvarenju ciljeva Poziva. Ukoliko u projektu organiziramo npr. socijalizacijske i sl. radionice hoće li se tražiti da njihovi provoditelji posjeduju određene certifikate ili je dovoljno osnovno srodno zanimanje i praktično iskustvo u vođenju takvih radionica? Verificirani programi naspram neformalnih programa Natječajnom dokumentacijom nije propisano koje kvalifikacije moraju zadovoljiti provoditelji radionica ili da moraju posjedovati certifikate. Na Korisniku je da procijeni i definira zahtjeve koje stručnjaci moraju ispuniti u svrhu kvalitetne provedbe projektnih aktivnosti. Treba li edukacija koju planiramo provesti u sklopu projekta biti verificirana od strane države/ministarstva ili tu uslugu može provesti/obaviti neka organizacija koja nije ovlaštena za izdavanje službenih verificiranih certifikata, ali ispunjava sve materijale, stručne i tehničke uvjete? Natječajnom dokumentacijom nije propisano da edukacije moraju biti verificirane od strane nekog tijela državne uprave. Na Korisniku je da procijeni i definira koje bi edukacije bile adekvatne za ciljnu skupinu te kvalitetnu provedbu projektnih aktivnosti. Tijekom provedbe Korisnik je dužan opravdati odabir pružatelja usluge, te usluga mora biti pružena u skladu sa zakonom. 2.4 Prihvatljivost troškova Najveći broj postavljenih pitanja upravo se bavio prihvatljivosti troškova – 22,82%. Najčešća i najkorisnija pitanja postavljena o toj temi su sljedeća: 2.4.1 Zaposlenici Opis posla zaposlenika da bi Jesu li prihvatljivi troškovi plaća za osobe koje bismo plaća bila prihvatljiv trošak zaposlili u okviru trajanja projekta, ali ne bi bili zaposleni za provođenje projekta nego za aktivnosti za koje će biti prethodno organizirana edukacija u okviru projektnih aktivnosti. Te osobe bi bile zaposlene u organizaciji vodećeg partnera, nakon sudjelovanja na edukacijama u okviru projekta, a obavljali bi djelatnosti u organizacijama koje su pridruženi suradnici i partneri. Prihvatljivi troškovi u okviru ovog poziva na dostavu projektnih prijedloga moraju zadovoljiti sljedeće uvjete: neposredno su povezani s provedbom projekta te u skladu s ciljevima projekta, stvarno nastali i plaćeni od strane korisnika odnosno projektnog partnera, nastali u razdoblju prihvatljivosti troškova projekta, dokazivi su vjerodostojnim računima ili računovodstvenim dokumentima jednake dokazne vrijednosti, u skladu s važećim EU pravilima i nacionalnim propisima. Sukladno navedenome, navedeni trošak ne bi bio prihvatljiv u okviru ovog poziva. Je li moguće zaposliti osobe za provođenje aktivnosti Mjesto rada zaposlenika da bi u instituciji vodećeg partnera, ali ih rasporediti da im plaća bila prihvatljiv trošak sjedište rada bude u institucijama koje su pridruženi suradnici, preko kojih bi se povezivali sa tržištem gdje bi obavljali projektne aktivnosti za koje bi im bila isplaćena plaća? Može li Savez zaposliti ljude u svoju organizaciju ali koji nisu iz sjedišta Saveza, a djelatnici bi radili u okolnim 13 gradovima sa ciljem pružanja određenih socijalnih usluga za korisnike sa područja koje im je bliže življenju? Moguće je. Zanima nas na koliko radnih sati mogu biti prijavljeni osobni asistenti, 4 sata ili 8 sati? Broj radnih sati Usluga osobnog asistenta (pomagača u radu) u okviru radnih aktivnosti za osobe s intelektualnim i mentalnim oštećenjima osigurava se za vrijeme trajanja radnog vremena osobe s invaliditetom. Dakle, osobni asistent (pomagač u radu) će biti prijavljen na onoliko sati koliko pruža uslugu osobnog asistenta (pomagača u radu). Kolika se preporučuje plaća za osobe koje bi se zaposlile na projektu (novozaposlena osoba), bruto 2 iznos? Postoji li neki maksimalni iznos, ili referentni za zapošljavanje osoba sa srednjom stručnom spremom? Određivanje iznosa plaće Plaće osoba zaposlenih na projektu obračunavaju se sukladno važećim zakonima te pravilnicima pojedinih institucija. Troškovi plaća moraju odgovarati troškovima koje institucija i inače snosi za određeno radno mjesto. Zapošljavaju li se novozaposleni na ugovor o radu ili ugovor o djelu za vrijeme trajanja projekta? Vrsta ugovora za zaposlenike Korisnik projekta samostalno odlučuje o vrsti ugovora kojeg će sklopiti s osobom koja je potrebna za provedbu neku od aktivnosti projekta. Pritom valja imati na umu prirodu odnosno vrstu aktivnosti, kao i trajanje odnosno rezultat samog posla, posebno imajući u vidu odredbe Zakona o radu i Zakona o obveznim odnosima kojima se i reguliraju ugovor o radu odnosno ugovor o djelu. 2.4.2 Troškovi partnera Može li se platiti sredstvima dobivenim na projektu zaposlenik partnera u projektu, koji bi odrađivao dio projektnih aktivnosti? Prihvatljivost partnera troškova Može. Prihvatljivi troškovi u okviru ovog poziva na dostavu projektnih prijedloga (su) …. stvarno nastali i plaćeni od strane korisnika odnosno projektnog partnera. Može li stvarne troškove snositi i partner; odnosno biti odgovoran za provedbu postupka javne nabave u okviru dodijeljenih mu aktivnosti za koje je u projektu odgovoran? Sukladno točki 4.1 Općih uvjeta ugovora propisano je slijedeće: „1.4. Korisnik djeluje samostalno ili u partnerstvu s jednim ili više partnera navedenima u Posebnim uvjetima. Partneri sudjeluju u provedbi Projekta i troškovi koje snose prihvatljivi su pod istim uvjetima kao i troškovi koje snosi Korisnik.“ 2.4.3 Troškovi pridruženih suradnika Prihvatljivost troškova Je li moguće za neke aktivnosti podugovoriti osobu koja pridruženih suradnika je zaposlenik institucije pridruženog suradnika i isplatiti joj honorar? Je li moguće omogućiti suradnicima sudjelovanje u aktivnostima dislociranim od njihovog mjesta rada odnosno da se osobama 14 koje su zaposlenici ili korisnici ustanova pridruženih suradnika osiguraju sredstva za put (troškovi putovanja i eventualno smještaja)? Pridruženi suradnici nemaju formalni status u projektu, stoga nemaju prava po pitanju financiranja aktivnosti i nadoknade troškova iz sredstava projekta financiranog u sklopu ovog Poziva. 