STATISTIÈKI LJETOPIS GRADA ZAGREBA 2013. ISSN 1330-3678 62. godište Nakladnik REPUBLIKA HRVATSKA GRAD ZAGREB GRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA Odjel za statistiku Za nakladnika JADRANKA VESELIÆ BRUVO, dipl. ing. arh. Molimo korisnike Ljetopisa da prilikom korištenja podataka navedu izvor. Pri navodenju izvora predlaže se kratica: »SLjZ - 2013. str. ...« STATISTIÈKI LJETOPIS GRADA ZAGREBA STATISTICAL YEARBOOK OF ZAGREB Web adresa: www.zagreb.hr LJETOPIS GRADA ZAGREBA - 2013. Po svom sadržaju i obuhvatu Statistièki ljetopis Grada Zagreba osnovna je statistièka publikacija, koja prezentira podatke o Gradu Zagrebu u višegodišnjem slijedu. To je publikacija koja izlazi kontinuirano i ove godine bilježi 62. izdanje. Statistièki podaci koji èine sadržaj Ljetopisa nezaobilazan su izvor informacija raznim korisnicima. Od poèetka 2007. godine nalazi se i na web stranicama Grada Zagreba. Prikazani podaci o Gradu rezultat su statistièkih istraživanja, utemeljena na Programu statistièkih aktivnosti, koji se provodi na svjetski harmoniziranim metodologijama. Ljetopis Zagreba najsadržajnija je statistièka publikacija u kojoj se objavljuju i podaci drugih subjekata kojima zahvaljujemo na kvalitetnoj suradnji. GRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA Iva Razumoviæ, dipl. oec. naèelnica Odjela za statistiku Jadranka Veseliæ Bruvo, dipl. ing. arh. proèelnica Gradskog ureda SADRŽAJ Zagrebaèki identiteti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19 Majka Božja Kamenitih vrata - zaštitnica Grada Zagreba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19 Zagrebaèki nadbiskupi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 Zagrebaèki gradonaèelnici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22 Gradska skupština Grada Zagreba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23 Gradonaèelnik Grada Zagreba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25 Upravna tijela Grada Zagreba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26 Podruèni uredi Gradske uprave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27 Gradske èetvrti Grada Zagreba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28 Gradski zastupnici gradske skupštine prema obrazovanju, starosti i stranaèkoj pripadnosti . . . . . . . 29 Grad Zagreb 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30 Uvodne napomene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42 Ustrojstvo Grada Zagreba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43 Naselja Grada Zagreba - Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44 Gradske èetvrti Grada Zagreba - Popis 2001. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46 Grafikon - Gradske èetvrti, stanovništvo, Popis 2001. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46 Gradske èetvrti Grada Zagreba - Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47 Grafikon - Gradske èetvrti, stanovništvo, Popis 2011.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47 1. Geografski i meteorološki podaci 1.1. Geografski položaj i visina grada nad morem. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48 2. Površina, stanovništvo i naselja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48 3. Gradske prometnice, važniji prometni pravci - izbor prema dužini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48 4. Temperatura zraka i kolièina oborina u razdoblju 1862.-2010. - prema mjerenju Meteorološkog opservatorija Zagreb-Griè . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49 5. Mjeseène i godišnje vrijednosti meteoroloških podataka za 30-godišnja razdoblja od 1871. g. - prema mjerenju Meteorološkog opservatorija Zagreb-Griè . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50 6. Mjeseène i godišnje vrijednosti meteoroloških podataka, u zadnjih 10 godina - prema mjerenju Meteorološkog opservatorija Zagreb-Griè . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51 7. Broj dana s odreðenim meteorološkim obilježjima u zadnjih 10 godina - prema mjerenju Meteorološkog opservatorija Zagreb-Griè . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54 8. Uèestalost kiselih kiša na meteorološkim postajama u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57 9. Godišnje taloženje sumpora iz sulfata i anorganskog dušika iz nitrata i amonijaka u 2012.. . . . . . 57 10. Koncentracije oneèišæenja zraka i kategorizacija kvalitete zraka u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57 11. Mjeseène i godišnje vrijednosti vodostaja Save, postaja Zagreb . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58 12. Mjeseène i godišnje vrijednosti protoka Save, postaja Zagreb . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59 Grafikon - Karakteristiène vrijednosti godišnjeg vodostaja Save . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60 13. Potresi s epicentrom u okolici Zagreba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61 14. Stajaæe vode . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64 15. Vodotoci i meliorativna kanalska mreža za dio Branjenog podruèja 14 - podruèje Grada Zagreba - iz programa održavanja u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64 2. Stanovništvo Popisi stanovništva 2.1. Stanovništvo Grada Zagreba od najstarijih vremena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65 2. Stanovništvo i kuæanstva prema popisima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65 3. Stanovništvo Grada Zagreba i naselja Zagreb prema popisima 1857.-1991. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66 7 Grafikon - Stanovnici Grada Zagreba i naselja Zagreb 1857.-1991. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66 prema aktualnom teritoriju definiranom 30. sijeènja 1997. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67 Grafikon - Stanovništvo Grada Zagreba prema spolu i starosti, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67 Grafikon - Privatna kuæanstva prema obiteljskom sastavu, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67 Grafikon - Obiteljska kuæanstva prema broju èlanova, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67 4. Stanovništvo prema starosti i spolu, Popis 2011.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68 Grafikon - Dobna struktura stanovnika Grada Zagreba, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68 5. Osobe stare 95 i više godina prema godinama starosti i spolu, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69 Grafikon - Dobna struktura stanovnika Grada Zagreba prema Popisu 2001. i 2011. . . . . . . . . . . . . 69 Grafikon - Prosjeèna starost stanovnika Grada Zagreba prema Popisu 2001. i 2011. . . . . . . . . . . . . 69 6. Kontingenti stanovništva, Popis 2011.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70 Grafikon - Prosjeèna starost stanovnika gradskih èetvrti - rang, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70 7. Stanovništvo staro 15 i više godina prema završenoj školi i spolu, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . 71 8. Stanovništvo staro 10 i više godina prema pismenosti, starosti i spolu, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . 71 9. Stanovništvo prema pohaðanju škole i spolu, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72 10. Stanovništvo staro 10 i više godina prema informatièkoj pismenosti i spolu, Popis 2011. . . . . . . . . 72 11. Stanovništvo staro 15 i više godina prema zakonskome braènom stanju i spolu, Popis 2011. . . . . . 73 12. Stanovništvo staro 15 i više godina prema vrsti zajednice u kojoj osoba živi i spolu, Popis 2011.. . 73 13. Žensko stanovništvo staro 15 i više godina prema broju živoroðene djece, Popis 2011. . . . . . . . . . 73 14. Stanovništvo prema državljanstvu, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74 15. Stanovništvo prema narodnosti, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74 16. Stanovništvo prema materinskom jeziku, Popis 2011.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74 17. Stanovništvo prema vjeri, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75 18. Stanovništvo prema mjestu roðenja i spolu, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75 19. Stanovništvo prema migracijskim obilježjima i spolu, Popis 2011.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75 20. Stanovništvo staro 15 i više godina prema trenutaènoj aktivnosti i spolu, Popis 2011.. . . . . . . . . . . 76 Grafikon - Stanovništvo staro 15 i više godina prema aktivnosti i spolu, Popis 2011. . . . . . . . . . . . 76 21. Stanovništvo prema glavnim izvorima sredstava za život i spolu, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . 76 22. Stanovništvo s teškoæama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti prema vrsti teškoæa i spolu, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77 23. Stanovništvo s teškoæama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti prema uzroku teškoæa i spolu, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77 24. Stanovništvo s teškoæama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti prema fizièkoj pokretljivosti i spolu, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78 25. Stanovništvo s teškoæama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti prema potrebi za pomoæi druge osobe, korištenju pomoæi druge osobe i spolu, Popis 2011. . . . . . . 78 Grafikon - Stanovnici s teškoæama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti prema starosti, Popis 2011.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78 26. Privatna kuæanstva prema obiteljskom sastavu, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79 27. Obiteljska kuæanstva prema broju èlanova, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79 28. Obitelji prema tipu i broju èlanova, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79 Grafikon - Obiteljska i samaèka kuæanstva prema Popisima 2001. i 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79 29. Obitelji s djecom prema tipu obitelji i broju djece prema starosti, Popis 2011.. . . . . . . . . . . . . . . . . 80 30. Stanovništvo prema spolu, tipu kuæanstva i statusu u obitelji, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80 31. Stanovništvo u samaèkim kuæanstvima prema starosti, zakonskome braènom stanju, trenutaènoj aktivnosti i spolu, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81 32. Institucionalna kuæanstva prema broju èlanova, Popis 2011.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81 33. Kuæanstva prema osnovi korištenja i vlasništvu stana, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82 34. Privatna kuæanstva prema broju èlanova i osnovi korištenja stambene jedinice, Popis 2011.. . . . . . 82 35. Privatna kuæanstva prema posjedovanju osobnog raèunala i korištenju interneta, Popis 2011. . . . . 82 8 Vitalna statistika 36. Prirodno kretanje stanovništva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83 37. Stope prirodnog kretanja stanovništva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83 Grafikon - Prirodno kretanje stanovništva. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83 38. Živoroðeni i mrtvoroðeni prema spolu, braènosti roditelja, mjestu poroðaja i struènoj pomoæi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84 39. Živoroðeni i mrtvoroðeni prema starosti majke i redu roðenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84 40. Umrli prema spolu i starosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85 41. Umrli prema spolu, mjestu smrti, lijeèenju bolesti od koje je osoba umrla i prijavi uzroka smrti . . 85 42. Umrli prema uzroku smrti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86 43. Nasilne smrti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86 44. Nasilne smrti prema starosti umrlih i mjesecu dogaðaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87 45. Samoubojstva prema starosti umrlih . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88 46. Umrli u prometnim nesreæama prema starosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88 47. Sklopljeni brakovi prema starosti ženika i nevjeste . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89 48. Sklopljeni brakovi prema redu braka i ranijem braènom stanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89 49. Sklopljeni brakovi prema školskoj spremi ženika i nevjeste . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90 Grafikon - Sklopljeni i razvedeni brakovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93 50. Razvedeni brakovi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91 Migracije stanovništva 51. Doseljeno i odseljeno stanovništvo. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92 Grafikon - Doseljeno i odseljeno stanovništvo. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92 3. Zdravstvena zaštita 3.1. Korisnici zdravstvene zaštite . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93 2. Pregled broja dana izostanaka s posla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93 3. Zdravstvene ustanove . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94 4. Zdravstveni djelatnici i suradnici. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94 5. Zdravstveni djelatnici i suradnici prema struènoj spremi, zanimanju i spolu . . . . . . . . . . . . . . 95 6. Lijeènici prema granama specijalnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96 7. Djelatnost opæe medicine - primarna zdravstvena zaštita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97 8. Djelatnost zaštite dojenèadi i predškolske djece - primarna zdravstvena zaštita . . . . . . . . . . . 97 9. Djelatnost za zdravstvenu zaštitu žena - primarna zdravstvena zaštita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98 10. Savjetovalište za planiranje obitelji - primarna zdravstvena zaštita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98 11. Djelatnost za zaštitu i lijeèenje usta i zubi - primarna zdravstvena zaštita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98 12. Patronažna djelatnost i djelatnost kuæne njege . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 99 13. Hitna medicinska pomoæ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 99 14. Poliklinika za reumatske bolesti, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju "Dr. Drago Èop". . . . . . . . . 100 15. Specijalistièko-konzilijarna djelatnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100 16. Oboljeli od zaraznih bolesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101 17. Bolnièka djelatnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102 18. Pokazatelji bolnièke djelatnosti u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102 19. Postelje i bolesnièki dani u klinièkim bolnièkim centrima, klinièkim bolnicama, klinikama, opæim i specijalnim bolnicama, po pojedinim odjelima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103 20. Bolnièka djelatnost u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104 21. Hospitalizacija bolesnika prema grupama bolesti i dobi u 2010. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105 22. Rang uèestalosti hospitalizacija bolesnika starosti 0 - 64 godine, prema grupama bolesti u 2010. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106 23. Rang uèestalosti hospitalizacija bolesnika starijih od 65 godina, prema grupama bolesti u 2010. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106 9 24. Rang uèestalosti hospitalizacija bolesnika starijih od 65 godina, prema grupama bolesti u 2011.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107 25. Rang uèestalosti hospitalizacija bolesnika starijih od 65 godina, prema grupama bolesti u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107 Grafikon - Udjeli hospitalizacija bolesnika starijih od 65 godina u Gradu Zagrebu, prema najuèestalijim skupinama bolesti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107 Grafikon - Broj hospitalizacija bolesnika starijih od 65 godina u gradu Zagrebu, za najuèestalije skupine bolesti, po dobnim skupinama i spolu bolesnika. . . . . . . . . . . 108 4. Socijalna skrb 4.1. Ustanove socijalne skrbi, stanje 31. prosinca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2. Maloljetni i punoljetni korisnici socijalne skrbi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3. Prava, usluge i mjere socijalne skrbi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4. Društvena davanja za djecu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5. Djeèji vrtiæi i druge pravne osobe koje ostvaruju programe predškolskog odgoja . . . . . . . . . . . . 6. Domovi uèenika i studenata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7. Prognanici prema regiji stalnog prebivališta - Popis prognanika ožujak 1992. . . . . . . . . . . . . . . 8. Prognanici prema datumu izbjega - Popis prognanika ožujak 1992. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9. Prognanici i izbjeglice u 1992. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10. Prognanici - djeca, uèenici i studenti - Popis prognanika ožujak 1992. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11. Prognanici prema zdravstvenom stanju - Popis prognanika ožujak 1992. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12. Prognanici i izbjeglice - stanje krajem godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109 109 110 110 111 111 112 112 112 113 113 113 5. Mirovinsko osiguranje 5.1. Osiguranici prema osnovama osiguranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 114 2. Osiguranici prema osnovama osiguranja i spolu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 114 Grafikon - Osiguranici prema spolu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 114 3. Korisnici mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju Grafikon - Struktura korisnika mirovina prema vrstama mirovina, 31. prosinac 2012. . . . . . . . . . 115 Grafikon - Prosjeène mirovine prema vrstama mirovina. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115 4. Korisnici mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i spolu Grafikon - Korisnici mirovina prema spolu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 116 5. Korisnici mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i osnovama osiguranja. . . . . . . . . . 117 Grafikon - Struktura korisnika mirovina prema osnovama osiguranja, 31. prosinac 2012. . . . . . . 118 6. Korisnici mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, osnovama osiguranja i spolu . . . . 119 Grafikon - Prosjeène mjeseène mirovine prema osnovama osiguranja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 120 6. Zaposlenost, nezaposlenost i zapošljavanje 6.1. Zaposleni, stanje 31. ožujka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121 Grafikon - Zaposleni, stanje 31. ožujka 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121 Grafikon - Zaposleni prema stupnju struènog obrazovanja i spolu, stanje 31. ožujka 2012. . . . . 121 2. Zaposleni prema podruèjima NKD-a 2007. i spolu, stanje 31. ožujka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122 3. Zaposleni u pravnim osobama prema podruèjima NKD-a 2007. i spolu, stanje 31. ožujka . . . . . 123 4. Zaposleni u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija prema podruèjima NKD-a 2007. i spolu, stanje 31. ožujka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 124 5. Zaposleni u pravnim osobama prema oblicima vlasništva, 31. ožujka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125 Grafikon - Udjel broja zaposlenih u pravnim osobama prema oblicima vlasništva, stanje 31. ožujka.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125 6. Zaposleni u pravnim osobama prema oblicima vlasništva i podruèjima NKD-a 2007., stanje 31. ožujka 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 126 10 Grafikon - Struktura zaposlenih u pravnim osobama prema oblicima vlasništva, stanje 31. ožujka 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7. Zaposleni u pravnim osobama prema stupnju struènog obrazovanja i spolu, stanje 31. ožujka . . 8. Zaposleni u pravnim osobama prema stupnju struènog obrazovanja, podruèjima NKD-a 2007. i spolu, stanje 31. ožujka 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9. Zaposleni u pravnim osobama prema starosti i spolu, stanje 31. ožujka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10. Zaposleni u pravnim osobama prema starosti, spolu i podruèjima NKD-a 2007., stanje 31. ožujka 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11. Zaposleni u pravnim osobama prema vrsti radnog odnosa i spolu, stanje 31. ožujka . . . . . . . . . . 12. Zaposleni u pravnim osobama prema vrsti radnog odnosa i spolu, po podruèjima NKD-a 2007., stanje 31. ožujka 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13. Osobe koje traže zaposlenje prema razini obrazovanja - stanje 31. prosinca . . . . . . . . . . . . . . . . Grafikon - Nezaposlene osobe, stanje 31. prosinca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14. Osobe koje traže zaposlenje prema radnom stažu, - stanje 31. prosinca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15. Osobe koje traže zaposlenje prema vremenu nezaposlenosti - stanje 31. prosinca . . . . . . . . . . . . 16. Osobe koje traže zaposlenje prema godinama starosti - stanje 31. prosinca . . . . . . . . . . . . . . . . . 126 127 128 129 130 131 131 132 132 133 133 134 7. Plaæe 7.1. Prosjeène mjeseène isplaæene neto i bruto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama svih oblika vlasništva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135 Grafikon - Kretanje prosjeènih mjeseènih neto i bruto plaæa po zaposlenom u pravnim osobama. 135 2. Indeksi nominalnih neto i bruto plaæa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 136 3. Struktura zaposlenih u pravnim osobama prema visini isplaæenih neto plaæa za 160-200 plaæenih sati rada, za ožujak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 136 Grafikon - Struktura zaposlenih u pravnim osobama prema visini isplaæenih neto plaæa za ožujak 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 136 4. Struktura zaposlenih u pravnim osobama prema visini isplaæenih neto plaæa za 160-200 plaæenih sati rada u ožujku 2012., prema podruèjima NKD-a 2007. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 137 5. Prosjeène mjeseène isplaæene neto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama svih oblika vlasništva, prema podruèjima NKD-a 2007. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 138 Grafikon - Prosjeène mjeseène isplaæene neto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama svih oblika vlasništva, prema podruèjima NKD-a 2007. za 2011. i 2012.. . . . . . . . . . . . 138 6. Prosjeène mjeseène isplaæene bruto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama svih oblika vlasništva, prema podruèjima NKD-a 2007.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 139 Grafikon - Prosjeène mjeseène bruto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama svih oblika vlasništva, prema podruèjima NKD-a 2007. za 2011. i 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 139 7. Indeksi nominalnih neto i bruto plaæa po zaposlenom u pravnim osobama svih oblika vlasništva, prema podruèjima NKD-a 2007.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 140 Grafikon - Indeksi nominalnih neto i bruto plaæa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 140 8. Prosjeène mjeseène isplaæene neto i bruto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama prema spolu i stupnju struène spreme potrebne za obavljanje odreðenih poslova i zadataka . . . . . . . . . 141 Grafikon - Prosjeène mjeseène neto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama, prema stupnju struène spreme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 141 9. Prosjeène mjeseène isplaæene neto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama prema spolu i stupnju struène spreme potrebne za obavljanje odreðenih poslova i zadataka za 2012., po podruèjima NKD-a 2007. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142 10. Prosjeène mjeseène isplaèene bruto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama prema spolu i stupnju struène spreme potrebne za obavljanje odreðenih poslova i zadataka za 2012., po podruèjima NKD-a 2007. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142 11 8. Cijene 8.1. Lanèani indeksi prodajnih cijena proizvoðaèa industrijskih proizvoda prema glavnim industrijskim grupacijama i odjeljcima NKD-a 2002. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144 2. Lanèani indeksi cijena na malo prema grupama proizvoda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145 3. Lanèani indeksi troškova života prema grupama potrošnje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145 4. Lanèani indeksi cijena ugostiteljskih usluga prema grupama usluga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146 5. Prosjeène godišnje stope rasta cijena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146 6. Indeksi cijena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 147 Grafikon - Kretanje indeksa prodajnih cijena proizvoðaèa industrijskih proizvoda, cijena na malo i troškova života od 1999. do 2008. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 148 Grafikon - Indeksi cijena na malo i troškova života od 1998. do 2007. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 148 9. Investicije 9.1. Ostvarene investicije u dugotrajnu imovinu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149 Grafikon - Ostvarene investicije u dugotrajnu imovinu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149 2. Ostvarene investicije u novu dugotrajnu imovinu prema tehnièkoj strukturi . . . . . . . . . . . . . . . . 150 3. Isplate za investicije u dugotrajnu imovinu prema osnovnim izvorima financiranja. . . . . . . . . . . 151 Grafikon - Isplate za investicije u dugotrajnu imovinu prema osnovnim oblicima financiranja u 2012.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 151 4. Ostvarene investicije u novu dugotrajnu imovinu prema djelatnosti investitora iz Hrvatske i namjeni investicija prema NKD-u 2007., u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 152 5. Investicije u zaštitu okoliša. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154 Grafikon - Investicije u zaštitu okoliša u 2012.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154 6. Tekuæi izdaci za zaštitu okoliša . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 155 Grafikon - Investicije i tekuæi izdaci u zaštitu okoliša . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 155 10. Gradski proraèun 10.1. Ostvarenje prihoda gradskog proraèuna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Grafikon - Struktura prihoda gradskog proraèuna u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2. Rashodi gradskog proraèuna. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3. Raèun financiranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 156 156 157 157 11. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 11.1. Oranice i vrtovi prema naèinu korištenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 158 Grafikon - Zasijane površine u 2007. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 158 2. Površina i proizvodnja važnijih usjeva. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 160 3. Voæna stabla i proizvodnja voæa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 161 4. Vinogradi i proizvodnja grožða . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 161 5. Stoka i perad kod poslovnih subjekata (pravne osobe) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 162 6. Stoka na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 162 7. Goveda i proizvodnja mlijeka na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima . . . . . . . . . . . . 163 8. Perad, proizvodnja jaja i proizvodnja meda, na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima 163 9. Površine šumskog zemljišta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 164 10. Šume prema namjeni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 164 11. Posjeèena bruto drvna masa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165 12. Proizvodnja šumskih proizvoda prema vlasništvu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165 12 12. Industrija 12.1. Indeksi fizièkog obujma ukupne industrijske proizvodnje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166 Grafikon - Prosjeène godišnje stope rasta industrijske proizvodnje u razdoblju od 2005. do 2009. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166 2. Indeksi industrijske proizvodnje prema glavnim industrijskim grupacijama i odjeljcima NKD-a 2007. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 167 3. Vrijednost prodanih industrijskih proizvoda i izvoza (PRODCOM) prema djelatnosti proizvoda i podruèjima i odjeljcima NKD-a 2007. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 168 4. Elementi raèuna industrijske proizvodnje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 169 Grafikon - Elementi raèuna industrijske proizvodnje 2004. - 2008. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 169 5. Elementi raèuna industrijske proizvodnje prema podruèjima i odjeljcima NKD-a 2007., u 2008.170 6. Zaposleni, bruto plaæe i nadnice - godišnji prosjek, naèelo èiste djelatnosti. . . . . . . . . . . . . . . 171 Grafikon - Prosjeèna godišnja bruto plaæa po zaposlenom u industriji, prema podruèju NKD-a 2007., u 2008. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 171 7. Zaposleni, bruto plaæe i nadnice - godišnji prosjek prema podruèjima i odjeljcima NKD-a 2007., naèelo èiste djelatnosti u 2008.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 172 13. Graðevinarstvo 13.1. Stanovi prema naèinu korištenja - Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173 2. Nastanjeni stanovi prema broju soba i vlasništvu - Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173 3. Nastanjeni stanovi prema pomoænim prostorijama i instalacijama - Popis 2011. . . . . . . . . . . . 173 4. Stambene jedinice prema broju kuæanstava i èlanova kuæanstava - Popis 2011. . . . . . . . . . . 174 5. Graðevinska djelatnost poslovnih subjekata (pravne osobe) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 174 Grafikon - Struktura vrijednosti izvršenih graðevinskih radova prema vrsti graðevina u 2012. . 174 6. Izdana odobrenja za gradnju prema vrsti graðevine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 175 7. Izdana odobrenja za gradnju za zgrade prema namjeni, velièini i vrsti gradnje . . . . . . . . . . . 175 8. Završene zgrade i stanovi prema broju soba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 176 Grafikon - Završene zgrade, prema vrsti zgrade i vrsti radova. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 176 Grafikon - Završeni stanovi, prema broju soba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 176 9. Završene zgrade i stanovi prema vrsti zgrade i vrsti radova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 177 10. Broj i graðevinske velièine prema vrsti završenih zgrada i vrsti radova . . . . . . . . . . . . . . . . . 178 11. Završeni stanovi prema vrsti zgrade, vrsti gradnje i broju soba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 179 12. Prosjeène cijene prodanih novih stanova. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 180 Grafikon - Prosjeène cijene prodanih novih stanova u kunama, po m2 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 180 Grafikon - Struktura prosjeène cijene prodanih novih stanova u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . 180 14. Prijevoz, skladištenje i veze 14.1. Motorna vozila, gradski prijevoz i telefonski pretplatnici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Grafikon - Prevezeni putnici u gradskom prijevozu 1930.-2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2. Registrirana vozila na motorni pogon, stanje 31. prosinca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3. Javni putnièki cestovni prijevoz . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4. Cestovni prijevoz robe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5. Gradski autobus . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6. Tramvaj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7. Uspinjaèa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8. Žièara Sljeme. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9. Pošte i poštanska oprema . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10. Poštanske pošiljke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11. Promet zrakoplova u Zraènoj luci Zagreb . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 181 181 182 182 183 183 183 184 184 185 185 186 13 12. 13. 14. 15. 16. Domaæi promet i promet s inozemstvom u Zraènoj luci Zagreb. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Promet inozemnih zrakoplova u Zraènoj luci Zagreb . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sredstva Zraène luke Zagreb . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Prometne nesreæe i nastradale osobe u prometnim nesreæama. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Broj požara prema vrstama objekata i stradale osobe u njima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 186 187 187 188 188 15. Distributivna trgovina i ostale usluge 15.1. Distributivna trgovina - poslovni subjekti (pravne osobe i obrtnici) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 189 Grafikon - Prodavaonice/servisi prema pretežnoj djelatnosti pravne osobe/obrtnika . . . . . . . . . 189 2. Distributivna trgovina prema djelatnosti koju poslovni subjekt obavlja u 2010. . . . . . . . . . . . 190 Grafikon - Struktura prometa u distributivnoj trgovini prema djelatnosti koju poslovni subjekt obavlja u 2010. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 190 3. Trgovina na malo - pravne osobe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 191 Grafikon - Struktura prometa u trgovini na malo prema trgovaèkim strukama u 2012. . . . . . 191 4. Lanèani indeksi prometa u trgovini na malo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 192 5. Struktura prometa u trgovini na malo prema trgovaèkim strukama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 192 6. Nominalni indeksi prometa uslužnih djelatnosti prema pretežnoj djelatnosti . . . . . . . . . . . . . . . 193 Grafikon - Nominalni indeksi prometa uslužnih djelatnosti u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 193 7. Nominalni indeksi prometa trgovine na malo prema pretežnoj djelatnosti. . . . . . . . . . . . . . . . . 194 poslovnog subjekta 8. Proljetni i ostali sajmovi i izložbe na prostoru Zagrebaèkog velesajma . . . . . . . . . . . . . . . . . . 195 9. Zagrebaèki meðunarodni jesenski velesajam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 195 16. Robna razmjena s inozemstvom 16.1. 2. 3. 4. Ukupan izvoz i uvoz . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 196 Izvoz i uvoz prema sektorima SMTK-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 196 Izvoz i uvoz prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. - proizvodni princip. . . . . . . . 197 Izvoz i uvoz prema ekonomskim grupacijama zemalja u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 198 Grafikon - Izvoz i uvoz prema ekonomskim grupacijama zemalja u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . 198 17. Ugostiteljstvo 17.1. Ugostiteljska poduzeæa/trgovaèka društva.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 199 Grafikon - Promet ugostiteljskih poduzeæa/trgovaèkih društava 2004. - 2010. . . . . . . . . . . . . . 199 2. Promet ugostiteljskih poduzeæa/trgovaèkih društava prema vrstama usluga . . . . . . . . . . . . . . . . . . 200 Grafikon - Struktura prometa ugostiteljskih poduzeæa/trgovaèkih društava prema vrstama usluga u 2010. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 200 3. Ugostiteljska poduzeæa/trgovaèka društva i ugostitelji obrtnici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 201 4. Poslovne jedinice ugostiteljskih poduzeæa/trgovaèkih društava prema vrstama ugostiteljskih objekata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 201 5. Ugostitelji obrtnici prema pretežnoj ugostiteljskoj djelatnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 202 18. Turizam 18.1. Kapaciteti za smještaj turista prema vrstama objekata, stanje 31. kolovoza . . . . . . . . . . . . . . . . . . 203 Grafikon - Broj dolazaka turista . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 203 2. Dolasci i noæenja turista prema vrstama objekata za smještaj turista . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 204 Grafikon - Broj ostvarenih noæenja turista . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 204 3. Dolasci i noæenja turista prema zemlji prebivališta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 205 4. Naèin dolaska turista prema vrstama objekata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 206 14 19. Komunalne djelatnosti 19.1. Javna vodovodna i kanalizacijska mreža, te javna toplana po naseljima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 207 2. Javni vodovod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 208 3. Javna kanalizacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 208 4. Opskrba grada toplinskom energijom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 208 5. Elektrièna energija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 209 6. Plin . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 209 7. Parkovi, ostale zelene površine, drvoredi i javna djeèja igrališta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 210 8. Parkovi na gradskom podruèju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 210 9. Tržnice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 210 10. Bazeni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 211 11. Groblja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 211 12. Groblja: Mirogoj, Miroševac i Krematorij s Gajem urni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 211 20. Kakvoæa i zaštita prirode i okoliša 20.1. Zaštiæena prirodna podruèja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 212 2. Koncentracije oneèišæenja u zraku na mjernoj postaji u Ðorðiæevoj ulici, u 2012. - sumarni rezultati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 213 3. Kolièina i ocjena ukupne taložne tvari i metala u njoj na mjernoj postaji u Ðorðiæevoj ulici, u 2012. - sumarni rezultati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 213 4. Kategorizacija podruèja oko mjerne postaje u Ðorðiæevoj ulici u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 213 5. Koncentracije oneèišæenja u zraku na mjernoj postaji na Ksaverskoj cesti, u 2012. - sumarni rezultati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 214 6. Kolièina i ocjena ukupne taložne tvari i metala u njoj na mjernoj postaji na Ksaverskoj cesti, u 2012. - sumarni rezultati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 214 7. Kategorizacija podruèja oko mjerne postaje na Ksaverskoj cesti, u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 215 8. Koncentracije oneèišæenja u zraku na mjernoj postaji na Pešæenici, u 2012. - sumarni rezultati . 215 9. Kolièina i ocjena ukupne taložne tvari i metala u njoj na mjernoj postaji na Pešæenici, u 2012. - sumarni rezultati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 215 10. Kategorizacija podruèja oko mjerne postaje na Pešæenici, u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 216 11. Koncentracije oneèišæenja u zraku na mjernoj postaji u Prilazu baruna Filipoviæa, u 2012. - sumarni rezultati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 216 12. Kolièina i ocjena ukupne taložne tvari i metala u njoj na mjernoj postaji u Prilazu baruna Filipoviæa, u 2012. - sumarni rezultati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 216 13. Kategorizacija podruèja oko mjerne postaje u Prilazu baruna Filipoviæa u 2012. . . . . . . . . . . . . 217 14. Koncentracije oneèišæenja u zraku na mjernoj postaji u Sigetu, u 2012. - sumarni podaci . . . . . 217 15. Kolièina i ocjena ukupne taložne tvari i metala u njoj na mjernoj postaji u Sigetu, u 2012. - sumarni rezultati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 217 16. Kategorizacija podruèja oko mjerne postaje u Sigetu u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 218 17. Koncentracije oneèišæenja u zraku na mjernoj postaji u Susedgradu, u 2012. - sumarni rezultati . 218 18. Kolièina i ocjena ukupne taložne tvari i metala u njoj na mjernoj postaji u Susedgradu, u 2012. - sumarni rezultati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 218 19. Kategorizacija podruèja oko mjerne postaje u Susedgradu u 2012.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 219 20. Opskrba industrije vodom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 220 21. Korištenje vode u industriji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 220 22. Ispuštanje upotrebljene vode iz industrije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 221 23. Otpadne kanalizacijske vode . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 221 24. Odloženi otpad po vrstama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 222 15 25. Primarna reciklaža . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 222 26. Primarna reciklaža u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 223 27. Rezultati mjerenja razine buke na prometnicama prema mjernim mjestima. . . . . . . . . . . . . . . . 224 21. Obrazovanje 21.1. Osnovno obrazovanje - redovite škole . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 226 2. Srednje obrazovanje - redovite škole . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 226 3. Visoko obrazovanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 227 Grafikon - Osnovno, srednje i visoko obrazovanje, poèetak šk. g. 2011./2012. . . . . . . . . . . . . . . . 227 4. Osnovno obrazovanje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 228 5. Srednje obrazovanje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 230 6. Uèenici koji su završili školovanje, prema vrsti škole. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 233 7. Uèenici gimnazije koji su položili maturu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 233 Grafikon - Uèenici koji su završili školovanje, prema vrsti škole . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 233 8. Uèenici tehnièkih i srodnih srednjih škola koji su položili završni ispit . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 234 9. Uèenici industrijskih i obrtnièkih srednjih škola koji su položili završni ispit . . . . . . . . . . . . . . . . 234 10. Studenti upisani na visoka uèilišta prema nazivu uèilišta i spolu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 235 Grafikon - Studenti upisani na visoka uèilišta prema spolu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 236 11. Studenti upisani na visoka uèilišta prema godinama studija u ak. god. 2011./2012. . . . . . . . . . . . 237 Grafikon - Studenti upisani u ak.g. 2011./2012. prema vrstama visokih uèilišta . . . . . . . . . . . . . . 238 12. Diplomirani studenti prema nazivu visokog uèilišta i spolu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 239 Grafikon - Diplomirani studenti prema spolu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 240 13. Nastavno osoblje visokih uèilišta prema zvanju u šk. g. 2012./2013. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 241 Grafikon - Nastavnici i suradnici prema akademskom nazivu i stupnju, u ak.god. 2012./13. . . . . . 242 14. Magistri znanosti, magistri i sveuèilišni specijalisti prema nazivu visokog uèilišta na kojem su stekli akademski stupanj/naziv i spolu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 243 15. Doktori znanosti prema nazivu visokog uèilišta na kojem su stekli akademski stupanj/naziv i spolu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 244 Grafikon - Magistri, magistri znanosti i sveuèilišni specijslisti prema znanstvenom i umjetnièkom podruèju magistarskog/specijalistièkog rada u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . 244 Grafikon - Doktori znanosti prema znanstvenom podruèju doktorske disertacije u 2012. . . . 244 22. Kultura i umjetnost 22.1. Kazališta i kinematografi od 1939. do 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 245 2. Puèka i otvorena uèilišta i domovi kulture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 245 3. Knjižnice od 1968. do 2010. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 246 4. Knjižnice u 2010. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 246 5. Radio i televizijski pretplatnici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 246 6. Hrvatsko narodno kazalište . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 247 7. Dramsko kazalište Gavella . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 247 8. Teatar ITD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 248 9. Zagrebaèko gradsko kazalište Komedija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 248 10. Satirièko kazalište Kerempuh . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 248 11. Zagrebaèko kazalište mladih . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 249 12. Kazalište Trešnja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 249 13. Zagrebaèko kazalište lutaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 249 14. Amaterska kazališta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 250 15. Filharmonija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 250 16 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. Profesionalni orkestri, ansambli i zborovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 250 Ansambl narodnih plesova i pjesama Lado . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 251 Zbirke u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 251 Galerije u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 252 Muzeji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 252 Muzeji u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 253 Kinematografi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 254 Zoološki vrt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 254 23. Šport 23.1. 2. 3. 4. 5. 6. Športske udruge prema vrstama športa u 2009. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 255 Sudjelovanje športskih udruga na meðunarodnim natjecanjima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 256 Športske, šahovske i lovaèke udruge . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 256 Aktivni èlanovi prema šahovskim zvanjima i kategorijama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 257 Aktivni èlanovi prema bridž kategorijama. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 257 Športski objekti koje koriste graðani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 257 24. Pravosuðe 24.1. Sudovi, suci i sudaèki vježbenici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 258 Grafikon - Optužene i osuðene punoljetne osobe. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 258 2. Optužene i osuðene punoljetne osobe prema kaznenim djelima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 259 3. Optužene i osuðene punoljetne osobe po sudovima. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 261 4. Osuðene punoljetne osobe po sudovima i grupama kaznenih djela u 2012. . . . . . . . . . . . . . . 261 5. Osuðene punoljetne osobe prema izreèenim sankcijama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 262 6. Maloljetni poèinitelji kaznenih djela prema grupama kaznenih djela, vrsti odluke i izreèenim sankcijama u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 262 7. Punoljetni i maloljetni poèinitelji prekršaja prema vrsti prekršaja, postupaka i odluke . . . . . . 263 8. Poèinitelji prekršaja prema izreèenim sankcijama. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 264 25. Poslovni subjekti 25.1. 2. 3. 4. Poslovni subjekti prema pravno ustrojbenim oblicima i aktivnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Aktivne pravne osobe prema oblicima vlasništva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Pravne osobe prema podruèjima NKD-a i aktivnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Poslovni subjekti prema podruèjima NKD-a i velièini. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 265 265 266 267 Zlatna Bula kralja Bele IV . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Metodološka objašnjenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Kratice i znakovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Pregled redovitih izdanja Odjela za statistiku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Karte . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 268 269 304 305 309 17 Majka Božja Kamenitih vrata Zaštitnica Grada Zagreba 31. svibnja - DAN GRADA ZAGREBA ZAGREBAÈKI NADBISKUPI Prvi pisani spomen imena Zagreb, vezano za osnutak biskupije (1094.), punih devet stoljeæa obilježava zagrebaèku povijest. Zagreb je, kako je napisao jedan od njegovih biografa (A. Benigar) »... grad na gori, svjetionik iz kojeg prosijava neugasiva i sigurna svjetlost svim ljudima.« To je Grad snažnih duhovnih vrijednosti i identiteta. U tanane niti njegovih vrijednosti utkane su, iznad svega, svjetla imena zagrebaèkih nadbiskupa: 1. Juraj HAULIK de Varallya, kardinal biskup nadbiskup 1837.-1853. 1853.-1869. 2. Josip MIHALOVIÆ, kardinal 1870.-1891. 3. Juraj POSILOVIÆ 1894.-1914. 4. Antun BAUER 1914.-1937. 5. Alojzije STEPINAC, kardinal 1937.-1960. 6. Franjo ŠEPER, kardinal 1960.-1969. 7. Franjo KUHARIÆ, kardinal 1970.-1997. 8. Josip BOZANIÆ, kardinal 1997. 21 ZAGREBAÈKI GRADONAÈELNICI 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. Janko KAMAUF Josip F. HAERDTL1) Svetozar KUŠEVIÆ1) Johan LICHTENEGGER1) Vjekoslav FRIGAN Makso MIHALIÆ Dragutin pl. CZEKUS2) Pavao HATZ Stjepan VRABÈEVIÆ Ivan VONÈINA Stanko ANDRIJEVIÆ Matija MRAZOVIÆ Josip HOFFMANN Nikola BADOVINAC Ignjat SIEBER Milan AMRUŠ Adolf MOŠINSKY Milan AMRUŠ Janko HOLJAC Stjepan SRKULJ Svetozar DELIÆ Vjekoslav HEINZEL Stjepan SRKULJ Ivo KRBEK Rudolf ERBER Teodor PEIÈIÆ 1)Vršitelj 2)Sudbeni 22 1851.-1857. 1857. 1858. 1858.-1861. 1861.-1868. 1868.-1869. 1869.-1872. 1872.-1873. 1873. 1873.-1876. 1876.-1879. 1879.-1881. 1881.-1885. 1885.-1887. 1887.-1890. 1890.-1892. 1892.-1904. 1904.-1910. 1910.-1917. 1917.-1919. 1920. 1920.-1928. 1928.-1932. 1932.-1934. 1934.-1936. 1937.-1939. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45. 46. 47. 48. Mate STARÈEVIÆ Jozo DUMANDŽIÆ Ivan WERNER Eugen STAREŠINIÆ Dragutin SAILI Mika ŠPILJAK Milivoj RUKAVINA Mirko PAVLEKOVIÆ Veèeslav HOLJEVAC Pero PIRKER 1) Ratko KARLOVIÆ Josip KOLAR MATEK Ivo VRHOVEC Ivo LATIN Mato MIKIÆ Aleksandar VARGA Zorislav ŠONJE Tito KOSTY Mato MIKIÆ Boris BUZANÈIÆ Branko MIKŠA Marina MATULOVIÆ-DROPULIÆ 49. Milan BANDIÆ 50. Vlasta PAVIÆ 51. Milan BANDIÆ dužnosti vijeænik koji je po odredbi bana Raucha vršio dužnost gradonaèelnika. 1939.-1941. 1941.-1942. 1942.-1944. 1944.-1945. 1945.-1949. 1949.-1950. 1950.-1951. 1951.-1952. 1952.-1963. 1963.-1967. 1967. 1967.-1972. 1972.-1978. 1978.-1982. 1982.-1983. 1983.-1984. 1984.-1985. 1985.-1986. 1986.-1990. 1990.-1993. 1993.-1995. 1996.-2000. 2000.-2002. 2002.-2005. 2005.- GRADSKA SKUPŠTINA GRADA ZAGREBA (saziv konstituiran 20. lipnja 2013. godine)* Darinko KOSOR - predsjednik Jelena PAVIÈIÆ VUKIÈEVIÆ - potpredsjednica Davor BERNARDIÆ - potpredsjednik Andrija MIKULIÆ - potpredsjednik Vesna SUDAR - potpredsjednica 1. Davor BERNARDIÆ 2. Dražan BILOKAPIÆ 3. Zvane BRUMNIÆ 4. Vlado CRKVENAC 5. Ivan ÆELIÆ 6. akademkinja Vida DEMARIN 7. mr. sc. Ante DODIG 8. Vladimir FERDELJI 9. dr. sc. Damir GODEC 10. dr. sc. Vjekoslav JELEÈ 11. mr. sc. Grgo JELINIÆ 12. Martina JOVIÆ 13. mr. sc. Damir JURINOVIÆ 14. Marija KALEBOTA 15. Æazim KARDAŠEVIÆ 16. Darko KATUŠA 17. Darinko KOSOR 18. dr. sc. Dragan KOVAÈEVIÆ 19. Nenad LIVUN 20. Margareta MAÐERIÆ 21. Ratko MARIÈIÆ 22. mr. sc. Nenad MATIÆ 23. Ljubica MATIJEVIÆ-VRSALJKO 24. Andrija MIKULIÆ 25. Saša MOLAN 26. Dragica NIKOLIÆ 27. Ivan OBAD 28. Alen OSTOJIÆ 29. Sanja OŽIÆ 30. Dijana PAVIÈIÆ-HANIŠ 31. Jelena PAVIÈIÆ VUKIÈEVIÆ 32. Tin PAŽUR 33. Sandra PERKOVIÆ 34. Marijan PILAŠ 35. Zoran PILIÈIÆ 36. Ante PLAZONIÆ, dipl. ing. 37. Miroslav POLOVANEC 38. Sunèana RUPNIK BLAŽEKOVIÆ 39. Pero SEMREN 40. Bogdanka SRDIÆ-VULPE 41. Mirsad SREBRENIKOVIÆ 42. dr. sc. Ana STAVLJENIÆ-RUKAVINA 43. Tomislav STOJAK 44. Vesna SUDAR 45. Dan ŠPICER 46. Milivoj ŠPIKA 47. Davor ŠTERN 48. Ivan TEPEŠ 49. Katarina TONKOVIÆ 50. Davorka VUKADIN SAMARDŽIÆ 51. Mario ŽUPAN Mirjana LICHTNER KRISTIÆ, dipl. iur. - tajnica Gradske skupštine Grada Zagreba mr. sc. Predrag FLEŠ - zamjenik tajnika Gradske skupštine Grada Zagreba * podaci sa stanjem 2. listopada 2013. 23 Gradski zastupnici kojima je mandat u mirovanju i njihovi zamjenici 1. Milan Bandiæ, lista grupe biraèa nositelja Milana Bandiæa - zamjenjuje ga mr. sc. Ante Dodig, lista grupe biraèa nositelja Milana Bandiæa (od 10. lipnja 2013.) 2. dr. sc. Sandra Švaljek, lista grupe biraèa nositelja Milana Bandiæa - zamjenjuje ju Mirsad Srebrenikoviæ, lista grupe biraèa nositelja Milana Bandiæa (od 10. lipnja 2013.) 3. Vesna Kusin, lista grupe biraèa nositelja Milana Bandiæa - zamjenjuje ju Bogdanka Srdiæ - Vulpe, lista grupe biraèa nositelja Milana Bandiæa (od 10. lipnja 2013.) 4. Slavko Kojiæ, lista grupe biraèa nositelja Milana Bandiæa - zamjenjuje ga mr. sc. Damir Jurinoviæ, lista grupe biraèa nositelja Milana Bandiæa (od 13. lipnja 2013.) 5. Višnja Fortuna, HSU - zamjenjuje ju Vesna Sudar, HSU (od 17. lipnja 2013.) 6. prof. dr. sc. Rajko Ostojiæ, SDP - zamjenjuje ga Dan Špicer, SDP (od 20. lipnja 2013.) 7. Sanja Ožiæ, SDP - zamjenjuje je Dijana Pavièiæ-Haniš, SDP (od 20. lipnja 2013.) Dana 21. kolovoza 2013. prestaje mirovanje mandata gradskoj zastupnici Sanji Ožiæ Dana 21. kolovoza 2013. Dijana Pavièiæ-Haniš prestaje obnašati dužnost zamjenice gradske zastupnice 8. Ljubica Hrgoviæ, SDP - zamjenjuje ju Æazim Kardaševiæ, SDP (od 20. lipnja 2013.) 9. Željko Kvesiæ, SDP - zamjenjuje ga Marijan Pilaš, SDP (od 20. lipnja 2013.) 10. Prof. dr. sc. Mirna Šitum, lista grupe biraèa nositelja Milana Bandiæa - zamjenjuje ju Ljubica Matijeviæ-Vrsaljko, lista grupe biraèa nositelja Milana Bandiæa (od 10. kolovoza 2013.) 11. Silva Žele, SDP - zamjenjuje ju Dijana Pavièiæ-Haniš, SDP (od 23. kolovoza 2013.) 12. akademik Ivica Kostoviæ, HDZ - zamjenjuje ga Pero Semren, HDZ (od 26. kolovoza 2013.) 24 GRADONAÈELNIK GRADA ZAGREBA Gradonaèelnik Milan BANDIÆ, dipl. politolog Zamjenici dr. sc. Sandra ŠVALJEK, dipl. oec. Vesna KUSIN, prof. 25 UPRAVNA TIJELA GRADA ZAGREBA Gradska upravna tijela1) 1. Struèna služba gradonaèelnika 2. Ured gradonaèelnika 3 Ured za programe i projekte Europske unije 4. Ured za javnu nabavu 5. Gradski kontrolni ured 6. Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada 7. Gradski ured za opæu upravu 8. Gradski ured za financije 9. Gradski ured za gospodarstvo, rad i poduzetništvo 10. Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj 11. Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport 12. Gradski ured za zdravstvo 13. Gradski ured za branitelje 14. Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom 15. Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo 16. Gradski ured za prostorno ureðenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet 17. Gradski ured za imovinsko - pravne poslove i imovinu Grada 18. Gradski ured za katastar i geodetske poslove 19. Ured za upravljanje u hitnim situacijama 20. Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode 21. Služba za mjesnu samoupravu 1) Odluka o ustrojstvu i djelokrugu gradskih upravnih tijela i Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o ustrojstvu i djelokrugu gradskih upravnih tijela (Službeni Glasnik Grada Zagreba br. 16/09, 22/09 i 17/13) 26 PODRUÈNI UREDI GRADSKE UPRAVE Za podruèje jedne ili više gradskih èetvrti Grada Zagreba ustrojavaju se podruèni uredi Gradske uprave kao podruène jedinice Gradske uprave: Podruèni uredi Gradske uprave Gradske èetvrti 1. Podruèni ured CENTAR Gradska èetvrt Donji grad Gradska èetvrt Podsljeme 2. Podruèni ured ÈRNOMEREC Gradska èetvrt Èrnomerec 3. Podruèni ured DUBRAVA Gradska èetvrt Gornja Dubrava Gradska èetvrt Donja Dubrava 4. Podruèni ured MAKSIMIR Gradska èetvrt Maksimir 5. Podruèni ured MEDVEŠÈAK Gradska èetvrt Gornji grad - Medvešèak 6. Podruèni ured NOVI ZAGREB Gradska èetvrt Novi Zagreb - istok Gradska èetvrt Novi Zagreb - zapad Gradska èetvrt Brezovica 7. Podruèni ured PEŠÆENICA Gradska èetvrt Pešæenica - Žitnjak 8. Podruèni ured SUSEDGRAD Gradska èetvrt Stenjevec Gradska èetvrt Podsused - Vrapèe 9. Podruèni ured SESVETE Gradska èetvrt Sesvete 10. Podruèni ured TREŠNJEVKA Gradska èetvrt Trešnjevka - sjever Gradska èetvrt Trešnjevka - jug 11. Podruèni ured TRNJE Gradska èetvrt Trnje Izvor: Odluka o ustrojstvu i djelokrugu gradskih upravnih tijela (Službeni glasnik Grada Zagreba, br. 11/05. i 16/09.) 27 GRADSKE ÈETVRTI GRADA ZAGREBA Gradska èetvrt1) Predsjednici i potpredsjednici Vijeæa gradske èetvrti Broj èlanova Vijeæa gradske èetvrti 1. DONJI GRAD Srðan SUBOTIÆ Goran ROJE predsjednik Vijeæa Gradske èetvrti potpredsjednik Vijeæa Gradske èetvrti 15 2. GORNJI GRAD - MEDVEŠÈAK Luka ŠIMURINA Tatjana HOLJEVAC predsjednik Vijeæa Gradske èetvrti potpredsjednica Vijeæa Gradske èetvrti 15 3. TRNJE Ivan BARE Antun ŠALAMUNEC predsjednik Vijeæa Gradske èetvrti potpredsjednik Vijeæa Gradske èetvrti 15 4. MAKSIMIR Stanko GAÈIÆ Stipan MATOŠ predsjednik Vijeæa Gradske èetvrti potpredsjednik Vijeæa Gradske èetvrti 15 5. PEŠÆENICA - ŽITNJAK Dragan VUÈIÆ Slavica LOVRINOVIÆ predsjednik Vijeæa Gradske èetvrti potpredsjednica Vijeæa Gradske èetvrti 19 6. NOVI ZAGREB - ISTOK Dinko SUTON Dragutin LACKOVIÆ predsjednik Vijeæa Gradske èetvrti potpredsjednik Vijeæa Gradske èetvrti 19 7. NOVI ZAGREB - ZAPAD Goran KUTLIÆ mr. sc. Josip HREN predsjednik Vijeæa Gradske èetvrti potpredsjednik Vijeæa Gradske èetvrti 19 8. TREŠNJEVKA- SJEVER Ivan BUTORAC Željko GRUPKOVIÆ predsjednik Vijeæa Gradske èetvrti potpredsjednik Vijeæa Gradske èetvrti 19 9. TREŠNJEVKA -JUG Saša MOLAN Milivoj SIKIRICA predsjednik Vijeæa Gradske èetvrti potpredsjednik Vijeæa Gradske èetvrti 19 10. ÈRNOMEREC Josip JELIÆ Vesna BREZIÆ predsjednik Vijeæa Gradske èetvrti potpredsjednica Vijeæa Gradske èetvrti 15 11. GORNJA DUBRAVA dr. sc. Miroslav MILIÈEVIÆ Franjo NOVOSEL predsjednik Vijeæa Gradske èetvrti potpredsjednik Vijeæa Gradske èetvrti 19 12. DONJA DUBRAVA Milan DRAŽENOVIÆ Siniša HRBIÆ predsjednik Vijeæa Gradske èetvrti potpredsjednik Vijeæa Gradske èetvrti 15 13. STENJEVEC Vladimir ANDRIÆ Zoran ÈOGELJA predsjednik Vijeæa Gradske èetvrti potpredsjednik Vijeæa Gradske èetvrti 19 14. PODSUSED - VRAPÈE Ivan BIKIÆ Tomislav JELIÆ predsjednik Vijeæa Gradske èetvrti potpredsjednik Vijeæa Gradske èetvrti 15 15. PODSLJEME Krešimir KOMPESAK mr. sc. Željko SAÈIÆ, dipl. iur. predsjednik Vijeæa Gradske èetvrti potpredsjednik Vijeæa Gradske èetvrti 11 16. SESVETE Marijan TOMURAD Dražen MARKOTA predsjednik Vijeæa Gradske èetvrti potpredsjednik Vijeæa Gradske èetvrti 19 17. BREZOVICA Vladimir IVIÈEK Marina PUCEVIÆ predsjednik Vijeæa Gradske èetvrti potpredsjednica Vijeæa Gradske èetvrti 11 1) Gradske èetvrti osnovane su Statutom Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba, br. 19/99.). Odluka o granicama podruèja i sjedištima gradskih èetvrti (Službeni glasnik Grada Zagreba, br. 7/09.). 28 GRADSKI ZASTUPNICI GRADSKE SKUPŠTINE prema obrazovanju, starosti i stranaèkoj pripadnosti Broj zastupnika Gradski zastupnici - ukupno ukupno 51 muškarci žene 35 16 Prema stupnju struènog obrazovanja visoko - ukupno od toga: doktori znanosti magistri znanosti više srednje niže 39 27 12 5 4 2 10 - 3 4 1 7 - 2 1 3 - 3 9 14 11 14 2 6 11 9 7 1 3 3 2 7 12 8 4 3 2 2 1 1 9 7 4 1 2 2 1 1 3 1 2 - 17 1 7 1 10 - Prema starosti do 30 40 50 60 29 godina - 39 godina - 49 godina - 59 godina i više godina Prema stranaèkoj pripadnosti SDP Socijaldemokratska partija Hrvatske HDZ Hrvatska demokratska zajednica HSLS Hrvatska socijalno liberalna stranka HSU Hrvatska stranka umirovljenika HNS Hrvatska narodna stranka HSS Hrvatska seljaèka stranka BUZ Blok umirovljenici zajedno HSP AS Hrvatska stranka prava dr. Ante Starèeviæ Nezavisni gradski zastupnici Nestranaèki * podaci sa stanjem 2. listopada 2013. 29 GRAD ZAGREB 2012. / CITY OF ZAGREB 2012 GEOGRAFSKI POLOŽAJ GEOGRAPHIC POSITION Nadmorska visina Altitude 15° 59' istoène dužine od Greenwicha longitude 15°59'E 45° 49' sjeverne širine / latitude 45° 49'N (mjerna toèka Griè) (Griè reference point) Griè 158 m; Zrinjevac 122 m; Sljeme 1 035 m POVRŠlNA / SURFACE AREA, km2 641,32 KLIMA / CLIMATE Najviša temperatura, °C Maximum temperature, °C Najniža temperatura, °C Minimum temperature, °C Srednja vrijednost tlaka zraka, hPa Average air pressure, hPa Ukupni sunèani sati, h Total hour of sunshine, h Oborine (godišnja kolièina), mm Rainfall (annual), mm +38,0 -11,6 997,1 2 343,6 812,7 STANOVNIŠTVO - Popis 2011. POPULATION 2011 Census Ukupan broj stanovnika Number of inhabitans Stanovništvo prema spolu Population by seks muškarci men žene women Stanovništvo prema starosti Population according to age do 15 godina under 15 years 15 do 64 godina 15 - 64 years 65 i više godina 65 years and over 790 017 369 339 420 678 116 059 537 188 136 770 KUÆANSTVA - Popis 2011. HOUSEHOLD 2011 Census Broj kuæanstava Number of households Prosjeèan broj èlanova u kuæanstvu Average number of persons per household 30 303 441 2,57 STANOVANJE - Popis 2011. HOUSING 2011 Census Stanovi-ukupno Dwellings - total - stanovi za stalno stanovanje - permanent dwellings - stanovi koji se povremeno koriste - dwellings used occasionaly - stanovi u kojima se samo obavljala djelatnost - dwellings used for an activity - nastanjeni stanovi - ocucupied dwellings - prosjeèna površina nastanjenog stana, m2 - average surface area of occupied dwellings, m2 Kolektivni stanovi Collective dwellings 384 333 373 538 5 112 5 683 299 977 71,01 209 PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA NATURAL POPULATION TRENDS Živoroðeni Live births Umrli Deaths Prirodni prirast Population increase Vitalni indeks Index of vitality Sklopljeni brakovi Marriages Razvedeni brakovi Divorces 8 394 na tisuæu stanovnika per 1000 population 10,6 8 329 10,5 65 0,1 100,8 (živoroðeni na 100 umrlih) (live births per 100 deaths) 3 725 4,7 1 472 1,9 MIGRACIJE STANOVNIŠTVA MIGRATION OF POPULATION Migracijski saldo stanovništva Migration balance doseljeni stanovnici immigrants odseljeni stanovnici emigrants 2 152 10 548 8 396 31 ZAPOSLENOST EMPLOYMENT Zaposleni, stanje, 31. ožujka Persons in employment, on March 31st Zaposleni u pravnim osobama, stanje 31. ožujka Persons in employment in legal entities, on March 31st Zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama, stanje 31. ožujka Persons in employment in crafts and trades and free lances, on March 31st Zaposleni osiguranici poljoprivrednici, stanje 31. ožujka Insured private farmers, on March 31st 398 890 362 889 35 426 575 NEZAPOSLENOST UNEMPLOYMENT Nezaposlene osobe prijavljene Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, stanje, 31. ožujka Unemployment persons registered with the Croatian Employment Service, on March 31st Stopa nezaposlenosti, % Unemployment rate, % 41 869 9,5 PLAÆE WAGES Prosjeèna mjeseèna isplaæena neto plaæa po zaposlenom u pravnim osobama svih oblika vlasništva, u kunama Average monthly paid off net per a person in paid employment in legal entities, in kunas Prosjeèna mjeseèna isplaæena bruto plaæa po zaposlenom u pravnim osobama svih oblika vlasništva, u kunama Average monthly gross earning per a person in paid employment in legal entities, in kunas indeksi nominalnih neto plaæa nominal earnings net indices indeksi nominalnih bruto plaæa nominal earnings gross indices 6 385 9 585 99,8 100,6 MIROVINSKO OSIGURANJE PENSION INSURANCE Broj korisnika mirovina (stanje 31. prosinca) Pension beneficiaries, on December 31st Prosjeèna mjeseèna mirovina umanjena za porez i prirez, u kunama Average monthly pension reduced for taxes and surtax, in kunas 32 197 155 2 860 ZDRAVSTVENA ZAŠTITA HEALTH CARE Broj doktora medicine Number of doctors - od toga specijalisti whereof specialists Ostali zdravstveni djelatnici Other medical workers Domovi zdravlja Health centres Bolnice Hospitals - od toga klinike whereof clinics Broj bolnièkih postelja Number of hospital beds Broj bolesnika u bolnicama Number of patients in hospitals Izvanbolnièke poliklinike (samostalne zdravstvene ustanove) Polyclinics outside hospital premises (autonomous medical institutions) Ljekarne Pharmacies 4 153 3 139 10 843 5 14 8 6 878 262 628 162 227 SOCIJALNA SKRB SOCIAL WELFARE Djeèji vrtiæi i druge pravne osobe koje ostvaruju programe predškolskog odgoja Kindergartens and other legal entities implementing preschool education programmes Od toga / whereof - djeèji vrtiæi kindergartens - druge pravne osobe other legal entities Broj smještene djece Number of children Domovi uèenika Pupil dormitories Broj uèenika u domovima Number of pupils Studentski domovi Student dormitories Broj studenata u domovima Number of students in student dormitories Domovi socijalne skrbi za odrasle i starije osobe (2010.) Social welfare institutions for adult and elderly persons Broj korisnika (2010.) Number of recipients 285 271 14 38 175 14 2 449 4 7 260 38 4 657 33 INDUSTRIA INDUSTRY Struktura industrije prema podruèjima NKD-a 2007., % Industry structure according to NKD 2007. sections, % B Rudarstvo i vaðenje Mining and quarryng C Preraðivaèka industrija Manufacturing D Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija Electricity, gas, steam and air conditioning supply 0,25 83,19 16,56 ENERGETIKA, VODOOPSKRBA, ODVODNJA POWER INDUSTRY, WATER SUPPLY, SEWAGE Potrošnja elektriène energije (u tisuæama MWh) Electricity consumption (thousands MWh) Potrošnja plina (000 000 kWh) Gas consumption (000 000 kWh) Potrošnja vode (u tisuæama m3) Water consumption (thousand m3) Dužina cjevovoda za dovod vode (u km) Water distribution pipeline length (kilometers) Broj prikljuèaka na vodovod Number of water supply system services Dužina kanalizacijske mreže (u km) Sewage network length (kilometers) Broj uliènih slivnika Number of gully-holes Odloženi otpad (u tonama) Disposed waste quantity (tonne) Broj vatrogasnih intervencija Number offire - brigade calls 2 803 3 510 59 854 2 358 81 742 1 835 55 000 462 634 1 387 PRIJEVOZ, SKLADIŠTENJE I VEZE TRANSPORT, STORAGE AND COMMUNICATIONS Gradski prijevoz Public transportation: tramvaj - prevezeni putnici (u tisuæama) streetcar - number of passengers (000) Autobus - prevezeni putnici (u tisuæama) bus - number of passengers (000) Broj taxi vozila / Taxis Broj registriranih vozila na motorni pogon Number of registered motor vehicles od toga: whereof - osobnih automobila / passenger cars - teretnih i radnih vozila / trucks - motocikla / motorcycles 34 167 555 77 077 1 435 342 345 286 742 29 327 8 100 Zraèni promet - otpremljeni i prispjeli putnici air traffic - transported passengers Poštanski uredi Number of post offices Broj poštonoša Number of postman 2 342 309 74 424 DISTRIBUTIVNA TRGOVINA DISTRIBUTIVE TRADE Prodavaonice/servisi u trgovini na malo (2010.) Sales outlets - retail trade Zaposleni (2010.) Persons in employment Tržnice Market-hall 8 635 54 158 22 SAJMOVI / FAIRS Zagrebaèki velesajam Zagreb Fair - broj sajmova number of fairs - broj izlagaèa number of exhibitors domaæi / domestic inozemni / foreign Posjetitelja (u tisuæama) Visitors, 000 19 2 570 1 586 984 195 TURIZAM / TOURISM Hoteli / Hotels - postelja number of beds Hosteli / Youth hotels and hostels - postelja number of beds Turisti / Tourists - od toga inozemni foreign Noæenja turista Tourists nights - od toga inozemni foreign 48 6 660 19 1 141 767 366 590 538 1 245 669 963 863 35 OBRAZOVANJE EDUCATION Osnovne škole - ukupno, poèetak šk. g. 2012./2013. Primary school - total, beginning school year 2012/2013 broj uèenika number of enrolments broj nastavnika number of teachers Srednje škole - ukupno, poèetak šk. g. 2012./2013. Secondary school - total, beginning school year 2012/2013 broj uèenika numbers of enrolments broj nastavnika numbers of teachers Visoka uèilišta - ukupno, akademska godina 2011./2012. Institutions of higher education - total, 2011/2012 academic year studenti - ukupno students - total Fakulteti University faculties upisani studenti - ukupno students enrolled - total struèni studij - studenti professional study - students sveuèilišni studij - studenti university - students Umjetnièke akademije Academies of art upisani studenti students enrolled Visoke škole Schools of professional higher education upisani studenti - ukupno students enrolled - total Veleuèilišta Polytechincs upisani studenti - ukupno students enrolled - total Studenti koji su diplomirali na visokim uèilištima u 2012. Students graduated from institutions of higher education in 2012 138 55 708 4 862 107 40 741 4 385 58 70 295 33 53 822 1 901 51 921 3 1 130 18 5 322 4 10 021 17 727 KULTURA / CULTURE Kazališta Theatres - predstava / perform - sjedišta / seats - posjetitelja / attendance 36 60 4 984 6 866 1 044 273 Kino dvorane Cinemas - sjedišta / seats - posjetitelja (u tisuæama) / attendance, 000 Muzeji 2012. Museums Zbirke 2012. Art collections - posjetitelji muzeja i zbirki attendance of museums and art collections Zagrebaèka filharmonija Zagreb Filharmony - koncerti u Zagrebu concerts in Zagreb - posjetitelji u Zagrebu visitors in Zagreb Profesionalni orkestri, ansambli i zborovi Professional orchestras, team and choirs Knjižnice (stanje 2010.) Libraries - knjige i èasopisi (u tisuæama) books and magazines, 000 ZOO - broj životinja ZOO - number of animal species - posjetitelja attendane - od toga djeca children Botanièki vrt Prirodoslovno-matematièkog fakulteta Botanical gardens of Faculty of natural sciences and mathematics - površina u m2 surface area in m2 - broj biljnih svojti number of plants taxons 10 9 660 2 110 32 20 512 647 43 60 250 14 371 10 962 3 560 260 769 96 315 47 000 10 000 ŠPORT / SPORT (2009.) Športski savezi Sport associations Klubovi: Clubs - nogometni/football - kuglaèki/bowling - teniski/tennis, squash - rukometni/handball - košarkaški/basketball Ukupno aktivnih èlanova Number of active members 53 664 85 23 49 21 31 58 160 37 NEPOKRETNA KULTURNA DOBRA / IMMOVABLE CULTURAL HERITAGE UPISANA U REGISTAR KULTURNIH DOBARA REPUBLIKE HRVATSKE REGISTERED IN THE REGISTER OF THE CULTURAL PROPERTY OF THE REPUBLIC OF CROATIA - Lista zaštiæenih kulturnih dobara i List of registered cultural property, and - Lista preventivno zaštiæenih dobara List of cultural property under preventive protection Arheološka baština Archaeological heritage Arheološki lokalitet Archeological site Arheološko podruèje Archaeological area Povijesna graditeljska cjelina Historical architectural ensemble Gradska naselja Urban settlements Seoska naselja Rural settlements Povijesni sklop i graðevina Historical complex and building Graditeljski sklop Architectural complex Civilna graðevina Civilian building Sakralna graðevina Sacral building Etnološka baština Ethnological heritage Etnološko podruèje Ethnological area Etnološka graðevina Ethnological building Memorijalna baština Memorial heritage Memorijalno i povijesno podruèje Memorial and historical area Memorijalni objekt, javna plastika i fontane Memorial structure, public sculptures and fountains 5 2 7 10 47 405 Izvor: Grad Zagreb, Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode Source: City of Zagreb, City Institute for the Conservation of Cultural and Natural Heritage 38 43 4 48 1 34 POKRETNA KULTURNA DOBRA / MOVABLE CULTURAL HERITAGE UPISANA U REGISTAR KULTURNIH DOBARA REPUBLIKE HRVATSKE REGISTERED IN THE REGISTER OF THE CULTURAL PROPERTY OF THE REPUBLIC OF CROATIA - Lista zaštiæenih kulturnih dobara i List of registered cultural property, and - Lista preventivno zaštiæenih dobara List of cultural property under preventive protection Pojedinaèni predmeti Individual objects Zbirke predmeta (zbirke, muzeji, knjižnice, arhvi i sl.) Collections of objects Nematerijalna kulturna dobra Intangible cultural heritage 78 151 6 Izvor: Grad Zagreb, Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode Source: City of Zagreb, City Institute for the Conservation of Cultural and Natural Heritage ZAŠTIÆENA PRIRODNA PODRUÈJA PROTECTED NATURAL AREAS Park prirode Nature park Posebni rezervat Special reserve Znaèajni krajobraz Significant landscape Spomenik prirode Nature monument Spomenik parkovne arhitekture Park architecture monument 1 7 3 2 18 Izvor: Ministarstvo zaštite okoliša i prirode - Uprava za zaštitu prirode Source: Ministry of Environmental and Nature Protection - Directorate for Nature Protection 39 THE HONORARY CITIZENS OF CITY OF ZAGREB Od 1850. - 1918. Od 1919. - 1934. Od 1945. - 1990. 1990. Majka Tereza 1992. dr. sc. Franjo Tuðman 1998. barunica Margareth Thatcher 2000. akademik Dragutin Tadijanoviæ 2005. športašica Janica Kosteliæ 2008. Veæeslav Holjevac (posmrtno) 2010. Edo Murtiæ (posmrtno) 26 8 10 NAGRADA ZAGREPÈANKA GODINE1) ZAGREB WOMAN OF THE YEAR AWARD 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. gospoða Ana Rukavina Erceg, novinarka (posmrtno) gospoða Slavica Jakoboviæ Fribec, prof. gospoða prof.dr.sc. Mirjana Krizmaniæ gospoða mr. sc. Maja Mamula Ðurðica Krnjak gospoða Ljubica Matijeviæ-Vrsaljko, odvjetnica gospoða Marija Sliškoviæ NAGRADA LUKA RITZ - NASILJE NIJE HRABROST ADWARD LUKA RITZ - VIOLENCE IS NOT COURAGE 2010. Pavao Škoko Gavranoviæ, uèenik osnovne škole Lovro pl. Mataèiæ Kristijan Vincetiæ, uèenik Željeznièke tehnièke škole u Zagrebu 2011. Stjepan Mrganiæ, uèenik I. Osnovne škole Dugave Dominik Bartoloviæ, uèenik Tehnièke škole Ruðer Boškoviæ 2012. Paula Kadiæ, uèenica osnovne škole Voltino Marija Gašparoviæ, uèenica Prve gimnazije 2013. Katja Komazec, uèenica osnovne škole Ivana Filipoviæa Lamia Beloševiæ, uèenica Gornjogradske gimnazije NAGRADA GRADA ZAGREBA1) CITY OF ZAGREB AWARD Broj nagraðenih Godina 1) 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. Ukupno 17 15 13 15 15 15 15 15 16 15 17 15 16 Broj osoba, grupa Broj i skupina autora ustanova/udruga 14 11 9 13 11 11 12 12 10 13 13 12 14 2 3 3 3 3 2 2 2 2 4 3 1 Broj poduzeæa/tvrtki 1 1 1 2 1 1 1 1 4 1 Odluka o javnim priznanjima Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba, br. 4/00., 8/02., 1/04., 20/04., 18/06., 16/09. i 3/10.) 40 Dobitnici NAGRADE GRADA ZAGREBA u 2013. 1. Dejan Aæimoviæ, - dramski umjetnik - akademski glumac i redatelj 2. Prof. dr. sc. Mijo Bergovac, - predsjednik Zavièajnog društva Meðimurje 3. Dunja Brozoviæ Ronèeviæ, - glavna urednica, Lana Hudeèek i Milica Mihaljeviæ, - urednice, te autori: Matea Birtiæ, Goranka Blagus Bartolec, Lana Hudeèek, Ljiljana Jojiæ, Barbara Kovaèeviæ, Kristian Lewis, Ivana Matas Ivankoviæ, Milica Mihaljeviæ, Irena Miloš, Ermina Ramadanoviæ i Domagoj Vidoviæ 4. II. GIMNAZIJA 5. Prof. dr. sc. Vera Garaj-Vrhovac, - znanstvena savjetnica na Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu, redovna profesorica na Prirodoslovno-matematièkom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu, predsjednica Hrvatskoga genetièkog društva 6. Mila Kirinèiæ-Degan, - sopranistica 7. Orguljaši Ante Knešaurek i Pavao Mašiæ 8. Sonja Manojloviæ, - pjesnikinja 9. Prof. dr. sc. Boris Pegan, - otorinolaringolog i otokirurg 10. Sandra Perkoviæ, - atletièarka, èlanica Atletskog kluba Dinamo - Zrinjevac, olimpijska pobjednica u bacanju diska 11. Dr. sc. Vlatko Previšiæ, - znanstveni savjetnik i redoviti profesor u trajnom zvanju 12. Mladen Stilinoviæ 13. Bože Šimleša, - novinar, publicist, humanist 14. Školska knjiga d. d. 15. Dubravka Vrgoè, - ravnateljica Zagrebaèkog kazališta mladih (ZKM) 16. Boris Šprem (posmrtno) GRADOVI S KOJIMA JE POTPISAN DOKUMENT 0 SURADNJI CITIES THAT THE COOPERATION DOKUMENT HAS BEEN SIGNED WITH 1963. 1966. 1966. 1966. 1967. 1967. 1968. 1971. 1973. 1975. 1975. 1975. 1975. 1980. 1980. 1994. 1994. 1995. 1997. 2000. Bologna, Italija Leipzig, Njemaèka Brno, Èeška Republika Salzburg, Republika Austrija Mainz, Njemaèka Plovdiv, Bugarska Sankt-Peterburg, Rusija Tromso/ , Norveška Kyoto, Japan Birmingham, V. Britanija Cluj-Napoca, Rumunjska Krakow, Poljska Lisboa, Portugal Pittsburgh, SAD Shanghai, NR Kina Beè, Austrija Budapest, Maðarska Beijing, NR Kina Buenos Aires, Argentina Dayton, Ohio, SAD 2001. 2001. 2001. 2003. 2004. 2006. 2007. 2008. 2008. 2008. 2008. 2009. 2009. 2009. 2011. 2012. 2012. 2012. 