Technical Assistance for
Civil Society Organisations
This project is funded
by the European Union.
Tehnička pomod organizacijama civilnog društva (TACSO)
u IPA zemljama
EuropeAid/127427/C/SER/Multi/5
BOSNA I HERCEGOVINA
IZVJEŠTAJ O PROCJENI POTREBA
Sarajevo,
4. januar 2010.
TACSO Bosnia and Herzegoina Office •Višegradska 26, 71000 Sarajevo
tel: + 387 33 54 63 51 • e-mail: info.ba@tacso.org
SIPU International AB Sweden • Civil Society Promotion Centre Bosnia and Herzegovina • Human Resource Development Foundation Turkey
Foundation in Support of Local Democracy Poland • Partners Foundation for Local Development Romania
Sadržaj:
UVOD .................................................................................................................................................... 4
1.OKRUŽENJE CIVILNOG DRUŠTVA ...................................................................................................5
Zakonski okvir - analiza relevantnih zakona i financijskih propisa..............................................5
Zakoni o udruženjima i fondacijama ..........................................................................................6
Registrovanje...............................................................................................................................7
Institucije ............................................................................................................................ 8
Status opdeg dobra.............................................................................................................. 8
Volontarizam ...................................................................................................................... 8
Porezni poticaji ................................................................................................................... 9
Porezni odbici od priloga u humanitarne svrhe .................................................................... 9
Porez na dodatnu vrijednost ................................................................................................ 9
1.2 Donatori i mogudnosti finansiranja (domadih i međunarodnih) danas i projekcije za
bududnost .............................................................................................................................. 9
Opštine i kantoni ............................................................................................................... 10
Entiteti.............................................................................................................................. 11
Državne vlasti .................................................................................................................... 11
EU IPA i drugi fondovi ........................................................................................................ 12
Ostali međunarodni donatori ............................................................................................. 13
Potpora zajednici i poslovni doprinosi................................................................................ 14
1.3 Vladini mehanizmi za saradnju civilnog društva i vlade i politicki okvir koji određuje
odnose vlada – civilno drušvo ............................................................................................... 15
Saradnja na državnoj razini ................................................................................................ 15
Entitetska razina saradnje .................................................................................................. 16
Opštinska razina saradnje .................................................................................................. 16
1.4 Institucionalni kapaciteti vlade (lokalne i nacionalne) za uključenje civilnog drustva ........ 16
1.5 Javna percepcija i podrška civilnog društva i njegovi različiti segmenti ............................. 19
2. ORGANIZACIJSKI KAPACITETI ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA (OCD) .............................. 20
2.1 Pregled zajednice civilnog društva u Bosni i Hercegovini .................................................. 20
Struktura civilnog društva .................................................................................................. 20
Područje rada/aktivnosti.................................................................................................... 23
2.2 Ljudski resursi i tehničke sposobnosti .............................................................................. 23
2.3 Strateške prednosti OCD u Bosni i Hercegovini ................................................................ 25
2.4 Analitički kapaciteti ........................................................................................................ 25
2
2.5 Odnosi sa drugim akterima – mreža i partnerstvo............................................................ 26
Mreže organizacija civilnog društva .................................................................................... 26
Odnosi OCD sa državom i vladom ....................................................................................... 27
OCD – poslovni odnosi ....................................................................................................... 27
2.6 Materijalna i finansijska stabilnost i otpornost ................................................................ 27
3. VAŽNA OSTVARENJA,UTICAJI I IZAZOVI CIVILNOG DRUŠTVA ................................................. 29
2.1 Bitna ostvarenja i uticaji u zemlji ..................................................................................... 29
Napredak u pravcu saradnje vlada – civilno društvo ............................................................ 29
Monitoring uspjeha rada vlade........................................................................................... 29
Socijalna politika ............................................................................................................... 30
3.2 Nedostaci u radu OCD .................................................................................................... 30
Pristup programa razvoju ................................................................................................... 30
Odgovornost vlade ............................................................................................................ 30
Dijalog o politici................................................................................................................. 30
4. ZAKLJUČCI ............................................................................................................................ 31
4.1 Sažetak strateške problematike bitne za projekat............................................................ 31
4.2 Zaključci analize potreba ................................................................................................. 32
Okruženje civilnog drustva ................................................................................................. 32
Organizacioni kapaciteti OCD ............................................................................................. 33
4.3 Preporuke za plan rada regionalnog projekta .................................................................. 34
4.4 Preporuke za radne planove pojedinačnih zemalja ......................................................... 35
Okruženje civilnog društva ................................................................................................. 35
Organizacioni kapaciteti OCD ............................................................................................. 36
Prilog 1 Akronimi i kratice koji se koriste u tekstu ............................................................................. 36
Prilog 2 Metodologija istraživanja ..................................................................................................... 37
Prilog 3 Baze podataka OCD u BiH ..................................................................................................... 38
Prilog 4 Klasifikacija OCD prema polju rada ....................................................................................... 39
Prilog 5 Krajnji korisnici projekata OCD ............................................................................................. 40
Prilog 6 Koalicije i mreže NVO ............................................................................................................ 41
Prilog 7 Spisak konsultovanih učesnika i organizacija ....................................................................... 42
Prilog 8 Rezultati istraživanja putem upitnika ................................................................................... 47
Prilog 9 Reference .............................................................................................................................. 49
3
UVOD
Ova studija je jedna od osam izvještaja o procjeni kapaciteta civilnoga društva koja se
provodi kao preliminarna aktivnost u sklopu Projekta tehničke pomoći za organizacije
civilnoga društva (TACSO) u zemljama IPA (EuropeAid/127427/C/SER/Multi/5) koje
finansira EK, a provodi SIPU International, u periodu august 2009 - juli 2011. Cilj
istraţivanja je pruţiti cjelovitu ocjenu civilnog društva u Bosni i Hercegovini i okruţenju
u kojem ono radi, uključujući i njegove prednosti i slabosti, i njegov uticaj do danas kao i
izazove sa kojima se ono suočava u svom daljnjem razvoju. Studija se temelji na
kombinaciji istraţivanja unutar za to odreĎenog pulta i obuhvata svu relevantnu
dokumentaciju, uključujući pravno i financijsko zakonodavstvo koje se odnosi na civilno
društvo, izradu detaljnog plana prethodnog civilnog društva i evolucije, analizu situacije,
političke smjernice, akademsku literaturu za pojedinačne drţave, analize savjetodavnih
sudionika provedene putem tematskih grupa, intervjue i ankete-upitnike s organizacijama
civilnog društva (OCD), vladine aktere, donatorske organizacije i druge institucionalne
učesnike. Studija je sastavni dio otpočinjanja projekta te pruţa prostor za većinu ostalih
projektnih aktivnosti tako sto sluţi kao osnova za razvoj regionalnih i nacionalnih
planova rada koje traba provesti tokom trajanja projekta.
U skladu s projektnim zadatkom i tehničkim prijedlogom SIPU-a, studija civilno društvo
posmatra na sljedeća dva komplementarna načina:
1. Sve organizacijske strukture čiji članovi imaju ciljeve i odgovornosti koje su od općeg
interesa, a koji takoĎer djeluju kao posrednici izmeĎu javnih vlasti i graĎana. Ova
definicija jasno naglašava društveni karakter civilnog društva, istovremeno naglašavajući
njegovu reprezentativnu ulogu. Civilno društvo bi trebalo obuhvatiti različite tipove
organizacija, uključujući nevladine udruge, masovne pokrete, zadruge, stručne udruge,
kulturne i vjerske skupine, sindikate i najšire društvene grupe (CBO), itd.
2. Prostor za stavove, politike i aktivnosti koji podrţava alternative istih stavova, politika
i aktivnosti koje promiču vlada i privatni sektor. Ova definicija stavlja naglasak na
socijalnu inkluziju, socijalni i politički pluralizam i pravo izraţavanja u razvoju
participatorne demokracije.
Rad se sastoji od četiri dijela:
• Prvi odjeljak sadrţi analizu civilnog društva, uključujući pravni okvir koji ureĎuje
organizacije civilnog društva i njihov rad, mogućnosti postojecih donatora i druge izvore
finansiranja civilnog društva, vladine mehanizme za saradnju i podršku civilnog društva i
politički okvir koji utvrĎuje odnos vlada-civilno društvo, te javne percepcije i podrške
civilnom društvu i njegovim aktivnostima.
• Drugi odjeljak daje pregled glavnih karakteristika civilnog društva: vrste organizacija
koje su zastupljene i njihove ključne organizacijske karakteristike, vrste aktivnosti koje
obavljaju, i njihove glavne sektorske interese, njihovu geografsku raspodjelu i način na
koji su strukturirani u okviru strukture cjelokupnog civilnog društvo. OCD su procjenjene
4
prema njihovim tehničkim, organizacijskim i institucionalnim kapacitetima, uključujući i
ljudske resurse i tehničke sposobnosti, strateške prednosti, analitičke sposobnosti, vanjske
odnose sa drugim akterima civilnog društva, uključujući druge OCD, vlade i zajednice, te
materijalnu i financijsku stabilnost i sposobnost oporavka.
