3. etapa Pécs – Nagykanizsa Pregled Pécs – Nagykanizsa Abaliget U 11. stoljeću su ga osnovali obitelj Aba, a u pisanim spisima 1332. je zabilježeno nazivom Abaliget. Za vrijeme turskih osvajanja pučanstvo je napustilo ove krajeve. 1748. ponovo je nastanjen Mađarima i Švabama. U naselju turizam je u punom sjaju, jer pored divne prirode goste privlače i restorani sa zanimljivim kulturnim programom. Znamenitosti • Špilja Abaliget – U špilji se jasno vide ostatci Panonskog mora. Klima špilje je veoma ljekovita za oboljenja dišnih putova. Tu žive šišmiši koji se ne mogu naći u drugim špiljima. • Katolička crkva 1796. posvećena Marija Magdaleni, građena je u baroknom strilu. • Katolička župa 18. stoljeće • Etno kuće • Mnogo kipova • Muzej šišmiša o Kontakt: 7678 Abaliget, Tel.: 72/498-766; http://www.abaligetibarlang.hu/ • Pajta Múzeum o Abaliget, Kossuth u. 14.; http://www.abaliget.hu/latnivalok/item/pajta-muzeum Kontakti • Gradonačelnik: Kisfali János Adresa: 7678 Abaliget, Kossuth u. 87.; Tel/Fax: +36 72 598 001; onkormanyzat@abaliget.hu 117 Jezero Abaliget Muzej šišmiša Špilja Zvanična web stranica grada: http://www.abaliget.hu/ Izvor: http://hu.wikipedia.org/wiki/Abaliget Hetvehely Potiče iz doba Arpadovića. Samo ime asocira na mađarske riječi hetfő i hely, što bi značilo da su ovdje nekoć u ponedjeljak bili vasari. Kolonizirane Švabe su ga zvali „Hetfehell”. Za vrijeme turskog osvajanja pučanstvo je napustilo naselje i mnogo kasnije je ponovo nastanjeno. U 18. stoljeću još nije imalo crkvu, a kasnije u 20. stoljeću (1979.) pripojili obližnje selo Kan, koje je čuveno po arhitekturi. Znamenitosti • Crkva iz 13. stoljeća. Ovaj gotski spomenik je biser sela.U 18. stoljeću biskupska vizitacija ga uopće ne spominje. Tako je propadala polako sve do 1976. kada ga je državna služba obnovila. Krstionica potiče iz 14. stoljeća. Na temelje crkve nagradili su barokne motive. Zidove crkve krase vredne freske. • Srednjovijekovna katolička crkva. Sagrađena je pored postojeće. Po crtežima se vjeruje da je nastala u 13. stoljeću. Pored crkve sagrađena je sakristija. Kontakti • Gradonačelnik: Wágner Antal Adresa: 7681 Hetvehely, Rákóczi u. 36.; Tel.: +36 73 578 528; onkorm.hetvehely@freemail.hu Hetvehely Crkva Crkva (~ 1000) Hetvehely Ribolov jezero Hetvehely Zvanična web stranica grada: http://users.atw.hu/hetvehely/fooldal.htm Izvor: http://hu.wikipedia.org/wiki/Hetvehely 118 Bükkösd(Bikeš) Sadašnji Bikeš se sastoji iz 3 naselja: Megyefa od 1950, od Bikešda i od Gorice, koja se 1979. priključila naselju. Prvi put se spominje u 1848. godine u obliku Naghbekes. Samo ime asocira na ime drveta kao i Megyefa i sama Gorica koja znači malu šumu, goru. Znamenitosti • Katolička crkva (1791.) • Dvorac Jeszenszky ili Petrovszky (1786.) u baroknom stilu sagradio Zsigmond Petrovszky o Bükkösd, Kossuth utca 34. http://kastelyok.eu/content/baranya-megye#Bükkösd Petrovszky-kastély o Bükkösd, Megyefa, Kert u. 4. http://kastelyok.eu/content/baranya-megye#Bükkösd Jeszenszky-kastély Kontakti • Gradonačelnik: Budai Zsolt Adresa: 7682 Bükkösd, Kossuth L. u. 24.; Tel.: +36 73 578 560; jegyzo.bukkosd@baranya.hu Jeszenszky-dvorac Petrovszky-dvorac Bükkösd