Glasnik broj 8, studeni 2013. Poštovani profesori, doktorandi i studenti, poštovani suradnici! Pred vama se nalazi osmi broj našega glasnika ZNATE. Javljamo se nakon dulje stanke i želimo vas obavijestiti o svim aktivnostima i važnijim događanjima značajnim za područje istraživanja, inovacija i transfera tehnologije. Živimo u dinamičnom i zanimljivom vremenu, obilježenom brojnim događanjima koja će bitno odrediti mnoge aspekte našega akademskog djelovanja, misleći pritom prvenstveno na brojne strateške dokumente koji se privode kraju. U završnoj fazi javne rasprave je nacionalna Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije, u čijoj su izradi u značajnom broju sudjelovali i stručnjaci s našega sveučilišta. Tu je i Strategija Sveučilišta u Zagrebu na kojoj se intenzivno radi kako bismo jasno artikulirali viziju vlastitoga razvoja. Treća strategija, o kojoj ćemo sve više govoriti, nacionalna je strategija pametne specijalizacije koja će uskoro biti donesena i nadređena je svim ostalim strategijama na nacionalnoj razini. Ova je strategija i ex-ante uvjet za svako financiranje iz fondova EU-a i u tom je smislu obvezatna za sve zemlje članice. Sve su to bitne promjene u odnosu na ono kako smo navikli raditi i bit će potrebni mnogi napori da se tome prilagodimo i optimalno djelujemo. Probrana i kvalitetna informacija preduvjet je svakoga svrhovitog djelovanja pa s racionalnim optimizmom očekujemo da će ovaj broj ZNATE i sljedeći u nizu obaviti upravo tu funkciju, u vremenima koja otvaraju mnoge mogućnosti i izazove. Prof. dr. sc. Melita Kovačević, prorektorica za istraživanje i tehnologiju Započeo novi IPA-in projekt Modernizacija doktorske izobrazbe kroz implementaciju Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira Održan okrugli stol Upravljanje intelektualnim vlasništvom na Sveučilištu Dana 1. listopada 2013. održan je uvodni sastanak Projekta, koji je otvorila prorektorica za istraživanje i tehnologiju, ujedno i voditeljica projekta, prof. dr. sc. Melita Kovačević. Sastanku su prisustvovali predstavnici hrvatskih sveučilišta kao partneri u provedbi projekta, predstavnici suradničkih organizacija (Hrvatski zavod za zapošljavanje, Agencija za mobilnost i programe EU-a, Udruga mladih znanstvenika - MLAZ) te predstavnici vodećih institucija zaduženih za unaprjeđenje doktorske izobrazbe u Hrvatskoj. Temeljen na partnerstvu svih sedam hrvatskih sveučilišta, radi pružanja dodatnih kompetencija doktorandima vezanih uz poduzetništvo, pravo intelektualnoga vlasništva i profesionalnu učinkovitost, projektom se želi povećati zapošljivost doktoranada, stvoriti mogućnosti za njihovo bolje pozicioniranje na tržištu rada te ih potaknuti na poduzetničke aktivnosti. Za provedbu projektnih aktivnosti odobrena su sredstva u iznosu od 291.124,10 eura, a planirano vrijeme trajanja projekta je 18 mjeseci. Ovim projektom želi se modernizirati set osobnih i profesionalnih kompetencija koje će doktorandi posjedovati nakon završetka studija te stvoriti kadar koji će moći provoditi izobrazbu za doktorande vezano uz razvoj tih kompetencija. Za vrijeme trajanja projekta provjerit će se vještine doktoranada i istražiti očekivanja poslodavaca; stručnjaci za profesionalni osobni razvoj provest će obuku akademskog osoblja svih sveučilišta u RH te će tako biti proveden prvi probni ciklus obuke doktoranada temeljem kojeg će se izraditi unaprijeđeni kurikulum doktorskih studija. Ova publikacija je izrađena u okviru projekta BISTEC koji je sufinancirala Europska unija iz europskog fonda za regionalni razvoj 01 U četvrtak, 24. listopada 2013., u auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu, u sklopu projekta BISTEC – Building Innovation Support Through Efficient Cooperation Network koji provodi Centar za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu (CIRTT), održan je okrugli stol Upravljanje intelektualnim vlasništvom na Sveučilištu, koji je okupio oko 50 sudionika s gotovo svih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu i drugih znanstvenoistraživačkih institucija, industrije i javne uprave. Prorektorica prof. dr. sc. Melita Kovačević istaknula je ulogu i viziju