obrtnikdimnjaèar ISSN1846-5161 besplatni primjerak broj 5 listopad 2008 godina II èasopis za dimnjaèarsku struku elimo vas informirati Gostkolumnist Definiratiuvjete i potrebna znanja str. 2 UtemeljenaHSUSD Postaniteèlanom udruge! str. 3 Dogaðanja u Pozivam op str. 8 i- o osv je nagradu! Antoni Gaudi y Cornet roðen je u gradu Reusu, u blizini Tarragone, u Kataloniji. Otac mu je bio kotlar, a to je prodonjelo uspjehu njegova sina u kreiranju metalnih predmeta. Gaudi se smatrao Kataloncem a ne Španjolcem što je jedan od razloga što su mu skoro sva djela u Barceloni. Iako Gaudija najèešæe spominjemo u kontekstu graðenja crkve posveæenoj Svetoj Obitelji (Sagrada Familia), koja je postala simbol njegova revnog, asketskog katolicizma, koji je bio izraen u starijoj dobi, na desnoj fotografiji moete vidjeti kakve je dimnjake volio projektirati. Od 1914. na dalje Gaudi sve svoje napore usmjerava na gradnju crkve Sagrada Familia.Njegovo ponašanje postaje sve ekscentriènije, ivi sam u radionici i tek povremeno izlazi sa kapom u ruci, moleæi za priloge kako bi se gradnja crkve nastavila.Ta graðevina postaje njegova opsesija. I tako jednog dana izlazeæi iz svoje radionice na veèernju molitvu, srušio ga je tramvaj. Nitko ga nije prepoznao, buduæi da je kao i obièno bio obuèen u pahobanu, otrcanu odjeæu, tako da je nakon nekog vremena primljen u lokalnu bolnicu na odjel za prosjake. Umire dva dana kasnije u 74 godini. I danas, 86 godina nakon njegove smrti “Sagrada Familia” još nije dovršena , iako rad i dalje napreduje...< dje l iranju èasopisa DI M Danas je nemoguæe posjetiti Barcelonu, a ne doivjeti Gaudijeva djela. Antoni Gaudi 1852-1926 atelje da su kre Dimnjacikaoumjetnost-AntoniGaudi è it ane v to u ju Dimdozna(je) oš Susretdimnjaèara 2008. str. 6 obrtnikdimnjaèar Editorial Zamislite situaciju: uselite u novi stan. Od susjedne kuæe, i pogleda u njihov dnevni boravak, dijeli Vas veliko drvo. Prekrasno, i baš, eto, praktièno. No, drvo je u dvorištu susjeda, i on jednog dana odluèi odrezati upravo one grane koje su Vam predstavljale divnu vizualnu zaštitu. Golemo je drvo i dalje tamo, a Vi od njega nemate ama baš nikakve koristi. Dapaèe, ujesen potiho psujete èisteæi lišæe, ali zbog dobrosusjedskih odnosa srdaèno domahujete blago pognutih bolnih leða. I tog trenutka shvatite da bi bilo najbolje posaditi svoje vlastito drvo, da, upravo æete to uèiniti, veæ u ponedjeljak æete skoknuti do rasadnika. No, ljudski je mozak nedokuèiva sprava, i poèinje Vam nametati daljnja razmišlja- nja. Kao prvo, drvo æe tek za dvadesetak godina dosegnuti ovu visinu, pa tko æe to doèekati, kakve koristi od krljavog stabalca koje moram paziti i zalijevati, a niti hlada niti zaštite. I tako proðe godina, pa dvije… i u nekom trenutku naiðete na mudru izreku koja kae kako je najbolje vrijeme za sadnju drveæa bio dan prije dvadeset godina. Što ujedno znaèi da æe za dvadeset godina upravo današnji dan biti optimalan za sadnju. A Vi ste ga propustili. A i prošle su veæ dvije godine! I sada je trenutak da, nakon ovog podugaèkog uvoda, povuèem paralelu s europskim zakonima i iskustvom. Zasigurno i neupitno morat æemo pravnu regulativu uskladiti s europskim pravnim naslijeðem. No, nametnuta nam je ujedno i jedinstvena prilika da postavimo specifiène osnove na kojima æe dimnjaèarska struka napredovati i ostvariti znaèajan ugled i utjecaj. Otvoreno pitanje glasi: moemo li mi meðusobno uskladiti viziju i koncept njenog ostvarenja, jesmo li dovoljno mudri i sposobni da u Europu uðemo spremni? Pod „spremni“ mislim: dovoljno sloni i snani da u potpunosti iskoristimo neupitno golemo iskustvo koje je, primjerice, njemaèku dimnjaèarsku struku postavila na sam vrh zakonodavnog utjecaja! Bez sumnje postoji znanje, bez sumnje postoji elja. No, postoji li dovoljno visoka svijest o nunosti èvrste suradnje, o nunosti hitnog meðusobnog usklaðenja ciljeva i vizije? Dovoljno visoka da spoji sve skupine i pojedince u jedinstvenu struènu cjelinu, koja æe ubrzo postati neraskidiva jezgra s jasno postavljenim ciljevima i interesima? Naš odgovor iz Junkersa, koji potièe svaku inicijativu napretka, a posebice onu visokostruènu, temeljenu na europskim iskustvima, uvijek æe biti: DA.< Gostkolumnist piše: mr.sc.ZdenkoMecznerdipl.ing.stroj. Hrvatska struèna udruga za sanaciju dimnjaka (HSUSD) Definiratiuvjeteipotrebnaznanja Gradski ured za prostorno ureðenje, zaštitu okoliša, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet Gradski komunalni redar za dimnjaèarske poslove - grad Zagreb Prigodom utemeljenja Hrvatske struène udruge za sanacije dimnjaka sudjelovale su mnoge osobe i institucije, bez èije nesebiène i iskrene pomoæi ne bi mogli ostvariti takav projekt. Stoga se najtoplije zahvaljujemo prof.dr.sc. Mladenu Franzu, dipl.ing.stroj. na usmjeravanju i nadzoru ispravnosti puta, doc.dr. sc. Gojku Mariæu, dipl.ing.stroj. na bezrezervnoj potpori te Plinskoj tehnici poduzeæa Robert Bosch d.o.o. Zagreb, Hrvatska, na sponzorstvu naših aktivnosti. Zahvaljujemo i ostalim znanstvenim i struènim suradnicima koji su dali snagu i znaèaj projektu, koje æemo spomenuti u daljnjem tekstu. Izazov - sanacija dimnjaka uvlaèenjem èeliènih cijevi Poznato je da za sanaciju dimnjaka grada Zagreba postoje brojni razlozi. Zbog neispravnih dimnjaka svake godine u gradu Zagrebu prosjeèno je po pet smrtnih sluèajeva (2007. godine šest trovanja ugljiènim monoksidom sa smrtnom posljedicom i pet teških trovanja bez smrtne posljedice) i stotinjak poara. Neispravne dimnjake moguæe je srušiti i na njihovom mjestu izgraditi nove, a moguæe je i s vanjske strane zgrade postaviti ispravan montani dimnjak ili sanirati postojeæi. Buduæi da su prve dvije moguænosti najèešæe teško izvedive zbog praktiènih, ali i financijskih razloga - kao moguænost upotrebe ispravnog dimnjaka nameæe se samo izvedba sanacije uvlaèenjem cijevi kod postojeæeg, funkcionalno i sigurnosno neispravnog dimnjaka. Posebno je zanimljivo, i prema našim spoznajama do sada neobraðivano, izvoðenje sanacije uvlaèenjem èeliènih cijevi. Na našem trištu se pojavljuju razlièiti èelièni limovi, razlièitih sastava i razlièitih debljina stjenke. Postoje dokazi o provedenim sanacijama dimnjaka, koji su funkcionalno jednako neispravni kao i prije sanacije, pa i o poarima tek saniranih dimnjaka. “Osnovni zadaci dimovodne instalacije su nesmetano odvoðenje dimnih plinova u atmosferu, osiguravanje optimalnog pogona loišta pri svakom optereæenju te osiguranje minimalnog oneèišæenja okoliša.” 