GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014. 1 PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA / PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆEN DUBROVAČKI IDENTITET POPUT SANTE LEDA U TROPSKOME MORU, OTAPA SE Bok Grade Što se dogodilo Gradu!? Stoljećima prepoznatljiv svojim govorom, podloga i uzor suvremenom hrvatskom, u zadnjih dvadesetak godina kao nikada u svojoj povijesti, od Venecije, Pešte, Beča i Beograda nije tako perfidno ali i brutalno izvlašten iz vlastitog bića prepoznatljivosti Blještavilo izlizanog pločnika, generacijama nestašnih koraka uztreptale mladosti ostaje svjedočanstvom životnosti najljepšega doba. A sada poput svjetlucavog korita presušene rijeke i presahlih pritoka svojih ulica osjećaj pustoši u beznađu napuštenosti prožima rijetkog prolaznika. A ne baš tako davno, uprtim pogledima na Mara i Bara brojila se je zimska, sedma ura i skori završetak šestoga sata. I onda, kroz bujicu žamora u radoznalosti pogleda dugih šetnji zatreptale bi prve iskre prisnosti, često i odabira životnog zajedništva. Sramežljivi razgovori o školskome danu, prepričavanju zgoda i nezgoda profesura i profesurica uz zajedničko oslovljavanje; gospođa i gosparu. Sada zatrto. Taj izdanak kulture milenijske civilizacije đe se s dubokim poštovanjem isključivala svaka različitost od vrtića do diplome, bili oni mladi, vremešni, ženske, muški, udate, neudate, oženjeni, neoženjeni, tete, učitelji ili profesuri, svima i vazda se obraćalo; gospođa i gosparu. I to samo u nas u Gradu. Učtivost stoljetne socijal demokracije ophođenja skasana je. Munjevito. Štoviše i zabranjena na valovima lokalnog radija . U “interesu“ standardnog jezika, (gospodina) ili bolje rečeno RTV proizvoljnosti svaštarenja na plodnom tlu poniznosti i kulturne apatičnosti. Ta prepoznatljivost, taj dubrovački identitet poput sante leda u tropskome moru, otapa se. I mijenja klimu stoljećima ukorijenjenu u osobitosti našega bića. K’o vrhunsko raslavljeno vino ostaje bez bukea, draži i osobitosti. Usiljenom nametljivošću jezičnih nakaradnosti gubimo svoje a osjećajem nemoći prihvaćamo tuđe. Povijesni pozdrav Adio uobličen u prisnost, poznanstvo i dobru želju biva potisnut od kontinentalnog dogona „Bog“ inercijom ponavljanom i po nekoliko puta , utiskivanjem Svemogućeg u društvene, duboke pore „čestitog“ hrvatstva. I dakako iskupljenjem grijeha struktura, a žrtvom profaniranosti Uzvišenog. Jer druga zapovijed Božija „ne izusti ime Božije isprazno “ biva ignorirana, pretočena u podobnost političkog podzemlja, postaje suprotnost svetinje 2 GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014. „kako rijetko tako sveto“. Jer piše se Velikim slovom. A Grad u svojoj obamrloj svijesti samosvojnosti ponizno ponavlja studiozno nametnut žargon jezičnog neokolonijalizma i u bunilu neosviještenosti papagajskim porivom ustrajava postati ne’ko drugi. I tako smo postali „ Gruntovčani“. Derivatom višestoljetnog nenasilja, finece i ustupaka, savijene kralježnice manirom Dudeka bivamo pokršteni. A kako ni tu ne prestaje „gostoprimstvo“ pozdrava „Bog, Bog“ kojem se etimologija nagađa, naklonom na bok (navodno) rađa se deminutiv Bok. Pa kako nam je bez turcizama teško sastaviti rečenicu, možda su nam baš Turci podvalili ljepotu pozdrava Bok što doslovce znači sranje. A tek naš vjekovni, najsadržajnji, najhumaniji pozdrav zdravo (zdravi bili, zdravi i veseli, nazdravlje ...) iz straha recidiva prošlosti ostaje skriven u prikrajku rječnika. Kako im samo do sada nije uspjelo promijeniti molitvu Zdravomarijo u Bokmarijo? U gubitku sveopće samobitnosti, pljačkom i rasprodajom, prezirom vlastitog jezika i uvođenjem stranog, kompleksom inferiornosti hrlimo prigrlili što više tuđeg i stvoriti dojam učenosti, pameti, mudrosti i ravnopravnosti pa tako povijesno priželjkivana autocesta Zg – St umjesto Dalmatinka postaje Dalmatina (Op.N.O.), a da je išla na stranu Trsta bila bi Triestina, odredište postaje destinacija, nema više trgovačkih centara već su to agresivni West Gate Shopping City, raznovrsni top šopinzi, Downtown donji (poslovni, središnji, novi) grad?), Cheap shop, flash vijesti. I tako s više anglicizama nego vlastitih riječi ulazimo u EU kao 24. jezik. I to nam, naravno, jako imponira jer ćemo se služiti tuđim a objašnjavati da znamo i hrvatski. A kako sve pada u zaborav, naročito kada se ne uspijeva materijalizirati, dobro se prisjetiti 60-tih god. prošlog stoljeća i erupcije nacionalne svijesti uz želju za neovisnošću za što nam je glavni razlog bio jezik. Zasitili smo se belog i lepog, vesti i inostranstva, otadžbine i čaršije, jugoslovenstva, dadakanja,... Pa 1967. Deklaracijom o nazivu i položaju hr. jezika upaljena je iskra za samobitnošću, neovisanoću i identitetu. Pred rat raspaljena, sada prigušena. Nasuprot ulazu u izložbeni prostor o 300 godišnjici rođenja Ruđera Boškovića moglo se pročitati: Član Rimske Arkadije od 18 god. Marko Faustin Galjuf, dvadesetogodišnjak, učitelj retorike u Urbinu te nakon dvije godine u Rimu stalno je tvrdio da nikada neće prezreti domaći hrvatski govor, potvrđujući mjesto koje su u afirmaciji i čuvanju hrvatskog (dubrovačkog) jezika imali. I tako kad bilo koji okupator, ratom ili mirom, zaposjedne stanovitu državu, zemlju ili područje, uspostavom jurisdikcije nameće svoj jezični pečat. Ako se ne’ko želi pohvaliti svojim podrijetlom nastoji to učiniti jezikom zavičaja. A što se dogodilo Gradu!? Stoljećima prepoznatljiv svojim govorom, podloga i uzor suvremenom hrvatskom, u zadnjih dvadesetak godina kao nikada u svojoj povijesti, od Venecije, Pešte, Beča i Beograda nije tako perfidno ali i brutalno izvlašten iz vlastitog bića prepoznatljivosti. Dugo očekivana, vlastita Metropola kao bumerang želje i zanosa maćehinski nam se vratila. Ravno u dušu. I ne prepoznavamo više sebe. Nastojanja da se nešto učini pregaženim rječnikom zabavno je ali od male praktične koristi. Mlađim generacijama spefičnost „naškoga“ od prije samo tridesetak godina muzejski je bliska. A i nastojanja da se nešto učini pohvalna su ali nijesu baš na pravome putu. Jer posebnost naglaska je upravo ono što oblikuje govorni tonalitet koji se upečatljivo prepoznava i u upotrebi drugoga jezika. Iskompleksirani malom sredinom postajemo poslušnici i ovisnici moćnih, često bez potrebe. Kako jedna nevolja ne dolazi sama, tako i standardni hrvatski ustupa mjesto televizijskom i njihovim gostima; uglavnom iz ZG područja. Nama posebno zanimljivo jer dolazi iz “centra učenosti“ pa je prihvatljivo bez razmišljanja; projekt, program, proces, planiran, gospodarski, koncert, festival, milion, i td. Mađarizacija postaje pravilnija od pravilnoga, a mi pokondireni u kamenoj narcisoidnosti mijenjamo imena pa odjednom nije više ni kazalište ni škola Marína Držića nego Marina Držića, Getaldića. Da Bog sačuva! I to baš od onih koji nastoje podučavati po dubrovački. Nakon stoljeća i Libertas prelazi u Libčrtas, a da ne govorimo o tumačenju akcenta vl.imena; Medović, Beusan, Murati..., ili sklanjanja Franje, Ive, Vlahe,...pa naziva pijace umjesto place i td. i td. Pa tako svi oni na športskom ili političkom polju bez Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva. NJA /PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA / PISMA / REAGIRANJA / PISMA grižnje govorne savjesti mogu sve proizvoljnosti slobodno koristiti bez bojazni nadležnih. Prošetamo li se Gradom lutrijskom srećom naići ćemo na domaći naziv kafića i restorana, konobe, i to pokondireno; mirakul, skandal, festanjul, karneval, mul, umjesto mirakuo, skando festanjuo, karnevo, muo, i td. A sve ostalo zapljuskuje nas stranim pohabanim nazivima suvenirnica i lokala, bilo kako samo da nije naše: Anima, Nautica servo, Rea Silvia, Leather shop, Reply, Croatian designer room, Baracuda, Mirakul, Spaghetteria, Queen, O’ Neill, Gold coral, Excess, Skiny shop, La scarpa, Kult magic line, Bello fascion, Beauty, Quest house Peter, La Luna, Pax, Art Gallery, Moby Dick, Gift and art shop, Familys tradition 1929, Sciabecco, Dalmatino, Cohiba, Paradiso, Culto, Buono... i tako u nedogled. A što o silnim štafelajima i predstavljenim ponudama; Hrvati zapravo nijesu dobrodošli. Njihovog jezika nema. U cijelom materijaliziranom ozračju, rasprodanom, iseljenom, poniženom, bez iole ponosa, dodvoravamo se manirom gejše. U napuštenom Gradu kupimo snagu za ljeto; slušamo „naš“ radio, njegove spikere i voditelje koji janjičarskom poslušnošću usrećuju dalekog gazdu, a na DuTv Trojanskim se konjem zatire identitet onoga čije se ime nosi. Pa tako nemamo više matematike, medicinske (škole, sestre), republike, turizma, trgovine, razine, doprinosa a niti proizvoda nego proizvoda iako je i jedan i drugi izgovor pravilan ali je nama prvi bliži i izvorniji. I tako u krivulji vjekovne skladnosti, u euforiji neovisnosti bivamo pregaženi monetizacijom identiteta. Bez otpora, sužanjskom poslušnošću kao da nikada nijesmo bili svoji. Ognjem ugaslog plamena dignemo glas na „Zoru dubrovačku“, a nesvijesni da smo i ranije Bulajićevim „Marinom Držićem“ bili iskarikirani. I sve šutke progutali. A to što nam se Zora dešava, je li to usud ponora milenijske civilizacije poput Asteka i Maja!? Za sjetiti se naše sugrađanke (V.Š.) u emisiji „Građani o Gradu“ koja je suzama, u nemoći želje da ostanemo svoji, prizivala to brdo znanosti i struke dubrovačke. A za zapitati se kakva je to učenost, intelektualnost, znanost i stručnost, kakva je to zavičajna ljubav koja se mirno utapa u nestajanje identiteta svoga grada? A malo bi nam trebalo da se održimo. Usprkos svemu. Jer zbog letargije svijesti i savjesti već vrlo skoro brojiti će se bogat ljetni utržak pred ulazom u divni kameni sarkofag izgnane duše. I sa zahvalnošću ga pozdraviti: bok Grade! Davor Mage NAKNADNI BLAGOSLOV Trebamo i mi u Dubrovniku uvesti dvojezičnost odnosno dvopismenost! U našem specifičnom brdsko-primorskom slučaju, stiješteni između Popovoga polja (čuli ste onu: Čuvaj se muslimana iz Gackoga, pravoslavca iz Nevesinja, katolika iz Širokoga, a Popovca bilo koje vjere!) i mora, dovoljno će biti na dva mjesta, na dva glavna, praktično jedina (cestovna) ulaza u Grad postaviti natpise: DUBROVNIK – GRAD PRIJATELJ DJECE, A NEPRIJATELJ USTAŠA / ÄÓÁÐÎÂÍÈÊ –ÃÐÀÄ ÏÐÈJÀÒÅŠ ÄJÅÖE, À ÍÅÏÐÈJÀÒ Å Š ×ÅÒÍÈÊÀ. Novinar Slobodne Dalmacije g. Ivica Dubrovniku, gradu prijatelju Vukovara (i SaNevešćanin uvodi nas u svoj udarni rajeva, i djece itd.), a koji je pred dvadeset i (pred)božićni intervju sa zadarskim nadbisk- nešto godina bio izložen sličnoj, ne baš u upom i predsjednikom Hrvatske biskupske svim detaljima, „ćiriličnoj“ agresiji s istoka; konferencije dr. Želimirom Puljićem, očigled- a u posljednjih dvadesetak godina puzećoj no zadovoljan urađenim, završnim komen- okupaciji ideološkog latiniteta sa zapada tarom intervjuiranoga: „E, jeste me dobro (Hercegovine) i od strane „domaćih izdajniispovjedili…“. I stvarno rečeni je novinar ka“, a pod generalnim patronatom „Crkve u pokazao za naše pojmove neuobičajenu Hrvata“? A završne nadbiskupove naputke: „drskost“ ne bi li iščeprkao što konkretnije „Ne trebaju podjele, nego zajednička akciodgovore o deboto svim škakljivim temama ja, zajednički programi, zajedničko dobro.“ koje se kao lavina množe u odnosima tzv. shvatio sam, pun strahopoštovanja prema „Crkve u Hrvata“ (nadbiskup, rodom neprikosnovenom nadbiskupovu autoritetu, dabome Hercegovac, nije ni u ovom interv- kao izravno meni upućene zapovijedi. Cijeli juu propustio /zlo/upotrijebiti taj termin) i Božić me progonio dobro poznati glas i indržave odnosno hrvatskog društva u cjeli- tonacija moga donedavnoga dugogodišnni. Osim o jednoj, po meni (ma zar je stvar- jeg biskupa i preteška zadaća koju mi je nano moguće da samo po meni!?) najškakl- tovario na leđa. I baš u po don Tomine propjivijoj: skandaloznom priopćenju Komisije ovijedi na božićnoj podnevnici u Svetoga „Iustitia et pax“ HBK (Hrvatske biskupske Vlaha mi je sinulo: iz solidarnosti prema konferencije, a ne Herceg-bosanske ko- bratskom Vukovaru trebamo i mi u Dubrovnimisije, kako bi se nekim zlobnicima moglo ku uvesti dvojezičnost odnosno dvopisomaknuti) od 10.06.2013.povodom nepra- menost! U našem specifičnom brdsko-privomoćnih osuđujućih haških presuda „her- morskom slučaju, stiješteni između Popocegovačkoj šestorci“, a kojim priopćenjem, voga polja (čuli ste onu: Čuvaj se muslimapotpisanim od predsjednika Komisije, no- na iz Gackoga, pravoslavca iz Nevesinja, katornog i u samom intervjuu tretiranog si- tolika iz Širokoga, a Popovca bilo koje vjere!) sačkog biskupa msgr.Vlada Košića, HBK ni i mora, dovoljno će biti na dva mjesta, na od koga izazvana daje svoj bezuvjetni dva glavna, praktično jedina (cestovna) ulaAPOSTERIORNI (hrvatski: NAKNADNI) bla- za u Grad: sa zapadne strane na mostu pregoslov po mnogo čemu (neo) fašističkoj ko Rijeke dubrovačke, koji se još uvijek (hrvatski: /novo/ustaškoj) tvorevini tzv. Hr- službeno zove po gore spomenutom vatskoj zajednici Herceg-Bosni i njezinim ne(o)suđenom ratnom zločincu, te na vidikčelnicima, a kojim presudama samo iz bio- ovcu iznad Parka Orsula, dokle je gospar loških razloga nisu, i to kao idejni tvorci i Andro (Vidak, ne Vlahušić!) proširio istočne predvodnici osuđeni na najduže kazne, obu- kulturološke granice Grada. A natpis preko hvaćeni i Franjo Tuđman i Gojko Šušak, te cijele magistrale bi glasio: DUBROVNIK – GRAD PRIJATELJ DJECE, A NEPRIJATELJ Mate Boban. U bloku pitanja o recentnim događanjima u USTAŠA / ÄÓÁÐÎ Â Í È Ê – à ÐÀ Ä i oko Vukovara, nadbiskup apelira: „Potreb- Ï Ð È J ÀÒ Å Š Ä J Å Ö E , À Í Å Ï Ð È J ÀÒ Å Š no je da svi učinimo nešto da Vukovar osje- ×ÅÒÍÈÊÀ. ti kako smo s njima i da smo im spremni Mrš fašizmu (ustaštvu), sloboda (hrvatskom) pomoći u ovoj krizi. Vukovar je simbol Hr- narodu! vatske pa ne smije ostati sam.“ Pa me dot- PS uče s „Obliti privatorum, publica curate“, jer Ceterum censeo…uostalom mislim da tre„Vukovar je zajednička briga svih stanovni- ba ukinuti: 1) hrvatsko državljanstvo svima ka Hrvatske. Jer, Vukovar je zadužio Hr- koji ne prebivaju u Hrvatskoj; 2) Ministarstvatsku“. I tko će bolje razumjeti ove vo turizma; 3), a mostu preko Rijeke dup(r)osv(ij)ećene riječi od nas Dubrovčana i brovačke vratiti njegovo časno, izvorno ime gdje će one pasti na plodnije tlo nego u – Most Dubrovnik. Darko Kaciga Dubrovčanin Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju. GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014. 3 PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA / PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆEN SVEČANA AKADEMIJA U POVODU 145.OBLJETNICE DOMOBRANSTVA (2) Koji su ciljevi i pobude spomena poraženim postrojbama poražene vojske? Članak gospodina Kulišića promašio je nakanu, da sve one koji su bili u postrojbama NOV-e i POJ-e, okarakterizira i obilježi kao krvnike, jer nisu pripadali Domobranskim postrojbama koje su nosile ustaška obilježja Svečana Akademija u povodu 145.obljetnice domobranstva - naslov je članka u vašemu cijenjenom listu, od 13.prosinca 2013.g. autor članka je uvaženi gospodin Željko Kulišić, predsjednik, a u ime UDRUGE HRVATSKI DOMOBRAN. Čitajući citirani članak, malo dublje sam ušao u postojanje, osnivanje i djelovanje te vojske „hrvatskih domobrana“ od osnivanja 1868.g. do kraja Domovinskog rata 1996.g. Moram biti iskren i priznati da sam o Domobranima malo ili nimalo znao, osim onoga što sam u školi učio i onoga što sam u knjigama: „Sve naše Dakse“ (Joško Radica) i „Hercegovina u NOB-u“ (Vojno-izdavački zavod, JNA „VOJNO DELO“ Beograd 1961.g.) pročitao. Ideološki dva autora koja, kada sam pročitao, nikako nisu na istim političkim stajalištima, pa je normalno da sam bio u nedoumici, što je stvarna istina. Nakon pročitanog citiranog članka, pogledao sam na „Wikipediji“,koja je posljednji put nadopunjena i izmijenjena 18. aprila 2013.g., što tamo piše o toj vojsci. U pročitanim podatcima dostupnim svima, na stranicama Wikipedije piše nešto, što se nikako ne uklapa u pogrešna razmišljanja, iskazana na gore spomenutoj Akademiji. Svi oni kojima je dostupan Internet, mogu se uvjeriti u slijedeće: Ta vojska, osnovana gore navedenim dogovorom (Hrvatsko-Ugarska nagodba iz i868.g.) nije bila ni hrvatska ni samostalna niti je osnovana da brani i obrani hrvatske prostore, koji su tada bili politički razjedinjeni (divide et impera), pa mi nije jasno što se uopće ovom zgodom imalo „svečano slaviti“ Historija hrvatskog domobranstva dijeli se na nekoliko dijela i to: 1. Hrvatsko domobranstvo u Austro-Ugarskoj, 2. Hrvatsko domobranstvo u Državi SHS (Srba, Hrvata i Slovenaca), 3. Hrvatsko domobranstvo u NDH (Nezavisnoj Državi Hrvatskoj), 4. Hrvatsko domobranstvo u toku ratova u Hrvatskoj i BiH. Pomno sam pročitao, a preporučujem i drugima da isto to naprave, te sam saznao da je nagodbom hrvatsko-mađarskog dogovora iz 1868.g., Hrvatski Sabor 5. Decembra iste godine, donio odluku o formiranju posebne hrvatske vojske u sastavu oružanih snaga Austro-Ugarske Monarhije. Službeni naziv te vojske bio je Carsko Hrvatsko domobranstvo. Vojnici 4 GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014. su nosili sive uniforme sa carskim znacima i sudjelovali su u zauzimanju BiH 1878. g., te u I svjetskom ratu, naravno u sastavu snaga, koje su se borile na strani Austro-Ugarske koalicije. Postavlja se pitanje? Gdje se u tim akcijama spominje slobodna i demokratska država Hrvatska? Nigdje, jer se ta vojska borila za antihrvatske interese na strani agresorske vojske. Potrebno je naglasiti, da je Eugen Kvaternik bio zagovornik neovisne Hrvatske, ali za takav podvig nije imao dovoljno snage, a niti saveznika. U pokušaju ostvarenja toga sna poginuo je u poznatoj RAKOVAČKOJ BUNI: Sve se to događalo prije 1868.g. Nakon poraza Austro-Ugarske Monarhije, u oktobru mjesecu 1918.g. dana 29. studenoga Hrvatski Sabor prekinuo sve veze Hrvatske, Srbije, Slovenije BiH i Vojvodine sa Austro-Ugarskom i od njih je stvorena država SHS (opet bez samostalne Hrvatske države). Domobranstvo je bilo službena i jedina vojska te države (SHS) Nakon pokušaja Mađarske da okupira Međimurje, domobranska vojska, pod zapovjedništvom Slavka Kvaternika (Vrlo poznati ustaški ideolog i državnik ustaške NDH) potukla je Mađare i natjerala ih na povlačenje.Doduše, domobranska vojska je pokušala demonstrirati protiv ujedinjenja u državu SHS, ali ih je srpska žandarmerija oružano i uz velike žrtve (9 poginulih) odvratila. Tada nova vlast raspušta domobranske postrojbe i to ljudstvo „utapa“ u nove jedinice jugoslavenske vojske, sa srpskim komandnim kadrom. Opet se postavlja pitanje? Gdje se u svoj toj gunguli nalazi slobodna i demokratska država Hrvatska? Hrvatsko domobranstvo u NDH, bila je regularna vojska te, takozvane, države. Imala je mornaricu, pješadiju i zrakoplovstvo, a nosili su stare uniforme iz AustroUgarske, ali sa oznakama NDH. Podatci kažu, da ih je 1943.g. bilo oko 100.000, a bili su regrutirani (novačeni) od vojnih obveznika sa prostora današnje Hrvatske, BiH, i Srijema. Početkom 1944.g. domobranstvo i Ustaška vojska su ujedinjeni u jedinstvenu vojsku , Hrvatske oružane snage(HOS). Hrvatsko domobranstvo, početkom ratova u Hrvatskoj i BiH (Ovdje se misli na Domovinski rat), od civilnog hrvatskog, samoinicijativno (što nije istina, jer u tim postrojbama bilo je i pripadnika drugih naroda i narodnosti) stanovništva stvara jedinice Narodne zaštite uz već postojeće regularne jedinice Zbora narodne garde (ZNG). Narodna zaštita tretirala se kao rezervna vojska, koja bi stupila u akciju u slučaju da jedinice ZNG-a budu poražene Narodna zaštita je 1991. g. poprimila ime u Hrvatsko domobranstvo i postala dio Hrvatske vojske kao njen rezervni sastav. I u toku rata u BiH neke jedinice HVO-a su nosile naziv „domobranske“. Iz svega napisanog, a što piše i u citiranoj Wikipediji, koju nitko do sad nije ispravio, može se zaključiti, da su domobrani nosili jedno vrijeme i ustaška obilježja, da su se borili i u postrojbama drugih država, da su novačeni sa prostora drugih država i da su se borili i pobjeđivali na tuđim prostorima i za tuđe ciljeve. (Što je sa slobodnom i demokratskom državom Hrvatskom?) Sve napisano, ne bi imalo nikakvog smisla jer je već javno objavljeno, da se u spomenutom članku ne govori rječnikom sličnim“Šimunićevom pozivu“. Stoga čudi izlaganje gospodina Kulišića, koji uz pomoć dr. Jurčevića (osvjedočenog protivnika NOB-e i antifašizma u NOB-i), pokušava sotonizirati dubrovački, i ne samo dubrovački antifašizam, koji je oslobodio svijet velikoga fašističkog zla. Poznato je, da su neke činjenice iz NOB-a, i nakon kraja II svjetskog rata, nepobitne. Te činjenice su u, zbilja nepotrebnoj osveti, ponekada nad nedužnim ljudima (ona mladost pogubljena na Orsuli pravi je primjer osvetničkog bijesa i samovolje divljaka, kakvih smo i u Domovinskom ratu na žalost imali.) bacile ljagu na humanost partizanske oslobodilačke epopeje, koja se ne bi smjela ničim pravdati . Ne amnestirajući počinitelje, opet se postavlja piranje, koje glasi? Ima li u ljudskoj povijesti ratovanja bar jedan slučaj, da sa pobjednička vojska nije osvećivala za sve ono što su joj protivnici radili tokom boja, ma koliko je taj boj trajao? Nema. Iz tih razloga članak gospodina Kulišića promašio je nakanu, da sve one koji su bili u postrojbama NOV-e i POJ-e, okarakterizira i obilježi kao krvnike, jer nisu pripadali Domobranskim postrojbama koje su nosile ustaška obilježja. Borbene jedinice u NOB-i, imale su u svojim postrojbama, jako puno Hrvata, bez kojih se fašizam nije mogao pobijediti. Uostalom i Prvi partizanski odred, osnovan je u Hrvatskoj, što je Hrvatsku uvrstilo u antifašističke zemlje. Pa bar iz pijeteta prema tim ljudima, nije NJA /PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA / PISMA / REAGIRANJA / PISMA potrebno, a ni moralno, napadati njihovo djelo, kao što nije lijepo veličati djelo organizatora DOMOBRANSTVA U HRVATSKOJ, jer ga Hrvati i nisu organizirali, već su „Hrvatsko-Ugarskom nagodbom“, bili prisiljeni na takav čin. Iz iznesenog je razvidno, da je i u tim postrojbama bilo zločinaca, iako domobranska vojska nikada nije imala većih vojnih uspjeha, jer joj je članstvo bilo većinom naklonjeno NOB-u, ili su bili dezerteri.Gdje je snaga i moć hrvatske gospode 1868.g. da osnuju svoju vojsku u borbi za samostalnost demokratske Hrvatske, jer je već onda u svijetu bilo demokratskih režima? Naravno, u vrijeme centralističke, strane vlasti, u razjedinjenoj Hrvatskoj, nije bilo lako službeno politički slobodno djelovati, ali zato je postojao način, da se ilegalnim radom bori za samobitnost i jedinstvo hrvatske države. Te snage nije bilo, pa je taj domoljubni zadatak preuzela KPJ-e, na čelu sa Titom, koji jest bio komunist, ali se na spomenutoj Akademiji, ne objašnjava što je to uopće komunizam, kao filozofski pojam, koji jest kasnije jednim dijelom u SSSR-u, revolucijom, prešao u Staljinizam, koji je bio neprihvatljivo tumačenje i provođenje komunizma onakvog kakvog ga je Marx u svojim filozofskim djelima zamislio. U nakani da nikoga ne povrijedim ili da utičem na njegova uvjerenja, želio sam, koristeći podatke iz već napisanog, podsjetiti zainteresirane, da postoje i neki drugi podatci, različitih od javno iznesenih na Akademiji u povodu 145. Obljetnice domobranstva, koje je imalo i odlikovanje VOJNI RED ŽELJEZNOG TROLIST I. STUPNJA, jedno od najvažnijih odlikovanja NDH. Na toj „akademiji“uglavnom se napadala, a ne kritizirala vlast od 1941. do danas. Moguće da joj je to i bio primarni cilj, „zaboravljajući“ vlastita zlodjela, naročito ona koja su počinjena nakon stvaranja HOS-a. Nakon svega iznesenoga, a preuzetog iz dostupnih javnih izvora, javnost se sa pravom pita? Koji su ciljevi i pobude da se održi ovakav spomen poraženim postrojbama poražene vojske, te da se oplakuju i vojnici okupatorskih snaga (Jakljan, i tko zna koliko još iskopanih ostataka okupatorske vojske na području Hrvatske) ? Možda sam u ovomu izlaganju dao odgovor i na to pitanje. Da zaključim: Domobrani su službena vojske genocidne NDH, a od 1944.g. potpuno su spojeni u HOS, tako da se često ne može te dvije vojne formacije u svakom slučaju jasno razlikovati. S poštovanjem, Jozo Marčinko ZAŠTO SMO TU GDJE JESMO (2) Žalopojka uvrijeđene „veličine“ Zašto smo tu gdje jesmo? - pita se ili pak konstatira autor (ili autori) članka KLGB Srđ je Grad. Ne znam tko ga je pisao i da li svi članovi stranke stoje iza napisanoga, ali, članak neodoljivo podsjeća na žalopojku uvrijeđene „veličine“ (da ne rečem –babe narikače) nesposobne izboriti se za toliko željene ciljeve. Prevladava pritajeni bijes zbog neuspjelog uklapanja u uhodane mehanizme uhljebljenja svojih članova, ali nema ni riječi o poduzimanju mjera za uklanjanje tih, svima nam odavno poznatih nakaznosti. Ali ono što me posebno neugodno iznenadilo u tekstu, a i na neki način natjeralo komentirati članak, jest uvredljivi način pisanja i to u 2 navrata: 1. kad se radi o predsjedniku Odbora za izbor i imenovanje, oni kažu: „ipak je on umirovljenik-koga će znat ako ne liječnike!„ Drugim riječima, autori omalovažavaju umirovljenike i smatraju ih manje vrijednim građanima, i 2. kad kažu: „...DDS-ova zubarica Katica Falkoni“! -Dr Katica Falkoni-Pedrini, stomatolog, nije nikakva „DDS-ova zubarica“, već ima svoje stečeno akademsko zvanje, s kojim se službeno oslovljava, i onaj tko o njoj piše, trebao bi to znati, ne radi nje nego radi sebe i svoje pristojnosti, jer tekst najviše govori o samom piscu. I na kraju, svakako je dobro i korisno obraćati se javnosti i ukazivati na nepravilnosti, ali - nedovoljno, ukoliko se ne iznalaze načini i ne poduzimaju mjere za uklanjanje istih. Od samih zajedljivih njorgetanja –nema ništa! I, naravno, za sve to treba imati neku formu, dostojnu jedne mlade perspektivne političke stranke, koja ima pretenzije biti drugačija, poštenija, efikasnija od onih -uniformiranih već prisutnih na političkoj sceni. Dr Dorina Mitić-Šoša DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE U Gradu, a u mraku… Butiga Bambole u Lapadu, Ulica Iva Vojnovića, kao i druge butige u blizini, su unatoč svojoj osvijetljenosti u mraku. Reći ćete kako? Lijepo! Kada se odlučite poći tamo, proći ćete parkingom koji je u mraku, tako da je i vozačima teško parkirati svoje vozilo a ne samo pješacima. Rješenje je ili obrezati grane borova koje priječe da svjetlost s Ulice Iva Vojnovića prodre i pred ove stambene zgrade, ili da se postavi par stupova s javnom rasvjetom na sami parking. Ne vjerujem da bi puno koštalo, pa da i ovaj kvart Grada bude dostojan predio Lapada i Grada. Zdravko Trojanović Trojo PS Kabel u Pilama, Ulica Frane Antice 2, još leži na ulici. Mjeseci prolaze, a odgovorni spavaju. Hoće li se probuditi kada se, ne daj Bože, dogodi kakva nesreća s neželjenim posljedicama? GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014. 