VODIČ KROZ RADIJATORE ZA NISKOTEMPERATURNO GRIJANJE ČEMU SLUŽI OVAJ VODIČ? Čemu služi ovaj vodič? Cilj ovog vodiča je dati pregled niskotemperaturnih sustava grijanja, njihove prednosti, uporabu, i ukupni doprinos manjoj potrošnji energije u cijeloj Europi. Sadrži priloge mnogih stručnjaka i vodećih nositelja ideja u tehnici grijanja, te uključuje detaljno istraživanje uporabe radijatora u energetski učinkovitim sustavima grijanja. Ovaj vodič namijenjen je veletrgovcima, instalaterima i projektantima, kao pomoć za donošenje ispravnih odluka o izboru ogrjevnih tijela za nove i obnovljene zgrade. 3 PRETVARANJE ENERGIJE U UČINKOVITOST 4 INDEKS Čemu služi ovaj vodič? 3 Sadržaj 5 A Intervju s Mikkom Iivonenom 6 1 Vrijeme je za promjenu našeg načina razmišljanja 10 2 Utjecaj izolacije na učinkovitost grijanja 20 B Intervju s profesorom Christerom Harrysonom 34 3 Sve veća primjena niskotemperaturnih sustava grijanja 38 C Intervju s profesorom Dr. Jarekom Kurnitskim 54 4 Značajan dokaz 58 5 Odabir ogrjevnog tijela 72 D Intervju s Elom Dhaeneom 78 6 Koristi za krajnjeg korisnika 82 5 Mr. Sc. Mikko Iivonen, dipl. ing. Direktor R&D, Istraživanje i tehnički standardi, Rettig ICC 6 INTERVJU S MIKKOM IIVONENOM | A BROJKE PRETVARAM U REZULTATE Kao direktor odjela R&D, Istraživanje i tehnički standardi u Rettig ICC-u, moja odgovornost je našem cjelokupnom tržištu pružati nove odgovore, spoznaje, inovacije, proizvode i rezultate. Svi naši napori temelje se na realnom neovisnom istraživanju, provedenom u uskoj suradnji s vodećim stručnjacima u industriji i akademskoj zajednici. Tako smo nedavno uključili i prof. dr. Leena Peetersa (Sveučilište u Bruxellesu - Belgija), prof. Christera Harryssona (Sveučilište Örebro - Švedska), prof. dr. Jareka Kurnitskog (Tehnološki fakultet u Helsinkiju - Finska), dr. Dietricha Schmidta (Institut Fraunhofer Njemačka) i mnoge druge. Uz njihovu pomoć, istraživanje i spoznaje, brojke pretvaram u rezultate. 7 Inteligentna rješenja za grijanje Mogućnost uštede energije do 15 % Zbog strožih zahtjeva, ovojnicu zgrade lakše je zagrijati 8 Velikim ulaganjem u istraživanje i razvoj, mi ispunjavamo naše obećanje o pružanju inteligentnih rješenja za grijanje. Rješenja koja stvarno utječu na trošak, udobnost, klimu unutar prostorija i potrošnju energije. Rješenja koja ostvaruju mogućnost uštede energije čak do 15%. Imajući to na umu, volio bih s vama podijeliti rezultate opsežne studije jednogodišnjeg mjerenja, koju je proveo profesor Harrysson. Studija uključuje 130 velikih i malih švedskih obiteljskih kuća i pokazuje da je potrošnja energije za grijanje kod zgrada s podnim grijanjem 15-25% viša nego u zgradama s radijatorskim grijanjem. To nije iznenađujuće, ali pokazuje kako je povećana energetska učinkovitost suvremenih zgrada, niskotemperaturne sustave grijanja još jednom čvrsto postavila u prvi plan. Kao što možete vidjeti na dijagramu A.1 i A.2, projektne temperature radijatora su se tijekom godina smanjile, u skladu s energetskim zahtjevima zgrada. Kako su u cijeloj Europi zahtjevi gradnje i izolacije postali stroži, zbog manjih gubitaka energije ovojnicu zgrade lakše je zagrijati. Nadalje, zahvaljujući izvrsnoj brzini reagiranja radijatorskog sustava, danas je korištenje toplinskih dobitaka kod kuće i u uredu, postalo praktičnije nego ikada. Zemlje članice Europske Unije imaju zadani rok za izradu i INTERVJU S MIKKOM IIVONENOM | A provedbu propisa za usklađivanje s Ciljevima energetske učinkovitosti za 2020. godinu (Direktiva 20/20/20). To uključuje postizanje primarnog cilja za uštedu energije potrošnjom od 20% ispod razine potrošnje u 2007. godini, smanjenje ispuštanja stakleničkih plinova za 20%, i odluka da 20% ukupne potrošene energije mora biti iz obnovljivih izvora. Za vlasnike zgrada od kojih se traže još zahtjevniji Certifikati energetske učinkovitosti, važnije je nego ikada odabrati sustav grijanja koji nudi dokazana poboljšanja u energetskoj učinkovitosti - radijatori u niskotemperaturnim sustavima grijanja. Ti se ciljevi tiču prvenstveno zgrada, na koje se odnosi 40% ukupne potrošnje Energije u Europi. Potrebe za toplinom ΔT o C 60 *90/70/20 50 * radijator iste veličine *70/55/20 20/20/20 Primarni cilj je ušteda energije za 20%, smanjenje stakleničkih plinova za 20% i 20% od ukupne potrošene energije mora biti iz obnovljivih izvora. Potrošnja energije kod zgrada u stalnom je padu. kWh/ m2a 240 Razvoj u Njemačkoj 180 40 30 *55/45/20 120 20 *45/35/20 100 10 0 120 90 60 30 0 W/m2 specifično toplinsko oprerećenje 120 1977 90 WSVO84 60 30 0 WSVO95 EnEv02 EnEv09 EnEv12 NZEB Dijagram A.1 Projektne temperature radijatora smanjile su se u skladu s potrebama zgrada za manjim toplinskim opterećenjem W/m2 specifično toplinsko opterećenje Dijagram A.2 Potražnja za grijanjem prostora –dijagram specifičnog toplinskog opterećenja za približnu procjenu 9 POGLAVLJE 1 VRIJEME JE ZA PROMJENU NAŠEG NAČINA RAZMIŠLJANJA • Energetska regulativa > U Europi postoje različiti nacionalni propisi za poboljšanje energetske učinkovitosti • Ciljevi obnovljive energije > Striktni ciljevi vlasnicima zgrada nameću značajan pritisak u pogledu smanjenja potrošnje energije • Inovacije za radijatore > Smanjivanjem sadržaja vode i postavljanjem konvekcijskih lamela u kontakt s toplijim kanalima povećan je toplinski učin. Zahvaljujući današnjem dizajnu, materijali su do 87% učinkovitiji nego kod tradicionalnih modela 10 VRIJEME JE ZA PROMJENU NAŠEG NAČINA RAZMIŠLJANJA | 1 Regulacija potrošnje energije prioritet je za sve, a pogotovo kada se radi o zgradama. Kuće i uredi u cijeloj Europi podliježu strogim propisima u pogledu energetske učinkovitosti, s EU direktivama EPBD 2002/91/EC i revidiranim EPBD 2010/91/EC, koje od vlasnika i stanara traže potvrdu o razini potrošnje energije. Uz to, zemlje članice Europske Unije imaju zadani rok za izradu i provedbu propisa za usklađivanje s Ciljevima energetske učinkovitosti za 2020. godinu (Direktive 20/20/20). Energetska regulativa U Europi postoje različiti nacionalni propisi s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti, pojedinačno prihvaćeni u svakoj zemlji članici. Unatoč različitim ciljevima i mjerama u svakoj državi, prevladavajući smjer u Europi je smanjenje potrošnje energije. U Europi postoje različiti nacionalni propisi za poboljšanje energetske učinkovitosti 11 Primjeri ciljeva obnovljive energije Kao što možete vidjeti ispod i na slijedećim stranicama, neki ciljevi su izuzetno strogi, s temeljnim usmjerenjem na korištenje obnovljivih izvora energije i smanjenje stakleničkih plinova, što je nedvojbeno naglašeno kao glavni prioritet. Finska: Francuska: Njemačka: UK: Švedska: Striktni ciljevi vlasnicima zgrada nameću značajan pritisak u pogledu smanjenja potrošnje energije 12 od 28.5% - do 39% od 10.3% - do 23% od 9.3% - do 18% od 1.3% - do 15% od 39% - do 49% To je na vlasnike zgrada stavilo značajan pritisak za pronalaženje načina za minimaliziranje potrošnje energije, a ne samo usklađivanje s vladinim propisima (dijagram 1.4.). Na pomak prema učinkovitosti u cijeloj Europi, utjecali su i drugi čimbenici. Cijene fosilnih goriva u stalnom su rastu, zalihe nafte se smanjuju, a ugljen i plin postaju sve vrijedniji izvor energije. VRIJEME JE ZA PROMJENU NAŠEG NAČINA RAZMIŠLJANJA | 1 Raste zabrinutost javnosti za okoliš, pa tako i prednost koju potrošači daju proizvodima i procesima koji su ekološki prihvatljivi. Očito je došlo vrijeme da preispitamo način na koji radi industrija grijanja, kao što je preporučeno Direktivom o ekodizajnu ErP 2009/125/EC. Na nama je da krajnjim korisnicima osiguramo energetski najučinkovitiji, a ujedno isplativ način stvaranja ugodne klime u prostoriji. Iako su na raspolaganju različita rješenja za grijanje, i dalje postoje poteškoće pri odabiru. Da bi instalateri i projektanti mogli donijeti odluku na temelju informacija, važno je da im budu dostupne točne informacije o rješenjima za grijanje. Kako upotreba niskotemperaturnih sustava centralnog grijanja raste, Radson je proizveo ovaj vodič s ciljem da objasni rastuću ulogu koju radijatori imaju u današnjoj tehnologiji grijanja. Primjeri ciljeva smanjenja Na nama je da osiguramo energetski najučinkovitiji, a ujedno isplativ način stvaranja ugodne klime u prostoriji 13 Dijagram 1.1 EPC Prikaz pomaka nekih zemalja prema pasivnim kućama s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti pri gradnji novih zgrada. Nizozemska 1,6 1,4 1,2 1,0 0,8 0,6 0,4 Časopis REHVA 3/2011 0,2 2025 2020 2015 2010 2005 2000 1995 1990 0 Godina kWh/m2 Danska 400 Ciljane vrijednosti potrošnje energije 300 200 100 Prosjek potrošnje energije u zgradama 14 2020 2015 2010 2006 1995 1979 1961 0 Godina VRIJEME JE ZA PROMJENU NAŠEG NAČINA RAZMIŠLJANJA | 1 Velika Britanija