• Treći odjeljak saţima glavna postignuća civilnog društva do danas, naglašavajući
ključna dostignuća i širi društveni utjecaj, a takoĎer identificira nedostatke u radu
civilnog društva koje treba ispraviti te potom dalje razvijati.
• Odjeljak četiri saţima najvaţnije institucionalne i organizacijske potrebe civilnog
društva u zemlji i identificira ključna strateška pitanja za provedbu projekta. Kao
zaključak, date su preporuke za regionalne planove rada oba projekta i plan rada za
konkretnu drţavu.
1. OKRUŢENJE CIVILNOG DRUŠTVA
1.1 Zakonski okvir - analiza relevantnih zakona i financijskih propisa
Sloţeno političko-administrativno ustrojstvo Bosne i Hercegovine oblikuje pravno i
financijsko okruţenje u kojem civilno društvo djeluje, znatno komplicirajuci
razumijevanje cjeline, i ponekad stvarajući odreĎeni stupanj birokratskih komplikacija za
OCD koje djeluju u više od jedne oblasti u zemlji ili koje se pokušavaju registrirati u
različitim područjima (kao što je dozvoljeno po zakonu), kako bi mogle djelovati na
širem teritoriju u cijeloj zemlji.
Unitarna drţava u svom značenju, s jedinstvenim principom pravnih i financijskih
propisa utvrĎenih od strane drţavne razine parlamenta kojom upravlja administracija
skromne veličine, BiH je sastavljena od dvije moćne federalne jedinice, ili "entiteta"
(Federacija BiH - FBiH i Republike Srpske - RS), koje izmeĎu sebe drţe lavovski dio
političke vlasti i administrativne kapacitete u zemlji1. Pored toga, oformljeno je malo
multietničko područje, Brčko, kao poseban Distrikt, sa administrativnim i zakonodavnim
aparatom neovisnim od entiteta. Federacija je dalje podijeljena na 10 administrativnih
jedinica ili kantona na koje su prenesene značajne upravne ovlasti i kompetencije. Prema
tome, iako postoji zakonodavno tijelo koje je osnovano na razini drţave kojim se
rukovodi rad civilnog društva, a koje pruţa osnovni pravni okvir, na razini oba entiteta i
Brčko Distrikta postoje posebni propisi. Uglavnom, sveobuhvatno pravno tijelo i
finansijski propisi koji se odnose na civilno društvo na drţavnoj i entitetskoj razini su
usklaĎeni, ali suptilne razlike izmeĎu dva seta propisa unutar entiteta stvaraju različite
radne uvjete za OCD, ovisno o tome gdje su registrirane i gdje djeluju.
1
Aneks IV Daytonskog mirovnog sporazuma (1995) obuhvata ključni ustavni tekst BiH. Prema uvjetima
ovog Sporazuma drţava je usklaĎivala vrlo malo ovlaštenja, pri čemu su ključne oblasti nacionalnog ţivota
kao što su ekonomski razvoj, vladavina prava i socijalne politike bile prenesene na Entitete. Vremenom,
drţava je počela igrati veću ulogu u svim ovim oblastima, ali formalno njena ovlaštenja su i dalje ostala
ograničena na oblast vanjskih poslova, monetarne politike i meĎuetničkih odnosa, a Entiteti i kantoni su bili
odgovorni za mnoge ključne oblasti upravljanja, kao što su socijalna politika, obrazovanje, kultura i okoliš.
5
Pravni okvir je uglavnom podsticajan i u skladu sa općim meĎunarodnim standardima i
praksom. Postoji meĎutim, niz prepreka za punu implementaciju, osobito u pogledu
registracije na drţavnoj razini.
Financijski poticaji koje daje drţava, poreske olakšice za OCD i poticaji za davanje
dobrotvornih priloga neprofitnom sektoru se smatraju nedovoljnim.
Zakoni o udruţenjima i fondacijama
Sadašnji sustav je ustanovljen 2001 godine, kada je usvojen drţavni zakon o udruţenjima
i fondacijama2, nakon cega je uslijedilo usvajanje komplementarnih zakona u oba
Entiteta3. Zakon učinkovito definira civilno društvo kao prilično ograničenu kategoriju
koja se sastoji samo od udruţenja graĎana i fondacija, koje su, meĎutim, slobodne
ostvarivati razne neprofitne aktivnosti širokog dijapazona. Formalno, krovne organizacije
sindikata i organizacija civilnog društva mogu se registrirati, prema tri zakona, kao
udruge i fondacije, ali na drţavnoj razini, ove dvije kategorije često nisu priznate.
Amandman na drţavni zakon donesen je 2008 godine kako bi se razjasnila situacija i
olaksala registracija (ali i pojednostavio proces registracije za sve OCD).
MeĎutim, i dalje se ometa pokusaj sindikata na nacionalnoj razini i krovnih organizacija
da dobiju priznanje od naoko opskurnih i samovoljnih vlasti za registraciju na drzavnom
nivou, tj. Ministarstva pravosuĎa4.
Udruţenja. Zakon definira udruge kao neneprofitne organizacija osnovane od strane
najmanje 3 fizicka lica (graĎana ili onih koji borave u BiH) ili pravnih osoba (u bilo kojoj
kombinaciji) koji zastupaju zajednički ili javni interes.
Fondacije. Zakon definira fondaciju kao neprofitnu organizaciju bez članova,
namijenjenu za upravljanje specifičnom imovinom za opće dobro ili u dobrotvorne svrhe.
Jedna osoba ili pravno lice je dovoljno da se osnuje fondacija, ali se njen upravni odbor
mora sastojati od najmanje tri člana.
2
Drţavni zakon je dobio odreĎene izmjene i dopune i u 2003 i u 2008 godini.
Zakon o udruţenjima i fondacijama Republike Srpske, oktobar 2001; Zakon o udruţenjima i fondacijama
Federacije Bosna i Hercegovina, 2002.
4
Tokom 2008 i 2009 godine desila su se dva u javnosti poznata slučaja nespremnosti Ministarstva
pravosuĎa da registrira sindikate i krovne organizacije OCD na drţavnoj razini. 1. 2008. godine Vijeće
Roma, nacionalno predstavničko tijelo registrirano u FBiH našlo se pod neformalnim političkim pritiskom
da ograniči svoj djelokrug samo na Federaciju, s obzirom da postoji i slično tijelo, Savez Roma RS, koje
zastupa Rome u RS. Sukladno tome, članovi oba ova tijela su formirali krovnu organizaciju na drţavnoj
razini, ili Savez Roma BiH kako kombinirali prednosti i interese obiju entitetskih tijela. MeĎutim, drţavno
Ministarstvo pravosuĎa je dalo niz nejasnih primjedbi zbog registracije novog nacionalnog Vijeća Roma i
napredak po tom pitanju je trenutno blokiran, nakon više od godinu dana (Sterland 2009).
2. Registracija Nacionalne konfederacije radničkih sindikata u BiH (SSSBiH) je blokirana na drţavnoj
razini od 2002 godine. Bez obzira na izmjene i dopune iz 2008 godine, SSSBiH je i dalje neregistrirana u
BiH, ostavljajući je u poziciju u kojoj bilo koji formalni sporazum koji bi ova Konfederacija moglo sklopiti
sa poslodavcima, moţe biti pobijen kao zakonski neobvezujući.
3
6
Ni udruga niti fondacija ne mogu podrţavati niti prikupljati sredstva za političku stranku
ili kandidate, niti sudjelovati u političkim izborima.
Udruţenja i fondacije su slobodni obavljati ekonomske djelatnosti čija je svrha
provoĎenje svojih navedenih ciljeva. Udruge i fondacije mogu poduzimati gospodarske
djelatnosti koje nisu direktno vezane za postizanje njihovih ciljeva samo osnivanjem
zasebnih poslovnih pravnih lica; u tom slučaju ukupna dobit te nevezane aktivnosti ne
smije prelaziti jednu trećinu ukupnog godišnjeg budzeta organizacije, odnosno 10.000
KM (oko 5.000 eura), ovisno o tome koji je iznos viši. Osim toga, profit od nevezanih
ekonomskih aktivnosti moţe se koristiti samo za unapreĎenja navedene svrhe
organizacije.
Registrovanje
Svaka organizacija civilnog društva u BiH moţe izabrati da se registrira na drţavnoj
razini, čime dobiva ovlaštenje da djeluje bilo gdje u zemlji, bez obzira gdje se nalazi5
sjedište organizacije. Isto tako, OCD se moţe registrirati isključivo unutar svog entiteta.
Formalno, registracija na nivou jednog entiteta moţe ometati aktivnosti u drugom
entitetu, osobito ako je OCD angaţovana na zapošljavanju osoba u drugom entitetu (zbog
problema sa različitim poreznim vlastima). OCD se takoĎer moţete registrirati i na
drţavnoj i entitetskim razinama6.