5 MIRISI BOŽIĆA U KONAVLIMA foto: dubrovniknet.hr Županijski dogovor pobjednik Festivala zelene menestre i vina Koncertom Dubrovačkog simfonijskog orkestra u Crkvi sv. Nikole u Čilipima, u nedjelju 22.prosinca je otvorena šesta po redu manifestacija ruralnog turizma, Mirisi Božića u Konavlima 2013. Dirigenti su bili Harutyun Arzumanyan i Đelo Jusić, a mezossoprani Marta Babić i Laura Hladilo. U ponedjeljak 23.prosinca održana je humanitarna akcija „Nek’ nam je svijem Božić“ za Marijin dom u Cavtatu, kao i prezentacija dokumentarnog filma HRT-a „Agroturizam: Istra, U danima otvorenih vrata sudjelovale u su četiri konobe (Agroturizam Carevina, Agroturizam Kameni Dvori, Konoba Konavle i Seosko domaćinstvo Brautović), zatim četiri kušaonice vina i likera (Izletište Klaić, Malvasija Karaman, OPG Nikša Bratoš, i Vinarija Crvik), kušaonica ulja OPG Glavinja i tri baštinska lokaliteta (Sokol Grad, Zavičajni muzej Konavala i Konavoska kuća – Etnozbirka Bokarica). Posebnost ovogodišnjih Dana otvorenih vrata konavoskih Konavle, Baranja“ u kinu Sloboda u Dubrovniku. Uz niz zanimljivih sadržaja 26.prosinca je održan i konavoski zabavni kviz Konoteka, dok su u petak 27. i 28. prosinca i subotu , u Danima otvorenih vrata, posjetitelji mogli uživati u gastronomskoj ponudi i drugim sadržajima konavoskih agroturizama. 6 GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014. agroturizama bio je i „program plus“ u većini domaćinstava, koji je uključivao živu muziku od 18 do 21 sati. Završetak manifestacije bio je u nedjelju 29.prosinca kada je u Domu kulture na Grudi održan festival Zelene menestre i vina na kojemu je sudjelovalo čak 18 ekipa. A žiriju se najviše svidjela zelena menestra koju je „spravila“ ekipa Dubrovačko neretvanske županije Županijski dogovor Drugo mjesto osvojila je ekipa Kuhari sportaši a treće Gulliver. Dodijeljene su i nagrade u četiri kategorije. U kategoriji očuvanje tradicijskih korijena, nagrade su dobile ekipe: Štalica, Škjuk s Poljica, Konavoska dijaspora i Strevuni. Nagrade za najbolji originalni nastup primili su Župaho, Da smo bar 100 posto Konavoke, Županijski dogovor i Kuhari sportaši, dok je kategoriji „Prekogranična suradnja“, nagradu dobio Agroturizam Marića Gaj. Nagradu za ‘fer play’ zaslužila je ekipa Vatrogasci Konavle. GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014. 7 GRAD DUBROVNIK MELBOURNE INICIRAO SURADNJU S GRADOM DUBROVNIKOM Dubrovnik ulaz u Europsku uniju za australske goste? Johna Šipeka, gradonačelnika Moonee Valleya, predgrađa Melbournea u Australiji, primio je 27. prosinca u službeni posjet gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić. John Šipek rođeni je Hrvat podrijetlom iz Osijeka. U Melbourneu je istaknuti član hrvatske iseljeničke zajednice, aktivan u političkom, poslovnom i javnom životu Australije. Šipek je u svoje osobno ime i u ime Billa Shortena, čelnika Laburističke stranke Australije i člana australskog parlamenta čije je pismo donio gradonačelniku Vlahušiću, izrazio želju za uspostavom suradnje sa Hrvatskom i Gradom Dubrovnikom. Šipek je ujedno jedan od čelnika nacionalne zrakoplovne tvrtke Qantas kojoj teži proširiti broj destinacija u Europi, uključujući Hrvatsku i Dubrovnik. Gradonačelnik Vlahušić prihvatio je ovu inicijativu za suradnjom, poglavito u vidu povezivanja dva kontinenta prekooceanskim zračnim linijama. Izrazio je zahvalnost na pismu istaknuvši da je želja gradske uprave i dubrovačke zračne luke otvaranje direktnih prekooceanskih letova. Predložio je da Grad Dubrovnik bude ulaz u Europsku uniju za australske goste, s obzirom na rastući broj australskih turista u Gradu i brojnu hrvatsku zajednicu u Australiji. Razgovaralo se i o mogućnosti tromjesečnih tečajeva jezika i lokalnih običaja u Dubrovniku za mlade Australce hrvatskog porijekla, s organizacijom izleta po Hrvatskoj i Europi. 19.PROSINCA 2013. 31.PROSINCA 2013. Razmatraju se nova rješenja za agencije Gradski dužnosnici obišli dežurne službe Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić i predsjednik Gradskog vijeća Niko Bulić održali su 19.prosinca sastanak s predstavnicima turističkih agencija koje posluju na području Grada. Teme sastanka bile su jedinstvena cijena za muzeje Grada Dubrovnika i naplata prolaska preko Ilijine glavice autobuserima. Gradska uprava nastoji pronaći najbolje rješenje koje će olakšati rad lokalnih agencija i autobusera na obostranu korist, rekao je gradonačelnik Vlahušić. Predstavnici Grada predložili su cijenu za deset dubrovačkih muzeja koja bi iznosila 80 kuna za individualne posjetitelje, odnosno 60 kuna za grupe. Prolazak preko Ilijine glavice i Pila za autobuse bi stajao 400 kuna bez obzira voze li posjetitelje ili su prazni, a prije konačne odluke o ovom pitanju gradska uprava otvorena je za sugestije, naglasio je gradonačelnik Vlahušić. DOMOVI UMIROVLJENIKA, DOM MASLINA I JOSIPOVAC Predstavnici Grada posjetili štićenike Predstavnici Grada Dubrovnika su povodom nadolazećih božićnih blagdana 18.prosinca posjetili dubrovačke domove umirovljenika, te štićenike dječjeg Doma Maslina i Centra za rehabilitaciju Josipovac, te im uručili prigodne poklone. Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić i zamjenik gradonačelnika akademik Nenad Vekarić obišli su domove umirovljenika Domus Christi, Dom umirovljenika Dubrovnik i dom Termoterapija. Dom Maslina i Josipovac posjetili su potpredsjednica Gradskog vijeća Olga Muratti i pročelnik Upravnog odjela za poslove gradonačelnika Igor Deranja. Štićenici domova u blagdanskom duhu veselo su dočekali goste i zajedno pjevali božićne pjesme. Predstavnici Grada poželjeli su im sve najbolje povodom blagdana, te se zahvalili osoblju na dobrom radu i suradnji s gradskom upravom. Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić i zamjenici gradonačelnika akademik Nenad Vekarić i Željko Raguž obišli su 31.prosinca javne službe dežurne u novogodišnjoj noći. Gradska delegacija posjetila je liječnike i medicinske sestre Hitne pomoći i Opće bolnice Dubrovnik, dispečere centra 112, Obalnu radio postaju, policajce policijske uprave i prometne policije te vatrogasce. Tradicionalno, u sklopu obilaska gradonačelnik i zamjenici su posjetili i Hrvatski radio. PREDAVANJE Steve Russo u Lazaretima Udruga za razvoj civilnog društva „Bonsai“ i udruga „Hvala što postojiš“ pozivaju na predavanje Steve Russo-a, talijanskog predavača i autora koje će se održati u petak 3. siječnja 2014. s početkom u 17:30 sati u Art radionici Lazareti. Steve Russo je neovisni istraživač univerzalne duhovnosti, ljudskog potencijala i tzv „principa nove misli“ s 12 godina iskustva u podučavanju i javnom predavanju. Russo je ujedno i organizator različitih međunarodnih seminara, radionica i predavanja, a Dubrovčani će, između ostalog, kroz ovo predavanje saznati koje dvije emocije potiču sve ljudske aktivnosti i koje su najčešće prepreke u postizanju mira, radosti i blagostanja. GRAD DUBROVNIK POTIČE I NAGRAĐUJE IZVRSNOST I VRHUNSKE REZULTATE Nagradno putovanje dubrovačkih učenika u Sarajevo Veće treću godinu zaredom, Grad Dubrovnik nagrađuje najuspješnije učenike i njihove mentore putovanjem u prijateljske gradove. Nakon Rueil Malmaisona i Venecije, od 27. do 29. prosinca ove godine organiziran je posjet gradu prijatelju Sarajevu. Četrdesetak učenika i mentora, koji su na državnim natjecanjima osvojili jedno od prva tri mjesta, pored Sarajeva posjetili su Mostar, Bjelašnicu i Međugorje. Svi sudionici putovanja iskazali su zadovoljstvo što Grad Dubrovnik i na ovaj način potiče i nagrađuje izvrsnost i vrhunske rezultate. U ime Grada Dubrovnika putovanju su bili nazočni pročelnici Miho Katičić i Milan Perić. 8 GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014. SKUPŠTINA TURISTIČKE ZAJEDNICE GRADA SLATKI TJEDAN USUSRET BOŽIĆU Dubrovnik - hrvatski turistički šampion optimistično očekuje 2014. Nagrade za najbolje delicije Druga skupština TZ grada Dubrovnika na kojoj je, među ostalim, usvojen program rada i financijski plan za 2014., održana je 19.prosinca u hotelu Hilton Imperial. Financijski plan za 2014. godinu se temelji na ostvarenjima 2013.godine, odnosno realiziranom turističkom prometu prema statističkim podacima koje prikuplja turistička zajednica. Svi relevantni pokazatelji upućuju na ostvarenje uspješne 2013. turističke sezone uz statistički porast od 10 posto u noćenjima u prvih 9 mjeseci. Prihodi Turističke zajednice grada Dubrovnika su planirani u umanjenom iznosu za 5 posto u odnosu na 2013., iznose 17.277.750,00 te su iskazani kroz sljedeću podjelu: prihodi od boravišne pristojbe, prihodi od turističke članarine, prihodi od nautičkog turizma, prihodi iz proračuna Grada Dubrovnika, uz prihode od drugih aktivnosti. Najviši udio sredstava odnosi se na prihod od boravišne pristojbe u iznosu 9.800.000,00 kn, te prihod turističke članarine u iznosu od 3.800,000,00 kn., prihode iz proračuna Grada Dubrovnika u iznosu od 3.340.000,00 kn, uz prihode od nautičkog turizma, te prihode od drugih aktivnosti Prema novom načinu iskazivanja rashoda turističkih zajednica, rashodi TZ grada Dubrovnika su raspoređeni na slijedeći način: Administrativni rashodi, Dizajn vrijednosti, Komunikacija vrijednosti, Distribucija i prodaja vrijednosti, Interni marketing, Marketinška infrastruktura, Posebni programi, Transfer boravišne pristojbe Gradu Dubrovniku (30%). Od novih projekata za sljedeću godinu ističemo izradu novog promotivnog DVD –a, te redizajn web-stranice s obzirom da postojeća nema dovoljan kapacitet za potrebe destinacije. Direktorica Romana Vlašić predstavila je i rezultate ankete provedene u Informativnim uredima TZ grada Dubrovnika u razdoblju od 16.kolovoza do 16.listopada ove godine, na uzorku od 264 osobe. Najviše je ispitanika bilo iz Velike Britanije, potom Španjolaca, Francuza, Talijana, državljana SAD –a , Nijemaca i Australaca i Iraca, a većina ispitanih gostiju (njih 76 posto) mlađa je od 50 godina. Pitanja su se odnosila na različite elemente turističke ponude i zadovoljstvo gostiju tim elementima, kao i ukupan dojam o destinaciji. Za ocjenu ukupnog zadovoljstva korištene su formulacije „Iznad očekivanja“, „u skladu s očekivanjima“, te „ispod očekivanja“, a za ocjenu ukupnog zadovoljstva ponudom uzimala su se u obzir prva dva odgovora iz čega proizlazi da je ponudom destinacije na razini 98, 3 posto ispitanika (58,51% odgovorilo je da su im očekivanja nadmašena, u skladu s očekivanjima 39,83 posto). Među pozivnim ocjenama ističu se sigurnost, povijesno – kulturna baština, turističke informacije, ponuda izleta te kulturno - zabavni programi. Najveći dio ispitanika došao je u Dubrovnik individualno, dok ih svega 17 posto koristi usluge putničkih agencija. Veliki dio ispitanika boravi u Dubrovniku 4 noći i duže, uz napomenu da su se pripadnici mlađe generacije izjasnili da borave 3 noći. Prosječna dnevna potrošnja gosta u Dubrovniku (s isključenim troškovima smještaja) iznosi oko 100 Eur, dok jednodnevni posjetitelji troše do 30 Eura. Dubrovački gosti su najlošijim segmentima ponude u Dubrovniku ocijenili ukupni odnos cijene I kvalitete (value for money), javni prijevoz i shopping. Rezultati ovogodišnjeg istraživanja zadovoljstva posjetitelja Dubrovnika pokazuju da su naši gosti zaista zadovoljni ponudom destinacije, no da nas ta činjenica ne smije uljuljati , već da moramo nastaviti dalje raditi I podizati razinu ponude – naglasio je gradonačelnik I predsjednik TZ grada Dubrovnika Andro Vlahušić najavivši niz novih infrastrukturnih projekata za 2014. godinu. Jelka Tepšić Udruga DEŠA već treću godinu za svoje sugrađane pripremila je zanimljive dane ispunjene radostima predstojećih blagdana. Kao i prethodnih godina Deša – Dubrovnik uložila je dodatni napor u očuvanju i vrednovanju nematerijalne baštine dubrovačkog kraja, te je pozvala sugrađane u svoje prostorije u Lazaretima kako bi obogatili svoj Božić tradicionalnim receptima i mirisima. U manifestaciji pod nazivom „Slatki tjedan ususret Božiću“ građanke i građani mogli su sudjelovati na svim radionicama te naučiti sami praviti božićne delicije dubrovačkog kraja, uz stručnu pomoć vrijednih žena iz dubrovačkih udruga Deše i Dubrovačke naranče. Kako bi rezultati radionica bili što bolji pridružile su nam se također i renomirane kuće delicija iz našeg grada, tako da je Dubrovačka kuća doprinijela uspješnosti radionice izrade arancina i bruštulanih mjendela, dok je Nikolina Farčić iz slastičarne Pupica podijelila s nama tajne spravljanja pandišpanj-a. Članice iz udruge Deša i Dubrovačka naranča pokazale su kako se pravi kontonjata, mantala, prikle i naš nagrađivani džem od dubrovačke ljute naranče. Ni ova godina nije prošla bez posjete velikog broja naših sugrađanki i sugrađana, najmilijih nam malih posjetitelja iz osnovne škole Marin Getaldić i dječjeg vrtića Izviđač koji su nam ispunili srca svojim iskrenim zanimanjem za stare ričete i slastice, a za kraj su nam otpjevali skoro zaboravljenu mljetsku kolendu. Nezaobilazan dio slatkog tjedna bilo je naravno i natjecanje za najbolju kontonjatu, mantalu, arancine i bruštulane mjendule. Ocjenjivački sud, sastavljen od stručnjaka pod predsjedanjem prof. kulinarstva Josipa Žuvele, imao je slatki, ali težak zadak izabrati najbolje od izvrsnih delicija koje su stigle na ocjenjivanje iz različitih krajeva naše Županije. U kategoriji kontonjate bilo je 15 različitih proizvoda, u kategoriji mantale 12, u kategoriji bruštulanih mjendula 12, a u kategoriji arancina 9. Nagrade za najbolje delicije dobile su slijedeće natjecateljice: Nagrade za kontonjatu: 1. Zlatna plaketa : Mirjana Handabaka, 2. Srebrena plaketu dijele: Dubrovačka kuća d.o.o. i Paulina Klokoč, 3. Brončana plaketa: OPG Đano. Nagrade za mantalu: 1. Zlatna plaketa: Agroturizam Klaić, 2. Srebrena plaketa: Nike Ivaniš, 3. Brončana plaketa: Terezija Pendo. Nagrade za bruštulane mjendule:1. Zlatna plaketa: Dubrovačka kuća d.o.o., 2. Srebrena plaketa: Mirjana Handabaka, 3. Brončana plaketa: DEŠA – Dubrovnik. Nagrade za arancine:1. Zlatnu plaketu dijele: Dubrovačka kuća d.o.o. i DEŠA – Dubrovnik, 2. Srebrena plaketu dijele: Ani Miletić i Katarina Gaće, 3. Brončana plaketa: Ani Miletić. Posebno priznanje zaslužili su Eko Omblići za sudjelovanje na natjecanju za najbolje arancine. GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014. 9 GRAD DUBROVNIK NARODNA KNJIŽNICA GRAD Tamne priče vremena koje živimo Zbirka kratkih priča pod imenom ‘Očitovanja’, koja je objavljena u nakladi Udruge mladih Orlando, predstavljena je 19.prosinca 2013. u čitaonici Narodne knjižnice Grad. Riječ je o četrnaest kratkih priča izabranih u sklopu natječaja, a predstavili su ih članovi uredništva Siniša Dragutinović, Renata Zlatković, Igor Knezović i Ana Borić, dok su svoje objavljene tekstove čitale autorice Lucijana Pendo i Sanja Peršić. - Priče u našoj zbirci snažno povezuje osobina koju posebno želim izdvojiti: mračne su postaje vam hladno dok ih čitate. Kako je istaknuto u predgovoru, nije to ništa iznenađujuće, takvo je i vrijeme u kojem živimo. Ono se samo zrcali u pričama koje bi, da su nastale danas, nesumnjivo bile obojane čak i tamnijim tonovima od ovih koje smo prikupili prije godinu – dvije – kazala je Renata Zlatković. Bilo da su to fragmenti istrgnuti iz različitih životnih iskustava i sudbina, bilo da su ispletene oko motiva posuđenih iz književnih djela i filmova ili da je riječ o pukom poigravanju spisateljske mašte, sve priče imaju zajedničku temu – identitet, koja je zadana natječajem kojem su se odazvali autori iz Dubrovnika i regije, čije su kratke priče satkale ovu zbirku. NOVI NATJEČAJ KRATKE PRIČE FANTASTIKE Upravo je novi Orlandov natječaj predstavljen u drugom dijelu predstavljanja. Autori su pozvani da pošalju svoje kratke priče fantastike za zbirku koja će također biti objavljene u sklopu biblioteke ‘Identitet’. - Zašto fantastika!? Neki pisci poput Williama Gibsona, „crnog proroka“ cyberpunk žanra objavili su da neće više pisati fantastiku, jer su se radnje njihovih djela ostvarile. Mi već živimo „fan- tastiku“ koju je autor pojma cybersopace pisao prije dva-tri desetljeća. Stoga smo u ovim natječajem odlučili otvoriti prostor svim žanrovima i podžanrovima fantastike, od SF-a, preko futurističkih i distopijskih djela do fantasyija bez nametanja teme, jer taj žanr ne trpi ograničenja niti zadanu formu – kazao je Siniša Dragutinović. Najavio je iskorak prema centrima fantastike, poput zagrebačkog Sferacona i drugih regionalnih festivala i okupljanja ljubitelja ovog žanra. Sam natječaj je aktivan na Facebook stranici Udruge mladih Orlando preko koje možete doznati više o uvjetima natječaja i slanju svojih tekstova za novu zbirku priča. Neobjavljene priče do 10 kartica teksta autori mogu slati do 14. veljače 2014. godine na e-mail: orlandopricakratko@gmail.com Ugodno druženje u Saloči od zrcala koje su zajednički organizirali Dubrovačke knjižnice i Udruga mladih Orlando upotpunila je projekcija ključnih autora i djela svih žanrova fantastike kroz povijest, kao i glazbeni session Aljoše Lečića, Adema Gušića i Ivana Kušelja. Marko Giljača UMJETNIČKA ORGANIZACIJA UMA Predstava Igre svjetla i ljubavi Na sceni Studentskog teatra Lero u Lazaretima, umjetnička organizacija UMA predstavila je u ponedjeljak 23.prosinca Igre svjetla i ljubavi, predstavu koja je završna prezentacija jednogodišnjeg projekta KreMa (Kreativna Mokošica)-Umjetnošću do ljudskih vrijednosti. Cilj je projekta bio, kroz jednogodišnje književne radionice, radionice forum teatra i suvremenog plesa, propitivati, razumijevati i usvajati temeljne ljudske vrijednosti kako bi mladima ukazali na mogućnost izbora vrline u svakoj životnoj situaciji, kao i na posljedice izbora, odnosno neizbora iste. Kroz radionice je prošlo 40-ak osnovnoškolaca i srednjoškolaca Mokošice, a u završnoj predstavi sudjelovali su Viktorija Bačić, Ana Blaić,Jordan Čerič Batinić, Kristina Čumbelić, Lukša Fabian, Martina Gunjina, Nikolina Hapan, Nikolina Lučić, Mateo Ljubišić, Leona Milković, Maris Milković, Ramona Popović, Anamarija Sršen. Majstor svjetla i tona je Antonio Ljubojević. U predstavi su mladi glumci prikazali ljubav kao temeljnu ljudsku vrijednost koja poništava sve ono što nas sputava u življenju istine. Na kraju su predstave pozvali svoje roditelje i sve gledatelje da odvežu utege strahova, oholosti, posesivnosti, zavisti i bijesa i da puste balone svojih istina da slobodno lete životom. S obzirom na to da se predstava odigrala na sceni Teatra Lero, a ne na prostoru Mokošice, što je bila prvobitna namjera, autorice i voditeljice programa, zajedno sa svim sudionicima, njihovim roditeljima i ostalim građanima Mokošice, upozoravaju na ozbiljan nedostatak primjerenog prostora za produkciju i prikazivanje umjetničkih sadržaja u ovom „najmlađem“ i najnaseljenijem dubrovačkom naselju. Voditeljice projekta su profesorice Marjana Batinić i Mariela Marković i plesna koreografkinja Kristina Bajza Marčinko. KOMOLAC CRKVA MALE BRAĆE Božićni koncert Glazbe Komolac Adventski koncert Povodom božićnih i novogodišnjih blagdana KUD Komolac organizirao je tradicionalni božićni koncert Glazbe Komolac. Koncert se održao u subotu, 21. prosinca 2013. na Tenturiji u prostorijama bivšeg Dubrovačkog podruma. Osim Glazbe Komolac nastupile su članice klape Skontradura, kao posebne gošće KUD-a Komolac. U Crkvi Male braće 21.prosinca je održan Adventski koncert Folklornog ansambla Linđo i ženske klape folklornog ansambla Linđo, koji je oduševio sve nazočne, a svojim fotoobjektivom je zabilježio Željko Šoletić. 10 GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014. IZ OŠ LAPAD FORUM MLADIH Humanitarna večer najmlađih Lapađana Smotra kolendara Tradicionalno učenici od 1.-4. razreda OŠ Lapad i područne škole Montovjerna uoči Božića organiziraju sa svojim roditeljima i učiteljicama humanitarnu večer na kojoj se prodavaju božićni ukrasi nastali u radionicama na satu razrednoga odjela, a ove godine odlučili su s ljubavlju spraviti domaće slastice i za ljubav potrebitih, u prigodi ove večeri, prodavati. Svih nas je oduševio velik broj spravljenih domaćih kolača, a još više broj onih koji su ih željeli kupiti. Cijena nije bila određena, već je svatko dao koliko je htio. Najmlađi Lapađani bili su presretni, jer će prikupljenim novčanih donacijama pomoći najpotrebitijima. Oni su dokazali da znaju da bit Božića nije u skupim poklonima ni velikim blještavim slavljima, već da Božić treba ući u naša srca, a darivanje onih koji nemaju najljepši je način da osjetimo božićnu poruku: Svim na zemlji, mir, veselje / Bog vam do zdravlje, k tomu veselje. S.G. Treća tematska radionica pod nazivom „Smotra kolendara“ u okviru cjelogodišnje manifestacije stvaralaštva djece i mladih „Forum mladih“, održala se 18. prosinca u kinu „Sloboda“, koje je bilo ispunjeno do zadnjeg mjesta. Smotru je otvorio pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Miho Katičić zahvalivši učenicima i njihovim mentorima na velikom odazivu, znatno većem nego prošle godine. U blagdanskoj atmosferi učenici su pokazali svoje pjevačke i glumačke sposobnosti. Priredba je započela uz vesele tradicionalne božićne pjesme koje su izveli učenici osnovnih škola Marina Držića i Lapad, nastavljena izvođenjem tradicionalne kolende iz Rijeke dubrovačke i Mljetske kolende uz pratnju gospođe Paule Dražić Zekić na gitari. Blatsku kolendu izvele su učenice Ženskog đačkog doma Dubrovnik, dok su Primorsku kolendu vjerno pjevajući i glumeći dočarali učenici iz osnovne škole Antuna Masle. Istu kolendu otpjevala je klapa iz Ekonomske i trgovačke škole. Posebni pečat manifestaciji dao je nastup učenika svih dubrovačkih osnovnih škola koji su sudjelovali u radionici kolende i Božićne pjesme Matice Hrvatske, pod vodstvom Sanje Dražić i Paole Dražić Zekić. Smotra kolendara je završila skupnim izvođenjem „Dubrovače kolende“ te se nastavila ispred crkve Sv. Vlaha u veselom ozračju. Slijedeća radionica Foruma mladih na temu video i filmskog stvaralaštva održat će se koncem siječnja 2014. KAZALIŠTE MARINA DRŽIĆA Svečana Božićna priredba Božićna radost u OŠ Lapad najsnažnije se osjetila na svečanoj Božićnoj priredbi. Bilo je lijepo vidjeti velik broj roditelja koji su s veseljem pratili svoju djecu, koja su pjevala, plesala, recitirala i glumila. Dio programa bio je ispunjen tradicionalnim božićnim napjevima i prikazom božićnih običaja našeg dubrovačkog kraja, što je izazvalo veliko oduševljenje nazočnih, ali smo svi podjednako uživali i u suvremenim oblicima kreativnog izražavanja naših učenika. Velikim pljeskom je popraćen nastup državnih prvakinja u kategoriji street dancea, kao i svih ostalih izvođača. Eksploziju radosti i oduševljenja kod učenika izazvao je nastup zbora profesora naše Škole, koji su svojoj školi i učenici- ma na taj način čestitali Božić te im zahvalili za sve lijepe trenutke koje zajedno žive i dijele u lapadskim učionicama. Uslijedila je čestitka ravnateljice Mirjane Kaznačić koja je svim lapadskim učenicima, zaposlenicima Škole i roditeljima zaželjela da ih u božićnoj noći posjeti blagoslov Božji, a nova godina ispuni sve njihove želje, izrazivši radost večeras viđenim i ponos jer je dio tima OŠ Lapad. Ova naša priredba svjedoči potrebu za zajedništvom i radošću koja se posebno u svima nama probudi u božićno vrijeme. Da smo u tome uspjeli svjedočila su nasmijana lica nazočnih nakon priredbe, a radost je potrajala i danima poslije. Ovom priredbom radost Božića i sretnu i berićetnu novu godinu zaželjeli smo i našem Gradu. S.Gašparović „Sutra (ni)je novi dan“ 3. i 4.siječnja OBILJEŽEN MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV PLASTIČNIH VREĆICA Teatar Exit gostuje u Kazalištu Marina Držića s predstavom „Sutra (ni)je novi dan“. Autorski projekt redateljice Ivice Boban na tragu uspješnice “Kako misliš mene nema?!”. Priča u isto vrijeme uspijeva biti otkačena i vesela, tužna i potresna, smiješna i gorka – jednom riječju - predstava za mlade i stare! U dva sata virtuozne turbo igre - Iskra Jirsak, Mirela Videk i Zoran Pribičević pričat će Vam o svojim željama i promašajima, o susretima, mimoilaženju i razilaženju, o samoći i čežnjama, o jalovim savjetima, konceptima i receptima… Predstava je živa vivisekcija problematične stvarnosti koju živimo i načina kako bježimo od nje… Ispreplitanjem stvarnog i fikcionalnog, autobiografskog i izmišljenog predstava propitkuje područja i traume rodnih, spolnih, seksualnih i tjelesnih identiteta - različite vrste poniženja, zanemarivanja, zlostavljanja, pedagoške i ljudske diskriminacije... i njihova maskiranja. Stalnim promjenama perspektive od jednog lika do drugog, predstava s dirljivom empatijom ispovijeda djeliće njihovih života, ali i svakoga od nas. Predstava gostuje u Kazalištu Marina Držića 3. i 4. siječnja u 19:30 sati. Rezervacije na 321 088, ulaznice na www.port.hr Ž. Dragojević Plastično nije fantastično ZA 2014. U sklopu programa ‘’Obilježavanje značajnih datuma u zaštiti prirode’’, Upravni odjel za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Dubrovnika organizirao je akciju obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv plastičnih vrećica u četvrtak, 19. prosinca 2013. godine. Tom prigodom je ispred Palače Sponza organizirano dijeljenje platnenih vrećica s prigodnim natpisom STOP - plastično nije fantastično. Akciji se pridružila i Ekološka udruga ‘’Eko centar Zeleno Sunce’’ prodajom vlastitih platnenih vrećica i ostalih prigodnih proizvoda. Prihod od prodaje istih namijenjen je Udruzi slijepih Dubrovnik. Stalni programi Udruge Luža Programi se održavaju u prostoru Udruge u sklopu Art radionice Lazareti. Raspored stalnih programa Udruge Luža u 2014. godini: STUDIO ANIMACIJE: ponedjeljak 11.00 – 13.00 utorak 13.00 – 15.00 FILMSKI PETAK: petak 20.00 – 23.00 FILMSKE RADIONICE: subota 10.00 – 14.00 Programi se prekidaju u periodu srpanj-kolovoz. GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014. 