Imunološki, reproduktivni i endokrini sustav

a krvnih
nizam
strirana
van i
ako radi
emijski i
elu.
Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih
žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam
čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana
enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i
pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi
naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i
biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu.
Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih
žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam
čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana
enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i
pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi
naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i
biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu.
© 2008 Brijbasi Art Press Limited
India Office: A-81, Sector V, Noida, 201301
E-mail: info@hellofriendbooks.com
Code: KEB-11
Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih
žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam
čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana
enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i
pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi
naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i
biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu.
© 2008 Brijbasi Art Press Limited
India Office: A-81, Sector V, Noida, 201301
E-mail: info@hellofriendbooks.com
Code: KEB-11
© 2008 Brijbasi Art Press Limited
India Office: A-81, Sector V, Noida, 201301
E-mail: info@hellofriendbooks.com
Code: KEB-11
Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih
žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam
čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana
enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i
pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi
naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i
biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu.
© 2008 Brijbasi Art Press Limited
India Office: A-81, Sector V, Noida, 201301
E-mail: info@hellofriendbooks.com
Code: KEB-11
Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih
žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam
čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana
enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i
pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi
naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i
biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu.
© 2008 Brijbasi Art Press Limited
India Office: A-81, Sector V, Noida, 201301
E-mail: info@hellofriendbooks.com
Ljudsko tijelo
I m u n o l o š k i , e n d o k r i n i
i r e p r o d u k t i v n i s u s t a v
Imunološki i limfni sustav
Imunološki se sustav bori protiv
bolesti i infekcija koje napadaju
tijelo. Proizvodi antitijela koja
uništavaju antigene i druge
uzročnike bolesti, poput bakterija,
virusa i patogenih organizama.
Limfni je sustav dio imunološkog
sustava. Sastoji se od limfnih žila,
limfnih čvorova i limfnih organa.
parotidni
čvorovi
Tekućina pod nazivom limfa,
koja teče limfnim žilama,
apsorbira masnoću iz crijeva.
Limfa pomiješana s masnoćama
naziva se mliječ. Te se
masnoće transportiraju u krv.
Ponekad imunološki sustav ne
prepoznaje tjelesne stanice. Stoga
ih počinje uništavati. To može
dovesti do autoimune bolesti kao
što su multipla skleroza, artritis i
dijabetes.
bukalni
čvorovi
cervikalni
čvorovi
torakalni
čvorovi
kubitalni
čvorovi
interkostalni
čvorovi
proširenje
cisterna
chyli
palmarni i dorzalni
kanal
vanjski
ilijačni
čvorovi
Limfa i masnoće
Autoimune bolesti
unutarnji
ilijačni čvorovi
ilijačni čvorovi
Dijelovi imunološkog
sustava
Imunološki se sustav dijeli na
tri dijela: specifični, nespecifični
i stečeni. Specifični imunološki
sustav djeluje protiv određenih
antigena. Nespecifični
imunološki sustav funkcionira
kroz tijelo. Stečeni imunološki
sustav pamti antigene s kojima
se već prije susreo i ponovno
se bori protiv njih.
poplitealni
čvorovi
plantarni i
dorzalni kanal
površinski
ingvinalni
čvorovi
Imunološki i limfni sustav
2
Ljudsko tijelo
Ljudsko tijelo
3
Limfa
limfni
čvorovi
Limfa: tekuća plazma
limfne kapilare
Limfa je blijeda tekućina koja teče
limfnim žilama. Njezina je glavna
funkcija održavati balans tekućina i
ukloniti bakterije iz tjelesnih tkiva.
plućna
cirkulacija
Limfa je tekućina koja neprestano kruži
tijelom, a sastoji se od međustanične
tekućine i krvne plazme koja sadrži
proteine. Krvna plazma istječe iz kapilara
noseći kisik, proteine, glukozu i bijela
krvna zrnca. Oko 90 posto plazme vraća
se u kapilare. Ostatak funkcionira kao
limfa.
Limfna tekućina sadrži bijela krvna zrnca, nešto
crvenih, plazmu, proteine i masti. Ta bijela krvna
zrnca, limfociti, pomažu tijelu da se bori protiv
infekcija.
limfne žile
Limfatična filarijaza
Limfatična filarijaza
(elefantijaza) je bolest
koju uzrokuje valjkasti
crv Wuchereria bancrofti.
Pri limfatičnoj se filarijazi
onemogući normalan protok
limfne tekućine. To izaziva
oticanje i infekcije. Područja
koja su najčešće zahvaćena
bolešću su noge i prepone.