Registracija sobom nosi pravo da primi javno financiranje od uprave pri kojoj je OCD
registrovana. Drţavni proračuni za finansiranje OCD su mnogo niţeg nivoa od
Entitetskih, te iz tog razloga, ali i zato što Entiteti sluţbeno ne priznaju proces registracije
na drţavnoj razini, OCD se općenito registruju samo u svom Entitetu7.
Registracija se provodi na različite načine u dva entiteta, ali u oba slučaja se radi o
relativno jednostavnom i brzom procesu. U FBiH, registracija udruţenja se odvija ili u
kantonalnim ili u entitetskom ministarstvu pravosuĎa, dok se fondacija moţe registrovati
samo u Ministarstvu. U oba slučaja registracija ne traje duţe od 30 dana. U RS i
udruţenja i fondacije se registriraju na jednom od četiri okruţna suda, ovisno o tome gdje
se nalazi organizacija. OvĎe se registracija završava u roku od 15 dana.
Na drţavnom nivou, meĎutim, registracija je i dalje frustrirajuće komplicirana,
iscrpljujući proces, kojem nedostaju transparentnost i zadovoljština za povremeno
odbijena rješenja. Sluţbeno, registracija traje 30 dana, ali duţnosnici Ministarstva
pravosuĎa priznaju da je češća procedura u trajanju od 50-60 dana. MeĎutim, drugim
procjenama je utvrĎeno da u stvarnosti ovaj proces mnogo vjerojatnije traje od 6 mjeseci
5
Teretski je moguće dobiti ovaj status bez registriranja na drţavnoj razini, ali ponekad uprave Entiteta u
kojima OCD nije registrirana pravi probleme u ovakvim situacijama.
6
OCD se takoĎer mogu registrovati u oba Entiteta, ako imaju poslovne prostorije u oba Entiteta koje mogu
posluţiti kao registrovana sjedišta organizacije.
7
2007 godine je utvrĎeno da je bilo svega oko 200 udruzenja registriranih na drţavnoj razini, od ukupno
procijenjenih više od 7000 (USAID 2008)
7
do 1 godine (USAID 2008). OCD nailazi na slična kašnjenja ukoliko je neophodno
napraviti manje izmjene u njihovom statutu (kao što su, prijava promjene adrese, odnosno
članstva u upravnim tijelima), sto se prije čini rezultatom slabih kadrovskih kapaciteta i
neefikasnosti nego nedostacima u samoj administrativnoj proceduri (USAID 2009).
Institucije
Prema zakonima o udruzenjima i fondacijama, organizacije javno-privatnog partnerstva
ne mogu se registrirati kao OCD. MeĎutim, Zakon o ustanovama (od 1995) omogućuje
rad takvih organizacija, koje mogu zapravo raditi kao OCD. Mali broj "nevladinih
organizacija" je registriran na ovaj način, ali vaţan primjer jednog instituta koji je aktivni
član BiH civilnog društva je ustanova za ljudska prava pod nazivom "Independent" iz
Zenice.
Status općeg dobra
Drţavni Zakon o udruţenjima i fondacijama BiH pruţa priliku registriranim OCD da
dobiju status organizacija za opće dobro, ako su njihove djelatnosti u javnom interesu i ne
sluţe samo u svrhu članstva. Javna korist odnosi se na aktivnosti širokog spektra
društvenih aktivnosti, uključujući, zdravstvo, obrazovanje, znanost, socijalnu zaštitu,
graĎansko društvo, ljudska prava i prava manjina, pomoć siromašnim i socijalno
ugroţenim, pomoć invalidima, Ďeci i starijim osobama, zaštitu okoliša, toleranciju,
kulturu, amaterski sport, vjerske slobode, pomoć ţrtvama prirodnih katastrofa i druge
slične ciljeve. Status opceg dobra na OCD prenosi ministarstvo koje je najnadleznije za
područje rada te organizacije, ali postupak se ne provodi u skladu s jasnim kriterijima i
transparentnim procedurama. U teoriji, status općeg dobra kvalificira organizacije za
odreĎene porezne olakšice i financijske poticaje od drţave, ali te koncesije nisu
definirane u zakonu i u praksi nije jasno kako ovaj status obezbjeĎuje materijalnu korist
odreĎenoj organizaciji.
Volontarizam
U zemlji kao cjelini, ne postoji zakonski okvir odreĎivanje pojedinih prava i
odgovornosti volontera i organizacija koje angazuju volontere. 2007 godine, inicijativa za
izradu i usvajanje Zakona o volonterstvu na drţavnoj razini, kao rezultat dvogodisnjih
pregovora izmeĎu civilnog društva i vlasti kroz radnu grupa pod predsjedanjem
MeĎunarodnog centra za neprofitno pravo (Budimpešta), na kraju se izjalovila. MeĎutim,
u julu 2008 godine, Skupština Republike Srpske je usvojila Zakon o volonterstvu, nakon
znacajnog lobiranja od strane koalicije OCD predvoĎene Volonterskim centrom za mlade
RS-a, koji postavlja niz osnovnih parametara za reguliranje volonterskog rada koji će dati
pravo volonterima na socijalna prava8 koja se odnose na zaposlenost. Napravljen je nacrt
sličnog zakona za FBiH, ali nisu poduzete nikakve aktivnosti u vezi njegovog usvajanja.
8
Član 4 Zakona RS o dobrovoljnom radu nalaze da organizator volontiranja, izmeĎu ostalog, moţe biti bilo
koja zakonski registrirana organizacija u skladu sa Zakonom o udruţenjima i fondacijama, koja djeluje u
RS. Prema ovom zakonu, dugoročno volontiranje podrazumijeva volonterske aktivnosti u trajanju od
najmanje 20 sati sedmično u neprekidnom trajanju od najmanje tri mjeseca.
8
Porezni poticaji
Organizacije civilnog društva su osloboĎene plaćanja poreza na donacije, dotacije,
članarine i sve prihode od ekonomskih aktivnosti izravno vezanih za ostvarivanje ciljeva
organizacije. Za sve ostale gospodarske aktivnosti, organizacije civilnog društva se
tretiraju isto kao i bilo koja profitno-orijentisana kompanija, a prihodi iz svih aktivnosti
koje nisu vezane za ciljeve organizacije, podlijeţu porezu na dobit po standardnoj stopi.
Porezni odbici od priloga u humanitarne svrhe
Olakšice koje su na raspolaganju za davanja u dobrotvorne svrhe razlikuju se u dva
postojeća entiteta, pri čemu se Zakonom o prihodu u RS nudi pojedincu i poduzećima
znatno veci podsticaj za podrţavanje dobrotvornih i neprofitnih organizacija, uključujući
i OCD. U FBiH se u slučaju dobrotvornih donacija bilo od pojedinaca ili poduzeća, od
poreza moţe maksimalno odbit svega 0,5% od pojedinačnih prihoda i dobiti preduzeća. U
slučaju RS, limit se povećava na 2% od zarade i profita. OCD se ţale da su ove olakšice
preniske za poticanje kulture davanja u BiH, te da su, kada su pojedinačna davanja u
pitanju, ona u obliku sheme dostupna samo osobama koje podnose godišnju poresku
prijavu (u stvari samo-zaposleni), i previše je ograničena u opsegu da bi se generirao
značajan prihod za OCD.
Porez na dodanu vrijednost
OCD su osloboĎene placanja PDV-a (po standardnoj stopi od 17%) na robu i usluge
direktno vezane za ostvarivanje svojih zakonom propisanih ciljeva koje oni nude svojim
članovima kao sredstvo plaćanja članstva, sve dok izuzeće ne izaziva nelojalnu prednost
na širem trţištu. U stvari, ovo omogućava OCD da pruţe svoje osnovne usluge bez PDVa.
Inače, OCD plaća PDV na robu i usluge koje sami dobivaju. Prag za registrovanje za
PDV je godišnji promet od 50.000 KM (cca 25.000 EUR). Posto većina OCD ima
prihode manje od tog iznosa, oni nisu u sustavu PDV-a te stoga nisu u mogućnosti traţiti
povrat PDV-a.
1.2
Donatori i mogućnosti financiranja (domaćih i meĎunarodnih) danas i
projekcije za budućnost
Teoretski, postoje znatne svote novca na raspolaganju za finansiranje aktivnosti
organizacija civilnog društva u Bosni i Hercegovini iz javnih resursa, uključujući i
finansijska sredstva od općina, kantona, Entiteta i drţave. U 2008 godini, ukupna drţavna
potpora za organizacije civilnog društva iznosila je 118 miliona KM (oko 59 miliona
Eura) (IBHI 2009). MeĎutim, veliki dio OCD zajednice i široki spektar aktivnosti
civilnog društva su zapravo isključeni iz značajne potpore javnih sredstava u BiH, zbog
izuzetno selektivnih prioriteta financiranja različitih nivoa vlasti, koji daju prednost
sportskim aktivnostima i uslugama za invalide-veterane rata u Bosni nad svim drugim
9
interesima, kao i zbog neuspjeha drţave općenito da prepozna vaţnost civilnog društva za
opće dobro. Ovo znači da vlade imaju tendenciju da isplate vrlo male količine sredstva
velikoj većini organizacija civilnog društva, više kao način kojim one regulišu raspodjelu
javnih sredstava i smanjuju pritisak koji organizacije civilnog društva prave na vlade radi
financiranja od vlade (Ţeravčić 2008).
