NATREG Upravljanje prirodnim vrijednostima i zaštiæenim podruèjima kao moguænost za odrivi regionalni razvoj Zaštiæena podruèja ne predstavljaju samo vane instrumente zaštite bioraznolikosti, veæ sadre i ogroman potencijal za socijalni i ekonomski razvoj. Meðutim, ovi potencijali nisu još dovoljno prepoznati, odnosno zaštita prirode nije dovoljno povezana s razvojem zaštiæenih podruèja. NATREG projekt upuæuje na spomenuti izazov, èiji je glavni cilj potvrda i promocija potencijala prirodnih vrijednosti i zaštiæenih podruèja, kao pokretaèa odrivog regionalnog razvoja i poveæanja svijesti o zaštiti prirode kao vrijednom dobru. Projekt povezuje šest zaštiæenih podruèja na Alpe-Adria-Panonija teritoriju. www.natreg.eu REGIONALNI PARK MURA-DRAVA U KOPRIVNIÈKO-KRIEVAÈKOJ UPANIJI Regionalni park Mura-Drava preventivno je zaštiæen u veljaèi 2008. godine. Regionalni park protee se od granice s Republikom Slovenijom do Dunava kroz 5 upanija. Regionalni park Mura-Drava na prostoru Koprivnièko-krievaèke upanije zauzima 167 km2, smješten je u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Rijeka Drava na podruèju Koprivnièko-krievaèke upanije najoèuvanija je jer ima još uvijek prirodan tok s brojnim meandrima, mrtvicama i rukavcima s raznolikim biljnim i ivotinjskim svijetom. Predloenim regionalnim parkom obuhvaæeno je 12 naselja (dio naselja je raštrkan - "konaki") i 3.000 stanovnika. Gradska središta Koprivnica i Ðurðevac nalaze se 10 km od korita rijeke Drave. Podravina je izrazito poljoprivredno podruèje s razvijenom prehrambenom industrijom (Podravka-"Vegeta") i najveæi je izvor prirodnog plina (2/3 proizvodnje u Republici Hrvatskoj), a uz plin otkrivena su i bogata nalazišta geotermalne vode. Ovdje je nastalo naivno slikarstvo. Kljuèna pitanja i izazovi u upravljanju zaštiæenim podruèjem Ovo je podruèje s velikim padom broja stanovnika. Jedan od problema je nedostatak komunikacije izmeðu odgovornih institucija na dravnoj i regionalnoj razini (razvoj, prostorno planiranje, zaštita prirode) što se odraava i na upravljanje ovim prostorom. Plan upravljanja ovim podruèjem ne postoji, prostorni plan podruèja posebnih obiljeja rijeke Drave nije izraðen i nedostatak je znanstvenih podataka o bioraznolikosti. Protekle i sadašnje razvojne strategije previðaju za ovo podruèje izgradnju hidroelektrane, plovnost rijeke Drave od Osijeka do Ferdinandovca, uporabi geotermalne energije, razvoj turizma, intenzivnu poljoprivredu i 3 prirodna zaštiæena podruèja. Projektni ciljevi u pilot podruèju Poèetak intenzivne komunikacije i suradnje izmeðu institucija i postizanje dogovora o zajednièkom nacrtu upravljanja. U proces planiranja upravljanja ukljuèiti lokalnu zajednicu i odgovornima prezentirati primjere dobre prakse. Promocija parka i povezivanje s drugim relevantnim institucijama uzdu rijeke Drave u Maðarskoj, Sloveniji i Austriji. Razvoj ideja za daljnje investicijske projekte u parku. Oèekivani rezultati Nacrt plana upravljanja za najvrjednija vodena podruèja. Studija odrivog razvoja turizma i studije bioraznolikosti. Unapreðenje regionalne i lokalne politike na podruèju zaštite prirode. Meðusektorsko umreavanje. Internet stranica za promociju prirodnih vrijednosti na podruèju Koprivnièko-krievaèke upanije. Izdavanje brošure o regionalnom parku Projektni prijedlozi. Lokalni partneri Zavod za prostorno ureðenje Koprivnièko-krievaèke upanije, Koprivnica Mladen Matica, mladen.matica@kckzz.hr www.prostorno-kkz.hr