Ribolov jezero Zvanična web stranica grada: http://www.okobukkosd.hu/ Izvor: http://hu.wikipedia.org/wiki/Bükkösd Helesfa Prvi put se spominje 1542. kao Helesfalva. Samo ime se upotrebljavalo u imenima plemića. Za vrijeme Turaka je bio naseljen. Crkva je izgrađena 1722. Vodeni centar Pored naselja Helesfa na 2. km prema jugu nalazi se jezero, Vodeni centar. Jezero je izgrađeno za uzgoj riba i za ribolov. Pored toga pogodno je za rekreaciju. Ovim bi se u regiji mogao da se razvija turizam. Blizina Pečuha, Selurinava, kao i Sigeta u tome mnoge pomaže. Prvi planovi su nastali 1990. godine ali, dozvola tek je dobijena 2002. godine . Danas je izgrađeno oko 80% od izvornog plana. Cijela površina jezera je 72,5 ha. Ta veličina je pogodna za vodene sportove. Okolica jezera je pogodna za kemping na oko 2 ha. Ovo jezero je veće od jezera u Pečuhu i ako se realizira projekat bit će pogodno za izgradnju sela od oko 400 građevina. Jezero i okolica su u posjedu samouprave. 119 Kontakti • Gradonačelnik: Bakos Andor Adresa: 7681 Helesfa, Fő utca 55.; Tel.: +36 73 578 525; jegyzo.helesfa@baranya.hu Helesfa Golgota Dvorac-Nádasdy Motel Zvanična web stranica grada: http://www.helesfa.hu/ Izvor: http://hu.wikipedia.org/wiki/Helesfa Cserdi Povijest Cserdi je ime dobio 1294. u obliku Chergy, u 1326. Chereg, 1450. Cherdy i napokon 1884. Cserdi. Samo selo je napokon postao posjed obitelji Eszterhazy. U 19. stoljeću pored Mađarskog nastanjeno je i švapskim življem. Katoličku crkvu su sagradili u 1906. g. u čast sv. Martina. Ispred je stari križ iz 1883. Sama općina pripada Europskom putu sv. Martina gdje pripadaju slične općine iz Slovenije i Hrvatske. Općina se razvijala konstantno, djeca su dobila igrališta po europskim standardima, a nedavno su istaknute višejezične table za turiste. Znamenitosti: • Katolička crkva sv. Martin (1851.) • Arheološko stanište u okolici naselja Kontakti • Gradonačelnik: Bogdán László Adresa: 7683 Cserdi, Fő u. 60. Tel.: +36 73 378 504 Cserdi Crkva Cserdi templom Mađarski heroji spomen Iskopavanja Zvanična web stranica grada: http://www.cserdi.hu/ Izvor: http://hu.wikipedia.org/wiki/Cserdi 120 Selurinac (Szentlőrinc) Selurinac, Selovrenac, Selurac, Selurince, Selerenac (mađ. Szentlőrinc, nje. St. Laurenz) je gradić u južnoj Mađarskoj. Zauzima površinu od 27,80 km četvornih. Povijest Prvi pisani dokument potiče iz doba Arpadovića iz 1232. Ime je dobilo po templarima tj. po njihovom samostanu. Prva samostalna župa je ovdje djelovala već 1332. g. Blizina Mohača je dosta štete nanelo selu. Mnogo puta su ga palili. U 18. stoljeću je postao posjed Eszterhazyja. U 19. stoljeću je došla željeznica što je doprinijelo razvoju sela. Znamenitosti • Dvorac obitelji Eszterhazy (1718.) • U blizini grada se nalaze termalni izvori • Škola iz 1795. koja je pregrađivana . Današnji izgled te dobila 1907. i sada je pod zaštitom države. • Magacin iz 1762. • Etno kuće iz 18. stoljeća • Katolička crkva(1718.) Orgulje je pravio Jozsef Angster iz Pečuha. • Reformatska crkva iz 1935. • Koncz–Brantner-kuča o Adresa: 7940 Szentlőrinc, Munkácsy Mihály utca; Te.: +36 73 570 000 Kontakti • Gradonačelnik: Dr. Győrvári Márk Adresa: 7940 Szentlőrinc, Templom