Belgija Zahtjevi % 100% Emisija CO2 prema reviziji iz 2002. g. 80 60 120 100 80 60 40 Flandrija Brisel Valonija Ekvivalentni zahtjevi za toplinskom izolacijom Zakonski EPB-zahtjevi 40 20 20 0 Namjere politike Godina Godina 30 2027 2022 2017 2012 2007 0 Godina 50 0 Niskoenergetske zgrade Istraživanje (Demonstracijski projekt) Trilitarske kuće 0-energetske zgrade Plus-energetske zgrade -50 2015 TEK2027 Uobičajene zgrade 100 2010 TEK2022 Solarne zgrade 150 2005 100 200 2000 Development of Energy-saving 65 Construction TEK2017 1995 TEK2012 130 Minimalni zahtjevi (WSVOVEnEV) 250 1990 165 300 1985 TEK07 Razvoj energetski učinkovitijih zgrada 1980 TEK97 Njemačka Zahtjevi za primarnom energijom - grijanje, kWh/m2a Postojeće zgrade 1997 Potrošnja energije, kWh/m2a Norveška 207 2020 2016 2012 2008 2004 2000 1996 1992 1988 1984 2020 2018 2016 2014 2012 2010 2008 2006 2004 2002 0 Godina 15 Inovacija Smanjenjem sadržaja vode i postavljanjem konvekcijskih rebara u kontakt s toplijim kanalima povećan je toplinski učin 16 Radijatori su se znatno promijenili u odnosu na glomazni člankasti dizajn od prije 40 godina (ilustracija 1.2). Rane izvedbe s čeličnim pločama imale su jednostavnu strukturu ploče i veliki sadržaj vode (A). Kasnije su uvedena konvekcijska rebra između vodenih kanala, povećavajući njihov učin (B). Tijekom godina, otkriveno je da se toplinski učin može povećati smanjenjem sadržaja vode i postavljanjem rebara u kontakt s toplijim kanalima (C). Tek kada su kanali spljošteni, u optimizirani heksagonalni oblik koji se vidi na ilustraciji, kontaktna površina je maksimalno povećana i toplinski učin u potpunosti optimiziran (D). VRIJEME JE ZA PROMJENU NAŠEG NAČINA RAZMIŠLJANJA | 1 Ilustracija 1.2: Inovacija kod čeličnih pločastih radijatora A jednostavna struktura ploče s velikim sadržajem vode B konvekcijska rebra između vodenih kanala povećavaju njihov učin C toplinski učin povećan je smanjenjem sadržaja vode i postavljanjem konvekcijskih rebara u kontakt s toplijim kanalima D Ono što Radson radijatore čini jedinstvenima je inovativna tehnika zavarivanja u kombinaciji s specifičnim oblikom unutarnjih ploča radijatora. Radson zaista zavaruje po dva konvekcijska rebra na svaki vodeni kanal (princip 2 u 1). Ova tehnika Radsonu omogućuje korištenje manjih ogrjevnih tijela. 1970-te Volumen se tijekom godina smanjivao, što je rezultiralo s manjom količinom vode, manjom potrebom za energijom i bržom reakcijom na promjenu temperature danas 17 Poboljšanje do 87% Zahvaljujući današnjem dizajnu, materijali su do 87% učinkovitiji nego kod tradicionalnih modela 18 Značajnom poboljšanju energetske učinkovitosti zadnjih godina doprinijele su i kompjuterske simulacije: optimiziranje protoka vode za grijanje kroz radijator, predavanje topline konvekcijskim rebrima, izračunavanje optimalne količine topline koja se isijava i provodi po prostoriji. Zahvaljujući današnjem dizajnu, materijali su do 87% učinkovitiji nego kod tradicionalnih modela, ali mnogi ljudi i dalje imaju zastarjelu sliku radijatora, nadmašenu prije više desetljeća (ilustracija. 1.3). VRIJEME JE ZA PROMJENU NAŠEG NAČINA RAZMIŠLJANJA | 1 Ilustracija 1.3: Inovacija kod čeličnih pločastih radijatora Više kanala, više konvektora i manje toplinske mase moderni radijatori povećavaju toplinski učin koristeći manje vode pri istim temperaturama kao kod tradicionalnih modela. I povrh toga, ostvareno je 87% poboljšanje materijala u smislu toplinske učinkovitosti čelika [W/kg]. 70-te 45oC 40oC 35oC danas 43oC 45oC 35oC 19 POGLAVLJE 2 UTJECAJ IZOLACIJE NA UČINKOVITOST GRIJANJA • Izolacija > Izolacija je uvijek igrala glavnu ulogu u održavanju doma toplim i suhim • Pozitivan utjecaj promjena u zakonodavstvu > Osim štednje energije i smanjenja troškova, izravna korist bolje izolacije je ugodnija klima u prostoriji • Toplinski dobici i gubici u suvremenim zgradama > Efektivna razina energetske učinkovitosti može se odrediti tek kada se u obzir uzmu svi toplinski dobici i gubici • Važno je da sustav grijanja može brzo reagirati na slučajne toplinske dobitke • Što je manja toplinska masa ogrjevnog tijela, točnije se regulira temperatura u prostoriji 20 UTJECAJ IZOLACIJE NA UČINKOVITOST GRIJANJA | 2 Toplina prostorije bespotrebno se troši na dva načina: prvi je putem toplinskih gubitaka na ovojnici zgrade, prozora, zidova, krova itd. prema van (transmisijski gubici); drugi je putem strujanja zraka prema van (ventilacija i gubici zrakopropusnosti). Svrha poboljšanja izolacije je minimaliziranje transmisijskih gubitaka na najdjelotvorniji način. Izolacija Ljudsko tijelo ispušta oko 20 l/h CO2 i oko 50 g/h vodene pare. K tome, kućanske aktivnosti i tuširanje u prostoriju pridodaju još nekoliko litara dodatne vodene pare dnevno. Zbog toga je ventilacija strujanjem zraka neophodna; kada bi se smanjila, posljedice bi bile dramatične, jer bi se stanarima prouzročili zdravstveni problemi, a zgradu izložilo zagađenju (plijesnima i sl.) Jedno od pitanja poboljšane izolacije je povećana zrakonepropusnost zgrade. Kao rezultat može se pojaviti slabo prozračivanje, povećana vlažnost u prostoriji, visoka razina CO2 i kondenzacija na građevini. Iz tih razloga, kvalitetno izolirana zgrada trebala bi također biti opremljena mehaničkom ventilacijom. Toplina vraćena iz odvodne cijevi ventilacije, tada može biti iskorištena kao efikasan izvor energije. 21 22 Izolacija je uvijek igrala glavnu ulogu u održavanju doma toplim i suhim Izolacija je uvijek igrala glavnu ulogu u održavanju doma toplim i suhim, od najranije uporabe slame, piljevine i pluta. Današnje suvremene alternative, kao što su stakloplastika, mineralna vuna, polistirenske i poliuretanske ploče i pjene, pridonijele su promjeni načina gradnje i omogućile manje oslanjanje na toplinska svojstva debljih zidova i visokotemperaturnih radijatora. 86,000 € uštede nakon 20 godina Očito, dobro izoliranu zgradu lakše je grijati, nego istu takvu, ali loše izoliranu. Toplinski gubici su manji, a time i potrošnja energije. Dijagram 2.1 prikazuje procjenu troškova grijanja za dvije obiteljske kuće, jedna prikladno obnovljena, a druga bez izolacije. Važna razlika među njima postaje još očitija s vremenom, kada ušteda nakon 20 godina raste na zapanjujućih 86,000 €. UTJECAJ IZOLACIJE NA UČINKOVITOST GRIJANJA | 2 Dijagram 2.1: Projekcija troškova grijanja za obiteljsku kuću s izolacijom, u usporedbi s kućom bez izolacije Troškovi grijanja u£ 80.000 £ 92.000 £ 60.000 40.000 £ 35.000 £ 18.000 £ 7.000 £ 12.000 0 U 10 godina U 15 godina U 20 godina neobnovljena optimalno obnovljena Izvor: dena 23 Ilustracija 2.2: Izmjene njemačkih zahtjeva za izolacijom zgrade od 1977. godine U-vrijednost prozora U-vrijednost vanjskog zida U-vrijednost prozora U-vrijednost vanjskog zida Specifični toplinski učin TPOL./TPOV. W/m2K W/m2K W/m2 °C Pre 77 1977 WSVO 1984 WSVO1995 ENEV 2002 ENEV 2009 5 2 200 90/70 3,50 1,00 130 90/70 3,10 0,60 100 90/70 & 70/55 1,80 0,50 70 70/55 1,70 0,35 50 55/45 1,30 0,24 35 45/35 Uz energetski učinkovita poboljšanja u metodama izolacije, zakonodavstvo je dodatno osiguralo da se nove i obnovljene zgrade podvrgavaju sve strožim zahtjevima. Koristeći Njemačku kao primjer, možemo vidjeti kako su se od 1977. godine dozvoljene razine toplinskih gubitaka prema van, konstantno smanjivale. 1977. godine, norma za projektiranu temperaturu polaznog/povratnog voda bila je gotovo dvostruko veća od one tražene po EnEV 2009 24 Kod domova grijanih toplovodnim sustavima centralnog grijanja, jedna od zanimljivijih prikazanih promjena je temperatura vode polaznog i povratnog voda. Tijekom 1977. godine, norma je bila 90/70 (projektirana temperatura polaznog/povratnog voda), gotovo dvostruko veća od one tražene po EnEV 2009. Jasno je da je pomak prema niskotemperaturnim sustavima grijanja, omogućen energetski učinkovitim obnavljanjem zgrada. UTJECAJ IZOLACIJE NA UČINKOVITOST GRIJANJA | 2 Ušteda energije i smanjenje troškova nisu jedine posljedice strožih propisa. Izravna korist bolje izolacije je ugodnija klima u prostoriji. Ilustracije 2.3 - 2.5 (na slijedećoj stranici) prikazuju unutrašnjost prostorije čija izolacija se mijenja u skladu s promjenama zakona o gradnji. Kao što možete vidjeti, jedina konstanta u svim primjerima je vanjska temperatura, postojanih -14 °C. Površinska temperatura prozora na ilustraciji 2.3 je nula, jer je staklo jednostruko. Da bi se postiglo prihvatljivih 20 °C u prostoriji, dom izoliran prema standardima WSVO 1977 trebao je koristiti vruće radijatore s prosječnom temperaturom vode od 80 °C. Čak i uz tu vrlo visoku temperaturu, zidovi su jedva dostigli 12 °C, što je kao posljedicu imalo velike temperaturne razlike i niz primjetnih hladnih područja. S vremenom, kako se mijenjaju propisi o gradnji, temperatura u prostoriji postaje primjetno bolja, kako je prikazano na Ilustraciji 2.4. Sve širom uporabom dvostrukih stakala na prozorima, spriječilo se smrzavanje prozora i temperature prozora ispod nule. Pozitivan utjecaj promjena u zakonodavstvu Osim štednje energije i smanjenja troškova, izravna korist bolje izolacije je ugodnija klima u prostoriji Klima u prostoriji Za postizanje idealne temperature u prostoriji, radijatori sada mogu grijati na samo 50 °C (prosječna temperatura grijanja), zidovi dostižu temperaturu od 18 °C, što je uravnotežena sredina između temperature prozora od 14 °C i temperature zraka od 20 °C. Ova situacija još je bolja kod zgrada izoliranih prema standardima EnEV 2009 do EnEV 2012. 