Javna ustanova za upravljanje zaštiæenim prirodnim vrijednostima na podruèju Koprivnièko-krievaèke upanije, Koprivnica eljka Kolar, zastita.prirode.kk-zupanije@kc.t-com.hr www.zastita-prirode-kckzz.hr DELIBLATSKA PEŠÈARA Specijalni rezervat prirode (SRP) Deliblatska pešèara je jedna od zadnjih i najveæih oaza pješèane, stepske, šumske i vegetacije vlanih staništa u Panonskoj nizini. SRP Deliblatska pešèara je smješten i jugoistoènom dijelu Autonomne pokrajine Vojvodine (Srbija), uzdu regionalne ceste izmeðu Beograda i Temišvara (Rumunjskoj), izmeðu rijeke Dunav i Karpata. Ovo elipsoidno prostrano podruèje, s površinom od 34829 hektara, s velikim pješèanim masama okrueno plodnim poljoprivrednim zemljištem jedan je od najveæih centara biološke raznolikosti u Europi i regija od opæe vanosti za zaštitu prirode. Lokalitet Labudovo okno je Ramsarsko podruèje i to stanište moèvarnih ptica kao i najveæe migracijsko podruèje u ovom djelu Europe. Zbog bogatstva biljnog svijeta (900 biljnih vrsta, neke od njih su relikti i rariteti) i mnogo ptièjih vrsta (osobito orla krstaša i stepskog sokola), ovo podruèje je oznaèeno kao IBA podruèje (Important Bird Area). Kljuèna pitanja i izazovi u upravljanju zaštiæenim podruèjem Zbog nesporazuma i nedostatka komunikacije izmeðu odgovornih institucija javlja se nedostatak plana za odgovorno upravljanje zaštiæenim podruèjem. Podruèje takoðer vapi za promocijom i strategijom razvoja turizma, zato što nema konsenzusa izmeðu upravljaèa JP Vojvodinašume i Zavoda za zaštitu prirode Republike Srbije o kljuènim turistièkih punktovima. Ukljuèivanje lokalnog stanovništva i lokalne zajednice u upravljanje zaštiæenim podruèjem je slabo, kao i sudjelovanje u pronalaenju prilika za razvoj i rast prihoda od turizma. Negativni demografski trend je registriran unutar i oko granica rezervata prirode. Projektni ciljevi u pilot podruèju Zapoèeti intenzivniju komunikaciju i suradnju izmeðu institucija i sektora i sklopiti dogovor o zajednièkim principima i mjerama upravljanja. Zapoèeti ukljuèivati lokalnu zajednicu u upravljanje i promociju SRP Deliblatska pešèara na širem podruèju, kao jedinstvenog mjesta od lokalnog i globalnog znaèaja. Prezentirati dobre strane suradnje i uèešæa relevantni institucija i pozvati ih da sudjeluju u razvoju novih ideja za buduæa ulaganja u projekte, posebno da se zaustavi negativni demografski trend. Oèekivani rezultati Jaèanje suradnje, bolji prijenos znanja i podjela iskustva izmeðu vanih institucija i vlasti, kao i kreiranje pogodnih uvjeta za promociju i edukativne aktivnosti koje se odnose na zaštitu prirode i zaštiæenih podruèja. Podizanje svijest o vanosti zaštite prirode i biološke raznolikosti, poveæati kapacitete za odrivi razvoj, poveæanje participacije (ukljuèivanja) interesnih grupa. Lokalni partneri Javno Poduzeæa Vojvodinašume, Petrovaradin Miljan Velojiæ, vsumezzs@eunet.rs Ivana Grujièiæ, grujicic@vojvodinasume.rs www.vojvodinasume.rs POHORJE Pohorje, planinski kompleks koji prekriva 840 km2, smješten je na sjeveroistoku Slovenije, juno od rijeke Drave. Smreka i bukva na kiselom tlu su raširene u beskrajnim pohorskim šumama, dok uzdu potoka u klisurama moete naæi miješane bjelogoriène šume. S obzirom na nepropusno tlo, treset, oformljena su mala jezera i moèvarno šumsko zemljište. Planinske šume predstavljaju stanište za brojne stanovnike, ponekad i ugroene vrste ptièjih vrsta kao što su djetliæ, sova, una itd. Strmi