2013. Ljubljana, Slovenija Moskva, Ruska Federacija Sarajevo, Bosna i Hercegovina Budapest, Maðarska Moskva, Rusija Knin, Hrvatska Milano, Italija Nin, Hrvatska Ludbreg, Hrvatska Ankara, Turska Peèuh, Maðarska Prag, Èeška Opatija, Hrvatska Beè, Austrija Varšava, Poljska Rim, Italija Sofia, Bugarska Priština, Kosovo Šangaj, Narodna Republika Kina 41 UVODNE NAPOMENE Zakonom o podruèjima županija, gradova i opæina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine br. 86/2006.) i Zakonom o Gradu Zagrebu (Narodne novine br. 62/2001.), Grad Zagreb je posebna jedinstvena, teritorijalna, upravna i samoupravna jedinica koja ima svojstvo županije. Grad Zagreb je tijekom proteklih vremena mijenjao ustroj i teritorij, pa se podaci za ranija razdoblja koje objavljujemo u serijama odnose na tadašnje teritorijalno ustrojstvo Grada. Od 1998. godine teritorijalni ustroj Grada Zagreba nije se mijenjao. Vrijednosni pokazatelji u serijama prikazani su u kunama, a kuna je novèana jedinica s kojom je od 30. svibnja 1994. godine ostvarena monetarna suverenost Republike Hrvatske (Narodne novine br. 37/94.). Uvoðenju kune u financijski sustav Republike Hrvatske prethodila je monetarna transformacija, kada je 23. prosinca 1991. godine (Narodne novine br. 71/91.), u monetarni sustav Republike Hrvatske, nakon dinara, uvedena novèana jedinica hrvatski dinar (HRD). Statistièki podaci do 1997. godine agregirani su po Jedinstvenoj klasifikaciji djelatnosti (JKD), a od 1997. godine agregiraju se prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti - NKD (NN, br. 3/97. i 7/97.), prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti - NKD 2002. (NN, br. 13/03.) zatim prema novoj Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. - NKD 2007. (NN, br. 58/07. i 72/07.) utemeljenim na europskoj klasifikaciji djelatnosti NACE, - koja je obvezna za države èlanice Europske unije. Time su podaci iz ovog Ljetopisa postali dio meðunarodnog informacijskog sustava. Nacionalna i Jedinstvena klasifikacija djelatnosti nisu usporedivi standardi. Podatke agregirane na razinama NKD-a 2002., NKD-a 2007. i JKD-a nije moguæe povezivati osim za »Ukupno«. Osim promjene klasifikacije u mnogim podruèjima djelatnosti promijenjen je sustav istraživanja. Kod ovih promjena zbog primjene novih metodologija, oznaèen je prekid serije znakom #. 42 USTROJSTVO GRADA ZAGREBA Do 14. studenog 1990. godine Gradsku zajednicu opæina èine opæine: Centar, Èrnomerec, Dubrava Maksimir, Medvešèak, Novi Zagreb, Pešèenica, Samobor, Sesvete, Susedgrad, Trešnjevka, Trnje, Velika Gorica i Zaprešiæ (Zakon o utvrðivanju podruèja Gradske zajednice opæina Zagreb NN, br. 55/86. i 13/87.). od 14. studenog 1990. do prosinca 1992. godine Zakonom o spajanju opæina s podruèja Gradske zajednice Zagreb i prestanku Gradske zajednice Zagreb (NN, 47/90. i 33/92.) ukinuta je Gradska zajednica opæina i sve opæine i osnovana jedinstvena opæina Grad Zagreb. U razdoblju od svibnja 1992. god. do kraja prosinca 1992. god. Gradu je bila pripojena i opæina Dugo Selo. od 31. prosinca 1992. do 20. rujna 1995. godine U Županijskom ustroju Republike Hrvatske Grad Zagreb je posebna, jedinstvena teritorijalna i upravna cjelina, koja ima položaj županije (Zakon o podruèjima županija, gradova i opæina u Republici Hrvatskoj, NN, br. 90/92.). Županija Grad Zagreb obuhvaæa bivše opæine: Centar, Èrnomerec, Dubrava, Maksimir, Medvešèak, Novi Zagreb, Pešèenica, Sesvete, Susedgrad, Trešnjevka, Trnje, Velika Gorica i dio (11 naselja) Zaprešiæa. Ukupno Grad Zagreb èini 176 naselja (Zakon o Gradu Zagrebu, NN, br. 90/92.). od 20. rujna 1995. godine do 30. sijeènja 1997. godine Zakonom o Zagrebaèkoj županiji (NN, br. 69/95.) izvršeno je spajanje Županije Zagrebaèke i Grada Zagreba. Ustrojena je Zagrebaèka županija koju èine: Grad Zagreb i gradovi: Jastrebarsko, Samobor, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec, Zaprešiæ i 25 opæina: Bedenica, Bistra Brckovljani, Brdovec, Dubrava, Dubravica, Dugo Selo, Farkaševac, Gradec, JakovIje, Klinèa Selo, Krašiæ, Kravarsko, Luka, Marija Gorica, Orle, Pisarovina, Pokupsko, Preseka, Pušæa, Rakovec, Rugvica, Stupnik, Sveta Nedjelja i Žumberak. Grad Zagreb postaje posebna, jedinstvena teritorijaIna, upravna cjelina unutar Zagrebaèke županije, a nakon izdvajanja bivše opæine Velika Gorica, dijela (11 naselja) bivše opæine Zaprešiæ i novoosnovane opæine Stupnik (koja se izdvojila iz bivše opæine Novi Zagreb i postala opæina Zagrebaèke županije) èine ga 69 naselja. od 30. sijeènja 1997. godine Zakonom o podruèjima županija, gradova i opæina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 10/97., 124/97., 68/98., 22/99., 117/99., 86/06.) Grad Zagreb je samostalna, jedinstve- na, teritorijalna i upravna jedinica koja ima položaj županije. U sastavu Grada je 70 naselja (naselje Horvati iz opæine Stupnik ponovno je postalo naselje Grada Zagreba). od 14. prosinca 1999. godine Statutom Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba br. 19/99.) osnovane su gradske èetvrti (17) i mjesni odbori kao oblici mjesne samouprave. Odluka o granicama podruèja i sjedištima gradskih èetvrti (Službeni glasnik Grada Zagreba br. 20/00. i 7/09.). Odlukom o ustrojstvu i djelokrugu gradskih upravnih tijela (Službeni glasnik Grada Zagreba, br. 11/05.) osnovani su podruèni uredi za podruèje jedne ili više gradskih èetvrti Grada Zagreba, kao podruène jedinice Gradske uprave. 43 NASELJA GRADA ZAGREBA - Popis 2011. Stanovnici Naselja1) GRAD ZAGREB - ukupno Površina,2) km2 ukupno Privatna kuæanstva muškarci žene ukupno 641,32 790 017 369 339 420 678 Adamovec 7,78 975 478 497 269 Belovar 3,58 378 179 199 99 Blaguša 5,80 594 281 313 175 Stanovi od toga ukupno obiteljska 303 441 209 430 stanovi za stalno stanovanje 384 333 373 538 226 425 287 84 126 118 140 257 213 Botinec 0,35 9 4 5 3 3 3 3 Brebernica 2,52 49 24 25 18 10 36 21 Brezovica 4,50 594 287 307 163 130 180 179 Budenec 2,83 323 161 162 101 76 141 141 Buzin 3,22 1 055 517 538 343 279 414 410 Cerje 1,21 398 194 204 113 99 141 121 Demerje 10,23 721 366 355 221 182 277 268 Desprim 0,50 377 190 187 110 95 128 126 Dobrodol 4,32 1 203 604 599 349 301 608 420 Donji Èehi 1,72 232 112 120 73 58 94 91 Donji Dragonožec 3,35 577 262 315 185 143 312 224 160 Donji Trpuci 10,01 428 204 224 132 103 243 Drenèec 2,09 131 66 65 40 36 46 43 Drežnik Brezovièki 0,70 656 328 328 184 153 200 197 Dumovec 3,27 903 465 438 255 221 285 281 Ðurðekovec 2,80 778 373 405 255 203 392 321 Gajec 2,40 311 140 171 94 86 112 104 Glavnica Donja 6,84 544 255 289 160 124 224 193 Glavnica Gornja 1,59 226 109 117 67 45 131 84 Glavnièica 4,31 229 105 124 61 52 77 77 Goli Breg 2,09 406 187 219 121 99 139 135 Goranec 3,29 449 217 232 138 107 300 166 Gornji Èehi 2,15 363 177 186 104 89 114 111 109 Gornji Dragonožec 3,11 295 159 136 94 67 189 Gornji Trpuci 3,62 87 48 39 35 25 98 42 Granèari 0,94 221 107 114 63 57 69 66 Havidiæ Selo Horvati Hrašæe Turopoljsko 1,95 53 24 29 17 12 71 23 20,77 1 490 705 785 419 346 504 451 2,74 1 202 594 608 370 301 438 430 Hrvatski Leskovac 3,33 2 687 1 367 1 320 818 686 951 935 Hudi Bitek 1,93 441 203 238 134 112 150 146 Ivanja Reka 3,37 1 800 874 926 579 475 652 652 Jesenovec 2,72 460 230 230 116 102 170 125 Ježdovec 7,71 1 728 835 893 487 413 612 572 44 Stanovnici Naselja1) Površina,2) km2 ukupno muškarci Privatna kuæanstva žene ukupno od toga obiteljska Stanovi ukupno stanovi za stalno stanovanje Kašina 8,37 1 548 756 792 470 379 596 Kašinska Sopnica 2,15 245 117 128 77 58 173 85 Kuèilovina 2,46 219 104 115 77 64 171 105 Kuæanec Kupineèki Kraljevec Lipnica 539 0,22 228 109 119 78 62 127 106 26,02 1 957 972 985 558 483 815 603 3,53 207 98 109 66 53 119 72 1 066 Luèko 2,58 3 010 1 501 1 509 927 767 1 076 Lužan 7,32 719 344 375 191 165 224 222 Mala Mlaka 3,98 636 311 325 153 130 211 204 Markovo Polje 2,35 425 210 215 126 103 139 138 Moravèe 6,91 663 323 340 204 160 302 249 Odra 13,11 1 866 879 987 551 464 931 918 Odranski Obrež 10,91 1 578 753 825 455 387 498 495 Paruževina 3,80 632 319 313 212 157 504 256 Planina Donja 4,86 554 262 292 171 129 261 209 Planina Gornja 6,82 247 127 120 77 65 101 86 Popovec 2,59 937 470 467 296 242 379 369 Prekvršje 2,51 809 392 417 264 209 628 347 Prepuštovec 2,17 332 155 177 113 86 157 133 36,19 54 085 26 027 28 058 17 243 14 107 22 252 22 130 323 Sesvete Soblinec 2,58 978 493 485 263 239 331 Starjak 2,15 227 117 110 69 58 109 77 Strmec 13,26 645 315 330 191 166 202 200 Šašinovec 10,16 678 325 353 189 152 283 278 2,00 271 124 147 95 69 255 138 Veliko Polje 1,23 1 668 816 852 513 433 742 729 Vuger Selo 1,43 273 134 139 84 67 194 104 Šimunèevec Vugrovec Donji 0,49 442 215 227 123 106 188 156 Vugrovec Gornji 2,08 357 176 181 112 90 297 139 Vurnovec 0,95 201 95 106 76 58 94 88 Zadvorsko 2,12 1 288 634 654 399 346 442 435 305,96 688 163 319 969 368 194 271 880 183 496 342 028 334 299 2,42 556 266 290 173 140 195 195 Zagreb Žerjavinec 1) Naselja Grada Zagreba prikazana su prema Zakonu o podruèjima þupanija, gradova i opãina u Republici Hrvatskoj (NN, br.10/97.). Promjena podruèja i granica naselja Dobrodol, Markovo polje i Ðimunèevec - Odluka o granicama naselja u Gradu Zagrebu (Sluþbeni glasnik Grada Zagreba, br. 07/07.). 2) Podaci o površinama preuzeti su od Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove. 45 GRADSKE ÈETVRTI GRADA ZAGREBA - Popis 2001. Površina,1) km2 Gradska èetvrt Ukupan broj stanovnika Privatna kuæanstva Stanovi ukupno od toga: obiteljska ukupno za stalno stanovanje GRAD ZAGREB - ukupno 641,32 779 145 275 464 205 273 312 902 304 163 I. Donji grad II. Gornji grad - Medvešèak III. Trnje IV. Maksimir V. Pešèenica - Žitnjak VI. Novi Zagreb - istok VII. Novi Zagreb - zapad VIII. Trešnjevka - sjever IX. Trešnjevka - jug X. Èrnomerec XI. Gornja Dubrava XII. Donja Dubrava XIII. Stenjevec XIV. Podsused - Vrapèe XV. Podsljeme XVI. Sesvete XVII. Brezovica 3,02 10,19 7,36 14,97 35,30 16,54 62,64 5,81 9,84 24,23 40,26 10,81 12,18 36,16 59,43 165,25 127,33 45 108 36 384 45 267 49 750 58 283 65 301 48 981 55 358 67 162 38 762 61 388 35 944 41 257 42 360 17 744 59 212 10 884 18 201 14 061 17 519 18 396 20 568 24 592 16 930 21 644 24 938 14 057 19 937 11 126 13 620 14 108 5 600 17 169 2 998 11 549 9 481 12 208 13 269 15 274 18 150 12 949 14 684 18 478 10 231 15 838 9 165 10 893 11 260 4 567 14 710 2 567 21 548 16 437 20 280 21 306 22 899 25 977 18 421 25 639 27 463 16 341 23 206 12 172 14 985 15 378 6 734 20 172 3 944 20 379 15 956 19 920 20 882 22 729 25 894 18 282 25 154 27 266 15 954 21 873 12 107 14 908 15 073 6 363 18 216 3 207 1)Odluka o granicama podruèja i sjedišta gradskih èetvrti (Sl. gl. Grada Zagreba, br. 7/2009.) Gradske èetvrti, stanovništvo, Popis 2001. 80 000 ukupno žene 70 000 60 000 stanovnici 50 000 40 000 30 000 20 000 10 000 46 BREZOVICA SESVETE PODSLJEME PEDSUSEDVRAPÈE STENJEVEC DONJA DUBRAVA GORNJA DUBRAVA ÈRNOMEREC TREŠNJEVKAJUG TREŠNJEVKASJEVER NOVI ZAGREBZAPAD NOVI ZAGREBISTOK PEŠÈENICAŽITNJAK MAKSIMIR TRNJE GORNJI GRADMEDVEŠÈAK DONJI GRAD gradske èetvrti GRADSKE ÈETVRTI GRADA ZAGREBA - Popis 2011. Stanovnici Površina,1) km2 ukupno muškarci žene Gradske èetvrti GRAD ZAGREB - ukupno 641,32 I. Donji Grad II. Gornji grad - Medvešèak III. Trnje IV. Maksimir V. Pešèenica - Žitnjak Privatna kuæanstva ukupno Stanovi stanovi za od toga: ukupno stalno obiteljska stanovanje 790 017 369 339 420 678 303 441 209 430 384 333 373 538 3,02 37 024 16 334 20 690 16 616 9 673 23 397 10,19 30 962 14 162 16 800 12 904 8 180 17 088 21 571 16 558 7,36 42 282 19 202 23 080 18 352 11 340 23 366 22 935 14,97 48 902 22 437 26 465 19 098 12 966 24 525 24 104 35,30 56 487 26 381 30 106 21 628 14 723 26 711 26 483 VI. Novi Zagreb - istok 16,54 59 055 27 046 32 009 24 827 16 581 28 966 28 804 VII. Novi Zagreb - zapad 62,64 58 103 27 714 30 389 21 564 15 104 27 343 26 977 VIII. Trešnjevka - sjever 5,81 55 425 25 583 29 842 23 783 14 462 31 345 30 773 IX. Trešnjevka - jug 9,84 66 674 30 932 35 742 28 055 18 277 34 158 33 767 X. Èrnomerec XI. Gornja Dubrava XII. Donja Dubrava 24,23 38 546 17 925 20 621 15 175 10 288 19 693 19 290 40,26 61 841 29 332 32 509 21 257 16 004 26 091 24 736 10,81 36 363 17 335 19 028 12 319 9 448 14 736 14 637 XIII. Stenjevec 12,18 51 390 24 435 26 955 18 983 13 893 23 295 22 991 XIV. Podsused - Vrapèe 36,16 45 759 21 584 24 175 16 781 12 455 19 958 19 595 59,43 19 165 XVI. Sesvete XV. Podsljeme 165,25 70 009 XVII. Brezovica 127,33 12 030 9 215 6 591 5 127 8 810 8 419 21 950 17 951 30 155 27 959 3 558 2 958 4 696 3 939 5 849 6 181 Odluka o granicama podruèja i sjedištima gradskih èetvrti (Službeni glasnik Grada Zagreba, br. 07/2009.). Gradske èetvrti, stanovništvo, Popis 2011. 80 000 70 000 60 000 50 000 ukupno žene 40 000 30 000 20 000 10 000 gradske èetvrti Brezovica Sesvete Podsljeme Podsused - Vrapèe Stenjevec Donja Dubrava Gornja Dubrava Èrnomerec Trešnjevka - jug Trešnjevka - sjever Novi Zagreb - zapad Novi Zagreb - istok Pešèenica - Žitnjak Maksimir Trnje Donji Grad 0 Gornji grad Medvešèak broj stanovnika 1) 9 950 33 873 36 136 47 1. Geografski i meteorološki podaci 1.1. Geografski položaj i visina grada nad morem Položaj prema opservatoriju na Grièu , 15o59 Istoèna dužina (Greenwich) , 45o49 Sjeverna širina Visina u metrima iznad površine mora Zrinjevac (centar grada) 122 Griè 158 1 035 Sljeme 1.2. Površina, stanovništvo i naselja Površina, km2 Ukupni broj stanovnika (Stanje Popisa 2011.) Broj stanovnika na km2 Broj naselja 641,32 790 017 1 232 70 1.3. Gradske prometnice, važniji prometni pravci - izbor prema dužini Dužina,1) um Slavonska avenija Ljubljanska avenija 13 120 8 120 Dužina,1) um Radnièka cesta 6 040 Avenija Dubrovnik 3 795 Aleja Bologne (do èvora Jarek) 7 800 Dubrava 3 300 Branimirova ulica 7 670 Maksimirska cesta 3 150 Ilica 6 260 Savska cesta 2 610 Avenija Vukovar 6 190 Zvonimirova 1 730 1)podloga u mjerilu 1:5 000 Izvor: Zagrebaèke ceste d.o.o. 48 1.4. Temperatura zraka i kolièina oborina u razdoblju 1862.-2010. - prema mjerenju Meteorološkog opservatorija Zagreb - Griè Srednje dnevne temperature zraka (°C) Dan Sijeèanj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 0,8 0,8 1,0 0,6 0,2 0,4 0,6 0,2 0,2 0,3 0,6 0,4 0,0 -0,3 -0,2 0,1 0,3 0,2 0,1 0,4 0,3 0,2 0,3 0,1 0,5 0,5 0,6 0,6 0,6 0,6 1,0 1,1 1,6 1,7 1,7 2,0 2,0 1,8 1,8 1,9 2,0 2,3 2,3 1,9 1,8 1,7 2,1 2,6 2,6 2,9 3,0 3,2 3,1 3,5 3,7 4,2 4,3 4,6 4,7 4,8 0,4 2,6 Srednja temperatura zraka (°C) Velja- Ožuèa jak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz 4,7 4,7 4,8 5,0 5,2 5,4 5,7 5,7 5,9 6,2 6,3 6,2 6,1 6,3 6,8 7,1 7,3 7,6 7,8 7,8 8,1 7,8 8,1 8,4 9,0 9,0 9,3 9,4 9,4 9,6 9,9 10,4 10,3 10,8 10,9 10,9 11,0 11,2 10,6 10,6 10,6 10,8 11,1 11,4 11,3 11,8 12,0 11,8 11,6 12,1 12,6 12,5 12,8 13,0 12,9 13,3 13,7 13,5 13,4 13,6 13,9 14,2 14,4 14,8 14,7 14,2 14,9 15,3 15,2 15,4 15,4 15,5 16,0 16,2 16,5 16,6 16,6 16,7 17,0 17,0 16,8 17,0 17,1 17,2 17,3 17,7 17,8 17,8 18,1 18,3 18,5 18,6 18,6 18,7 19,0 19,0 19,0 19,2 19,2 19,6 19,5 19,7 19,3 19,3 19,3 19,3 19,4 19,1 19,0 19,4 19,6 20,1 20,1 20,5 20,4 20,4 20,3 20,6 20,7 20,7 20,6 20,8 21,1 21,3 21,5 21,6 21,5 21,6 21,5 21,5 21,5 21,3 21,3 21,4 21,8 21,9 22,0 22,1 22,1 22,4 21,9 22,2 21,9 22,2 22,2 22,2 21,6 21,9 22,2 22,1 22,0 22,0 22,0 22,3 22,5 22,1 21,8 21,8 21,8 21,7 21,7 21,7 21,6 21,3 21,3 21,4 21,4 21,6 21,2 21,1 21,0 21,0 21,2 20,7 20,5 20,3 20,5 20,1 20,2 19,9 19,8 19,9 19,5 19,1 7,1 11,9 19,7 21,8 21,0 16,4 Rujan 19,1 19,2 19,3 19,1 18,6 18,7 18,6 18,6 18,3 18,0 18,1 17,8 17,3 17,3 17,3 17,1 16,7 16,8 16,6 16,7 16,1 16,0 15,9 15,7 15,7 15,5 15,3 15,2 15,1 15,2 17,2 Listopad Studeni Prosinac 15,1 14,7 14,6 14,1 13,8 13,8 13,6 13,4 13,2 13,0 12,7 12,6 12,5 12,4 12,2 11,9 11,5 11,0 10,9 10,8 10,7 10,5 10,7 10,3 10,1 9,9 9,6 9,6 9,6 9,1 9,3 8,9 8,8 8,8 8,7 8,6 8,4 8,2 8,1 7,9 7,7 7,1 7,0 6,9 6,8 6,6 6,4 5,8 5,3 5,2 5,3 5,1 4,8 4,6 4,6 4,5 4,2 4,1 4,0 4,2 4,0 3,9 3,6 3,1 3,2 3,2 3,2 2,9 2,7 2,5 2,1 2,0 2,1 2,2 2,1 1,9 1,7 1,7 1,8 1,8 1,7 1,4 1,2 1,0 1,0 0,9 0,9 0,7 1,0 1,2 1,4 1,1 11,9 6,3 2,0 Najviše temperature (°C) s danom nastupa °C godina dan 19,0 2001. 7. 21,6 26,1 28,7 1998. 1989. 1947. 16. 31. 28. 33,4 37,0 40,3 37,3 34,2 27,6 25,0 21,5 2008. 1935. 1950. 1952. 1946. 1971. 1963. 1989. 27. 28. 5. 16. 7. 23. 16. 17. Najniže temperature (°C) s danom nastupa °C godina dan -22,2 1942. 24. -21,7 -17,0 -1,9 1940. 1888. 1929. 15. 5. 6. 0,5 4,6 7,3 7,3 2,3 -6,0 -9,7 -18,7 1953. 1928. 1948. 1894. 1889. 1920. 1884. 1927. 11. 3. 11. 22. 27. 30. 27. 22. Najveæe 24-satne kolièine oborina (mm) s danom nastupa mm godina dan 40,7 1877. 13. 43,3 53,6 42,1 1942. 1917. 1931. 10. 25. 20. 67,5 57,5 95,8 118,8 81,6 82,8 63,6 50,9 1921. 1986. 1989. 1926. 1987. 1932. 1925. 1868. 31. 15. 4. 9. 28. 4. 12. 9. Izvor: Državni hidrometeorološki zavod 49 1.5. Mjeseène i godišnje vrijednosti meteoroloških podataka za 30-godišnja razdoblja od 1871. godine, prema mjerenju Meteorološkog opservatorija Zagreb - Griè Sije- Velja- Ožuèanj èa jak Travanj Svibanj Lipanj Sr- Kolo- Rupanj voz jan 1871.-1900. 1881.-1910. 1891.-1920. 1901.-1930. 1911.-1940. 1921.-1950. 1931.-1960. 1941.-1970. 1951.-1980. 1961.-1990. 12,4 12,6 12,5 12,1 10,6 10,6 10,6 10,9 10,3 10,9 21,7 21,1 22,2 20,7 21,2 19,8 18,8 17,7 17,0 17,3 35,9 33,8 33,6 32,3 31,7 31,8 32,2 31,9 32,4 31,8 44,5 43,8 43,8 42,5 41,7 42,4 43,0 44,3 44,3 44,2 56,4 56,4 55,1 55,0 52,7 52,9 54,1 57,2 58,0 57,7 63,7 62,4 62,5 60,9 60,4 59,2 59,6 60,0 60,9 59,7 68,3 67,4 65,4 64,7 65,3 65,7 65,0 64,2 64,4 65,5 59,6 60,1 58,7 57,3 55,9 57,2 57,2 57,3 55,8 55,3 44,5 43,3 42,8 40,6 40,4 40,8 41,1 41,0 40,5 40,8 25,6 24,8 24,7 23,9 32,2 24,3 24,2 25,5 24,9 25,3 13,8 14,0 13,2 12,8 11,6 11,1 11,0 11,1 11,7 12,5 10,6 9,4 9,2 8,5 8,3 8,3 8,1 8,0 8,1 8,8 457,0 449,1 443,7 431,3 423,0 424,1 424,9 429,1 428,3 429,9 1871.-1900. 1881.-1910. 1891.-1920. 1901.-1930. 1911.-1940. 1921.-1950. 1931.-1960. 1941.-1970. 1951.-1980. 1961.-1990. 1971.-2000. 1981.-2010. -0,8 -0,8 -0,0 0,6 0,9 0,2 0,2 -0,3 0,5 0,5 1,5 1,7 1,7 1,8 2,2 2,2 2,2 2,2 2,2 2,5 3,0 3,1 3,6 3,7 6,3 6,5 7,2 7,5 7,4 7,1 6,8 6,8 7,0 7,3 7,8 8,0 11,5 11,2 11,3 11,3 11,6 12,0 12,0 12,4 11,7 11,8 11,9 12,6 15,5 16,0 15,9 16,2 16,3 16,5 16,4 16,4 16,1 16,3 16,7 17,3 19,3 19,1 19,2 19,3 19,5 19,7 19,9 19,8 19,7 19,4 19,6 20,2 21,7 21,4 21,2 21,5 21,8 22,1 22,0 21,6 21,3 21,3 21,7 22,4 20,6 20,4 20,4 20,7 20,8 21,4 21,3 21,2 20,6 20,6 21,3 21,9 17,0 16,7 16,6 16,8 17,0 17,7 17,7 17,7 16,9 17,0 17,0 17,3 11,7 11,7 11,7 11,7 11,6 11,9 11,8 12,1 11,7 11,9 11,7 12,4 5,6 5,6 3,8 6,2 6,7 6,8 6,6 6,8 6,7 6,4 6,2 6,9 0,7 1,5 2,5 2,8 2,3 1,8 2,4 2,2 2,1 2,0 2,6 2,7 10,9 10,9 11,2 11,4 11,5 11,6 11,6 11,6 11,4 11,5 11,8 12,3 1871.-1900. 1881.-1910. 1891.-1920. 1901.-1930. 1911.-1940. 1921.-1950. 1931.-1960. 1941.-1970. 1951.-1980. 1961.-1990. 1971.-2000. 1981.-2010. 7,1 6,9 6,9 7,1 7,8 7,8 7,6 7,4 7,6 7,6 7,4 7,2 6,1 6,3 5,9 6,4 6,3 6,7 6,8 6,9 7,0 6,9 6,5 6,4 5,5 5,9 5,9 6,2 6,4 6,4 6,4 6,5 6,6 6,6 6,5 6,5 5,8 5,9 5,9 6,3 6,6 6,5 6,3 6,1 6,3 6,4 6,6 6,5 5,4 5,4 5,6 5,7 6,1 6,1 6,1 5,9 6,0 6,1 6,0 5,8 5,0 5,1 5,1 5,4 5,6 5,7 5,6 5,5 5,6 5,8 5,9 5,8 3,9 4,0 4,3 4,4 4,5 4,4 4,4 4,4 4,7 4,8 4,9 4,8 3,7 3,6 3,8 4,1 4,5 4,3 4,2 4,3 4,7 4,8 4,7 4,8 4,3 4,4 4,6 5,2 5,3 5,2 4,9 4,7 4,9 4,9 5,2 5,4 5,7 5,9 5,8 6,2 6,6 6,4 6,3 5,8 5,9 5,8 6,2 6,2 7,0 6,9 7,0 7,2 7,7 7,9 7,9 7,8 7,7 7,5 7,5 7,3 7,1 7,5 7,5 7,9 8,1 8,1 7,9 7,9 7,7 7,7 7,5 7,7 5,6 5,6 5,7 6,0 6,3 6,3 6,2 6,1 6,2 6,2 6,2 6,2 1871.-1900. 46 1881.-1910. 45 1891.-1920. 50 1901.-1930. 46 1911.-1940. 50 1921.-1950. 49 1931.-1960. 56 1941.-1970. 56 1951.-1980. 57 1961.-1990. 53 1971.-2000. 47,3 1981.-2010. 48,6 44 39 39 53 44 55 54 53 45 47 43,2 43,9 53 55 58 58 59 47 47 48 54 58 53,8 56,4 71 73 70 73 69 64 59 64 70 65 59,8 60,2 91 77 78 80 89 88 86 84 85 83 77,2 73,5 104 101 98 92 92 89 95 100 101 101 93,6 94,0 80 78 90 84 82 70 79 87 98 87 84,5 81,7 87 85 80 78 79 76 74 79 88 91 87,4 92,1 79 80 90 99 93 75 80 73 82 81 87,1 94,6 110 103 98 100 110 98 88 65 69 70 83,5 81,8 75 71 72 80 80 95 89 96 86 85 82,3 78,2 Razdoblje Globalno sunèevo zraèenje (kJ/cm2) Srednja mjeseèna i godišnja temperatura zraka (°C) Srednja mjeseèna i godišnja naoblaka (desetine zastrtog neba) Mjeseène i godišnje kolièine oborine (mm) Listo- Stu- Prosi- Gopad deni nac dina 58 898 64 871 68 891 67 900 62 909 59 865 67 864 71 876 68 903 62 883 62,0 861,6 65,1 870,0 Izvor: Državni hidrometeorološki zavod 50 1.6. Mjeseène i godišnje vrijednosti meteoroloških podataka u zadnjih 10 godina - prema mjerenju Meteorološkog opservatorija Zagreb - Griè Sijeèanj Veljaèa Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godina Srednje mjeseène i godišnje temperature zraka, °C 2003.-2012. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2,2 0,5 0,9 2,0 -0,1 7,5 3,8 0,0 0,3 3,1 3,8 3,2 -0,1 4,0 -0,1 2,8 8,1 6,8 4,1 3,6 2,9 -0,2 2003.-2012. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 999,5 996,6 993,3 1 001,2 1 006,3 999,9 1 003,6 997,3 995,1 1 001,1 1 000,8 998,1 1 002,5 999,2 996,9 995,4 994,4 1 007,5 993,2 987,8 1 000,3 1 003,4 2003.-2012. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 76 81 79 74 74 73 78 80 79 76 67 69 70 75 76 67 70 59 67 75 67 64 2003.-2012. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 7,2 7,4 7,0 5,3 7,4 6,0 7,5 8,8 9,2 8,0 5,2 6,8 5,4 7,5 7,2 7,2 7,0 5,1 7,3 8,0 7,0 6,6 8,8 8,9 6,7 6,8 6,4 10,2 8,3 8,4 7,8 8,7 11,5 13,7 11,9 12,5 12,7 13,5 15,9 13,0 15,8 13,3 14,9 13,3 17,9 20,4 15,6 17,5 16,7 18,8 18,2 19,2 16,7 18,1 17,5 21,6 24,5 19,6 20,5 21,2 22,7 21,6 20,2 21,0 21,6 22,9 23,4 23,6 21,7 22,1 24,7 23,8 22,8 23,2 24,1 22,9 25,0 22,6 25,8 21,7 19,2 19,3 22,1 22,5 23,6 21,7 24,3 25,4 17,8 17,0 17,0 17,5 18,8 15,5 16,5 19,7 15,9 21,4 18,9 12,5 10,1 13,9 13,1 14,6 11,2 14,0 12,7 10,6 11,7 12,9 8,2 9,4 7,7 6,0 9,9 6,1 8,8 9,3 9,9 4,3 10,0 3,3 3,0 2,9 2,6 5,2 1,4 4,3 4,1 1,7 4,8 2,8 12,9 12,9 12,0 11,7 12,8 13,6 13,4 13,4 12,2 13,2 13,7 995,6 998,8 998,8 998,2 996,5 1 000,7 995,0 1 000,6 995,1 1000,9 996,9 999,3 995,9 999,2 1 003,1 999,3 992,5 998,2 998,7 1 000,4 995,0 998,6 1 002,1 998,5 995,2 997,6 999,6 996,9 997,6 999,3 997,2 994,7 995,0 996,3 997,7 989,0 995,9 998,1 1 002,5 1 006,5 997,0 997,1 995,3 996,8 999,1 1 001,3 1 001,8 997,3 1 007,8 1 005,0 999,7 990,5 993,1 998,3 996,3 997,3 998,5 997,5 997,9 998,4 997,5 997,2 995,5 994,2 999,2 997,1 79 82 76 82 73 74 78 80 80 84 80 80 81 83 77 80 83 81 79 78 80 80 68 66 73 71 68 67 68 68 71 66 64 7,3 6,4 7,7 8,6 6,9 7,4 6,8 7,0 7,0 7,3 7,9 7,6 6,3 7,8 7,7 7,8 8,7 8,3 8,5 7,4 7,3 6,7 6,2 5,5 6,6 6,3 6,4 6,2 6,3 6,5 7,0 6,1 5,3 Srednji tlak zraka, hPa (visina barometra 162,5 m) 997,7 995,0 995,8 1 002,9 996,4 997,5 1 001,4 994,0 994,2 997,2 995,4 996,9 992,1 993,9 997,2 995,9 1 000,0 992,4 988,9 991,5 995,8 993,0 994,9 998,3 997,9 998,1 991,5 1 003,1 997,3 998,8 1 004,4 988,4 995,5 995,7 996,2 997,1 997,9 998,9 993,8 995,4 994,1 993,1 996,2 994,9 995,5 995,6 996,6 994,9 999,1 994,9 995,0 995,8 995,9 992,0 995,2 Srednja relativna vlažnost zraka, % 62 56 68 63 64 62 69 61 65 59 51 59 54 72 58 62 49 61 60 60 55 60 61 53 62 32 63 62 60 61 67 57 60 64 60 71 31 61 63 69 64 63 63 62 61 59 67 38 57 56 63 63 61 59 56 63 54 68 76 73 66 63 61 69 58 46 69 66 70 77 72 71 66 65 76 60 68 76 80 85 75 73 76 73 70 76 72 78 Srednja mjeseèna i godišnja naoblaka, (desetine zastrtog neba) 6,6 5,3 7,1 6,3 7,4 6,7 7,6 7,5 7,2 6,4 4,1 6,2 6,2 7,8 5,8 7,0 4,4 6,7 6,4 6,1 6,1 5,9 5,7 4,8 5,3 5,4 6,5 5,4 5,5 5,7 7,7 4,9 5,4 5,6 4,3 6,1 5,3 6,0 5,8 6,4 6,1 6,4 5,8 4,2 4,9 4,7 5,4 5,1 4,2 4,1 5,7 4,2 5,8 6,2 3,5 4,9 3,8 4,9 6,4 7,2 6,2 4,1 4,7 5,8 3,9 2,6 5,5 4,3 5,8 6,1 4,4 5,7 6,6 5,6 6,9 4,0 5,7 6,3 6,6 7,2 6,2 5,2 6,9 5,6 6,2 7,2 5,8 6,1 51 1.6. Mjeseène i godišnje vrijednosti meteoroloških podataka u zadnjih 10 godina - prema mjerenju Meteorološkog opservatorija Zagreb - Griè (nastavak) Sijeèanj Veljaèa Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godina 2003. - 2012. 17,0 dan 19. godina 2007. 2003. 15,5 dan 3. 2004. 13,6 dan 14. 2005. 14,3 dan 8. 2006. 10,0 dan 21. 2007. 17,0 dan 19. 2008. 15,0 dan 12. 2009. 13,2 dan 20. 2010. 10,7 dan 1. 2011. 15,5 dan 9. 2012. 12,4 dan 23. 20,8 25. 2008. 13,5 28. 18,0 5. 9,0 12. 15,6 18. 16,8 22. 20,8 25. 15,9 6. 15,5 25. 15,5 7. 17,6 29. 23,6 18. 2004. 23,0 30. 23,6 18. 23,0 18. 20,6 27. 20,0 14. 21,0 2. 18,6 28. 21,2 29. 23 25. 23,5 29. Apsolutne maksimalne temperature zraka, °C 29,8 33,4 36,2 38,2 38,0 33,0 29. 27. 30. 20. 24. 11. 2012. 2008. 2012. 2007. 2012. 2011. 25,0 32,6 35,9 35,6 36,7 27,8 26. 8. 24. 21. 13. 22. 24,5 28,0 33,0 34,7 31,9 27,0 23. 20. 11. 22. 19. 14. 24,4 32,5 32,0 33,7 29,6 28,7 27. 30. 25. 29. 2. 2. 26,3 29,2 35,2 34,0 30,1 29,1 25. 23. 26. 27. 19. 4. 26,9 31,0 35,1 38,2 31,8 26,9 29. 25. 21. 20. 16. 17. 23,4 33,4 33,5 33,3 32,8 31,9 20. 27. 23. 3. 4. 6. 25,0 31,6 34,0 35,0 34,9 30,5 8. 26. 19. 23. 2. 3. 27 29,2 33,7 35,6 31,7 24,2 30. 25. 12. 23. 27. 15. 26,2 31,8 33,3 37,6 36,3 33,0 7. 27. 22. 14. 24. 11. 29,8 30,1 36,2 35,9 38,0 30,0 29. 12. 30. 1. 24. 11. 25,9 7. 2009. 24,5 3. 22,5 7. 22,6 23. 25,0 3. 22,5 3. 23,7 29. 25,9 7. 20,8 5. 25,5 2. 24,3 6. 22,0 5. 2012. 21,7 1. 18,0 1. 18,8 5. 19,7 17. 15,5 23. 20,7 2. 18,0 16. 19,7 5. 19,1 5. 22,0 5. 19,1 38,2 25. 20.VII. 2009. 2007. 13,5 36,7 6. 13. VIII. 14,0 34,7 4. 22. VII. 12,1 33,7 3. 29. VII. 18,0 35,2 6. 26. VI. 12,0 38,2 3. 20. VII. 12,6 33,5 1 . 23. VI. 19,1 35,0 25. 23. VII. 16,6 35,6 8. 23. VII. 16,2 37,6 4. 14. VII. 14,5 38,0 25. 24. VII. 2003. - 2012. -11,3 dan 13. godina 2003. 2003. -11,3 dan 13. 2004. -8,4 dan 24. 2005. -10,5 dan 31. 2006. -11,0 dan 23. 2007. -4,3 dan 27. 2008. -4,5 dan 5. 2009. -9,4 dan 10. 2010. -8,0 dan 21. 2011. -5,2 dan 1. 2012. -7,4 dan 31. -12,5 10. 2005. -8,0 15. -4,6 13. -12,5 10. -8,8 7. -0,4 5. -5,9 17. -3,7 18. -5,6 2. -5,8 24. -11,6 9. -9,7 2. 2005. -1,5 23. -4,0 6. -9,7 2. -4,5 1. 1,4 20. -0,5 19. 0,4 25. -3,2 6. -2,9 9. -1,0 7. Apsolutne minimalne temperature zraka, °C -0,4 3,5 8,7 11,4 8,4 7,0 7. 10. 1. 31. 31. 29. 2003. 2005. 2010. 2007. 2010. 2008. -0,4 9,5 15,0 14,8 13,4 8,6 7. 16. 3. 14. 31. 27. 2,0 5,8 12,1 11,6 13,7 9,1 8. 24. 3. 12. 28. 24. 2,5 3,5 9,2 12,0 10,5 10,0 22. 10. 10. 6. 8. 19. 2,2 6,4 9,1 15,7 9,2 10,9 7. 1. 3. 5. 31. 1. 4,0 8,8 12,6 11,4 13,4 8,2 6. 1. 1. 31. 1. 20. 4,5 9,4 12,0 13,2 13,1 7,0 6. 8. 15. 23. 25. 29. 8,2 9,3 10,1 13,0 13,5 12,5 25. 3. 1. 11. 31. 7. 3,4 8,2 8,7 13,6 8,4 8,4 3. 19. 1. 26. 31. 20. 5,5 5,2 11,4 12,2 12,9 12,5 14. 4. 20. 3. 11. 20. 1,7 6,8 10,3 14,2 13,1 7,6 10. 18. 6. 23. 12. 21. -2,0 26. 2003. -2,0 26. 4,4 18. 3,4 19. 2,0 31. 2,4 20. 5,4 18. 2,8 20. 1,5 28. 1,4 18. 0,3 30. -3,8 21. 2011. 0,1 13. -2,6 26. -1,8 25. -1,2 4. -3,1 29. -3,6 28. 0,6 1. -0,4 28. -3,8 21. 2,1 30. -15,6 20. 2009. -6,6 26. -4,5 23. -7,0 31. -2,8 28. -4,9 22. -4,4 31. -15,6 20. -9,6 19. -4,5 21. -10,5 13. 52 -15,6 20. XII. 2009. -11,3 13.I. -8,4 24.I. -12,5 10.II. -11,0 23.I. -4,9 22. XII. -5,9 17.II. -15,6 20.XII. -9,6 19. XII. -5,8 24. II. -11,6 9. II. 1.6. Mjeseène i godišnje vrijednosti meteoroloških podataka u zadnjih 10 godina - prema mjerenju Meteorološkog opservatorija Zagreb - Griè (nastavak) Sijeèanj Veljaèa Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godina Mjeseène i godišnje kolièine oborine, mm 2003.-2012. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 47,4 73,1 63,4 22,0 39,4 62,8 8,2 88,0 86,1 13,6 17,3 41,8 30,5 53,2 71,7 42,3 42,2 9,1 38,9 74,9 13,3 42,2 50,7 8,1 67,3 47,9 56,4 75,0 104,5 43,4 60,3 39,6 4,3 58,4 28,9 126,0 62,2 110,9 4,2 33,9 66,3 65,7 40,5 45,6 62,4 19,8 55,5 73,1 84,6 64,6 48,1 27,5 124,0 37,1 89,8 2003. - 2012. 31,6 dan 22. godina 2009. 2003. 17,9 dan 7. 2004. 17,8 dan 15. 2005. 7,6 dan 25. 2006. 23,4 dan 2. 2007. 26,7 dan 27. 2008. 3,2 dan 14. 2009. 31,6 dan 22. 2010. 20,6 dan 1. 2011. 8,4 dan 20. 2012. 4,7 dan 3. 27,0 5. 2003. 27,0 5. 16,9 24. 12,9 14. 12,9 25. 25,8 5. 7,7 3. 12,4 8. 15,9 27. 6,6 17. 10,7 13. 39,5 20. 2007. 3,5 4. 27,6 24. 21,2 28. 22,9 11. 39,5 20. 31,6 24. 13,9 30. 21,0 11. 15,6 17. 2,6 13. 34,3 30. 2009. 15,9 11. 18,9 6. 23,6 10. 22,8 4. 1,8 6. 11,6 13. 34,3 30. 24,4 5. 15,1 13. 12,1 6. 32,2 5. 2007. 13,7 21. 13,8 5. 17,7 18. 24,0 31. 32,2 1. 27,4 22. 13,8 1. 29,1 16. 12,1 16. 15,2 22. 2003. - 2012. 76,9 2003. 87,3 2004. 87,5 2005. 120,1 2006. 59,0 2007. 127,4 2008. 51,5 2009. 32,7 2010. 26,4 2011. 54,0 2012. 123,1 99,1 117,8 91,8 85,1 89,1 97,7 145,2 86,3 63,1 98,1 117,1 147,8 183,8 127,7 166,2 127,6 135,8 110,1 115,8 120,7 164,4 225,8 193,8 180,8 121,5 203,3 185,6 283,9 175,5 196,5 194,3 200,6 195,6 251,3 272,5 256,2 253,2 234,7 257,3 257,9 250,3 178,8 288,6 263,6 88,3 75,2 91,7 68,1 36,7 86,1 123,5 81,9 90,1 85,3 144,0 85,9 78,6 102,5 164,4 38,3 66,5 92,0 80,1 122,0 75,0 39,8 84,8 17,4 60,4 175,7 183,8 109,7 58,3 97,3 113,9 16,4 14,7 94,2 106,6 81,7 72,0 63,2 160,2 48,3 28,3 192,8 57,3 131,1 80,7 103,2 195,8 31,7 17,8 109,7 69,7 72,2 38,9 72,0 96,3 68,6 54,4 45,4 86,9 46,4 57,5 75,8 87,8 119,7 0,7 111,1 67,6 28,6 50,0 112,4 34,1 57,4 97,1 83,1 66,7 70,0 76,5 830,7 624,4 992,9 988,1 753,9 895,9 768,5 794,8 1 155,1 520,8 812,7 55,0 25. 2004. 26,1 1. 55,0 25. 29,3 30. 19,1 17. 33,5 20. 13,7 8. 10,7 11. 40,6 26. 29,9 20. 54,4 13. 62,4 31. 2004. 28,1 5. 62,4 31. 16,8 5. 13,0 5. 25,7 20. 23,8 4. 23,1 13. 11,0 6. 25,7 21. 26,3 28. 37,6 30. 2012. 18,4 18. 17,0 14. 25,3 27. 18,5 23. 18,8 29. 24,7 8. 24,6 3. 22,2 29. 0,3 24. 37,6 30. 30,7 62,4 6. 31. X. 2005. 2004. 18,9 30,7 22. 10. VI. 12,5 62,4 27. 31. X. 30,7 31,3 6. 9. VII. 13,1 27,0 10. 25.VIII. 14,1 39,5 22. 20.III. 18,6 33,1 18. 7. VI. 22,0 45,3 9. 27.VI. 19,5 61,2 3. 18. VII. 22,8 29,9 17. 20. IX. 18,5 54,4 5. 13. IX. 189,5 214,1 163,5 166,8 224,7 193,7 139,9 200,9 142,2 258,3 190,6 133,0 122,4 96,8 153,5 175,3 109,5 145,0 150,6 106,0 137,5 133,0 75,6 86,9 80,4 35,7 108,2 84,6 84,7 79,9 83,2 55,1 57,0 Maksimalne dnevne kolièine oborine. mm 45,3 27. 2009. 30,7 10. 16,0 13. 16,7 16. 13,5 3. 19,0 1. 33,1 7. 45,3 27. 17,5 20. 24,7 10. 40,2 2. 61,2 18. 2010. 22,0 2. 32,4 2. 31,3 9. 17,0 8. 24,1 31. 25,2 24. 22,7 19. 61,2 18. 17,7 29. 19,1 25. 36,5 4. 2009. 5,2 2. 25,1 27. 30,4 12. 27,0 25. 32,4 1. 22,2 9. 36,5 4. 34,1 6. 13,8 9. 13,2 27. Trajanje sijanja sunca, sati 258,0 287,3 220,4 282,6 267,3 267,9 228,6 224,4 254,3 243,0 304,4 287,5 297,0 260,6 254,5 319,6 339,6 263,0 305,1 280,3 245,5 310,3 271,4 303,3 289,0 178,5 187,3 235,1 300,4 293,4 260,5 317,0 349,4 54,2 98,3 43,5 62,0 52,1 24,0 39,4 39,4 52,6 57,4 73,7 2 038,1 2 251,5 1 838,9 1 961,5 2 030,5 2 156,5 1 941,2 1 975,3 1 762,4 2 119,5 2 343,6 53 1.6. Mjeseène i godišnje vrijednosti meteoroloških podataka u zadnjih 10 godina - prema mjerenju Meteorološkog opservatorija Zagreb - Griè (nastavak) Sijeèanj Veljaèa Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godina Srednja jaèina vjetra, Bouf 2003. - 2012. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 1,4 0,8 1,5 1,7 1,3 1,7 1,1 1,3 1,3 1,6 1,7 1,5 1,2 1,6 1,3 1,6 1,4 1,6 1,6 1,6 1,4 1,8 1,7 1,6 1,7 1,5 1,8 1,6 1,7 1,8 1,9 1,6 1,5 1,6 1,8 1,6 1,8 1,4 1,6 1,6 1,7 1,6 1,5 1,8 1,6 1,4 1,6 1,5 1,5 1,6 1,6 1,5 1,7 1,4 1,6 1,5 1,5 1,5 1,5 1,4 1,5 1,4 1,4 1,7 1,5 1,4 1,4 1,4 1,3 1,6 1,3 1,4 1,5 1,3 1,3 1,5 1,5 1,3 1,2 1,4 1,3 1,4 1,2 1,3 1,4 1,3 1,3 1,2 1,3 1,4 1,5 1,3 1,2 1,4 1,4 1,3 1,2 1,5 1,2 1,3 1,5 1,3 1,3 1,2 1,4 1,3 1,4 1,1 1,2 1,1 1,4 1,4 1,6 1,3 1,4 1,4 1,3 1,3 1,5 1,0 1,3 1,4 1,3 1,3 1,5 1,1 1,1 1,5 1,5 1,5 1,4 1,4 1,4 1,4 1,5 1,5 1,4 1,4 1,4 1,5 1,5 1,4 1,5 Izvor: Državni hidrometeorološki zavod 1.7. Broj dana s odreðenim meteorološkim obilježjima u zadnjih 10 godina - prema mjerenju Meteorološkog opservatorija Zagreb - Griè Godina Sije- Velja- Ožuèanj èa jak Travanj Svibanj Lipanj Sr- Kolo- Rupanj voz jan Listo- Stu- Prosi- Gopad deni nac dina Broj toplih dana (maksimalna temperatura veæa ili jednaka 25,0 °C) 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. - - - 1 1 2 1 1 4 22 4 12 9 11 11 17 6 14 12 29 17 21 18 23 18 20 19 27 23 28 22 23 29 28 27 28 27 24 28 30 27 12 13 23 26 28 23 29 31 5 7 8 5 3 11 13 21 13 1 4 2 - - - 115 77 76 76 90 93 110 76 118 111 Broj vruæih dana (maksimalna temperatura veæa ili jednaka 30,0 °C) 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. - - - - 5 3 4 2 3 1 1 19 4 6 13 10 11 5 7 11 13 12 8 19 16 11 11 8 12 18 26 5 1 4 7 12 15 15 21 3 1 3 9 1 - - - 63 21 17 33 34 34 32 26 44 52 54 1.7. Broj dana s odreðenim meteorološkim obilježjima u zadnjih 10 godina - prema mjerenju Meteorološkog opservatorija Zagreb - Griè (nastavak) Godina Sije- Velja- Ožuèanj èa jak Travanj Svibanj Lipanj Sr- Kolo- Rupanj voz jan Listo- Stu- Prosi- Gopad deni nac dina Broj vedrih dana (srednja dnevna naoblaka manja od 2 desetine) 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 1 2 6 1 3 3 2 4 7 3 2 1 5 1 4 2 5 1 1 1 4 2 7 10 2 2 3 3 8 2 1 3 4 5 4 4 6 3 2 5 1 5 3 6 2 1 2 1 2 4 4 8 4 6 7 8 9 2 11 6 4 12 9 5 3 1 3 6 3 3 8 16 12 3 2 6 2 1 4 4 9 5 1 2 5 3 4 4 3 3 8 5 4 3 1 2 4 1 3 5 1 3 2 5 58 28 38 30 40 35 26 27 62 76 Broj oblaènih dana (srednja dnevna naoblaka veæa od 8 desetina) 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 17 13 8 16 8 18 26 25 21 6 11 13 15 14 11 6 11 17 16 11 10 16 11 12 13 15 14 11 13 2 9 19 10 13 3 11 9 11 7 8 4 6 7 8 7 5 6 15 5 7 1 11 3 6 4 9 8 10 8 4 3 7 9 2 2 5 2 9 7 4 4 2 12 10 6 2 4 8 3 - 7 11 9 4 6 11 10 13 1 9 12 15 10 2 16 5 8 13 15 13 11 18 22 12 14 14 12 12 17 17 13 20 15 18 23 20 20 13 14 16 102 151 131 117 113 121 130 157 127 97 Broj studenih dana (maksimalna temperatura manja od 0,0 °C) 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 8 1 4 5 2 12 5 3 1 3 6 5 2 13 2 - - - - - - - - 2 - 3 8 3 5 7 2 11 4 12 10 8 5 17 14 5 16 Broj hladnih dana (minimalna temperatura manja od 0,0 °C) 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 19 20 20 20 5 12 18 18 16 14 24 9 17 14 1 7 10 13 13 20 3 8 11 10 3 7 6 2 1 - - - - - - 3 - 4 6 1 5 3 2 12 - 15 14 13 9 18 6 8 20 11 11 65 55 67 54 29 31 36 60 58 47 55 1.7. Broj dana s odreðenim meteorološkim obilježjima u zadnjih 10 godina - prema mjerenju Meteorološkog opservatorija Zagreb - Griè (nastavak) Godina Sije- Velja- Ožuèanj èa jak Travanj Svibanj Lipanj Sr- Kolo- Rupanj voz jan Listo- Stu- Prosi- Gopad deni nac dina Broj dana s oborinom (kolièine oborina veæe ili jednake 0,1 mm) 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 15 11 9 8 9 11 14 13 6 9 7 10 15 12 10 5 12 15 6 13 7 9 13 11 14 19 11 10 8 5 8 18 11 15 8 13 16 13 9 13 4 14 10 13 13 10 11 18 12 16 10 13 11 9 14 15 14 13 13 10 13 12 16 10 9 12 12 9 12 9 7 11 16 21 13 7 9 9 4 4 13 8 10 6 12 11 11 18 8 11 12 12 8 6 15 6 9 9 9 14 11 11 19 8 12 14 11 16 3 15 9 12 15 7 15 18 19 13 11 13 116 141 153 126 144 141 149 156 101 132 Broj dana sa snijegom (oborina veæa ili jednaka 1 cm) 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 20 4 10 5 2 9 19 8 6 - 22 6 23 2 2 15 1 18 6 12 4 2 5 1 - - - - - - - - 2 2 - 5 17 8 13 8 42 16 52 11 21 11 29 41 8 26 Broj dana s tuèom 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. - - 1 - - 2 - 1 - - 1 - - - - - 2 2 1 - Broj dana s olujnim vjetrom (8 ili više po Beafortu) 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2 2 - 1 1 2 1 1 - 1 1 1 - 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 4 2 1 2 3 - 1 2 - 1 1 - 2 1 - 1 2 1 1 1 3 5 4 5 11 11 4 3 6 1861. g. poèinje s radom Zagrebaèka meteorološka postaja na Grièu »Grièki top« pucnjem oznaèava podne od 1. sijeènja 1877. godine. Uveo ga je gospodin IVAN STOŽIR motritelj meteorološke postaje Griè. Izvor: Državni hidrometeorološki zavod 56 1.8. Uèestalost kiselih kiša na meteorološkim postajama u 2012. Zagreb - Maksimir Puntijarka - Medvednica RRA NA N RRA NA 743,3 1 028,4 99 117 N - jako N - srednje N - slabo Udio kiselih kiselih kiša kiselih kiša kiselih kiša kiša u % 3,0 pH 4,0 4,1 pH 5,0 5,1 pH 5,6 kolièine 0 1 1 11 - analizirana kolièina oborine, L/m2 - broj analiziranih uzoraka - broj kiselih oborina 0 18 0 29 Izvor: Državni hidrometeorološki zavod Služba za kvalitetu zraka 1.9. Godišnje taloženje sumpora iz sulfata i anorganskog dušika iz nitrata i amonijaka u 2012. kg/ha SO42- - S Zagreb-Maksimir Puntijarka-Medvednica 3,60 3,50 NO3- - N NH4+ - N 3,60 3,16 4,36 3,47 Izvor: Državni hidrometeorološki zavod Služba za kvalitetu zraka 1.10. Koncentracije oneèišæenja zraka i kategorizacija kvalitete zraka u 2012. Parametar Zagreb-1 Zagreb-2 kategorija 3 dušikov dioksid, NO2 (µg/m ) Zagreb-3 kategorija kategorija Csr. CM 45,07 137,35 II 30,70 100,58 I 26,36 85,46 I sumporov dioksid, SO2 (µg/m ) Csr. CM 3,61 21,85 I* 3,89 26,55 I 1,47 11,15 obuhvat podataka 66% ugljikov monoksid, CO (mg/m3) Csr. CM 0,56 2,46 I 0,52 2,66 I 0,51 2,52 I 3 Csr. CM - - 50,50 105,10 II benzen, C6H6 (µg/m ) Csr. CM 2,14 11,56 I* - - èestice aerosola promjera do 10 mikrona, PM10 (µg/m3) Csr. CM 30 139 II 27,68 129,68 kadmij, Cd u PM10 (ng/m ) Csr. CM 0,125 0,865 I - - nikal, Ni u PM10 (ng/m3) Csr. CM 0,499 4,796 I - - arsen, As u PM10 (ng/m3) Csr. CM 0,330 3,177 I - - živa, Hg (µg/m3) Csr. CM 0,017 0,219 I - - benzo(a)piren, B(a)P u PM10 (ng/m3) Csr. CM 1,085 11,535 II - - 3 ozon, O3 (µg/m ) 3 3 I 27,94 123,45 I Zagreb-1: Vukovarska-Miramarska; Zagreb-2: Maksimirska-Mandlova; Zagreb-3: Sarajevska-Kauzlariæev prilaz Csr. – srednja godišnja koncentracija iz 24-satnih koncentracija CM – maksimalna 24-satna koncentracija * – obuhvat podataka manji od 85 %, provedena uvjetna kategorizacija Kategorija I – èist ili neznatno oneèišæen zrak; II –oneèišæen zrak Izvor: Državni hidrometeorološki zavod Državna mreža za trajno praæenje kvalitete zraka 57 1.11. Mjeseène i godišnje vrijednosti vodostaja Save, postaja Zagreb Sijeèanj Veljaèa Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godina Maksimalne vrijednosti vodostaja (cm) 2003.-2012. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 213 -74 46 -36 -42 0 -59 213 8 -34 -138 273 -155 -71 -146 55 99 -61 237 273 -209 -168 331 -125 243 -68 210 18 107 331 91 236 -215 221 -138 221 105 40 -109 157 206 -5 -184 -55 2003.-2012. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. -173 -152 -159 -204 -191 -196 -188 -124 -134 -145 -235 -184 -215 -190 -252 -179 -135 -205 -61 -107 -230 -260 -144 -197 -71 -189 -56 -111 -136 -139 -102 -179 -258 -135 -203 -30 -106 -92 -200 -74 -61 -147 -226 -205 2003.-2012. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. -275 -210 -242 -264 -246 -259 -257 -230 -227 -223 -275 -286 -249 -245 -282 -264 -215 -256 -189 -236 -250 -286 -280 -248 -209 -279 -181 -205 -256 -226 -167 -262 -280 -282 -243 -143 -226 -167 -247 -159 -167 -211 -253 -282 321 -224 37 70 321 -179 -28 -26 -16 -143 -17 240 -249 67 -209 240 -207 97 -29 10 9 2 112 -209 80 -15 -216 -42 8 112 -154 -41 -178 234 -266 -177 234 -60 -213 62 -133 -127 -115 -253 468 -176 2 213 33 331 -218 -49 468 -134 46 397 -46 293 256 -91 145 10 -136 47 202 397 432 177 320 183 -63 -49 60 -58 246 -155 432 370 40 167 295 20 -89 292 370 363 187 161 468 177 320 295 321 331 292 370 468 236 432 -166 -211 -74 -103 -230 -124 -239 -247 -113 -205 -114 -144 -130 -58 -202 -246 -183 -143 -191 -44 -243 -4 -107 -184 -140 -80 -197 -188 34 -66 21 -199 -69 -172 -225 -136 -165 -175 -190 -153 -156 -121 -217 -188 -286 -280 -262 -236 -270 -223 -280 -278 -198 -286 -256 -284 -232 -196 -260 -284 -233 -224 -260 -188 -278 -208 -281 -254 -223 -226 -262 -249 -189 -226 -153 -281 -188 -309 -309 -276 -282 -284 -287 -280 -278 -269 -291 -298 Srednje vrijednosti vodostaja (cm) -180 -262 -121 -159 -110 -240 -162 -161 -150 -235 -198 -192 -285 -159 -250 -145 -242 -118 -179 -172 -175 -198 -220 -284 -174 -168 -256 -243 -174 -170 -248 -235 -251 -229 -299 -231 -113 -199 -261 -183 -243 -219 -253 -286 -197 -277 -227 -157 -198 -151 -246 -228 -34 -272 -181 Minimalne vrijednosti vodostaja (cm) -289 -289 -194 -230 -209 -270 -220 -214 -227 -259 -246 -298 -298 -227 -273 -245 -269 -219 -234 -240 -237 -256 -304 -304 -242 -256 -278 -286 -243 -239 -269 -269 -277 -309 -309 -263 -262 -274 -287 -236 -272 -256 -286 -298 -299 -299 -276 -238 -268 -268 -269 -276 -248 -291 -281 Izvor: Državni hidrometeorološki zavod - Služba za hidrologiju 1849. godina je osnutka hidrološke postaje Zagreb Postaja Zagreb: kota "0" 112,26 m n/m; površina sliva 12 450 km2 Maksimalna do sada zabilježena vrijednost vodostaja je 514 cm (26. listopada 1964.) dok je minimalna -338 cm (23. kolovoza 1993.). 58 1.12. Mjeseène i godišnje vrijednosti protoka Save, postaja Zagreb Sijeèanj Veljaèa Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godina Maksimalne vrijednosti protoka (m3/s) 2003.-2012. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 1 418 483 811 578 562 654 500 1 418 676 563 334 1 714 295 490 316 839 966 495 1 533 1 714 183 268 2 024 367 1 563 497 1 404 705 994 2 024 938 1 528 176 1 456 1 969 335 159 1 456 784 1 004 887 793 1 969 382 237 1 182 579 1 385 584 641 611 228 308 548 651 2003.-2012. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 265 305 296 204 227 216 229 378 336 308 146 256 177 228 117 269 336 197 529 447 148 107 339 213 525 241 546 385 345 358 406 268 108 354 199 615 422 444 202 473 517 307 155 201 2003.-2012. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 82,3 183 130 97,1 124 104 107 149 153 160 82,3 69,2 120 126 73,8 97,1 173 109 218 139 118 69,2 76,2 121 185 77,4 239 190 109 155 260 100 76,2 73,8 129 323 155 269 123 276 260 180 114 73,8 1 548 120 877 185 1 548 187 959 576 682 679 702 1 012 185 920 634 172 543 676 1 012 286 545 247 1 519 94 247 1 519 517 176 841 329 342 368 114 2 851 249 681 1 418 772 2 024 168 525 2 851 327 822 2 242 552 1 818 1 627 443 1 135 682 323 793 1 366 2 242 2 484 1 267 1 964 1 290 510 525 835 502 1 578 284 2 484 2 246 793 1 228 1 829 733 428 1 813 2 246 2 206 1 303 1 137 2 851 1 267 1 964 1 829 1 969 2 024 1 813 2 246 2 851 1 528 2 484 302 194 536 450 157 362 142 125 381 219 453 350 374 553 227 133 234 318 222 560 130 746 445 246 347 516 219 227 806 566 791 221 513 282 174 362 299 275 234 315 314 399 183 263 69,2 76,2 100 139 88,9 160 76,2 78,6 202 69,2 109 71,5 146 209 103 71,5 144 158 103 220 78,6 189 75,0 112 160 155 100 120 218 155 288 75 227 47,4 47,4 81,1 73,8 71,5 68,1 76,2 78,6 90,2 63,8 56,9 Srednje vrijednosti protoka (m3/s) 253 102 376 293 424 134 274 275 300 143 214 230 70,7 294 119 338 130 376 241 259 253 219 177 72,9 267 277 109 135 254 268 123 145 118 167 56,5 148 421 213 103 239 130 170 115 70,0 245 82,6 164 307 220 344 124 157 709 89.3 256 Minimalne vrijednosti protoka (m3/s) 65,9 65,9 213 149 185 88,9 165 175 153 104 125 56,9 56,9 154 84,9 126 90,2 166 142 133 138 109 51,5 51,5 130 109 78,6 69,2 129 135 90,2 90,2 79,8 47,4 47,4 98,6 100 83,6 68,1 139 86,2 109 69,2 56,9 55,9 55,9 81,1 136 91,6 91,6 90,2 81,1 121 63,8 75,0 Izvor: Državni hidrometeorološki zavod - Služba za hidrologiju 1849. godina je osnutka hidrološke postaje Zagreb Postaja Zagreb: kota "0" 112,26 m n/m; površina sliva 12 450 km2 Maksimalna do sada zabilježena vrijednost protoka je 3 126 m3/s (26. listopada 1964.) dok je minimalna 46,5 m3/s (23. kolovoza 1993.). 59 60 1.13. Potresi s epicentrom u okolici Zagreba1) Najjaèi potres u godini Ukupan broj potresa Intenzitet2) oMCS epicentar datum 1900. 12 IV-V Kašina 19.I. 1901. 23 VII Zagreb, Šestine 19.XII. 1902. 31 VI Kraljev vrh, Èuèerje 24.X. 1903. 19 1904. 9 1905. 89 1906. 300 1907. 61 V-VI Pisarovina 19.VIII. VI Lasinja 2.III. VII-VIII Planina, Èuèerje 17.XII. VIII Planina, Kašina 2.I. V Kašina 18.VI. 1908. 26 VI-VII Zabok 22.II. 1909. 47 VIII-IX Pokuplje 8.X. 1910. 40 VI-VII Pokuplje 28.I. 1911. 26 V-VI Bistra, Kraljev vrh 18.X. 1912. 24 VI Pokuplje 29.VI. 1913. 23 VI Pokuplje 31.VII. 1914. 22 (VI) Metlika 24.III. 1915. 11 V Sv. Jana 7.XI. 1916. 18 VII Globoko 18.IX. 1917. 86 VII-VIII Stojdraga, Brežice 29.I. 1918. 25 VI Petrovina, Slavetiæ 29.I. 1919. 18 (V) Žumberaèka gora 28.XI. 1920. 65 VI Videm-Krško 17.X. 1921. 5 IV Brežice 25.XII. 1922. 10 VI Kalnik 22.II. 1923. 19 (V) Kalnik 27.II. 1924. 6 (VI) Kostanjevica 3.XII. 1925. 25 (VI) Brežice 1.VII. 1926. 8 VII Kašina 12.V. 1927. 4 IV Pokuplje 28.V. 1928. 28 VII-VIII Stojdraga, Brežice 25.VIII. 1929. 16 V TuropoIje 25.III. 1930. 16 IV Remete 31.VIII. 1931. 17 (V) Gorjanci 13.IV. 1932. 11 (V) Ivanèica 2.III. 1933. 26 V-VI Kašina, Markuševac 10.VI. 1934. 10 (V) Zagrebaèka gora 13.IX. 1935. 14 (V) Žumberaèka gora 31.III. 1936. 17 V-VI Oroslavlje, Zabok 1.XI. 61 1.13. Potresi s epicentrom u okolici Zagreba1) (nastavak) Najjaèi potres u godini Ukupan broj potresa 62 Intenzitet2) oMCS epicentar datum 1937. 23 VI Pokuplje 10.III. 1938. 17 VIII Bilogora 27.III. 1939. 15 (V) Èrnomelj 18.IX. 1940. 22 VII Kostanjevica 9.III. 1941. 16 (V) Žumberaèka gora 9.XII. 1942. 5 IV Sv. Ivan Zelina 12.VI. 1943. 4 (IV) Nepoznat 30.VII. 1944. - - - - 1945. 1 (III) Nepoznat 22.IX. 1946. 11 (IV) Zagrebaèka gora 22.I. 1947. 14 (V) Sv. Ivan Žabno 16.VIII. 1948. 8 (VI) Nepoznat 27.IX. 1949. 15 VI Videm 10.VI. 1950. 25 V Pisarovina 1.XI. 1951. 14 V Krašiæ, Èrnomelj 1.II. 1952. 9 VI Kalnik 16.IX. 1953. 8 VII Artièe, Globoko 1.X. 1954. 9 VI Zlatar 7.VII. 1955. 14 VI Ozalj, Krašiæ 19.VII. 1956. 11 V Kašina 4.X. 1957. 9 (V) Nepoznat 15.XI. 1958. 6 (IV) Nepoznat 11.I. 1959. 6 (IV) Slovenija 1.I. 1960. 5 (V-VI) Slovenija 21.III. 1961. 4 1962. 14 IV Kašina 27.XI. (III) Zagrebaèka gora 7.VI. 1963. 17 (VI) Okolica Karlovca 23.VI. 1964. 19 VII Bilogora 25.V. 1965. 16 IV Vlahoviæ, Sisak 7.IV. 1966. 25 VI-VII Topusko 11.XI. 1967. 12 V Krapinske Toplice 24.X. 1968. 9 V Petrinja 7.VIII. 1969. 18 IV-V Veliko Trgovišæe 18.IX. 1970. 25 V Vidovec, Planina 8.IV. 1971. 9 1972. 18 IV-V Desiniæ 3.XII. IV Varaždin 11.IV. 1973. 36 VI-VII Ivanec 11.VI. 1974. 51 IV Petrinja 25.VII. 1.13. Potresi s epicentrom u okolici Zagreba1) (nastavak) Najjaèi potres u godini Ukupan broj potresa Intenzitet2) oMCS epicentar datum 1975. 30 V-VI Zagreb 7.IX. 1976. 39 V-VI Draganiæi 28.XI. 1977.3) 95 V-VI Sv. Ivan Zelina 16.II. 1978. 70 V-VI Novi Marof 23.XI. 1979. 27 V Sunja 19.I. 1980. 73 V Lasinja 17.VIII. 1981. 52 V-VI Zrinska gora 29.I. 1982. 31 VII Ivanèica 16.III. 1983. 45 V Sv. Ivan Zelina 21.IV. 1984. 51 VI Kostanjevica ob Krki 11.III. 1985. 65 IV-V Krško 20.VI. 1986. 38 IV-V Glina 10.I. 1987. 39 V Sv. Nedjelja 22.III. 1988. 66 V Ludbreg 12.VI. 1989. 103 V Samobor 7.IX. 1990. 259 VII Kraljev Vrh 3.IX. 1991. 92 V Veliko Trojstvo 4.III. 1992. 52 IV-V (2,8) Gornja Rijeka 22.IV. 1993. 185 VII Ludbreg 1.VI. 1994. 157 V-VI Pokupsko 7.VIII. 1995. 167 V Donja Stubica 16.II. 1996. 140 VI Petrinja 10.IX. 1997. 176 1998. 20 VI Sveti Matej (Kašina) 30.IV. V-VI Sigetec (Koprivnica) 2.VI. 1999. 182 V Glina 16.V. 2000. 147 V-VI Kraljev Vrh 16.VI. 2001. 19 V Špièkovina 31.XII. 2002. 209 V Samobor 18.VIII. 2003. 520 VI Miljana 13.V. 2004. 464 IV Zagreb 8.I. 2005. 458 IV-V Varaždinske Toplice 7.XII. 2006. 586 VI-VII Plešivica 28.X. 2007. 404 V Ozalj 18.XII. 2008. 375 V-VI Gornji Èehi 5.III. 2009. 435 V Malunje 10.II. 2010. 493 V Galgovo 03.XI. 2011. 611 V Budaševo 17.IV. 2012. 515 IV Draganiæi 08.IX. 1)Podaci se odnose na podruèje oko 80 km, uokolo Zagreba. 2)Podaci u zagradama znaèe da intenzitet dotiènog potresa nije mogao 3)Uzeti su u obzir i podaci seizmološke postaje Puntijarka na kojoj se biti sa sigurnošæu utvrðen. nalazi seizmograf velike osjetljivosti što je uzrok poveæanog broja ukupno registriranih potresa u odnosu na prethodne godine. Izvor: PMF, Geofizièki zavod Seizmološka služba 63 1.14. Stajaæe vode Vrsta stajaæe vode 2012. Ukupno aktivne šljunèare napuštene šljunèare rukavci Save umjetna jezera jame i ostalo Površina ha 141 - 10 3 6 126 264,5 Izvor: Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za slivno podruèje grada Zagreba, Služba za zaštitu od štetnog djelovanja voda 1.15. Vodotoci i meliorativna kanalska mreža za dio Branjenog podruèja 14 - podruèje Grada Zagreba - iz programa održavanja u 2012. Pripadna Dužina, Održavano, površina, km km km2 Vodotoci -ukupno Podsusedsko Dolje Dubravica Medpotoki Vrapèak Èrnomerec Kustošak Kunišèak Jelenovec I i II Zelengaj Kraljevec I i II Kraljevaèki potok Graèanski potok Pustodol Ribnjak Èrna voda Dotršèina Bliznec Štefanovec Dešæevec Trnava Bidrovec Vidovec 480,00 Meliorativna kanalska mreža (osnovna i detaljna) - ukupno Vode 1. reda Vode 4. reda 496,22 4,10 6,50 2,70 14,60 10,00 8,50 3,90 4,20 1,80 2,71 3,90 2,90 2,60 1,50 4,80 2,20 16,60 11,60 2,00 17,00 4,80 6,50 304,01 3,50 4,50 1,00 10,50 7,50 7,50 1,50 1,20 0,50 1,80 0,50 2,50 1,50 1,00 2,80 0,50 8,60 8,50 1,00 11,00 1,80 2,50 123,30 22,92 100,38 108,75 19,12 89,63 Pripadna površina, km2 Kašina s pritocima Èuèerska reka s pritocima Vuger s pritocima Lomnica Lipnica Ograja Gustelin Moèirad Skupni Èreti Bukovica Kikeljnjak Malièevac Èrnec s pritocima Starèa Goštiraj Glavnièica s pritocima Branovec Moravšèak Goranec Blaguša Rijeka Sava Dužina, Održavano, km km 55,50 25,80 42,20 8,50 16,70 4,00 3,60 3,75 4,76 6,00 3,20 2,50 36,30 2,00 5,50 35,80 7,00 7,00 8,50 8,00 74,20 22,20 13,50 17,00 8,50 6,10 4,00 3,60 3,75 4,76 6,00 3,20 2,50 14,50 2,00 3,00 14,50 2,50 4,50 4,00 5,00 74,20 U svrhu izgradnje sustavne obrane od poplave (bujica Medvednice), do sada je izgraðeno 19 brana i retencija s retencionim volumenom od 2 035 150 m3. Izvor: Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za gornju Savu, Služba zaštite od štetnog djelovanja voda 64 2. Stanovništvo Popis stanovništva 2.1. Stanovništvo Grada Zagreba od najstarijih vremena 1368. godina 2 810 stanovnika (prema popisu kuæa), 1742. godina 5 600 stanovnika (prema popisu kuæa kanonika Pepelka), 1805. godina 7 706 stanovnika (popis stanovništva bez sveæenstva i plemstva), 1850. godina 16 036 stanovnika 2.2. Stanovništvo i kuæanstva prema popisima1) Broj stanovnika 1) 2) žene Broj kuæanstava Površina u km2 ukupno muškarci 1857. 16 657 ... ... ... ... 1869. 19 857 9 724 10 133 ... ... 1880. 30 830 16 591 14 239 ... ... 1890. 40 268 20 816 19 452 ... 3,33 1900. 61 002 30 976 30 026 ... 64,37 1910. 79 038 39 737 39 301 ... 64,37 1921. 108 674 55 016 53 658 ... 64,37 1931. 185 581 92 105 93 476 44 231 64,37 1948. 279 623 129 669 149 954 109 800 74,99 1953. 350 829 162 721 188 108 126 679 235,74 1961. 430 802 201 195 229 607 156 580 495,60 1971. 602 205 285 530 316 675 213 628 497,95 1981. 768 700 361 513 407 187 265 521 1 261,54 1991. 933 914 441 120 491 794 319 997 1 715,55 2001.2) 779 145 363 992 415 153 275 464 641,36 2011.2) 790 017 369 339 420 678 303 441 641,32 Podaci su prikazani prema važeæoj upravno-teritorijalnoj podjeli u vrijeme popisa. Prekid serije, vidjeti Metodološka objašnjenja. 65 2.3. Stanovništvo Grada Zagreba i naselja Zagreb prema popisima 1857. - 1991.1) Grad Zagreb broj stanovnika 1857. Broj stanovnika na km2 48 266 Naselje Zagreb lanèani indeksi 75 - broj stanovnika Broj stanovnika na km2 32 203 105 lanèani indeksi - 1869. 54 761 85 113,5 37 001 120 114,9 1880. 67 188 105 122,7 48 136 156 130,1 1890. 82 848 129 123,3 60 910 198 126,5 1900. 111 565 174 134,7 87 239 283 143,2 1910. 136 351 213 122,2 109 029 354 125,0 1921. 167 765 262 123,0 140 815 458 129,2 1931. 258 024 402 153,8 227 838 740 161,8 142,7 1948. 356 529 556 138,2 325 223 1 057 1953. 393 919 614 110,5 361 564 1 175 111,2 1961. 478 076 745 121,4 442 768 1 439 122,5 131,0 1971. 629 896 982 131,8 579 899 1 884 1981. 723 065 1 127 114,8 656 325 2 133 113,2 1991. 777 826 1 213 107,6 706 770 2 296 107,7 1)Podaci popisa svedeni na upravno-teritorijalnu podjelu odredenu Zakonom o podruèjima županija, gradova i opæina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 10 od 30. sijeènja 1997.). Površina Grada Zagreba 641,36 km2, naselje Zagreb 307,41 km2. Stanovnici Grada Zagreba i naselja Zagreb 1857.-1991. - prema aktualnom teritoriju definiranom 30. sijeènja 1997. 800 000 700 000 Grad Zagreb 600 000 Naselje Zagreb 500 000 400 000 300 000 200 000 100 000 66 1991. 1981. 1971. 1961. 1953. 1948. 1931. 1921. 1910. 1900. 1890. 1880. 1869. 1857. 0 Stanovništvo Grada Zagreba prema spolu i starosti, Popis 2011. godine muškarci žene - 90 - 80 - 70 - 60 - 50 - 40 - 30 - 20 - 10 - 40 000 30 000 20 000 10 000 0 Privatna kucanstva prema obiteljskom sastavu, Popis 2011. obiteljska kuãanstva 69,0% samaèka kuãanstva 28,6% 0 10 000 20 000 30 000 40 000 Obiteljska kucanstva prema broju èlanova, Popis 2011. 4-èlana 23,0% 3-èlana 27,6% 5 i više èlanova 14,0% neobiteljska višeèlana kuãanstva 2,4% 2-èlana 35,4% 67 2.4. Stanovništvo prema starosti i spolu, Popis 2011. Broj stanovnika Ukupno Struktura, % ukupno muškarci žene ukupno muškarci žene 790 017 369 339 420 678 100 100 100 0-4 godine 41 093 21 026 20 067 5,2 5,7 4,8 5-9 35 654 18 305 17 349 4,5 4,9 4,1 10-14 39 312 20 283 19 029 5,0 5,5 4,5 15-19 40 842 20 866 19 976 5,2 5,6 4,8 20-24 46 680 23 276 23 404 5,9 6,3 5,6 25-29 58 404 28 768 29 636 7,4 7,8 7,0 30-34 62 626 30 565 32 061 7,9 8,3 7,6 35-39 58 375 28 344 30 031 7,4 7,7 7,1 40-44 54 948 26 535 28 413 6,9 7,2 6,8 45-49 53 705 25 378 28 327 6,8 6,9 6,7 50-54 55 435 25 153 30 282 7,0 6,8 7,2 55-59 56 383 25 728 30 655 7,1 7,0 7,3 60-64 49 790 21 911 27 879 6,3 5,9 6,6 65-69 39 419 16 529 22 890 5,0 4,5 5,4 70-74 37 025 15 721 21 304 4,7 4,2 5,1 75-79 29 258 11 348 17 910 3,7 3,1 4,3 80-84 18 995 6 362 12 633 2,4 1,7 3,0 85-89 9 334 2 555 6 779 1,2 0,7 1,6 90-94 2 259 572 1 687 0,3 0,2 0,4 95 i više godina 1) Podatak 480 114 366 1) 0,1 0,0 manji od 0,05% Dobna struktura stanovnika Grada Zagreba, Popis 2011. 65 i više godina, 17,3% 0 - 14 godina, 14,7% 15 - 24 godine, 11,1% 25 - 64 godine, 56,9% 68 0,1 2.5. Osobe stare 95 i više godina prema godinama starosti i spolu, Popis 2011. Osobe stare 95 i više godina Udjeli, % ukupno muškarci žene 480 114 366 100 100 100 95 godina 107 21 86 22,3 18,4 23,5 96 131 36 95 27,3 31,6 26,0 97 91 20 71 19,0 17,5 19,4 13,1 Ukupno ukupno muškarci žene Navršene godine starosti: 98 68 20 48 14,2 17,5 99 40 10 30 8,3 8,8 8,2 100 23 5 18 4,8 4,4 4,9 101 9 - 9 1,9 - 2,5 102 6 1 5 1,3 0,9 1,4 103 3 1 2 0,6 0,9 0,5 104 godine 2 - 2 0,4 - 0,5 Dobna struktura stanovnika Grada Zagreba, prema Popisu 2001. i 2011. % 60 2001. 2011. 50 40 30 20 10 0 0 - 14 godina 15 - 24 godine 25 - 64 godine 65 i više godina dobne skupine Prosjeèna starost stanovnika Grada Zagreba, prema Popisu 2001. i 2011. 43,3 žene 41,3 37,8 2001. 41,6 ukupno 34 2011. 39,6 muškarci 39,7 36 38 40 42 44 godine 69 2.6. Kontingenti stanovništva, Popis 2011. Broj stanovnika Udjeli, % ukupno muškarci žene Ukupno 790 017 369 339 420 678 0 0 0 0 56 116 140 156 - 6 godina 14 17 19 godina 048 059 060 901 28 59 71 80 699 614 920 480 27 56 68 76 ukupno muškarci žene 100 100 100 349 445 140 421 7,1 14,7 17,7 19,9 7,8 16,1 19,5 21,8 6,5 13,4 16,2 18,2 - - 45,6 12,6 Žene u fertilnoj dobi svega:15 - 49 godina od toga: 20 - 29 godina - - 191 848 53 040 Radno sposobno stanovništvo (15-64 godine) 537 188 256 524 280 664 68,0 69,5 66,7 60 i više godina 65 i više godina 75 i više godina 186 560 136 770 60 326 75 112 53 201 20 951 111 448 83 569 39 375 23,6 17,3 7,6 20,3 14,4 5,7 26,5 19,9 9,4 Prosjeèna starost Indeks starenja Koeficijent starosti 41,6 39,6 43,3 - - - 118,9 93,3 145,8 - - - 23,6 20,3 26,5 - - - Prosjeèna starost stanovnika gradskih èetvrti - rang, Popis 2011. godine 48 47,2 46,0 46 43,5 44 42,2 42,4 43,8 44,2 42,7 Grad Zagreb (41,6) 40,9 40,9 41,1 PODSUSED VRAPCE 40,4 PODSLJEME 37,8 40,0 GORNJA DUBRAVA 39,3 38 39,8 NOVI ZAGREB ZAPAD 40 PEŠCENICA ŽITNJAK 42 38,0 70 DONJIGRAD GORNJIGRAD MEDVEŠCAK NOVI ZAGREB ISTOK TRNJE MAKSIMIR CRNOMEREC TREŠNJEVKA SJEVER TREŠNJEVKA-JUG BREZOVICA DONJA DUBRAVA STENJEVEC SESVETE 36 2.7. Stanovništvo staro 15 i više godina prema završenoj školi i spolu, Popis 2011. Broj stanovnika ukupno Ukupno Bez škole 1-3 razreda osnovne škole 4-7 razreda osnovne škole Osnovna škola (8 razreda) Srednje škole - ukupno Industrijske i obrtnièke strukovne škole, škole za zanimanje u trajanju 1-3 godine i škole za KV i VKV radnike Tehnièke i srodne strukovne škole, škole za zanimanje u trajanju od 4 godine ili više Gimnazije Visoko obrazovanje - ukupno Struèni studij1) Sveuèilišni studij2) Doktorat znanosti Nepoznato 1) 2) 673 4 2 26 91 352 muškarci 958 926 285 094 587 791 309 725 1 050 373 5 608 35 674 177 538 144 383 Struktura, % žene žene 233 876 912 486 913 253 100 0,7 0,3 3,9 13,6 52,3 100 0,4 0,1 1,8 11,5 57,3 100 1,1 0,5 5,6 15,4 48,1 88 208 56 175 21,4 28,5 15,4 150 277 67 796 82 481 22,3 21,9 22,6 58 195 48 140 6 21 89 21 63 3 8,6 29,0 7,1 20,9 1,0 0,2 6,9 28,8 7,0 20,5 1,3 0,1 10,1 29,1 7,2 21,1 0,8 0,2 131 326 015 379 932 949 534 147 718 432 997 335 364 3 1 20 55 175 ukupno muškarci 36 106 26 76 2 597 179 297 947 935 614 Obuhvaæene su sve više škole, I. (VI.) stupnjevi fakulteta te struèni studiji po Bologni. Obuhvaæeni su svi fakulteti, umjetnièke akademije, svi sveuèilišni studiji po Bologni te magistarski znanstveni, struèni i umjetnièki studij. 2.8. Stanovništvo staro 10 i više godina prema pismenosti, starosti i spolu, Popis 2011. Stanovništvo staro 10 i više godina Ukupno 10 - 19 godina ukupno muškarci ukupno muškarci 713 270 330 008 383 262 2 166 80 154 41 149 žene Broj nepismenih 39 005 žene Postotak Struktura nepismenih, % nepismenih u ukupnom ukupno muškarci žene 542 1 624 0,30 100 100 100 183 106 77 0,23 8,4 19,6 4,7 20 - 34 167 710 82 609 85 101 298 165 133 0,18 13,8 30,4 8,2 35 - 49 167 028 80 257 86 771 216 95 121 0,13 10,0 17,5 7,5 50 - 64 161 608 72 792 88 816 246 76 170 0,15 11,3 14,0 10,5 65 i više godina 136 770 53 201 83 569 1 223 100 1 123 0,89 56,5 18,5 69,1 71 2.9. Stanovništvo prema pohaðanju škole i spolu, Popis 2011. Broj stanovnika Struktura, % ukupno muškarci žene ukupno muškarci žene Ukupno 790 017 369 339 420 678 100 100 100 Stanovništvo koje pohaða školu 181 725 89 489 92 236 23,0 24,3 21,9 Predškolsko obrazovanje 23 623 12 092 11 531 3,0 3,3 2,7 Osnovna škola - ukupno 1 -4. razred 5 -8. razred 59 897 27 799 32 098 30 887 14 354 16 533 29 010 13 445 15 565 7,6 3,5 4,1 8,4 3,9 4,5 6,9 3,2 3,7 Srednja škola - ukupno industrijske i obrtnièke škole tehnièke i srodne škole umjetnièke škole gimnazije 31 775 4 481 13 073 655 13 566 16 329 2 661 7 774 231 5 663 15 446 1 820 5 299 424 7 903 4,0 0,6 1,6 0,1 1,7 4,4 0,7 2,1 0,1 1,5 3,7 0,4 1,3 0,1 1,9 Visoko obrazovanje - ukupno 66 430 30 181 36 249 8,4 8,2 8,6 Struèni studij1) - ukupno 14 588 12 754 1 834 7 269 6 304 965 7 319 6 450 869 1,8 1,6 0,2 2,0 1,7 0,3 1,7 1,5 0,2 struèni specijalistièki Sveuèilišni studij2) - ukupno preddiplomski diplomski i integrirani poslijediplomski, specijalistièki, magistarski doktorski 1) 2) 51 842 22 912 28 930 6,6 6,2 6,9 20 163 19 407 9 300 8 400 10 863 11 007 2,6 2,5 2,5 2,3 2,6 2,6 7 208 5 064 3 008 2 204 4 200 2 860 0,9 0,6 0,8 0,6 1,0 0,7 Obuhvaæene su sve više škole, I. (VI.) stupnjevi fakulteta te struèni studiji po Bologni. Obuhvaæeni su svi fakulteti, umjetnièke akademije, svi sveuèilišni studiji po Bologni te magistarski znanstveni, struèni i umjetnièki studij. 2.10. Stanovništvo staro 10 i više godina prema informatièkoj pismenosti i spolu, Popis 2011. Broj stanovnika Ukupno stanovništvo staro 10 i više godina Osobe koje znaju obavljati aktivnosti na osobnom raèunalu: obrada teksta tablièni izraèuni korištenje elektronièkom poštom korištenje internetom 72 Udjel, % ukupno muškarci žene 713 270 330 008 383 262 100 100 100 451 401 465 486 219 197 227 238 232 203 237 247 63,4 56,3 65,2 68,3 66,6 60,0 69,1 72,4 60,6 53,1 61,9 64,7 970 306 315 870 793 950 960 954 177 356 355 916 ukupno muškarci žene 2.11. Stanovništvo staro 15 i više godina prema zakonskome braènom stanju i spolu, Popis 2011. Broj stanovnika muškarci Ukupno braèno stanje neoženjen/ neudana oženjen/ udana udovac/ udovica razveden/ razvedena nepoznato žene Struktura, % muškarci žene 309 725 364 233 100 100 110 174 10 13 103 177 56 26 35,8 56,3 3,3 4,4 0,2 28,3 48,7 15,6 7,2 0,2 798 365 148 814 600 208 312 657 144 912 2.12. Stanovništvo staro 15 i više godina prema vrsti zajednice u kojoj osoba živi i spolu, Popis 2011. Broj stanovnika muškarci Ukupno žene Struktura, % muškarci žene 309 725 364 233 100 100 Nije u braènoj/ izvanbraènoj/ istospolnoj zajednici 131 213 185 725 42,3 51,0 Braèna zajednica 165 924 165 924 53,6 45,5 12 588 12 584 4,1 3,5 Izvanbraèna i istospolna zajednica 2.13. Žensko stanovništvo staro 15 i više godina prema broju živoroðene djece, Popis 2011. Broj žena Udjel, % Žene koje su rodile prema broju živoroðene djece èetvero ukupno jedno dvoje troje i više Ukupno Žene koje nisu rodile 364 233 116 263 242 617 86 341 117 299 27 663 11 314 5 353 100 31,9 66,6 23,7 32,2 7,6 3,1 1,5 Nepoznato 73 2.14. Stanovništvo prema državljanstvu, Popis 2011. Hrvatsko državljanstvo Ukupno Broj stanovnika Struktura, % ukupno Strano državljanstvo hrvatsko i drugo Bez državljanstva 790 017 784 415 15 586 4 871 135 596 100,00 99,29 1,97 0,62 0,02 0,08 2.15. Stanovništvo prema 2.16. Stanovništvo prema materinskom narodnosti, Popis 2011. jeziku, Popis 2011. Broj Struktura, stanovnika % Ukupno Hrvati Nacionalne manjine1) - ukupno Albanci Austrijanci Bošnjaci Bugari Crnogorci Èesi Maðari Makedonci Nijemci Poljaci Romi Rumunji Rusi Rusini Slovaci Slovenci Srbi Talijani Turci Ukrajinci Vlasi Židovi Ostali Regionalna pripadnost Izjasnili se u smislu vjerske pripadnosti Nerasporeðeno 790 017 735 824 41 550 4 292 104 8 119 120 1 191 835 825 1 194 364 166 2 755 94 331 134 207 2 132 17 526 399 106 332 7 317 100 93,14 5,26 0,54 0,01 1,03 0,02 0,15 0,11 0,10 0,15 0,05 0,02 0,35 0,01 0,04 0,02 0,03 0,27 2,22 0,05 0,01 0,04 2) 0,00 0,04 Ukupno hrvatski hrvatsko-srpski 0,03 bosanski 3 361 0,43 bugarski 118 0,01 crnogorski 235 0,03 èeški 517 0,07 maðarski makedonski 495 0,06 155 0,02 romski 1 711 0,22 98 0,01 ruski rusinski slovaèki Prema Ustavnom Zakonu o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etnièkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 105/2000.). 2) Podatak manji od 0,05% 438 0,06 78 0,01 146 0,02 slovenski 1 581 0,20 srpski 2 472 0,31 srpsko-hrvatski 667 0,08 talijanski 303 0,04 turski ukrajinski 0,25 0,21 0,08 0,14 njemaèki rumunjski ostali jezici Nepoznato 1) 641 1 067 poljski 1 953 1 682 97,17 0,51 hebrejski Nepoznato 767 630 4 054 vlaški 0,78 100 albanski 0,30 6 135 790 017 220 0,03 Ne izjašnjavaju se Struktura, % Materinski jezik 214 0,04 74 Broj stanovnika 2 368 291 1) Nepoznato državljanstvo Podatak manji od 0,05% 90 0,01 189 0,02 1 0,001) 26 0,001) 1 998 0,25 1 726 0,22 Broj stanovnika Struktura, % 790 017 656 571 15 960 2 553 100 83,11 2,02 0,32 3 070 18 044 0,39 Nepoznato Ne izjašnjavaju se Nisu vjernici i ateisti Agnostici i skeptici Ostale religije, pokreti i svjetonazori Istoène religije Židovi Muslimani Ostali kršæani Protestanti Pravoslavci Katolici Ukupno 2.17. Stanovništvo prema vjeri, Popis 2011. 327 1 084 1 055 11 800 49 784 27 290 2 479 2,28 0,04 0,14 0,13 1,49 6,30 3,45 0,31 2.18. Stanovništvo prema mjestu roðenja1) i spolu, Popis 2011. Broj stanovnika Ukupno Roðeni u Republici Hrvatskoj u naselju stanovanja u drugom naselju Grada Zagreba u drugoj županiji nepoznato naselje u Republici Hrvatskoj Roðeni u inozemstvu Bosna i Hercegovina Srbija Njemaèka Kosovo Slovenija Makedonija Ostale zemlje Nepoznato ukupno muškarci 790 650 406 20 222 369 302 204 9 88 138 98 10 6 6 4 3 9 1 017 356 598 721 661 376 553 579 184 764 819 067 025 115 108 66 47 4 3 3 1 1 4 339 801 731 369 535 166 053 472 463 282 545 478 497 316 485 Struktura, % žene 420 347 201 11 134 72 51 5 3 3 2 1 4 678 555 867 352 126 210 500 107 721 482 274 589 528 799 623 ukupno muškarci 100 82,3 51,5 2,6 28,2 0,0 17,5 12,5 1,3 0,8 0,9 0,5 0,4 1,1 0,2 100 82,0 55,4 2,5 24,0 0,1 17,9 12,8 1,2 0,9 1,0 0,4 0,4 1,2 0,1 žene 100 82,6 48,0 2,7 31,9 0,0 17,2 12,1 1,4 0,8 0,8 0,6 0,4 1,1 0,2 1)Odnosi se na naselje stanovanja majke u vrijeme roðenja osobe. 2.19. Stanovništvo prema migracijskim obilježjima i spolu, Popis 2011. Broj stanovnika Ukupno Od roðenja stanuju u istom naselju Doseljeni u naselje stanovanja s podruèja Republike Hrvatske iz drugog naselja Grada Zagreba iz druge županije nepoznato naselje u Republici Hrvatskoj iz inozemstva Bosna i Hercegovina Njemaèka Srbija Slovenija Kosovo Ostale zemlje Nepoznato ukupno muškarci 790 384 404 260 35 224 369 194 174 104 15 88 144 74 22 9 5 5 25 017 760 602 487 393 768 326 115 457 984 750 202 906 816 655 69 35 11 4 2 3 13 339 570 476 740 830 771 139 736 036 932 242 234 071 221 293 Udjel, % žene 335 104 230 155 19 135 74 39 11 5 2 2 12 228 740 126 747 563 997 187 379 421 052 508 968 835 595 362 ukupno muškarci 100 48,7 51,2 33,0 4,5 28,5 0,0 18,2 9,4 2,9 1,2 0,7 0,7 3,3 0,1 100 52,7 47,2 28,3 4,3 24,0 0,0 18,9 9,5 3,2 1,2 0,6 0,8 3,6 0,1 žene 100 31,2 68,7 46,5 5,8 40,6 0,1 22,2 11,8 3,3 1,6 0,9 0,8 3,8 0,1 75 2.20. Stanovništvo staro 15 i više godina prema trenutaènoj aktivnosti i spolu, Popis 2011. Broj stanovnika Ukupno Zaposleni Nezaposleni nezaposleni, traže prvo zaposlenje nezaposleni, traže ponovno zaposlenje Ekonomski neaktivni umirovljenici osobe koje se bave obavezama u kuæanstvu uèenici ili studenti ostale neaktivne osobe Nepoznato ukupno muškarci 673 322 43 7 36 309 157 24 4 20 958 256 447 429 018 307 802 194 050 725 683 582 008 574 127 227 77 536 Struktura, % žene 364 164 18 3 15 ukupno muškarci žene 233 573 865 421 444 100 47,8 6,4 1,1 5,3 100 50,9 7,9 1,3 6,6 100 45,2 5,1 0,9 4,2 180 575 116 514 45,7 28,8 41,1 25,0 49,6 32,0 16 371 808 15 563 2,4 0,3 4,3 66 272 31 109 453 32 223 16 660 233 34 049 14 449 220 9,9 4,6 0,1 10,4 5,4 0,1 9,3 4,0 0,1 Stanovništvo staro15 i više godina prema aktivnosti i spolu, Popis 2011. 350 000 300 000 broj stanovnika ukupno muškarci žene 250 000 200 000 150 000 100 000 50 000 0 zaposleni nezaposleni ekonomski neaktivni - ukupno umirovljenici uèenici ili studenti ostale neaktivne osobe 2.21. Stanovništvo prema glavnim izvorima sredstava za život i spolu, Popis 2011. Broj stanovnika 1) Ukupno Izvori sredstava za život Prihodi od stalnog rada Prihodi od povremanog rada Prihodi od poljoprivrede Starosna mirovina Ostale mirovine Prihodi od imovine Socijalne naknade Ostali prihodi Povremena potpora drugih Bez prihoda Nepoznato 1) Zbroj Struktura, % ukupno muškarci žene ukupno muškarci žene 790 017 369 339 420 678 100 100 100 311 076 19 196 957 130 085 69 152 4 227 20 045 17 189 14 521 224 410 514 152 684 10 633 586 52 240 27 561 2 195 8 444 8 292 6 979 109 362 275 158 392 8 563 371 77 845 41 591 2 032 11 601 8 897 7 542 115 048 239 39,4 2,4 0,1 16,5 8,8 0,5 2,5 2,2 1,8 28,4 0,1 41,3 2,9 0,2 14,1 7,5 0,6 2,3 2,2 1,9 29,6 0,1 37,7 2,0 0,1 18,5 9,9 0,5 2,8 2,1 1,8 27,3 0,1 podataka po stupcima veæi je od podatka „Ukupno“ (ukupan broj stanovnika) jer su osobe mogle dati i dva odgovora (dva razlièita prihoda). 76 2.22. Stanovništvo s teškoæama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti prema vrsti teškoæa i spolu, Popis 2011. Broj stanovnika Ukupno Vrsta teškoæe Teškoæe s vidom Teškoæe s vidom i teškoæe sa sluhom ili govorno-glasovnom komunikacijom Teškoæe s vidom i teškoæe s pamæenjem, koncentracijom ili u sporazumijevanju s drugima Teškoæe s vidom i teškoæe s kretanjem Teškoæe s vidom i ostale teškoæe Teškoæe sa sluhom ili govorno-glasovnom komunikacijom Teškoæe sa sluhom ili govorno-glasovnom komunikacijom i teškoæe s pamæenjem, koncentracijom ili u sporazumijevanju s drugima Teškoæe sa sluhom ili govorno-glasovnom komunikacijom i teškoæe s kretanjem Teškoæe sa sluhom ili govorno-glasovnom komunikacijom i ostale teškoæe Teškoæe s pamæenjem, koncentracijom ili u sporazumijevanju s drugima Teškoæe s pamæenjem, koncentracijom ili u sporazumijevanju s drugima i teškoæe s kretanjem Teškoæe s pamæenjem, koncentracijom ili u sporazumijevanju s drugima i ostale teškoæe Teškoæe s kretanjem Teškoæe s kretanjem i ostale teškoæe Ostale teškoæe 1) Struktura, % ukupno muškarci žene ukupno muškarci žene 114 483 51 485 62 998 100 100 100 5 129 2 196 2 933 4,5 4,3 4,7 1 707 842 865 1,5 1,6 1,4 700 337 363 0,6 0,7 0,6 5 596 2 867 3 507 1 882 1 220 1 951 3 714 1 647 1 556 4,9 2,5 3,1 3,7 2,4 3,8 5,9 2,6 2,5 855 533 322 0,7 1,0 0,5 3 153 1 408 1 745 2,8 2,7 2,8 1 362 778 584 1,2 1,5 0,9 3 628 2 064 1 564 3,2 4,0 2,5 3 232 1 298 1 934 2,8 2,5 3,1 1 487 826 661 1,3 1,6 1,0 33 444 10 236 37 111 13 314 4 083 18 504 20 130 6 153 18 607 29,2 8,9 32,4 25,9 7,9 35,9 31,9 9,8 29,5 U Popisu su osobe s teškoæama mogle dati najviše dva odgovora na pitanja o vrsti teškoæa. Stoga su u tablici prikazane sve moguæe kombinacije odgovora (jedan odgovor ili kombinacija dvaju odgovora). 2.23. Stanovništvo s teškoæama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti prema uzroku teškoæa i spolu, Popis 2011. Broj stanovnika Ukupno Uzrok teškoæa Od roðenja Domovinski rat ili njegove posljedice Profesionalno ošteæenje (profesionalna bolest/ozljeda na radu) Bolest Prometna nesreæa Ostalo Struktura, % ukupno muškarci žene 114 483 51 485 62 998 100 100 100 6 917 8 131 3 772 7 542 3 145 589 6,0 7,1 7,3 14,6 5,0 0,9 12,2 54,7 3,4 15,7 13,9 45,7 4,1 13,6 11,0 62,1 2,8 17,3 14 62 3 17 030 627 843 946 7 23 2 7 135 507 107 020 6 39 1 10 895 120 736 926 ukupno muškarci žene 77 2.24. Stanovništvo s teškoæama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti prema fizièkoj pokretljivosti i spolu, Popis 2011. Broj stanovnika Ukupno Fizièka pokretljivost Sasvim pokretni Trajno ogranièeno pokretni uz pomoæ štapa, štaka ili hodalice Trajno ogranièeno pokretni uz pomoæ invalidskih kolica Trajno nepokretni Ostalo Nepoznato Struktura, % ukupno muškarci žene ukupno muškarci žene 114 483 51 485 62 998 100 100 100 71 028 34 479 36 549 62,0 67,0 58,0 23 418 8 171 15 247 20,5 15,9 24,2 2 022 2 431 14 983 601 909 802 6 878 246 1 113 1 629 8 105 355 1,8 2,1 13,1 0,5 1,8 1,5 13,3 0,5 1,8 2,6 12,8 0,6 2.25. Stanovništvo s teškoæama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti prema potrebi za pomoæi druge osobe, korištenju pomoæi druge osobe i spolu, Popis 2011. Broj stanovnika Ukupno Struktura, % ukupno muškarci žene ukupno muškarci žene 114 483 51 485 62 998 100 100 100 30 809 26 910 11 440 10 192 19 369 16 718 26,9 23,5 22,2 19,8 30,7 26,5 od toga: Osoba treba pomoæ druge osobe Osoba koristi pomoæ druge osobe Stanovnici s teškoæama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti prema starosti, Popis 2011. 14 000 12 000 broj stanovnika 10 000 8 000 6 000 4 000 2 000 0 0-4 godine 5-9 10-14 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 ukupno - osobe s teškoãama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti trajno ogranièeno pokretne i trajno nepokretne osobe 78 65-69 70-74 75-79 80-84 85i više 2.26. Privatna kuæanstva prema obiteljskom sastavu, Popis 2011. Broj kuæanstava Privatna kuæanstva - ukupno Obiteljska kuæanstva Neobiteljska kuæanstva samaèka višeèlana 303 209 94 86 7 Broj osoba 441 430 011 827 184 781 679 102 86 15 Prosjeèan broj èlanova u kuæanstvu Struktura kuæanstava, % 2,57 3,24 1,09 1,00 2,12 100 69,0 31,0 28,6 2,4 272 186 086 827 259 2.27. Obiteljska kuæanstva prema broju èlanova, Popis 2011. Obiteljska kuæanstva prema broju èlanova Ukupno Broj kuæanstava Broj osoba Struktura kuæanstava, % 3 2 5 4 7 6 209 430 74 165 57 918 48 179 18 364 6 671 2 416 679 186 148 330 173 754 192 716 91 820 40 026 16 912 100 35,4 27,6 23,0 8,8 3,2 9 8 1,2 906 7 248 0,4 10 401 3 609 177 1 770 0,2 0,1 11 i više 233 3 001 0,1 2.28. Obitelji prema tipu i broju èlanova, Popis 2011. Broj obitelji Broj èlanova obitelji Prosjeèan broj èlanova Struktura broja obitelji, % % Obitelji s djecom IzvanBraèni par braèni par Ukupno bez djece bez djece Ukupno 55 020 110 040 2 24,8 159 089 530 641 3,34 71,7 221 875 656 213 2,96 100 7 766 15 532 2 3,5 IzvanBraèni par Majka s braèni par s djecom djecom s djecom 110 769 412 508 3,72 49,9 4 766 16 831 3,53 2,1 37 162 86 547 2,33 16,8 Otac s djecom 6 392 14 755 2,31 2,9 Obiteljska i samaèka kuãanstva, prema Popisima 2001. i 2011. 80 2001. 70 2011. 60 50 40 30 20 10 0 obiteljska kuãanstva samaèka kuãanstva 79 2.29. Obitelji s djecom prema tipu obitelji i broju djece prema starosti, Popis 2011. Obitelji s djecom Majka s djecom Otac s djecom 4 766 37 162 6 392 077 879 523 412 878 2 975 1 315 331 89 56 27 037 8 465 1 351 238 71 4 732 1 406 212 31 11 190 970 7 299 49 385 8 363 2 666 1 051 1 154 567 1 061 800 4 3 5 3 9 22 607 391 657 583 1 884 4 241 Ukupno Braèni par s djecom Broj obitelji obitelji prema broju djece: s jednim djetetom s dvoje djece s troje djece s èetvero djece s petero i više djece 159 089 110 769 Broj djece - ukupno djeca prema starosti: 0 - 5 godina 6 - 9 godina 10 -14 godina 15 -17 godina 18 -24 godina 25 i više godina 256 017 84 57 13 2 1 48 28 38 23 51 65 821 065 417 770 016 434 024 972 527 528 532 50 45 11 2 40 23 31 18 39 37 495 153 752 611 017 942 Izvanbraèni par s djecom 666 429 409 766 566 549 2.30. Stanovništvo prema spolu, tipu kuæanstava i statusu u obitelji, Popis 2011. Broj stanovnika Ukupno Osobe u privatnim kuæanstvima prema statusu u obitelji - ukupno dijete suprug/supruga izvanbraèni drug/družica majka s djecom otac s djecom samac (samaèko kuæanstvo) ostalo (nisu èlanovi obitelji) Osobe u institucionalnim kuæanstvima - ukupno institucije za umirovljenike ili starije osobe zdravstvene i institucije za skrb vjerske institucije ostale institucije 80 Struktura, % ukupno muškarci žene ukupno muškarci žene 790 017 369 339 420 678 100 100 100 781 272 366 177 415 095 98,9 99,1 98,7 256 331 25 37 6 86 38 017 578 064 162 392 827 232 137 701 165 789 12 532 6 392 31 480 12 283 118 165 12 37 316 789 532 162 55 347 25 949 32,4 42,0 3,2 4,7 0,8 11,0 4,8 37,3 44,9 3,4 1,7 8,5 3,3 28,1 39,4 3,0 8,8 13,2 6,2 8 745 3 162 5 583 1,1 0,9 1,3 4 595 1 122 3 473 0,6 0,3 0,8 1 221 1 495 1 434 664 420 956 557 1 075 478 0,1 0,2 0,2 0,2 0,1 0,3 0,1 0,3 0,1 2.31. Stanovništvo u samaèkim kuæanstvima prema starosti, zakonskome braènom stanju, trenutaènoj aktivnosti i spolu, Popis 2011. Broj stanovnika Ukupno Struktura, % ukupno muškarci žene ukupno muškarci žene 86 827 31 480 55 347 100 100 100 215 527 256 613 017 403 255 841 190 166 927 625 462 886 361 521 82 0,5 3,3 7,4 8,4 7,0 5,7 5,2 6,1 7,9 9,0 9,2 9,9 9,3 6,9 3,3 0,8 0,1 0,6 4,4 9,9 11,7 9,7 8,0 7,3 7,9 8,5 8,5 6,5 6,2 5,2 3,5 1,6 0,4 0,1 0,4 2,8 5,9 6,5 5,5 4,3 4,1 5,1 7,6 9,3 10,7 12,0 11,7 8,8 4,3 0,9 0,1 269 615 120 012 331 43,6 6,6 32,9 16,2 0,7 55,9 9,9 14,2 19,3 0,7 36,6 4,7 43,6 14,5 0,6 starost 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65-69 70-74 75-79 80-84 85-89 90-94 95 i više godina 2 6 7 6 4 4 5 6 7 7 8 8 5 2 braèno stanje neoženjen/neudana oženjen/ udana udovac/udovica razveden/ razvedena nepoznato 37 5 28 14 aktivnost zaposleni nezaposleni umirovljenici osobe koje se bave obavezama u kuæanstvu uèenici ili studenti ostale neaktivne osobe nepoznato 394 906 386 303 056 928 541 323 872 845 982 580 099 981 867 652 112 865 735 582 084 561 1 3 3 3 2 2 2 2 2 2 1 1 1 17 3 4 6 179 379 130 690 039 525 286 482 682 679 055 955 637 095 506 131 30 596 120 462 072 230 1 3 3 3 2 2 2 4 5 5 6 6 4 2 20 2 24 8 34 270 3 766 42 764 15 970 2 325 10 065 18 300 1 441 32 699 39,5 4,3 49,3 50,7 7,4 32,0 33,1 2,6 59,1 504 2 552 2 946 27 47 1 197 1 864 12 457 1 355 1 082 15 0,6 2,9 3,4 0,0 0,2 3,8 5,9 0,0 0,8 2,4 2,0 0,0 2.32. Institucionalna kuæanstva prema broju èlanova, Popis 2011. Institucionalna kuæanstva prema broju èlanova Ukupno Broj kuæanstava Broj osoba 100 manje 10 - 19 20 - 29 30 - 39 40 - 49 50 - 99 149 od 10 150 199 200 249 215 55 59 35 22 11 14 2 4 3 8 745 305 779 807 735 477 959 220 707 716 250 299 5 300 i više 5 1 331 1 709 81 2.33. Kuæanstva1) prema osnovi korištenja i vlasništvu stana, Popis 2011. Osnova korištenja stana Ukupno Srodstvo s Ostale Najam Vlasništvo Slobodno vlasnikom ugovorena ili najmo- Zaštiæena dijela stana osnove ili najamnina (podstanar) korištenja suvlasništvo najamnina primcem Ukupno broj kuæanstava broj èlanova kuæanstava 303 191 780 957 260 947 677 599 14 999 32 673 15 369 41 215 6 617 17 313 3 327 7 588 1 932 4 569 260 947 677 599 13 238 27 903 15 252 40 945 1 571 3 388 3 096 7 006 920 1 915 - 1 761 4 770 117 270 5 046 13 925 231 582 1 012 2 654 u stanovima u vlasništvu fizièkih osoba broj kuæanstava broj èlanova kuæanstava 295 024 758 756 u stanovima u vlasništvu pravnih osoba broj kuæanstava broj èlanova kuæanstava 8 167 22 201 1) Osim privatnih, ukljuèena su i institucionalna kuæanstva koja stanuju u stanovima 2.34. Privatna kuæanstva prema broju èlanova i osnovi korištenja stambene jedinice, Popis 2011. Osnova korištenja stana Privatno Privatna kuæanstva vlasništvo ili ukupno suvlasništvo Ukupno Najmoprimac sa slobodno ugovorenom najamninom Srodstvo s NajmopriNajam mac sa vlasnikom dijela stana ili najmo- zaštiæenom primcem najamninom (podstanar) Ostale osnove korištenja Beskuænik 303 441 259 833 15 010 16 325 6 589 3 478 2 160 46 broj èlanova kuæanstva 1 86 827 2 80 600 3 58 568 4 48 254 5 18 378 6 6 676 7 2 419 8 907 9 401 10 178 11 i više 233 70 822 70 563 50 646 41 921 16 186 5 978 2 192 805 359 156 205 6 207 3 773 2 576 1 601 537 211 53 32 7 6 7 5 320 3 452 3 158 3 047 985 238 72 29 13 7 4 1 975 1 564 1 274 1 039 450 159 65 31 16 5 11 1 492 797 568 419 129 48 19 2 2 2 967 451 345 226 91 42 18 8 4 4 4 44 1 1 - 2.35. Privatna kuæanstva prema posjedovanju osobnog raèunala i korištenju interneta, Popis 2011. Ukupno Ukupno 82 303 441 Kuæanstvo posjeduje osobno raèunalo (stolno ili prijenosno) Kuæanstvo se koristi internetom da ne nepoznato da ne nepoznato 200 929 97 677 4 835 189 422 108 636 5 383 Vitalna statistika 2.36. Prirodno kretanje stanovništva Živoroðeni 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 134 160 585 563 900 345 792 792 411 394 Mrtvoroðeni Mrtvoroðeni na 1000 živoroðenih 32 34 37 32 22 32 33 27 22 26 4,5 4,7 4,9 4,2 2,8 3,8 3,8 3,1 2,6 3,1 Broj umrlih ukupno 8 7 8 8 8 8 8 8 8 8 380 890 442 214 631 319 471 465 396 329 od toga dojenèadi 52 51 37 37 46 43 65 42 57 27 Umrla Brakovi dojenèad Prirodni razvedeni na 1000 prirast sklopljeni razvedeni na 1000 živosklopljenih roðenih 7,3 7,1 4,9 4,9 5,8 5,2 7,4 4,8 6,8 3,2 -1 246 -730 -857 -651 -731 26 321 327 15 65 3 4 3 3 4 4 4 3 3 3 912 022 824 919 209 183 122 990 711 725 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 131 204 170 137 082 125 030 270 413 472 289,1 299,4 306,0 290,1 257,1 268,9 249,9 318,3 380,8 395,2 2.37. Stope prirodnog kretanja stanovništva Na 1000 stanovnika živoroðeni umrli prirodni prirast 9,1 9,1 9,7 9,6 10,0 10,6 11,1 11,1 10,6 10,6 10,7 10,1 10,8 10,5 11,0 10,6 10,7 10,7 10,6 10,5 -1,6 -1,0 -1,1 -0,8 -0,9 0,03 0,4 0,4 0,0 0,1 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. sklopljeni brakovi razvedeni brakovi 5,0 5,1 4,9 5,0 5,4 5,3 5,2 5,0 4,7 4,7 1,4 1,5 1,5 1,4 1,4 1.4 1,3 1,6 1,8 1,9 Prirodno kretanje stanovništva 9 500 9 000 broj osoba 8 500 8 000 7 500 Broj živoroðenih 7 000 Broj umrlih 6 500 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 83 2.38. Živoroðeni i mrtvoroðeni prema spolu, braènosti roditelja, mjestu poroðaja i struènoj pomoæi Spol Ukupno 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 134 1601) 585 563 900 345 792 792 411 394 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 32 34 37 32 22 32 33 27 22 26 muški ženski 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 4 4 4 4 4 766 703 972 899 003 247 487 529 369 367 17 18 12 23 12 19 18 14 12 15 368 457 613 664 897 098 305 263 042 027 Braènost izvanbraèno braèno 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 15 16 25 9 10 13 15 13 10 11 Živoroðeni 375 759 410 749 819 766 749 814 952 948 309 1 036 655 1 137 666 1 126 200 1 211 115 1 279 Mrtvoroðeni 24 8 27 7 29 8 29 3 17 5 25 7 29 4 21 6 17 5 19 7 Mjesto poroðaja i struèna pomoæ na drugom mjestu u zdravstvenoj ustanovi uz struènu pomoæ bez struène pomoæi 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 132 159 581 563 899 340 790 786 402 391 1 4 3 2 2 5 2 1 1 1 2 4 4 1 32 34 37 32 22 32 32 27 22 26 1 - - 2.39. Živoroðeni i mrtvoroðeni prema starosti majke i redu roðenja Starost majke Ukupno ispod 15 g. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 1)Razlika 7 134 1) 7 160 7 585 7 563 7 900 8 345 8 792 8 792 8 411 8 394 32 34 37 32 22 32 33 27 22 26 15-19 20-29 30-39 1 1 2 1 1 160 127 140 135 149 145 135 138 155 124 3 663 3 562 3 642 3 583 3 537 3 702 3 802 3 548 3 249 3 146 3 145 3 277 3 601 3 626 3 972 4 263 4 568 4 864 4 728 4 776 - 1 1 1 1 - 11 14 17 11 8 15 8 9 7 6 15 18 17 19 11 15 23 16 12 19 Red roðenja 40 i nepoviše g. znato Živoroðeni 155 11 172 21 187 15 212 6 237 4 231 4 281 4 239 2 275 4 342 5 Mrtvoroðeni 5 2 2 2 3 1 1 2 3 1 - èetvrto peto i više nepoznato 681 759 791 794 828 853 905 923 832 822 182 174 212 170 213 223 210 242 201 198 117 100 113 104 107 94 102 101 100 81 32 104 92 88 84 62 71 72 92 164 1 4 4 4 2 3 6 1 - 5 1 3 1 1 1 1 4 2 2 2 2 2 3 1 2 - 1 3 3 4 3 5 1 - prvo drugo treæe 3 733 3 665 3 810 3 881 4 010 4 270 4 440 4 392 4 326 4 200 2 389 2 358 2 567 2 526 2 658 2 843 3 064 3 062 2 860 2 929 18 16 19 14 11 11 10 19 15 16 3 8 9 9 2 13 8 5 4 6 izmedu ukupnog broja živoroðene djece i zbroja podataka o živoroðenoj djeci prema obilježjima u tabelama 2.40. i 2.41. (osim spola i mjesta poroðaja i struènoj pomoæi) odnosi se na jedno naðeno dijete u Gradu Zagrebu. 84 2.40. Umrli prema spolu i starosti Navršene godine starosti Spol Ukupno ispod 1. god. 2007. muški ženski 2008. muški ženski 2009. muški ženski 2010. muški ženski 2011. muški ženski 2012. muški ženski 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 240 391 053 266 102 369 006 459 036 360 073 256 21 25 27 16 34 31 23 19 31 26 14 13 1-4 5-9 5 1 5 6 2 4 1 3 3 3 4 1 2 2 2 3 2 2 1 2 - 10-14 15-19 3 1 2 2 2 5 3 1 2 1 15 5 11 3 8 9 8 2 12 4 3 3 20-29 30-39 40-49 50-59 60-69 70 i više 49 13 51 16 37 14 34 17 33 12 27 8 67 35 77 35 57 21 56 29 63 30 58 19 164 78 186 77 149 71 144 72 133 86 125 65 522 266 511 258 483 215 454 236 413 243 419 242 863 467 785 479 820 473 769 506 791 444 847 478 2 3 2 3 2 3 2 3 2 3 2 3 nepoznato 526 497 397 371 506 524 514 570 549 508 571 421 4 1 3 1 4 2 1 1 3 2 2 2 2.41. Umrli prema spolu, mjestu smrti, lijeèenju bolesti od koje je osoba umrla i prijavi uzroka smrti Lijeèeni od bolesti od koje su umrli na drugom mjestu da ne nepoznato mrtvozornik doktor medicine mrtvozornik drugi zdravstveni djelatnik obducent doktor medicine koji je lijeèio uzrok smrti neutvrðen 2 664 1 377 1 287 260 204 56 7 448 3 580 3 868 321 248 73 862 412 450 2 083 833 1 250 4 3 1 1 689 1 039 650 4 845 2 360 2 485 10 5 5 8 319 4 352 4 053 2 200 4 266 2 152 35 16 19 1 202 372 830 2 503 1 300 1 203 227 165 62 7 327 3 479 3 848 303 223 80 689 351 338 2 146 840 1 306 8 5 3 1 432 882 550 4 730 2 323 2 407 3 3 - 8 471 4 555 4 102 2 333 4 369 2 222 34 23 11 1 302 397 905 2 377 1 216 1 161 203 133 70 7 630 3 630 4 000 328 226 102 513 246 267 2 080 839 1 241 10 4 6 1 484 856 628 4 891 2 401 2 490 6 2 4 8 465 4 466 4 006 2 171 4 459 2 295 27 15 12 1 395 441 954 2 342 1 206 1 136 235 173 62 7 754 3 544 4 210 293 217 76 418 245 173 2 150 843 1 307 20 8 12 1 337 783 554 4 950 2 369 2 581 8 3 5 8 396 4 561 4 036 2 290 4 360 2 271 26 17 9 1 321 402 919 2 298 1 190 1 108 190 137 53 7 761 3 643 4 118 286 198 88 349 195 154 2 072 786 1 286 10 5 5 1 430 819 611 4 880 2 423 2 457 4 1 3 8 329 4 541 4 073 2 315 4 256 2 226 42 24 18 1 388 462 926 2 144 1 115 1 029 214 157 57 7 902 3 773 4 129 277 199 78 150 101 49 2 094 795 1 299 10 9 1 1 083 696 387 5 140 2 573 2 567 2 2 u ustanovi za smještaj 1 180 370 810 u drugoj zdravstvenoj ustanovi 28 14 14 u bolnici 8 631 4 499 4 240 2 275 4 391 2 224 Ukupno 2007. ukupno muški žene 2008. ukupno muški žene 2009. ukupno muški žene 2010. ukupno muški žene 2011. ukupno muški žene 2012. ukupno muški žene Podatke o uzroku smrti dao je u stanu Mjesto smrti 85 2.42. Umrli prema uzroku smrti 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Ukupno 8 380 7 890 8 442 8 214 8 631 8 319 8 471 8 465 8 396 8 329 Zarazne i parazitarne bolesti 117 Novotvorine 71 73 92 96 80 99 89 80 72 2 210 2 185 2 369 2 321 2 330 2 425 2 383 2 446 2 466 2 497 Bolesti krvi i krvotvornog sustava te odreðene bolesti imunološkog sustava 17 8 6 7 7 8 8 4 12 10 Endokrine bolesti, bolesti prehrane i metabolizma 182 166 186 180 233 191 199 245 190 194 Duševni poremeæaji i poremeæaji ponašanja 59 75 78 57 58 66 87 136 158 172 Bolesti živèanog sustava 85 101 108 131 144 132 145 135 153 156 Bolesti oka i oènih adneksa - - - - - - - - - - Bolesti uha i mastoidnog nastavka - - 1 1 - - - - - - Bolesti cirkulacijskog sustava 4 264 3 825 4 072 4 056 4 256 4 040 4 125 3 998 3 943 3 827 Bolesti dišnog sustava 381 455 480 379 445 390 399 341 385 386 Bolesti probavnog sustava 346 365 371 370 351 327 332 317 286 316 Bolesti kože i potkožnog tkiva 3 2 5 2 6 2 2 2 5 - Bolesti mišiæno-koštanog sustava i vezivnog tkiva 7 6 15 11 22 11 14 17 18 23 121 124 152 148 173 164 159 196 193 156 - 1 1 - 2 1 1 1 1 - Bolesti sustava mokraænih i spolnih organa Trudnoæa, porodaj i babinje Odreðena stanja nastala u perinatalnom razdoblju 36 35 18 20 28 26 40 35 38 14 Kongenitalne malformacije, deformiteti i kromosomske abnormalnosti 23 20 26 24 19 22 27 18 20 17 Simptomi, znakovi i abnormalni klin. i lab. nalazi neuvršteni drugamo 120 63 71 51 56 30 32 53 60 69 Ozljede, otrovanja i neke druge posljedice vanjskih uzroka 409 388 410 364 405 404 419 432 388 420 2.43. Nasilne smrti Ukupno nasilnih smrti 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 86 Nesretni sluèaj Ubojstvo Samoubojstvo Ratno stradanje i posljedice rata Nepoznata, nerazjašnjena nasilna snrt ukupno žene ukupno žene ukupno žene ukupno žene ukupno žene ukupno žene 409 388 410 364 405 404 419 432 388 420 139 136 142 142 105 140 162 169 164 154 241 237 263 261 281 290 300 312 275 309 91 97 92 106 73 107 134 142 132 127 13 6 15 13 8 16 7 12 13 12 4 3 7 3 1 7 2 5 3 4 143 141 130 88 116 94 109 107 99 96 42 36 43 33 31 26 24 22 29 22 - - 12 4 2 2 4 3 1 3 2 2 1 2.44. Nasilne smrti prema starosti umrlih i mjesecu dogaðaja Ukupno nasilne smrti Prema starosti umrlih 0 1-4 5-9 10-14 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65-69 70-74 75-79 80 i više nepoznata starost Prema mjesecu dogaðaja sijeèanj veljaèa ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac Udjel nasilnih smrti u ukupnom broju umrlih osoba, % 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 409 388 410 364 405 404 419 432 388 420 1 3 2 22 15 16 34 15 25 23 22 27 33 33 39 30 68 1 3 2 2 8 22 16 17 13 21 22 36 23 24 28 39 35 76 1 2 1 15 19 19 19 20 27 24 30 30 24 23 42 35 80 - 2 3 5 24 31 16 16 20 21 24 26 19 21 18 41 74 3 2 1 13 21 19 29 22 18 21 30 29 26 21 34 46 71 2 2 1 9 21 30 22 20 19 23 28 31 27 22 30 32 85 2 2 1 7 12 25 17 14 15 22 37 27 13 34 33 43 116 1 2 1 6 12 17 10 19 20 23 21 30 19 28 34 51 139 - 1 1 10 10 16 20 19 19 23 16 23 25 22 34 39 107 3 3 2 1 4 14 10 19 19 17 25 29 27 36 28 33 31 121 1 23 31 36 31 30 37 43 32 41 34 37 34 42 25 33 34 39 34 25 27 37 36 30 26 33 43 33 38 37 40 40 29 32 34 23 28 25 33 31 21 35 32 33 29 29 39 26 31 31 22 25 37 33 39 40 32 39 34 34 39 27 27 21 46 35 36 45 35 33 35 33 31 34 32 33 30 36 35 49 41 41 31 22 35 27 41 27 30 40 26 46 37 36 47 32 43 35 33 34 30 34 28 28 31 34 38 33 30 31 32 24 39 35 36 44 43 37 45 26 28 4,88 4,92 4,86 4,43 4,69 4,86 4,95 5,1 4,6 5,0 Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske 87 2.45. Samoubojstva prema starosti umrlih Samoubojstva - ukupno Starost umrlih do 14 godina 15-24 25-39 40-54 55-69 70 i više nepoznata starost Udjel samoubojstava u ukupnom broju umrlih osoba, % Udjel samoubojstava u ukupnom broju nasilnih smrti, % 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 143 141 130 88 116 94 109 107 99 96 11 25 32 37 38 - 12 21 37 33 38 - 10 18 39 29 34 - 6 14 21 25 22 - 5 16 30 28 36 1 3 16 27 22 26 - 7 15 25 25 37 - 6 15 22 33 31 - 6 17 17 29 30 - 3 11 27 34 21 - 1,71 1,79 1,54 1,07 1,34 1,13 1,29 1,26 1,18 1,15 34,96 36,34 31,71 24,18 28,64 23,27 26,01 24,77 25,52 22,9 Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske 2.46. Umrli u prometnim nesreæama prema starosti 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 84 18 88 26 81 25 89 26 91 13 95 29 74 27 64 20 62 20 61 13 2 1 9 7 6 11 5 7 3 5 4 6 5 7 3 2 1 2 2 1 3 11 5 6 1 9 3 11 5 4 6 7 6 5 1 1 1 12 4 11 6 4 4 5 5 5 5 3 4 5 6 - 1 3 2 12 10 6 4 5 6 10 6 4 6 3 3 7 1 1 6 16 8 14 7 5 5 7 3 3 2 4 5 4 1 2 1 4 14 9 7 7 4 7 8 8 7 2 6 4 4 1 1 1 5 6 3 4 5 3 4 8 6 9 4 8 7 - 3 3 4 1 4 6 3 5 4 2 4 7 8 10 - 1 1 4 3 8 4 4 3 6 4 4 3 3 6 4 3 1 1 1 7 3 7 6 3 4 5 4 5 3 5 5 2 - 1,00 1,12 0,96 1,08 1,05 1,14 0,87 0,76 0,74 0,73 Udjel umrlih u prometnim nesreæama u ukupnom broju nasilnih smrti, % 20,54 22,68 19,76 24,45 22,47 23,51 17,66 14,81 15,98 14,5 Ukupno umrli od toga žene Starost umrlih 0-4 5-9 10-14 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65-69 70-74 75-79 80 i više nepoznata starost Udjel umrlih u prometnim nesreæama u ukupnom broju umrlih osoba, % Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske 88 2.47. Sklopljeni brakovi prema starosti ženika i nevjeste Sklopljeni brakovi ukupno Navršene godine 15-19 20-24 25-29 30-34 985 099 034 118 160 243 261 243 196 207 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 3 4 3 3 4 4 4 3 3 3 912 022 824 919 209 183 122 990 711 725 17 21 21 15 15 23 20 19 9 11 479 503 487 402 419 425 356 303 329 300 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 443 416 332 397 525 483 500 375 182 197 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 3 4 3 3 4 4 4 3 3 3 912 022 824 919 209 183 122 990 711 725 131 109 90 113 115 106 88 89 74 58 1 017 952 914 823 857 832 751 660 622 624 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 472 594 531 594 712 743 762 614 456 496 733 794 747 818 883 938 917 1 030 955 968 35-39 ženika 457 455 452 482 518 485 481 539 475 519 nevjeste 233 235 245 264 313 252 298 291 311 301 40-44 45-49 50-54 55-59 60 i više nepoznat 199 172 175 180 214 210 192 195 211 194 100 106 103 91 103 104 92 110 112 94 66 86 75 63 76 53 65 57 51 61 43 44 48 70 59 53 42 47 38 50 120 120 97 101 119 104 113 102 107 92 3 1 1 - 97 100 104 95 100 112 104 127 99 99 84 82 76 67 70 50 60 47 53 47 56 60 38 54 60 66 42 48 52 57 36 36 36 48 51 29 38 35 37 27 51 51 41 37 47 50 61 46 50 47 2 9 2 6 1 5 1 3 2 2 2.48. Sklopljeni brakovi prema redu braka i ranijem braènom stanju Sklopljeni brakovi ukupno 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 3 4 3 3 4 4 4 3 3 3 912 022 824 919 209 183 122 990 711 725 Brak prema redu ženika prvi 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 487 571 500 587 777 834 750 618 403 413 Ranije braèno stanje nevjeste drugi i više 425 451 324 332 432 349 372 372 308 312 prvi 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 549 656 542 622 886 877 838 684 437 442 ženika nevjeste drugi i više neoženjen udovac razveden neudata udovica razvedena 363 366 282 297 323 306 284 306 274 283 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 487 571 500 587 777 834 750 618 403 413 55 64 44 49 58 46 49 40 39 38 370 387 280 283 374 303 323 332 269 274 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 549 656 542 622 886 877 838 684 437 442 44 41 30 35 42 30 34 38 22 30 319 325 252 262 281 276 250 268 252 253 89 2.49. Sklopljeni brakovi prema školskoj spremi ženika i nevjeste Školska sprema nepoznato fakulteti, više i visoke škole, magisterij i doktorat škole za zanimanja u trajanju 4 godine i gimnazije škola za zanimanja u trajanju 1-3 godine i škole za KV i VKV radnike osnovna škola 4-7 razreda osnovne škole bez škole i 1-3 razreda osnovne škole nepoznato fakulteti, više i visoke škole, magisterij i doktorat škole za zanimanja u trajanju 4 godine i gimnazije nevjeste škola za zanimanja u trajanju 1-3 godine i škole za KV i VKV radnike osnovna škola 4-7 razreda osnovne škole Sklopljeni brakovi ukupno bez škole i 1-3 razreda osnovne škole ženika 2003. 3 912 - 7 68 780 1 661 1 076 320 2 6 115 476 1 816 1 201 296 2004. 4 022 5 8 82 667 1 756 1 204 300 7 15 109 406 1 935 1 277 273 2005. 3 824 1 1 49 767 1 620 1 163 223 3 4 94 457 1 743 1 295 228 2006. 3 919 4 - 50 803 1 572 1 251 239 4 1 84 481 1 757 1 380 212 2007. 4 209 2 4 55 743 1 818 1 409 178 6 7 89 426 1 947 1 574 160 2008. 4 183 2 3 53 698 1 870 1 365 192 2 3 66 429 1 866 1 635 182 2009. 4 122 2 2 40 718 1 715 1 417 228 5 4 52 437 1 737 1 657 230 2010. 3 990 1 2 29 603 1 681 1 417 257 - 5 78 353 1 673 1 636 245 2011. 3 711 2 1 27 535 1 570 1 359 217 2 4 46 340 1 539 1 579 201 2012. 3 725 1 - 37 597 1 504 1 373 213 4 3 52 370 1 445 1 640 211 Sklopljeni i razvedeni brakovi 5 000 broj brakova 4 000 3 000 2 000 1 000 0 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. Sklopljeni brakovi 90 2008. 2009. 2010. Razvedeni brakovi 2011. 2012. 2.50. Razvedeni brakovi 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Razvedeni brakovi - ukupno 1 131 1 204 1 170 1 137 1 082 1 125 1 030 1 270 1 413 1 472 Prema starosti muža do19 20-24 25-29 30-39 40-49 50-59 60 i više nepoznato 17 87 391 350 205 81 - 17 106 422 368 204 85 2 18 87 385 376 204 99 1 1 12 87 390 332 224 84 7 13 86 374 320 215 71 3 10 94 388 337 215 74 7 15 74 377 323 177 56 8 10 74 469 395 227 92 3 17 102 435 508 244 104 3 1 16 84 487 503 290 89 2 Prema starosti žene do 19 20-24 25-29 30-39 40-49 50-59 60 i više nepoznato 52 143 405 344 149 37 1 1 44 144 479 337 150 45 4 1 40 158 408 325 182 55 1 1 34 147 413 317 158 52 15 1 26 145 391 312 161 37 9 38 137 420 315 158 50 7 28 132 399 288 137 32 14 25 146 513 332 194 52 8 1 38 142 537 415 212 50 18 1 32 144 567 446 212 53 17 Prema trajanju braka do 1 godine 1-4 5-9 10-14 15-19 20 i više 16 194 261 197 147 316 16 215 259 222 176 316 17 187 267 185 178 336 20 214 260 189 149 305 19 185 249 177 151 301 20 185 282 196 131 311 15 205 266 164 126 254 16 241 297 225 150 341 16 241 305 266 213 372 26 261 318 249 219 399 Prema broju uzdržavane djece roðene u braku koji se razvodi 0 1 2 3 i više nepoznato 453 394 245 39 - 501 396 267 40 - 463 409 250 48 - 484 382 226 45 - 483 332 226 41 - 518 355 215 37 - 445 344 205 36 - 613 382 236 39 - 615 442 299 57 - 623 480 304 65 - Prema uzdržavanoj djeci roðenoj u braku koji se razvodi dodijeljenoj na èuvanje i odgoj nema uzdržavane djece mužu ženi mužu i ženi drugoj osobi, ustanovi, ostale kombinacije 453 48 603 22 5 501 54 630 16 3 463 65 620 16 6 484 49 581 12 11 483 46 533 16 4 518 44 548 11 1 445 34 532 16 3 613 55 587 13 2 615 58 715 22 3 623 69 756 23 1 91 Migracija stanovništva 2.51. Doseljeno i odseljeno stanovništvo 2003. Doseljeni stanovnici - ukupno 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 12 764 12 621 10 413 11 421 11 279 10 498 iz druge županije 8 783 iz inozemstva Odseljeni stanovnici - ukupno 8 294 8 102 8 791 8 841 8 233 2009. 2010. 2011. 2012. 9 737 8 858 10 926 10 548 8 000 7 746 8 883 8 241 3 981 4 327 2 311 2 630 2 438 2 265 1 737 1 112 2 043 2 307 10 016 9 545 9 299 9 252 8 818 8 113 7 571 7 491 8 787 8 396 u drugu županiju 8 483 8 413 8 255 8 117 7 684 7 201 6 664 6 126 6 788 6 409 u inozemstvo 1 533 1 132 1 044 1 135 1 134 912 907 1 365 1 999 1 987 2 748 3 076 1 114 2 169 2 461 2 385 2 166 1 367 2 139 2 152 300 -119 -153 674 1 157 1 032 1 336 1 620 2 095 1 832 Saldo ukupne migracije Saldo migracije meðu županijama 2 448 3 195 1 267 1 495 1 304 1 353 830 -253 44 320 Doseljeni iz drugog naselja1) Saldo migracije s inozemstvom 2 541 2 582 2 527 2 656 2 632 2 696 4 135 3 955 3 378 2 646 Odseljeni u drugo naselje1) 2 550 2 580 2 539 2 665 2 632 2 696 4 135 3 955 3 378 2 646 1) Podaci se odnose na preseljenje izmedu naselja unutar Grada Zagreba Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske Doseljeno i odseljeno stanovništvo broj stanovnika 15 000 14 000 Doseljeni stanovnici 13 000 Odseljeni stanovnici 12 000 11 000 10 000 9 000 8 000 7 000 6 000 2003. 92 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 3. Zdravstvena zaštita 3.1. Korisnici zdravstvene zaštite1) Korisnici-nosioci osiguranja Ukupno 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 1) 1 080 093 1 085 104 1 093 441 1 103 309 1 108 929 1 115 799 1 114 936 1 115 578 1 123 474 1 125 346 Èlanovi obitelji korisnikanosioca osiguranja ukupno aktivni korisnici umirovljenici privremeno nezaposleni ostali 769 232 779 799 792 527 806 475 815 600 825 287 826 848 827 851 835 628 838 899 409 431 418 119 427 289 441 729 453 218 463 108 456 560 441 866 437 032 434 514 258 800 259 117 259 528 261 363 263 608 267 323 264 620 265 325 269 533 267 824 71 296 72 678 75 874 73 832 69 407 66 479 72 952 88 403 96 230 103 323 29 705 29 885 29 836 29 551 29 367 28 377 32 716 32 257 32 833 33 238 Korisnicipoljoprivrednici 298 102 293 721 290 423 287 294 284 559 282 498 281 066 281 644 282 393 281 670 12 759 11 584 10 491 9 540 8 770 8 014 7 022 6 083 5 453 4 777 Podaci se odnose na korisnike s podruèja Grada Zagreba i Zagrebaèke županije - Podruèni ured Zagreb Izvor: Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje 3.2. Pregled broja dana izostanaka s posla1) Uzrok nesposobnosti - sprijeèenosti za rad ukupno bolest broj dana broj dana u tisuæama 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 1) 6 208 6 237 6 577 6 815 7 409 7 240 6 597 6 365 6 269 5 865 nesreæa na poslu njega èlana trudnoæa i i profesionalno obitelji i obvezni porodni oboljenje izolacija i pratnja dopust broj dana broj dana broj dana komplikacija u vezi s trudnoæom broj dana po jedpo jedpo jedpo jedpo jedpo jednom ak- u tisu- nom ak- u tisu- nom ak- u tisu- nom ak- u tisu- nom ak- u tisu- nom aktivnom æama tivnom æama tivnom æama tivnom æama tivnom æama tivnom korisniku korisniku korisniku korisniku korisniku korisniku 15 15 15,4 15,4 16,3 15,6 14,4 14,4 14,3 13,5 3 599 3 539 3 739 4 018 4 392 4 631 4 292 3 755 3 878 3 697 9 8 8,8 9,1 9,7 10,0 9,4 8,5 8,9 8,5 530 457 506 537 585 494 398 457 402 344 1 1 1,2 1,2 1,3 1,1 0,9 1,0 0,9 0,8 260 251 250 231 271 269 282 253 272 263 1 1 0,6 0,5 0,6 0,6 0,6 0,6 0,6 0,6 1 282 1 365 1 432 1 371 1 437 1 577 1 237 1 166 1 026 893 3 3 3 3,1 3,1 3,4 2,7 2,6 2,3 2,1 537 625 650 658 724 763 786 734 691 668 1,3 1,5 1,5 1,5 1,6 1,6 1,7 1,7 1,6 1,5 Podaci se odnose na izostanke s posla na teret pravnih i fizièkih osoba i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - Podruèni ured Zagreb Izvor: Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje 93 3.3. Zdravstvene ustanove 2003. Zavodi za javno zdravstvo Bolnice - ukupno 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 17 17 17 17 17 17 17 15 10 14 Klinièki bolnièki centar 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 Klinièke bolnice 5 5 5 5 5 5 5 4 4 3 3 Klinike 4 4 4 4 4 4 4 1 2 Opæe bolnice 1 1 1 1 1 1 1 - - - Specijalne bolnice 6 6 6 6 6 6 6 9 3 6 79 127 134 140 145 147 153 155 160 162 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 Izvanbolnièke poliklinike (samostalne zdravstvene ustanove) Domovi zdravlja 22 22 21 21 21 21 21 23 25 31 Ostale zdravstvene ustanove Ustanove za njegu 7 7 16 32 55 55 10 8 9 11 Trgovaèka društva za obavljanje zdravstvene zaštite 1 6 12 27 47 74 99 120 133 150 Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo 3.4. Zdravstveni djelatnici i suradnici 2003. Zdravstveni djelatnici i suradnici - ukupno Doktori medicine - ukupno 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 14 418 14 779 14 911 15 015 15 809 16 090 16 089 16 639 16 759 16 854 3 350 3 478 3 520 3 597 3 872 3 874 3 908 4 080 4 082 4 153 od toga: 2 521 2 559 2 591 2 642 2 664 2 720 2 719 2 787 2 845 3 139 doktori medicine specijalisti 829 919 929 955 1 208 1 154 1 189 1 293 1 237 1 014 Doktori dentalne medicine 953 971 967 970 1 002 990 971 943 926 948 Farmaceuti 775 760 787 805 828 826 837 898 907 910 9 340 9 570 9 637 Ostali zdravstveni djelatnici i suradnici - ukupno 9 643 10 102 10 400 10 373 10 718 10 844 10 843 prema struènoj spremi: 338 330 322 331 383 388 446 482 viša visoka 2 199 2 251 2 278 2 347 2 438 2 554 2 552 2 645 2 734 2 877 srednja 6 677 6 869 6 921 6 841 7 193 7 339 7 309 7 554 7 563 7 358 126 120 116 124 niža 355 121 124 124 399 120 101 126 Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo 94 3.5. Zdravstveni djelatnici i suradnici prema struènoj spremi, zanimanju i spolu 2008. 2009. Ukupno žene 2010. Ukupno žene 2011. Ukupno žene 2012. Ukupno žene Ukupno žene Zdravstveni djelatnici i suradnici - ukupno 16 093 13 009 16 089 12 985 16 639 13 362 16 759 13 469 16 854 13 413 Visoka struèna sprema 6 073 4 048 6 104 4 065 6 320 4 222 6 361 4 271 6 493 4 387 5 690 3 708 5 716 3 721 5 921 3 873 5 915 3 885 6 063 4 013 Zdravstveni djelatnici Doktori medicine - ukupno 3 874 2 243 3 908 2 269 4 080 2 379 4 082 2 405 4 153 2 480 Specijalisti 2 720 1 483 2 719 1 493 2 787 1 548 2 845 1 612 3 139 1 793 Doktori medicine bez specijalizacije 280 214 275 212 256 192 220 170 191 153 Na specijalizaciji 665 416 722 443 821 499 846 518 640 416 Stažisti 209 130 192 121 216 140 171 105 183 118 Doktori dentalne medicine 990 676 971 656 943 646 926 623 948 628 Farmaceuti 826 789 837 796 898 848 907 857 910 861 Ostali zdravstveni djelatnici VSS1) 52 44 Zdravstveni suradnici 383 340 388 344 399 349 446 386 430 374 Viša struèna sprema Zdravstveni djelatnici Medicinske sestre Zubari Laboratorijski inženjeri Sanitarni inženjeri Fizioterapeuti Radiološki inženjeri Farmaceutski inženjeri Zubotehnièari Radni terapeuti Zdravstveni suradnici 2 554 2 521 1 211 3 338 65 496 337 1 29 41 33 2 203 2 175 1 156 2 317 46 426 164 1 24 39 28 2 552 2 519 1 204 3 338 65 497 342 1 28 41 33 2 197 2 169 1 148 2 317 46 428 165 1 23 39 28 2 645 2 615 1 219 1 349 65 530 381 1 26 43 30 2 245 2 221 1 156 1 324 47 446 183 1 22 41 24 2 734 2 703 1 275 2 360 65 531 396 27 47 31 2 315 2 291 1 204 2 334 46 448 191 22 44 24 2 850 2 820 1 422 2 336 69 539 380 26 46 30 2 426 2 402 1 333 2 315 50 453 182 22 42 24 Srednja struèna sprema 7 339 Zdravstveni djelatnici 7 236 Medicinske sestre 5 760 Laboratorijski tehnièari 575 Sanitarni tehnièari 48 Fizioterapeutski tehnièari 182 Radiološki tehnièari 1 Farmaceutski tehnièari 325 Zubotehnièari 324 Radnoterapeutski tehnièari 3 Djeèje njegovateljice 5 Maser kupeljar 13 Zdravstveni suradnici 103 6 662 6 571 5 280 533 31 156 1 319 232 3 5 11 91 7 309 7 211 5 735 577 48 180 1 322 328 3 5 12 98 6 630 6 544 5 258 533 31 155 1 316 232 3 5 10 86 7 554 7 457 5 937 582 49 185 1 373 308 6 5 11 97 6 805 6 720 5 396 536 33 153 1 364 218 5 5 9 85 7 563 7 464 5 968 570 48 183 1 371 302 6 5 10 99 6 811 6 724 5 420 525 34 153 1 361 212 5 5 8 87 7 358 7 258 5 823 542 45 174 1 373 285 5 10 100 6 499 6 486 5 240 496 33 143 1 362 199 4 8 13 96 28 1 25 2 68 124 43 1 39 3 81 93 26 1 23 2 67 120 38 1 35 2 82 90 22 1 19 2 68 101 34 1 31 2 67 72 19 1 16 2 53 126 32 1 30 1 94 101 15 1 13 1 71 Niža struèna sprema Zdravstveni djelatnici Djeèje njegovateljice Bolnièari Zubarski asistenti Zdravstveni suradnici 1) 127 45 1 41 3 82 Diplomirane medicinske sestre, fizioterapeuti, sanitarni inženjeri Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo 95 3.6. Lijeènici prema granama specijalnosti Specijalisti Grane specijalnosti 2008. 2009. Ukupno 2 720 2 719 Opæa medicina 118 115 Interna medicina 362 370 Kardiologija Pulmologija Gastroenterologija Hematologija Endokrinologija i dijabetologija Pneumofiziologija 42 42 Infektologija 47 47 Neurologija 86 92 Psihijatrija 172 174 Neuropsihijatrija 33 31 Dermatologija i venerologija 54 55 Pedijatrija 191 189 Opæa kirurgija 172 174 Neurokirurgija 28 28 Djeèja kirurgija 19 19 Maksilofacijalna kirurgija 10 10 Plastièna i rekonstrukcijska kirurgija 1 1 Urologija 42 41 Ortopedija 42 44 Otorinolaringologija 85 84 Oftalmologija 98 97 Opstetricija i ginekologija 189 185 Anesteziologija i reanimacija 133 130 Transfuziologija 31 32 Radiologija 135 135 Radioterapija i onkologija 35 34 Nuklearna medicina 31 30 Fizikalna medicina i rehabilitacija 83 84 Medicina rada 102 97 Školska medicina 49 47 Socijalna medicina s organ. zdr. zaštite 9 9 Epidemiologija 44 41 Med. mikrologija s parazitologijom 56 54 Patološka anatomija 44 44 Patologija Medicinska citologija 28 28 Klinièka farmakologija 3 4 Javno zdravstvo 7 7 Obiteljska medicina 66 70 Klinièka citologija 16 18 Anesteziologija, reanimacija i intezivno lijeèenje 46 47 Klinièka farmakologija s toksikologijom 7 6 Medicina rada i sporta 3 3 Pomorska medicina 1 1 Hitna medicina ... ... 1) 2010. Na specijalizaciji 2011. 2012. 2 787 2 845 100 94 386 391 42 40 49 45 92 97 177 193 22 14 51 51 181 186 173 173 31 26 19 19 10 9 1 1 43 44 41 41 80 82 111 112 189 194 124 118 32 33 143 142 35 34 30 29 92 92 82 80 44 43 9 8 46 43 56 59 49 50 26 24 5 5 7 8 118 132 20 22 57 6 7 1 ... 66 6 9 1 29 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 640 111 1 4 2 2 1 3 139 92 459 35 48 112 210 12 57 208 214 30 22 13 1 50 43 89 109 205 111 37 158 41 32 95 74 41 8 40 63 55 24 5 8 146 24 665 132 5 25 32 11 40 69 9 4 3 16 6 16 22 35 4 46 17 9 14 2 6 5 9 14 1 17 10 722 145 8 28 38 12 47 73 13 5 3 17 6 21 20 37 4 48 18 10 13 2 6 5 10 17 1 14 9 821 160 10 36 38 13 52 83 16 8 5 17 7 23 36 34 6 56 18 9 12 1 3 4 11 15 1 35 9 846 160 14 38 56 15 42 81 17 8 5 18 11 22 35 34 9 58 18 12 13 1 3 5 9 13 1 36 10 12 25 49 10 36 40 15 5 1 1 11 13 16 36 26 6 38 13 7 9 3 5 6 9 1 28 8 111 8 12 1 36 81 5 ... 87 5 ... 91 1 11 ... 88 2 12 - 66 2 9 13 Od 2011. godine doktori medicine poèinju izobrazbu prema novom Pravilniku o specijalistièkom usavršavanju Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo 96 3.7. Djelatnost opæe medicine - primarna zdravstvena zaštita 2008. Broj domova zdravlja Broj timova u zdravstvenim ustanovama - ukupno Ordinacije s ugovorom s HZZO-om Ordinacije bez ugovora s HZZO-om Ordinacije u domovima zdravlja Zdravstveni djelatnici Lijeènici opæe medicine Specijalisti opæe medicine i dr. spec. Ostali zdravstveni djelatnici Posjete - ukupno od toga: u ordinaciji u kuæi Broj posjeta po dobnim skupinama: 0-6 g. 7-19 g. 20-64 g. 65 i više godina Pregledi - ukupno od toga: u ordinaciji u kuæi Broj pregleda po dobnim skupinama: 0-6 g. 7-19 g. 20-64 g. 65 i više godina 2009. 2010. 2011. 2012. 5 4 4 4 4 438 318 13 107 434 305 12 117 427 288 12 127 423 265 11 147 439 270 11 158 193 255 434 4 739 873 4 689 732 50 141 138 296 428 5 873 890 5 803 166 70 724 168 259 415 6 082 355 6 016 268 66 087 168 256 418 5 843 706 5 794 418 49 288 167 272 433 5 953 855 5 909 848 44 007 13 039 295 486 2 801 079 1 630 269 13 027 419 170 3 395 790 2 045 903 12 311 424 221 3 516 785 2 129 038 18 893 361 888 3 325 728 2 137 197 9 840 375 052 3 316 187 2 252 776 2 377 426 2 338 391 39 035 2 888 042 2 864 355 23 687 2 848 984 2 787 621 61 363 2 314 710 2 269 893 44 817 2 397 472 2 353 822 43 650 8 681 183 301 1 420 273 765 171 9 569 263 025 1 665 129 950 319 8 077 249 006 1 618 245 973 656 10 387 208 585 1 309 104 786 634 5 260 222 521 1 349 219 820 472 Izvor: Zavod za javno zdravstvo »Dr. Andrija Štampar« 3.8. Djelatnost zaštite dojenèadi i predškolske djece - primarna zdravstvena zaštita Timovi Lijeènici: specijalisti pedijatri Ostali zdravstveni djelatnici Posjete - ukupno Od toga: u ordinaciji u kuæi Pregledi - ukupno Od toga: u ordinaciji u kuæi 2006. 2007. 2008. 61 61 61 611 877 611 846 31 496 063 496 032 31 62 62 62 619 537 618 309 1 228 489 749 488 521 1 228 60 60 58 564 814 564 742 72 400 583 400 536 47 2009. 60 60 56 628 777 628 701 76 407 356 407 302 54 2010. 2011. 2012. 62 62 58 638 042 633 919 4 123 412 451 412 422 29 61 61 60 555 484 555 453 30 343 609 343 571 38 62 62 61 597 679 597 628 51 357 000 356 949 51 Izvor: Zavod za javno zdravstvo »Dr. Andrija Štampar« 97 3.9. Djelatnost za zdravstvenu zaštitu žena - primarna zdravstvena zaštita 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Timovi Lijeènici specijalisti Ostali zdravstveni djelatnici Preventivni pregledi 63 62 50 92 825 64 64 52 96 610 64 63 55 97 407 62 62 54 113 238 62 62 59 101 577 65 65 48 107 008 58 58 54 117 328 Posjeti i pregledi u ordinaciji posjeti pregledi 384 612 254 720 398 564 284 675 378 562 251 975 425 618 233 662 494 466 183 566 387 513 144 962 421 015 135 240 Posjete trudnica savjetovalištu ukupno patološka stanja u trudnoæi 58 067 4 853 60 342 5 200 71 896 6 489 66 527 9 798 80 717 35 371 63 343 33 929 58 918 39 045 Izvor: Zavod za javno zdravstvo »Dr. Andrija Štampar« 3.10. Savjetovalište za planiranje obitelji - primarna zdravstvena zaštita Broj posjeta - ukupno Broj prvih posjeta - ukupno Broj propisanih kontracepcijskih sredstava 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 22 340 8 643 25 720 8 711 27 597 9 011 22 078 8 250 15 863 6 291 12 362 4 402 11 386 4 154 ... ... ... ... ... 16 241 18 337 Izvor: Zavod za javno zdravstvo »Dr. Andrija Štampar« 3.11. Djelatnost za zaštitu i lijeèenje usta i zubi - primarna zdravstvena zaštita 2006. Timovi Zdravstveni djelatnici Stomatolozi specijalisti Doktori stomatologije Zubni tehnièari Zubni asistenti Broj pregleda - ukupno prema dobnim skupinama 0-6 godina 7-19 20 -64 65 i više godina Broj sistematskih pregleda 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 720 626 573 566 568 565 585 141 579 73 571 45 531 34 532 42 526 32 533 36 549 602 551 425 428 439 413 459 1 086 411 1 073 252 1 045 809 922 464 1 049 546 982 531 945 193 48 695 273 698 47 508 261 794 29 192 217 004 28 949 191 674 764 018 763 950 799 613 701 841 107 413 106 311 155 180 76 572 25 613 206 131 666 486 153 795 120 575 23 468 161 563 565 946 129 315 102 239 24 660 157 512 601 686 161 335 176 980 Izvor: Zavod za javno zdravstvo »Dr. Andrija Štampar« 98 3.12. Patronažna djelatnost i djelatnost kuæne njege Patronaža 2011. Kuæna njega 2012. 2011. 2012. 149 154 228 207 148 1 149 6 26 202 31 176 227 595 218 503 86 248 118 881 48 1 498 79 200 5 502 2 031 112 196 4 654 Broj timova - ukupno Zdravstveni djelatnici1) Medicinske sestre VSS Više medicinske sestre patronažnog smjera Medicinske sestre SSS Broj posjeta - ukupno posjete po odgovarajuæim skupinama: trudnicama rodiljama ostalim ženama novoroðenèadi dojenèadi školi maloj djeci ostaloj djeci zbog socijalnih prilika zbog higijenskih prilika kroniènim bolesnicima ostalima 1) 3 30 8 35 13 5 1 1 120 6 004 314 468 701 312 214 326 665 472 707 497 915 3 30 7 37 3 5 1 1 1 121 4 060 617 280 501 286 552 731 516 109 054 804 993 Prema zakonskom normativu viša medicinska sestra patronažnog smjera skrbi za 5 100 stanovnika. Prema zakonskim standardima djelatnost zdravstvene njege u kuæi provodi medicinska sestra za 3 500 osiguranika. Izvor: Zavod za javno zdravstvo »Dr. Andrija Štampar« 3.13. Hitna medicinska pomoæ Broj intervencija Hitna medicinska pomoæ 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. ukupno na terenu 67 716 73 628 76 266 77 109 77 904 77 686 78 946 76 907 81 815 86 979 57 285 63 447 63 433 66 307 67 160 67 393 68 363 66 615 69 784 74 566 Broj zaposlenih Zdravstveni djelatnici Nemedicinsko Broj osoblje Doktori medicine Viši i Sanitetski sanitetskih u srednji vozila prijevoz od toga ambulanti zdravstv. ukupno vozaèi ostali specijalisti djelatnici 10 431 10 181 12 833 10 802 10 744 10 293 10 583 10 292 12 031 12 413 93 499 116 943 126 512 118 330 122 257 121 732 121 882 120 694 121 301 117 924 56 81 98 108 111 106 103 99 95 103 59 82 84 82 82 82 82 82 82 79 4 4 4 4 4 4 4 4 4 3 109 147 148 149 157 156 158 158 162 160 95 125 122 121 121 129 121 119 115 115 50 48 48 48 48 44 51 51 51 51 Izvor: Zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba 99 3.14. Poliklinika za reumatske bolesti, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju »Dr. Drago Èop« Ambulante 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 8 8 8 8 8 8 8 8 7 6 ukupno 90 87 79 77 80 80 77 78 75 73 Zaposleni zdravstveni djelatnici lijeènici ostali specijalisti 8 8 8 8 8 8 8 8 7 6 Posjeti u ordinaciji ostalo nemedicinsko osoblje 58 55 50 48 53 53 51 52 51 50 24 24 21 21 19 19 18 18 17 17 ukupno prvi Fizioterapeutske procedure 39 231 34 041 35 070 34 274 33 085 32 634 33 074 33 526 29 420 24 488 16 874 18 021 20 934 21 046 23 848 19 093 15 329 14 797 13 209 13 208 492 779 489 222 471 056 467 851 475 825 462 195 493 825 487 483 493 842 496 531 Izvor: Poliklinika za reumatske bolesti, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju »Dr. Drago Èop« 3.15. Specijalistièko-konzilijarna djelatnost Broj posjeta u ordinaciji1) 2006. Interna Kirurgija Urologija Neurologija Psihijatrija Pedijatrija Ginekologija i porodiljstvo Dermatovenerologija Otorinolaringologija Oftalmologija Infektologija Ortopedija Onkologija i radioterapija Fizikalna medicina i rehabilitacija Anesteziologija Hemodijaliza Maksilofacijalna kirurgija Neurokirurgija Nuklearna medicina Pulmologija 1) 2) 428 354 65 73 131 97 119 120 147 235 74 100 27 291 164 018 211 908 654 328 046 570 236 355 619 527 614 943 ... ... ... ... ... ... 2007. 437 362 66 74 135 99 120 126 150 241 75 102 28 293 154 811 432 396 708 914 351 626 318 180 169 241 658 649 ... ... ... ... ... ... 2008. 395 333 54 102 188 89 134 145 167 295 30 79 18 213 688 361 012 406 234 820 932 564 691 957 202 935 094 680 ... ... ... ... ... ... 2009. 326 379 86 99 162 122 199 95 156 251 65 107 37 307 609 255 488 839 507 704 026 216 517 153 051 157 456 098 ... ... ... ... ... ... 2010. 340 195 53 100 202 264 115 132 106 205 56 45 105 178 204 556 290 711 846 978 231 813 324 130 758 575 119 201 ... ... ... ... ... ... 2011. 389 167 62 80 154 249 139 89 129 250 48 19 20 212 21 1 675 756 897 012 512 743 056 300 049 514 652 176 071 615 700 612 198 11 757 94 506 35 242 2012. 434 240 99 127 240 311 201 172 150 368 52 65 33 445 33 18 15 25 185 87 191 913 030 780 611 147 544 538 447 498 699 450 909 2) 755 525 000 613 710 304 944 Ukljuèuje ordinacije s ugovorom s HZZO kao i ordinacije bez ugovora s HZZO. Ukljuèuje i fizikalnu terapiju i rehabilitaciju. Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo 100 3.16. Oboljeli od zaraznih bolesti Typhus abdominalis Dysenteria bacillaris Enterocolitis Toxiinfectio alimentaris Salmonellosis Hepatitis virosa Hepatitis virosa A Hepatitis virosa B Hepatitis virosa C Poliomyelitis (postvakcinalni) Pertusis Tetanus Morbilli Rubeola Varicellae Herpes zoster Scarlatina Angina streptococcica Erysipelas Parotitis epidemica Meningitis epidemica Meningitis purulenta Meningitis virosa Encephalitis Mononucleosis infectiosa Pneumonia-Bronchopneumonia Enterovirosis Gonorrhoea Syphillis Scabies Pediculosis Malaria Leptospirosis Lyme borel. Kala-azar Toxoplasmosis Legionellosis Tularemia Trichinellosis TBC pulmonum Febris haemorrhagica Psitacosis-ornithosis AIDS 2003. 2004. 2005. 6 704 66 715 3 8 52 84 30 1 17 3 614 935 091 344 609 24 13 24 62 5 405 429 204 14 2 51 107 4 9 132 5 6 327 2 3 8 843 56 658 1 8 63 73 84 3 58 301 122 713 123 648 19 4 26 89 2 533 157 36 9 22 86 88 2 8 101 7 10 15 244 1 - 1 3 617 61 051 1 32 58 53 52 1 1 200 923 499 521 452 15 26 110 3 520 267 21 5 12 116 83 3 11 58 11 13 1 213 8 5 3 1 5 1 3 1 3 1 4 1 1 4 2 3 2 3 2 2 2006. 3 1 3 1 3 1 3 764 30 595 2 7 35 61 26 2 141 924 037 177 565 11 29 11 191 4 284 375 45 4 15 89 35 1 7 117 3 18 185 2 7 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 5 947 22 824 6 28 78 40 2 1 517 740 598 155 406 10 23 8 121 1 270 276 36 10 17 45 84 3 5 97 7 11 1 137 1 10 3 134 18 996 6 26 56 24 17 1 938 786 790 140 362 12 21 13 60 1 300 159 33 5 12 48 91 1 2 146 3 9 111 6 9 1 177 17 857 5 21 23 39 1 1 461 817 417 811 331 8 21 37 53 4 304 742 15 2 14 30 75 2 3 178 3 4 96 4 1 107 47 379 2 24 40 21 651 751 731 266 304 4 8 24 30 267 211 2 11 9 38 95 4 166 1 18 1 110 1 8 2 884 42 422 2 18 43 38 309 726 679 680 342 17 15 41 26 6 573 000 2 5 9 39 53 2 2 172 3 9 55 3 11 2 611 40 257 1 22 31 17 115 854 573 048 261 12 10 41 103 6 492 990 1 2 14 77 117 2 122 2 16 63 54 - 2 4 2 1 3 1 2 1 2 3 1 2 1 2 2 2 2 2 3 2 2 2 4 3 1 Izvor: Zavod za javno zdravstvo »Dr. Andrija Štampar« 101 3.17. Bolnièka djelatnost 2003. Bolnice - ukupno Klinièki bolnièki centar Klinièke bolnice Klinike Opæe bolnice Specijalne bolnice Broj postelja1) Broj bolesnika-ukupno od toga: umrli Bolnièki dani, u tisuæama Zdravstveni djelatnici i suradnici - ukupno Lijeènici2) Ostali po struènoj spremi - ukupno Visoka3) Viša Srednja Niža 1) 2) 3) 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 17 17 17 17 17 17 17 7 10 14 1 1 1 1 1 1 1 2 1 2 5 5 5 5 5 5 5 3 4 3 4 4 4 4 4 4 4 1 2 3 1 1 1 1 1 1 1 6 6 6 6 6 6 6 1 3 6 6 713 6 700 6 676 6 571 6 713 6 586 6 562 6 805 7 512 6 878 226 928 225 951 223 719 232 754 228 613 246 849 237 251 239 039 248 967 262 628 5 708 5 687 5 891 5 591 6 040 5 849 5 945 5 412 5 811 5 952 2 391 2 349 2 276 2 253 2 210 2 233 2 224 2 064 2 134 2 108 8 634 2 117 6 517 419 1 561 4 434 103 8 864 2 207 6 657 440 1 599 4 555 63 8 885 2 231 6 654 414 1 616 4 527 97 8 941 2 274 6 667 423 1 641 4 505 98 9 505 2 536 6 969 437 1 715 4 712 105 9 676 2 532 7 144 450 1 796 4 789 109 9 759 2 574 7 185 429 1 865 4 782 109 9 998 10 134 10 297 2 701 2 701 2 811 7 297 7 433 7 486 467 496 520 1 828 1 899 2 048 4 895 4 948 4 801 107 90 117 Podaci se odnose na ukupni broj postelja, a ne samo ugovorenih s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. U broj lijeènika su ukljuèeni i lijeènici specijalisti-nastavno osoblje Medicinskog i Stomatološkog fakulteta te specijalizanti. Zdravstveni djelatnici i zdravstveni suradnici visoke struène spreme. 3.18. Pokazatelji bolnièke djelatnosti u 2012. Ukupno Broj postelja Broj postelja na 1000 stanovnika Broj doktora Broj postelja po jednom doktoru Broj ispisanih bolesnika Broj dana bolnièkog lijeèenja Prosjeèna dužina lijeèenja Godišnja zauzetost postelja Lijeèenje akutnih bolesnika Lijeèenje subakutnih i kroniènih bolesnika KBC, klinièke bolnice i klinike* Specijalne bolnice* 6 878 5 476 1 402 6 042 836 8,67 6,91 1,77 7,62 1,05 2 013 1 951 62 1 917 96 3,42 2,81 22,61 3,15 8,71 262 628 251 634 10 994 248 699 13 929 2 108 281 1 722 446 385 835 1 857 233 251 048 8,03 6,85 35,10 7,47 18,02 307 315 275 307 300 % iskorištenosti postelja 83,98 86,18 75,40 84,22 82,27 Broj pacijenata po krevetu 38,18 45,95 7,84 41,16 16,66 * Ustanove koje su poèele sa samostalnim radom: Psihijatrijska bolnica "Sveti Ivan", Djeèja bolnica "Srebrnjak", Specijalna bolnica za pluãne bolesti, Psihijatrijska bolnica za djecu i mladeþ, Specijalna bolnica za zaðtitu djece s neurorazvojnim smetnjama Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo 102 3.19. Postelje i bolesnièki dani u klinièkim bolnièkim centrima, klinièkim bolnicama, klinikama, opæim i specijalnim bolnicama, po pojedinim odjelima Postelje1) Bolesnièki dani, u tis. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Ukupno 6 586 6 562 6 805 7 512 6 878 2 233 2 224 2 064 2 134 2 108 Interna 906 906 942 1 007 1 014 338 343 313 342 340 Pulmologija 359 345 286 115 104 38 72 64 Pedijatrija 346 338 413 353 437 123 120 119 119 128 Kirurgija i traumatologija 915 911 1 009 829 759 273 271 267 231 226 194 161 Ortopedija 173 175 176 176 169 45 48 43 40 36 Urologija 143 143 133 149 149 51 48 49 46 46 Neurokirurgija 104 104 107 107 105 35 35 33 37 35 Onkologija 268 268 258 262 233 101 94 90 72 68 178 Ginekologija i rodilište 595 595 604 768 747 190 197 170 170 Otorinolaringologija 192 192 206 210 190 65 64 61 60 58 Oftalmologija 154 154 154 154 134 44 43 35 37 39 Neuropsihijatrija Dermatovenerologija Zarazne bolesti Èeljusna kirurgija Fizikalno-medicinska rehabilitacija 1 848 1 848 1 908 - - 665 676 682 - - 92 92 92 92 92 28 23 24 24 21 224 224 232 212 196 69 69 61 60 60 72 72 72 - - 20 18 16 - 28 144 144 144 96 82 52 53 50 27 Nuklearna medicina 27 27 17 - - 11 11 5 - - Plastièna kirurgija 24 24 52 23 23 8 7 8 5 5 Psihijatrija* … … … 785 368 … … … 214 212 Maksilofacijalna kirurgija* … … … 77 77 … … … 17 16 Neurologija* … … … 272 217 … … … 75 75 Djeèja kirurgija* … … … 130 127 … … … 33 31 Anesteziologija, rean.i intenzivno lijeè.* … … … 214 196 … … … 72 55 349 Kroniène duševne bolesti* … … … 1 262 1 262 … … … 343 Kroniène djeèje bolesti* … … … 40 40 … … … 15 15 Kroniène pluæne bolesti* … … … 100 100 … … … 23 22 1) Podaci se odnose na ukupni broj postelja, a ne samo ugovorenih s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje *djelatnosti iz Izvješæa o radu stacionarne zdravstvene ustanove (obrazac 3-21-60), prema HZZO-ovom šifrarniku Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo 103 3.20. Bolnièka djelatnost u 2012. Bolnice - po lokacijama Ukupno Broj Broj bol- postenica lja1) Zdravstveni djelatnici i suradnici Bolnièki dani u ostali po struènoj spremi tisu- lijeè2) nici ukupno umrli æama ukupno visoka3) viša srednja Broj bolesnika 144) 6 878 262 628 5 952 Klinièki bolnièki centar 2 KBC Zagreb KBC Zagreb (Rebro, Šalata, Petrova, Božidareviæeva) KBC Zagreb - Klinika Jordanovac KBC Sestre milosrdnice KBC Sestre milosrdnice KBC Sestre Milosrdnice - Klinika za tumore KBC Sestre Milosrdnice - Klinika za traumatologiju Klinièke bolnice KB Dubrava KB Sveti Duh KB Merkur KB Merkur KB Merkur - Klinika "Vuk Vrhovac" 3 Klinike Klinika "Dr. Fran Mihaljeviæ" Klinika za psihijatriju Vrapèe Klinika za djeèje bolesti 3 520 2 048 4 801 117 604 1 225 57 122 13 - 1 788 80 723 1 217 219 8 259 499 492 74 910 267 2 942 80 190 8 871 42 285 1 188 308 459 1 654 67 332 790 6 180 6 237 82 53 85 333 15 94 139 - 178 6 332 35 52 68 328 9 94 157 - 630 28 576 1 034 574 23 445 770 205 153 355 227 1 131 914 57 24 158 180 490 483 71 - 303 76 190 622 17 107 308 - 1 877 5 9 36 127 13 34 44 - 214 7 026 881 19 786 215 11 569 232 351 25 66 306 62 80 73 102 399 425 443 19 34 19 72 52 97 228 266 225 - 100 1 249 104 22 19 99 2 25 47 6 60 75 551 1 533 2 285 7 743 107 21 8 185 11 25 47 137 130 223 22 5 10 52 40 36 51 59 111 1 1 19 37 807 - 12 16 56 7 10 23 - ... ... 13 ... ... 312 ... ... ... ... ... 1 1 21 6 1 41 25 - 2 2 18 15 - 257 12 584 35 Specijalne bolnice 64) Specijalna bolnica za pluæne bolesti Specijalna bolnica za zaštitu djece s neurorazvojnim smetnjama Djeèja bolnica "Srebrnjak" Psihijatrijska bolnica "Sveti Ivan" Specijalna bolnica za psihijatriju djece i mladeži Specijalna bolnica "Hipokrat Dr. Ivaniševiæ" Specijalna bolnica Svjetlost Specijalna bolnica Podobnik 2 108 2 811 10 297 niža 2 1) Podaci se odnose na ukupni broj postelja, a ne samo ugovorenih s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. 2) U broj lijeènika su ukljuèeni i lijeènici specijalisti - nastavno osoblje Medicinskog i Stomatološkog fakulteta te specijalizanti. 3) Zdravstveni djelatnici i zdravstveni suradnici visoke struène spreme. Administrativno i tehnièko osoblje nije ukljuèeno. 4) Podatak iz Godišnjeg izvješæa o radu stacionarnih zdravstvenih ustanova (obrazac 3-21-60) Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo 104 3.21. Hospitalizacija bolesnika prema grupama bolesti i dobi u 2010. Broj hospitalizacija Grupe bolesti1) Ukupno Zarazne i parazitarne bolesti (A00-B99) dobne skupine Ukupno 0 - 64 godine 243 901 168 221 dobne skupine 64 i više godina Ukupno 0 - 64 godine 64 i više godina 75 680 100,0 100,0 100,0 9 767 7 651 2 116 4,0 4,5 2,8 46 123 29 128 16 995 18,9 17,3 22,4 Bolesti krvi i krvotvornog sustava te odreðene bolesti imunološkog sustava (D50-D89) 2 841 1 793 1 048 1,2 1,1 1,4 Endokrine bolesti, bolesti prehrane i metabolizma (E00-E90) 5 552 4 287 1 265 2,3 2,5 1,7 20 330 17 769 2 561 8,3 10,6 3,4 Bolesti živèanog sustava (G00-G99) 5 670 4 571 1 099 2,3 2,7 1,4 Bolesti oka i oènih adneksa (H00-H59) 8 291 3 155 5 136 3,4 1,9 6,8 Bolesti uha i mastoidnog nastavka (H60-H95) 1 294 1 177 117 0,5 0,7 0,2 Bolesti cirkulacijskog sustava (I00-I99) 23 142 10 533 12 609 9,5 6,3 16,7 Bolesti dišnog sustava (J00-J99) 20 843 15 100 5 743 8,6 9,0 7,6 Bolesti probavnog sustava (K00-K93) 13 772 9 756 4 016 5,6 5,8 5,3 Bolesti kože i potkožnog tkiva (L00-L99) 2 742 2 271 471 1,1 1,3 0,6 Bolesti mišiæno-koštanog sustava i vezivnog tkiva (M00-M99) 8 577 6 650 1 927 3,5 4,0 2,5 34 007 20 449 13 558 14,0 12,1 17,9 Trudnoæa, poroðaj i babinje (O00-O99) 2 555 2 555 - 1,0 1,5 - Odreðena stanja nastala u perinatalnom razdoblju (P00-P96) 1 800 1 800 - 0,7 1,1 - Priroðene malformacije, deformiteti i kromosomske abnormalnosti (Q00-Q99) 3 714 3 663 51 1,5 2,2 0,1 Simptomi, znakovi i abnormalni klinièki i laboratorijski nalazi neuvršteni drugamo (R00-R99) 9 159 7 207 1 952 3,8 4,3 2,6 Ozljede, otrovanja i neke druge posljedice vanjskih uzroka (S00-T98) 11 373 8 383 2 990 4,7 5,0 3,9 Èimbenici koji utjeèu na stanje zdravlja i kontakt sa zdravstvenom službom (Z00-Z99) 12 349 10 323 2 026 5,1 6,1 2,7 Novotvorine (C00-D48) Duševni premeæaji i poremeæaji ponašanja (F00-F99) Bolesti genitourinarnog sustava (N00-N99) 1) Udjel hospitalizacija, u % Grupe bolesti klasificirane su prema Meðunarodnoj klasifikaciji bolesti - X. revizija 1995. Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo CGZ ZJZ "Dr. Andrija Štampar" 105 3.22. Rang uèestalosti hospitalizacija bolesnika starosti 0 - 64 godine, prema grupama bolesti u 2010. Broj hospitalizacija Udjel hospitalizacija, % 168 221 100 Novotvorine (C00-D48) 29 128 17,3 1 Bolesti genitourinarnog sustava (N00-N99) 20 449 12,1 2 Duševni premeæaji i poremeæaji ponašanja (F00-F99) 17 769 10,6 3 Bolesti dišnog sustava (J00-J99) 15 100 9,0 4 Bolesti cirkulacijskog sustava (I00-I99) 10 533 6,3 5 Ostale bolesti 75 242 44,7 6-20 Grupe bolesti1) Ukupno 1) Rang Grupe bolesti klasificirane su prema Meðunarodnoj klasifikaciji bolesti - X. revizija 1995. Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo CGZ ZJZ "Dr. Andrija Štampar" 3.23. Rang uèestalosti hospitalizacija bolesnika starijih od 65 godina, prema grupama bolesti u 2010. Grupe bolesti1) Ukupno Udjel hospitalizacija, % Rang 75 680 100 Novotvorine (C00-D48) 16 995 22,4 1 Bolesti genitourinarnog sustava (N00-N99) 13 558 17,9 2 Bolesti cirkulacijskog sustava (I00-I99) 12 609 16,7 3 Bolesti dišnog sustava (J00-J99) 5 743 7,6 4 Bolesti oka i oènih adneksa (H00-H59) 5 136 6,8 5 21 639 28,6 6-20 Ostale bolesti 1) Broj hospitalizacija Grupe bolesti klasificirane su prema Meðunarodnoj klasifikaciji bolesti - X. revizija 1995. Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo CGZ ZJZ "Dr. Andrija Štampar" 106 3.24. Rang uèestalosti hospitalizacija bolesnika starijih od 65 godina, prema grupama bolesti u 2011. Grupe bolesti1) Ukupno Novotvorine (C00-D48) Bolesti cirkulacijskog sustava (I00-I99) Bolesti oka i oènog adneksa (H00-H59) Bolesti probavnog sustava (K00-K93) Bolesti dišnog sustava (J00-J99) Ostale bolesti 1) Broj hospitalizacija Udjel hospitalizacija, % 61 503 100 14 13 5 4 3 20 23,1 21,4 8,4 7,7 5,7 33,7 230 158 163 726 509 717 Rang 1 2 3 4 5 6-20 Grupe bolesti klasificirane su prema Meðunarodnoj klasifikaciji bolesti - X. revizija 1995. Izvor: Zavod za javno zdravstvo CGZ ZJZ "Dr. Andrija Štampar" 3.25. Rang uèestalosti hospitalizacija bolesnika starijih od 65 godina, prema grupama bolesti u 2012. Grupe bolesti1) Ukupno Novotvorine (C00-D48) Bolesti cirkulacijskog sustava (I00-I99) Bolesti oka i oènog adneksa (H00-H59) Bolesti probavnog sustava (K00-K93) Ozljede, otrovanja i neke druge posljedice vanjskih uzroka (S00-T98) Ostale bolesti 1) Broj hospitalizacija Udjel hospitalizacija, % Rang 54 817 100 12 10 5 4 980 811 369 059 23,7 19,7 9,8 7,4 1 2 3 4 3 337 6,1 5 18 261 33,3 6-20 Grupe bolesti klasificirane su prema Meðunarodnoj klasifikaciji bolesti - X. revizija 1995. Izvor: Zavod za javno zdravstvo CGZ ZJZ "Dr. Andrija Štampar" % Udjeli hospitalizacija bolesnika starijih od 65 godina u Gradu Zagrebu, prema najuèestalijim skupinama bolesti 25 20 2010. 2011. 15 2012. 10 5 0 Novotvorine (C00-D48) Bolesti cirkulacijskog sustava (I00-I99) Bolesti oka i oènog adneksa (H00-H59) Bolesti probavnog sustava (K00-K93) skupine bolesti 107 Broj hospitalizacija bolesnika starijih od 65 godina u gradu Zagrebu, za najuèestalije skupine bolesti, po dobnim skupinama i spolu bolesnika Skupina bolesti: II. Novotvorine broj hospitalizacija 6 000 broj hospitalizacija 5 000 2011. 5 330 muškarci žene 5 000 4 024 2012. 4 545 4 000 muškarci žene 3 791 4 000 3 000 3 000 2 186 1 999 2 267 2 092 2 000 2 000 1 000 194 1 000 323 191 0 268 0 65 - 74 godine 75 - 84 godine 85 i više godina godine starosti 65 - 74godine 75 - 84 godine 85 i više godina godine starosti Skupina bolesti: IX. Bolesti cirkulacijskog sustava broj hospitalizacija 4 000 2011. 3 773 3 500 3 500 3 000 broj hospitalizacija 2 730 2 808 muškarci žene 2 535 2 500 muškarci žene 2 500 2 156 2 030 2 242 1 500 1 500 917 1 000 395 817 1 000 407 500 0 0 65 - 74 godine 75 - 84 godine 85 i više godina godine starosti 108 3 159 3 000 2 000 2 000 500 2012. 65 - 74godine 75 - 84 godine 85 i više godina godine starosti 4. Socijalna skrb 4.1. Ustanove socijalne skrbi, stanje 31. prosinca Domovi socijalne skrbi za djecu Ukupno Domovi za tjelesno ili mentalno ošteæene osobe (djecu/odrasle) Centri socijalne skrbi Domovi socijalne skrbi za odrasle i starije osobe 2006. 2008. 2010. 2006. 2008. 2010. 2006. 2008. 2010. 2006. 2008. 2010. 2006. 2008. 2010. 38 11 11 11 - - Broj korisnika Ustanove 6 188 6 667 6 772 1 789 2 151 716 4 399 4 516 4 657 70 73 73 22 24 14 37 38 - - - - - 1399 10 Zaposleni 2 880 3 010 3 039 1 095 1 117 310 1 470 1 583 1 616 315 310 318 - - 795 - - 61 od toga: - odgajatelji 250 224 205 250 224 144 - - - - - - 320 - - - - - 61 68 189 184 190 - - 17 - - 423 - zdravstveno osoblje 382 410 423 93 105 42 289 305 - socijalni radnici 272 282 287 26 29 12 57 69 - ostali struèni djelatnici1) 858 884 958 419 394 29 361 408 - administrativno osoblje 168 164 163 52 46 10 86 87 88 30 31 28 - - 37 - ostali 950 1 046 1 003 255 319 73 677 714 717 18 13 17 - - 196 1) 423 78 82 83 Ostali struèni djelatnici su: pedagozi, profesori, psiholozi, terapeuti, njegovatelji, defektolozi, pravnici i instruktori 4.2. Maloljetni i punoljetni korisnici socijalne skrbi 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. Maloljetni korisnici - ukupno 2010. 2011. 14 132 15 590 16 781 16 725 18 283 19 036 19 054 18 320 18 736 19 315 Djeca i mladež prema kojima je primijenjena mjera obiteljsko-pravne zaštite 6 059 6 545 5 551 5 703 6 069 6 611 6 663 6 775 7 118 7 518 Djeca i mladež društveno neprihvatljivog ponašanja 1 719 2 024 2 042 2 222 2 835 2 740 2 906 2 410 2 337 2 248 Tjelesno ili mentalno ošteæena djeca i mladež 3 691 3 886 3 834 3 754 4 318 4 753 4 251 3 879 3 652 3 749 Psihièki bolesna djeca i mladež te ovisnici Djeca i mladež u stanju razlièitih potreba socijalne skrbi Punoljetni korisnici - ukupno 428 267 431 400 493 472 395 261 316 269 2 235 2 868 4 923 4 646 4 568 4 460 4 839 4 995 5 313 5 531 32 636 33 117 36 426 37 049 37 594 37 476 38 514 39 674 41 161 4 250 Osobe koje nemaju dovoljno sredstava za život 13 065 12 812 13 265 13 229 12 911 7 412 7 394 7 504 7 875 8 253 Osobe koje nemaju dovoljno prihoda za uzdržavanje Osobe društveno neprihvatljivog ponašanja - - - - - 5 947 5 830 6 123 6 841 7 046 1 897 1 982 2 074 2 152 2 445 3 394 3 559 3 714 3 873 4 010 Tjelesno ili mentalno ošteæene osobe 3 361 3 737 4 737 4 782 5 173 5 625 5 672 5 964 6 276 6 455 Psihièki bolesne osobe i ovisnici 3 141 3 210 3 462 3 771 3 758 3 843 3 816 3 794 3 829 3 783 Odrasle osobe u stanju razlièitih potreba socijalne skrbi 11 172 11 376 12 888 13 115 13 307 11 255 12 243 12 575 12 467 13 043 109 4.3. Prava, usluge i mjere socijalne skrbi Prava, usluge i mjere socijalne skrbi Skrbništvo i posvojenje Skrb izvan vlastite obitelji Odgojne mjere zaštite i sigurnosti Novèane Pomoæ za pomoæi i drugi osposobljavanje materijalni oblici pomoæi Ostali oblici skrbi i usluge 2002. 3 595 3 646 1 215 581 36 661 81 726 2003. 3 633 3 827 1 175 572 29 700 79 208 2004. 3 808 4 099 1 538 569 27 597 81 022 2005. 4 030 4 379 1 814 570 28 301 79 916 2006. 4 283 4 655 1 569 602 33 711 79 242 2007. 5 148 4 275 1 327 622 32 821 78 512 2008. 4 729 4 503 1 435 475 26 772 77 570 2009. 4 443 4 639 1 389 411 30 561 71 220 2010. 4 701 4 781 1 547 385 34 252 70 543 2011. 4 576 4 818 1 454 402 32 285 78 304 4.4. Društvena davanja za djecu Korisnici doplatka za djecu (prosjek) 1) Broj djece (prosjek) Isplaæeni doplatak za djecu u tis. kuna Prosjeèan godišnji doplatak po djetetu u kunama Broj sluèajeva isplate za opremu djeteta1) 2003. 29 367 54 587 172 618 3 162 10 050 2004. 27 085 50 426 160 154 3 176 10 388 2005. 25 237 47 262 160 340 3 393 10 777 10 475 2006. 23 758 43 644 150 368 3 445 2007. 22 831 42 492 181 908 4 281 11 022 2008. 24 992 46 990 214 547 4 566 11 227 2009. 23 055 43 556 203 220 4 666 11 894 2010. 22 275 42 200 202 616 4 801 12 203 2011. 22 428 41 957 195 505 4 660 11 726 2012. 24 264 45 429 217 650 4 791 11 570 Podaci se odnose na broj isplata za podruèje Grada Zagreba i Zagrebaèke županije - Podruèni ured Zagreb. Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje 110 4.5. Djeèji vrtiæi i druge pravne osobe koje ostvaruju programe predškolskog odgoja poèetak pedagoške godine 2003./04. 2004./05. 2005./06. 2006./07. 2007./08. 2008./09. 2009./10. 2010./11. 2011./12. 2012./13. Djeèji vrtiæi i druge pravne osobe1)- ukupno prema osnivaèu državni 206 218 218 220 226 235 260 271 278 285 180 182 182 184 189 191 205 210 216 223 privatni vjerskih zajednica Djeca - ukupno 9 20 20 20 21 28 40 47 48 48 17 16 16 16 16 16 15 14 14 14 32 169 32 884 34 713 36 833 28 243 29 663 30 003 31 274 37 209 38 175 prema godinama života 6 871 7 861 8 808 9 843 od 3 do 5 godina do 3 godine 11 488 11 807 11 581 6 438 11 987 12 369 13 040 13 839 14 297 14 715 15 120 od 5 do 7 i stariji od 7 godina 10 317 11 252 11 551 11 426 11 517 11 495 12 066 12 693 12 520 13 178 Zaposleni - ukupno 6 604 8 283 8 349 9 974 9 877 4 296 4 367 4 299 4 694 4 964 5 104 5 331 5 466 5 550 5 720 odgojitelji i uèitelji 2 403 2 490 2 411 2 718 2 899 2 932 3 062 3 148 3 233 3 347 zdravstveno osoblje 281 258 247 249 240 236 237 220 216 202 1 612 1 619 1 641 1 727 1 825 1 936 2 032 2 098 2 101 2 171 u tome: ostali 1) Svaka teritorijalno odvojena jedinica (podruèni odjel) smatra se vrtiæem. 4.6. Domovi uèenika i studenata Uèenièki domovi 2003. domovi uèenici ukupno 15 2 594 Studentski domovi uèenice 1 244 domovi studenti ukupno studentice 5 7 171 4 406 2004. 15 2 561 1 253 5 7 274 4 415 2005. 15 2 696 1 325 5 7 245 4 442 2006. 15 2 830 1 379 5 7 007 4 315 2007. 15 2 635 1 324 5 7 196 4 426 2008. 15 2 792 1 406 5 7 152 4 035 2009. 15 2 702 1 424 5 7 087 4 414 2010. 15 2 703 1 411 4 7 143 4 504 2011. 15 2 612 1 406 4 7 368 4 620 2012. 14 2 449 1 340 4 7 260 4 531 111 4.7. Prognanici prema regiji stalnog prebivališta - Popis prognanika ožujak 1992. Grad Zagreb Slavonska regija Bilogorsko-podravska regija Karlovaèka regija Lièka regija Dalmatinska regija Sisaèka regija Ostalo 25 823 2 354 5 480 2 380 4 189 12 717 4 469 Izvor: Ured za prognanike, povratnike i izbjeglice 4.8. Prognanici prema datumu izbjega - Popis prognanika ožujak 1992. Ukupno Grad Zagreb 57 539 Od 17.8.1990. Od Uskrsa 1991. Od lipnja 1991. do Uskrsa 1991. do lipnja 1991. do 8.10.1991. (Plitvice) 494 1 306 33 881 Od 8.10.1991. do 15.1.1992. Od 15.1.1992. do dolaska UNPROFOR-a 19 909 1 949 - 17. kolovoza 1990. prve barikade na cestama u okolici Knina i Graèaca - 31. ožujka 1991. dogaðaji na Plitvicama, napadnute policijske snage MUP-a - lipanj 1991. proširenje napada na Hrvatsku od strane bivše JNA i srpskih pobunjenika. 25. lipnja, Sabor RH donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske - 8. listopada 1991. proglašenje nezavisnosti Republike Hrvatske - 15. sijeènja 1992. priznanje samostalnosti Republike Hrvatske od Europske zajednice - 10. ožujka 1992. dolazak prethodnice UNPROFOR-a sa zapovjednikom i stožerom Izvor: Ured za prognanike, povratnike i izbjeglice 4.9. Prognanici i izbjeglice u 1992.1) Prognanici i izbjeglice Ukupno ožujak 94 539 prognanici izbjeglice 57 539 37 000 travanj 100 785 62 080 38 705 svibanj 126 760 64 700 62 060 lipanj 142 707 68 434 74 273 srpanj 141 079 65 642 75 437 kolovoz 153 680 64 298 89 382 rujan 153 334 65 837 87 497 listopad 151 036 65 738 85 298 studeni 147 768 65 307 82 461 prosinac 145 627 65 283 80 344 1) Prikazani podaci odnose se na prognanike i izbjeglice, koji su bili evidentirani u Centrima za socijalni rad od mjeseca ožujka 1992. god. kada je izvršen Popis prognanika. Izvor: Ured za prognanike, povratnike i izbjeglice 112 4.10. Prognanici - djeca, uèenici i studenti - Popis prognanika ožujak 1992. Djeca predškolske dobi u jaslicama u vrtiæu Uèenici osnovne škole Studenti srednje škole studenti apsolventi Grad Zagreb 1 820 4 312 8 117 4 713 2 289 Muški Ukupno 916 2 191 4 135 2 172 750 339 81 Ženski 904 2 121 3 982 2 541 1 539 258 Izvor: Ured za prognanike, povratnike i izbjeglice 4.11. Prognanici prema zdravstvenom stanju - Popis prognanika ožujak 1992. Bolesni Ukupno Zdravi Invalidnost Ranjeni akutno kronièno teška Potrebna Trudnice stalna njega nepokretan Grad Zagreb Ukupno 57 539 39 508 489 2 768 11 737 1 405 539 863 Muški 21 701 14 980 339 1 001 4 164 770 166 281 230 - Ženski 35 838 24 528 150 1 767 7 573 635 373 582 230 Izvor: Ured za prognanike, povratnike i izbjeglice 4.12. Prognanici i izbjeglice - stanje krajem godine Ukupno 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 119 78 83 72 20 15 12 9 8 4 2 1 1 428 876 366 370 487 504 730 870 071 255 847 670 130 914 481 377 292 209 175 119 Prognanici 51 27 29 23 10 10 8 5 4 2 2 1 242 857 980 557 347 903 376 688 047 716 123 017 595 426 273 196 140 109 90 58 Izbjeglice 68 51 53 48 10 4 4 4 4 1 188 019 386 813 140 601 354 182 024 539 724 653 535 488 208 181 152 100 85 61 Izvor: Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje 113 5. Mirovinsko osiguranje 5.1. Osiguranici prema osnovama osiguranja stanje 31. prosinca Broj osiguranika 2003. Ukupno 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 445 582 453 675 471 661 491 583 468 230 478 189 461 908 445 363 443 100 436 472 Radnici i s njima izjednaèene osobe 424 065 432 200 450 123 470 382 447 387 457 885 442 585 427 111 425 345 419 413 Obrtnici i profesionalne djelatnosti 20 102 20 347 20 554 20 323 20 073 19 598 18 684 17 657 17 161 16 503 Poljoprivrednici 1 415 1 128 984 878 770 706 639 595 594 556 Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje 5.2. Osiguranici prema osnovama osiguranja i spolu 2008. muškarci 2009. žene muškarci stanje 31. prosinca 2010. žene muškarci 2011. žene muškarci 2012. žene muškarci žene 259 403 218 786 247 432 214 476 237 043 208 320 234 538 208 562 229 929 206 543 Ukupno Radnici i s njima izjednaèene osobe Obrtnici i profesionalne djelatnosti Poljoprivrednici 246 884 211 001 235 532 207 053 225 836 201 275 223 631 201 714 219 499 199 914 12 140 379 7 458 327 11 553 347 7 131 292 10 868 339 6 789 256 10 554 353 6 607 241 10 097 333 6 406 223 Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Osiguranici prema spolu stanje 31. prosinca 600 000 broj osiguranika 500 000 400 000 300 000 200 000 100 000 0 2008. 2009. ukupno 114 2010. muškarci 2011. žene 2012. 5.3. Korisnici mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju stanje 31. prosinca Ukupno Broj korisnika Prosjeèan staž Prosjeèna mjeseèna mirovina u kunama1) Starosna Broj korisnika Prosjeèan staž Prosjeèna mjeseèna mirovina u kunama1) Invalidska Broj korisnika Prosjeèan staž Prosjeèna mjeseèna, mirovina u kunama1) 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 194 478 30 193 788 192 593 191 985 191 893 192 929 194 190 197 085 197 554 197 155 30 30 31 31 31 31 31 31 31 2 157,16 2 268,92 2 345,07 2 432,32 2 567,51 2 745,53 2 795,65 2 811,17 2 810,15 2 859,62 121 131 33 120 452 119 944 119 559 119 521 120 211 120 803 123 974 124 759 125 649 33 33 34 34 34 34 34 34 34 2 343,92 2 465,62 2 545,81 2 638,00 2 795,86 2 995,64 3 045,60 3 063,10 3 064,16 3 109,79 42 202 23 42 195 24 41 678 24 41 638 26 41 970 24 42 547 24 43 286 24 43 369 24 43 034 24 41 959 24 1 827,73 1 919,34 1 973,30 2 042,46 2 140,62 2 276,43 2 321,73 2 323,98 2 312,75 2 352,21 2) Obiteljska Broj korisnika 31 145 31 141 30 971 30 788 30 402 30 171 30 101 29 742 29 765 29 547 Prosjeèan staž 28 28 28 30 30 30 30 30 31 31 Prosjeèna mjeseèna , 1 877,17 1 981,69 2 067,73 2 160,85 2 259,12 2 410,50 2 473,99 2 471,46 2 464,66 2 516,36 1) mirovina u kunama 2) Prosjeène mjeseène mirovine umanjene su za porez i prirez. Od mirovine za srpanj 2009. mirovine su umanjene za poseban porez prema Zakonu o posebnom porezu na plaãe, mirovine i druge primitke (NN, br. 94/09.), koji se primjenjivao do 1. studenoga 2010. (NN, br. 91/10.). Kod obiteljskih mirovina staž se odnosi na korisnika od kojeg je odreðeno pravo na mirovinu. Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Struktura korisnika mirovina prema vrstama mirovina, stanje 31. prosinca 2012. obiteljska 15,0% invalidska 21,3% starosna 63,7% Prosjeène mirovine prema vrstama mirovina stanje 31. prosinca 3 500 3 000 2 500 kune 1) 2 000 1 500 1 000 500 0 2008. 2009. ukupno 2010. starosna invalidska 2011. obiteljska 2012. 115 5.4. Korisnici mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i spolu 2008. muškarci žene 2009. muškarci žene 2010. muškarci 2011. žene muškarci žene stanje 31. prosinca 2012. muškarci žene Ukupno Broj korisnika 76 866 116 064 76 801 117 389 77 323 119 762 76 664 120 890 76 413 120 742 Prosjeèan staž 33 30 33 30 33 30 33 30 33 30 Prosjeèna mjeseèna mirovina u kunama1) 3 069,45 2 531,01 3 113,28 2 587,84 3 135,15 2 602,00 3 131,80 2 606,17 3 177,49 2 658,46 Starosna Broj korisnika 50 610 69 602 50 491 70 312 51 155 72 819 51 317 73 438 51 653 73 996 Prosjeèan staž 37 32 37 32 37 32 37 32 37 32 Prosjeèna mjeseèna mirovina u kunama1) 3 430,35 2 679,56 3 475,86 2 736,64 3 503,83 2 753,49 3 495,91 2 762,46 3 534,63 2 813,23 Invalidska Broj korisnika 22 318 20 229 22 748 20 538 22 918 20 451 22 727 20 307 22 141 19 818 Prosjeèan staž 26 23 25 23 25 23 25 23 25 23 Prosjeèna mjeseèna mirovina u kunama1) 2 409,75 2 129,34 2 454,40 2 174,78 2 455,15 2 177,00 2 444,78 2 164,98 2 485,34 2 203,46 Obiteljska2) Broj korisnika 3 938 26 233 3 562 26 539 3 250 26 492 2 620 27 145 2 619 26 928 Prosjeèan staž 26 31 25 31 25 31 24 31 24 31 Prosjeèna mjeseèna mirovina u kunama1) 2 170,09 2 446,59 2 181,62 2 513,23 2 127,16 2 513,70 1 959,63 2 513,40 1 985,14 2 568,02 1) 2) Prosjeène mjeseène mirovine umanjene su za porez i prirez. Od mirovine za srpanj 2009. mirovine su umanjene za poseban porez prema Zakonu o posebnom porezu na plaæe, mirovine i druge primitke (NN, br. 94/09.), koji se primjenjivao do 1. studenoga 2010. (NN, br. 91/10.). Kod obiteljskih mirovina spol se odnosi na naslovnika, a staž na korisnika od kojeg je odreðeno pravo na mirovinu. Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Korisnici mirovina prema spolu stanje 31. prosinca 200 000 180 000 broj korisnika 160 000 140 000 120 000 100 000 80 000 60 000 40 000 20 000 0 2008. 2009. 2010. ukupno 116 muškarci 2011. žene 2012. 5.5. Korisnici mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i osnovama osiguranja stanje 31.prosinca 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Radnici i s njima izjednaèene osobe Ukupno Broj korisnika 187 429 186 615 185 309 184 522 184 317 185 221 186 309 188 987 189 364 188 943 Prosjeèan staž 30 30 30 31 31 31 31 31 31 32 Prosjeèna mjeseèna 2 182,07 2 296,00 2 373,74 2 463,04 2 600,33 2 780,85 2 831,66 2 848,12 2 847,39 2 897,37 mirovina, u kunama1) Starosna Broj korisnika 117 429 116 655 116 056 115 591 115 500 116 094 116 621 119 610 120 302 121 116 Prosjeèan staž 33 33 33 34 34 34 34 34 34 34 Prosjeèna mjeseèna mirovina, u kunama1) 2 370,59 2 494,63 2 576,59 2 670,48 2 830,26 3 032,57 3 082,72 3 101,14 3 102,68 3 148,69 Invalidska Broj korisnika 40 117 40 042 39 478 39 339 39 558 40 072 40 678 40 696 40 356 39 331 Prosjeèan staž 23 24 24 24 24 24 24 24 24 24 Prosjeèna mjeseèna mirovina, u kunama1) 1 841,96 1 935,74 1 990,48 2 061,74 2 162,10 2 300,13 2 346,92 2 350,45 2 338,74 2 378,23 Obiteljska2) Broj korisnika 29 883 29 918 29 775 29 592 29 259 29 055 29 010 28 681 28 706 28 496 Prosjeèan staž 28 28 28 30 30 31 31 31 31 31 Prosjeèna mjeseèna mirovina, u kunama1) 1 897,88 2 003,67 2 091,22 2 186,22 2 285,17 2 438,05 2 502,00 2 499,09 2 492,60 2 545,75 Obrtnici Ukupno Broj korisnika 4 882 4 986 5 083 5 235 5 350 5 497 5 687 5 929 6 084 6 173 Prosjeèan staž 29 29 29 29 29 29 29 29 29 29 Prosjeèna mjeseèna mirovina, u kunama1) 1 798,97 1 875,14 1 927,23 1 979,76 2 084,87 2 218,85 2 250,86 2 234,70 2 214,56 2 245,04 Starosna Broj korisnika 2 138 2 227 2 313 2 389 2 460 2 567 2 663 2 850 2 982 3 112 Prosjeèan staž 34 31 34 34 34 34 34 34 34 34 Prosjeèna mjeseèna mirovina, u kunama1) 1 997,74 2 077,32 2 122,34 2 180,53 2 317,91 2 478,00 2 509,36 2 481,06 2 445,63 2 462,33 Invalidska Broj korisnika 1 671 1 727 1 768 1 850 1 946 2 005 2 122 2 199 2 222 2 188 Prosjeèan staž 24 24 24 24 24 24 24 24 24 24 Prosjeèna mjeseèna mirovina, u kunama1) 1 733,41 1 795,00 1 843,37 1 881,81 1 953,06 2 055,56 2 081,03 2 058,92 2 047,83 2 088,71 Obiteljska2) Broj korisnika 1 073 1 032 1 002 996 944 925 902 880 880 873 Prosjeèan staž 29 29 28 28 28 28 27 24 27 27 Prosjeèna mjeseèna 1 504,78 1 572,62 1 624,72 1 680,13 1 749,29 1 853,62 1 887,20 1 876,06 1 852,56 1 862,27 mirovina, u kunama1) 1) 2) Prosjeène mjeseène mirovine umanjene su za porez i prirez. Od mirovine za srpanj 2009. mirovine su umanjene za poseban porez prema Zakonu o posebnom porezu na plaãe, mirovine i druge primitke (NN, br. 94/09.), koji se primjenjivao do 1. studenoga 2010. (NN, br. 91/10.). Kod obiteljskih mirovina staž se odnosi na korisnika od kojeg je odreðeno pravo na mirovinu. Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje 117 5.5. Korisnici mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i osnovama osiguranja (nastavak) 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Poljoprivrednici Ukupno Broj korisnika Prosjeèan staž Prosjeèna mjeseèna mirovina, u kunama1) Starosna Broj korisnika Prosjeèan staž Prosjeèna mjeseèna mirovina, u kunama1) Invalidska Broj korisnika Prosjeèan staž Prosjeèna mjeseèna mirovina, u kunama1) Obiteljska2) Broj korisnika Prosjeèan staž Prosjeèna mjeseèna mirovina, u kunama1) 1) 2) 2 167 18 2 187 18 2 201 18 2 228 19 2 226 19 2 211 19 2 194 19 2 169 20 2 105 20 2 039 20 806,35 855,44 896,49 1 564 19 1 570 19 1 575 19 811,29 861,64 899,99 414 16 828,15 426 16 880,41 432 449 466 470 486 474 456 440 16 17 17 18 18 18 18 19 935,18 1 015,38 1 100,13 1 198,13 1 264,41 1 281,16 1 303,19 1 336,52 189 14 191 14 194 14 200 14 199 14 191 14 189 14 181 15 717,93 748,84 781,87 800,81 848,36 916,73 975,15 987,29 951,68 1 010,05 1 095,96 1 150,08 1 167,60 1 181,43 1 222,23 1 579 20 1 561 21 1 550 20 1 519 20 1 514 21 1 470 21 1 421 21 952,67 1 003,78 1 087,07 1 135,27 1 153,60 1 166,59 1 212,37 179 15 178 15 993,12 1 018,42 Prosjeène mjeseène mirovine umanjene su za porez i prirez. Od mirovine za srpanj 2009. mirovine su umanjene za poseban porez prema Zakonu o posebnom porezu na plaãe, mirovine i druge primitke (NN, br. 94/09.), koji se primjenjivao do 1. studenoga 2010. (NN, br. 91/10.). Kod obiteljskih mirovina staž se odnosi na korisnika od kojeg je odreðeno pravo na mirovinu. Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Struktura korisnika mirovina prema osnovama osiguranja, 31. prosinca 2012. Radnici i s njima izjednaèene osobe 95,9% 197 155 Obrtnici i profesionalne djelatnosti 3,1% Poljoprivrednici 1,0% 118 5.6. Korisnici mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, osnovama osiguranja i spolu 2008. muškarci 2009. žene muškarci 2010. žene muškarci stanje 31.prosinca 2012. 2011. žene muškarci žene muškarci žene Radnici i s njima izjednaèene osobe Ukupno Broj korisnika Prosjeèan staž Prosjeèna mjeseèna mirovina, u kunama1) Starosna Broj korisnika Prosjeèan staž Prosjeèna mjeseèna mirovina, u kunama1) Invalidska Broj korisnika Prosjeèan staž Prosjeèna mjeseèna mirovina, u kunama1) Obiteljska2) Broj korisnika Prosjeèan staž Prosjeèna mjeseèna mirovina, u kunama1) 72 805 112 417 33 30 72 639 113 670 33 30 73 068 115 919 33 30 72 389 116 976 33 30 72 135 116 808 33 31 3 118,96 2 561,88 3 163,74 2 619,44 3 187,52 2 634,18 3 185,12 2 638,39 3 231,18 2 691,23 48 392 37 67 703 32 48 245 37 68 376 32 48 846 37 70 764 32 48 966 37 71 337 32 49 270 37 71 846 32 3 481,25 2 711,88 3 526,77 2 769,43 3 556,27 2 786,98 3 549,48 2 796,00 3 588,44 2 847,12 20 643 26 19 429 23 20 986 26 19 692 23 21 104 26 19 592 23 20 912 25 19 444 23 20 365 25 18 966 23 2 438,38 2 153,24 2 484,75 2 200,03 2 487,23 2 203,12 2 476,26 2 190,84 2 516,41 2 229,86 3 770 26 25 285 31 3 408 25 25 602 31 3 118 25 25 563 31 2 511 24 26 195 31 2 500 24 25 996 31 2 195,25 2 474,25 2 205,70 2 541,45 2 150,70 2 541,59 1 983,62 2 541,39 2 012,97 2 596,99 Obrtnici Ukupno Broj korisnika Prosjeèan staž Prosjeèna mjeseèna mirovina, u kunama1) Starosna Broj korisnika Prosjeèan staž Prosjeèna mjeseèna mirovina, u kunama1) Invalidska Broj korisnika Prosjeèan staž Prosjeèna mjeseèna mirovina, u kunama1) Obiteljska2) Broj korisnika Prosjeèan staž Prosjeèna mjeseèna mirovina, u kunama1) 1) 2) 3 407 30 2 090 27 3 527 30 2 160 27 3 648 30 2 281 27 3 695 30 2 389 27 3 717 30 2 456 27 2 376,01 1 962,67 2 410,55 1 990,10 2 397,51 1 974,31 2 376,99 1 963,34 2 411,88 1 992,53 1 764 36 803 30 1 817 36 846 30 1 901 36 949 30 1 961 36 1 021 30 2 008 36 1 104 31 2 628,96 2 146,38 2 668,69 2 167,18 2 655,98 2 130,67 2 615,14 2 120,04 2 636,51 2 145,51 1 490 25 515 21 1 570 25 552 21 1 627 25 572 21 1 637 25 585 21 1 604 25 584 21 2 148,54 1 786,57 2 174,83 1 814,24 2 152,81 1 791,84 2 146,38 1 772,05 2 193,57 1 800,70 153 23 772 28 140 22 762 28 120 22 760 28 97 19 783 28 105 19 768 28 1 674,83 1 889,05 1 703,78 1 920,90 1 620,68 1 916,38 1 454,10 1 901,93 1 451,08 1 918,49 Prosjeène mjeseène mirovine umanjene su za porez i prirez. Od mirovine za srpanj 2009. mirovine su umanjene za poseban porez prema Zakonu o posebnom porezu na plaæe, mirovine i druge primitke (NN, br. 94/09.), koji se primjenjivao do studenoga 2010. (NN, br. 91/10.). Kod obiteljskih mirovina spol se odnosi na naslovnika, a staž na korisnika od kojeg je odreðeno pravo na mirovinu. Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje 119 5.6. Korisnici mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, osnovama osiguranja i spolu (nastavak) 2008. muškarci 2009. žene muškarci 2010. žene muškarci 2011. žene muškarci 2012. žene muškarci žene Poljoprivrednici Ukupno Broj korisnika 654 1 557 Prosjeèan staž 21 18 Prosjeèna mjeseèna mirovina, u kunama1) 1 170,35 1 064,72 Starosna Broj korisnika 454 1 096 Prosjeèan staž 21 19 Prosjeèna mjeseèna mirovina, u kunama1) 1 118,68 1 073,98 Invalidska Broj korisnika 185 285 Prosjeèan staž 19 17 Prosjeèna mjeseèna mirovina, u kunama1) 1 319,25 1 119,51 Obiteljska2) Broj korisnika 15 176 Prosjeèan staž 16 14 Prosjeèna mjeseèna mirovina, u kunama1) 897,81 918,34 1) 2) 635 21 1 559 18 607 27 1 562 19 580 22 1 525 19 561 23 1 478 19 1 244,72 1 111,54 1 263,41 1 130,37 1 285,22 1 141,96 1 346,19 1 175,17 429 22 1 090 20 408 22 1 106 20 390 23 1 080 20 375 23 1 046 21 1 169,51 1 121,80 1 176,62 1 145,11 1 199,48 1 154,72 1 274,73 1 190,01 192 20 294 17 187 20 287 17 178 21 278 17 172 21 268 17 1 423,45 1 160,55 1 464,81 1 161,50 1 490,65 1 183,15 1 528,43 1 213,36 14 16 1 098,36 175 14 12 17 169 14 12 18 965,29 1 075,59 981,02 1 027,61 167 14 14 18 164 15 990,85 1 021,45 1 018,16 Prosjeène mjeseène mirovine umanjene su za porez i prirez. Od mirovine za srpanj 2009. mirovine su umanjene za poseban porez prema Zakonu o posebnom porezu na plaæe, mirovine i druge primitke (NN, br. 94/09.), koji se primjenjivao do studenoga 2010. (NN, br. 91/10.). Kod obiteljskih mirovina spol se odnosi na naslovnika, a staž na korisnika od kojeg je odreðeno pravo na mirovinu. Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Prosjeène mjeseène mirovine prema osnovama osiguranja stanje 31. prosinca 3 000 2 500 Ukupno kune 2 000 Radnici i s njima izjednaèene osobe 1 500 Obrtnici i profesionalne djelatnosti 1 000 Poljoprivrednici 500 0 2008. 120 2009. 2010. 2011. 2012. 6. Zaposlenost, nezaposlenost i zapošljavanje 6.1. Zaposleni, stanje 31. ožujka 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Ukupno 348 957 369 569 371 525 388 581 406 711 421 585 424 263 408 864 397 365 398 890 Zaposleni u pravnim osobama svih oblika vlasništval) 301 389 321 3424) 323 090 339 802 358 457 374 108 378 938 367 764 359 430 362 889 Zaposleni u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija 2) 46 039 46 998 47 354 47 838 47 415 46 725 44 635 40 479 37 348 35 426 Poljoprivrednici3) 1 529 1 229 1 081 941 839 752 690 621 587 575 žene ... ... 519 444 395 350 318 283 249 228 1) Ukljuèen je procijenjeni broj zaposlenih u pravnim osobama koji imaju manje od 10 zaposlenih, a za koje nije primljen izvještaj (procjena prema podacima godišnjih financijskih statistièkih izvještaja koje prikuplja i obraðuje FINA). 2) Podatak preuzet od Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske 3) Podatak preuzet od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje 4) Podaci o zaposlenima u pravnim osobama od 2004. nisu direktno usporedivi s podacima iz prethodnih godina. Do 2003. godine u podatke nisu ukljuèene zaposlene osobe u ministarstvima obrane i policije. Zaposleni, stanje 31. ožujka 2012. Zaposleni u obrtu i u djelatnostima slobodnih profesija 8,9% Poljoprivrednici 0,1% Zaposleni u pravnim osobama svih oblika vlasništva 91,0% Zaposleni prema stupnju struènog obrazovanja i spolu, stanje 31. ožujka 2012. 180 000 broj zaposlenih 160 000 140 000 ukupno 120 000 žene 100 000 80 000 60 000 40 000 20 000 0 VSS VŠS SSS NSS VKV KV PKV NKV stupanj struènog obrazovanja 121 6.2. Zaposleni prema podruèjima NKD-a 2007. i spolu, stanje 31. ožujka Broj zaposlenih1) 2009. ukupno UKUPNO A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo B Rudarstvo i vaðenje 2010. žene ukupno 2011. žene ukupno 2012. žene ukupno žene 424 263 201 448 408 838 196 094 397 365 191 671 398 890 194 643 1 727 727 1 621 666 1 701 677 1 734 682 628 1 642 488 1 229 310 18 408 47 003 16 814 46 652 16 837 3 117 1 129 1 947 54 355 19 804 50 318 D Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija 3 643 1 002 3 502 966 3 633 1 011 3 650 1 016 E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 4 074 687 4 117 742 4 011 651 3 980 619 C Preraðivaèka industrija F Graðevinarstvo 35 823 4 548 31 203 4 210 27 334 3 817 25 146 3 518 G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala 81 782 40 842 77 415 38 609 74 572 36 998 73 570 37 150 H Prijevoz i skladištenje 21 481 5 818 20 686 5 463 20 689 5 464 21 533 5 593 14 922 7 542 14 783 7 368 14 264 7 012 14 428 7 091 J Informacije i komunikacije 21 762 9 203 21 668 8 949 21 656 8 757 21 779 8 854 K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 19 376 13 090 19 624 13 038 19 680 13 141 20 247 13 392 I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 2 992 1 336 3 211 2 917 1 332 2 829 1 367 M Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti L Poslovanje nekretninama 32 932 15 737 32 414 15 410 32 302 1 385 15 289 32 744 15 932 N Administrativne i pomoæne uslužne djelatnosti 15 769 6 857 16 127 7 034 15 718 7 047 16 803 7 689 O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 34 184 17 455 34 290 17 840 34 186 17 723 34 911 17 860 P Obrazovanje 26 981 20 037 27 372 20 433 27 714 20 744 27 987 20 975 Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 27 878 22 116 28 116 22 272 28 441 22 414 29 408 23 221 R Umjetnost, zabava i rekreacija 10 048 5 502 9 420 5 067 9 107 4 820 9 295 4 944 S Ostale uslužne djelatnosti 10 327 7 024 10 055 6 740 9 911 6 678 10 167 6 882 1 043 969 916 848 853 778 772 697 47 23 33 18 31 16 26 14 T Djelatnosti kuæanstava kao poslodavaca; djelatnosti kuæanstava koja proizvode razlièitu robu i pružaju razlièite usluge za vlastite potrebe Nerazvrstani prema djelatnostima 1) Ukljuèen je procijenjeni broj zaposlenih u pravnim osobama koji imaju manje od 10 zaposlenih, a za koje nije primljen izvještaj (procjena prema podacima godišnjih financijskih statistièkih izvještaja koje prikuplja i obraðuje FINA). Podaci o osobama zaposlenim u obrtu i slobodnim profesijama preuzeti su od Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, a broj poljoprivrednika od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. 