tér 8.; Tel.: +36 73 570 000; polghiv@szentlorinc.hu Dvorac Szentlőrinc Crkva Koncz-Brantner-Kuča Reformatska crkva Zvanična web stranica grada: http://www.szentlorinc.hu/; http://www.szentlorincsefoci.hu/ Izvor: http://hu.wikipedia.org/wiki/Szentlőrinc Kacsóta Prvi put se spominje 1375. kao Kardosfalva. Tada je tu postojalo 3 sela: Kardosfalva, Girottfa i Boldogasszonyfa. Ime Kachota je dobila 1542. Žitelji nisu napuštali selo ni za vrijeme Turaka. Turizam ima mnoge mogućnosti za razvoj, naročito otkad je pored sela jezero. Vinogradarstvo i lov na plemenitu divljač je također razvijeno. Zvanična web stranica grada: http://www.kacsota.hu/ Izvor: http://hu.wikipedia.org/wiki/Kacsóta 121 Petreda (Nagypetred) Povijest Pored sela već u antičkom dobu je postojala cesta. Prvo stanovništvo su bili plemići da bi za vrijeme Turaka to izgubili. Znamenitosti • Reformatska crkva iz 18. stoljeća. • Ovdje je rođen biskup Sandor Baksay • Spomenik žrtvama Svjetskih ratova Kontakti • Gradonačelnik: Dr. Győrvári Márk Adresa: 7912 Nagypeterd, Kossuth L. u. 93/A; Tel.: +36 73 446 605; npetkorj@axelero.hu Nagypeterd – Mađarski heroji spomen Web stranica grada: http://www.delzselic.hu/nagypeterd Izvor: http://hu.wikipedia.org/wiki/Nagypeterd Siget(Szigetvár) Sigetvar (Szigetvár) se nalazi na prostoru Južnog Zadunavlja, na južnom rubu Želica, na zapadnom dijelu Županije Baranja. Rječna voda potoka Almaša je nižim područjima već više puta prijetila poplavom. Naziv naselja se u srednjovjekovnim izvorima ne nalazi pod nazivom Sigetvar, naime tada se na tlu naseobe Sigeta nije nalazila nikakva tvrđava. U dokumentima naselje se osobnim imenom prvi puta navodi 1383. godine (Szigeti – de Zygeth), kao i mjestopisnim nazivom 1391. godine (Zygeth). Obitelj je u vlasništvu imala trvđavu Sigeta te i sam opidij do kraja 15. stoljeća, naime, već od 1463. godine u svezi Sigetvara navodi se izraz "oppidum" koji upućuje da je riječ o gradu s poljoprivrednim znamenakama. U saobraćaju regije Južnog Zadunavlja grad je imao značajnu ulogu. Na mohačkom polju je od turske vojske mađarska vojska 1526. godine pretrpjela katastrofalni poraz. Nakon ove pogibije otvara se novo poglavlje u povijesti Sigetvara, a malo naselje stječe svjetsku slavu. Zahvaljujući postupnom prodiranju Turaka sredinom 16. stoljeća Sigetvar postaje u Južnom Zadunavlju najvažniji opidij. Najjača utvrada Južnog Zadunavlja, u to vrijeme, bio je Siget, naime dok je tvrđava ovdje postojala, osmanlije nisu mogli u potpunosti zavladati zauzetim teritorijem Južnog Zadunavlja, kao ni u Slavoniji, dapače, kraljevski kapetani Sigeta držali su pod svojim nadzorom dravsku i dunavsku plovidbu te vojni put prema Budimu. U obrani tvrđave najglavniji čimbenik bio je potok Almaš, čija je voda, oko tvrđave, povećana nasipima. Na taj način dobiveno jezero je bilo prosječno široko 500 metara. Za vrijeme visokog 122 vodostaja tvrđava se je dala jedva vidjeti. Tvrđa je imala trojnu konstrukciju: unutrašnja tvrđava, srednja tvrđva i vanjska tvrđava. U unutrašnjoj tvrđavi je podignuta od kamena jedina uzana kula; ovdje je stajao jedan trokatni toranj, te čuvao u njoj puščani prah, topovske kugle, a bio je i