dolinski tokovi s bjelogoriènim šumama su takoðer vani kao staništa ugroenih vrsta leptira i vodozemaca. Glavna gospodarska aktivnost na Pohorju je eksploatacija šuma, poljoprivreda i turizam. Godine 2001. je potpisan ugovor o osnivanju Regionalnog Parka Pohorje. Pohorje je 2004. godine proglašeno Natura 2000 podruèjem (SPA i SCI). Kljuèna pitanja i izazovi u upravljanju zaštiæenim podruèjem Pohorje je danas preoptereæeno s negativnim utjecajima koji prijete vrijednostima podruèja zbog nekoordiniranog upravljanja. Veliki dio konflikata nastaje iz administrativne razdijeljenosti podruèja zbog razlièitih inicijativa prostornog planiranja, regionalnog razvoja i sektora za zaštitu prirode. Podruèje je teritorijalno podijeljeno izmeðu 16 opæina, 3 regionalne razvojne agencije, 4 glavne turistièka poduzeæa i 2 regionalne jedinice oèuvanja prirode, što dovodi do prebacivanja odgovornosti s jednog sektora na drugi. Dakle, usklaðenje tenji æe biti jedan og glavnih cilja u projektu NATREG. Projektni ciljevi u pilot podruèju Osnovna namjena je omoguæiti odrivi razvoj na cijelom podruèju Pohorja po prepoznatljivoj oèuvanoj prirodi kao jednoj od glavnih vodilja za razvoj planiranja i investicija . Specifièni ciljevi NATREG probnog podruèja su : Široko prepoznavanje potencijala podruèja. Ukljuèiti javnost i NGO-s u procese planiranja upravljanja. Razviti integrirani plan upravljanja za podruèja Natura 2000. Razvoj prijedloga projekata koji æe uslijediti, a koji potièu iz prepoznatih potencijala podruèja. Pokrenuti proces usvajanja Regionalnog parka Pohorje. Oèekivani rezultati Glavni rezultat projekta biti æe usklaðivanje aktivnosti u kljuènim sektorima, predstavljenim po podruèjima u integralnom planu upravljanja, da eliminiraju administrativne i bilo koje druge prepreke. Konzorcij lokalnih gospodarstvenika æe postiæi dogovor o razvojnoj inicijativi kao i mjerama za oèuvanje probnog podruèja Pohorje koje æe biti donesene i predstavljene kroz niz radionica. Odriv razvoj i zaštita prirode æe biti ukljuèeni u sve razvojne planove regije Pohorje, i svijest lokalnog stanovništva o tome æe bitno porasti. Lokalni partneri Zavod za zaštitu prirode Republike Slovenije, Ljubljana Jurij Guliè, jurij.gulic@zrsvn.si www.zrsvn.si Republika Slovenija, Ministarstvo okoliša i prostornog planiranja, Uprava za Prostorno Planiranje, Ljubljana Blanka Bartol, blanka.bartol@gov.si www.mop.gov.si Regionalni centar za okoliš, Ured Slovenija, Ljubljana Milena Marega, milena.marega@guest.arnes.si www.rec-lj.si REGIONALNI PARK DELTE RIJEKE PO Regionalni park Delte rijeke Po, koji se prostire na 70.500 hektara i talijanskim regijama Veneto i Emilia Romagna, oblikovan je zajednièkom aktivnošæu dijelova rijeke koji utjeèu u Jadransko more i samoga mora, predstavljajuæi jednu od najvanijih moèvarnih zona na mediteranu i Europi zbog svog krajolika, s natprosjeènim biljnim i ivotinjskim staništima i natprosjeènom bioraznolikošæu. Vani lokalni gospodarski resursi su komercijalne luke Ravenna i Porto Viro, poljoprivreda, proizvodnja hrane i turizam. Osim toga, lov predstavlja jaki nadolazeæi faktor i igra glavnu ulogu u odrivosti NATURA 2000 mree. Delta se danas suoèava s problemima poput smanjenja broja stanovnika, nestabilnim gospodarstvom i utjecajem intenzivnijih, negativnih klimatskih promjena na okoliš. Osim ovih ugroenosti, Delta Po nudi obeæavajuæe uvijete za razvoj niza aktivnosti. Kljuèna pitanja i izazovi u upravljanju