11 DUBROVAČKO PRIMORJE - SLANO OŠ SLANO TZ OPĆINE DUBROVAČKO PRIMORJE Božićna priredba učenika Svoj Božićni program su učenici OŠ Slano započeli već u jutarnjim satima 20.prosinca. Odlučili su prvo kolendati načelniku Općine Dubrovačko primorje gospodinu Nikoli Knežiću. Školski zbor s profesorom Laszlom Tothom pokucao je na općinska vrata i razveselio načelnika i ostale općinare. Bio je to pravi mali dječji koncert kojim su pokazali svoja pjevačka umijeća, ali prvenstveno čuvanje tradicije i običaja. Među malim Slanjanima bio je i učenik iz OŠ Mokošica Bruno Gverović ,u tradicionalnoj salačkoj nošnji, koji je na oduševljenje svih, načelnika pozdravio „ Božićnom zdravicom“ i „Blagoslovom badnjaka“. A drugi dio programa održan je u školskom holu. Bogatstvo dječje kreativnosti, talenta i ljubavi za dramski i scenski izričaj pokazali su okupljenim roditeljima, bakama, djedovima, djelatnicima škole i svima koji su došli na njihovu priredbu. Svojim programom su pokazali i kako znaju slijediti moderno i čuvati tradiciju, veseliti se i kroz svoje zadane i odabrane uloge pokazati razumijevanje značenja Božića u katoličkom svijetu. Svaki je razred imao svoju točku koju su pomno pripremali sa svojim učiteljicama. Jer, ako ćemo pravo, nisu svi uspjesi zapisani u izvješćima na kraju prvoga polugo- Održana Izborna skupština dišta koja su sa sobom ponijeli doma. Pa i oni koji su roditelje, eventualno, razočarali svojim ocjenama, svojim su talentom i nastupom na priredbi oduševili prisutne, a na žalost u izvješćima niti u školskom imeniku ne postoji rubrika za takvu ocjenu. A na priredbi su, između ostaloga, na duhovit način pokazali i dočarali i jedno primorsko Badnje veče i u igrokaz ukomponirali jednu staru, ali na sreću, nezaboravljenu kolendu koju su zabilježili u Majkovima u sklopu projekta „Sačuvali smo od zaborava“. I tako istražujući primorsku baštinu, čuvajući svoju tradiciju, njegujući svoj talent i slaveći Božić svima su pokazali kako su ovi mali ljudi u mnogočemu puno „veći“ od nas odraslih koji smo skloni sve vrednovati brojkama i novcem. Ono što učenici i njihovi učitelji u OŠ Slano rade na vannastavnim aktivnostima, nema cijenu ni ocjenu. Djeca i učitelji su i ovoga puta pokazali što može ljubav i na kraju poručili: „Čestito vam Božić bio, puče slanjski! Sve vas zdrave pohodio Sin božanski. Tu na zemlji pradjedova i unuka i sinova, Nek’ s’ ostvare vaše želje! Svima vama: Mir! Veselje!“ Lj.Šimunović ZAKLADA BRAĆE MIHANOVIĆ Novčana potpora Udruzi „Blage ruke“ Kako se rad i dobra djela uvijek prepoznaju, i ne iznenađuje odluka Zaklade braće Mihanović iz Dola u Dubrovačkom primorju da one koji svojom kvalitetom rada i djelatnosti i budu novčano potpomognuti. Naime u ponedjeljak je u prostorima Dobrotvorne udruge „Blage ruke“ u Slanomu gospodin Pero Brbora, predsjednik uprave Zaklade braće Nikole i Miha Mihanović iz Dola, uručio novčanu potporu za rad Udruge. Imajući u vidu program rada Blagih ruku i njezinu djelatnost kao i njezine neporecive aktivnosti na zakladnom području, Uprava Zaklade izražavajući svoje poštovanje cijenjenoj Udruzi, pruža novčanu potporu u iznosu od 10 000 kuna, kako stoji u obrazloženju odluke o potpori. Na zadovoljstvo djelatnica i voditeljice Udruge Blage ruke, ovo prepoznavanje njihovoga rada i potpora Udruzi došli su kao najljepša božićna čestitka i dar. Voditeljica Programa Dnevni boravak i pomoć u kući starijim osobama na području Općine Dubrovačko primorje gospođa Ančica Milković je kazala kako će ovu novčanu potporu svakako iskoristiti u podizanje kvalitete njihovoga rada i usluga na radost i zadovoljstvo njihovih korisnika. Lj.Šimunović 12 GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014. Redovita Izborna skupština TZO Dubrovačko primorje održana je u četvrtak 19. prosinca 2013.godine. Nakon četiri godine rada dosadašnje Skupštine TZO u četvrtak su za neredni period od četiri godine izabrani novi članovi Skupštine, Vijeća i Nadzorni odbor TZO. Nakon što su sve turističke djelatnosti: hoteli, privatni smještaj, kampovi, ugostitelji, i ostale djelatnosti ponudile svoje predstavnike. U novom Vijeću TZO su Nikola Knežić,Igor Vlahović, Marijo Glumac, Marko Smrdelj, Ingrid Dobroslavić, Mato Kmetović,Marijana Kovačević,Nikša Brbora i Ivo Ševelj.U Nadzorni odbor TZO izabrani su članovi Odbora Josip Burić i Ante Kraljić, a Mato Kmetović izabran je za Skupštinu TZŽ. Sljedeće četiri godine turizam i svi koji se na bilo koji način bave turističkim djelatnostima, od gore navedenih imena i njihovoga rada te direktora TZO, očekuju poboljšanje i napredak u razvoju turizma u Općini Dubrovačko primorje. Uz potpuno povjerenje i čestitke, nadamo se da će turizam u Općini Dubrovačko primorje podignuti na još višu razinu. Lj.Šimunović KONAVLE 21.PROSINCA 2013. – POVIJESNI DAN ZA KONAVLE Voda potekla kroz sela u Konavoskim brdima U Stravči je 21.prosinca 2013., u jutarnjim satima, svečano otvoren vodovod kroz sela u Konavoskim brdima. Mjesta koja su ovim projektom dobila tekuću vodu su Stravča, Duba, Brotnice, Jesenice i Šilješci. Izgradnja vodovoda kroz Konavoska brda obećava se desetljećima, a načelnik Općine Konavle Luka Korda nebrojeno puta istaknuo je da mu je voda u Konavoskim brdima, ne samo općinski nego životni projekt. - Ovo nije mali dan ili neka šala kao da otvaramo 100 metara ceste. Ovo je nešto za povijest. Vjekovima su ljudi živjeli ovdje, ali nisu imali najosnovnije poput vode. Stanovnici su ovo zaslužili. Uvijek smo nosili svoj križ, ali pod njim smo znali da ćemo doći do cilja. Prošli smo golgotu 1991. godine, bilo smo uništeni, opljačkani i ubijani. Iz tog pepela Konavle su izrasle i evo što smo postigli za kratko vrijeme. - kazao je Korda na otvaranju vodovoda. Emocije nije mogao sakriti ni bivši predsjednik Općinskog vijeća Općine Konavle Božo Martinović, koji inače porijeklom iz Brotnica, malog sela u Konavoskim brdima. On je kroz suze istaknuo kako je „završetak radova na izgradnji vodovoda spomenik Luki Kordi”. Sam Korda najavio je kako bi nakon realizacije netom završenog projekta kroz Kona- voska brda vrijednog 10 milijuna kuna želio realizirati još jedan, a to je navodnjavanje Konavoskog polja. Taj projekt, nada se Korda, mogao bi biti završen do kraja njegova četverogodišnjeg mandata, a realizirat će se, ako projekt bude kvalitetan, sredstvima iz fondova Europske unije. - Hvala svima koji su pomogli, a najviše izvođaču koji nije zaradio nego izgubio. Znam da iz Banskih dvora njih 90 posto ne zna gdje su Konavoska brda, ali svaka ova kuća su za nas Banski dvori. - zaključio je načelnik Korda, zaželjevši sretan Božić svim mještanima. Inače, projekt je financiran sredstvima Ministarstva regionalnog razvoja i same Općine Konavle. 30.PROSINCA 2013. Načelnik Korda potpisao ugovore o stipendiranju studenata Načelnik Općine Konavle Luka Korda u ponedjeljak 30.prosinca je u općinskoj vijećnici u Cavtatu potpisao ugovore o stipendiranju studenata. Ugovore o stipendijama potpisalo je dvadeset nadarenih studentica i studenata te devetnaestero iz obitelji slabijeg imovinskog stanja. Kako je tijekom potpisivanje ugovora naglasio načelnik Luka Korda, stipendije su dodijeljene sukladno trenutnim mogućnostima Općine. - Svi vi trebate znati da uvijek možete računati na Općinu koju danas imamo. Vi ste mladi, ja sam stariji, dobro se sjećam vremena kad smo svi zajedno bili u jednoj općini, a Konavljani nikad nisu imali priliku vidjeti predsjednika općine iz Dubrovnika jer nikad nije dolazio ovdje. Danas imamo svoju općinu i kad god budete imali problema u životu znate gdje možete doći potražiti pomoć. – poručio je mladim Konavokama i Konavljanima Luka Korda. GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014. 13 ŽUPA DUBROVAČKA SVEČANI PRIJEM Potpisani ugovori o stipendijama Općinski načelnik Silvio Nardelli 23.prosinca je u konferencijskoj dvorani zgrade Općine Župa dubrovačka primio ovogodišnje stipendiste koji su tom prigodom pristupili svečanom potpisivanju ugovora o stipendiranju. Prema zapriml- jenim prijavama 145 učenika i studenata s područja Općine Župa dubrovačka za školsku, odnosno akademsku godinu 2012./2013. odobreno je čak 89 stipendija. Stipendija za učenika iznosi 400,00 kuna mjesečno, za studenta koji se školuje u Dubrovniku 600,00 kuna, a za one koji studiraju izvan Dubrovnika stipendija iznosi 1.000,00 kuna. Ove godine u stipendiranje učenika i studenata s područja Općine Župa dubrovačka uključila se OTP banka, koja je u okviru projekta „Zeleno svjetlo za znanje“ donirala sredstva za stipendiranje učenika i studenata slabijeg imovnog stanja. Na svečani prijem načelnik je ove godine pozvao i sve one učenike i studente koji su IZBOR NAJBOLJIH ŠPORTAŠA U ŽUPI DUBROVAČKOJ PO IZBORU PORTALA ZUPCICA.HR Anđela Telesmanić i Maro Joković Anđela Telesmanić, državna prvakinja u judu i Maro Joković vaterpolski reprezentativac najbolji su sportaši Općine Župa dubrovačka u izboru kojeg je organizirao Župski portal - zupcica.hr, u suradnji s Općinom Župa dubrovačka. Najbolja ženska ekipa Općine je Judo klub Župa dubrovačka, a najbolja momčad Škola nogometa “Astarea” Nogometnog kluba Župa dubrovačka. Na prigodnoj svečanosti održanoj 27.prosinca u Srebrenom, novčane nagrade koje je osigurala Općina, najboljima je dodijelio načelnik Silvio Nardelli. Uz čestitke nagrađenim sportašima, Nardelli je zahvalio Župskom portalu - zupcica.hr na inicijativi i pokretanju ovog izbora kao i svim članovima žirija i čitateljima portala koji su njemu sudjelovali, te izrazio želju da ova svečanost postane tradicija koja će iz godine u godinu okupljati najbolje sportaše i sportske djelatnike Župe dubrovačke. Nazočnima se obratio i urednik Župskog portala - zupcica.hr Nikša Duper zahvalivši na pomoći Općini Župa dubrovačka i svim članovima žirija, a nagrađenim sportašima uz čestitke poželio da se nakon još boljih rezultata u narednoj godini, na istom mjestu nađu i dogodine. Odluku koja sportašica, sportaš, momčad ili ženska ekipa je bila najbolja u 2013. 14 GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014. imali odličan uspjeh, a zbog velike konkurencije nisu ostvarili pravo na stipendiju. 14 odlikaša dobilo je jednokratni novčani poklon u iznosu od 1.000,00 kuna. Lijepo je bilo vidjeti više od stotinu perspektivnih mladih osoba iz Župe. Načelniku Nardelliu posebno je drago što Općina svake godine sve više ulaže u njihov uspjeh i obrazovanje. godini, donijeli su sportski treneri, istaknuti sportaši i sportski djelatnici članovi žirija ovog izbora u sastavu; Franjo Herman, Slavica Kuzmanić Ivanišević, Ivan Oberan, Miran Miloslavić, Siniša Zonić, Made Popović Kitin, Pasko Barović i Ivica Karabogdan, te čitatelji portala koji su glasovali putem Facebook ankete. Zupcica.hr DUBROVACKABISKUPIJA.HR - POHOD DOMU ZA STARIJE I NEMOĆNE OSOBE DUBROVNIK U tom Ivanu možete se prepoznati Na blagdan sv. Ivana apostola u petak, 27. prosinca dubrovački biskup mons. Mate Uzinić pohodio je štićenike i djelatnike starije osobe i djelatnici Doma te ukazao Doma za starije i nemoćne osobe Du- je na tri dimenzije sveca čiji se blagdan brovnik gdje je, u koncelebraciji sa slavio u liturgiji dana. „Bitno je primijetiti dušebrižnikom doma fr. Markom Bo- kako je Isus prema apostolu Ivanu, zbog bašem, služio misno slavlje. Biskupa su njegove mladosti, imao jedan poseban dočekali štićenici i djelatnici na čelu s odnos. ravnateljicom Maricom Miletić. U pratnji U toj dimenziji vidim dolazak ovih naših biskupa bili su i animatori dubrovačke mladih danas u ovaj vaš Dom i to bi trebiskupije koji su pjesmom animirali misu. balo, u ovoj Godini mladih, stvoriti jedan U propovijedi biskup Uzinić rekao je kako poseban odnos prema njima. Nadalje, taj je sv. Ivan apostol zanimljiv svetac pogo- isti Ivan, kako nam tradicija kaže, doživio tovo za ovo današnje okupljanje u kojem je duboku starost i u toj dimenziji starosti su se susreli mladi Dubrovačke biskupije, želim prepoznati sve vas koji boravite ovd- je. U tom Ivanu možete se prepoznati kao oni koji nose životnu mudrost i koju ste pozvani predavati drugima, baš kao Ivan preko svojih zapisa, preko evanđelja i svojih poslanica.“- rekao je biskup Uzinić i nastavio s trećom dimenzijom sv. Ivana. Naglasio je kako se djelatnici Doma mogu prepoznati u slici Ivan pod križem kojemu Isus povjerava svoju Majku da se skrbi o njoj te ih je potakao da se s ljubavlju ophode i skrbe o štićenicima Doma. Po završetku misnog slavlja mladi su izveli prigodan skeč u kojem su pozvali nazočne starije osobe da se i oni uključe u organizaciju Susreta hrvatske katoličke mladeži u Dubrovniku i to na način da svojim molitvama prate mlade i čitavu organizaciju. BISKUP NA MISI ZA TRAGIČNO PREMINULE: Pokušajmo večeras uprijeti prstom u sebe! Dubrovački biskup mons. Mate Uzinić predvodio je, u prepunoj crkvi sv. Mihajla u Dubrovniku, u četvrtak, 26. prosinca, misu za poginule mladiće u prometnoj nesreći na Božić u Župi Dubrovačkoj i poginulog mladića na Lastovu na Badnji dan, istovremeno moleći za teško ozlijeđene. U propovijedi biskup je na početku kazao: „Ovdje sam da bih zajedno s vama molio za Luku i Danijela, da bih izrazio sućut obiteljima Tolj i Sentić. Želim u ovo misno slavlje uključiti i Antonija Maričevića s Lastova i obitelj Maričević, želim moliti i za četvoricu ozlijeđenih, osobito za Božidara Hladila koji je još u bolnici.“ Božić je blagdan radosti. Ali ta radost je nasilno prekinuta u životima ovih mladih ljudi. Zapravo, to je stvarnost Božića. Božić nije samo ispunjen radošću, nego je i u onom prvom Božiću i u onim prvim jaslama već prisutno otajstvo križa. U otajstvu križa koje čitamo s lica božićnog djeteta, očitavam i ovu drugu stranu našeg dubrovačkog Božića. Božića koji nas je sve zatekao. Ali mi znamo da križ i Kalvarija nisu kraj. Znamo da se dogodio i Uskrs – istaknuto je u propovijedi. Biskup je ukazao i na odgovornost svakoga od nas: „Njihova smrt nam se s pravom čini besmislenom i s pravom se večeras svi zajedno, propitkujući vlastitu savjest, trebamo pitati do kad će to tako biti? Dokad će naši mladi na ovaj način ginuti i jesmo li, i što smo mogli napraviti, da se ovakve stvari ne ponavljaju? Jer se ponavljaju - zadnje vrijeme, zadnjih mjeseci, sve češće i češće. Nemojmo upirati prstom u druge. Pokušajmo večeras uprijeti prstom u sebe. Jer svaki put kad sjednem u automobil, a nisam spreman za to jer sam možda pio alkohol, svaki put kad se ne pridržavam pravila na cesti, svaki put kad sam u automobilu posegnuo za mobitelom, svaki put kad sam prekoračio brzinu, pa čak svaki put kad sam signalizirao drugom vozaču da je policija na cesti, i ja sam pridonio ovakvim nesrećama. (…) Ne želimo više samo plakati i tugovati. Ne želimo više samo rješavati posljedice, želimo riješiti uzroke. I to počinjući svatko do sebe. Od svog načina ulaska u automobil. Od svog ponašanja u prometu. Od svoje odgovornosti.“ Tragično preminuli Luka Tolj i Danijel Sentić bili su pripravnici za sakrament krizme u Župi sv. Mihajla, a osim toga bili su i volonteri Susreta hrvatske katoličke mladeži koji će se iduće godine održati u Dubrovniku. Crkva sv. Mihajla na Lapadu, premalena da bi stali svi njihovi kolege volonteri i ostali mladi, ispunjena plačem, tugom i molitvom, pokazala je suosjećanje i pogođenost svih ovim tragičnim prekidom mladih ljudskih života, ali i vjeru u ponovni susret u vječnosti. Šime Zupčić BISKUPSKI ORDINARIJAT Susret sa stipendistima Caritasa Dubrovačke biskupije U prijepodnevnim satima 27.prosinca u Biskupskom ordinarijatu biskup mons. Mate Uzinić primio je stipendiste koje Dubrovačka biskupija stipendira preko Caritasa. U razgovoru s njima doznao je što studiraju i kakvi su im planovi za dalje. Biskup je primijetio kako je danas kod mnogim studentima važnija ocjena nego one vrijednosti koje bi trebali usvojiti na studiju. Također, ustvrdio je kako su mnogi studenti uspjeli, pogotovu u znanstvenim studijima, postići visoka znanstvena dostignuća, ali su nažalost zakazali na ovim općim ljudskim vrednotama. Biskup Uzinić je stoga pozvao stipendiste da tijekom studija razvijaju brigu za svoje ljudsko sazrijevanje i naravno, budući da su svi katolici, da se brinu i za svoju duhovnu dimenziju. Susretu je nazočila i zamjenica ravnatelja Caritasa Marija Đurović koja je stipendistima poručila da se ne boje otkriti dimenziju volontiranja koja im je dostupna, pogotovo u studentskim danima. „Volontiranjem ćete steći vještine i sposobnosti te dodatno izgraditi sebe kao cjelovitu osobu. Jedno je sigurno- ništa nećete izgubiti.“ -poručila je Đurović. GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014. 15 DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA PARTNERSKO VIJEĆE ZA TRŽIŠTA RADA I RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA Najtraženija zanimanja iz turističkog sektora 4. glavna sjednica Partnerskog vijeća za tržišta rada i ljudskih potencijala Dubrovačko-neretvanske županije, održana je 20.prosinca. Sjednicu je otvorila predsjednica Partnerskog vijeća zamjenica župana Marija Vučković, te se poslije usvajanja zapisnika sa 3. glavne sjednice Partnerskog vijeća krenulo s ostalim točkama dnevnog reda. U 2. točki dnevnog reda, zamjenik predsjednice Partnerskog vijeća i pročelnik Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područne službe Dubrovnik Dasen Jasprica iznio je izvješće o stanju i procesima na tržištu rada na području Dubrovačko-neretvanske županije u 2013. godini. Jasprica je tom prigodom istaknuo da je u periodu od siječnja do studenog 2013. godine zabilježen prosječan rast nezaposlenosti od 6% na području županije, ali da se bilježi porast zapošljavanja osoba iz evidencije HZZ-a za 12,3%. Najtraženija zanimanja na našem području u protekloj godini bila su iz turističkog sektora; konobar/ica, čistač/ica, itd. Također, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područne službe Dubrovnik na području Dubrovačkoneretvanske županije zabilježen je porast sezonskog zapošljavanja od 5,8% u prvih 11 mjeseci 2013. godine u odnosu na 2012. godinu. Potom je u 3. točki dnevnog reda (Izvješće o projektnim aktivnostima članova Partnerskog vijeća za tržišta rada Dubrovačko-neretvanske županije) Lukša Hladilo, stručni savjetnik Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, prezentirao 16 projekata u raznim fazama pripreme i provedbe, kojima su nositelji i partneri članovi Partnerskog vijeća. Predsjednica Partnerskog vijeća Marija Vučković, predložila je usvajanje odluke o produljenju roka važenja Strategije razvoja ljudskih potencijala Dubrovačko-neretvanske županije do 31. prosinca 2014. slijedom istovjetnog produljenja rokova primjene drugih strateških dokumenata na razini države i županije. Članovi Partnerskog vijeća su odluku prihvatili jednoglasno. Također, najavljena je i 5. glavna sjednica Partnerskog vijeća koja će se održati u prvom tromjesečju 2014. godine. Na sjednici će se, između ostalog, raspravljati o detaljnom planu aktivnosti vijeća za 2014. godinu te o organizaciji info dana, raznih radionica i edukacija u suradnji s članovima Partnerskog vijeća u cilju ostvarivanja strateških prioriteta za razvoj ljudskih potencijala. ŽUPANOVA NOVOGODIŠNJA ČESTITKA 2014. godinu dočekujemo s vjerom u sebe i s umjerenim optimizmom „Poštovani žitelji Dubrovačko-neretvanske županije, iza nas je jedna složena i zahtjevna godina, s kojom unatoč svemu možemo biti zadovoljni. Obilježili su je brojni događaji. Na državnoj razini to su svakako ulazak Republike Hrvatske u EU i referendum o braku. Prvi znači povratak Hrvatske u modernu europsku zajednicu naroda, a drugi svjedoči o privrženosti hrvatskog naroda tradicionalnim vrijednostima koje su nas kroz stoljeća i održale. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji ćemo ovu godinu pamtiti po izborima na kojima su nam građani dali veliko povjerenje, po rekordnoj turističkoj sezoni, donošenju Strategije razvoja turizma županije, Predstudiji o najboljem načinu povezivanja hrvatskog juga u korist Pelješkog mosta. Pamtimo je i po Deklaraciji kojom tražimo regionalni status Županije i Dubrovnika kao regionalnog središta, uspjesima u korištenju EU fondova kao i Međunarodnom investicijskom forumu Dubrovnik 2013. U idućoj godini očekujemo nastavak gradnje Pelješkog mosta, uspjeh u borbi za regionalni status i rješavanje pitanja granica s BiH i Crnom Gorom. Očekujemo veliki investicijski val za koji smo ispunili sve pretpostavke, početak realizacije projekta Centra za gospodarenje otpadom te daljnje uspjehe u korištenju fondova EU. Čeka nas i borba za produženje autoceste od Ploča do Dubrovnika. Novu godinu dočekujemo s vjerom u sebe i s umjerenim optimizmom. Poštovani sugrađani, želim vam u Novoj godini puno zdravlja i neka vam godina bude dobra na obiteljskom i uspješna na poslovnom planu! ŽUPAN Nikola Dobroslavić“ POVODOM BOŽIĆNIH I NOVOGODIŠNJIH BLAGDANA Korčulanski HDZ-ovci darovali Dom za starije i nemoćne osobe Izaslanstvo Zajednice žena HDZa „ Katarine Zrinski“ iz Korčule i predsjednik Temeljnog ogranka HDZ-a Korčule Silvano Kapor povodom božićnih i novogodišnjih blagdana posjetili su Dom za starije i nemoćne osobe Korčula. Tom su prilikom štićenicima Doma uručili prigodne pokolone te su im čestitali nadolazeće blagdane. Štićenici su se zahvalili na darovima, pa su s donatorima otpjevali par prigodnih pjesama. UPRAVNI ODJEL ZA MEĐUGENERACIJSKU SOLIDARNOST, BRANITELJE I OBITELJ 1,1 milijun kuna umirovljeničkog dodatka Dubrovačko-neretvanska županija, Upravni odjel za međugeneracijsku solidarnost, branitelje i obitelj isplatit će 1,1 milijun kuna umirovljeničkog dodatka za 3242 umirovljenika s područja Županije, kojima mirovina nije veća od 1500 kuna. Županijski umirovljenički dodatak dostavit će se na kućne adrese umirovljenicima na području gradova Korčula, Metković, Ploče i Opuzen te općina Konavle, Ston, Janjina, Orebić, Trpanj, Lumbarda, Smokvica, Blato, Vela Luka, Kula Norinska, Slivno, Pojezerje i Zažablje. Umirovljenicima s područja Grada Dubrovnika ovaj dodatak se isplaćuje iz gradskih proračunskih sredstava, a umirovljenicima iz općina Dubrovačko primorje, Župa dubrovačka, Mljet i Lastovo umirovljenički do16 GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014. datak isplaćuju izravno njihove općine, provodeći tako, u suradnji s DNŽ, Županijski umirovljenički standard. Županijski umirovljenički dodatak isplaćuje se umirovljenicima sukladno podacima dobivenim od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za studeni 2013. godine. Dubrovačko-neretvanska županija provodi Program izrade i provedbe izjednačavanja umirovljeničkog standarda od 2010. godine kada je u proračunu Županije bilo osigurano 700 tisuća kuna . U međuvremenu proračunska sredstva su povećana te se u 2013. godini za umirovljenički standard izdvaja 1,1 milijun kuna. U KORČULI SAVJET MLADIH VIJEĆE ZA PREVENCIJU DNŽ Prve žive jaslice Božićne košarice Prve žive jaslice u Korčuli, načinjene u gradskom parku inicijativom i donacijom predsjednice Gradskog vijeća Grada Korčule Ivone Kapor, privukle su više od pet stotina Korčulana. Uz žive jaslice organizirana je i humanitarna akcija, pa su tako za simboličan iznos od 5 kuna, Korčulani mogli uživati u bakalaru i tradicionalnim makarunima te kolačima i vinima. Sav prihod namijenjen je za Ligu protiv raka Korčula-LastovoPelješac-Mljet. Tijekom programa nastupio je i tamburaški sastav „Kućerak u Srijemu“. Savjet mladih Dubrovačko-neretvanske županije i ove je godine, 20.prosinca, organizirao humanitarnu akciju „Božićne košarice“. Humanitarna akcija provela se u sklopu akcije Udruge DOBRA u suradnji s Crvenim Križem Metković – „Uljepšaj BAKI Božić“. Cilj ove akcije bio je prikupiti hranu i/ili higijenske potrepštine za starije i nemoćne osobe, korisnike programa Ministarstva socijalne politike i mladih „Pomoć u kući starijim osobama“ kojeg provodi udruga DOBRA na području naše županije, odnosno općina Kula Norinska, Pojezerje i Zažablje. Konstituirajuća sjednica Župan u posjetu domu „Maslina“ Povodom božićnih i novogodišnjih blagdana župan Nikola Dobroslavić i pročelnica za međugeneracijsku solidarnost, branitelje i obitelj Nina Skurić posjetili su 20.prosinca Dom za djecu i mlađe punoljetnike „Maslina“. Tom su prilikom župan i pročelnica uručili prigodne darove osoblju i štićenicima Doma te su im čestitali nadolazeće blagdane. Ravnateljica Doma Iliana Stojanović zahvalila se županu na potpori koju Županija daje Domu te mu je uručila sliku na dar. ZAŽELJELI SRETNE I UGODNE BLAGDANE Mali kolendari pohodili Županiju Četrdesetak malih kolendara polaznika Radionice kolenda i božićnih pjesama koju vode sestre Paola i Sanja Dražić, primili su 19.prosinca župan Nikola Dobroslavić, njegov zamjenik Davorko Obuljen te pročelnici Marijeta Hladilo i Blaž Pezo. Mali su kolendari po peti put došli kod župana kako bi njemu i njegovim suradnicima kolendama i božićnim pjesmama zaželjeli sretne i ugodne blagdane. Župan im se zahvalio na tradicionalnom posjetu te im je čestitao nadolazeće blagdane. Inače, sestre Dražić prije šest godina započele su s radionicom kojoj je cilj očuvanje tradicionalnih kolendi iz različitih dijelova nekadašnje Dubrovačke Republike, pa tako kolendari pjevaju kolende od Cavtata, Rijeke dubrovačke, Mljeta, Zatona do samoga Grada. Na konstituirajućoj sjednici Vijeća za prevenciju Dubrovačko-neretvanske županije, održanoj 20. prosinca, a na kojoj se raspravljalo o prijedlogu Programa rada Vijeća, sudjelovao je i župan Nikola Dobroslavić. Načelnik Policijske uprave DNŽ Tonći Radibratović zahvalio se županu što je prepoznata inicijativa PU DNŽ za osnivanjem jednog ovakvog tijela te je dodao kako se Vijeće ne osniva zbog neke aktualne i hitne situacije ili nekih posebnih zahtjeva jer je područje DNŽ jedno od najsigurnijih u državi. - Glavna svrha vijeća je prevencija i utjecanje na javnost prije počinjenja kaznenih djela, umjesto da policija djeluje samo represivno i uhićuje počinitelja. Potrebno je proaktivno sudjelovati u prepoznavanju problema i područja gdje se oni javljaju te prema njima djelovati kroz programe prevencije koji bi trebali otkloniti uzroke problema. Vijeće predstavlja podršku policiji u djelovanju, budući da je učinak kada policija prema građanima nastupa samostalno, različit od učinka kada iza tih postupaka stoji šira zajednica i nadležne ustanove.kazao je Radibratović. Predsjednik Vijeća, župan Nikola Dobroslavić složio se s konstatacijom da je bitno da se stvorilo jedno takvo okružje u kojima je vrlo mali broj kaznenih dijela, što onda može samo pozitivno utjecati na pravilan odgoj djece i mladeži. -Vijeće bi trebalo doprinijeti da se pojača pozitivna klima i da se djeluje pozitivno prvenstveno na mlađe, ali i na druge, kako bi se spriječilo nastajanje djela- kazao je župan i predložio da se za sljedeću sjednicu pokuša utvrditi koje su to sredine koje bi mogle biti kritične, pa da se potakne imenovanje ovakvih vijeća i u tim sredinama. Goran Violić, predstavnik Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Županijski centar 112, pohvalio je PU na inicijativi za osnivanje ovoga Vijeća. Napomenuo je da se možda mogu koristiti i iskustva drugih županija koje su već osnovale ovakva tijela. -Vijeće bi moglo posredovati u komunikaciji sa lokalnim zajednicama, s prijedlozima na uklanjanje potencijalnih mogućnosti za izvršenje kaznenih dijela u boljem osvjetljavanju pojedinih trgova, brzom otklanjanju posljedica vandalizma, uređivanju okoliša i slično. Na taj se način prostor za izvršenje kaznenih djela smanjuje i gura prema rubnim područjima, čime se smanjuje broj počinjenih djela, a povećava razina sigurnosti, što nam je svima cilj- zaključio je Violić. GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014. 