25 Ilustracija 2.3: Temperature prije 1977u standardnoj kući (90/70/20 °C) * 30 Još uvijek ugodno 28 Prevruće 26 tAw= 12oC 24 22 Ugodno 20 tF= 0oC 18 tA= -14oC 16 Hladno i neugodno 14 12 tHKm= 80oC 10 0 polaz= 90oC povrat= 70oC 10 12 14 16 18 20 22 24 tR= 20oC tR= temper temperatura te mperatur atura a u pros prostori prostoriji toriji ji Ilustracija 2.4. EnEV2002 (55/45/20 °C) * 30 Još uvijek ugodno 28 Prevruće 26 tAw= 18oC 24 22 Ugodno 20 tLuft= -20oC 17 tF= 14oC 18 tA= -14oC 16 14 Hladno i neugodno 12 tHKm= 50oC 10 polaz= 55oC 0 povrat= 45oC 10 12 14 16 18 20 22 24 tR= temperatura u prostoriji 26 tR= 20oC UTJECAJ IZOLACIJE NA UČINKOVITOST GRIJANJA | 2 Ilustracija 2.5 – EnEv 2009 (45/35/20 °C) * 30 Još uvijek ugodno 28 Prevruće 26 tAw= 19oC 24 22 19 17 Ugodno 20 tF= 17oC 18 tA= -14oC 16 14 Hladno i neugodno 12 tHKm= 40oC 10 polaz= 45oC 0 povrat= 35oC 10 12 14 16 18 20 22 24 tR= temperatura u prostoriji o tR= 20 C Zidovi na ilustraciji 2.5 su gotovo sobne temperature. Čak i prozori su topli, unatoč vanjskoj temperaturi ispod nule. Obratite pažnju kako radijator sada treba zagrijavati vodu na samo 40 °C za postizanje idealne situacije – što je 50% niže nego kod iste zgrade izolirane po standardima prikazanim na ilustraciji 2.3. * Toplinska ugodnost: Postoji nekoliko standardnih kriterija; evo nekih: • Prosječna temperatura zraka i prosječna temperatura površina mora biti oko 21°C. • Razlika između temperature zraka i prosječne temperature površina ne smije biti veća od 3°C. • Razlika između prosječnih temperatura površina u suprotnim smjerovima ne smije biti veća od 5°C. • Razlika u prosječnoj temperaturi u visini glave i u visini gležnja mora biti manja od 3°C. • Brzina kretanja zraka u prostoriji mora biti manja od 0,15 m/s. 27 Staromodna prostorija Suvremeno izolirana prostorija Ilustracija 2.6 prikazuje važnost izolacije U primjeru su radijatori iste veličine. soba = 20oC soba = 20oC polaz= 70oC polaz= 45oC povrat= 55oC povrat= 35oC * Specifična potreba za toplinom: 100 W/m2 stambena površina x potreba za toplinom: 11 m2 x 100 W/m2= 1100 W Temperaturni režim sustava: 70/55/20°C Dimenzije radijatora: v 580mm, š 1200mm, d 110mm n*= 1.25 Q= 1100 W Specifična potreba za toplinom: 50 W/m2 stambena površina x potreba za toplinom: 11 m2 x 50 W/m2= 550 W Temperaturni režim sustava: 45/35/20°C Dimenzije radijatora: v 600mm, š 1200mm, d 102mm (Tip 22) n*= 1.35 Q= 589 W Nedostaci starih lijevano-željeznih radijatora: • velik sadržaj vode (velika crpka, visoki troškovi el. energije) • loša kompatibilnost (velika težina, velik sadržaj vode) • dugi period zagrijavanja i hlađenja (nisu prikladni za suvremene niskotemperaturne radijatorske sustave) • staromodan izgled Prednosti postojećih pločastih radijatora: • mali sadržaj vode • mala težina • optimizirani za visok toplinski učin • vrhunska upravljivost • kratki period zagrijavanja i hlađenja • suvremeni dizajn, različite izvedbe, boje - dizajn za sve potrebe i ukuse • 10 godina garancije n je eksponent koji pokazuje promjenu toplinskog učina kada se temperatura u prostoriji i temperatura vode razlikuju od vrijednosti korištenih pri izračunu θ 0 . Eksponent n je odgovoran za odnos između zračenja i provođenja topline radijatora (ovisno o dizajnu). Što je niža temperatura polaznog voda, slabije je provođenje topline. 28 UTJECAJ IZOLACIJE NA UČINKOVITOST GRIJANJA | 2 Povećana energetska učinkovitost zgrada tijekom zadnjih 30 godina, omogućila je da projektne temperature radijatora budu snižene. Na ilustraciji, radijatori su otprilike istih dimenzija. Željena temperatura u prostoriji je u oba slučaja ista. Kao što vidite, da bi se postigla željena temperatura u prostoriji, u neizoliranoj kući temperature polaznog i povratnog voda su mnogo više nego u dobro izoliranoj kući. Prednost je što veličina radijatora u suvremenoj sobi može ostati jednaka kao u staromodnoj, jer je zahvaljujući izolaciji smanjena potreba za toplinom. ΔT o C 60 90/70/20 pl oč t as 50 ir t ija ad Ilustracija 2.7 Radijator iste veličine potvrđuje promjenu u energetskim zahtjevima kod zgrada 70/55/20 40 or 20 45/35/20 0x 55/45/20 0 /6 30 22 00 12 Prikazani parametri su toplinski učin/ specifično toplinsko opterećenje i ΔT. Veličina radijatora 10 0 300 200 235 150 100 90 0 W/m2 50 specifično toplinsko opterećenje 29 Toplinski dobici i gubici Efektivna razina energetske učinkovitosti može se odrediti tek kada se u obzir uzmu svi toplinski dobici i gubici 30 Energetske potrebe stanara uključuju potražnju za energijom njihovog sustava grijanja. Ilustracija 2.8 prikazuje kako se energija doprema u kuću od početka, nakon što je proizvedena kao primarna energija. Energija koju zgrada koristi ovisi o zahtjevima ljudi koji u njoj borave. Da bi zadovoljio njihove potrebe i osigurao ugodnu klimu u prostorijama, sustav grijanja mora proizvoditi toplinu iz energije dopremljene u zgradu. Efektivna razina energetske učinkovitosti može se odrediti tek kada se u obzir uzmu svi toplinski dobici i gubici. Način na koji se energija koristi, ovisi o učinkovitosti sustava grijanja i, kao što smo vidjeli, o razini izoliranosti zgrade. UTJECAJ IZOLACIJE NA UČINKOVITOST GRIJANJA | 2 Ilustracija 2.8 PRORAČUN ENERGETSKIH POTREBA QS QT QI QV EFEKTIVNA ENERGIJA QE QH QD PRIMARNA ENERGIJA QS QG ISPORUČENA ENERGIJA Qt – Transmisijski toplinski gubici Qv – Ventilacijski toplinski gubici Qs – Solarni toplinski dobici Qi – Unutarnji toplinski dobici Qe, d, s, g – Gubici uslijed isijavanja, distribucije, skladištenja i proizvodnje Qh – Toplinsko opterećenje 31 Utjecaj toplinskih dobitaka na suvremene zgrade Kada se govori o efikasnoj energiji, toplinski dobici često se zanemaruju. Uključena električna oprema, veći broj ljudi u zgradi ili izloženost prostorije sunčevom svjetlu, utječu na povišenje temperature. Energetska učinkovitost se u velikoj mjeri oslanja na dvije stvari: koliko dobro sustav grijanja može iskoristiti toplinske dobitke i time smanjiti potrošnju energije za grijanje, te koliko su mali toplinski gubici u sustavu. Važno je da sustav grijanja može brzo reagirati na slučajne dobitke topline 32 Zbog toplinske osjetljivosti suvremenih zgrada, važno je da sustav grijanja može brzo reagirati na slučajne toplinske dobitke. U protivnom, temperatura u prostoriji lako postaje neugodna ljudima koji u njoj borave (to npr. može imati loše posljedice na produktivnost rada u uredu). UTJECAJ IZOLACIJE NA UČINKOVITOST GRIJANJA | 2 Prikaz 2.9 Toplinski zahtjevi za dnevnu sobu veličine 30 m2. Standard gradnje EnEv 2009, EFH, lokacija gradnje Hanover. Termičko opterećenje pri Termičko opterećenje pri Termičko opterećenje pri -14 °C= 35 W/m2 = 1050 W 0 °C = 21 W/m2 = 617 W +3 °C = 18 W/m2 = 525 W Prosječni toplinski dobici unutar prostorije Prosječno u skladu s DIN 4108-10 = 5 W/m2 = 150 W Osoba, mirno ležeći = 83 W/osoba Osoba, mirno sjedeći = 102 W/osoba Žarulja, 60 W PC s TFT monitorom = 150 W/jed. (aktivno), 5 W/jed. (“standby”) Televizor (plazma) = 130 W/jed. (aktivno), 10 W/jed. (“standby”) Primjer: 2 ljudi, svjetlo, TV, itd. = cca. 360 - 460 W Sustav isijavanja topline mora imati sposobnost brzog prilagođavanja različitim unutarnjim toplinskim dobicima! 33 Prof. dr. Christer Harrysson predavač na Sveučilištu Örebro (Švedska) i direktor Bygg & Energiteteknik AB 34 4 INTERVJU S CHRISTEROM HARRYSONOM | B KAKO ENERGIJU PRET VORITI U UČINKOVITOST Profesor dr. Christer Harrysson je poznati znanstvenik koji predaje Energetske Tehnike na Sveučilištu Örebro u Švedskoj. Proveo je opsežno istraživanje na području potrošnje energije kod različitih energetskih sustava, izvora energije i prijenosa energije. 