2.4.4 Državni i javni službenici Državni i javni službenici kao Projektna ideja koju ćemo prijaviti je dosta zahtjevna i podugovorene strane uključuje 12 mjesečni stalni rad sa ciljanom skupinom (i subotom i nedjeljom i van radnog vremena), a kako će dio osoblja koje će provoditi projekt biti i zaposlenici javnih ustanova liječnici, te djelatnici Centra za socijalnu skrb, postoji li mogućnost plaćanja njihovog rada izvan njihovog radnog vremena? Kao prekovremeni rad ili... ? Sukladno Uputama za prijavitelje, točka 4.4.3 Neprihvatljivi troškovi, državni i javni službenici (na nacionalnoj i lokalnoj razini) koji sudjeluju u provedbi projekta ne smiju primati naknadu za rad povrh redovne plaće koju primaju u matičnoj instituciji, osim ako je za isto prethodno dobiveno odobrenje od strane Ureda za financiranje i ugovaranje projekata EU-a Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kao Posredničkog tijela razine 2. U slučaju da planiramo mali honorar socijalnom radniku Centra za socijalnu skrb koji će raditi van svog radnog vremena (iza 15 sati) kada bismo trebali tražiti odobrenje za honorarni rad na projektu i na koji način? Rad na projektu odvijao bi se izvan radnog vremena i vikendom, te tijekom godišnjeg odmora. Angažman državnih i javnih službenika uz naknadu za rad povrh redovne plaće koju primaju u matičnoj instituciji odobrava se u iznimnim slučajevima čija će opravdanost biti predmet procjene Posredničkog tijela razine 2 tijekom provedbe projekta. Ujedno, u slučaju da se planira rad izvan redovnog radnog vremena (prekovremeni sati), prvenstveno je potrebno imati obrazloženje i odobrenje čelnika ustanove/institucije kod koje je zaposlen. Također, predmetni troškovi smatraju se prihvatljivim troškovima, ali se svakako moraju uzeti u obzir odredbe kojima se ne dopušta dvostruko financiranje. Rad za vrijeme godišnjeg odmora ne bi bio u skladu s nacionalnim zakonodavstvom kojim se reguliraju radni odnosi, posebice iz razloga što se i vrijeme provedeno na godišnjem odmoru obračunava u plaći. Ukoliko nam je partner u projektu Centar za socijalnu skrb, možemo li za djelatnika Centra koji 40% od svog redovnog radnog vremena u Centru radi na projektu, protuvrijednost svih tih 40% rada na projektu potraživati iz ESF-a? Državni i javni službenici kao zaposlenici partnera Ukoliko zaposlenik partnera određeni postotak od svog redovnog radnog vremena provede radeći na projektu, prijavitelj može potraživati protuvrijednost tog istog postotka rada na projektu pritom vodeći računa da ukupno isplaćeni iznos ne premaši iznos ukupne redovne plaće tog javnog službenika. 2.4.5 Oprema, namještaj, vozila, adaptacija Je li kupovina konja prihvatljiv trošak, te postoji li nekakvo ograničenje u navedenom trošku, vezano uz Specifične sredstava vrste osnovnih 15 postotak? Zbog specifičnosti situacije u kojima se provode aktivnosti u radu sa konjima ne znamo gdje svrstati ovaj trošak, budući da se ne radi niti o ljudskim resursima, niti o opremi. Kupovina konja je sukladno Pravilniku o prihvatljivosti izdataka (N.N. br. 5/2014) prihvatljiv trošak ako je povezan s projektom i ukoliko je taj trošak nastao u okviru projekta odabranog od strane nadležnog tijela. Navedeni trošak prihvatljiv je u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj — instrumenta fleksibilnosti u okviru kupnje namještaja, opreme, vozila, infrastrukture, nekretnina i zemljišta i ne smije premašiti 10% svih prihvatljivih troškova projekta. Ujedno, prijavitelj je dužan opravdati da se bez konkretnog sredstva za rad, odnosno konja, planirana usluga ne bi mogla razviti i provesti. Smatra li se nabavom opreme koja ne smije premašiti 10% prihvatljivih troškova i nabava softvera i adekvatnih programa za prijenosno i stolno računalo? Troškovi povezani s osnovnim softverom neophodnim za rad nekog stroja ili postrojenja, smatraju se dijelom izdatka za stroj kojim upravlja navedeni softver. Ako se pak radi o razvoju određenog softvera, tada je to slučaj nabave usluga. Je li dozvoljena kupovina vozila, konkretno traktor sa Rabljena oprema priključcima, koji je izravno povezan sa provedbom aktivnosti u kojima sudjeluje ciljna skupina? Budući da je riječ o kupovini skupog vozila, je li dozvoljena kupovina istog od fizičke osobe na temelju kupoprodajnog ugovora ovjerenog kod Javnog bilježnika? Dozvoljena je kupnja vozila odnosno traktora s priključcima ukoliko će vozilo biti korišteno u neposrednoj provedbi projektnih aktivnosti. Pri tome valja voditi računa kako vrijednost kupnje opreme, namještaja, vozila, kao i manje adaptacije te modernizacije prostora i postojeće infrastrukture ne smije premašiti 10% svih prihvatljivih troškova projekta. Dodatno, osnovna sredstva su prihvatljiva pod uvjetom da su uključena u registar osnovnih sredstava prijavitelja, odnosno projektnog partnera, i da se tretiraju kao osnovna sredstva u skladu s općeprihvaćenim računovodstvenim standardima. Što se tiče same kupovine vozila od fizičke osobe, valja naglasiti da, sukladno Pravilniku o prihvatljivosti izdataka (NN 7/14), Prilog 1, točka 7. kupnja korištene opreme u okviru Europskog socijalnog fonda je neprihvatljiv izdatak. Je li kupovina rabljenog kombi vozila za prijevoz ciljne skupine na mjesto provedbe aktivnosti prihvatljiv trošak? Sukladno Pravilniku o prihvatljivosti izdataka (NN 7/14), Prilog 1, točka 7. kupnja korištene opreme u okviru Europskog socijalnog fonda je neprihvatljiv izdatak. U sklopu projektnog prijedloga planiramo nabaviti službeno vozilo koje je neophodno za uspješnu direktnu Prihvatljivi troškovi opreme provedbu elemenata projekta - 10% od ukupnog troška kao dio ukupnog troška projekta biti će dovoljno za pokrivanje dijela troška opreme vozila, no što s ostatkom vrijednosti? Smiju li postojati neprihvatljivi troškovi, tj. u našem slučaju razlika u cijeni nabave vozila koju će prijavitelj osigurati iz vlastitih sredstava? 16 Ukoliko vrijednost kupnje opreme, namještaja, vozila kao i manje adaptacije te modernizacije prostora i postojeće infrastrukture premašuje 10 % svih prihvatljivih troškova projekta, preostali dio se mora osigurati iz drugih izvora (vlastitih ili drugih donatora). Troškovi kupnje opreme, namještaja, vozila, kao i manje adaptacije te modernizacije prostora i postojeće infrastrukture koji premašuju 10% svih prihvatljivih troškova projekta smatraju se neprihvatljivima, te se prihvatljivi iznos troška navodi u proračunu projekta, a u obrazloženju proračuna dovoljno je objasniti kako će s financirati ostatak vozila. Je li u sklopu natječaja moguće financirati najam i ulaganja u adaptaciju objekta u vlasništvu fizičke osobe za potrebe projektnih aktivnosti, kao i ulaganje u poljoprivredno zemljište za potrebe projektnih aktivnosti? Adaptacija na fizičke osobe vlasništvu Osnovna sredstva su prihvatljiva pod uvjetom da su uključena u registar osnovnih sredstava prijavitelja, odnosno projektnog partnera, i da se tretiraju kao osnovna sredstva u skladu s općeprihvaćenim računovodstvenim standardima. Potrebno je naglasiti kako fizička osoba ne može biti niti partner niti prijavitelj na projektu, već se ista može naći samo u ulozi pridruženog suradnika. Iz navedenoga nije moguće financirati najam i ulaganja u adaptaciju objekta u vlasništvu fizičke osobe za potrebe projektnih aktivnosti, kao niti ulaganje u poljoprivredno zemljište za potrebe projektnih aktivnosti. 