17 ZANIMLJIVOSTI IZ POVIJESTI Topovi (i događaji) iz Molunta - stari i novi Top izvađen blizu Molunta 10. prosinca 2013. godine na zadnjem dijelu, između ostalih, ima naznaku: „GIO·BATTA·CEBRANO·FECE·L·ANNO·1758“. Drugim riječima, izradio ga je Giovanni Battista Cebrano 1758. godine. Za jedan top bi značilo dosta „dugo trajanje“ njegova uporaba i početkom XIX. stoljeća Piše: Đivo Bašić Ribari su još prije II. svjetskog rata u zapadnoj luci Molunta u mrežama slučajnošću vadili razne metalne i drvene predmete povučene s morskog dna. Radovi na sustavnom prikupljanju materijala nalaza, inače prekrivenih muljem, započeli su ljeti 1949. godine. Tamo se izgledno potopio neki (zapaljeni) brod. Brodski top na kojemu je bila vidljiva 1788. godina izrade, engleska kruna (ispod nje slovo „P“) pronađen je 1950. godine. Top je od lijevanog željeza, duljine 2 m, promjera izlazne cijevi 10 cm, a težine oko 800-900 kg. Ovaj top bio je izložen u izložbenoj prostoriji (stalnom postavu) Pomorskog muzeja, a sada se nalazi na taraci ispred Pomorskog muzeja Dubrovačkih muzeja (treći od ulaza u Pomorski muzej). Ta zapravo prva sustavna podvodna istraživanja na istočnojadranskoj obali u organizaciji Pomorskog muzeja u Dubrovniku nastavljena su i 1958. godine. (Josip Luetić, Brodski top iz 1788. godine, Jugoslovenski mornar, god. VII, br. 1, Split, 1951, str. 95; Josip J. Luetić, Moluntska iskapanja na II. međunarodnom kongresu podmorske arheologije, Pomorstvo, god. XIII, br. 10, Rijeka, 1958, str. 285-286). Zanimljivo je da su neki topovi ponovno uporabljeni (uspravno ukopani) u svrhu bitvi (priveznika) za brodove, kao što je to bilo na rivi u Senju i Karlobagu, a dr. Vjekoslav Maštrović angažirao se oko vađenja dvaju topova ukopanih u obalu zadarskog brodogradilišta. (Josip Luetić, Stare topove u muzeje suvremene vezove za brodove, Pomorstvo, god. XVI, br. 1, Rijeka, 1961, str. 54). Tako je npr. tvrđava Sv. Ivana u Dubrovniku, jedna od tri glavne za obranu Grada, 1786. godine imala naoružanje od 22 topa, a Revelin 19 topova, kalibra od 3 do 160 funti. (Lukša Beritić, Izgradnja i utvrđivanje gradske luke, Zbornik Dubrovačko pomorstvo, Dubrovnik, 1952, str. 288-289, 291). Faze u nastanku razvoja topova ukratko bi se mogle podijeliti na prvotne ujedno drvene i metalne bombarde (bombardele), zatim brončane topove i kasnije „željezne“ topove (zbog jeftinosti). Legura (bronca) imala je samo 8% kositra, isto toliko koliko su imali posljednji i najmoderniji brončani topovi Austro-Ugarske početkom XX. st. (prije su imali 10-11% kositra). (Lukša Beritić, Brodsko naoružanje kod nas od dolaska Slavena do konca XVIII. st., Pomorski zbornik, I, JAZU, Zagreb, 1962, str. 168). Najstariji poznati organizirani muzej umjetnički lijevanih i kasnije obrađenih topova osnovan je u Veneciji 1772. godine. Francuzi su taj muzej, nakon zauzeća Venecije 1797. potpuno uništili, te preko 130 takvih primjeraka pretopili i iskoristili kao broncu. U okršaju na Brgatu 17. lipnja 1806., Rusi i Crnogorci su zaplijenili Francuzima 13 topova koji su sigurno bili dubrovački. Francuski general Lauriston, koji je 20 dana ranije zauzeo Dubrovnik, došao je gotovo bez ikakve artiljerije. Nakon toga, Rusi su u Gružu, s 18 GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014. položaja na Kantafigu, zaplijenili 2 brončana topa od 18 litara težine kugle i 57 topova od lijevanog željeza, različitog kalibra. Ovi posljednji bili su u privatnom vlasništvu. Njima su bili naoružani trgovački brodovi. Isto tako navodi se da su prema sjećanju ljudi bila skinuta s Minčete dva mala topa, te da su 1768. rastopljene za potrebe kovnice novca dvije sumnjive kolubrine, od kojih se jedna nalazila na Lovrijencu, a druga na Sv. Petru. Zatim da su 1784. rastopljene dvije brončane pedrijere, koje su bile na predziđu, za izradu brončanih prstenova za luku (moguće za lučki lanac). Za topove (kanone) kaže se i “komadi”. (Lukša Beritić, Brodska artiljerija, Posebno izdanje Vojnog muzeja JNA, Beograd, 1960, str. 21, 96, 169-170). Prema Appendiniju, Francuzi su našli u Dubrovniku 133 brončana i više željeznih topova, a u Stonu nekoliko brončanih cijevi. (F. M. Appendini, Ratovanje oko Dubrovnika godine 1806., Dubrovnik, 1906, str. 8). Uz pomoć ratnih jedinica, ruska vojska 13. rujna 1806. zauzima sve baterije u tjesnacu Oštro i zapljenjuje 38 topova i nekoliko manjih brodova. (Stjepan Vekarić, Eskadra admirala Senjavina na Jadranu, Jugoslavenski mornar, god. IV, br. 5, Split, 1948, str. 211). Peraški jedrenjak patruna Petra Batalušića napalo je kod Molunta šest turskih fusta iz Herceg-Novog 14. travnja 1685. godine. Od 18 članova posade na peraškom jedrenjaku poginuli su Peraštani Vicko Ercegović i Zuane Kosović, a od 10 putnika Nikola Lovo iz Budve. (Miro Montani, Pomorstvo Perasta u portretima brodova, Pomorski zbornik, II, JAZU, Zagreb, 1962, str. 1864). U lazaretu Hercegnovog 15. listopada 1707. prijavljena je nezgoda marsilijane patruna Roka Penza kojom je upravljao patrun Luka Lisović i kojoj je pružena nužna pomoć, te je otplovila to jutro iz Molunta za Veneciju. Nezgoda na moru tartane “Madonna del Rosario e S. Antonio“ patruna Luke (Stjepana) Tripkovića iz Dobrote prijavljena je na Hvaru 9. svibnja 1741. Tartana je krenula iz Durrësa (Drača), a teret se sastojao od ulja, duhana, voska i kordovana (fine fože) u vlasništvu trgovaca iz Vlorë za Veneciju. Nakon 11 dana doživjela je havariju uslijed iznenadno žestokog mora uzrokovanog vjetrom „oštro garbin“. Patrun Ivan Gavagnin prijavio je nezgodu na moru trabakule “Madonna del Rosario“ 24. prosinca 1773. koja je prevozila teret vune i pšenice iz Bunë i koju je pretrpjela tijekom plovidbe između luke Molunat i “Porto Dojle“. Patrun Juraj Dabinović iz Dobrote krenuo je brodom “La Santa Famiglia e S. Antonio di Padova“ 20. prosinca 1790. iz Mesólongiora (Missolungi), a teret se sastojao od 140 miljara suhog grožđa, 112 kutija (kašeta) sapuna i 120 stara kukuruza, te je stigao 8. siječnja 1791. u vode Bunë. Spašeni su barkom iz luke “Ganiz“ osam dana nakon što su nastavili putovanje ususret burnom (uzburkanom) moru i suprotnom vjetru izvan Molunta gdje su se i sklonili, te prijavili havariju 23. siječnja 1791. (Cavtat). (Nikola Čolak, Regesti marittimi croati / Hrvatski pomorski regesti/, Settecento, I Parte, Navigazione nell’Adriatico, /Osamnaesto stoljeće, I dio, Plovidba na Jadranu/, Centro di studi storici Croati - Venezia /Središnjica za proučavanje hrvatske povijesti – Venecija/, Fonti, Vol I, Fonti documentarie, Vol. I, /Vrela, sv. I, Dokumentarna vrela, sv. I/, Padova, 1985, str. 92, 57, 52, 55; br. 1323, 877, 829, 855). Senjski gusari su 1734. godine kod uvale Molunta zaplijenili robu engleske nave “Nostra Signora della Misericordia“ (zapovjednik kap. Benedict Areco iz Gibraltara). (Josip Luetić, O pomorstvu Dubrovačke Republike u XVIII. stoljeću, Građa za pomorsku povijest Dubrovnika, knj. 2, JAZU u Zagrebu - Pomorski muzej-Dubrovnik, Dubrovnik, 1959, str. 118). Pod mletačkom zastavom plovio je iz Venecije u Boku kotorsku i Lisabon pelješki jedrenjak „Sv. Josip i Poštar Amerike“ (kap. Vice Bonfiol). Nakon izlaska iz Boke kotorske 15. kolovoza 1749. uslijedila je četverodnevna bitka protiv mora i vjetra, te su se 20. kolovoza vratili u Boku, nakon čega ni 22. kolovoza 1749. nisu imali sreće jer se brod znatno oštetio uslijed „garbinade“ što je sanirano improviziranim jedrom i jarbolom. Udaljeni dvije milje od rta Oštro, izgledna luka spasa bila je Herceg Novi, ali ih je struja bacila „do visine Molunta“ i usidrili su se oko 02 h (dubina 60 sežanja = oko 123 m). Mjesto gdje su ostavili sidro (zbog nemogućnosti vađenja) obilježili su plovkom, a oko 16 h „paljbom iz topova“ signalizirali su potrebitu pomoć blizu Cavtata nakon čega ih je šest čamaca dovuklo u Cavtat. (Stjepan Vekarić, Pelješki jedrenjaci, u knjizi: Naši jedrenjaci, Pomorska biblioteka 1, Književni krug, Split, 1997, str. 238). U izvješću generalnog providura za Dalmaciju za mletačkog dužda 28. lipnja 1770. spominju se četiri broda koja su u svrhu korsarenja protiv Turaka isplovila iz Trsta, a na dva broda zapovjednici su bili Ivan Knežević i Ivan Bijelić. Namjera im je bila novačiti mornare za rusku flotu, te su imali patent admirala Orlova i početno vijali englesku zastavu zbog zavaravanja. Uspjeli su skupiti 100 ljudi (turskih podanika iz Spiča i Hercegovine) u Moluntu i blizu Budve, a zapovjednik mletačkog nadzornog broda spriječio je daljnje novačenje mornara. (Vinko Foretić, Udio naših ljudi u stranim mornaricama i općim pomorskim zbivanjima kroz stoljeća, Pomorski zbornik, I, JAZU, Zagreb, 1962, str. 307). Ulcinjanin Hasan Zotto nije mogao 1781. prodati u Gružu teret drva koji je dopremio iz Albanije, a ostavio ga je Ivanu Valjalu za prodati ga. Oko te prodaje drva nastaje spor koji se vodi još 1785. godine. Valjalo nije bio u dobrim odnosima s Ulcinjanima jer mu prijete da će ga „ubiti kao zeca“, a tu je i pašin nalog da se Valjalo uhvati i objesi na stablo, odnosno nagrada od 200 cekina za živog ili 100 cekina za njegovu glavu koja je pronosila vijest (i u Korčuli) da paša gradi brodove. Valjalo je pak prodao nekom pašinom neprijatelju 2 topa. (Vinko Ivančević, Dubrovački brodograditelji u Ulcinju u drugoj polovini 18. stoljeća, Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru, XXII, Kotor, 1974, str. 52.). Dubrovačka vlada je zamolila generala Tommasa de Bradyja, zapovjednika Boke kotorske i kasnijeg opunomoćenika (austrijskog namjesnika) za Dalmaciju, da joj stavi na raspolaganje mali naoružani brodić u blizini Molunta, kako bi se spriječio svaki bijeg glavnih vođa i začetnika konavoske pobune. (Stjepan Antoljak, Konavoska buna u središtu jednog dijela evropske diplomacije /1799-1800/, u: Hrvati u prošlosti, Izabrani radovi, Split, 1992, str. 626). Dubrovački brigantin “La societŕ fedele” kap. Miha Gojana zaplijenio je ruski korsar u Moluntu i odveo u Boku kotorsku. Đuro Gojan i Abraham Salamon Pardo ponudili su ruskom konzulu u Dubrovniku Fontonu dar od 500 kolonata po uspijeću oslobađanja tog broda. Zapovjedniku dubrovačkog brika “Il corriere del Mediterraneo” (98 kara nosivosti) kap. Josipu Zlošilu na putu i teretom iz Izmira za Trst, zaustavili su brik kod Rovinja 4. lipnja 1806. dva ruska ratna broda, od kojih se jedan zvao “Sv. Petar”. Ruski zapovjednik je uzeo Zlošilu zdravstveni list i isprave koje su se odnosile na teret, te mu dao do znanja da će ga odvesti u Boku kotorsku po nalogu admirala. Kapetanovi protesti bili su uzaludni. Ruski zapovjednik je poslao na brod 16 svojih mornara i 3 časnika koji su zaplijenili sve oružje na brodu i krenuli prema Boki kotorskoj stigavši tamo 9. lipnja 1806. Rusi su oduzeli 4 topa kojima je bio naoružan taj dubrovački brod, te istovarili teret u tamošnjim lazaretima. Malo iza toga kapetanu je uručena odluka o zapljeni broda i onog dijela tereta dubrovačkih vlasnika. Bokeljski korsar kap. Špiro Lipovac brodom “La franchezza” pod ruskom zastavom 19. lipnja 1806. zaplijenio je kod Molunta dubrovački brigantin “Madonna del rosario” (103 kara nosivosti) kap. Miha Russi. (Vinko Ivančević, Ruske zapljene dubrovačkih brodova g. 1806-7., Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru, V, Kotor, 1956, str. 127, 129, 131). Moguće iz vojnih razloga, Francuzi su u luci Moluntu u kolovozu 1806. potopili tri dubrovačka broda puna njihovog tereta na putu iz Dubrovni- ka u Boku kotorsku, a u rujnu 1806. tako je skončao i četvrti brod koji je prevozio topove i strjeljivo za Rt Oštro. To bijahu plovila: trabakul “S. Antonio di Padova“ (patrun Antun Lovrijenović), pelig “S. Vincenzo Martire“ (patrun Luka Pušić), trabakul “Madonna del Rosario“ (patrun Nikola Kralj) i trabakul “L’Anime del Purgatorio“ (patrun Petar Koporčić). Časnik zaslužan (zajedno s dvojicom mornara) za ta potapljanja odgovorio je patrunima da je to učinio po nalogu „glavnog generala“. Garagnina su 4. svibnja 1809. izvijestili da su neprijateljski ratni brik i korsarski brod (obojica pod engleskom zastavom) nastojala ući u luku Molunat, pa je naloženo nadležnim u Cavtatu poduzimanje potrebitog u sprječavanju iskrcavanja posade uporabom vatrenog oružja i sile Narodne straže i pučanstva. Iz Korčule je u Boku kotorsku vino prevozio na prčanjskoj braceri patrun Marko Miletić, ali ih je 8. lipnja 1809. napao neprijateljski korsar u Moluntu, pa su pet mornara i tri putnika (uz manji dio tereta) pobjegli na kopno. Zapaljenjem broda korsar ga je onesposobio za plovidbu (vatra ga je „pretvorila u kostur“). (Vinko Ivančević, Prilog poznavanju dubrovačkog pomorstva u razdoblju francuskog zaposjednuća /1806-1813/ , Anali Zavoda za povijesne znanosti IC JAZU u Dubrovniku, sv. XVII, Dubrovnik, 1979, str. 368, 390, 392). Blizu Molunta je Andriju Žigu iz Stoliva i njegova dva sina koji su bracerom prevozili katran u Ko- rčulu napao engleski ratni brod, pa su od svog djelomično nasukanog plovila otvorili vatru na Engleza, te je uslijed višesatne borbe poginulo nekoliko engleskih mornara, nakon čega su se Englezi povukli. Ponovno su ih napali blizu Dubrovnika kada je poginuo njegov sin Petar Žiga jer su Englezi tada tukli čak i topom. Uhvaćene su ih namjeravali dovesti na Mljet, ali su ih ovi prevarili uputivši ih u Zaton, tada pod Francuzima koji su ih i nagradili za taj pothvat uzapćenja engleskog broda. Englezi su ponekad na moru djelovali istovremeno ratnim i gusarskim brodovima. Tako su početkom svibnja 1809. istovremeno u luku Molunat uplovili engleski ratni brik i gusarski brod, a to i okrutno iživljavanje gusara nad bracerom Marka Miletića iz Prčanja prethodno su spomenuti. (Vjekoslav Maštrović, Posljednji gusari na Jadranskom moru, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1983, str. 87, 103-104). Pristanište u Malom Moluntu bila je izvozna luka za brodograđevno drvo iz Konavala, a prilično drva odvoženo je i preko cavtatske luke. (Josip Luetić, Doprinos Konavljana u međunarodnom brodarstvu Dubrovačke Republike 1597-1807., Naše more, god. XXXII, br. 1-2, Dubrovnik 1985, str. str. 53). Bokelji su nabavljali drvo, između ostalih, i iz Molunta. (Miloš Milošević, Pomorski trgovci, ratnici i mecene, Studije o Boki Kotorskoj XV-XIX stoljeća, Equilibrium - CID, Beograd - Podgorica, 2003, str. 93). Potkralj (milanske) Kraljevine Italije Eugen Beauharnais donio je 2. prosinca 1808. dekret (naredbu) o pravima i dužnostima domaćih brodova u vrijeme objave rata i mobilizacije ratne mornarice u svezi izvršenih pljenidbi neprijateljskih brodova i tereta, pa je u čl. 58. predviđena isplata iz mornaričke blagajne pobjedničkom domaćem brodu: „800 mletačkih lira za svaki top na neprijateljskom vašelu (‘vasselli di linea’), 600 ml.[etačkih] lira za svaki top na fregati ili na kojoj drugoj vrsti ratnog broda, a 400 ml.[etačkih] lira za svaki top na uništenom gusarskom brodu“. Iz Dubrovnika u Zadar prenio je 6. ožujka 1809. kap. Mihovil Russo teret topova i strjeljiva. Tijekom tog austrijsko-francuskog rata, austrijski gusari zaplijenili su Russov brod i doveli ga u Lošinj (prethodno je po nalogu zadarske lučke kapetanije morao dopremiti sol iz Paga u Zadar), nakon čega je vraćen vlasniku. (Vjekoslav Maštrović, Francuski postupak o vršenju prava pomorskog plijena u Dalmaciji / 1806.-1813./, Adriatica maritima, sv. III, Zavod JAZU u Zadru, Zadar, 1979, str. 155, 157, 163). Top izvađen blizu Molunta 10. prosinca 2013. godine na zadnjem dijelu, između ostalih, ima naznaku: „GIO·BATTA·CEBRANO·FECE ·L·ANNO·1758“. Drugim riječima, izradio ga je Giovanni Battista Cebrano 1758. godine. Za jedan top bi značilo dosta „dugo trajanje“ njegova uporaba i početkom XIX. stoljeća. Brodovi su doživljavali razne nezgode na moru (havarije), eksplozije i dr. Tako je npr. toskanska pulaka “Madonna di Loreto“ doživjela havariju (tal. “prova di fortuna“) 25. listopada 1758. čije je stradavanje ispod tvrđave Lovrijenac (“la Fortezza di San Lorenzo“) prijavio kap. Giuseppe Torrini iz Livorna, a prevozila je drvo, željezo, platno, češki kristal i raznu drugu robu različitih trgovaca iz Trsta odakle je i krenula 1. listopada 1758. za Messinu, Maltu, Napulj i Genovu. Jaka struja i žestoki vjetar skrenuli su s putanje brod koji je dospio ispod Lokruma (“l’isola di Lacroma“ odnosno “lo Scoglio di Crome“) nasuprot Dubrovniku. Uslijed pojačanog fortunala (nevremena, oluje) otrgnuta je od priveza i bačena na stijene ispod tvrđave Lovrijenac gdje se razbila „na tisuću komada za manje od pola ure“. Kap. Torrini je prvu prijavu havarije (“prove di fortuna“) izvršio u Dubrovniku, a drugu u Genovi 1. kolovoza 1759. (vjerojatno zbog nedovršenog spora oko tereta i dr.), ali je nova prijava nezgode na moru bila „suprotna“ i „kontradiktorna“ onoj danoj u Dubrovniku. U Livornu je izdan iskaz o teretu kojeg je potvrdio tamošnji dubrovački konzul tek 1763. i koji je (po)složio razilaženja između spašavatelja Biagia Bucha i kap. Giuseppe Torrinija s jedne i s druge strane patruna Giovannija Battiste Toresana, Jakova Vlahušića, Andrea de Beloa i Vlaha Filipovića koji su spasili trgovačku robu i opremu broda. (Vinco Ivancevic [Vinko Ivančević], Il naufragio nelle acque di Ragusa di una pollacca toscana nel 1758 e la sentenza dei Consoli del Mare di Pisa, Estratto dal N. 10 - Anno IIș della ‘Rassegna periodica di informazioni del Comune di Pisa’, Tipografia Comunale, Pisa, 1966, str. 4546, 48). GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014. 19 IZ POLINEZIJE SPECIJALNO ZA GLAS GRADA Hawaii – pedeseta savezna država SAD-a Ne možete imati nizak stupanj javne pristojnosti i visoku kvalitetu života! Ekonomski teoretičari u SAD-u su od dolaska austrijskog ekonomista Friedricha Augusta von Hayeka na Sveučilište Chicago 1950. posebno ustrajni u načelu kako se radi o upravnoj proporcionalnosti - čemu uči i hawajski slučaj Let iz Los Angelesa s LAX-a na Hawaje, trajao je preko pet sati, jer se radi o udaljenosti od 3.989 km. Na otok Maui, sletjeli smo tri dana pred Božić, uz razdraganu atmosferu zaposlenika, obučenih u hawajske košulje. U tradicionalnom hawajskom stilu, turiste su kitili oko vrata tradicionalnim girlandama svježe ubranog šarenog cvijeća, na što su im znalci hawajskog jezika odgovarali s “Mahalo!”, što znači – hvala. I to uz glazbu nadaleko poznatih hawajskih melodija. Ali, osupnutost vrelinom zraka te pomisao na nadaleko poznate krasne pješčane plaže i toplo more, svakog turista kao da odmah tjera što dalje od zračne luke Kahului i što prije u zgrljaj Pacifika. Inače, Hawaji, popularno nazvani Aloha State (aloha na hawajskom znači: ljubav, mir, dobar dan, dovidjenja), s površinom od 28,311 km2 (N. B. Republika Hrvatska – 56, 311 km2), posljednja je američka savezna država, koja je njezinom pedesetom članicom postala 1959. Jedina se sastoji od arhipelaga s preko stotinu otoka, koji se prostiru na površini od preko 2,400 km i nalaze u sjevernom dijelu Pacifičkog oceana, na području Polinezije, subregije Oceanije, gdje danas živi oko milijun i pol stanovnika. Hawaji, skupa s Aljaskom, jedine su dvije američke savezne države koji nisu izravno povezane s maticom-zemljom. Pored toga, Hawaji jedini imaju predominantnu azijsku populaciju. Raznolikost krajobraza, topla tropska klima s bujnom vegetacijom s endemskom florom i faunom, aktivnim vulkanima, s tri nacionalna parka, s glasovitim USS Arizona Memorial u Pearl Harboru na otoku O’ahuu podignutim u spomen na podli japanski napad od 7. prosinca 1941., kao i drugim važnim muzejima, originalnom kulturom, umjetnošću, glazbom, folklorom te liberalnim zakonodavstvom u pogledu LGBT zajednice, privlači turiste iz cijeloga svijeta. Najveći vrh je Mauna Kea, visine 4,205 m, ali je veći od Mount Everesta, ako se računa baza planine, jer se ona nalazi na dubini od 6,295 m. Glavni grad je Honolulu, koji se nalazi na spomenutom O’ahuu, jednom od osam glavnih otoka. Ponovo i ovaj put zahvaljujući našoj Izabeli, “naš” otok je bio prelijepi Maui, drugi po veličini, koji se prostire na površini od 1,883 km2, smješten između Velikog otoka i O’ahua. Prema Ustavu države Hawaji (The Hawaii State Constitution), dva su službena jezika, engleski i hawajski. Dje20 GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014. luje pet sveučilišta, od kojih je naznačajnije Sveučilište Hawaji. OD ANTIKE DO AMERIKE U antici, hawajsko društvo se temeljilo na kastinskom sustavu. Hawajsko otočje otkrili su španjolski moreplovci sredinom 16. stoljeća. Godine 1778. na Hawaje se iskrcao britanski istraživač James Cook, koji je arhipelag nazvao Sendvičjim otočjem. Rani britanski utjecaj nad otočjem i danas je vidljiv preko službene hawajske zastave koja u kutu ima britanski Union Jack. Inače, u prvom valu nakon 1778. prvo su se na Hawaje počeli useljavati Kinezi, a poslije njih su 1789. počeli dolaziti američki trgovci. Prvi hawajski kralj je bio Kamehameha, koji je utemeljio dinastiju koja je vladala otočjem do 1872. Pod pritiskom američkih i britanskih trupa, 1887. kralj iz nove dinastije imenom Kalakua, prisiljen je donijeti Ustav Lahaina je Mauiju ono - što je Stradun Gradu kraljevine Hawaji, koji je poznat pod nazivom “Ustav od bajuneta”, jer su suverenu bile oduzete mnoge ovlasti. Aktivno pravo glasa dobili su oni bijelci koji su prelazili određeni imovinski census, dok Azijcima nije bilo dopušteno glasati čak i ako su zadovoljavali census. Kraljeva sestra Lili’uokalani je posljednja monarhistkinja Hawaja. Naime, u siječnju 1893. američki i britanski rezidenti izvršili su prevrat, zatraživši intervenciju i aneksiju SADa. Uspostavljena je Republika Hawaji, kojoj je na čelu bio postavljen američki pravnik Stanford B. Dole, a koja je prethodno bila subjektom medjunarodnih odnosa od 1884. do te aneksija SAD-a, tj. do 1898. No, tek 1959. Hawaji su službeno postali 50. sastavnica SAD-a. Uzgred, Clintonova administracija se 1993. ispričala Hawajcima na - prevratu i aneksiji! Danas na Hawajima živi preko 1.4 milijuna stanovnika. O toga su podrijetlom: Filipinci 13,6%, Japanci 12,6%, Polinežani 9.0 %, Nijemci 7.4 %, Irci 5,2%, Englezi 4,6%, Portugalci 4,3%, Kinezi 4,1%, Korejanci 3,1%, Meksikanci 2,9%, Puertorikanci 2,8%, Talijani 2,7%, tzv. Afrikanci 2,4%, Francuzi 1,7%, Samoanci 1,3%, Škoti 1,2%. Dakle, predominantna je populacija azijskih naroda, kao što su Kinezi, Japanci i Filipinci. Hawajski jezik je u razdoblju od 2006. do 2008. govorilo preko 24,000 stanovnika. Neki lokalci govore tzv. Hawaiian Pidgin, koji sadrži riječi iz hawajskog, kineskog, japanskog, portugalskog, španjolskog iločanskog i tagaloškog jezika. Što se tiče religije, stvar stoji ovako: kršćana (protestanata i katolika) je 28,9%, budista, 9%, Židova 0,8%, ostalih je 10%, dok je neopredijeljenih 51,1%, a u tu skupinu spadaju: ateisti, tzv. humanisti i deisti. LGBT ZAJEDNICA, LJUDSKA PRAVA I GOSPODARSKI RAST Prema Gallupovom istraživanju iz 2012. Hawaji su imali najveću lezbijsku, homoseksualnu, biseksualnu i transseksualnu zajednicu u SAD-u, koja je obuhvaćala 53,966 stanovnika. Godine 2010. bila su registrirana 3,239 istospolna domaćinstva, što je bio porast od 35,45% u odnosu na prethodno desetljeće. Ove, 2013. Hawaji su postali petnaesta savezna država SAD-a koja je legalizirala istospolne brakove, nakon čega su profesori s katedre za političku ekonomiju sa Sveučilišta Hawaji procijenili kako će samo ta činjenica povećati godišnju zaradu od turizma za cca 220 milijuna dolara. Uzgred, Honolulu je grad-domaćin državnog LGBT filmskog festivala, koji je u svijetu poznat pod nazivom Rainbow Film Festival, a održava se od 1989. Pored toga, smatra se da su Hawaji američka savezna država u kojoj se optimalno skrbi, dakako, i o nacionalnim manjinama te da je to područje koje najmanje “boluje” od šest kroničnih bolesti suvremene civilizacije, a to su: rasizam, ksenofobija, antisemitizam, netolerancija, homofobija i seksizam. Inače, pored turističke industrije, najvažnije su gospodarske grane: obrada sandalovine, kitolovstvo, prerada šećerne trske i ananasa te prihodi od vojnih baza i visokog školstva. Od 1959. turizam sudjeluje u BDP s 24,5%. Bruto izvoz je još 2003. donosio 47 milijardi dolara, dok je dohodak per capita iste godine iznosio 33,441 dolara. Koncem ove godine, procjenjivao se na cca 42.000 dolara, čemu su u mnogome doprinijeli skladni rodni, međuetnički i međurasni odnosi, koji su rezultirali izuzetnom penetracijom kapitala iz inozemstva. Aktivisti za ljudska prava s kojima smo razgovarali, s velikim zadovoljstvom ističu činjenicu kako su Hawaji otvoreno društvo utemeljeno na najvišim standardima demokracije i ljudskih prava te kako su ciljevi prve, druge i treće generacije ljudskih prava odavno realizirani. To je razlog zbog čega je, prema izvještaju Skupine Svjetske banke (WBG) za 2012., kvaliteta života na svijetu “u državama i teritorijima” bila najveća na Hawajima, u Danskoj i Novom Zelandu. Sve se to uklapa u koncept koji je davno osmislio Amartia Sen, indijski profesor ekonomije i filozofije na Sveučilištu Harward - laureat Nobelove nagrade za ekonomiju za 1998. - a koja glasi: ”Izravna je korelacija izmedu ljudskih prava s jedne i gospodarskog rasta i društvenog razvoja s druge strane.” Mi bi dodali: ideološki konzervativne i medjunarodno-pravno prevladane kao netolerantne i anticivilizacijske floskule, još od Opće deklaracije o ljudskim pravima, koja je 10. prosinca 1948. prihvaćena na zasjedanju Opće skupštine UNa u Parizu, kod zdravih i inteligentnih naroda više nije - in. A spomenute floskule u povijesti naše civilizacije nikad nisu imale nutritivnu vrijednost, nikad se nisu nalazile na – meniju. Naprosto, ne možete imati nizak stupanj javne pristojnosti i visoku kvalitetu života! Ekonomski teoretičari u SAD-u su od dolaska austrijskog ekonomista Friedricha Augusta von Hayeka na Sveučilište Chicago 1950. laureata Nobelove nagrade za ekonomiju za 1974. - posebno ustrajni u načelu kako se radi o upravnoj proporcionalnosti čemu ući i hawajski slučaj. U mislima na Grad, Glas Grada, na našega aktualnog urednika g. Antuna Švaga, kao i na našega prvog urednika od kojega smo učili novinarstvo - velikog gospara Nikolu Isufija - te na studente treće godine Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku na čelu s doc. dr. sc. Đorđem Obradovićem, kojima smo ostali dužni na kolegiju Demokracija i ljudska prava, završavamo ovaj tekst s čestitkom za sretan Božić i sretnu Novu godinu na hawajskom jeziku koja glasi: “Mele Kalikimeka me ka Hau’oli Makahiki Hou!