35 Prof. dr. Christer Harrysson Znanstveno istraživanje jedan je od najvažnijih alata za nadopunu znanja, te stvaranje jasne i neovisne slike o tome kako funkcioniraju različiti sustavi distribucije energije. Također nam omogućuje stupnjevanje kvalitete izvedbe različitih rješenja. U mojem istraživanju, proučavao sam energiju korištenu u 130 kuća u Kristianstadu u Švedskoj, u razdoblju dužem od jedne godine. Njihova potrošnja struje, potrošne tople vode i energije za grijanje, pomno je praćena. Sve su zgrade bile izgrađene u razdoblju između sredine 1980-tih i 1990. godine i podijeljene u šest različitih područja, s razlikama u izvedbi, ventilaciji i sustavu grijanja. Rezultati su bili vrlo uvjerljivi. U potrošnji energije zabilježili smo razlike do 25%, ovisno o upotrebi različitih tehničkih rješenja. Moj je glavni cilj bio odrediti razliku između energetske učinkovitosti različitih sustava grijanja i toplinsku ugodnost koju ti sustavi nude. Usporedili smo rezultate podnog i radijatorskog grijanja i proveli ispitivanje među stanarima. Ustanovili smo da domovi grijani radijatorima troše mnogo manje energije. Sveukupno - uključujući i energiju za sustav grijanja, potrošnu toplu vodu i električnu energiju - prosječna izmjerena potrošnja energije bila je 115 kWh/m2. Za usporedbu, prosječna potrošnja enrgije u kućama s podnim grijanjem bila je 134 kWh/ m2. Ukratko, naši podaci pokazuju kako je radijatorsko grijanje 36 INTERVJU S CHRISTEROM HARRYSONOM | B za 15-25% učinkovitije od podnog grijanja. Rezultati mjerenja također pokazuju da razlika od 15% odgovara kućama koje imaju podno grijanje s izolacijom od ekstrudiranog polistirena 200 mm ispod betonskih podnih pločica. Zaključak Najvažnije otkriće ove studije je da projektanti, proizvođači opreme i instalateri moraju upotrijebiti svoja znanja i osigurati korisnicima jasne i transparentne informacije. Dodatno, ustanovili smo da je nivo udobnosti jednako važan kao i iskoristivost i potrošnja energije, kako u novim, tako i u obnovljenim zgradama. To je činjenica koju trebaju uzeti u obzir ne samo arhitekti i projektanti, nego i vlasnici, te upravitelji novih zgrada. Napomena: Kuće iz ove studije direktno se mogu usporediti s kućama izoliranim po njemačkim standardima EnEV 2009. Cjelokupni sažetak istraživanja koje je proveo prof. Harrysson, može se naći na www.radson.com/re/clever. 37 POGLAVLJE 3 SVE VEĆA PRIMJENA NISKOTEMPERATURNIH SUSTAVA GRIJANJA • Dizalica topline i kondenzacijski kotao > Oba izvora topline u suvremenim izoliranim zgradama predstavljaju učinkovit način opskrbe niskotemperaturnih sustava grijanja • Učinkovitost proizvodnje topline > Oba izvora topline isto tako savršeno funkcioniraju s niskotemperaturnim radijatorima • Energetska obnova zgrada > Zgrade grijanje niskotemperaturnim sustavima grijanja troše manje ukupne energije od zgrada grijanih podnim grijanjem • Poboljšanje energetske učinkovitosti starijih zgrada je djelotvorniji način štednje energije 38 SVE VEĆA PRIMJENA NISKOTEMPERATURNIH SUSTAVA GRIJANJA | 3 Zahvaljujući nižoj potrebi za toplinom, domovi i uredi danas Dizalica topline trebaju manje energije za grijanje kako bi se održavali toplima. To dizalicu topline čini idealnim partnerom u suvremenim sustavima grijanja. Nekoliko metara ispod zemlje temperatura je gotovo konstantna kroz cijelu godinu, oko 10°C. To koriste geotermalne dizalice topline, uz pomoć cijevne spirale - vertikalne spirale u tlu - zakopane na 100-150 m ispod zemlje ili opcijski, horizontalne mreže blizu površine. Tipično, mješavina vode i etanola dobavlja se kroz cijevnu spiralu, gdje se izmjena topline odvija prije nego što se zagrijani fluid vrati u dizalicu topline. Od tamo se toplina predaje sustavu grijanja. Dizalice topline zrak-voda su također dobro rješenje. One mogu koristiti vanjski zrak i/ili otpadni zrak iz ventilacije kao izvor topline. Motor El. struja Fig.3.1 Dijagram dizalice topline Ulaz topline Izlaz topline Kompresor 2. Kompresija 1. Isparavanje Izvor: Program “Pro Radiator” 3. Kondenzacija 4. Ekspanzija Ekspanzijski ventil Isparivač Kondenzator 39 Kondenzacijski kotao Konvencionalni uređaji imali su jednu komoru za izgaranje uz vodene kanale izmjenjivača topline kroz koje prolaze vrući plinovi. Ti plinovi bi na kraju bili izbačeni kroz dimnjak smješten na vrhu kondenzacijskog uređaja, pri temperaturi oko 200°C. Oni se više ne ugrađuju, ali u prošlosti mnogi su ugrađeni u postojećim kućama. S druge strane, kondenzacijski kotlovi prvo omogućuju toplini da se digne do primarnog izmjenjivača topline; kada su na vrhu, plinovi se preusmjeravaju preko sekundarnog izmjenjivača topline. U kondenzacijskim kotlovima, gorivo (plin ili ulje) izgaranjem grije vodu u cjevovodu, što može uključivati i radijatore u zgradi. Pri izgaranju goriva, nusprodukt procesa izgaranja je para koja se kondenzira u toplu vodu. Od tog povratnog toka vode, izvlači se energija i dobiva toplina, prije nego se vrati u cirkulacijski krug (ilustracija.3.2). Može se koristiti plin ili ulje, ali plin ima veću iskoristivost budući da prilikom isparavanja vode grijane u plinskom sustavu dolazi do kondenzacije na 57°C, dok se u uljnim sustavima to ne događa prije 47°C. Dodatna prednost plinskih sustava je njihov veći sadržaj vode. Kod svih kondenzacijskih kotlova, značajna ušteda energije može se ostvariti učinkovitim korištenjem izgaranja goriva: ispušni plinovi imaju temperaturu oko 50°C, dok, za usporedbu, kod konvencionalnih kotlova ispušni plinovi izlaze neiskorišteni na 200°C. 40 SVE VEĆA PRIMJENA NISKOTEMPERATURNIH SUSTAVA GRIJANJA | 3 Dizalice topline i kondenzacijski kotlovi su učinkovit način za opskrbu niskotemperaturnih sustava grijanja u suvremenim izoliranim zgradama, što ih čini idealno prikladnim za radijatore, koji se mogu koristiti s bilo kojim izvorom topline, uključujući obnovljive izvore energije. Ilustracija 3.2 Dijagram kondenzacijskog kotla Oba izvora topline su učinkoviti načini opskrbe niskotemperaturnih sustava grijanja Otpadni plinovi Dimovod Plamenikk Protok zraka Voda Radijator 41 Ilustracija 3.3 Utjecaj temperature polaznog voda na učinkovitost kondenzacijskog kotla 100 98 96 Iskoristivost kotla, % 94 Nekondenzirajući način rada 92 90 Točka rosišta 88 86 Kondenzirajući način rada 10% V išak zr 84 Izvor: ASHRAE Handbook 2008 82 80 10 20 30 40 50 60 70 80 o Temperatura polaznog voda, C 42 aka 90 100 110 SVE VEĆA PRIMJENA NISKOTEMPERATURNIH SUSTAVA GRIJANJA | 3 Kondenzacijski kotlovi mogu funkcionirati u kondenzirajućem načinu rada dok je temperatura polaznog voda cijevne mreže sustava grijanja ispod 55°C. Povećanje učinkovitosti, u usporedbi sa standardnim kotlovima, kreće se oko 6% za uljne i oko 11% za plinske kotlove. Učinkovitost proizvodnje topline Često se pretpostavlja da su dizalice topline specifične za podno grijanje, ali one zapravo savršeno funkcioniraju s niskotemperaturnim radijatorima. Standard EN 14511-2 opisuje pojednostavljenu metodu izračunavanja sezonskog faktora učina SPF, uzimajući u obzir samo temperaturu polaznog voda sustava grijanja. Taj način računanja daje prilično točne rezultate SPF vrijednosti za podno grijanje, gdje su razlike u temperaturi polaznog i povratnog voda u pravilu male, često manje od 5 K. Ova pojednostavljena metoda nije primjenjiva na radijatorsko grijanje, gdje su razlike u temperaturi polaznog i povratnog voda veće. Za te izračune norma EN 14511-2 nudi točnu metodu, također uzimajući u obzir temperaturu povratnog voda. Ako sezona traje jednu godinu SPF je povezan s COP, godišnjim koeficijentom učina, koji opisuje učinkovitost dizalice topline. Dizalice topline također savršeno funkcioniraju s niskotemperaturnim radijatorima. Note: Potreba za primarnom energijom kondenzacijskog kotla sa solarnom opremom za pripremu potrošne tople vode i podršku grijanju može se usporediti s dizalicom topline samo za pripremu potrošne tople vode. Izvor: ZVSHK, Wasser Wärme, Luft, Ausgabe 2009/2010 43 Prikaz 3.4 Tablica COP vrijednosti za različite projektne temperature vode; kombinacija grijanja i pripreme potrošne tople vode, samo pripreme potrošne tople vode i samo grijanja. Također su prikazane pripadajuće temperature kondenzacije. Referentna zgrada je suvremena obiteljska kuća u Minhenu, opremljena sa električnom dizalicom topline koja koristi zemlju kao izvor topline. COP vrijednosti su verificirane laboratorijskih mjerenjima (Bosch 2009.). Prikaz 3.4 Godišnji koeficijent učina: COP COP = Količina topline isporučena dizalicom topline podijeljena s energijom potrebnom za upravljanje procesom tijekom jedne godine Projektne temperature Temperature kondenzacije COP kombinirani COP samo grijanje 70/55/20 55/45/20 60/40/20 50/40/20 45/35/20 50/30/20 40/30/20 35/28/20 62.4 49.2 49.0 44.0 38.8 38.7 33.7 30.2 2.8 3.2 3.2 3.3 3.5 3.5 3.6 3.8 3.0 3.6 3.6 3.8 4.1 4.1 4.4 4.6 Električna dizalica topline koja koristi zemlju kao izvor topline. COP vrijednosti iz referentne zgrade (IVT Bosch Thermoteknik AB) 44 SVE VEĆA PRIMJENA NISKOTEMPERATURNIH SUSTAVA GRIJANJA | 3 Rezultati pokazuju da je korištenje niskih temperatura kod radijatora izuzetno povoljno, kada se kao izvor topline koristi