zaštiæenim podruèjem Prirodni uslovi i gospodarski elementi na podruèju Delte Po izazvali su sukob koegzistencije upravljanja bioraznolikostima i gospodarskim razvojem. Proširenje površina parka gdje æe biti dopuštena gradnja, projekt nove trase postojeæeg Rimskog puta, poveæanje dostupnosti lovnih površina, zahtjev za smanjenjem broja ptica koje se hrane ribom i upravljanje rijekom, kanalima i obalom su glavne teme rasprave. U nekim sluèajevima, razlièite vizije i nedostatak komunikacije na razlièitim administrativnim nivoima igraju znaèajnu ulogu. Glavni problem je kako ukljuèiti sve zainteresirane strane da pronaðu rješenja i usklade razlièita mišljenja. Projektni ciljevi u pilot podruèju Konaèni cilj regija Veneto i Emilia -Romagna, NATREG partnera, je da se smjernice sadrane u transnacionalnoj strategiji ugrade u okvire lokalne politike u cilju razvoja zajednièkog plana upravljanja Parkom Delte rijeke Po. Park se nalazi u nadlenosti dvije regije i kroz projekt je postavljen ambiciozan cilj stvaranja inter-regionalnog parka Delte rijeke Po. Ovaj cilj se odnosi takoðer na potrebu pojednostavljenja kompliciranog planiranja mree podruèja Delte rijeke Po, uz sudjelovanje razlièitih planskih instrumenata od razlièitih lokalnih vlasti. Oèekivani rezultati Predviðeni rezultati predstavljeni od regija Veneto i Emilia-Romagna su izneseni kroz oèekivani interregionalni plan upravljanja kojim bi došlo do usklaðenja mjera koje treba uskladiti s oèuvanjem ekološkog i prirodnog balansa zaštiæenih podruèja, i jamstvo uvjeta da se osigura gospodarski rast i razvoj zone koja granièi s Parkom, gdje stanovništvo odreðene restrikcije izazvane blizinom osjetljivih podruèja èesto vide kao prepreku za razvoj, a ne priliku za rast. Lokalni partneri Veneto Regija, Odjel za prostorno planiranje i parkove, Tiziana Quaglia, tiziana.quaglia@regione.veneto.it u suradnji s regionalnim parkom delte rijeke Po (Manuela Finesso, info@parcodeltapo.org) www.parcodeltapo.org www.ptrc.it Regionalna Agencija za zaštitu okoliša - ARPA Emilija Romanja (Irene Montanari, imontanari@parcodeltapo.it) u suradnji s regionalnim parkom delte rijeke Po (Lucilla Previati, direttore@parcodeltapo.org) www.arpa.emr.it ŠTAJERSKA Štajerska je druga najveæa pokrajina Austrije s površinom od oko 16.400 km2 i s vrlo raznolikim krajobrazom - od alpske regije na sjeverozapadu (Dachstein 2.995 m) do breuljkaste regije na jugoistoku. "Zeleno srce" Austrije (61% zemljinog pokrova je šuma) je poznato po zimskim sportovima, kao i atraktivnosti termalnih regija i "zemlja vina" na junoj granici sa Slovenijom. Štajerska je prekrivena s velikim brojem zaštiæenih podruèja, na primjer nacionalni park "Gesause", takozvana "Europaschutzgebiete" (Natura 2000) i podruèja sa zaštiæenom prirodom ili krajobrazom, s mnoštvom razlièitih prirodnih vrijednosti. Stanovništvo (1.207.000) je koncentrirano u širokoj regiji oko grada Graza i u alpskoj regiji u glavnoj dolini rijeka Mur, Mürz i Enns. Kljuèna pitanja i izazovi u upravljanju zaštiæenim podruèjem U centralnom podruèju Štajerske, naprimjer oko Graza, u gospodarskim regijama Leoben-BruckKapfenberg, Aichfeld-Murboden ili Weiz-Gleisdorf, stanovanje, gospodarstvo i infrastruktura su rastuæi razdjelnik staništa. Štoviše, glavni koridor za sisavce (na Europskoj ljestvici) je uzdu Štajerske od jugozapada do sjeveroistoka. Veæina razvojnih aktivnosti je smještena izvan zaštiæenih podruèja, sa stajališta prostornog