“* Zdravko Bazdan DRUŠTVO DUBROVAČKIH PISACA PREDSTAVILO SVOJ GODIŠNJI ZBORNIK Četvrti Literat u zimskom izdanju U četvrtoj godini svog djelovanja Društvo dubrovačkih pisaca 20. prosinca, predstavilo je u Art Radionici Lazareti četvrti broj svog godišnjaka, Revije za književnost i publicistiku Literat. Literat 4. nudi iznova veliki broj stilom i temom raznolikih tekstova, pjesama, proze i esejistike dubrovačkih autora, od predstavnika poznatije, starije i srednje generacije, do ponovnog predstavljanja nekoliko novih mladih autora. Poseban dio Literata posvećen je sjećanjima na znana imena pisane riječi u Dubrovniku; Terezu Gović, Nikolu Ivanišina, Jozu Lovrić Jadrijeva, Nikolu B. Stražičića i Ernesta Katića. Ovaj, četvrti po redu Literata priredili su Mariela Marković, Davor Mojaš i Boris Njavro, naslovnicu je i ovaj put osmislila Nora Mojaš, prijelom je učinio Nedim Meco, a Literat 4 tiskan je u dubrovačkoj tvrtki Fotostar. Zanimljivo, ovo je prvo predstavljanje Literata u zimskom okruženju i dugim rukavima, a ne kao do sada, u ljetnom dubrovačkom điru i ‘u kratkim rukavima’, kako je naglašeno na promociji. . - Ovom smo Literatu zadržali šarmantnost raznolikosti, svjesni smo da nam je to najveća prednost, ali i nedostatak - istaknula je Mariela Marković, dok je Boris Njavro istaknuo kako je prije četiri godine, u prvom Literatu objavljeno 29 autorskih priloga, u drugom Literatu 28 autora, a u trećem Literatu 43 autora. - U četvrtom Literatu objavljena su 34 autora. To je razlog zašto je Društvo dubrovačkih autora osnovano i zašto je pokrenut Literat! Promocija novog Literata, ujedno je označila i predstavljanje knjige Else Lasker Schuler Lirika u prijevodu i izboru Maria Kopića, koju je Društvo dubrovačkih pisaca objavilo sredinom godine. Uz ugodno druženje članova i prijatelja, ovo je bila i blagdanska proslava četvrte godine postojanja ove udruge. UDRUGA NAZBILJ ZA DJECU KARMENA I OSTALIH DIJELOVA GRADA Bijeli Božić u Karmenu UČIMO HRVATSKI Često ‘često puta’… Gospodin Alemko Gluhak iz Zavoda za lingvistička istraživanja HAZU, objavio je pod gore navedenim naslovom u knjizi Govorimo hrvatski sljedeći tekst: “ Pridjev čest znači, kako možemo pročitati u >Rječniku hrvatskoga jezika< Vladimira Anića, ‘koji se ponavlja ili na koji nailazimo u kratkim vremenskim razmacima’. Možda bi nešto bolje, određenje bilo ovako: ‘koji se ponavlja više puta u kratkim vremenskim razmacima’. Prilog često odgovara na pitanje ‘kako’ pa bismo mogli reći da znači: na čest način, ili, kako piše u Anićevu rječniku, ‘tako da se ponavlja u kratkim vremenskim razmacima’. Uzmemo li takva određenja, što bi značilo često puta? Pitamo: koliko puta? Odgovor: često puta. Dakle, dolazimo do toga da prilog koliko možemo zamijeniti prilogom često. No prilog koliko odnosi se na količinu. Prilog često ne odnosi se na količinu ponavljanja, nego na stupanj ponavljanja, na jakost ponavljanja. Količinu opisuje prilog mnogo. On se u Anićevu rječniku opisuje pomoću količine ovako: ‘u velikom broju, u velikoj količini’. Riječ put, puta u priloškoj službi označava, ‘u vezi s glavnim brojevima, većima od dva, i s drugim riječima za količinu pokazuje ponavljanje radnje’, pa imamo, recimo, dva puta, deset puta, sto puta, svaki put, više puta, mnogo puta. Ne dogodi mi se često da se zapetljam u objašnjavanju, ali mi se to možda dogodilo i mnogo puta. Srećom nije bilo često. Dakle, preciznije je – umjesto nejasna često puta – reći mnogo puta i to može značiti da je nešto bilo i često”. T.K. U nedjeljno popodne, 22. prosinca, na znanoj placeti u Karmenu, koju zovu i Kerina, ispod samim Zidina, djeci ovog znanog kvarta, ali i ostaloj djeci iz svih dijelova Grada, Udruga Nazbilj priredila je ugodno iznenađenje! Kad se već nitko od gradskih otaca ni ove godine nije prisjetio organizirati dolazak Djeda Mraza na Stradun, susret s njim i podjelu darova, ekipa iz Karmena, predvođena Srđanom Kerom to je učinila za djecu Grada. Bilo je to pravo iznenađenje, zimski ugođaj i pravi Bijeli Božić usred Karmena. Prelijepa kučica, vilenjaci, vile i ostali likovi iz bajki, uz dolazak Djeda Mraza uz pravi snijeg, privukli su veliki broj mališana s roditeljima, slijedila je podjela darova, te pjesma sa svih strana. Kučica kao iz bajke, još je tamo, na placeti u Karmenu, netko bi iz gradske uprave možda mogao i prošetati se do nje, te vidjeti bar kakav ugođaj su imala djeca Karmena ove nedjelje. Podsjećamo tek kako su još do prije koju godinu udruge Porporela i Nazbilj organizirale ovakve dolaske na Stradun, ali očito je kao razumijevanja za to nije bilo od nadležnih, te oni već drugu godinu ovako lijepe događaje organiziraju samo za djecu svog kvarta, Karmena. Nj.B. GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014. 21 POLJOPRIVREDNO SAVJETODAVNA SLUŽBA -NACIONALNI PROGRAM POMOĆI SEKTORU VINA 2014. -2018. (2) Mjera investicije u vinarije i marketing vina U prethodnom broju tjednika je bila dana uvodna riječ o Nacionalnom programu pomoći sektoru vina te osnovne inforPiše: Marijo Car, macije o mjeri restrukturi konverzije dipl.inž.agr. iranja (zamjene) vinograda, jedviši stručni noj od tri mjere koje su savjetnik ušle u program potpora u vinogradarsko-vinarskom sektoru poljoprivredne proizvodnje. U ovom broju će pak biti govora o drugoj mjeri koja će vjerojatno privući veliku zainteresiranost proizvođača vina s obzirom na skromnu, a u dosta slučajeva i zastarjelu te neadekvatnu tehničko tehnološku opremljenost naših vinarija za proizvodnju kvalitetnih i vrhunskih vina, a za što postoje preduvjeti s obzirom na kakvoću grožđa kao sirovine (dubrovačka malvasija, plavac mali, pošip, merlot i dr.) Naravno, Pravilnik o ovoj mjeri (Pravilnik o provedbi mjere investicija u vinarije i marketing vina NN 146/ 13) je zakonski dokument koji propisuje uvjete njene provedbe što znači da ga potencijalni korisnici moraju detaljno proučiti žele li osmisliti kvalitetan projekt koji će proći na natječaju za ovu mjeru. Sama tehnička provedba ove mjere od strane Agencije za plaćanje u poljoprivredi je skoro istovjetna provedbi ostalih mjera. To znači da natječaj za mjeru raspisuje prije navedena Agencija, na njemu mogu konkurirati proizvođači vina bilo pravne ili fizičke osobe s tim da fizičke moraju biti obveznici poreza na dohodak/ dobit. Također, prijava na natječaj obuhvaća propisanu dokumentaciju među kojom je i skraćeni plan projekta kojim se dokazuje poboljšanje učinkovitosti poslovanja i ostvarenje ciljeva projekta nakon realizacije ulaganja. U slučaju prijave većeg broja pravovaljanih projekata čiji su iznosi za potporama viši od predviđenih sredstava za ovu mjeru, tada će se vršiti rangiranje projekata prema određenim kriterijima. I kod ove mjere postoji mo- gućnost korištenja predujma koji može iznositi najviše 20 % od odobrenih sredstava, a iznimno i do 50 % ukoliko je projekt odobren u financijskoj 2014. odnosno 2015. godini. Zakonodavac u ovoj mjeri dijeli pravne osobne na mikro, mala srednja i velika. Vinarije (poduzeća) u našoj županiji spadaju u prve tri nabrojane te ona imaju pravo na potporu od 50 % od prihvatljivih troškova s tim da ona ne može biti manja od 5 000 odnosno veća od 1.500.000 EUR. Svakako su potencijalnim korisnicima najzanimljivije informacije koje su to aktivnosti/ulaganja obuhvaćene ovom mjerom te ostali objekata vezanih za poslovanje gospodarstva. Zaista, ogromna je paleta prihvatljivih troškova u ovoj mjeri nacionalnog programa pomoći sektoru vina. Čak su prihvatljivi i troškovi aktivnosti razvoj novih proizvoda, procesa i tehnologija. Vinarijama koje kronično „pate“ u ovim gospodarski nepovoljnim uvjetima poslovanja pruža se prilika da kroz ovu mjeru potpore, promišljenim i svrsishodnim ulaganjem poboljšaju svoje tehničko tehnološku uvjete proizvodnje čime bi postali konkurentniji na zahtjevnom tržištu EU te možda na taj način osigurali svoj opstanak. što spada u prihvatljive i ne prihvatljive troškove. Aktivnosti izgradnja/rekonstrukcija/financijski leasing nepokretne imovine dozvoljava cijeli niz troškova za infrastrukturno uređenje vinarija, izgradnju/opremanje laboratorija za kontrolu kvalitete, izgradnju prezentacijskih i prodajnih objekata, za uspostavu skladišta, logističkih centara i poslovnih ureda poduzeća te za ulaganja povezana s gospodarstvom u cjelini. Veliki će odjek među korisnicima imati i aktivnost kupnja/zakup novih strojeva i opreme. Tu su prihvatljivi troškovi takoreći za svu opremu cjelokupnog proizvodnog procesa počevši od prerade grožđa preko vinifikacije pa do punjena vina u boce, zatim opremanje laboratorija, skladišta, prodajnih centara i U ova dva broja tjednika su informativno obrađene dvije mjere iz Nacionalnog program pomoći sektoru vina jer će prioritet interesa naših proizvođača sigurno biti na njima. Ukoliko postoje proizvođači s osmišljenom ili već ugovorenom izvoznom aktivnosti, tada svoj interes mogu usmjeriti na Mjeru promidžba na tržištima trećih zemalja (većina država van EU te neke prekomorske). Sam naziv mjere govori kako ona ima za cilj poticanje marketinških aktivnosti kao što su reklamiranje u medijima, izrada promotivnih materijala, sudjelovanje na međunarodnim sajmovima i slično. Zainteresirani korisnici mogu naći podrobnije informacije u istoimenom Pravilniku u već spominjanom broju Narodnih novina. REGIONALNI URED AGENCIJE ZA PLAĆANJA U POLJOPRIVREDI Obavijest vinogradarima Sukladno Uredbi Komisije EZ-a broj 436/2009 i Pravilniku o registru vinograda, obveznim izjavama, pratećim dokumentima i podrumskoj evidenciji, do 15. siječnja 2014. Godine Izjavu o berbi trebaju podnijeti svi proizvođači čija gospodarstva imaju više od 0,1 hektara površine pod vinovom lozom. Izjavu o proizvodnji trebaju podnijeti svi proizvođači koji imaju više od 0,1 hektara površine pod vinovom lozom i proizvedu više od 1000 litara (10 hektolitara) vina, kao i proizvođači koji proizvedu manje od 1000 litara vina, ali će biti stavljeno na tržište u bilo kojem obliku. Izjave (potpisane i biljegovane s 20,00 kuna upravne pristojbe) se podnose osobno ili poštom Regionalnom uredu Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, čiji se uredi nalaze u Dubrovniku, Vukovarska 2 (telefon 01 644 6041 i 020 311 896), Korčuli, A. i S. Radića 1 (telefon 020 711 704) i Metkoviću, S. Radića 3 (telefon 020 683 667, 020 640 486 i 020 640 485). 22 GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014. DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI Ugašen „Gluhi telefon“!? U pred blagdanskom ozračju, župan Dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić primio je u ponedjeljak, 23 prosinca 2013 godine, delegaciju Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Dubrovačko-neretvanske županije, koju je predvodio Branko Grošeta, predsjednik Zajednice. Čestitavši županu Dobroslaviću dolazeće božićne blagdane uz želje za uspješnu Novu godinu, istakao je da proteklih nekoliko godina nije bilo ni očekivane suradnje ni komunikacije između Županije i Zajednice županijskim antifašista naročito je potpuno izostalo sufinanciranje programa Zajednice od strane županijskih organa. No, složili su se sugovornici s obje strane, nema koristi od vraćanja u prošlost i preispitivanje razloga „gluhog telefona“, već se treba okrenuti budućnosti i pokušati normalizirati odnose i unaprijediti suradnju, sve, prije svega u interesu promicanja antifašizma i tekovina NOB-e. Branko Grošeta je naglasio da Dubrovačko-neretvanska županija treba sudjelovati u sufinanciranju i stvaranju mogućnosti za ostvarivanje temeljnih potreba Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista na svome području. Tim prije jer je u Zajednici udruženo desetak udruga i društava s preko tisuću članova. Pored toga krajem ove godine u Dubrovniku će se organizirati obilježavanje sedamdesete obljetnice oslobođenja Dalmacije od fašizma u Drugom svjetskom ratu. Očekujemo da će i posebna donacija Dubrovačko-neretvanske županije za tu prigodu doprinijeti da se taj značajan jubilej dostojno obilježi na ponos i diku Dubrovnika i Dubrovačkoneretvanske županije. Župan Nikola Dobroslavić se složio da je nužno uspostaviti i unapređivati suradnju Zajednice antifašističkih boraca i antifašista i organa Županije, pozvao da Zajednica uputi Županiji svoje programe i potrebe i da će ih Županija odgovarajuće financijski pratiti u okvirima svojim mogućnosti. Znači li to da je ugašen „gluhi telefon“ Županije Dubrovačko-neretvanske prema Zajednici antifašističkih boraca i antifašista i da će budućnost ponuditi nužnu komunikaciju i suradnju i donijeti Zajednici do sada izostali odgovarajući županijski financijski temelj, vrlo skoro će pokazati vrijeme. Vjerujemo u pozitivne učinke ovog predblagdanskog primanja kog župana. kl Tribina o zbjegu u El Shattu Koncem siječnja Udruga antifašista Dubrovnik će obilježiti Međunarodni dan sjećanja na Holokaust i naročito sedamdesetu obljetnicu Zbjega u El Shattu u sjevernoj Africi. Tu je tridesetak tisuća ljudi, pretežno žena djece i starijih iz mnogih dalmatinskih područja pa i sa šireg dubrovačkog područja, Pelješca i Korčule, u surovo vrijeme Drugog svjetskog rata, izbjeglo pred terorom i zločinima fašističkih okupatora i umjesto svojih domova, oko godinu i pol dana živjelo pod šatorima u sinajskoj pustinji. Unatoč teškim uvjetima ostvarili su vrijednosti koje se mogu zamisliti samo u stvarnom životu u miru. Njih oko osamsto u Zbjegu je i završilo svoj život, zauvijek ostavši u pustinjskom pijesku. Na tribini Udruge tim je povodom planirano predavanje Nataše Mataušić, muzejske savjetnice Hrvatskog povijesnog muzeja u Zagrebu, koja je, baveći se s tom temom, uz iskustvo ostvarila i zapažene rezultate. Prikazat će se i dokumentarni filmovi na temu Zbjega u El Shattu. Program izleta I Programom aktivnosti Udruge antifašista Dubrovnik u 2014. godini planirano je nekoliko izleta. Uobičajeno prvi je vezan uz početak proljeća, u subotu, 22. ožujka, se organizira pohod na Vrelo u Župi dubrovačkoj i komemoracija i odavanje počasti uz spomenik povodom sedamdesete obljetnice pogibije župskog tribuna i prvoborca Marka Marojice. Potom slijedi odlazak u Boku Kotorsku i posjeta Tivtu i Dobroti uz druženje i ručak. Za početak svibnja planiran je jednodnevni izlet u Jablanicu na obilježavanje 71. obljetnice “Bitke na Neretvi“, a u okviru proljetnog izleta tokom svibnja planiran je trodnevni odlazak na Vis u okviru obilježavanja 70. obljetnice osnivanja NK Hajduk-NOVJ i dolaska maršala Tita i Vrhovnog štaba NOVJ i na taj srednjojadranski otok, odakle su vođene operacije oslobođenja od okupatora i gdje je Tito pred strojem boraca Prve dalmatinske proleterske narodnooslobodilačke udarne brigade izgovorio povijesnu rečenicu: „Tuđe nećemo, a svoje ne damo!“ Sredinom lipnja planiran je jednodnevni izlet u Tjentište na obilježavanja 71. obljetnice “Bitke na Sutjesci“. Četverodnevni izlet koncem rujna vodi u Vukovar i obilazak spomen obilježja te odavanje počasti žrtvama Grada heroja, te posjete Subotici i Novom Sadu. U subotu, 18. listopada, je jednodnevni izlet na Šipan i pored ostataka spomenika NOBi sjećanje na 70 obljetnicu oslobođenja Dubrovnika i južnodalmatinskog područja od okupatora i fašizma u Drugom svjetskom ratu, odavanje počasti i polaganje vijenca, šetnja, druženje, ručak. ULICAMA MOGA GRADA Irish pub "The Gaffe" KINO SLOBODA JURAJ I HRABRI Marende VITEZOVI 3D, ponedjeljakŠETNJA S petak cijena 35.00kn DINOSAURIMA 3D, od BATLER, 10.00h-15.00h VUK S WALL STREETA, NIKO 2 : MALI BRAT, ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI NA OVIM STRANICAMA, NAZOVITE VELIKA FRKA, MARKETING GLASA GRADA: 358 980 / 311 992, RONIN 47, ILI SE JAVITE MAILOM: tele5marketing@gmail.com BLUE JASMINE GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014. 23 NA SILVESTROVO Mise zahvalnice Mise zahvalnice za proteklu 2013. godinu slavljene su na Silvestrovo 31. prosinca u župama i samostanima diljem biskupije, a dubrovački biskup mons. Mate Uzinić predvodio je zahvalno misno slavlje u dubrovačkoj katedrali. Uz zahvalnost Bogu za sve ono što je učinio za ljude u povijesti spasenja, biskup Uzinić je, uz ostalo, potaknuo vjernike na zahvalnost i na ono što je Bog učinio u njihovom osobnom životu, životu zajednica, naroda i čovječanstva općenito jer, kako piše Ivan, „doista, od punine njegove svi mi primismo, i to milost na milost.“ Biskup je spomenuo neke događaje na razini opće i mjesne Crkve za koje, među ostalim, treba biti zahvalan: „Spomenut ću na razini opće Crkve tek papu Franju kojega mnogi proglašavaju osobom godine, ali ne želim iz tog pogleda izdvojit niti papu Benedikta XVI. i njegov hrabri čin povlačenja s papinske službe u otvorenosti Duhu Svetome koji je sam po sebi promijenio lice Crkve. Na općoj razini želim još spomenuti Godinu vjere, Biskupsku sinodu u novoj evangelizaciji i dva važna dokumenta pape Franje, a oni su enciklika Lumen fidei (Svjetlo vjere), koju u velikoj mjeri možemo zahvaliti papi Benediktu XVI., i apostolska pobudnica Evangelii gaudium (Radost evanđelja) u kojoj je papa Franjo, na neki način, sažeo glavne naglaske svoje papinske službe i pokazao novi smjer Katoličkoj Crkvi. Godina vjere bila je na različite načine obilježena i u našoj mjesnoj Crkvi. Osobito smo zahvalni što se ta godina poklopila s 300. godišnjicom naše katedrale i 10. godišnjicama dolaska bl. Ivana Pavla II., počasnog građanina našeg Grada u naš Grad i proglašenje bl. Marije Propetog Isusa Petković. Uz Godinu vjere spomenimo tek vrlo uspjele tribine Otvoreno o vjeri koje su nas obogatile iskustvom vjere nekih poznatih osoba, a njima bih pridružio i svjedočanstvo vjere dviju poznatih osoba iz naše dubrovačke prošlosti koje su također obilježile godinu za nama, a te su osobe poznatiji i zaslužniji Stjepan Gradić i manje poznat, ali također zaslužan Ignacija Amerling. Osobito smo Gospodinu zahvalni za Godinu mladih koju smo ove godine započeli i one bogate plodove koje iz te godine već ubiremo u životu ove naše mjesne Crkve. Neka to Gospodin obilno blagoslovi kako bismo mu slijedeće godine još radosnije mogli zahvaljivati.“ Uz iskazivanje zahvalnosti Bogu za proteklu godinu dubrovački biskup je pozvano i na molitvu za oproštenje „jer nismo na pravi način iskoristili, a često niti cijenili, sve one milosti koje smo od Boga primili.“ Generalni vikar Dubrovačke biskupije mons. Petar Palić i katedralni zborovi pod ravnanjem Margit Cetinić na kraju mise predvodili su pjevanje pjesme zahvalnice Bogu za sva primljena dobra. Izvor: www.dubrovackabiskupija.hr, Angelina Tadić Živim u stanu, zgradi novogradnje u koju sam uselio prije tri mjeseca. Primjetio sam pukotinu na vanjskom zidu prizemlja, iza kojeg je moj stan. Pukotina se okomito proteže od prizemlja do prvog kata, visine 3,5 metara i širine je od 0,1-1,00 mm. Pozvali smo stručnjaka za zidne konstrukcije koji nam je objasnio da se ne radi o konstrukcijskoj pukotini, već o pukotini koja „diše“, pogotovo pod utjecajem različitih temperatura vanjske atmosfere, te da je pukotinu potrebno samo kvalitetno sanirati. Kakvu mi sanaciju preporučujete. Pošto ste dobili stručnu prosudbu da pukotina ne ugrožava nosivost građevine, te ne prijeti opasnost od rušenja, onda je valja smatrati samo manjim estetskim nedostatkom koji se može riješiti vrlo kvalitetno. Treba napomenuti da pukotine u zidanoj građevini mogu nastati i u samom tijeku gradnje. No, tek izvedeni zid svoj konačni oblik ipak poprima nakon duljeg vremena. Čest su uzrok pojavi pukotina i navedene promjene temperature. Takve pukotine neprekidno “dišu”, tj., povećavaju se i smanjuju, zavisno o temperaturnim promjenama. Za ilustraciju navodim da se 10,0 m dugi i 10,0 m visoki zid pri promjeni temperature od -10 °C do +30 °C produlji u vodoravnom i okomitom smjeru za 3,2 mm. Kad ovakva naprezanja premaše čvrstoću materijala javit će se i pukotine. Jednom stvorena pukotina mjesto je na kojem se događaju pomaci pri daljnjim temperaturnim promjenama. Pukotina širine do nekoliko milimetara neprihvatljiva se za ljude koji borave u njezinu okolišu, jer daje dojam nesigurnosti građevine, pa je 24 GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014. nužno nastojati da se takvo oštećenje i popravi. Sanaciju Vašeg problema počnite sa čišćenjem dijela fasade oko pukotine u širini od po 60-ak cm sa svake strane pukotine. Premažite očišćenu površinu sa RD-UNIFIXom, temeljnim premazom, te nakon sušenja (cca.