dizalica topline. Dizalice topline se u malim kućama često kombiniraju s pripremom potrošne tople vode. Pri usporedbi kombiniranih COP vrijednosti, možemo vidjeti da projektne temperature karakterističnog niskotemperaturnog sustava grijanja (45/35) daju oko 10% veći učin dizalice topline od sustava 45/55. Razlika između sustava 45/35 i sustava 40/30 karakterističnog za sustave podnog grijanja, je oko 3%, a 9% kada se uspoređuje sa sustavom 35/28. Dijagram 3.5 Temperatura povratnog voda radijatora prilikom korištenja radijatorskih termostatskih ventila je niža zbog toplinskih dobitaka i odgovarajućih funkcija termostata. Korištenje radijatora kod niskih temperatura izuzetno je povoljno kada se kao izvor topline koristi dizalice topline. Temperatura vode °C +50°C t polaz +45°C +40°C tpovrat +35°C +30°C +25°C +20°C +20°C +10°C 0°C -10°C -20°C Vanjska temp. °C 45 Energetska obnova zgrada Zgrade grijane niskotemperaturnim sustavima grijanja troše manje ukupne energije od zgrada grijanih podnim grijanjem Poboljšanje energetske učinkovitosti starijih zgrada je djelotvorniji način štednje energije 46 Ukratko, zgrade grijane niskotemperaturnim radijatorskim sustavima grijanja troše manje ukupne energije od zgrada grijanih podnim grijanjem, čak i kada kao izvor topline koriste dizalicu topline. Razlike između COP vrijednosti nadoknađuju se većom energetskom učinkovitosti niskotemperaturnih radijatora. Kod zgrada, posebno stambenih zgrada, potrošnja energije trenutno je u porastu. Energija potrošena u zgradama je najveći pojedinačni segment u potrošnji energije u Europi. Logično, naše aktivnosti u cilju uštede energije trebale bi biti usmjerene na smanjenje potrošnje energije u zgradama. Zanimljivo je da suvremene zgrade (nove ili dobro obnovljene) zapravo nisu problem kada se govori o potrošnji energije. Ako za primjer uzmemo Njemačku, novije zgrade izgrađene nakon 1982. godine čine do 23% ukupnog broja zgrada u zemlji, ali troše samo 5% energije za grijanje. Drugim riječima, poboljšanje energetske učinkovitosti starijih zgrada je djelotvorniji način štednje energije. SVE VEĆA PRIMJENA NISKOTEMPERATURNIH SUSTAVA GRIJANJA | 3 Dijagram 3.6 Fokusiranje na stare zgrade: Prikaz zgrada u brojkama u smislu potrošnje energije, Fraunhofer 2011 100 77% zgrada u Njemačkoj izgrađenih prije 1982. godine koristi 95% od ukupne energije za grijanje. 40 5 23 80 60 95 77 20 izgrađene nakon 1982 izgrađene prije 1982 0 količina zgrada korištenje energije za grijanje 47 Ukupna energetska bilanca zgrade sastoji se od protoka energije u zgradu i iz zgrade Ilustracija 3.7 Primjer ukupne energetske bilance zgrade kod višekatnice Ukupna energetska bilanca zgrade sastoji se od protoka energije u zgradu i iz zgrade. Potencijalna energija za hlađenje nije uključena u ove vrijednosti. Energija koja protječe kroz zgradu iz ovog primjera, može se opisati kako slijedi: ventilacija i zrakopropusnost 30% krov 6% sunce i osobe 20% prozori i vanjska vrata 20% vanjski zidovi 22% grijanje prostora i priprema PTV-a 60% korištenje električne energije 20% Iz zgrade/isijavanje i gubici - Ventilacija i zrakopropusnost 30 % - Otjecanje PTV-a u kanalizaciju 18 % - Vanjski zidovi 22 % - Prozori i vanjska vrata 20 % - Krov 6% - Tlo 4% ukupno 100 % U zgradu/ulaz - Grijanje prostora i PTV 60 % - Korištenje električne energije 20 % - Sunce i osobe 20 % ukupno 100 % tlo 4% otjecanje PTV-a u kanalizaciju 18% - Broj izmjena zraka = 0.5 1/h - 35 kWh/m2a - U = 1.0 W/m2K - U = 3.5 W/m2K - U = 0.7 W/m2K - U = 1.0 W/m2K - Uw.sred. = 1.3 W/m2K Ako isključimo gubitke uslijed otjecanja PTV-a u kanalizaciju, što je ustvari potencijalno ogroman izvor uštede energije, na temelju prikazanih vrijednosti možemo vidjeti na što se uobičajeno usredotočuju aktivnosti obnavljanja energije. 48 SVE VEĆA PRIMJENA NISKOTEMPERATURNIH SUSTAVA GRIJANJA | 3 Ilustracija 3.8 Primjer energetske bilance za grijanje višekatnice ventilacija i zrakopropusnost 36.6% krov 7.3% sunce i osobe 25% prozori i vanjska vrata 24.4% grijanje prostora 50% korištenje električne energije 25% Iz zgrade/gubici - Ventilacija i zrakopropusnost - Vanjski zidovi - Prozori i vanjska vrata - Krov - Tlo vanjski zidovi 26.8% tlo 4.9% U zgradu/ulaz 36.6 % - Grijanje prostora 26.8 % - Korištenje el. energije 24.4 % - Sunce i osobe 7.3 % 4.9 % ukupno 100 % 50 % 25 % 25 % ukupno 100 % Ovdje je prikazan primjer vrijednosti kod starih višekatnih zgrada, gdje su uobičajeni zahtjevi za grijanjem prostora koji uključuju transmisijske i ventilacijske gubitke, oko 240 kWh/ m2a. Kako bi napravili približnu procjenu za druge tipove zgrada, moramo uzeti u obzir sljedeće čimbenike: veličinu površina, U-vrijednosti i broj izmjena zraka pri ventilaciji. Na primjer, jednokatna kuća ima relativno veće gubitke kroz krov i tlo, nego višekatna zgrada. 49 Potreba za topilnom Dijagram 3.9 Potreba za grijanjem prostora dijagram specifičnog toplinskog opterećenja u svrhu procjene kWh/ m2a 240 Razvoj u Njemačkoj 180 120 100 120 1977 90 WSVO84 60 30 0 WSVO95 EnEv02 EnEv09 EnEv12 NZEB W/m2 specifično toplinsko opterećenje Razvoj potrebe za toplinom i specifičnog toplinskog opterećenja kod zgrada u Njemačkoj 50 SVE VEĆA PRIMJENA NISKOTEMPERATURNIH SUSTAVA GRIJANJA | 3 Možemo povezati potrebe za grijanjem prostora [kWh/m2a], i specifično toplinsko opterećenje [W/m2], na temelju postojećih statističkih podataka za periode s različitim energetskim potrebama, u Njemačkoj. Potreba za grijanjem prostora i specifično toplinsko opterećenje Razmotrimo referentnu višekatnu zgradu nakon renoviranja, i ponovimo proračun. Specifično toplinsko opterećenje u izvornom stanju, može se stupnjevati iz dijagrama 3.9 pri potrebi za grijanjem prostora od 240 kWh/m2a. Vrijednost toplinskog opterećenja je oko 120 W/m2. Ovojnica zgrade i izolacija biti će poboljšane. Nove U-vrijednosti građevnih dijelova će biti: - Vanjski zidovi - Prozori i vanjska vrata - Krov - Tlo U = 0.24 W/m2K U = 1.3 W/m2K U = 0.16 W/m2K U = 0.5 W/m2K Uw.sred. =0.40 W/m2K 51 Ukoliko nema promjena u površini građevnih dijelova prostora i u broju izmjena zraka kod ventilacije, možemo proračunati utjecaj poboljšane izolacije. Transmisijski gubici bit će smanjeni na 31 %, kada izmjerene U-vrijednosti prostora, Uw.sred. = 1.3 W/m2K padnu na Uw.sred. = 0.40 W/m2K. Tada ventilacija ostaje nepromijenjena i smanjenje ukupnih toplinskih gubitaka bit će 44.3%. Napomena: Ovaj projekt sveobuhvatnog poboljšanja izolacije često je motiviran potrebom za boljim prozorima i suvremenijom fasadom ili potrebom za višim toplinskim komforom i zdravijim unutarnjim prostorom. Novi udjeli gubitaka biti će: - Ventilacija i infiltracija - Vanjski zidovi - Prozori i vanjska vrata - Krov - Tlo 65.1 % 11.4 % 16.1 % 3.6 % 4.4 % ukupno 100 % Toplinsko opterećenje bit će 44.3% manje nego u izvornom slučaju. Novo specifično toplinsko opterećenje je oko 67 W/ m2 i iz dijagrama 3.9 možemo vidjeti da je vrijednost odgovarajuće potrebe za toplinom oko 100 kwh/m2a. 52 SVE VEĆA PRIMJENA NISKOTEMPERATURNIH SUSTAVA GRIJANJA | 3 53 Prof. dr Jarek Kurnitski Tehnološki fakultet, Helsinki 54 4 INTERVJU S PROFESOROM DR. JAREKOM KURNITSKIM | B ZNANOST PRETVARAM U PRAKSU Prof. dr. Jarek Kurnitski, jedan od vodećih znanstvenika na području HVAC-a, trenutno radi kao vrhunski stručnjak za energiju u Finskom fondu za inovacije, Sitra. Kao znanstvenik dobitnik Europske REHVA nagrade, objavio je gotovo 300 radova. 55 Veće sigurno ne znači i bolje U industriji grijanja još uvijek postoji mit da su kod niskotemperaturnih sustava grijanja potrebni veći radijatori. Veće, ipak, nipošto nije i bolje. Tijekom mojih usporednih istraživanja u području ogrjevnih tijela, spoznao sam da je, za održavanje optimalne ugodne temperature u prostoriji, potrebna brza promjena toplinskog učina, čak i u najhladnijem zimskom periodu. Oba sistema bila su podešena na 21°C, najnižu ugodnu temperaturu i idealnu temperaturu u prostoriji. Kako možete vidjeti na ilustraciji A.!., kada su detektirani unutrašnji toplinski dobici, ne veći od 0,5°C, radijatorski sustav svojom malom termičkom masom reagirao je brzo i održavao temperaturu u prostoriji blizu podešene. Međutim, reakcija podnog grijanja s velikom termičkom masom, kada su detektirani toplinski dobici, bila je sporija. To je značilo da je sustav podnog grijanja nastavio s isijavanjem topline, dovodeći temperaturu daleko iznad optimalne, s jakim i neugodnim oscilacijama. U konačnici, da bi temperaturu u prostoriji održali bliže optimalnih 21°C, moje istraživanje pokazuje da je jedino rješenje podno grijanje podesiti na 21,5°C. Mnogim ljudima se razlika od 0,5 može činiti kao mala brojka. Ali kada je primijenimo po satu, danu, kroz cijelu zimsku sezonu grijanja, brojka se uskoro množi i svi izgledi za energetsku učinkovitost počinju blijediti. Razlika u tem- 56 INTERVJU S PROFESOROM DR. JAREKOM KURNITSKIM | B peraturi u prostoriji od jednog stupnja približno odgovara potrošnji energije od 6% . Brzi odgovor na toplinske dobitke i niski gubici unutar sustava, ključni su za energetski učinkovite sustave grijanja. Zbog centralnog upravljanja, u nekim prostorijama dolazi do pregrijavanja, što se odražava i na potrošnju energije, pa je zaključak moje studije preporuka za upotrebu niskotemperaturnih sustava grijanja, a također i ogrjevnih tijela koja se mogu zasebno regulirati. Sve to čini radijatore logičnim izborom. 