122 6.3. Zaposleni u pravnim osobama prema podruèjima NKD-a 2007. i spolu, stanje 31. ožujka Broj zaposlenih1) 2009. ukupno UKUPNO A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo B Rudarstvo i vaðenje C Preraðivaèka industrija 2010. žene ukupno 2011. žene ukupno 2012. žene ukupno žene 378 938 179 584 367 764 176 240 359 430 173 379 362 889 177 248 910 346 910 350 972 367 1 015 394 3 097 1 125 1 927 623 1 627 486 1 218 309 43 976 15 612 41 212 14 240 41 176 14 357 47 305 16 675 D Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija 3 643 1 002 3 502 966 3 633 1 011 3 650 1 016 E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 4 067 685 4 106 739 4 001 648 3 968 616 27 341 3 833 24 126 3 515 22 282 3 262 71 342 35 516 69 207 34 362 68 665 34 841 18 610 18 710 5 365 19 585 5 494 F Graðevinarstvo 30 921 4 072 G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala 74 812 37 157 H Prijevoz i skladištenje 19 218 5 678 I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 5 346 8 442 4 410 8 924 4 582 8 925 4 519 9 444 4 779 J Informacije i komunikacije 21 289 9 078 21 211 8 842 21 218 8 659 21 356 8 753 K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 19 293 13 047 19 551 13 000 19 608 13 107 20 173 13 358 2 883 1 269 M Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti L Poslovanje nekretninama 28 030 13 056 1 335 2 815 1 271 2 736 1 312 27 707 12 832 N Administrativne i pomoæne uslužne djelatnosti 14 903 6 401 O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 33 732 P Obrazovanje Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 3 119 27 667 12 725 28 151 13 333 15,299 6 622 14 939 6 651 16 085 7 345 17 206 33 779 17 563 33 678 17 482 34 366 17 599 26 889 20 021 27 283 20 412 27 620 20 715 27 888 20 940 24 992 19 775 25 290 19 988 25 752 20 258 26 788 21 127 R Umjetnost, zabava i rekreacija 8 407 4 888 7 804 4 466 7 614 4 291 7 866 4 433 S Ostale uslužne djelatnosti 6 105 3 693 6 083 3 613 6 106 3 707 6 477 3 980 1) Ukljuèen je procijenjeni broj zaposlenih u pravnim osobama koji imaju manje od 10 zaposlenih, a za koje nije primljen izvještaj (procjena prema podacim godišnjih financijskih statistièkih izvještaja koje prikuplja i obraðuje FINA). 123 6.4. Zaposleni u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija prema podruèjima NKD-a 2007. i spolu, stanje 31. ožujka Broj zaposlenih1) 2009. UKUPNO A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo B Rudarstvo i vaðenje C Preraðivaèka industrija D Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 2010. ukupno 2011. žene ukupno 2012. ukupno žene 44 635 21 546 40 479 127 63 116 60 142 61 144 60 20 4 20 5 15 2 11 1 7 050 3 129 6 342 2 796 5 791 2 574 5 476 2 480 - - - - - - - - 7 2 11 3 10 3 12 3 19 598 37 348 žene ukupno 18 043 žene 35 426 17 167 F Graðevinarstvo 4 902 476 3 862 377 3 208 302 2 864 256 G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala 6 970 3 685 6 073 3 093 5 365 2 636 4 905 2 309 H Prijevoz i skladištenje 2 263 140 2 076 117 1 979 99 1 948 99 6 480 3 132 5 859 2 786 5 339 2 493 4 984 2 312 473 125 457 107 438 98 423 101 I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane J Informacije i komunikacije K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 83 43 73 38 72 34 74 34 L Poslovanje nekretninama 109 67 92 50 102 61 93 55 4 902 2 681 4 707 2 578 4 635 2 564 4 593 2 599 N Administrativne i pomoæne uslužne djelatnosti M Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti 866 456 828 412 779 396 718 344 O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 452 249 511 277 508 241 545 261 92 16 89 21 94 29 99 35 Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 2 886 2 341 2 826 2 284 2 689 2 156 2 620 2 094 R Umjetnost, zabava i rekreacija 1 641 614 1 616 601 1 493 529 1 429 511 S Ostale uslužne djelatnosti 4 222 3 331 3 972 3 127 3 805 2 971 3 690 2 902 1 043 969 916 848 853 778 772 697 47 23 33 18 31 16 26 14 P Obrazovanje T Djelatnosti kuæanstava kao poslodavaca; djelatnosti kuæanstava koja proizvode razlièitu robu i pružaju razlièite usluge za vlastite potrebe Nerazvrstani prema djelatnostima 1) Podaci o osobama zaposlenim u obrtu i slobodnim profesijama preuzeti su od Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske. 124 6.5. Zaposleni u pravnim osobama prema oblicima vlasništva, stanje 31. ožujka 2005. Ukupno 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 303 292 320 037 331 823 346 612 359 140 343 194 330 104 330 103 Državno vlasništvo javno komunalno i slièno pretvorba u tijeku pretvorba nije zapoèela 117 442 124 116 294 121 399 749 2 484 124 018 129 223 512 122 211 128 003 508 1 043 537 464 764 683 127 895 126 890 636 369 127 375 - 127 572 - 135 610 - Privatno vlasništvo od osnivanja nakon pretvorbe 154 783 169 044 177 330 187 466 117 715 132 703 146 828 155 136 37 068 36 341 30 502 32 330 201 873 173 101 28 772 192 961 - 179 298 - 176 626 - Zadružno vlasništvo 196 198 142 146 152 141 105 83 Mješovito vlasništvo pretežno privatno pretežno državno 30 871 15 177 15 694 26 311 10 727 15 584 30 333 16 122 14 211 29 777 13 256 16 521 29 222 21 047 8 173 22 717 - 23 129 - 17 784 - 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 Državno vlasništvo javno komunalno i slièno pretvorba u tijeku pretvorba nije zapoèela 38,7 38,3 0,1 0,3 38,9 37,9 0,2 0,8 37,4 36,9 0,3 0,2 37,3 36,9 0,2 0,2 35,6 35,3 0,2 0,1 37,1 - 38,7 - 41,1 - Privatno vlasništvo od osnivanja nakon pretvorbe 51,0 38,8 12,2 52,8 41,5 11,3 53,4 44,2 9,2 54,1 44,8 9,3 56,2 48,2 8,0 56,3 - 54,4 - 53,5 - Zadružno vlasništvo 0,1 0,1 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 Mješovito vlasništvo pretežno privatno pretežno državno 10,2 5,0 5,2 8,2 3,4 4,8 9,2 4,9 4,3 8,6 3,8 4,8 8,2 5,9 2,3 6,6 - 6,9 - 5,4 - Ukupno Udjel broja zaposlenih u pravnim osobama prema oblicima vlasništva, stanje 31. ožujka % 60 50 40 30 20 10 0 2003. 2004. 2005. 2006. Državno vlasništvo 2007. 2008. Privatno vlasništvo 2009. 2010. 2011. 2012. Mješovito vlasništvo 125 6.6. Zaposleni u pravnim osobama prema oblicima vlasništva i podruèjima NKD-a 2007., stanje 31.ožujka 2012. Ukupno Ukupno Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo Rudarstvo i vaðenje Preraðivaèka industrija Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša Graðevinarstvo Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala Prijevoz i skladištenje Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane Informacije i komunikacije Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja Poslovanje nekretninama Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti Administrativne i pomoæne uslužne djelatnosti Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje Obrazovanje Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi Umjetnost, zabava i rekreacija Ostale uslužne djelatnosti Oblici vlasništva Državno Privatno Zadužno 330 103 817 1 196 38 474 135 610 421 3910 176 626 396 283 29 918 83 13 17 784 913 4 633 3 568 3 312 100 - 156 3 860 19 191 2 870 3 318 985 15 756 18 5 99 59 626 18 692 967 10 813 53 067 6 493 22 - 5 570 1 386 7 095 19 011 19 577 1 977 22 182 15 130 34 179 27 409 26 206 7 117 4 796 1 687 7 331 3 690 752 3 756 2 817 34 132 25 318 23 909 4 890 1 717 5 160 11 593 12 745 1 174 17 417 12 096 27 2 083 2 261 2 150 2 922 11 1 18 248 87 3 131 51 1 009 217 20 7 36 77 139 Struktura zaposlenih u pravnim osobama prema oblicima vlasništva, stanje 31. ožujka 2012. Mješovito vlasništvo 5,4% Privatno vlasništvo 53,5% 126 Mješovito Zadružno vlasništvo 0,0% Državno vlasništvo 41,1% 6.7. Zaposleni u pravnim osobama prema stupnju struènog obrazovanja i spolu, stanje 31. ožujka 2005. Ukupno Visoko struèno obrazovanje doktori znanosti magistri znanosti ostali Više struèno obrazovanje Srednje struèno obrazovanje Niže struèno obrazovanje Visokokvalificirani Kvalificirani Polukvalificirani Nekvalificirani 302 72 4 4 63 22 137 12 7 26 7 17 Žene Visoko struèno obrazovanje doktori znanosti magistri znanosti ostali Više struèno obrazovanje Srednje struèno obrazovanje Niže struèno obrazovanje Visokokvalificirani Kvalificirani Polukvalificirani Nekvalificirani 145 38 1 1 34 12 67 7 2006. 787 035 133 029 873 841 560 097 519 418 068 249 319 76 4 4 68 24 148 11 7 27 6 18 677 222 600 967 655 911 390 061 832 7 326 3 589 8 346 152 40 1 2 36 13 71 6 2007. 627 652 269 291 092 019 529 303 270 211 598 045 331 80 3 4 72 25 157 11 6 26 6 17 791 705 653 134 918 323 930 433 811 7 629 3 319 8 641 158 43 1 2 39 14 76 6 823 355 997 134 224 495 805 074 768 073 889 364 2008. 346 85 4 4 76 26 166 11 6 25 7 17 2009. 612 195 555 356 284 727 802 580 335 337 343 293 359 89 4 4 80 27 175 10 5 25 6 17 927 121 617 075 429 425 051 365 710 7 162 3 142 7 951 166 294 46 236 1 827 2 193 42 216 15 072 80145 6 556 720 6 687 2 922 7 956 172 48 1 1 44 15 83 6 2010. 140 772 502 398 872 602 323 814 998 332 512 787 343 90 4 4 81 27 164 10 5 22 5 16 677 852 878 904 770 543 764 246 790 6 400 2 910 8 172 167 49 2 2 45 15 79 6 2011. 2012. 194 327 988 329 635 434 90 466 93 126 717 5 176 5 726 295 4 318 4 408 422 80 972 82 992 274 27 130 27 756 888 157 601 158 667 268 8 340 8 887 591 5 258 4 994 779 19 617 17 869 884 5 096 4 740 076 14 480 13 596 598 161 851 164 148 575 50 148 52 147 000 2 268 2 635 200 2 189 2 265 375 45 691 47 247 546 15 646 16 055 094 75 418 75 738 259 5 062 5 636 666 774 625 5 933 5 039 4 695 2 705 2 336 2 246 7 820 7 428 7 006 Ukupno Visoko struèno obrazovanje Više struèno obrazovanje Srednje struèno obrazovanje Niže struèno obrazovanje Visokokvalificirani Kvalificirani Polukvalificirani Nekvalificirani 100,0 23,8 7,5 45,5 4,0 2,5 8,7 2,3 5,7 100,0 24,0 7,5 46,5 3,5 2,3 8,5 2,1 5,6 100,0 24,2 7,7 47,6 3,3 2,0 7,9 2,1 5,2 100,0 24,6 7,7 48,1 3,4 1,8 7,3 2,1 5,0 100,0 25,0 7,7 48,8 3,0 1,7 7,1 1,8 4,9 100,0 26,4 8,0 48,0 3,0 1,6 6,6 1,7 4,7 100,0 27,6 8,3 48,1 2,5 1,6 6,0 1,5 4,4 100,0 28,3 8,5 48,1 2,7 1,5 5,4 1,4 4,1 Žene Visoko struèno obrazovanje Više struèno obrazovanje Srednje struèno obrazovanje Niže struèno obrazovanje Visokokvalificirani Kvalificirani Polukvalificirani Nekvalificirani 48,1 12,6 4,3 22,2 2,3 0,3 2,4 1,2 2,8 47,8 12,7 4,2 22,5 2,0 0,3 2,4 1,0 2,7 47,9 13,0 4,4 22,9 1,9 0,2 2,2 0,9 2,4 48,0 13,3 4,4 23,1 1,9 0,2 1,9 0,9 2,3 48,1 13,6 4,3 23,3 1,8 0,2 1,8 0,8 2,3 48,8 14,5 4,5 23,0 1,8 0,2 1,7 0,8 2,3 49,3 15,3 4,8 23,0 1,5 0,2 1,5 0,7 2,3 49,8 15,8 4,9 23,0 1,7 0,2 1,4 0,7 2,1 127 6.8. Zaposleni u pravnim osobama prema stupnju struènog obrazovanja, podruèjima NKD-a 2007. i spolu, stanje 31. ožujka 2012. Polukvalificirani Nekvalificirani Kvalificirani Niže Srednje Više ostali magistri doktori znanosti ukupno Ukupno Visokokvalificirani Stupanj struènog obrazovanja Visoko Ukupno ukupno 329 635 93 126 5 726 4 408 82 992 27 756 158 667 8 887 4 994 17 869 4 740 13 596 žene 164 148 52 147 2 635 2 265 47 247 16 055 75 738 5 636 625 4 695 2 246 7 006 Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo ukupno žene 817 369 292 112 4 1 25 9 263 102 24 11 311 159 74 30 1 - 45 14 15 4 55 39 Rudarstvo i vaðenje ukupno žene 1 196 300 444 154 6 2 24 5 414 147 70 25 465 106 16 8 75 - 111 4 2 1 13 2 Preraðivaèka industrija ukupno žene 38 474 7 064 13 811 2 962 100 52 Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija 454 6 510 2 073 19 333 1 588 1 284 3 830 215 2 695 634 6 860 944 115 848 937 2 365 390 1 058 ukupno žene 3 568 1 011 860 340 12 2 85 38 763 300 269 92 1 427 465 64 43 575 4 210 14 51 4 112 49 Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, ukupno gospodarenje otpadom te žene djelatnosti sanacije okoliša 3 860 602 279 119 3 - 22 10 254 109 130 38 1 872 302 192 45 213 1 298 13 141 18 735 66 ukupno žene 19 191 2 101 2 836 693 5 1 58 2 038 1 241 15 677 346 8 224 1 408 427 67 705 3 758 26 101 880 1 855 55 140 ukupno žene 59 611 9 751 31 400 5 294 41 16 247 9 463 3 466 39 392 1 189 121 5 157 1 645 20 953 667 476 3 191 199 1 663 336 1 810 120 859 ukupno žene 18 637 2 224 5 289 969 6 1 99 2 119 1 406 11 374 35 933 568 3 188 779 170 423 1 590 10 95 134 33 707 256 469 273 3 - 18 11 Graðevinarstvo Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala Prijevoz i skladištenje Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane ukupno žene 6 963 3 994 448 262 192 102 4 276 2 291 375 306 140 62 697 312 214 191 600 457 Informacije i komunikacije ukupno žene 19 011 8 436 7 825 3 778 76 34 386 7 974 1 622 170 3 574 576 8 209 3 280 150 77 270 16 196 41 27 10 101 47 Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja ukupno žene 19 525 8 586 13 093 5 379 25 6 424 8 137 2 123 253 5 120 1 393 8 471 6 112 153 111 55 31 93 38 6 3 38 26 Poslovanje nekretninama ukupno žene 196 92 1 034 492 113 42 19 2 125 32 16 4 99 42 Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti ukupno žene 22 044 11 696 1 196 10 489 5 792 610 467 10 033 1 611 199 4 983 661 7 782 3 707 234 145 105 14 320 47 77 24 219 99 Administrativne i pomoæne uslužne djelatnosti ukupno žene 15 052 1 238 6 617 732 1 - 9 410 3 179 869 671 128 43 762 290 328 1 703 128 1 306 Javna uprava i obrana; ukupno obvezno socijalno osiguranje žene 34 179 13 746 17 339 8 106 195 79 787 12 764 3 019 15 328 379 7 648 1 445 6 982 355 288 161 10 953 240 181 93 Obrazovanje ukupno žene 27 409 15 297 3 117 20 727 10 542 1 345 609 11 571 5 058 344 8 853 4 592 880 833 160 46 546 323 190 1 267 138 1 224 Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi ukupno žene 26 206 6 667 20 586 4 595 870 448 471 5 326 3 834 11 608 1 035 323 3 824 3 163 9 574 880 140 34 679 1 143 1 100 402 992 946 Umjetnost, zabava i rekreacija ukupno žene 7 119 2 205 4 151 1 273 49 30 121 2 035 88 1 155 446 222 3 788 2 236 311 243 44 11 177 77 21 12 127 77 Ostale uslužne djelatnosti ukupno žene 4 796 1 396 2 802 833 15 7 62 1 319 33 793 362 182 2 352 1 415 83 66 20 1 288 141 41 26 254 138 128 1 977 907 375 201 2 1 12 - 361 200 37 1 200 17 715 614 268 4 011 3 029 436 175 6.9. Zaposleni u pravnim osobama prema starosti i spolu, stanje 31. ožujka 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Ukupno do 18 godina 19 - 24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65 i više godina 302 787 140 18 387 42 319 46 641 44 807 43 585 43 329 36 810 19 807 6 092 870 319 627 215 20 243 45 562 50 244 46 068 44 719 43 893 38 498 22 348 6 929 908 331 823 314 21 058 48 009 52 156 47 840 46 072 43 994 39 507 24 087 7 666 1 120 346 612 289 22 898 50 834 55 150 49 684 46 755 44 957 40 430 25 640 8 696 1 279 359 140 184 22 451 52 555 57 175 51 978 48 331 45 194 41 409 28 017 10 501 1 345 343 194 124 17 242 47 652 55 535 51 756 46 145 43 432 40 132 28 230 11 661 1 285 327 988 109 14 438 42 459 53 683 50 417 44 621 42 340 38 912 27 853 11 881 1 275 329 635 115 13 114 40 938 53 639 51 330 45 189 42 715 39 066 28 820 13 275 1 434 Žene do 18 godinal) 19 - 24l) 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65 i više godina 145 677 63 7 917 20 177 22 656 21 933 22 168 23 120 17 816 7 699 1 930 198 152 791 89 8 453 21 474 24 019 22 360 22 654 23 163 19 076 8 957 2 337 209 158 927 111 9 034 22 664 25 159 23 262 22 935 23 216 19 835 9 651 2 783 277 166 294 105 9 783 24 211 26 639 24 182 23 457 23 544 20 517 10 195 3 339 322 172 677 78 9 553 24 996 27 719 25 404 24 121 23 567 21 237 11 634 4 010 358 167 598 60 7 589 22 956 27 272 25 508 23 495 22 626 21 097 12 094 4 533 368 161 851 58 6 436 20 748 26 528 24 957 22 839 22 198 20 845 12 168 4 674 400 164 150 57 5 711 20 098 26 674 25 699 23 123 22 576 21 185 13 245 5 324 458 Ukupno do 24 godine 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65 i više godina 100,0 6,1 14,0 15,4 14,8 14,4 14,3 12,2 6,5 2,0 0,3 100,0 6,4 14,3 15,7 14,4 14,0 13,7 12,0 7,0 2,2 0,3 100,0 6,4 14,5 15,7 14,4 13,9 13,3 11,9 7,3 2,3 0,3 100,0 6,7 14,7 15,9 14,3 13,4 13,0 11,7 7,4 2,5 0,4 100,0 6,3 14,6 15,9 14,5 13,5 12,6 11,5 7,8 2,9 0,4 100,0 5,1 13,9 16,2 15,1 13,4 12,6 11,7 8,2 3,4 0,4 100,0 4,4 12,9 16,4 15,4 13,6 12,9 11,9 8,5 3,6 0,4 100,0 4,0 12,4 16,3 15,6 13,7 13,0 11,9 8,7 4,0 0,4 Žene do 24 godine 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65 i više godina 48,0 2,6 6,7 7,5 7,2 7,3 7,6 5,9 2,5 0,6 0,1 47,8 2,7 6,7 7,5 7,0 7,1 7,2 6,0 2,8 0,7 0,1 47,9 2,8 6,8 7,6 7,0 6,9 7,0 6,0 2,9 0,8 0,1 48,0 2,9 7,0 7,7 7,0 6,7 6,8 5,9 2,9 1,0 0,1 48,1 2,7 7,0 7,7 7,1 6,7 6,6 5,9 3,2 1,1 0,1 48,8 2,2 6,7 8,0 7,4 6,9 6,6 6,1 3,5 1,3 0,1 49,3 2,0 6,3 8,1 7,6 6,9 6,8 6,4 3,7 1,4 0,1 49,8 1,8 6,1 8,1 7,8 7,0 6,9 6,4 4,0 1,6 0,1 129 6.10. Zaposleni u pravnim osobama prema starosti, spolu i podruèjima NKD-a 2007. stanje 31. ožujka 2012. Godine starosti do 18 65 i Ukupno godi- 19-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 više na Ukupno ukupno 329 635 115 13 114 40 938 53 639 51 330 45 189 42 715 39 066 28 820 13 275 1 434 žene 164 150 57 5 711 20 098 26 674 25 699 23 123 22 576 21 185 13 245 5 324 458 Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo ukupno žene 817 369 - 30 12 70 32 103 47 108 51 116 46 137 69 120 63 92 37 40 12 1 - Rudarstvo i vaðenje ukupno žene 1 196 300 - 16 2 126 30 169 42 134 46 156 39 190 57 194 64 161 18 49 2 1 - Preraðivaèka industrija ukupno žene 38 474 13 811 9 2 1 612 4 528 5 670 5 526 4 704 5 500 5 539 4 089 1 236 432 1 469 1 962 2 082 1 984 2 306 2 280 1 112 176 61 6 Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija ukupno žene 3 568 1 011 - 33 6 229 75 376 135 410 123 412 116 503 140 581 176 636 176 384 64 4 - Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje ukupno otpadom te djelatnosti žene sanacije okoliša - 3 860 602 - 107 7 338 44 457 69 562 92 596 90 587 81 486 103 483 91 242 25 2 - Graðevinarstvo ukupno žene 19 191 2 836 5 2 832 2 267 2 935 2 799 2 547 2 484 2 439 2 116 60 287 467 499 419 404 390 242 709 61 58 5 Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala ukupno žene 59 611 31 400 27 14 3 875 9 628 11 866 10 244 8 030 6 495 5 107 3 266 2 086 5 230 6 192 5 255 4 329 3 619 2 973 1 442 975 248 98 12 Prijevoz i skladištenje ukupno žene 18 637 5 289 3 1 559 1 612 2 236 2 868 2 955 2 997 2 637 1 968 85 423 596 956 924 920 829 457 783 94 19 4 Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane ukupno žene 6 963 3 994 4 - 563 1 026 1 020 254 481 543 504 286 169 65 15 4 Informacije i komunikacije ukupno žene Financijske djelatnosti i ukupno djelatnosti osiguranja žene 19 011 7 825 19 525 13 093 10 2 - 409 174 436 281 2 612 1 014 3 147 2 073 3 910 1 617 4 142 2 671 3 929 1 631 3 649 2 485 3 023 1 998 1 493 1 076 1 271 854 695 431 2 654 1 883 1 891 1 258 1 834 1 272 1 434 840 527 130 443 198 24 6 22 5 42 13 164 86 327 155 304 165 190 70 87 22 4 2 878 486 959 618 ukupno žene 1 977 909 3 1 Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti ukupno žene 22 044 10 489 2 - 675 3 435 4 586 3 689 2 600 2 112 1 976 1 786 221 1 700 2 346 1 850 1 327 1 063 939 719 954 283 229 41 Administrativne i pomoæne ukupno uslužne djelatnosti žene 15 052 6 617 28 19 1 126 2 006 2 379 2 240 1 854 2 101 1 785 1 147 375 835 972 995 856 1 116 884 471 362 93 24 1 Javna uprava i obrana; ukupno obvezno socijalno osiguranje žene 34 179 17 339 3 - 809 2 440 4 554 5 560 5 950 5 156 4 598 3 064 1 773 231 1 016 2 462 2 779 2 765 2 581 2 636 1 790 966 272 113 Obrazovanje ukupno žene 27 409 20 727 7 6 199 2 742 3 708 3 608 3 681 4 181 3 776 3 037 2 111 148 2 036 2 795 2 760 2 918 3 421 2 945 2 221 1 335 359 142 Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi ukupno žene 26 206 20 586 7 3 1 125 3 116 3 359 3 153 3 142 3 756 3 944 2 773 1 677 831 2 333 2 578 2 512 2 549 3 053 3 233 2 217 1 192 154 85 Umjetnost, zabava i rekreacija ukupno žene 7 119 4 151 4 4 437 333 815 1 122 520 598 988 527 896 523 830 502 791 482 705 397 477 248 54 17 Ostale uslužne djelatnosti ukupno žene 4 796 2 802 3 3 229 160 637 414 681 405 607 364 563 333 577 343 469 228 277 110 33 15 130 290 127 873 599 Poslovanje nekretninama 720 427 307 151 952 658 259 117 6.11. Zaposleni u pravnim osobama prema vrsti radnog odnosa i spolu, stanje 31. ožujka 2005. 2006. 2007. 2008. ukupno žene 302 787 145 677 319 627 152 791 331 823 158 927 Zaposleni na ukupno neodreðeno vrijeme žene 270 686 129 743 282 841 134 700 Ukupno 2009. 2010. 2011. 2012. 346 612 166 294 359 140 172 677 343 194 167 598 327 988 329 635 161 851 164 150 293 155 139 290 305 497 144 606 318 811 151 967 306 187 148 246 292 135 290 266 142 918 143 499 Zaposleni na odreðeno vrijeme ukupno žene 28 903 14 027 33 105 15 869 35 186 17 555 37 463 19 561 37 117 18 751 34 618 17 925 33 464 17 517 36 967 19 256 Pripravnici i vježbenici ukupno žene 3 198 1 907 3 681 2 222 3 482 2 082 3 652 2 127 3 212 1 959 2 389 1 427 2 389 1 416 2 402 1 395 6.12. Zaposleni u pravnim osobama prema vrsti radnog odnosa i spolu, po podruèjima NKD-a 2007., stanje 31. ožujka 2012. Ukupno žene Zaposleni na neodreðeno vrijeme ukupno Ukupno 329 635 Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 817 Rudarstvo i vaðenje 1 196 Preraðivaèka industrija 38 474 Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija 3 568 Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom 3 860 te djelatnosti sanacije okoliša Graðevinarstvo 19 191 Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala 59 611 Prijevoz i skladištenje 18 637 Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 6 963 Informacije i komunikacije 19 011 Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 19 525 Poslovanje nekretninama 1 977 Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti 22 044 Administrativne i pomoæne uslužne djelatnosti 15 052 Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 34 179 Obrazovanje 27 409 Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 26 206 Umjetnost, zabava i rekreacija 7 119 Ostale uslužne djelatnosti 4 796 164 150 290 266 369 714 300 1 160 13 811 34 315 Zaposleni na odreðeno vrijeme Pripravnici i vježbenici žene ukupno žene ukupno žene 143 499 320 295 12 449 36 967 98 11 3 930 19 256 45 1 1 275 2 402 5 25 229 1 395 4 4 87 1 011 3 512 989 51 19 5 3 602 3 561 553 273 41 26 8 2 836 16 997 2 622 2 155 207 39 7 31 400 5 289 49 343 16 798 25 093 4 952 10 153 1 752 6 225 309 115 87 82 28 3 994 7 825 5 931 17 826 3 410 7 293 996 1 139 564 517 36 46 20 15 13 093 909 18 094 1 826 12 214 820 1 292 149 806 89 139 2 73 - 10 489 19 582 9 174 2 281 1 226 181 89 6 617 10 585 3 824 4 364 2 760 103 33 17 339 20 727 32 027 24 074 16 529 18 428 1 925 2 815 683 1 938 227 520 127 361 20 586 4 151 2 802 23 579 6 080 4 262 18 573 3 519 2 442 2 047 1 027 509 1 590 623 338 580 12 25 423 9 22 131 6.13. Osobe koje traže zaposlenje prema razini obrazovanja - stanje 31. prosinca Nezaposlene osobe ukupno žene 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 39 39 35 28 26 34 39 38 45 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 447 841 761 124 184 112 900 900 388 23 24 21 16 15 18 20 19 22 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 Razina obrazovanja Srednja škola Srednja škola Viša škola, za zanimanja Fakulteti, osobe Bez škole i za zanimanja I. stupanj koje prvi nezavršena Osnovna u trajanju do u trajanju od Gimnazija fakulteta i akademije, škola 3 godine i magisterij, puta traže osnovna 4 i više struèni škola za KV i doktorat zaposlenje škola godina studij VKV radnike 492 037 602 886 546 421 541 835 934 59,6 60,3 60,4 60,0 59,4 54,0 51,5 51,0 50,5 10 10 9 6 6 6 8 7 9 878 817 803 944 073 929 061 939 428 1 1 1 1 1 1 1 1 1 345 408 495 383 328 380 344 323 279 27,6 27,2 27,4 24,7 23,2 20,3 20,2 20,4 20,8 6 7 6 5 5 6 7 6 7 3,4 3,5 4,2 4,9 5,1 4,1 3,4 3,4 2,8 436 13 192 189 11 948 739 9 494 411 7 306 184 6 724 347 8 687 190 10 348 875 9 855 220 11 766 Struktura, % 16,3 33,4 18,0 30,0 18,8 26,6 19,2 26.0 19,8 25,7 18,6 25,5 18,0 25,9 17,7 25,3 15,9 25,9 9 10 9 7 6 8 10 10 12 608 163 133 027 452 927 496 305 137 3 3 3 2 2 2 3 2 2 24,4 25,5 25,5 25,0 24,6 26,2 26,3 26,5 26,7 693 778 715 929 592 941 047 624 805 1 1 1 1 1 1 2 2 3 9,4 9,5 10,4 10,4 9,9 8,6 7,7 6,7 6,2 535 814 643 313 307 961 406 566 532 3 3 3 2 2 3 5 5 6 3,9 4,6 4,6 4,7 5,0 5,7 6,0 6,6 7,8 638 541 542 755 597 869 071 352 649 9,2 8,9 9,9 9,8 9,9 11,3 12,7 13,8 14,7 Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje - Podruèni ured Zagreb Nezaposlene osobe, stanje 31. prosinca 60 000 55 000 ukupno 50 000 žene broj nazaposlenih 45 000 40 000 35 000 30 000 25 000 20 000 15.000 10 000 5 000 132 2012. 2011. 2010. 2009. 2008. 2007. 2006. 2005. 2004. 2003. 2002. 2001. 2000. 1999. 1998. 1997. 1996. 1995. 1994. 1993. 0 6.14. Osobe koje traže zaposlenje prema radnom stažu - stanje 31. prosinca Ukupno 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 39 39 39 35 28 26 34 39 38 45 573 447 841 761 124 184 112 900 900 388 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 Radni staž Bez radnog staža do 1 godine 1-2 g. 2-3 g. 11 10 10 9 6 6 6 8 7 9 3 3 3 3 2 2 2 3 3 4 2 2 2 2 1 1 2 2 2 3 1 1 1 1 1 535 878 817 803 944 073 929 061 939 428 29,1 27,6 27,2 27,4 24,7 23,2 20,3 20,2 20,4 20,8 687 535 514 373 591 406 907 280 312 084 9,3 9,0 8,8 9,4 9,2 9,2 8,5 8,2 8,5 9,0 424 519 632 325 737 673 483 551 513 105 3-5 g. 574 2 585 2 596 2 324 1 035 1 962 1 1 585 2 1 895 2 1 722 2 1 893 3 Struktura, % 4,0 4,0 4,0 3,7 3.7 3,7 4,7 4,8 4,4 4,2 6,1 6,4 6,6 6,5 6,2 6,4 7,3 6,4 6,5 6,8 5-10 g. 249 288 258 997 561 546 455 988 939 356 3 3 3 3 2 2 3 4 4 6 5,7 5,8 5,7 5,6 5,6 5,9 7,2 7,5 7,6 7,4 10-20 g. 786 920 835 272 592 443 937 953 949 281 5 5 5 4 4 3 5 6 6 8 9,6 9,9 9,6 9,2 9,2 9,3 11,5 12,4 12,7 13,8 20-30 g. 594 531 584 880 003 797 361 561 674 026 6 6 6 5 5 4 5 6 5 5 14,1 14,0 14,0 13,6 14,2 14,5 15,7 16,4 17,2 17,7 332 532 622 993 083 666 489 062 656 956 16,0 16,6 16,6 16,8 18,1 17,8 16,1 15,2 14,5 13,1 preko 30 god. 2 2 2 2 2 2 2 3 3 3 392 659 983 794 578 618 966 549 196 259 6,1 6,7 7,5 7,8 9,1 10,0 8,7 8,9 8,2 7,2 Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje - Podruèni ured Zagreb 6.15. Osobe koje traže zaposlenje prema vremenu nezaposlenosti - stanje 31. prosinca Èekanje na zaposlenje u mjesecima Ukupno 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 39 39 39 35 28 26 34 39 38 45 573 447 841 761 124 184 112 900 900 388 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 do 1 mjesec 2 1 1 1 1 1 2 3 3 3 036 996 771 559 356 699 690 091 492 214 5,2 5,0 4,4 4,4 4,8 6,5 7,8 7,8 9,0 7,1 1-3 4 5 4 4 3 3 5 5 6 7 986 023 725 512 215 446 475 905 153 843 12,6 12,7 11,9 12,6 11,4 13,2 16,1 14,8 15,8 17,3 3-6 4 4 4 4 2 2 5 5 4 7 6-9 482 2 523 813 2 368 612 2 473 393 1 834 907 1 336 810 1 346 302 2 952 561 3 455 772 3 072 097 3 871 Struktura, % 11,3 6,4 12,2 6,0 11,6 6,2 12,3 5,1 10,3 4,8 10,7 5,2 15,6 8,7 13,9 8,7 12,3 7,9 15,6 8,5 9-12 2 2 3 2 1 1 2 3 2 3 382 629 247 037 407 449 573 689 987 981 6,0 6,7 8,2 5,7 5,0 5,5 7,5 9,2 7,7 8,8 12-24 6 6 6 5 4 3 4 7 7 7 565 238 388 960 138 064 050 434 284 615 16,6 15,8 16,0 16,7 14,7 11,7 11,9 18,6 18,7 16,8 24-36 preko 36 mjeseci 6 3 3 3 2 2 1 2 3 4 10 12 12 12 10 10 9 8 7 7 315 925 880 378 952 167 880 548 813 152 15,9 10,0 9,7 9,4 10,5 8,2 5,5 6,4 9,8 9,1 284 455 745 088 813 203 190 217 327 615 26,0 31,6 32,0 33,8 38,5 39,0 26,9 20,6 18,8 16,8 Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje - Podruèni ured Zagreb 133 6.16. Osobe koje traže zaposlenje prema godinama starosti - stanje 31. prosinca Godine starosti Ukupno 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 39 39 39 35 28 26 34 39 38 45 573 447 841 761 124 184 112 900 900 388 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 15-19 20-24 25-29 30-34 2 2 2 1 1 1 1 1 1 1 6 6 5 5 3 2 4 4 4 5 5 5 5 4 3 3 4 5 5 7 3 3 3 3 2 2 3 4 4 5 286 118 039 820 166 014 506 662 557 970 5,7 5,4 5,1 5,1 4,2 3,9 4,4 4,1 4,0 4,3 369 040 898 023 271 896 066 779 517 499 16,1 15,3 14,8 14,1 11,6 11,1 11,9 12,0 11,6 12,1 252 296 293 949 549 227 895 967 904 218 13,3 13,4 13,3 13,8 12,6 12,3 14,4 15,0 15,2 15,9 35-39 954 3 907 860 3 829 714 3 551 126 2 804 374 2 086 149 2 015 462 2 952 413 3 443 329 3 624 559 4 419 Struktura, % 10,0 9,9 9,8 9,7 9,3 8,9 8,7 7,8 8,4 7,4 8,2 7,7 10,1 8,7 11,1 8,6 11,1 9,3 12,2 9,7 40-44 45-49 50-54 55-59 3 3 3 3 2 2 2 3 3 4 5 4 4 3 3 2 3 3 3 4 5 5 5 5 5 4 5 5 4 4 2 3 3 3 3 3 4 4 4 5 925 766 831 276 466 207 991 590 535 224 9,9 9,5 9,6 9,2 8,8 8,4 8,8 9,0 9,1 9,3 056 828 632 951 049 678 262 928 805 346 12,8 12,2 11,7 11,1 10,8 10,2 9,5 9,8 9,8 9,6 200 544 984 764 106 719 070 400 728 746 13,1 14,1 15,0 16,1 18,2 18,0 14,9 13,5 12,1 10,5 833 299 917 974 902 934 420 941 969 198 7,2 8,4 9,8 11,1 13,9 15,0 13,0 12,4 12,8 11,5 60 i više godina 1 1 1 1 1 1 2 791 867 982 074 155 345 488 777 932 209 2,0 2,2 2,5 3,0 4,1 5,2 4,3 4,5 5,0 4,9 Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje - Podruèni ured Zagreb 134 7. Plaæe 7.1. Prosjeène mjeseène isplaæene neto i bruto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama svih oblika vlasništva 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Prosjeène mjeseène isplaæene neto plaæe 4 680 4 929 5 239 5 516 5 806 6 145 6 229 6 291 6 395 6 385 Prosjeène mjeseène isplaæene bruto plaæe 6 930 7 378 7 789 8 316 8 829 9 338 9 423 9 402 9 528 9 585 Lanèani indeksi nominalnih plaæa neto plaæe 107,0 105,3 106,3 105,3 105,3 105,8 101,4 101,0 101,7 99,8 bruto plaæe 105.7 106,5 105,6 106,8 106,2 105,8 100,9 99,8 101,3 100,6 104,2 102,7 103,5 102,1 101,5 ... ... ... ... ... Lanèani indeksi realnih plaæa neto plaæe Kretanje prosjeènih mjeseènih neto i bruto plaãa po zaposlenom u pravnim osobama 12 000 10 000 plaãe u kunama 8 000 6 000 4 000 Prosjeène mjeseène isplaãene neto plaãe - ukupno 2 000 Prosjeène mjeseène isplaãene bruto plaãe - ukupno 0 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 135 7.2. Indeksi nominalnih neto i bruto plaæa1) 1) 2003. 2004. 2005. 100,0 94,9 89,3 84,8 80,6 76,2 75,1 74,4 73,2 105.3 100,0 94,1 89,4 84,9 80,2 79,1 78,4 77,1 111,9 106,3 100,0 95,0 90,2 85,3 84,1 83,3 81,9 100,0 93,9 89,0 83,3 78,5 74,2 73,5 73,7 72,7 106,5 100,0 94,7 88,9 83,6 79,0 78,3 78,5 77,4 112,4 105,6 100,0 93,7 88,2 83,4 82,7 82,8 81,7 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. Indeksi nominalnih neto plaæa 124,1 131,3 133,1 117,8 124,7 126,4 110,8 117,3 118,9 105,3 111,4 112,9 100,0 105,8 107,3 94,5 100,0 101,4 93,2 98,7 100,0 92,3 97,7 99,0 90,8 96,1 97,4 Indeksi nominalnih bruto plaæa 120,0 127,4 134,7 136,0 112,7 119,7 126,6 127,7 106,8 113,4 119,9 121,0 100,0 106,2 112,3 113,3 94,2 100,0 105,8 106,7 89,1 94,5 100,0 100,9 88,3 93,7 99,1 100,0 88,4 93,9 99,3 100,2 87,3 92,7 98,0 98,9 117,9 111,9 105,3 100,0 95,0 89,8 88,6 87,7 86,3 2011. 2012. 134,4 127,6 120,1 114,1 108,4 102,4 101,0 100,0 98,4 136,6 129,7 122,1 115,9 110,1 104,1 102,7 101,7 100,0 136,4 129,5 121,9 115,8 110,0 103,9 102,5 101,5 99,8 135,7 127,4 120,7 113,1 106,5 100,7 99,8 100,0 98,7 137,5 129,1 122,3 114,6 107,9 102,0 101,1 101,3 100,0 138,3 129,9 123,1 115,3 108,6 102,6 101,7 101,9 100,6 Indeksi se èitaju samo vodoravno. 7.3. Struktura zaposlenih u pravnim osobama prema visini isplaæenih neto plaæa za 160-200 plaæenih sati rada, za ožujak do 1 900 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 5,7 4,9 4,1 3,4 2,0 0,8 0,8 0,8 0,9 Struktura zaposlenih prema visini isplaæenih neto plaæa 1 901- 2 201- 2 501- 2 801- 3 101- 3 701- 4 001- 4 501- 5 001- 6 001- 8 001- 12 0012 200 2 500 2 800 3 100 3 700 4 000 4 500 5 000 6 000 8 000 12 000 i više 4,4 3,6 3,5 3,0 3,0 3,4 2,6 2,0 0,5 6,3 5,7 5,2 4,1 3,5 3,4 4,0 3,8 4,9 5,8 5,6 5,9 5,0 4,4 4,1 4,0 3,8 3,6 6,8 6,6 6,1 5,7 5.4 5,1 5,6 4,8 4,6 12,6 12,1 11,4 11,3 10.1 9,7 9,3 8,5 8,6 6,5 5,8 5,8 6,1 5,6 5,0 4,9 4,6 4,5 11,7 10,5 9,6 9,5 9,1 8,3 8,2 7,8 8,5 9,8 10,2 10,0 9,7 8,8 8,1 7,7 7,3 8,0 12,7 13,7 14,7 15,7 16,3 15,5 16,6 16,3 15,6 10,1 11,8 12,6 13,9 16,6 19,3 18,8 20,6 20,5 Struktura zaposlenih u pravnim osobama prema visini isplaãenih neto plaãa za ožujak 2012. 8 001 i više kn 19,8% do 1 900 kn 0,9% 1 901 - 2 800 kn 9,0% 2 801 - 4 000 kn 17,7% 6 001 - 8 000 kn 20,5% 136 5 001 - 6 000 kn 15,6% 4 001 - 5 000 kn 16,5% 5,5 6,9 8,0 8,8 10,6 11,9 11,9 13,3 13,7 2,0 2,6 3,1 3,8 4,6 5,4 5,6 6,4 6,1 7.4. Struktura zaposlenih u pravnim osobama prema visini isplaæenih neto plaæa za 160-200 plaæenih sati rada u ožujku 2012. prema podruèjima NKD-a 2007. do 12 0011 901- 2 201- 2 501- 2 801- 3 101- 3 701- 4 001- 4 501- 5 001- 6 001- 8 0011900 i više 2 200 2 500 2 800 3 100 3 700 4 000 4 500 5 000 6 000 8 000 12 000 kuna kuna Ukupno 0,9 0,5 4,9 3,6 4,6 8,6 4,5 8,5 8,0 15,6 20,5 13,7 6,1 0,9 0,3 9,9 3,9 5,3 14,1 2,0 4,7 8,4 14,2 14,9 14,7 6,7 - - 0,6 0,3 0,1 1,2 - 1,4 5,0 18,6 27,3 33,6 11,9 0,4 0,6 5,9 3,7 4,6 10,5 5,6 9,7 9,9 15,7 15,6 11,8 6,0 - - 0,1 - - 0,1 0,1 1,2 5,1 17,7 49,7 22,6 3,4 Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje 3,6 otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 0,1 0,6 0,5 0,9 2,6 1,8 9,6 15,6 26,4 28,1 8,7 1,5 Graðevinarstvo 1,2 1,3 12,5 5,1 6,2 12,6 6,2 9,9 9,2 12,9 12,8 7,4 2,7 Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila 1,4 i motocikala 0,5 6,5 6,3 8,4 13,5 6,1 9,7 7,5 11,9 12,4 9,9 5,9 Prijevoz i skladištenje 0,4 0,5 3,0 2,5 3,2 7,2 3,6 9,3 10,9 16,3 27,7 11,8 3,6 Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 1,5 0,8 14,0 9,3 7,6 15,1 7,2 12,3 9,1 12,7 6,5 2,8 1,1 Informacije i komunikacije 0,2 0,2 2,1 1,0 1,5 2,8 2,0 5,4 7,6 17,2 25,4 23,7 10,9 Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 0,4 0,1 2,0 0,5 0,8 2,1 1,1 4,8 6,6 15,8 25,5 25,6 14,7 Poslovanje nekretninama 0,5 0,2 5,2 2,4 4,0 5,8 3,1 8,1 10,9 20,7 21,2 12,7 5,2 Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti 0,6 0,6 5,3 2,4 4,0 6,0 3,5 7,8 7,1 14,8 18,6 19,6 9,7 Administrativne i pomoæne uslužne djelatnosti 1,1 1,7 20,0 14,7 13,7 11,7 4,2 6,8 5,7 9,8 6,8 2,7 1,1 Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 1,3 0,1 0,3 1,7 1,4 6,0 5,9 9,0 7,5 13,4 27,3 19,6 6,5 Obrazovanje 0,3 0,1 0,7 0,7 2,9 6,0 3,1 7,4 6,7 23,6 33,3 10,7 4,5 Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 0,9 0,2 1,0 1,0 4,2 9,4 4,6 9,5 7,6 21,0 23,5 11,5 5,6 Umjetnost, zabava i rekreacija 0,5 0,1 2,5 1,9 3,1 7,6 3,6 7,9 8,6 19,6 25,8 16,8 2,0 Ostale uslužne djelatnosti 0,7 0,6 9,5 6,4 4,0 6,7 3,6 8,8 8,4 15,6 18,7 13,4 3,6 Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo Rudarstvo i vaðenje Preraðivaèka industrija Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija 137 7.5. Prosjeène mjeseène isplaæene neto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama svih oblika vlasništva, prema podruèjima NKD-a 2007. Prosjeèna mjeseèna isplaæena neto plaæa po zaposlenom, u kunama 2008. Ukupno 2009. 2010. 2011. 2012. 6 145 6 229 6 291 6 395 6 385 A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 6 476 6 465 6 637 6 355 6 560 B Rudarstvo i vaðenje 7 500 7 617 7 939 7 966 8 130 C Preraðivaèka industrija 5 960 5 983 6 184 6 278 6 350 D Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija 6 853 7 404 7 322 7 374 7 325 E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 5 919 6 155 5 972 6 164 5 938 F Graðevinarstvo 5 389 5 344 5 171 5 200 5 245 G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala 5 429 5 399 5 519 5 726 5 767 H Prijevoz i skladištenje 6 424 6 513 6 624 6 655 6 537 I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 4 677 4 723 4 824 4 641 4 663 J Informacije i komunikacije 7 529 7 738 7 788 7 988 8 089 K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 8 136 8 475 8 545 8 764 8 554 L Poslovanje nekretninama 5 995 6 019 5 881 6 408 6 146 M Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti 8 334 8 552 8 611 8 403 8 473 N Administrativne i pomoæne uslužne djelatnosti 3 955 3 791 3 716 3 587 3 490 O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 6 446 6 529 6 518 6 661 6 554 P Obrazovanje 5 886 6 070 6 169 6 340 6 382 Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 6 108 6 283 6 300 6 344 6 414 R Umjetnost, zabava i rekreacija 5 907 6 065 6 028 6 182 6 049 S Ostale uslužne djelatnosti 5 831 5 995 6 025 6 073 6 143 Prosjeène mjeseène isplaãene neto plaãe po zaposlenom u pravnim osobama svih oblika vlasništva, prema podruèjima NKD-2007. za 2011. i 2012. kuna 10 000 9 000 2011. 2012. 8 000 7 000 6 000 5 000 4 000 3 000 2 000 1 000 0 Ukupno A 138 B C D E F G H I J K L M N O P Q R S 7.6. Prosjeène mjeseène isplaæene bruto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama svih oblika vlasništva, prema podruèjima NKD-a 2007. Prosjeèna mjeseèna isplaæena bruto plaæa po zaposlenom, u kunama 2008. Ukupno A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo B Rudarstvo i vaðenje C Preraðivaèka industrija D Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija 2009. 2010. 2011. 2012. 9 338 9 423 9 402 9 529 9 585 9 959 9 525 9 660 9 252 9 685 15 580 11 546 11 976 11 882 12 272 9 058 8 964 9 193 9 282 9 476 10 206 11 130 11 235 11 191 10 996 E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 8 483 8 820 8 409 8 674 8 304 F Graðevinarstvo 7 925 7 774 7 411 7 432 7 489 G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala 8 227 8 144 8 213 8 539 8 661 H Prijevoz i skladištenje 9 526 9 611 9 681 9 698 9 552 I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 6 680 6 722 6 809 6 471 6 478 J Informacije i komunikacije 11 915 12 199 12 043 12 356 12 668 12 948 13 722 13 586 13 802 13 619 8 933 9 059 8 611 9 280 8 830 13 608 13 892 13 853 13 422 13 690 K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja L Poslovanje nekretninama M Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti N Administrativne i pomoæne uslužne djelatnosti 5 657 5 315 5 143 4 922 4 729 O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 9 765 9 828 9 673 9 823 9 757 P Obrazovanje 8 811 9 021 9 080 9 345 9 507 Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 9 153 9 351 9 284 9 273 9 515 R Umjetnost, zabava i rekreacija 8 823 8 999 8 795 8 985 8 844 S Ostale uslužne djelatnosti 8 715 8 948 8 886 8 956 9 113 Prosjeène mjeseène bruto plaãe po zaposlenom u pravnim osobama svih oblika vlasništva, prema podruèjima NKD-2007., za 2011. i 2012. kuna 16 000 2011. 14 000 2012. 12 000 10 000 8 000 6 000 4 000 2 000 0 Ukupno A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S 139 7.7. Indeksi nominalnih neto i bruto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama svih oblika vlasništva, prema podruèjima NKD-a 2007. Nominalne neto plaæe Nominalne bruto plaæe 2009. 2010. 2011. 2012. 2009. 2010. 2011. 2012. 2008. 2009. 2010. 2011. 2008. 2009. 2010. 2011. Ukupno 101,4 101,0 101,7 A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 99,8 102,7 99,8 100,9 95,8 103,2 99,8 101,3 100,6 98,2 101,4 95,8 104,7 B Rudarstvo i vaðenje 101,6 104,2 100,3 102,1 100,2 103,7 99,2 103,3 C Preraðivaèka industrija 100,4 103,4 101,5 101,1 D Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija 108,0 98,9 100,7 99,3 109,1 100,9 100,3 98,3 E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 104,0 97,0 103,2 96,3 104,0 95,7 F Graðevinarstvo 99,2 G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala 99,4 102,2 103,8 100,7 H Prijevoz i skladištenje I J 96,8 100,6 100,9 101,4 102,6 100,5 Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 101,0 102,1 Informacije i komunikacije 99,6 102,6 101,0 102,1 98,1 95,3 116,6 95,3 100,3 100,8 99,0 100,8 104,0 101,4 98,2 100,9 100,7 100,7 96,2 100,5 100,6 101,3 98,5 95,0 100,1 100,6 100,6 102,6 101,3 102,4 98,7 102,6 102,5 K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 104,2 100,8 102,6 97,6 106,0 99,0 101,6 98,7 L Poslovanje nekretninama 100,4 95,9 101,4 95,1 107,8 95,2 M Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti 102,6 100,7 N Administrativne i pomoæne uslužne djelatnosti 95,9 O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 101,3 97,7 109,0 98,0 97,6 100,8 102,1 99,7 96,9 102,0 96,5 96,8 95,7 96,1 98,4 101,6 99,3 99,8 102,2 97,3 94,0 98,4 100,6 P Obrazovanje 103,1 101,6 102,8 100,7 102,4 100,7 102,9 101,7 Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 102,9 100,3 100,7 101,1 102,2 99,3 R Umjetnost, zabava i rekreacija 102,7 97,7 102,2 S Ostale uslužne djelatnosti 102,8 100,5 100,8 101,2 102,7 99,4 102,6 97,8 102,0 Indeksi nominalnih neto i bruto plaãa 106 neto plaãe indeksi bruto plaãe 102 100 98 2003. 140 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 98,4 99,3 100,8 101,8 108 104 99,9 102,6 7.8. Prosjeène mjeseène isplaæene neto i bruto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama prema spolu i stupnju struène spreme potrebne za obavljanje odreðenih poslova i zadataka Spol Stupanj struène spreme Ukupno muškarci 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 4 4 5 5 5 6 6 6 6 6 698 987 264 600 927 294 454 447 601 590 5 5 5 5 6 6 6 6 7 6 011 350 606 962 332 737 861 813 014 972 u kunama žene 4 4 4 5 5 5 6 6 6 6 377 616 903 214 500 826 021 068 177 214 Visoka struèna sprema Viša struèna sprema 7 7 7 8 8 9 9 9 9 9 5 5 5 5 6 6 6 6 7 6 077 398 887 381 799 354 516 532 779 587 Neto 126 370 633 964 341 800 901 827 010 931 Srednja struèna sprema Niža Visoko Kvalifi- Polukva- Nekvastruèna kvacirani lificirani lificirani sprema lificirani plaæa 4 086 4 325 4 519 4 753 4 954 5 234 5 287 5 265 5 351 5 317 3 3 3 3 3 3 4 4 3 4 141 292 499 638 789 954 090 026 997 280 4 4 4 5 5 5 6 6 6 6 473 696 961 323 679 802 106 018 115 236 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 526 736 908 068 354 691 556 647 701 698 3 3 3 3 3 3 4 4 4 4 068 160 220 471 755 914 106 112 360 240 2 3 2 3 3 3 3 3 3 3 765 006 949 243 336 620 626 606 610 527 4 4 4 5 5 5 5 5 5 5 277 459 798 029 256 466 625 491 416 811 6 6 6 7 8 8 8 8 8 8 378 694 987 670 222 315 763 529 608 874 4 5 5 5 6 6 6 6 6 6 868 185 436 720 150 607 380 447 452 472 4 4 4 4 5 5 5 5 5 5 142 299 375 752 186 386 611 568 882 688 3 4 3 4 4 4 5 4 4 4 760 122 997 456 597 985 002 915 924 708 Bruto plaæa 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 6 7 7 8 9 9 9 9 9 9 943 424 819 449 035 589 804 702 880 943 7 8 8 9 9 10 10 10 10 10 470 015 371 058 714 313 515 335 568 578 6 6 7 7 8 8 9 9 9 9 401 811 235 799 319 823 046 044 174 316 11 11 12 13 14 15 15 15 15 15 083 839 558 589 404 338 477 408 739 596 7 7 8 8 9 10 10 10 10 10 567 962 275 873 590 249 323 178 380 311 5 6 6 6 7 7 7 7 7 7 818 172 437 846 198 587 644 495 558 532 Prosjeène mjeseène neto plaãe po zaposlenom, prema stupnju struène spreme 12 000 2008. neto plaãa u kunama 10 000 2009. 2010. 2011. 2012. 8 000 6 000 4 000 2 000 0 VSS VŠS SSS NSS VKV KV PKV NKV stupanj struène spreme 141 7.9. Prosjeène mjeseène isplaæene neto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama prema spolu i stupnju struène spreme potrebne za obavljanje odreðenih poslova i zadataka za 2012. po podruèjima NKD-a 2007. u kunama Spol žene 6 590 6 972 6 214 9 587 6 931 5 317 4 280 6 236 4 698 4 240 3 527 6 743 7 309 6 026 8 942 6 129 4 918 4 811 9 857 9 388 6 648 5 976 6 412 5 172 3 641 5 823 Ukupno Ukupno A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo Stupanj struène spreme Visoka Viša Srednja Niža VisokoPolu KvalifiNekvastruèna struèna struèna struèna kvalikvalificirani lificirani sprema sprema sprema sprema ficirani cirani muški - 3 324 4 422 4 618 B Rudarstvo i vaðenje 8 340 8 503 7 986 C Preraðivaèka industrija 6 617 6 896 6 127 10 784 7 177 5 522 4 312 5 853 5 087 4 404 3 696 D Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija 7 340 7 420 7 119 9 544 7 230 5 991 4 002 6 931 6 122 4 820 5 073 E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 6 043 6 082 5 811 9 137 6 975 6 063 4 489 6 635 5 867 4 945 4 754 F Graðevinarstvo 5 487 5 363 6 178 9 381 7 212 5 070 4 568 5 507 4 276 4 342 3 683 G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala 6 005 6 812 5 284 11 364 7 340 4 975 4 854 5 200 3 785 3 362 3 612 H Prijevoz i skladištenje 6 526 6 731 6 021 9 743 9 281 5 934 4 921 7 605 6 604 4 932 3 606 I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 4 766 5 270 4 434 8 194 7 272 4 561 3 662 5 912 4 307 4 243 3 287 8 949 7 928 10 375 8 203 7 023 5 347 7 276 4 907 5 056 5 022 J Informacije i komunikacije 8 552 K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 8 714 10 039 8 026 10 987 7 760 6 335 5 524 6 337 6 674 5 106 5 742 L Poslovanje nekretninama 6 151 6 191 6 092 M Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti 8 402 6 949 5 800 5 002 6 220 5 394 4 773 5 938 8 602 9 154 7 990 10 485 7 536 5 890 3 735 10 622 5 066 3 588 5 177 N Administrativne i pomoæne uslužne djelatnosti 3 640 3 685 3 563 6 858 5 434 3 395 2 881 4 745 3 852 4 139 2 547 O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 6 491 7 097 6 175 8 400 5 623 4 725 3 351 5 170 4 718 4 668 3 354 P Obrazovanje 6 488 7 388 6 120 7 634 6 008 4 990 3 851 5 598 4 685 4 001 3 517 Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 6 555 7 614 6 262 10 044 6 532 5 663 3 574 4 853 4 225 3 543 3 219 R Umjetnost, zabava i rekreacija 6 257 6 737 5 893 4 992 6 739 5 135 4 405 6 006 5 680 4 806 4 605 S Ostale uslužne djelatnosti 6 957 6 053 8 356 7 254 5 506 4 025 6 839 4 853 4 384 3 297 142 6 480 7.10. Prosjeène mjeseène isplaæene bruto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama prema spolu i stupnju struène spreme potrebne za obavljanje odreðenih poslova i zadataka za 2012. po podruèjima NKD-a 2007. u kunama Spol Ukupno Ukupno A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo B Rudarstvo i vaðenje C Preraðivaèka industrija D Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija muški žene Stupanj struène spreme Visoka Viša Srednja Niža VisokoPolu KvalifiNekvastruèna struèna struèna struèna kvalikvalificirani lificirani sprema sprema sprema sprema ficirani cirani 9 943 10 578 9 316 15 596 10 311 7 532 5 811 8 874 6 472 5 688 4 708 9 623 10 303 8 762 13 166 8 757 6 578 6 687 - 4 312 5 988 6 237 12 763 13 062 12 115 15 582 14 359 9 665 8 572 9 581 6 866 4 965 8 637 9 971 10 391 9 232 17 922 10 841 7 833 5 857 8 207 7 049 5 948 4 972 10 864 10 929 10 684 15 018 10 552 8 478 5 229 9 884 8 640 6 542 7 036 E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 8 532 8 548 8 438 14 282 10 048 8 538 6 080 9 387 8 070 6 611 6 444 F Graðevinarstvo 7 910 7 666 9 282 15 029 10 803 7 128 6 352 7 567 5 778 5 903 4 931 G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala 9 085 10 447 7 866 19 369 11 303 7 086 6 950 7 417 5 106 4 484 4 824 H Prijevoz i skladištenje 9 523 9 827 8 773 15 715 14 785 8 352 6 724 11 125 9 506 7 004 4 836 I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja 6 642 hrane 7 516 6 067 12 762 11 006 6 222 4 822 8 386 5 843 5 649 4 292 J Informacije i komunikacije 13 556 14 162 12 603 17 140 12 586 10 565 7 402 10 574 6 951 7 324 7 084 K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 14 040 16 528 12 749 18 622 11 941 9 275 7 934 9 031 10 378 7 081 8 116 L Poslovanje nekretninama 8 899 8 965 8 797 13 048 10 163 8 265 6 771 8 503 7 578 6 695 8 758 M Struène, znanstvene i tehnièke 13 908 14 886 12 826 17 564 11 641 8 651 5 058 17 836 7 042 4 665 7 758 djelatnosti N Administrativne i pomoæne uslužne djelatnosti 5 005 O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 9 647 10 627 9 134 13 134 7 898 6 429 4 341 7 273 6 430 6 456 4 334 P Obrazovanje 9 623 11 244 8 961 11 668 8 553 7 023 5 118 7 792 6 508 5 597 4 641 Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 9 744 11 825 9 166 16 438 9 403 7 880 4 686 6 615 5 639 4 628 4 165 R Umjetnost, zabava i rekreacija 9 197 S Ostale uslužne djelatnosti 5 044 4 941 10 600 7 908 4 581 3 778 6 479 5 225 5 528 3 333 9 990 8 597 12 240 9 952 7 250 6 001 8 660 8 030 6 639 6 201 9 678 10 393 9 037 13 123 10 941 7 892 5 507 9 784 6 659 5 857 4 377 143 8. Cijene 8.1. Lanèani indeksi prodajnih cijena proizvoðaèa industrijskih proizvoda prema glavnim industrijskim grupacijama i odjeljcima NKD-a 2002. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. Industrijski proizvodi - ukupno 102,5 105,1 98,6 101,4 100,7 104,1 103,3 103,8 105,5 107,0 PREMA GLAVNIM INDUSTRIJSKIM GRUPACIJAMA (GIG-u) Energija Intermedijami proizvodi, osim energije 100,9 102,9 103,9 107,3 104,2 102,1 102,2 105,8 101,2 106,7 99,2 111,3 95,3 97,9 99,3 105,0 103,9 104,6 105,1 103,6 Kapitalni proizvodi 105,4 106,7 87,1 98,0 95,2 96,9 102,7 102,3 98,9 99,4 Trajni proizvodi za široku potrošnju 104,5 101,9 98,3 99,0 100,0 98,8 99,7 100,5 99,8 100,9 Netrajni proizvodi za široku potrošnju 103,7 102,4 102,3 101,5 101,4 100,0 101,0 101,9 103,6 107,2 PREMA PODRUÈJIMA I ODJELJCIMA NKD-a 2002. Preraðivaèka industrija 102,5 105,8 98,1 99,9 100,0 101,2 102,2 103,2 103,5 105,3 Proizvodnja hrane i piæa 103,5 101,8 102,8 101,9 102,3 99,9 101,2 102,2 104,5 108,9 Proizvodnja duhanskih proizvoda 111,5 111,0 97,0 100,0 100,0 101,6 103,1 100,0 Proizvodnja tekstila 106,5 105,0 103,0 98,0 95,8 101,8 97,6 - - 98,8 100,9 103,4 Proizvodnja odjeæe; dorada i bojenje krzna 101,3 98,3 97,7 99,2 99,2 102,5 99,9 100,0 100,0 101,7 Štavljenje i obrada kože; proizvodnja kovèega i torbi, ruènih torbica, sedlarskih i remenarskih proizvoda i obuæe 102,0 102,1 100,2 99,5 96,6 93,4 100,0 100,0 100,0 100,0 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira 106,5 114,8 95,9 94,4 97,8 96,1 91,8 Izdavaèka i tiskarska djelatnost, te umnožavanje snimljenih zapisa 98,5 104,1 102,6 101,7 102,6 108,0 100,7 99,0 100,0 98,6 100,5 102,2 102,5 Proizvodnja koksa, naftnih deriv. i nuklearnog goriva 100,3 119,9 104,0 101,3 102,8 105,6 109,7 130,9 106,1 117,8 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda 97,8 117,5 92,1 98,8 100,1 107,9 106,8 103,2 101,8 103,6 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike 98,1 94,5 96,7 97,4 99,9 99,1 103,3 102,0 103,5 101,0 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda 100,7 102,7 109,0 99,4 99,3 99,7 102,9 101,2 101,4 111,9 Proizvodnja metala 101,7 100,5 98,9 99,9 100,0 100,0 110,8 100,0 106,0 114,7 Proizvodnja proizvoda od metala, osim strojeva i opreme 100,6 95,5 98,6 95,8 99,2 101,5 100,5 100,6 100,2 100,5 Proizvodnja strojeva i ureðaja, d. n.* 104,0 102,0 99,1 99,1 100,0 100,7 108,3 103,3 100,1 100,9 Proizvodnja elektriènih strojeva i aparata, d.n.* 101,8 100,9 98,0 98,5 97,4 100,3 101,2 115,3 113,1 101,3 Proizvodnja RTV i komunikacijskih aparata i opreme 110,4 116,5 67,7 94,2 85,1 89,9 98,8 Proizvodnja medicinskih, preciznih i opt. instrumenata te satova 105,7 102,2 102,0 100,4 101,8 95,9 107,9 100,9 103,8 103,1 98,4 91,7 91,6 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 106,4 101,7 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 102,8 101,9 100,0 Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava 102,3 101,2 100,1 100,2 100,3 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 Proizvodnja namještaja, ostala preraðivaèka industrija, d. n.* 100,1 100,3 96,6 97,1 98,6 98,5 98,4 103,6 100,9 100,9 Opskrba elektriènom energijom, plinom i vodom 102,6 99,7 103,3 113,1 106,0 123,8 109,6 106,9 115,9 114,4 Opskrba el. energijom, plinom, parom i toplom vodom 100,9 100,4 103,9 108,4 104,4 101,6 101,0 101,2 100,0 103,9 Skupljanje, proèišæavanje i distribucija vode 106,4 98,2 102,0 124,0 109,2 166,7 120,0 112,8 129,0 122,0 * drugdje nespomenuto 144 8.2. Lanèani indeksi cijena na malo prema grupama proizvoda 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. Cijene na malo - ukupno 104,4 105,3 103,2 105,0 105,0 103,0 102,3 102,4 101,6 102,7 103,1 Roba 103,8 103,6 103,1 105,1 103,9 100,5 102,2 102,2 101,1 102,4 103,2 Poljoprivredni prehrambeni proiz. Industrijski proizvodi - ukupno - prehrambeni 114,4 105,8 99,1 105,2 101,8 96,8 118,0 94,2 98,3 100,9 106,1 103,4 103,5 103,2 105,1 103,9 100,6 101,6 102,6 101,3 102,2 103,0 102,3 106,8 100,0 98,5 100,8 99,1 98,5 102,3 103,7 101,8 103,3 - neprehrambeni 104,2 103,1 103,8 105,5 104,8 101,2 102,5 102,3 100,3 102,5 102,6 - piæa 104,0 - duhan Prehrambeni proizvodi - ukupno Usluge 99,6 103,8 110,2 105,7 100,1 103,2 104,7 100,8 103,8 102,1 100,0 100,0 109,0 120,3 103,3 100,0 100,0 103,2 104,3 100,1 105,4 104,1 106,6 99,9 99,6 101,0 98,7 101,9 101,1 103,0 101,8 103,8 108,8 116,9 103,7 104,3 110,2 114,0 102,9 102,6 102,8 103,5 102,6 8.3. Lanèani indeksi troškova života prema grupama potrošnje 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. Troškovi života - ukupno 105,3 107,8 102,4 104,3 104,4 102,2 102,7 102,1 102,3 103,1 103,7 Po namjeni potrošnje Prehrana 106,7 106,1 Piæa 103,7 99,1 101,2 101,8 98,0 102,2 100,2 103,5 101,3 104,2 99,5 104,3 108,3 104,6 100,8 103,0 104,6 101,1 104,8 102,0 Duhan 100,0 100,0 108,9 120,2 103,4 100,0 100,0 103,3 104,4 100,1 105,4 Odjeæa, obuæa i usluge 107,9 103,7 104,6 104,6 102,7 101,5 104,8 102,8 Stanovanje i usluge 104,6 195,7 112,6 104,5 102,2 105,5 103,0 110,1 105,1 110,4 110,2 Ogrjev, osvjetljenje i usluge 107,7 105,8 100,7 103,5 109,1 106,2 104,8 101,7 102,3 104,1 Oprema stana i usluge 99,0 100,4 101,9 102,5 102,0 96,6 103,8 103,4 99,4 99,1 100,0 101,2 102,4 101,4 103,3 Higijena, njega zdravlja i usluge 102,3 106,3 101,5 Obrazovanje, kultura, razonoda i usluge 104,9 112,0 102,4 101,9 106,5 101,5 101,0 101,8 101,1 101,6 102,2 Prometna sredstva, usluge i ptt usluge 104,7 104,2 105,4 114,1 114,4 112,7 102,2 102,8 103,8 102,2 101,7 Administrativne i ostale usluge - 99,5 101,8 104,2 105,4 102,1 102,3 105,2 105,5 - 101,3 101,2 100,0 100,0 100,0 101,7 101,4 100,0 100,0 U tome: Robe 105,2 104,1 101,5 104,4 103,6 Usluge 106,2 130,7 106,2 104,3 107,8 111,8 103,3 104,3 103,3 105,1 103,8 99,7 102,5 101,7 102,2 102,6 103,5 145 8.4. Lanèani indeksi cijena ugostiteljskih usluga prema grupama usluga 1994. 1993. 1995. 1994. 1996. 1995. 1997. 1996. 1998. 1997. 1999. 1998. 2000. 1999. 2001. 2000. 2002. 2001. 2003. 2002. Ugostiteljske usluge - ukupno 210,6 107,0 106,6 103,0 103,4 99,6 101,1 105,5 102,1 103,0 Hladna i topla predjela i juhe 206,3 103,9 106,6 103,9 103,2 102,1 101,9 100,8 99,8 102,3 Gotova jela 196,2 106,5 103,5 104,5 101,0 99,9 100,4 107,3 100,6 101,1 Peèenja i jela po narudžbi 215,4 102,1 99,2 101,0 102,9 100,9 100,4 107,8 99,9 101,0 Variva i prilozi 214,3 103,5 102,8 108,0 102,9 99,2 101,7 100,6 98,3 100,2 Salate 200,5 101,9 99,4 106,3 104,1 101,3 102,0 100,7 98,4 102,6 Kruh 215,9 117,5 104,2 112,6 109,1 97,3 95,7 101,7 101,0 100,0 Kolaèi 200,2 102,6 101,8 109,1 101,3 97,6 100,8 102,9 98,7 98,8 Alkoholna piæa 220,0 111,5 105,8 103,8 102,5 96,0 99,0 102,2 101,8 103,2 Bezalkoholna piæa i napici 232,9 119,1 105,9 100,3 105,2 99,1 101,5 105,6 104,4 104,0 Noæenja 167,5 93,0 148,3 103,5 105,7 104,5 106,5 112,8 109,0 107,7 8.5. Prosjeène godišnje stope rasta cijena u% 1953.- 1956.- 1961.- 1966.- 1971.- 1976.- 1981.- 1986.- 1991.- 1996.- 2001.1955. 1960. 1965. 1970. 1975. 1980. 1985. 1990. 1995. 2000. 2005. Prodajne cijene proizvoðaèa industrijskih proizvoda ... ... ... ... 15,2 10,7 46,2 289,2 266,1 2,46 1,60 Cijene na malo 2,9 5,4 11,9 10,5 20,9 17,9 48,4 317,1 261,1 4,13 2,85 Troškovi života 4,9 4,0 13,9 10,6 20,7 18,8 47,7 316,7 257,3 4,83 2,74 ... ... ... ... 21,8 20,4 43,5 327,1 266,9 2,69 ... Cijene ugostiteljskih usluga 146 8.6. Indeksi cijena1) 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. Indeksi prodajnih cijena proizvoðaèa industrijskih proizvoda 100,0 105,1 103,6 105,1 105,8 110,1 113,7 118,0 124,5 133,2 95,1 100,0 98,6 100,0 100,7 104,8 108,3 112,4 118,6 126,9 96,5 101,4 100,0 101,4 102,1 106,3 109,8 114,0 120,3 128,7 95,2 100,0 98,6 100,0 100,7 104,8 108,3 112,4 118,6 126,9 94,5 99,3 97,9 99,3 100,0 104,1 107,5 111,6 117,7 125,9 90,8 95,4 94,0 95,4 96,1 100,0 103,3 107,2 113,1 121,0 87,9 92,4 91,0 92,4 93,0 96,8 100,0 103,8 109,5 117,2 84,7 89,0 87,7 89,0 89,6 93,3 96,3 100,0 105,5 112,9 80,3 84,4 83,1 84,4 84,9 88,4 91,3 94,8 100,0 107,0 75,0 78,9 77,7 78,9 79,3 82,6 85,3 88,6 93,5 100,0 120,9 124,2 128,1 - Indeksi cijena na malo 100,0 105,0 110,3 113,6 116,2 119,0 95,2 100,0 105,0 108,2 110,7 113,4 115,2 118,3 122,0 - 96,5 101,4 100,0 103,0 105,4 107,9 109,6 112,6 116,1 - 88,1 92,4 97,1 100,0 102,3 104,8 106,5 109,4 112,8 - 86,1 90,3 94,9 97,8 100,0 102,4 104,0 106,8 110,1 - 84,1 88,2 92,7 95,5 97,7 100,0 101,6 104,3 107,5 - 82,8 86,8 91,2 94,0 96,2 98,4 100,0 102,7 105,9 - 80,6 84,5 88,8 91,5 93,7 95,8 97,4 100,0 103,1 - 78,2 82,0 86,1 88,7 90,9 92,9 94,5 97,0 100,0 - Indeksi troškova života 1) 100,0 104,3 108,9 111,3 114,3 116,7 119,4 123,1 127,7 - 95,9 100,0 104,4 106,7 109,6 111,9 114,5 118,0 122,4 - 96,5 101,4 100,0 102,2 105,0 107,2 109,7 113,1 117,3 - 89,9 93,7 97,8 100,0 102,7 104,9 107,3 110,6 114,7 - 87,5 91,2 95,2 97,4 100,0 102,1 104,4 107,6 111,6 - 85,7 89,3 93,2 95,4 97,9 100,0 102,3 105,5 109,4 - 83,8 87,3 91,1 93,3 95,7 97,8 100,0 103,1 106,9 - 81,3 84,7 88,4 90,5 92,8 94,9 97,0 100,0 103,7 - 78,4 81,7 85,2 87,3 89,5 91,5 93,5 96,4 100,0 - Podaci se èitaju samo vodoravno 147 Kretanje indeksa prodajnih cijena proizvoðaèa industrijskih proizvoda, cijena na malo i troškova života od 1999. do 2008. indeksi 108 106 104 102 100 98 96 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. Prodajne cijene proizvoðaèa industrijskih proizvoda Cijene na malo Troškovi života Indeksi cijena na malo i troškova života od 1998. do 2007. 1997.=100 145 140 135 indeksi 130 125 120 Cijene na malo 115 Troškovi života 110 105 100 1998. 148 1999. 2000. 2001. 2002. godine 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 9. Investicije 9.1. Ostvarene investicije u dugotrajnu imovinu u tisuæama kuna Tehnièka struktura Ukupno graðevinski radovi oprema s montažom ostalo ukupno domaæa uvozna Ostvarene investicije u dugotrajnu imovinu 2008. 50 425 288 21 704 660 22 733 104 6 706 954 16 026 150 5 987 524 2009. 42 418 488 21 778 260 16 915 182 4 665 174 12 250 008 3 725 046 2010. 30 386 214 16 174 048 10 173 065 3 628 651 6 544 414 4 039 101 2011. 26 921 347 12 594 030 11 230 285 3 499 948 7 730 337 3 097 032 2012. 25 902 753 11 990 941 10 792 005 4 042 904 6 749 101 3 119 807 Ostvarene investicije u novu dugotrajnu imovinu 2008. 25 296 039 9 035 828 14 732 389 3 983 058 10 749 331 1 527 822 2009. 20 085 077 8 569 505 10 219 884 2 876 536 7 343 348 1 295 688 2010. 13 691 606 5 546 442 6 606 616 2 181 467 4 425 149 1 538 548 2011. 13 876 433 4 984 371 7 546 154 2 059 256 5 486 898 1 345 908 2012. 13 239 278 4 892 425 6 815 702 2 204 647 4 611 055 1 531 151 Ostvarene investicije u dugotrajnu imovinu 60 000 milijuni kuna 50 000 Ostvarene investicije u dugotrajnu imovinu Ostvarene investicije u novu dugotrajnu imovinu 40 000 30 000 20 000 10 000 0 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 149 9.2. Ostvarene investicije u novu dugotrajnu imovinu prema tehnièkoj strukturi u tisuæama kuna Tehnièka struktura Ukupno 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Ukupno oprema s montažom graðevinski radovi svega domaæa uvozna 14 985 801 16 019 156 17 821 789 21 324 846 24 208 919 25 296 039 20 085 077 13 691 606 13 876 433 5 432 395 6 577 980 6 531 619 8 511 811 8 552 202 9 035 828 8 569 505 5 546 442 4 984 371 8 585 004 8 320 138 9 897 987 11 451 483 14 138 050 14 732 389 10 219 884 6 606 616 7 546 154 2 686 611 2 126 926 2 335 188 2 880 563 3 690 964 3 983 058 2 876 536 2 181 467 2 059 256 5 898 393 6 193 212 7 562 799 8 570 920 10 447 086 10 749 331 7 343 348 4 425 149 5 486 898 968 402 1 121 038 1 392 183 1 361 552 1 518 667 1 527 822 1 295 688 1 538 548 1 345 908 13 239 278 4 892 425 6 815 702 2 204 647 4 611 055 1 531 151 ostalo Djelatnost investitora prema NKD 2007. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 12 569 5 918 3 246 930 2 316 3 405 Rudarstvo i vaðenje 44 382 3 409 38 875 8 601 30 274 2 098 1 321 136 378 773 878 313 337 192 541 121 64 050 Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija Preraðivaèka industrija 988 543 219 975 731 693 683 540 48 153 36 875 Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 120 307 60 714 36 213 11 883 24 330 23 380 Graðevinarstvo 634 643 499 555 101 942 7 844 94 098 33 146 1 448 558 668 415 612 454 201 528 410 926 167 689 Prijevoz i skladištenje 680 642 236 980 418 170 283 990 134 180 25 492 Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 116 080 64 607 47 246 29 748 17 498 4 227 Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala Informacije i komunikacije 1 816 657 139 810 890 299 233 474 656 825 786 548 Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 2 912 580 671 097 2 011 094 151 540 1 859 554 230 389 Poslovanje nekretninama 1 521 096 1 483 572 35 234 15 510 19 724 2 290 Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti 232 284 95 642 101 238 44 922 56 316 35 404 Administrativne i pomoæne uslužne djelatnosti 284 183 13 850 264 943 5 925 259 018 5 390 Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 433 456 64 489 281 575 67 964 213 611 87 392 Obrazovanje 208 107 130 450 69 729 29 710 40 019 7 928 Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 267 381 75 731 184 763 36 414 148 349 6 887 Umjetnost, zabava i rekreacija 129 925 38 238 85 265 44 209 41 056 6 422 66 749 41 200 23 410 9 723 13 687 2 139 Ostale uslužne djelatnosti 150 9.3. Isplate za investicije u dugotrajnu imovinu prema osnovnim izvorima financiranja u tisuæama kuna Isplate za investicije u dugotrajnu imovinu Djelatnost investitora prema NKD-2007. Ukupno iz sredstava iz iz vlastitih iz udruženih financijskih fondova i sredstava sredstava proraèuna kredita 2007. 47 773 081 21 965 174 1 085 977 17 472 135 7 249 795 2008. 50 371 154 25 197 200 1 409 409 17 027 841 6 736 704 2009. 41 861 386 18 979 931 656 688 16 513 126 5 711 641 2010. 32 119 315 16 831 706 510 555 10 638 273 4 138 781 2011. 27 108 622 13 897 417 492 192 8 996 316 3 722 697 25 135 889 13 936 027 485 531 7 429 944 3 284 387 524 090 1 090 666 1 478 815 498 086 1 090 221 1 238 329 9 383 8 690 445 228 015 17 314 3 088 2 649 924 1 643 085 117 447 889 392 - 18 658 3 823 026 17 001 710 409 1 657 18 607 2 149 837 944 173 2 091 370 1 804 459 1 659 573 965 517 1 515 112 005 424 840 294 526 5 442 432 411 150 414 2 156 998 3 857 201 924 191 701 563 557 495 2 751 726 128 340 152 954 204 600 69 399 115 136 2 032 019 2 334 392 392 557 524 588 79 752 289 471 75 716 82 110 127 797 60 268 10 352 1 495 116 452 267 13 089 29 693 674 2 780 50 115 - 24 831 112 056 1 405 643 388 153 131 627 470 554 827 503 34 497 28 448 8 890 1 997 95 11 428 714 143 214 32 259 7 189 1 605 059 17 453 39 616 17 798 7 134 2012. Ukupno Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo Rudarstvo i vaðenje Preraðivaèka industrija Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša Graðevinarstvo Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala Prijevoz i skladištenje Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane Informacije i komunikacije Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja Poslovanje nekretninama Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti Administrativne i pomoæne uslužne djelatnosti Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje Obrazovanje Djelatnost zdrastvene zaštite i socijalne skrbi Umjetnost, zabava i rekreacija Ostale uslužne djelatnosti Isplate za investicije u dugotrajnu imovinu prema osnovnim oblicima financiranja u 2012. sredstva fondova i proraèuna 13,1% financijski krediti 29,6% vlastita sredstva 55,4% udružena sredstva 1,9% 151 9.4. Ostvarene investicije u novu dugotrajnu imovinu prema djelatnosti NAMJENA Djelatnost investitora Ukupno Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo Rudarstvo i vaðenje Preraðivaèka industrija Ukupno opskrba opskrba vodom; trgovina elektri- uklanjanje na veliko i poljoènom otpadnih na malo; privreda, rudarstvo preraðienergijom, voda, graðevinarprijevoz i i vaèka popravak šumarstvo plinom, skladištenje gosp. stvo vaðenje industrija motornih i parom i otpadom vozila i ribarstvo klima- te djelat. motocikala tizacija sanacije okoliša 13 239 278 12 569 44 382 1 321 136 988 543 120 307 12 788 12 569 140 525 634 643 1 448 558 680 642 - - - - - - - - 44 219 52 824 - - - 43 482 - - - - 1 953 - - - 92 - 1 242 301 - - 1 237 366 Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija 988 695 - - - 988 543 Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša 5 304 - - - - 5 280 - 24 - Graðevinarstvo 1 070 156 - 163 174 - - 218 383 - - Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala 1 384 875 - - 2 714 - - - 1 376 016 - Prijevoz i skladištenje 623 762 - - - - - 149 88 623 306 Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 78 163 - - - - - - - - Informacije i komunikacije 1 818 839 - - 2 554 - - - 8 - Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 2 910 897 - - - - - - - - Poslovanje nekretninama 630 143 - - - - - - - - Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti 564 587 - - - - 115 027 33 302 26 895 57 336 Administrativne i pomoæne uslužne djelatnosti 278 201 - - - - - - - - 1 044 568 - - 23 715 - - 382 809 - - Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje Obrazovanje 131 710 - - - - - - - - Djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 156 350 - - 1 789 - - - - - Umjetnost, zabava i rekreacija 100 923 - - - - - - - - 56 491 - - - - - - - - Ostale uslužne djelatnosti 152 investitora iz Hrvatske i namjeni investicija prema NKD-u 2007., u 2012. u tisuæama kuna INVESTICIJA djelatnost javna administrapružanja djelatnost struène, uprava i informacije financijske ostale tivne i smještaja zdravstvene umjetnost, poslovanje znanstvene obrana; obrazovai djelatnosti uslužne pomoæne zabava i te zaštite i nekretnii tehnièke nje obvezno komuni- i djelatnosti uslužne pripreme i socijalne rekreacija djelatnosti nama djelatnosti socijalno kacije osiguranja djelatnosti usluživanja skrbi osiguranje hrane 116 080 1 816 567 2 912 580 1 521 096 232 284 284 183 433 456 208 107 267 381 129 925 66 749 36 24 - - 2 982 - 36 183 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 818 492 4 - - 32 940 - - - 2 347 - - 3 798 - - - - - - - - - - 219 - - - - - - - - 78 144 - - - - - - - - - - 1 816 277 - - - - - - - - - - 2 907 565 3 332 - - - - - - - 232 - 5 015 624 896 - - - - - - - 35 286 380 - 44 630 230 507 8 026 9 222 - - 602 3 374 - - - 2 227 - 275 974 - - - - - - - - 20 427 1 718 - 424 234 43 427 112 850 28 400 6 988 - - - - - - - 131 710 - - - - - - - - - - 30 154 531 - - - - - - - - - - - 100 923 - 11 - - 93 - - - - - - 56 387 153 9.5. Investicije u zaštitu okoliša Ukupno u tisuæama kuna Gospodarenje otpadnim vodama Zaštita zraka i klime Zaštita i Zaštita sanacija tla Zaštita Smanjenje biološke Gospodate od buke i raznolikosti renje podzemnih zraèenja i vibracija otpadom i krajolika površinskih voda Ostale djelatnosti zaštite okoliša 2005. 867 382 68 856 401 175 60 205 242 041 49 994 19 544 153 2006. 1 020 352 56 793 624 154 52 180 253 152 15 516 9 268 619 25 414 8 670 2007. 2 025 097 136 994 506 405 91 771 1 247 904 2 576 31 391 115 7 941 39 714 2008. 832 873 232 362 256 158 45 278 221 234 11 786 26 122 219 2009. 227 117 8 223 147 123 14 652 31 203 12 078 10 227 - 3 611 2010. 469 357 25 738 132 810 24 562 177 728 97 537 8 455 1 227 1 300 2011. 1 357 461 68 866 410 466 721 977 140 723 1 995 4 353 - 9 081 2012. Ukupno 256 789 21 985 100 794 11 197 96 511 1 178 2 771 - 22 353 Investicije na koncu proizvodnog procesa 200 902 2 556 95 854 7 001 72 647 48 1 460 - 21 336 Iz vlastitih financijskih sredstava 125 020 2 556 42 505 6 961 50 154 48 1 460 - 21 336 Iz udruženih sredstava 25 - - 25 - - - - - 75 847 - 53 349 5 22 493 - - - - 10 - - 10 - - - - - Iskorišteni financijski krediti Iz sredstava fondova i proraèuna Investicije u integrirane tehnologije 55 887 19 429 4 940 4 196 23 864 1 130 1 311 - 1 017 Iz vlastitih financijskih sredstava 54 412 19 176 4 530 3 890 23 611 877 1 311 - 1 017 Iz udruženih sredstava krediti 50 1 318 253 50 253 306 253 253 - - - 107 - 107 - - - - - - Iz sredstava fondova i proraèuna - - - - - - - - - Iz ostalih izvora - - - - - - - - - Iskorišteni financijski krediti Investicije u zaštitu okoliša 2012. Investicije na koncu proizvodnog procesa 78,2% Investicije u integrirane tehnologije 21,8% 154 9.6. Tekuæi izdaci za zaštitu okoliša Ukupno Zaštita zraka i klime u tisuæama kuna Gospodarenje otpadnim vodama Zaštita i Zaštita sanacija tla Zaštita Smanjenje biološke Gospodate od buke i raznolikosti renje podzemnih i zraèenja vibracija otpadom i krajolika površinskih voda Ostale djelatnosti zaštite okoliša 2005. 900 825 8 484 121 983 586 119 124 687 184 17 983 2 361 39 024 2006. 727 888 19 807 185 319 297 658 122 732 197 23 711 1 491 76 973 2007. 770 980 82 798 121 190 288 258 88 219 1 607 25 466 2 008 161 434 2008. 526 050 39 516 108 259 117 279 26 900 1 650 36 009 3 866 192 571 138 842 2009. 580 175 25 094 170 408 184 319 23 650 634 35 909 1 319 2010. 560 889 11 974 166 309 169 985 79 276 142 37 306 1 511 94 386 2011. 846 012 94 640 305 045 182 540 119 558 145 26 679 1 558 115 847 1 255 455 38 279 151 631 907 362 55 434 129 3 528 4 128 94 964 2012. Ukupno Interni tekuæi izdaci nastali u izvještajnoj jedinici 53 260 4 103 7 848 25 218 3 884 117 1 479 91 10 520 Izdaci za rad i održavanje ureðaja za zaštitu okoliša (upotreba materijala, energije) 10 482 1 857 1 853 5 749 131 1 82 - 809 Izdaci za zaposleno osoblje koje radi na zaštiti okoliša 37 559 2 020 3 563 18 137 3 712 116 1 367 91 8 553 Izdaci za upravljanje, informiranje i izobrazbu te ostali izdaci povezani sa zaštitom okoliša 5 219 226 2 432 1 332 41 - 30 - 1 158 143 783 882 144 51 550 12 2 049 4 037 84 444 142 310 874 637 43 429 - 975 621 23 218 Eksterni tekuæi izdaci plaæeni drugima u svezi sa zaštitom okoliša 1 202 195 34 176 Plaæanje naknada za zaštitu okoliša (za proèišæavanje otpadnih voda, uklanjanje 1 091 700 otpadaka itd ) 6 510 Izdaci za monitoring 13 833 1 705 621 1 000 5 556 12 168 3 416 1 355 Ostali tekuæi izdaci 96 662 25 961 852 6 507 2 565 - 906 - 59 871 Investicije i tekuãi izdaci u zaštitu okoliša u mil.kuna 2 500 2 000 investicije u zaštitu okoliša tekuãi izdaci za zaštitu okoliša 1 500 1 000 500 0 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 155 10. Gradski proraèun 10.1. Ostvarenje prihoda gradskog proraèuna u tisuæama kuna Ostvarenje 2008. UKUPNI PRIHODI 2009. 2010. 2011. 2012. 7 431 521 6 742 447 6 306 718 6 158 730 6 251 728 PRIHODI 7 107 578 6 677 071 6 184 236 6 006 203 6 194 187 PRIHODI OD POREZA Porez i prirez na dohodak Porezi na imovinu Porezi na robu i usluge 4 877 303 4 870 087 4 410 894 4 336 628 4 472 154 4 518 154 4 101 454 4 009 320 260 781 204 264 170 387 195 213 144 368 147 669 139 053 132 095 4 594 849 4 301 043 160 759 133 047 POMOÆI PRIHODI OD IMOVINE Prihodi financijske imovine Prihodi od nefinancijske imovine 32 239 511 311 30 889 480 422 PRIHODI OD ADMINISTRATIVNIH PRISTOJBI I PO POSEBNIM PROPISIMA Administrativne (upravne) pristojbe Prihodi po posebnim propisima OSTALI PRIHODI 57 467 413 055 12 921 400 134 45 036 399 926 4 520 395 406 1 677 306 1 238 409 1 288 467 1 160 061 84 595 56 256 62 141 50 372 1 592 711 1 182 153 1 226 326 1 109 689 994 473 47 374 947 099 9 419 55 480 505 618 33 595 472 023 39 010 435 328 13 631 421 697 7 477 10 537 38 992 159 903 PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE 323 943 65 376 122 482 152 527 57 541 PRIHODI OD PRODAJE NEPROIZVEDENE IMOVINE Prihodi od prodaje materijalne imovine-prirodna bogatstva Prihodi od prodaje nematerijalne imovine-u obliku prava 98 173 97 821 352 33 751 32 823 928 90 905 89 695 1 210 37 380 37 048 332 27 752 27 476 276 PRIHODI OD PRODAJE PROIZVEDENE IMOVINE Prihodi od prodaje graðevinskih objekata Ostali prihodi od proizvedene imovine VLASTITI IZVORI 225 770 31 625 31 577 115 147 29 789 225 659 111 31 621 4 31 562 15 114 612 535 29 781 8 - - - - - Izvor: Službeni glasnik Grada Zagreba, br. 9/09., 10/10., 11/11., 13/12., 16/13. Struktura prihoda gradskog proraèuna u 2012. 156 10.2. Rashodi gradskog proraèuna u tisuæama kuna Ostvarenje UKUPNI RASHODI RASHODI 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 7 318 592 7 493 208 6 202 890 6 284 912 6 281 720 5 706 107 5 945 978 5 420 452 5 487 810 5 713 107 Rashodi za zaposlene 1 409 744 1 487 878 1 482 010 1 487 644 1 429 099 Materijalni rashodi 1 964 999 2 109 131 1 910 607 2 031 893 2 156 678 Financijski rashodi Subvencije 59 552 56 168 48 950 51 805 62 514 869 679 950 924 933 996 717 897 718 167 15 437 59 035 59 074 62 534 46 099 Pomoæi Naknade graðanima i kuæanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 274 569 284 963 263 860 318 812 371 232 1 112 127 997 879 721 955 817 225 929 408 1 612 485 1 547 230 782 438 797 102 568 613 40 973 69 917 52 522 83 318 18 949 1 475 143 1 361 782 699 024 655 637 506 525 96 369 115 531 30 892 58 147 43 139 Ostali rashodi RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE Rashodi za nabavu neproizvedene imovine Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini Izvor: Službeni glasnik Grada Zagreba, br. 9/09., 10/10., 11/11., 13/12., 16/13. 10.3. Raèun financiranja u tisuæama kuna Ostvarenje PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADUŽIVANJA Primljene otplate (povrati) glavnice danih zajmova Primici od zaduživanja Primici od prodaje dionica i udjela u glavnici IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA Izdaci za otplatu glavnice Izdaci za dane zajmove Izdaci za dionice i udjele u glavnici NETO ZADUŽIVANJE / FINANCIRANJE 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 114 340 157 496 202 524 12 220 6 589 1 579 100 000 150 000 200 000 2 120 907 945 169 454 123 753 174 750 179 717 149 948 162 390 123 030 174 110 179 146 143 948 7 034 723 640 568 6 000 30 - - 3 - -55 114 33 743 27 774 -18 837 1 747 160 880 151 695 10 246 1 093 150 000 150 000 634 602 Izvor: Službeni glasnik Grada Zagreba, br. 9/09., 10/10., 11/11., 13/12., 16/13. 157 11. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 11.1. Oranice i vrtovi prema naèinu korištenja1) Zasijane površine u hektarima 2005. 2006. 2007. 4 872 3 213 97 399 883 21 259 Ukupno Žitarice Krumpir Uljano sjemenje i plodovi Šeæema repa Krmno bilje Cvijeæe, aromatièno i ostalo bilje Mahunasto i ostalo povræe 6 011 4 855 166 49 616 33 292 Ukupno 6 702 4 827 69 492 4 840 97 373 Ukupno Žitarice Krumpir Uljano sjemenje i plodovi Šeæema repa Krmno bilje Cvijeæe, aromatièno i ostalo bilje Mahunasto i ostalo povræe 193 97 49 21 8 18 Pravne osobe i dijelovi pravnih osoba 187 81 52 23 5 26 Ukupno Žitarice Krumpir Uljano sjemenje i plodovi Šeæema repa Krmno bilje Cvijeæe, aromatièno i ostalo bilje Mahunasto i ostalo povræe 5 818 4 758 166 595 25 274 1) Obiteljska poljoprivredna gospodarstva 6 515 4 683 4 746 3 125 69 97 440 341 4 817 876 92 13 347 240 Vidjeti Metodološka objašnjenja Zasijane površine u 2007. Krumpir 2,0% Žitarice 66,0% Uljano sjeme i plodovi 8,2% Krmno bilje 18,1% Mahunasto i ostalo povræe 5,3% 158 189 88 58 16 8 19 Cvijeãe, aromatièno i ostalo bilje 0,4% 11.2. Površina i proizvodnja važnijih usjeva1) Požnjevena površina, ha Prirod po ha, t Proizvodnja, t Požnjevena površina, ha Prirod po ha, t Pšenica Proizvodnja, t Kukuruz Ukupno 2005. 2006. 2007. 682 671 511 2,87 3,05 2,36 2005. 2006. 2007. 39 28 48 4,23 4,28 4,83 2005. 2006. 2007. 643 643 463 2,79 3,00 2,10 1 956 2 047 1 206 3 422 3 011 2 171 3,64 3,86 3,46 12 442 11 629 7 510 Pravne osobe i dijelovi pravnih osoba 165 7 119 18 232 53 8,00 7,89 5,02 56 142 266 Obiteljska poljoprivredna gospodarstva 1 791 3 415 1 928 2 993 974 2 118 3,63 3,84 3,42 12 386 11 487 7 244 Jeèam Zob Ukupno 2005. 2006. 2007. 372 680 560 2,51 3,20 3,22 2005. 2006. 2007. 9 11 10 3,78 4,27 4,40 2005. 2006. 2007. 363 669 550 2005. 2006. 2007. 19 89 70 2,89 2,12 1,81 2005. 2006. 2007. 19 17 16 2,89 2,65 3,00 2005. 2006. 2007. 72 54 2,00 1,46 2,47 3,18 3,20 Uljana repica 932 2 178 1 804 307 251 255 2,26 2,51 1,32 693 631 366 3,56 2,47 0,60 114 47 3 2,11 2,52 1,33 Soja 579 584 333 2,59 2,50 1,97 83 507 594 Pravne osobe i dijelovi pravnih osoba 55 32 45 33 48 43 2,59 2,48 1,65 83 82 71 Obiteljska poljoprivredna gospodarstva 144 170 79 259 2,50 2,02 425 523 Pravne osobe i dijelovi pravnih osoba 34 32 47 19 44 5 Obiteljska poljoprivredna 898 2 131 1 760 gospodarstva 275 232 250 Ukupno 1) 55 189 127 32 203 302 Vidjeti Metodološka objašnjenja 159 11.2. Površina i proizvodnja važnijih usjeva (nastavak)1) Požnjevena površina, ha Prirod po ha, t Proizvodnja, t Požnjevena površina, ha Prirod po ha, t Krumpir Proizvodnja, t Kupus i kelj Ukupno 2005. 