2 Nakon temeljite analize uvjeta rada dimnjaka, ispitali smo sastave materijala kod saniranih dimnjaka, usporedili svjetske norme sa zagrebaèkim iskustvom, a kod neispravno saniranih dimnjaka utvrdili razloge neispravnosti. Napokon smo definirati potrebu osnivanja Hrvatske struène udruge za sanacije dimnjaka, kroz koju bi: definirali uvjete i znanja potrebna za saniranje dimnjaka u pogledu izbora materijala, tehnologije izgaranja i odvoðenja produkata izgaranja od mjesta nastanka do izlaska u atmosferu, kvalitetu i sastav dimnog plina u atmosferi s aspektom zaštite okoliša i oèuvanja zdravlja graðana Republike Hrvatske, montae saniranih dimnjaka s posebnim osvrtom na tribokoroziju i mehanièko odvajanje i sastavljanje inox elemenata te nadzora nad provedenim sanacijama. Temeljem rezultata ispitivanih sanacija dimnjaka bit æe potrebno izvesti zakljuèke o uzrocima i primjeni registriranog ponašanja te posljedicama vanim za primjenu odabranih materijala u uvjetima djelovanja dimnih plinova. Iskustva Njemaèke preuzela Europska unija Ponajprije, naglasak je na novom zamjenskom materijalu od nehrðajuæeg austenitnog èelika, a vrlo ozbiljno se raspravlja i o upotrebi ostali vrsta nehrðajuæih èelika prikladnih za odvoðenje dimnih plinova. U ovom trenutku najèešæe upotrebljavani materijali su èelik AISI 316 L (DIN 1.4404) za unutrašnji plašt i AISI 304 BA (DIN 1.4301) za vanjski plašt dimovodne cijevi koja se uvlaèi u postojeæi stari klasièni dotrajali dimnjak od cigle i to tako da preuzme ulogu odvoðenja dimnih plinova od loišta u atmosferu. Ne smijemo zaboraviti niti polimerne materijale koji su se zapoèeli upotrebljavati za sanaciju dimnjaka u Maðarskoj, Finskoj, Belgiji i u nekim drugim zemljama Europske unije, a o kojima je u ovom trenutku u Hrvatskoj vrlo malo informacija. Postojeæu praksu sanacija dimnjaka uvlaèenjem cijevi iz legiranog austenitnog èelika zapoèela je Njemaèka prije dvadesetak godina. Iskustva s takvom sanacijom prenijeli su u DIN norme, koje je Europska unija prihvatila prije tri godine. Uvrstila ih je u Europske norme i to tako da je zadrala brojèane oznake, a promijenila slova. Tako je, primjerice njemaèka norma DIN 1443 postala Europska norma EN 1443, DIN 18160- EN 18160… Nemamo informacija da je sanacija dimnjaka uvlaèenjem èeliènih cijevi zapoèela izvan Europske unije, tako da se naša dosadašnja iskustva i spoznaje temelje na onima iz Europske unije. Stoga æe nam biti iznimno korisno ako nam se javi neki èitatelj s informacijama o takvim sanacijama izvan Europske unije, što bi bila dodatna potvrda opravdanosti upotrebe èeliènih cijevi za sanaciju dotrajalih dimnjaka, za èiju su izgradnju korišteni klasièni materijali poput cigle, betona, šljakobetona ili dotrajalog šamota. Dimnjaèarska sluba nije organizirana nigdje tako uspješno kao u Njemaèkoj, a uspješnost se mjeri prema broju trovanja, eksplozija i poara prouzroèenih neispravnošæu dimnjaka, kao i njihovom starošæu i dotrajalošæu. Zbog nepoznavanja projektiranja sa èeliènim cijevima nametnula se potreba istraivanja tog segmenta strojarstva, odnosno materijala u strojarstvu, kako bi razjasnili i demistificirali sanaciju dimnjaka uvlaèenjem èeliènim cijevima. Sanacija je vrlo uspješna i iznimno jeftina, a potpuno je cjenovno usporediva s promjenom ispušne cijevi na automobilu srednje klase. Tim više je i ekonomski opravdano utemeljenje takve Udruge za sanaciju dimnjaka, a ne samo tehnološki. Iskustva iz Zagreba svjedoèe o loše saniranim dimnjacima, gdje je primijeæeno da je sanacija dimnjaka zapoèela i zbog elje pojedinaca za brzom zaradom. Svjedoci smo saniranih dimnjaka koji su neprihvatljivi, ali su i tako loše sanirani bolji i manje opasni od postojeæih neispravnih. Na podruèju Zagreba nekoliko stotina sanacija dimnjaka, ali bez i jednog izraðenog projekta (?!) Ako je dimnjak ispravno saniran, njegova upotrebljivost se produljuje za minimalno 20 godina. Naime, prve sanacije prema današnjim pravilima izvedene su prije dvadesetak godina, a za sada se ne pokazuju nikakve prepreke da se to razdoblje višestruko produlji. Odabirom materijala bitno utjeèemo na tehnièka obiljeja konstrukcije, kao i na njene troškove izrade i odravanja, odnosno na ukupnu konkurentnost proizvoda. Izbor materijala je usko povezan s projektiranjem i konstruiranjem dijelova i izborom i razradom postupaka proizvodnje i montae. Kljuène odluke o materijalu u pravilu donose konstruktori, premda se problem zamjene materijala moe pojaviti i u upotrebi proizvoda. Najvaniji i temeljni zahtjev vezan je uz funkcioniranje cijele konstrukcije. Eksploatabilnost nam govori o ponašanju materijala u upotrebi. Pri tomu treba voditi raèuna o: a) odravanju definiranih dimenzija i oblika konstrukcije - bitna su mehanièka svojstva materijala; b) odravanju cjelovitosti konstrukcije otpornost na lom za koju su bitna mehanièka svojstva materijala; c) sprjeèavanju ošteæenja površine zbog trošenja, korozije i sliènih procesa dotrajavanja; d) zadravanju ostalih fizikalnih svojstava bitnih za odravanje funkcije proizvoda u vremenu njegove upotrebe. Upravo se kod neispravnih dimnjaka pojavio problem zamjene materijal. Meðutim. umjesto konstruktora kljuène odluke o zamjeni materijala i sanaciji dimnjaka dono- se upravo dimnjaèari, koji su se zatekli pred problemom neispravnog dimnjaka, a nisu dobili uputu niti odgovarajuæu struènu potporu konstruktora o naèinu rješenja problema promjene materijala. Slubeni glasnik br.1/1974. donio je Posebne tehnièke uvjete za projektiranje i izvedbu dimnjaka i dimovodnih prikljuèaka na podruèju grada Zagreba, koji govori da je za dimnjake iz posebnih montanih elemenata potrebno izraditi projekt u mjerilu u kojem su vidljivi svi konstruktivni detalji. Na podruèju grada Zagreba provedeno je nekoliko stotina sanacija dimnjaka, ali bez i jednog izraðenog projekta (?!). Sanaciju dimnjaka treba raditi ne samo kada je postojeæi dimnjak izgubio radna svojstva, veæ i onda kada mijenjamo ureðaj za grijanje sa krutog ili tekuæeg goriva na plin. Kod plinskog dimnjaka je puno tee uskladiti termotehnièke vrijednosti nego kod onog kod kojeg je gorivi ugljikovodik u krutom ili tekuæem stanju. Dimnjak je graðevinska konstrukcija koja predstavlja integralni dio energetskog sustava. Osnovni zadaci dimovodne instalacije su nesmetano odvoðenje dimnih plinova u atmosferu, osiguravanje optimalnog pogona loišta pri svakom optereæenju te osiguranje minimalnog oneèišæenja okoliša. Širenjem plinske mree po naseljima i gradovima, sve više kuæanstava (i ne samo kuæanstava) se zbog komparativnih prednosti plina nad ostalim energentima, odluèuju za grijanje i toplu vodu korištenjem plinskih trošila. U pravilu se takva trošila prikljuèuju na dimnjak bez ikakvih sigurnosnih zahvata na dimnjaku, jer je uvrijeeno mišljenje da je dimnjak ispravan ako je prohodan, a osobito ako je u funkciji èetrdesetak i više godina. Izbjegavanje nepovoljnih sluèajeva kavitacijske erozije Tribologija kao znanstvena disciplina, ukazuje na podjelu sluèajeva trošenja dimovodne stjenke putem erozije kapljevinom i kavitacijom, što kao mehanizam trošenja ukazuje na dva stupnja opasnosti: - jako visoki umor površine i - niska tribokorozija, i to kod relativnog gibanja strujanja i pokazatelja otpornosti na