-1 sat), na vrh pukotine postavite RDMUR MREŽU širine 1,00 metar, tako da pukotina ostane po sredini mreže. Pri postavljanju mreže odmah premazujete preko nje prvi sloj RD-ELASTOMUR-a, pazeći da se elastična mreža ne zgužva pri premazivanju. Nakon minimalno 6 sati premažite i drugi sloj RD-ELASTOMUR-a. Po sušenju drugog sloja mreža se ne smije vidjeti. Ovakav načinRD-MUR SISTEM-om sanacije fasadnih pukotina riješit će Vaš problem, jer je sistem vodonepropusan, trajno elastičan-preko 400%, paropropusan, ne stari, ton boje ne blijedi pod utjecajem vremenskih prilika/neprilika, te garantira trajnu zaštitu Vaše fasade. RD-MUR SISTEM: PROFESIONALNA ZAŠTITA & DEKORACIJA!!! KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA Jedini spas je u otrežnjenju Ministar Prometa i veza je najavio i najveći pos’o stoljeća. Rasprodaju auto-cesta. Otkrio nam je, da je njegova sreća nemjerljiva, baš zato, što to nije rasprodaja, nego monetizacija ili prodaja državnoga duga...ili kako bi bilo jasno i neupućenima, to ti ga dođe, k’o da prodaš susjedu svoj frižider i televiziju, kako bi platio račun od struje i telefona. A onda u tega susjeda, hladiš pivu i gledaš vijesti Naš predsjednik Vlade bi, kažu, progovorio na donju, kad’ ne bi mog’o na gornju. Tako je, da bi smirio ustrašene Hrvate, objavio vijest, kako je, ne nama, nego Italiji dopala ‘čast’ prekrcavanja onih Sirijskih otrova. I to u njihovoj luci. A lijepo su mu tamo rekli da šuti, dok talijanski Premijer tu radosnu vijest ne otkrije svojima doma, i to kad’ već sve bude gotovo. Tako su ga ukorili i rekli, da ne zna ni osnovna pravila u diplomaciji, iako je on uvjeren, da je meštar tega zanata. Poslije tega je pokaz’o i svoje trgovačko umijeće. Blagoslovio je prodaju najuspješnije hrvatske osiguravajuće kuće. Govore neki, da su dobili za malo dosta, za tri mjesečne plaće. A slavni kupac, umoran od raznih svjetskih anti - pušačkih smicalica i prorijeđenoga duhanskoga dima, pa tako i profita, odlučio je prodavat’ nešto zdraviji proizvod. A Ministar Prometa i veza je, nakon ove, spasonosne trgovine, najavio i najveći pos’o stoljeća. Rasprodaju auto-cesta? Nikako! Otkrio nam je, da je njegova sreća nemjerljiva, baš zato, što to nije rasprodaja, nego monetizacija ili prodaja državnoga duga...ili kako bi bilo jasno i neupućenima, to ti ga dođe, k’o da prodaš susjedu svoj frižider i televiziju, kako bi platio račun od struje i telefona. A onda u tega susjeda, hladiš pivu i gledaš vijesti. Otprilike. Hrvati, skeptični prema svemu, a nekako neskloni velikom biznisu, nadaju se, da se najveći pos’o stoljeća, neće pretvorit’, u najveću pljačku stoljeća. Zasjedanje Sabora je prestalo cijelu setemanu prije Božića. Da se iscrpljeni zastupnici odmore od teških obaveza i pripreme za blagdane. Njima će Blagdani trajat’ nešto više, nego ostalima godišnji odmor. Tako nagrađeni za svoj uspješno odrađen pos’o, imat’ će, deboto mjesec dana za vijađanje, skijanje ili blagdansko opuštanje u krugu obitelji. Ankete govore, da se prosječan Hrvat ne buni, što naši izabrani zastupnici i ostali politički velikani, stalno neđe putuju. Jedino ih smeta, što se o’tamo - vraćaju. Bila kriza ili ne bila, nije pošteno, da se Uprava Hrvatske elektroprivrede vozi u starim i nesigurnim autima. Šefovi znaju razliku. Većini tih petogodišnjih olupina, sjedišta nisu grijana na struju, a i konja je malo ispod haube, ili su ostarili, pa slabo trče. Tako su vrijedni državni trgovci strujom, prvo naumili kupit’ tisuću i po’ novih auta, ali su iz solidarnosti s potrošačima, i svijesni potrebe za štednjom, taj broj prepolovili. Tako će potrošit’ samo stotinjak milijuna kuna. Pretvoreno u kilovate, prava sitnica, jedva 2 i po milijuna kilovata skupe struje, ili duplo više, one noćne jeftine. Eto će naši doktori opet u štrajk. Ustavni Sud im je to dopustio, a Ministarstvu zdravlja objasnio, da država nije u ratu. Zato nema radne obaveze. Pa onda, ovim njihovim sindikatima, ne da vrag mira, nego govore, da Vlada, traži alternativu medicini, pa poseže za vremeplovom. Tjera doktore u pečalbu, a Crkvi ugađa i u bolnice uvodi dušobrižničke ambulante. Za to ima solada, a za doktore nema. Opozicija oprezno predbacuje Crkvi, da sklapaju paktove s bezbožnim političarima i time postaju još gori od njih. Samo što nisu rekli, da se i jedni i drugi dobro rugaju ovemu narodu, koji im je i dao toliki utjecaj i moć. Pa mu sad’ to ovako vraćaju. Ma jes’ roga. Ko im u to vjeruje! Odma’ je doš’o demant iz Vlade. Jasno su istakli, da te ‘ambulante’ neće zamijenit’ službenu medicinu, nego su potrebite samo za ono, kad’ ti dođe, stani - pani. Kad’ ti je palijativno! Jer ti je onda Očenaš, jedina terapija. I ne treba ti za to ni dodatno zdravstveno osiguranje. Eee! I nema nikakve skupe medicinske opreme, a o nabavi, spomenutoga vremeplova, za povratak u četrnaesto stoljeće, govore, ni’ko ništa nije ni pit’o. Samo doktorsku plaću dušobrižniku, i tu... dušobrižničku ambulantu. Mada to naoko izgleda, da ni zadnje pomazanje nije mukte, to nije baš tako. Sve se financira iz državnoga proračuna. Srpski političari zabavljaju svoju naciju rugajući se na Twitteru Piše: Mario Klečak našim političarima. Pa govore, onako Balkanskim rječnikom, kako je naša Ministrica, primila gospara Kurza. Tako se bome zove, njezin mladi austrijski kolega, što mu je naša ministrica bila prva, koju je susreo na svome prvome diplomatskom putu. A čovjek se tako zove po Njemački, ništa čudno. Osim što znači - kratak. Ali prezimena se i tako ne prevode. Ma, o’kle to Balkanci znaju. Naša Vlada nije uopće obadala njihov Twitter, jer je imala pametnija posla. Tako je donijela uredbu o izmjenama Zakona o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama. Drugim riječima, nema više Božićnice i regresa u 2014. godini. Jer, ove godine treba vratit’ puste milijarde kuna kredita. Kažu, srce ih boli, ali do nekih sretnijih vremena, ništa od Božićnice, regresa za godišnji, dara za djecu. Slični problemi k’o i Vladini, ometali su i Djeda Mraza, i bilo je upitno, hoće li uopće doć’ ovega puta. I on se mučio s rebalansom proračuna. A i kriza ga je napala. Pa su i ovi njegovi domaći pomagači, sindikalni djedovi božičnjaci ili mrazovi, ostali polupraznih vreća. Zato su morali radit’ u fušu po trgovačkim lancima velikih gradova. K’o klauni su zvonili u sva zvona i vikali hoho-ho. Za TV reklame su se, k’o cirkusanti, vozili rolama, letili balonima, avionima, nebeskim sanjkama, i blještavim kamionima, pijući crvene gazirane napitke. A naši poštanski sandučići, prepuni su reklama, obavijesti, opomena za neplaćene račune. A nekad’, rado očekivane čestitke za Božić i Novu godinu? Tek po koja, ili ih uopće nema. Zamijenile su ih elektronske čestitke, robotskoga izričaja. Bez osobnosti i bez duše. Bilo kako bilo, i to je - bilo. I prošlo, k’o i luda Novogodišnja noć. K’o i vazda, kad’ su se kazaljke poklopile, neko je mislio na nas, mi na njega, on na sebe. I opet smo zaželjeli svojim najbližima više od onega što se može ostvarit’. Nismo ni političare zaboravili. Bili oni lijevi ili desni, poželjeli smo im, da se ne dijele na ljevičare i desničare, samo na osnovu tega, koja im polovina mozga radi. A ostatku Hrvata, dobromisleći su poželjeli, da se svi probudimo prije nego ostanemo bez snova. Jer, jedini spas je u otrežnjenju... Ne onih koji piju, nego onih koji plaćaju. GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014. 25 mali OGLASI STANOVI Nova Mokošica; prodaje se stan od 64m2. 091 1503 473. Mijenjam stan 33,5 m2 u Zadru za Dubrovnik. 095 1980 659 IZNAJMLJIVANJE Iznajmljuje se namješteni stan na Montovjerni 80 m2 + 25 m2 tarace (2 sobe, dnevni boravak, kuhinja) na duži period. Cijena 500 Eura + režije. 098 285 582. Iznajmljujem stan u Mokošici, Vinogradarska (kraj butige Pemo), na duže vrijeme. 091 502 9119, 454 766. Iznajmljujem jednosobni stan od 01.01.2014., na duže vrijeme u staroj Mokošici s parkingom, blizina autobusa. 020 419 574. APARTMANI KUPRES; iznajmljujemo i prodajemo kompletno opremljene i namještene apartmane u centru Kupresa. 091 584 3184. GARAŽE Srebreno, iznajmljujemo garažu. 099 793 5050. Iznajmljujem garažu za skladište, a može i za poslovni prostor 35m2 sa sanitarijama u Župi-Mlini. 098 344 630. ZEMLJIŠTA Hitno prodajem građevinsko zemljišta u Čibaći - Mišići, Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOM DO 12:00 SATI i objaviti će se samo jednom. PREDAJTE MALI OGLAS SMS-om NA BROJ 66248 (upišite GLAS, vaš tekst), (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen). GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ MALIH OGLASA. Externus d.o.o. B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 888 7109 ili info@externus.hr odmah ispod autobusne stanice. Cijena 50 eura/m2. 098 747 107. Prodajem zemljište, 2-3 parcele od Stona do Hodilja. 321 515. AUTOMOBILI MERCEDES E 200 cdi, ‘99.g. model 2000.g., reg. do 06/ ’14.g. 199500km. 8600 Eura. 091 5400 137 Alfa Romeo GTV, 1995.g., registriran do 04/2014., prešao 160 000 km, atestiran plin, 110 kw, uredno održavan za 23 000 kn. 098 192 7649. Kia Pride 2000 god., reg. do 6/ 14, prešla 95 000 km. 091 755 3230. Seat Cordoba, crni, 2005 g., 17700 km, klima, centralno zaklj. Prvi vlasnik potrošnja oko 5l, za 33 000 kn. 098 138 8391. MOTORI BEVERLY 350S, 2 god. garancije, 2012, 8000 km, 1 vl. orig. kufer i tenda, servisna, garažiran, prodaja zbog kupnje drugog motora, 32000 kn. 099 210 2706. POSAO Uređujem vrtove i đardine, dipl.ing.agr. 098 958 1993. Oštrim lance za motorne pile, ručne pile, noževe, kosjeriće, sjekire, te pravim sprave za izbijanje koštica iz zelenih maslina. 091 755 2589. OBAVIJEST O PROMJENI POSTUPKA PREDAJE MALIH OGLASA Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedeće podatke: - pravne osobe: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobe - fizičke osobe: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosno boravište. Molimo Vas da prilikom predaje oglasa navedete svoje identifikacijske podatke kako bi oglasi bili objavljeni, u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vaših oglasa. Identifikacijski podaci neće nigdje biti objavljeni, neće biti dostupni drugim korisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o. Izrađujem portret u olovci za samo 200 kn i u ugljenu za 250 kn. Svakako dostaviti fotografiju 091 894 1866. Hitno tražim peć na drva. Ako netko ima za pokloniti ili kupnja uz povoljnu cijenu. 099 416 6787. RAZNO Prodajem suha drva. 091 597 7520 Prodajem povlasticu za plivaricu i sve mreže stajačice, Dubrovnik, zona G, 5000 eura fiksno. 098 930 0575. Vanbrodski motor Tomos 4 u super stanju s tankom 1500 kn. 098 138 8391. Sudoper dvodjelni 100 kn. 098 138 8391. Dva akvarija od 380 lit. Jedan novi sa stalkom-kabinetom metal-halid rasvjeta tajmer co2 boce pune sa reg. Filteri, grijaci 300w prodajem 11500 kn. Gratis drvo mopan i granit sivi 50kg 098 138 8391. Letilica za ptice 80x150x100 nova oprema 15 australskih zeba 3 gold amidale za 1200 kn 098 1388391 GLAS Volvo V50 2006 g. dizel karavan 167000 km 60000kn. 098 138 8391. Role ženske marke FILA br. 40, skoro nove za 150 kn. 098 138 8391. Komplet strojeva za izradu aluminijskih otvora, vrlo povoljno prodajem uz mogućnost iznajmljivanja radione. 098 699 655. mARKETIN T: 020 358 980 F: 020 311 992 26 GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014. Prodajem al felge 16.col.sa 5 rupa original za mercedes. 098 888 231. POMOĆ I NJEGA Radim masažu, pedikuru, manikuru, šminku... Cijena jako povoljna. Dolazim na kućnu adresu. Zvati od 10-18h na 095 3944 755. Ako trebate izrazito pedantnu čistoću stana zovite 097 7808 919 Roditelji, nema vam tko čuvati djecu? Nazovite 097 780 8919 Medicinska sestra, njegovala bi stariju osobu popodne. 098 912 8097. Trebam pomoć za slabo pokretnu osobu mjesto obavljanja pomoći Stara Mokošica. 091 894 6130. Nudim uslugu čišćenja skala, pomoć u kući ili njegovanje starije pokretne osobe. 098 971 7412. OSOBNI ODNOSI Muškarac traži poznanstvo sa parom biseksualnim iz Dubrovnika. 099 679 8416. Tražim ženske osobe za druženje i vezu. 099 684 6578. tele5marketing@gmail.com POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO NERETVANSKA Prometna nesreća s teško ozlijeđenom osobom u Metkoviću U prometnoj nesreći koja se, 1. siječnja, oko 5.30 sati, dogodila u Mlinskoj ulici u Metkoviću, 21-godišnji pješak je teže ozlijeđen. Naime, 28-godišnji policijski službenik koji je bio izvan službe, upravljao je automobilom, dubrovačkih registracijskih oznaka, krećući se kolnikom navedene ulice kada je naletio na pješaka koji se kretao uz rub kolnika. Ozlijeđeni pješak je prevezen u splitsku bolnicu gdje je zadržan na daljnjem liječenju. Nakon prometne nesreće vozač je napustio mjesto događaja, a potom je u Ulici Matice Hrvatske prouzročio prometnu nesreću s materijalnom štetom, udarivši u parkirani automobil, dubrovačkih registracijskih oznaka. 28-godišnji vozač je ubrzo pronađen, a izvršenim alkotestiranjem izmjerena mu je koncentracija alkohola od 1,99 g/kg. Policijski službenik će do okončanja disciplinskog postupka bit udaljen iz službe. Očevid ove prometne nesreće obavio je nadležni državni odvjetnik u suradnji s policijskim službenicima. Teška prometna nesreća na Božić u Župi dubrovačkoj U teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila 25. prosinca, oko 22.35 sati, na D-8, u blizini mjesta Kupari u Župi dubrovačkoj, dvije osobe su smrtno stradale, jedna je teže, a tri su lakše ozlijeđene. Naime, 18-godišnjak je upravljao automobilom, dubrovačkih registracijskih oznaka, krećući se iz smjera zapada prema istoku, kada je dolaskom na predio Blato u blizini Kupara, izgubio nadzor nad upravljačem, prešao u suprotnu kolničku traku te udario u drvo i metalni nosač reklame, nakon čega se vozilo zaustavilo na zemljanoj površini van kolnika. U automobilu se nalazilo ukupno šest osoba, u dobi od 15 do 18 godina. U ovoj teškoj prometnoj nesreći smrtno su stradala dvojica putnika, u dobi od 15 i 16 godina, jedna osoba je teže, dok su vozač i dvojica putnika lakše ozlijeđeni. Svi ozlijeđeni su nakon pružene liječničke pomoći zadržani na daljnjem liječenju u dubrovačkoj bolnici. Očevid ove prometne nesreće obavio je nadležni državni odvjetnik u suradnji s policijskim službenicima. U policijskim izvješćima nisu spomenuta imena smrtno nastradalih mladića Luke Tolja (rođ. 1997.) i Danijela Sentića (rođ. 1997.), čija je smrt potresla ne samo njihove najbliže već cijeli Dubrovnik. dubrovacko-neretvanska.policija.hr Zaplijenjeno više od 35 kg marihuane Ulaznoj graničnoj kontroli na međunarodnom cestovnom graničnom prijelazu Karasovići, 29. prosinca, pristupio je automobil, albanskih nacionalnih oznaka kojim je upravljao 54-godišnji državljanin Albanije. Tijekom granične kontrole u suradnji policijskih službenika Policijske postaje Gruda i djelatnika carine uočene su preinake u podvožju automobila, odnosno posebno izrađen spremnik u kojem je primijećen paket karakterističan za pakiranje opojnih droga. Zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela neovlaštene proizvodnje i promet drogama vozač je uhićen i doveden u prostorije policije na kriminalističko istraživanje, a temeljem naloga Županijskog suda u Dubrovniku je obavljena detaljna pretraga automobila. Pretragom su u posebno prerađenom prostoru u podvožju automobila pronađena 23paketa marihuane, ukupne težine 35 656 gr. Sveukupna tržišna vrijednost zaplijenjene marihuane procjenjuje se na oko 525 tisuća kuna, dok bi ova količina u uličnoj preprodaji na području Republike Hrvatske dosegla iznos od oko 1 750 000 kuna. Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja 54-godišnji državljanin Albanije će uz kaznenu prijavu bit predan pritvorskom nadzorniku PU dubrovačko-neretvanske. Od početka ove godine na graničnom prijelazu Karasovići ostvareno je 128 zapljena raznih vrsta droga, a sveukupno je zaplijenjeno preko 327 kg marihuane, više od 26 500 raznih tableta s liste opojnih droga i dr. Što raditi s bolovima i deformacijama prstiju na stopalima? To su najčešće tegobe na stopalima koje se više javljaju kod ženskog spola. Deformacije prstiju nastaju kao posljedica postupnog spuštanja svodova stopala pri čemu stopala postaju duža, a tetive prstiju postaju kraće tako da se prsti grče i savijaju. Uz to jako važan čimbenik je neadekvatna obuća. Elegantna ženska cipela mora biti visoke pete i jako uska u prednjem dijelu. To dovodi do bržeg deformiranja osobito prednjeg dijela stopala i prstiju. Nad pojedinim izbočenim dijelovima prstiju dolazi do iritacije kože koja traje dugotrajno, pa je obrambeni mehanizam kože stvaranje rožnatih naslaga koje dodatno pojačavaju bolove i povećavaju deformitet. Osim toga, na pojedinim djeloivima prstiju postoje pojedina anatomska izbočenja na kostima koja se s vremenom povećavaju, a još ako na njih djeluje vanjska sila, tj. pritisak obuće, to dovodi do drugih deformacija na koži uvidu dubokih natisaka. Jed- no od najčešćih deformacija stopala je deformacija palca ustranu ili poznatiji kao hallux valgus deformacija, koja je također uzrokovana pored genetskih predispozicija i neadekvatnom obućom. Iz samog ovog proizlazi jasna terapijska činjenica, a to je treba nositi adekvatnu obuću. Ako se mora nositit elegantna obuća to svako ne treba nositit dugo. Daljnja terapijska mjera su ortopedski ulošci po otisku, a za mnoge deformacije neophodno su pojedine operativne korekcije. Kod nas pacijenti jako dugo trpe ponekad vrlo jake tegobe, a ne poduzimaju nikakvi korake u rješavanju tih tegoba. Osobito pacijenti izbjergavaju operativne zahvate, koji u pojedinim slučajevima definitivno rješavaju problem. Svakako je neophodno konzultirati ortopeda, koji će možda predložiti pored ostalog i ev. operaciju, ali toga se ne treba bojati , jer nitko nema pravo natjerati nekoga na op. ako taj ne želi. GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014. 27 U REVELINU Nezaboravni koncert komorne glazbe Na prvi dan zime 21. prosinca u slanici Revelina, održan je koncert komorne glazbe pod nazivom „Zimska bajka“ organiziran u suradnji s hrvatsko – ruskim društvom „Umjetnost bez granica“, iz Dubrovnika. Na koncertu su nastupili mladi glazbenici: Helena Tomašković, klavir, Mladena Lasić, violončelo, Elvira Galioulline, klavir, Damir Butigan, trublja i dvije mlade ruske sopranistice Natalija Demyanova i Valerija Potselueva. Slanicu Revelina sa svojim prostranim balkonom posjetitelji su ispunili do posljednjeg mjesta, a nekoliko ljubitelja komorne glazbe, nažalost morali su stajati. To veće komorne glazbe mladi glazbenici proveli su nas kroz čarolije zimske bajke, i na kraju zime nagovijestili proljeće. Na programu je bilo deset djela od: Vivaldia, Puccinia, Bizeta, Rimski – Korsakova, Čajkovskog, Sibeliusa, Banevichia, Piazzolla, Delibesa do mladog dubrovačkog skladatelja Damira Butigana koji je stalni član dubrovačkog simfonijskog orkestra gdje je zaposlen na mjestu druge trublje. Koncert je uspješno uz humor vodila pijanistica Helena Tomašković koja je nadareno ispričala kolaž običaja, bajki i zimskih idila daleke Rusije. Nadarene mlade ruske sopranistice koje su do sada osvajale prve nagrade na mnogim glazbenim natjecanjima; Valerija Potselueva iz Petersburga kojoj je ovo bio prvi nastup u Dubrovniku i Natalia Demyanova iz Moskve koja je u Dubrovniku uspješno nastupala već nekoliko puta, svojim glasom i vrhunskom interpretacijom bile su to veće nagrađene dugim aplauzom i ovacijama, zadovoljne publike. Zajedno pjevajući izvele su „Duet Cvijeća“ iz opere Lakme, Delibesa i iz hladne zime najavile skoro toplije proljeće. Pošto su jedan cijeli red u publici ispunili turisti iz Engleske, svi mladi glazbenici na kraju programa su u kapama djeda mra- za, dodali vanrednu 11. točku i na engleskom jeziku su u duetu Valerija i Natalija veoma uspješno otpjevale „Merry Christmas“, u Butiganovoj obradi, čime su svim prisutnima čestitali nadolazeće blagdane Božić i Novu Godinu, na veliko oduševljenje prisutnih i gromki aplauz engleskih turista koji su razdragano pjevali zajedno sa sopranisticama. Zbog dugog i gromoglasnog aplauza zadovoljne publike, mlade glazbenice dodale su još jedno iznenađenje večeri. U potpunoj tami izašle su sa upaljenim voštanicama i uspješno izveli „Tihu noć“ na hrvatskom jeziku što je oduševljena publika nagradila ovacijama. Poslije završetka upriličenog domjenka, na zamolbu prisutnih, mlade glazbenice su još jednom sa zadovoljstvom izvele „Merry Christmas“. Bio je to ove godine drugi koncert komorne glazbe koje je organiziralo hrvatsko – rusko društvo koje osnovano ovog ljeta u Dubrovniku. Za nadati se da će nam ovo društvo i sljedeće 2014. godine u našem Gradu prirediti još ovakvih uspješnih koncerata. Nikša Violić U PRIRODOSLOVNOM MUZEJU DUBROVNIK Izložba „Tko su lesepsijski migranti?“ Izložba „Tko su lesepsijski migranti?“ otvorena je u ponedjeljak, 23. prosinca 2013. u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik. Autori izložbe su Jadranka Sulić Šprem, kustosica Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik, Frane Čizmić, ravnatelj Državnog arhiva Dubrovnik i Tatjana Dobroslavić, znanstvena novakinja sa Sveučilišta u Dubrovniku. Kontakt između subtropskog Sredozemnog i tropskog Crvenog mora dogodio se otvaranjem Sueskog kanala 1869. Vrste koje su prodrle iz Crvenog u Sredozemno more prema inženjeru Ferdinandu de Lessepsu koji je planirao i nadgledao gradnju Sueskoga kanala naziva se lesepsijskim migrantima. Iako je kanal otvoren u oba smjera, više vrsta migrira u smjeru Mediterana. Tako je do danas u Sredozemnom moru zabilježeno više od 300 akvatičnih organizama različitih taksonomskih skupina – istaknula je na otvorenju Jadranka Sulić Šprem. Frane Čizmić naglasio je kako se u razradi izvorne ideje ove izložbe ukazala potreba obraditi i povijest izgradnje Kanala, zatim da se ovaj grandiozni graditeljski pothvat smjesti u širi geopolitički i gos- Humanitarna akcija Lions Club Dubrovnik-Sveti Vlaho organizirao je u subotu 21.prosinca ispred Pemo Centra tradicionalnu akciju prikupljanja hrane i higijenskih potrepština za naše sugrađane slabijeg imovinskog stanja. Istog dana ispred robne kuće SRĐ nastavili su s akcijom prodaje vina koja su donirali hrvatski vinari, a sredstva prikupljena prodajom će se usmjeriti u humanitarne namjene. GIMNAZIJA DUBROVNIK podarski kontekst zbivanja u drugoj polovini 19. st. Napose je istaknut i doprinos Hrvata u njegovu ostvarenju. Tako osobitu zanimljivost na izložbi predstavlja lopata koju je sa Sueza donio Pelješčanin Vicko Antičević, a za ovu prigodu je posuđena iz Pomorskog muzeja u Orebiću.Tatjana Dobroslavić istaknula je daje u Sredozemnom moru do sada zabilježeno najmanje 82 vrste riba lesepsijskih migranata koje imaju ozbiljan utjecaj na njegovu ekologiju te ugrožavaju mnoge lokalne i endemične vrste. U Jadranu je zabilježeno 14 vrsta koje još uvijek nisu znatno utjecali na alohtone vrste no povećanje njihovog broja može ugroziti ravnotežu unutar ihtiofaune. Izložba je ostvarena uz potporuMinistarstva kulture i Grada Dubrovnika, a bit će otvorena do studenoga 2014. mARKETIN 28 LIONS CLUB DUBROVNIK-SVETI VLAHO tele5marketing@gmail.com T: 020 3583. 980 GlasGrada - 459 - petak 1. 2014.F: 020 311 992 9. Rock šalabahter U organizaciji Gimnazije Dubrovnik, u Klubu Lazareti, 27.prosinca je održan deveti po redu ROCK ŠALABAHTER. Riječ je o, sada već tradicionalnoj svirci humanitarnog karaktera na kojoj nastupaju školske i dubrovačke grupe. Prihod od prodaje ulaznica ove godine namijenjen je Društvu za zaštitu životinja Dubrovnik. Nastupili su Mihael Klaić, Stanka Vodopić te sastavi Neverin, Grr, Bjelouška, Lucvampendu, Materijalna šteta i Two of us. Autor ovog projekta Toni Prusina te ovogodišnji organizatori Katija Matijašević i Patricia Tudeško ističu kako su zadovoljni velikim odazivom publike koja je vjeruju doista mogla uživati u izvrsnim nastupima svih izvođača. GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014. 29 ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA PRVE POLOVICE XX. STOLJEĆA Napoleon Bonaparte branitelj dubrovačke slobode (1797.) Pravno gledajući Dubrovačku Republiku ukinula je Austrija, a ne Francuska, jer se strana okupacija izvršena vojnom silom ne priznaje kao prestanak postojanja države, što je regulirano međunarodnim pravnim aktima. (Ilija Mitić: Dubrovačka država u međunarodnoj zajednici) Priredio: Damir Račić („Jadranska straža“ od 1938. godine, broj 8-9) Poslije sklopljenog primirja u Ljubnu (18. aprila 1797..) spremala se je Austrija da po prvom članu tajnog ugovora, zauzme Dalmaciju i Istru. Dne 10. juna izdao je Franjo II. proglas, u kojemu je dokazivao neosporna prava Austrije na obje ove zemlje. Nakon brze okupacije Istre, slijedila je i okupacija Dalmacije, te je na mjesto venecijanskog generalnog providura u Zadru postavljen austrijski guverner grof Rajmund Thurn. Uzalud je nova provizorna vlada u Veneciji protestirala protiv te okupacije, Austrija ju je ipak provela u djelo. U takvoj eto situaciji započeli su mirovni pregovori u Udinama između Francuske i Austrije. Francuski su opunomoćenici bili: mladi i pobjedonosni vojskovođa u Italiji general Napoleon Bonaparte i general Clarke, kojega mu je pridijelio pariski direktoriji, a austrijski markiz Gallo, grof Merveldt i kasnije barun Degelmann. Dok su ovi još pregovarali došla je vijest da je austrijska vojska ušla u Dubrovnik. Ova stvar nije bila nevjerojatna, jer, kako se činilo, austrijski general Rukavina imao je proći kroz dubrovački teritorij da zauzme Boku Kotorsku. Bonaparte i Clarke čuvši ovo, smjesta su 28. jula energično protestirali. Oni su kazali Austrijancima, da su već austrijske čete posjele Istru i Dalmaciju protiv sadržaja preliminara u Ljubnu i prije zaključenja definitivnog mira, ali je to doista čudno, da su te iste čete zauzele i Dubrovačku republiku. Oni protestuju protiv te okupacije i nadaju se da će austrijski car uvidjeti da je nemoguće da Francuska i Turska indiferentno gledaju okupaciju jedne neutralne i nezavisne države. Istovremeno su kazali Napoleon i Clarke, da se nadaju, da će austrijski opunomoćenici učiniti sve da se ove čete povuku sa teritorija Dubrovačke republike. Dne 5. augusta obavijestio je Bonaparte direktorij da su Austrijanci zauzeli Dubrovnik i Boku Kotorsku i da su on i Clarke protestirali radi okupacije jednog i drugog. Na notu francuskih opunomoćenika od 28. jula odgovorili su austrijski opunomoćenici vrlo oštro. Oni su izjavili da se njihov vladar čudi noti francuskih opunomoćenika i ovlastio ih je da izjave, da on 30 GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014. nikada nije dao nalog svojim četama i generalima da zauzmu Dubrovnik i nije mu poznato da su njegove čete ušle u taj grad. Ako se preko njegove volje takova nešto dogodilo, krivci će biti kažnjeni. Šta više, car je spreman da uspostavi staro stanje u Dubrovniku, ako se je išta dogodilo. A kad su već francuski oponumoćenici protestirali radi okupacije Dubrovnika, car protestira radi francuske okupacije otoka Krfa. Austrijski su opunomoćenici izjavljivali dalje, da su oni dobro upućeni u careve namjere i da on neće nikada dozvoliti da Dubrovačka republika prestane da postoji i pripadne nekoj drugoj državi. Ali dok ovo izjavljuju, oni protestiraju protiv okupacije otoka Krfa i nadaju se da će Francuska republika evakuirati taj otok. U to je i general Sanfermo u ime nove venecijanske vlade (municipaliteta), 5. augusta, upozorio francuskog ministra vanjskih poslova Talleyranda da Austrijanci okupiraju Dalmaciju i svraćao mu pozornost na opasnost, ako bi austrijski car postao gospodar Jadrana. U tom slučaju – isticao je Sanfermo – „bile bi ugrožene u svojoj trgovini i u svojoj egzistenciji: cijela Albanija, sve do Krfskog kanala, a Dubrovnik bi nužno postao plijen austrijske kuće“. I turski je ambasador u Parizu uputio Direktoriju protestnu notu ističući opasnost, ako bi car imao Dalmaciju „s kojom bi bez sumnje bile prisajedinjene i Dubrovačka republika i Albanija“. Videći opasnost koja bi mogla da nastane, austrijski je ministar vanjskih poslova, barun Thugut, pisao 27. augusta, da pazi da ne bi (general) Rukavina ušao u teritorij Dubrovačke republike. Jedino može da to učini u slučaju unutrašnjih nereda i ako ga sam dubrovački senat pozove. Svejedno Bonaparte nije vjerovao Austriji, pa je u prvom francuskom projektu za mirovne pregovore, pod točkom 2) tražio da se „Dubrovačka republika garantuje“. Thugut je uputio austrijske opunomoćenike da odgovore na tu tačku Bonapartova projekta, da namjera Nj. Vel. Cara nije nikad bila da se domogne ni Dubrovačke republike ni ikakova posjeda koji nije unesen u zaključke primirja. Sva galama, koja