2006. 2007. 166 88 97 11,30 12,50 12,79 2005. 2006. 2007. - - 2005. 2006. 2007. 166 88 97 11,30 12,50 12,79 1 876 1 100 1 241 Pravne osobe i dijelovi pravnih osoba 2 2 Obiteljska poljoprivredna gospodarstva 1 876 22 1 100 23 1 241 57 Luk crveni i èešnjak 2005. 2006. 2007. 14 15 - 11,71 7,53 - 2005. 2006. 2007. - - 2005. 2006. 2007. 14 15 - 11,71 7,53 - 80 108 - 3,41 4,52 - 2005. 2006. 2007. 8 8 - 3,38 2,25 - 2005. 2006. 2007. 72 100 - 3,42 4,70 - 1) 160 Vidjeti Metodološka objašnjenja 16,76 30,04 17,58 402 691 1 037 50,00 72,50 100 145 13,73 30,04 15,65 302 691 892 Grah - suho zrno Ukupno 164 27 113 18 53 Pravne osobe i dijelovi pravnih osoba 3 4 Obiteljska poljoprivredna gospodarstva 164 24 113 14 53 Lucerna - sijeno 2005. 2006. 2007. 24 23 59 2,30 2,28 0,70 62 41 37 1,67 1,25 - 5 5 - 2,38 2,57 0,70 57 36 37 Djetelina - sijeno Ukupno 273 166 488 220 Pravne osobe i dijelovi pravnih osoba 27 18 Obiteljska poljoprivredna gospodarstva 246 166 470 229 - 2,61 4,93 - 433 1 085 - - - 2,61 4,93 - 433 1 085 - 11.3. Voæna stabla i proizvodnja voæa1) Šljive Jabuke stabla prirod po proizvodnja, stablu, kg t stabla ukupno rodna prirod po proizvodnja, stablu, kg t ukupno rodna 2005. 231 000 213 182 17,1 3 640 100 200 82 322 4,4 363 2006. 228 000 210 460 11,0 2 312 103 200 84 785 10,5 888 2007. 303 267 258 457 12,7 3 289 109 202 84 785 9,6 812 Ukupno Pravne osobe i dijelovi pravnih osoba 2005. 2 000 300 - - 200 180 - - 2006. 2 000 300 - - 200 180 - - 2007. 72 997 48 297 29,8 1 440 200 180 - - Obiteljska poljoprivredna gospodarstva 2005. 229 000 212 882 17,1 3 640 100 000 82 142 4,4 363 2006. 226 000 210 160 11,0 2 312 103 000 84 605 10,5 888 2007. 230 270 210 160 8,8 1 849 109 002 84 605 9,6 812 11.4. Vinogradi i proizvodnja grožða1) Trsovi, tis. Ukupna površina vinograda, ha ukupno rodni Prirod po trsu, kg 2005. 549 2 167 1 987 1,3 2 542 14 000 2006. 459 1 811 1 765 1,5 2 654 16 000 2007. 466 1 850 1 802 1,3 2 381 15 000 Proizvodnja grožða, t Proizvodnja vina, hl Ukupno Pravne osobe i dijelovi pravnih osoba 2005. 11 37 36 1,9 71 1 000 2006. 10 33 24 1,8 43 1 000 2007. 17 72 61 1,9 118 1 000 Obiteljska poljoprivredna gospodarstva 1) 2005. 538 2 130 1 951 1,3 2 471 13 000 2006. 449 1 778 1 741 1,5 2 611 15 000 2007. 449 1 778 1 741 1,3 2 263 14 000 Vidjeti Metodološka objašnjenja 161 11.5. Stoka i perad kod poslovnih subjekata (pravne osobe) stanje 1. prosinca Goveda krave i steone junice ukupno 1) Svinje ukupno Perad krmaèe i suprasne nazimice ukupno piliæi za tov 2000. - - - - 236 584 - 2001. - - - - 130 441 1 655 2002. 38 38 - - 120 821 2003. - - - - 126 238 938 2004. - - - - 261 086 3 590 2005. - - - - 186 210 343 2006.1) - - - - 108 392 330 2007. - - - - 145 283 309 2008. - - - - 164 021 293 2009. 75 40 36 - 95 554 471 Do 2006. stanje 31. prosinca 11.6. Stoka na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima stanje 1. prosinca Svinje Konji krmaèe, nazimice i suprasne nazimice prasad i nazimad 2000. 74 5 195 14 026 2 410 11 376 37 4 494 12 339 1 880 10 411 2002. 74 4 739 11 327 2 072 9 207 2003. 129 4 534 14 487 1 757 12 680 2004. 161 4 953 13 265 2 164 11 101 2005. 161 4 639 11 457 2 164 9 216 2006. 129 4 847 9 776 1 833 7 918 2007. 708 4 639 9 420 1 859 7 434 2008. - 4 813 9 064 1 909 7 078 2009. - 4 151 9 242 1 808 7 394 Do 2006. stanje 15. sijeènja 162 ukupno 2001. 1) 1) Goveda 11.7. Goveda i proizvodnja mlijeka na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima Goveda krave i junice za rasplod ukupno Muzene krave Namuženo mlijeka u tisuæama litara 2000. 5 195 4 598 4 107 9 098 2001. 4 494 3 967 3 686 8 406 2002. 4 739 4 036 3 650 8 705 2003. 4 534 3 139 3 279 8 929 2004. 4 953 3 383 3 314 9 174 2005. 4 639 3 663 3 209 9 603 2006. 4 847 3 488 3 244 11 358 2007. 4 639 3 453 3 279 11 510 2008. 4 813 3 313 2 895 10 865 2009. 4 151 3 069 2 860 9 512 11.8. Perad, proizvodnja jaja i proizvodnja meda, na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima Perad ukupno kokoši nesilice proizvedeno jaja tis. kom. Košnice proizvodnja meda, u kg 2000. 136 177 90 573 9 063 2 890 30 634 2001. 117 276 69 880 6 372 2 601 52 020 2002. 115 080 62 135 5 600 2 139 32 079 2003. 92 214 64 540 5 493 9 558 289 690 2004. 89 287 60 353 5 306 12 036 142 780 2005. 82 411 64 472 5 868 12 980 244 850 2006. 73 822 54 422 5 452 10 974 168 150 2007. 76 579 52 993 5 309 12 921 165 200 2008. 66 028 46 288 3 866 - - 2009. 63 714 43 735 3 576 - - 163 11.9. Površine šumskog zemljišta1) u hektarima Šumsko zemljište prema vlasništvu, stanje 31. prosinca 2010. 2011. 2012. državne privatne državne privatne državne privatne Ukupno Ukupno Ukupno šume šume šume šume šume šume Šumsko zemljište - ukupno Šume - ukupno Bjelogorica Obièna bukva Hrast lužnjak Hrast kitnjak Hrast medunac Hrast crnika Hrast cer Poljski jasen Obièni grab Ostale tvrde bjelogorice Crna joha Nasadi topole i vrbe Ostale meke bjelogorice Crnogorica Jela s bukvom (mješovito) Obièna smreka Obièna jela Crni bor Ostale crnogorice Degradirane sastojine 15 848 9 965 5 883 15 537 9 654 5 883 15 545 9 662 5 883 15 456 9 573 5 883 15 166 9 283 5 883 15 168 9 285 5 883 14 374 2 844 2 534 2 229 38 220 6 178 104 208 19 8 491 2 844 2 534 2 229 38 220 295 104 208 19 5 883 14 072 - 2 619 - 2 534 - 2 183 1 28 214 5 883 6 200 104 183 6 8 189 2 619 2 534 2 183 1 28 214 317 104 183 6 5 883 14 076 - 2 579 - 2 540 - 2 215 1 28 209 5 883 6 206 104 183 11 8 193 2 579 2 540 2 215 1 28 209 323 104 183 11 5 883 5 883 - 1 076 865 17 55 139 6 1 076 865 17 55 139 6 - 1 074 17 865 41 151 20 1 074 17 865 41 151 20 - 1 072 17 865 39 151 20 1 072 17 865 39 151 20 - 217 217 - 218 218 - 221 221 - 58 159 58 159 - 67 151 67 151 - 70 151 70 151 - 175 175 - 153 153 - 156 156 - Ostalo šumsko zemljište - ukupno Neobraslo: Proizvodno (èistine, blage kamenjare i sl.) Neproizvodno (prosjeke, rudine, plan i sl.) Neplodno zemljište - ukupno (šumske prometnice, vodotoci, kanali i sl.) 11.10. Šume prema namjeni1) u hektarima Šume prema vlasništvu, stanje 31. prosinca Ukupno državne šume privatne šume 2011. 2012. 2011. 2012. 2011. 2012. Šume - ukupno 15 166 Gospodarske šume 9 773 Zaštitne šume 39 Šume s posebnom namjenom 5 354 - šume i dijelovi šuma za proizvodnju šumskog sjemena - zaštiæena podruèja 4 925 - šume namijenjene znanstvenim istraživanjima, nastavi, 429 potrebama obrane Republike Hrvatske 15 168 9 773 39 5 356 4 925 431 9 283 3 890 39 5 354 4 925 429 9 285 3 890 39 5 356 4 925 431 5 883 5 883 - 5 883 5 883 - 1) Vidjeti metodološka objašnjenja. 164 11.11. Posjeèena bruto drvna masa 2003. Ukupno 2004. u m3 2005. 2006. 2007. 2008. 54 045 52 813 84 298 101 041 47 726 60 132 Bjelogorica 2009. 2010. 2011. 50 235 60 771 98 096 57 309 50 415 49 723 74 940 88 975 41 541 57 947 45 772 55 629 85 170 50 658 Hrast 19 482 16 911 25 095 30 928 16 535 21 475 15 650 18 730 25 666 17 725 Bukva 23 399 23 335 34 704 39 652 16 383 26 163 22 351 15 607 39 612 24 713 Topola 41 Ostale bjelogorice Crnogorica 144 1 697 7 493 8 002 14 297 17 221 8 623 10 294 7 679 21 292 19 748 6 523 1 475 844 1 174 - 15 92 - 3 630 3 090 9 358 12 066 6 185 2 185 4 463 5 142 12 926 6 651 Jela, smreka i duglazije 3 306 2 457 6 659 8 119 4 758 1 382 3 266 4 416 10 519 5 377 Borovi i ariš 324 633 2 699 3 947 1 427 8 031 197 220 481 984 - - - - - - - 506 1 926 290 Ostale crnogorice 11.12. Proizvodnja šumskih proizvoda prema vlasništvu1) 2010. Ukupno Ukupno posjeèeno drvo Crnogorica Bjelogorica Ogrijevno drvo u m3 2011. 2012. Državne Privatne Državne Privatne Državne Privatne Ukupno Ukupno šume šume šume šume šume šume 45 215 45 017 198 79 992 79 377 615 54 521 52 258 2 263 4 361 4 361 40 854 40 656 198 11 238 11 238 68 754 68 139 615 7 099 7 073 26 47 422 45 185 2 237 12 783 12 685 98 37 082 36 848 234 26 953 26 496 457 Crnogorica Bjelogorica 12 783 12 685 98 37 082 36 848 234 2 330 2 324 24 623 24 172 6 451 Industrijsko drvo 32 432 32 332 100 42 910 42 529 381 27 568 25 762 1 806 Crnogorica Bjelogorica 4 361 4 361 28 071 27 971 100 11 238 11 238 31 672 31 291 381 4 769 4 749 20 22 799 21 013 1 786 20 703 20 603 100 35 986 35 605 381 27 568 25 762 1 806 3 516 3 516 17 187 17 087 100 9 566 9 566 26 420 26 039 381 4 769 4 749 20 22 799 21 013 1 786 Trupci (pilanski i furnirski) Crnogorica Bjelogorica Celulozno drvo 5 259 5 259 - 2 905 2 905 - - - - Crnogorica Bjelogorica 717 4 542 717 4 542 - 1 672 1 233 1 672 1 233 - - - - 6 470 6 470 - 4 019 4 019 - - - - 128 6 342 128 6 342 - 4 019 4 019 - - - - Ostalo industrijsko drvo Crnogorica Bjelogorica 1) 2012. Od 2010. šumski proizvodi prikazani prema šiframa koje su preuzete iz Klasifikacije proizvoda po djelatnostima Republike Hrvatske - KPD 2008. (NN, br. 108/08). 165 12. Industrija 12.1. Indeksi fizièkog obujma ukupne industrijske proizvodnje1) 1) 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 100,0 106,2 112,7 115,5 120,9 123,6 132,6 132,6 125,2 ... 94,2 100,0 106,1 108,8 113,9 116,4 124,9 124,9 117,9 ... 88,8 94,3 100,0 102,5 106,8 109,1 117,1 117,1 110,5 ... 86,6 92,0 97,6 100,0 104,7 107,0 114,8 114,8 108,4 ... 82,7 87,9 93,2 95,5 100,0 102,2 109,7 109,7 103,6 ... 80,9 86,0 91,2 93,4 97,8 100,0 107,3 107,3 101,3 ... 75,4 80,1 85,0 87,0 91,1 93,2 100,0 100,0 94,4 ... 75,4 80,1 85,0 87,0 91,1 93,2 100,0 100,0 94,4 ... 79,9 84,9 90,0 92,2 96,5 98,7 105,9 105,9 100,0 ... Podaci se èitaju samo vodoravno Prosjeène godišnje stope rasta industrijske proizvodnje u razdoblju od 2005. do 2009. % 12,0 10,0 8,0 6,0 4,0 2,0 0,0 -2,0 -4,0 Ukupno 166 Energija Intermedijarni proizvodi, osim energije Kapitalni proizvodi Trajni proizvodi Netrajni za široku proizvodi za široku potrošnju potrošnju 12.2. Indeksi industrijske proizvodnje prema glavnim industrijskim grupacijama i odjeljcima NKD-a 2007. Struktura 2008. Industrijski proizvodi - ukupno 2009. 2008. 100,00 94,4 16,62 16,57 31,87 1,03 33,91 79,5 99,9 101,9 100,9 91,8 0,25 0,06 0,19 93,0 67,1 99,3 PREMA GLAVNIM INDUSTRIJSKIM GRUPACIJAMA (GIG-u 2009.) AE AI BB CD CN Energija Intermedijarni proizvodi, osim energije Kapitalni proizvodi Trajni proizvodi za široku potrošnju Netrajni proizvodi za široku potrošnju PREMA PODRUÈJIMA I ODJELJCIMA NKD-a 2007. B Rudarstvo i vaðenje 08 Ostalo rudarstvo i vaðenje 09 Pomoæne uslužne djelatnosti u rudarstvu C Preraðivaèka industrija 10 11 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 Proizvodnja prehrambenih proizvoda Proizvodnja piæa Proizvodnja tekstila Proizvodnja odjeæe Proizvodnja kože i srodnih proizvoda Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala Proizvodnja papira i proizvoda od papira Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka Proizvodnja proizvoda od gume i plastike Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda Proizvodnja metala Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme Proizvodnja raèunala te elektronièkih i optièkih proizvoda Proizvodnja elektriène opreme Proizvodnja strojeva i ureðaja, d. n. Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava Proizvodnja namještaja Ostala preraðivaèka industrija Popravak i instaliranje strojeva i opreme 83,19 97,4 11,80 6,28 0,29 1,18 0,11 98,1 94,3 66,9 81,2 63,6 0,00 3,45 9,63 0,06 4,37 4,06 1,09 1,14 0,02 1,68 2,02 6,58 1,16 0,26 2,01 0,10 0,85 25,05 45,6 106,4 94,8 84,8 94,7 64,9 108,2 96,7 62,9 77,9 89,4 101,5 64,7 71,9 92,5 307,7 62,7 107,3 D Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija 16,56 79,5 35 Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija 16,56 79,5 167 12.3. Vrijednost prodanih industrijskih proizvoda i izvoza (PRODCOM) prema djelatnosti proizvoda i podruèjima i odjeljcima NKD-a 2007. Vrijednost industrijskih proizvoda, u tisuæama kuna 2010. Ukupno UKUPNO B Rudarstvo i vaðenje 08 Ostalo rudarstvo i vaðenje 09 Pomoæne uslužne djelatnosti u rudarstvu CPreraðivaèka industrija 10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda 11 Proizvodnja piæa 12 Proizvodnja duhanskih proizvoda 13 Proizvodnja tekstila 14 Proizvodnja odjeæe 15 Proizvodnja kože i srodnih proizvoda 16 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala 17 Proizvodnja papira i proizvoda od papira 18 Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa 19 Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda 20 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda 21 Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka 22 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike 23 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda 24 Proizvodnja metala 25 Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme 26 Proizvodnja raèunala te elektronièkih i optièkih proizvoda 27 Proizvodnja elektriène opreme 28 Proizvodnja strojeva i ureðaja, d. n. 29 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 30 Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava 31 Proizvodnja namještaja 32 Ostala preraðivaèka industrija 33 Popravak i instaliranje strojeva i opreme 2011. od toga u inozemstvu Ukupno 2012. od toga u inozemstvu Ukupno od toga u inozemstvu 25 702 072 8 678 228 26 387 853 8 961 583 26 894 682 9 289 926 246 092 - 86 114 - 149 831 - 5 958 240 134 - 836 85 278 - 744 149 087 - 21 125 905 8 678 228 21 202 104 8 961 583 21 144 442 9 289 926 4 784 225 1 826 931 72 389 206 588 18 133 894 162 4 179 681 1 18 380 28 991 1 064 809 967 885 964 76 714 180 177 25 401 60 202 29 088 55 729 876 201 127 195 816 571 1 215 552 30 752 1 467 311 103 074 16 153 103 343 1 453 344 1 000 163 1 043 518 934 431 4 193 058 1 24 915 43 208 2 696 732 715 852 942 961 582 212 419 62 944 160 069 17 386 22 121 29 676 3 747 38 898 117 402 123 205 715 516 33 664 1 615 289 16 836 91 655 688 745 570 698 94 702 128 353 39 215 20 526 239 396 1 754 317 1 326 760 2 253 376 1 842 775 2 218 238 1 902 431 468 688 242 105 465 064 245 476 428 363 224 807 349 886 29 289 50 583 6 425 354 181 40 422 72 440 9 898 439 505 42 642 133 451 10 108 486 756 123 433 462 281 157 346 521 045 209 906 1 017 508 637 474 886 768 617 224 1 519 990 1 238 902 3 639 825 2 765 432 3 628 283 2 675 494 3 459 978 2 429 117 321 743 215 736 322 096 227 783 317 423 239 732 206 279 170 164 1 621 226 165 593 231 039 177 15 35 30 725 273 487 351 869 671 1 197 126 169 161 669 332 856 789 870 091 171 11 39 21 769 078 120 816 643 834 1 178 91 200 152 638 405 376 019 041 801 171 30 45 29 871 657 934 979 972 193 D Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija 3 932 360 - 4 725 819 - 5 253 839 - 35 Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija 3 932 360 - 4 725 819 - 5 253 839 - E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 36 Skupljanje, proèišæavanje i opskrba vodom 168 397 715 - 373 816 - 346 570 - 397 715 - 373 816 - 346 570 - 12.4. Elementi raèuna industrijske proizvodnje u 000 kuna Broj lokalnih prihod od prodaje JVD-a proizvoda intermedijarna potrošnja bruto reproostala interdodana dukcijski medijarna ukupno vrijednost materijal potrošnja ostali prihod 2004. 838 31 508 875 668 436 18 621 813 12 642 743 5 979 070 13 473 234 2005. 837 32 338 497 312 845 19 798 785 12 894 391 6 904 394 13 072 084 2006. 932 33 940 988 260 981 22 040 453 13 790 956 8 249 497 12 736 556 2007. 933 36 714 658 375 284 24 261 658 15 039 860 9 221 798 13 067 740 840 36 220 515 281 762 23 632 876 16 104 700 7 528 176 12 935 831 4 1 856 931 216 105 952 1 241 330 509 865 804 28 711 722 277 119 18 555 083 13 242 878 5 312 205 10 495 733 D Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija 12 3 725 898 1 435 2 613 209 2 032 651 580 558 1 114 124 E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 20 1 925 964 2 992 1 117 302 723 219 394 083 816 109 2008. Ukupno Prema podruèjima NKD-a 2007. B Rudarstvo i vaðenje C Preraðivaèka industrija 1 347 282 Elementi raèuna industrijske proizvodnje 2004. - 2008. mil.kuna 40 000 2004. 35 000 2005. 30 000 2006. 2007. 25 000 2008. 20 000 15 000 10 000 5 000 0 prihod od prodaje proizvoda intermedijarna potrošnja bruto dodana vrijednost 169 12.5. Elementi raèuna industrijske proizvodnje prema podruèjima i odjeljcima NKD-a 2007., u 2008. prihod od prodaje proizvoda u 000 kuna interostali medijarna prihod potrošnja 840 36 220 515 281 762 4 1 1 2 1 856 931 1 376 211 13 357 467 363 216 216 - 804 85 8 1 9 46 7 28 711 722 5 411 094 2 132 366 10 690 70 167 441 669 26 643 277 119 53 607 20 957 17 2 286 - 9 24 045 268 58 129 4 38 786 839 1 915 501 1 037 078 1 865 340 818 3 278 13 607 44 079 8 2 323 945 3 486 1 412 801 883 491 45 31 6 712 575 621 878 37 859 6 289 15 457 180 440 427 441 495 23 334 276 540 219 761 14 614 80 1 060 117 8 368 751 921 299 860 Broj lokalnih JVD-a Ukupno B Rudarstvo i vaðenje 06 Vaðenje sirove nafte i prirodnog plina 08 Ostalo rudarstvo i vaðenje 09 Pomoæne uslužne djelatnosti u rudarstvu C Preraðivaèka industrija 10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda 11 Proizvodnja piæa 12 Proizvodnja duhanskih proizvoda 13 Proizvodnja tekstila 14 Proizvodnja odjeæe 15 Proizvodnja kože i srodnih proizvoda 16 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala 17 Proizvodnja papira i proizvoda od papira 18 Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa 19 Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda 20 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda 21 Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka 22 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike 23 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda 24 Proizvodnja metala 25 Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme 26 Proizvodnja raèunala te elektronièkih i optièkih proizvoda 27 Proizvodnja elektriène opreme 28 Proizvodnja strojeva i ureðaja, d.n. 29 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 30 Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava 31 Proizvodnja namještaja 32 Ostala preraðivaèka industrija 33 Popravak i instaliranje strojeva i opreme D Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija 35 Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 36 Skupljanje, proèišæavanje i opskrba vodom 37 Uklanjanje otpadnih voda 38 Skupljanje otpada, djelatnosti obrade i zbrinjavanje otpada; oporaba materijala 39 Djelatnosti sanacije okoliša te ostale djelatnosti gospodarenja otpadom 170 bruto dodana vrijednost 23 632 876 12 935 831 1 347 918 7 420 282 803 982 497 509 457 5 46 865 624 375 866 18 555 083 10 495 733 3 671 737 1 841 558 1 347 752 795 340 5 780 5 155 48 363 21 547 274 902 184 997 14 588 11 328 13 181 443 1 035 715 1 603 383 448 355 732 11 235 352 885 325 310 019 310 869 190 24 1 537 760 31 650 1 141 924 378 143 39 31 3 907 947 538 020 41 920 7 052 2 910 950 379 755 1 109 464 182 123 6 89 744 824 68 080 18 976 13 31 26 70 777 298 195 2 888 494 368 867 716 1 365 142 3 833 17 636 505 172 102 1 028 323 967 947 938 270 131 102 1 864 218 562 216 217 12 3 725 898 1 435 2 613 209 1 114 124 12 3 725 898 1 435 2 613 209 1 114 124 20 1 2 1 925 964 285 693 126 746 2 992 - 1 117 302 97 281 46 891 816 109 188 412 79 855 13 1 423 848 2 992 940 239 491 056 4 89 677 - 32 891 56 786 12.6. Zaposleni, bruto plaæe i nadnice - godišnji prosjek, naèelo èiste djelatnosti Broj lokalnih JVD-a Broj zaposlenih osoba Bruto plaæe i nadnice, u tis. kuna Prosjeèna godišnja bruto plaæa po zaposlenom u kunama 2004. 838 53 674 4 319 630 80 479 2005. 837 50 781 4 593 465 90 456 2006. 932 52 355 4 970 643 94 941 2007. 933 53 214 5 329 167 100 146 840 50 761 5 416 680 106 709 2008. Ukupno Prema podruèjima NKD-a 2007. B Rudarstvo i vaðenje C Preraðivaèka industrija 4 1 483 239 308 161 367 804 42 858 4 504 510 105 103 12 2 993 339 327 113 374 20 3 427 333 535 97 326 D Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša Prosjeèna godišnja bruto plaãa po zaposlenom u industriji, prema podruèjima NKD-a 2007., u 2008. kuna 180 000 160 000 140 000 120 000 100 000 80 000 60 000 ukupno B C D E 171 12.7. Zaposleni, bruto plaæe i nadnice - godišnji prosjek, prema podruèjima i odjeljcima NKD-a 2007., naèelo èiste djelatnosti u 2008. Broj lokalnih JVD-a UKUPNO B Rudarstvo i vaðenje 06 Vaðenje sirove nafte i prirodnog plina 08 Ostalo rudarstvo i vaðenje 09 Pomoæne uslužne djelatnosti u rudarstvu C Preraðivaèka industrija 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 Proizvodnja prehrambenih proizvoda Proizvodnja piæa Proizvodnja duhanskih proizvoda Proizvodnja tekstila Proizvodnja odjeæe Proizvodnja kože i srodnih proizvoda Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala Proizvodnja papira i proizvoda od papira Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka Proizvodnja proizvoda od gume i plastike Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda Proizvodnja metala Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme Proizvodnja raèunala te elektronièkih i optièkih proizvoda Proizvodnja elektriène opreme Proizvodnja strojeva i ureðaja, d.n. Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava Proizvodnja namještaja Ostala preraðivaèka industrija Popravak i instaliranje strojeva i opreme Broj zaposlenih osoba Bruto plaæe i nadnice, u tis. kuna Prosjeèna godišnja bruto plaæa po zaposlenom u kunama 840 50 761 5 416 680 106 709 4 1 483 239 308 161 367 1 1 2 682 20 781 134 143 903 104 262 196 691 45 150 133 498 804 42 858 4 504 510 105 103 85 8 1 9 46 7 7 345 1 293 15 265 2 964 148 669 421 162 621 2 016 16 353 137 257 7 921 91 140 125 770 134 400 61 709 46 308 53 520 9 92 5 530 60 109 58 129 4 38 1 595 3 095 2 572 1 374 124 371 299 009 426 733 149 280 77 976 96 610 165 915 108 646 8 2 939 490 507 166 896 45 31 6 1 298 880 87 93 100 66 306 5 537 71 726 75 348 63 644 80 1 666 135 909 81 578 24 39 31 6 13 31 26 70 2 877 4 942 1 190 207 874 696 674 3 770 439 405 512 222 107 522 18 086 85 895 49 050 46 709 453 750 152 730 103 647 90 355 87 372 98 278 70 474 69 301 120 358 D Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija 12 2 993 339 327 113 374 35 Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija 12 2 993 339 327 113 374 20 3 427 333 535 97 326 1 2 648 420 78 529 31 509 121 187 75 021 13 2 136 187 699 87 874 4 223 35 798 160 529 26 27 28 29 30 31 32 33 E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 36 Skupljanje, proèišæavanje i opskrba vodom 37 Uklanjanje otpadnih voda 38 Skupljanje otpada, djelatnosti obrade i zbrinjavanje otpada; oporaba materijala 39 Djelatnosti sanacije okoliša te ostale djelatnosti gospodarenja otpadom 172 13. Graðevinarstvo 13.1. Stanovi prema naèinu korištenja i druge nastanjene prostorije - Popis 2011. Stanovi koji se koriste povremeno Stanovi za stalno stanovanje Stanovi ukupno ukupno Broj stanova Površina, m2 384 333 privremeno nenastanjeni nastanjeni 69 870 3 691 4 878 234 59 5 624 203 681 260 635 5 492 2 905 435 565 Udjel broja stanova, % 299 977 u vrijeme za odmor sezonskih iznajmljiostale vanje i rekreaciju radova u djelatnosti poljoprivr. turistima 26 494 590 25 789 993 21 299 986 4 286 326 m2 po stanu 373 538 napušteni Stanovi u kojima se samo obavljala djelatnost 68,94 69,04 71,01 61,35 55,18 53,43 23,47 49,24 77,45 100 97,2 78,0 18,2 1,0 1,3 0,1 0,0 1,4 13.2. Nastanjeni stanovi prema broju soba i vlasništvu - Popis 2011. Nastanjeni stanovi prema broju soba Ukupno 1-soba broj stanova 299 977 2-sobe 38 887 3-sobe 105 985 4-sobe 96 450 prema vlasništvu 5-soba 38 802 6-soba 13 099 7 i više soba 5 045 1 709 privatno ostalo 291 854 8 123 Površina, m2 21 299 986 1 322 482 5 682 157 7 134 017 4 006 099 1 821 149 872 611 461 471 20 858 416 441 570 m2 po stanu Udjel broja stanova, % 71,01 34,01 53,61 73,97 103,24 139,03 172,97 270,02 71,47 54,36 100 13,0 35,3 32,1 12,9 4,4 1,7 0,6 97,3 2,7 13.3. Nastanjeni stanovi prema pomoænim prostorijama i opremljenosti instalacijama - Popis 2011. Nastanjeni stanovi 299 977 299 239 298 267 299 529 299 398 299 354 299 871 198 700 297 891 932 488 592 780 957 779 524 777 672 780 392 779 847 779 764 780 752 519 193 777 152 1 732 881 1 118 Stanovi s klimatizacijom bez kuhinje, kupaonice i zahoda ostale kombinacije pomoænih prostorija samo kuhinja kuhinja i zahod kuhinja, zahod i kupaonica plina kanalizacije vodovoda kuhinju kupaonicu zahod Ukupno Stanovi Osobe stanovi sa sljedeæim kombinacijama pomoænih prostorija stanovi s instalacijama elektriène energije stanovi koji imaju 74 108 375 99 298 336 173 13.4. Stambene jedinice prema broju kuæanstava i èlanova kuæanstava - Popis 2011.1) broj kuæanstava broj èlanova kuæanstava ukupan broj 86 88 188 209 broj èlanova kuæanstava ukupan broj Ukupno 300 272 303 610 789 966 299 977 303 191 780 957 broj institucionalnihj i privatnih kuæanstava Kolektivni stanovi2) Ostale stambene jedinice broj èlanova kuæanstava broj kuæanstava Nastanjeni stanovi ukupan broj broj èlanova kuæanstava broj kuæanstava broj stambenih jedinica Ukupno stambene jedinice 331 8 821 1) Razlika do ukupnog broja kuæanstava i broja èlanova kuæanstava odnosi se na beskuænike popisane izvan stambene jedinice. 2) Ukljuèuje i beskuænike popisane u prihvatilištu. 13.5. Graðevinska djelatnost poslovnih subjekata (pravne osobe)1) 2008. Vrijednost izvršenih radova prema vrsti graðevina - ukupno 2010. 2011. 5 151 838 3 787 086 2 968 005 2 704 863 2 205 927 - stambenim - nestambenim 2 933 836 1 791 251 1 050 827 1 099 730 817 682 2 218 002 1 995 835 1 917 178 1 605 133 1 388 245 Na ostalim graðevinama 1 436 091 1 522 315 - prometna infrastuktura - cjevovodni, komunikacijski i elektrièni vodovi - složene graðevine na industrijskim prostorima - ostale nespomenute gradevine 882 061 465 751 53 712 34 567 989 396 483 048 20 131 29 740 948 056 778 328 880 458 555 734 327 837 39 565 24 920 505 535 192 032 40 737 40 024 519 991 280 912 52 598 26 957 Prikazani izvršeni radovi pravnih osoba s 5 i više zaposlenih. Struktura vrijednosti izvršenih graðevinskih radova prema vrsti graðevina u 2012. složene graðevine na industrijskim prostorima cjevovodni, ostale nespomenute 1,7% komunikacijski i graðevine elektrièni vodovi 0,9% 9,1% prometna infrastruktura 16,8% 174 2012. 6 587 929 5 309 401 3 916 061 3 483 191 3 086 385 Na zgradama 1) 2009. u tis. kuna nestambene zgrade 45,0% stambene zgrade 26,5% 13.6. Izdana odobrenja za gradnju prema vrsti graðevine 2008. Broj izdanih odobrenja - ukupno zgrade ostale graðevine Predviðena vrijednost radova - ukupno, u tis. kuna zgrade ostale graðevine Stanovi broj korisna površina u m2 2009. 2010. 2011. 2012. 1 438 1 342 96 857 757 100 805 726 79 646 554 92 496 412 84 8 403 588 7 901 769 501 819 3 068 374 2 527 446 540 928 4 471 643 4 127 712 343 931 2 807 234 2 403 716 403 518 1 854 257 1 532 530 321 727 8 005 561 820 2 605 226 153 2 283 198 153 2 272 175 820 1 605 120 549 13.7. Izdana odobrenja za gradnju za zgrade prema namjeni, velièini i vrsti gradnje 2008. Zgrade - ukupno broj odobrenja Stambene zgrade broj odobrenja prema velièini s 1 stanom s 2 stana s 3 i više stanova zgrade za stanovanje zajednica prema vrsti gradnje izgradnja broj odobrenja površina, m2 zapremnina, m3 dogradnja broj odobrenja površina, m2 zapremnina, m3 broj odobrenja za prenamjene i ostale rekonstrukcije Nestambene zgrade broj odobrenja prema vrsti gradnje izgradnja broj odobrenja površina, m2 zapremnina, m3 dogradnja broj odobrenja površina, m2 zapremnina, m3 broj odobrenja za prenamjene i ostale rekonstrukcije 2009. 2010. 2011. 2012. 1 342 757 726 554 412 1 179 616 619 462 348 217 152 630 1 205 67 224 5 245 84 182 2 169 70 147 1 151 38 114 - 1 000 921 192 2 726 755 501 324 160 935 608 513 288 688 856 214 387 237 085 728 727 303 158 585 492 629 87 21 122 62 727 92 38 10 708 32 084 77 46 10 663 31 320 60 32 6 588 19 961 43 19 4 502 13 557 26 163 141 107 92 64 110 695 457 2 713 811 64 156 313 686 384 41 616 389 2 508 155 45 149 661 564 196 36 96 830 400 967 14 12 203 45 546 39 20 17 004 74 101 57 9 16 699 85 801 57 13 30 371 140 483 34 11 7 667 128 565 17 175 13.8. Završene zgrade i stanovi prema broju soba Broj zgrada/stanova Završene zgrade - ukupno Stambene s 1 stanom s 2 stana s 3 i više stanova zgrade za stanovanje zajednica Nestambene Završeni stanovi - ukupno prema broju soba 1-sobni 2-sobni 3-sobni 4-sobni 5 i više sobni Indeksi 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2008. 2007. 2009. 2008. 2010. 2009. 2011. 2010. 2012. 2011. 1 286 1 181 314 177 689 1 922 835 233 123 476 3 769 692 246 116 326 4 447 393 168 58 167 - 359 303 135 45 123 - 83,9 83,7 84,2 76,0 86,1 20,0 71,7 70,7 74,2 69,5 69,1 300,0 83,4 82,9 105,6 94,3 68,5 133,3 58,1 56,8 68,3 50,0 51,2 - 80,3 77,1 80,4 77,6 73,7 - 105 87 77 54 56 86,1 82,9 88,5 70,1 103,7 8 744 4 923 3 939 2 388 2 729 98,3 56,3 80,0 60,6 114,3 1 121 2 846 2 667 1 580 530 467 1 856 1 634 674 292 416 1 439 1 119 613 352 270 958 609 384 167 700 1 067 560 284 118 127,1 86,0 94,4 133,1 76,8 41,7 65,2 61,3 42,7 55,1 89,1 77,5 68,5 90,9 120,5 64,9 259,3 66,6 111,4 54,4 92,0 62,6 74,0 47,4 70,7 Završene zgrade, prema vrsti zgrade i vrsti radova 1 400 2008. 1 200 2009. broj zgrada 1 000 2010. 2011. 800 2012. 600 400 200 0 Ukupno Stambene Nestambene Novogradnja Dogradnja i nadogradnja Završeni stanovi, prema broju soba 10 000 9 000 8 000 broj stanova 7 000 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 6 000 5 000 4 000 3 000 2 000 1 000 0 Ukupno 176 1-sobni 2-sobni 3-sobni 4-sobni 5 i više sobni 13.9. Završene zgrade i stanovi prema vrsti zgrade i vrsti radova Završene zgrade Broj zgrada Površina m2 Zapremnina m3 Završeni stanovi Korisna Prosjeèna Broj površina korisna stanova m2 površina, m2 2008. Ukupno Prema vrsti zgrade Stambene zgrade Nestambene zgrade 1 286 1 454 747 4 939 122 8 744 656 919 75,1 1 181 105 1 074 594 380 153 3 318 038 1 621 084 8 694 50 654 162 2 757 75,2 55,1 Prema vrsti radova Novogradnja Dogradnja i nadogradnja Prenamjena nestamb. prostora u stamb. 1 200 86 - 1 419 416 35 331 - 4 823 209 115 913 - 8 610 113 21 644 078 11 378 1 463 74,8 100,7 69,7 2009. Ukupno Prema vrsti zgrade Stambene zgrade Nestambene zgrade 922 865 432 3 161 855 4 923 369 361 75,0 835 87 542 083 323 349 1 635 629 1 526 226 4 910 13 368 030 1 331 75,0 102,4 Prema vrsti radova Novogradnja Dogradnja i nadogradnja Prenamjena nestamb. prostora u stamb. 816 106 - 737 135 128 297 - 2 442 036 719 819 - 4 780 138 5 354 930 13 875 556 74,3 100,5 111,2 2010. Ukupno Prema vrsti zgrade Stambene zgrade Nestambene zgrade 769 852 595 3 355 023 3 939 302 757 76,9 692 77 446 088 406 507 1 343 522 2 011 501 3 918 21 301 267 1 490 76,9 71,0 Prema vrsti radova Novogradnja Dogradnja i nadogradnja Prenamjena nestamb. prostora u stamb. 687 82 - 707 198 145 397 - 2 607 925 747 098 - 3 820 97 22 292 268 8 537 1 952 76,5 88,0 88,7 2011. Ukupno Prema vrsti zgrade Stambene zgrade Nestambene zgrade 447 555 965 1 954 196 2 388 177 008 74,1 393 54 282 254 273 711 909 864 1 044 332 2 384 4 176 631 377 74,1 94,3 Prema vrsti radova Novogradnja Dogradnja i nadogradnja Prenamjena nestamb. prostora u stamb. 404 43 - 537 693 18 272 - 1 895 628 58 568 - 2 328 56 4 171 340 5 206 462 73,6 93,0 115,5 2012. Ukupno Prema vrsti zgrade Stambene zgrade Nestambene zgrade 359 740 870 2 495 001 2 729 177 736 65,1 303 56 246 046 458 824 743 631 1 751 370 2 725 4 177 389 347 65,1 86,8 Prema vrsti radova Novogradnja Dogradnja i nadogradnja Prenamjena nestamb. prostora u stamb. 321 38 - 679 698 25 172 - 2 398 578 96 423 - 2 686 40 3 174 081 3 418 237 64,8 85,5 79,0 177 13.10. Broj i graðevinske velièine prema vrsti završenih zgrada i vrsti radova 2010. 2011. Broj Površina, zgrada m2 Ukupno Zapremnina, m3 2012. Broj Površina, zgrada m2 Zaprem- Broj Površina, m2 nina, m3 zgrada Zapremnina, m3 769 852 595 3 355 023 447 555 965 1 954 196 359 704 870 2 495 001 692 246 116 326 446 088 1 343 522 59 171 174 866 34 635 104 709 343 009 1 035 242 393 168 58 167 282 254 37 722 17 134 227 398 909 864 116 022 51 424 742 419 303 135 45 123 246 046 29 463 11 857 204 726 743 631 89 754 34 723 619 154 - - - - - 273 711 1 044 332 - 56 2 prema vrsti zgrade Stambene zgrade s 1 stanom s 2 stana s 3 i više Zgrade za stanovanje zajednica Nestambene zgrade Hoteli i sliène zgrade Restorani, barovi i sl. ugost. radnje Ostale zgrade za kratkotrajni boravak Uredske zgrade Zgrade za trgovinu na veliko i malo Garaže Industrijske zgrade Zatvorena skladišta Natkrivena skladišta Zgrade za kulturnoumjetnièku djelatnost Muzeji i knjižnice Zgrade djeèjih vrtiæa i osnovnih škola Zgrade srednjih i ostalih škola Zgrade visokih uèilišta (fakulteti i dr.) Ostale zgrade za zdravstvenu zaštitu Zgrade bolnica i klinika Sportske dvorane Poljoprivredne gospodarske zgrade Zgrade za obavljanje vjerskih obreda Zgrade za znanstvenoistraživaèku djelatnost Ostale zgrade, drugdje neklasificirane 4 77 2 28 705 - 406 507 2 011 501 1 739 5 788 9 273 54 - 458 824 1 751 370 12 464 44 685 4 449 1 644 4 1 038 3 789 2 631 2 890 1 19 130 56 481 390 172 082 11 133 664 452 935 13 132 131 429 276 262 019 1 306 046 1 984 17 199 53 930 332 897 12 343 104 934 1 640 8 222 14 7 9 3 - 70 954 4 789 28 615 4 873 - 288 978 13 306 155 175 48 361 - 13 5 7 6 1 243 738 403 15 019 10 910 1 280 934 546 1 252 66 167 82 184 3 840 17 7 9 6 1 - - - 1 1 062 3 186 - - - 2 781 2 363 1 393 1 440 1 397 1 192 1 332 1 374 2 1 520 3 768 2 31 963 143 460 2 12 122 48 520 - - - - - - 3 1 2 024 349 6 747 2 542 1 - 26 466 - 71 459 - 1 1 2 268 4 220 8 200 20 049 1 64 153 - - - - - - 1 120 600 1 337 1 935 - - - - - - - - - 1 3 152 13 133 - - - - - - 1 248 496 707 198 2 607 925 457 529 1 288 145 279 676 1 319 780 404 361 43 537 693 1 895 628 275 456 889 853 262 237 1 005 775 321 276 45 prema vrsti radova Novogradnja Stambene zgrade Nestambene zgrade 687 638 49 Dogradnja Stambene zgrade Nestambene zgrade 82 54 28 178 145 397 18 566 126 831 747 098 55 377 691 721 43 32 11 18 272 6 798 11 474 58 568 20 011 38 557 38 27 11 679 698 2 398 578 241 061 728 922 438 637 1 669 656 25 172 4 985 20 18 96 423 14 709 81 714 13.11. Završeni stanovi prema vrsti zgrade, vrsti gradnje i broju soba Korisna Broj površina stanova m2 Stanovi prema broju soba 1sobni 2sobni 3sobni 4sobni 5sobni 6sobni 7 - 8 i višesobni sobni 2009. Ukupno Stanovi u novim zgradama Stambene zgrade s 1 stanom s 2 stana s 3 stana i više Nestambene zgrade1) Stanovi dobiveni dogradnjom i nadogradnjom Stanovi dobiveni prenamjenom nestambenog prostora u stambeni 4 923 4 780 4 769 189 210 4 370 11 369 361 354 930 353 851 36 083 21 337 296 431 1 079 467 456 456 1 455 - 1 856 1 837 1 830 4 17 1 809 7 1 634 1 583 1 581 10 83 1 488 2 674 640 640 32 78 530 - 168 154 154 54 27 73 - 88 75 74 54 5 15 1 24 24 23 23 1 12 11 11 11 - 138 13 875 10 18 51 33 14 11 - 1 5 556 1 1 - 1 - 2 - - 2010. Ukupno Stanovi u novim zgradama Stambene zgrade s 1 stanom s 2 stana s 3 stana i više Nestambene zgrade1) Stanovi dobiveni dogradnjom i nadogradnjom Stanovi dobiveni prenamjenom nestambenog prostora u stambeni 3 939 3 820 3 802 216 206 3 380 18 302 757 292 268 291 063 40 172 22 821 228 070 1 205 416 403 403 2 9 392 - 1 439 1 407 1 399 1 21 1 377 8 1 119 1 087 1 084 9 44 1 031 3 613 590 585 30 75 408 5 220 205 203 79 46 78 2 94 90 90 61 8 21 - 20 20 20 16 3 1 - 18 18 18 18 - 97 8 537 13 23 26 19 12 4 - - 22 1 952 - 9 6 4 3 - - - 2011. Ukupno Stanovi u novim zgradama Stambene zgrade s 1 stanom s 2 stana s 3 stana i više Nestambene zgrade1) Stanovi dobiveni dogradnjom i nadogradnjom Stanovi dobiveni prenamjenom nestambenog prostora u stambeni 2 388 2 328 2 325 149 97 2 079 3 177 008 171 340 171 063 25 371 10 670 135 022 277 270 266 266 266 - 958 943 943 4 10 929 - 609 590 589 8 34 547 1 384 375 374 36 35 303 1 101 90 89 46 12 31 1 33 33 33 30 3 - 21 19 19 14 2 3 - 12 12 12 11 1 - 56 5 206 4 14 19 9 8 - 2 - 4 462 - 1 - - 3 - - - 2012. Ukupno Stanovi u novim zgradama Stambene zgrade s 1 stanom s 2 stana s 3 stana i više Nestambene zgrade1) Stanovi dobiveni dogradnjom i nadogradnjom Stanovi dobiveni prenamjenom nestambenog prostora u stambeni 2 729 2 686 2 682 121 68 2 493 4 177 736 174 081 173 734 19 828 6 999 146 907 347 700 692 692 1 691 - 1 067 1 053 1 053 4 5 1 044 - 560 552 549 6 27 516 3 284 275 274 37 26 211 1 72 69 69 37 8 24 - 36 36 36 29 1 6 - 5 4 4 3 1 - 5 5 5 5 - 40 3 418 7 13 8 8 3 - 1 - 3 237 1 1 - 1 - - - - 1) Pretežno nestambene zgrade (vidjeti metodološka objašnjenja) 179 13.12. Prosjeène cijene prodanih novih stanova 2004.1) 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 1 389 1 501 Prodani stanovi broj stanova - ukupno 978 površina u m2 57 861 prosjeèna površina u m2 59,16 1 816 1 247 72 636 127 475 112 784 102 695 113 515 1 158 73 044 62,73 1 855 68,72 1 767 63,83 1 664 61,7 62,5 58,6 12 308 14 222 79 782 91 500 57,4 61,0 Prosjeèna cijena po 1m2, kuna ukupno 1) 10 450 9 228 9 159 12 809 12 219 graðevinsko zemljište 2 000 1 813 1 152 1 925 2 290 2 117 2 154 12 265 12 268 2 487 2 563 gradnja i dobit izvodaèa 6 189 5 998 5 680 7 066 8 428 7 723 6 932 7 276 7 281 ostali troškovi 2 261 1 417 2 327 3 317 3 504 2 969 3 132 2 502 2 424 Od 2004. ukljuèeni su i podaci Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama - APN (Zakon o društveno poticajnoj stanogradnji, NN, br. 109/01.). Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske Prosjeène cijene prodanih novih stanova u kunama, po m 2 16 000 prosjeèna cijena, kuna 14 000 12 000 10 000 8 000 6 000 4 000 2 000 0 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Struktura prosjeène cijene prodanih novih stanova u 2012. gradnja i dobit izvoðaèa 59,3% gra ðevinsko zemljište 20,9% ostali troškovi 19,8% 180 2012. 14. Prijevoz i skladištenje 14.1. Motorna vozila, gradski prijevoz i telefonski pretplatnici Registrirana vozila stanje 31. prosinca 1930. 1939. 1945. 1950. 1955. 1960. 1965. 1970. 1975. 1980. 1985. 1990. 1995. 2000. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Tramvaj ukupno u privat- prometna prevezeni vozila nom vla- dužina liputnici sništvu nija u km motorna prikljuèna u tis. ... ... 2 991 3 482 4 374 18 798 38 373 81 497 117 064 179 523 192 680 224 039 176 970 284 308 367 098 384 512 399 283 414 353 408 127 400 906 395 391 342 345 ... ... ... 1 172 2 045 12 510 29 060 71 135 103 503 161 011 173 048 203 406 152 699 232 983 275 528 284 224 290 739 296 724 294 010 291 796 291 568 251 554 17 22 25 36 34 36 39 38 38 43 47 51 51 58 58 58 58 58 58 58 58 58 64 86 87 97 100 129 135 136 144 190 225 248 256 253 261 270 273 288 296 297 289 284 Telefonski pretprevezeni platnici broj putnici nepokretautobusa na mreža u tis. Gradski autobus 43 47 63 88 90 100 138 173 174 226 226 238 183 162 149 133 122 114 91 82 77 70 30 533 49 871 65 262 101 981 142 980 174 070 196 919 184 126 171 627 187 128 230 514 231 119 167 360 164 694 174 878 176 352 216 895 204 543 189 529 177 609 166 772 167 555 dužina linija u km ... 7 4 13 69 395 564 525 646 1 378 1 660 1 805 1 240 1 304 1 412 1 352 1 389 1 353 1 383 1 379 1 350 1 351 ... 20 6 20 33 79 155 192 230 336 451 462 331 337 314 301 308 323 466 457 429 430 ... 744 483 4 523 11 450 39 734 67 587 79 003 91 672 111 425 139 088 139 414 101 425 99 346 80 421 81 857 99 739 94 060 87 155 81 688 76 713 77 077 ... ... ... ... 5 553 ... 32 979 52 800 70 156 106 551 167 157 242 586 359 656 ... ... ... ... ... ... ... ... ... Prevezeni putnici u gradskom prijevozu 1930. - 2012. broj putnika u tisuãama 400 000 350 000 300 000 autobus 250 000 tramvaj 200 000 150 000 100 000 50 000 0 1930. 1960. 1980. 2000. 2002. 2004. 2006. 2008. 2010. 2012. 181 14.2. Registrirana vozila na motorni pogon, stanje 31. prosinca Ukupno Moped Motocikl Osobni automobil Autobus Teretno i Kombiniraradno vozilo na vozila2) Ostala vozila1) 2008. Ukupno Fizièka osoba Pravna osoba 414 535 296 724 117 629 15 571 12 783 2 788 9 922 8 440 1 482 334 067 261 448 72 619 951 39 912 42 086 9 118 32 968 2 201 1 000 1 201 9 555 3 896 5 659 2009. Ukupno Fizièka osoba Pravna osoba 408 127 294 010 114 117 15 521 12 750 2 771 10 052 8 618 1 434 331 751 259 924 71 827 1 013 39 974 40 122 8 612 31 510 ... ... ... 9 668 4 067 5 601 2010. Ukupno Fizièka osoba Pravna osoba 400 906 291 796 109 110 15 012 12 333 2 679 9 901 8 576 1 325 327 612 258 818 68 794 972 38 934 37 881 8 012 29 869 ... ... ... 9 528 4 019 5 509 2011. Ukupno Fizièka osoba Pravna osoba 395 391 291 568 103 823 14 741 12 141 2 600 9 917 8 641 1 276 324 538 259 208 65 330 970 33 937 35 863 7 592 28 271 ... ... ... 9 362 3 953 5 409 2012. Ukupno Fizièka osoba Pravna osoba 342 345 251 554 90 791 10 154 8 209 1 945 8 100 7 085 1 015 286 742 228 433 58 309 864 23 841 29 327 5 052 24 275 ... ... ... 7 158 2 752 4 406 1) Do 2004. grupa ostala vozila obuhvaæa: radne strojeve, radna vozila, traktore i prikljuèna vozila, a od 2007. i èetverocikle. Od 2005. radna vozila iskazuju se zajedno sa teretnim vozilima. 2) Od 2009. kombinirana vozila iskazuju se zajedno s osobnim vozilima. Izvor: MUP-RH, Odjel za analitiku 14.3. Javni putnièki cestovni prijevoz1) Autobusi 1) Broj mjesta Prijeðeni kilometri u tis. Putnièki kilometri u tis. 2002. 233 11 216 23 492 4 766 707 144 2003. 226 10 879 23 669 4 878 749 689 2004. 214 10 308 22 738 5 263 548 789 2005. 206 10 011 22 380 4 858 472 485 2006. 188 8 958 21 651 4 952 528 138 2007. 183 8 646 22 177 4 424 643 609 2008. 173 8 199 20 397 3 644 487 385 2009. 129 5 924 20 268 3 389 476 329 2010. 163 7 994 18 704 3 357 417 329 2011. 164 7 866 18 550 3 183 418 015 Nije ukljuèen gradski autobus Zagrebaèkog elektriènog tramvaja. 182 Prevezeni putnici u tis. 14.4. Cestovni prijevoz robe Prevezena roba u tis. tona Ukupno 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Tonski kilometri u tis. unutrašnji meðunarodni prijevoz za prijevoz prijevoz treæe zemlje 12 335 12 597 17 312 18 812 22 649 39 980 28 024 16 499 16 464 14 220 11 325 11 397 15 751 17 114 20 006 37 351 26 089 15 276 15 231 12 933 859 1 066 1 429 1 502 2 392 2 384 1 649 1 051 1 080 1 027 151 134 132 196 251 245 286 172 153 260 unutrašnji meðunarodni prijevoz za prijevoz prijevoz treæe zemlje Ukupno 1 634 371 1 900 731 2 411 941 2 879 920 3 700 500 4 372 056 2 992 931 1 965 905 1 816 867 1 953 327 799 685 911 286 1 235 593 1 508 317 1 758 799 2 541 768 1 616 252 979 149 957 017 843 713 638 198 796 644 1 052 885 1 176 909 1 626 136 1 560 402 1 085 226 767 520 697 084 785 338 196 488 192 801 123 463 194 694 315 565 269 886 291 453 219 236 162 766 324 276 14.5. Gradski autobus1) Dužina linija u km 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 1) Podaci se odnose na Broj autobusa Broj mjesta Prijeðeni km u tis. Prevezeni putnici u tis. 1 375 328 38 812 1 378 336 38 627 1 412 314 35 250 1 352 301 30 510 1 389 308 33 170 1 353 323 33 808 1 383 466 48 701 1 379 457 47 720 1 350 429 44 541 1 351 430 44 604 autobuse Zagrebaèkog elektriènog tramvaja u cjelini, tj. na 26 146 26 058 25 975 25 563 26 348 27 077 28 689 29 540 28 473 27 676 sve njegove linije. 87 108 79 704 80 421 81 857 99 739 94 060 87 155 81 688 76 713 77 077 14.6. Tramvaj Stanje 31. prosinca 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. dužina linija u km motorna kola prikljuèna vozila broj mjesta Prijeðeni km u tis. Prevezeni putnici u tis. 58 58 58 58 58 58 58 58 58 58 255 255 261 270 273 288 296 297 289 284 157 156 149 133 122 114 91 82 77 70 48 775 48 661 49 282 51 444 53 751 57 620 58 474 58 645 57 089 55 788 22 532 22 342 22 200 21 010 18 699 17 683 16 776 15 596 14 847 13 608 180 230 173 298 174 878 176 352 216 895 204 543 189 529 177 609 166 772 167 555 Tramvaj s konjskom zapregom pušten je u promet 5. rujna 1891. Prevozio je graðane Zagreba sve do 8. kolovoza 1910. godine kada poèinje voziti elektrièni tramvaj. 183 14.7. Uspinjaèa Dužina linije u m Broj mjesta Prevezeni putnici u tisuæama Efektivni sati rada 2003. 60 56 514 678 2004. 60 56 503 567 2005. 60 56 484 575 2006. 60 56 589 597 2007. 60 56 580 722 2008. 60 56 576 671 2009. 60 56 650 625 2010. 60 56 657 609 2011. 60 56 621 558 2012. 60 56 491 413 Uspinjaèa Zagrebaèkog elektriènog tramvaja puštena je u promet 8. listopada 1890. godine. 14.8. Žièara Sljeme Dužina linije um Broj mjesta Efektivni sati rada Broj prevezenih putnika Zaposleni 31. prosinca 2003. 4 017 340 2 170 97 632 37 2004. 4 017 340 2 195 94 236 37 2005. 4 017 340 2 135 101 033 36 2006. 4 017 340 2 184 102 328 34 1 2007. 4 017 340 784 44 801 2008. 4 017 340 - - - 2009. 4 017 340 - - - 2010. 4 017 340 - - - 2011. 4 017 340 - - - 2012. 4 017 340 - - - Žièara Sljeme puštena je u pogon 27. srpnja 1963. Visinska razlika koju savladava je 670 metara, kapacitet 450 putnika na sat, a dužina vožnje 23 minute. Od 2007. žièara nije u pogonu. 184 14.9. Pošte i poštanska oprema 2003. Poštanski uredi Šalteri 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 78 79 79 78 77 74 74 75 74 74 313 355 355 325 324 320 320 324 320 320 Poštanski kovèeziæi 453 452 452 477 477 406 406 470 473 448 Dostavni rajoni 424 429 433 516 516 435 435 445 432 428 Poštonoše 437 474 478 547 547 435 435 445 428 424 Izvor: Hrvatska pošta d.d., Odjel statistike 14.10. Poštanske pošiljke 2005. Pismovne pošiljke, tis. Unutrašnji promet, primljene Inozemni promet, primljene/otpremljene 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 197 870 206 330 203 926 186 136 191 321 173 788 160 921 171 635 187 568 194 993 192 086 174 285 183 640 166 634 154 679 164 443 10 302 11 337 11 840 11 851 7 681 7 154 6 242 7 192 EMS pošiljke i pošiljke s dodanom vrijednosti, tis. 38 115 157 155 142 866 1 066 1 567 Unutrašnji promet, primljene 27 104 141 139 126 848 1 049 1 552 Inozemni promet, primljene/otpremljene 11 11 16 16 16 18 17 15 Paketi, tis. kom. Unutrašnji promet, primljeni Inozemni promet, primljeni/otpremljeni 774 783 807 861 746 635 593 543 725 748 764 813 706 595 551 503 49 35 43 48 40 40 42 40 Izvor: Hrvatska pošta d.d., Odjel statistike 185 14.11. Promet zrakoplova u Zraènoj luci Zagreb Promet zrakoplova (otpremljeni i prispjeli) putnika (otputovali i doputovali) teret, t (otpremljeno i prispjelo) ... ... 1 430 2 556 2 188 4 198 7 694 20 462 32 548 43 648 30 512 33 096 25 628 27 116 39 676 40 884 44 562 44 542 40 684 39 812 42 360 39 038 1 248 4 003 11 016 13 646 21 723 49 173 172 712 640 168 1 484 964 1 599 531 1 558 864 1 629 998 894 980 1 149 564 1 583 676 1 728 439 2 012 653 2 192 453 2 062 242 2 071 561 2 319 098 2 342 309 32 51 30 151 166 241 1 151 6 101 11 731 12 778 17 065 14 112 8 508 7 573 13 951 10 393 11 094 11 967 11 231 9 386 9 480 9 491 1930. 1934. 1947. 1950. 1955. 1960. 1965. 1970. 1975. 1980. 1985. 1990. 1995. 2000. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 14.12. Domaæi promet i promet s inozemstvom u Zraènoj luci Zagreb Promet zrakoplova Promet putnika Ukupno domaæih inozemnih Ukupno 2008. Ukupno Domaæi promet Promet s inozemstvom 44 542 12 146 32 396 27 096 12 146 14 950 17 446 17 446 2 192 453 537 459 1 654 994 1 418 107 537 459 880 648 774 346 774 346 11 967 1 713 10 254 2009. Ukupno Domaæi promet Promet s inozemstvom 40 684 9 646 31 038 24 500 9 646 14 854 16 184 16 184 2 062 242 484 299 1 577 943 1 367 968 484 299 883 669 694 274 694 274 11 231 1 283 9 948 2010. Ukupno Domaæi promet Promet s inozemstvom 39 812 8 538 31 274 23 932 8 538 15 394 15 880 15 880 2 071 561 439 346 1 632 215 1 326 475 439 346 887 129 745 086 745 086 9 386 1 087 8 299 2011. Ukupno Domaæi promet Promet s inozemstvom 42 360 11 144 31 216 26 820 11 144 15 676 15 540 15 540 2 319 098 506 169 1 812 929 1 471 289 506 169 965 120 847 809 847 809 9 450 1 157 8 293 2012. Ukupno Domaæi promet Promet s inozemstvom 39 038 9 128 29 910 25 012 9 128 15 884 14 026 14 026 2 342 309 496 533 1 845 776 1 509 672 496 533 1 013 139 832 637 832 697 9 491 909 8 582 186 inozemnim zrakoplovima Promet robe i pošte u tonama domaæim zrakoplovima 14.13. Promet inozemnih zrakoplova u Zraènoj luci Zagreb Promet zrakoplova, otpremljeni i prispjeli 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Roba i pošta otpremljena i prispjela u tonama Putnici otpremljeni prispjeli u tranzitu Ukupno Redoviti promet Izvanredni promet Ostali inozemni zrakoplovi i nekomercijalni 17 446 12 352 1 874 386 056 371 170 12 348 377 962 362 536 12 932 10 328 8 351 1 750 7 103 5 004 2 099 3 220 2 538 2 494 227 - Ukupno Redoviti promet Izvanredni promet Ostali inozemni zrakoplovi i nekomercijalni 16 184 11 126 2 666 343 753 329 539 8 444 341 436 328 597 7 811 9 085 3 868 1 364 7 461 4 318 3 137 2 392 5 770 5 028 3 853 6 Ukupno Redoviti promet Izvanredni promet Ostali inozemni zrakoplovi i nekomercijalni 15 880 12 552 1 076 370 215 349 479 19 318 372 021 350 105 20 592 2 850 1 199 1 454 6 148 6 001 147 2 252 1 418 1 324 197 - Ukupno Redoviti promet Izvanredni promet Ostali inozemni zrakoplovi i nekomercijalni 15 540 12 606 1 014 422 361 414 194 6 946 422 855 415 089 6 531 2 593 675 1 735 8 293 6 808 1 484 1 920 1 221 1 235 183 1 Ukupno Redoviti promet Izvanredni promet Ostali inozemni zrakoplovi i nekomercijalni 14 026 11 204 253 416 601 401 144 13 061 412 714 396 635 13 133 3 322 1 173 935 8 582 ... ... 2 569 2 396 2 946 1 214 ... 14.14. Sredstva Zraène luke Zagreb Poletno-sletna staza 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. dužina, m širina, m 3 250 3 250 3 250 3 250 3 250 3 250 3 250 3 250 3 250 3 250 45 45 45 45 45 45 45 45 45 45 Sredstva za rad na platformi Ostalo autobusi vozila za vuèna autokolica vatrou opskrbu vozila liftovi i stube za za gasna zraènoj (cater- (trak- "cargo" putnike prijevoz vozila luci ing) tori) platforme prtljage 9 9 7 7 7 7 7 9 9 9 4 4 5 5 3 3 3 4 4 4 36 31 31 31 23 19 19 19 19 19 7 11 10 10 11 10 10 10 10 10 25 30 28 28 30 20 20 20 180 180 180 180 160 152 152 152 4 4 4 4 5 5 4 4 4 4 autocisterne i snjegoagregati teretna èistaèi vozila 8 7 7 7 8 8 8 8 18 18 18 18 10 10 10 10 15 15 15 15 13 13 13 13 13 13 187 14.15. Prometne nesreæe i nastradale osobe u prometnim nesreæama Prometne nesreæe Ukupno s materijalnom štetom Nastradale osobe s nastradalim osobama Ukupno poginule ozlijeðene 2003. 21 011 18 324 2 687 3 799 50 3 749 2004. 16 799 14 107 2 692 3 932 50 3 882 2005. 12 706 10 323 2 383 3 244 64 3 180 2006. 12 829 10 242 2 587 3 481 54 3 427 2007. 14 126 11 494 2 632 3 557 48 3 509 2008. 12 366 10 073 2 293 3 108 62 3 046 2009. 11 473 9 021 2 452 3 377 50 3 327 2010. 10 221 8 219 2 002 2 694 50 2 644 2011. 9 792 7 727 2 065 2 717 31 2 686 2012. 8 830 6 867 1 963 2 609 34 2 575 Izvor: MUP-RH - Služba za strateško planiranje analitiku i razvoj 14.16. Broj požara prema vrstama objekata i stradale osobe u njima Objekti i otvoreni prostori Ukupno industrij- stambeni poslovno ugosti- zdravstve- odgojne i i gospoteljski i ne ustano- obrazovne ski prodajni darski turistièki ve ustanove 1) ostalo1) Smrtno Teže postradali vrijeðeni 2003. 1 693 7 408 59 20 1 7 1 191 7 14 2004. 1 356 4 372 62 46 4 6 862 4 18 2005. 1 390 10 353 35 29 5 12 946 2 15 2006. 1 547 5 364 43 11 3 9 1 112 2 12 2007. 1 518 3 333 40 30 4 17 1 091 3 21 2008. 1 467 4 393 35 14 7 21 993 3 17 2009. 1 553 6 345 41 15 4 10 1 132 3 9 2010. 1 162 7 300 48 8 1 8 790 3 23 2011. 1 589 2 354 35 16 6 4 1 172 6 19 2012. 1 387 1 313 33 14 2 8 1 016 3 12 Obuhvaæeni: motorna vozila, elektr. stupovi, šume, parkovi, livade, šikare, suha trava, kontejneri za smeæe i ostalo. Izvor: MUP-RH - Služba za strateško planiranje analitiku i razvoj 188 15. Distributivna trgovina i ostale usluge 15.1. Distributivna trgovina - poslovni subjekti (pravne osobe i obrtnici) Promet s PDV-om u tisuæama kuna Stanje 31. prosinca Zaposleni Poslovni subjekti Prodavaonice/ servisi ukupno na 1 prodavaonicu ukupno po zaposlenom Lanèani indeksi prometa 2006. Ukupno Pravne osobe Obrtnici 7 878 4 887 2 991 9 809 7 433 2 376 84 985 78 785 6 200 9 11 3 133 596 570 131 960 320 1 636 250 1 572 1 675 264 109,4 109,5 103,3 2007. Ukupno Pravne osobe Obrtnici 10 717 6 724 3 993 12 632 9 409 2 223 106 341 98 740 7 601 8 10 2 161 694 038 159 549 186 2 144 852 1 520 1 616 282 121,0 120,9 131,1 2008. Ukupno Pravne osobe Obrtnici 10 204 6 145 4 059 12 724 9 228 3 496 108 506 100 663 7 843 9 11 2 173 304 119 171 070 217 2 233 902 1 597 1 699 285 107,2 107,2 104,2 2009. Ukupno Pravne osobe Obrtnici 8 691 5 070 3 621 11 282 8 138 3 144 97 732 90 233 7 499 9 11 2 146 256 482 144 447 279 1 809 203 1 497 1 601 241 84,4 84,4 81,0 2010. Ukupno Pravne osobe Obrtnici 8 933 5 177 3 756 11 745 8 815 2 930 98 933 91 159 7 774 8 10 3 151 828 392 150 097 778 1 730 614 1 535 1 647 223 103,8 103,9 95,7 Prodavaonice /servisi prema pretežnoj djelatnosti pravne osobe/obrtnika 10 000 9 000 prodavaonice/servisi 8 000 7.000 6 000 Pravne osobe Obrtnici 5 000 4 000 3 000 2 000 1 000 0 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 189 15.2. Distributivna trgovina prema djelatnosti koju poslovni subjekt obavlja u 2010. Stanje, 31. prosinca 2010. ProdavaoZaposleni nice/servisi Ukupno Posredovanje u trgovini na veliko Trgovina na veliko ukljuèujuæi izvoz Trgovina na malo Popravci i održavanje motornih vozila i motocikla Ostale djelatnosti Pravne osobe Posredovanje u trgovini na veliko Trgovina na veliko ukljuèujuæi izvoz Trgovina na malo Popravci i održavanje motornih vozila i motocikla Ostale djelatnosti Obrtnici Posredovanje u trgovini na veliko Trgovina na veliko ukljuèujuæi izvoz Trgovina na malo Popravci i održavanje motornih vozila i motocikla Ostale djelatnosti Zalihe, tis. kuna Promet s PDV-om, tis. kuna 11 745 98 933 18 629 794 151 828 392 10 986 759 - 613 32 480 60 223 2 779 2 838 10 460 770 7 936 126 46 858 186 040 342 602 83 350 940 62 403 566 1 040 747 4 690 537 8 815 91 159 18 070 091 150 097 778 8 635 180 - 462 32 108 54 158 1 823 2 608 10 430 246 7 420 036 34 849 184 960 296 505 83 123 685 61 164 484 888 211 4 624 893 2 930 7 774 559 703 1 730 614 2 351 579 - 151 372 6 065 956 230 30 524 516 090 12 009 1 080 46 097 227 255 1 239 082 152 536 65 644 Struktura prometa u distributivnoj trgovini prema djelatnosti koju poslovni subjekt obavlja u 2010. Trgovina na veliko ukljuèujuãi izvoz 54,9% Posredovanje u trgovini na veliko 0,2% Popravci i održavanje motornih vozila i Ostale djelatnosti motocikla 3,1% 0,7% 190 Trgovina na malo 41,1% 15.3. Trgovina na malo - pravne osobe 2001. Broj prodavaonica/ servisa Broj zaposlenih Promet u tisuæama kuna Promet na jednog zaposlenog u tis. kuna 6 440 27 581 17 896 680 649 Broj zaposlenih na jednu prodavaonicu 4 2002. 6 616 30 344 22 861 223 753 5 2003. 6 540 33 906 25 832 739 762 5 2004. 6 099 33 681 28 235 190 838 6 2005. 6 099 36 189 32 172 674 889 6 2006. 6 281 38 719 34 064 761 880 6 2007. 8 239 50 384 41 330 697 820 6 2008. 8 016 51 571 44 432 467 862 6 2009. 7 964 52 166 59 526 522 1 141 7 2010. 8 635 54 158 61 164 484 1 129 6 Struktura prometa u trgovini na malo prema trgovaèkim strukama u 2012. Ostale trgovaèke struke 23,0% Kozmetièki i toaletni proizvodi 3,9% Željezna roba, boje i staklo 4,4% Tekstil, odjevni predmeti, obuãa i kožni proizvodi 10,6% Motorna vozila 3,2% Motorna goriva i maziva 22,7% Nespecijalizirane prodavaonice pretežno živežnim namirnicama 29,4% Ostale nespecijalizirane prodavaonice 2,8% 191 15.4. Lanèani indeksi prometa u trgovini na malo 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. u tekuæim cijenama 118,4 109,9 114,9 108,2 114,0 108,6 86,2 95,0 97,1 101,1 u stalnim cijenama 116,3 107,4 113,5 105,7 110,1 - - - - - Lanèani indeksi prometa 15.5. Struktura prometa u trgovini na malo prema trgovaèkim strukama1) Ukupno 2010. 2011. 2012. 100,0 100,0 100,0 100,0 Motorna vozila 5,0 4,9 4,6 3,2 Dijelovi i pribor za motorna vozila 1,2 1,2 0,9 0,8 29,4 Nespecijalizirane prodavaonice pretežno živežnim namirnicama 23,3 24,4 30,4 Ostale nespecijalizirane prodavaonice 7,9 1,9 3,3 2,8 Ostale živežne namirnice u specijaliziranim prodavaonicama 0,5 0,7 0,7 1,5 Kruh, pecivo, tjestenine i slatkiši 0,6 0,6 0,5 0,5 Alkoholna i druga piæa 0,0 0,1 0,7 0,5 Duhanski proizvodi Motorna goriva i maziva 1) 2009. 1,5 1,6 1,3 3,2 22,2 24,5 22,3 22,7 Raèunala, periferne jedinice i softveri 0,0 0,0 0,3 0,2 Telekomunikacijska oprema, audio i video oprema 0,5 0,1 0,7 1,0 Tekstil, odjevni predmeti, obuæa i kožni proizvodi 10,6 10,9 13,8 11,2 Željezna roba, boje i staklo 5,5 6,1 5,0 4,4 Sagovi, prostiraèi, zidne i podne obloge 0,2 0,1 0,2 0,1 Elektrièni aparati za kuæanstvo 2,1 1,9 1,2 1,0 Namještaj, oprema za rasvjetu i drugi proizvodi za kuæanstvo 2,5 2,2 2,8 4,1 Knjige 1,3 1,2 0,9 0,7 Novine, papirnata roba i pisaæi pribor 3,8 3,7 1,7 1,8 Glazbeni i video zapisi 0,0 0,0 0,0 0,0 Sportska oprema, pribor i oprema za ribolov i kampiranje 0,2 0,4 0,8 0,8 Ostala trgovina na malo u specijaliziranim prodavaonicama 1,9 1,7 1,4 1,4 Ljekarne, medicinski i ortopedski proizvodi 2,9 3,0 3,0 3,2 Kozmetièki i toaletni proizvodi 4,0 3,9 4,0 3,9 Cvijeæe, sadnice, sjemenje, gnojivo, kuæni ljubimci 0,7 0,7 0,6 0,7 Rabljena roba i prodaja izvan prodavaonica 1,3 1,3 1,5 1,5 Podaci su prikazani prema trgovaèkim strukama bez obzira na djelatnost u kojoj je poslovni subjekt registriran. 192 15.6. Nominalni indeksi prometa uslužnih djelatnosti prema pretežnoj djelatnosti poslovnog subjekta Indeksi 2012. 2011. Djelatnosti NKD-a 2007. Ukupno usluge1) 98,0 G 45+46+47 Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala H 49+50+52 +53 Prijevoz i skladištenje I 55+56 97,9 101,5 Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane J 58+59+60 +61+62+63 98,6 Informacije i komunikacije 97,6 M 69+70+71 +73+74 Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti 94,6 N 78+79+80 +81+82 Administrativne i pomoæne uslužne djelatnosti 1)Vidjeti 103,5 metodološka objašnjenja Nominalni indeksi prometa uslužnih djelatnosti u 2012. 106 104 indeksi 102 100 98 96 94 92 Ukupno usluge G H I J M N djelatnosti NKD 2007. 193 15.7. Nominalni indeksi prometa trgovine na malo prema pretežnoj djelatnosti poslovnog subjekta Ukupan promet Promet od trgovine na malo 2009. 2010. 2011. 2012. 2009. 2010. 2011. 2012. 2008. 2009. 2010. 2011. 2008. 2009. 2010. 2011. Ukupno - - - - 87,0 96,2 99,3 101,1 97,1 102,4 47 Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima 80,9 97,4 103,1 96,9 86,2 95,0 47.11 Trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno hranom, piæima i duhanskim proizvodima 98,2 95,1 109,6 101,1 97,8 94,0 109,2 102,3 47.19 Ostala trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama 76,7 103,9 47.2 Trgovina na malo hranom, piæima i duhanskim proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama 101,7 57,1 97,1 77,0 114,8 55,9 100,7 99,6 100,9 99,1 98,8 90,9 99,9 99,5 47.3 Trgovina na malo motornim gorivima i mazivima 70,4 140,7 128,6 97,7 81,6 112,6 116,6 120,1 47.73 47.74 47.75 Ljekarne, trgovina na malo medicinskom i ortopedskom robom, kozmetièkim i toaletnim proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama 99,9 94,9 98,1 98,1 99,5 94,9 98,0 98,1 47.51 47.71 47.72 Trgovina na malo tekstilom, odjeæom, obuæom i proizvodima od kože u specijaliziranim prodavaonicama 121,0 89,3 95,2 101,8 86,0 90,2 88,6 99,0 47.43 47.52 47.54 47.59 47.63 Trgovina na malo audio i video opremom, željeznom robom, bojama i staklom, elektriènim aparatima za kuæanstvo, namještajem, opremom za rasvjetu, glazbenim i video zapisima itd. u specijaliziranim prodavaonicama 64,1 83,5 92,3 106,6 89,0 87,0 88,1 104,0 47.41 47.42 47.53 47.61 47.62 47.64 47.65 47.76 47.77 47.78 Trgovina na malo raèunalima, perifernim jedinicama i softverom, telekomunikacijskom opremom, sagovima, zidnim i podnim oblogama, knjigama, novinama, papirnatom robom, sportskom opremom, igrama i igraèkama, cvijeæem, sadnicama, sjemenjem, gnojivom, kuænim ljubimcima, satovima i nakitom te ostala trgovina na malo u specijaliziranim prodavaonicama 70,5 89,7 103,9 79,3 99,8 90,2 97,7 101,8 - 90,1 98,4 106,1 Ostale djelatnosti (izvan odjeljka 47) 194 - - - 98,7 15.8. Proljetni1) i ostali sajmovi i izložbe na prostoru Zagrebaèkog velesajma Broj sajmova Korišteni izložbeni prostor, u tis. m2 27 28 24 21 23 19 17 16 22 18 147 149 147 113 104 108 51 33 34,5 26 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 1) Izlagaèi Ukupno domaæi inozemni 6 787 6 711 6 091 4 930 5 193 4 540 3 264 2 413 2 573 2 071 3 754 3 458 3 044 2 619 2 732 2 263 1 821 1 376 1 499 1 147 3 033 3 253 3 047 2 311 2 461 2 277 1 443 1 037 1 074 924 Posjetitelji u tisuæama 433 574 325 409 217 399 191 198 197 181 Obuhvaæa veæi broj raznih specijaliziranih sajmova 15.9. Zagrebaèki meðunarodni jesenski velesajam Stalne prostorije sajma tis. m2 2003. 120 Korišteni izložbeni prostor u tisuæama m2 Ukupno po izlagaèima domaæi 36 Izlagaèi 30 Ukupno domaæi 1 558 918 inozemni Posjetitelji u tisuæama inozemni 6 640 99 2004. 120 31 25 6 1 372 643 729 88 2005. 120 31 26 5 1 307 642 665 76 2006. 90 26 22 4 1 162 570 592 69 2007. 90 19 15 4 820 399 421 56 2008. 90 10 8 2 566 245 321 45 2009. 90 4 3 1 402 190 212 30 20 2010. 90 4 3 1 254 167 87 2011. 90 1,5 1 0,5 204 155 49 8 2012. 90 3,5 3 0,5 499 439 60 14 195 16. Robna razmjena s inozemstvom 16.1. Ukupan izvoz i uvoz 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 26 499 553 IZVOZ u tisuæama kuna 22 349 548 23 562 472 24 440 919 20 645 486 22 782 647 23 673 608 u tisuæama EUR … … … 2 812 794 3 127 053 3 184 872 3 525 484 u tisuæama USD 3 835 460 4 413 462 5 004 474 3 924 522 4 135 377 4 442 105 4 520 983 72 708 720 UVOZ u tisuæama kuna 72 603 987 79 546 550 88 037 728 66 975 961 64 922 092 70 564 672 u tisuæama EUR … … … 9 122 247 8 910 948 9 491 920 9 672 077 u tisuæama USD 12 459 739 14 888 780 17 995 334 12 715 546 11 824 111 13 233 955 12 418 319 -50 254 439 -55 984 078 Saldo robne razmjene u tisuæama kuna -63 596 809 -46 330 475 -42 139 445 … … -6 309 453 -5 783 895 -6 307 048 -6 146 593 -8 624 279 -10 475 318 -12 990 860 -8 791 024 -7 688 734 -8 791 850 -7 897 336 u tisuæama EUR u tisuæama USD … -46 891 064 -46 209 167 16.2. Izvoz i uvoz prema sektorima SMTK-a1) u tisuæama EUR 2011. Ukupno Hrana i žive životinje Piæa i duhan Uvoz Izvoz Uvoz 3 184 872 9 491 920 3 525 484 9 672 077 193 765 672 269 208 208 711 190 117 737 58 108 107 789 63 477 230 375 60 663 269 189 56 827 1 152 198 3 249 746 1 317 998 3 572 960 17 333 56 474 16 137 55 707 Kemijski proizvodi 486 373 1 331 796 480 848 1 345 679 Proizvodi svrstani po materijalu 128 913 1 064 360 134 842 980 441 Strojevi i transportni ureðaji 687 696 1 923 907 767 212 1 840 688 Razni gotovi proizvodi 202 738 1 024 660 182 255 990 414 27 373 256 85 318 434 Sirove materije, osim goriva Mineralna goriva i maziva Životinjska i biljna ulja i masti Proizvodi i transakcije, nespomenuti 1) 2012. Izvoz Standardna meðunarodna trgovinska klasifikacija 196 16.3. Izvoz i uvoz prema NKD-u 2007. - proizvodni princip u tisuæama EUR IZVOZ 2010. Ukupno A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo B Rudarstvo i vaðenje 2011. UVOZ 2012. 2010. 2011. 2012. 3 127 053 3 184 872 3 525 484 8 910 948 9 491 920 9 672 077 83 284 63 705 73 722 200 473 190 993 207 504 128 930 83 142 95 521 1 775 803 1 933 151 1 982 737 C Preraðivaèka industrija 2 727 222 2 818 512 3 084 068 6 578 527 6 883 130 6 914 578 Proizvodnja prehrambenih proizvoda 171 187 184 324 188 196 568 349 576 354 599 872 Proizvodnja piæa 56 677 57 769 63 018 60 241 67 481 71 721 Proizvodnja duhanskih proizvoda 515 340 462 36 204 41 343 46 339 Proizvodnja tekstila 7 911 10 156 9 975 87 926 91 799 81 408 Proizvodnja odjeæe 30 939 27 614 23 083 263 590 275 199 262 059 Proizvodnja kože i srodnih proizvoda 8 988 10 589 8 612 115 628 122 325 121 871 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, 60 939 70 375 83 660 56 266 62 669 57 301 osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala Proizvodnja papira i proizvoda od papira 23 597 26 227 26 968 263 263 255 287 244 019 Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa 140 72 329 653 433 712 Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda 933 696 1 017 343 1 128 674 534 171 904 239 1 091 189 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda 215 910 168 092 125 021 730 618 724 414 722 015 Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda 285 080 331 396 377 517 491 062 534 303 547 519 i farmaceutskih pripravaka Proizvodnja proizvoda od gume i plastike 27 773 27 384 26 838 253 910 276 842 263 490 Proizvodnja ostalih nemetalnih 16 131 15 082 13 772 121 709 117 904 104 175 mineralnih proizvoda 26 901 39 865 92 157 297 508 295 554 284 301 Proizvodnja metala Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, 50 416 65 193 68 669 234 357 217 232 186 980 osim strojeva i opreme Proizvodnja raèunala te elektronièkih 123 044 115 510 183 642 754 439 663 587 692 306 i optièkih proizvoda 443 502 455 092 460 168 434 243 395 747 393 050 Proizvodnja elektriène opreme 68 294 72 222 77 743 483 733 487 254 446 516 Proizvodnja strojeva i ureðaja, d. n. Proizvodnja motornih vozila, prikolica 32 651 27 616 34 495 404 314 431 052 354 741 i poluprikolica 110 517 63 675 57 735 123 458 68 781 79 817 Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava 14 799 15 362 17 632 88 850 88 062 80 642 Proizvodnja namještaja 17 615 17 214 15 702 174 035 185 269 182 535 Ostala preraðivaèka industrija D Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša J Informacije i komunikacije M Struène znanstvene i tehnièke djelatnosti R Umjetnost, zabava i rekreacija 33 507 37 924 71 442 284 165 414 039 501 213 114 138 144 650 171 114 3 602 4 121 1 928 35 627 32 352 29 146 68 005 66 230 63 775 4 064 3 990 134 52 46 143 281 597 337 321 210 199 197 16.4. Izvoz i uvoz prema ekonomskim grupacijama zemalja u 2012. u tis. EUR Ukupno Zemlje EU struktura, % IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ 3 525 484 9 672 077 100,0 100,0 1 604 672 5 578 754 45,5 57,7 Zemlje EFTA-e 19 135 311 827 0,5 3,2 Zemlje CEFT-e 1 005 120 391 28,5 4,0 Zemlje OPEC-a 102 753 131 844 2,9 1,4 Ostale europske zemlje 316 669 1 329 639 9,0 13,7 Ostale azijske zemlje 121 908 1 578 803 3,5 16,3 Ostale afrièke zemlje 194 248 21 812 5,5 0,2 Ostale amerièke zemlje 149 618 324 643 4,3 3,4 Ostale oceanijske zemlje 11 361 3 188 0,3 0,1 Izvoz i uvoz prema ekonomskim grupacijama zemalja u 2012. IZVOZ Ostale zemlje 22,6% Zemlje OPEC-a 2,9% Zemlje CEFT-e 28,5% Zemlje EU 45,5% Zemlje EFTA-e 0,5% UVOZ Ostale zemlje 33,7% Zemlje EU 57,7% Zemlje OPEC-a 1,4% Zemlje CEFT-e 4,0% 198 Zemlje EFTA-e 3,2% 17. Ugostiteljstvo 17.1. Ugostiteljska poduzeæa/trgovaèka društva Poduzeæa/ trgovaèka društva1) Zaposleni Sjedala Promet u tisuæama kuna 2004. 269 7 053 43 973 1 250 986 2005. 248 6 672 43 205 1 383 114 2006. 238 7 395 45 867 1 547 666 2007. 233 6 968 46 500 1 656 761 2008. 241 6 923 44 105 1 677 682 2009. 251 6 949 46 879 1 645 050 Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i piæa prema NKD 2007. - ukupno 254 6 710 - 1 694 033 98 3 310 - 912 533 156 3 400 - 781 500 2010. I 55 Smještaj 56 Djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i piæa Vidjeti Metodološka objašnjenja Promet ugostiteljskih poduzeãa/trgovaèkih društava 2004. - 2010. 1 800 1 600 1 400 1 200 u mil. kuna 1) 1 000 800 600 400 200 0 2004. 2005. 2006. Ukupan promet 2007. Hrana i napici 2008. 2009. 2010. Smještaj (noãenja) 199 17.2. Promet ugostiteljskih poduzeæa/trgovaèkih društava prema vrstama usluga u tisuæama kuna Ukupno Hrana i napici Alkoholna i Smještaj bezalkoholna (noæenja) piæa Ostali promet 2004. 1 250 986 541 849 209 640 428 240 71 257 2005. 1 383 114 603 599 216 484 491 402 71 629 2006. 1 547 666 644 748 242 629 568 572 91 717 2007. 1 656 761 700 493 254 729 605 532 96 007 2008. 1 677 682 733 999 251 536 589 588 102 559 2009. 1 645 050 757 580 261 504 529 822 96 144 1 694 033 796 198 265 508 536 884 95 443 55 Smještaj 912 533 219 022 88 005 525 624 79 882 56 Djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i piæa 781 500 577 176 177 503 11 260 15 561 2010. I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i piæa prema NKD 2007. ukupno Struktura prometa ugostiteljskih poduzeãa/trgovaèkih društava prema vrstama usluga u 2010. Ostali promet 5,6% Smještaj (noãenja) 31,7% Alkoholna i bezalkoholna piãa 15,7% 200 Hrana i napici 47,0% 17.3. Ugostiteljska poduzeæa/trgovaèka društva i ugostitelji obrtnici Poslovne jedinice Zaposleni Sjedala Promet u tisuæama kuna 2005. Poslovne jedinice ugostiteljskih poduzeæa / trgovaèkih društava Poslovne jedinice ugostitelja obrtnika 338 1 973 5 168 6 021 28 434 66 715 1 101 625 817 238 2006. Poslovne jedinice ugostiteljskih poduzeæa / trgovaèkih društava Poslovne jedinice ugostitelja obrtnika 341 2 043 5 815 6 488 30 639 76 971 1 210 817 854 197 2007. Poslovne jedinice ugostiteljskih poduzeæa / trgovaèkih društava Poslovne jedinice ugostitelja obrtnika 329 1 871 5 456 5 454 32 329 66 086 1 310 673 767 826 2008. Poslovne jedinice ugostiteljskih poduzeæa / trgovaèkih društava Poslovne jedinice ugostitelja obrtnika 307 1 977 5 321 5 619 31 004 68 209 1 348 413 859 117 2009. Poslovne jedinice ugostiteljskih poduzeæa / trgovaèkih društava Poslovne jedinice ugostitelja obrtnika 327 2 191 5 526 5 622 33 478 82 032 1 316 542 850 897 17.4. Poslovne jedinice ugostiteljskih poduzeæa/trgovaèkih društava prema vrstama ugostiteljskih objekata 2009. Poslovne jedinice Zaposleni Promet u tisuæama kuna 1 316 542 313 4 855 1 246 769 1 814 643 698 39 1 686 616 837 82 19 254 10 76 14 158 Poslovne jedinice Zaposleni 327 5 526 Objekti iz skupine hoteli 40 Kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj 11 Ukupno Ostali objekti za smještaj 2010. Promet u tisuæama kuna 9 66 12 996 7 44 11 239 Objekti iz skupine restorani 101 1 391 405 673 99 1 326 393 356 Objekti iz skupine barovi 122 417 81 781 152 1 271 120 274 44 1 037 153 140 6 35 90 905 - 719 - - 417 - Ketering objekti Uprava i pomoæne službe 201 17.5. Ugostitelji obrtnici prema pretežnoj ugostiteljskoj djelatnosti Promet u tisuæama kuna Radnje Zaposleni Sjedala 2 161 1 973 2 043 1 871 1 977 5 983 6 021 6 488 5 454 5 619 73 804 66 715 76 970 66 086 68 209 736 678 817 238 854 197 767 826 859 117 2 191 2 135 56 5 622 5 565 57 82 032 82 032 - 850 899 845 009 5 890 56.1 Djelatnosti restorana i ostalih objekata za pripremu i usluživanje hrane Ukupno Djelatnost u ugostiteljstvu Ostale djelatnosti 584 554 30 1 711 1 680 31 26 161 26 161 - 246 525 244 666 1 859 56.3 Djelatnosti pripreme i usluživanja piæa Ukupno Djelatnost u ugostiteljstvu Ostale djelatnosti 1 530 1 504 26 3 707 3 681 26 55 173 55 173 - 575 721 571 690 4 031 77 77 204 204 698 698 28 653 28 653 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i piæa prema NKD 2007. - ukupno Djelatnost u ugostiteljstvu Ostale djelatnosti Ostalo1) Ukupno Djelatnost u ugostiteljstvu 1) Ostalo: 55.1 Hoteli i slièan smještaj; 55.2 Odmarališta i slièni objekti za kraæi odmor; 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje; 55.9 Ostali smještaj; 56.2 Djelatnosti keteringa i ostale djelatnosti pripreme i usluživanja hrane 202 18. Turizam 18.1. Kapaciteti za smještaj turista prema vrstama objekata, stanje 31. kolovoza 2010. Objekti Sobe1) Ukupno Kolektivni smještajni kapaciteti Hoteli - ukupno Hoteli ***** Hoteli **** Hoteli *** Hoteli ** 2011. 2012. PosteljePosteljePosteljeObjekti Sobe1) Objekti Sobe1) ukupno2) ukupno2) ukupno2) 68 6 045 12 207 69 6 110 11 888 88 5 189 11 000 68 45 3 12 21 9 5 856 3 759 806 1 510 936 507 11 801 6 696 1 588 2 370 1 685 1 053 69 45 3 11 23 8 5 868 3 866 864 1 463 1 074 465 11 356 6 829 1 501 2 405 1 963 960 88 48 3 11 27 7 4 828 3 831 864 1 473 1 228 266 10 217 6 660 1 501 2 409 2 226 524 Sobe za iznajmljivanje 3 35 68 3 35 66 8 48 97 Hosteli 9 232 716 9 246 760 19 326 1 141 11 1 830 4 321 12 1 721 3 701 13 623 2 319 - 189 406 - 242 532 - 361 783 - 189 406 - 242 532 - 361 783 Ostali objekti za smještaj3) Privatni smještajni kapaciteti Kuæanstva - sobe, apartmani, kuæe za odmor 1) Ukljuèeni apartmani i mjesta za kampiranje Stalne i pomoæne postelje 3) Turistièki apartmani, pansioni, kampovi, apartmani, studio apartmani, prenoèišta, uèenièki i studentski domovi, spavaæi i kušet-vagoni. 2) Broj dolazaka turista 800 000 700 000 dolasci turista 600 000 500 000 400 000 300 000 200 000 100 000 0 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. Ukupno 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Inozemni 203 18.2. Dolasci i noæenja turista prema vrstama objekata za smještaj turista 2011. noæenja dolasci ukupno inozemni ukupno inozemni Ukupno Kolektivni smještajni kapaciteti Hoteli - ukupno Hoteli ***** Hoteli **** Hoteli *** Hoteli ** Sobe za iznajmljivanje Hosteli 1) 2012. noæenja dolasci ukupno inozemni ukupno inozemni 730 945 551 043 1 183 125 884 055 767 366 590 538 1 245 669 963 863 716 254 540 222 1 141 435 854 553 748 832 576 972 1 185 374 920 422 587 581 116 428 242 744 166 810 61 599 460 633 105 113 198 995 117 081 39 444 611 192 120 469 254 646 183 065 53 012 491 502 109 687 214 299 132 155 35 361 955 651 187 852 408 029 254 765 105 005 745 024 171 740 340 380 179 578 53 326 989 030 199 182 428 812 287 893 73 143 803 861 183 437 364 243 209 786 46 395 5 001 2 088 7 724 4 157 5 781 2 590 9 158 5 205 49 727 34 423 90 601 53 317 53 326 36 794 97 708 57 827 Ostali objekti za smještaj1) 73 945 43 078 87 459 52 055 78 533 46 086 89 478 53 529 Privatni smještajni kapaciteti Kuæanstva - sobe, apartmani, kuæe za odmor 14 691 10 821 41 690 29 502 18 534 13 566 60 295 43 441 14 691 10 821 41 690 29 502 18 534 13 566 60 295 43 441 Turistièki apartmani, pansioni, kampovi, apartmani, studio apartmani, prenoèišta, uèenièki i studentski domovi spavaæi i kušet-vagoni. Broj ostvarenih noãenja turista 1 400 000 noãenja 1 200 000 1 000 000 800 000 600 000 400 000 200 000 0 2003. 2004. 2005. 2006. Ukupno 204 2007. 2008. Inozemni 2009. 2010. 2011. 2012. 