trošenje - dinamièke izdrljivosti površine, koji su doveli do neispravnosti, odnosno do poremeæene ili zaprijeèene moguænosti odvoðenja produkata izgaranja. Prema mišljenju veæine autora, mjera za izbjegavanje nepovoljnih sluèajeva kavitacijske erozije je izbor materijala dovoljne dinamièke izdrljivosti površine i dovoljne korozijske postojanosti. Izgaranje je univerzalni proces u kojem se miješaju zrak i gorivo (ugljikovodici) da bi èasopis za dimnjaèarsku struku dobili toplinsku energiju uz neizbjene produkte izgaranja: ugljik (C), vodik (H), dušik (N) i sumpor (S). Dimnjak izraðen od opeke, a korišten za kruta goriva, unatoè redovitog èišæenje ima na svojim stjenkama naslagu teško skidivih upeèenih, smolastih produkata izgaranja. U vrijeme kada su na dimnjak zidan ciglom bila prikljuèena loišta na kruta goriva, iz sumpornog dioksida i vodene pare, iz plinova izgaranja, nastajale su pare sumporne kiseline, H2O + SO3 → H2 SO4 koje su difuzijom prodirale u zid dimnjaka i u trenutku kada je temperatura zida bila jednaka temperaturi kiselog rošenja te su pare kondenzirale i stvorile sulfatne spojeve. Što je izolacija dimnjaka bila bolja, ta se kondenzacija tee ostvarivala pa su takve boljke izraenije kod slabije izoliranih ili neizoliranih dimnjaka. Dimnjaèari takvu pojavu posebno prepoznaju kod dimnjaka od cigle koji su zidani unutar graðevine, jer je kod njih stanje stjenke dimnjaka uvelike bolje nego kod onih zidanih na vanjskoj strani graðevine. Posljedice prikljuèenja plinskog loišta na upotrebljavani dimnjak od cigle Kada se na upotrebljavani dimnjak od cigle prikljuèi loište na plin, dolazi do naglog sniavanja ulazne temperature dima. Kod krutih ugljikovodika te su temperature bile od 200 ºC do 400 ºC , dok su kod plina te temperature preteito manje od 120 ºC pa je prva posljedica znaèajni porast sadraja vodene pare u produktima izgaranja. Posljedica navedene reakcije je otpadanje i ljuštenje smole sa stjenke dimnjaka uslijed lomljenja veze sa podlogom, a kasnije difuzijom vodene pare - jednako kao i kod difuzije kiselih para - dolazi do kondenzacije u zidu dimnjaka. U funkcionalnom smislu, raspadanjem sulfatnog spoja dolazi do poveæanja hrapavosti stjenke dimnjaka, nepovratnog poveæanja poroznosti, a kao poseban problem je otpadanje komada cigle u dimnjak, što uzrokuje zaèepljenje dimnjaka, zbog èega dolazi do povrata ugljiènog monoksida te u konaènici do trovanja sa smrtnom posljedicom. Zbog spomenutih razloga, na takve dimnjake ne bi se smjelo prikljuèiti plinsko trošilo, veæ bi se trebalo dimnjak sanirati uvlaèenjem cijevi u otvor dimnjaka. Materijali koji mogu zadovoljiti traena svojstva su: staklo, keramika, šamot i legirani èelik. U praksi se kod uvlaèenja cijevi u postojeæi dimnjak zbog debljine stjenke šamot, staklo i keramika upotrebljavaju rijetko, a najviše se primjenjuje legirani èelik koji zadovoljava traene uvjete veæ kod 0,5 mm. Opasnosti od ugljiènog monoksida Dimnjak se mora, doista mora sanirati ako se pojavi moguænost trovanja (povrat ugljiènog monoksida u prostoriju ), eksplozije, poara ili kada je narušena statika dimnjaka pa se postoji moguænost urušavanja dimovoda. Sljedeæom tablicom prikazana je klasifikacija opasnosti od ugljiènog monoksida (CO). ppm % CO u zraku 0 do 1 0,0001 9 0,0009 25 0,0025 50 0,005 200 0,02 400 0,04 800 0,08 1600 0,16 3200 0,32 6400 0,64 12800 1,28 Vrijeme udisanja i razvijanja simptoma otrovanja normalna koncentracija u okolnom zraku maksimalna dopuštena koncentracija kratkog intervala u mjestima namijenjenims za ivot maksimalna izloenost radnoj okolini maksimalna dopuštena izloenost u radnoj okolini laka glavobolja, umor, vrtoglavica i muènina ozbiljna glavobolja ostali pojaèani simptomi - nakon tri sata opasno za ivot vrtoglavica, muènina i grè - nesvjestica u roku od dva sata; smrt izmeðu dva do tri sata glavobolja, vrtoglavica i muènina - smrt u roku jedan do dva sata glavobolja, vrtoglavica i muènina -smrt u roku do jedan sat glavobolja, vrtoglavica i muènina - smrt u roku 25 do 30 minuta smrt u roku jedna do tri 3 minute Tablica 1. Klasifikacija razine opasnosti od ugljiènog monoksida (CO) Ugljièni monoksid nastaje kod nepotpunog izgorijevanja tvari u kojoj je ugljik. Kod otrovanja plinovima, CO je najèešæi uzrok smrti. CO je plin bez boje okusa i mirisa i upravo ta njegova obiljeja su najopasnija, jer ga ne moemo prepoznati. Malo je lakši od zraka, a u organizam ulazi disanjem te se u arterijskoj krvi vee na hemoglobin. Ima otprilike 250 puta veæi afinitet za vezanje na hemoglobin nego kisik. Baš zbog toga se na hemoglobin vee brzo i veæ u vrlo niskim koncentracijama nastaje tzv. karboksihemoglobin (HbCO). Buduæi da moe prenositi kisik, zbog toga se u krvi smanjuje dio oksihemoglobina (O2-Hb), a na taj naèin i kolièina kisika u arterijskoj veni. Kapacitet krvi za prijenos kisika je manji. HbCO takoðer usporava i disocijaciju kisika iz hemoglobina (po- mak disocijacijske krivulje O2Hb u lijevo kisik tee prelazi iz krvi u tkiva). Oba mehanizma dovode do tkivne hipoksije (anemièni tip hipoksije), CO se vee i na mioglobin i s time nastaje slabost mišiæa (takoðer se pogoršava kontraktilnost miokarda) i smetnje koordinacije. CO se vee i na enzime respiratornog lanca (primjerice, citokromoksidazu) i usporavanje njihovog djelovanja je neposredan uzrok tkivne hipoksije (citotoksièni tip hipoksije). Zbog vezanja na enzime respiratornog lanca, i kisik koji je u tkivima još na raspolaganju ne moe se odgovarajuæe upotrijebiti. Koncentracija HbCO ovisi o koncentraciji CO u udisanom zraku i o vremenu izloenosti. Blago otrovanje izaziva glavobolju, nemoæ, slabost i pospanost. Tea otrovanja uzrokuju smetnje vida, koncentracije i memorije, povraæanje, smetnje svijesti, smetnje srèanog ritma i miokardni infarkt. Pri teškom otrovanju koa i sluznice oboje se ruièasto, nastupi koma, grèevi, edem mozga, zastoj srca i disanja (31). Upozoravajuæe smeðe mrlje po zidovima u podruèju dimnjaka u prostoriji ili na fasadi Pri gorenju, ugljik sagorijeva uz dovoljnu kolièinu kisika u ugljièni dioksid C + O2→ CO2. Ako nema dovoljno kisika za gorenje tada se stvara ugljièni monoksid C+O→ CO, koji je kao što smo veæ naveli otrovan plin. Vodik sagorijeva pri gorenju u vodu H2 +O→ H2O i kao vodena para (gust i bijeli dim) izlazi iz dimnjaka u slobodnu atmosferu. Sumpor sagorijeva pri normalnom gorenju u sumporni dioksid, S + O2→ SO2, ili sumporni trioksid S + O3→ SO3 , ako je u višku zraka koji dotjeèe u loište zastupljen slobodni kisik koji preostaje pri izgaranju goriva. Meðutim, ako je temperatura dima ili unutrašnje površine dimnjaka nia od temperature rosišta, tada se pri kontaktu dima, koji sadri sumporne okside SO2 ili SO#, s kondenziranom vodenom parom stvara u dimnjaku sumporasta kiselina SO2 + H2O H2SO3 ili, pak, sumporna kiselina SO3 + H2O→ H2SO4. Takve kiseline vrlo štetno utjeèu na kalcijev