se digla o okupaciji Dubrovnika po carskim četama, bila je uvijek potpuno lažna. Ta je Republika u neku ruku pod vrhovnom vlašću Porte i teško je razumjeti kako mogu dvije države garantirati posjed jedne treće u ugovoru u kojem ona uopće ne ulazi. Ta će se garancija nadomjestiti formalnom deklaracijom, koju će dati obje ugovarajuće strane, u kojoj će se obavezati da će ostaviti Dubrovnik u sadašnjem stanju. Bonapartu kao da ni ova izjava nije bila dovoljna, te zatraži ponovo i u drugom projektu, da se „Dubrovačke republika garantuje“. Na ovaj projekt odgovorili su austrijski opunomoćenici isto kao i prije. Da bi osigurao još jače slobodu Dubrovnika, naredi on, iz Passeriana 27. septembra 1797. g., admiralu Bruyasu da ode u Dubrovnik u audijenciju knezu i da mu izjavi da je pariski Direktorij čvrsto odlučio, da će braniti Dubrovačku republiku protiv bilo koga, koji bi ju htio osvojiti i da joj Francuska republika garantuje nezavisnost. To je Bruyes i učinio. Knez primi vrlo ljubezno admirala i zahvali mu se na ovoj pažnji Francuske republike. Dne 22. oktobra saopći dubrovačka vlada u jednoj noti admiralu Bruyesu da se nada da neće trebati francusku zaštitu, jer već ima zaštitu Porte. Bonapartovom zaslugom spašen je Dubrovnik od austrijske okupacije. Međutim, kad je on sam dobio Dalmaciju, u Požunskom miru 26. decembra 1805., on je g. 1806. bez ikakvih skrupula pripojio Dubrovnik svojoj carevini. Momentalno nije ga mala republika sv. Vlaha više interesirala, jer u 1798. g. polazi u zemlju svojih grandioznih snova – Egipat. Dr Stjepan Antoljak Iz navedenog teksta može se saznati zanimljiva povijesna činjenica. Iako međusobno zaraćene zemlje Austrija i Francuska, na pregovaračkim sastancima i u diplomatskim notama obje države garantirale su opstojnost Dubrovačke Republike. Može se samo špekulirati bili Dubrovačka Republika opstala i dulje da Rusija nije poslala svoju eskadru u Jadransko more i time „poremetila“ ravnotežu među zaraćenim državama. Rusi su „zauzeli“, Boku Kotorsku 5. ožujka 1806. godine, odnosno Crnogorci su dobrohotno primili njihovu flotu pod zapovjedništvom viceadmirala Dmitrija Nikolajeviča Senjavina. Tim činom omča oko Dubrovačke Republike sve više se je zatezala. U novim vojno-političkim uvjetima Napoelon je „zaboravio“ svoje pređašnje (iz 1797. g.) garancije dano knezu Dubrovačke Republike. Na isti način postupila je i Austrija 1815. godine također „zaboravivši“ svoje garancije o neutralnosti Dubrovačke Republike. Pravno gledajući Dubrovačku Republiku ukinula je Austrija, a ne Francuska, jer se strana okupacija izvršena vojnom silom ne priznaje kao prestanak postojanja države, što je regulirano međunarodnim pravnim aktima. (Ilija Mitić: Dubrovačka država u međunarodnoj zajednici). Pojava Napoleona na međunarodnoj političkoj sceni uticala je na tijek povijesti i političku kartu svijeta barem tijekom jednog vremenskog razdoblja. Koliko je poznato na Napoleona nije izvršen nikakav atentat tijekom njegovog uspona na vlast i za vrijeme vladavine. Međutim, jedan „banalni“ događaj mogao je biti koban za Napoleona i međunarodna povijest mogla je krenuti drugim tijekom, a vjerojatno bi i Dubrovačka (i Mletačka) Republika duže opstojali. U XVIII. stoljeću neprikosnovena pomorska sila bila je Velika Britanija koja se je isticala u mornarici, pomorskoj trgovini ali i u slanju pomorskih ekspedicija radi istraživanja nepoznatih pomorskih područja. Jedan od najpoznatijih engleskih pomorskih istraživača bio je James Cook (1728-1779). I Francuska je željela biti u pomorskim istraživanjima „uz bok“ Englezima, te je 1785. g. angažirala kapetana La Perousea pozvavši ga iz mirovine u 44 godini života. Opremljena su dva jedrenjaka „Busola“ i „Astrolab“. Na brodove je ukrcan provijant za četverogodišnje putovanje (1785-1789). Slijedi kraći ulomak iz knjige „Velike misterije prošlosti“ u nakladi „Mozaik knjige“ 2004. godine. „Natjecanje je za 400 ležajeva na dva broda bilo vrlo oštro. Među kandidatima se našao i 16-godišnji doporučnik iz pariške vojne akademije: neki Korzikanac imenom Napoleon Buonaparte. Iako je ušao u uži izbor, na kraju ga ipak nisu izabrali, pa je ostao u Francuskoj – što će za tu zemlju (i mnoge druge – nap. D.R.) imati nedoglednih (ili nesagledivih) posljedica.“ Naime, 1788. godine oba broda doživjela su brodolom kod otoka Vanikora, otoka iz arhipelaga Santa Cruz sjeveroistočno od Australije, nasukavši se na podvodne grebene te su potonula. Većina posade na oba broda su se utopila, a oni koji su preživjeli, doplivavši do najbližeg otoka naknadno su umrli od posljedica gladi, bolesti i iscrpljenosti. Članovi komisije koji su odbili 16-godišnjeg Napoleona kao člana posade istraživačkih brodova „Busola“ i „Astrolab“ spasila mu je život!! Sudbina mu je predodredila da bude zapamćen u povijesti kao veliki vojskovođa (strateg) uz veliku cijenu u ljudskim životima, mjenjanju političke karte Europe i raznih drugih događaja vezanih za njegovo ime. Mnoge Napoleonove izjave su zabilježene, pa ću za kraj ovog teksta citirati jednu, koja mi se osobito sviđa. „Lijepa se žena sviđa očima, dobra žena sviđa se srcu, jedna je dragulj, druga riznica.“ – Napoleon. (A, kad u istoj osobi imate lijepu i dobru ženu, znači li to da za ženu imate „anđela“?! – kom. D.R.) POPUST ZA DUBROVČANE 25% U ORGANIZACIJI DRUŠTVA ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA DUBROVNIK Mimohod šapica na Stradunu Mimohod šapica pod nazivom “Ima li nade za nas u 2014.godini?” održao se 1.siječnja u 16 sati na Stradunu u organizaciji Društva za zaštitu životinja Dubrovnik. Uz pjesmu klapa, tratamenat, održala se i projekcija povijesti Žarkovice kroz slike. www.dubrovacki.hr, Željko Tutnjević POPUST ZA DUBROVČANE 20% GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014. 31 GODINA KATEDRALE (41)- DON MARKO HERENDIJA KANONIK (1916.-1996.) Dragi Bog nije nas zaboravio, ne smijemo ni mi njega Kako je don Marko shvaćao svoj svećenički poziv najbolje svjedoče njegove riječi: U mladim danima stvorio sam čvrstu odluku, neka dragi Bog ravna mojim životom, preko odluka starješina, a moja je dužnost slušati, jer se ne može ni zamisliti svećenik bez poslušnosti… Kanonici Dubrovačkog stolnog kaptola osim Priredio: svojih službi i dužnosti u don Stanko Lasić katedrali upravljali su i drugim manjim crkvama u samom Gradu i njezinoj bližoj okolini. Oni kojima je bilo povjereno upravljanje crkvom sv. Vlaha smatrali su se posebno počašćeni i nagrađeni. Rektor crkve sv. Vlaha u Dubrovniku oduvijek je cijenjen i poštivan i redovito se bira među najboljim i najsposobnijim klericima. Jedan od njih bio je i don Marko Herendija koji je tu službu obnašao od 1968. do 1988. Don Marko se rodio u Obodu 28. prosinca 1916. od roditelja Ivana i Jele Veramenta. Gimnaziju je polazio u Dubrovniku a teologiju u Splitu. Svećeničko ređenje primio je u Čilipima 15. lipnja 1941. Pastoralnu službu započeo je u Mrcinama (Dubravka) gdje ostaje 12 godina, a onda kroz tri godine upravlja župom Blato na Korčuli odakle odlazi za župnika na Lastovo gdje ostaje do 1965. godine kad se vraća u Dubrovnik, biva imenovan kanonikom i vrši službu ekonoma biskupije i rektora crkve sv. Vlaha i sv. Spasa. Kako je don Marko shvaćao svoj svećenički poziv najbolje svjedoče njegove riječi: „U mladim danima stvorio sam čvrstu odluku, neka dragi Bog ravna mojim životom, preko odluka starješina, a moja je dužnost slušati, jer se ne može ni zamisliti svećenik bez poslušnosti. Crkva je acies bene ordinata a bez discipline i poslušnosti nema rada kao što ni čovjek nema zasluga pred Gospodinom Bogom, ako u svemu želi vršiti svoju volju“. U Drugom svjetskom ratu partizani su ušli u istočni dio Konavala organizirali zbor i pozvali don Marka da održi govor. Rekao je okupljenima da su čuli predstavnike crvene internacionale pa nek sad čuju i predstavnika Crkve. Crkvu je predstavio kao dobro organiziranu, nepobjedivu vojsku. Partizanski oficir nije mogao naći ništa negativno u tom govoru pa je samo rekao „On je ipak pop“. Talijanima je trebao netko koga će uzeti za taoca i jednog jutra došli su k don Marku i odveli ga pred talijanskog oficira koji mu je rekao: „Vi ste sada zarobljenik“. Budući da nije znao zašto ga uhićuju pitao je i dobio odgovor: „Vaši osjećaji su izrazito hrvatski“. Don Marko je potom nastavio. Zar Vi uhićujete ljude radi osjećaja? Odveli su ga u hercegnovski zatvor gdje je vladala strašna glad. Kad su donijeli jelo upitao je: Jeste li dali jesti mom narodu. Ako moj narod umire od gladi umrijet ću i ja s njim i nije htio jesti. Kad je kapitulirala Italija, komandu su preuzeli Nijemci a zatvorenici su iskoristili priliku i pobjegli iz zatvora. U Domovniskom ratu don Marko je u svom domu na Bunićevoj poljani cijelo jedno popodne trpio granatiranje. U jednom trenutku rekao je sestri Danki koja ga je kao teškog bolesnika devet godina dvorila:“Slutim strašno zlo, bježimo“. Tek što su izišli iz sobe granata je udarila u sobu i sve razrušila probivši dva debela zida a geleri su se prosuli po cijelom stanu. Don Marko je u stubištu molio kazavši: „Dragi Bog nije nas zaboravio, ne smijemo ni mi njega“. Kad se don Marko nakon nekog vremena, koje je proveo u Biskupskom dvoru, vratio u obnovljeni stan prvi put je zaplakao jer mu je bio rođendan pa je osjetio da je ponovo rođen. Don Marko Herendija u svim mjestima u kojima je služio i u svim službama koje je obavljao ostavio je dubok trag svećenika obrazovanog, kulturnog, duhovnog i vrlo ozbiljnog i odgovornog u svakom poslu. Ljudima je bio blizak i svakomu je znao pristupiti srdačno i otvoreno, najprije saslušati a onda savjetovati i pomoći. Crkve i župne kuće u teškim vremenima uspio je obnoviti a župljanima biti pravi dušobrižnik. Bio je ponosan na deset lastovskih godina u kojima je taj najudaljeniji otok brojio više tisuća žitelja a don Marko je brinuo i o onima koji su ostali ali i onima koji su se iselili u Ameriku i Australiju. U vremenu u kojem je bio rektor crkve sv. Vlaha temeljito je obnovljena crkva, postavljeni vitraji Iva Dulčića, oživljena tradicionalnu Trodnevnica i omasovljena procesiju kroz Grad koja je postala privlačna ne samo domaćima nego i hodočasnicima iz obližnjih krajeva. Don Marko je pobolijevao na srcu ali je uz pomoć vrijedne sestre Danke Pejić iz družbe Kćeri Milosrđa proživio lijepu i dugu starost okružen pažnjom i ljubavlju tolikih prijatelja i znanaca. Umro je 3. siječnja 1996. a pokopan je 5. siječnja na groblju u Cavtatu. 30.PROSINCA 2013. Stari i mladi zajedno u “Kristovom domu” U Domu za starije i nemoćne osobe „Domus Christi“ u Dubrovniku, koji postoji još od 14. stoljeća, na poziv ravnateljice Mirjane Vujnović i kapelana ove ustanove don Slavka Grubišića, dubrovački biskup mons. Mate Uzinić predvodio je, u božićnoj osmini, u ponedjeljak, 30. prosinca, euharistijsko slavlje na kojem su sudjelovali štićenici i djelatnici doma. U propovijedi je biskup Uzinić rekao kako korisnici doma sada iz drugačije perspektive vide prave vrijednosti u životu jer mogu vidjeti ono što nije bilo bitno, a što ranije, dok su bili mlađi, nisu mogli vidjeti. Istaknuo im je primjer starca Šimuna i starice Ane koji su u svojim životima pod stare dana i dalje činili ono što su mogli, te ih pozvao da i oni mladima pomažu kako najbolje mogu, svojim savjetima i svojom molitvom. S biskupom su starije posjetili i dubrovački animatori i volonteri Susreta hrvatske katoličke mladeži u Dubrovniku i pozvali štićenike da se oni u svojim molitvama mole za uspjeh tog velikog događaja. Na licima starica i staraca moglo se vidjeti da su počašćeni tim pozivom na molitvu i uključivanjem u događanja u biskupiji, a srdačnim pljeskom su to i potvrdili. Biskup je ovom prigodom i blagoslovio dom, te s kapelanom i mladima posjetio i sobe u kojima borave štićenici blagoslivljajući ih i želeći im sve najbolje u novoj godini. Angelina Tadić 32 GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014. BOŽIĆNI BROJ NAŠE GOSPE Niz zanimljivih tema Novi broj Naše Gospe u znaku je središnje liturgijske proslave tristote obljetnice barokne katedrale 13. listopada 2013. kao i svih događanja unutar Velike devetnice koja joj je prethodila. Uvodna riječ pod naslovom Katedrala svima na srcu sažima važnu spoznaju koju je Godina katedrale postigla i najkraću poruku koju ostavlja budućim pokoljenjima. Dogodilo se ono što je malo tko očekivao da će naša katedrala postati zanimljiva tema ne samo najvećim dubrovačkim i hrvatskim znanstvenicima, filmskim redateljima, nego i đacima i studentima koji su pohrlili da je razgledaju, upoznaju i zavole. Jedan od najvećih živućih zaljubljenika u našu katedralu svakako je svećenik don Miho Demović koji je u najnovijoj svojoj knjizi pod naslovom „Povijest crkvene glazbe dubrovačke katedrale kroz vjekove“ znanstveno i stručno opisao ne samo glazbeno bogatstvo katedrale nego i njezinu važnu ulogu u životu Grada i biskupije. Foto album središnje proslave naše katedrale s popratnim tekstovima koje je marno prikupio ured za medije Dubrovačke biskupije iz pera Angeline Tadić i Šime Zupčića ostaje zanimljiv i vrijedan podsjetnik na dane koji će se pamtiti. Prof. Josip Žuvela, koji je izbliza pratio i vrlo aktivno surađivao u programu proslave, osvrnuo se s puno ponosa na jubilarna slavlja. List Naša Gospa donosi i Božićnu poruku našeg biskupa mons. Mate Uzinića koja nakon teološkog temelja božićnog otajstva želi tu radosnu vijest podijeliti sa svima osobito u obiteljima, crkvenim i društvenim zajednicama. Biskup se veseli velikom događaju susreta Hrvatske katoličke mladeži u našem gradu i u molbenom tonu kuca na našu velikodušnost u prihvaćanju mladih u našim domovima i u našim srcima. Na neke vrlo aktualne društvene i moralne teme iz naše svakidašnjice i brojne upite dobro je i korisno poslušati kako na njih odgovara vrhovni učitelj Papa Franjo. A dubrovački Šimun Cirenac i poznati humanist dr. Slobodan Lang ne umara se u svom apostolatu izgradnje dobra u Hrvatskoj. Na istom poslu, među djecom i mladima, osjeća se pozvanom i odgovornom progovoriti i prof. Mirjana Kaznačić, ravnateljica Osnovne škole Lapad. Duhovna i sakralna baština predstavljena je u ovom broju člancima o svetom Ilaru i katedralnim zvonima. Nije zaboravljena rubriku zaslužnih ljudi u kojoj su našli svoje mjesto svećenik don Mato Rajčević i dubrovački dobročinitelj Ignacije Amerling. Dvadeseta obljetnica smrti don Antuna Dračevca obilježena je svetom Misom zahvalnicom u nedjelju 17. studenoga 2013. u Katedrali. Ovaj put katedralna župa imala je čast slaviti i dvije zlatne Mise: don Slavka Grubišića 15. rujna i don Iva Đanovića 1. prosinca. Puna katedrala rodbine, prijatelja i vjernika, iz župa u kojima su oni predano služili, najbolji je dokaz koliko su cijenjeni, zaslužni i poštovani. A među brojnim građanima koje pamtimo ovaj put našao se pokojni Ivo Pavlina, poznati i nezaboravni dubrovački urar koji je ostavio dubok trag među sugrađanima zbog svoje skromnosti, uslužnosti, vjerničkog i domoljubnog karaktera. Proslava stotog rođendana uglednog sugrađanina i člana Bratstva Presvetog Sakramenta Petra Bjelopere 10. kolovoza 2013. ostat će zabilježena ne samo kao rijetkost nego i kao obiteljsko, crkveno i domoljubno slavlje. A domoljubno je bilo i na blagdan sv. Nikole kad smo u svečevoj crkvi na Prijekom pozdravili i darovali generala Antu Gotovinu počasnog našeg građanina i zajedno s njim molili za sve poginule branitelje i sve domoljubne građane Hrvatske. Nije slučajno izabrana fotografija Zbora Libertas na zadnjoj stranici jer ona predstavlja najbrojniji dubrovački pjevački zbor koji rado i često nastupa u našim crkvama. Don Stanko Lasić BLAGDAN NEVINE DJEČICE Biskup Uzinić u Josipovcu „Ako je ijedna kategorija u prošlosti, sadašnjosti, a bojim se osobito u budućnosti bila ugrožena, sa željom da je se ukloni, da se smjesti negdje sa strane kako ne bi remetila onaj naš ustaljeni mir i onaj naš život kojeg mi shvaćamo kao život u kojem smo mi u središtu i u kojem ćemo živjeti lagodno bez nekih velikih poteškoća i problema, onda je to život ove djece koja su u ovom Centru našli svoje utočište.“riječi su biskupa mons. Mate Uzinića u propovijedi na misnom slavlju kojeg je na blagdan Nevine dječice, u subotu 28. prosinca slavio zajedno sa štićenicima i djelatnicima Centra za rehabilitaciju Josipovac u Župi dubrovačkoj. U nastavku propovijedi biskup se obratio djelatnicima rekavši kako je Bog u božićnom djetetu došao među nas kako bi od nas stvorio novog čovjeka. „Biti danas ovdje i raditi u ovom Centru znači imati od Gospodina posebne milosti. Stoga pokušajmo, zahvalni Gospodinu za sve milosti koje nam daje, biti oni koji donose svjetlo, u ovom konkretnom slučaju da budemo oni koji poslužuju ovu djecu, koji u njihove živote donose svjetlo sa svakim osmijehom, zagrljajem, posluženom hranom, koji im iskazuju ljubav. Neka nam Gospodin po zagovoru Nevine dječicemučenika- pomogne da zajedno možemo biti više ono što smo pozvani biti a to je postati bolji ljudi.“ – zaključio je biskup Uzinić. Po završetku misnog slavlja biskup je blagoslovio prostore Centra. Na kraju se nazočnima obratila i ravnateljica Centra Marina Sambrailo koja je zahvalila biskupu za posjet rekavši kako je ovaj dan jedan od radosnijih dana u godini. Za us- pomenu biskup je na poklon dobio sliku anđela rad jednog od štićenika Centra. Misno slavlje pjesmom je animirao zbor župe sv. Marije Magdalene iz Mandaljene na čijem se teritoriju i nalazi Centar. Također, u pratnji biskupa bili su i animatori Dubrovačke biskupije koji su pjesmom zabavili štićenike posebno ih razveselivši veselom interpretacijom „Zvončića“ uz koju su neki i zaplesali. GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014. 33 ŠPORT VATERPOLO-KUP HRVATSKE Primorje EB pobjednik Vaterpolisti Juga CO su 2013.zaključili porazom u finalu Kupa Hrvatske. U Zagrebu su 22.prosinca, pred više od tisuću gledatelja, izgubili od riječkog Primorja EB 13:11(3:2, 4:2, 3:4, 3:3). Sudili su Štampalija (Šibenik) i Vlašić (Zagreb). Primorje EB: Vićan (4 obrane), Radu 2, Rakovac, Krapić, De. Varga, Sukno 1, Muslim, Petrović, Da. Varga 3, Obradović 2, Šetka 2, Xavi Garcia 2, Jelovina, Buljubašić 1. Jug CO: Bijač (11 obrana), Vranješ, Bošković, Janović 3, Šutalo 2, Benić, Marković 1, Bušlje, Visković 1, Dobud 3, Marelja, Macan, Nižić, Ivanković 1. U polufinalu Jug CO je pobijedio Mladost 12:9, a Primorje EB Jadrana iz Splita 14:6. JUG CO Dobud potpisao novi ugovor Jugov centar Nikša Dobud 24.prosinca 2013. je potpisao novi četverogodišnji ugovor u Jugu CO, čime je Jugu CO donio mir u kući, te je potvrda da je ekipa Veselina Đuha i dalje snažna momčad koja će u narednim natjecateljskim nastupima igrati važnu ulogu. Predsjednik Juga CO Lukša Jakobušić je istaknuo zadovoljstvo ovim činom te, uz ostalo, istakao kako će „do kraja 2014. godine Jug CO riješit sva dugovanja prema bivšim i sadašnjim igračima Juga. - Zgrada u Solitudu će biti završena. To je zasluga prethodnih uprava Juga, kao i bivše gradonačelnice Dubravke Šuice te aktualnog gradonačelnika Andra Vlahušića – kazao je Jakobušić. VATERPOLO-PRVA B LIGA Novi sustav natjecanja Nova je sustav natjecanja u Prvoj B ligi vaterpolista. Liga se dijeli na južnu i sjevernu skupinu. U južnoj će se natjecati Bellevue, Galeb iz Makarske, Zadar, Salona i Jadran iz Kostrene dok sjever čine: Zagreb, Siscia Sisak, Kruna Osijek ,Delfin Rovinj, Opatija i ZVK Mladost iz Zagreba. U prvom dijelu natjecanja igra se dvokružno, svatko sa svakim. U daljnjem dijelu natjecanja, u Ligi za prvaka, sudjeluju po tri prvoplasirane ekipe iz svake grupe, dok će ostali igrati u Ligi za opstanak. Rezultati iz prve faze natjecanja prenose se u drugu fazu. Prvenstvo počinje 25. siječnja 2014. MALONOGOMETNI TURNIR SVETI VLAHO U nedjelju četvrtfinale Malonogometni turnir Sveti Vlaho nastavlja se u subotu 4.siječnja, a pobjednici kvalifikacijskih susreta će izboriti četvrtfinale. Sastaju se:17 sati: Udruga Centrala - Brkati slonovi, 17.50 sati: Konoba Koloseum - Pizzeria konoba Falcone, 18.40 sati: Pridvorje - Caffe bar Mihael Cavtat, 19.30 sati: Liber34 GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014. A-1 HRVATSKA LIGA KOŠARKAŠICA PO IZBORU VEČERNJEG LISTA Ragusa sedma Nikša Dobud najbolji vaterpolist Hrvatske Košarkašice Raguse izgubile su u 11.kolu, u gostima, od Šibenika 66:44 (37:27) te tako prvi dio sezone okončale s polovičnim učinkom pet pobjeda/pet poraza na sedmom mjestu od jedanaest ekipa. Najviše koševa u redovima izabranica Zdravka Kitina postigla je Ivona Matić, trinaest. Carmen Miloglav postigla je deset, Marija Pocrnjić osam Josipa Zovko pet, Katarina Zarač četiri te Ana Tomičić i Anela Matić po dva. Inače, titula jesenskog prvaka pripala je košarkašicama Novog Zagreba koje su u deset susreta zabilježile svih deset pobjeda. U 12.kolu Ragusa je 11.siječnja 2014. je gost posljednje plasirane ekipe Gospića. FINALNI TURNIR KUPA HRVATSKE ZA VATERPOLISTICE Bura jača od Juga Vaterpolistice Juga su izgubile u polufinalu Kupa Hrvatske od splitske Bure 9:7 (2:3, 2:2, 0:2, 5:0. Vodile su izabranice Siniše Zonića prije posljednje četvrtine 7:4 ali nisu izdržale. Jug: Mara Tošić, Katarina Čučić, Katarina Majlat 2, Karmela Tvrdić 1, Nera Budalica, Ana Cvitanović, Katija Sučić, Nina Božić, Jasna Peručić 1, Nikolina Klešković, Lucija Topić 3, Martina Nadilo i Ana Karla Franić. U drugom polufinalnom susretu Mladost je pobijedila šibensku Vuiktoriju 24:7. U finalu Mladost je bila bolja od Bure 14:1. Turnir se održao 21. i 22.prosinca u Zagrebu. PLIVANJE – B PRVENSTVO HRVATSKE Veliki uspjeh plivačica Juga u Rijeci Nakon što su prošle godine bile najbolje na ‘C’ ekipnom prvenstvu, sada su bile najbolje i na ‘B’ te će ove 2014. godine nastupiti na ‘A’ prvenstvu. Jugašice su osvojile prvo mjesto u Rijeci na ‘B’ ekipnom PH sa 14630 bodova, 232 boda više od Šibenika, koji je također izborio plasman u veći rang. Jugašice su plivale u sastavu: Tanja Šmid, Žana Manenica, Vicencia Violić, Paula Garbin, Frane Miloslavić i Ana Lučić. Nažalost plivači Juga nisu uspjeli izboriti ostanak u ‘A’ razredu. Zauzeli su u Rijeci sedmo, pretposljednje mjesto sa 16095 bodova, te će se iduće sezone natjecati na ‘B’ prvenstvu Hrvatske. Za Jug su plivali: Ivan Bilić, Marko Limov, Ivan Zovko, Maro Violić, Mihael Vidojević i Ilario Radić. Uz plivačice i plivače su bili treneri Borut Petrič i Joško Turk. tas inženjering - Majkovi. Četvrtfinalni susreti su na rasporedu u nedjelju, 5. Siječnja. Sastaju se:17 sati: Caffe bar Zodiac - pobjednik Libertas inženjering / Majkovi, 17.50 sati: Zelena menestra - pobjednik Pridvorje / Caffe bar Mihael Cavtat, 18.40 sati: Konoba Župaho - pobjednik Konoba Koloseum / Pizzeria konoba Falcone, 19.30 sati: Konoba Maestral Ston pobjednik Udruga Centrala / Brkati slonovi. U tradicionalnoj, 26. po redu anketi Večernjeg lista, zta najboljeg igrača Hrvatske je izabran Nikša Dobud iz Juga CO. Članovi žirija bili su Vjekoslav Kobeščak (Zagreb), Ratko Štritof (Zagreb), Marjan Risek (Rijeka), Zoran Roje (Rijeka), Đuro Savinović (Dubrovnik), Božo Vuletić (Dubrovnik) i Milivoj Bebić (Split). Drugo mjesto je pripalo Sandru Suknu, igraču riječkog Primorja EB. Najbolju momčad godine čine Josip Pavić (Mladost), Damir Burić (Radnički Kragujevac), Andro Bušlje (Jug CO), Nikša Dobud (Jug CO)Maro Joković(PRO Recco), Paulo Obradović (Primorje EB) i Sandro Sukno (Primorje EB). Dobudu je priznanje uručeno na svečanosti Hrvatskog vaterpolskog saveza u subotu 21.prosinca navečer u hotelu Sheraton u Zagrebu. STUDENTSKI ŠPORTSKI TURNIR MEMORIJAL „VEDRAN JELAVIĆ“ Odbojkašice Sveučilišta iz Dubrovnika pobjednice Pobjednici 17. izdanja međunarodnog studentskog Božićnog turnira, memorijala ‘Vedran Jelavić’, su Sveučilište u Dubrovniku u konkurenciji odbojkašica te Veleučilište iz Karlovca u konkurenciji košarkaša. Studentice iz Dubrovnika su u finalu s 2:1 pobijedile studentice Sveučilišta u Zagrebu te obranile naslov iz prošle godine. Treće mjesto su osvojile odbojkašice Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije. Za najbolju odbojkašicu turnira izabrana je Anđela Kalauz, članica Sveučilišta u Dubrovniku. Sveučilište Dubrovnik: Paulina Bete, Marija Krečak, Petra Kraljević, Anđela Kalauz, Anamarija Soldo, Petra Tolić, Sanja Curić, Monika Crvelin, Ivona Begušić, Pamela Pušić, Petra Barišić i Mara Vujić. Trener: Maro Budrović. U finalu košarkaša Karlovčani su u finalu pobijedili studente iz Maribora, dok je Sveučilište u Dubrovniku bilo treće. Dubrovnik: Josip Kušt, Antun Koncul, Dado Miličić, Husnija Habul, Ivica Crnčević, Alen Rapajić, Maro Fjorović, Nino Lovrić, Nikša Sentić, Mateo Kraljević, Demokrat Sufaj, Domagoj Delalija, Miran Bajramović. Turnir su organizirali Sveučilišni športski savez Dubrovnika uz pomoć Studentskog zbora Dubrovnik, Studentskog centra Dubrovnik i Hrvatskog akademskog športskog saveza. DUBROVAČKI SAVEZ ŠPORTOVA Deset milijuna kuna izdvojeno za šport Financijski plan Dubrovačkog saveza športova veći je za pola milijuna kuna te u 2014. godini iznosi točno deset milijuna kuna od čega 8.234.400 kuna ide za programe športskih klubova. PRVA KATEGORIJA U prvoj kategoriji od klubova je Vaterpolski klub Jug Croatia osiguranje, koji bi trebao dobiti ukupno 1.718.700 kuna (362.400 kuna za stručni rad te 1.356.300 kuna za redoviti program). DRUGA KATEGORIJA U drugoj kategoriji su od momčadskih/ ekipnih športova Košarkaški klub Dubrovnik s 915.700 kuna (252.000 za stručni rad/ 663.700 za redoviti program), Ženski košarkaški klub Ragusa s 364.900 kuna (136.800 kuna za stručni rad/228.100 kuna za redoviti program), Ženski odbojkaški klub Dubrovnik s 365.500 kuna (136.800 kuna za stručni rad/228.700 kuna za redoviti program) te Nogometni klub GOŠK s 332.700 kuna (136.800 za stručni rad/195.900 za redoviti program). Od pojedinačnih športova u drugoj kategoriji klubova su Auto klub Dubrovnik Racing sa 173.500 kuna (36.000 stručni rad/ 137.500 redoviti program), Judo klub Dubrovnik 1966. s 263.200 kuna (136.800 stručni rad/126.400 redoviti program), Stolnoteniski klub Libertas Marinkolor sa 285.300 kuna (136.800 stručni rad/148.500 redoviti program), Šahovski klub Dubrovnik sa 111.100 kuna (36.000 kuna stručni rad/ 71.100 redoviti program), Streljački klub Dubrovnik s 98.000 kuna (36.000 stručni rad/ 62.000 redoviti program), Tenis klub Dubrovnik s 233.900 kuna (136.800 stručni rad/ 97.100 redoviti program) te od sportova na vodi i moru Plivački klub Jug s 545.600 kuna (252.000 stručni rad/293.600 redoviti program), Jedriličarski klub Orsan 299.800 kuna (136.800 stručni rad/163.000 redoviti program), Veslački klub Neptun s 304.900 kuna (136.800 stručni rad/168.100 kuna redoviti program), Ronilački klub Dubrovnik s 98.700 kuna (36.000 stručni rad/62.700 redoviti program). TREĆA KATEGORIJA U trećoj kategoriji su Atletski klub Dubrovnik sa 168.300 kuna (95.000 stručni rad/ 73.300 redoviti program), Rukometni klub HM Dubrovnik s 239.200 kuna (125.000 stručni rad/114.200 redoviti program), Malonogometni klub Square s 200.100 kuna (36.000 stručni rad/164.100 redoviti program), Ženski nogometni klub Ombla s 90.600 kuna (36.000 stručni rad/54.600 redoviti program), Badmintonski klub Aedium sa 125.400 kuna (90.000 stručni rad/35.400 redoviti program), Judo klub Dubrovnik sa 151.600 kuna (110.400 stručni rad/41.200 redoviti program), Ženski odbojkaški klub Nova Mokošica sa 69.800 kuna (47.500 stručni rad/22.300 redoviti program), Ženski rukometni klub Dubrovnik sa 64.900 kuna (26.400 stručni rad/38.500 redoviti program), Gimnastički klub Dubrovnik sa 60.800 kuna (36.000 stručni rad/24.200 redoviti program), Ženski vaterpolski klub Jug sa 68.800 kuna (26.400 stručni rad/42.400 redoviti program), Muški odbojkaški klub Dubrovnik 2001. s 82.800 kuna (82.800 redoviti program) te Planinarsko društvo Dubrovnik s 35.100 kuna (35.100 redoviti program). Boćarski klubovi su također u trećoj kategoriji. Za redoviti program Hidroelektrana i Komolac dobit će po 42.100 kuna, Gromača 30.600 kuna, Dubank, Strijelac, Osojnik i Ombla po 18.500 kuna te Petka i Bosanka po 8.600 kuna, a Gradski savez 21.500 kuna. ČETVRTA KATEGORIJA U četvrtoj kategoriji je 46 klubova te udruga koje se redovito ili neredovito natječu u razvijenim i nerazvijenim sustavima natjecanja na nacionalnoj razini, a nisu nositelji kvalitete u svojoj športskoj grani, športske škole koje su registrirane kao športske 8.NOĆ GLADIATORA Pet pobjeda dubrovačkih boraca i tri poraza Na osmom izdanju Noći Gladiatora, koja je u organizaciji UFC-a Gladiator iz Dubrovnika održana u petak 20.prosinca u športskoj dvorani u Gospinom polju, u osam mečeva dubrovački borci iz Ultimate fight kluba Gladiator imali su učinak - pet pobjeda te tri poraza. U prvim mečevima izgubili su Gordan Lovrić i Pero Kravić, da bi u trećoj borbi slavio Antonio Kaznačić. Pobjede su potom zabilježili Karlo Caput i Damir Knego. Zagrepčanin Marko Igrc, koji je nastupio za Gladiator, je izgubio a u dvije posljednje borbe Antun Račić je ostvario svoju četrnaestu pobjedu u svojoj devetnaestoj profesionalnoj borbi, a Ante Delija devetu pobjedu u svojoj desetoj profesionalnoj borbi. Lovrić je izgubio od Ivana Zadra iz Ljubuškog, a Pero Kravić od Domagoja Pejčinovića (Ljubuški). Antonio Kaznačić je bio bolji od Višeslava Aračića (Trešnjevka Zagreb), a Karlo Caput od Boška Mišića. Damir Knego je bio uspješniji od Saše Samojlovskog iz Makedonije dok je Marko Igrc izgubio od Dražena Glavaša (Sparta Gym Zagreb). Antun Račić je bio dominantan protiv Jasmina Ilijaša iz Zagreba, a Ante Delija od Sergeja Sokte iz Ukrajine. Dodajmo i to da je u četvrtoj borbi večeri Asmir Sadiković iz Zagreba savladao Domenika Andreića iz Vrbovca. STOLNI TENIS-PRVENSTVO DUBROVNIKA Marinkolor uspješniji od Cavtaćana Rezultati 8.kola 1 A lige: OŠ Cavtat Konavljanin-Marinkolor 4:6, Geoplan-Kliševo 1:9, ŠampinjoniDr.