57 POGLAVLJE 4 ZNAČAJAN DOKAZ • Prof. dr. Jarek Kurnitski > sveukupni zaključci mojih istraživanja pokazuju da su radijatori oko 15% učinkovitiji u jednoetažnim kućama i do 10% u višekatnicama • Prof. dr. Christer Harrysson > u zadanim uvjetima, područja s podnim grijanjem imaju, u prosjeku, 15-25% veću potrošnju energije (ne računajući potrošnju vlastite električne energije) u usporedbi sa srednjom vrijednosti za područja koja imaju radijatorske sustave 58 ZNAČAJAN DOKAZ | 4 2008. godine odjel R&D tvrtke Rettig ICC započeo je novi projekt. Cilj mu je pojasniti različite krive predodžbe koje postoje u industriji grijanja. Program za radijatore (“Pro Radiator Programme”) - kako smo imenovali projekt - trajao je dvije godine. U te dvije godine prikupili smo tri različita tipa argumenata: “u prilog radijatorskom grijanju”, “protiv radijatorskog grijanja” i “u korist konkurentskog / nekog drugog sustava grijanja”. Mikko Iivonen, Direktor R&D, Istraživanje i tehnički standardi, Rettig ICC Sveukupno smo registrirali 140 tvrdnji i teorija. Nakon početnog ispitivanja sveli smo ih na 41 praktično pitanje za testiranje, analiziranje i donošenje zaključaka. Kako bi rezultati istraživanja bili nepristrani i nezavisni, u ovom golemom istraživačkom zadatku, zatražili smo suradnju i pomoć stručnjaka izvana. S nama je usko surađivalo nekoliko vodećih međunarodnih stručnjaka, sveučilišta i istraživačkih instituta. Kao rezultat, dobivena je ogromna količina podataka, zaključaka i preporuka. Također smo ustanovili da je ova industrija zasićena mitovima i iluzijama. Premda su oni dominirali tržišnim raspravama, protezali su se od nebitnih do neistinitih. Za nas je, ipak, najveća novost bila da su svi rezultati pokazali koliko su radijatori, u suvremenim, dobro izoliranim zgradama, djelotvorni i učinkoviti. Nakon što smo utvrdili te rezultate, posvetili smo se jednom novom istraživačkom programu, 59 u suradnji s HVAC laboratorijem Tehničkog fakulteta u Helsinkiju, s ciljem ispitivanja različitih sustava grijanja. Točne simulacije i usporedbe funkcija svih tih različitih sustava grijanja potvrđuju da su naši raniji rezultati i zaključci o radijatorima bili točni. Konkretni podaci 60 U ovom vodiču već smo se pozivali na neke rezultate našeg istraživanja. Međutim, za vas je važno da shvatite da se naši zaključci ne baziraju samo na znanstvenoj teoriji, nego i na konkretnim podacima iz novoizgrađenih niskoenergetskih zgrada smještenih u nordijskoj regiji. Zemlje kao što su Švedska, Finska, Norveška i Danska, već su mnogo godina vodeće u području niske potrošnje energije i dobre izolacije. Ta činjenica, uz suradnju s akademicima, uključujući prof. Leena Peetersa (Briselsko sveučilište, Belgija) i prof. dr. Dietricha Schmidta (Institut Fraunhofer, Njemačka), znači da danas s punim povjerenjem možemo reći da su svi naši rezultati i zaključci važeći za veliku većinu europskih zemalja. Za potvrdu teoretskim uštedama naglašenim u prošlim poglavljima, kroz velik broj studija iz istog razdoblja provedena su mjerenja učinkovitosti suvremenog sustava grijanja, te je uspoređena potrošnja energije kod uporabe različitih ogrjevnih tijela. ZNAČAJAN DOKAZ | 4 U ovom poglavlju prof. Jarek Kurnitski i prof. Christer Harrysson dijele s vama svoja najvažnija otkrića u vezi tih specifičnih studija. Akademska suradnja Sve studije na koje se pozivamo u ovom vodiču pokazuju da se energetska učinkovitost može povećati za najmanje 15%, ako se koriste niskotemperaturni radijatori. To je konzervativna procjena - neke studije pokazuju da ta brojka može biti čak i veća. Često je razlog način ponašanja korisnika prostora; više temperature u prostorijama, duži periodi grijanja itd. 61 Profesor Jarek Kurnitski: Termička masa i energetski učinkovito grijanje U slučaju radijatorskog sustava, s malom termičkom masom, koji brzo reagira, toplinski dobici ne podižu temperaturu u prostoriji za više od 0,5°C 62 Istraživanje profesora Jareka Kurnitskog pokazuje da termička masa ogrjevnih tijela ima ogroman utjecaj na svojstva sustava grijanja. Čak i u najhladnijem zimskom periodu, za održavanje temperature u prostoriji u optimalnom području ugodnosti, potrebne su brze promjene toplinskog učina. Princip reagiranja temperature u prostoriji na toplinske dobitke i gubitke, prikazuje dijagram 4.1, gdje su uspoređena dva sustava. U slučaju radijatorskog sustava, s malom termičkom masom, koji brzo reagira, toplinski dobici ne podižu temperaturu u prostoriji za više od 0,5°C, pa se temperatura u prostoriji održava blizu zadanih 21°C. Uobičajeno podno grijanje s velikom termičkom masom, ne uspijeva održati konstantnu temperaturu u prostoriji. Istraživanja su pokazala da je za održavanje temperature u prostoriji iznad donje granice ugodnosti od 21°C, potrebno zadanu temperaturu povisiti na 21,5°C. Sama veličina ogrjevnog tijela znači da njegov učin kasni za potrebama za toplinom, što rezultira snažnim oscilacijama u temperaturi prostorije i uzalud potrošenom energijom. Dijagram 4.1. Odgovor temperature u prostoriji na termičku masu ogrjevnog tijela u zimskoj sezoni kada toplinski, dobici najčešće ne prelaze 1/3 potreba za toplinom Temperatura u prostoriji ZNAČAJAN DOKAZ | 4 o C Podno grijanje Radijator 22.5 22.0 Namještena vrijednost podnog grijanja 21.5 21.0 Namještena vrijednost radijatora Najniža granica udobnosti 20.5 0 6 12 18 24 30 36 42 48 Sati 63 Maksimalno korištenje toplinskih dobitaka u suvremenim zgradama Situacija prikazana dijagramom 4.1 bazirana je na detaljnim, dinamičkim simulacijama suvremene kuće u Njemačkoj. Dijagram 4.2. daje prikaz temperatura u prostoriji tijekom prvog tjedna u siječnju. Zbog nepredvidive prirode solarnih i unutrašnjih toplinskih dobitaka, učin podnog grijanja ne može se poboljšati predvidivim strategijama regulacije. Toplinski dobici isključuju podno grijanje, ali pod još prilično dugo isijava toplinu prema hladnijim vanjskim površinama, kao što su prozori i vanjski zidovi. Time se prostorija pregrijava. Noću, kada temperatura u prostoriji pada ispod podešenih 21,5°C, potrebno je više sati da temperatura počne rasti, unatoč tome što se podno grijanje uključilo. Ustvari, istraživanje je pokazalo da je temperatura u prostoriji nastavila padati, što je dovelo do potrebe za podizanjem namještene temperature. Za dobivanje gore opisanih rezultata, korišten je napredan program za simulaciju zgrada, IDA-ICE. Taj progam pažljivo je procijenjen i pokazao se kao izuzetno točan u davanju podataka kod ovakvih usporedbi sustava. 64 ZNAČAJAN DOKAZ | 4 Dijagram 4.2 Simulirane temperature u prostoriji, prvi tjedan siječnja. Vanjske temperature, solarni i unutarnji i vanjski toplinski dobici prikazani su na lijevoj strani. Vanjska temperatura Direktan snop zračenja Difuzno zračenje 6 Vanjska temperatura oC 4 2 Vrijednost 23.0 1800 1.0 0.9 0.8 22.5 0.7 0.6 22.0 1600 1400 0 -2 2000 24 48 72 96 120 144 1200 168 1000 -4 800 -6 600 -8 400 -10 200 -12 Solarno zračenje W/m2 8 0 0.5 0.4 0.3 0.2 21.5 21.0 0.1 0.0 16 18 20 22 Vrijeme, sati 20.5 0 24 48 72 Podno grijanje 96 120 144 168 Vrijeme, sati Radijatorsko grijanje Vanjski toplinski dobici u prvom tjednu siječnja - podaci o vremenu. Unutarnji dobici topline po danu Rezultirajuće temperature zraka 65 Sredinom sezone, toplinski dobici su blizu potrebama za toplinom, zbog čega regulacija temperature u prostoriji postaje još kompliciranija. Dijagram 4.3 pokazuje učin tijekom dva dana u ožujku. Solarni dobici su značajni i vanjska temperatura snažno oscilira. Još jednom je radijatorsko grijanje rezultiralo stabilnijom temperaturom u prostoriji i boljim korištenjem toplinskih dobitaka. Zaključak Brzi odgovor na toplinske dobitke i mali gubici unutar sustava ključni su elementi energetski učinkovitog sustava grijanja. Regulacija temperature po pojedinim prostorijama također je jako važna, jer potrebe za grijanjem snažno variraju od prostorije do prostorije. Centralna regulacija dovodi do pregrijavanja u nekim prostorijama što za posljedicu ima dodatnu potrošnju energije. Iz tog razloga naši istraživači preporučuju upotrebu niskotemperaturnih sustava grijanja i ogrjevna tijela koja brzo reagiraju i mogu se regulirati po pojedinoj prostoriji. Tako također možemo zaključiti da je podno grijanje u usporedbi s rezultatima dobivenim mjerenjem radijatorskog grijanja, manje djelotvorno i manje energetski učinkovito. Ustvari, ukupni zaključak našeg istraživanja je da su radijatori oko 15% učinkovitiji u jednoetažnim kućama i do 10% u višekatnim zgradama. 