18.3. Dolasci i noæenja turista prema zemlji prebivališta 2009. noæenja dolasci 2010. noæenja dolasci 2011. noæenja dolasci 2012. noæenja dolasci UKUPNO 633 517 1 047 937 666 106 1 085 597 730 945 1 183 125 767 366 1 245 669 Domaæi 184 670 292 016 177 252 284 556 179 902 299 070 176 828 281 806 Inozemni 448 847 755 921 488 854 884 055 590 538 963 863 801 041 551 043 Austrija 31 093 44 990 29 795 42 544 29 435 43 019 32 282 46 119 Belgija 6 426 11 100 6 997 11 869 7 196 11 486 8 085 13 777 Bosna i Hercegovina 19 427 31 642 20 360 30 862 21 102 32 932 21 099 35 028 Bugarska 16 001 20 466 14 323 18 135 17 915 22 427 17 467 22 625 Crna Gora 2 016 3 771 2 945 5 979 3 423 6 342 3 580 7 178 Èeška 6 130 11 066 6 185 10 669 6 393 11 093 6 533 11 190 Danska 4 095 7 749 4 074 7 830 4 397 7 609 4 122 7 319 Francuska 23 118 37 303 23 075 35 598 26 987 42 511 26 080 42 024 Italija 28 365 47 917 29 306 47 916 31 833 53 491 32 701 56 583 Maðarska 9 779 16 322 10 304 16 986 10 389 15 536 10 794 17 108 Makedonija 7 231 11 684 7 064 11 554 7 286 11 340 6 010 10 589 Nizozemska 11 437 20 317 11 673 20 439 12 256 19 496 14 370 23 254 Norveška 2 316 4 431 3 517 6 020 3 447 6 473 3 521 6 236 Njemaèka 43 542 79 754 43 414 71 855 48 022 76 412 52 514 81 084 Poljska 9 194 13 907 12 411 17 304 15 287 21 249 16 236 22 403 Portugal 5 961 9 529 5 473 8 134 6 634 9 482 5 342 8 975 Rumunjska 6 465 10 516 6 482 10 265 8 015 13 053 7 820 13 289 Rusija 6 949 15 004 10 755 20 947 11 581 20 886 12 488 23 387 Slovaèka 3 000 5 763 3 507 6 214 3 811 6 668 3 726 6 439 Slovenija 12 336 17 852 12 693 17 802 15 458 22 189 15 499 22 644 Srbija 16 650 28 126 17 741 29 385 18 950 31 336 19 359 32 966 Španjolska 38 641 25 271 39 313 28 915 44 841 30 309 47 761 25 328 Švedska 5 851 10 503 6 389 10 455 6 694 11 040 7 004 11 945 Švicarska 16 117 21 099 17 168 21 956 17 949 23 511 19 103 24 320 5 072 9 356 6 295 11 230 8 498 14 494 9 978 18 053 Ujedinjena Kraljevina Turska 16 724 34 355 18 703 36 768 22 807 42 895 23 732 46 061 Ostale europske zemlje 16 514 32 391 20 405 41 581 22 834 42 800 24 338 46 982 7 661 13 981 8 927 15 549 11 928 21 036 12 061 21 561 25 507 31 911 22 253 28 860 20 852 27 720 23 403 31 387 18 356 Australija Japan 6 749 12 523 8 030 14 252 8 539 15 097 9 949 SAD Kanada 24 321 48 721 31 427 57 652 31 820 57 951 33 693 64 056 Ostale izvaneuropske zemlje 27 529 52 559 38 248 69 590 58 996 94 720 82 321 132 284 205 18.4. Naèin dolaska turista prema vrstama objekata 2009. dolasci noæenja 2010. dolasci noæenja 2011. dolasci noæenja 2012. dolasci noæenja Ukupno 633 517 1 047 937 666 106 1 085 597 730 945 1 183 125 767 366 1 245 669 Individualno 528 387 866 464 550 462 874 465 554 775 892 335 567 521 911 406 Kolektivni smještajni kapaciteti 518 163 836 429 538 713 840 463 540 342 851 377 549 842 852 636 Privatni smještajni kapaciteti Domaæi turisti 30 035 11 749 34 002 14 433 40 958 17 679 58 770 164 080 241 034 156 094 230 870 154 150 243 142 144 159 215 961 Kolektivni smještajni kapaciteti 160 779 231 953 152 613 219 864 150 325 231 210 139 265 199 292 Privatni smještajni kapaciteti Inozemni turisti 3 301 9 081 3 481 11 006 3 825 11 932 4 894 16 669 364 307 625 430 394 368 643 595 400 625 649 193 423 362 695 445 Kolektivni smještajni kapaciteti 357 384 604 476 386 100 620 599 390 017 620 167 410 577 653 344 Privatni smještajni kapaciteti Organizirano 6 923 20 954 8 268 22 996 10 608 29 026 12 785 42 101 105 130 181 473 115 644 211 132 176 170 290 790 199 845 334 263 Kolektivni smještajni kapaciteti 105 054 181 198 115 580 210 861 175 912 290 058 198 990 332 738 Privatni smještajni kapaciteti Domaæi turisti Kolektivni smještajni kapaciteti Privatni smještajni kapaciteti Inozemni turisti Kolektivni smještajni kapaciteti Privatni smještajni kapaciteti 206 10 224 76 275 64 271 258 732 855 1 525 20 590 50 982 21 158 53 686 25 752 55 928 32 669 65 845 20 578 50 954 21 130 53 587 25 707 55 672 32 595 65 660 12 28 28 99 45 256 74 185 84 540 130 491 94 486 157 446 150 418 234 862 167 176 268 418 84 476 130 244 94 450 157 274 150 205 234 386 166 395 267 078 64 247 36 172 213 476 781 1 340 19. Komunalne djelatnosti 19.1. Javna vodovodna i kanalizacijska mreža, te javna toplana po naseljima Naselja Javna Javna vodovodna kanalizamreža cijska mreža Javna toplana Naselja Naselje ili dio naselja ima (+) ili nema (-) Adamovec Belovar Blaguša Botinec Brebernica Brezovica Budenec Buzin Cerje Demerje Desprim Dobrodol Donji Èehi Donji Dragonožec Donji Trpuci Drenèec Drežnik Brezovièki Dumovec Ðurðekovec Gajec Glavnica Donja Glavnica Gornja Glavnièica Goli Breg Goranec Gornji Èehi Gornji Dragonožec Gornji Trpuci Granèari Havidiæ Selo Horvati Hrašæe Turopoljsko Hrvatski Leskovac Hudi Bitek Ivanja Reka 1) + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + - stanje krajem 2012. Javna Javna Javna vodovodna kanalizatoplana mreža cijska mreža Naselje ili dio naselja ima (+) ili nema (-) Jesenovec Ježdovec Kašina Kašinska Sopnica Kuèilovina Kuæanec Kupineèki Kraljevec Lipnica Luèko Lužan Mala Mlaka Markovo Polje Moravèe Odra Odranski Obrež Paruževina Planina Donja Planina Gornja Popovec Prekvršje Prepuštovec Sesvete Soblinec Starjak Strmec Šašinovec Šimunèevec Veliko Polje Vuger Selo Vugrovec Donji Vugrovec Gornji Vurnovec Zadvorsko Zagreb1) Žerjavinec + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + - + - Naselje Zagreb èini gotovo 90% stanovnika Grada Zagreba Izvor: Gradski ured za prostorno ureðenje, zaštitu okoliša, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet i Zagrebaèki holding d.o.o. Podružnica Vodoopskrba i odvodnja 207 19.2. Javni vodovod Rezervoari Dužina cjevovoda u km 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2 136 2 164 2 185 2 203 2 264 2 328 2 341 2 343 2 349 2 358 broj zapremina u tis. m3 24 29 29 30 33 23 28 28 29 30 Broj prikljuèaka Ukupno dignuto vode Gubitak u mreži Isporuèeno vode kuæanUkupno stvima gospo- ostalim kodarstvu risnicima u tisuæama m3 106,5 106,6 108,9 109,3 112,1 106,7 112,6 112,6 116,5 116,7 71 803 73 376 74 056 77 533 77 615 78 822 79 601 80 234 80 742 81 742 127 626 122 201 118 057 117 220 115 954 114 082 112 628 112 891 113 549 113 289 52 374 49 768 48 170 51 143 50 067 47 376 47 107 52 416 53 888 53 435 75 252 72 433 69 887 66 077 65 887 63 078 61 883 60 475 59 661 59 854 48 196 46 711 45 633 45 512 46 232 44 408 44 560 44 635 44 698 43 901 23 306 21 148 19 535 19 366 18 287 17 274 16 105 14 468 13 667 14 652 3 750 4 574 4 719 1 199 1 368 1 396 1 218 1 372 1 296 1 301 19.3. Javna kanalizacija Dužina kanalizacijske mreže, u km 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Ukupno kolektori ostala kanaliz. mreža 1 504,5 1 520,2 1 533,4 1 564,8 1 601,0 1 631,0 1 648,0 1 798,0 1 818,0 1 835,0 190,7 193,4 195,9 197,3 205,0 205,0 213,0 213,0 223,0 223,0 1 313,8 1 326,8 1 337,5 1 367,5 1 396,0 1 426,0 1 435,0 1 585,0 1 595,0 1 612,0 Kanalizacijski prikljuèci Broj uliènih slivnika 60 753 61 550 62 482 63 826 65 375 68 023 69 007 69 007 69 017 69 480 45 197 45 497 45 830 45 900 46 800 47 580 50 000 50 000 54 500 55 000 19.4. Opskrba grada toplinskom energijom 2006. Tehnološka para - ukupno, isporuèeno u tonama Ogrjevna toplina - ukupno, isporuèeno u MWh Grijanje stanova preko toplana i kotlovnica u stambenim èetvrtima - broj stanova - površina stanova u m2 - isporuèena ogrjevna toplina, u MWh 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 440 038 436 396 483 056 436 713 439 492 421 442 423 592 1 476 211 1 382 243 1 450 319 1 467 511 1 541 188 1 480 396 1 421 100 90 673 91 273 92 146 92 476 92 793 92 998 93 389 4 958 610 4 988 700 5 038 332 5 060 119 5 079 093 5 094 071 5 116 191 1 098 828 1 028 404 1 072 378 1 082 687 1 127 910 1 084 142 1 039 351 Izvor: HEP - Toplinarstvo d.o.o. 208 MWh reflektor natrij javna rasvjeta reflektor gospodarstvo natrijevih kuæanstva fluorescentnih Broj rasvjetnih mjesta na ulicama i trgovima Potrošeno Broj potrošaæa zraènih podzemnih kabela Dužina elektriènih vodova u km Proizvedeno el. energ. u MWh 19.5. Elektrièna energija 2003. 4 943 4 597 1 786 701 897 292 1 416 025 78 152 352 126 312 69 534 14 572 2004. 4 978 4 619 1 967 756 964 986 1 467 993 83 282 358 843 312 69 900 14 610 2005. 4 992 4 811 1 753 874 989 275 1 551 762 85 428 365 537 312 70 200 14 640 2006. 5 071 4 815 1 745 411 1 064 925 1 671 999 87 985 374 134 312 95 000 14 686 2007. 5 316 4 820 1 975 521 1 002 752 1 773 012 86 904 383 584 312 115 000 14 704 2008. 5 477 4 821 1 945 680 986 827 1 774 537 85 586 385 013 312 120 000 14 710 2009. 5 490 3 684 1 963 068 1 022 805 1 793 267 97 199 408 891 312 121 100 14 721 2010. 5 584 3 672 2 432 016 1 041 659 1 781 478 88 172 414 150 312 122 250 14 750 2011. 4 993 3 658 2 455 031 1 024 869 1 767 275 84 923 416 075 328 122 500 14 785 2012. 4 994 3 648 2 333 638 1 016 819 1 700 151 85 663 417 664 338 123 000 14 810 19.6. Plin Distributivna mreža plinovoda, u km Broj prikljuèenih potrošaèa plina Distribucija plina kuæanstva Ukupno poduzetništvo Ukupno kuæanstva Broj javnih poduzetništvo rasvjetnih mjesta u 000 m3 2003. 2 225 384 082 233 361 150 721 172 195 163 488 8 707 189 2004. 2 412 374 562 235 558 139 004 182 915 173 805 9 110 231 2005. 2 553 400 601 252 123 148 478 193 808 183 788 10 020 232 2006. 2 701 383 635 237 468 146 167 205 758 194 632 11 126 239 2007. 2 773 366 080 227 949 138 131 219 289 206 748 12 541 239 2008. 2 868 396 781 249 502 147 279 231 291 219 307 11 984 239 2009. 2 893 410 455 268 321 142 134 243 492 231 160 12 332 239 2010. 2 904 427 467 267 510 159 957 248 393 235 925 12 468 247 2011. 2 929 392 793 249 189 143 604 253 626 232 182 21 444 239 1 259 255 588 234 126 21 462 239 u 000 000 kWh 2012. 2 945 3 510 2 251 Od 1. sijeènja 2012. koristi se mjerna jedinica kWh, prema odredbama Pravilnika o organizaciji tržišta prirodnog plina (NN, 126/10., 128/11.) i Opæih uvjeta za opskbu prirodnim plinom (NN, 43/09.). 209 19.7. Parkovi, ostale zelene površine, drvoredi i javna djeèja igrališta Travnate površine1) Parkovi1) površina, tis. m2 broj 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 1) Podaci se površina, tis. m2 Botanièki vrtovi površina, broj tis. m2 Zoološki vrt površina, tis. m2 broj 52 670 8 857 2 72 51 657 8 995 2 72 44 573 9 126 2 72 44 573 9 334 2 72 44 573 9 839 2 72 45 592 9 977 2 72 45 592 10 108 2 72 45 592 10 285 2 72 45 592 10 285 2 72 45 592 10 319 2 72 odnose na površine koje održava "Zrinjevac" d.o.o. 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 70 70 70 70 70 70 70 70 70 70 Drvoredi1) Javna djeèja igrališta1) dužina, km broj 156 156 159 163 164 176 180 193 200 206 368 380 440 442 454 467 529 570 570 580 19.8. Parkovi na gradskom podruèju1) Naziv parka Površina u m2 Park mladenaca Park V. Majera Ribnjak Cerje Krešimirov trg Park stara Trešnjevka Prisavlje - Boæarski dom Kašina Park Brezje Tomislavov trg Park ispred Mirogoja Rapski park Vugrovec Maksimirska - Hondlova park Strossmayerov trg 69 313 45 593 41 709 29 926 23 057 22 100 21 347 20 626 18 000 17 755 16 131 16 024 15 646 14 499 14 102 1) stanje krajem 2012. Površina u m2 Naziv parka Park Dubec 13 000 OŠ Sesvete 12 600 Trg N. Š. Zrinskog 12 540 Park Dubrava 12 166 Maruliæev trg 12 135 Rokov perivoj 10 878 Park naselje Trnovèica 10 078 Poljanice park 10 000 Park Mladosti 9 459 Trg Francuske republike 9 006 Svaèiæev trg 8 605 Mažuraniæev trg 7 715 Švarcova - Petrova - Rendiæeva 7 557 Jurjevska 6 957 SŠC Sesvete 6 234 Površina u m2 Naziv parka Trg Dragutina Domjaniæa Park Kapucinska - Pljevljanska Moravèe Hercegovaèka Starèeviæev trg Zeleni trg Avenija Vukovar 235 Domagojeva 17-19 Bosanska Žerjavinec Moslavaèki trg Joševski park Trešnjevaèki trg Park Bartola Kašiæa Jagiæeva 5 620 5 537 4 861 3 953 3 920 3 915 3 785 3 618 3 500 3 473 3 421 3 272 3 237 3 095 1 884 Parkovi koje održava Zrinjevac d.o.o. 19.9. Tržnice 2003. Broj tržnica 22 2 Površina u m - ukupno 2004. 2005. 22 22 2006. 22 2007. 2008. 2009. 22 22 22 2010. 22 2011. 22 2012. 22 124 099 124 099 124 099 124 099 124 099 124 099 124 099 124 099 124 099 124 099 Obraðena površina u m2 124 099 124 099 124 099 124 099 124 099 124 099 124 099 124 099 124 099 124 099 Pokrivena površina u m2 Broj klupa (stolova) 2 Površina klupa u m Prodavaonice na tržnicama 210 38 648 38 648 38 648 38 648 38 648 38 648 38 648 38 648 38 648 38 648 4 092 4 128 4 076 2 823 4 105 4 105 4 116 4 116 4 116 4 116 8 184 8 256 8 152 8 138 8 210 8 210 8 232 8 232 8 232 8 232 626 626 626 584 584 584 584 584 584 584 19.10. Bazeni 2003. 2004. 2005. 14 17 17 6 698 8 297 258 255 Broj bazena 2 Površina bazena u m Broj kupaèa u tisuæama 1) 2006. 2007. 2008. 2009. 17 17 16 16 8 297 8 297 8 297 8 247 353 357 359 373 2010. 2011. 2012. 16 16 16 8 247 8 247 8 247 8 247 311 320 330 313 Od 2003. godine 2 bazena nisu u funkciji 19.11. Groblja Groblja Groblja koja su opskrbljena vodom pod parkom pod grobnim mjestima pod stazama, putovima Grobna mjesta s rashladnim ureðajem bez rashladnih ureðaja broj odara Broj odara u krematoriju Crkve Kapele javni vodovod pumpe povezanu s javnom kanalizacijskom mrežom povezanu sa septièkom jamom, otvorenim kanalom, rijekom Groblja koja imaju kanalizaciju broj Mrtvaènice 25 28 28 28 28 28 28 323 900 360 015 406 305 393 071 398 311 398 709 394 009 832 064 859 113 860 383 883 620 907 658 912 914 917 314 359 825 363 081 387 952 390 762 399 927 401 504 401 804 149 306 152 526 166 408 171 533 178 162 179 622 181 022 7 6 14 24 19 19 20 15 20 7 3 1 1 1 48 52 47 48 40 40 41 2 2 2 2 2 2 2 21 22 22 22 22 22 22 2 2 2 2 2 2 2 17 18 20 20 22 22 22 2 2 1 1 3 3 1 8 8 10 10 13 13 13 11 11 10 10 7 7 7 površina, m2 1997. 2001. 2004. 2007. 2010. 2011. 2012. 19.12. Groblja: Mirogoj, Miroševac i Krematorij s Gajem urni 1970. 1980. 1990. 2000. 2005. 2010. 2011. 2012. Broj groblja Površina, ha Broj grobova Pokopani od osnivanja groblja Kremirani od osnivanja groblja 2 2 3 3 3 3 3 3 92,1 99,1 118,6 126,8 129,8 131,8 131,8 131,8 51 533 74 379 91 362 108 682 115 592 119 974 120 701 121 450 246 307 293 978 345 379 404 947 431 882 460 330 465 671 471 118 ... ... ... 35 063 51 738 72 088 76 432 80 884 Groblje Mirogoj otvoreno je 1. XI. 1876. godine, a prvi ukopani bio je pokojnik Miroslav Singer, Krematorij je otvoren 30. I. 1986. godine, a ukop u Gaju urni zapoèeo je 4. IV. 1986. godine. Gradsko groblje Miroševac otvoreno je 1953. godine. 211 20. Kakvoæa i zaštita prirode i okoliša 20.1. Zaštiæena prirodna podruèja Kategorija/ potkategorija zaštite1) Naziv zaštiæenog podruèja Površina, ha Godina proglašenja Nacionalna zaštiæenim ekološka podruèjem mreža2) Park prirode Medvednica 3) 8 439,00 1981. dio 130,00 175,73 23,41 90,93 186,79 101,01 20,00 1963. 1963. 1963. 1963. 1963. 1963. 1963. dio dio dio dio dio dio dio 262,69 477,45 75,00 1975. 1977. 1991. dio dio dio - 1979. dio - 1964. - 2,49 4,70 1969. 1971. - 0,86 3,11 0,50 316,00 3,50 0,146 3,02 5,00 2,08 2,50 0,01 2,40 0,69 0,85 2,10 1948. 1960. 1963. 1964. 1970. 1970. 1970. 1970. 1970. 1971. 1998. 2000. 2000. 2000. 2000. - - 1998. - Posebni rezervat -šumske vegetacijeBabji zub - Ponikve (dio PP Medvednica) Bliznec - Šumarev Grob (dio PP Medvednica) Graèec - Lukovica - Rebar (dio PP Medvednica) Mikuliæ potok - Vrabeèka gora (dio PP Medvednica) Pušinjak - Goršèica (dio PP Medvednica) Rauchova lugarnica - Desna Trnava (dio PP Medvednica) Tusti vrh - Kremenjak (dio PP Medvednica) Znaèajni krajobraz Lipa na Medvednici (dio PP Medvednica) Goranec na obroncima Medvednice Savica Spomenik prirode - geomorfološki Spilja Veternica (dio PP Medvednica) - rijetki primjerak drveæa Javor - klen (Acer campestre), Cerje Spomenik parkovne arhitekture - botanièki vrt Botanièki vrt Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Botanièki vrt Prirodoslovno-matematièkog fakulteta - park Park u Jurjevskoj ulici 27 Mallinov park Leustekov park Park Maksimir Park kralja Tomislava Park u Jurjevskoj ulici 30 Park Zrinjevac Park Ribnjak Park Josipa Jurja Strossmayera Park uz dvorac Junkoviæ Vrt zgrade u Prilazu Gjure Deželiæa Park kralja Petra Krešimira IV Park kralja Petra Svaèiæa Park Opatovina Perivoj srpanjskih žrtava - pojedinaèno stablo - Obalni mamutovac (Sequoia sempervirens) na Paunovcu 7 1) 2) 3) Temeljem zakona o zaštiti prirode (NN, 70/05. i 139/08.) Temeljem Uredbe o proglašenju ekološke mreže (NN, 109/07.) Ukupna površina Medvednice 17 938 ha Izvor: Ministarstvo zaštite okoliša i prirode - Uprava za zaštitu prirode 212 2 Oneèišæenje N OP(%) C SO2 (µg/m3) 366 100,0 Dim (µg/m3) 366 100,0 NO2 (µg/m3) 366 100,0 50 48 6 171 92 O3 (µg/m3) 347 94,8 36 29 6 108 91 32 26 2 139 90 1,1 16 C50 Cm CM 0,5 0 18,6 1 84 11 C98 6,6 56 PM10 (µg/m3) 365 99,7 Pb u PM10 (µg/m3) 358 97,8 0,008 0,006 0,001 0,058 0,029 Mn u PM10 (µg/m3) 358 97,8 0,008 0,007 0,002 0,032 0,016 Cd u PM10 (ng/m3) 358 97,8 0,252 0,184 0,026 1,443 1,036 3 As u PM10 (ng/m ) 358 97,8 0,689 0,407 0,084 5,521 2,927 Ni u PM10 (ng/m3) 358 97,8 1,282 1,197 0 4,306 3,624 Cu u PM10 (µg/m3) 358 97,8 0,019 0,017 0,006 0,088 0,042 Fe u PM10 (µg/m3) 358 97,8 0,473 0,437 0,106 1,447 0,943 Zn u PM10 (µg/m3) 358 97,8 NH3 (µg/m3) 366 100,0 PM2,5 (µg/m3) 361 98,6 0,029 0,024 0,007 7,2 5,9 0,6 21 15 0,120 0,091 31,4 4 20,0 108 68 2 Oneèišæenje N OP(%) C CM 72 136 C>GV Ukupna taložna tvar (UTT) (mg/m2 d) 12 100,0 As u UTT (µg/m2 d) 12 100,0 0,43 0,86 Pb u UTT (µg/m2 d) 12 100,0 4,97 7,73 Cd u UTT (µg/m2 d) 12 100,0 0,66 6,78 Ni u UTT (µg/m2 d) 12 100,0 2,33 3,65 Tl u UTT (µg/m2 d) 12 100,0 0,014 0,023 Tl u UTT Ni u UTT Cd u UTT Pb u UTT As u UTT UTT PM2,5 NH3 Ni u PM10 As u PM10 Cd u PM10 Mn u PM10 Pb u PM10 PM10 O3 NO2 SO2 Oneèišæenje Dim 2 I kategorija C<GV II kategorija C>GV 1) Vidjeti oznake i kratice iza tablice 20.19 (str. 219) 213 20.5. Koncentracije oneèišæenja u zraku na mjernoj postaji na Ksaverskoj cesti u 2012.1) - sumarni rezultati Oneèišæenje N OP(%) C C50 Cm CM C98 SO2 (µg/m3) 366 100,0 5,7 5,1 0 25,3 14,8 Dim (µg/m3) 366 100,0 5 4 1 22 16 NO2 (µg/m3) 366 100,0 36 34 2 107 79 43 40 1 186 135 O3 (µg/m3) 366 100,0 CO (mg/m3) 366 100,0 PM10 (µg/m3) 366 100,0 0,5 27 0,4 0,2 22 2,1 4 143 1,3 89 Pb u PM10 (µg/m3) 364 99,5 0,007 0,004 0,001 0,056 0,026 Mn u PM10 (µg/m3) 364 99,5 0,005 0,005 0,001 0,072 0,013 Cd u PM10 (ng/m3) 364 99,5 0,177 0,133 0,020 0,985 0,741 As u PM10 (ng/m3) 364 99,5 0,518 0,305 0,064 3,839 2,303 Ni u PM10 (ng/m3) 364 99,5 0,895 0,766 0 8,050 3,552 Cu u PM10 (µg/m3) 364 99,5 0,014 0,010 0,002 0,314 0,058 Fe u PM10 (µg/m3) 364 99,5 0,279 0,249 0,066 0,877 0,620 Zn u PM10 (µg/m3) 364 99,5 0,021 0,016 0,005 0,308 0,062 Sulfati u PM10 (µg/m3) 364 99,5 3,15 2,12 0,43 20,45 12,47 Nitrati u PM10 (µg/m3) 364 99,5 2,60 1,38 0,01 17,82 10,96 Kloridi u PM10 (µg/m3) 364 99,5 0,14 0,07 0 2,25 0,79 (ng/m3) 364 99,5 1,039 0,201 0,004 12,171 6,608 Flu u PM10 (ng/m3) 364 99,5 0,803 0,104 n.d. 21,303 4,532 BaP u PM10 Pir u PM10 (ng/m3) 364 99,5 0,696 0,062 0,001 25,573 3,664 BbF u PM10 (ng/m3) 364 99,5 1,264 0,215 0,005 13,709 7,517 BkF u PM10 (ng/m3) 364 99,5 0,592 0,104 0,002 5,807 3,725 3 DahA u PM10 (ng/m ) 364 99,5 0,107 0,058 n.d. BghiP PM10 (ng/m3) 364 99,5 1,654 0,381 0,014 Ind u PM10 (ng/m3) 364 99,5 PM2,5 (µg/m3) 366 100,0 1,136 21 0,280 0,009 14 0,802 0,460 14,440 10,598 11,736 2 121 6,778 79 20.6. Kolièina i ocjena ukupne taložne tvari i metala u njoj na mjernoj postaji na Ksaverskoj cesti u 2012.1) - sumarni rezultati Oneèišæenje N OP(%) C CM 68 128 Ukupna taložna tvar (UTT) (mg/m2 d) 12 100,0 As u UTT (µg/m2 d) 12 100,0 0,53 1,09 Pb u UTT (µg/m2 d) 12 100,0 2,64 5,86 Cd u UTT (µg/m2 d) 12 100,0 0,10 0,37 Ni u UTT (µg/m2 d) 12 100,0 4,78 30,45 Tl u UTT (µg/m2 d) 12 100,0 0,012 1) Vidjeti oznake i kratice iza tablice 20.19 (str. 219) 214 0,035 C>GV Tl u UTT Ni u UTT Cd u UTT Pb u UTT As u UTT UTT PM2,5 BaP u PM10 Sulfati u PM10 Ni u PM10 As u PM10 Cd u PM10 Mn u PM10 PM10 O3 NO2 Dim SO2 Oneèišæenje Pb u PM10 20.7. Kategorizacija podruèja oko mjerne postaje na Ksaverskoj cesti u 2012.1) I kategorija C<GV II kategorija C>GV 20.8. Koncentracije oneèišæenja u zraku na mjernoj postaji na Pešæenici u 2012.1) - sumarni rezultati Oneèišæenje N OP(%) C C50 Cm CM C98 SO2 (µg/m3) 366 100,0 Dim (µg/m3) 364 99,5 NO2 (µg/m3) 366 100,0 31 28 8 87 70 O3 (µg/m3) 337 92,1 44 38 8 164 108 26 20 1 202 80 1,1 0,6 0 36,9 6 5 1 50 6,5 19 PM10 (µg/m3) 358 97,8 Pb u PM10 (µg/m3) 366 100,0 0,009 0,007 0,001 0,064 0,032 Mn u PM10 (µg/m3) 366 100,0 0,006 0,005 0,002 0,021 0,013 Cd u PM10 (ng/m3) 366 100,0 0,262 0,189 0,029 1,686 0,999 As u PM10 (ng/m3) 366 100,0 0,632 0,389 0,089 5,387 2,977 Ni u PM10 (ng/m3) 366 100,0 1,189 1,038 0 6,111 3,475 Cu u PM10 (µg/m3) 366 100,0 0,012 0,010 0,002 0,049 0,032 Fe u PM10 (µg/m3) 366 100,0 0,295 0,262 0,082 1,233 0,704 Zn u PM10 (µg/m3) 366 100,0 0,026 0,019 0,005 0,241 0,094 20.9. Kolièina i ocjena ukupne taložne tvari i metala u njoj na mjernoj postaji na Pešæenici u 2012.1) - sumarni rezultati Oneèišæenje N OP(%) C CM Ukupna taložna tvar (UTT) (mg/m2 d) 12 100,0 As u UTT (µg/m2 d) 12 100,0 0,41 0,86 Pb u UTT (µg/m2 d) 12 100,0 3,17 5,71 57 94 Cd u UTT (µg/m2 d) 12 100,0 0,66 7,11 Ni u UTT (µg/m2 d) 12 100,0 2,13 3,40 Tl u UTT (µg/m2 d) 12 100,0 0,015 0,034 1) C>GV Vidjeti oznake i kratice iza tablice 20.19 (str. 219) 215 Tl u UTT Ni u UTT Cd u UTT Pb u UTT As u UTT UTT NH3 Ni u PM10 As u PM10 Cd u PM10 Mn u PM10 Pb u PM10 PM10 O3 NO2 SO2 Oneèišæenje Dim 20.10. Kategorizacija podruèja oko mjerne postaje na Pešæenici u 2012.1) I kategorija C<GV II kategorija C>GV 20.11. Koncentracije oneèišæenja u zraku na mjernoj postaji u Prilazu baruna Filipoviæa u 2012.1) - sumarni rezultati Oneèišæenje N OP(%) C C50 Cm CM C98 SO2 (µg/m3) 348 95,1 0 17,2 11,3 Dim (µg/m3) 347 94,8 19 15 1 91 64 NO2 (µg/m3) 366 100,0 44 43 7 122 85 1,4 0,5 (µg/m3) 352 96,2 31 29 0 97 91 PM10 (µg/m3) 363 99,2 35 26 1 180 138 O3 Pb u PM10 (µg/m3) 362 98,9 0,011 0,007 0,001 0,081 0,048 Mn u PM10 (µg/m3) 362 98,9 0,009 0,008 0,002 0,057 0,020 Cd u PM10 (ng/m3) 362 98,9 0,336 0,219 0,025 4,207 1,724 As u PM10 (ng/m3) 362 98,9 0,859 0,486 0,065 7,723 4,633 Ni u PM10 (ng/m3) 362 98,9 1,819 1,440 0 14,044 5,696 3 Cu u PM10 (µg/m ) 362 98,9 0,019 0,016 0,003 0,282 0,055 Fe u PM10 (µg/m3) 362 98,9 0,467 0,415 0,101 3,245 0,942 Zn u PM110 (µg/m3) 362 98,9 0,041 0,030 0,004 NH3 (µg/m3) 350 95,6 6,2 0,1 7,2 0,482 51,8 0,146 17,0 20.12. Kolièina i ocjena ukupne taložne tvari i metala u njoj na mjernoj postaji u Prilazu baruna Filipoviæa u 2012.1) - sumarni rezultati Oneèišæenje N OP(%) C CM Ukupna taložna tvar (UTT) (mg/m2 d) 12 100,0 As u UTT (µg/m2 d) 12 100,0 0,45 0,94 Pb u UTT (µg/m2 d) 12 100,0 4,50 10,17 Cd u UTT (µg/m2 d) 12 100,0 0,48 4,85 Ni u UTT (µg/m2 d) 11 91,7 2,57 3,87 Tl u UTT (µg/m2 d) 12 100,0 0,016 0,032 1) Vidjeti oznake i kratice iza tablice 20.19 (str. 219) 216 68 114 C>GV 20.13. Kategorizacija podruèja oko mjerne postaje u Prilazu baruna Filipoviæa Tl u UTT Ni u UTT Cd u UTT Pb u UTT As u UTT UTT NH3 Ni u PM10 As u PM10 Cd u PM10 Mn u PM10 Pb u PM10 PM10 O3 NO2 SO2 Oneèišæenje Dim u 2012.1) I kategorija C<GV II kategorija C>GV 20.14. Koncentracije oneèišæenja u zraku na mjernoj postaji u Sigetu u 2012.1) - sumarni rezultati Oneèišæenje N OP(%) C C50 Cm CM C98 (µg/m3) 361 98,6 Dim (µg/m3) 365 99,7 NO2 (µg/m3) 366 100,0 42 39 9 108 76 O3 (µg/m3) 348 95,1 42 37 0 151 109 39 30 7 201 120 SO2 PM10 (µg/m3) 366 100,0 Pb u PM10 (µg/m3) 366 100,0 1,2 20 0,6 17 0,009 0,006 0 17,7 1 99 0,001 0,044 6,4 49 0,034 (µg/m3) 366 100,0 0,008 0,007 0,002 0,023 0,017 Cd u PM10 (ng/m3) 366 100,0 0,262 0,183 0,026 1,516 0,947 Mn u PM10 As u PM10 (ng/m3) 366 100,0 0,639 0,414 0,086 5,248 3,002 Ni u PM10 (ng/m3) 366 100,0 1,304 1,204 0 4,910 3,493 Cu u PM10 (µg/m3) 366 100,0 0,021 0,019 0,004 0,086 0,045 3 Fe u PM10 (µg/m ) 366 100,0 0,551 0,518 0,150 1,939 1,144 Zn u PM10 (µg/m3) 366 100,0 0,034 0,028 0,006 0,143 0,110 PM2,5 (µg/m3) 361 98,6 30 20 3 182 99 20.15. Kolièina i ocjena ukupne taložne tvari i metala u njoj na mjernoj postaji u Sigetu u 2012.1) - sumarni rezultati Oneèišæenje N OP(%) C CM 75 156 Ukupna taložna tvar (UTT) (mg/m2 d) 12 100,0 As u UTT (µg/m2 d) 12 100,0 0,40 0,78 Pb u UTT (µg/m2 d) 12 100,0 3,20 5,63 Cd u UTT (µg/m2 d) 12 100,0 0,35 3,22 2 Ni u UTT (µg/m d) 12 100,0 2,32 4,91 Tl u UTT (µg/m2 d) 12 100,0 0,014 0,030 1) C>GV Vidjeti oznake i kratice iza tablice 20.19 (str. 219) 217 Tl u UTT Ni u UTT Cd u UTT Pb u UTT As u UTT UTT PM2,5 Ni u PM10 As u PM10 Cd u PM10 Mn u PM10 Pb u PM10 PM10 O3 NO2 SO2 Oneèišæenje Dim 20.16. Kategorizacija podruèja oko mjerne postaje u Sigetu u 2012.1) I kategorija C<GV II kategorija C>GV 20.17. Koncentracije oneèišæenja u zraku na mjernoj postaji u Susedgradu u 2012.1) - sumarni rezultati Oneèišæenje N SO2 (µg/m3) 354 3 OP(%) 96,7 C C50 1,4 0,8 Cm 0 CM C98 11,7 8,0 Dim (µg/m ) 353 96,4 16 13 1 81 48 PM10 (µg/m3) 354 96,7 35 30 2 147 108 Pb u PM10 (µg/m3) 354 96,7 0,010 0,007 0,002 0,088 0,036 Mn u PM10 (µg/m3) 354 96,7 0,010 0,009 0,003 0,057 0,022 Cd u PM10 (ng/m3) 354 96,7 0,329 0,225 0,0038 7,426 1,318 3 As u PM10 (ng/m ) 354 96,7 0,739 0,515 0,139 4,755 2,711 Ni u PM10 (ng/m3) 354 96,7 1,567 1,376 0 4,809 4,067 Cu u PM10 (µg/m3) 354 96,7 0,020 0,017 0,007 0,127 0,047 Fe u PM10 (µg/m3) 354 96,7 0,554 0,498 0,198 1,613 1,210 Zn u PM10 (µg/m3) 354 96,7 0,062 0,046 0,013 0,534 0,216 20.18. Kolièina i ocjena ukupne taložne tvari i metala u njoj na mjernoj postaji u Susedgradu u 2012.1) - sumarni rezultati Oneèišæenje N OP(%) C CM 109 224 Ukupna taložna tvar (UTT) (mg/m2 d) 11 91,7 As u UTT (µg/m2 d) 11 91,7 0,58 0,99 Pb u UTT (µg/m2 d) 11 91,7 14,84 36,18 Cd u UTT (µg/m2 d) 11 91,7 0,36 1,88 Ni u UTT (µg/m2 d) 11 91,7 5,35 17,04 Tl u UTT (µg/m2 d) 11 91,7 0,022 1) Vidjeti oznake i kratice iza tablice 20.19 (str. 219) 218 0,049 C>GV Tl u UTT Ni u UTT Cd u UTT Pb u UTT As u UTT UTT Ni u PM10 As u PM10 Cd u PM10 Mn u PM10 Pb u PM10 PM10 Dim Oneèišæenje SO2 20.19. Kategorizacija podruèja oko mjerne postaje u Susedgradu u 2012.1) I kategorija C<GV II kategorija C>GV 1) Vidjeti oznake i kratice iza tablice 20.19 Oznake i kratice upotrijebljene u tablicama 20.2. - 20.19. N - broj rezultata OP (%) - obuhvat podataka C - srednja 24-satna koncentracija za navedeno razdoblje C50- medijan ili centralna vrijednost, tj. vrijednost od koje je 50% rezultata manje ili veæe CM- najveæa 24-satna koncentracija u navedenom razdoblju Cm- najmanja 24-satna koncentracija u navedenom razdoblju C98- koncentracija od koje je 98% izmjerenih vrijednosti niže GV- graniène vrijednosti Izvor: Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada 219 20.20. Opskrba industrije vodom u tisuæama m3 Opskrba vodom iz vlastitih vodozahvata ukupno iz podzemnih voda i izvora iz vodotoka i akumulacijskih jezera Iz javnog vodovoda i drugih sistema 2003. 94 601 11 039 74 420 9 142 2004. 80 393 10 240 62 221 7 932 2005. 74 498 6 313 60 806 7 379 2006. 69 253 5 687 60 061 3 505 2007. 78 868 6 947 67 955 4 966 2008. 76 659 5 832 66 764 4 063 2009. 66 250 1 653 60 551 4 046 2010. 76 012 4 505 68 480 3 027 2011. 100 101 3 924 93 496 2 681 2012. 99 064 3 104 93 395 2 565 20.21. Korištenje vode u industriji ukupno ukupno 220 u tisuæama m3 Za tehnološki proces za proizvodnju za hlaðenje Za sanitarne potrebe Za ostale namjene 2003. 153 265 150 030 11 675 138 355 2 000 2004. 146 859 144 066 11 249 132 817 1 896 1 235 897 2005. 125 028 122 430 8 809 113 621 1 595 1 003 2006. 125 100 123 508 5 607 117 901 1 144 448 2007. 135 825 134 126 7 019 127 107 1 216 483 2008. 127 179 125 742 5 363 120 379 1 150 287 2009. 123 333 121 935 10 681 111 254 1 050 348 2010. 126 154 124 881 5 008 119 873 929 344 2011. 100 071 98 985 4 518 94 467 794 292 2012. 99 025 97 918 4 078 93 840 717 390 20.22. Ispuštanje upotrebljene vode iz industrije u tisuæama m3 proèišæene Ukupno 2003. 89 044 malo zagaðene i zagaðene 81 458 mehanièki kemijsko biološkim naèinom U javnu kanalizaciju U zemlju, u vodotoke i akumulacijska jezera 5 330 2 256 12 576 76 468 2004. 75 437 70 102 3 792 1 543 12 138 63 299 2005. 71 668 68 160 1 864 1 644 9 850 61 818 2006. 66 523 64 085 1 295 1 143 5 636 60 887 2007. 76 543 73 997 1 319 1 227 6 456 70 087 2008. 73 859 69 878 - 3 981 6 520 67 339 2009. 63 534 60 685 - 2 849 6 145 57 389 2010. 73 275 70 260 - 3 015 4 493 68 782 2011. 97 318 94 906 38 2 374 3 846 93 472 2012. 96 831 94 626 54 2 151 3 766 93 065 20.23. Otpadne kanalizacijske vode u tisuæama m3 Otpadne vode 2003. 2004. 1) 1) Ispuštanje otpadnih voda u kanalizaciju Ukupno iz kuæanstva iz gospodarstva 79 603 45 014 34 589 - iz oborina ukupno neproèišæene vode 79 603 79 603 proèišæene vode - 97 096 43 521 30 320 23 255 97 096 - 97 096 2005. 126 998 42 658 26 499 57 841 126 998 - 126 998 2006. 108 390 42 639 25 276 40 475 108 390 - 108 390 2007. 104 864 43 168 23 809 37 887 104 864 - 104 864 2008. 103 238 40 178 21 981 41 079 103 238 - 103 238 2009. 135 744 40 929 20 137 74 678 135 744 - 135 744 2010. 181 000 41 287 18 518 121 195 181 000 - 181 000 2011. 174 320 40 684 16 914 116 722 174 320 - 174 320 2012. 168 922 41 283 15 301 112 338 168 922 - 168 922 Pušten u rad ureðaj za proèišæavanje otpadnih voda. 221 20.24. Odloženi otpad po vrstama Kolièine, u tonama Vrsta otpada 2008. Ukupno odloženi otpad 2009. 2010. 2011. 2012. 387 927 394 628 398 829 433 125 462 634 Glomazni otpad 62 513 Miješani komunalni otpad 48 779 40 292 36 685 24 712 292 497 321 475 303 460 271 356 272 532 Otpad s tržnica 3 170 5 358 3 916 3 021 3 102 Ostaci od èišæenja ulica 9 097 5 719 5 575 4 125 3 715 Neopasni/inertni otpad 9 119 5 097 6 397 9 550 7 333 11 531 8 200 5 837 6 290 6 906 ... ... Komunalni otpad koji nije specificiran na drugi naèin - otpad s divljih deponija Èisti iskop + interni materijal za prekrivku 33 352 102 098 144 334 Izvor: Zagrebaèki holding d.o.o. Podružnice Èistoæa i ZGOS 20.25. Primarna reciklaža Broj 2001. Postavljeni spremnici - ukupno Sakupljeno otpada, t 2002. 2003. 2004. 2005. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 6 057 5 804 5 572 5 917 5 980 9 973 11 388 11 400 11 790 10 272 od toga: za staklo (zeleni spremnici) 2 040 2 002 1 965 1 979 1 980 3 883 4 662 4 646 4 931 3 310 za papir (plavi spremnici) 2 100 1 990 1 919 2 038 2 002 5 775 6 490 6 467 6 322 6 323 362 371 9 11 za baterije (crveni spremnici) za otpadna ulja 325 381 337 - - 12 11 8 80 - - 66 - - - - za PET ambalažni otpad (žuti spremnici) 928 939 987 1 381 1 523 203 212 275 526 622 za metalni ambalažni otpad (sivi spremnici) 547 502 376 138 138 34 13 4 2 6 6 430 2 022 2 022 982 977 302 255 214 182 187 6 420 2 012 2 012 965 975 253 215 186 166 ... 10 10 10 12 15 49 40 28 14 ... Hotel Sheraton - - - 5 5 - - - 3 ... Reciklažna dvorišta (oporabišta) 7 7 6 6 5 2 440 2 277 2 347 2 421 2 235 Odvojeno sakupljeno otpada - sveukupno - - - - - 12 715 13 921 13 962 14 393 12 694 Postavljene bioposude - ukupno od toga: kuæanstva Hotel Westin Posjetitelji na reciklažnim dvorištima 240 000 144 655 79 469 90 211 80 841 - - - - - Izvor: Èistoæa d.o.o. Sektor razvoja zaštite okoliša i AOP-a 222 20.26. Primarna reciklaža u 2012. Vrsta otpada Mjesto nastanka PET ambalaža - ukupno Tvrtke Trgovine Ostala plastika - ukupno Graðani Ambalažno staklo - ukupno Reciklažna dvorišta Trgovine Spremnici Tvrtke MET/AL ambalaža - ukupno Trgovine PE folija - ukupno Reciklažna dvorišta Tvrtke Stiropor - ukupno Reciklažna dvorišta Tvrtke Ambalažni karton - ukupno Reciklažna dvorišta Tvrtke Ostalo Kolièina u t 343,28 3,81 339,46 176,85 176,85 1 807,20 32,32 908,66 775,26 90,96 19,00 19,00 33,33 20,82 12,52 4,97 3,95 1,02 2 162,68 149,81 994,35 1 018,53 Vrsta otpada Mjesto nastanka Kolièina u t Papir - ukupno 1 610,01 Reciklažna dvorišta 37,77 Tvrtke 4,97 Spremnici 1 567,2 Odbaèena opasna elektrooprema - ukupno 123,07 Reciklažna dvorišta 123,07 Odbaèena elektrooprema - ukupno 103,61 Reciklažna dvorišta 103,61 Baterije - ukupno 1,46 Reciklažna dvorišta 1,46 Drvo - ukupno 568,65 Reciklažna dvorišta 547,35 Tvrtke 0,00 Glomazni otpad i divlja odlagališta 21,30 Gume - ukupno 138,91 Reciklažna dvorišta 20,26 Tvrtke 32,92 Glomazni otpad i divlja odlagališta 85,74 Biorazgradivi otpad - ukupno 18 227,64 Graðevinski otpad i otpad od rušenja objekata - ukupno Otpadni metali - ukupno 94 239,94 0,42 Ostali odvojeno skupljeni otpad Reciklažna dvorišta 17,22 17,22 Izvor: Zagrebaèki holding d.o.o. Podružnice: Èistoæa, ZGOS, Zrinjevac i Zagrebaèke ceste 223 20.27. Rezultati mjerenja razine buke na prometnicama prema mjernim mjestima Mjerne postaje buke u gradu Godina Ekvivalentna razina buke danju dBa Grupa Jadranska avenija 1980. 57 6 Kaèiæeva ulica 36 1980. 71 9 Klaiæeva ulica 1980. 74 9 Masarykova ulica (Miškecov prolaz) 1980. 72 9 Podsused 1980. 68 8 Trg maršala Tita (s južne strane kazališta) 1980. 71 9 Ulica Baruna Trenka 1980. 69 8 Ulica kneza Branimira 1980. 75 9 Grižanska ulica 41 1981. 67 8 Medvešèak, Svibovec stube 1981. 69 8 Teslina ulica 8 1981. 71 9 Vlaška ulica 70 B 1981. 72 9 Ulica Andrije Hebranga 1981. 75 9 Aleja Dubrava 1981. 75 9 Ulica kralja Zvonimira 1981. 73 9 Jadranska avenija Lanište 1986. 72 9 Ilica broj 197 1986. 72 9 Maksimirska ulica 1986. 72 9 B. Magovca 16 1987. 61 7 Blato (sjeverozapadni rub naselja) 1987. 53 5 Gajnice 1987. 68 8 Klara (nova stanica) 1987. 64 7 Savska Opatovina 1987. 53 5 Zaprešiæ Mickovo (35 m od željeznièke pruge) 1987. 63 7 Antunovac 1 1988. 69 8 Èaniæeva ulica 10 1988. 68 8 Ilica 169 1988. 76 10 Ilica 197 1988. 72 9 Ilica 228 1988. 80 10 Meðimurska ulica 1988. 63 7 Prilaz baruna Filipoviæa 1988. 67 8 224 20.27. Rezultati mjerenja razine buke na prometnicama prema mjernim mjestima (nastavak) Godina Ekvivalentna razina buke danju dBa Grupa Prilaz baruna Filipoviæa 6 1988. 65 8 Prilaz baruna Filipoviæa 24 1988. 67 8 Prilaz baruna Filipoviæa 39 1988. 71 9 Prilaz baruna Filipoviæa 42 1988. 69 8 Reljkoviæeva ulica 1988. 69 8 Slovenska ulica 7 1988. 69 8 Vodovodna ulica 4 1988. 68 8 Vodovodna ulica 15 1988. 63 7 Mjerne postaje buke u gradu Avenija Hrvatske bratske zajednice 1989. 63 7 Kranjèeviæeva ulica 24 1990. 69 8 Petrova ulica 60 1990. 71 9 - Izmjerena razina buke ne mijenja se tokom 19 sati u danu (od 5 sati do 24) - Najmanja razina buke je izmeðu 2 i 3 sata noæu 225 21. Obrazovanje 21.1. Osnovno obrazovanje - redovite škole Škole 1938./39. 1945./46. 1951./52. 1955./56. 1960./61. 1965./66. 1970./71. 1975./76. 1980./81. 1985./86. 1990./91. 1995./96. 2000./01. 2005./06. 2006./07. 2007./08. 2008./09. 2009./10. 2010./11. 2011./12. 37 38 54 66 95 95 96 143 141 181 182 122 124 128 128 126 126 126 125 125 - kraj školske godine Uèenici Ukupno uèenice 16 815 17 431 30 448 37 157 53 753 55 671 53 512 66 129 73 979 96 466 95 961 70 889 64 080 63 525 62 828 60 877 59 973 58 384 57 090 55 755 ... 9 011 ... 18 392 26 394 27 194 26 346 32 533 36 112 47 425 46 759 34 475 31 145 30 865 30 625 29 537 29 202 28 483 27 655 27 141 21.2. Srednje obrazovanje - redovite škole Škole 1938./39. 39 14 329 1951./52. 67 24 927 1955./56. 63 25 043 1960./61. 70 27 995 1965./66. 80 35 901 1970./71. 86 36 436 1975./76.1) 154 39 372 1980./81. 73 38 527 1985./86. 86 45 576 1990./91. 53 51 026 1995./96. 80 51 163 2000./01. 87 43 465 2005./06. 97 38 933 2006./07. 98 38 430 2007./08. 98 37 978 2008./09. 98 37 906 2009./10. 97 37 618 2010./11. 98 37 707 2011./12. 100 39 002 1) Godina u kojoj je izvršena jedna od reformi srednjeg obrazovanja 226 520 510 734 1 208 2 043 2 285 2 648 3 134 3 719 4 629 4 872 3 871 3 918 4 367 4 427 4 492 4 636 4 662 4 627 4 614 - kraj školske godine Uèenici Ukupno Uèitelji uèenice ... ... 10 698 11 975 16 526 17 490 19 533 19 325 22 164 25 440 25 705 21 762 19 503 19 407 19 031 19 205 19 054 19 111 19 660 Nastavnici 1 083 1 621 1 574 1 625 1 348 2 201 2 368 3 251 3 394 3 445 3 657 3 944 3 945 4 003 3 888 3 935 4 189 4 150 4 213 21.3. Visoko obrazovanje Diplomirani studenti od 1946. do 2012. (kumulativno) Studenti 1939./40. 1945./46. 1950./51. 1955./56. 1960./61. 1965./66. 1970./71. 1975./76. 1980./81. 1985./86. 1990./91. 1995./96. 2000./01. 2005./06. 2006./07. 2007./08. 2008./09. 2009./10. 2010./11. 2011./12. 2012./13. Ukupno studentice Ukupno studentice 6 886 8 630 15 679 15 506 26 616 27 984 39 212 46 884 38 071 32 268 44 397 53 149 55 683 64 366 66 700 67 304 60 892 65 064 67 675 70 295 ... 1 792 2 913 5 273 5 274 9 083 11 483 16 772 19 697 18 475 15 065 21 725 25 104 27 653 33 881 34 907 35 743 32 391 35 909 38 204 39 497 ... ... 168 2 981 14 127 26 908 46 087 68 863 99 204 137 304 184 644 216 975 244 281 285 052 331 480 341 672 352 396 365 611 381 368 396 173 414 642 432 369 ... ... ... 3 125 4 329 10 318 19 448 32 132 48 934 70 421 86 436 100 902 122 429 148 354 154 035 159 958 167 525 176 436 185 427 196 045 206 204 Nastavnici 380 302 540 687 981 1 668 1 847 2 003 3 192 3 344 4 176 3 986 4 419 5 220 4 547 4 651 5 017 5 061 5 222 8 373 8 562 Osnovno, srednje i visoko obrazovanje, poèetak školske godine 2011./2012. uèenice/studentice Broj upisanih uèenika/studenata 80 000 ukupno 70 000 60 000 50 000 40 000 30 000 20 000 10 000 0 osnovne škole srednje škole visoka uèilišta 227 21. 6 . Učenici koji su završili školovanje, prema vrsti škole Redovite škole Osnovne škole Srednje škole Gimnazije Tehničke škole Industrijske i obrtničke škole Umjetničke škole Glazbene škole Baletne škole Likovna umjetnost i dizajn Škole za djecu i mladež s teškoćama u razvoju Osnovne škole Srednje škole Škole za obrazovanje odraslih Osnovne škole Srednje škole Škole za osnovno posebno obrazovanje Osnovne glazbene i baletne škole kraj školske godine 2007./08. 2008./09. 2009./10. 2010./11. 2011./12 . 7 440 8 766 3 438 3 613 1 448 7 639 9 324 3 696 3 879 1 469 7 734 9 118 3 638 3 814 1 393 8 134 8 852 3 520 3 838 1 246 7 731 9 121 3 589 3 667 1 406 75 20 172 89 22 169 102 22 149 86 21 141 105 18 158 100 186 94 170 84 163 107 134 87 178 17 1 042 18 876 47 563 18 646 147 900 502 524 538 502 514 21. 7. Učenici gimnazije koji su položili maturu 2007./2008. 2008./2009. kraj školske godine 2009./2010. 2010./2011. 2011./2012. ukupno učenice ukupno učenice ukupno učenice ukupno učenice ukupno učenice Ukupno 3 438 2 080 3 696 2 227 3 638 2 169 3 520 2 141 3 589 2 174 Opća gimnazija 1 974 Prirodoslovno-matematička gimnazija 594 Jezična gimnazija 466 Klasična gimnazija 265 Međunarodna matura (IBDP) 27 Umjetnička gimnazija 14 Prirodoslovna gimnazija 37 Sportska gimnazija 61 1 283 2 142 1 375 2 070 1 292 2 045 1 337 2 085 1 351 263 342 126 13 8 24 21 640 509 256 24 23 41 61 274 376 125 15 15 24 23 643 504 267 28 22 45 59 291 369 141 13 11 27 25 622 467 236 30 20 46 54 264 341 123 20 12 25 19 633 459 250 21 22 54 65 252 340 142 9 13 34 33 Učenici koji su završili školovanje, prema vrsti škole ukupno - srednje škole broj učenika 10 000 gimnazije 8 000 tehničke i srodne 6 000 industrijske i obrtničke 4 000 2 000 0 2007./2008. 2008./2009. 2009./2010. 2010./2011. 2011./2012. 233 21.4. Osnovno obrazovanje (nastavak) Škole Razredni odjeli kraj školske godine Uèenici Ukupno Uèitelji - nastavnici uèenice Ukupno žene Škole za djecu i mladež s teskoæama u razvoju 2002./03. 12 99 695 277 230 186 2003./04. 12 101 692 278 227 182 2004./05. 12 105 734 274 276 228 2005./06. 12 104 704 267 289 248 2006./07. 12 106 706 254 320 278 2007./08. 12 106 696 244 323 281 2008./09. 11 105 657 225 319 277 2009./10. 11 103 629 206 324 277 2010./11. 10 101 623 194 331 287 2011./12. 13 104 597 181 244 199 448 317 POSEBNO OSNOVNO OBRAZOVANJE Osnovne umjetnièke škole - ukupno 2002./03. 12 - 3 431 2 204 2003./04. 12 - 3 656 2 288 443 317 2004./05. 11 - 3 703 2 421 441 317 2005./06. 11 - 3 693 2 396 453 321 2006./07. 11 - 3 775 2 435 455 329 2007./08. 11 - 3 833 2 458 497 347 2008./09. 11 - 3 908 2 507 481 347 2009./10. 11 - 3 984 2 574 506 354 2010./11. 11 - 4 006 2 554 515 345 2011./12. 12 - 4 095 2 652 515 356 9 6 Osnovne škole - obrazovanje odraslih 2002./03. 1 10 243 32 2003./04. 1 14 151 56 8 5 2004./05. 1 17 204 63 7 5 2005./06. 1 13 169 57 7 5 2006./07. 1 11 101 27 6 4 2007./08. 1 6 99 30 5 3 2008./09. 1 5 91 31 5 3 2009./10. 1 10 103 37 5 3 2010./11. 1 9 95 27 5 3 2011./12. 2 12 160 47 19 10 229 21.5. Srednje obrazovanje Škole kraj školske godine Razredni odjeli Uèenici Ukupno Nastavnici Ukupno žene 19 310 19 472 19 306 19 367 19 925 3 996 4 041 4 295 4 254 4 315 2 798 2 814 2 973 2 944 2 993 19 031 19 205 19 054 19 111 19 660 3 888 3 935 4 189 4 150 4 213 2 719 2 738 2 896 2 868 2 918 8 765 8 887 8 795 8 946 9 164 1 171 1 197 1 287 1 290 1 292 923 937 999 1 004 1 011 7 416 7 392 7 331 7 287 7 450 1 594 1 595 1 674 1 673 1 783 1 081 1 075 1 142 1 138 1 193 707 719 733 678 652 409 415 422 396 392 uèenice SREDNJE ŠKOLE - ukupno 2007./08. 2008./09. 2009./10. 2010./11. 2011./12. 102 102 101 102 104 1 476 1 489 1 494 1 494 1 517 38 594 38 482 38 179 38 257 39 605 Srednje škole - redovite 2007./08. 2008./09. 2009./10. 2010./11. 2011./12. 98 98 97 98 100 1 401 1 414 1 419 1 420 1 443 37 978 37 906 37 618 37 707 39 002 Gimnazije 2007./08. 2008./09. 2009./10. 2010./11. 2011./12. 34 34 33 34 34 524 533 532 544 552 14 618 14 823 14 761 15 048 15 618 Tehnièke i srodne škole 2007./08. 2008./09. 2009./10. 2010./11. 2011./12. 37 37 37 38 39 624 634 638 630 648 16 458 16 424 16 114 16 109 16 564 Industrijske i obrtnièke škole 2007./08. 2008./09. 2009./10. 2010./11. 2011./12. 230 17 17 17 16 16 231 225 225 222 218 5 451 5 185 5 182 4 970 5 141 1 816 1 875 1 843 1 793 1 900 21.5. Srednje obrazovanje (nastavak) Škole Razredni odjeli kraj školske godine Uèenici Ukupno Nastavnici Ukupno žene 1 034 1 051 1 085 1 085 1 146 416 424 495 509 486 306 311 333 330 322 397 427 466 494 463 282 281 336 351 330 209 209 222 220 220 125 127 117 138 151 47 46 67 67 63 35 34 48 48 46 512 497 502 494 532 87 97 92 91 93 62 68 63 62 56 108 106 106 104 102 79 76 77 76 75 uèenice Srednje umjetnièke - ukupno 2007./08. 2008./09. 2009./10. 2010./11. 2011./12. 10 10 10 10 11 22 22 24 24 25 1 451 1 474 1 561 1 580 1 679 Glazbene škole 2007./08. 2008./09. 2009./10. 2010./11. 2011./12. 6 6 6 6 7 - 661 706 789 653 817 Baletne škole 2007./08. 2008./09. 2009./10. 2010./11. 2011./12. 2 2 2 2 2 - 135 131 124 144 158 Likovna umjetnost i dizajn 2007./08. 2008./09. 2009./10. 2010./11. 2011./12. 2 2 2 2 2 22 22 24 24 25 655 637 648 653 704 Srednje škole za mladež s teškoæama u razvoju 2007./08. 2008./09. 2009./10. 2010./11. 2011./12. 4 4 4 4 4 75 75 75 74 74 616 576 561 550 603 279 267 252 256 265 231 21.5. Srednje obrazovanje (nastavak) Škole Razredni odjeli kraj školske godine Uèenici Ukupno Nastavnici uèenice Ukupno žene 265 270 369 368 377 144 159 203 199 211 246 270 369 368 377 140 159 203 199 211 19 - 4 - SREDNJE ŠKOLE - OBRAZOVANJE ODRASLIH ukupno 2007./08. 2008./09. 2009./10. 2010./11. 2011./12. 14 12 10 11 11 144 113 88 96 92 2 816 2 733 1 967 2 167 1 937 1 333 1 457 976 1 043 1 105 Tehnièke i srodne škole - obrazovanje odraslih 2007./08. 2008./09. 2009./10. 2010./11. 2011./12. 13 12 10 11 11 140 113 88 96 92 2 775 2 733 1 967 2 167 1 937 1 333 1 457 976 1 043 1 105 Industrijske i obrtnièke škole - obrazovanje odraslih 2007./08. 2008./09. 2009./10. 2010./11. 2011./12. 232 1 - 4 - 41 - - 21. 6 . Učenici koji su završili školovanje, prema vrsti škole Redovite škole Osnovne škole Srednje škole Gimnazije Tehničke škole Industrijske i obrtničke škole Umjetničke škole Glazbene škole Baletne škole Likovna umjetnost i dizajn Škole za djecu i mladež s teškoćama u razvoju Osnovne škole Srednje škole Škole za obrazovanje odraslih Osnovne škole Srednje škole Škole za osnovno posebno obrazovanje Osnovne glazbene i baletne škole kraj školske godine 2007./08. 2008./09. 2009./10. 2010./11. 2011./12 . 7 440 8 766 3 438 3 613 1 448 7 639 9 324 3 696 3 879 1 469 7 734 9 118 3 638 3 814 1 393 8 134 8 852 3 520 3 838 1 246 7 731 9 121 3 589 3 667 1 406 75 20 172 89 22 169 102 22 149 86 21 141 105 18 158 100 186 94 170 84 163 107 134 87 178 17 1 042 18 876 47 563 18 646 147 900 502 524 538 502 514 21. 7. Učenici gimnazije koji su položili maturu 2007./2008. 2008./2009. kraj školske godine 2009./2010. 2010./2011. 2011./2012. ukupno učenice ukupno učenice ukupno učenice ukupno učenice ukupno učenice Ukupno 3 438 2 080 3 696 2 227 3 638 2 169 3 520 2 141 3 589 2 174 Opća gimnazija 1 974 Prirodoslovno-matematička gimnazija 594 Jezična gimnazija 466 Klasična gimnazija 265 Međunarodna matura (IBDP) 27 Umjetnička gimnazija 14 Prirodoslovna gimnazija 37 Sportska gimnazija 61 1 283 2 142 1 375 2 070 1 292 2 045 1 337 2 085 1 351 263 342 126 13 8 24 21 640 509 256 24 23 41 61 274 376 125 15 15 24 23 643 504 267 28 22 45 59 291 369 141 13 11 27 25 622 467 236 30 20 46 54 264 341 123 20 12 25 19 633 459 250 21 22 54 65 252 340 142 9 13 34 33 Učenici koji su završili školovanje, prema vrsti škole ukupno - srednje škole broj učenika 10 000 gimnazije 8 000 tehničke i srodne 6 000 industrijske i obrtničke 4 000 2 000 0 2007./2008. 2008./2009. 2009./2010. 2010./2011. 2011./2012. 233 21.8. Uèenici tehnièkih i srodnih srednjih škola koji su položili završni ispit kraj školske godine 2007./2008. 2008./2009. 2009./2010. 2010./2011. 2011./2012. ukupno uèenice ukupno uèenice ukupno uèenice ukupno uèenice ukupno uèenice Ukupno 3 613 Strojarstvo 199 Elektrotehnika 858 Geologija, rudarstvo i nafta 30 Ekonomija 844 Ugostiteljstvo i turizam 198 Poljoprivreda 76 Prehrana 42 Veterina 59 Šumarstvo 21 Obrada drva 20 Graditeljstvo i geodezija 192 Cestovni promet 134 Pomorski, rijeèni i luèki promet 29 PT promet 53 Željeznièki promet 100 Kemijska tehnologija 48 Grafika 103 Tekstil 18 Zdravstvo 543 Optika i obrada stakla 20 Podruèje meðustrukovnih programa1) 26 1) 1 596 4 26 14 564 129 48 27 43 1 5 47 27 15 48 11 40 54 16 450 13 14 3 879 193 890 26 919 228 79 60 77 35 35 194 90 52 66 88 70 100 22 604 28 23 1 744 3 814 5 178 29 813 10 23 605 960 156 218 43 78 48 65 55 72 3 24 10 30 34 210 9 86 17 52 59 73 8 73 52 65 50 99 18 13 496 630 22 25 15 27 1 777 1 29 13 625 140 52 48 50 2 6 50 15 22 64 6 41 42 12 521 23 15 3 838 188 807 26 936 250 81 66 66 22 30 203 110 29 100 92 65 105 15 588 28 31 1 801 3 667 2 184 23 817 13 29 588 873 166 228 52 74 56 66 49 67 3 20 2 19 45 186 33 79 10 22 83 78 25 93 47 77 54 105 14 23 504 571 18 28 14 28 1 705 2 28 12 578 150 42 47 54 1 7 42 25 6 64 23 47 47 23 470 20 17 Meðustrukovni programi: ekološki tehnièar, meteorološki tehnièar i agroturistièki tehnièar 21.9. Uèenici industrijskih i obrtnièkih srednjih škola koji su položili završni ispit kraj školske godine 2007./2008. 2008./2009. 2009./2010. 2010./2011. 2011./2012. ukupno uèenice ukupno uèenice ukupno uèenice ukupno uèenice ukupno uèenice Ukupno Strojarstvo Elektrotehnika Trgovina Ugostiteljstvo i turizam Poljoprivreda Prehrana Obrada drva Graditeljstvo i geodezija Cestovni promet Željeznièki promet Grafika Tekstil Obrada kože Osobne usluge (i kozmetièari) Ostale usluge Optika i obrada stakla 234 1 448 276 131 204 204 37 52 50 58 86 24 29 36 6 185 68 2 506 6 132 47 32 24 1 6 5 35 5 182 31 - 1 469 315 125 179 202 47 58 33 71 98 24 21 33 12 175 75 1 516 3 122 47 42 49 1 3 9 6 33 8 171 22 - 1 393 242 100 149 176 44 105 54 71 86 20 32 28 11 196 76 3 495 4 100 47 39 38 2 4 8 27 10 191 25 - 1 246 233 62 107 211 26 60 35 71 94 23 33 49 175 67 - 451 5 65 53 22 31 1 5 10 48 173 38 - 1 406 305 65 112 142 35 100 49 71 103 16 27 48 18 212 102 1 543 14 83 44 28 50 1 1 8 13 48 13 210 30 - 21.10. Studenti upisani na visoka uèilišta prema nazivu uèilišta i spolu 2007./08. 2008./09. 2009./10. 2010./11. 2011./12. studenstudenstudenstudenstudenukupno ukupno ukupno ukupno ukupno tice tice tice tice tice VISOKA UÈILIŠTA FAKULTETI STRUÈNI STUDIJ Ekonomski fakultet KBF-Institut za teološku kulturu Šumarski fakultet Uèiteljski fakultet SVEUÈILIŠNI STUDIJ Prirodosl -matemat fakul - matemat. odjel Prirodosl -matemat. fakul - prirodosl. odjeli Arhitektonski fakultet Graðevinski fakultet Grafièki fakultet Geodetski fakultet Fakultet strojarstva i brodogradnje Fakultet prometnih znanosti Fakultet elektrotehnike i raèunarstva Rudarsko-geološko-naftni fakultet Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Tekstilno-tehnološki fakultet Medicinski fakultet Stomatološki fakultet Farmaceutsko-biokemijski fakultet Veterinarski fakultet Prehrambeno-biotehnološki fakultet Agronomski fakultet Šumarski fakultet Ekonomski fakultet Pravni fakultet -pravo -socijalni rad Fakultet politièkih znanosti Filozofski fakultet Hrvatsko katolièko sveuèilište Hrvatski studiji Uèiteljski fakultet Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Kineziološki fakultet KBF-Institut za kršæansku duhovnost Katolièki bogoslovni fakultet KBF-Katehetski institut Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove Filozofski fakultet Družbe Isusove KBF-Institut za crkv glazbu "Albe Vidakoviæ" 67 304 52 960 2 294 1 427 39 828 50 666 1 325 2 112 1 027 1 535 658 699 1 769 4 076 3 576 532 35 743 60 892 32 391 65 064 35 909 67 675 38 204 70 295 39 497 29 632 47 920 26 812 49 702 28 974 51 250 30 738 53 822 31 579 1 749 1 441 1 118 1 316 1 035 1 401 1 091 1 901 902 940 888 592 672 439 822 537 608 382 26 35 25 70 51 66 47 948 181 25 5 783 518 501 549 540 513 507 345 339 27 883 46 479 25 694 48 386 27 939 49 849 29 647 51 921 30 677 854 1 103 701 1 317 840 1 490 961 1 562 1 036 1 298 1 768 1 092 2 067 1 261 2 286 1 407 2 257 1 353 650 845 554 886 582 983 645 1 020 656 386 1 578 434 1 185 332 1 386 425 1 435 487 380 591 348 637 409 747 458 809 457 222 669 207 606 215 602 221 509 188 184 1 954 206 2 166 221 2 190 233 2 095 226 772 3 312 653 2 746 557 2 072 450 2 157 470 581 3 704 608 3 361 629 2 821 550 3 315 641 134 527 139 634 150 741 171 772 185 675 848 1 610 644 973 578 909 1 741 866 7 835 5 746 4 800 946 1 821 4 607 1 143 448 582 1 359 9 391 227 488 741 1 052 405 811 312 744 1 029 244 5 060 4 254 3 365 889 1 183 3 418 826 400 538 395 8 148 201 682 794 1 608 737 975 589 784 1 628 773 5 933 5 907 4 978 929 1 712 3 984 1 118 568 516 1 284 383 164 503 696 1 067 483 810 330 660 973 234 3 864 4 355 3 487 868 1 130 2 971 837 522 485 397 155 149 705 782 1 640 732 934 571 750 1 592 874 7 095 6 129 5 110 1 019 1 946 4 546 1 184 683 607 1 089 396 207 514 691 1 085 490 774 346 625 973 276 4 741 4 542 3 576 966 1 291 3 403 915 629 578 347 158 187 747 826 1 784 726 932 606 813 1 721 983 6 471 6 664 5 550 1 114 2 074 5 304 40 1 306 664 720 1 173 385 216 533 726 1 161 507 767 384 694 1 046 324 4 376 4 926 3 873 1 053 1 414 3 987 25 1 008 621 688 372 160 193 805 823 2 143 731 934 600 837 1 969 1 090 6 662 6 709 5 647 1 062 1 932 5 568 77 1 246 826 762 1 253 382 221 577 719 1 379 525 775 403 724 1 209 362 4 400 4 915 3 927 988 1 332 4 199 36 950 783 729 388 143 143 49 276 4 147 50 228 6 117 31 275 7 161 39 320 4 200 65 337 14 210 20 14 11 8 13 10 17 10 18 11 235 21.10. Studenti upisani na visoka uèilišta prema nazivu uèilišta i spolu (nastavak) 2007./08. 2008./09. 2009./10. 2010./11. 2011./12. studenstudenstudenstudenstudenukupno ukupno ukupno ukupno ukupno tice tice tice tice tice UMJETNIÈKE AKADEMIJE Muzièka akademija Akademija likovnih umjetnosti Akademija dramske umjetnosti VELEUÈILIŠTA Tehnièko veleuèilište Društveno veleuèilište Veleuèilište Vern Zdravstveno veleuèilište VISOKE ŠKOLE Visoka politehnièka škola Visoka škola za primijenjeno raèunarstvo Visoka škola za sigurnost1) Visoka škola za informacijske tehnologije Visoka škola meðunarodnih odnosa i diplomacije Zagrebaèka škola za menadžment Zagrebaèka škola ekonomije i managementa Visoka policijska škola Visoka poslovna škola Zagreb Visoka novinarska škola Visoka škola tržišnih komunikacija Agora Visoka poslovna škola Libertas Visoka poslovna škola za turizam i management Utilus RRiF Visoka škola za financijski menadžment Meðunarodna diplomska škola za poslovno upravljanje Visoka poslovna škola za ekonomiju Zrinski Visoka škola za odnose s javnošæu i studij medija Kairos Visoka škola za financije i pravo Effectus Teološki fakultet"Matija Vlaèiæ-Ilirik" (evangelièki) 1) 921 416 301 204 9 271 3 843 2 295 1 179 1 954 4 152 735 166 527 233 194 100 3 972 449 1 417 538 1 568 1 612 129 20 880 405 289 186 7 635 2 798 2 336 1 120 1 381 4 457 23 50 663 277 515 243 183 89 3 255 281 1 426 492 1 056 1 809 3 4 108 26 998 450 332 216 9 268 3 261 2 340 1 234 2 433 5 096 39 103 676 366 596 1 102 272 500 222 377 102 225 4 279 10 241 378 3 441 1 434 2 609 552 1 277 1 915 2 914 2 060 5 082 8 43 9 115 112 715 36 408 657 1 130 295 463 255 391 107 276 4 788 10 021 365 3 454 1 492 1 988 600 1 483 2 331 3 096 2 021 5 322 7 56 5 144 121 947 30 460 411 253 459 291 78 396 34 257 72 358 43 223 70 - 42 - 910 713 220 50 95 542 424 127 132 30 50 271 988 498 196 75 130 669 494 73 114 46 70 322 1 076 537 385 104 111 729 533 101 220 66 60 325 1 083 529 153 73 148 851 522 111 95 51 75 426 1 096 701 145 53 120 895 514 151 72 38 58 498 86 46 82 46 82 44 80 40 77 40 126 84 162 111 166 114 122 84 112 78 18 - 7 - 18 30 7 17 18 88 4 46 35 96 11 51 18 88 6 46 - - 46 - 20 - 42 - 24 - 55 52 42 29 137 147 104 91 80 39 91 57 100 67 94 55 56 37 Do 2005./2006. pod nazivom Visoka škola za sigurnost na radu Studenti upisani na visoka uèilišta prema spolu 45 000 40 000 upisani studenti 35 000 30 000 25 000 20 000 15 000 10 000 5 000 ak. god. 0 2007./2008. 2008./2009. 2009./2010. muškarci 236 žene 2010./2011. 2011./2012. 663 276 261 126 5 241 366 1 629 749 2 497 2 014 11 7 181 40 21.11. Studenti upisani na visoka uèilišta prema godinama studija u ak. godini 2011./2012. Studenti Redoviti studenstudenukupno ukupno tice tice Studenti po godinama studija I II III VISOKA UÈILIŠTA 70 295 39 497 56 329 31 835 27 231 21 573 15 031 FAKULTETI 53 822 31 579 47 061 27 696 20 184 16 384 11 405 STRUÈNI STUDIJ 1 901 902 494 385 732 703 466 Ekonomski fakultet 608 382 320 212 397 211 Uèiteljski fakultet 345 339 174 173 182 163 KBF-Institut za teološku kulturu 948 181 335 310 303 SVEUÈILIŠNI STUDIJ 51 921 30 677 46 567 27 311 19 452 15 681 10 939 Prirodosl. -matemat. fakul. - matemat. odjel 1 562 1 036 1 562 1 036 799 465 285 Prirodosl. -matemat. fakul. - prirodosl. odjeli 2 257 1 353 2 257 1 353 812 787 403 Arhitektonski fakultet 1 020 656 1 020 656 363 364 293 Graðevinski fakultet 1 435 487 1 435 487 567 608 260 Grafièki fakultet 809 457 772 444 305 311 193 Geodetski fakultet 509 188 509 188 189 189 131 Fakultet strojarstva i brodogradnje 2 095 226 2 095 226 1 012 728 355 Fakultet prometnih znanosti 2 157 470 1 462 337 985 765 407 Fakultet elektrotehnike i raèunarstva 3 315 641 3 315 641 1 393 1 277 645 Rudarsko-geološko-naftni fakultet 772 185 772 185 409 236 126 Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije 805 577 805 577 484 217 104 Tekstilno-tehnološki fakultet 823 719 823 719 404 313 106 Medicinski fakultet 2 143 1 379 2 143 1 379 498 398 357 Stomatološki fakultet 731 525 731 525 150 165 99 Farmaceutsko-biokemijski fakultet 934 775 934 775 169 245 178 Veterinarski fakultet 600 403 600 403 162 120 108 Prehrambeno-biotehnološki fakultet 837 724 837 724 325 340 172 Agronomski fakultet 1 969 1 209 1 969 1 209 965 752 252 Šumarski fakultet 1 090 362 1 090 362 513 409 168 Ekonomski fakultet 6 662 4 400 5 328 3 562 2 635 1 196 1 646 Pravni fakultet 6 709 4 915 3 689 2 731 2 025 1 159 2 022 - pravo 5 647 3 927 3 021 2 104 1 625 970 1 703 - socijalni rad 1 062 988 668 627 400 189 319 Fakultet politièkih znanosti 1 932 1 332 1 782 1 230 661 626 462 Filozofski fakultet 5 568 4 199 5 540 4 177 1 823 2 512 1 138 Hrvatsko katolièko sveuèilište 77 36 77 36 41 36 Hrvatski studiji 1 246 950 1 246 950 435 525 286 Uèiteljski fakultet 826 783 765 722 300 127 135 Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet 762 729 762 729 265 352 145 Kineziološki fakultet 1 253 388 1 253 388 388 218 255 Katolièki bogoslovni fakultet 382 143 382 143 116 68 73 KBF-Katehetski institut 221 195 221 195 65 47 42 Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove 65 14 58 11 39 12 8 Filozofski fakultet Družbe Isusove 337 210 315 200 149 108 80 KBF-Institut za crkv. glazbu "Albe Vidakoviæ" 18 11 18 11 6 6 5 UMJETNIÈKE AKADEMIJE 1 130 663 1 130 663 421 318 226 Muzièka akademija 463 276 463 276 186 85 96 Akademija likovnih umjetnosti 391 261 391 261 145 112 65 Akademija dramske umjetnosti 276 126 276 126 90 121 65 IV V VI 4 422 1 536 502 3 845 1 502 502 3 845 1 502 502 7 6 112 143 1 312 269 309 92 88 137 136 206 89 65 56 1 185 1 140 363 986 363 154 183 95 137 127 254 138 66 59 29 38 6 1 141 24 96 45 24 - 237 21.11. Studenti upisani na visoka uèilišta prema godinama studija u ak. godini 2011./2012. (nastavak) Studenti Redoviti Studenti po godinama studija studenstudenukupno ukupno tice tice VELEUÈILIŠTA 10 021 Tehnièko veleuèilište 3 454 Društveno veleuèilište 1 988 Veleuèilište Vern 1 483 Zdravstveno veleuèilište 3 096 VISOKE ŠKOLE 5 322 Visoka politehnièka škola 56 Visoka škola za primijenjeno raèunarstvo 144 Visoka škola za sigurnost 947 Visoka škola za informacijske tehnologije 460 Zagrebaèka škola za menadžment 0 Zagrebaèka škola ekonomije i managementa 1 096 Visoka policijska škola 701 Visoka poslovna škola Zagreb 145 Visoka novinarska škola 53 Visoka škola tržišnih komunikacija Agora 120 Visoka poslovna škola Libertas 895 Visoka poslovna škola za turizam i management Utilus 77 RRiF Visoka škola za financijski menadžment 112 Meðunarodna diplomska škola za poslovno upravljanje 18 Visoka škola meðunarodnih odnosa i diplomacije 70 Visoka poslovna škola za ekonomiju Zrinski 88 Visoka škola za odnose s javnošæu i studij medija Kairos 137 Visoka škola za financije i pravo Effectus 147 Teološki fakultet"Matija Vlaèiæ-Ilirik" (evangelièki) 56 5 241 366 1 629 749 2 497 2 014 11 7 181 40 5 660 2 378 2 531 274 809 656 1 190 576 1 130 872 2 478 1 098 36 9 77 4 160 11 I II III IV 4 423 1 421 1 211 453 1 338 2 203 33 59 482 159 3 380 2 115 1 165 868 628 149 512 415 1 075 683 1 491 1 285 8 15 56 29 243 222 118 99 V 103 103 333 - VI 84 10 - - 514 151 72 38 58 498 996 93 66 53 99 454 461 19 29 38 53 218 312 274 134 15 42 424 241 253 6 15 51 275 300 174 5 23 27 196 243 - - - 40 78 61 48 29 29 20 32 25 37 32 43 - - - 6 42 46 18 62 52 6 38 24 69 27 18 1 30 31 - - - 104 91 91 56 68 25 51 53 51 54 35 40 - - - 37 56 37 17 9 14 6 10 - Studenti upisani u ak.g. 2011./12. prema vrstama visokih uèilišta fakultet - sveuèilišni studij 73,8% 70 295 umjetnièke akademije 1,6% fakultet - struèni studij 2,7% 238 visoke škole 7,6% veleuèilišta 14,3% 21.12. Diplomirani studenti prema nazivu visokog uèilišta i spolu 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. studenstudenstudenstudenstudenukupno ukupno ukupno ukupno ukupno tice tice tice tice tice VISOKA UÈILIŠTA FAKULTETI STRUÈNI STUDIJ Šumarski fakultet Tekstilno-tehnološki fakultet Ekonomski fakultet Kineziološki fakultet KBF-Institut za teološku kulturu KBF-Institut za kršæansku duhovnost Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove Uèiteljski fakultet Pravni fakultet 13 215 9 924 7 567 15 757 8 911 14 805 8 991 18 469 10 618 17 727 10 159 6 125 12 189 7 440 11 894 7 527 14 393 8 680 13 860 8 429 682 104 499 45 24 - 473 95 355 7 15 - 464 4 46 319 68 18 - 302 39 236 12 15 - 440 23 47 320 36 - 306 5 45 225 28 - 813 53 323 23 690 48 230 16 895 25 200 - 798 21 144 - 10 - 1 - 9 - - 14 - 3 - 414 - 396 - 1 522 147 502 131 SVEUÈILIŠNI STUDIJ 9 242 Prirodosl -matemat fakul 296 - matemat. odjel Prirodosl -matemat fakul 497 - prirodosl. odjeli Arhitektonski fakultet 66 Graðevinski fakultet 233 Grafièki fakultet 103 Geodetski fakultet 119 Fakultet strojarstva i brodogradnje 317 Fakultet prometnih znanosti 575 Fakultet elektrotehnike i raèunarstva 875 Rudarsko-geološko-naftni fakultet 59 Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije 106 Tekstilno-tehnološki fakultet 49 Medicinski fakultet 233 Stomatološki fakultet 113 Farmaceutsko-biokemijski fakultet 124 Veterinarski fakultet 119 Prehrambeno-biotehnološki fakultet 149 Agronomski fakultet 308 Šumarski fakultet 94 Ekonomski fakultet 1 231 Pravni fakultet 577 -pravo 474 -socijalni rad 103 Fakultet politièkih znanosti 429 Filozofski fakultet 1 162 Hrvatski studiji 205 Uèiteljski fakultet 724 Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet 211 Kineziološki fakultet 134 Katolièki bogoslovni fakultet 48 KBF-Katehetski institut 33 KBF-Institut za crkv glazbu "Albe Vidakoviæ" 6 Filozofski fakultet Družbe Isusove 45 KBF-Institut za kršæansku duhovnost 2 Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove Teološki fakultet "M Vlaèiæ Ilirik" - 5 652 11 454 7 221 13 580 7 990 12 965 7 631 204 11 725 7 138 373 256 399 264 381 261 907 614 356 666 451 582 415 635 437 - - 46 69 73 46 38 100 148 20 179 348 204 177 377 663 1 137 94 106 103 138 81 38 161 202 18 268 436 198 177 302 641 345 121 180 103 136 56 34 131 39 34 383 448 198 210 504 614 1 304 158 255 138 124 85 67 135 224 60 274 442 228 225 496 546 1 151 141 175 121 135 82 47 126 222 34 83 43 151 84 104 48 131 218 26 826 433 334 99 311 939 150 672 201 51 21 27 143 108 201 190 219 141 95 66 160 128 81 38 129 106 299 195 121 36 1 875 1 297 630 459 479 313 151 146 608 432 1 252 1 009 427 340 685 644 256 238 190 77 51 15 44 40 162 122 157 151 271 172 91 60 167 137 100 52 186 152 521 311 209 62 2 421 1 687 649 504 438 304 211 200 795 528 1 533 1 207 490 369 278 253 244 232 243 72 84 34 45 36 184 213 298 125 175 77 217 548 221 2 232 609 938 1 184 486 263 266 303 102 46 130 195 189 78 156 41 188 345 68 1 508 486 666 935 387 233 249 99 42 42 200 150 132 122 242 180 89 59 220 185 104 59 136 110 417 260 233 72 2 093 1 476 582 461 391 280 191 181 800 530 1 072 878 491 364 608 568 221 207 198 58 66 25 44 38 5 28 - 39 2 24 1 3 30 4 2 21 4 2 10 2 2 2 12 - 1 - - - - - - 82 3 59 - 49 7 32 5 239 21.12. Diplomirani studenti prema nazivu visokog uèilišta i spolu (nastavak) 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. studenstudenstudenstudenstudenukupno ukupno ukupno ukupno ukupno tice tice tice tice tice UMJETNIÈKE AKADEMIJE Muzièka akademija Akademija likovnih umjetnosti Akademija dramske umjetnosti VELEUÈILIŠTA Tehnièko veleuèilište Društveno veleuèilište Veleuèilište Vern Zdravstveno veleuèilište VISOKE ŠKOLE Visoka škola za sigurnost Zagrebaèka škola za menadžment Zagrebaèka škola ekonomije i managementa Visoka policijska škola Visoka škola tržišnih komunikacija Agora RRiF Visoka škola za financijski menadžment Visoka poslovna škola Zagreb Visoka poslovna škola Libertas Visoka poslovna škola Utilus Meðunarodna diplomska škola za poslovno upravljanje Visoka politehnièka škola Visoka škola za informacijske tehnologije Visoka škola za primijenjeno raèunalstvo Visoka škola za odnose s javnošæu i studij medija Kairos 239 108 81 50 141 63 52 26 257 125 100 32 158 72 69 17 398 215 134 49 247 127 89 31 2 301 1 113 265 195 728 991 153 149 104 585 1 922 816 272 230 604 875 87 197 125 466 1 491 429 314 223 525 751 175 96 310 44 62 1 389 272 90 438 42 61 124 171 62 40 193 580 19 8 140 8 384 189 125 70 221 112 74 35 425 189 139 97 257 123 99 35 798 77 210 100 411 2 405 1 205 774 110 352 157 379 208 900 730 2 232 978 67 388 799 988 134 13 211 630 1 022 278 91 419 65 58 1 287 426 - 512 106 - 1 210 242 - 485 46 - 89 108 166 209 91 39 228 206 128 56 317 131 181 20 30 12 32 23 35 14 41 21 78 5 6 70 126 10 3 46 67 8 30 50 149 12 22 36 76 7 19 104 170 17 13 63 107 11 9 112 210 37 4 58 107 19 18 - 11 - 12 - 2 - 5 - 2 - 8 1 3 1 4 - 2 - - - - - - - 73 10 28 2 - - - - - - - - 33 - - - - - - - - - 46 25 Diplomirani studenti prema spolu 20 000 18 000 diplomirani studenti 16 000 14 000 12 000 10 000 8 000 6 000 4 000 2 000 0 2008. 2009. 2010. ukupno 240 2011. žene 2012. 21.13. Nastavno osoblje visokih uèilišta prema zvanju u ak. godini 2012./2013. Nastavnici i suradnici u nastavi1) Struèni i drugi Izvansuradnici Profesori UmjetniRedoviti Ukupno profesori redni Docenti visoke Predavaèi Lektori èki Asistenti i gostujuæi profesori profesori škole suradnici ili nastavnici VISOKA UÈILIŠTA 8 562 1 502 997 1 150 245 1 102 80 26 2 832 628 FAKULTETI Prirodoslovno-matematièki fakultet Arhitektonski fakultet Arhitektonski fakultet - studij dizajna Graðevinski fakultet Grafièki fakultet Geodetski fakultet Fakultet strojarstva i brodogradnje Fakultet prometnih znanosti Fakultet elektrotehnike i raèunarstva Rudarsko-geološko-naftni fakultet Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Tekstilno-tehnološki fakultet Prehrambeno-biotehnološki fakultet Medicinski fakultet Stomatološki fakultet Farmaceutsko-biokemijski fakultet Agronomski fakultet Šumarski fakultet Veterinarski fakultet Ekonomski fakultet Pravni fakultet Uèiteljski fakultet Fakultet politièkih znanosti Filozofski fakultet Hrvatski studiji Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Kineziološki fakultet Filozofski fakultet Družbe Isusove Katolièki bogoslovni fakultet 6 172 638 94 68 132 70 74 320 173 359 96 1 268 119 21 19 32 9 16 65 20 83 22 842 103 13 16 15 12 6 40 18 49 16 988 127 23 11 15 8 7 38 23 60 20 7 2 - 313 20 29 13 10 5 4 11 21 1 1 73 - - 2 147 230 8 9 58 35 37 150 66 159 34 534 37 2 1 4 16 25 7 3 150 123 225 509 200 117 266 153 173 248 267 140 117 774 256 121 173 53 83 34 28 46 121 52 28 65 40 50 68 43 17 18 110 52 37 22 18 13 21 9 40 108 46 23 49 19 30 21 27 11 6 57 33 16 13 4 21 17 17 33 92 40 29 53 23 23 23 36 28 27 88 54 27 16 13 17 1 1 2 1 - 4 10 4 4 2 2 4 8 2 16 12 58 6 20 9 6 22 9 1 70 2 - - 69 51 99 181 57 35 61 58 56 120 81 11 9 268 101 34 38 9 23 5 7 2 3 3 34 5 12 67 13 51 161 5 62 9 - 461 198 116 147 117 54 30 33 100 43 25 32 90 34 24 32 1 1 39 26 5 8 - 26 22 2 2 85 19 27 39 3 3 - 1 152 171 757 224 76 9 35 32 27 6 21 - 41 5 31 5 138 31 94 13 394 62 215 117 1 1 - 457 48 353 56 18 10 8 - UMJETNIÈKE AKADEMIJE Muzièka akademija Akademija likovnih umjetnosti Akademija dramske umjetnosti VELEUÈILIŠTA Tehnièko veleuèilište u Zagrebu Zdravstveno veleuèilište Veleuèilište Vern 241 21.13. Nastavno osoblje visokih uèilišta prema zvanju u ak. godini 2012./2013. (nastavak) Nastavnici i suradnici u nastavi1) Struèni i drugi Izvansuradnici Profesori UmjetniRedoviti redni Ukupno profesori Docenti visoke Predavaèi Lektori èki Asistenti i gostujuæi profesori profesori škole suradnici ili nastavnici VISOKE ŠKOLE Visoka škola za sigurnost Visoka škola tržišnih komunikacija Agora Visoka politehnièka škola u Zagrebu Zagrebaèka škola ekonomije i managementa Visoka policijska škola Visoka poslovna škola Libertas Visoka poslovna škola Utilus Visoka škola za informacijske tehnologije Visoka poslovna škola Visoka novinarska škola Visoka škola za ekon. poduz. i uprav. Zrinski Visoka škola za primijenjeno raèunalstvo Visoka škola meðunarodnih odnosa i diplomacije Visoka škola za financije i pravo Effectus Teološki fakultet "Matija Vlaèiæ Ilirik" -evang RRiF Visoka škola za financijski menadžment Meðunarodna diplom. škola za poslovno upravljanje Visoka škola za odnose s javnošæu i stud. medij Kairos 730 42 43 52 32 1 1 3 16 1 1 5 19 3 3 99 12 9 3 354 18 29 20 6 - - 134 9 17 70 1 1 99 40 55 27 58 22 - 2 4 5 - 1 - 3 1 1 - 19 6 3 1 1 - 66 28 34 18 32 13 - - - 9 1 14 2 16 5 - 5 10 1 - 30 61 - 1 1 20 4 31 - - 10 24 - 37 56 7 1 2 1 3 - 6 9 3 34 6 - - 8 11 2 - 34 5 1 2 - - - - 2 24 29 1 1 - 4 17 - - - 6 20 - - - - - - - - 20 25 2 2 2 2 11 - - 6 - INSTITUT Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove 19 4 4 3 - - - - 6 2 19 4 4 3 - - - - 6 2 SVEUÈILIŠTE Hrvatsko katolièko sveuèilište 28 28 5 5 8 8 9 9 - 2 2 - - 3 3 1 1 1) Vidjeti metodološka objašnjenja Nastavnici i suradnici prema akademskom nazivu i stupnju, u ak.god. 2012./13. bez akademskog naziva i stupnja 33,7% 8 562 doktori znanosti 53,0% magistri znanosti i magistri/specijalisti 13,3% 242 21.14. Magistri znanosti, magistri i sveuèilišni specijalisti prema nazivu visokog uèilišta na kojem su stekli akademski stupanj/naziv i spolu 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. ukupukupukupukupukupžene žene žene žene žene no no no no no Ukupno Visoka škola za sigurnost 587 336 620 360 733 411 919 504 1 175 694 13 3 - - - - - - - - Prirodosl -matemat. fakul. - matemat. odjel 2 2 9 4 6 5 - - - - Prirodosl -matemat. fakul. - prirodosl. odjeli 3 49 31 70 54 108 74 4 3 3 Arhitektonski fakultet - - - - - - 1 1 - - Graðevinski fakultet 7 1 4 1 19 6 25 8 2 - Grafièki fakultet 1 - 2 1 1 - 13 5 - - Geodetski fakultet 1 - 2 - 2 2 4 2 7 3 9 - 4 - 3 - 13 1 3 - Fakultet prometnih znanosti Fakultet strojarstva i brodogradnje 13 1 21 2 20 2 17 1 64 9 Fakultet elektrotehnike i raèunarstva 40 6 29 7 42 7 137 19 5 - 2 1 2 - 2 1 12 5 - - Rudarsko-geološko-naftni fakultet Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije 12 8 - - - - - - - - Medicinski fakultet 15 10 44 23 38 29 52 39 7 7 Stomatološki fakultet 19 14 11 8 19 12 33 26 31 20 2 1 3 2 4 4 10 8 13 11 Veterinarski fakultet 12 5 10 3 10 4 17 9 46 15 Prehrambeno-biotehnološki fakultet 19 16 13 12 13 8 42 33 10 9 Agronomski fakultet 10 3 6 3 6 1 17 12 - - 7 3 16 8 2 - 15 4 16 4 351 Farmaceutsko-biokemijski fakultet Šumarski fakultet 167 94 206 122 282 158 292 175 608 Pravni fakultet Ekonomski fakultet 21 11 24 19 21 14 27 19 58 42 Fakultet politièkih znanosti 28 13 36 18 30 14 46 25 82 49 Filozofski fakultet 84 67 59 43 34 25 33 30 112 101 Uèiteljski fakultet 19 18 7 7 10 9 47 40 - - 6 6 4 3 8 8 4 3 14 13 4 Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Kineziološki fakultet 2 - - - 6 - 8 4 11 Katolièki bogoslovni fakultet 6 3 1 - 6 1 6 4 6 - Filozofski fakultet Družbe Isusove 2 2 4 1 1 - 7 4 9 3 Muzièka akademija 7 5 20 12 11 8 1 1 - - 12 12 13 7 29 19 36 23 68 50 Centar za poslijediplomske studije Sveuèilišta u Zagrebu 243 21.15. Doktori znanosti prema nazivu visokog uèilišta na kojem su stekli akademski stupanj/naziv i spolu 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. ukupukupukupukupukupžene žene žene žene žene no no no no no Ukupno 401 Prirodosl -matemat. fakul. - matemat. odjel 10 Prirodosl -matemat. fakul. - prirodosl. odjeli 81 Arhitektonski fakultet 3 Graðevinski fakultet 3 Geodetski fakultet 1 Grafièki fakultet 4 Fakultet strojarstva i brodogradnje 11 Fakultet elektrotehnike i raèunarstva 22 Fakultet prometnih znanosti 5 Rudarsko-geološko-naftni fakultet 7 Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije 1 Tekstilno-tehnološki fakultet 3 Medicinski fakultet 53 Stomatološki fakultet 15 Farmaceutsko-biokemijski fakultet 4 Veterinarski fakultet 23 Prehrambeno-biotehnološki fakultet 14 Agronomski fakultet 5 Šumarski fakultet 4 Ekonomski fakultet 10 Pravni fakultet 10 Fakultet politièkih znanosti 7 Filozofski fakultet 95 Hrvatski studiji Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet 6 Kineziološki fakultet 1 Katolièki bogoslovni fakultet 1 Filozofski fakultet Družbe Isusove 2 Centar za poslijediplomske studije Sveuèilišta u Zagrebu Muzièka akademija Akademija likovnih umjetnosti - 202 6 48 1 2 2 1 2 1 3 24 7 4 9 10 1 4 5 2 64 5 1 437 11 88 4 9 4 1 8 32 4 8 14 4 42 11 5 16 7 16 6 9 12 4 100 3 8 5 4 1 214 7 52 2 3 2 5 2 8 3 19 6 4 6 5 8 1 4 11 55 1 6 2 1 - 647 13 141 7 12 5 7 10 49 11 8 16 3 82 16 2 21 15 15 8 11 13 10 146 10 2 8 2 4 334 5 86 4 3 1 4 1 9 2 3 9 3 46 6 2 13 13 8 6 6 2 90 4 2 4 1 1 816 196 3 4 5 5 20 2 28 19 10 121 27 10 21 23 40 13 21 40 8 157 10 7 14 1 6 478 139 2 1 2 2 5 8 9 73 15 9 9 16 22 5 12 21 4 101 6 7 2 1 4 880 192 497 112 9 11 2 5 18 27 6 16 19 6 61 14 6 21 22 39 12 24 34 29 245 23 12 9 4 1 7 4 2 3 8 1 5 13 5 34 9 4 9 18 16 2 11 20 10 167 13 8 4 1 - - 1 - 1 - - - 2 2 1 1 2 - 5 4 4 5 3 3 Magistri, magistri znanosti i sveuèilišni specijalisti prema znanstvenom i umjetnièkom podruèju magistarskog/specijalistièkog rada u 2012. Doktori znanosti prema znanstvenom podruèju doktorske disertacije u 2012. umjetnièko interdisciplinarno podruèje podruèje 1,5% 0,9% društvene znanosti 69,9% humanistièke znanosti 8,2% 1 175 biotehnièke znanosti 2,5% 244 umjetnièko podruèje 0,1% interdisciplinarna podruèja 1,2% prirodne znanosti tehnièke 0,3% znanosti 9,6% biomedicina i zdravstvo 8,2% humanistièke znanosti 21,5% 880 društvene znanosti 21,7% biotehnièke znanosti 8,3% prirodne znanosti 22,4% tehnièke znanosti 12,1% biomedicina i zdravstvo 11,6% 22. Kultura i umjetnost 22.1. Kazališta i kinematografi od 1939. do 2012. Kazališta1) 1939. 1946. 1950. 1955. 1960. 1965. 1970. 1975. 1980. 1985. 1990. 1995. 2000. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 1) 2) broj predstave 1 1 5 6 5 5 9 10 10 10 11 10 12 27 26 25 25 24 39 53 60 695 498 1 125 1 185 1 278 993 1 381 1 816 2 073 2 475 2 003 2 063 1 853 3 509 3 564 3 592 3 498 3 330 4 928 5 045 4 984 Kinematografi posjetitelji broj predstave 362 846 378 982 707 824 625 389 639 814 505 522 476 011 709 684 782 751 792 769 641 114 614 618 515 842 742 179 773 330 786 649 830 673 789 440 926 134 1 057 846 1 044 273 18 29 33 35 31 30 31 31 29 26 21 13 9 8 7 8 7 9 10 13 602 17 930 27 746 30 973 28 206 26 800 27 100 28 433 26 449 19 470 19 857 32 561 33 629 34 832 41 473 42 341 43 176 53 729 67 495 posjetitelji u tis. Radio pretplatnici TV pretplatnici2) 5 753 7 845 10 267 8 794 5 657 5 662 5 908 5 980 3 064 1 534 1 358 1 416 1 693 1 607 1 909 2 009 1 978 1 932 2 110 14 776 59 024 102 947 159 177 152 550 192 583 189 986 232 034 244 614 243 260 226 115 244 311 249 690 249 384 249 961 247 213 249 450 256 049 261 378 5 034 57 772 124 750 169 389 189 479 224 073 235 345 233 688 221 191 221 429 223 914 222 785 221 199 217 215 217 645 219 06 220 377 Podaci o broju predstava i posjetitelja odnose se na sezonu koja završava u prikazanoj kalendarskoj godini. Od 2002. g. ukljuèena djeèja i amaterska kazališta. Od 2001. g. ukinuto plaæanje pretplate na drugi TV prijamnik. 22.2. Puèka otvorena uèilišta i domovi kulture Broj ustanova 1990./91. 1993./94. 1996./97. 1999./00. 2002./03. 2005./06. 2008./09. 10 18 19 19 27 25 38 Opæe i struèno obrazovanje i usavršavanje Kulturno-obrazovna i umjetnièka djelatnost Zaposleni upisani polaznici završili obrazovanje priredbe posjetitelji 20 260 14 455 11 422 9 228 32 459 16 025 8 931 18 939 13 541 10 855 8 353 29 872 12 235 9 183 3 073 4 256 1 734 1 461 2 487 1 947 2 787 350 672 341 236 193 705 267 701 387 555 299 797 299 806 1 007 937 1 154 331 615 438 810 245 22.3. Knjižice od 1968. do 2010. 1968. 1971. 1974. 1977. 1980. 1983. 1986. 1989. 1992. 1995. 1998. 2001. 2004. 2007. 2010. Broj knjižnica 430 Broj knjiga i èasopisa (svezaka) u tis. 452 429 381 306 276 265 185 283 261 249 238 394 377 371 3 924 4 678 4 702 5 279 6 357 5 951 7 063 6 583 9 437 9 219 9 737 9 768 11 035 10 377 10 962 22.4. Knjižice u 2010. Obraðena knjižna graða Broj knjižnica Ukupno Ukupno 371 10 962 287 Nacionalna knjižnica Korištenje knjižne graðe Zaposleni Ukupno struèni knjige i brošure (svesci) èasopisi (svesci) novine (godišta) Aktivni korisnici 8 533 576 2 072 490 284 615 3 667 892 1 421 1 104 1 2 722 492 2 182 145 335 172 198 078 323 550 313 184 Knjižnice visokog uèilišta 84 2 499 907 1 649 097 768 089 56 987 321 708 189 155 Specijalne knjižnice 80 2 268 799 1 363 055 866 352 15 504 68 820 151 137 2 142 505 107 380 33 361 468 160 5 5 Narodne knjižnice Samostanske crkvene knjižnice 42 2 077 735 2 038 531 26 851 11 877 2 621 797 574 442 Knjižnice osnovnih škola 99 732 927 705 721 26 017 1 139 191 437 111 109 Knjižnice srednjih škola 63 517 922 487 647 16 648 562 140 420 78 72 22.5. Radio i televizijski pretplatnici 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Radio pretplatnici1) 232 964 233 444 234 476 244 311 249 690 249 384 249 961 247 213 249 450 256 049 261 378 TV pretplatnici 1) 218 017 218 591 219 253 221 429 223 914 222 785 221 199 217 215 217 645 219 064 220 377 Ne prikazuje se broj radio pretplatnika veæ broj evidentiranih radio prijemnika jer radio pretplatnici ne plaæaju pretplatu za evidentirani drugi radio prijemnik, a TV pretplatnici ne plaæaju za evidentirani radio prijemnik. 246 22.6. Hrvatsko narodno kazalište Djela Predstave prema mjestu prikazivanja na gostovanju Ukupno u stalnoj dvorani u izvan Zagrebu Zagreba drama opera i balet Posjetitelji u izvan opereta ostalo Ukupno Zagrebu Zagreba 2002./03. 222 192 - 30 10 21 - 5 138 940 120 030 18 910 2003./04. 226 196 3 27 8 24 2 - 122 160 107 820 14 340 2004./05. 222 205 - 17 7 23 - 2 118 053 111 168 6 885 2005./06. 221 195 2 24 12 21 - - 119 762 110 976 8 786 2006./07. 224 182 - 42 8 23 - - 128 738 112 056 16 682 2007./08. 226 202 - 24 10 21 - - 129 541 118 229 11 312 2008./09. 206 191 - 15 13 23 - - 114 361 108 311 6 050 2009./10. 219 200 - 19 12 24 - - 125 812 119 672 6 140 2010./11. 262 223 - 39 12 24 - 1 127 573 108 147 19 426 2011./12. 255 215 1 39 12 25 - - 129 292 111 643 17 649 1834. god. (4. listopada) dramom »Zriny« otvoreno je kazalište na Gornjem gradu 1835. god. u meðuèinu neke njemaèke predstave pjevana je budnica "Još Hrvatska ni propala" Ljudevita Gaja. 1840. god. (10. lipnja) izvedena je prva predstava na hrvatskom jeziku drama "Juran i Sofija" ili "Turci kod Siska" I. Kukuljeviæa-Sakcinskog. 1895. god. otvorena je zgrada kazališta na tadašnjem Sveuèilišnom trgu. 22.7. Dramsko kazalište Gavella Djela Predstave prema mjestu prikazivanja Posjetitelji na gostovanju Ukupno u stalnoj dvorani u Zagrebu izvan Zagreba drama ostalo Ukupno u Zagrebu izvan Zagreba 11 130 2002./03. 236 208 1 27 15 4 51 808 40 678 2003./04. 242 229 2 11 15 8 45 889 43 469 2 420 2004./05. 234 214 - 20 9 7 55 751 49 301 6 450 2005./06. 215 193 1 21 7 8 55 230 48 540 6 690 2006./07. 208 186 - 22 6 8 54 799 48 539 6 260 2007./08. 211 183 - 28 5 10 65 036 51 639 13 397 2008./09. 190 167 - 23 8 7 54 681 44 141 10 540 14 063 2009./10. 186 166 - 20 9 7 61 948 47 885 2010./11. 204 189 - 15 8 9 63 806 58 501 5 305 2011./12. 210 181 1 28 7 7 64 611 55 561 9 050 247 22.8. Teatar ITD Djela Predstave prema mjestu prikazivanja 2002./03. 2003./04. 2004./05. 2005./06. 2006./07. 2007./08. 2008./09. 2009./10. 2010./11. 2011./12. Ukupno u stalnoj dvorani 107 159 140 221 271 166 166 152 220 190 92 131 122 212 237 148 159 140 163 159 na gostovanju u Zagrebu izvan Zagreba 2 1 1 2 3 3 1 3 11 13 27 17 7 31 18 4 11 54 20 Posjetitelji drama ostalo Ukupno u Zagrebu izvan Zagreba 11 14 15 17 21 19 9 10 16 12 5 14 6 16 13 20 26 14 675 19 708 10 626 14 744 13 129 8 564 7 822 6 551 14 787 11 062 11 635 13 868 7 126 12 284 10 029 6 364 6 522 4 551 7 837 7 902 3 040 5 840 3 500 2 460 3 100 2 200 1 300 2 000 6 950 3 160 22.9. Zagrebaèko gradsko kazalište Komedija Djela Predstave prema mjestu prikazivanja 2002./03. 2003./04. 2004./05. 2005./06. 2006./07. 2007./08. 2008./09. 2009./10. 2010./11. 2011./12. na gostovanju Ukupno u stalnoj dvorani 203 191 185 179 189 176 193 179 182 194 158 150 157 158 171 149 168 159 170 179 u izvan Zagrebu Zagreba 12 21 8 6 5 10 6 3 4 6 33 20 20 15 13 17 19 17 8 9 drama 1 1 1 1 1 1 1 - opereta i opera 3 4 2 1 2 1 1 1 - Posjetitelji musical i ostalo 14 14 13 12 11 17 13 14 15 18 Ukupno u izvan Zagrebu Zagreba 95 768 94 767 77 622 77 507 87 463 79 156 77 677 69 494 69 396 67 571 75 128 76 731 64 382 65 387 76 788 67 726 65 757 56 344 59 246 59 071 20 640 18 036 13 240 12 120 10 675 11 430 11 920 13 150 10 150 8 500 22.10. Satirièko kazalište Kerempuh Djela Predstave prema mjestu prikazivanja 2002./03. 2003./04. 2004./05. 2005./06. 2006./07. 2007./08. 2008./09. 2009./10. 2010./11. 2011./12. 248 na gostovanju Ukupno u stalnoj dvorani 276 247 222 223 211 211 202 263 280 253 248 216 202 197 201 198 183 245 258 237 u izvan Zagrebu Zagreba 2 3 2 1 2 1 1 26 31 17 24 10 12 17 18 21 15 Posjetitelji drama opereta i opera musical i ostalo 18 11 13 11 13 8 11 16 13 10 - ... ... 1 1 - Ukupno 103 044 104 164 77 064 73 887 79 817 88 658 73 525 80 188 108 292 97 820 u izvan Zagrebu Zagreba 88 044 88 064 68 564 61 887 74 817 83 358 63 825 71 188 97 792 90 320 15 000 16 100 8 500 12 000 5 000 5 300 9 700 9 000 10 500 7 500 22.11. Zagrebaèko kazalište mladih 2002./03. 2003./04. 2004./05. 2005./06. 2006./07. 2007./08. 2008./09. 2009./10. 2010./11. 2011./12. Predstave Broj izvedenih djela Ukupno u Zagrebu Ukupno 49 57 28 76 86 53 17 26 21 27 204 281 294 290 325 328 114 317 257 301 182 253 269 260 290 295 94 278 230 271 30 859 40 714 34 902 51 875 45 333 53 417 47 101 49 526 56 812 57 313 Posjetitelji u Zagrebu 23 489 29 704 30 832 44 017 36 663 41 789 32 281 35 184 49 344 51 863 22.12. Kazalište Trešnja 2002./03. 2003./04. 2004./05. 2005./06. 2006./07. 2007./08. 2008./09. 2009./10. 2010./11. 2011./12. Posjetitelji Predstave Broj izvedenih djela Ukupno u Zagrebu Ukupno u Zagrebu 10 40 30 28 49 68 40 52 64 64 298 325 311 246 326 284 224 283 341 341 275 314 300 240 311 270 222 281 312 312 72 908 83 088 69 695 63 421 82 738 69 723 57 826 72 643 83 435 83 433 65 506 80 281 66 888 61 321 79 038 67 143 56 626 71 843 70 927 70 925 22.13. Zagrebaèko kazalište lutaka 2002./03. 2003./04. 2004./05. 2005./06. 2006./07. 2007./08. 2008./09. 2009./10. 2010./11. 