Dok se zvanična pomoć za razvoj (ODA) iz inozemstva i dalje povećava, podrška u
grantovima se općenito smanjuje, kako dosta bilateralnih donatora postepeno smanjuje
svoje sudjelovanje u zemlji kako bi EC imala veću ulogu9. Osim toga, svi donatori
smanjuju svoje budţete za civilno društvo, značajno smanjujuci finansiranje za niz
aktivnosti OCD-a koje počivaju na pravima i odnose se na samoupravu, koje rijetko
privlače podršku iz budţeta vlade (kao što su, promicanje manjinskih i ljudskih prava,
nadzor vlade i aktivnosti kontrolnog organa, te zagovaranje i dijalog o politici).
Prema Ministarstvu financija, koje je odgovorno za koordiniranje meĎunarodne pomoći,
dodjele inozemne pomoći organizacijama civilnog društva u 2008 i 2009 godini, pod
Sektorom za dobro upravljanje i izgradnju institucija, iznosile su oko 5 miliona Eura, dok
je potrošnja za potporu ljudskih prava (što bi takoĎer uključivalo podršku za javne
institucije kao što su ombudsmeni) opala sa oko 2,5 miliona Eura u 2008 na 0,5 miliona u
2009 godini. MeĎutim, Ministarstvo ističe da donatori sve više uključuju problematiku
civilnog društva i ljudskih prava u ostale projekte. Osim toga, organizacije civilnog
društva često se koriste meĎunarodno financiranim projektima za zdravstvo, obrazovanje,
mlade i ravnopravnost (Min. financija i trezora 2009).
Općine i kantoni
Općine predstavljaju pojedinačni najveći izvor financiranja civilnog društva u BiH. U
2007 godini, 142 lokalne uprave10 u zemlji su isplatile ukupno oko 65 miliona KM (oko
32,5 miliona Eura). Općenito, ova sredstva su obezbjeĎena za podršku pruţanju usluga u
zajednici i aktivnostima koje provode OCD-a i aktivnostima koje se provode za članove
OCD-a. U 2007g., 41% općinskih potpora otišlo je sportskim klubovima, 15% udrugama
veterana11, nešto više od 9% OCD koje pruţaju usluge socijalne zaštite i 9% za umjetnost
i kulturne aktivnosti. Najmanje sredstva je dodijeljeno organizacija za ljudska prava
(0,02%) i onima koje rade na promicanju zaštite okoliša (0,28%).
Općine su usvojile tri načina potpore civilnom društvu, a sva tri su neadekvatna u smislu
transparentnosti, pruţanja jednake i fer konkurencije i obezbjeĎivanja da sredstva budu
primjerena i dovoljna za provoĎenje realnog radnog programa. Najčešći model, koji
obuhvata 89% svih općinskih potpora OCD-u, podrazumijeva uključivanje favorizovanih
lokalnih organizacija civilnog društva u godišnji proračun, na osnovu njihovog sticanja
9
Kanada/CIDA, Nizozemska, Španjolska/AECID i UK/DFID su u procesu napuštanja Bosne, dok su drugi,
kao što su Švedska/SIDA najavile da imaju namjeru napustiti BiH u doglednoj budućnosti.
10
Sljedeći odjeljci o financiranju drţave oslanjaju se uvelike na podatke koje je obezbijedio Ţeravčić 2009.
11
Udruţenja veterana pruţaju usluge i socijalnu pomoc bivšim vojnicima, konflikta u BiH koji su
ranjavanjem stekli invaliditet. Ova udruţenja su organizirana prema etno-nacionalnom identitetu i bez
iznimke imaju isključivo nacionalističke radne planove.
10
statusa općeg dobra od općina. MeĎutim, u nedostatku bilo kakvih jasnih kriterija o tome
što čini javni interes, sticanje statusa javnog dobra u svim slučajevima je proizvoljan
proces koji ovisi o favoritizmu ili pribjegavanju tradiciji koju su utvrdile prethodne
uprave.
6% općinskih sredstava se dodjeljuju OCD koje podnose zahtjev za potporom za godišnji
program rada. U ovom slučaju potpora je obično u rasponu od 5.000 - 15.000 Eura.
Velika većina općina nema utvrĎenih kriterija za dodjelu sredstava za godišnje programe.
Posljednjih 5% sredstava zajednice se dodjeljuju na temelju poziva na podnosenje
ponuda. MeĎutim, treba istaci da je proces uvijek manjkav, pošto je svega 5 ili 6 općina u
cijelosti pripremilo kriterije i procedure koje se mogu smatrati zadovoljavajućim i da
ispunjavaju standarde EU za dodjelu grantova za projekte nevladinih organizacija.
Uobičajena je praksa da se dodijeli neka vrsta potpore, na ravnopravnoj osnovi, svim
OCD koje podnesu ponude, bez obzira na broj aplikacija ili ogranicenja općinskih
budzeta, ili kvalitet ili veličinu ponude. To znači da su financijska sredstva opcina za
projekte često nedovoljna za potporu provedbe12 projekta.
Sredstva iz kantona u FBiH se obezbjeĎuje uglavnom na isti slučajan i opskuran način
kao i u općinama. Ona su dostupna samo OCD registriranim u kantonu. U 2007. g.,
ukupna potpora OCD iz 10 kantona iznosila je skoro 21 milion KM (oko 10,5 miliona
Eura), od kojih je 42% dodijeljeno sportskim klubovima i 18% udruzenjima veterana
rata.
Entiteti
U 2007 godini, Entiteti i Distrikt Brčko su obezbijedili ukupno nešto više od 22,5 miliona
KM (oko 11,25 milion Eura). Ne postoji standardizirana metodologija primijenjena u
rasporeĎivanju sredstava na razini Entiteta. U RS13 svako ministarstvo ima diskreciono
pravo da odabere OCD koju zeli podrzati i kolicinu sredstava koju joj zeli obezbijediti.
Ne postoje dostupni podaci koji ukazuju na to koje vrste OCD dobivaju potporu van
uobičajenih preferencija za sportska udruzenja (25%) i udruzenja veterana (11%). Svaka
druga podrška je klasificirana kao "ostalo".
Drţavne vlasti
Centralno dodijeljena sredstva su najmanji izvor financiranja OCD-a, koja su 2007
godine iznosila tek nešto više od 2% od ukupne drţavne potpore civilnom društvu. Treba
naglasiti, sportske aktivnosti su glavni korisnik drţavne pomoći (35,5%). MeĎutim, za
razliku od drugih razina javne uprave, centralna ministarstva, uglavnom Ministarstvo
civilnih poslova (pokriva većinu područja socijalne politike, sporta i kulture), te
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, ima tendenciju da obezbjede potporu OCD-u
putem dobro organiziranih grantova za projekte, sa jasnim procedurama apliciranja koje
12
Uobicajena je praksa u slucaju općina da one dodjeljuju samo oko 1.000 Eura u svrhe finansiranje
projekata. 21 opstina ima maksimalni iznos dozvoljen po projektu u iznosu od 5.000 EUR (Ţeravčić).
13
Nema dostupnih informacija o tome kako FBiH podrţava OCD.
11
su orijentirane ka ciljevima. Ova dva ministarstva redovito objavljuju pozive za tendere
na koje OCD mogu aplicirati, koji pokrivaju niz oblasti, uključujući sport, kulturu,
podršku raseljenim osobama, manjinska prava (posebice Roma), te pitanja
ravnopravnosti spolova.
Tokom 2009 godine, Ministarstvo civilnih poslova je distribuiralo ukupno 1.372.200 KM
(oko 690.000 Eura) OCD-u i pojedincima, te je ukupno 258 organizacija civilnog društva
dobilo podršku od strane centralne vlade iz svih nadleţnih ministarstava i odjela
(Ministarstvo civilnih poslova)
EU IPA i drugi fondovi
BiH je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruţivanju (SSP) s EU u junu 2008,
obavezujuci zemlju na put institucionalne i gospodarske reforme na putu ka konačnoj
europskoj integraciji. EC smatra da su organizacije civilnog društva (OCD) ključni
partneri, značajni kao multiplikatori u širenju informacija o politikama Europske unije,
ali i u smislu zagovaranja reformi koje čine suštinu sporazuma SSP. Za Delegaciju EC u
BiH, jako civilno društvo predstavlja prioritet za izgradnju demokracije sa osnovnog
nivoa, za iskorjenjivanje diskriminacije, smirivanje etničkih napetosti i poboljšanje
ljudskih i graĎanskih prava. U postojećem višegodišnjem indikativnom planskom
dokumentu (VIPD) EC u BiH, veliki značaj se daje obezbjeĎivanju finansijske pomoći i
pomoći za izgradnju kapaciteta civilnog društva kako bi se pomoglo u uspostavi stvarnog
partnerstva izmeĎu vlasti i civilnog društva u demokratskoj stabilizaciji i ekonomskom i
društvenom razvoju zemlje.