66 ZNAČAJAN DOKAZ | 4 Dijagram 4.3 Sunčani danu u ožujku povećat će oscilacije temperature u prostoriji Solarno zračenje Vanjska temperatura 2000 1800 8 1600 6 1400 4 1200 -2 1000 0 1824 -2 1848 800 1872 600 -4 400 -6 200 -8 0 Vrijeme, sati Vrijednost Solarno zračenje W/m2 10 o Vanjska temperatura C 12 Direktan snop zračenja Difuzno zračenje 1.0 0.9 0.8 0.7 0.6 0.5 0.4 0.3 0.2 0.1 0.0 16 18 20 22 Vanjski toplinski dobici Unutarnji toplinski dobici po danu 17.-18. ožujak - podaci o vremenu Unutarnji toplinski dobici Unutarnji toplinski dobici Rezultirajuće temperature zraka 67 Prof. dr. Christer Harrysson, Construction and Energy Ltd, Sveučilište Falkenberg i Örebro Primarni cilj mojeg istraživanja bio je povisiti razinu znanja o različitim rješenjima za grijanje. Konkretno, napravljena je usporedba sustava podnog grijanja i radijatorskog sustava. Projekt koji je pokrenuo AB Kristianstadsbyggen and Peab, financirao je DESS (Delegation for Energy Supply in Southern Sweden) i SBUF (Development Fund of the Swedish Construction Industry). Razlike u životnim navikama između tehnički identičnih obiteljskih kuća, kao posljedicu mogu imati varijacije u ukupnoj potrošnji energije kroz potrošnju struje, potrošne tople vode i sustava grijanja u iznosu do 10,000 kWh godišnje. Postoji mnogo različitih tehničkih rješenja, npr. kombinacija izolacije, brtvi, sustava grijanja i ventilacije. Čak i izbor tehničkog rješenja može rezultirati značajnim razlikama u potrošnji energije, te razlikama u unutarnjoj klimi. U Švedskom nacionalnom odboru za stanovanje, gradnju i planiranje proveli su studiju na deset područja s kućama u nizu, grijanih električnom energijom, gdje je pregledano 330 jednostavnih obiteljskih kuća, s različitim tehničkim rješenjima, individualnim mjerenjem potrošnje električne energije i vode. Studija je pronašla razlike u ukupnoj potrošnji energije od približno 30% s obzirom na različita tehnička rješenja. Podaci iz Statistike Švedske, između ostalih (uključujući 68 ZNAČAJAN DOKAZ | 4 Nacionalni odbor za stanovanje, gradnju i planiranje), pokazuju da ukupna potrošnja energije za kućanstva, potrošnu toplu vodu i sustave grijanja, kod novih malih obiteljskih kuća može doseći i 130 kWh/ m2 godišnje. Studija Nacionalnog odbora za stanovanje, gradnju i planiranje također pokazuje da za male kuće u nizu postoje energetski učinkovita tehnička rješenja, koja traže samo 90-100 kWh/m2 godišnje, dok istovremeno osiguravaju ugodnu unutrašnju klimu. To je najniža razina koja se trenutno smatra tehnički i ekonomski održivom. Raspored i lokacija sustava distribucije grijanja može bitno utjecati na potrošnju energije. Zagrijavanje vode s radijatorima je isproban sustav distribucije grijanja, koji ujedno dozvoljava korištenje drugih izvora energije osim električne. Kod uporabe podnog grijanja, trebalo bi omogućiti djelotvornije korištenje izvora energije niže kvalitete (npr. niskoenergetskih sustava), korištenjem nižih temperatura medija za prijenos topline. U prošlih nekoliko godina razvila se žestoka rasprava o tome da li najveći nivo udobnosti uz najveću isplativost i energetsku učinkovitost, nude radijatori ili podno grijanje. 69 Studija Studija je obuhvatila stanovnike šest blokova u Kristianstadsbyggenu, što je ukupno 130 stanova s različitim tehničkim rješenjima. U svakom bloku nalazi se između 12 i 62 stana. Pojedinačni stanovi unutar blokova su uglavnom jednoetažni, izgrađeni na temeljnim pločama s podnom izolacijom. Od šest područja, četiri imaju podno grijanje, a dva radijatorske sustave. Stanovi imaju otsisnu ili dobavno/otsisnu ventilaciju. Područja su međusobno uspoređena na temelju prikupljenih podataka, pisane dokumentacije i izračuna. Mjerena potrošnja energije i potrošne tople vode usklađene su prema godišnjim vrijednostima, stambenoj podnoj površini, izolacijskim standardima, otsisnoj ventilaciji, povratu topline (ako postoji), temperaturi unutar prostorija, potrošnji vode, gubicima distribucije i regulacije, smještaju električnog kotla/regulacijske jedinice, pojedinačnom ili grupnom mjerenju, gubicima odvoda, grijanju pomoćnih zgrada (ako postoje), i vlastitoj električnoj energiji. Kao sažetak, u danim uvjetima, područja 3-6 s podnim grijanjem imaju u prosjeku 15-25% višu potrošnju energije (ne računajući vlastitu električnu energiju) u usporedbi sa srednjom vrijednosti za područja 1 i 2, koja imaju radijatorske sustave. 70 71 71 POGLAVLJE 5 ODABIR OGRJEVNOG TIJELA • Ogrjevna tijela > Izvor energije, izvor topline i ogrjevno tijelo igraju vitalnu ulogu. Ali u obzir uvijek treba uzeti i krajnjeg korisnika, te funkciju njegovog životnog ili radnog prostora • Samo radijatori nude potpunu fleksibilnost koja nam je potrebna, ako shvaćamo da su naši domovi i uredi nešto više od praznih kutija. 72 ODABIR OGRJEVNOG TIJELA | 5 Kada se raspravlja o sustavima grijanja, važno je vidjeti cjelovitu sliku. Naravno, izvor energije, izvor topline i ogrjevna tijela igraju vitalnu ulogu. Ali uvijek mora biti uzet u obzir krajnji korisnik i funkcija njegovog životnog ili radnog prostora. Ogrjevna tijela Možemo doći u iskušenje da zgradu promatramo kao jednu jedinicu; praznu kutiju koja treba grijanje. Ipak, unutar te jedinice uvijek postoji čitav niz manjih jedinica; različitih ureda unutar poslovne zgrade; brojnih soba unutar kuće. Uredi će se koristiti samo 8 sati dnevno, dok se dnevne sobe koriste samo određeni vremenski period, a spavaće sobe samo noću. Svaka od njih ima drugačije zahtjeve i potrebe za toplinom, i tako kroz cijeli objekt. Izvor energije, izvor topline i ogrjevna tijela igraju vitalnu ulogu. Ali uvijek mora biti uzet u obzir krajnji korisnik i funkcija njegovog životnog ili radnog prostora. Kada dalje razmotrimo funkciju tih prostora, spoznajemo da se njihova funkcija s vremenom može promijeniti. U obiteljskoj kući s djecom, npr. kako djeca rastu i kreću u školu, potreba za grijanjem kuće tijekom školskih sati se smanjuje. Kako dalje rastu, odlaze iz škole i počinju raditi, nakon čega će možda odseliti i osnovati vlastiti dom. 73 HDC 5 Kontrolnu listu možete pogledati na www.radson.com/re/clever i isprobati, imajući na umu Vaš vlastiti dom. Možda ćete ustanoviti da treba uzeti u obzir više toga nego što ste mislili. 4 HDC kontrolna lista 2 1 9 3 heat demand checklist 74 ODABIR OGRJEVNOG TIJELA | 5 Neki uobičajeni sustavi grijanja i ventilacije Sustav centralnog grijanja s temperaturom polaznog voda od najviše 55°C prema projektnim vremenskim uvjetima. Isijavanje topline po prostorijama odvija se putem zračenja i prirodne konvekcije preko radijatora i konvektora. Oni omogućuju energetski visokoučinkovitu i ugodnu opskrbu toplinom u niskoenergetskim zgradama. Niskotemperaturni radijatorski sustav 45/35 Sustav centralnog grijanja s temperaturom polaznog voda u pravilu ispod 45°C prema projektnim uvjetima. Najčešći ugrađeni sustav grijanja je podno grijanje koje koristi podne površine za isijavanje topline. Isijavanje topline po prostorijama odvija se putem zračenja i prirodne konvekcije. Prikladan je za zgrade s većom potrebom za toplinom i većim termičkim masama. Osobito je ugodan u kupaonicama (ilustracija 5.3), te je koristan u hodnicima blizu vanjskih vrata, kao pomoć pri sušenju vlage koja se unosi za kišnog vremena. Niža energetska učinkovitost od niskotemperaturnog radijatorskog grijanja. Ugrađeni sustavi grijanja 35/28 Sustav sa zračnim grijanjem u kombinaciji s mehaničkom dobavnom i odsisnom ventilacijom, najčešće opremljen s rekuperatorom topline. U pravilu se ulaznom temperaturom upravlja pomoću srednje temperature prostorije. Ventilacijsko zračno grijanje 75 To uzrokuje oscilacije temperature i probleme u zadržavanju ugodne temperature po pojedinim prostorijama. S ovim ogrjevnim tijelima, uobičajeni problem je i raslojavanje zraka, pa je za postizanje željene energetske učinkovitosti, potrebno da ovojnica zgrade bude zrakonepropusna i pravilno izolirana. Za slučajeve u kojima je potreban veći toplinski učin, na raspolaganju su uređaji s ventilatorom. Ogrjevna tijela u pravilu uključuju radijatore opremljene s puhalima i ventilokonvektorima - kao npr. konvektori s ventilatorom i dobavom zraka, koji se često koriste za grijanje i hlađenje. Ventilacijski radijator je u pravilu niskotemperaturni radijator s uređajem za ubacivanje zraka izvana. Zadovoljavajuće rješenje za ubacivanje zraka bez propuha uz uporabu mehaničkog otsisnog ventilacijskog sustava. Samo radijatori nude potpunu fleksibilnost koja nam je potrebna, ako shvaćamo da su naši domovi i uredi nešto više od praznih kutija 76 Samo prilagodljiv sustav ogrjevnih tijela može se bez napora prilagođavati promijenjivim uvjetima u suvremenim životnim i radnim prostorima. To je sustav ogrjevnih tijela koje je moguće neovisno regulirati, te tako prilagoditi namjeni i potrebama za toplinom svake pojedine prostorije. Ukratko, samo radijatori nude potpunu fleksibilnost koja nam je potrebna, ako shvaćamo da su naši domovi i uredi nešto više od praznih kutija. ODABIR OGRJEVNOG TIJELA | 5 Ilustracija 5.3 Podno grijanje može kupaonicu učiniti još udobnijom, osobito u kombinaciji s kupaonskim radijatorima. 