modernog sveučilišta koje mora ostvariti poticajno okruženje za uspostavu učinkovite funkcije inovativnosti i transfera tehnologije, stvarajući time dobrobit za istraživače, Sveučilište, gospodarstvo i društvo u cjelini. Prof. dr. sc. Igor Gliha s Pravnog fakulteta otvorio je temu o autorskom djelu nastalom radom na Sveučilištu, a doc. dr. sc. Romana Matanovac Vučković razložila je problematiku industrijskog vlasništva. Na okruglom stolu, koji je prvi od četiri u nizu koji će se održati u sklopu projekta BISTEC, istaknuta je važnost upravljanja intelektualnim vlasništvom te su razmotrene smjernice i prijedlozi o upravljanju pravima nad intelektualnim tvorevinama nastalim radom na Sveučilištu. Europska unija Ulaganje u budućnost Iz svega navedenog lako je pretpostaviti koliko će strategija pametne specijalizacije suštinski odrediti razvoj Sveučilišta i hrvatskog društva u cjelini u razdoblju do 2020. godine. Hrvatska strategija pametne specijalizacije upravo se stvara u radnim skupinama okupljenim u 12 hrvatskih klastera konkurentnosti. Smatramo da je sudjelovanje stručnjaka sa Sveučilišta u Zagrebu u tim radnim skupinama od izuzetne važnosti. Klasteri su formirani kao udruge pa je naknadno učlanjenje još uvijek moguće. Pametna specijalizacija pred vratima Pametna specijalizacija (Smart Specialization) se u dokumentima EU-a definira kao dinamički proces strateškoga promišljanja kojim zemlje članice ili određene regije trebaju identificirati svoje dugoročne kompetitivne prednosti temeljene na lokalnim snagama, te definirati aktivnosti koje će biti usmjerene k održavanju ili stvaranju njihove kompetitivne pozicije u globalnom gospodarstvu. gionalnoga konteksta i inovacijskoga potencijala, odabrati vrlo ograničeni broj prioriteta u područjima gdje su njihove kompetitivne prednosti (potencijal istraživanja i inovacija te industrijske proizvodnje i usluga) najizraženije i najuvjerljivije argumentirane. Može se reći da je strategija pametne specijalizacije po svojoj krajnjoj svrsi i inovacijska i gospodarska, te je pritom teritorijalno definirana. Ključne omogućujuće tehnologije (Key Enabling Technologies - KET) važna su komponenta pametne specijalizacije zbog svoje generičke prirode i multiplicirajućega razvojnog potencijala. Općenito se smatra da EU ima vrlo dobre kapacitete za istraživanje i razvoj ovih tehnologija, ali se nije pokazala dovoljno uspješnom u prenošenju rezultata istraživanja u komercijalne proizvode i usluge na globalnom tržištu. Mreža nacionalnih i regionalnih strategija pametne specijalizacije koja bi trebala pokriti sve regije i zemlje članice EU-a, trebala bi u konačnici omogućiti optimalan raspored infrastrukture za razvoj KET-a te ujednačiti tehnološki i ekonomski potencijal svih zemalja članica. Slika preuzeta od thatsreallypossible.com.jpg Pametna specijalizacija ima stratešku funkciju u novoj Kohezijskoj politici EU-a gdje predstavlja ključnu polugu u ostvarivanju ciljeva sveukupne europske strategije Europa 2020 za pametni, održivi i (sve)uključujući rast. Kohezijska politika 2014.-2020. strogo se fokusira na istraživanje i inovacije kao temeljni preduvjet kompetitivnosti EU-a. Zbog toga je pametna specijalizacija postavljena kao ex-ante uvjet za financiranje iz EU fondova, pa svaka zemlja članica (ili definirana regija unutar nje ili šira regija sastavljena od više zemalja članica ili njihovih regija) mora imati uspostavljenu takvu strategiju prije nego što može dobiti bilo kakvu financijsku potporu iz fondova EU-a. Najkraće rečeno, to znači da zemlja ili regija mora vrlo promišljeno, temeljem pomne analize re- Slika preuzeta od mos.org.jpg Projekt BISTEC – pokretač temeljnih aktivnosti CIRTT-a BISTEC - Building innovation support through efficient cooperation network je sveobuhvatan projekt vrijedan 794 tisuće eura koji kroz razdoblje od dvije godine (travanj 2013.