2.4.6 Izravni i neizravni troškovi Možemo li u elemente PM i V, uz neizravne troškove, uključiti i neke izravne troškove? Kako će se zapravo napraviti distinkcija između izravnih i neizravnih troškova? Elementi i njihov sadržaj kao osnova za podjelu na izravne i neizravne troškove U zadane elemente proračuna (Promidžba i vidljivost; Upravljanje projektom i administracija) unose se svi neizravni troškovi projekta. Izravni troškovi planiraju se u ostalim projektnim elementima koji predstavljaju veća logična grupiranja aktivnosti, te se ta vrsta troškova ne uključuje u dva unaprijed zadana projektna elementa. Ulazi li plaća voditelja projekta koji će na projektu raditi 100% radnog vremena i sudjelovati u organizaciji i provedbi svih aktivnosti (npr. izrada analize potreba lokalnog tržišta rada; nabava usluge edukacije i organiziranje edukacija za korisnike; opremanje prostora za rad i sl.) u prihvatljive izravne troškove? Ukoliko jedna osoba obavlja poslove upravljanja projektom u određenom postotku svog radnog vremena, a preostalo vrijeme sudjeluje u neposrednoj provedbi projektnih aktivnosti (što bi ulazilo u izravne troškove), tada se i trošak njegove plaće dijeli na neizravne troškove i izravne troškove, ovisno o postotku vremena koje provede obavljajući poslove koji nisu u izravnoj vezi s ostvarenjem jednog ili više ciljeva projekta (npr. upravljanje projektom) odnosno poslove koji su neposredno povezani s provedbom projektnih elemenata/ aktivnosti. U uputama također piše da, uz plaće za voditelja Neizravni troškovi – IPA projekta, asistenta na projektu, administratora i ostalo naspram ESF-a osoblje, neizravni troškovi uključuju i administrativne troškove za koje je teško precizirati koji postotak pripada projektu i navedeno je ograničenje od 20% od ukupnih izravnih prihvatljivih 17 troškova za takvu vrstu troškova. Odnosi li se ograničenje od 20% na cjelokupne neizravne troškove ili samo na dio administrativnih troškova (režije, knjigovodstvo, uredski materijal i sl.)? Navedeno ograničenje odnosi se na sve neizravne troškove. Kako će se vršiti pravdanje neizravnih troškova? Naime, hoće li se u izvještajima pravdati u paušalnom iznosu kao što je bilo do sada u IPA natječajima s administrativnim troškovima ili će se trebati dostavljati računi za sve troškove? izdaci temeljeni na troškovima u fiksnom iznosu izračunati primjenom standardnih skala jediničnih troškova ili paušalnih iznosa smatraju se neprihvatljivim troškovima. Nadalje, svi troškovi, kako bi bili prihvatljivi, moraju biti dokazivi vjerodostojnim računima ili računovodstvenim dokumentima jednake dokazne vrijednosti. Na koji način će se vršiti isplata neizravnih troškova korisnicima – putem Zahtjeva za nadoknadu kako je opisano u Općim uvjetima ugovora (dakle uz svu popratnu dokumentaciju) ili tek po završetku projekta odnosnu prihvaćanju izvještaja? Nadoknada prihvatljivih troškova (izravnih i neizravnih) vrši se po odobrenju Zahtjeva za nadoknadu sredstava, u skladu s pravilima utvrđenima u Ugovoru. Je li moguće da prijavitelj u sklopu indirektnih troškova, dio troškova koji su vezani za provođenje projekta (uredski troškovi), pokriva partnerskoj organizaciji? Partneri i neizravni troškovi Svi troškovi vezani uz upravljanje projektom u maksimalnom iznosu do 20% od svih određenih izravnih prihvatljivih troškova projekta, prihvatljivi su kao neizravni troškovi, neovisno o tome snosi li ih prijavitelj ili partner. Je li tisak brošura i plakata, te snimanje i montaža kratkog dokumentarnog filma o projektu u svrhu promocije projekta spada pod izravne ili neizravne troškove? Primjeri izravnih naspram neizravnih troškova Opisani troškovi spadaju pod neizravne prihvatljive troškove, s obzirom da imaju za cilj promociju projekta. Jesu li izrada vizualnog identiteta projekta i letak izravan ili neizravan trošak? Letak bi se sastojao od obavijesti o aktivnostima, ali i o samom projektu. Ovaj trošak bi spadao u neizravne troškove. Idu li materijali za korisnike polaznike tečaja, kao što su bilježnice i pisaći pribor, pod izravne ili neizravne troškove? Opisani troškovi spadaju pod izravne troškove, s obzirom da su povezani s neposrednom provedbom projektnih aktivnosti. Uvrštavaju li se materijali koji bi se koristili u aktivnostima za rad s djecom, kao što su npr. lopte, olovke, kemijske, papir i slično pod administrativne troškove (tj. neizravne) ili pod opremu? 18 Ukoliko su izravno povezani s provedbom projektnih aktivnosti odnosno ostvarenjem ciljeva, takvi troškovi spadaju u izravne prihvatljive troškove. Nabava potrošnog materijala je prihvatljiva ukoliko je nužna za provedbu projekta i nabavlja se isključivo za potrebe projekta, te se ne smatra nabavom opreme u okviru dopuštenih 10% ako se sukladno računovodstvenoj praksi radi o potrošnom materijalu. Odnosno, lopte se mogu smatrati potrošnim materijalom, edukativnim ili reklamnim materijalom, ovisno o kontekstu projektnih aktivnosti, no uzevši u obzir vrijednost i očekivani vijek njihova trajanja ne smatraju se opremom već potrošnim sredstvom (ne navode se u popisu inventara). 2.4.7 Ostalo U predlošku Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, „Stanovanje“ kao čl. 5., navodi se da su troškovi povezani s aktivnostima neprihvatljiv trošak stanovanja izdaci koji nisu prihvatljivi za Projekt. Ako je projektom predviđeno organiziranje kratkotrajne ili privremene usluge smještaja članova obitelji s ovisnim članom, jesu li to ipak prihvatljivi, izravni troškovi? Organiziranje kratkotrajne ili privremene usluge smještaja članova obitelji s ovisnim članom ulazilo bi u prihvatljivi izravni trošak. Naime, sukladno fusnoti br. 30 u Uputama za prijavitelje, u ovom slučaju termin „stanovanje“ podrazumijeva trajno stambeno zbrinjavanje, programirano ili u sklopu operacija integriranog urbanog razvoja ili operacija za područja koja se trebaju utvrđivati prema parametrima službenih statističkih vrijednosti po kriterijima kao što su visoka razina siromaštva i isključenosti, visoka razina dugotrajne nezaposlenosti, niska razina obrazovanja stanovništva, visoka stopa kriminaliteta, niska gospodarska aktivnost, velik broj imigranata, etničkih