slagalište oružja. Srednju tvrđavu od unutrašnje tvrđave odvajala je svega jedna palanka, gdje je stajala kapetanova kuća. Ovu su jedinicu zaštićivale tri kule. Između srednje i vanjske tvrđave nalazio se vodeni šanac, širok od 15 do 20 metara, a dubok 3-4 metra, te dobivao vodu iz jezera, koje je natapao potok Almaš. Vanjsku tvrđavu je zaštićivala palanka visine od 7-8 metara, a ovdje se pored jugoistočne kule tvrđave otvarala kapija koja je vodila u grad, te ovdje je podignuta i crkva. Grad je na jugu tvrđave s tvrđavom povezan s jednim dugačkim drvenim mostom. 1561. kapetanom trvđave postaje najveći vlastelin Južnog Zadunavlja, hrvatski ban i glavni kapetan Zadunavlja Nikola Šubić Zrinski. U njegovim rukama se je našla uprava s područjima ispod Balatona, prema jugu. Za vrijeme, kada je on bio kapetan tvrđave, odigrao se najveći povijesni događaj u životu Sigetvara. Sultan Sulejman II. je 1566. vodio svoj posljednji vojni pohod s ciljem zauzeća Beča. Znamenitosti • Sigetska bitka - Turska vojska od 100.000 vojnika je međutim 5. kolovoza pristigla pod Siget i započela s opkoljivanjem tvrđe. Zrinski je tvrđavu mogao braniti sa svega 2.500 vojnika jer mu austrijski car nije poslao pojačanje. Opsadu je vodio Ali Portug. Novi grad (Újváros) koji je izgrađen nakon opsade 1556. Hrvati i Mađari ubrzo su predali, a Stari grad (Óváros) se je mogao održati do 19. kolovoza, te se tada Zrinski sa svoja 800 ostala vojnika zatvorio u tvrđavu. Turci su 5. rujna upali u tvrđavu, poslije eksplozije pušćanog praha u jugozapadnoj kuli. Tako se Zrinski sa 200 vojnika povukao u unutrašnju tvrđavu. Ovog dana je preminuo i Sulejman, međutim njegova smrt se čuvala u tajnosti, ne da u turskom taboru zavlada bezglavlje. Njegovu utrobu su pokopali pod njegovim šatorom, na današnjem području Turbeka, te je na ovom mjestu kasnije sagrađen turbet, koji je zaštićen palankom. Sultanovo tijelo je balzamirano, a poslije opsade vraćeno kući. Branitelji su iz gorućeg grada 7. rujna ujutro izbili i birali junačku smrt. Turci su glavu Zrinskog poslali u vojni tabor u Đuru (Győr) pa je u Čakovcu stavljena na vječiti počinak, dokle mu je tijelo pokopano u Sigetu. Turci su za vrijeme opsade izgubili nemalo 30.000 vojnika, što u 16. stoljeću dotada nije bilo takva primjera. Tvrđava je zadovoljila svojoj namjeni: blizu četvrt stoljeća je očuvala mađarsku nazočnost na turskom okupiranom području, sačuvajući na taj način mađarski etnički korpus u Baranji i Tolni, međutim, unatoč junačkom otporu ipak je poražena. Padom tvrđave tursko-mađarska granica na Južnom Zadunavlju pomjerena je prema zapadu s više tuceta kilometara. Sigetvara je dočekala stodvadesetdvogodišnja osmanlijsko-turska vladavina. Tvrđava je postala važnim čimbenikom obrambenog pojasa austrijskih provincija, prostiravši se od Drave do Balatona te je ovdje stacionirani vojni garnizon bio jedan od najvećih. Ovo je iz strateških razloga iznimno važno, naime, Siget je bio središte sandžaka pored granice, a njegovi begovi koji su upravljali ovim područjem ubrajali su se među one s većim prihodima. Njegova prva bega Iskendera su već poslije 4 dana zauzeća tvrđave dali pogubiti. Istaknuti značaj je imao