karbonat CaCO3 u vapnenoj buci, u kojoj su zidani svi stari dimnjaci u zgradarstvu, stvarajuæi pri tomu gips CaSO4.2H2O. CaCO3 + H2SO4 + H2O→ CaSO4.2H2O + CO2 Buduæi da gips pri takvoj reakciji poveæava svoj volumen, u rešetkama dimnjaèarskog zida nastaju pukotine kroz koje moe prodirati dim i kondenzat. Najèešæe posljedice te pojave su tragovi dima ili smeðe mrlje po zidovima u podruèju dimnjaka i to u prostoriji ili na fasadi zgrade. Takvi znakovi opominju da dimnjak ne funkcionira dobro, jer se u dimovodnom kanalu kondenzira vodena para iz dima. Neispravni dimnjaci moraju se sanirati, ali graðani ne znaju tko im ih treba sanirati i po kojoj cijeni pa im to najèešæe izvode sami dimnjaèari. To stvara dojam ucjene i sukoba interesa, a èesto je rijeè o prevelikim iznosima u odnosu na cijenu materijala i uloenog vremena. Utemeljen Znanstveno struèni odbor i Izvršni odbor HSUSD-a Moguæa tehnièka rješenja za neispravne dimnjake su: - rušenje postojeæeg dimnjaka i gradnja novog; - postavljanje novog montanog dimnjaka i - upotreba postojeæeg dimnjaka sanacijom. Za sigurnu upotrebu sanirani dimnjak zahtijeva temeljna znanja iz: - kemije (pri izgaranju plina u dimovod dospijevaju dušikovi i sumporni spojevi koji u kombinaciji s vodenom parom tvore sloene agresivne tvari); - tribologije (abrazivni mehanizam trošenja, adhezijski mehanizam trošenja, delaminacijski mehanizam trošenja, trošenje uslijed umora materijala, trošenje uslijed korozije); - energetike; - materijala (najkvalitetniji i najtrajniji materijal je keramika koja je jednako tako namijenjena svim vrstama goriva, nehrðajuæi èelik omoguæuje široku primjenu, ovisno o debljini stjenke, savitljive èeliène cijevi, cijevi iz polimernih materijala ili sam polimerni materijal); - temperaturnih utjecaja; - kinetièke teorije topline; - rastezanja èvrstih tijela; - rastezanja plina; - jednadbe kontinuiteta; - tlaka mirovanja dimnjaka; - gubitka tlaka radi stvaranja brzine; - tlaka otpora uslijed gubitaka trenja sa stjenkama dimnjaka; - postojeæeg podtlaka na uvoðenju dimnih plinova u dimnjak; - potrebnog tlaka dizanja dimnih plinova u dimnjak. Zbog svega toga, prigodom osnivanja Udruge bilo je potrebno utemeljiti Znanstveno struèni odbor i Izvršni odbor koji su spremni i sposobni odgovoriti na te izazove. Stoga s ponosom predstavljam vizionare i pionire takve zahtjevne tematike iznimno vane za ivot i zdravlje ljudi. < Znanstveno struèni odbor: Dr.sc.VESNA ALAR,dipl.ing.kem. Docent FSB Dr.sc.ELJKO ALAR,dipl.ing.stroj. Viši asistent FSB DAVOR BELAS dipl.ing. stroj. MUP RH Centar za kriminalistièka vještaèenja «Ivan Vuèetiæ» Dr.sc.NASTIA DEGIULI,dipl.ing.brod. Docent FSB Dr.sc.TOMISLAV FILETIN,dipl.ing.stroj. Redovni.prof.FSB Dr.sc.MLADEN FRANZ,dipl.ing.stroj. Redovni prof.FSB Dr.sc.ANTUN GALOVIÆ,dipl.ing.stroj. Redovni prof.FSB Dr.sc.KREŠIMIR GRILEC,dipl.ing.stroj. Docent FSB Dr.sc.VINKO IVUŠIÆ,dipl.ing.stroj. Redovni prof.FSB Dr.sc.IVAN JURAGA,dipl.ing.stroj. Redovni prof.FSB Dr.sc.GOJKO MARIÆ,dipl.ing.stroj. Docent FSB Mr.sc.ZDENKO MECZNER,dipl.ing.stroj. Komunalno redarstvo Zagreb Dr.sc.JOSIPA MRŠA,dipl.oec. Redovni prof. EF Ri DARKO MUEVIÆ,dipl.ing.stroj. Robert Bosch d.o.o. Hrvatska Dr.sc.ZDRAVKO SCHAUPERL,dipl.ing.stroj. Docent FSB-a Dr.sc.BOO SMOLJAN,dipl.ing.stroj. Red.prof.Teh.fak.Ri Izvršni odbor: - dopredsjednik Udruge: ing. Nenad Kuzman iz Plinoservisa Kuzman, - tajnik Udruge: Tomislav Benèek iz Inoxdim Benèek, - dimnjaèari grada Zagreba: - Mensur Bajrektareviæ - Stjepan Crljen - Ivica Kovaè - Nikica Tomešiæ - Nenad Zrinski Èlanovi Udruge su i brojni kolege dimnjaèari, plinoinstalateri, distributeri plina kojima se isprièavamo što ih zbog nedostatka vremena i prostora nismo pojedinaèno imenovali. Predsjednik Udruge Mr.sc. Zdenko Meczner, dipl.ing.stroj. UtemeljenaHrvatskastruènaudrugaza sanacijedimnjaka(HSUSD) Postaniteèlanomudruge! Prateæi dimnjaèarske trendove u svijetu i Hrvatskoj, ali prvenstveno osluškujuæi zahtjeve i potrebe korisnika dimnjaka, u svibnju 2008. godine utemeljena je Hrvatska struèna udruga za sanacije dimnjaka s ciljem podizanja cjelokupnih aktivnosti na tom podruèju u Hrvatskoj na još višu razinu. HSUSD je utemeljena u suradnji s najkompetentnijim struènjacima iz podruèja materijala i tribologije sa Sveuèilišta u Zagrebu, Fakultetom strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, Tehnièkim fakultetom Rijeka, Ekonomskim fakultetom Rijeka, a u utemeljenju Udruge i njenu radu sudjeluju tvrtke i institucije kljuène vanosti u tom segmentu gospodarstva: Plinoinstalacije Kuzman, Inoxdim Benèek d.o.o., Robert Bosch Hrvatska d.o.o. i druge. U skladu s djelatnostima Društva Udruge predviðenih Statutom, definirane su smjernice i plan rada Hrvatske struène udruge za sanacije dimnjaka za razdoblje 2008.-2009. godine. 1. Predstavljanje i promocija društva u javnim glasilima i relevantnim sredinama: srodnim društvima i organizacijama te organizacija prateæih aktivnosti: web stranica, adresar fizièkih i pravnih osoba èlanova i potencijalnih èlanova, bilten društva i drugo. 2. Uèlanjenje u Europsku asocijaciju dimnjaèarskih udruga. 3. Uspostavljanje kontakata i poèetak suradnje s tijelima dravne uprave radi mijenjanja zakonske regulative i podzakonskih akata s ciljem reguliranja trišta sanacije dimnjaka u skladu sa smjernicama Europske unije te stvaranja lakših uvjeta i zadovoljavanja poslovnih interesa gospodarskim subjektima u podruèju sanacija dimnjaka 4. Priprema organizacije okruglih stolova, seminara, kolokvija i savjetovanja u iduæem razdoblju Kako bi što uspješnije ostvarili predviðene zadatke, pozivamo vas da postanete èlan HSUSD i da svojim znanjem, iskustvom i kapacitetima aktivno sudjelujete u provoðenju postavljenih ciljeva. Èlan HSUSD se postaje ispunjenjem pristupnice, koja æe biti objavljena u èasopisu DIM te potvrðivanjem èlanstva od strane Odbora za upis èlanova. Nakon pozitivne odluke Odbora, uplatom godišnje èlanarine postaje se punopravnim èlanom HSUSD-a. Upravni odbor HSUSD-a donio je Odluku o sljedeæim visinama godišnje èlanarine: Za fizièke osobe ……………………………….3.500,00 kn Za pravne osobe: do 30 zaposlenih…………….10.000,00 kn od 31 do 100 zaposlenika…….20.000,00 kn od 101 zaposlenika i više……. 