i nacionalnih manjina ili izbjeglica na predmetnom geografskom području. Je li prihvatljiv trošak goriva za službeno vozilo (vozilo bi nabavili iz projekta) koje je neophodno za provedbu elemenata projekta? Primjeri troškova Trošak goriva vezan za provedbu projekta je prihvatljiv trošak. U projektu koji se bavi organiziranim stanovanjem, mogu li se ostali troškovi, neposredno povezani s direktnom provedbom elementa organiziranog stanovanja, poput npr.: troškovi osobne higijene, troškovi odjeće i obuće stanara, troškovi džeparca (zakonski obvezani osigurati), trošak slobodnog vremena, struje, vode, plina, odvoza smeća i komunalna naknada, telefon, mobitel, navesti pod izravne prihvatljive troškove? Budući da su direktno vezani uz pružanje usluge organiziranog stanovanja, ovo su izravni prihvatljivi troškovi projekta. Ako je aktivnost projekta osnivanje socijalne zadruge, mogu li se troškovi osnivanja zadruge (osnivački ulozi, troškovi trgovačkog suda, troškovi javnog bilježnika i sl.) financirati iz proračuna projekta? Mogu. Je li potrebno uključivati trošak revizije za projekt vrijednosti više od 760,000 kuna? Potvrda o reviziji izdataka projekta od neovisnog ovlaštenog revizora nije obvezna, osim ako to nije navedeno u Posebnim uvjetima. U Posebnim uvjetima ugovora ne navodi se potreba podnošenja 19 potvrde o reviziji izdataka od neovisnog ovlaštenog revizora, stoga nije potrebno provoditi reviziju izdataka projekta. Je li prihvatljiv trošak mjesečne karte gradskog prijevoza (tramvaja) za korisnike projekta u iznosu 50,00 kn mjesečno po korisniku? Izdaci temeljeni na troškovima u fiksnom iznosu izračunati primjenom standardnih skala jediničnih troškova ili paušalnih iznosa smatraju se neprihvatljivim troškovima. Kako bi trošak mjesečne karte za korisnike projekta bio prihvatljiv, mora biti dokaziv vjerodostojnim računima ili računovodstvenim dokumentima jednake dokazne vrijednosti. Nadopuna: Korisnik treba dokazati da je koristio javni prijevoz isključivo u svrhu provedbe projektnih aktivnosti, odnosno da priroda projektne aktivnosti opravdava kupnju mjesečne karte u odnosu na kupnju pojedinačnih karti. Je li prihvatljivo da se u savjetodavne usluge uvrste konzultantski troškovi analize, izrade i pripreme projektnog prijedloga za prijavu na ovaj raspisani poziv? Da bi trošak bio prihvatljiv mora nastati u razdoblju prihvatljivosti troškova projekta koje počinje s datumom potpisivanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. Je li moguće za aktivnosti administracije podugovoriti izvršitelja ili tu funkciju mora obavljati netko od partnera projekta? Natječajnom dokumentacijom nije propisano tko mora obavljati aktivnost upravljanja projektom. Međutim, upravljački kapaciteti prijavitelja za kvalitetnu provedbu projektnih aktivnosti jedan je od kriterija odabira koji se procjenjuju prilikom procesa evaluacije projektnih prijedloga. 3 Pitanja i odgovori o strukturi, obrascima te sadržaju projektnih prijedloga 3.1 Pitanja i odgovori o obrascu A 4,98% postavljenih pitanja odnosilo se na obrazac A. 3.1.1 Tehnička pitanja Prijavni obrazac A ne mogu preuzeti na sljedećoj poveznici: https://scf-wf.mrrfeu.hr/ap. Sigurnosni certifikat Klikanjem na link otvara se sigurnosni certifikat koji je potrebno zaobići na način da se klikne na opciju: “Nastavi na to web-mjesto (ne preporučuje se).” Prijavni obrazac nas navodi da uz naziv i podatke o trošku označimo i oznaku troška. Trebamo li i na koji način trebamo kategorizirati troškove? Oznake u proračunu Prilikom popunjavanja prijave, prijavitelji su dužni označiti oznakom „Drugi fond“ sve troškove vezane uz nabavu opreme, namještaja, vozila kao i manje adaptacije te modernizacije prostora i postojeće infrastrukture koji su prihvatljivi u iznosu koji ne premašuje 10% svih prihvatljivih troškova projekta. Ostale oznake nisu primjenjive za ovaj natječaj. Što se smatra financiranjem iz drugog fonda? 20 Financiranjem iz drugog fonda smatra se svako financiranje koje nije iz Europskog socijalnog fonda. Nadopuna: Kad se navodi „financiranje koje nije iz Europskog socijalnog fonda“, misli se na financiranje iz drugog strukturnog fonda koje nije ESF, a ne na sve ostale druge izvore financiranja, poput lokalnog, regionalnog ili državnog proračuna. U slučaju ovog natječaja to je financiranje koje spada u opseg pomoći Europskog fonda za regionalni razvoj – EFRR, a odnosi se na kupnju opreme, namještaja, vozila, kao i manje adaptacije te modernizacije prostora i postojeće infrastrukture. Treba li se za prijavu na natječaj Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici - faza III prijavni obrazac A isprintati, potpisati i skenirati i staviti na CD ili je dovoljno spremiti ga s računala na CD? Priprema obrasca A za slanje Uz papirnatu verziju cjelokupne prijave, prijavni obrazac A (izvezeni pdf format) potrebno je dostaviti zasebno i na elektronskom mediju za snimanje koji se može snimiti samo jednom (DVD ili CD sa oznakom R: CD/R ili DVD/R). Kako je riječ o ‘’izvezenom’’ formatu, potrebno je isti spremiti s računala na elektronski medij. Skenirana verzija prijavnog obrasca nije adekvatna za registraciju u Integrirani informacijski sustav za Strukturne fondovi (SF MIS). Molimo obratite pažnju da obrazac koji se nalazi na elektronskom mediju bude istovjetan onom u papirnatoj verziji. Kod otvaranja zadanih pokazatelja, isti se ne odnose na ovaj poziv nego na pozive vezane uz odgoj i obrazovanje: kurikulumi, osobni asistenti i slično. Odabir pokazatelja OP-a Između ponuđenih pokazatelja potrebno je izabrati između onih koji se odnose na ovaj poziv: 1. Broj sudionika projekta (pripadnika ciljnih skupina navedenih pod točkom 2,1.) 2. Broj sudionika projekta (pripadnika ciljnih skupina navedenih pod točkom 2,1) koji su stekli diplomu ili potvrdu (službenu/neslužbenu) prilikom izlaska iz projekta. Prijavitelj može definirati i dodatne pokazatelje relevantne za njegov projekt. 3.1.2 Sadržajna pitanja Na koji način treba definirati pokazatelje? Pokazatelji Projektni prijedlozi moraju pridonijeti ispunjavanju ciljeva ovog Poziva na dostavu projektnih prijedloga i pridonositi uspješnosti provedbe cjelokupnog Operativnog programa mjereno minimalno prvim od sljedećih pokazatelja provedbe: 1. Broj sudionika projekta (pripadnika ciljnih skupina navedenih pod točkom 2.1.) 