Sigetvar time, što je u njegovoj blizini podignut turbet sultana Sulejmana, a pored kojega je sagrađen i derviški samostan. o Adresa: 7900 Szigetvár, Vár utca; Tel.: 06-73/710-082 o Radno vrijeme: http://www.szigethvar.hu/nyitvatartas • • Salamon-Kuča Dvorac Polák 123 • Török-Kuča • Thermal Spa Szigetvár o Adresa: 7900 Szigetvár, Tinódi u. 1/1.; Tel.: +36 73 510 485, o Radno vrijeme: http://www.szigetvarigyogyfurdo.hu/#nyitvatartas Kontakti • Gradonačelnik: Kolovics János Adresa: Tel.: +36 73 514 304; Svabne.Kajtos.Edit@szigetvar.hu Zvanična web stranica grada: http://www.szigetvar.hu/ Izvor: http://hu.wikipedia.org/wiki/Szigetvár Szigetvár Kossuth-kip Dvorac Kossuth-spomen-park Rimkatolička Crkva Lav-kip Thermal Spa 124 Opat(Somogyapáti) Opat (mađ. Somogyapáti) selo je u južnoj Mađarskoj. Zauzima površinu od 10,07 km četvornih. Selo i okolica važe kao naseljeno područje još od pretpovijesti. Kamena oruđa iz razdoblja od 4000. pr. Kr. - 2800. pr. Kr., keramički ulomci koji su pripadali kulturi keramike linijske ornamentike te tragovi Lengyelske kulture iz vremena kad su se njeni pripadnici okrenuli od zemlje. Prvi spomen naselje bilježi 1322. kao Apáti u imenu opatije. Za vrijeme Turskog Carstva je Opat ostao bez stanovnika, a obnova ljudstvom je uslijedila u 18. st. Među novodoseljenima su dijelom bile i slavenske obitelji. Po županijskoj organizaciji od 1950., Opat je pripadao Šomođskoj županiji i njenom Sigetskom kotaru. Znamenitosti • Katolička crkva posvećena sv. Ladislavu • Kapela iz 1953. posvećena sv. Mihovilu • Zvonik reformatske zajednice • Ribarsko jezero od 105 ha • Rezbarstvo u domu kulture Kontakti • Gradonačelnik: Kis Péter Adresa: 7922 Somogyapáti Fő u. 82.; Tel./Fax: +36 73 550 000; apati.@t-online.hu Rimkatolička Crkva Zvanična web stranica grada: http://www.somogyapati.hu/ Izvor: http://hu.wikipedia.org/wiki/Somogyapáti Patosfa Ime je dobila 1486. kao Pathosfalwa. Tijekom njene povijesti mijenjala je vlasnike između raznih obitelji. Patosfa je ime koje potiče iz 15. stoljeća i nalazila se u grbu obitelji Kornis. Naselje je jako pogodno za razvoj seoskog turizma. Znamenitosti • Grofovski park na površini od 1ha • Dvorac iz 1872. godine • Jezera za ribolov • Šume za lov 125 Kontakti • Gradonačelnik: Horváth Margit Adresa: 7536 Patosfa Fő u 75; Tel: +36 82 719 946, onkorm@tvn.hu Patosfa Patosfa davno Motel Ribokov jezero Zvanična web stranica grada: http://www.patosfa.hu/ Izvor: http://hu.wikipedia.org/wiki/Patosfa Lad U Ladu djeluje jedinice njemačke manjinske samouprave. Današnje selo je nastalo 1950. spajanjem sela Magyarlada i Németlada. U srednjem vijeku je kao i danas, Lad postojao kao ime lokaliteta. Stanovnici koji su govorili mađarski jezik su živjeli 1772. na ovom mjestu. Nijemci su se u ovom kraju, kao i po drugim krajevima Šomođske županije, doselili sredinom 18. stoljeća. Sagradili su nove nizeve kuća te je nastalo selo od dva dijela 1745. Dva sela su postojala odvojeno sve do 1950. Do te godine su pripadala Sigetskom kotaru, a nakon toga su pripale Barčanskom kotaru, jer su Lad i Patosfa sa pripadajućim djelovima do Daranja pripali Šomođskoj županiji. Znamenitost • Dvorac Hoyos sa engleskim