Podrška EU civilnom društvu u BiH prvenstveno se provodi kroz program IPA u zemlji i
EIDHR. Trenutne mogućnosti finansiranja od strane EU obuhvataju sljedeće:
1. IPA 2007 BiH - "Izgradnja kapaciteta civilnog društva da sudjeluje u dijalogu
sa vlastima" dvogodišnji projekat tehničke pomoći, koji je pokrenut 15. decembra
2009, za jačanje mreţe NVO, izgradnju kapaciteta nevladinih organizacija za
zagovaranje, aktivnosti politika i nadzornih organa, te uspostavu institucionalnih
mehanizama za dijalog vlade i civilnog društva (nacionalni ured za suradnju s
organizacijama civilnog društva). 1.500.000 EUR.
2. IPA 2007 BiH - "Jačanje lokalne demokracije (LOD)" dvogodišnji projekat
pokrenut 18. decembra 2009 godine, implementiran od strane UNDP radi podrške
stalnom partnerstvu izmeĎu OCD-a i lokalnih vlasti, stvaranja jedinstvenog i
transparentnog mehanizma za isplatu općinskih sredstava aktivnostima OCD koje
počivaju na projektima, i poticanja OCD da usmjere aktivnosti i usvoje dugoročne
perspektive planiranja kojima se bolje odgovara na lokalne potrebe. 1.500.000 EUR.
3. IPA 2008 BiH - "Potpora nevladinim organizacijama koje djeluju u području
borbe protiv korupcije." Trenutačno na natječaju, projektni grantovi u iznosima
izmeĎu 100.000 - 150.000 EUR do 475.000 EUR maksimalno, u skladu s općim IPA
programom za 2008 godinu, pogledati stavku 4 dolje u tekstu.
4. IPA 2008 BiH – Dio 1 - 3.000.000 EUR predviĎene ukupne potpore za tehničku
pomoć civilnom društvu.
12
5. IPA 2008 BiH - Okoliš i prirodni resursi. Poticanje partnerstva izmeĎu vladinog i
nevladinog sektora s ciljem učinkovite provedbe standarda EU u oblasti zaštite
okoliša. Grantovi OCD-u u iznosu izmeĎu 50.000 - 100.000 do iznosa od maksimalno
1 miliona EUR, za aktivnosti "kontrolnih organa" i monitoringa provedbe strategija i
zakona, sudjelovanje javnosti u procesu donošenja odluka, te umreţavanje nevladinih
udruga i formiranje regionalnih inicijativa. Financiranje potiče iz alokacija IPA za
zastitu okoliša, a ne za civilno društvo.
6. IPA 2009 BiH - 3.000.000 EUR planirano za projekte jačanja dijaloga civilnoga
društva.
7. EIDHR - Tekući poziv za dostavu ponuda s ciljem "jačanja uloge civilnog
društva u promicanju ljudskih prava i demokratskih reformi, u podršci
sprečavanju sukoba i učvršćivanju političke participacije i zastupanja”, za
grantove u iznosu izmeĎu 50.000 i 150.000 do maksimalno 1.200.000 Eura.
8. Prekogranična suradnja (IPA 2) Mali grantovi za organizacije civilnog društva i
općine za niz društveno-ekonomskih partnerskih projekata dviju zemalja, sa svim
zemljama EU i potencijalnim zemljama članicama EU. Tenderi u 2009: Hrvatska (za
dvije drzave ukupno 3.600.000 EUR), Crna Gora (ukupno 1.980.000 EUR), Srbija
(3.240.000 EUR).
9. Ostali programi koje financira EU. OCD mogu aplicirati za programe zajednice
EU: Mladi u akciji i 7. okvirni istraţivački program.
Ostali meĎunarodni donatori
USAID je smanjio svoju potporu civilnom društvu, ali je još uvijek najvaţniji bilateralni
donator.
1. Partnerski program graĎanskog zagovaranja (CAPP) II, August 2008 - August
2013 kojim upravlja nacionalna nevladina organizacija, CCI, program nudi direktne
dotacije lokalnim nevladinim organizacijama za provedbu kampanje zagovaranja,
aktivnosti kontrolnog organa na ključnim političkim i društveno-ekonomskim
opredjeljenjima od suštinske vaţnosti za integraciju u EU, obuku i tehničku pomoć
lokalnim partnerima organizacija civilnog društva kao i vršenje monitoringa vlade.
(5.700.000 EUR).
2. Odrţivi razvoj neprofitnog sektora u BiH (CCSP). Počevši od 2004, Centar za
promociju civilnog društva (CCSP) je podrţan u stvaranju povoljnog sustava za razvoj
civilnog društva - stvaranju institucionalnog i pravnog okvira, i promociji strategije
civilnog društva. Treba biti okončan krajem augusta 2011. (320.000 EUR)
Ambasada SAD ima fond za male grantove za organizacije civilnog društva i aktivnosti
na graĎanskom obrazovanju.
Nizozemska ambasada postupno smanjuje svoja ulaganja u BiH, kako bi do 2011/12
totalno ugasila potporu civilnom društvu. Trenutno ona obezbjeĎuje sljedeće:
1.
Fond za civilno društvo, za potporu malih inicijativa, kojima upravlja lokalna
NVO CCI. Podgrantovi su planirani za oblast vezanu za zastitu okoliša, zdravlje,
13
2.
3.
mlade i obrazovanje. CCI je takoĎer dobila potporu za lobiranje s ciljem uvoĎenja
poreznih olakšica za nevladine organizacije u relevantnim pravnim aktima.
Matra pruţa podršku direktno iz Nizozemske. Sredstva za "posredovanje" za
nevladine organizacije nizozemsko-bosanskog partnerstva namijenjena jačanju
pretpristupnih aktivnosti i dobre lokalne samouprave
Matra - KAP - mali grantovi za razvojnu suradnju. Lokalni fond koji je sada vrlo
ograničen.
Švicarska agencija za razvoj i suradnju (SDC)
1. Doprinos ustavnim reformama u Bosni i Hercegovini. Dvogodišnji projekat koji
treba finalizirati u julu 2010 godine. Rad s organizacijama civilnog društva i graĎanima
direktno na jačanju njihove uloge u dijalogu o politici i jačanja dijaloga i općenito u
procesu donošenja odluka na lokalnoj razini. (850.000 EUR).
Švedska / SIDA nastavlja podršku Bosanskim OCD preko svojih nacionalnih partnera
implementatora nevladinih organizacija, Kvinna till Kvinna (institucionalno i dugoročno
finansiranje programa jedanaest ţenskih nevladinih organizacija), Olof Palme (koja radi
sa nizom organizacija civilnog društva koje su orijentirane na oblast ljudskih prava,
sindikatima i političkim strankama takoĎer), Forum Syd (za mlade) i Švedski Helsinški
komitet.
Fond Otvoreno društvo Bosne i Hercegovine
1. East-East: Program prekograničnog partnerstva/Partnership Beyond Borders
Program (EE: PBBP) je regionalni program koji podrţava meĎunarodnu saradnju
unutar civilnog društva i izmeĎu organizacija civilnog društva s ciljem razmjene
iskustva, stručnosti, znanja o tome kako unaprijediti načela otvorenog društva.
Svjetska banka. OCD mogu aplicirati kod Svjetske banke, Program malih grantova putem
rezidentnih lokalnih ureda radi dobivanja podrške za aktivnosti koje se odnose na
graĎanski angaţman kojim graĎani dobivaju ovlaštenja i mogućnosti za poduzimanje
inicijativa kojima će uticati na ishod dešavanja.
Potpora zajednice i doprinosi iz poslovnog domena
Dobrovoljni prilozi kako od zajednice tako i od poslovnog sektora predstavljaju relativno
beznačajne izvore financiranja organizacija civilnoga društva. Oko 17% organizacija
civilnog drustva izvještava o primanju neke vrste potpore od lokalne zajednice, uglavnom
one koje rade na zaštiti ţena i ruralnom razvoju te kulturalne i hobi udruge. Ne postoje
podaci koji bi ukazivali na veličinu doprinosa zajednice, ali gotovo sigurno je da su ove
sume beznačajne.
Tek nesto vise od 12% udruga dobiva potporu od poslovnog sektora. To je uglavnom
podrška lokalnih poduzeća za sportske aktivnosti, problematiku mladih i Ďece.
Korporativna filantropija od velikih komercijalnih poduzeća je još uvijek iznimka.
Izgleda da su Raffeisen banka i Telekom Srpske jedine velike tvrtke koje pruzaju potporu
14
organizacijama civilnog društva kroz ograničene pozive za dostavu ponuda.