Bolest je najraširenija u Africi,
Indiji, jugoistočnoj Aziji, na
tihooceanskom otočju, u
Južnoj Americi i na Karibima.
srce
Funkcija limfe
vena
arterija
krvna plazma
tkivna
tekućina
sistemska tekućina
limfa
Limfna tekućina dostavlja hranjive sastojke
u tjelesne stanice. Također skuplja
otpadne produkte, što uključuje mrtve
krvne stanice te patogene i kancerogene
stanice. Limfa također prikuplja i upija
rastopljene proteine između stanica.
Filtriranje limfe
Limfna se tekućina filtrira u slezeni.
Slezena izbacuje stara krvna zrnca iz limfe.
Ta se crvena krvna zrnca uništavaju i
nadomještaju novima.
Protok limfe
4
Ljudsko tijelo
limfne kapilare
Ljudsko tijelo
5
Limfni čvorovi i žile
folikul
korteksa
trabekula
kapilara
Limfni su čvorovi organi koji imaju
oblik poput graha i filtriraju limfnu
tekućinu. Postoji oko 500 limfnih
čvorova u tijelu.
medularni
sinus
kapsula
Limfne žile su žile sa tankim stijenkama. Limfna
tekućina protiče iz tkiva kroz limfne žile.
Torakalna limfna žila (Ductus Thoracicus)
najveća je od svih limfnih žila. Ona odnosi
limfnu tekućinu nazad u krv.
endotelijska
stanica
subvapsularni
sinus
vena
zalistak
eferentna
limfna žila
Protok limfe
Desni limfni kanal nosi limfnu
tekućinu iz određenih područja, iz
desnog gornjeg trupa, desne strane
glave, vrata i desne ruke. Limfa iz
tih područja ulazi nazad u krvotok
kroz desnu subklavijalnu venu.
Limfa iz ostatka tijela prenosi se
kroz torakalne vodove u lijevi limfni
čvor koji je onda vraća u krvotok
kroz lijevu subklavijalnu venu.
zatvoren
zalistak
Presjek limfne žile
6
Ljudsko tijelo
arterija
Presjek limfnog čvora
Limfni čvorovi
u tijelu
Limfni čvorovi
i limfna tekućina
Limfni su čvorovi na
nekoliko područja u
tijelu: u pazušnoj jami,
u bedrima, u vratu, u
abdomenu, u zdjelici i u
prsima.
Limfni čvorovi filtriraju limfnu tekućinu.
Sadrže velik broj leukocita koji se zovu
bijela krvna zrnca. Ti čvorovi uništavaju
bilo koju infekciju i toksični materijal koji
se nađe u limfi. Također proizvode fagocite
koji uništavaju bakterije i otrovne tvari.
Limfni se čvorovi povećaju za jačih infekcija.
Razlog je za to pojačana proizvodnja
fagocita koji „proždiru“ sve strane tvari i
ostatke raspadnutih stanica na koje naiđu.
Ljudsko tijelo
7
Tonzile i adenoidi
Limfni organi
Limfni se sustav sastoji od nekoliko
organa kao što su prsna žlijezda
(timus), koštana moždina, slezena,
tonzile (krajnici) i adenoidi. Ti
organi sadrže limfna tkiva koja
proizvode limfocite.
tonzile
limfni čvorovi
Tonzile su smještene na stražnjem
dijelu ždrijela. Adenoidi su na
stražnjem dijelu nosa. Tonzile
i adenoidi bore se protiv
opasnih mikroba i bakterija te
štite probavni sustav i pluća od
infekcija.
timus
Limfne organe dijelimo na primarne
(središnje) i sekundarne (periferne).
Primarni limfni organi, poput timusa i
koštane moždine sadrže limfne matične
stanice koje proizvode limfocite.
Sekundarni su limfni organi, poput
slezene, tonzila i adenoida, organi gdje
su ti limfociti najaktivniji.
slezena
koštana srž
Slezena
Timus
Timus je smješten odmah ispod vrata u
torakalnoj šupljini. U njemu sazrijevaju
T-limfociti. Te stanice imaju mogućnost
prepoznavanja tjelesnih stanica i tkiva antigena.
limfni čvor
Slezena je ispod rebara na lijevoj
strani tijela. Sadrži T-limfocite,
makrofage i stanice plazme koji
se bore protiv infekcija dok se
filtrira limfna tekućina.
Limfni organi
8
Ljudsko tijelo
Ljudsko tijelo
9
Humoralni imunitet
Stanični imunitet
Limfociti
Mastocitna
stanica
antigen
Limfociti su jedna vrsta bijelih
krvnih zrnaca. Postoje dvije osnovne
skupine limfocita: T-limfociti i
B-limfociti.