lovnim stilom • Katolička crkva iz 1808. • Kapelica iz 19. stoljeća • Reformatska crkva (1840.) Kontakti • Gradonačelnik: Pirosné Tamás Krisztina Adresa: 7535 Lad, Petőfi u. 2.; Tel: +36 82 719 920, lad@vipmail.hu Crkva Lad Dvorac Dvorac Lad Zvanična web stranica grada: http://www.lad.hu/ Izvor: http://hu.wikipedia.org/wiki/Lad 126 Hencse Ime joj se prvi put spominje u dokumentima iz 15. stoljeća. Tada je pripadala gradu Hetrehely, a godine 1443-1449 je bila carinska točka. Pripadao je Szigligetu kome je plaćao poreze. Znamenitosti • Reformatska crkva(1870.) • Marffy kurija • Znanstvenik Szentmártoni Béla astrolog • Spomenik žrtvama Svjetskih ratova • Református temploma - 1870-ben épült. • Márffy-kúria - késő barokk-klasszicista, 1813-1815. • European Lakes Golf & Country Club o Adresa: 7532 Hencse, Kossuth L. u. 1-3.; Tel.: +36 30 516 1488 o http://golfhungary.hu/hu/golfpalyak/18-lyuk/reszletek/european-lakes-golf-ampcountry-club/ Kontakti • Gradonačelnik: Gelencsér János Adresa: 7532 Hencse,Kossuth u. 43.; Tel.: +36 82 581 081 Pogled na grad Hencse Golf club Golf Club Centar Crkva Zvanična web stranica grada: http://www.hencse.hu/ Izvor: http://hu.wikipedia.org/wiki/Hencse Kadarkút Jedno od najnaseljenijih naselja u županiji Somogy. Grad Kadarkút prostire se na južnom dijelu prostora zvanog Zselici brežuljski kraj. Grad je ujedno centar istoimenog okruženja, i nalazi se oko 25 km južno od grada Kapošvara, na granici područja zvanih Belső-Somogy (Srednji-Somogy) i Zselic. U gradu živi 2 720 stanovnika. U naselje stižete preko ceste koja spaja gradove Kapošvar i Barč, odnosno iz pravca grada Sigeta, cestom preko naselja Nađbajom. Grad ima jak poljoprivredni utjecaj, značajnijih industrijskih poduzeċa u okruženju nema. Divan okoliš i svjež zrak je povoljan za odmaranje svima, koji vole lake šetnje šumama i blizinu prirode. Okolne šume Zselic-a su isto pogodne za duge šetnje, za biciklizam i za izlete. 127 Znamenitosti • Katolička crkva iz 19. stoljeća • Reformatska crkva (1905.-1906.) • Dvorac Votapuszta(1910.-1911.) • Trg Junaka • Arboretum o Adresa: 7530 Kadarkút, Körmendi u. 51.; Tel: +36 20 463 4306; www.falvak.hu/kadarkut Kontakti • Gradonačelnik: Karsai József Adresa: 7530 Kadarkút, Petőfi S. u. 2.; Tel.: +36 82 581 003; polgarmester@kadarkutph.hu Kadarkút Heroji spomen Heroji spomen Narodna umjetnost Zvanična web stranica grada: http://www.kadarkutph.hu/ Izvor: http://hu.wikipedia.org/wiki/Kadarkút Mike Prvi pisani spomen je iz 1213. godine i ime grada se onda naziva Mica. Godine 1554. Turskim analima zove se Miske. Selo je ponovo naseljeno u 19. vijeku Njemcima i Mađarima. U 20. stoljeću u naselju živi oko 2000 žitelja, kada se i najviše razvija. Danas je poznat po uzgoju krompira. Znamenitosti • Dvorac Somssich, u ruševinama • razni spomenici, kipovi npr. sv. Vendel Kontakti • Gradonačelnik: Tóth Árpád Adresa: 7512 Mike Hunyadi J. u. 43.; Tel.: +36 82 721 229 Somssich-mauzoleum Zvanična web stranica grada: http://www.somogy.hu/mike/ Izvor: http://hu.wikipedia.org/wiki/Mike_(település) 128 Nagykorpád Naselje se nalazi u lijepoj okolini i bilo bi pogodno za razvoj šumskog gazdinstva, kao i za ribolov. Stanovnici