1.3
Vladini mehanizmi za saradnju civilnog društva i vlade i politički okvir koji
odreĎuje odnose vlada - civilno društvo
Saradnja na drţavnoj razini
BiH nema formalne institucije niti pravni okvir za posredovanje u odnosima izmeĎu
vlade i civilnog društva, kako u smislu pruţanja podrške graĎanskim inicijativama tako i
u obezbjeĎivanju sredstava za učinkovit dijalog. U aprilu 2007 godine, Vijeće ministara
Bosne i Hercegovine potpisalo je 'Sporazum o suradnji izmeĎu Vijeća ministara BiH i
nevladinog sektora u Bosni i Hercegovini ". Do ovoga se stiglo putem rijetko
usklaĎenog pritiska koji je izvršila zajednica organizacija civilnog društva posredstvom
koalicije OCD koja je prisutna u cijeloj zemlji, pod nazivom "Raditi i uspjeti zajedno", a
koju je iskoordinirala nevladina organizacija sa sjedištem u Sarajevu, Centar za
promociju civilnog društva (CPCD). Ovaj Sporazum pruţa potencijalni okvir za dijalog
civilnog društva i vlade i njim se predlaţe osnivanje stalnog Ureda za saradnju s
nevladinim sektorom kao sredstvom za institucionaliziranje tih odnosa, uz dodatak
Vijeća civilnog drustva, u sastavu kojeg bi se nasli predstavnici vlade i civilnog društva
koji bi djelovali kao Upravni odbor. Odbor civilnog društva, sastavljen od 31
predstavnika nevladinih udruţenja iz odgovarajućih podsektora se takoĎer propisuje ovim
Sporazumom kao savjetodavno tijelo udruge i sredstvo za koordinaciju sa širim civilnim
društvom.
Pored gore navedenog, Sporazumom se izraţava namjera da se radi sa vlastima na
drugim razinama - od Entiteta, kantona i općina – kako bi se uspostavili drugi oblici
saradnje izmeĎu drţave i civilnog društva po pitanju njegovih smjernica. Sporazumom se
takoĎer navodi program rada, uključujući i pripremu i donošenje "Strategije za
stvaranje poticajnog okruţenja za razvoj civilnog društva i Operativni plan za
provedbu Strategije", kao i usvajanje Standarda za odrţavanje kvalitetne saradnje
vlade i civilnog društva i, takoĎer, Kodeksa ponašanja i dobre prakse.
Postignut je mali napredak u pravcu provedbe Sporazuma, s izuzetkom formiranja
Odbora civilnog drustva 31 predstavnika OCD od strane zajednice OCD. MeĎutim,
Odbor se zadnji put sastao 25. septembra 2009 godine, a u praksi on se još uvijek nalazi u
početnoj fazi, tokom koje on i dalje oblikuje svoju strukturu i funkciju, uključujući
istraţivanje svoje uloge za lobiranje za provedbu Sporazuma 2007. Umjesto Ureda za
saradnju sa nevladinim organizacijama u okviru Vijeća ministara, odakle bi bilo moguce
igrati ulogu koordinatora meĎu ministarstvima, Vlada je osnovala "Odjel" za saradnju s
organizacijama civilnog društva pri Ministarstvu pravosuĎa (MP) koji se sastoji od
jednog uposlenika. Sa administrativnim i pravnim dnevnim redom koji obuhvata ukupno
11 opseţnih zadataka na području strategije, kreiranja politike, monitoringa, pripreme
prijedloga, konsultacija civilnog društva, te priprema i provedbi zakona, drţavni
sluţbenik zaduzen za odnose s organizacijama civilnog društva očito nije u stanju pruţiti
adekvatnu podršku i koordinaciju civilnom društvu.
15
U martu 2009 godine, Odbor civilnog društva, CPCD, Vijeće NVO, i drugi učesnici u
NVO, sa predstavnikom Ministarstva pravde za civilno društvo i drugi predstavnici vlade
i donatora, koje je podrţao USAID, odrţali su konferenciju "Jačanje kulture dijaloga i
partnerstva izmeĎu vlade i civilnog društva". Vlada je na konferenciji potvrdila svoju
opredijeljenost ka uključivanju civilnog društva u dalji proces donošenja odluka i
provedbu Sporazuma iz 2007.
Entitetska razina suradnje
Niti jedna Entitetska vlada nije sklopila ugovor sa civilnim društvom koji regulira i
osigurava saradnju izmeĎu dva sektora. Niti u jednom Entitetu ne postoje institucionalni
mehanizmi za koordiniranje ove saradnje u praksi.
Općinska razina saradnje
Usporedo s procesom koji je doveo do potpisivanja Sporazuma na drţavnom nivou,
CPCD takoĎer vodi i kampanju diljem zemlje za uspostavljanje saradnje izmeĎu općina i
organizacija civilnog društva. Uglavnom kao rezultat ove kampanje, 67 općina je do sada
potpisalo protokol o uspostavi saradnje sa lokalnim civilnim društvom. Istraţivanje
provedeno od strane bh. konsultantske kuće iz 2008. godine (Ţeravčić 2008), sugerira da
strane ucesnice ove sporazume vide kao sporazume koji se odnose prvenstveno na sustav
za regulisanje raspodjele javnih sredstava organizacijama civilnog drustva.
MeĎutim, 31 općina (od ukupno 142) je takoĎer uspostavila zajednička tijela koja se
sastoje od vladinih i nevladinih predstavnika čiji je cilj identificirati prioritete za lokalne
OCD koje treba podrţati sredstvima lokalne samouprave.
1.4
Institucionalni kapaciteti Vlade (lokalne i nacionalne) za uključenje civilnog
društva
Okvirni dokument kojim se utvrĎuju minimalni standardi za osiguranje sudjelovanja
graĎana u izradi zakona na drţavnoj razini, Pravila o konsultacijama za pripremu
nacrta zakona, usvojen je od strane vlade u 2006. No, uglavnom, njegove odredbe se
primjenjuju samo u rijetkim prilikama, u većini slučajeva kao rezultat potrebe da se
ispune uvjeti financiranja za meĎunarodno podrţanu inicijativu.
Pravilima se utvrĎuju tri praktične mjere koje će provoditi sva ministarstva i drţavne
institucije:
• Odrediti drţavnog sluţbenika s odgovornošću za konsultacije s javnošću i za
koordiniranje tih konsultacija;
• Skupiti i aţurirati popis zainteresiranih strana s kojima će Ministarstvo redovito
komunicirati o predloţenim zakonima;
16
• Provesti osnovne korake kako bi se informirala javnost o zakonskim prijedlozima. Ovo
treba obuhvatiti objavljivanje nacrta zakona na web stranici Ministarstva i pozivanje
javnosti da dostavi svoje komentare i prijedloge, te spisak zainteresiranih strana.
Nedavnom procjenom primjene Pravilnika od strane nevladinog ”trusta mozgova” (thinktank), ACIPS –a (Asocijacija Alumni Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije)
utvrĎeno je da se te mjere provode samo u jednoj od 9 drţavnih ministarstava,
Ministarstvu pravde14. U zaključku, ACIPS je izjavio da Pravila o konsultacijama nisu
ništa drugo do "mrtvo slovo na papiru."
Na svim nivoima vladinog sektora generalno u BiH ne postoji jasno razumijevanje
vaţnosti participativne demokracije i uloge civilnog društva u njenoj podršci. Statičan
stav koji je naslijeĎen iz vremena socijalističke jednopartijske bivše Jugoslavije dokazuje
da još uvijek postoji prevladavajuće uvjerenje da je prava uloga drţave da vlada u
interesu političkih elita, a ne i da sluţi graĎanima. Prema tome, socijalna politika se ne
smatra prostorom za javnu raspravu, već branjenom teritorijom javne administracije koja
provodi natječaje svojih političkih gospodara.
Vlada ima tendenciju da ne prizna civilno društvo kao skup nezavisnih i alternativnih
nevladinih organizacija, već više kao nastavak svog vlastitog domena, koji je tu da bi ga
se kontrolisalo i drţalo u šaci (NDI 2009).
Prostor za organizacije civilnog društva i sve druge graĎanske aktere u kojem bi se one
uključile u dijalog o politici je dodatno ograničen kontinuiranim primatom etnonacionalnog identiteta u bosanskoj politici unutar političkih struktura, koje se mogu
predviĎeti i učvršćuju nacionalne podjele proistekle iz bosanskog rata 1995 godine. U
takvom okruţenju, sva pitanja postavljena na nivou vlade i institucija demokracije na
temu socijalne i ekonomske reforme, zakonodavstva ili politike svode se na zabrinutost
da se odbrane pojedinač na prava tri glavne nacionalne zajednice u zemlji, isključujuci
sve ostale.