2011./12. Predstave Broj izvedenih djela Ukupno u Zagrebu Ukupno 19 20 14 13 16 17 19 22 23 19 225 243 251 242 242 251 254 260 262 251 191 206 232 224 212 223 231 249 234 231 40 200 48 780 44 940 44 950 45 380 46 973 37 166 34 880 36 100 35 383 Posjetitelji u Zagrebu 31 610 35 380 38 220 39 550 37 180 40 413 30 979 31 800 30 555 28 513 249 22.14. Amaterska kazališta Broj kazališta 2002./03. 2003./04. 2004./05. 2005./06. 2006./07. 2007./08. 2008./09. 2009./10. 2010./11. 2011./12. 5 5 5 5 5 3 3 4 12 13 Posjetitelji Predstave Broj izvedenih djela u Zagrebu Ukupno 27 34 27 28 32 8 18 19 36 36 183 180 188 189 149 79 90 118 305 198 136 148 171 147 113 64 66 115 296 190 Ukupno 24 415 21 675 18 650 23 360 18 599 18 132 21 814 18 976 31 165 23 995 u Zagrebu 16 240 15 225 14 850 15 110 11 384 14 326 15 044 15 526 28 715 22 590 22.15. Filharmonija Posjetitelji Koncerti 2002./03. 2003./04. 2004./05. 2005./06. 2006./07. 2007./08. 2008./09. 2009./10. 2010./11. 2011./12. Filharmonija Ukupno u sjedištu na gostovanju u zemlji u inozemstvu Ukupno u sjedištu na gostovanju u zemlji u inozemstvu 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 54 68 52 73 60 61 51 48 50 51 40 46 44 42 44 53 41 40 44 43 5 12 7 5 13 3 7 7 3 5 9 10 1 26 3 5 3 1 3 3 74 304 88 649 72 072 103 619 98 873 63 239 59 992 51 348 62 110 64 980 61 884 76 649 68 624 75 013 66 553 56 639 53 422 48 637 57 010 60 250 2 370 3 155 2 448 1 850 30 970 1 350 3 630 1 511 1 600 2 850 10 050 8 845 1 000 26 756 1 350 5 250 2 940 1 200 3 500 1 880 22.16. Profesionalni orkestri, ansambli i zborovi Broj orkestara, amsambala i zborova 2002./03. 2003./04. 2004./05. 2005./06. 2006./07. 2007./08. 2008./09. 2009./10. 2010./11. 2011./12. 250 19 18 17 17 17 17 15 15 15 14 Posjetitelji Koncerti Ukupno 419 471 479 446 478 429 421 440 416 334 u sjedištu 142 165 208 205 228 198 187 181 189 154 na gostovanju u zemlji 181 204 170 170 161 157 165 173 150 130 u inozemstvu 96 102 101 71 89 74 69 86 77 50 Ukupno 187 390 200 223 247 841 199 680 199 084 147 000 158 590 164 000 151 720 137 440 u sjedištu 80 160 96 120 114 185 112 693 103 574 90 330 81 510 79 750 87 200 83 170 na gostovanju u zemlji u inozemstvu 49 820 43 541 38 184 51 787 40 960 28 120 47 700 44 800 34 830 35 980 57 410 60 562 95 472 35 200 54 550 28 550 29 380 39 450 29 690 18 290 22.17. Ansambl narodnih plesova i pjesama Lado Èlanovi-izvoðaèi muškarci žene Posjetitelji Priredbe za ples i za u inou inoUkupno Ukupno u zemlji Ukupno u zemlji pjevanje orkestar zemstvu zemstvu 2003. 31 21 52 37 15 95 86 9 54 115 45 315 8 800 2004. 31 21 52 37 15 99 89 10 57 353 46 753 10 600 2005. 31 21 52 37 15 88 58 30 92 960 74 060 18 900 2006. 31 21 52 37 15 89 54 35 92 840 32 990 59 850 2007. 31 23 54 39 15 101 92 9 77 740 70 090 7 650 2008. 31 23 54 39 15 95 94 1 57 840 56 640 1 200 2009. 31 21 52 37 15 102 77 25 98 050 66 250 31 800 2010. 31 23 54 39 15 90 78 12 71 300 60 000 11 300 2011. 31 23 54 39 15 93 86 7 73 916 69 676 4 240 2012. 31 23 54 40 14 99 93 6 49 102 44 102 5 000 22.18. Zbirke u 2012. Broj predmeta u zbirkama Zbirke prema vrstama Godina Broj osnivanja zbirki Zbirke - ukupno Broj posjetitelja 500 531 42 515 37 468 1 245 245 - - 2 334 130 204 334 130 204 170 50 120 2 47 343 39 293 8 050 39 293 39 293 - 893 893 - 3 753 90 67 596 - 1 300 - 596 596 1 300 12 1690. 1919. 1920. 1947. 451 856 7 935 347 870 41 93 172 2 292 - 35 105 23 754 724 1967. 1969. 1976. 240 342 8 36 8 280 2 000 1988. 1990. 1993. 1995. 2007. 1 077 827 8 170 166 1 077 827 8 170 166 350 20 2 000 30 28 924 1952. Etnografske Funkcionalna kulturološka zbirka Nikole Marèetiæa Zbirka tradicionalnih afrièkih umjetnina Drage Muvrina 1991. 1999. Povijesne Zbirka zemljopisnih karata i atlasa NSK Zbirka za povijest medicine i farmacije HAZU 1945. 1960. Umjetnièke Valvasorova grafièka zbirka Nadbiskupije Zagrebaèke Grafièka zbirka NSK Umjetnièka zbirka prof. dr. sc. Ksenije Arko Zbirka muzikalija i audiomaterijala NSK Zbirka Drage Magjera, Marge Magjer i Nade Ostrogoviæ - Magjer Zbirka i kuæa Joze Kljakoviæa Zbirka Nade Mirjeviæ Zbirka " Hrvatske slikarice roðene u 19 st" dr. Josipa Kovaèiæa Zbirka Marte i Vilima Sveènjaka Zbirka Marije Tomljenoviæ Valeèiæ Zbirka dr. Vere Horvat - Pintariæ Zbirka skulptura akademskog kipara Zlatka Zlatiæa od toga izloženo 20 Arheološke Zbirka Slivariæ ing Vladimir Opæe (kompleksne) Zbirka Marcella Jellaèiæa Privatna zbirka dr Ivan Mirnik Zbirka "Majstorska radionica za restauraciju i gradnju gudaèkih instrumenata pok. Franje Schneidera" Ukupno 1800. 1892. 1983. 251 22.19. Galerije u 2012. Vrste galerija Godina osnutka Galerije - ukupno Umjetnièki paviljon u Zagrebu Likum - Zadruga likovnih umjetnika Hrvatske Dom Hrvatskih likovnih umjetnika Galerija Studentskog centra Galerija Forum Galerija Vladimir Nazor Galerija Nova Galerija Vladimir Bužanèiæ Galerija Karas Galerija Puèkog otvorenog uèilišta Zagreb Izložbeni salon Izidor Kršnjavi Galerija Mirko Virius Galerija Miroslav Kraljeviæ Galerija ULUPUH Galerija Matice Hrvatske Broj posjetitelja Broj izložbi 1898. 1909. 1938. 1962. 1969. 1971. 1975. 1977. 1978. 1981. 1985. 1986. 1986. 1991. 1995. 182 104 256 6 13 27 22 13 13 11 10 8 9 13 2 6 18 11 34 660 6 000 14 542 2 500 2 830 5 180 11 500 1 000 844 2 000 8 000 200 500 13 000 1 500 22.20. Muzeji 2006. Muzeji - ukupno Arheološki Etnografski Povijesni Kompleksni Umjetnièki Prirodoslovni Tehnièki i tehnološki Znanstveni Zavièajni Ostalo (memorijalni, biografski i sl.) 252 2009. 2012. broj muzeja broj predmeta u zbirkama broj posjetitelja broj muzeja broj predmeta u zbirkama broj broj broj posjetipredmeta muzeja telja u zbirkama broj posjetitelja 27 3 880 779 321 334 32 4 400 139 461 233 32 2 633 474 475 179 1 1 3 4 11 2 2 1 1 402 232 65 367 344 450 590 833 84 418 2 239 110 24 343 1 903 10 493 23 896 26 600 6 799 89 636 70 896 11 772 91 735 - 1 1 4 2 12 2 2 1 409 862 79 410 204 398 433 358 401 308 2 782 243 20 274 10 493 22 672 18 608 7 170 33 820 239 371 11 088 116 326 - 1 1 4 2 11 2 2 1 381 620 67 885 252 102 433 894 146 391 1 268 803 15 738 4 954 28 556 33 818 9 642 73 586 109 432 37 250 125 889 - 1 7 630 - 7 58 793 12 178 8 62 087 57 006 22.21. Muzeji u 2012. Broj predmeta Muzeji prema vrsti muzeja od toga izloženo Broj posjetitelja 2 632 169 43 169 475 179 381 620 381 620 10 982 10 982 28 556 28 556 1 67 885 67 885 3 600 3 600 33 818 33 818 4 252 102 96 737 104 313 1 052 50 000 2 143 1 293 850 9 642 8 942 700 2 433 894 427 576 6 318 4 332 4 275 57 73 586 70 550 3 036 12 146 544 91 925 766 7 264 19 023 11 261 6 274 1 890 353 3 736 2 021 153 1 878 6 315 2 984 177 650 659 422 97 1 249 77 109 432 8 301 9 330 12 350 2 024 28 785 10 138 22 600 15 904 2 1 268 803 1 266 794 2 009 4 675 2 900 1 775 37 250 32 040 5 210 2 15 738 11 747 3 991 2 571 2 536 35 125 889 125 102 787 1 4 954 4 954 - - 8 1953. 60 629 37 455 8 551 1 142 57 006 2 875 1953. 1955. 1976. 1997. 1997. 2006. 2010. 518 30 5 298 1 232 13 138 2 132 826 457 30 5 298 1 232 288 104 380 500 660 640 9 000 42 951 Godina osnivanja Muzeji - ukupno Arhelološki - ukupno Arheološki muzej 1846. Etnografski - ukupno Etnografski muzej 1919. Povijesni - ukupno Hrvatski povijesni muzej Hrvatski školski muzej MUO - Zbirka Anke Gvozdanoviæ Hrvatski športski muzej 1846. 1901. 1966. 2003. Kompleksni - ukupno Muzej grada Zagreba Tiflološki muzej 1907. 1953. Umjetnièki - ukupno Muzej za umjetnost i obrt Strossmayerova galerija starih majstora HAZU Moderna galerija Kabinet grafike HAZU Gliptoteka HAZU Muzej suvremene umjetnosti Hrvatski muzej arhitekture Muzej Ivana Meštroviæa Muzej Mimara Javna ustanova Galerija Klovièevi dvori Muzejsko kazališna zbirka Hrv. muzej naivne umjetnosti 1880. 1884. 1905. 1916. 1937. 1954. 1995. 1959. 1980. 1982. 1988. 1994. Prirodoslovni - ukupno Hrv. prirodoslovni muzej Lovaèki muzej 1846. 1952. Tehnièki i tehnološki - ukupno Tehnièki muzej Hrv. željeznièki muzej 1954. 1991. Zavièajni Muzej Prigorja 1977. Ostalo (memorijalni, biografski i sl ) HT muzej MGZ - Memorijalna zbirka i stan arhitekta Viktora Kovaèiæa Muzej klinike za psihijatriju Vrapèe MGZ - Memorijalna zbirka Miroslava i Bele Krleža MGZ - Zbirka dr Ivana Ribara i Cate Dujšin Ribar Vojni muzej Muzejsko - memorijalni centar Dražen Petroviæ Muzej prekinutih veza Broj muzeja Ukupno 33 1 253 22.22. Kinematografi Kinematografi Dvorane/ ekrani 2003. 18 ... 6 337 17 573 1 121 87 2004. 14 ... 8 166 33 326 1 719 113 2005. 13 ... 7 848 32 561 1 416 96 Sjedala Predstave Posjetitelji u tisuæama Zaposleni 2006. 9 ... 6 780 33 629 1 693 82 2007. 8 ... 7 200 34 832 1 607 89 2008. 7 ... 7 170 41 473 1 909 63 2009. 8 32 7 181 42 341 2 009 65 2010. 7 31 7 043 43 176 1 978 64 2011. 9 42 8 945 53 729 1 932 78 2012. 10 49 9 660 67 495 2 110 82 22.23. Zoološki vrt Životinje 1) Ukupno 2003. 1 622 sisavci ptice gmazovi ribe ukupni broj broj broj broj broj vrsta Ukupno vrsta Ukupno vrsta Ukupno vrsta Ukupno vrsta 270 472 82 480 102 214 57 125 9 Ukupno od toga djeca 322 670 129 373 2004. 1 996 281 479 89 473 103 184 55 71 9 315 284 127 506 2005. 2 272 274 489 88 435 96 180 52 189 12 330 706 137 683 2006. 2 206 276 512 84 360 93 159 48 127 15 346 514 137 114 2007. 2 341 298 527 90 352 96 173 55 130 18 369 197 141 645 110 510 2008. 2 529 282 512 80 323 85 183 50 167 23 283 587 2009. 3 183 278 524 80 307 81 228 53 268 24 264 710 88 556 2010. 3 268 285 520 81 292 77 243 53 343 35 246 686 94 714 2011. 3 335 278 536 78 297 73 242 54 335 36 263 786 96 548 2012. 3 560 301 608 72 293 74 327 79 301 35 260 769 96 315 ZOO poèeo s radom 27. lipnja 1925. 1) Posjetitelji Od 2001. godine ukljuèeni vodozemci i beskralježnjaci 254 23. Šport 23.1. Športske udruge prema vrstama športa u 2009. Broj Broj aktivnih èlanova udruga Ukupno žene do 14 Ukupno Amerièki nogomet Atletika Auto-moto Badminton Baseball-softball Biciklizam Bilijar Boæanje Body-building Boks Dizanje utega Džudo Gimnastika Golf Hokej na ledu Hokej na travi Hrvanje Jedrenje Kajak-kanu Karate Kick-boxing Klizanje Konjièki sport (jahanje, polo) Košarka Kuglanje Maèevanje Motonautika, skijanje na vodi Nanbudo Nogomet Odbojka Orijentacijski sport Planinarstvo Plivanje (daljinsko, sinkronizirano) Ragbi Ronilaštvo Rukomet Skijanje Skokovi u vodu Sportski ples, akrobatski rock n' roll' Godine života 15-19 20-27 28-35 36-45 46-55 631 56 307 15 280 17 192 6 735 18 070 1 64 2 16 39 7 1 289 596 647 306 132 22 288 32 8 2 40 6 218 119 51 30 41 8 320 63 88 84 82 13 170 18 11 21 42 3 52 1 2 15 7 12 296 10 45 12 13 10 526 178 72 140 12 549 76 20 102 166 2 118 25 27 26 8 327 86 229 43 15 8 1 284 923 915 96 115 8 864 252 111 69 157 2 129 84 33 7 6 523 71 159 103 75 6 731 25 358 195 90 13 275 88 13 15 57 4 313 46 78 81 85 28 1 168 367 847 106 105 6 501 127 45 106 119 2 55 48 42 10 3 11 269 187 100 31 58 31 3 245 335 2 172 529 279 23 620 115 53 29 40 1 51 27 25 7 4 1 8 2 1 2 56 20 10 14 11 85 8 366 71 3 589 1 690 999 16 1 182 615 593 342 134 2 48 21 10 6 1 13 1 951 862 97 24 393 4 250 6 99 117 37 54 45 14 9 92 103 16 8 56 109 4 57 41 60 38 42 122 25 110 62 3 4 4 624 63 9 282 3 878 3 275 2 1 60 25 83 34 29 27 11 1 21 15 9 4 39 71 89 62 94 62 17 17 14 12 36 29 126 158 1 45 34 26 13 66 51 16 10 33 32 63 34 28 14 81 57 111 140 8 3 2 1 10 6 876 470 38 8 4 7 290 296 56 i stariji Struèni djelatnici 2 907 20 4 3 15 1 107 71 2 15 6 37 134 50 8 13 5 3 12 13 17 185 1 1 118 4 11 569 2 017 2 31 32 11 27 25 5 26 19 25 3 11 39 15 10 32 25 24 5 66 15 3 35 135 39 5 2 8 417 52 5 65 17 5 12 21 7 3 2 097 320 175 1 872 490 75 972 19 51 717 188 32 1 505 86 1 875 131 47 334 124 21 469 61 10 158 50 34 363 64 13 37 29 42 90 91 3 32 12 37 29 88 - 24 11 35 29 38 - 7 8 5 17 17 2 57 24 20 107 15 8 11 785 566 209 183 163 134 65 19 12 32 255 23.1. Športske udruge prema vrstama športa u 2009.(nastavak) Broj Broj aktivnih èlanova udruga Ukupno žene do 14 Sportski ribolov Stolni tenis Strelièarstvo Streljaštvo Taekwondo Tajlandski boks Tenis, squash Triatlon, duatlon Vaterpolo Veslanje Zrakoplovstvo Hrvatski sveuèilišni sportski savez Hrvatski savez za sport i rekreaciju Hrvatski školski sportski savez 14 16 2 15 26 7 49 4 7 9 5 1 082 1 755 32 774 1 855 198 2 804 109 810 1 177 64 45 196 7 128 752 48 871 30 39 191 15 143 251 90 1 338 25 833 9 426 481 - 3 12 141 4 040 - Godine života 56 i 15-19 20-27 28-35 36-45 46-55 stariji 36 119 4 64 253 43 309 7 239 216 - Struèni djelatnici 88 348 6 149 104 107 246 31 72 156 15 175 371 7 154 61 15 275 30 30 106 22 231 161 4 78 36 2 355 15 26 81 17 235 224 8 109 37 6 405 10 10 73 6 174 281 3 130 26 381 7 7 64 4 38 44 2 41 105 12 113 15 40 29 9 - 12 113 24 2 1 1 7 25 1 725 906 231 27 314 237 280 300 336 79 1 111 59 109 - - 2 - - - 6 23.2. Sudjelovanje športskih udruga na meðunarodnim natjecanjima Ekipna u zemlji Pojedinaèna u inozemstvu u zemlji u inozemstvu 1994. 1 216 253 1 313 537 1997. 606 375 1 442 878 2000. 2 042 403 2 688 988 1 190 2003. 1 713 500 3 085 2006. 1 916 537 2 674 920 2009. 1 230 428 3 066 913 23.3. Športske, šahovske i lovaèke udruge 2000. 2003. udruge aktivni èlanovi udruge aktivni èlanovi 2006. 2009. udruge aktivni èlanovi udruge aktivni èlanovi Ukupno 541 58 518 689 63 083 593 63 346 664 58 160 Športske udruge 506 57 092 645 60 539 549 60 991 631 56 307 Šahovske udruge 14 290 22 507 18 348 20 509 Lovaèke udruge 21 1 136 22 2 037 26 2 025 13 1 344 256 23.4. Aktivni èlanovi prema šahovskim zvanjima i kategorijama Ukupan II. III. IV. MeðuMajstor- I. VeleFIDE FIDE Izvan broj narodni Majstori ski kan- kate- kate- kate- katemajstori majstorski kategorije aktivnih majstori majstori didati gorije gorije gorije gorije kandidati èlanova 1994. 247 3 4 2 - 2 57 33 48 35 20 43 1997. 284 - 3 9 - 3 65 30 34 24 49 67 2000. 290 9 8 10 - 6 74 30 34 30 29 60 2003. 507 11 16 15 - 13 103 49 50 46 38 166 2006. 348 5 6 14 - 9 103 51 31 20 27 82 2009. 509 12 10 20 6 8 84 63 51 42 42 171 23.5. Aktivni èlanovi prema bridž kategorijama Ukupan broj aktivnih èlanova Velemajstori Meðunarodni majstori Majstori Majstorski kandidati 2003. 277 3 8 4 15 16 35 102 2006. 173 2 6 5 8 21 14 114 94 3 2009. 56 - - 4 - 6 4 35 7 23.6. Športski objekti koje koriste graðani Vrsta objekta 1994. Ukupno trim staze bazeni 42 1 5 igrališta klizališta kuglane vježbališta 27 1 2 športske dvorane streljane atletska borilišta skijaške staze 5 1 - - 1997. 57 2 2 38 1 - 13 1 - - 2000. 93 2 11 53 3 1 21 1 1 - 2003. 111 4 12 48 1 6 34 1 1 4 2006. 171 1 13 121 3 - 27 1 1 4 2009. 192 2 13 134 2 - 34 1 2 4 257 24. Pravosuðe 24.1. Sudovi, suci i sudaèki vježbenici 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Suci Ukupno ukupno žene 406 314 411 319 423 329 447 347 478 383 Županijski sud Zagreb ukupno žene 86 58 92 64 91 65 100 70 107 80 Opæinski graðanski sud u Zagrebu ukupno žene 142 117 137 112 151 121 157 127 136 113 Opæinski kazneni sud u Zagrebu ukupno žene 38 26 39 27 38 27 40 29 40 28 Opæinski sud Sesvete ukupno žene 9 7 15 11 15 11 14 11 14 11 Trgovaèki sud Zagreb ukupno žene 45 31 44 31 44 31 52 36 56 44 Prekršajni sud Zagreb ukupno žene 86 75 84 74 84 74 84 74 84 74 19 Sudaèki vježbenici Ukupno Županijski sud Zagreb Opæinski graðanski sud u Zagrebu 47 22 9 14 6 6 2 - 2 10 10 6 7 10 Opæinski kazneni sud u Zagrebu 3 3 - 4 5 Opæinski sud Sesvete 1 3 1 1 - Trgovaèki sud Zagreb 10 - - - - Prekršajni sud Zagreb 17 - - 2 2 Izvor: Ministarstvo pravosuða RH Optužene i osudene punoljetne osobe 8 000 7 000 6 000 broj osoba 5 000 4 000 3 000 2 000 1 000 0 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. optuženi 258 2008. osudeni 2009. 2010. 2011. 2012. 24.2. Optužene i osuðene punoljetne osobe prema kaznenim djelima Optuženi Osuðeni 2010. 2011. 2012. 2010. 2011. 2012. 7 244 7 119 5 985 5 081 5 145 4 383 Protiv života i tijela Ubojstvo Teško ubojstvo Tjelesna ozljeda Teška tjelesna ozljeda Ostala kaznena djela 274 38 4 61 154 17 289 33 9 95 141 11 264 39 5 48 151 21 180 25 3 34 105 13 176 24 8 42 92 10 180 27 4 30 109 10 Protiv slobode i prava èovjeka i graðanina Povreda prava na rad i drugih prava iz rada Narušavanje nepovredivosti doma Otmica Prijetnja Ostala kaznena djela 471 16 19 12 379 45 460 19 22 4 380 35 353 16 12 17 286 22 259 6 11 7 215 20 231 5 7 4 197 18 221 6 4 14 188 9 Protiv vrijednosti zaštiæenih meðunarodnim pravom Zlouporaba opojnih droga Protuzakonito prebacivanje osoba preko državne granice Ostala kaznena djela 742 687 37 18 724 677 40 7 426 384 32 10 672 626 32 14 620 588 25 7 372 344 27 1 79 21 24 16 18 88 25 22 19 22 80 14 27 20 19 54 13 19 11 11 77 21 21 17 18 66 9 22 16 19 Protiv èasti i ugleda Uvreda Kleveta Ostala kaznena djela 142 55 87 - 69 33 35 1 132 59 72 1 35 20 15 - 19 12 6 1 34 23 11 - Protiv braka, obitelji i mladeži Povreda dužnosti uzdržavanja Zapuštanje i zlostavljanje djeteta ili maloljetne osobe Nasilnièko ponašanje u obitelji Ostala kaznena djela 357 208 79 59 11 479 290 81 97 11 331 188 67 71 5 266 155 67 39 5 370 228 64 74 4 264 148 54 60 2 2 520 506 706 191 591 38 2 433 525 659 182 609 15 2 063 439 506 144 551 14 1 778 402 570 167 320 23 1 725 425 565 143 297 12 1 460 370 418 127 276 13 58 54 33 42 39 25 72 358 65 324 68 308 62 192 53 191 57 174 443 408 373 345 325 42 41 394 43 31 22 32 367 34 350 17 323 28 322 20 313 10 284 9 Ukupno Protiv spolne slobode i spolnog æudoreða Silovanje Bludne radnje Podvoðenje Ostala kaznena djela Protiv imovine Kraða Teška kraða Razbojništvo Prijevara Zlouporaba èeka i kreditne kartice Nedozvoljena uporaba autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvoðaèa Prikrivanje Ostala kaznena djela Protiv opæe sigurnosti ljudi i imovine i sigurnosti prometa Dovoðenje u opasnost života i imovine opæeopasnom radnjom ili sredstvom Izazivanje prometne nesreæe Ostala kaznena djela 259 24.2. Optužene i osuðene punoljetne osobe prema kaznenim djelima (nastavak) Optuženi Osuðeni 2010. 2011. 2012. 2010. 2011. 2012. Protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja Krivotvorenje novca Krivotvorenje znakova za vrijednost Zloporaba ovlasti u gospodarskom poslovanju Prijevara u gospodarskom poslovanju Nedozvoljena trgovina lzbjegavanje carinskog nadzora Ostala kaznena djela 333 22 1 91 103 29 25 62 278 12 4 58 93 15 38 58 324 22 88 125 14 31 44 182 16 1 41 38 28 21 37 157 7 1 29 42 13 34 31 200 12 61 62 14 23 28 Protiv pravosuða Lažno prijavljivanje kaznenog djela Davanje lažnog iskaza Izigravanje zabrana iz sigurnosnih mjera i pravnih posljedica Ostala kaznena djela Protiv vjerodostojnosti isprava Krivotvorenje isprava Krivotvorenje službene isprave Ovjeravanje neistinitog sadržaja Ostala kaznena djela 454 48 44 537 38 57 433 35 51 377 27 23 411 28 29 362 20 21 346 16 666 577 71 17 1 427 15 565 492 47 25 1 328 19 424 367 35 20 2 319 8 483 446 25 11 1 348 6 448 411 24 12 1 316 5 352 319 15 17 1 Protiv javnog reda Sprjeèavanje službene osobe u obavljanju službene dužnosti Napad na službenu osobu Skidanje i povreda službenog peèata i znaka Protupravna naplata Nasilnièko ponašanje Nedozvoljeno posjedovanje oružja i eksplozivnih tvari Ostala kaznena djela 320 38 30 31 66 58 55 42 313 39 30 7 63 62 65 47 275 30 22 9 58 52 68 36 210 22 15 29 32 42 49 21 229 26 25 6 43 37 60 32 219 24 18 6 46 34 63 28 Protiv službene dužnosti Zlouporaba položaja i ovlasti Nesavjestan rad u službi Pronevjera Neovlaštena uporaba Primanje mita Davanje mita Ostala kaznena djela 340 146 13 108 3 15 31 24 285 124 9 72 7 14 39 20 394 151 7 110 24 68 34 180 51 2 81 1 11 20 14 196 69 59 7 12 35 14 265 75 78 19 64 29 Ostala kaznena djela 103 191 92 32 141 63 Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske 260 24.3. Optužene i osuðene punoljetne osobe po sudovima1) 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. optuženi osuðeni optuženi osuðeni optuženi osuðeni optuženi osuðeni optuženi osuðeni Grad Zagreb - ukupno 6 579 4 430 6 215 4 321 7 244 5 081 7 119 5 145 5 985 4 383 547 432 587 499 663 552 627 548 637 540 Županijski sud: Zagreb Opæinski sudovi: Zagreb 5 677 3 743 5 105 3 438 5 906 4 035 5 020 3 512 4 065 2 902 Sesvete 355 255 523 384 675 494 555 439 556 425 Krapina ... ... ... ... ... ... 237 168 - - Zabok ... ... ... ... ... ... 237 148 - - Zlatar ... ... ... ... ... ... 443 330 443 516 Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske 24.4. Osuðene punoljetne osobe po sudovima i grupama kaznenih djela u 2012.1) Ukupno UKUPNO Protiv života i tijela Protiv slobode i prava èovjeka i graðanina Protiv vrijednosti zašitæenih meðunarodnim pravom Protiv spolne slobode i spolnog æudoreða Protiv èasti i ugleda Protiv braka, obitelji i mladeži Protiv imovine Protiv zdravlja Protiv okoliša Protiv opæe sigurnosti ljudi i imovine i sigurnosti prometa Protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja Protiv pravosuða Protiv vjerodostojnosti isprava Protiv javnog reda Protiv službene dužnosti Protiv oružanih snaga Republike Hrvatske Sporedno kazneno zakonodavstvo (izvan KZ-a) Opæinski Županijski kazneni Opæinski Opæinski Opæinski Opæinski sud u sud u sud u sud u sud u sud u Zagrebu Zagrebu Sesvetama Krapini Zaboku Zlataru 4 383 540 2 902 425 - - 516 180 221 372 66 34 264 1 460 13 36 14 190 14 60 - 108 153 147 47 27 215 1 131 5 12 19 12 4 11 126 - - - 24 35 23 5 3 38 143 8 325 200 362 352 219 265 1 49 9 24 2 2 20 169 - 217 134 189 266 140 79 1 43 45 21 96 39 26 10 4 - - 54 21 75 45 33 7 2 1) Zakonom o podruèjima i sjedištima sudova (NN, br. 144/10.), Županijski sud u Zagrebu, a s obzirom na kaznene predmete, postao je nadležan i za podruèje opæinskih sudova u Krapini, Zaboku i Zlataru. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o podruèjima i sjedištima sudova (NN, br. 84/11.) Opæinski kazneni sud u Zagrebu preuzeo je nadležnost za rješavanje u kaznenim predmetima od Opæinskog suda u Zaprešiæu. Takoðer, Opæinski sud u Zlataru postao je nadležan za rješavanje u kaznenim predmetima koji su do tada bili pod nadležnošæu opæinskih sudova u Krapini i Zaboku. Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske 261 24.5. Osuðene punoljetne osobe prema izreèenim sankcijama Izreèene sankcije Ukupno 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 4 223 4 430 4 430 4 321 5 081 5 145 4 383 514 5 25 80 126 162 116 708 2 9 36 115 138 243 165 822 3 28 111 177 269 234 875 3 3 31 152 191 291 204 1 056 1 3 27 196 263 327 239 1 236 1 4 39 234 287 388 283 1 195 1 018 3 1 4 5 22 28 211 154 283 240 349 294 323 296 2 359 2 145 2 194 2 953 3 046 3 188 2 920 3 413 3 590 3 134 3 540 3 201 3 256 Zatvor - bezuvjetno Dugotrajni zatvor 20-40 godina 20 godina 15 godina 10 - 15 godina 5 - 10 godina 2 - 5 godina 1 - 2 godine 6 - 12 mjeseci do 6 mjeseci Zatvor - uvjetno Novèana kazna bezuvjetna uvjetna Proglašeni krivima a osloboðeni kazne Sudska opomena Odgojne mjere Maloljetnièki zatvor i pridržaj maloljetnièkog zatvora 407 1 9 18 64 79 123 113 409 1 3 13 70 78 136 108 475 19 456 1 402 3 389 2 363 4 235 4 214 4 296 5 224 17 129 11 6 106 101 7 79 53 6 64 32 3 106 19 6 102 55 3 72 29 5 61 35 7 64 30 4 57 34 5 32 25 67 51 41 43 32 24 26 30 24 29 Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske 24.6. Maloljetni poèinitelji kaznenih djela prema grupama kaznenih djela, vrsti odluke i izreèenim sankcijama u 2012. Ukupno Ukupno života i tijela Kaznenih djela protiv vrijednosti zaštiæenih imovine meðunarodnim pravom ostala kaznena djela 185 19 16 117 33 30 4 2 23 1 Vrsta odluke Obustavljen postupak Izreèene sankcije 155 15 14 94 32 Vrsta izreèene sankcije 155 15 14 94 32 Odgojne mjere1) 1) Mjere upozorenja 49 6 1 27 15 Mjere pojaèanog nadzora 77 8 11 47 11 Zavodske mjere 19 1 - 13 5 Maloljetnièki zatvor 2 - 1 1 - Pridržaj maloljetnièkog zatvora 8 - 1 6 1 Stupanjem na snagu novog Zakona o sudovima za mladež (NN, br. 84/11. i 143/12.) prestala je primjena dotadašnje odgojne mjere upuãivanja u centar za odgoj. U isto vrijeme zapoèela je primjena nove odgojne mjere upuãivanja u disciplinski centar, koji se iskazuje pod mjerama pojaèanog nadzora. Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske 262 24.7. Punoljetni i maloljetni poèinitelji prekršaja prema vrsti prekršaja, postupaka i odluke1) Punoljetni poèinitelji - ukupno Vrsta prekršaja iz podruèja - javnog reda i mira - sigurnosti prometa na cestama - javne sigurnosti - gospodarstva - financija - radnih odnosa i zaštite na radu - obrazovanja, znanosti, kulture i informiranja - zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, zdravstvenog osiguranja i zaštite èovjekovog okoliša - društvene samozaštite - uprave Vrsta odluke Proglašeni krivima Odbaèen zahtjev Obustavljen postupak Oslobaðajuæa presuda Odbijajuæa presuda Neubrojiva osoba Maloljetni poèinitelji - ukupno Vrsta prekršaja iz podruèja - javnog reda i mira - sigurnosti prometa na cestama - javne sigurnosti - gospodarstva - financija - radnih odnosa i zaštite na radu - obrazovanja, znanosti, kulture i informiranja - zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, zdravstvenog osiguranja i zaštite èovjekovog okoliša - društvene samozaštite - uprave Vrsta odluke Proglašeni krivima Odbaèen zahtjev Obustavljen postupak Primijenjena odgojna i/ili zaštitna mjera 2009. 2010. 2011. 2012. 31 201 38 827 30 551 39 241 5 168 17 877 939 4 219 2 692 121 4 6 589 24 723 951 3 812 2 443 158 5 6 641 18 330 1 006 1 983 2 232 152 14 6 259 26 993 656 2 348 2 528 169 20 159 22 - 139 6 1 191 1 1 267 1 18 062 792 10 080 1 777 490 - 29 688 689 865 6 796 788 1 23 441 141 472 5 901 596 - 29 219 204 1 207 7 393 1 217 1 764 824 409 748 319 361 61 17 5 - 252 514 45 11 2 - 192 159 54 3 1 - 397 280 63 4 4 - 1 - - - - 11 13 175 565 45 3 82 694 13 1 43 352 7 1 186 554 1) Temeljem Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija (NN, br. 67/12.), te Odluke o poèetku rada Carinarnice I Zagreb (NN, br. 69/12.), proðirena je nadleþnost Carinarnica I Zagreb. Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske 263 24.8. Poèinitelji prekršaja prema izreèenim sankcijama1) Punoljetni poèinitelji - ukupno Zatvor Novèana kazna Opomena Progl. krivim osloboðen kazne Zaštitne mjere (uz kaznu) Maloljetni poèinitelji - ukupno Maloljetnièki zatvor od toga uvjetni Novèana kazna Odgojne mjere Sudski ukor Posebne obveze Upuæivanje u centar za odgoj Zaštitne mjere (uz kaznu) 2009. 2010. 2011. 2012. 18 062 29 688 23 441 29 219 2 384 12 780 2 880 18 3 067 18 878 6 847 896 2 934 13 657 6 144 706 2 621 17 888 7 961 749 2 931 3 578 3 048 3 039 11 45 13 7 3 8 16 11 29 6 7 5 3 2 496 57 686 3 338 2 547 139 8 5 2 11 3 19 13 110 1)Temeljem Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija (NN, br. 67/12.), te Odluke o poèetku rada Carinarnice I Zagreb (NN, br. 69/12.), proðirena je nadleþnost Carinarnica I Zagreb. Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske 264 25. Poslovni subjekti 25.1. Poslovni subjekti prema pravno ustrojbenim oblicima i aktivnosti stanje 31. prosinca Poslovni subjekti registrirani 2008. Pravne osobe - ukupno Trgovaèka društva - ukupno Dionièka društva Društva s ogranièenom odgovornošæu Ostali oblici Poduzeæa1) i zadruge2) Privatna poduzeæa Društva s ogranièenom odgovornošæu Zadruge Ostali oblici Ustanove, tijela, udruge, fondovi i organizacije 2009. 2010. aktivni 2011. 2012. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 84 370 86 525 89 125 92 196 95 649 42 682 42 717 45 900 43 112 46 585 44 218 46 522 50 551 54 931 57 491 35 015 35 915 39 117 38 229 40 801 568 549 526 525 523 469 429 422 383 381 43 175 45 455 49 498 53 873 56 054 34 199 35 110 38 300 37 467 39 663 475 518 527 533 914 347 376 395 379 757 29 431 28 383 26 155 23 968 23 973 2 722 1 897 1 063 205 209 3 396 3 309 3 178 3 013 3 014 125 76 46 4 4 25 253 24 298 22 197 20 177 20 172 425 430 446 457 466 357 346 334 321 321 2 400 166 31 1 651 153 17 834 171 12 69 130 2 63 140 2 10 721 11 620 12 419 13 297 14 185 4 945 4 905 57 20 4 678 5 575 Subjekti u obrtu i slobodnim zanimanjima 19 598 18 684 17 657 17 161 16 503 ... ... ... ... ... 1) 2) Pravne osobe koje još nisu usklaðeni sa Zakonom o trgovaèkim društvima. Pravne osobe registrirane prema Zakonu o zadrugama, pravne osobe koje nisu izvršile usklaðenje sa Zakonom o zadrugama te štedno-kreditne i stambene zadruge. Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske 25.2. Aktivne pravne osobe prema oblicima vlasništva stanje 31. prosinca Aktivne pravne osobe broj 2008. Ukupno 2009. 2010. struktura, % 2011. 2012. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 42 682 42 717 45 900 43 112 46585 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 Oblici vlasništva državno privatno zadružno mješovito nema vlasništva 200 0,5 0,5 0,5 0,5 0,4 36 887 37 000 39 355 37 691 40 250 230 86,4 86,6 85,7 87,4 86,4 0,4 0,4 0,4 0,3 0,3 166 216 153 211 171 195 130 140 454 443 443 418 420 1,1 1,0 0,9 1,0 0,9 4 945 4 905 5 720 4 678 5 575 11,6 11,5 12,5 10,8 12,0 Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske 265 25.3. Pravne osobe prema podruèjima NKD-a i aktivnosti Pravne osobe - stanje 31. prosinca 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. - Ukupno Pravne osobe prema podruèjima NKD-a 2007. A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo B Rudarstvo i vaðenje C Preraðivaèka industrija D Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša F Graðevinarstvo G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala H Prijevoz i skladištenje I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane J Informacije i komunikacije K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja L Poslovanje nekretninama M Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti N Administrativne i pomoæne uslužne djelatnosti O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje P Obrazovanje Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi R Umjetnost, zabava i rekreacija S Ostale uslužne djelatnosti T Djelatnosti kuæanstava kao poslodavaca; djelatnosti kuæanstava koja proizvode razlièitu robu i obavljaju razlièite usluge za vlastite potrebe U Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela registrirane aktivne udjel aktivnih u registriranima, % 65 906 68 834 72 316 76 282 80 599 84 370 86 525 89 125 92 196 29 919 31 683 31 822 36 154 38 809 42 682 42 717 45 900 43 112 45,4 46,0 44,0 47,4 48,2 50,6 49,4 51,5 46,8 95 649 46 585 48,7 659 64 7 175 264 284 39 3 685 238 43,1 60,9 51,4 90,2 221 7 777 131 4 510 59,3 58,0 34 240 2 603 3 346 4 390 1 154 2 061 12 416 2 217 193 992 1 040 4 104 10 699 12 474 1 085 1 947 3 060 699 1 564 8 114 1 458 112 743 600 1 494 4 348 36,4 41,7 58,2 69,7 60,6 75,9 65,4 65,8 58,0 74,9 57,7 36,4 40,6 - - - 34 - - Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske 266 25.4. Poslovni subjekti prema podruèjima NKD-a i velièini1) Poslovni subjekti - stanje 31. prosinca Ukupno mali srednji veliki 2003. 23 170 21 945 848 377 2004. 23 462 22 161 874 427 2005. 24 467 22 999 983 485 2006. 25 973 25 283 474 216 2007. 27 469 26 700 549 220 2008. 29 273 28 582 469 222 2009. 29 305 28 619 470 216 2010. 31 554 30 918 455 181 2011. 2012. - Ukupno 32 144 31 520 453 171 32 026 31 412 452 162 226 221 4 1 31 26 2 3 2 922 2 805 83 34 164 152 3 9 Poslovni subjekti prema podruèjima NKD-a 2007. A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo B Rudarstvo i vaðenje C Preraðivaèka industrija D Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša F Graðevinarstvo 92 85 5 2 3 242 3 189 38 15 9 343 9 100 192 51 875 847 17 11 1 265 1 253 10 2 2 368 2 324 29 15 G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala H Prijevoz i skladištenje I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane J Informacije i komunikacije K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja L Poslovanje nekretninama 295 7 5 1 263 5 3 M Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti 6 839 6 795 38 6 N Administrativne i pomoæne uslužne djelatnosti 1 106 1 096 8 2 O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje P Obrazovanje 22 22 - - 333 332 1 - Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 374 370 3 1 R Umjetnost, zabava i rekreacija 291 285 4 2 S Ostale uslužne djelatnosti 863 860 3 - 1 1 - - T Djelatnosti kuæanstava kao poslodavaca; djelatnosti kuæanstava koja proizvode razlièitu robu i obavljaju razlièite usluge za vlastite potrebe U Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela Fizièke osobe bez djelatnosti 1) 307 1 271 - - - - 91 91 - - Razvrstavanje poslovnih subjekata prema velièini izvršeno je u skladu sa Zakonom o raèunovodstvu (NN, br. 109/07.), a na temelju dostavljenih financijskih izvještaja - Vidjeti Metodološka objašnjenja Izvor: FINA, Centar za registre 267 16. XI. 1242. - Zlatnom bulom kralj Bela IV. podario zagrebaèkom Gradecu slobodarske pravice kraljevskog grada Od 1993. do 2000. godine datum je slavljen kao DAN GRADA ZAGREBA 268 METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA 1. Geografski i meteorološki podaci Definicije i objašnjenja Podaci o geografskom položaju Zagreba, površini, stanovništvu i naseljima Zagreba odnose se na aktualni teritorijalni ustroj u godini za koju se Ljetopis izdaje. U ovom Ljetopisu objavljeni su podaci za 2010. i ranije godine. Podaci o površini preuzeti su od Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove. Obilje podataka o meteorološkim, hidrološkim i geološkim prilikama na podruèju Grada Zagreba sa vremenskim serijama koje nas vraæaju u prošlo stoljeæe, bogatstvo su zagrebaèkog Ljetopisa. Podatke su dali: - Državni hidrometeorološki zavod, Služba za hidrologiju i Služba za kakvoæu zraka - Prirodoslovno-matematièki fakultet, Geofizièki zavod, Seizmološka služba, te - Hrvatske vode - Vodnogospodarski odjel za Gornju Savu. 2. Stanovništvo a) Popisi stanovništva Prvi pouzdani podaci o stanovništvu Zagreba su procjene prema popisima kuæa ili nepotpunim popisima. Procjene stanovnika odnose se na razdoblje do sredine XIX. stoljeæa. Nakon tog razdoblja podaci su rezultati provedenih popisa, pa su u tabeli 2.2. prikazani prema upravno-teritorijalnoj podjeli u trenutku popisa. Podaci o stanovništvu i drugim rezultatima popisa (kuæanstva, stanovi) koji su iskazani u ostalim tabelama u Ljetopisu svedeni su na upravno-teritorijalnu podjelu Zagreba u 1997. godini i dalje. Podaci popisa stanovništva 1948., 1953., 1961., 1971., 1981. i 1991., odnose se na stalno stanovništvo, tj. na osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj bez obzira na to jesu li u vrijeme popisa bile prisutne u prebivalištu ili ne i bez obzira na duljinu odsutnosti iz prebivališta. U Popisu 2001. prvi se put pri definiranju ukupnog stanovništva primjenjuje koncept „uobièajenog mjesta stanovanja“ i uvodi se razdoblje od jedne godine i dulje kao osnovni kriterij za ukljuèivanje ili iskljuèivanje osobe iz ukupnog stanovništva. Popisom su obuhvaæene osobe, i to državljani Republike Hrvatske, strani državljani i osobe bez državljanstva koje imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, bez obzira na to jesu li u „kritiènom trenutku“ bile u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu, te osobe koje u „kritiènom trenutku“ u Republici Hrvatskoj imaju boravište. b) Popis 2011. stanovništva, kuæanstava i stanova Na temelju Zakona o popisu stanovništva, kuæanstva i stanova 2011. (Narodne novine, br. 92/12), proveden je Popis 2011. u razdoblju od 1. do 28. travnja 2011. prema stanju 31. ožujka u 24 sata što se smatra kritiènim trenutkom Popisa. Popis 2011. usklaðen je s meðunarodnim standardima kako bi se osigurala usporedivost podataka te su u pripremi primijenjene Preporuke Konferencije europskih statistièara za popise stanovništva i stanova 2010. godine, odnosno s Uredbama br. 763/2008 i 1201/2009 Europskog parlamenta i Vijeæa Europske unije kojima se reguliraju popisi stanovništva i stanova u Europskoj uniji. 269 Podaci Popisa 2011. nisu neposredno usporedivi s podacima Popisa 2001. ni s podacima prijašnjih popisa jer se statistièka definicija ukupnog stanovništva primijenjena u Popisu 2011. razlikuje od onih koje su primijenjene u prijašnjim popisima. U Popisu 2011. pri definiranju ukupnog stanovništva primjenjuje se koncept „uobièajenog mjesta stanovanja“ i prvi se put uvodi namjera odsutnosti/prisutnosti kao dodatni kriterij za ukljuèivanje ili iskljuèivanje osobe iz ukupnog stanovništva. Iako se podaci obaju popisa, 2001. i 2011., temelje na konceptu „uobièajenog mjesta stanovanja“, oni nisu neposredno usporedivi. To je tako najprije zbog namjere odsutnosti/prisutnosti koja se nije prikupljala u Popisu 2001., a potom i stoga što je Popis 2001. u ukupan broj stanovnika ukljuèivao i osobe odsutne godinu i dulje koje su se u mjesto stalnog stanovanja vraæale sezonski i mjeseèno (te se osobe u Popisu 2011. ne ukljuèuju u ukupan broj stanovnika). Ukupan broj stanovnika U Popisu 2011., u skladu s meðunarodnim statistièkim standardima, za definiranje ukupnog stanovništva primjenjuje se koncept uobièajenog mjesta stanovanja (place of usual residence). Prema tom konceptu ukupnim stanovništvom naselja Popisa odnosno zemlje smatraju se sve osobe koje u tom naselju odnosno zemlji imaju svoje uobièajeno mjesto stanovanja. Uobièajenim mjestom stanovanja smatra se ono mjesto gdje osoba provodi veæinu svoga dnevnog vremena bez obzira na kratkotrajnu odsutnost iz tog mjesta (npr. zbog odlaska na odmor, putovanje, lijeèenje, u posjet i sl). U skladu s definicijom uobièajenog mjesta stanovanja, ukupan broj stanovnika obuhvaæa: - osobe koje uoèi kritiènog trenutka Popisa žive neprekidno u svome uobièajenome mjestu stanovanja barem 12 mjeseci - osobe koje su tijekom 12 mjeseci uoèi kritiènog trenutka Popisa došle u svoje uobièajeno mjesto stanovanja s namjerom da u njemu ostanu barem godinu dana. Dakle, razdoblje od jedne godine i dulje te namjera prisutnosti/odsutnosti od najmanje jedne godine osnovni su kriteriji za ukljuèivanje ili iskljuèivanje osoba iz ukupnog stanovništva zemlje odnosno naselja Popisa. U skladu s meðunarodnom statistièkom definicijom ukupnog stanovništva zemlje, èlanak 15. Zakona o Popisu 2011. definira osobe koje neæe biti ukljuèene u ukupan broj stanovnika Republike Hrvatske. To su: - osobe koje u Republici Hrvatskoj imaju prebivalište, a u kritiènom trenutku Popisa odsutne su dulje od jedne godine ili namjeravaju biti odsutne dulje od jedne godine, a u Republiku Hrvatsku ne dolaze tjedno. Iznimka su diplomatsko i vojno osoblje Republike Hrvatske zajedno s èlanovima njihovih obitelji, bez obzira na trajanje odsutnosti u inozemstvu - osobe koje u Republici Hrvatskoj imaju boravište kraæe od jedne godine i ne namjeravaju ostati u Republici Hrvatskoj dulje od jedne godine - studenti koji studiraju u inozemstvu bez obzira na uèestalost dolaska u Republiku Hrvatsku s iznimkom studenata koji svakodnevno prelaze granicu. Podaci prema starosti objavljuju se prema pojedinaènim godinama starosti te prema petogodišnjim dobnim skupinama zakljuèno sa skupinom „95 i više“. Starosna skupina obuhvaæa osobe koje su navršile godine života unutar granica intervala. Tako su npr. u skupini 15 - 19 godina obuhvaæene osobe koje imaju 15 i više godina, ali još nisu navršile 20 godina života. - Prosjeèna starost oznaèava srednje godine života cjelokupnog stanovništva odreðenog prostora (zemlje, grada itd.), a izraèunava se kao aritmetièka sredina starosti stanovništva. 270 - Indeks starenja je postotni udjel osoba starih 60 i više godina u odnosu na broj osoba starih 0 - 19 godina. Indeks veæi od 40% kazuje da je stanovništvo odreðenog podruèja zašlo u proces starenja. - Koeficijent starosti je postotni udjel osoba starih 60 i više godina u ukupnom stanovništvu. Osnovni je pokazatelj razine starenja, a kad prijeðe vrijednost 12%, smatra se da je stanovništvo odreðenog podruèja zašlo u proces starenja. - Ženama u fertilnoj dobi smatraju se žene u dobi od 15 do 49 godina, što se okvirno smatra razdobljem tijekom kojeg je žena fiziološki sposobna za raðanje. Podatak o broju živoroðene djece ukljuèuje svu djecu koju je žena u svom životu rodila ukljuèujuæi i onu koja u vrijeme popisa više nisu bila živa. Neoženjenim odnosno neudatom smatraju se sva djeca mlaða od 16 godina i sve osobe koje nikad nisu sklopile brak prema važeæim popisima. Braèna zajednica je zajednica dviju osoba razlièitog spola koje su meðusobno zakonski vjenèane i žive u istom kuæanstvu kao braèni par. - Radno sposobno stanovništvo odnosi se na osobe u dobi od 15 do 64 godine života. Državljanstvo je pravno stanje osobe odreðeno pripadanjem državi, što znaèi da uživa prava i snosi obaveze koje ta država, njezin ustav ili uprava predviðaju za njezine ljude (državljane). Podaci Popisa 2011. prema državljanstvu prikazuju se za hrvatske državljane (unutar njih i podatak za dvojno državljanstvo hrvatsko i drugo), strane državljane, osobe bez državljanstva te osobe s nepoznatim državljanstvom (odgovor nije bio upisan). Narodnost je obilježje koje oznaèava pripadnost pojedinca narodu ili etnièkoj skupini. Narodnost se tumaèi i kao osjeæaj pripadnosti društvenoj zajednici (narodu) koju obilježava etnièko, jezièno i kulturno srodstvo njezinih pripadnika te svijest o cjelovitosti vlastite zajednice i njezine posebnosti u odnosu prema drugim takvim zajednicama. Na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kuæanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine, èlanka 7. stavka 2., osoba se na pitanje o nacionalnoj pripadnosti mogla slobodno izjasniti. Ako se osoba na to pitanje izjasnila u smislu regionalne, vjerske ili bilo koje druge pripadnosti, popisivaè je bio dužan upisati takav odgovor. Ako se osoba nije željela izjasniti, popisivaè je oznaèio odgovor „ne izjašnjava se“. Pod materinskim jezikom podrazumijeva se jezik koji je osoba nauèila govoriti u ranom djetinjstvu odnosno jezik koji osoba smatra svojim materinskim jezikom, ako se u kuæanstvu govorilo više jezika. Podaci Popisa 2011. prema materinskom jeziku prikazuju se tako da se najprije ispisuje podatak za hrvatski jezik, potom za jezike nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, a zatim za ostale jezike. Vjera je obilježje koje oznaèava pripadnost pojedinca odreðenomu vjerskom sustavu i pritom nije važno je li osoba upisna u knjigu pripadnika neke crkve odnosno vjerske zajednice niti je li osoba praktièki vjernik ili nije. Na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kuæanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine èlanka 7. stavka 2., osoba se na pitanje o vjerskoj pripadnosti mogla slobodno izjasniti. Ako se osoba nije željela izjasniti, popisivaè je oznaèio odgovor „ne izjašnjava se“. U Popisu 2011. nije se postavljalo pitanje o pripadnosti pojedinoj vjerskoj zajednici pa se stoga ti podaci i ne objavljuju (iako se manji broj osoba izjasnio u smislu pripadnosti pojedinoj crkvi odnosno vjerskoj zajednici). Pod najvišom završenom školom (postignutim obrazovanjem) podrazumijeva se vrsta škole èijim je završavanje osoba stekla najvišu razinu obrazovanja. Pritom se nije pravila razlika je li obrazovanje završeno u redovitoj školi ili u školi koja zamjenjuje redovitu (npr. škole za obrazovanje odraslih). Bitno je da je škola priznata u formalnom sustavu obrazovanja Republike Hrvatske. 271 Teèajevi organizirani u puèkim uèilištima (prije narodna sveuèilišta), raznim agencijama i sl., koji nisu priznati u formalnom sustavu obrazovanja Republike Hrvatske (razni teèajevi), nisu se uzimali u obzir, nego se davao odgovor o prethodno završenoj školi iz formalnog sustava obrazovanja. Podatak o grupi „bez škole“ odnosi se na osobe koje nikad nisu išle u školu, odnosno nisu završile ni prvi razred osnovne škole. Podatak o grupi „1 - 3 razreda osnovne škole“ odnosi se na sve osobe koje su završile jedan od tih razreda. Podatak o grupi „4 - 7 razreda osnovne škole“ odnosi se na sve osobe koje su završile jedan od tih razreda. Podatak o grupi „osnovna škola“ odnosi se na osobe koje su završile osmogodišnju osnovnu školu, prijašnju osmoljetku ili sedmoljetku, prijašnju nižu gimnaziju, odnosno niže razrede gimnazije, prijašnju graðansku školu i ostale sliène škole razine „male mature“. Podatak o grupi „srednja škola“ odnosi se na osobe koje us završile neku od srednjih škola: industrijske i obrtnièke strukovne škole, škole za zanimanja, škole za KV i VKV radnike, tehnièke i srodne strukovne škole i gimnazije. Podatak o grupi „visoko obrazovanje“ odnosi se na osobe koje su završile struèni studij, sveuèilišni studij, odnosno, obranile doktorsku disertaciju na nekoj visokoškolskoj ustanovi. Struèni studij obuhvaæa sve više škole, I. (VI.) stupnjeve fakulteta te struène studije po Bologni koji se mogu provoditi na veleuèilištima i visokim školama. Sveuèilišni studij obuhvaæa sve fakultete, umjetnièke akademije, sve sveuèilišne studije po Bologni te magistarski znanstveni, struèni i umjetnièki studij. Pismenom se osobom smatra osoba koja može s razumijevanjem proèitati i napisati kratak, jednostavan sastavak o svome svakidašnjem životu, bez obzira na to na kojem jeziku ili pismu osoba èita odnosno piše. Informatièka pismenost podrazumijeva poznavanje rada na raèunalu. U Popisu 2011. ispitanike se pitalo znaju li na raèunalo obavljati sljedeæe èetiri aktivnosti: obrada teksta, tablièni izraèuni, korištenje elektronièkom poštom, korištenje internetom. Ekonomskom aktivnošæu smatra se svaka aktivnost osoba koje pridonose ili su spremne pridonositi proizvodnji dobara i usluga u odreðenome (referentom) razdoblju radi stjecanja sredstava za život. Ekonomska aktivnost u Popisu 2011. odnosila se na razdoblje promatranja od tjedan dana, a referentni tjedan bio je 25. - 31. ožujka 2011. dakle, rijeè je o trenutaènoj aktivnosti u referentnom tjednu. Podaci o ekonomskoj aktivnosti prikupljali su se samo za osobe stare 15 i više godina. Trenutaèno aktivno stanovništvo ili radna snaga su zaposlene i nezaposlene osobe razvrstane prema ekonomskoj aktivnosti u referentnom tjednu. Zaposleni su osobe koje su u referentnom tjednu obavljale bilo kakav posao za plaæu u novcu ili naturi. To su svi zaposlenici, samozaposlene osobe i èlanovi obitelji koji pomažu u poslovnom subjektu u vlasništvu èlana obitelji (trgovaèko društvo, poduzeæe, obrt, slobodno zanimanje, poljoprivredno gospodarstvo) ili nekome drugom obliku obiteljske privreðivaèke djelatnosti te osobe koje su radile za naknadu prema ugovoru o djelu, autorskom ugovoru, na temelju drugoga ugovornog odnosa ili za neposredno plaæanje u novcu ili naturi. Zaposleni su i svi zaposlenici ili samozaposlene osobe koje su u referentnom tjednu trenutaèno bile odsutne s posla, a vratit æe se na rad kod istog poslodavca ili na istu aktivnost nakon prestanka razloga za odsutnost. 272 Nezaposleni su osobe koje zadovoljavaju sjedeæa tri kriterija: a) u referentnom tjednu nisu obavljale nikakav posao za novac ili plaæanje u naturi b) u posljednja èetiri tjedna prije anketiranja aktivno su tražile posao c) ponuðeni posao mogle bi poèeti obavljati u iduæa dva tjedna U nezaposlene se ubrajaju i osobe koje su našle posao i u skoroj æe buduænosti nastupiti na posao. Nezaposlene osobe dijele se na one koje traže prvo zaposlenje, odnosno nikada nisu radile i u vrijeme Popisa tražile su prvo zaposlenje, bez obzira na to jesu li bile prijavljene službama za zapošljavanje, te na one koje traže ponovno zaposlenje jer su prekinule rad ili ostale bez posla na prijašnjemu radnome mjestu, bez obzira na to jesu li bile prijavljene službama za zapošljavanje. Neaktivno stanovništvo su sve osobe mlaðe od 15 godina te sve osobe stare 15 i više godina koje nisu zaposlene ili nezaposlene. Neaktivne osobe dijele se na umirovljenike, osobe koje se bave obvezama u kuæanstvu, uèenike ili studente te ostale neaktivne osobe. Osobe koje se bave obvezama u kuæanstvu su osobe koje u vrijeme Popisa nisu obavljale nikakav posao radi zarade i koje su iskljuèivo ili najveæi dio vremena provodile u obavljanju kuæanskih poslova za potrebe vlastitog kuæanstva, kao što su pospremanje stana, pripremanje hrane, odgoj djece i sl. Uèenici ili studenti su osobe stare 15 i više godina koje redovito ili izvanredno pohaðaju neku školu (osnovnu, srednju ili visoko uèilište) i u referentnom tjednu nisu obavljale nikakav posao radi zarade i ne traže posao. Ostale neaktivne osobe su osobe koje se ne nogu svrstati ni u jednu od navedenih kategorija. Primjer je osoba starija od 15 godina koja ne radi, ne traži posao i ne želi raditi, tj. ekonomski je neaktivna, ne prima mirovinu, ne školuje se i ne obavlja kuæanske poslove. Glavni izvori sredstava za život U Popisu su se za svaku osobu prikupljali podaci o glavnim izvorima prihoda kojima osoba podmiruje životne potrebe. Prihodi od stalnog rada podrazumijevanu sva redovita primanja i prihode koji se ostvaruju radom, odnosno obavljanjem zanimanja, bez obzira na to jesu li ostvarena u novcu ili naturi. Ovdje se ubrajaju primanja zaposlenika, tj. plaæe od nesamostalnog rada (ukljuèujuæi druge vrste dohodaka vezane za zaposlenje kao prekovremeni rad, napojnice, dodatne naknade i sl.) te primanja od samostalnog rada, neto dohodak u novcu ili naturi koji poslodavci, vlasnici koji samostalno obavljaju djelatnost, ostvaruju radom u svojim poduzeæima, radnjama, slobodnim zanimanjima te primanja koja ostvaruju osobe radeæi poslove na temelju ugovora o djelu, autorskog ugovora ili izravnom pogodbom za neposredno plaæanje. Stalni rad i redovitost ostvarenih prihoda i primanja od njega podrazumijevaju i rad s povremenim, ali kraæim prekidima ili zastojima u ostvarivanju naknada, najèešæe prouzroèeni poremeæajima u poslovanju, teškoæama u naplati prodane robe i usluga ili nedostatkom sredstava u nabavi repromaterijala i sl. Prihodi od povremenog rada podrazumijevaju sve vrste novèanih ili nenovèanih prihoda ili primanja koje se ostvaruju od rada koji nema poznatu ili dogovorenu periodiku i trajanje, vez obzira na to je li takav rad obavila osoba kao svoju jedinu aktivnost pa je, prema tome, za takvu osobu to i jedini izvor prihoda za život, ili osoba koja takav rad obavlja kao svoj dodatni posao pa je takav prihod dodatak, druga vrsta primanja (npr. nadnièar, sezonski radnik kojima je to i jedina aktivnost) ili osoba koja obavlja posao u radnom odnosu te ima prihod od stalnog rada, a dodatno se bavi i nekim drugim povremenim poslovima i ostvaruje prihod u novèanome ili naturalnom obliku za potrebe svoga kuæanstva. Prihodi od poljoprivrede podrazumijevaju se vrste novèanih ili nenovèanih prihoda ili primitaka koje osoba ostvaruje radom na obiteljskome (vlastitome ili iznajmljenome) poljoprivrednom 273 gospodarstvu. To je npr. prihod koji je osoba ostvarila prodajom poljoprivrednih proizvoda i stoke u vlastitom dvorištu i na tržištu ili prihod ostvaren prodajom ulova ribe i ostalih plodova mora i rijeka, prodajom divljaèi i berbom šumskih plodova ili prihod ostvaren prodajom drva na panju i ogrjevnog drveta iz vlastite šume. Vrijednost dobara proizvedenih na poljoprivrednom gospodarstvu, okuænici, vrtu i sl., a utrošenih za potrebe vlastitoga kuæanstva takoðer se smatra prihodom od poljoprivrede. Mirovina (starosna, invalidska, obiteljska) primanje je koje se odnosi samo na onu osobu na èije ime glasi rješenje, bez obzira na to je li osoba mirovinu ostvarila u zemlji ili inozemstvu. Prihodi od imovine odnose se na prihode koje ostvaruju one osobe na èije ime glasi imovina i imovinska prava steèena prijašnjim radom, a ukljuèuju prihode od iznajmljivanja soba, stana, kuæe, garaže, poslovnog prostora, pokretne imovine (auto, brod i sl.), zemlje, zatim prihode od dividendi na dionice ili rasporeðene dobiti poduzeæa (tako æe se npr. za osobe koje su uložile sredstva u poslovanje poduzeæa ili obrta i samo sudjeluju u raspodjeli dobiti, smatrati da imaju dobit od imovine), prihod od patenata, licencija, autorskih prava te prihodi od kamata na štedne uloge i kamata na obveznice i druge vrijednosne papire i sl. Socijalne naknade podrazumijevaju novèana primanja koja dobivaju osobe prema raznim osnovama stjecanja kao što su naknade vezane za nezaposlenost, djeèji dodatak, primanja na ime porodnog dopusta, bolovanja dulja od 42 dana, tjelesno ošteæenje i tuða njega, socijalna pomoæ, rehabilitacija i zapošljavanje invalidnih osoba. Ostali prihodi odnose se na prihode od prodaje pokretne i nepokretne imovine, dionica i vrijednosnih papira, primanja u obliku podignutih kredita te smanjenja ušteðevine, zatim alimentacije, naknade za uspjeh tijekom školovanja, stipendije te jednokratna primanja, npr. primanja od osiguravajuæih zavoda na ime ozljede, invalidnosti ili smrti, primanja od osiguravajuæih zavoda na ime ošteæene ili uništene mirovine, primanja za nacionaliziranu imovinu i sl. Povremena potpora drugih je neobvezna novèana ili nenovèana pomoæ koju osoba može dobiti od drugih osoba, srodnika ili nesrodnika i/ili subjekata kao što su udruge, najèešæe humanitarnoga ili vjerskoga karaktera, Crvenoga križa, Caritasa i sl. Bez prihoda se smatraju osobe koje nisu ostvarile ni jedan od navedenih prihoda. Teškoæe u obavljanju svakodnevnih aktivnosti Za razliku od Popisa 2001. kada se pitalo o postojanju nekog oblika invalidnosti, u Popisu 2011. po prvi se put postavljalo pitanje ia li osoba teškoæa u obavljanju svakodnevnih aktivnosti zbog neke dugotrajne bolesti, invalidnosti ili starosti. Namjera je bila dobiti broj osoba kojima je otežano funkcioniranje u svakodnevnom životu. Odgovor na to pitanje davalo se neovisno o potvrdi mjerodavnih državnih institucija kojom se potvrðuje teškoæa (invaliditet, ošteæenje, hendikep). Vrste teškoæa Teškoæe s vidom odnose se na osobe koje imaju teškoæe s vidom unatoè nošenju naoèala ili leæa. Teškoæe sa sluhom ili govorno-glasovnom komunikacijom odnose se na osobe koje imaju teškoæe sa sluhom unatoè korištenju slušnim aparatom ili imaju teškoæe s govorom koje su trajnoga karaktera. Teškoæe s pamæenjem, koncentracijom ili u sporazumijevanju s drugima odnose se na osobe koje zaboravljaju ono èega bi se obièno sjetile na dnevnoj bazi (npr. obavljanje raznih sitnih poslova, kupnje, plaæanje raèuna, dolaženje na ugovorene sastanke, pamæenje imena bližnjih, puta do kuæe i sl.). Takoðer, taj odgovor daju i osobe koje imaju teškoæe koncentracijom (npr. pri èitanju, pisanju, slušanju drugih osoba i sl.), kao i osobe s teškoæama u sporazumijevanju s drugim ljudima (npr. osobe koje zbog bolesti teško ili nikako nisu sposobne komunicirati s osobama iz svoje okoline te osobe s intelektualnim i/ili mentalnim teškoæama). 274 Teškoæe s kretanjem odnose se na osobe koje imaju teškoæa pri hodanju po ravnome ili penjanjem uz stepenice, odnosno osobe koje se ne mogu samostalno kretati bez pomoæi druge osobe ili pomagala u svojoj kuæi, od prostorije do prostorije, u prostorijama, izvan svoje kuæe ili s jednoga na drugi kat. Ostale teškoæe odnose se na sve ostale teškoæe i ošteæenja drugih organa i organskih sustava (dišni, cirkulacijski, probavni, endokrini, kože i potkožnog tkiva, urogenitalni i dr.), tj. Na dugotrajne zdravstvene probleme koji osobi stvaraju teškoæe u svakodnevnom životu 6 mjeseci i više. Uzrok teškoæa Podatak u grupi „Ostalo“ daju osobe s ogranièenom pokretljivosti ili nepokretnosti za koju se ne može reæi je li trajna jer ishod je neizvjestan (izljeèenje ili jedna od trajnih kategorija nepokretljivosti). Podatak u grupi „Od roðenja“ odnosi se na osobe koje s teškoæom žive od roðenja (npr. sljepoæa, gluhoæa, nedovoljan duševna razvijenost, tjelesni deformiteti, ošteæenje pri porodu i dr.). Podatak u grupi „Domovinski rat ili njegove posljedice“ odnosi se na osobe koje imaju teškoæe kao posljedicu ranjavanja/bolesti ili zbog djelovanja zaostalih eksplozivnih naprava nakon rata. Podatak u grupi „Profesionalno ošteæenje (profesionalna bolest/ozljeda na radu)“ odnosi se na osobe koje zbog posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti imaju teškoæe u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Podatak u grupi „Bolest“ odnosi se na osobe koje zbog bilo koje bolesti imaju teškoæe u obavljanju svakodnevnih aktivnosti (osim ako je rijeè o profesionalnoj bolesti/ozljedi na radu). Podatak u grupi „Prometna nesreæa“ odnosi se na osobe koje zbog posljedica prometne nesreæe imaju teškoæe u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Podatak u grupi “Ostalo“ odnosi se na osobe koje zbog neke druge nesreæe (npr. u kuæi, u šetnji, pri sportu) ili trovanja ili koje zbog starosti imaju teškoæe u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Ako osoba ima više uzroka teškoæa, odreðuje se ona teškoæa koja osobi stvara najviše problema u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Fizièka pokretljivost osobe Sasvim pokretnom osobom smatra se osoba ako se može kretati sama bez ikakvih pomagala i bez pomoæi druge osobe. Trajno ogranièeno pokretnom uz pomoæ štapa, štaka ili hodalice je osoba akoj je trajno ogranièeno pokretna, i to samo uz neko od navedenih pomagala (ukljuèujuæi protezu ruke ili noge). Trajno ogranièeno pokretnom uz pomoæ invalidskih kolica je osoba ako je trajno ogranièeno pokretna i može se kretati samo uz pomoæ invalidskih kolica. Trajno nepokretna osoba je osoba koja je bez moguænosti samostalnog pokretanja tijela te koja se ne može kretati ni uz kakvu pomoæ. Kuæanstvo i obitelj Kuæanstvom se smatra svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajednièki troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba (stanovanje, prehrana i sl.). Razlikuju se dva tipa kuæanstva: privatno i institucionalno kuæanstvo. Privatna kuæanstva dijele se na: a) obiteljska kuæanstva - kuæanstva u kojima postoji barem jedna (uža) obitelj, a mogu imati i èlanove koji ne pripadaju nijednoj obitelji u kuæanstvu b) neobiteljska kuæanstva - kuæanstva u kojima ne postoji nijedna (uža) obitelj. Dijele se na samaèka i višeèlana neobiteljska kuæanstva. Obitelj je zajednica unutar istoga kuæanstva koje se sastoji od: braènoga /izvanbraènog para bez djece, braènoga/izvanbraènog para s djecom i jednog roditelja s djecom. 275 Pojam „majka s djecom“ odnosno „otac s djecom“ ne može se izjednaèiti s pojom „samohrani roditelj“. Institucionalno kuæanstvo obuhvaæa osobe za èiji smještaj i ishranu skrbi neka ustanova. To su po pravilu kuæanstva koja je osnovala pravna ili fizièka osoba radi dugotrajnog udomljavanja i brige za odreðene skupine osoba. U Popisu 2011. institucionalna kuæanstva dijele se na: obrazovne institucije, zdravstvene i institucije za skrb, institucije za umirovljenike ili starije osobe, vojne institucije, vjerske institucije i ostale institucije. Prosjeèni broj èlanova kuæanstva je omjer broja stanovnika i broja kuæanstva na odreðenom podruèju (grad/opæina, županija, Republika Hrvatska). Osnova korištenja stana podrazumijeva osnovu po kojoj se neko kuæanstvo koristi stanom u kojem stanuje. Prema osnovi korištenja stana razlikujemo: - privatno vlasništvo ili suvlasništvo - ako je jedan od èlanova kuæanstva vlasnik ili suvlasnik stana, bez obzira na to stanuje li kuæanstvo drugog suvlasnika (odnosno kuæanstva drugih suvlasnika, ako ih ima više) u tom stanu ili ne stanuje. - Najmoprimac sa slobodno ugovorenom najamninom - za kuæanstva koja se koriste stanom na temelju pisanog ugovora ili pismenogsporazuma s vlasnikom stana ili najmoprimcem sa zaštiæenom najamninom. - Srodstvo s vlasnikom ili najmoprimcem stana - ako kuæanstvo stanuje u stanu na temelju srodstva s vlansikom odnosno najmoprimcem stana, bez obzira na to stanuje li srodnik koi je vlasnik ili najmoprimac tog stana sa svojim kuæanstvom u tom istom stanu ili ne. - Najmoprimac sa zaštiæenom najamninom - ako se kuæanstvo koristi stanom na temelju toga što jedan od njegovih èlanova ima ugovor o najmu stana prema kojem se plaæa zaštiæena najamnina (bivši nositelj stanarskog prava ili drugi najmoprimac sa zaštiæenom najamninom). - Najam dijela stana (podstanar) - ako se kuæanstvo koristi dijelom stana na temelju ugovora (sporazuma) s vlasnikom stana odnosno s najmoprimcem koji plaæa zaštiæenu ili slobodnu najamninu- Ostale osnove korištenja stana - ovaj status je upisan za: kuæanstva nastanjena u prostorijama i objektima koji nisu stanovi prema definiciji stana, samaèka i obiteljska kuæanstva koja su stalno nastanjena u zgradama za kolektivno stanovanje kao korisnici usluga (npr. hoteli za samce), institucionalna kuæanstva u kolektivnim stanovima (domovi umirovljenika, samostani itd.) i za institucionalna kuæanstva u „obiènim“ stanovima u stambenim zgradama. c) Vitalna statistika Živoroðenim se smatra svako dijete koje pri roðenju diše i pokazuje druge znakove života kao što su: kucanje srca, pulsiranje pupèane vrpce i nedvojbeno kretanje voljnih mišiæa. Mrtvoroðenim se smatra dijete roðeno, odnosno izvaðeno iz tijela majke, bez ikakvih znakova života, tj. ako nije disalo, niti pokazivalo neki drugi znak života, a nošeno je dulje od 28 tjedana. Od 2001. godine prema preporukama Skupštine Svjetske zdravstvene organizacije i Meðunarodnog udruženja ginekologa i porodnièara (FIGO) mrtvoroðenim djetetom smatra se dijete roðeno, odnosno izvaðeno iz tijela majke, bez ikakvih znakova života tj. ako nije pokazivalo neki drugi znak života, a nošeno je dulje od 22 navršena tjedna trudnoæe i imalo je 500 grama ili više porodne težine. Izbacivanje mrtvog ploda koji je nošen manje od 22 tjedna trudnoæe i imao je 499 grama ili manje porodne težine smatra se pobaèajem (abortusom) bez obzira na to je li rijeè o spontanom ili namjernom prekidu 276 trudnoæe i ne registrira se u državnim maticama niti su ti podaci iskazani u ukupnom broju mrtvoroðenih. Braènim se djetetom smatra dijete roðeno u braku sklopljeno prema zakonskim odredbama ili je roðeno u okviru 300 dana nakon prestanka braka. Struènom pomoæi kod roðenja smatra se pomoæ doktora medicine ili diplomirane primalje. Da bi se dobio ukupan broj djece roðene uz struènu pomoæ treba zbrojiti roðene u "zdravstvenoj ustanovi" i roðene "na drugom mjestu sa struènom pomoæi". Pri odreðivanju reda roðenja djeteta uzeta su u obzir sva djeca majke (živoroðena i mrtvoroðena), bez obzira jesu li roðena u braku ili izvan braka. Prirodni prirast, odnosno prirodni pad stanovništva je razlika izmeðu broja živoroðene djece i umrlih osoba. Umrli je svaka živoroðena osoba kod koje je nastupio prestanak svih vitalnih funkcija koje zapoèinju roðenjem bez moguænosti ponovnog oživljavanja. Ovdje nisu ukljuèeni mrtvoroðeni. Uzrokom smrti smatraju se bolesti, bolesna stanja ili ozljede koje su prouzrokovale smrt, ili su izazvale druge komplikacije koje su bile neposredni uzrok smrti. Uzroci smrti razvrstavaju se prema "Meðunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema", X. reviziji od 1994. godine. Sklopljeni brak je zakonski uspostavljena veza muškarca i žene, zakljuèena pred nadležnim tijelom za voðenje državne matice vjenèanih. Razvedeni brak je braèna zajednica raskinuta pravomoænom presudom nadležnog suda. Obuhvat i usporedivost Podaci za živoroðene i umrle osobe do 1997. g. obraðivani su prema prebivalištu majke, odnosno umrle osobe, a podaci o sklopljenim i rastavljenim brakovima do 1999. godine prema prebivalištu mladoženje, odnosno posljednjem zajednièkom prebivalištu muža i žene. Od 1998. godine podaci vitalne statistike obraðeni su prema prebivalištu u trenutku vitalnog dogaðaja ukljuèujuæi odsutnost, odnosno prisutnost godinu i više. Naime, podaci vitalne statistike prikupljaju se i obraðuju u skladu s definicijom iz preporuka UN-a i Eurostata, ESA-e SNA. Prema toj definiciji prikupljaju se i obraðuju podaci o broju živoroðene djece i o umrlim osobama od 1998., a o sklopljenim i razvedenim brakovima od 2000. godine. Kod usporedbe podataka o mrtvoroðenoj djeci potrebno je uzeti u obzir promjenu definicije mrtvoroðenog djeteta. Izvori i naèini prikupljanja podataka Izvor podataka o stanovništvu i kuæanstvima su popisi stanovništva koji se provode svakih deset godina prema jedinstvenoj metodologiji na cijelom podruèju države. Za živoroðene, mrtvoroðene, umrle i vjenèane izvori su podataka državne matice, a za razvedene brakove registri i spisi nadležnih sudova. d) Migracija stanovništva Migracija ili preseljavanje stanovništva je prostorno kretanje stanovništva iz prijašnjeg mjesta prebivališta u drugo mjesto s namjerom da se u tom mjestu stalno nastani. Doseljenim se stanovništvom smatra ono stanovništvo koje je prijavilo prebivalište u nekom naselju Republike Hrvatske, a njihovo je prethodno prebivalište bilo u drugom naselju u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu. 277 Odseljenim se stanovništvom smatra ono stanovništvo koje je odjavilo prebivalište iz nekog naselja u Republici Hrvatskoj s namjerom da ga prijavi u drugom naselju Republike Hrvatske ili u nekoj stranoj državi. 3. Zdravstvena zaštita Definicije i objašnjenja Zdravstvene ustanove se osnivaju na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini. Definicije Zdravstvena djelatnost na primarnoj razini obuhvaæa djelatnost opæe medicine, školsku medicinu, higijensko-epidemiološku zaštitu, zubozdravstvenu zaštitu, hitnu medicinsku pomoæ, medicinu rada, primarnu zaštitu žena i djece, patronažnu i ljekarnièku djelatnost. Obavlja se u zdravstvenim ustanovama bez obzira na vrstu vlasništva: domovima zdravlja, ustanovama za hitnu medicinsku pomoæ, ustanovama za zdravstvenu njegu u kuæi i ljekarnama te ordinacijama privatne prakse. Zdravstvena djelatnost na sekundarnoj razini obuhvaæa specijalistièko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te bolnièku zdravstvenu zaštitu koja se provodi u opæim i specijalnim bolnicama i ljeèilištima. Zdravstvena djelatnost na tercijarnoj razini obuhvaæa obavljanje najsloženijih oblika zdravstvene zaštite iz specijalistièkih djelatnosti u klinièkim ustanovama i državnim zdravstvenim zavodima. Zdravstveni radnici su osobe koje imaju obrazovanje steèeno na medicinskome, stomatološkome ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te na višim i srednjim školama zdravstvenog usmjerenja. Posebna se pozornost u zdravstvenoj statistici poklanja zaraznim bolestima jer se za svaku osobu oboljelu od tih bolesti ispunjava prijava, što je propisano Zakonom o zaštiti puèanstva od zaraznih bolesti. Obuhvat i usporedivost Podaci se prikupljaju u skladu s preporukama i definicijama Svjetske zdravstvene organizacije i redovito objavljuju u meðunarodnim zdravstvenim publikacijama. Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN, br. 75/93., 55/96. i 1/97.) omoguæeno je otvaranje privatne prakse i osnivanje privatnih ustanova. U tijeku 1994. završena je preobrazba zdravstvenih ustanova i njihovo organizacijsko prilagoðavanje tom zakonu, što je kao posljedicu imalo prestanak rada medicinskih centara i njihovu preobrazbu u ustanove primarne i bolnièke zdravstvene zaštite te zavode za javno zdravstvo. Od 1995. posebno se prikazuju podaci o radnicima zaposlenima u privatnoj praksi. Godine 1997. poèinje proces zakupljivanja dijelova zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite (domova zdravlja i ljekarni) u vlasništvu županija i Grada Zagreba. Od tada su u broj djelatnika u privatnoj praksi ukljuèeni ne samo oni koji rade u prostoru i privatnom vlasništvu nego i oni koji rade u prostoru koji je u zakupu domova zdravlja i ljekarni. Podaci o broju privatnih ordinacija od 2001. do 2008. prikazani su prema djelatnostima, bez izdvajanja ukupnog broja specijalistièkih ordinacija doktora medicine. Iz ostalih jedinica privatne prakse izdvojeni su medicinsko-biokemijski laboratoriji. Podaci takoðer ukljuèuju ordinacije i druge jedinice privatne prakse u zakupu. U 2003. poèeo je proces spajanja domova zdravlja i osnivanja županijskih domova i domova zdravlja Grada Zagreba te se od te godine broj domova zdravlja smanjio. Prema odluci Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, u našoj se državi od 1. sijeènja 1995. primjenjuje deseta revizija Meðunarodne klasifikacije bolesti i srodnih zdravstvenih problema pa je zbog toga trebalo promijeniti obrasce za primarnu i specijalistièko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu (NN, br. 4/95.). Propisane obrasce dužne su ispunjavati te dostavljati u propisanim rokovima sve 278 zdravstvene ustanove i zdravstveni radnici privatne prakse. Time je prestalo prikupljanje podataka o broju mjesta punktova- te izdvojenom broju prvih posjeta doktoru medicine. Do 1994. u djelatnost opæe medicine bilo je ukljuèeno i zdravstveno osoblje koje radi u djelatnosti hitne medicinske pomoæi, a od 1995. hitna medicinska pomoæ prikazuje se izdvojeno. Služba zdravstvene zaštite školske djece i mladeži reorganizirana je od 1998. Lijeèenje školske djece obavlja se u sklopu ambulanti opæe medicine, a preventivna zaštita u službama školske medicine koje su prešle u zavode za javno zdravstvo. Zbog toga je broj radnika i organizacijskih jedinica opæe medicine veæi od 1998. Radnici i rad službi školske medicine u javno zdravstvu iskazuju se posebno. Zdravstveno osiguranim osobama smatraju se osiguranici, èlanovi obitelji osiguranika i druge osobe osigurane u odreðenim okolnostima. Na temelju Zakona o obveznome zdravstvenom osiguranju svim osiguranim osobama osiguravaju se prava i obveze iz obveznog zdravstvenog osiguranja koje provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Od 1. sijeènja 2009. zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08. i 110/08.) na cjelovit naèin utvrðuje prava roditelja novoroðene djece, prava posvojitelja i prava roditelja koji njeguju dijete s težim smetnjama u razvoju te su prema tome, uz terminološke razlike, promijenjeni uvjeti i naèini korištenja dotadašnjega porodnog dopusta, zbog èega podaci od 2009. nisu potpuno usporedivi s podacima u prethodnim godinama, kada su navedena prava bila regulirana Zakonom o radu, Zakonom o porodnom dopustu i Zakonom o zdravstvenom osiguranju. Izvori i naèin prikupljanja podataka Podaci za zdravstvenu zaštitu dobiveni su od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", Zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba te Poliklinike za reumatske bolesti, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju "Dr. Drago Èop". 4. Socijalna skrb Definicije i objašnjenja Centri za socijalnu skrb odnosno službe za socijalnu skrb su ustanove koje prema Zakonu o socijalnoj skrbi, pružaju struènu i socijalnu pomoæ u raznim oblicima osobama kojima je pomoæ potrebna. Korisnikom socijalne skrbi smatra se svaka osoba koja je u toku izvještajne godine, jednom, ili više puta, koristila neki od oblika socijalne skrbi. Pravom, mjerom ili uslugom socijalne skrbi smatra se svaki sluèaj provedene socijalne skrbi na temelju zakona i propisa o socijalnoj skrbi te odgovarajuæih propisa obiteljskog zakonodavstva. Domovi za socijalnu skrb o djeci i mladeži pružaju smještaj, prehranu, odgoj, zdravstvenu zaštitu, školovanje, osposobljavanje za rad te odgovarajuæe oblike struène pomoæi djeci i mladeži bez odgovarajuæe roditeljske skrbi, tjelesno i mentalno ošteæenoj djeci, te djeci i mladeži s poremeæajima u ponašanju. Domovi za socijalnu skrb o odraslim i starijim osobama ustanove su koje pružaju organizirano stanovanje, prehranu, pomoæ i njegu, zdravstvenu zaštitu, odmor i rekreaciju tjelesno i mentalno ošteæenim, bolesnim te starim i nemoænim osobama. Ustanove za dnevni boravak djece osiguravaju djeci njegu, ishranu i odgoj, a obuhvaæaju djeèje jaslice i vrtiæe, ukljuèujuæi i vjerske. Djeèje jaslice ostvaruju potreban odgojni utjecaj na djecu do navršene treæe godine starosti, a djeèji vrtiæi od tri godine do polaska u školu. 279 Ustanove za smještaj uèenika - studenata obuhvaæaju uèenièke i studentske domove. Uèenièki dom je ustanova koja pruža smještaj i prehranu uèenika za vrijeme školovanja te organizira i odgojno-obrazovni rad kulturne i druge aktivnosti uèenika. Studentski domovi osiguravaju smještaj studentima visokih uèilišta za vrijeme studija, može biti osigurana i prehrana. Izvor i naèin prikupljanja podataka Podaci o ustanovama za socijanu skrb prikupljaju se redovitim statistièkim izvještajima od ustanova za socijalnu skrb o djeci, mladeži i odraslima, i to svake druge godine, a o korisnicima, pravima, uslugama i mjerama socijalne skrbi godišnjim izvještajima od Centara za socijalnu skrb, odnosno Službi socijalne skrbi. Podaci za društvena davanja za djecu dobiveni su od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Središnja služba Zagreb, te Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. U ožujku 1992. godine obavljen je popis prognanika u Republici Hrvatskoj, a podaci o prognanima i izbjeglima dobiveni su od Ureda za prognanike, povratnike i izbjeglice. 5. Mirovinsko osiguranje Definicije i objašnjenja Osiguranicima se smatraju osobe (prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, NN br. 102/98.) koje su obavezno osigurane u skladu s èlancima 10 do 16, osobe kojima je prestalo obvezno mirovinsko osiguranje, a koje se mogu osigurati na produženo osiguranje (èl. 17) i osobe osigurane u odreðenim okolnostima (èlanci 18 do 20). Korisnikom mirovine (invalidske, starosne i obiteljske) podrazumijeva se osoba koja je stekla pravo na osnovi Zakona o mirovinskom osiguranju. Od sijeènja 1999. u korisnike mirovina ukljuèeni su i korisnici prava na temelju preostale radne sposobnosti, neposredne opasnosti od invalidnosti i izmjene radne sposobnosti koji su ta prava ostvarili prema propisima koji su važili do 31. prosinca 1998. Od 1. sijeènja 1999. ta se prava provode po službenoj dužnosti na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad prema odredbama navedenog Zakona. Mirovinski staž obuhvaæa staž prema Zakonu o mirovinskom osiguranju na temelju kojeg se ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja. U podacima o korisnicima mirovina nisu ukljuèeni podaci o korisnicima mirovina Hrvatske vojske i hrvatskih branitelja Grada Zagreba. Izvori i naèin prikupljanja podataka Podaci o mirovinskom osiguranju dobiveni su od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. 6. Zaposlenost, nezaposlenost i zapošljavanje Definicije i objašnjenja Zaposleni su osobe koje su zasnovale radni odnos s poslodavcem na odreðeno ili neodreðeno vrijeme, neovisno o duljini radnog vremena i vlasništvu poslovnog subjekta. U zaposlene ukljuèujemo pripravnike (vježbenike), osobe na porodnom dopustu, bolovanju i osobe koje su iz bilo kojeg razloga odsutne s posla, do prekida radnog odnosa. Zaposleni su i osobe koje rade u vlastitom trgovaèkom društvu, poduzeæu, obrtu ili slobodnoj profesiji. Stupanj struènog obrazovanja podrazumijeva najvišu obrazovnu razinu koju je zaposleni stekao završavanjem odgovarajuæe škole, završavanjem teèaja ili polaganjem ispita kojima se dobiva 280 obrazovni stupanj ili provjeravanjem struènosti koju organizira poslovni subjekt. Za svaki stupanj struènog obrazovanja osoba posjeduje odgovarajuæi službeni dokument (diplomu, svjedodžbu, rješenje ili uvjerenje). Osobe koje nemaju neki od ovih i njima ravan dokument smatraju se nekvalificiranim radnicima. Izvor i naèin prikupljanja podataka Broj zaposlenih iskazani sa stanjem 31. ožujka, rezultat su redovitog statistièkog istraživanja koje se provodi jednom godišnje. Podaci su prikupljeni izvještajem (obrazac RAD-1G) koje pravne osobe popunjavaju na temelju evidencija o zaposlenima. Zaposleni u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija obraðuju se na temelju podataka matiène evidencije o osiguranicima mirovinskog osiguranja, a podaci su preuzeti od Državnog zavoda za statistiku. Podaci o osiguranicima poljoprivrednicima dobiveni su od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje - Središnja služba Zagreba. Od 2009. statistièki podaci o zaposlenima i plaæi obraðuju se i iskazuju prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. (NKD 2007.), koja je stupila na snagu od 2008.(NN, br. 58/07 i 72/07). Obuhvat i usporedivost Istraživanjem o zaposlenima obuhvaæeni su poslovni subjekti (pravne osobe) svih oblika vlasništva i svih oblika organiziranosti. Obuhvaæeni su zaposleni koji imaju zasnovan radni odnos bez obzira na vrstu radnog odnosa i duljinu radnog vremena. U podatke su ukljuèene procjene broja zaposlenih u pravnim osobama koje imaju manje od 10 zaposlenih, a nisu dostavili izvještaj (procjena prema podacima godišnjih statistièkih izvještaja koje prikuplja i obraðuje FINA). Nisu obuhvaæeni zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama ni poljoprivrednici. Od 2004. godine u podatke su ukljuèeni i zaposleni u ministarstvima obrane i unutrašnjih poslova. U zaposlene prema stupnju struènog obrazovanja, starosti i spolu, vrsti radnog odnosa, te obliku vlasništva, nije ukljuèena procjena broja zaposlenih u poslovnim subjektima (pravne osobe) koje imaju manje od 10 zaposlenih, a nisu dostavili izvještaj, jer se obrada prema navedenim obilježjima vrši samo na temelju dostavljenih izvještaja. Zbog toga se razlikuju podaci o broju ukupno zaposlenih u poslovnim subjektima i broju zaposlenih prema navedenim obilježljima. U broju zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija, obuhvaæeni su vlasnici i zaposleni prijavljeni službama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Nezaposlenost Definicije i objašnjenja Nezaposlenim osobama smatra se osoba sposobna za rad, u dobi od 15 do 65 godina, koja je prijavljena u Zavodu za zapošljavanje kao tražitelj posla, redovito se prijavljuje, a nije u radnom odnosu, nije vlasnik ili veæinski suvlasnik (više od 51 % udjela u trgovaèkom društvu ili drugoj pravnoj osobi), ne obavlja samostalno profesionalnu i gospodarsku djelatnost, nije veæinski vlasnik ili suvlasnik više od 51 % udjela u poljoprivrednom gospodarstvu, te nije redoviti uèenik, student ili umirovljenik. Novoprijavljeni radi zaposlenja su nezaposlene osobe koje su se tijekom izvještajnog mjeseca prijavile Zavodu za zapošljavanje kao tražitelji zaposlenja. 