77 Elo Dhaene, Komercijalni direktor, Purmo Radson 78 INTERVJU S ELOM DHAENEOM | D RADIJATORI IGRAJU KLJUČNU ULOGU Uzimajući u obzir sve činjenice, možemo zaključiti da niskotemperaturni radijatori imaju ključnu ulogu kako danas, tako i u budućnosti. Ta budućnost već je počela uvođenjem visokoučinskih izvora topline kao što su kondenzacijski kotlovi i dizalice topline; izvori koji niskotemperaturne radijatore čine još učinkovitijima, jer izuzetno brzo i efikasno odgovaraju na potrebe za toplinom i korisne toplinske dobitke. Vjerujem da su radijatori jedina prava alternativa za stvaranje potvrđeno energetski učinkovitih rješenja za grijanje, sa svim prednostima koje trebaju i traže graditelji, projektanti i instalateri. 79 Današnji projekti za visoku učinkovitost, u suvremenim novim i dobro renoviranim starijim zgradama, koriste napredne materijale, podliježu strogim propisima i podižu standarde još više u smislu ukupne učinkovitosti. Ali za postizanje komfornosti takvih zgrada, nije potrebna samo učinkovitost, nego i udobnost. U tvrtki Radson razvijamo inteligentna rješenja za grijanje, kako bi zadovoljili buduće standarde, smanjili ovisnost o ograničenim izvorima energije, smanjili emisiju štetnih plinova i, naravno, smanjili ukupne troškove. Nasuprot uvriježenom mišljenju, ovi visokoučinkoviti niskotemperaturni sustavi grijanja daju najbolje rezultate kada se kombiniraju s radijatorima. U ovom vodiču za grijanje, mislim da smo s vama podijelili značajan dokaz kao potporu našoj tvrdnji da je niskotemperaturne radijatore nemoguće ignorirati. Naše ulaganje u istraživanje i razvoj rezultiralo je zaista inteligentnim rješenjima i proizvodima za grijanje. Svi znanstvenici ističu da su naši radijatori, u gotovo svim slučajevima, najučinkovitije ogrjevno tijelo u suvremenom sustavu grijanja. Niskotemperaturni radijatori dokazano su energetski najučinkovitije ogrjevno tijelo u niskoenergetskim zgradama. Neovisno o tome gdje je zgrada smještena i u kakvim vanjskim uvjetima; radijatori osiguravaju ne samo najviše stope energetske učinkovitosti, nego također omogućuju i najvišu razinu udobnosti. Znanost je dokazala i potvrdila fizikalnu činjenicu da je upotreba niskotemperaturnih radijatora zaista energetski učinkovitija od podnog grijanja. • Oko 15% veća učinkovitost u jednoetažnim kućama • Do 10% veća učinkovitost u višekatnicama 80 INTERVJU S ELOM DHAENEOM | D Glavni razlog za nižu energetsku učinkovitost podnog grijanja su neočekivani gubici topline, kako prema tlu (uzrokovani tzv. fenomenom “provođenja topline prema dolje”), tako i prema vanjskim površinama (uzrokovani zračenjem topline). Također se čini da termička masa sustava podnog grijanja ometa njegovu mogućnost za korištenje toplinskih dobitaka, što uzrokuje neugodne oscilacije u temperaturi prostorije. To potiče ljude da mijenjaju postavke temperature u prostoriji. Naše opsežno istraživanje i testiranja pokazali su da su zgrade s podnim grijanjem osjetljivije na ponašanje krajnjeg korisnika. U svakodnevnoj praksi ustanovili smo da to vodi do produžavanja perioda grijanja i povećavanja temperature u prostoriji. Propusti u gradnji, kao npr. hladni mostovi između poda i vanjskih zidova, također doprinose znatnim razlikama u potrošnji energije. Dok mi tvrdimo da naši radijatori na energiji mogu uštediti do 15%, istraživanje profesora Harrysona pokazuje da su moguće čak i znatno veće uštede! Izmjerene razlike u suvremenim švedskim kućama pokazuju da je na energiji moguće uštediti čak do 25%! 81 POGLAVLJE 6 KORISTI ZA KRAJNJEG KORISNIKA • Veća učinkovitost sa nižim temperaturama vode • Prikladnost za sve klimatske uvjete • Niži troškovi za energiju • Veća udobnost • Kompatibilnost s podnim grijanjem • Bolja kontrola klime u prostoriji • Pripremljenost za obnovljive izvore energije • 100% reciklirajući • Zdravi životni uvjeti 82 KORISTI ZA KRAJNJEG KORISNIKA | 6 Bez obzira da li radite na projektu novogradnje ili na obnovi zgrade, troškovi renoviranja kod radijatora su niži neko kod drugih ogrjevnih tijela. Kod novogradnje oni su atraktivan, isplativ i učinkovit dodatak, te su izuzetno prikladni kod renoviranja, budući da se mogu brzo i lako uklopiti u postojeće sustave. S malo truda, bez nereda, remećenja, bez potrebe za građevinskim radovima i uz niske troškove, radijatori se pri renoviranju mogu spojiti na cijevni sustav i izbalansirati u roku nekoliko sati. Obnavljanje i novogradnja Jednom kada su postavljeni, bilo u novogradnji ili pri renoviranju, kod radijatora praktički nema održavanja, jer nema pokretnih dijelova, pa time ni habanja. Radson radijatori imaju vijek trajanja duži od 25 godina uz vrhunska svojstva i postojanost. I, naravno, oni su 100% reciklirajući, što ih čini izuzetno ekološki prihvatljivima. 83 Veća učinkovitost sa nižim temperaturama vode Niskotemperaturno radijatorsko grijanje grije prostorije jednako učinkovito kao i grijanje s tradicionalnim radijatorima. Prednosti su ipak jasne; viša ugodnost unutar prostorija uz povećanu energetsku učinkovitost, veća učinkovitost proizvodnje topline i smanjeni gubici unutar sustava. Prikladnost za sve klimatske uvjete Gdje god u svijetu se nalazili, možete koristiti radijatore u niskotemperaturnim sustavima grijanja. Bez obzira kako se kreću vremenski uvjeti ili koliko nisko temperature padaju, pravilno izolirana kuća može se pomoću radijatora uvijek zagrijati na ugodnu temperaturu. Niži troškovi za energiju Radijatori za niskotemperaturne sustave grijanja koriste manje energije za efikasan rad. Suvremena obiteljska kuća ili poslovna zgrada može biti grijana na ugodnih 20°C pomoću radijatora s projektnom temperaturom od 45/35°C. Tradicionalni sustavi grijanja zagrijavaju vodu do 75°C za postizanje iste temperature u prostoriji, koristeći više energije za isti rezultat, ali uz veći trošak. Veća udobnost Pomoću jedinstvene kombinacije provođenja i zračenja topline, niskotemperaturni radijator osigurava stalnu ugodnu temperaturu. Nema neugodnih propuha, nema osjećaja “zagušljivosti” ili “suhoće”. 84 KORISTI ZA KRAJNJEG KORISNIKA | 6 Kompatibilnost s podnim grijanjem U kombinaciji s niskotemperaturnim radijatorima, podno grijanje postiže optimalnu razinu učinkovitosti i udobnosti. Bolja kontrola klime u prostoriji Radijatori brzo reagiraju na signal o potrebnoj temperaturi koji dobivaju od termostata i raspodjeljuju toplinu brzo, tiho i ujednačeno. Unutar nekoliko minuta, temperatura je na željenom nivou, kroz cijelu prostoriju, od stropa do poda. Pripremljenost za obnovljive izvore energije Niskotemperaturni radijatori napravljeni su da bi isporučili vrhunsku izvedbu, bez obzira koji izvor energije zagrijava sustav. Cijena i dostupnost specifičnog tipa energije, kao što su fosilna goriva, neće utjecati na učinkovitost radijatora. Ako postoji želja da se koristi drugi izvor energije, uključujući obnovljive izvore, potrebno je samo prilagoditi ili zamijeniti kotao. 100% reciklirajući Radijatori su posebno proizvedeni tako da se svi dijelovi mogu razdvojiti na kraju vijeka trajanja radijatora. Svi metalni dijelovi, prvenstveno čelični, prikladni su za recikliranje i ponovnu uporabu - i stvarno dovoljno vrijedni da bi ih se isplatilo reciklirati. Zdravi životni uvjeti Niskotemperaturni radijatori su sigurni. Nema spaljivanja prašine iz zraka u prostoriji, nema odstupanja u ravnoteži ionizacije zraka, nema neugodnih mirisa. Također, pri dodiru s radijatorom koji radi na niskim temperaturama, nema ni rizika od opekotina. 85 INTELIGENTNA RJEŠENJA ZA GRIJANJE 86 Ovaj dokument je izrađen s posebnom pažnjom. Niti jedan dio ovog dokumenta nije proizveden bez pisane suglasnosti tvrtke Rettig ICC. Rettig ICC se ne smatra odgovornim za netočnosti ili posljedice nastale uporabom ili zlouporabom ovdje navedenih informacija. DM023030150602 - 02/2012 Rettig Belgium NV Vogelsancklaan 250, B-3520 Zonhoven Tel. +32 (0) 11 81 31 41 Fax +32 (0) 11 81 73 78 info@radson.com www.radson.com
© Copyright 2024 Paperzz