U glavnom, ne postoje sistemi za saradnju drţave sa organizacijama civilnog društva u
izradi zakona, strategija i smjernica na svim razinama, a sudjelovanje javnosti u procesu
donošenja odluka, čak i na ad hoc osnovi, je rijetko. MeĎutim, kao rezultat ogromnog
podsticaja od meĎunarodnih donatora i agencija za razvoj putem inicijativa za izgradnju
kapaciteta i financiranje, postignuta je pozitivna saradnja na relaciji vlada -civilno
društvo i to u odreĎenim oblastima politike:
• Srednjoročna razvojna strategija 2004-2007. Pod pokroviteljstvom Svjetske banke,
DFID-a i drugih bilateralnih donatora, ovo je bio prvi primjer sustavnog sudjelovanja
civilnog društva u vladinoj strategiji. Tokom 2003 godine, odrţane su konsultacije širom
zemlje i radna grupa meĎunarodnih NVO pri OCD i većina nacionalnih udruga su
14
Ministarstvo pravosuĎe je jedino ministarstvo koje je imenovalo koordinatora za konsultacije i koje ima
bazu podataka o organizacijama civilnog društva i stručnjacima. Ova baza podataka je tek nedavno
izgraĎena od strane NVO s financiranjem od USAID-a u sklopu svog projekta za Razvoj sektora
pravosuĎa.
17
koordinirale nalaze i preporuke za tim koji se bavi strategijom i razvojem. Trenutno se
radi na izradi nove Razvojne strategije za 2008-2013, paralelno sa Strategijom o
socijalnoj inkluziji za 2008-2013. Civilno društvo je opet bilo aktivno u oblasti
savjetovanja, pri čemu su rad koordinirale radne grupe koje su odabrali NVO Vijeće15 i
Mreţa za osobe starije zivotne dobi.
• Politika ravnopravnosti polova. Postignut je značajan napredak u uspostavi
institucionalnog okvira za stvaranje smjernica za problematiku ravnopravnosti meĎu
polovima u saradnji sa civilnim društvom. Ţenske organizacije civilnog društva su bile
uključene u sve veće zakonodavne i političke procese odlučivanja u zemlji. Oni
obuhvataju sljedeće:
o Nacionalni Akcioni plan problematike ravnopravnosti meĎu polovima (2006);
o Strategija za praćenje provedbe UNSCR 1325;
o Izmjene i dopune Zakona o ravnopravnosti spolova;
o Razvoj strategije za sprječavanje i suzbijanje nasilja u obitelji 2009-2011;
o Priprema izvjestaja CEDAW za BiH.
Agencija za ravnopravnost spolova u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice (MLJPI)
odgovorna je za provedbu politike na drţavnoj razini, a Uredi za ravnopravnost spolova
su odgovorni za implementaciju na nivou Entiteta. Komisije za ravnopravnost spolova sa
znatno zastupljenim civilnim društvom su ustanovljene na svim razinama (drţava,
Entiteti, kantoni i općine) za kreiranje relevantne politike.
• Politika za mlade. Institucionalni sporazumi o politici mladih su takoĎer relativno
dobro uznapredovali u BiH. Drţavna komisija za Politiku mladih, sa značajnom
zastupljenoscu nevladinih organizacija za mlade, je aktivna od 2006 godine. Tako da u
Ministarstvu civilnih poslova takoĎer postoji manji Odjel za problematiku mladih. Kao i
u oblasti ravnopravnosti spolova, zakonom su propisana povjerenstva na svim niţim
razinama vlasti. No, Akcioni plan za mlade nije nikad pripremljen na drţavnoj razini, i
Politika za mlade je slabo finansirana.
U RS-u je Poseban Zakon o organizacijama za mlade u RS na snazi od 2004 godine.
Ovim zakonom se na Entitetskom nivou ustanovljava Vijeće za mlade, koje djeluje kao
krovna organizacija za mlade te partner Vlade u kreiranju i provedbi politike za mlade.
Osim toga, Zakonom se uspostavlja institucionalno sredstvo potpore – kako financijske,
tako i infrastrukturne - za organizacije mladih i Vijeće za lokalni nivo i nivo Entiteta RS.
• Nacionalni Akcioni planovi za Rome su izraĎeni 2008. godine od strane MLJPI u
oblastima stambene problematike, zdravstva i zapošljavanja koristeći participativni
proces koji obuhvata značajno sudjelovanje pripadnika romske mreţe (organizacija
civilnog društva) i predstavnika romskih organizacija u zajednici. Proces je potpomogla
nacionalna nevladina organizacija Bospo, u sklopu projekta financiranog od strane EC(EIDHR) koji provodi World Vision. Ove planove su usvojile vlasti na svim razinama te
podrzale ulazak BiH u Desetljeće za inkluziju Roma 2005-15.
15
Vidi Aneks 6
18
1.5 Javna percepcija i podrška civilnog društva i njegovi različiti segmenti
Javnost u BiH ne uzima u obzir civilno društvo i OCD općenito. Pojam "civilno društvo",
je graĎanima i dalje relativno nov i njegovo značenje im nije u potpunosti jasno.
Nesposobnost organizacija civilnog društva da se uspješno organiziraju kao sektor, da
javnost upoznaju sa svojom jedinstvenom svrhom i informiraju ljude o ulozi civilnog
društva, samo doprinosi tome da javnost u BiH i dalje slabo prepoznaje vrijednosti
civilnog društva. Osim toga, OCD su otvorene za kritiku zbog toga što se ne djeluju
dovoljno otvoreno i transparentno, kao i zbog toga što ih se često posmatra kao nešto što
postoji više za osobnu korist osoblja i njihove voĎe nego za pripadnike zajednice.
Činjenica je da se samo 18% organizacija podvrgava financijskoj reviziji, a manje od 5%
ih objavljuje svoje godišnje izvještaje (Kronauer 2009).
Dok u nekim krajevima postoji aktivno nepovjerenje prema OCD, prevladavajuci stav o
civilnom društvu u BiH je ipak onaj koji naglašava indiferentnost i neangaţman. Ključni
faktor koji stoji iza toga je nizak stupanj povjerenja unutar BiH. Velikom studijom o
društvenim stavovima koja je provedena 2007. godine (Oxford Research International) se
došlo do zaključka da nije nisko samo povjerenje u institucije, tj. u političke organizacije
i vladu (gdje je nepovjerenje prisutnije od povjerenja), već da društveno povjerenje, ili
povjerenje meĎu ljudima u društvu "gotovo i ne postoji." Niska razina povjerenja se
moţda i moţe očekivati u zemlji čija povijest biljeţi nedavne sukobe, ali ovom anketom
se došlo da zaključka da je povjerenje u BiH razoreno u ogromnoj mjeri. Posljedica
niskog povjerenje je nizak društveni kapital, odnosno ukupna masa horizontalnih veza
meĎu ljudima u društvu. Socijalni kapital se obično uspijeva izraziti kroz grupno
ponašanje, kao što je sudjelovanje u klubovima i udrugama i svim oblicima organizacija
civilnog društva. Iako postoji dosta organizacija civilnog društva u BiH, od kojih većina
zaista počiva na članstvu, istinsko sudjelovanje i aktivno članstvo u civilnom društvu je
zapravo vrlo nisko. Organizacije civilnog društva u BiH su slabo podrţavne od strane
svojih izbornih jedinica i njihova legitimnost u zajednici je slaba.
Mediji prilično dobro i učestalo pokrivaju oblast civilnog društva, posebno u većim
urbanim područjima, iako postoji tendencija štampe da od aktivnosti OCD-a pravi
senzacije (USAID 2009). Pozitivan znak, vjerojatno zahvaljujući zainteresiranosti medija
za civilno društvo, je da se sve više prepoznaju vodeće nevladine organizacije. MeĎutim,
nedavno su mnogi mediji u RS-u došli pod kontrolu vladajuće političke stranke i oni
uspijevaju narušiti javno odobravanje onih udruga koje kritiziraju vladu i na drugi način
je pokušavaju pozvati na odgovornost16.
2. ORGANIZACIJSKI KAPACITETI ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA
(OCD)
16
USAID (2009) daje primjer Transparency International u Banja Luci, koja je bila podvrgnuta
sistematskom maltretiranju od strane lokalnih medija i vlasti i optuţena za podmićivanje kompanija kako bi
proizvela optuţbe za korupciju, nakon što je TI optuţio Vladu RS zbog nedostatka transparentnosti.
19
2.1 Pregled zajednice civilnog društva u Bosni i Hercegovini
Struktura civilnog društva
Na kraju 2008 godine, bilo je nešto više od 12.000 registriranih udruţenja u Bosni i
Hercegovini. Zbog nedostatka jedinstvenog registra kojim bi se koordinirala registracija u
Entitetima, kantonima i drţavi, ova brojka gotovo sigurno obuhvata i jedan broj duplih
registracija (primjerice, registraciju organizacija civilnog društva i na kantonalnoj i
entitetskoj razini), iako pogreška u ukupnoj cifri vjerojatno ne iznosi više od 1%. I ono
sto je još vaţnije, ukupna brojka ne uzima u obzir one organizacije koje se gase ili su na
neki drugi način neaktivne. Zakon o udruţenjima i fondacijama na drţavnoj razini
osigurava eliminaciju iz evidencije onih organizacija koje nisu radile na ostvarenju svojih
navedenih ciljeva u razdoblju od dvije godine ili više (to jest, neaktivne organizacije).