40.000,00 kn S nadom da smo ovim informacijama pobudili interes i zanimanje za suradnjom u okviru Hrvatske struène udruge za sanacije dimnjaka, pozivamo vas da i vi i vaš obrt ili tvrtka postanete èlanom Udruge te da zajedno unaprijedimo sanacije dimnjaka u Hrvatskoj. HRVATSKA STRUÈNA UDRUGA ZA SANACIJE DIMNJAKA Sjedište: Mrzlopoljska 9 - 10040 Zagreb; poslovnica 1: Æirilometodska 1-10430 Samobor; Tel. br. 01 3363 493; Fax. 01 3366-408; MB 2389533; e-mail: zdenko.meczner@zg.t-com.hr, iro raèun Zagrebaèka banka 2360000-1102026934 3 obrtnikdimnjaèar Na temelju èlanka 11. Zakona o udrugama (Narodne novine broj 88/01 i 11/02), Osnivaèka skupština HRVATSKE STRUÈNE UDRUGE ZA SANACIJE DIMNJAKA, odrana 23. svibnja 2008. godine, donijela je STATUT HRVATSKE STRUÈNE UDRUGE ZA SANACIJE DIMNJAKA I OSNOVNE ODREDBE Èlanak 1. Ovim Statutom reguliraju se odredbe o nazivu, sjedištu, o zastupanju; o ciljevima te djelatnostima kojima se ostvaruju ciljevi; o ostvarivanju javnosti rada Udruge; o èlanstvu i èlanarini; pravima i obvezama èlanova; uvjetima i naèinu izbora i o opoziva, trajanju mandata te odgovornosti èlanova; imovini i raspolaganju s moguæom dobiti; naèinu stjecanja imovine; prestanku postojanja te postupku s imovinom u sluèaju prestanka postojanja Udruge. Èlanak 2. Naziv udruge je: HRVATSKA STRUÈNA UDRUGA ZA SANACIJE DIMNJAKA Skraæeni naziv je: HSUSD Sjedište udruge je: Mrzlopoljska 9, Zagreb Èlanak 3. Hrvatska struèna udruga za sanacije dimnjaka je udruga registrirana pri Gradskom uredu za opæu upravu. Hrvatska struèna udruga za sanaciju dimnjaka je neprofitna pravna osoba. Èlanak 4. Udruga ima peèat. Peèat Udruge je okruglog oblika promjera 3 cm s upisanim tekstom uz rub koji glasi : Hrvatska struèna udruga za sanacije dimnjaka – Zagreb. Èlanak 5. 4 Èlanak 8. Rad Udruge je javan. Javnost rada Udruge ostvaruje se na naèine utvrðene Statutom, poimence: - pravodobnim izvješæivanjem èlanstva o radu Udruge i znaèajnim dogaðajima, pisanim izvješæima, na posebnim skupovima ili na drugi prikladan naèin - javnim priopæavanjem Udrugu zastupa Predsjednik. Skupština moe ovlastiti i druge osobe za zastupanje Udruge. III II ÈLANSTVO U UDRUZI CILJEVI I DJELATNOSTI UDRUGE Èlanak 9. Èlanak 6. Èlanom Udruge moe postati svaka fizièka osoba i pravna osoba. Udruga je osnovana s ciljem promicanja, razvoja i unaprjeðenja kvalitete ivota i zdravlja ljudi, korisnika dimnjaka, koji osjeæaju probleme uslijed rada neispravnih dimnjaka i to na naèin da imaju glavobolje, muènine, povraæanja, dekoncentraciju, bezvoljnost, bolove u trbuhu, loš san, a u odreðenim situacijama i smrtnom posljedicom, a sve uslijed vraæanja ugljiènog monoksida u prostorije u kojima boravi korisnik neispravnog dimnjaka, što moe imati i epidemijski karakter. U svom radu Udruga æe znanstvenim i struènim metodama teiti najboljim rješenjima, kako bi se svaki neispravni dimnjak sanirao i uèinio potpuno ispravnim. “...s ciljem promicanja, razvoja i unaprjeðenja kvalitete ivota i zdravlja ljudi, korisnika dimnjaka...” - razvijanje programa meðunarodne suradnje te ukljuèivanje u rad distributere plina, dimnjaèare, plinoinstalatere, plinoservisere, projektante, upravitelje zgrada, obrte i društva koji se bave sanacijama dimnjaka, proizvoðaèe trošila za izgaranje, proizvoðaèe dimnjaka i sustava za sanaciju dimnjaka, znanstvenih institucija iz podruèja u kojima radi dimnjak, i to : termotehnike, graðevinarstva, materijala i zaštite okoliša - izdavanje knjiga, èasopisa iz podruèja sanacije dimnjaka, kompatibilnosti trošila i dimnjaka, zahvatima na dimnjacima stare generacije kako bi mogli uskladiti rad sa trošilima nove generacije, opasnostima uslijed nekompatibilnosti trošila i dimnjaka, novim svjetskim trendovima, novim svjetskim propisima iz podruèja sigurne upotrebe dimnjaka. - jaèanje suradnje sa srodnim organizacijama u Hrvatskoj i izvan nje, izmjena iskustva i smanjenje smrtnosti i bolesti uslijed neispravnih dimnjaka i uslijed nekompatibilnih dimnjaka. Èlanak 7. Djelatnosti Udruge su : - organiziranje seminara, foruma, edukacija èlanstva i ostalih zainteresiranih za problematiku sanacije - praæenje propisa i zakona koji nalau takve sanacije, predlaganje novih zakona i propisa iz podruèja dimnjaka i sanacija dimnjaka, a sve s ciljem oèuvanja ivota i zdravlja korisnika dimnjaka - informiranje javnosti o radu Udruge, informiranje javnosti o opasnostima za zdravlje uslijed rada neispravnih dimnjaka, nekompatibilnosti trošila i dimnjaka, o svjetskim trendovima usklaðenosti rada trošila i dimnjaka, o uvoðenje trošila koja manje zagaðuju okolinu i štede energiju te moguænostima njihove ugradnje na postojeæe dimnjake i sanacijske zahvate na postojeæim dimnjacima kojima bi prihvatili rad novih trošila Èlanak 10. Èlanom Udruge se postaje upisom u registar èlanova koji vodi tajnik Udruge. Skupština je duna riješiti albu u roku od 30 dana, raèunajuæi od dana dostave albe. Odluka Skupštine Udruge o iskljuèenju je konaèna. Èlanak 14. Udruga se moe udruiti u saveze udruga i meðunarodne udruge. Odluku o udruivanju donosi Skupština. IV TIJELA UDRUGE Èlanak 15. Tijela udruge su: - Skupština predsjednik dopredsjednik tajnik SKUPŠTINA Èlanak 16. Skupština je najviše tijelo upravljanja Udrugom. Skupštinu saèinjavaju svi poslovno sposobni èlanovi Udruge te po jedan predstavnik pravne osobe èlanice Udruge. Èlanak 17. Skupština moe biti redovita, izborna i izvanredna. Skupština redovito zasjeda jednom u tijeku godine, dok se izborna sjednica Skupštine odrava svake èetiri godine. Sjednice Skupštine saziva predsjednik Udruge na vlastitu inicijativu. U odluci o sazivanju Skupštine predsjednik utvrðuje dnevni red sjednice te dan i mjesto odravanja sjednice. Predsjednik je duan sazvati sjednicu Skupštine kada to zatrai najmanje 1/3 èlanova Udruge. U svom zahtjevu za sazivanje Skupštine predlagatelji su obavezni predloiti dnevni red sjednice. Ako predsjednik ne sazove sjednicu Skupštine u roku od 15 dana od dana dostave zahtjeva iz stavka 5. ovog èlanka, sazvat æe je predlagatelj (odluka treba sadravati prijedlog dnevnog reda te mjesto i dan odravanja sjednice). Èlanak 11. Skupština Udruge odreðuje godišnji iznos èlanarine. Èlanak 12. Prava i obveze èlanova su: - plaæanje èlanarine - bavljenje aktivnostima Udruge - sudjelovanje u upravljanju poslovima Udruge - èuvanje i podizanje ugleda Udruge - èuvanje materijalnih dobara i provoðenje preuzetih obveza Èlanak 18. Skupštini predsjedava predsjednik Udruge. U odsutnosti predsjednika, Skupština æe na poèetku sjednice javnim glasovanjem odrediti osobu koja æe predsjedavati sjednicom. O radu sjednice vodi se zapisnik, koji se trajno èuva u arhivi Udruge. Èlanak 19. Skupština odluèuje pravovaljano ako je nazoèna natpolovièna veæina svih èlanova Skupštine, a odluke donosi veæinom glasova nazoènih èlanova, ako Statutom nije odreðena posebna veæina. Èlanak 13. Èlanstvo u Udruzi prestaje: - dragovoljnim istupom - neplaæanjem èlanarine - iskljuèenjem. Èlan se briše iz Registra èlanova bez posebne odluke ako do kraja godine ne plati èlanarinu za tekuæu godinu. Odluku o iskljuèenju èlana iz Udruge donosi predsjednik. Iskljuèeni èlan ima pravo u roku od 15 dana, raèunajuæi od dana dostave odluke, podnijeti albu Skupštini Udruge. Èlanak 20. Skupština udruge: - utvrðuje politiku razvoja Udruge donosi i mijenja Statut Udruge donosi financijski plan i završni raèun donosi druge akte i odluke vane za rad Udruge bira i razrješuje dunosti predsjednika, dopredsjednika i tajnika Udruge razmatra i prihvaæa izvješæa o radu Udruge