Limfociti se proizvode u koštanoj moždini. Oni
limfociti koji sazrijevaju u koštanoj moždini
poznati su kao B-limfociti, dok su oni koji
sazrijevaju u timusu poznati kao T-limfociti.
T-limfocit
Memorijski
T-limfocit
T-limfocit
ubojica
Stanični imunitet
supresorski
T-limfocit
virus
T-limfocit
pomoćnik
krvna žila
Receptori
Limfociti se mogu
međusobno raspoznavati
uz pomoć posebnog
receptora na njihovoj
površini. T-limfociti
imaju receptor koji se
zove T-limfocit receptor
(T-Cell receptor,
TCR). B-limfociti imaju
receptor koji se zove
B-limfocit receptor
(B-cell receptor, BCR).
Tih je receptora na
tisuće.
makrofagi
grupa T-limfocita
Ljudsko tijelo
T-limfociti prepoznaju i uništavaju
antigene. Bore se protiv napada
bakterija i virusa tako što
prepoznaju napadnutu stanicu.
Vežu se potom s patogenim
organizmima i omogućuju imunitet
stanicama tijela na te viruse i
bakterije. Ta se vrsta imuniteta
naziva staničnim imunitetom.
antigeni
B-limfociti
proteini
B-limfocit
antitijelo
memorijski
B-limfocit
plazma
B-limfocita
makrofagi
10
B-limfociti se ne bore izravno
protiv antigena. Ti limfociti
pomažu tijelu da se bori protiv
antigena tako što nakon dodira s
njima stvaraju i izlučuju antitijela
u krvni serum. Antitijela su topive
tvari. Ta je vrst imuniteta poznata
kao humoralni imunitet.
Homoralni imunitet
T-stanica
Ljudsko tijelo
11
Endokrini sustav
Endokrini sustav je sustav
žlijezda s unutrašnjim
izlučivanjem. One se zovu
endokrine žlijezde.
Endokrine žlijezde proizvode
i luče hormone u krv ili
limfni sustav. Endokrine
žlijezde su: hipofiza,
štitna (tiroidna) žlijezda,
paratiroidne žlijezde,
nadbubrežne žlijezde,
Langerhansovi otočići u
gušterači te reproduktivne
žlijezde - testisi i jajnici.
hipofiza
Funkcija
Endokrine žlijezde specijalizirane
su za proizvodnju hormona.
Hormoni reguliraju više
procesa u tijelu. Kontroliraju
rast i razvoj tijela, aktivnosti
metabolizma, reprodukciju i
druge tjelesne funkcije.
štitna žlijezda
paratiroide
timus
Langerhansovi otočići
nadbubrežne
žlijezde
testisi
12
Ljudsko tijelo
gušterača
Vrste hormona
Hormone se, prema kemijskoj
strukturi, može podijeliti na tri
glavne kategorije. To su:
• steroidni hormoni
• amino hormoni
(derivati masnih kiselina)
• peptidni hormoni.
Endokrine
žlijezde
Ljudsko tijelo
13
Hipotalamus
hipotalamus
Endokrine žlijezde
neurosekretorne
stanice
Hipofiza
Hipofiza je smještena u dnu mozga. Sastoji se od
dvaju dijelova: od prednjeg i stražnjeg režnja. Neki
hormoni koje luči hipofiza su:
•
adrenokortikotropni hormon (ACTH)
•
tireotropni ili tireostimulacijski hormon (TSH)
luteinizacijski hormon (LH)
•
•
folikulstimulacijski hormon (FSH)
optička
•
hormon rasta (GH)
hijazma
•
antidiuretski hormoni (ADH)
•
oksitocin
•
prolaktin.
Reproduktivne žlijezde
mamilarno
tijelo
akson
hipofizni portalni sustav
infundibulum
- držak hipofize
držak
hipofize
hipofizna arterija
Reproduktivne žlijezde luče spolne
hormone. Ženske reproduktivne
žlijezde su jajnici koji luče estrogen i
progesteron. Muške spolne žlijezde
su testisi i luče testosteron.
Nadbubrežne žlijezde smještene
su na vrhu bubrega. Proizvode
kortizol, aldosteron i adrenalin.
Štitnjača
(tiroidna žlijezda)
Štitna žlijezda smještena je uz
dušnik, neposredno ispod grkljana.
Luči hormon tiroksin i jodtironine.