su za vrijeme Turaka prešli na reformatsku vjeru. Novu crkvu su sagradili 1745. Od toga doba djeluje crkva u naselju. Kontakti • Gradonačelnik: Szabó Zoltán Adresa: 7545 Nagykorpád Petőfi u. 92.; Tel.: +36 82 385 467; nagykorpad@latsat.hu Nagykopárd Crkva Borova šuma Izvor: http://www.somogy.hu/nagykorpad/ Szabás Ime joj prvi put se spominje u oliku Zabas u 1395. godine. Već je tada imao župu. Postao je posjed Batthanyija 1395. U 17. stoljeću ga je uništio veliki požar, da bi ga nastanili za vrijeme Rakoczija uglavnom reformarskim vjernicima. Dvorac je na početku 20. stoljeća sagradio baron Tallian Denes. Dvorac je danas ustanova za rehabilitaciju. Znamenitosti • Dvorac Tallian • Kurija Tallian • Dvorac Fekete Aladar Dvorac Tallián Ljetnjikovac Tallián Dvorac Fekete Zvanična web stranica grada: http://szabaskozseg.5mp.eu/web.php?a=szabaskozseg Izvor: http://hu.wikipedia.org/wiki/Szabás 129 Kutas Naselje je dobilo ime po mađarskoj riječi kut, što znači bunar. Pogodne okolnosti nam kazuju da su u najstarija vremena tu živjeli ljudi. Još su stari Rimljani tu, u blizini rijeke Rinya, podizali svoje logore. Znamenitosti • Dvorac Hertelendy - Hotel Hertelendy Kastélyszálló Kft. - 7541 Kutas-Kozmapuszta 0120/4; Tel.: +36 82 568 400 www.hotel-hertelendy.hu • Sveto Trojstvo iz 18. stoljeća • Reformatska crkva Kontakti • Gradonačelnik: Ütő Szabolcs Adresa: 7541 Kutas, Petőfi u. 70.; Tel.: +36 82 385 431; postmaster@kutasph.t-online.hu Ribolov jezero Hotel Dvorac Hertelendy Zvanična web stranica grada: http://www.kutas.hu/ Izvor: http://hu.wikipedia.org/wiki/Kutas Segesd U doba starih Rimljana Segesd je bio naseljen. Pisani dokument potiče iz 1193. god. kada se kao Sequest spominje. Ugarski kralj Bela IV. je u više navrata boravio u Segesdu. Franjevački samostan je osnovan 1294. god. Njegov razvoj je ubrzan, kada je postao posjed Szechenyija. Divan okoliš i svjež zrak je jako povoljan za odmaranje. Sam Segesd okružuje tri pitoma brda. Znamenitosti • Franjevački samostan i crkva iz 1777. godine • Dvorac Szechenyi • Muzej i knjižnica - Árpád-házi Szent Margit Helytörténeti Múzeum és Könyvtár o Adresa: 7562 Segesd, Kossuth utca 113/b; Tel.: +36 82 733 478 o Radno vrijeme: http://www.segesd.hu/index.php?option=com_content&view=article&id=89&Itemid=136 Kontakti • Gradonačelnik: Péntek László Adresa: Tel.: +36 20 911 0384; polgarmester@mail.techno-tel.hu 130 Dvora Széchenyi Segesd Crkva Zvanična web stranica grada: http://www.segesd.hu/ Izvor: http://hu.wikipedia.org/wiki/Segesd Somogyszob Povijest Za vrijeme dinastije Arpadovića pripadao je županiji Segűsd. Oko 1626. god. je estergomski kanonik bio zemljoposjednik. Za vrijeme oslobodilačkih ratova od Turaka stanovnici su pobjegli u močvare. Vjernici su uglavnom bili reformatski i evangelistički i zajedno su koristili crkvu. Franjevci iz Segesda su tu imali svoju kapelicu, a kasnije katoličku crkvu. Znamenitosti • Reformatska, evangelistička i katolička crkva • Škola sa prelijepim parkom, i rekreacioni centar • Kip svetog Mihovila • „Puszta”, (nizija) pogodna za lov i za izlete • Vilma-kuča: Adresa: 7563 Somogyszob, Luther utca 24. Kontakti • Gradonačelnik: Eller János Adresa: 7563 Somogyszob, Petőfi u.1.; Tel.: +36 82 445 002 Somogyszob Vilma-kuča Crkva Vilma-kuča Ribolov jezero Tradicionalna nošnja Zvanična web stranica grada: http://www.somogyszob.hu/ Izvor: http://hu.wikipedia.org/wiki/Somogyszob 131 Kaszó Povijest Prvi pisani dokument potiče iz 1398. god. od kralja Zsigmonda. 