-ožujak 2015.) provodi Centar za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije (CIRTT) Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s partnerima. Opći cilj projekta je unaprijediti kapacitete visokoškolskih i istraživačkih institucija za uspostavu funkcije inovativnosti i transfera tehnologije, te pri tome omogućiti suradnju s industrijom, investitorima, javnim institucijama i ostalim dionicima u svrhu uspješne komercijalizacije njihovog istraživačkog potencijala. Što Sveučilište dobiva projektom BISTEC? - unaprijeđenu bazu tehnologija i ekspertiza 15 sastavnica Sveučilišta u Zagrebu; - stručnu pomoć istraživačima u procjeni komercijalnog potencijala inovacija; - priliku za povezivanje s potencijalnim industrijskim partnerima; - priručnik za upravljanje intelektualnim vlasništvom; - okrugle stolove o dobrim praksama u transferu tehnologije i razvoju inovacija; - uvodne radionice za istraživače o intelektualnom vlasništvu i transferu tehnologije; - tematske radionice za istraživače povezane s posebnim temama u transferu tehnologije; - ojačanu mrežu za podršku inovacijama i transferu tehnologije... Više informacija o svim aktivnostima na projektu BISTEC pronađite na cirtt.unizg.hr 02 Ova publikacija izrađena je uz pomoć Europske unije. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Sveučilišta u Zagrebu i ni na koji se način ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije. Sastav klastera konkurentnosti i njihovih upravnih odbora može se naći na http://www.klasterikonkurentnosti.hr. Za opsežniju informaciju o pametnoj specijalizaciji preporučujemo Guide to Research and Innovation Strategies for Smart Specialisation (RIS 3), May 2012 koji možete naći na http://s3platform.jrc.ec.europa.eu/ s3pguide. U svim strateškim dokumentima Europske unije sveučilišta su prepoznata kao bitan strukturni i funkcionalni element pametne specijalizacije. Ona se smatraju ključnim čimbenikom u svome okruženju, pogotovo u regijama gdje je privatni sektor slab ili malen, s niskom razinom aktivnosti istraživanja i razvoja. Mnogo je načina kojima sveučilišta mogu pridonijeti regionalnom inovacijskom sustavu. Od njih se očekuje da stimuliraju poduzetnički duh svojih uposlenika i studenata, ponude usluge istraživanja i razvoja te savjetodavne i druge usluge malim i srednjim poduzećima, te da aktivno sudjeluju u programima koji promoviraju edukaciju i zapošljavanje svojih bivših studenata u inovativnim i tehnološki visoko razvijenim tvrtkama. Sveučilišta također mogu u svojim kampusima smjestiti inkubatore za spin-off tvrtke, znanstveno-tehnološke parkove, te na različite načine podupirati inovativne klastere i mreže. Pametna specijalizacija nudi modele kojima sveučilišta mogu značajno doprinijeti regionalnom razvoju - prije svega razvijanjem novih mehanizama suradnje svih dionika inovacijskoga sustava, za što se predviđaju i novi financijski instrumenti. Također se očekuje da sveučilišta budu neposredno uključena u proces kreiranja nacionalnih i regionalnih inovacijskih strategija za pametnu specijalizaciju, te da budu uključena u instrumente implementacije te strategije. Slika preuzeta od ncrisbiofuels.org.jpg Sveučilište u Zagrebu partner na projektu PRIDE U listopadu 2013. započeo je novi Erasmus LLP projekt Professionals in Doctoral Education: Supporting skills development to better contribute to a European knowledge society – PRIDE, u kojem Sveučilište u Zagrebu i Ured za doktorske studije i programe sudjeluje kao partner. Projekt je nastao kao rezultat suradnje između Sveučilišta u Beču, nositelja i idejnog začetnika projekta, i Sveučilišta u Zagrebu. U kreiranju i pisanju prijave projekta aktivno su sudjelovali dr. sc. Hrvoje Mataković, voditelj Ureda za istraživanje i mr. sc. Slaven Mihaljević, voditelj Ureda za doktorske studije i programe. Uvodni sastanak projekta je održan na Sveučilištu u Beču 30. i 31. listopada. Zbog velikih promjena koje se događaju u području doktorskoga obrazovanja u zadnjih desetak godina, projekt PRIDE pokrenut je s ciljem profesionalizacije administrativnoga osoblja koje sudjeluje u doktorskom obrazovanju na europskim sveučilištima, kako bi se što uspješnije omogućila podrška mentorima, doktorandima i svim vanjskim dionicima u doktorskom obrazovanju. Predviđeno trajanje projekta je 36 mjeseci, a dodijeljena su financijska sredstva u iznosu od 400.000 eura. Osim Sveučilišta u Beču i Sveučilišta u Zagrebu, partneri na projektu su još pet europskih sveučilišta i tri sveučilišne mreže. Projekt je podijeljen u tri faze: kroz prvu fazu će biti prikupljeni primjeri dobre prakse za doktorsku izobrazbu na europskim sveučilištima, u drugoj fazi će biti pripremljen priručnik koji će definirati uloge i odgovornosti djelatnika koji rade u administraciji doktorskih studija, dok će u trećoj fazi biti razvijen sustav dodatne edukacije za ove djelatnike. 