Paratiroidne žlijezde
Paratiroidne (doštitne) žlijezde
četiri su malene žlijezde
smještene iza štitnjače. One
luče paratiroidne hormone
(parathormone).
vena
Nadbubrežne žlijezde
Žlijezda hipotalamus je smještena
u mozgu. Kontrolira hipofizu. Neki
od hormona hipotalamusa su:
• tireotropin otpuštajući
hormon (TRH)
• kortikotropin otpuštajući
hormon (CRH)
• gonadotropin otpuštajući
hormon (GnRH)
• otpuštajući hormon rasta
(GHRH).
prednji režanj
Presjek hipofize
Gušterača
Pinealna žlijezda
(epifiza)
Pinealna žlijezda smještena je u
sredini mozga i luči melatonin.
Gušterača luči inzulin,
glukagon i somatostatin.
14
Ljudsko tijelo
Ljudsko tijelo
15
Hormoni
Hormoni su kemijski spojevi. Proizvode ih razne
endokrine žlijezde.
Hormoni su odgovorni za rast, razvoj i reprodukciju ljudi. Imaju
važnu ulogu u tome da se tjelesni procesi obavljaju bez teškoća.
Hipotalamus
luči hormone koji kontroliraju rad hipofize
Hipofiza
poznata i kao glavna žlijezda; luči hormone
koji utječu na lučenje hormona drugih žlijezda
poput štitnjače, gušterače, nadbubrežnih
žlijezda i reproduktivnih žlijezda
Štitnjača
luči hormone koji kontroliraju
brzinu metabolizma
Hipotalamus
Nadbubrežne žlijezde
Hormoni koje luči hipotalamus
stimuliraju ili smanjuju proizvodnju
hormona hipofize.
Aldosteron: regulira volumen
izvanstanične tekućine u tijelu te
koncentraciju kalija.
Kortizol: povisuje razinu glukoze u
krvi.
Adrenalin: povisuje krvni tlak i
brzinu otkucaja srca u stresnim
situacijama.
Hipofiza
Adrenokortikotropni hormon
(ACTH): stimulira aktivnost
nadbubrežnih žlijezda da luči
adrenokortikalne steroide.
Folikulstimulacijski hormon
(FSH): stimulira proizvodnju spolnih
stanica u spolnim žlijezdama.
Hormon rasta (GH): potiče rast.
Prolaktin: stimulira razvoj žlijezda
dojki i stvaranje mlijeka u dojilja.
Antidiuretski hormon (ADH):
nadzire ravnotežu vode u tijelu.
Oksitocin: kontrolira mišićne
kontrakcije u maternici.
Šitnjača
Nadbubrežne
žlijezde
luče hormone koji su aktivni u budnom
stanju i za vrijeme spavanja
Reproduktivne
žlijezde
luče hormone koji su uključeni u razvoj
sekundarnih spolnih karakteristika i
reprodukciju
Tiroksin i trijodotironin: glavni su
metabolički hormoni koji potiču rast i
koordiniraju sazrijevanje kroz godine.
Reproduktivne žlijezde
Žene
Estrogen: nadzire razvoj
reproduktivnih organa.
Progesteron: regulira menstruaciju i
trudnoću.
Muškarci
Testosteron: regulira razvoj
reproduktivnih organa.
Gušterača
Inzulin: snižava razinu glukoze u krvi.
Glukagon: povisuje razinu glukoze u
krvi.
Somastatin: regulira energiju i
metabolizam tijela.
Paratiroidne žlijezde
Paratiroidni hormon: kontrolira
razinu kalcija u krvi.
Hormoni koje luče
endokrine žlijezde
16
Ljudsko tijelo
Ljudsko tijelo
17
Genetika
DNK
Genetika je znanost o genima.
Objašnjava kako se osobine i bolesti
prenose s jednog naraštaja na drugi.
Geni su građeni od deoksiribonukleinske kiseline ili DNK. DNK
je dvostruki spiralni lanac koji povezuju nukleotidi. Nose kôd svih
genskih informacija.
telomer
stanica
Osobine, bolesti i sve druge nasljedne
informacije nose geni. Geni
su kemijske jedinice takvih
informacija. Prisutni su
u kromosomima unutar
stanice.
kromatida
nukleus
(jezgra)
centromer
kromosom
DNA-the molecule of life
citozin
timin
gvanin
Genetika pomaže razumjeti
osnovne životne procese, kao
što su rast, razvoj i starenje.
Također pomaže razumjeti
kako se liječe nasljedne bolesti.
Nasljedne bolesti
adenin
jedinice šećera
i fosfata
Genetika i ljudsko
tijelo
Bolesti gena su uzrokovane
greškom u čovjekovim genima.