daje smjernice za rad Udruge odluèuje o albama èlanova na odluke o iskljuèenju iz Udruge èasopis za dimnjaèarsku struku - odluèuje o prestanku rada Udruge - obavlja i druge poslove odreðene zakonom ili Statutom. PREDSJEDNIK Èlanak 21. Izvršne funkcije i druge poslove odreðene ovim Statutom obavlja predsjednik Udruge. Predsjednika Udruge bira Skupština Udruge na mandat od èetiri godine. Èlanak 22. Predsjednik: - zastupa Udrugu - saziva Skupštinu Udruge - rukovodi radom Skupštine Udruge - utvrðuje prijedlog programa rada i Statuta koji se podnose Skupštini na razmatranje i prihvaæanje - utvrðuje prijedloge programa djelatnosti i planove rada - brine o provoðenju prihvaæenog programa rada i provedbi odluka Skupštine Udruge - upravlja imovinom Udruge - podnosi izvješæa o radu Udruge Skupštini Udruge - imenuje komisije i slièna tijela prema potrebi te im odreðuje zadatke - brine o upoznavanju javnosti s radom Skupštine Udruge - nadzire materijalno i financijsko poslovanje Udruge - donosi odluke o iskljuèenju èlana iz Udruge - obavlja i druge poslove predviðene Statutom i drugim opæim aktima Udruge Èlanak 23. Za svoj rad predsjednik je odgovoran Skupštini Udruge. Predsjednik podnosi Skupštini Udruge godišnje izvješæe o svom radu. DOPREDSJEDNIK Èlanak 24. U sluèaju odsutnosti ili sprijeèenosti, predsjednika u svim poslovima zamjenjuje dopredsjednik. Dopredsjednika Udruge bira Skupština Udruge na mandat od èetiri godine. TAJNIK Èlanak 25. Tajnika Udruge bira i imenuje Skupština na mandat od èetiri godine za obavljanje struèno-administracijskih poslova u Udruzi. Tajnik Udruge vodi registar èlanova. Èlanak 26. Za rad u pojedinim podruèjima djelovanja Udruge Skupština ili predsjednik mogu osnovati stalne ili povremene komisije ili druga radna tijela. Odlukom o osnivanju komisije ili radnih tijela utvrðuje se njihov stav, zadaæa, vrijeme za koje se osnivaju i odgovornost za obavljanje poslova. V IMOVINA I NAÈIN STJECANJA IMOVINE Èlanak 27. Imovinu Udruge èine: - novèana sredstva pokretne stvari nekretnine druga imovinska prava. Èlanak 28. Udruga stjeèe imovinu: - od èlanarine - od dobrovoljnih priloga i darova - od dotacija iz proraèuna - iz drugih izvora u skladu sa zakonom. Èlanak 29. Izvješæe o materijalno-financijskom poslovanju predsjednik Udruge podnosi Skupštini na razmatranje i prihvaæanje. VI PRESTANAK POSTOJANJA UDRUGE Èlanak 30. Udruga prestaje postojati u sluèajevima predviðenim zakonom. U sluèaju prestanka postojanja Udruge, preostala imovina æe pripasti osnivaèima Udruge. U sluèaju prestanka postojanja temeljem odluke Skupštine, ona donosi odluku o prestanku postojanja Udruge dvotreæinskom veæinom glasova od ukupnog broja èlanova Skupštine Udruge. VII PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Èlanak 31. Statut Udruge donosi Skupština veæinom glasova ukupnog broja èlanova Skupštine Udruge nakon provedene rasprave. Èlanak 32. Tumaèenje odredaba ovog Statuta daje Skupština Udruge. Tumaèenje drugih akata Udruge daje predsjednik Udruge. U Zagrebu, 23.svibnja 2008. PREDSJEDNIK HSUSD Mr.sci. Zdenko Meczner, dipl.ing.stroj. 5 obrtnikdimnjaèar Dogaðanja piše: DinoJuriša Struèni susrtet Susretdimnjaèara2008. Drugi po redu Susret dimnjaèara odran je u organizaciji tvrtke Junkers u hotelu Miral, 19. lipnja 2008. Glavne teme Susreta bile su predstavljanje novoosnovane Struène udruge za sanacije, mjerenja na ureðajima Junkers u teoriji i praksi, te sanacija kondenzacijskim dimovodnim sustavom s višestrukim prikljuèkom. Europska pravna steèevina zahtijeva postupak ubrzanog i opsenog zakonodavnog usklaðenja, a prilagodba na razini zakona i prakse slijedit æe smjernice proizašle iz suradnje srodnih struka dimnjaèarstva, grijanja i uporabe plina. Iz pripremne faze mora proizaæi spremna struèna struktura, koja je sposobna osigurati pravni i struèni temelj istaknutog znaèaja i daljnjeg razvoja dimnjaèarstva. mr.sc.Zdenko Meczner, dipl.ing.str. izlae o ustroju HSUSD-a “Osnovni razlozi provedbe mjerenja su sigurnost korisnika, energetska djelotvornost i ekološka prihvatljivost.” izmjenjivanje informacija na licu mjesta 6 Prije dvije godine pokrenuta intenzivnija inicijativa Junkersa za suradnjom dviju srodnih struka, dimnjaèarstva i grijanja, pokazala se uspješnim korakom u savladavanju zajednièkih struènih i pravnih problema. Europska pravna steèevina realno je sve blie, i zahtijeva spremnost na promjene i implementaciju zakona u dosada nedosljednoj praksi. Zajednièki interes je pripremiti struènu i zakonsku podlogu odgovarajuæeg znaèaja, utjecaja i daljnjeg razvitka dimnjaèarske djelatnosti u promijenjenim okolnostima. Udruge jasnih strategija i èvrste organizacije, te jasne vizije i misije, mogu uz podršku struke najbolje doprinijeti ovom cilju. Dodatnu poteškoæu uvoðenju promjena i sveobuhvatnoj prilagodbi europskoj praksi predstavljaju promjene regulative koje nastoje ublaiti posljedice nagoviještene ekonomske, energetske i ekološke krize. Nadalje, uvode se nove tehnologije koje nastoje suzbiti prekomjeran i prenagli udarac ekonomiji i ekologiji boljom iskoristivošæu energenata, uporabom èišæih energenata, smanjenjem emisija štetnih plinova, iskorištenjem obnovljivih ili alternativnih izvora energije. Stoga od izuzetne vanosti postaje što èvršæa i djelotvornija povezanost struène strukture, tj. stvaranje struène jezgre, koja æe na raspolaganje staviti zajednièku bazu znanja i vještina. Junkers je u svakom pogledu zadrao svoju poziciju ponuðene suradnje stavljajuæi na raspolaganje znanje i iskustvo, te razvijen sustav protoka informacija. Stoga je i na ovom susretu Junkers predstavio neka od tehnoloških rješenja koja se koriste kao doprinos sigurnosti korisnika, te ekološkoj i energetskoj prihvatljivosti. Sanacija dimnjaka kondenzacijskim sustavom s višestrukim prikljuèkom i kondenzacijski ureðaji postali su europski standard, koji i u Hrvatskoj postaje prepoznat kao najbolje i najprihvatljivije rješenje sa stanovišta sigurnosti, investicije, ekologije i energetike. Nedovoljno poznavanje tehnièkih uvjeta i zakonitosti ovih tehnologija, uz odgovarajuæe koncipiranu podršku struke, ne bi smjeli predstavljati poteškoæu razvoju i prilagodbi europskim standardima. Stoga je Junkers spreman pruiti podršku svim dimnjaèarskim struènim udrugama i naporima u savladavanju izazova novih tehnologija, ili primjene europske prakse koja do sada ovdje nije bila uobièajena. Zadravši se na proizvodnom programu, Junkers je dimnjaèarima ponudio dva priruènika: Priruènik za mjerenje na ureðajima Junkers, te Priruènik za kondenzaciju i sanaciju. Priruènici su napravljeni kao pomoæ u svakodnevnoj praksi sa stajališta izvan dimnjaèarske struke, bez definicije postupaka koje odreðuje i propisuje zakonodavstvo, ili koje odreðuje Udruga dimnjaèara. Priruènik za mjerenja sadri upute kako mjeriti velièine na ure- ðajima Junkers, te time opisuje specifiènosti