2. Broj sudionika projekta (pripadnika ciljnih skupina navedenih pod točkom 2,1) koji su stekli diplomu ili potvrdu (službenu/neslužbenu) prilikom izlaska iz projekta. Prijavitelj može definirati i dodatne indikatore relevantne za njegov projekt. Projekti koji izravno ne doprinose unaprijed definiranim indikatorima Operativnog programa neće se odobriti za financiranje. Svaki pokazatelj potrebno je realno kvantificirati, odnosno potrebno je utvrditi ciljnu vrijednost, sukladno traženome u Prijavnom obrascu A. Sukladno Uputama za popunjavanje prijavnog obrasca A, pokazatelji moraju odgovoriti na sljedeće pitanje: „Što će biti postignuto do kraja projekta?“. Pokazatelji mogu biti unaprijed definirani u okviru Operativnog programa ili Uputama za prijavitelje, ali i prijavitelj može sam definirati pokazatelje relevantne za svoj projekt. Projekti koji izravno ne doprinose ostvarenju minimalno jednog od unaprijed definiranih pokazatelja Operativnog programa (na način naveden u Uputama za prijavitelje), neće se smatrati prihvatljivim za financiranje. Ukoliko projekt bude odobren za financiranje, nedovoljna realizacija utvrđenih ciljnih vrijednosti može rezultirati povlačenjem dijela dodijeljenih sredstava. 21 Možete li nam detaljnije objasniti zadnje pitanje na Promidžbene mjere i njene podatkovnom listu 7 – Promidžbene mjere? U uputama ciljne skupine za popunjavanje prijavnog obrasca A se navodi da ukoliko je moguće, kako bi što široj javnosti promovirao projekt i njegove rezultate, prijavitelj se mora služiti sredstvima besplatnog informiranja. U projektnom prijedlogu smo naveli aktivnosti promidžbe projekta, te iste uvrstili i u proračun. Znači li to da osim promidžbe projekta za koje smo tražili financiranje, prijavitelj bi trebala osigurati i dodatnu promidžbu npr. putem svoje web stranice? Ako prijavitelj ima web stranicu, preporuča se informacije o projektu staviti na tu web stranicu (a ako je sami ažurirate, nema troškova povezanih s tim, osim možda radno vrijeme zaposlenika koji je ažurira). Konferencija za tisak je također primjer promidžbene aktivnosti koja ne nosi neophodno troškove (jer možete sazvati predstavnike medija, održati konferenciju bez da recimo organizirate nekakav catering za njih i slično). O svim tim mogućnostima biste trebali razmisliti i uključiti ih u projekt ako je to moguće. Uključivanje takvih mjera nije obavezno (i sam tekst u Uputama za popunjavanje obrasca A kaže "ukoliko je moguće"), ali se definitivno preporuča. Što bismo trebali upisati pod ciljnu skupinu na koju se odnose promidžbene mjere? Upisujemo li korisnike projekta ili se to odnosi na nešto drugo? Ciljna skupna promidžbenih mjera je ona na koju usmjeravate promidžbene mjere. Recimo, ako organizirate tiskovne konferencije, onda je ciljna skupina tih konferencija šira javnost (jer će informacije o projektu biti objavljene u novinama, na portalima i slično, gdje će ih svi moći pročitati), to može biti ciljna skupina projekta (jer će se i oni informirati o projektu i eventualno zbog toga se njemu i priključiti) i mogu biti krajnji korisnici (znači oni koji će imati koristi od projekta kad on završi, jer će se informirati, na primjer, da će na raspolaganju biti nova socijalna usluga). Ako npr. organizirate prezentaciju nove socijalne usluge za neke druge pružatelje sličnih usluga u sklopu projekta, isto na određeni način promovirate projekt jer je usluga nastala iz projekta, tada su ciljna skupina te promidžbene mjere dionici u istom sektoru. Na završnoj konferenciji projekta (ako je organizirate) ciljna skupina bi bila Vaša projektna ciljna skupina, dionici (jer ćete pozvati, vjerojatno, sve osobe i institucije koji su povezani s projektom) i potencijalno krajnji korisnici. Kod svake promidžbene mjere razmislite o tome tko će biti informiran - to je ciljna skupina te mjere. Elementi u projektu U Uputama za prijavitelje piše da minimalni broj sudionika organiziranog pripadnika ciljne skupine za aktivnost organiziranog stanovanja stanovanja u stambenim zajednicama nije primjenjiv ukoliko je riječ o projektu koji se sastoji isključivo od ove aktivnosti (Komponenta 1). Znači li to da je, osim upravljanja projektom i promidžbe, organizirano stanovanje jedini element projekta koji unosimo u obrazac A? Na koji način u tom slučaju specificiramo projektne aktivnosti, da li kroz proračun projekta? U skladu s Uputa za Prijavitelje, poglavlje 2.4. "Indikatori (pokazatelji provedbe)" - "Minimalna ciljna vrijednost indikatora" jasno je istaknuto da se minimalni broj pripadnika ciljanih skupina ne primjenjuje na projekte koji će se sastojati isključivo od aktivnosti pružanja usluga organiziranog stanovanja. To znači da nema definirane donje granice tj. broj osoba ciljane skupine koja se mora uključiti u projekt da bi bio prihvatljiv za financiranje na navedenom natječaju. Slijedom navedenog u projektnom prijedlogu treba istaknuti obavezne elemente aktivnosti (PM upravljanje projektom i administracija + V - vidljivost i promocija). Ostali elementi se moraju vezati 22 uz temeljnu sadržajnu aktivnost organiziranog stanovanja koja se može razraditi (ovisno o projektnom prijedlogu) kroz više projektnih elemenata i podaktivnosti. Bitno je da se uz aktivnost organiziranog stanovanja ne uključuju još neki drugi tipovi aktivnosti. Može se specificirati više projektnih elemenata, ali svaki od njih se mora odnositi na aktivnost pružanja usluge organiziranog stanovanja. 3.2 Pitanja i odgovori o obrascu B Obrazac B nije zadavao velike probleme prijaviteljima te pitanja o njemu čine samo 1,66% svih pitanja. U obrascu B na neka pitanja je jednostavno nemoguće na sve odgovoriti u maksimalno 1 stranici, npr. 3.1. Jesu li moguća određena odstupanja od zadanog maksimuma? Ograničenja stranica Trebali biste se držati zadanih ograničenja u obrascu B. 3.3 Pitanja i odgovori o logičkoj matrici Pitanja o ispunjavanju logičke matrice i zamolbe za provjerom izrađene logičke matrice bila su najučestalija od svih pitanja koja su se odnosila na projektne obrasce, s udjelom od 7,88% u svim pitanjima. Je li dovoljno u logičku matricu navesti nazive grupa aktivnosti/radne pakete/elemente projekta ili je potrebno navoditi sve aktivnosti/elemente pojedinačno? Razina detalja u logičkoj matrici U logičkoj matrici možete navesti samo nazive elemenata, ali Vam preporučamo da, zbog jasnoće logičke matrice, ako to prostor ikako dopušta, navedete i aktivnosti unutar elemenata. Bilo bi dobro da logička matrica ne prelazi ukupno 3 stranice, jer se inače teško čita. Znači, i jedno i drugo je ispravno, a najvažnije je da je logička matrica jasna (pa ako su sami nazivi elemenata dovoljno jasni da se može shvatiti intervencijska logika projekta, onda možete samo njih navesti). Tim za tehničku pomoć pregledao je i komentirao 14 logičkim matrica koje su prijavitelji poslali. 