03 Veliki uspjeh Noći istraživača 2013. Istraživači Sveučilišta u Zagrebu, u suradnji sa istraživačima Instituta Ruđer Bošković i Instituta za fiziku, predstavili su se 27. rujna 2013. znatiželjnim posjetiteljima u samom središtu Zagreba, pridruživši se tako europskoj istraživačkoj zajednici u 32 zemlje i 360 gradova u Noći istraživača koja se već tradicionalno održava posljednjega petka u rujnu. Noć istraživača projekt je financiran sredstvima Sedmog okvirnog programa za istraživanje i tehnološki razvoj (FP7). Nositelj hrvatskog projekta ove godine bila je Agencija za mobilnost i programe EU, ujedno i glavni koordinator manifestacije Noći istraživača u Zagrebu, Rijeci i Splitu. Uz već spomenute zagrebačke partnere – Sveučilište u Zagrebu, Institut Ruđer Bošković i Institut za fiziku– u projekt su se uključili i partneri iz Rijeke i Splita: Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Splitu i Društvo znanost.org. Cilj ove manifestacije je zabavnim i pristupačnim programom približiti znanost i istraživanje našim građanima te zainteresirati mlade za profesionalnu karijeru u znanosti. Proučavanje plazmene kugle na jednoj od istraživačkih postaja Noć istraživača u Zagrebu održana je na nekoliko lokacija u samome centru grada. Središnji dio programa pod nazivom Znanstveni show odvijao se na pozornici na Cvjetnom trgu i okolnim ulicama. Posjetitelji su se družili s istraživačima na 10 istraživačkih postaja gdje su mogli otkriti što se krije u unutrašnjosti mozga, zasvirati na laserskoj harfi, saznati sve o kostima, dozvoliti da im se digne kosa na glavi proučavajući Van Der Graaffov generator, probati sladoled spravljen pomoću tekućeg dušika, upoznati se sa svojstvima grafena i proučiti uređaje koji stvaraju plazmu. Odaziv na Noć istraživača bio je izuzetno velik. U svim gradovima u Hrvatskoj bilo je oko 30 000 posjetitelja. U Zagrebu je, unatoč povremenoj kiši, manifestaciju posjetilo oko 10 000 ljudi. Ove brojke upućuju na veliki interes javnosti za ovakav program, a entuzijazam i spremnost na suradnju naših istraživača pokazuje da ideja i volje za popularizacijom znanosti kod nas zaista ne nedostaje. U “Maloj snimaonici mozga” moglo se vidjeti mozak izbliza. NAJAVA događanja... Radionice Prosinac 2013, ožujak 2014. Uvodne radionice za istraživače o intelektualnom vlasništvu i transferu tehnologije Centar za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije više informacija na cirtt.unizg.hr Proljeće 2014. 4 napredne tematske radionice za istraživače posvećene posebnim temama u transferu tehnologije Centar za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije više informacija na cirtt.unizg.hr Okrugli stolovi 3 okrugla stola u sklopu projekta BISTEC na temu inovacija, transfera tehnologije i intelektualnog vlasništva Centar za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije više informacija na cirtt.unizg.hr Po kojem principu funkcionira nano-trampolin? Glavni urednik: Srđan Novak Urednici: Sanja Galeković Melita Kovačević Hrvoje Mataković Arijana Mihalić Slaven Mihaljević Vlatka Petrović Iva Radočaj Novak Zahvaljujemo Božici Bartolac i Ini Štander na prilozima. Lektura: Maša Musulin Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o. Središnja agencija za ugovaranje i financiranje www.safu.hr info@safu.hr Više informacija o EU fondovima pronađite na www.strukturnifondovi.hr CENTAR ZA ISTRAŽIVANJE, RAZVOJ I TRANSFER TEHNOLOGIJE cirtt.unizg.hr URED ZA DOKTORSKE STUDIJE I PROGRAME www.unizg.hr/istrazivanje/poslijediplomski Projekt BISTEC provodi: SVEUČILIŠTE U ZAGREBU 10000 Zagreb, HR telefon: +385 1 4564 111 faks: +385 1 4830 602 www.unizg.hr Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta www.mzos.hr znanost@mzos.hr