281 Izvor i naèin prikupljanja podataka Podaci o nezaposlenima preuzeti su od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje - Podruèni ured Zagreb, a prikupljaju se sa stanjem krajem godine, odnosno zadnjeg dana u godini. 7. Plaæe Definicije i objašnjenja Prosjeèna mjeseèna isplaæena neto plaæa obuhvaæa plaæe zaposlenih za obavIjanje poslova po osnovi radnog odnosa, te naknade za godišnji odmor, plaæeni dopust, državne blagdane i neradne dane utvrðene zakonom, bolovanje do 42 dana, odsutnost zbog struènog obrazovanja, zastoje na poslu bez krivnje zaposlenog, obnašanje vojne obveze, naknadu za topli obrok i primitke po osnovi naknada, potpora i nagrada u iznosima na koje se plaæaju doprinosi, porezi i prirezi. Prosjeèna mjeseèna bruto plaæa obuhvaæa sve vrste neto isplata po osnovi radnog odnosa i zakonom propisana obvezatna izdvajanja, doprinose, poreze i prireze. Podaci o strukturi zaposlenih prema visini ukupnih neto plaæa odnose se na zaposlene koji su za obraèun plaæa imali najmanje 160, a najviše 200 sati u mjesecu za koji se daje izvještaj. Nominalni indeksi neto i bruto plaæa dobivaju se iz podataka o prosjeènim mjeseènim iznosima neto i bruto plaæa za odgovarajuæe mjesece, razdoblja i godine. Podaci o prosjeènoj plaæi po zaposlenom iskazuju se prema naèelu obavljenih isplata u tekuæem za prethodni mjesec (što odgovara dinamici isplata u najveæem broju pravnih osoba), te se i prosjek plaæe po zaposlenom odnosi na mjesec za koji je isplata primljena. Meðutim, kod zakašnjelih isplata za prethodne mjesece i razdoblja podaci se ukljuèuju u prosjeke isplata za mjesec koji se obraðuje. U podacima o prosjeènoj isplaæenoj neto plaæi prema stupnju struène spreme za rad na radnom mjestu pojam struèna sprema podazumijeva opæa i struèna znanja i osposobljenost zaposlenog što proizlaze iz obujma i složenosti poslova odredenog radnog mjesta, a utvrðeni su aktima koje donosi poslodavac. Obuhvat i usporedivost Istraživanjem su obuhvaæeni zaposleni u poslovnim subjektima (pravne osobe) svih oblika vlasništva u Gradu Zagrebu, bez obzira na to, da li je radni odnos zaposlenog zasnovan na neodreðeno ili odreðeno vrijeme, s punim ili skraæenim radnim vremenom. Istraživanjem o prosjeènim neto i bruto plaæama, nisu obuhvaæeni zaposleni u djelatnostima obrta i slobodnih profesija, ministarstvima unutrašnjih poslova i obrane, kao ni osobe koje svoju aktivnost obavljaju na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Do 2008. godine statistièki podaci o plaæama iskazani su po NKD-u 2002., a od 2009. iskazuju se po novoj Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. (NKD 2007., NN, br. 58/07.). Izvršeno je novo agregiranje podataka, pa podaci iskazani po novoj klasifikaciji nisu usporedivi s podacima po NKD-u 2002., osim na razini: UKUPNO. Izvor i naèin prikupljanja podataka Podaci o prosjeènim neto i bruto plaæama zaposlenih u poduzeæima, tvrtkama ili ustanovama i strukturi zaposlenih prema visini neto plaæa dobiveni su redovitim mjeseènim istraživanjem kojim se prate plaæe zaposlenih, odnosno, godišnjim istraživanjem kojim se snimaju zaposleni prema visini ukupnih neto plaæa. 282 Podaci o prosjeènim neto i bruto plaæama prema stupnju struène spreme za obavljanje odreðenih poslova i zadataka odnose se samo na zaposlene koji su u godini radili svih 12 mjeseci, a dobiveni su godišnjim istraživanjem. 8. Cijene Definicije i objašnjenja Za razinu Grada Zagreba vrši se obrada izvornog materijala i obraèun pokazatelja dinamike i razine za èetiri kategorije cijena: prodajne cijene proizvoðaèa industrijskih proizvoda, cijene na malo, troškovi života i cijene ugostiteljskih usluga. Prodajna cijena proizvoðaèa industrijskih proizvoda je cijena po kojoj industrijska poduzeæa prodaju svoje proizvode redovitim kupcima na domaæem tržištu u najveæim kolièinama fco. utovareno u vagon ili kamion u mjestu proizvodaèa. U ovu cijenu se ukljuèuje regres ako ga prodavaè prema propisima ostvaruje, a od cijene se odbija trgovaèki rabat i popust koji prodavaè odobrava kupcu. U cijenu ne ulazi porez na dodanu vrijednost (PDV), kao ni poseban porez na promet (trošarina). Cijene na malo su cijene robe ili usluge u zadnjoj fazi prometa, odnosno to je cijena po kojoj trgovina na malo, individualni proizvodaèi i vršioci usluga prodaju proizvode i usluge krajnjem potrošaèu. Troškovi života, u smislu kategorizacije cijena su posebna modifikacija pokazatelja dinamike i razine cijena na malo. Dok su indeksnom listom cijena na malo obuhvaæeni proizvodi i usluge osobne potrošnje, te reprodukcijski materijal i neka sredstva za rad, indeksnom listom troškova života obuhvaæeni su samo proizvodi i usluge osobne potrošnje. Grupiranje pojedinih proizvoda i usluga izvršeno je na bazi razlièitih kriterija; kod cijena na malo, grupiranje je izvršeno prema kriteriju pojavnog oblika proizvoda i vrste usluga (npr.: poljoprivredni prehrambeni proizvodi, industrijski neprehrambeni proizvodi, prometne usluge itd.), a kod troškova života prema kriteriju svrhe upotrebe (npr.: hrana, izvori energije i energetske sirovine u kuæanstvu s pripadajuæim uslugama, stanovanje s pripadajuæim uslugama, itd.). Sustav ponderiranja za obraèun indeksa su takoðer razlièiti. Sustav ponderiranja za obraèun indeksa cijena na malo bazira se na vrijednosnoj strukturi ukupnog maloprodajnog prometa, a sustav ponderiranja za obraèun indeksa troškova života bazira se na vrijednosnoj strukturi osobne potrošnje kuæanstva. Cijena ugostiteljske usluge je ona cijena po kojoj konzument plaæa odreðenu vrstu usluge. Obuhvat i usporedivost Obuhvat pokazatelja dinamike i razine cijena odreðen je kvalitetom izbora izvještajnih jedinica i mjesta "snimanja" te kvalitetom i kvantitetom indeksnih lista za odreðene kategorije cijena. Pod kvalitetnim izborom izvještajnih jedinica i mjesta "snimanja", podrazumijeva se provoðenje istraživanja o velièini vrijednosti naplaæene realizacije u industrijskim poduzeæima, te o velièini vrijednosti prometa u prometnim i uslužnim poduzeæima i na bazi toga provodenje rangiranja i izbora potrebnog broja jedinica u kojima æe se evidentirati cijene odreðenih proizvoda i usluga. Na taj se naèin postiže pouzdana i racionalna reprezentacija u praæenju cijena. Indeksne liste su liste proizvoda i usluga uz pomoæ èijih se individualnih cijena i odgovarajuæeg sustava ponderiranja pravi obraèun odreðenog skupnog indeksa cijena. Za svaku kategoriju cijena postoji posebna, specifièna lista. Elementi indeksne liste, a to su spomenuti proizvodi i usluge, izabrani su tako da kroz kretanje vlastite cijene reprezentiraju skupni trend kretanja cijena njima srodnih, najèešæe supstitutivnih proizvoda i usluga. Proces formiranja indeksnih lista vrlo je složen i u njegovom provodenju potrebno je voditi raèuna o velikom broju parametara, poèevši od valorizacije 283 odreðenih trendova u promjeni tehnologije proizvodnje, pa do istraživanja o velièini i trendu potražnje za pojedinim proizvodima i uslugama. 9. Investicije Definicije i objašnjenja Investicijama u dugotrajnu imovinu smatraju se nabave pravnih osoba radi dobivanja nove imovine, poveæanja vrijednosti ili zamjene postojeæe dugotrajne imovine (stambene zgrade, ostale zgrade i graðevine, graðevne opreme itd.). Nabavljena investicijska dobra mogu biti nova ili rabljena, kupljena od drugih u zemlji i inozemstvu. Dugotrajna imovina može takoðer biti steèena trampom, primljena kao kapitalni transfer u naturi ili proizvedena u vlastitoj režiji. Ostvarene investicije predstavljaju vrijednost fizièki realizirane izgradnje, izrade ili nabave dugotrajne imovine tijekom godine, bez obzira na to jesu li završene i je li i kada izvršena njihova isplata. Prema tehnièkoj strukturi ulaganja obuhvaæaju graðevinske radove, opremu i ostalo. Isplatama za investicije smatraju se novèana ulaganja u godini u kojoj su isplate stvarno izvršene, bez obzira na vrijeme izgradnje ili nabave dugotrajne imovine. Podaci o isplatama dani su prema sjedištu i osnovnoj djelatnosti investitora. Obuhvat i usporedivost Podaci o investicijama prikupljeni su od svih velikih i srednje velikih poduzetnika, javne uprave, obrane, obveznog socijalnog osiguranja i svih ostalih pravnih osoba koje su prema podacima Financijske agencije FINA imale isplate za investicije. Podaci su iskazani u tekuæim cijenama. Istraživanjem nisu obuhvaæene investicije fizièkih osoba. Od 2008. podaci su obraðeni prema novoj Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. (NKD 2007.) te na razini podruèja i odjeljaka nisu usporedivi s prethodnim godinama obraðenim prema NKD-u 2002. Izvor i naèin prikupljanja podataka Podaci o ostvarenim i isplaæenim investicijama rezultat su godišnjeg istraživanja o investicijama u dugotrajnu imovinu koje je prilagoðeno meðunarodnim statistièkim standardima i metodologijama. Podaci o investicijama za zaštitu okoliša prikupljeni su izvještajnom metodom putem obrasca »Godišnji izvještaj o investicijama u zaštitu okoliša« (INV-OK). Obuhvat i usporedivost Izvještajne jedinice su svi poslovni subjekti i dijelovi poslovih subjekata ili obrtnici iz Registra poslovnih subjekata i prema NKD 2007. razvrstani u jedno od podruèja djelatnosti, koji su imali investicije u zaštiti okoliša, bez obzira na to jesu li u redovitom ili probnom radu, u osnivanju (gradnji) ili likvidaciji. Definicije i objašnjenja Investicije na koncu proizvodnog procesa (end-of-pipe) koje podrazumijevaju metode, praksu, tehnologije, procese ili opremu odreðenu za sakupljanje i uklanjanje oneèišæenja (npr. emisije u zrak, efluente krutog otpada) nakon njihova nastanka. Njima se takoder obraðuju i odlažu oneèišæivala, te nadzire i mjeri razina oneèišæenja (uglavnom end-of-pipe metode, tehnike i1i oprema npr. filtri za emisije u zrak, ureðaji za djelatnosti obrade otpadnih voda, sakupljanje i obradu otpada). 284 Investicije u integrirane tehnologije podrazumijevaju investicije za nove ili adaptacije postojeæih metoda, prakse, tehnologija, procesa ili opreme odreðene za sprjeèavanje ili smanjenje kolièine oneèišæenja nastalog na izvoru, s time da se smanjenje utjecaja na okoliš udruži s ispuštanjem oneèišæavala i/ili djelatnostima oneèišæenja (kao dio proizvodnog procesa zove se integrirani). Sprjeèavanje oneèišæenja može ukljuèiti razlièite tipove djelatnosti, npr.: modifikacije opreme ili tehnologije, izbor nove poboljšane tehnologije, reformulaciju ili redizajn proizvoda, zamjenu sirovina do èistijih inputa i/ili obnavljanje promjena u gospodarenju okolišem. Interni tekuæi izdaci namjenjeni su za rad opreme za konac proizvodnog procesa (materijala, energije, održavanje); troškove radne snage (samo onih zaposlenih na zaštiti okoliša) i druge interne tekuæe izdatke (osposobljavanje, informacije, opæu administraciju za zaštitu okoliša). Iskljuèeno je kupovanje usluga zaštite okoliša od javnog sektora ili specijalnih proizvoðaèa. Eksterni tekuæi izdaci obuhvaæaju plaæanja treæim stranama za usluge zaštite okoliša iz javnog sektora ili specijalnim proizvoðaèima koji mogu biti javni ili privatni (za eksterne naknade/kupovanja za sakupljanje otpada ili obradu otpadnih voda te za ostalo npr. izdaci za dekontaminaciju tla i podzemnih voda). Iskljuèene su novèane kazne i globe. 10. Gradski proraèun Definicije i objašnjenja Gradski proraèun je ostvarenje godišnjih prihoda i primitaka, te izvršenje izdataka i drugih plaæanja Grada. Proraèun Grada usvaja Skupština Grada, a njegovi korisnici su upravna tijela Grada Zagreba (uredi, zavodi i službe) te ostali korisnici kojima se sredstva doznaèavaju iz proraèuna. Prihodi su svi neotplativi i nepovratni tekuæi i kapitalni primici s protuobvezom ili bez protuobveze. Potpore su primici bez protuobveza neotplativi i neobvezni primici od tuzemenih ili inozemnih jedinica uprave ili meðunarodnih institucija. Izdaci su nepovratna tekuæa i kapitalna plaæanja s protuobvezom ili bez, te isplaæene potpore i transferi drugima. Pozajmljivanje umanjeno za otplate je transakcija neto pozajmljivanja treæim osobama proizašla iz javne politike. Izvor i naèin prikupljanja podataka Podaci o gradskom proraèunu preuzeti su iz Službenog glasnika br. 9/09., 10/10., 11/11. 13/12. i 16/13. godine. 11. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo Definicije i objašnjenja Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo je ekonomska jedinica kuæanstva koje se bavi poljoprivrednom proizvodnjom bez obzira na njenu namjenu, odnosno bez obzira na to jesu li proizvodi za tržište ili samo za vlastitu potrošnju. Pojam je usklaðen sa statistièkim pojmom poljoprivrednih kuæanstava EU-a. Pojam obiteljsko poljoprivredno kuæanstvo uveden je u sustav poljoprivrednih statistika 1998., a do tada se koristio pojam individualno gospodarstvo ili individualni proizvoðaè. Poljoprivredna površina obuhvaæa oranice i vrtove, voænjake, vinograde, livade i pašnjake. Proizvodnja žitarica predstavlja proizvode u spremištu, tj. nakon gubitaka koji nastaju prilikom žetve i prijevoza. Prirod strnih žitarica procijenjen je s 13% vlage, a kukuruza u zrnu s 14% vlage. U povræe je ukljuèen krumpir, grašak, grah, oljušteno mahunasto povræe i ostalo povræe. 285 Rodnim stablima voæa i rodnim trsovima vinove loze smatraju se ona stabla i trsovi koji su po svojoj fiziološkoj zrelosti sposobni za rod, bez obzira na to jesu li u odnosnoj godini rodili ili ne. Prirod po jedinici površine, (po hektaru) obraèunat je na požnjevenu površinu. Prirod po stablu i èokotu obraèunat je na rodna stabla odnosno rodne èokote vinove loze. Vinom se smatra proizvod dobiven alkoholnim vrenjem mošta (kljuka) od svježeg grožða, plemenite loze i hibrida. Šumom se smatra zemljište, obraslo šumskim drveæem, u obliku sastojine na površini veæoj od 10 ari (Narodne novine br. 140/05.). Površine šumskog zemljišta i površine šuma iskazane su na temelju važeèih šumsko gospodarskih planova, koji se redovito revidiraju svakih deset godina. Od 2008. godine podaci se odnose na Grad Zagreb. Posjeèena bruto drvna masa obuhvaæa posjeèene trupce (bjelogorica i crnogorica), jamsko drvo (bjelogorica i crnogorica), ostalo dugo drvo (bjelogorica i crnogorica), prostorno drvo (bjelogorica i crnogorica), ogrjevno drvo (bjelogorica i crnogorica), te ostalo grubo obraðeno drvo. U bruto drvnu masu ulazi otpadak i gubitak koji nastaje prilikom sjeèe. Podaci za ovu tabelu dobiju se na temelju izraðene neto drvne mase uveæane za planirani otpad. Ogrjevno drvo (bjelogorica i crnogorica) namijenjeno je neposredno za ogrjev ili za proizvodnju drvenog ugljena. To je drvo kojem se iskorištava njegova snaga grijanja. Zato je vrlo važan stupanj suhoæe, dimenzije i naèin slaganja.Prema vrsti drveta razlikuje se tvrdo ogrjevno drvo ( bukovina, grabovina, cerovina , hrastovina) i meko ogrjevno drvo (brezovina, topolovina , vrbovina i johovina). Industrijsko drvo (bjelogorica i crnogorica) obuhvaæa sve vrste drva pogodne za mehanièku preradu, kao što su trupci (pilanski i furnirski), jamsko drvo, stupovi za elektrovodove i TT vodove, ostalo dugo drvo , sjeèenica i dr. Jamsko drvo (bjelogorica i crnogorica) namijenjeno je raznim tehnièkim svrhama jer ima vrlo povoljna fizièka i kemijska svojstva. To jer drvo koje se upotrebljava za gradnju i održavanje jamskih rovova i okna , za gradnju u zemlji i pod zemljom. Trupci (bjelogorica i crnogorica ) su dijelovi debla koji su namijenjeni daljnjoj preradi piljenjem, ponekad rezanjem ili Iju§tenjem jer imaju povoljna fizièka i kemijska svojstva te su namijenjeni industrijskoj preradi. To su trupci za rezanje te trupci za furnir i ljuštenje. Drvo za celulozu je oblo i cijepano drvo crnogorice, bukve i mekih listata. Namijenjeno je proizvodnji celuloze i umjetnih vlakana. Ostalo industrijsko drvo (grubo obraðeno drvo ) obuhvaæa sitnotehnièko drvo pogodno za izradu drvenih motki i kolja , raznih letvi i stupova za ogradu,ruèiæa za alat i sl. lzraðuju se od izbojaka iz panja, pitomog kestena, hrasta, jasena, drena, trešnje, višnje i dr. Sijeku se zimi. Obuhvat i usporedivost Statistièkim istraživanjem obuhvaæeni su svi poslovni subjekti (pravne osobe) i dijelovi poslovnih subjekata koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom. Od 2005. za poslovne subjekte (pravne osobe) podaci se prikupljaju izvještajnom metodom, a za obiteljska poljoprivredna gospodarstva metodom uzorka, anketa (intervju-obrazac) odabranim iz baze podataka Popisa poljoprivrede 2003. Za istraživanje o promjenama u šumskim površinama obuhvat je potpun. Izvještajne jedinice su uprave šuma javnog poduzeæa Hrvatske šume i druge pravne osobe koje su prema NKD-u 2007. razvrstane u podruèje A poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo. Za šume u privatnom vlasništvu, podaci se prikupljaju u šumarskoj savjetodavnoj službi. 286 Izvori i naèin prikupljanja podataka Statistièka istraživanja iz podruèja poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, provode se posebno za poslovne subjekte (pravne osobe) i dijelove poslovnih subjekata, a posebno za obiteljska gospodarstva Podaci o preradi voæa i grožða na obiteljskim gospodarstvima ne obuhvaæaju preradu u specijaliziranim pogonima koji imaju industrijski karakter prerade, te ne predstavljaju ukupnu proizvodnju vina i drugih proizvoda od voæa. Podaci o broju stoke kod poslovnih subjekata i dijelova poslovnih subjekata, kao i kod obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava odnosi se na stanje 1. prosinca navedene godine. Za podruèje šumarstva podaci se prikupljaju tromjeseènim i godišnjim izvještajima, a odnose se na sjeèu drva i proizvodnju šumskih proizvoda. Od 1998. god. proizvodnja šumskih proizvoda prikuplja se sukladno nacionalnom i meðunarodno usklaðenim standardima statistike šumarstva prema zahtjevima Europskog informacijskog i komunikacijskog sustava za šumarstvo (EFICS European Forestry Information and Communication System) uspostavljenim u suradnji FAO i UN/ECE. Izvor podataka o promjenama u šumarskim površinama koriste se šumsko-privredne osnove kao izvor podataka o površinama državnih i privatnih šuma, razvrstanima prema vrsti drveæa. 12. Industrija Definicije i objašnjenja Indeksi fizièkog obujma industrijske proizvodnje skupni su indeksi gotovih proizvoda definiranih Nomenklaturom industrijskih proizvoda koja je sastavni dio Metodoloških osnova za mjeseèni izvještaj industrije (IND-1/KPS/M). Gotovim proizvodom podrazumijeva se svaki proizvod koji je u procesu proizvodnje dostigao odgovarajuæi stupanj izrade definiran navedenom nomenklaturom. Indeksi zaposlenog osoblja pokazuju dinamiku broja zaposlenog osoblja u djelatnosti industrije. Podatkom nisu obuhvaæene osobe u drugim djelatnostima istog poslovnog subjekta. Indeks proizvodnosti rada izraèunat je kao odnos izmeðu indeksa fizièkog obujma industrijske proizvodnje od poèetka godine do kraja izvještajnog mjeseca i indeksa nivoa broja zaposlenih u industrijskim djelatnostima takoðer od poèetka godine do kraja izvještajnog mjeseca. Indeksi fizièkog obujma industrijske proizvodnje iskazani su prema podruèjima i odjeljcima NKDa 2007. i prema glavnim industrijskim grupacijam - GIG. Indeksi fizièkog obujma za GIG prema ekonomskoj namjeni industrijske proizvodnje obraèunati su prema Metodologiji za kratkoroène industrijske pokazatelje, Statistièkog ureda EU-Eurostat. Obuhvat i usporedivost Istraživanjem su obuhvaæene sve pravne osobe i njihovi dijelovi s 20 i više zaposlenih koji se bave jednom ili više industrijskih djelatnosti koje su navedene u podruèjima NKD-2007.;: Rudarstvo i vaðenje (B), Preraðivaèke industrije (C) i Opskrbe elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija (D), tj. njihovim odjeljcima 05-35 (osim skupine 35.3). Izvori i naèin prikupljanja podataka Podaci o industrijskoj proizvodnji, utrošku elektroenergije, goriva i osnovnih sirovina i materijala prikupljeni su putem mjeseènih izvještaja industrije. 287 Elementi raèuna industrijske proizvodnje Definicije i objašnjenja Glavna djelatnost poduzeæa je ona djelatnost u kojoj je ostvaren najveæi udjel u bruto dodanoj vrijednosti prema troškovima èimbenika te jedinice. Grupiranje podataka po organizacijskom naèelu je grupiranje podataka za poduzeæa prema glavnoj djelatnosti poduzeæa bez obzira što poduzeæe može obavljati i druge djelatnosti. Grupiranje podataka po èistim djelatnostima je grupiranje podataka po djelatnosti uz korištenje podataka dijelova poduzeæa koji obavlja tu djelatnost ili grupiranje podataka samog poduzeæa kao lokalnog JVD-a (lokalna jedinica prema vrsti djelatnosti) ako obavlja samo tu djelatnost. Poduzeæe je najmanja kombinacija pravnih jedinica, koja èini organizacijsku jedinicu za proizvodnju dobara i usluga. Ima odreðen stupanj autonomije pri odluèivanju, obavlja jednu ili više djelatnosti, a može biti samo jedna pravna jedinica. Lokalna jedinica je poduzeæe ili dio poduzeæa smješteni na zemljopisno odreðenom mjestu (županija, grad, opæina ...). Na tim mjestima obavlja se gospodarska djelatnost za koju je zaposlena jedna ili više osoba. Jedinica prema vrsti djelatnosti - JVD, èine je dijelovi poduzeæa koji pridonose obavljanju djelatnosti na razini skupine (troznamenkasta brojèana oznaka) NKD-a 2007. Lokalna jedinica prema vrsti djelatnosti - lokalni JVD, dio je jedinice koja prema vrsti djelatnosti odgovorna lokalnoj jedinici. Proizvod je posljedica gospodarske djelatnosti i opæi je naziv koji se koristi za dobra i usluge. Bazièna cijena je cijena koju prima proizvoðaè od kupca za jedinicu dobra ili usluge koju je proizveo umanjen za porez, te uveæan za iznos subvencija na tu jedinicu. Transportna usluga za koju proizvoðaè izdaje zaseban raèun ne ulazi u baziènu cijenu, ali se ukljuèuje transportna usluga koju proizvoðaè naplaæuje istim raèunom, èak iako je iskazana kao zasebna stavka. Intermedijarna potrošnja definirana je Europskim sustavom nacionalnih raèuna - ESA 1995. Intermedijarna potrošnja sastoji se od vrijednosti dobara i usluge potrošenih u procesu proizvodnje iskljuèujuæi fiksnu aktivu, èija se potrošnja bilježi kao potrošnja fiksnog kapitala. Dobra i usluge mogu se transformirati ili potpuno utrošiti u procesu proizvodnje. Prihodi od prodaje proizvoda obuhvaæaju prihode od prodaje proizvoda, robe, usluga, materijala otpadaka i sl. na domaæa i inozemna tržišta, prihod na temelju uporabe vlastitih proizvoda, roba i usluga, prihoda od vrijednosti proizvoda za plaæanje u naturi (ukljuèujuæi i naknade zaposlenima u naturi). Zaposlenici su osobe koje rade za poslodavca u državnom ili privatnom sektoru i za svoj rad dobivaju naknadu u novcu ili naturi, a zasnovale su radni odnos na odreðeno ili neodreðeno vrijeme. U zaposlene su ukljuèene osobe koje povremeno obavljaju posao po ugovoru o djelu, autorskom ugovoru, kao i osobe koje su po formalnom statusu umirovljenici, nezaposleni ili redoviti studenti. U zaposlene spadaju i osobe koje rade u vlastitom trgovaèkom društvu, obrtu, kao i pomažuæi èlanovi obitelji koji nisu zaposlenici, a rade u poslovnom subjektu vlasništva èlana obitelji i za svoj rad ne primaju naknadu. Bruto dodatna vrijednost kao poveæanje vrijednosti proizvodnje, jednaka je razlici izmeðu bruto proizvodnje i intermedijarne potrošnje. Bruto plaæe i nadnice definirane su kao ukupna naknada u novcu ili u naturi isplaæena svim osobama na platnom spisku poduzeæa (izvještajne jedinice). U bruto plaæe i nadnice ukljuèene su i sve povlastice, povišice, nagrade, "13 plaæa", otpremnine, najamnine, prijevozni troškovi i sve druge izvanredne naknade koje su primili zaposlenici, kao i poreze i doprinose i druge iznose koje plaæaju zaposlenici, a uplatu tih davanja vrši poslodavac. 288 Obuhvat i usporedivost Godišnjim izvještajem industrije obuhvaæene su sve pravne osobe razvrstane u industrijsku djelatnost kao i one koje nisu razvrstane u industrijsku djelatnost, ali imaju dijelove koji se bave industrijskom djelatnošæu, sa 10 i više zaposlenih (naèelo èiste djelatnosti) i s manjim brojem zaposlenih do pokrivenosti od najmanje 90% udjela u bruto dodanoj vrijednosti za svaku skupinu Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007. Dobiveni podaci objavljeni u priopæenju dio su istraživanja jer se za manja poduzeæa podaci preuzimaju iz Godišnjeg statistièkog izvještaja Financijske agencije FINE. Podaci o elementima raèuna proizvodnje i zaposlenih (ukljuèivo i prema naèelu èiste djelatnosti) prvi su put snimljeni za 1998. godinu i nisu usporedivi s podacima iz nekog drugog razdoblja, a niti s ostalim podruèjima NKD-a 2007., ako nisu snimljeni po ovoj metodologiji. Izvor podataka Podaci za elemente raèuna proizvodnje i broja zaposlenih prikupljeni su Strukturno-poslovnim istraživanjem industrije (IND-21/SPS), prema Statistièkim objavljenim standardima. Za ostala manja poduzeæa, podaci se preuzimaju iz Godišnjeg statistièkog izvještaja Financijske agencije - FINE. 13. Graðevinarstvo Definicije i objašnjenja Popis 2011. obuhvatio je sljedeæe stambene jedinice: - stanove - ostale stambene jedinice i - kolektivne stanove. Stan je graðevinski povezana cjelina namijenjena stanovanju koja se sastoji od jedne ili više soba s odgovarajuæim pomoænim prostorijama (kuhinja, smoènica, predsoblje, kupaonica, zahod i sl.) ili bez pomoænih prostorija i koja ima svoj zaseban ulaz izravno s hodnika, stubišta, dvorišta ili ulice. Ostale stambene jedinice su prostorije i objekti koji u graðevinskom smislu nisu stanovi, a u vrijeme Popisa služile su za stanovanje. To mogu biti prostorije u zgradama, npr. nastanjen podrum, spremište, garaža, nastanjena poslovna prostorija (skladišna prostorija, uredska, hotelska ili bolnièka soba) te neki pokretni ili nepokretni objekt, npr. vagon, šlep, brod, šator, prikolica, straæara i sl. Kolektivni stan je skup prostorija koje se koriste za organizirani smještaj i stanovanje veæih skupina ljudi ili nekoliko kuæanstava. To su npr. domovi umirovljenika, domovi za zbrinjavanje djece i mladeži, ustanove za trajnu skrb i smještaj osoba s psihofizièkim i drugim bolestima, samostani, zatvori, vojarne i sl. Nastanjenim stanovima smatraju se stanovi koji su se u vrijeme Popisa koristili za stalno stanovanje ili za stanovanje i obavljanje djelatnosti jedne ili više osoba. Nenastanjeni stanovi su stanovi koji se u vrijeme Popisa nisu koristili za stalno stanovanje. U tu skupinu ubrajamo privremeno nenastanjene stanove, napuštene stanove te stanove u kojima su popisane samo privremeno prisutne osobe. Kao privremeno nenastanjeni stanovi popisani su novi, još neuseljeni stanovi, stanovi koji su ispražnjeni radi preseljenja ili izvoðenja graðevinskih radova, stanovi koji su privremeno nenastanjeni jer se trebaju prodati ili iznajmiti te stanovi kuæanstava koja žive u drugom stanu na istoj ili drugoj adresi u istome ili drugom naselju, a starim se privremeno ne koriste niti ga iznajmljuju. 289 Kao napušteni stanovi popisani su stanovi koji se dulje vrijeme ne koriste jer se vlasnik iselio (ili preselio) u drugo mjesto, a stanom se više ne koristi ni povremeno niti ga iznajmljuje, ili je vlasnik umro, a nasljednici ne iznajmljuju stan niti se njime povremeno koriste (npr. kao kuæom za odmor). Kao stanovi koji se koriste u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi popisane su stambene prostorije koje odgovaraju definiciji stana, a koriste se samo u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi (kao salaš, pastirska, vinogradarska kuæa i sl.). Stanovi za odmor i rekreaciju u svemu odgovaraju definiciji stana, a koriste se iskljuèivo za odmor i rekreaciju, bilo povremeno bilo više mjeseci u godini. U tu skupinu nisu ukljuèeni stanovi koji se iskljuèivo koriste za iznajmljivanje u turistièkoj sezoni, nego samo stanovi kojima se vlasnici koriste za svoje potrebe. Stan za odmor i rekreaciju može se nalaziti u zasebnoj kuæi, vili i sliènom tipu zgrade sagraðene samo za korištenje kao vikend-kuæa, zatim u (naslijeðenoj) obiteljskoj kuæi ili u višestambenoj zgradi u kojoj se mogu nalaziti i stanovi koji se koriste za odmor. Stanovi u vikend-kuæi su stanovi u zgradama sagraðenima ili kupljenima da bi se koristile samo za odmor i rekreaciju (vikend-kuæe, vile, ljetnikovci, planinskei lovaèke kuæe). Stanovi u obiteljskoj kuæi su stanovi koji su se prije koristili za stanovanje nekoga kuæanstva, ali se zbog preseljenja kuæanstva vlasnika ili nasljednika u drugo mjesto koriste povremeno, tj. za odmor i rekreaciju. Stanovi u drugoj vrsti zgrade su stanovi koji se koriste samo za odmor i rekreaciju (apartmani i manji stanovi), a nalaze se u višestambenim zgradama, u kojima se mogu nalaziti i stanovi u kojima neka kuæanstva stanuju preko cijele godine. Stanovi u kojima se iskljuèivo obavlja djelatnost popisani su stanovi koji su svemu odgovaraju definiciji stana, ali su se u vrijeme Popisa iskljuèivo koristili za obavljanje neke djelatnosti. Pri tome razlikujemo stanove za iznajmljivanje turistima i stanove u kojima se obavljala neka druga djelatnost. Stanovi za iznajmljivanje turistima su stanovi (kuæe ili apartmani) u privatnom vlasništvu graðana koji se koriste iskljuèivo za iznajmljivanje turistima. Stanovi za ostale djelatnosti su stanovi koji se u cjelini koriste za obavljanje neke djelatnosti (npr. odvjetnièki ured, stomatološka ordinacija, predstavništvo tvrtke). Površina stana je podna površina mjerena unutar vanjskih zidova stana. Soba je prostorija namijenjena stanovanju, koja je od drugih prostorija stana odvojena stalnim zidovima, visine najmanje 2 m u odnosu na pretežnu površinu stropa, ima izravnu dnevnu svjetlost i èija površina poda iznosi najmanje 4 m2. Kuhinja se definira kao prostorija od barem 4 m2 ili 2 m širine, koja je namijenjena i opremljena za pripravljanje glavnih obroka. Ako se stan sastoji samo od jedne sobe u kojoj se i kuha ili se kuha u nekoj pomoænoj prostoriji (hodnik, kupaonica i sl.), smatra se da stan nema kuhinje. Stan ima kupaonicu ako ima prostoriju u kojoj se nalazi kada ili tuš i u kojoj su uvedene instalacije vodovoda i kanalizacije. Zahod ako se takav sanitarni ureðaj nalazi u posebnoj prostoriji unutar stana ili u kupaonici. Stan ima instalacije vodovoda, kanalizacije, elektriène energije i plina ako najmanje u jednoj od prostorija stana postoje odgovarajuæe instalacije bez obzira na to jesu li vezane za komunalnu mrežu ili neke kuæne ureðaje i objekte. Stanovi s klimatizacijom su stanovi u kojima je klimatizacija raspoloživa u stambenoj jedinici, bilo da je rijeè o neovisnome klimatizacijskom ureðaju instaliranome u stanu bilo o centralnoj klimatizaciji iz ureðaja u zgradi. Stan se nalazi u „iskljuèivo ili pretežno stambenoj zgradi“ ako je 50% ili više ukupne korisne površine zgrade namijenjeno stanovanju. 290 Stan se nalazi u „pretežno nestambenoj zgradi“ ako više od 50% korisne površine zgrade ima nestambene namjene (npr. trgovine, ugostiteljski objekti, prostorije, banke, pošte, kinodvorane, lijeènièke ordinacije, poslovna predstavništva itd.). Stan se nalazi „u zgradi domova, samostana i sl.“ ako se u takvim zgradama nalazi zaseban skup prostorija koje odgovaraju definiciji stana, a u kojima stanuje privatno kuæanstvo koje ne pripada institucionalnom kuæanstvu, odnosno nije korisnik usluga kolektivnog stana. Godina gradnje stana oznaèuje godinu završetka gradnje zgrade u kojoj se stan nalazi. Za završen stan koji se nalazi u nezavršenoj zgradi upisivala se godina završetka gradnje stana. Za stan koji je dograðen kao nova stambena cjelina ili je u cijelosti sagraðen prenamjenom nestambenog prostora u stambeni upisivala se godina dogradnje odnosno prenamjene. Obuhvat i usporedivost Prikaz izvršenih graðevinskih radova dat je prema teritorijalnom principu, tj. izvršeni radovi na podruèju Zagreba, bez obzira na sjedišta izvoðaèa radova i investitora, a obuhvaæene su pravne osobe i njihovi dijelovi s 5 zaposlenih i više. Izvori i naèin prikupljanja podataka Podaci o graðevinskoj djelatnosti dobivaju se redovitim godišnjim istraživanjem. GRAÐ-12 Izvještaje podnose poslovni subjekti koji su prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti razvrstani u podruèje F graðevinarstvo. Podaci o stanovima dati su prema Popisu stanovništva, kuæanstava i stanova, 2011. Završene zgrade i stanovi prema vrsti zgrade i radova iskazani su podaci prikupljeni Godišnjim izvještajem o završenim zgradama i stanovima (GRAÐ- 10), koji je prvi put (probno) proveden u 2003. za 2002. godinu. Metoda istraživanja je snimanje terena kad se utvrðuje koje su zgrade i stanovi završeni u izvještajnoj godini. Osnova za obilazak terena je adresar sastavljen na temelju podataka o izdanim odobrenjima za gradnju na podruèju Grada Zagreba. Do 2002. godine podaci o ukupnom broju završenih zgrada i stanova prikupljani su iz dva izvora: - podataka o gradnji u režiji individualnih vlasnika na temelju dokumentacije nadležnih tijela graditeljstva u županijama, putem obrasca GRAÐ- 11a, - dokumentacije izvoðaèa radova (pravnih osoba) s 5 i više zaposlenih putem obrasca GRAÐ-11. Zbog potrebe i obveze da se ovo podruèje metodološki uskladi s odgovarajuæom metodologijom EUROSTAT-a te moguænosti kontrole obuhvata iz razlièitih izvora podataka, uvedeno je novo istraživanje, kojim se svi podaci o završenim zgradama i stanovima prate iz jednog izvora primjenom istih metodologija. Podaci o izdanim odobrenjima za gradnju dobiveni su na temelju mjeseènog izvještaja o izdanim odobrenjima za gradnju, prikupljenim od tijela graðevinarstva Grada Zagreba i Ministarstva zaštite okoliša i prostornog ureðenja i graditeljstva koje izdaje akte kojima se prema Zakonu o prostornom ureðenju i gradnji (NN, br. 76/07.) odobrava gradnja. Za cijene prodanih novih stanova izvor podataka su redovita statistièka istraživanja Tromjeseèni izvještaj o cijenama prodanih novih stanova (GRAÐ-41). Tromjeseèni izvještaj o cijenama prodanih novih stanova ispunjavaju pravne osobe koje su ujedno i nositelji cjelokupne gradnje zgrada sa stanovima odnosno koje se bave prodajom stanova, bez obzira na to izvode li te radove preko vlastitih pogona ili specijaliziranih poduzeæa. Podaci se daju na temelju realiziranih ugovora u izvještajnom razdoblju. Ugovori se smatraju realiziranim ako je kupac u roku (koji je odredio prodavalac) stan uplatio u cijelosti ili barem dio cijene stana. Izvještajne jedinice su 291 graðevinska poduzeæa koja grade i prodaju stanove, a koja su prema NKD-u 2007. razvrstana u djelatnost 41.10, 41.20 i 71.11. Nisu obuhvaæene pravne osobe koje se bave iskljuèivo posredništvom u prodaji postojeæeg stambenog fonda tj. starih stanova, kao ni cijene stanova na kojima se izvode samo grubi graðevinski radovi (Rohbau). Struktura cijene 1m2 stana sadrži: graðevinsko zemljište, gradnja i dobit izvoðaèa radova i ostali troškovi. Od 2004. ukljuèeni su podaci Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama - APN (Zakon o društveno poticajnoj stanogradnji, NN, br. 109/01.). 14. Prijevoz i skladištenje Definicije i objašnjenja Unutrašnji prijevoz obuhvaæa prijevoz izmeðu mjesta ukrcaja i mjesta iskrcaja unutar granica naše zemlje. Meðunarodni prijevoz obuhvaæa prijevoz izmeðu mjesta ukrcaja u našoj zemlji i mjesta iskrcaja u inozemstvu i obratno, te prijevoz obavljen izmeðu dvaju mjesta u inozemstvu. Prijevoz u inozemstvu podrazumijeva meðunarodni prijevoz rove koji obavljaju domaæi prijevoznici, a zemlja ukrcaja i iskrcaja je strana zemlja. Gradski prijevoz putnika obuhvaæa organizirani javni prijevoz putnika (tramvajem i autobusom). Putnièki kilometar je mjerna jedinica koja izražava prijevoz jednog putnika na udaljenosti od jednog kilometra. Tonski kilometar je mjerna jedinica koja izražava prijevoz jedne tone robe na udaljenosti od jednog kilometra. U pismonosne i ostale pošiljke ubrajaju se pismonosne pošiljke, preporuèene pošiljke, sekogrami, izvorna pošta, tiskanice i ostale poštanske pošiljke s oznaèenom vrijednosti. Paket je poštanska pošiljka koja sadrži robu i predmete. Paketi obuhvaæaju broj prispjelih paketa u unutrašnji promet, odnosno broj paketni pošiljaka primljenih iz inozemstva i otpremljenih u inozemstvo. Promet domaæih zrakoplova podijeljen je na redoviti i izvanredni. Redoviti promet obavlja domaæi prijevoznik na svojim redovitim linijama po redu letenja. Kao domaæi promet naših zrakoplova obuhvaæeni su i putnici na meðunarodnim linijama, ako ih zrakoplovi prevoze unutar naše zemlje izmeðu naše dvije zraène luke. Promet s inozemstvom se odnosi na meðunarodne linije na kojima domaæi zrakoplovi obavljaju promet izmeðu zraène luke naše zemlje i inozemstva. Podaci o prometu stranih zrakoplova odnose se na letove inozemnih zrakoplova u redovitom i izvanrednom prometu na medunarodnim linijama koje inozemne kompanije održavaju s našom zemljom. Izvor podataka i naèin prikupljanja Podaci o cestovnom prijevozu rove i poštanskim i kurirskim uslugama prikupljeni su izvještajnom metodom putem obrasca; Tromjeseèni izvještaj o cestovnom prijevozu robe (obrazac PA/T-11), i Tromjeseèni izvještaj o poštanskim i kurirskim uslugama (obrazac P-PT/T-11). Podaci o gradskom prijevozu putnika dobiveni su neposredno od pravne osobe koja se bavi gradskim prijevozom putnika (tramvajem i autobusom). 292 Obuhvat i usporedivost Za cestovni prijevoz robe obuhvaæeni su poslovni subjekti (pravne i fizièke osobe) koji se bave prijevozom robe, a izabrani su metodom uzorka prema nosivosti vozila. Statistièke jedinice promatranja su cestovna teretna motorna vozila (ukljuèujuæi tegljaèe) nosivosti veæe od 3500 kg registrirana u Ministarstvu unutarnjih poslova. Podatke o poštanskim i kurirskim uslugama dostavljaju pravne osobe koje su registrirane ili se bave djelatnošæu iz odjeljka 53 prema NKD-u 2007. (poštanske i kurirske djelatnosti). 15. Distributivna trgovina i ostale usluge Definicije i objašnjenja Promet je vrijednost svih prodanih roba i obavljenih usluga na tržištu tijekom tromjeseèja bez obzira na to jesu li naplaæene ili ne. Iz prometa je iskljuèen porez na dodanu vrijednost. Poslovni subjekti iskazuju ukupan promet koji ostvare od glavne i od sporednih djelatnosti koje obavljaju. Trgovina na malo je prodaja robe krajnjem potrošaèu za osobnu uporabu ili uporabu u kuæanstvu. Promet u trgovini na malo, je vrijednost svih prodanih roba i obavljenih usluga na tržištu tijekom mjeseca, bez obzira na to jesu li naplaæene ili ne, s ukljuèenim porezom na dodanu vrijednost. Trgovaèke struke predstavljaju stvarni pretežni asortiman prodaje u trgovini na malo gdje su proizvodi koji se prodaju razvrstani takoðer na osnovi NKD-2007. Nominalni indeksi prikazuju kretanje prometa u tekuæim cijenama. Obuhvat i usporedivost Istraživanjem su obuhvaæeni svi veliki i srednje veliki poslovni subjekti (oni koji imaju više od 50 zaposlenih), dok su vrlo mali i mali poslovni subjekti izabrani stratificiranim uzorkom. Stratifikacija uzorka radi se prema pretežnoj djelatnosti i velièini poslovnog subjekta. Pretežna djelatnost odreðena je za svaki poslovni subjekt u skladu s Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti 2007. (NN., 58/07. i 72/07.). Kriteriji za odreðivanje velièine poslovnog subjekta je broj zaposlenih. U trgovini na malo istraživanjem su obuhvaæeni poslovni subjekti (pravne osobe i obrtnici) koji su prema pretežnoj djelatnosti registrirani u trgovini na malo (odjeljak 47 NKD-a 2007.). Obuhvaæeni su i izabrani poslovni subjekti iz ostalih djelatnosti koji ostvaruju znatniji promet u trgovini na malo, samo za taj promet. Istraživanje se provodi metodom uzorka. Okvir za izbor uzorka su aktivni poslovni subjekti ili njihovi dijelovi registrirani u Statistièkome poslovnom registru Državnog zavoda za statistiku (SPR). Poslovni subjekti razvrstani su prema pretežnoj djelatnosti na temelju NKD-a 2007. (NN, br. 58/07. i 123/08.) i prema velièini na razrede od 1 do 7. Uzorkom su obuhvaæeni poslovni subjekti s 10 i više zaposlenih te sluèajnim uzorkom izabrani poslovni subjekti koji imaju manje od 10 zaposlenih. Poslovni subjekti (pravne osobe i obrtnici) obuhvaæeni istraživanjem, razvrstani su prema velièini na: velièina 1 od 0 - 4 zaposlenih, velièina 2 od 5 - 9, velièina 3 od 10 - 19, velièina 4 od 20 - 49, velièina 5 od 50 - 99, velièina 6 od 100 - 249 i velièina 7 od 250 i više zaposlenih. 293 Izvor i naèin prikupljanja podataka Podaci priopæenja Distributivna trgovina i ostale usluge rezultat su statistièkog istraživanja Tromjeseèni izvještaj trgovine i ostalih usluga (obrazac USL-1). U podatke su ukljuèeni i podaci za djelatnost trgovine na malo (odjeljak G 47) koji su dobiveni Mjeseènim izvještajem trgovine na malo (obrazac TRG-1). Istraživanje je novo, provodi se od prvog tromjeseèja 2011. godine, a zamjenjuje dotadašnja istraživanja koja su obuhvaæala samo dio uslužnih djelatnosti. Tromjeseèni izvještaj distributivne trgovine (TRG-2), Tromjeseèni izvještaj ugostiteljstva za pravne osobe (UG-11) i Tromjeseèni izvještaj ugostiteljstva za obrtnike (UG-11/OBRT). Metodologija za tromjeseèno istraživanje Tromjeseèni izvještaj trgovine i ostalih usluga (USL-1) temelji se na Uredbi o kratkoroènim statistikama EU-a br. 1165/98 (Dodatak D) te njezinim izmjenama i dopunama i potpuno je usklaðena s konceptima i definicijama iz te uredbe. Svrha istraživanja je mjerenje dinamike kretanja prometa u uslužnim djelatnostima. Izvor podataka u trgovini na malo je redovito statistièko istraživanje Mjeseèni izvještaj trgovine na malo (obrazac TRG-1), koje se provodi od poèetka 1998. godine. Metodologija istraživanja temelji se na Uredbi o kratkoroènim statistikama EU-a br. 1165/98. (Dodatak C), 1158/05., 1503/06. i 1893/06. 16. Robna razmjena s inozemstvom Definicije i objašnjenja Izvoz obuhvaæa svu robu koja se izvozi iz Hrvatske, a potjeèe iz domaæe proizvodnje ili unutrašnjeg robnog prometa. Uvoz obuhvaæa svu robu koja je uvezena iz inozemstva u Hrvatsku radi potrošnje u zemlji ili radi unutarnje proizvodnje. Obuhvat i usporedivost Robna razmjena s inozemstvom obuhvaæa svu robu koja se izvozi iz zemlje, odnosno uvozi u zemlju, kao i izvoz i uvoz po osnovi unutrašnje i vanjske proizvodnje na bruto osnovi. Iskazuju se stvarno postignute vrijednosti u vrijeme kada su poslovi zakljuèeni (fakturirane vrijednosti) i preraèunavaju se na osnovi isporuke na hrvatskoj granici. Izvozne vrijednosti obraèunane su prema paritetu fob, a uvozne vrijednosti prema paritetu cit. Vrijednost izvoza i uvoza iskazuje se u kunama, amerièkim dolarima i eurima. Iznosi iz stranih valuta preraèunavaju se u kune primjenom tekuæih dnevnih teèajeva koji vrijede na dan carinjenja robe, a utvrðuje ih Hrvatska narodna banka. Koristi se srednji valutni teèaj. U prikupljanju podataka od 1. sijeènja 2002. godine primjenjuje se Nomenklatura Carinske tarife Republike Hrvatske (NN, br. 113/01., 142/02., 184/03., 165/04., 145/05., 134/06., 124/07., 140/08. 145/09., 138/10. i 143/11.). U prikazivanju podataka po djelatnostima primjenjuje se Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007. - NKD 2007. (NN, br. 58/07. i 72/07.) koja je stupila na snagu 01. sijeènja 2008., a utemeljen je na europskoj klasifikaciji NACE, Rev.2. Od sijeènja 2000. godine, u primjeni je novi Carinski zakon (NN, br. 78/99., 94/99., 117/99., 73/00., 92/01., 47/03., 140/05., 138/06., 60/08. 45/09. i 56/10.) koji je u cijelosti usklaðen s europskim standardima. Tim Zakonom u carinskom postupku propisana je uporaba nove carinske isprave Jedinstvene carinske deklaracije. U odreðenom mjesecu obraðuju se samo one deklaracije koje imaju 294 datum prihvaæanja u carinarnici/ispostavi iz tog mjeseca. Zbog ukljuèivanja u obradu naknadno pristiglih deklaracija korigiranje podataka obavlja se sve dok se ne zakljuèi konaèna obrada tekuæe godine (sredinom slijedeæe godine), te se podaci do tada smatraju prethodnima. Mjeseèni podaci ispravljaju se sve dok se ne zakljuèi konaèna obrada tekuæe godine (sredinom slijedeæe godine) pa se ti podaci do konaène obrade tekuæe godine i objavljivanja konaènih podataka smatraju privremenim. Podaci su iskazani za Grad Zagreb prema važeæem teritorijalnom ustroju temeljem Zakona o podruèjima županija, gradova i opæina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 86/06.). Izvor i naèin prikupljanja podataka Istraživanje robne razmjene s inozemstvom provodi Državni zavod za statistiku u suradnji s Carinskom upravom Ministarstva financija Republike Hrvatske. Izvor podataka je Jedinstvena carinska deklaracija (JCD) o izvozu i uvozu robe (NN, br. 161/03.). Državni zavod za statistiku preuzima od Carinske uprave Republike Hrvatske kontrolirane jedinstvene carinske deklaracije u obliku slogova na magnetskom mediju te ih statistièki obraðuje i dopunjuje poštujuæi osnovne metodološke preporuke statistièkog ureda UN-a i Eurostata. 17. Ugostiteljstvo Definicije i objašnjenja Ugostiteljska djelatnost je djelatnost pripremanja hrane i pružanja usluga prehrane, pripremanja i usluživanja piæa i napitaka te pružanja usluga smještaja. Ugostiteljskim objektom smatra se ugostiteljska jedinica koja u poslovnom, graðevinskom i svrsishodnom pogledu èini cjelinu ili koji u okviru šire graðevne cjeline, ima izdvojeni prostor i potrebnu svrsishodnost. Klasificiraju se u odgovarajuæu vrstu, a odreðene vrste u odgovarajuæu kategoriju. Ugostiteljski objekti klasificiraju se kao objekti za smještaj (hoteli, hosteli, pansioni itd.) i objekti za prehranu (restorani, kavane, snack-barovi itd.). Pod poslovnim jedinicama kod ugostitelja obrtnika podrazumijeva se broj ugostiteljskih radnji. Broj zaposlenih obuhvaæa sve zaposlene osobe na neodreðeno i odreðeno vrijeme u ugostiteljskim objektima. Promet u ugostiteljstvu èini vrijednost pruženih ugostiteljskih usluga posluživanja hrane i piæa, usluga smještaja i ostalih usluga koje se uobièajeno pružaju uz osnovne ugostiteljske usluge. Broj sjedala za stolovima obuhvaæa sjedala u zatvorenim prostorijama, na terasama i drugim mjestima na kojim se pružaju ugostiteljske usluge. Obuhvat i usporedivost Tromjeseènim izvještajem ugostiteljstva obuhvaæene su sve pravne osobe tj. sva poduzeæa/trgovaèka društva i dijelovi poduzeæa/trgovaèkih društava koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost u skladu s odredbom Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 138/06). Kod poslovnih jedinica ugostiteljskih poduzeæa/trgovaèkih društava podaci se obraðuju prema teritorijalnom naèelu, što znaèi prema lokaciji ugositeljske poslovne jedinice. Pod ostale poslovne jedinice se ubrajaju privremeni smještajni objekti, krème i drugo. 295 Tromjeseènim izvještajem ugostiteljstva za obrtnike obuhvaæeni su obrtnici izabrani metodom sluèajnog uzorka koji su prema pretežnoj djelatnosti registrirani u podruèju I NKD-a 2007. Stratifikacija uzorka izvršena je na osnovi pretežne djelatnosti obrta prema NKD-u 2007. Kao okvir za izbor uzorka poslužila je datoteka obveznika poreza na dohodak Porezne uprave Ministarstva financija. U podacima o zaposlenima kod ugostitelja obrtnika od 1998. godine ukljuèeni su i vlasnici, kao i neplaæeni èlanovi njihovih obitelji koji redovito rade u ugostiteljskom obrtu. Od 2009. u primjeni je nova Klasifikacija djelatnosti 2007. (NKD 2007.). Izmjena klasifikacije kao i kontinuirano ažuriranje Statistièkog poslovnog registra utjeèe na usporedivost podataka s prethodnim razdobljima. Izvor i naèin prikupljanja podataka Podaci o ugostiteljskoj djelatnosti pravnih osoba prikupljaju se na osnovi Tromjeseènog izvještaja ugostiteljstva za pravne osobe (UG-11) koji obuhvaæa sva poduzeæa/trgovaèka društva i njihove dijelove koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost. Podaci o ugostiteljima, obrtnicima (fizièke osobe) od 1999. godine prikupljaju se putem Tromjeseènog izvještaja ugostiteljstva za obrtnike (UG-11/OBRT). 18. Turizam Definicije i objašnjenja Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svog prebivalašta provede najmanje jednu noæ u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj gostiju. Turist je registriran u svakom mjestu i objektu gdje boravi i zbog toga, u sluèaju promjene mjesta ili objekta dolazi do njegovog ponovnog iskazivanja, a time i do dvostrukosti u podacima. Prema tome statistika evidentira broj dolazaka turista, a ne broj turista. Domaæi turist je svaka osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koja u nekom drugom mjestu Republike Hrvatske izvan mjesta stalnog prebivališta provede najmanje jednu noæ u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj gostiju. Inozemni turist je svaka osoba s prebivalištem izvan Republike Hrvatske koja privremeno boravi u Republici Hrvatskoj i provede najmanje jednu noæ u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj gostiju. Objekti za smještaj turista podijeljeni su na kolektivne smještajne kapacitete (hoteli, turistièki apartmani, pansioni, kampovi, sobe za iznajmljivanje, apartmani, prenoæišta, hosteli, gostionice, planinarski domovi, privremeni smještajni kapaciteti, spavaæi i kušet-vagoni) i privatni smještajni kapaciteti (kuæanstva - sobe, apartmani, kuæe za odmor). Oznaka kategorije ugostiteljskog objekta je(*) Obuhvat i usporedivost Mjeseènim istraživanjem o dolascima i noæenjima turista (TU-11) obuhvaæene su sve pravne osobe kao i njihovi dijelovi, fizièke osobe i kuæanstva, koji pružaju odredene usluge smještaja ili se bave posredovanjem u pružanju tih usluga. Kapaciteti i razvrstavanje kapaciteta izvršeni su prema: - Pravilniku o razvrstavanju i minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata (NN, br. 296 88/07., 05/08., 49/08., 58/08., 75/08., 45/9., 44/11. i 118/11.). Obavljena je prekategorizacija ugostiteljskih objekata na nove vrste i kategorije, a primjenjuje se u obradi podataka od 2001. godine. Podaci o kapacitetima odnose se na stanje 31. kolovoza u godini. Izvor i naèin prikupljanja podataka Podaci se prikupljaju redovitim mjeseènim izvještajem o dolascima i noæenjima turista (TU-11) od poduzeæa/trgovaèkih društva i obrtnika, te od kuæanstava koja iznajmljuju smještajne objekte (privatni smještajni kapaciteti). Izvještaji se sastavljaju na osnovi evidencija u knjigama gostiju. 19. Komunalne djelatnosti Definicije i objašnjenja Javni vodovod je skup mehanièkih postrojenja koja služe za opskrbu vodom iz centralnog sistema pod jedinstvenom kontrolom i upravom. Pod javnom kanalizacijom podrazumijeva se mreža zatvorenih uliènih kanala i kolektora, koja služi za odvod atmosferskih i otpadnih voda. U dužinu kanalizacijske mreže ne ulazi dužina kuænih prikljuèaka. Glavni kolektor je sabirni kanal koji odvodi vode iz jednog dijela ili cijelog grada do recipijenta ili ureðaja za proèišæavanje. Tržnica živežnih namirnica je ureðen ili izgraðen prostor koji èini jedinstvenu cjelinu, na kojem se vrši prodaja (pretežito živežnih namirnica) na malo, kako od strane individualnih proizvodaèa tako i od strane trgovaèke mreže. Izvori i naèin prikupljanja podataka Podaci o javnom vodovodu i o javnoj kanalizaciji prikupljaju se redovitim godišnjim izvještajima od komunalnih poslovnih subjekata. Podaci o plinu i elektriènoj energiji dobivaju se izravno od komunalnih poslovnih subjekata. Podaci za tržnice živežnih namirnica dati su prema rezultatima èetverogodišnje izvještajne službe statistike komunalne djelatnosti, odnosno izravno godišnje od poslovnog subjekta. 20. Kakvoæa i zaštita prirode i okoliša Definicije i objašnjenja Kakvoæa zraka Pod taložnom tvari - sedimentom i masenom koncentracijom podrazumijevaju se atmosferske padavine tj. krute, tekuæe i plinovite tvari koje se talože iz zraka ili ih nanosi vjetar ili kiša. Kemijska analiza sedimenata obuhvaæa ukupne taložne tvari, teške metale, ugljikovodike, te anione i katione koji su otopIjeni u vodi sedimenata. Graniène vrijednosti (GV) oznaèuju razinu oneèišæenja ispod koje se ne oèekuje štetno djelovanje na zdrave osobe, ali pri dugotrajnoj izloženosti postoji rizik utjecaja na osjetljive skupine. Oznake i kratice upotrijebljene u tablicama 20.2. 20.19. OP (%) - obuhvat podataka 297 N - broj rezultata C - srednja 24-satna koncentracija za navedeno razdoblje C50 - medijan ili centralna vrijednost, tj. vrijednost od koje je 50% rezultata manje ili veæe CM - najveæa 24-satna koncentracija u navedenom razdoblju Cm - najmanja 24-satna koncentracija u navedenom razdoblju C95 - koncentracija od koje je 95% izmjerenih vrijednosti niže C98 - koncentracija od koje je 98% izmjerenih vrijednosti niže GV - graniène vrijednosti TV - tolerantne vrijednosti Kakvoæa vode Podatke o otpadnim i proèišæenim vodama daju poslovni subjekti koji upravljaju javnom kanalizacijom i poduzeæa industrije koja koriste, zagaðuju i ispuštaju vodu. Korištene vode su sve uzete kolièine vode iz razlièitih izvora kojim su se poslovni subjekti u promatranoj godini opskrbljivali, bez obzira na to jesu li te kolièine korištene za vlastite potrebe ili ustupljene drugim korisnicima. Upotrebljenom vodom podrazumijevaju se kolièine koje su poslovni subjekti upotrijebili za svoje potrebe. Otpadne vode su one vode koje se poslije korištenja odvode do uredaja za proèišæavanje ili ih se ispušta u prostor. Proèistiti otpadnu vodu znaèi osloboditi je opasnih i štetnih tvari do dozvoljenog stupnja. Izvori i naèin prikupljanja podataka Podaci o kakvoæi zraka dobiveni su od Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada. Podaci o korištenju voda i zaštiti voda od zagaðivanja prikupljaju se redovitim godišnjim izvještajima, koje dostavljaju poslovni subjekti iz podruèja rudarstva, preraðivaèke industrije i opskrbe elektriènom energijom i plinom, koji koriste i zagaðuju vodu. 21. Obrazovanje Definicije i objašnjenja Obrazovni sustav Republike Hrvatske ukljuèuje predškolsko, osnovno, srednje i visoko obrazovanje. Osnovno i srednje obrazovanje organizirano je kao redovito i posebno obrazovanje koje ukljuèuje obrazovanje djece i mladeži s teškoæama u razvoju, obrazovanje odraslih i osnovno umjetnièko obrazovanje koje priprema djecu za nastavak školovanja u srednjim umjetnièkim školama. Školom se smatra skupina uèenika koja prati nastavu odreðene vrste i stupnja prema istovrsnom nastavnom planu i programu, na odreðenoj lokaciji i svaka teritorijalno odvojena jedinica (razredni odjel) iste vrste smatra se takoðer školskom (školskom jedinicom). Visoko uèilište je ustanova visoke naobrazbe, ovlaštene za ustroj i izvedbu studija, te znanstvenoga, visokostruènoga ili umjetnièkog rada. Visoka uèilišta su sveuèilište, te fakultet, sveuèilišni odjel i umjetnièka akademija u njegovu sastavu, veleuèilište i visoka škola. Visoka uèilišta mogu biti javna i privatna. 298 Osnovno obrazovanje traje osam godina i obvezno je za svu djecu po pravilu od 6 do 15 godina života, cilj je stjecanje općeg znanja potrebnog za život ili daljnje školovanje, a ostvaruje se prema jedinstvenom nastavnom planu i programu. Srednje obrazovanje nakon završetka osnovnog školovanja, traje od 1 do 4 godine, a omogućuje stjecanje znanja i vještina potrebnih za uključivanje na tržište rada ili za nastavak školovanja i organizirano je kao redovito i posebno obrazovanje. Redovito obrazovanje uključuje srednje obrazovanje s redovitim obrazovnim programom, a posebno obrazovanje uključuje obrazovanje odraslih. Visoko obrazovanje provodi se kroz sveučilišne i stručne studije. Sveučilišni studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito te ih osposobljava za razvoj i primjenu znanstvenih i stručnih dostignuća. Sveučilišni studiji ustrojavaju se i izvode na sveučilištu. Sveučilišno obrazovanje obuhvaća preddiplomski, diplomski i poslijediplomski studij. Stručni studij pruža studentima primjerenu razinu znanja i vještina koje omogućuju obavljanje stručnih zanimanja i osposobljava ih za neposredno uključivanje u radnni proces. Stručni studiji provode se na visokoj školi ili veleučilištu, a mogu se provoditi i na sveučilištu. Stručni studiji traju dvije do tri godine, završava polaganjem svih ispita, a studijskim se polaganjem može predvidjeti polaganje završnog ispita ili izrada završnog rada. Veleučilišta ili visoke škole mogu organizirati specijalistički diplomski stručni studij u trajanju od jedne do dvije godine za osobe koje su završile stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij. Poslijediplomski sveučilišni studij traje po pravilu tri godine. Ispunjenjem svih propisanih uvjeta i javnom obranom doktorskog rada stječe se akademski stupanj doktora znanosti (dr. sc.) ili doktor umjetnosti (dr. art.) uz naznaku znanstvenog ili umjetničkog polja i grane u skladu s Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN, br. 118/09.). Posebno obrazovanje Osnovne glazbene i baletne škole, pripremaju učenike za nastavak školovanja u srednjim glazbenim i baletnim školama, a učenici te škole pohađaju usporedo s osnovnom školom u kojoj stječu obvezno osnovno obrazovanje. Obrazovanje djece i mladeži s teškoćama u razvoju provodi se u osnovnoj školi u posebnim ustanovama i posebnim odgojno-obrazovnim grupama i odjelima, a provode se prema programu prilagođenim njihovim posebnim potrebama. Srednje obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju organizirano je uz primjenu individualnog pristupa u zasebnim razrednim odjelima ili posebnim ustanovama odgoja i obrazovanja. Obrazovanje odraslih omogućuje obrazovanje odraslim osobama, koje u dobi za redovito obrazovanje nisu stekle odgovarajuće obrazovanje. Osnovno i srednje obrazovanje odraslih provodi se u osnovnim i srednjim školama i drugim ustanovama, a obrazovanje mogu steći pohađanjem nastave ili polaganjem ispita. Obuhvat i usporedivost Podaci o broju osnovnih i srednjih škola obuhvaćaju sve škole , a podaci su usporedivi s podacima prethodnih godina. Podaci o visokom obrazovanju odnose se na studente u odjelima koji se nalaze u Zagrebu, a pod upravom su Zagrebačkog sveučilišta. 299 Izvori i naèin prikupljanja podataka Podaci o školama, uèenicima i nastavnicima u osnovnim i srednjim školama prikupljaju se godišnjim izvještajima na poèetku i na kraju školske godine, koje dostavljaju osnovne i srednje škole. Svi podaci o visokim uèilištima preuzeti su od Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, a prikupljaju se upitnicima koje ispunjavaju studenati u zimskim semestrima akademske godine, osim podataka o diplomantima koji se odnose na kalendarsku godinu, kao i podataka o nastavnicima visokih uèilišta koji se odnose na stanje 31. listopada tekuæe akademske godine. Podaci o uèenicima s teškoæama u razvoju u osnovnim i srednjim školama, o uèenicima u osnovnim umjetnièkim školama i o obrazovanju odraslih prikupljaju se na posebnim obrascima na poèetku i na kraju školske godine. 22. Kultura i umjetnost Definicije i objašnjenja Puèka sveuèilišta su ustanove koje u okviru cjelokupnog sustava obrazovanja i odgoja imaju specifiène zadatke. Kroz razne oblike obrazovanja pružaju graðanima opæe, društveno-ekonomsko i struèno obrazovanje, struèno-tehnièko usavršavanje, te podizanje razine opæe kulture. Pod knjižnicom podrazumijeva se sreðena zbirka pisanog, tiskanog i drugim sredstvima umnoženog materijala, namijenjenog uporabi, odnosno korištenju za širenje opæeg obrazovanja, te za nauèni i struèni rad. Muzeji i muzjske zbirke su ustanove koje sustavno prikupljaju, nauèno obraðuju, èuvaju i izlažu predmete iz podruèja prirodnih i društvenih nauka. Umjetnièke galerije tretirane su kao umjetnièki muzeji. Profesionalna kazališta su samostalne kulturno-umjetnièke ustanove sa stalnom upravom i stalnim profesionalnim umjetnièkim ansamblom ili profesionalnim ansamblom koji se angažira za pojedine predstave prema ugovoru. Djeèja kazališta su kulturno-umjetnièke ustanove koje redovito daju predstave za djecu. Amaterska kazališta su kulturno-umjetnièke ustanove èiji se ansambl pretežno sastoji od glumaca amatera, a organizacijski su samostalna ili u sastavu kulturno-umjetnièkih udruga. Radijska i televizijska djelatnost obuhvaæa ustanove koje preko odašiljaèa stvaraju i emitiraju program usmjeren javnosti. Profesionalni orkestri/zborovi su glazbeni sastavi profesionalnih glazbenika/pjevaèa stalno zaposlenih ili angažiranih prema ugovoru. Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske "Lado" je profesionalna ustanova èiji je cilj prikupljanje izvornog nacionalnog folklora i umjetnièko prikazivanje narodnih plesova, glazbe i pjesme. Kinematograf je zatvoren ili otvoren prostor opremljen ureðajima za javno prikazivanje filmova. Kinematografi mogu imati jednu ili više dvorana/ekrana a rade kao stalni, ljetni (u vrtu ili terasi) i pokretni. Mogu biti samostalni, u sustavu poduzeæa za prikazivanje filmova, u sustavu druge ustanove, kulturno-obrazovne ustanove te privatni. Zološki vrt je ograðeniprostor u kojem se èuvaju, izlažu javnosti, razmnožavaju i istražuju živi primjerci razlièitih životinjskih vrsta u znanstvene i odgojne svrhe. Podaci o radu filharmonije prikazani su zasebno. 300 Obuhvat i usporedivost Obuhvat kulturno-umjetnièkih i kulturno-prosvjetnih organizacija u prikazanom razdoblju je potpun, a podaci su usporedivi s podacima iz predhodnih godina. U statistièkom snimanju nacionalnih knjižnica, knjižnica visokoškolskih organizacija i specijalnih knjižnica obuhvaæaju se samo one koje imaju 500 i više svezaka knjiga i periodike, a narodnih knjižnica koje imaju 250 i više svezaka knjiga i periodike. Izvori i naèin prikupljanja podataka Podaci iz podruèja kulture i umjetnosti prikupljaju se redovitim godišnjim izvještajima osim kod narodnih sveuèilišta (od sezone 1978/79) i knjižnica gdje se prikupljanje podataka vrši u trogodišnjoj periodici. Podaci o Ansamblu narodnih plesova i pjesama "Lado", radio i TV pretplatnicima HTV i Zoološkom vrtu grada Zagreba, dobivaju se izravno od navedenih organizacija. 23. Šport Definicije i objašnjenja Športske organizacije su slobodne udruge graðana koje se osnivaju u svrhu aktivnog bavljenja športom, a mogu biti organizirane kao športski klubovi ili športska društva te uèenièka i studentska športska društva pri školama i visokim uèilištima. Šahovske organizacije su slobodne udruge graðana registrirane kod Hrvatskog šahovskog saveza, a mogu biti organizirane kao šahovska društva ili šahovski klubovi. Izvori i naèin prikupljanja Podaci o športskim organizacijama, šahovskim organizacijama i centrima za šport i rekreaciju dobivaju se obradom statistièkih izvještaja, a prikupljaju se svake treæe godine. 24. Pravosuðe Definicije i objašnjenja Kriminalitet u smislu statistièkih istraživanja obuhvaæa pojavu od podnošenja prijave za poèinjeno kazneno djelo, prekršaj i gospodarski prijestup do pravomoænog okonèanja postupka od strane nadležnog tijela. Jedinice promatranja su poèinitelji kaznenih djela, poèinitelji prekršaja i poèinitelji gospodarskih prijestupa. Pod poèiniteljem kaznenih djela smatraju se punoljetni i maloljetni poèinitelji kaznenih djela kao poèinitelji, supoèinitelji, poticatelji ili pomagatelji. Pod poèiniteljem prekršaja smatraju se punoljetne i maloljetne osobe, te pravne i odgovorne osobe kao poèinitelji prekršaja. Punoljetni poèinitelji kaznenih djela su osobe koje su u vrijeme poèinjenja kaznenog djela imale navršenih 18 godina života, protiv kojih je kazneni postupak po kaznenoj primjeni i prethodni postupak završen i optužene osobe protiv kojih je kazneni postupak pravomoæno završen. Optužena osoba je punoljetna osoba protiv koje je sudu podnesena optužnica, optužni prijedlog ili privatna tužba, protiv koje je kazneni postupak pravomoæno završen, obustavljen postupak ili optužba 301 odbaèena, poèinitelj osloboðen od optužbe, optužba odbijena ili je poèinitelj proglašen krivim (proglašen krivim, a osloboðen od kazne ili proglašen krivim uz izricanje kaznenih sankcija). Osuðena osoba je punoljetna osoba proglašena krivom prema kojoj su izreèene kaznene sankcije: zatvor, novèana kazna, odgojne mjere, sudska opomena i osoba proglašena krivom, a osloboðena od kazne. Punoljetni poèinitelji prekršaja su osobe koje su u vrijeme poèinjenja prekršaja imale navršenih 18 godina života, protiv kojih je prekršajni postupak pravomoæno završen odlukom kojom je odbaèen zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, obustavljen postupak, izreèena zaštitna mjera bez izricanja kazne ili se proglašava krivim. Maloljetni poèinitelji kaznenih djela su osobe koje su u vrijeme poèinjenja kaznenog djela imale navršenih 14 godina, a nisu navršile 18 godina života, prema kojima postupak po kaznenoj prijavi nije pokrenut (odbaèena prijava), pripremni postupak je obustavljen ili je podnesen prijedlog za izricanje sankcija, kazneni postupak pred vijeæem pravomoæno je završen odlukom kojom se postupak pred vijeæem obustavlja ili se izrièu sankcije. Maloljetni poèinitelji prekršaja su osobe koje su u vrijeme poèinjenja prekršaja imale navršenih 14 godina, a nisu navršile 18 godina života, protiv kojih je prekršajni postupak pravomoæno završen odlukom kojom se obustavlja postupak, izrièe zaštitna mjera bez izricanja odgojne mjere ili kazne ili se proglašavaju krivima. Optužena osoba je maloljetna osoba prema kojoj je kazneni postupak pred vijeæem pravomoæno završen odlukom kojom je obustavljen postupak pred vijeæem ili je izreèena sankcija (maloljetnièki zatvor ili odgojne mjere). Osuðena osoba je maloljetni poèinitelj kaznenog djela prema kojem je izreèena sankcija maloljetnièki zatvor ili odgojna mjera (sudski ukor, posebne obveze, upuæivanje u centar za odgoj, pojaèana briga i nadzor, pojaèana briga i nadzor uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi, upuæivanje u odgojnu ustanovu, upuæivanje u odgojni zavod i upuæivanje u posebnu odgojnu ustanovu). Kazneno djelo - Naèelo zakonitosti, èlanak 2. Kaznenog zakona: 1) Kaznena djela i kaznenopravne sankcije mogu se propisivati samo zakonom. 2) Nitko ne može biti kažnjen niti se prema njemu mogu primijeniti druge kaznenopravne sankcije za djelo koje prije nego je bilo poèinjeno nije bilo zakonom ili medunarodnim pravom odredeno kao kazneno djelo i za koje zakonom nije bilo propisano kojom se vrstom i mjerom kazne poèinitelj može kazniti. Podaci o kaznenim djelima iskazuju se prema glavama Kaznenog zakona odnosno nazivu kaznenog djela. Izvor i naèin prikupljanja podataka Podaci o poèiniteljima kaznenih djela i prekršaja preuzeti su od Državnog zavoda za statistiku, a podaci o sudovima i sudskim djelatnicima dobiveni su od Ministarstva pravosuða. 302 25. Poslovni subjekti Definicije i objašnjenja Temeljem Zakona o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NN, br. 98/94.), Odluke o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NN, 3/97. i 7/97.) zatim prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti NKD 2002. (NN, br. 13/03.), te prema novoj NKD 2007. (NN, br. 102/97.). Državni zavod za statistiku vodi Registar poslovnih subjekata (upis prijava, promjena i odjava), koji obuhvaæa poslovne subjekte i njihove dijelove. Izvori za Registar poslovnih subjekata su: 1) registri što ih vode: - trgovaèki sudovi - ministarstva (npr. Ministarstvo uprave, Ministarstvo rada i socijalne skrbi) - županijski uredi (npr. uredi za opæu upravu, uredi za rad, zdravstvo i socijalnu skrb) - druga registarska tijela 2) zakoni, odluke i drugi akti objavljeni u Narodnim novinama. Danom stupanja na snagu Zakona o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti prestao je važiti do tada primjenjivan Zakon o jedinstvenoj klasifikaciji djelatnosti, a èlanak 11. Zakona o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti propisao je primjenu Odluke o jedinstvenoj klasifikaciji djelatnosti do 31. prosinca 1996. samo za statistièke i analitièke potrebe. Nacionalna klasifikacija djelatnosti do razine razreda (èetvrti stupanj agregiranja) osigurava usporedivost i razmjenu podataka za iste takve poslovne subjekte u zemljama èlanicama Europske unije i ostalim zemljama koje primjenjuju NACE, Rev. 1, a do razine skupine djelatnosti (treæi stupanj agregiranja) NKD osigurava kompatibilnost s meðunarodnom standardnom klasifikacijom djelatnosti Ujedinjenih naroda ISOC, Rev. 3 International Standard Industrial Classification of All Economic Activities. Poslovni subjekti su: pravne osobe, tijela državne vlasti, tijela državne uprave i jedinice lokalne uprave i samouprave, i u Registru poslovnih subjekata razvrstani su prema pretežitoj djelatnosti. Djelatnost dijelova poslovnog subjekta utvrðuje se prema rješenju o upisu u registar kod nadležnog tijela ili prema propisu o osnivanju ili temeljnoj namjeni osnivanja, neovisno o djelatnosti poslovnog subjekta u èijem su sastavu. Razvrstavanje poslovnih subjekata prema velièini na male, srednje i velike, izvršeno je u skladu s Zakonom o raèunovodstvu (NN 109/07), a na temelju dostavljenih statistièkih izvještaja. Kriteriji za utvrðivanje su: zbroj bilance nakon odbitka u aktivi bilance, visina ukupnog prihoda, te prosjeèan broj zaposlenih. Izvori i naèin prikupljanja podataka Podaci o broju poslovnih subjekata u Gradu Zagrebu preuzeti su od Državnog zavoda za statistiku i FINE - Središnji ured Zagreb. 303 KRATICE °C stupanj celzijeve skale °MCS stupanj Mercallijeve skale ef. sati efektivni sati J joul kJ kilojoule GJ gigajoule hPa hektopascal 3 m kubièni metar ha hektar km kilometar km2 kilometar kvadratni hl hektolitar kWh kilovatsat MWh megavatsat tis. tisuæa mil. milijun NV najniži vodostaj VV najviši vodostaj USD amerièki dolar šk. g. školska godina ak. g. akademska godina KBF katolièko bogoslovni fakultet NKD 2002. Nacionalna klasifikacija djelatnosti - 2002. NKD 2007. Nacionalna klasifikacija djelatnosti - 2007. NSVT Nomenklatura statistike vanjske trgovine SMTK Standardna meðunarodna trgovinska klasifikacija SLjZ Statistièki ljetopis Grada Zagreba ZNAKOVI - nema pojave ... ne raspolaže se podatkom 0 podatak je manji od 0,5 date jedinice mjere 0/ prosjek 1) oznaka za napomenu ispod tabele () nepotpun, odnosno nedovoljno provjeren podatak # = prekid serije 304 PREGLED REDOVITIH IZDANJA - ODJELA ZA STATISTIKU GRADSKOG UREDA ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA Ovim pregledom želimo upoznati korisnike s redovitim izdanjima Odjela za statistiku Grada Zagreba u kojima se numerièki, statistièko-analitièki prezentiraju pojedina podruèja djelatnosti. Spomenute publikacije izlaze mjeseèno, tromjeseèno i godišnje. Sistematizacija je izvršena prema problematici koju tretiraju pojedine publikacije. Na kraju svakog naslova u zagradi navedeno je vrijeme izlaženja. Stanovništvo 1. Stanovnici, kuæanstva i stanovi (Prvi rezultati Popisa 2001.) - prema institucionalnim jedinicama aktualnog ustroja (grad, gradske èetvrti), bivšeg teritorijalnog ustroja Grada (bivše opæine, danas podruèni uredi) i - prema funkcionalnoj jedinici: naselje 2. Stanovništvo, kuæanstva i stanovi, POPIS 2001. NAPOMENA: Publikacija prireðena i na CD-u. 3. Stanovništvo, kuæanstva i stanovi po gradskim èetvrtima, POPIS 2001. NAPOMENA: Publikacija priredena i na CD-u. 4. Stanovništvo Grada Zagreba, POPIS 2001. - prema dobnoj i spolnoj strukturi - podaci po institucionalnim i funkcionalnim jedinicama NAPOMENA: Publikacija priredena i na CD-u 5. Stanovi i kuæanstva Grada Zagreba, POPIS 2001. - podaci po institucionalnim i funkcionalnim jedinicama Vitalna statistika 1. Prirodno kretanje stanovništva (godišnje) 2. Prirodno kretanje stanovništva - podaci po gradskim èetvrtima Grada Zagreba od 2001. do 2010. (povremeno) Industrija 1. Industrija (mjeseèno) Graðevinarstvo 1. Graðevinski radovi i stambena gradnja (tromjeseèno) 2. Izdana odobrenja za graðenje (tromjeseèno) 3. Završene zgrade i stanovi (godišnje) Prijevoz i skladištenje 1. Prijevoz i poštanski promet (tromjeseèno) Distributivna trgovina 1. Trgovina na malo 2. Distributivna trgovina i ostale usluge 3. Prodajni kapaciteti u trgovini na malo u 2004. i 2009. Robna razmjena s inozemstvom 1. Robna razmjena s inozemstvom (tromjeseèno) 305 Turizam 1. Turizam - dolasci i noæenja turista (mjeseèno) 2. Poslovni skupovi (tromjeseèno) Investicije 1. Ostvarene investicije u novu dugotrajnu imovinu (godišnje) 2. Investicije za zaštitu okoliša (godišnje) Otpad 1. Ukupna kolièina otpada te spaljivanje, odlaganje i oporaba otpada (dvogodišnje) Obrazovanje 1. Osnovne škole kraj i poèetak školske godine (godišnje) 2. Srednje škole kraj i poèetak školske godine (godišnje) 3. Uèenièki i studentski domovi (godišnje) Kultura i umjetnost 1. Kinematografi (godišnje) Zaposlenost i nezaposlenost 1. Zaposleni i nezaposleni na podruèju Grada Zagreba, stanje 31. III u godini, (godišnje) Plaæe 1. Neto i bruto plaæe zaposlenih u pravnim osobama, struktura zaposlenih prema visini isplaæenih neto plaæa za 160-200 plaæenih sati rada te prosjeène neto plaæe zaposlenih prema stupnju struène spreme za obavljanje odreðenih poslova/zadataka (godišnje) Neto i bruto plaæe 1. Prosjeène neto i bruto plaæe i indeksi nominalnih plaæa (mjeseèno) Bruto domaæi proizvod 1. Bruto domaæi proizvod (godišnje) Osobna potrošnja kuæanstva 1. Osobna potrošnja i primanja kuæanstva Republike Hrvatske i Grada Zagreba u 2005. (povremeno) Statistièki ljetopis 1. Statistièki ljetopis Grada Zagreba izlazi u 2013. godini kao 62. godište Gospodarska i društvena kretanja u Gradu Zagrebu (tromjeseèno) Sadržajno numerièka, pregledna i informativna publikacija (redovito izlazi od 1992. g.) sa statistièkim podacima o Gradu Zagrebu, podacima koji pridonose cjelovitoj statistièkoj slici Grada. Informacije i nabava publikacija Informacije i nabavu možete dobiti: - telefonom Odjel za statistiku (01) 610-1950 - telefaksom (01) 616-6098 - e-mail: statistika@zagreb.hr Adresa: 10000 Zagreb, Sv. Æirila i Metoda 5 Publikacije Odjela za statistiku dostupne su korisnicima i na internetskim stranicama Grada Zagreba (www.zagreb.hr). 306 Glavni urednik: Iva RAZUMOVIÆ, dipl. oec. Uredili: Branka MARKAÈ, viši statistièar Iva RAZUMOVIÆ, dipl. oec. Vinjeta: Zagrebaèki identiteti Boris LJUBIÈIÆ Podatke pripremili: Željka BEŠLIÆ, struè. spec. comm. Karmen FAJDETIÆ, Jagoda HOLJEVAC Tomislav JAVOR, inž. poljoprivrede, Snježana NEVISTIÆ, dipl. oec., Ivica PONGRAC, viši statistièar, Ljiljana PONGRAC, viši statistièar, Dubravka PENAVA, Ružica ŠARAVANJA, viši ekonomist Vanjski suradnici: Državni hidrometeorološki zavod RH Služba za hidrologiju Sektor za kvalitetu zraka Državni zavod za statistiku RH FINA - Središnji ured Zagreb Gradska plinara Zagreb d.o.o. - Odjel ekonomike poslovanja Gradska skupština Grada Zagreba Gradski ured za prostorno ureðenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet Gradski ured za katastar i geodetske poslove - Odjel za formiranje zemljišno-katastarskih baza podataka Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode Struèna služba gradonaèelnika HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o., Elektra Zagreb Služba za razvoj i investicije HEP - Toplinarstvo d.o.o - Odjel za kontroling HP - Hrvatska pošta d.d., Odjel statistike Hrvatska ljekarnièka komora Hrvatska radio-televizija - Odjel pretplate Hrvatske vode - Vodnogospodarski odjel za gornju Savu Hrvatski zavod za javno zdravstvo Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Hrvatski zavod za zapošljavanje - Podruèni ured Zagreb Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje - Direkcija Zagreb 307 Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada - Jedinica za higijenu okoline Lado - Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske Ministarstvo pravosuða RH Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva - Uprava za podruèja posebne državne skrbi Ministarstvo zaštite okoliša i prirode - Uprava za zaštitu prirode MUP RH - Odjel za analitiku Poliklinika za reumatske bolesti, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju "Dr. Drago Èop" PMF sveuèilišta u Zagrebu, Biološki odsjek Botanièki zavod s botanièkim vrtom Prirodoslovno-matematièki fakultet - Geofizièki zavod, Seizmološka služba Služba za mjesnu samoupravu Zagrebaèka nadbiskupija Zagrebaèki holding d.o.o. - Podružnica Èistoæa Zagrebaèki holding d.o.o. - Podružnica Gradska groblja Zagrebaèki holding d.o.o. - Podružnica Tržnice Zagrebaèki holding d.o.o. - Podružnica Upravljanje športskim objektima Zagrebaèki holding d.o.o. - Podružnica Upravljanje športskim objektima PJ Šalata Zagrebaèki holding d.o.o. - Podružnica Vodoopskrba i odvodnja Zagrebaèki holding d.o.o. - Podružnica Zagrebaèki velesajam Zagrebaèki holding d.o.o. - Podružnica ZGOS Zagrebaèki holding d.o.o. - Podružnica Zoološki vrt Grada Zagreba Zagrebaèki holding d.o.o. - Podružnica Zrinjevac Zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba Zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" Centar za gerontologiju Odjel za zdravstvenu statistiku Zraèna luka Zagreb d.o.o. Tisak: Grafo L.AN.D. d.o.o. i Gradska tiskara Osijek U Zagrebu, prosinac 2013. 308
© Copyright 2024 Paperzz