postupka prema odreðenim tipovima ureðaja, a ne odreðuje dimnjaèarski postupak niti one rezultate mjerenja koji su zakonski propisani. Priruènik za kondenzaciju i sanaciju takoðer je napisan s opæeg aspekta, i temelji se na tehnièkim podacima interne Junkersove struène literature, prvenstveno projektnim podlogama. Svi postupci koji spadaju u dimnjaèarsku propisanu proceduru ostaju podloni iskljuèivo zakonodavstvu, ali tehnièki podaci mogu u svakom trenutku pomoæi prilikom odluke o bilo kojem aspektu sanacije. Radi se o certificiranom sustavu sanacije, priznatom u cijeloj Europi, te s bogatim europskim i hrvatskim iskustvom. Stoga ovaj sustav, ispravno projektiran, gotovo u pravilu predstavlja optimalno rješenje sa stanovišta sigurnosti, investicije, energetike i ekologije. Na Skupu dimnjaèara obraðena je tema mjerenja, s posebnim osvrtima na teoriju i praksu. Obraðene su teme zašto, što, gdje i kako mjeriti na Junkersovim ureðajima. Uvodom se nastojalo skrenuti pozornost na energetiku i ekologiju kao aktualne teme europskih struènih i zakonodavnih institucija. Osnovni razlozi provedbe mjerenja su sigurnost korisnika, energetska djelotvornost i ekološka prihvatljivost. Bitno je istaknuti da dimnjaèar provodi mjerenja s ciljem objektivne kontrole sigurnosti i usklaðenosti sa zakonom propisanim normama i propisima. Slika 1. Dimnjaèar mjeri s ciljem objektivne kontrole sigurnosti i usklaðenosti sa zakonom propisanim normama i propisima, što æe rezultirati sigurnošæu korisnika, te prihvatljivim energetskim i ekološkim pogonom. Potreban je analizator dimnih plinova. Istaknuta znaèajke Junkersovih ureðaja i dimovodnih pribora su prilagoðenost mjerenjima, što se oèituje odgovarajuæim gumbom i programom rada ureðaja, te mjernim mjestima na dimovodnim priborima. Slika 2 i 3. Istaknute znaèajke Junkersove opreme: mjerna mjesta na dimovodnim priborima i gumb „dimnjaèar“ s odgovarajuæim programom rada za mjerenja koja provodi dimnjaèar. U nastavku Susreta obraðena su dvije teme koje imaju vodeæe uloge u modernom europskom sustavu grijanja. To su tema kondenzacijske tehnologije i sanacije kondenzacijskim dimovodnim sustavom s višestrukim prikljuèkom. Zašto govoriti o kondenzaciji? Uslijed inicijative 8 ekonomski najrazvijenijih drava svijeta za smanjenjem emisije CO2, te uslijed potrebe za smanjenjem iskorištenja fosilnih energenata, za oèekivati je do 2013. uvoðenje zakonske regulative koja æe uvjetovati ugradnju kondenzacijskih ureðaja. Zbog veæe iskoristivosti u odnosu na konvencionalne ureðaje, kondenzacijski ureðaji imaju manju potrošnju energenta, a time i manju emisiju štetnih sastojaka. Ujedno, temperature dimnih plinova su nie, što dodatno doprinosi zaštiti ivotnog okoliša. Slika 8. Veliki broj stambenih zgrada na podruèju Hrvatske, a posebice Zagreba, zahtijeva hitnu sanaciju dimnjaka koji su postali neposredna opasnost njihovim korisnicima. Junkers je ponudio jedinstveno rješenje prikljuèka veæeg broja kondenzacijskih ureðaja na jedan dimovodni sustav, što se ubrzo pokazalo optimalnim rješenjem najveæeg broja sanacija. Bogato europsko iskustvo i odgovarajuæe projektne podloge uèinile su ovaj sustav gotovo nezaobilaznim u razmatranju rješenja sanacije i u Hrvatskoj. Slika 10. Protustrujni sanacijski sustav (jednokanalni). Slika 4. Toplina izgaranja djelomièno je sadrana u vodenoj pari i potrebno ju je iskoristiti (zadrati). Slika 5. Grafièki prikaz sadraja (udjela) konvencionalne i kondenzacijske topline zemnog plina. Slika 6 i 7. Suvremen kondenzacijski ureðaj Junkers i kondenzacijski toplinski blok. Govoreæi o sanaciji, moguæe je uopæeno ustvrditi da se radi o nizu zahvata koji æe omoguæiti ponovnu uporabu tehnièki neispravnog ili tehnološki neodgovarajuæeg postojeæeg dimnjaka. Sanacija mora rezultirati sigurnošæu korisnika, modernizacijom sustava, uporabnim komforom, te energetskim i ekološkim skladom s vrijedeæim dravnim i struènim zakonima. Slika 11. Paralelni sanacijski sustav (dvokanalni). Stoga je osim predstavljanja osnovnih pretpostavki uspješne sanacije, na Susretu predstavljena i Struèna udruga za sanacije. Poseban naglasak tijekom prezentacije stavljen je na ulogu dimnjaèara u svim fazama pripreme, izvedbe i odravanja sustava. Prije sanacije neophodni su ocjena ispravnosti postojeæeg dimnjaka, podrška u ocjeni i izboru moguænosti sanacije, te priprema dimnjaka za sanaciju – temeljito èišæenje i provjera strukture. Nakon sanacije uslijedit æe provjera izvedenog sustava – otvori za reviziju i èišæenje, prikljuèci ureðaja, stabilnost sustava, te provedba mjerenja na ureðajima. Prezentacija je podsjetila na vanost uloge dimnjaèara i obvezu njenog oèuvanja i daljnjeg razvitka u predstojeæim okolnostima, te doprinos ulozi dimnjaèara kojim Junkers nastoji unaprijediti obostrano vanu suradnju. Susret dimnjaèara protekao je u zapaeno interaktivnoj atmosferi, te je nagovijestio nastavak i daljnji razvitak veæ uvelike plodonosne suradnje.< èasopis za dimnjaèarsku struku 7 obrtnikdimnjaèar Predstavljamo Dimnjaèarski obrt Vediko i Nicrodim d.o.o. Dvadesetogodišnjatradicijapoteklaiz sluèajnosti Mladen Mustaè, vlasnik “Najveæim problemom smatram to što graðani, korisnici dimnjaèarskih usluga, omalovaavaju dimnjaèarovu struènost... Ukoliko mi utvrdimo neku neispravnost na dimnjaku te predloimo njegovu sanaciju, gotovo 60 % ljudi reagirat æe na nas ljutnjom, jer mu to stvara nove, dodatne i nepredviðene troškove.” Dim: Poštovani gospodine Mustaè, predstavite nam svoje dvije tvrtke. Kako je došlo do njihovog osnivanja? Dimnjaèarski obrt VEDIKO otvorio sam 1990. godine, nakon što sam završio prekvalifikaciju i naukovanje za zanimanje dimnjaèar i poloio majstorski ispit te tako stekao zvanje „dimnjaèar majstor“. Isprva sam se bavio iskljuèivo dimnjaèarskim poslom, ali se ubrzo pokazala potreba da se dimnjaci, osim što se redovito èiste i odravaju, moraju i popravljati odnosno sanirati. Stoga sam, nekoliko godina kasnije, djelatnost svog obrta proširio i na sanacije i montae dimnjaka. S druge strane, tvrtku „Nicrodim“ otvorio sam još 1998., s namjerom da se ona bavi proizvodnjom dimnjaka. Meðutim, ubrzo se pokazalo da proizvoðaèa dimnjaka na ovim prostorima ima dovoljno te da u toj branši ne bismo mogli biti konkurentni i odustali smo od te djelatnosti. Istovremeno su poslovi sanacije dimnjaka u mom obrtu postali toliko brojni i uèestali da smo unutar obrta oformili dva posve odvojena tima: jedan za dimnjaèarske usluge, a drugi za sanacije i montae dimnjaka. To je tako dobro funkcioniralo dok je sjedište obrta bilo u Zagrebu. Kad sam iz privatnih razloga, sjedište obrta preselio u Ivaniæ-Grad, otvorila se potreba da posao sa sanacijama dimnjaka i dalje ostane u Zagrebu, radi velikog interesa i dostupnosti. Stoga smo sve poslove sanacija dimnjaka iz obrta, poèeli prebacivati na „Nicrodim“ d.o.o. Kako je „Nicrodim“ bio registriran i za