3.4 Pitanja i odgovori o planu aktivnosti Predlagatelji nisu postavili pitanja o planu aktivnosti za ovaj Poziv. 3.5 Pitanja i odgovori o proračunu Pitanja o proračunu sačinjavala su 3,32% svih postavljenih pitanja. Je li potrebno uvrštavati u proračun osobe koje su Uvrštavanje zaposlenika u zaposlene u instituciji prijavitelja i partnera (koje će na proračun i prihvatljivi projektu raditi kao dio projektnog tima) i prikazivati troškovi povezani s njima postotak rada koji će te osobe odrađivati na projektu ili je dovoljno na početku implementacijskog procesa dostaviti neki pisani dokument (Odluka institucije) iz kojeg je vidljivo da će određene osobe sudjelovati s nekim postotkom u provođenju projektnih aktivnosti? U proračun projekta potrebno je uključiti sve troškove koje prijavitelj želi financirati kroz projekt pa tako i plaće zaposlenika. Za svaki trošak uključen u proračun, Korisnik je dužan podastrijeti dokumentarne dokaze kojima dokazuje njihovu prihvatljivost. 23 Ukoliko osobe koje rade na provedbi projekta nisu uvrštene u projektni proračun, mogu li se za njih u proračunu osigurati financijska sredstva za na primjer putovanja (troškovi putovanja, smještaja i dnevnica) i ostali sitniji troškovi sličnog tipa. Ukoliko se plaće osoba koje rade na provedbi ne financiraju kroz projekt, moguće je za njih zatražiti financiranje drugih troškova (npr. putovanja, smještaja, dnevnica isl.). Nadalje, predmetni troškovi plaća smatraju se prihvatljivim troškovima, ali se svakako moraju uzeti u obzir odredbe kojima se ne dopušta dvostruko financiranje. Uvrštavaju li se u obrascu A, točka 5, stavke u proračunu za aktivnosti koje bi odradio partner na projektu, a za koje neće biti izvršeno plaćanje, tj. partner neće naplatiti tu uslugu, odnosno trošak je nula kuna, ali će biti sastavni dio projekta? Troškovi čija je vrijednost 0 kuna ne unose se u proračun projekta. Sve aktivnosti projekta navode se u Prijavnom obrascu B (točka 2.4). Za izvedbu projekta nam je potrebno puno potrošnog Uvrštavanje sitnog sitnog materijala , kao što su čavli, plastične mrežice, potrošnog materijala u konac, igle, … na koji način to možemo navesti u proračun proračunu? Je li potrebno svaki predmet pojedinačno navesti u proračunu, jer je to hrpa stvari, a vrijednost je malena i nemoguće je navesti baš svaku pojedinačnu stvar, a da proračun ne izgleda pretrpano? Ili možemo navesti nekakav iznos, lump sum, koji bi nam pokrio troškove materijala? Kada se radi o sitnim materijalima, trebalo bi biti dovoljno navesti nešto poput: sitni potrošni materijal za radne aktivnosti, jedinica: ukupno (ako ćete nabavljati sve odjednom pa koristiti tijekom trajanja projekta) ili račun (ako ćete imati nekoliko računa za potrošni materijal) ili mjesečno (ako ćete mjesečno jednom nabavljati te materijale), pa onda cijenu u skladu s jedinicom. U obrascu A morate upisati i obrazloženje troškova, pa tamo možete objasniti da se radi o sitnom materijalu (nabrojati kojem, kao primjer) vrlo niske pojedinačne cijene koji se nabavlja odjednom/ mjesečno/ nekoliko puta tijekom trajanja projekta kako bi se provela ta projektna aktivnost. Preporučamo svakako se informirati o tržišnoj cijeni potrebne količine tog potrošnog materijala (npr. otići u trgovinu koja prodaje taj materijal i tražiti ponudu ili preko nekog web shopa što je moguće točnije procijeniti koliko bi ti materijali koštali). Ako u projekt uključim troškove vanjskih stručnjaka koji će Proračunski elementi održavati edukacije (dolaze iz drugog grada) upisujem li te troškove u dijelu proračuna 4. Troškovi vanjskih usluga: 4.1 Trošak angažmana vanjskog stručnjaka pa je trošak prijevoza, smještaja ubrojen u taj jedan te isti trošak? Ili trošak smještaja/prijevoza vanjskih stručnjaka odvajam pod stavkom 1. troškovi rada osoba zaposlenih na provedbi projektnih aktivnosti b.) troškovi putovanja? Troškovi se u proračunu planiraju prema projektnim elementima. U unaprijed zadane elemente proračuna (Promidžba i vidljivost; Upravljanje projektom i administracija) unose se svi neizravni troškovi projekta. Izravni troškovi planiraju se u ostalim projektnim elementima koji predstavljaju veća logička grupiranja aktivnosti. Pregled osnovnih vrsta troškova koji su prihvatljivi u okviru Poziva na dostavu projektnih prijedloga ne predstavlja zadana poglavlja proračuna. 24 Treba li kod izrade proračuna uključiti u iznose i PDV kod onih pravnih subjekata koji nisu u sustavu PDV-a (PDV im neće biti vraćen po prijavi već im se PDV uračunava u ukupan trošak poslovanja)? PDV Ukoliko prijavitelj nije u sustavu PDV-a za njega je PDV prihvatljivi trošak te isti treba biti uključen u proračun projekta. Slijedom navedenog, u obzir se uzima status prijavitelja, odnosno korisnika. 3.6 Pitanja i odgovori o horizontalnim temama U sklopu ovog Poziva, prijavitelji nisu postavljali pitanja o horizontalnim temama. 3.7 Pitanja i odgovori o cijelom prijedlogu Prijavitelji su na obje adrese uputili ukupno četiri upita o prihvatljivosti njihove konkretne projektne ideje. 4 Pitanja i odgovori o postupku prijave Najbrojnija pitanja o postupku prijave odnosila su se na dodatnu dokumentaciju koju treba predati za prijavitelja i partnere (8,71% svih pitanja). Ispunjavanje obrasca 3 je zadavao prijaviteljima probleme, pa je udio pitanja o obrascu 3 u svim pitanjima iznosio 4,15%. 4.1 Pitanja i odgovori o sadržaju prijave Obrazac 3 Molim Vas za pojašnjenje u popunjavanju obrasca 3 - izjave o partnerstvu za natječaj Širenje mreže socijalnih usluga u zajednicu – faza 3. Naime potpisuje li svaki partner posebnu izjavu ili svi partneri i prijavitelj potpisuje zajedničku izjavu? Ako se potpisuje zajednička, na koji način se popunjava tablica na prvoj stranici (Naziv prijavitelja/partnera) tj. navode li se tu svi partneri? Ako se potpisuje zajednička izjava, na koji se način zasjenčani dio ispunjava (Prijavitelj/partner)? Obrazac 3 se sastoji od 2 dijela: 1. "Izjava prijavitelja/partnera o ispunjavanju i prihvaćanju uvjeta natječaja" i 2. "Izjava o partnerstvu" Prijavitelj i partner/i mogu zasebno potpisati Izjavu o partnerstvu, kao što je to slučaj kod Izjave prijavitelja/partnera. Dakle, ukoliko je prijavitelj u mogućnosti lako prikupiti sve potpise od sva (maksimalno 3) partnera, tada je dovoljno da samo on dostavi Obrazac 3. U ostalim slučajevima, ukoliko je tako jednostavnije, moguće je da i svaki partner ponaosob dostavi svatko svoju kopiju dokumenta. Kad se jednom obrazac A preda elektronički, isprinta i pošalje zajedno s ostalom dokumentacijom, jesu li moguće naknadne izmjene uz ponovno slanje i elektroničkim putem i poštom, ukoliko još nije istekao rok za prijavu? Naknadne izmjene Sukladno izmjenama natječajne dokumentacije od 28. kolovoza 2014., Prijavitelji do roka za podnošenje prijava mogu dostaviti dopunjenu i/ili ispravljenu verziju prijave (originalnu verziju u papirnatom/tiskanom obliku i elektroničku verziju). U navedenom slučaju potrebno je na omotnici uz podatke navedene u 5.1. dodatno napisati da se radi o izmjeni i/ili dopuni prijave. U protivnom se prijava neće uzeti u obzir, jer će se tretirati kao zasebna prijava. 