Neke od uobičajenih nasljednih
bolesti su anemija srpastih
stanica, Downov sindrom,
cistična fibroza, hemofilija,
mišićna distrofija i daltonizam.
Genetički inženjering
Genetički inženjering bavi se
modifikacijom genske strukture
ljudskih bića..
DNA
gen
18
Ljudsko tijelo
Ljudsko tijelo
19
Muški reproduktivni
sustav
intervertebralni
disc
prostata
debelo
crijevo
mokraćovod
Reprodukcija je ključna da bi se održao
život neke vrste. To je biološki proces u
kojem jedan organizam stvara drugi.
Reprodukcija ljudi zahtijeva dvije vrste
spolnih stanica, gameta. Muške spolne
stanice su sperma, a ženske jajašca.
križna
kost
sjemenski
mjehurići
corpus
cavernosum
ejaculacijski
kanal
Muški reproduktivni organi
Muški reproduktivni organi smješteni su unutar i izvan zdjelice. Ti organi
uključuju:
• testise (sjemenike),
• spolni sustav koji se sastoji od epididimisa (pasjemenika) i sjemenovoda
• pomoćne žlijezde koje uključuju sjemenske mjehuriće i prostatu
• penis (spolni ud).
Testisi proizvode milijune
spermija. Epididimis je
skup cjevčica u kojima se
sperma skladišti i sazrijeva.
Presjek testisa
Sjemenovod je mišićna
cijev koja služi za odvodnju
sjemenovod
tekućine sa spermijima,
a naziva se sjemenom
tekućinom. Izlazi iz tijela kroz
epididimis
penis.
koža mošnji
20
Ljudsko tijelo
kremasterni
mišić
penis
pubična kost
mokraćna
cijev
testis
epididimis
mošnja
Presjek muškog
reproduktivnog sustava
Proces reprodukcije
testis
Proces reprodukcije počinje kad muškarac ispusti spermu u ženino tijelo. Sperma
tada oplođuje jajašce u ženskom tijelu što postupno dovodi do razvoja fetusa.
Ljudsko tijelo
21
Ženski reproduktivni
sustav
mokraćovod
Ženski reproduktivni
sustav je skup
organa koji
su nužni za
reprodukciju.
Uključuje
jajnike, jajovode
(Fallopijeve
tube), maternicu
i rodnicu
(vaginu).
jajovod
endometrij
jajnik
jajnik
vrat maternice
(cerviks)
maternica
mjehur
mokraćna cijev
Ženski reproduktivni
sustav omogućava ženama
da rode dijete. Proizvodi
jajašca te štiti i njeguje oplođeno
jajašce dok se potpuno ne razvije.
klitoris
usne genitalija
vagina
Jajnici
Jajnici su dva organa ovalna oblika koji
proizvode i ispuštaju jajašca u jajovode.
Taj se proces naziva ovulacijom. Jajnici
također proizvode hormone, estrogen i
progesteron.
Jajovodi
Postoje dva jajovoda. Povezuju maternicu
i jajnike. Svaki je izravno spojen s
maternicom.
Maternica
Maternica štiti i njeguje fetus u ženskom
tijelu punih devet mjeseci.
Rodnica
perineum
vagina
Rodnica je mišićna cjevasta šupljina.
Proteže se do maternice do vagine.
Presjek ženskog
reproduktivnog sustava
22
Ljudsko tijelo
Ljudsko tijelo
23
Sadržaj
Imunološki i limfni sustav … 2
Limfa … 4
Limfni čvorovi i žile … 6
Limfni organi … 8
Limfociti … 10
Endokrini sustav … 12
Endokrine žlijezde … 14
Hormoni … 16
Genetika … 18
Muški reproduktivni sustav … 20
Ženski reproduktivni sustav … 22
Izdavač: 24sata d.o.o.
Prijevod: Jasmina Sarić Čedić
Lektura: Snježana Babić Višnjić
Tisak: Radin print d.o.o.
Ljudsko tijelo cjelina - 978-953-323-148-8
Ljudsko tijelo 4 - Imunološki, reproduktivni i endokrini sustav - 978-953-323-152-5
© 2008 Brijbasi Art Press Limited
Sva prava pridržana. Niti jedan dio materijala ne smije biti kopiran, fotokopiran,
reproduciran, preveden, iskazan u bilo kojem elektroničkom mediju ili u obliku čitljivom
za stroj, ili reemitiran, u cijelosti ili djelomično, bez prethodne pisane suglasnosti.