trgovinu, tako smo se okušali i u toj djelatnosti, potpisavši ugovor s najveæim proizvoðaèem dimnjaka na ovim prostorima, tvrtkom „Schiedel“ d.o.o. Tako smo na zagrebaèkom itnjaku, na adresi Èaviæeva 9, otvorili prodaju i skladište iskljuèivo „Schiedel“ sanacijskog dimovodnog programa. Dim: Imateweb stranice za obje tvrtke. Smatrate li da su na Vašim web stranicama dobro prezentirane? Jednom je netko rekao: „Ako te nema na web-u, kao da i ne postojiš“. Web stranica www.vediko.hr postoji veæ desetak go- dina i ona nam je dovoljan pokazatelj interesa graðana za informacijama te vrste. Posjeæenost stranice je više nego zadovoljavajuæa s time da dnevno dobivamo i nekoliko upita za sanaciju ili montau dimnjaka, te razne druge molbe za pomoæ, a vezano uz probleme s dimnjacima. Web stranica www.nicrodim.hr je relativno nova i na njoj trebamo još malo poraditi kako bi imala slièan odjek. Dim: Kako ste se našli u ovom poslu? Dugo sam traio nešto u èemu bih pronašao svoj interes, kako bih iz toga, jednog dana mogao pokrenuti privatni posao. Sluèajno mi se pruila prilika da se okušam u dimnjaèarskom poslu i o njemu nešto nauèim. Svidjelo mi se, odluèio sam se za prekvalifikaciju i evo me sad veæ sa gotovo dvadesetogodišnjom tradicijom. Dim: Da li na njega gledate s nadom u buduænost? Iskreno, vjerujem da æu u buduænosti sve svoje snage usmjeriti u „Nicrodim“, prodaju i sanaciju dimnjaka, jer u tom podruèju još æe jako dugo vremena biti puno posla na podruèju Hrvatske. Meðutim, dimnja- èarski je posao nešto što mi je priraslo srcu i što je od mene uèinilo ovo što jesam te mi ga se teško odreæi. Na alost, u dimnjaèarskom se poslu u posljednje vrije- me dogaðaju neki problemi koji mi narušavaju zdravlje. Trenutno vaeæe koncesije za obavljanje dimnjaèarskih poslova istièu mi 2014. godine. Dim: Ima li zainteresiranih za taj posao? Kroz „VEDIKO“ je dosada prošlo desetak nauènika za zvanje „dimnjaèar“, što i nije neki naroèit broj, ali u Hrvatskoj ima još obrta koji primaju nauènike za taj posao pa toènim brojkama ne raspolaem. Svake se godine za redovito školovanje za zvanje „dimnjaèar“ prijave 2-3 uèenika, meðutim, puno je više onih koji se odluèe za prekvalifikaciju za to zvanje, nakon što su se negdje okušali u poslu dimnjaèarskog pomoænika. Dobra je vijest da je prošle školske godine (2007/08) za zvanje „dimnjaèar“, samo u Zagrebu upisano je znatno više uèenika nego što je to ranije bio sluèaj. Dim: Gdje nalazite probleme u poslu? Najveæim problemom smatram to što graðani, korisnici dimnjaèarskih usluga, omalovaavaju dimnjaèarovu struènost. Vrlo èesto se sa strankama sukobljavamo oko naših „nalaza o ispravnosti dimnjaka“. Ukoliko mi utvrdimo neku neispravnost na dimnjaku te predloimo njegovu sanaciju, gotovo 60 % ljudi reagirat æe na nas ljutnjom, jer mu to stvara nove, dodatne i nepredviðene troškove. U tom smislu je posve nevjerojatno da im toga trena uopæe nije na pameti njihova vlastita sigurnost, a svi dobro znamo kakve se sve štete i tragedije mogu izroditi iz neispravnih dimnjaka. Malo sam umoran od neprestanog ponavljanja kako je sanacija dimnjaka ustvari za njihovo dobro. Sigurno æete se sloiti da ti isti ljudi nikad ne bi doveli u sumnju negativan nalaz lijeènika ili automehanièara, ako im ovaj priopæi da s njihovim zdravljem ili automobilom nešto nije u redu. Problem dodatno pojaèava to što su sve prateæe strukture pasivne, kad su u pitanju opisani i slièni problemi, te nam nimalo ne pomau niti informiranjem i educiranjem graðana, niti u rješavanju konkretnih sluèajeva. S pravnog stajališta, dimnjaèar je osoba koja je odgovorna za ispravnost dimnjaka pa tako, s punim pravom, stjeèem dojam da su sustavu dimnjaèari potrebni samo kao „deurni krivci“. To je strašno frustrirajuæe! Dim: Jesu li ljudi svjesni opasnosti trovanja ugljiènim monoksidom? Maloprije sam veæ djelomièno odgovorio i na ovo pitanje. Ponekad mislim da se veæina ljudi oko toga brine dva do tri dana nakon što netko radi trovanja ugljiènim monoksidom završi na stranicama „Crne kronike“. To, naalost, govorim i iz iskustva, jer upravo nekoliko dana nakon takvih tragiènih dogaðaja dobivamo najveæi broj poziva zabrinutih graðana, koji bi eljeli provjeriti ima li nakupljanja ugljiènog monoksida i u njihovim stanovima. Veæina ljudi, na alost, i dalje razmišlja kako se tragedija uvijek dogaða „nekom drugom”. Dim: Mislite li da je pokretanje èasopisa DIM od strane JUNKERS-a dobra ideja? Jako sam se ugodno iznenadio kad mi je primjerak vašeg èasopisa prvi put došao u ruke. Bio sam iznimno zadovoljan svime što sam u njemu proèitao. ao mi je što èasopis dobivaju samo ljudi iz struke, a ne i šire graðanstvo, koje bi iz njega moglo puno toga vanoga i nauèiti. elim Vam puno uspjeha u daljnjem radu. (Dimnjaèarski obrt VEDIKO, Franje Jurinca 130 , 10310 Ivaniæ Grad , Tel.: 01.2827.251, Fax: 01.2827.250, E-mail: info@vediko.hr; Nicrodim d.o.o, Marijana Èaviæa 9, 10 000 Zagreb, Tel.: 01 245 08 08, Fax: 01 245 08 04, E-mail: info@nicrodim.hr) Nagradnaigra igra Odgovor za nagradno pitanje 4.broja glasi. c) Schornsteinfeger Nagrade (JUNKERS ruksak) osvojili su: Anita Grgiæ – Sraèinec, Jadranka egarac – Kaštel-Suæurac i Zvonko Digula – Osijek. Èestitamo! Nagradno pitanje 5. broja: Zaštitnik dimnjaèara zove se? a) Sveti Florijan BOSCH X-line bit! b) Sveti Sebastijan c) Sveti Dominik Vaše toène odgovore oèekujemo poštom na adresu: Robert Bosch d.o.o., Toplinska tehnika JUNKERS Ul. kneza Branimira 22, 10040 Zagreb Rješenja primamo zakljuèno sa 01. 011. 2008. Najbri toèan odgovor osvaja BOSCH X-line bitove (1 set)! impressum Nagradna igra provodi se iskljuèivo na teritoriju republike Hrvatske. Nagrade se isporuèuju poštom. Djelatnici tvrtke Robert Bosch d.o.o. iskljuèeni su iz nagradne igre. Izdavaè: Robert Bosch d.o.o., Kneza Branimira 22, HR - 10040 Zagreb - Dubrava • tel.: +385/1/295-80-71; fax: +385/1/295-80-80 • www.bosch.hr; www.junkers.com/hr Direktor: Thomas E.Beyer, dipl. oecc. • Glavni urednik: Darko Mueviæ, dipl. ing. • Tehnièki urednik: Ines Marciuš Kruljac • Uredništvo: Dijana Prnjak, dipl. oecc; Miroslav Buljan, dipl. ing; Dino Juriša, dipl. ing; Mario Širiæ, dipl. oecc; Danijela Tomasko; Gordana Jankoviæ; Ana Opaèak, oecc.; Nebojša Stojadinoviæ • Vanjski suradnik: mr. sc. Zdenko Meczner, dipl. ing. stroj. • Lektura: Ðurða Sušec • Fotografija: Junkers • Realizacija: Grafem • Naklada: 1000 primjeraka • Èasopis DIM je besplatan. Izlazi 4 puta godišnje. • Listopad 2008. Napomena: Ovaj èasopis distribuiran je na poštanske adrese struènih osoba u najboljoj namjeri s ciljem bolje informiranosti i edukaciji. Poštanske adrese dobivene su s interneta ili od pojedinih tvrtki, te dodavane postojeæoj bazi podataka Toplinske tehnike JUNKERS. Ukoliko unatoè svemu imamo krive informacije, one su nenamjerne te Vas molimo da nam dostavite ispravne podatke. Hvala. 8
© Copyright 2024 Paperzz