1715. god. grof Tamas Nadasdy je bio gospodar naselja i najveće selo je bilo Somogyszob. Kasnije postao posjed grofa Festeticsa, koji je bio poznati zemljoposjednik. Ovdje su šume bile izvor prihoda. U ovim šumama su rado lovili Habsburgovci, a po predanju boravio je i plemić Edvard Velsanin. Poslije Drugog svjetskog rata pripao je Veszpremu i šumarstvo je postalo glavna eksportna grana. Znamenitosti • Mala željeznica-turistički vlak • Jezero Balata • Šume od 18 000 ha sa plemenitom divljači Kontakti • Gradonačelnik: Somogyszob Kaszó Ekoturizam Centar Željeznica Zvanična web stranica grada: http://www.kaszort.hu/ Izvor: http://hu.wikipedia.org/wiki/Kaszó Iharosberény Površina je raznolika, brdsko-nizinskim značajke su prisutni istodobno, stoga idealno mjesto za planinare. Iharosberény Kesten domovina v Mađarske.. Forest divljači obilje Povijest Mjesto se prvi put spominje 1264. Iharosberény godine 1726, obitelji nastanio Inkey obitelj. Dvorac i park je izgrađen godine 1750. Dvorac je vrijedna knjižnica (volume 5000), i vrijedan namještaj Bidermayer. Dvorac park prirode Reserve Div stabala (diameter 480-670). Znamenitosti 132 • • Dvorac i park Iharosberényi Luteranski ckrva Kontakti • Gradonačelnik: Zsigmond Endre Adresa: 8725 Iharosberény, Rákóczi u. 6.; Tel.: +36 82 720 188; iharosbereny@somogy.hu Dvorac Inkey Dvorac-park Dvorac Inkey Zvanična web stranica grada: http://www.iharosbereny.hu/ Izvor: http://hu.wikipedia.org/wiki/Iharosberény Pogányszentpéter Pitomo i prelijepo selo koje ima oko 500 stanovnika u županiji Somogy. Bogato je vinogradima, šumama, izletištima. Glavni cilj sela je očuvanje narodnih običaja. Prvi put se spominje 1381. god. i nazvan je po sv. Petru. Kontakti • Gradonačelnik: Didicsné Kardos Györgyi Adresa: 8728 Pogányszentpéter, Bajcsy-Zsilinszky u. 84.; Tel.: +36 30 331 9378 Pogányszentpéter polje repičino Mađarski heroji spomen Crkva Zvanična web stranica grada: http://poganyszentpeter.hu/ Izvor: http://hu.wikipedia.org/wiki/Pogányszentéter 133 Nagykanizsa Nalazi se na južnom dijelu reke Mure. Nekoć je bilo močvarno područje iz kojeg su kasnije meliorizacijom odvodili suvišnu vodu. Njena povijest doseže do 5000-2500 godine prije Krista. Tu su pronašli ostatke ovih nalaza. U gradu djeluju mnoge kulturne, crkvene i civilne udruge, koje obogaćuju svakodnevni život. Godine 2010. počela je velika rehabilitacija grada sa ciljem da se obnovi staro gradsko jezgro. U gradu djeluju športski klubovi sa razgranatim sekcijama. Kontakti • Gradonačelnik: Cseresnyés Péter Adresa: 8800 Nagykanizsa, Erzsébet tér 7.; Tel.: +36 20 849 2301; cseresnyes.peter@nagykanizsa.hu • Sport: Bagarus Ágnes; Tel.: +36 20 849 2333; bagarus.agnes@nagykanizsa.hu Erzsébet trg, Nagykanizsa Dvorac vrata Zvanična web stranica grada: http://www.nagykanizsa.hu/ Izvor: http://hu.wikipedia.org/wiki/Nagykanizsa 134
© Copyright 2024 Paperzz