Čolić 1:9. Poredak 1 A lige: Marinkolor 24, OŠ Cavtat Konavljanin 20, Kliševo i Dr.Čolić po 17, Geoplan 12, Šampinjoni 11. Rezultati 8.kola 1 B lige: UmjetniciDubrovnik 5:5, Kapljica-Eurokarbon 10:0, Halo 92-Lapad Kolor 10:0. Poredak 1 B lige: Umjetnici 12, Dubrovnik 11, Halo 92 i Eurokarbon po 7, Kapljica 6, Lapad Kolor bez bodova. U 9.kolu 11. siječnja se sastaju, 1 A liga: Šampinjoni-OŠ Cavtat Konavljanin, Dr.Čolić-Geoplan, KliševoMarinkolor. 1 B liga: Halo 92-Umjetnici, Lapad Kolor-Kapljica, Eurokarbon-Dubrovnik. J.Sudarević udruge isključivo za rad sa mlađim uzrastima, novoosnovane članice te klubovi koji imaju povremene i neobvezne sustave natjecanja (kao što su veteranski športski klubovi, studentska športska društva i sl.). U toj četvrtoj kategoriji su Vaterpolski klub Bellevue (Dubrovnik), Škola košarke Dubrovnik, Nogometni klub škola nogometa ‘Božo Broketa’, ŠK Nogometna škola ‘Jozo Matošić’, Karate klub Kakato, Pomorsko športsko ribarsko društvo Batala, Amatersko ribolovno društvo Orhan, Pomorsko športsko ribolovno društvo Octopus, Ju jutsu klub Dubrovnik, Stolnoteniski klub Dubrovnik, Tenis klub Libertas, Judo klub Ura nage, Hrvatski nogometni klub Dubrovnik 1919., Dubrovačko akademsko športsko društvo Sveučilište, Športski malonogometni klub Dubrovnik HP, Malonogometni klub Geoplan Dubrovnik, Malonogometni klub Lembo, Malonogometni klub Zaton, Malonogometni klub Ponedjeljak u 16, Amatersko športsko društvo Du docs, Amatersko športsko društvo Lopud, Skijaški klub Dubrovnik, Skijaški klub Libertas, Vaterpolo klub Taurus, Klub za jedrenje na dasci Maka, Bridge klub Dubrovnik, Vaterpolo klub Šipan, Ultimate fight club Gladiator, Biljar klub Dubrovnik, Vaterpolski klub Dubrovački veterani, Veteranski košarkaški klub Jug, Hrvatski nogometni klub GOŠK Jug Veteran 79 Dubrovnik, Auto moto klub Ragusa racing, Škola odbojke Dubrovnik, Hrvatski jedriličarski klub Busola, Jedriličarski klub Zaton, Streličarski klub Sagitta libera, Sportska školica Dubrovnik, Športsko društvo Osojnik, Malonogometni klub Ombla, Tenis klub Mokošica, NK Nogometna akademija Libertas, Vaterpolska škola Olympic, Športsko penjački klub Tarantela, Škola juda Mokošica i Škola bridža Dubrovnik. Klubovi i udruge iz ove kategorije će se sufinancirati u skladu s financijskim mogućnostima, te će se im se pomoći u korištenju športskih objekata ukoliko za to postoje uvjeti. dubrovacki.hr 53. PO REDU POJEDINAČNO PRVENSTVO DUBROVNIKA U ŠAHU Vlaho Marunčić prvak Šahovski prvak Grada Dubrovnika za 2013. je prvokategornik Vlaho Marunčić koji je u konkurenciji 14 igrača u 7 kola po švicarskom sustavu prikupio 5.5 bodova, bez poraza. Na drugo mjesto plasirao se također prvokategornik Tomislav Musić s 5 bodova, koliko je imao i najbolje rejtingirani, majstorski kandidat Ivo Ivanković. Svi oni dobili su prigodne pokale i novčane nagrade. U krug nagrađenih ušli su i četvrtoplasirani trećekategornik Žan Glišović s 4.5 boda i peti četvrtokategornik Tonko Marunčić s 4 boda. Nakon niza godina, Šahovskom klubu “Dubrovnik” uspjelo je organizirati prvenstvo Grada po koliko-toliko normalnom tempu igre, pola sata po igraču uz dodatak 30 sekundi za svaki potez, a i broj sudionika bio je “pristojan”. Inače, bilo je to 53. po redu pojedinačno prvenstvo Dubrovnika u šahu. Sarić GlasGrada - 459 - petak 3.Bajro 1. 2014. 35 36 GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014. MATO MALI I PERO NJIOV Iste voje Nijedno čejade ne zna što ga śutra čeka, pa mu je boje ne mutit bistru mutnu… Čejade, govorijo je pokonji Jozo, nigda mu i drugijem… boje ti je o temu ne misne zna ni đe, ni zašto, ni kako ga đavo lit! Kadarke, kaže Mato, za nekoga promtanće. Kuša. Ajde o svemu temu misli, isliš da se preobratijo tek ondarke vidiš poluđe’ ćeš, a ajde ne misli, isto ćeš koliko je zastranijo. Pokonji je Jozo užo poluđe’, a ništa učinjet nećeš. Nije lako rijet: it ni putevima kojima je Bog već prošo. I - Bože, oprosti mi što ovo mislim, ali ja ostavijo trag. Nigda ne znaš što vragu mislim da ni tebi ne daju mira oni koji vazmore panut na pamet. Pa i kadarke si darke idu iz jedne krajnosti u drugu, koji sam ko ćuk, ali i ondarke kadarke ne nemaju živa mira… što rastavjaju motor misliš da iz mire sto vragova vire. Koliko ne zato što ne radi vengo zato što se ne se puta, kaže Mato, oparijo. S ovijem ili kvari, oni što su, Bože moj, kurijozni zavironijem. S nekijem na koga ne bi nigda jet i u tvoju kamaru đe neđejom počivaš… promislijo. Za koga bi i ruke u žeravu što ni svoje srce ne poznadu, pa kako će stavijo. Reko bi andijo Božji, a tamo zla ondarke i u tuđe umjet uć… sreća… Naši su stari, kaže Mato, znali i đe je što - Niko od naske, moj sinko, nije Bogom bilo i zašto je bilo to što je bilo. Znali su i dan – govorijo bi pokonji Jozo – niti mu đe nešto nije bilo, i zašto nije bilo što je je Bog do da radi ono što radi. Ili da ne moglo bit. Znali su, ali se nijesu oko tega radi ono što ne radi. Bog, moj sinko, ne nogo bakćali. Prtjali. Ni nogo propitivali. dava vengo te pušta da išteš sebe i u A ni pretrgli obaznat. O temu ne bi vojeli onemu što činiš i u onemu što ne činiš, ni govorit. Ni na glas, ni ispod tiha. Znali u onemu što misliš i u onemu što ne mis- su ako se ko komu narugo, da to neće na liš… na tebi je da išteš, a što ćeš nać – dobro izać. Ako ne onemu ko se narugo, naj ćeš. I ne misli o drugomu, vengo vaz- ili onemu ko se temu nasladijo, ondarke darke išti. oće komu njiovomu. Negda se, pripovjeJane Mala kaže da su je vazdarke doma da Mato, znalo gore dogodit onemu ko učili: se nasladijo ili naslađivo vengo onemu ko - Ne misli o zlu vengo radi o dobru. Za se narugo. Nije nevajalo samo nevajalo dobro. Na dobru. Kadarke činiš dobro, učinjet, vengo se i nevajalomu veselit. ne radi to zato da neko vidi i obazna… Pokonji je Jozo užo rijet da za judsko srce radi zato da ti je srce na mjestu. Nema nema ništa gore vengo se narugat ili naslaništa lješve vengo bit u dobre sa sam- dit nevojnomu, i mučit živinu. ijem sobom. Dok dobro činiš. Kadarke - Bog je svakomu do živjet, i nije u nikoga ne misliš na drugo. I na druge. Nijedno upro prstom zato što je ovaki ili onaki, zato čejade ne zna što ga śutra čeka, pa mu što nešto umije ili ne umije, zna ili ne zna, je boje ne mutit bistru vodu ni bistrit more ili ne more razumjet, viđet ili ne viđet, učinjet ili ne učinjet…, pa okle tebi pramutnu… I Mato i Pero, a i Jane i Sele, bi bili najs- vo da sudiš i osuđivaš. Ne sudi drugoga, retniji da sve ovo što je u naske i ne vidu da te njegovi jadi ne osude…da te njei ne čuju. Ne znaju. A kako ne viđet i ne gove suze ne probude… čut, ne znat, kadarke te svaki Božji, Pokonji je Jozo u njiovoj kući vazdarke čito bogovjetni dan naćerivaju na to. Ućeriva- Bibliju. Vrtijo se, kaže, i koliko puta, po isju u to. Zapatavaju so tijem. Nije u naske, tomu, jerbo i on, kako je za se zno rijet, s nama ovakijem, lako znat koga vodi nije svaki dan bijo isti. Iste voje. Pa je voliandijo Božji, a ko s vragom oraje sadi. A jo znat što je pročito prije, a što potje. Kako nije zato što svako za se misli da je naj- mu je što śelo. I je li mu što priśelo. Promanje što može bit - andijo. Da je i naj- maklo. Je li ga Inpicalo. Zno je on čitat pametniji, i najboji, i najpravičniji. Ma što piše, ali i pročitat što ne piše. Boga je, najljevši…A što tek svako misli o drugo- zno bi rijet, volijo, ali je sebe tražijo. vodu ni bistrit Piše: Antun Švago Govorijo bi: Lijepo je Boga iskat, molit Mu se, ali prvo treba sebe naj. Oslobodit se lepušina. Nijesi ga mogo prevarit, faleći ga. Nije se on do, tek tako. Navuj. Puštat. Vazdarke je, Pokonjik đeci spominjo i pripovijedo onu o Noi, lozi, vinu, o temu kako je Noa bijo i prvi pjančina u našoj Vali, „pa se i jon ko mali Jozo đekad može napit“… Nije Pokonjik zalazijo u velike priče, ali je najviše volijo pripovijedat onu o Noinom sinu Hamu, koji je ušo u šator, i vidijo gologa ćaću Nou – što se opijo; bilo mu je i vruće pa je zbacijo i robu sa sebe… nije od pijanstva zno što je učinijo... I počeo se Ham smijat. Pošo je braći Šemu i Jafetu, i narugo se ćaći; reko im što je nova. Što je vidijo. Dva su se brata sažalila, uzeli lincuo i pokrili ćaću. A u šator su ušli okrenuti, da ćaćina sramota ne bude veća, jer bi bila da su ga i oni viđeli u temu stanju. Šem i Jafet su tako pokrili ćaćinu golotinju, i dobili blagosov. Treći sin, Ham, svršijo je kako je svršijo. Koga interesa, reko bi pokonji Jozo, neka čita Bibliju. I druga libra. - I u naske se, kaže Pero, čejade po piću poznaje. U čiju glavu vino uđe, iz nje razum izađe. Vino u bačvi muči, a u glavi buči, što oće rijet da prelito miruje, a popiveno luduje. I Mato drži da se čejade najboje po piću poznaje, ali on ne misli da vino, pogotovo dobro, ćera sve iz kuće. Oću rijet iz glave. Dobro vino i goste čuva, a lošo i domaću čejad propuva. Proćera. U svemu treba mjera, pa i u vinu, bilo ono dobro ili lošo. Govorijo je pokonji Jozo da čejade naprijed nosu samo mjera i oprez, a ne njegova pamet, mjesto, brijeme, okolnosti. Ili dobra veza. Brez koje se i danaske, žali Bože, ne moreš ni popišat. I da u naske neće bit sreće dok se o radu i rabotanju više pripovijeda i prdoklači, vengo što se raboće. I s mjerom i oprezom blagosivje. Ne vaja ni začina preko načina. USPJEŠAN TURISTIČKI POČETAK 2014. Novu godinu u Dubrovniku dočekalo četiri i po tisuće turista Bogat novogodišnji zabavno-glazbeni program koji je obuhvaćao petodnevni program na najljepšoj pozornici – Stradunu te organizirane dočeke u hotelskim kućama i klubovima, dobro vrijeme i sveukupna ponuda bili su razlozima odličnog početka nove turističke 2014. u Dubrovniku. U Dubrovniku je za Novu godinu bilo otvoreno petnaest hotelskih kuća. Blagdanski novogodišnji vikend ukupno je u Dubrovniku provelo četiri i po tisuće turista od kojih su najbrojniji bili gosti iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Albanije, Bugarske, Turske i Španjolske. Otvoreni hoteli zabilježili su odličnu popunjenost, a bilo je nešto gostiju i u privatnom smještaju. Uvjereni smo da će turistička, nova 2014. biti jednako uspješna kao i 2013. te da će Dubrovnik ponovno opravdati titulu ukupnog turističkog šampiona. Ana Orlović foto: dubrovniknet.hr GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014. 37 GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA DUBROVNIK Otvoren „Klub 65+“ Gradsko društvo Crvenog križa Dubrovnik otvorilo je u ponedjeljak 30. prosinca 2013. u prostorijama gradskog kotara Montovjerna na adresi Josipa Kosora 2, Klub 65+ namijenjen osobama treće životne dobi. U pozdravnom govoru ravnatelj Društva Živko Šimunović pozdravio je sve prisutne, zahvalio se Gradu Dubrovniku na ustupljenom prostoru i Nicollu Smeraldiu iz Milana na vrijednoj donaciji od 5000 eura pomoću koje je opremljen prostor. Također je predstavio Jelenu Žaknić kao voditeljicu Kluba. Okupljenima se obratio i predsjednik GDCK Dubrovnik, Vicko Mihaljević rekavši kako je ovo već njihov treći klub, uz Klub spasitelja i Klub mladih. Predsjednik Mihaljević je istaknuo kako puno očekuje od ovog kluba jer je došlo vrijeme da se Crveni križ osim svojih osnovnih djelatnosti počne baviti i slobodnim vremenom starije populacije. Naglasio je da je to generacija od koje puno možemo naučiti, koja nam još puno toga možete pružiti. Od ovoga Kluba zajedno možemo napraviti jednu zdravu jezgru koja će se sve više i više širiti, vrijeme koje će se ovdje provoditi treba biti sadržajno jer želimo da se u ovom prostoru osjećate ugodno i da sa radošću dolazite u Klub. Predviđeno je da Klub djeluje svaki dan, i ujutro i popodne. U prostorijama Kluba će se odvijati edukativne, kreativne, zabavne, rekreativne, kulturne i preventivne zdravstvene radionice, te razna predavanja. Organiziranjem slobodnog vremena nastojat će se zaštititi tjelesno i mentalno zdravlje starijih osoba i podići kvalitetu njihovog života kao preduvjet zdravog i aktivnog starenja. Ž.Š. CRTICA IZ TOČIONIKA Malo mjesto za veliki odmor od gradskih gužvi Po mnogima najbolji košarkaš svih vremena Dubrovnika, uz to i jedan od najvažnijih i najhrabrijih branitelja našeg Grada iz jeseni 1991. godine, svima znani, poštivan i omiljen Milan Jejina svoj mir i bijeg iz gužvi svakodnevnice već nekoliko godina pronašao je u malom skrivenom mjestu Dubrovačkog primorja, Točioniku. Tako daleko od gradskih gužvi, a opet tako blizu, pojašnjava; „ni 45 minuta vožnje!“ Kupio je i obnovio staru, napuštenu mlinicu, danas prelijepu kućicu za odmor, „I više nego dovoljno!“ reći će Milan, a tu je i njegov ljubimac, prelijepi konj Sokol, s kojim uživa u šetnji zadnjih godina tako napuštenim Primorjem. On i njegov prvi i jedini susjed gospar Mato Grkeš uživaju u svom miru, u malom Točioniku. Ponekad do njega navrate i njegovi prijatelji u svom bijegu iz gradskih gužvi, uživajući u ovom miru i ljepoti prirode, ali i u jahanju na Sokolu, kao što je bilo ovih dana između Božića i Nove! I nakon ugodna dana, priznali su tek kako im je bilo najteže vratiti se doma, ali nadajući se novom izletu do Milana i Točionika. Nj.B. 38 GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014. UDRUGA POSEBAN PRIJATELJ - Zahvaljujemo TZ Dubrovnik, Gradu Dubrovniku, gđi Jelki Tepšić na odabiru naše Udruge za humanitarnu prodaju kolaca Torta party kojim smo prikupili 6350,00 kn. Dm-u i g. Tihomiru Rakar na donaciji higijenskih potrepština za članove naše Udruge. Lidl-u i g. Damiru Krištu na donaciji laptopa i Božićnih poklona za djecu Udruge. Lučka uprava Dubrovnik 4000,00 kn. Veliko hvala Fotoklubu Marin Getaldic na humanitarnoj prodaji fotografija. Martina Miljević 200,00 kn, Stijepo Brbora 200,00 kn, Zdravko Trojanović 200,00; Vinka Radelj Džono 200,00; Srećko Kriste 200,00 kn. Svima od srca veliko hvala, želimo Vam sretan Božić i Novu 2014. godinu. Udruga za savjetovanje, edukaciju i pomoć roditeljima djece s posebnim potrebama “Poseban prijatelj” Dubrovnik 098608742 UDRUGA DVA SKALINA - U spomen na pok. Iva Grgurevića, umjesto cvijeća 200,00 kuna prilaže obitelj Boža Deranje pok. Pava. Umjesto cvijeća za pok. Frana Kolendića,150,00 kuna prilažu Dražen i Katarina Čaleta. U spomen na Joza Keleza, oca našeg prijatelja, društvo iz Uvale prilaže 600,00 kuna. Pero Perić donira 500,00 kuna. Marija Zec Tošović donira 150,00 kuna. DV GRUDA - KUĆA MOSTAHINIĆ donira 2000,00 kuna. Obitelj A. i B. Mojaš doniraju 120,00 kuna. Zahvaljujemo klapi “Kaše” i njihovim gošćama klapi “Neverin” na predivnom koncertu i donaciji od 4.500,00 kuna. P.Š. Brgat donira 100,00 kuna. U spomen na pok. Anu Mišetić, 300,00 kuna prilaže obitelj Čurčija. U spomen na dragu tetku, gospođu Anu Mišetić 300,00 kuna prilaže obitelj Draga Mišetić. U spomen na dragog susjeda Milivoja Aknađić, umjesto cvijeća 200,00 kuna prilažu Marija i Romana Nemčić. U spomen na dragu gospođu Anu Mišetić obitelj Anđelković prilaže 200,00 kuna. U spomen na dragog gospara Veljka Čučković, umjesto cvijeća 300,00 kuna prilažu:Vida, Željko i Dijana s obitelji. U spomen na dragu tetku Mariju i dunda Nikolu Zvone,300,00 kuna prilažu Vida, Željko i Dijana s obitelji. Kate Miljanović donira za Božić 200,00 kuna. Mato Prlenda donira za Božić 400,00 kuna. IGH URBANIZAM d.o.o. donira 1000,00 kuna. Obitelj Pia Kruchten donira 400,00 kuna. Peter Mauer donira 700,00 kuna. Zahvaljujemo 4.b razredu na posjetu i donaciji od 760,00 kuna. Zahvaljujemo Festanjulima na posjeti i donaciji od 1000,00 kuna. Zahvaljujemo Građevinskom poduzeću VODOPIJA na igračkama. Zahvaljujemo djeci iz O.Š. Cavtat i Župa dubrovačka koji su svojom posjetom i pjesmom unijeli puno radosti srca naše djece. Zahvaljujemo svima koji su nas posjetili, uveselili poklonima, kupili naše Božićne ukrase. Svima SRETAN BOŽIĆ I NOVA GODINA u ime djece, roditelja i djelatnika Udruge DVA SKALINA. UDRUZI ZA DOWN SINDROM Dubrovačko – neretvanske županije darovali su: U spomen na dragoga dunda Joza Keleza umjesto vijenca 300,00 Kn prilažu obitelj Vukas i Jovančević. Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro–račun Udruge IBAN: HR 9823400091110343594 kod Privredne banke d.d., da dostave tekst uplate na: 091 4753 581 ili 091 7848 078. Roditelji i djeca Udruge iskreno zahvaljuju svim darovateljima. Obavijest o smrti ABAZ LAĐAREVIĆ 1943. KSENIJA SKOWRONEK 1922. IVO GRGUREVIĆ 1944. STANE MANDIĆ 1929. MARIJA ŽITINSKI 1920. FANITA LALE 1921. MARKO POŠA 1952. MATO DERANJA 1944. IVAN CURIĆ 1962. NIKE BILIŠ 1951. ANDRIJA ŠANJE 1933. CMILJKA BUBALO 1939. CVIJETO ŠKRABO 1949. NENAD VASIĆ 1943. ĐEMAL ŽUŠTRA 1945. KATE VIDAK 1933. LUKA TOLJ 1997. DANIJEL SENTIĆ 1997. MILAN ĆOSIĆ 1945. LUCE ĆOROVIĆ 1920. ANE DIKLIĆ 1927. FILOMENA DANIČIĆ 1928. MARIJA LONČAR 1921. GlasGrada List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, katarina.milat.kralj@gmail.com Glavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, glasgrada@gmail.com Grafička i tehnička priprema: Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980, fax: 020 311 992, tele5marketing@gmail.com Adresa redakcije: Glas Grada, Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik, glasgrada@gmail.com, www.glasgrada.hr, arhivu prošlih brojeva pogledajte na linku: http://www.glasgrada.hr/arhiva/ GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014. 39 PISMO IZ MOKOŠICE TURISTIČKA ZAJEDNICA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE Pomognite Anti Poštovani, zbog prijevremenog poroda naš sin Ante Jović boluje od spazama-tetrapareze. Ante ima 11 godina, u kolicima je, ne može samostalno sjedit, ne hrani se sam, potpuno je ovisan o drugoj osobi. S Antom svakodnevno vježbamo- uz redovite odlaske u bolnicu Goljak, Igalo, vodimo ga na jahanje, bazen, dolazi nam fizioterapet i maser, a s Antom rade brojni terapeuti (Nemec, Vrdoljak, Slobodan Kuvalja, dr. Sanja Gošević, Marko Marelić). Sve to iziskuje velike materijalne troškove, financijski bilo bi to iscrpljujuće i puno bogatijim obiteljima od naše. Trenutačno radi samo otac Luka i to u poduzeću GP koje je u stečaju. U proteklih 10 godina uz nas su bili brojni dobri ljudi, i poznati i nepoznati financijski su nam pomagali. Zahvaljujući njima Ante je postigao vidljiv napredak. Upravo smo se vratili iz Njemačke gdje su nam u klinici za dječje bolesti u Munchenu preporučili ortoze. Ta posebna ortopedska pomagala Ante bi nosio 24 sata na dan godinu i pol do dvije. Nakon toga liječnici preporučuju operaciju stopala. No ortoze koštaju 10 000 eura, a operacija svake noge između 10 000 i 15 000 eura. Svakodnevne vježbe Anti su pomogle, napredak je vidljiv. No ortoze, a kasnije operacija pomogle bi da se digne na noge i bude samostalan. Stoga Vas molimo ako možete pomoći u sufinanciranju Antinoga liječenja i oporavka. Dostavit ćemo Vam liječničku dokumentaciju i predračun troškova u Njemačkoj. Po ortoze bismo trebali ići početkom 2014-te godine. Ante je veseo dječak, ima puno prijatelja. Svi se veselimo svakom njegovom napretku, to nam daje snage da se dalje borimo za sinovo zdravlje. Znamo da Ante nikad poput svojih vršnjaka neće trčati ili igrati nogomet, ali ortoze i operacija omogućile bi mu samostalnost i kvalitetniji život. No njegov je oporavak nemoguć bez financijske pomoći drugih. Znamo da je u zemlji teška gospodarska situacija i da je mnogo potrebitih. Ako ste u mogućnosti sudjelujte financijski u Antinome oporavku kao i mnogi dobri ljudi do sada. Sama činjenica da postoje ljudi koji razumiju tuđu patnju i probleme olakšava nam svakodnevnu životnu borbu za Antin oporavak. Žiro račun OTP Banka 3205489129. Unaprijed zahvaljujemo Ante, Marija i Luka Jović, Bartola Kašića 19, Mokošica 098 949 7273 Dodijeljene nagrade „Perunika Bogiša“ Ovogodišnji dobitnici nagrada „Perunika Bogiša“ su Grad Dubrovnik, općine Župa dubrovačka i Vela Luka te Društvo prijatelja dubrovačke starine. Predsjednik Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić uručio je na prigodnoj svečanosti, održanoj 30.prosinca, ovogodišnje nagrade „Perunika Bogiša“ koje ŽTZ dodjeljuje za unaprjeđenje turizma od 2005. godine. Za poboljšanje prometne infrastrukture, uređenje Parka Luja Šoletića i trga pred crkvom Svetog Križa u Gružu s kipom pape Ivana Pavla II „Bogišu“ je dobio Grad Dubrovnik. Općini Župa dubrovačka nagrada je pripala za uređenje središta Mlina i tamošnjeg Turističkoinformativnog centra. Istovrsno priznanje zaslužila je Vela Luka za hortikulturno uređenje mjesta i glavne općinske šetnice do Vele Spilje. Za obnovu i uređenje te pretvaranje u muzej Soko Grada u Konavlima „Bogišu“ je dobilo Društvo prijatelja dubrovačke starine (DPDS) koje više od šest desetljeća uzorno skrbi o obnovi spomeničke baštine. Nagrade „Perunika Bogiša“ dodijeljene su nakon zasjedanja ŽTZa kojom je prigodom još jednom protekla 2013. s 1, 268.000 dolazaka (9 posto više nego lani) i ostvarenih 6,100.000 noćenja (7 posto više) ocijenjena najboljom poslijeratnom turističkom godinom na jugu Hrvatske. dubrovniknet team PRVA OVOGODIŠNJA BEBA U DUBROVAČKOM RODILIŠTU Maleni Ante rođen je u 17 sati i 33 minute TENIS Ana Konjuh još jednom zadivila teniski svijet misao tjedna Nakon što je na staru godinu u 1.kolu WTA turnira ASB Classica na Novom Zelandu, napravila podvig vrijedan divljenja te pobijedila prvu nositeljicu Robertu Vinci iz Italije s 2:1 (3:6, 6:4, 6:2), Ana Konjuh je zaustavljena u 2.kolu od Amerikanke Lauren Davis s 2:1 (2:6, 6:2, 6:2). No, bez obzira na poraz šesnaestogodišnja Ana Konjuh je još jednom opravdala poziv organizatora turnira u Novom Zelandu i potvrdila da je pred njom velika teniska budućnost. Sljedeći nastup Ana Konjuh ima u kvalifikacijama prvog Grand Slam turnira sezone, Australian Opena u Melbourneu, koje počinju 8. siječnja. Prva beba rođena u 2014. godini u dubrovačkom rodilištu je Ante. Sretni roditelji su Kristina Pendo Tešija i Igor Tešija. Maleni Ante je rođen carskim rezom 1.siječnja u 17 sati i 33 minute, težak je 4,500 grama i dug 53 centimetara. Na porodu su bili dr. Zoran Tešanović i dr. Ilija Krmek te medicinske sestre Matea Beatović i Leona Palameta. www.dubrovacki.hr, foto: Željko Tutnjević ČOVJEK MOŽE IZDATI SAMO VLASTITU SAVJEST 40 GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014. Joseph Conrad
© Copyright 2024 Paperzz