planiranja gleda se da se fokus stavi na osiguranje poveznice staništa tako da se sagradi "zelena mrea". Projektni ciljevi u pilot podruèju Prema tome, unutar NATREG projekta je planirano : Definirati relevantna "zelena podruèja" (staništa) koja su zaštiæena i nezaštiæena podruèja diljem cijele zemlje i vanijih susjednih zemalja i regija (Slovenija, Koruška, Salzburg, Gornja i Donja Austria teBurgenland). Identificirati "zelenu mreu" (glavni ekološki koridor izmeðu staništa) na regionalnoj karti 1:50000. Analizirati glavne barijere povezanosti uzrokovane naseljima i infrastrukturom. Osigurati odrivo funkcioniranje zelenih podruèja koordinacijom razlièitih elemenata, kao što je ekologija, zaštita od prirodnih nepogoda, rekreacija i turizam. Razvijanje mjera u prostornom planiranju na regionalnoj razini. Oèekivani rezultati Rezultati NATREG-a æe biti baza pri donošenju regionalnog prostornog plana, odnosno propisa pokrajinske Vlade Štajerske. Ovi planovi se tièu ekologije, krajolika, prirodnih resursa, dogovora s industrijom i moraju biti praæene prostornim planiranjem na lokalnom nivou. Osnovni cilj je izbjegavati nova mjesta gradnje na takozvanim "vruæim toèkama" zbog funkcija povezivanja. Drugi cilj je da se izgrade kapaciteti u podruèju staništa vezanih za projektiranje prometne infrastrukture, upravljanje vodama i prostornog planiranja na lokalnoj i regionalnoj razini. Lokalni partneri Ured Vlade Štajerske, Odjel 16 - Prostorno planiranje i regionalni razvoj, Graz Martin Wieser, martin.wieser@stmk.gv.at www.raumplanung.steiermark.at VELLACHNER KOTSCHNA Zaštiæeno podruèje je zemljopisno smješteno na podruèju Koruške opæine Bad Eisenkappel. Nalazi se u alpskoj dolini u najjunijem dijelu Austrije. S površinom od 586 hektara je jedno od najveæih zaštiæenih podruèja u okviru NATURA 2000 mree u Koruškoj. Vellachner Kotschna je proglašena zaštiæenim podruèjem od strane Koruške vlade 1959. godine. Godine 2002. je odreðeno kao PSCI (zaštiæeno podruèje od posebnog interesa) NATURA 2000 podruèje. Glavni cilj zaštite je oèuvanje jedinstvene biološke zajednice na tom podruèju. Kljuèna pitanja i izazovi u upravljanju zaštiæenim podruèjem Do danas, nije bio napravljen plan upravljanja za Vellacher Kotschna. Opadajuæi trend poljoprivrede uzrokuje širenje grmlja i šumske vegetacije. Regija juna Koruška, osobito poljoprivredna podruèja su blizu granice sa Slovenijom, pokazuju jaku emigraciju i porast starog stanovništva. Posljedice su slabljene gospodarske moæi i slabiji razvoj lokalne infrastrukture. Poveæanje interesa za aktivnosti na otvorenom, kao što su planinarenje i brdski biciklizam, ipak, predstavljaju nove moguænosti za buduæi odrivi razvoj. Projektni ciljevi u pilot podruèju Glavni cilj projekta je zaèeti novo upravljanje aktivnostima za zaštitu prirode u skladu sa razvojnim mjerama za zaštiæeno podruèje kroz: Razvoj smjernica za ekonomsko vrednovanje prirodnih dobara i razvoj potencijala - (Natural Resources Accounting). Analiza postojeæih problema i neslaganja izmeðu ciljeva zaštite prirode i drugih sektora (razvoja, prostornog planiranja…), kao ulaza za daljnji razvoj i implementaciju uspješne strategije. Skup i razvoj najboljih primjera kao uloga u razvoj uspješne strategije - uspostavljanje platforme znanja (establishing knowledge platform). Razvoj regionalne, interregionalne i prekograniène razvojne strategije temeljene na povezivanju zaštiæenih podruèja i njihovoj integraciji sa