25 4.2 Pitanja i odgovori o postupku prijave (rokovi, što se sve predaje i kako predati različite dijelove prijedloga, postupak evaluacije, i sl.) 4.2.1 Dodatna dokumentacija Neprofitne organizacije trebaju dostaviti Bilancu (BIL Financijska izvješća strane NPF) za 2012. i 2013. godinu, te Račun prihoda i rashoda udruge za 2012. i 2013. godinu (PR-RAS-NPF). Ovdje se radi o stranoj udruzi koja je registrirana u Hrvatskoj manje od godinu dana, te nema navedena financijska izvješća u navedenim obrascima. Je li prihvatljivo da strana udruga priloži prevedena financijska izvješća iz matične (strane) zemlje za 2012. i 2013. godinu? Standardi financijskog izvještavanja su vrlo slični/jednaki u Hrvatskoj i matičnoj zemlji strane udruge. Financijske izvještaje nije potrebno prilagati uz prijavu za godinu/e u kojima prijavitelj nije bio registriran kao pravni subjekt. Ukoliko je prijavitelj strana udruga koja je ujedno registrirana i u Republici Hrvatskoj, te koja nema navedene izvještaje u definiram obrascima, može umjesto toga dostaviti prevedena financijska izvješća iz matične zemlje koristeći format ekvivalentan navedenim obrascima. Trebaju li neprofitne organizacije također priložiti Potvrdu o stanju poreznog duga? Potvrda o stanju poreznog duga Neprofitne organizacije nisu dužne dostaviti Potvrdu o stanju poreznog duga. U Uputama za prijavitelje pod točkom 4.2.1. Pridruženi Pismo namjere pridruženih suradnici se navodi da je poželjna suradnja s lokalnom ili suradnika širom zajednicom u projektu, te da moramo priložiti dokaz: Pismo namjere ili drugi odgovarajući dokaz koji iskazuje sudjelovanje pridruženih suradnika. Trebamo li pismo namjere dostaviti i u elektroničkom obliku, na CD-u? Ukoliko u projektu sudjeluju pridruženi suradnici, isti se moraju navesti u točki 2.3 prijavnog obrasca B, a pismo namjere odnosno drugi odgovarajući dokaz potrebno je dostaviti zajedno s projektnom prijavom u papirnatom i elektroničkom obliku. Postoji li predložak ili obrazac za pismo namjere koje trebaju dostaviti pridruženi suradnici i što bi to pismo trebalo sadržavati? Ne postoji predložak niti obrazac za pismo namjere, prijaviteljima i pridruženim suradnicima je ostavljeno da definiraju njegov sadržaj. Pismo namjere može sadržavati osim osnovnih podataka o pridruženim suradnicima i opis načina na koji namjeravaju pripomoći uspješnoj provedbi prijavljenog projekta. Na što se točno odnosi drugi odgovarajući dokaz umjesto pisma namjere za pridružene suradnike? Drugi odgovarajući dokaz bila bi izjava odnosno potvrda izdana od pravne ili fizičke osobe koja će biti u statusu pridruženog suradnika. Što se točno smatra pod dokumentacijom: za prijavitelja i svakog partnera kopija odluke o osnivanju, statuta ili Prihvatljiva dokumentacija o osnivanju 26 drugog odgovarajućeg dokumenta/akta o osnivanju? Koji dokument moraju slati HZZ, županije i regionalne razvojne agencije? Je li za udruge prihvatljivo najnovije Rješenje o registraciji? Prijavitelj i svaki partner dužni su dostaviti dokument/akt kojim su osnovani. Kako je navedeno u točki 6.2 Uputa za prijavitelje to može biti “kopija odluke o osnivanju, statuta ili drugog odgovarajućeg dokumenta/akta o osnivanju”. Slijedom navedenoga, za Hrvatski zavod za zapošljavanje i županije može se dostaviti statut, a za regionalne razvojne agencije može se dostaviti odluka o osnivanju, društveni ugovor o osnivanju ili drugi dokument kojim je agencija osnovana. Za udruge se može dostaviti statut, dok se Rješenje o registraciji udruga ne smatra odgovarajućim dokumentom o osnivanju. U prilogu 7. kojeg moraju dostaviti svi partneri i PDV identifikacijski broj prijavitelj, jedno od polja je i „PDV identifikacijski broj“. Budući da su u našem projektnom prijedlogu prijavitelj Dubrovačko-neretvanska županija (jedinica regionalne samouprave) i 3 Doma za djecu (ustanove) je li potrebno popuniti to polje? Također, u izmjeni Poziva je naznačeno za prilog 6. (financijski identifikacijski obrazac) „navedeni dokument nisu dužni dostaviti proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna“. Odnosi li se to na županiju kao tijelo regionalne samouprave? Kolonu u Obrascu 7. mogu popuniti oni subjekti koji imaju PDV identifikacijski broj, a ukoliko pravni subjekt nema identifikacijski broj može staviti oznaku N.A. (N/P - nije primjenjivo). Županije su dužne dostaviti financijski identifikacijski obrazac s obzirom da one nisu proračunski/izvanproračunski korisnici državnog proračuna. 4.2.2 Ocjenjivanje Bodovanje za županije s Ukoliko se na području druge županije odvija samo nedovoljno razvijenim jedna aktivnost u obliku Okruglog stola, stavljamo li u socijalnim uslugama u prijavnim obrascu A i tu županiju kao lokaciju projekta, zajednici iako se u drugoj županiji odvija najveća većina projekta? U ovom slučaju bi nama, ovisno navodimo li je ili ne, navođenje donijelo ekstra 2 boda obzirom da je druga županija u kategoriji slabijih. U obrascu A možete odabrati one županije u kojima će se realno odvijati provedba projektnih aktivnosti. Nije ključno je li to jedna ili više aktivnosti. Da, možete navesti i županiju u kojoj se provodi samo jedna aktivnost ukoliko će se kroz tu aktivnost utjecati na određeni broj osoba ciljane skupine u navedenoj županiji. Napominjemo da će o procjeni evaluatora ovisiti hoće li održavanje jednog okruglog stola smatrati dovoljnim da daje dodatni bod zbog provedbe aktivnosti u županiji koja ima manje razvijene socijalne usluge. Poanta je unaprijediti socijalne usluge i u slabije razvijenim županijama, zato taj dodatni bod, a kroz jedan okrugli stol teško da će se utjecati na poboljšanje. 5 Ostala pitanja i odgovori U kategoriji ostalih pitanja, najbrojnija su bila ona povezana na neki način s financiranjem (4,56%). 5.1 Provedba Zanima nas kojom dinamikom se isplaćuju sredstva ukoliko projekt bude odobren na natječaju Širenje mreže socijalnih Isplata sredstava 27 usluga u zajednici - faza III (na početku provedbe ili prema određenim izvještajima, ako da u kojim razdobljima?)? Dinamika isplate sredstava propisana je Općim uvjetima ugovora, koji je dio objavljene natječajne dokumentacije. Sukladno čl. 15 Općih uvjeta ugovora: “Učestalost Zahtjeva za naknadom sredstava tijekom provedbe projekta se utvrđuje uzimajući u obzir situaciju Korisnikova novčanog tijeka i podnesenog rasporeda izdataka koji će se potraživati u Zahtjevima za nadoknadu sredstava. Ovaj se raspored može prilagoditi pri slanju svakog Zahtjeva za nadoknadu sredstava.” Nadalje, Općim uvjetima ugovora (čl. 2,2.) definirano je i slijedeće: “Korisnik mora pripremiti: Izvješća o napretku, Završno izvješće o provedbi projekta (Završno izvješće) i Izvješće nakon provedbe projekta (ukoliko je primjenjivo). Ova izvješća moraju odgovarati primjerima izvješća definiranim u ZNP-u. Izvješće o napretku i Završno izvješće pripremaju se u obliku Zahtjeva za nadoknadu sredstava. Izvješća moraju obuhvaćati Projekt u cjelini neovisno koji se dio financira iz Fondova. Svako izvješće mora u potpunosti sadržavati sve zahtijevane aspekte.” Ova se izvješća podnose PT2 u sljedećim intervalima: Izvješća o napretku podnose se u roku od 15 kalendarskih dana nakon isteka svaka tri mjeseca provedbe Projekta, osim ukoliko drugačije nije navedeno u Posebnim uvjetima. Jedno Završno izvješće podnosi se 30 kalendarskih dana nakon isteka provedbenog razdoblja Projekta, osim ukoliko drugačije nije navedeno u Posebnim uvjetima. Izvješće nakon provedbe Projekta (ukoliko je primjenjivo) prosljeđuje se u roku od 30 kalendarskih dana nakon isteka svake uzastopne godine od dana odobrenja Završnog izvješća, a dostavlja se tijekom 5 godina od dana završetka Projekta, osim ako u Posebnim uvjetima nije navedeno drugačije. Je li potrebno predfinanciranje projekta? U ovom pozivu na dostavu projektnih prijedloga Ministarstvo socijalne politike i mladih osigurava korisnicima predfinanciranje projekata u iznosu do 30%. Proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna koji provode plaćanje putem državne riznice nisu prihvatljivi za predfinanciranje, već će se plaćanja prema takvim korisnicima vršiti temeljem dostavljenih računa. S obzirom da u Specifičnim uvjetima ugovora nije definirana metoda plaćanja Korisniku, znači li to da će Korisnik sam moći birati metodu plaćanja (metoda nadoknade ili metoda plaćanja, ili kombinacija ove dvije metode), sukladno čl. 15.17. Općih uvjeta ugovora? Metoda plaćanja bit će određena Posebnim uvjetima ugovora prilikom pripreme Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. Je li potrebno otvarati zaseban račun prije prijave projektnog prijedloga u natječaju “Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici – Faza 3”? Hoće li kasnije biti nužno otvaranje zasebnog računa ili je dovoljan podračun? Zaseban račun Kako je definirano člankom 15.19. Općih uvjeta Ugovora, Korisnik mora imati ili zaseban knjigovodstveni račun samo za projektna sredstava, ili jasno šifriran računovodstveni i knjigovodstveni sustav (koji omogućuje identifikaciju i praćenje projektnih izdataka korištenjem šifri). U slučaju da Korisnik otvara zaseban račun, to je potrebno učiniti tek po primitku Odluke o financiranju. Molimo Vas da pojasnite što podrazumijevate pod „glavnim proračunskim elementima projekta“, odnosno hoće li se odstupanje do 20% troška sagledavati unutar proračunskih elementa poput plaća Realokacija 28 zaposlenih ili recimo putnih troškova odnosno na razini proračunskih glava ili pak proračunskih elemenata unutar pojedinih aktivnosti? Glavi proračunski element je ukupan trošak jednog elementa unesen u obrazac A. Proračunski i Kako isplanirati solventnost za vrijeme provedbe prva tri izvanproračunski korisnici mjeseca projekta za ustanove koja ovise o sredstvima Ministarstava, a nisu tijela lokalne uprave i samouprave? Na koji je način resorno Ministarstvo predvidjelo da bi ustanove koje pružaju usluge socijalne skrbi mogle uopće započeti provedbu projekata kad je poznata činjenica da su im proračuni nategnuti do krajnjih granica te je nemoguće namaknuti vlastita sredstva za početak rada na projektu? Na koji način će se provesti predfinanciranje za projekte "proračunskih i izvanproračunskih korisnika", kojima je osnivač RH - s obzirom da za njih 30% predfinanciranja nije predviđeno, kako će se npr. pokrivati troškovi partnera na projektu (koji nisu proračunski korisnici) u prva tri mjeseca provedbe? Ministarstvo socijalne politike i mladih planira osigurati sredstva koja će moći biti na raspolaganju ustanovama socijalne skrbi čiji je osnivač Republika Hrvatska, s obzirom da, sukladno Uputama za prijavitelje, proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna koji provode plaćanje putem državne riznice nisu prihvatljivi za predfinanciranje. Molim Vas informaciju da li kao partner u projektu odgovaramo za cjelokupno provođenje projekta od strane korisnika ili samo za dio koji obavljamo i provodimo mi kao partner? Odgovornost za provedbu Sukladno Općim uvjetima ugovora, čl. 1.5.: “Korisnik je samostalno odgovoran PT-u 1 i PT-u 2 za provedbu Projekta. Korisnik mora preuzeti obvezu da se uvjeti primjenjivi na njega u skladu s člancima 1, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 10, 13, 14, 16 i 17 ovih Općih uvjeta primjenjuju i na njegove partnere.” 5.2 Dvostruko financiranje Na koji način mogu prikazati osigurano izbjegavanje dupliciranja aktivnosti? Dvostruko financiranje Prijavitelji na poziv na dostavu projektnih prijedloga ne smiju prijaviti projekte za čiju su provedbu već primili sredstva iz drugih javnih izvora. Jednako tako, prijavitelji ne smiju tražiti/primiti sredstva iz drugih javnih izvora za troškove koji će im biti nadoknađeni u okviru prijavljenog i za financiranje odabranog projekta. U slučaju da se ustanovi dvostruko financiranje projekta prijavitelj će morati vratiti sva primljena sredstva. Možemo li npr. dobiti ili tražiti sredstva za projekt od drugog donatora koja neće biti odobrena na projektu, i može li partner u projektu sudjelovati i financijski? Sufinanciranje i financiranje neprihvatljivih troškova Prijavitelj može tražiti sredstva od drugog donatora za troškove koji nisu prihvatljivi u okviru ESF-a. Partner može sudjelovati na projektu i financijski. 29
© Copyright 2024 Paperzz