oèuvanjem prirode i gospodarskim pitanjima. Oèekivani rezultati Ocjena trenutnog stanja zaštiæenih podruèja (staništa, zaštiæene biljke i divlje ivotinje). Izrada plana upravljanja zaštiæenim podruèjem. Izgradnja kapaciteta: organiziranje treninga za dokazivanje vještina za sudionike i integrirati proces planiranja i implementaciju u zadovoljavajuæu strategiju. Uspostavljanje meðusektorske mree, priprema regionalne, meðuregionalne i prekograniène razvojne strategije i umreenost zaštiæenih podruèja prema razlièitim potrebama tog podruèja. Lokalni partneri Ured Uprave Carinthie, Odjel 20 - Prostorno planiranje i razvoj, Odjel za zaštitu prirode, Klagenfurt Bernhard Gutleb, bernhard.gutleb@ktn.gv.at www.ktn.gv.at Sveuèilište u Klagenfurtu, Odjel za ekonomiju, Klagenfurt Michael Getzner, michael.getzner@uni-klu.ac.at www.uni-klu.ac.at www.bad-eisenkappel.info Ciljevi projekta Glavni cilj projekta je uspostavljanje transnacionalne i multi-sektorske suradnje i razvijanje zajednièke strategije za integrirano upravljanje zaštiæenim podruèjima. U sklopu projekta provest æe se mnogobrojni treninzi i transferi znanja. Pored toga, koristeæi participativni pristup svi relevantni akteri regionalnog razvoja, prostornog planiranja, zaštite prirode, civilno društvo i drugi sektori biti æe ukljuèeni u zajednièku izradu Integriranog plana upravljanja za zaštiæena podruèja i na Strategiji za razvoj ekoloških koridora. Nakon završetka projekta, koji se predviða u lipnju 2011., nekoliko novih projekata æe se inicirati. Projektni partneri Zavod Republike Slovenije za zaštitu prirode, Vodeæi partner Republika Slovenija, Ministarstvo okoliša i prostornog planiranja Ured Vlade Koruške, Odjel 20 - Prostorno planiranje i razvoj, Odjel za zaštitu prirode Ured Vlade Štajerske, Odjel 16 - Prostorno planiranje i regionalni razvoj Veneto Regija, Odjel za prostorno planiranje i parkove Regionalna Agencija za zaštitu okoliša -ARPA Emilija Romanja Sveuèilište Klagenfurt, Odjel za ekonomiju Regionalni centar za okoliš, ured Ljubljana Zavod za prostorno ureðenje Koprivnièko-krievaèke upanije Javna ustanova za upravljanje zaštiæenim prirodnim vrijednostima u Koprivnièko-krievaèkoj upaniji Javna ustanova Vojvodinašume Petrovaradin NATREG pilot podruèja Projekt povezuje šest zaštiæenih podruèja na Alpe-Adria-Panonija teritoriju. Specijalni rezervat prirode Deliblatska Pešèara, Srbija Pohorje, Slovenija Parkovi Delta rijeke Po Veneto i Emilija Romanja, Italija Regionalni park Mura-Drava, Hrvatska Štajerska, Austrija Vellacher Kotchna, Austrija Kontakti Projekt menader, Gregor Danev E-mail: gregor.danev@zrsvn.si Menader za komunikaciju, Milena Marega E-mail: milena.marega@guest.arnes.si NATREG projekt je financiran od strane transnacionalnog programa suradnje Jugoistoène Europe (SEE). SEE program ima za cilj da razvija transnacionalna partnerstva po pitanjima od strateškog interesa, u cilju unapreðenja teritorijalnog, ekonomskog i socijalnog procesa integracije i da doprinese koheziji, stabilnosti i konkurentnosti u regiji. Za ovu namjenu, program pokušava ostvariti visoku kvalitetu, projekte orijentirane rezultatima strateškog karaktera, relevantno programsko podruèje www.southeast-europe.net Izdavaè: Ured Vlade Koruške, 2010. Ova publikacija odraava stavove autora i Upravno tijelo SEE progama ne moe biti odgovorno za bilo kakvu upotrebu, koji mogu biti saèinjeni od informacija koje su sadrane u njemu.
© Copyright 2024 Paperzz