MeĎutim, do sada, taj zakon nikad nije primijenjen. Na osnovi odgovora na upitnike koje
su provele OCD u nedavnoj izradi detaljnog plana civilnog društva u BiH (HTSPE /
Kronauer 200917), procjenjuje se da je trenutno aktivno18 svega 55% registriranih udruga
(oko 6600).
Fragmentirani političko-administrativi sustav u BiH utvrdio je da svega nekoliko OCD
djeluje ili na drţavnoj razini ili na području cijele zemlje. Samo 6,4% od svih OCD su
registrirane na drţavnoj razini, od kojih su većina sindikati različitih organizacija koje
počivaju na svom članstvu i djeluju na terenu, uključujući, saveze neregistriranih
neformalnih organizacija koje počivaju na zajednici. To uključuje OCD koje promiču
odrţivi povratak lica raseljenih u ratu, saveze organizacija civilnog društva koje zastupaju
lica sa odreĎenim invaliditetom, partnerske udruge nastavnog kadra, odnosno praktičare
graĎanskog obrazovanja (Civitas), te izviĎače itd. U većini slučajeva ove organizacije
koje zastupaju, su formirane od sindikata iz dva entiteta, te se aktivnosti djelotvorno
koordinarju na ovoj, osnovnoj razini, prije nego na drţavnoj razini.
Djelatnost civilnog društva je prilično dobro distribuirana u cijeloj zemlji, pri čemu više
od pola svih registriranih udruga (51,1%) djeluje iz manjih gradova u manje-vise
ruralnim općinama. Tek nešto manje od jedne na šest OCD radi u prijestolnici, Sarajevu,
a još 23% nalaze se u većim gradovima (Banja Luka, Mostar i Tuzla). Kao što se moglo i
očekivati, OCD koje djeluju samo u ruralnim dijelovima, daleko od gusto naseljenih
područja su malobrojne (7,7%).
Većina udruţenja u BiH su registrirane od kraja rata 1995 godine, i dok se humanitarnim
djelatnostima za vrijeme rata (1992-95) uspostavila osnova povelike skupine današnjih
organizacija civilnog društva, samo 9,4% od svih udruţenja koja danas rade, je
registrirano prije demokratskih promjena koje su se dogodile 1991.g. MeĎu tim "starijim"
17
Ovo poglavlje (2) koje pokriva Organizacijske Kapacitete OCD vrlo opseţno koristi podatke iz ovog
istraţivanja: HTSPE / Kronauaer Consulting (2009) Civilno društvo: Doprinos razvoju Strategije za
uspostavu poticajnog okruţenja za civilno društvo u Bosni i Hercegovini; Sarajevo
18
Postoje brojne on-line baze podataka organizacija civilnog društva u BiH, ali najveća pokriva samo oko
1200 organizacija. Vidi Prilog 3.
20
OCD su lovački i planinarski klubovi, dobrovoljna vatrogasna društva, kulturnoumjetnička društva i organizacije Crvenog kriţa.
OCD u BiH se mogu klasificirati na osnovu dvije velike kategorije: uzajamne ili
dobrotvorne organizacije (MBOs) koje su ustanovljene da bi radile isključivo u interesu
svojih članova, i takozvane javne dobrotvorne organizacije (PBOs), odnosno one
organizacije čiji je cilj djelovati u općem javnom interesu.
MBOs čine veliku većinu (71,8%) svih organizacija civilnog društva u BiH i pokrivaju
širok spektar aktivnosti i organizacijskih tipova, kao što su sport, hobiji i drugi
rekreacijski interesi, kultura, braniteljske udruge, izbjeglice povratnici, i ţenski i klubovi
za mlade, itd. Najcesce, MBOs su male, polu-dobrovoljne organizacije, većinom sa
manjim brojem honorarno plaćenih uposlenika, i pruţaju usluge ili mogućnosti za
sudjelovanje u aktivnostima svojim članovima. Preko 85% organizacija civilnog društva
ima manje od 10 uposlenika i/ili manje od 100 članova.
Većina MBOs je slabo financirana i ovisi o lokalnim vlastima i za ono malo sredstava
kojim imaju pristupa. Procjenom budzeta OCD-a koju je 2008 godine napravio HTSPE,
zaključeno je da je godišnji budţet gotovo 60% svih OCD u BiH bio manji od 15.000
EUR, dok je 19% od ukupnog broja preţivljavao sa manje od 1.500 eura godišnje. Samo
oko 10% svih OCD imali su proračune veće od 250.000 EUR.
Tablica 1. Godišnji prihodi anketiranih OCD, 2008
Godišnji proračun – Eura
% NVO
manje od 1500
19,0
1.500 - 15.000
39,3
15.000 - 50.000
13,5
50.000 - 250.000
19,02
250.000 - 500.000
6,12
preko 500.000
3,06
UKUPNO
100
Izvor: HTSPE / Kronauer Consulting (2009)
Unutar široke, raznolike MBO kategorije nalaze se dvije prepoznatljive podskupine
organizacija. Prvo, ima i onih OCD čiji korijeni potiču iz bivše komunističke ere. Ove
"tradicionalne" organizacije (čak i kada su registrirane kao potpuno nove jedinice u
poslijeratnom periodu) predstavljaju kontinuitet s prethodnim kolektivističkim oblicima
društvenih organizacija i onih koje je kontrolirala drţava po tome što su jedinice lokalne
samouprave, općine, zadrţale visoku razinu utjecaja na njihove organizacije, financiranje
i umreţavanje. Te organizacije civilnog društva su obuhvatale sportska društva, lokalna
kulturna i umjetnička društva, lokalna radio amaterska udruţenja, izviĎače i lokalne
humanitarne organizacije. Oni su izuzetno ovisne o drţavnim izvorima financiranja, i
primaju do 60% od cjelokupnog financiranja OCD koje obezbjedi općinska
administracija. Uprkose tome, "tradicionalne" OCD obično nemaju dovoljno sredstava i
nemaju dovoljno tehničkih i organizacijskih kapaciteta za učinkovitu prikupljanje
21
sredstava i odgovarajući razvoj projekata i programa. U skladu s tradicijom bivše
komunističke vlasti gdje su društvene i političke strukture na razini zajednice uključivane
u strukture na višoj razini kroz saveze piramidalne strukture, ove organizacije civilnog
društva su dobro organizirane unutar sindikata i mreţa koje odgovaraju vladinim
strukturama unutar drţave (od općinskog, kantonalnog i entitetskog, do drţavnog nivoa).
Drugi tip osnovnih MBO su one koje su nastale kao direktni odgovor na novo-percipirane
društvene izazove. Ove organizacije pokrivaju problematiku širokog spektra i opsluţuju
raznoliko članstavo; one obuhvataju udruţenja povratnika i izbjeglica, udruţenja koja
okupljaju osobe sa invaliditetom ili posebnim potrebama, lokalne inicijative mladih,
poljoprivredne zadruge i udruţenja osnovana u cilju unaprjeĎenja poljoprivrede i
ruralnog razvoja, te različite razvojne inicijative na lokalnom i nivou zajednice. Iako su
ove organizacije fokusirane na pruţanje usluga članovima, one rijetko uspijevaju dobiti
svesrdnu političku podršku od lokalnih institucija vlasti, najčešće zbog toga sto njihovi
socijalni programi predstavljaju implicitni izazov kontinuirano slabom i nepostojećem
odgovoru lokalnih vlasti u BiH. Lokalne vlasti slabo finansiraju ove organizacije civilnog
društva te one obično nemaju dovoljne niti tehničke niti organizacijske kapacitete.
Organizacije civilnog društva koje su usmjerene prema interesu javnosti (PBOs) su u
većini slučajeva posvećene pruţanju specijalnih oblika neinstitucionaliziranih usluga, kao
što su socijalna zaštita (djeca, vulnerabilne grupe ţena i ţrtve nasilja u porodici,
nezaposleni itd.), psiho-socijalna pomoć ili edukacija i pomoć kako bi se pomoglo
graĎanima općenito ili odreĎenim društvenim skupinama da potpunije sudjeluju u društvu
("ovlašćivanje"). Ove organizacije obuhvaćaju manje od 30% svih organizacija civilnog
društva u BiH. Uglavnom su orijentirani ka meĎunarodnim donatorima i promiču
programe koji počivaju na pravima, umjesto da ističu odreĎene potrebe i interese. Mnoge
od tih organizacija civilnog društva su osnovane od strane neke meĎunarodne nevladine
organizacije kao instrumenti za provoĎenje projekata, ili kao nešto što će one ostaviti iza
sebe u kasnijoj fazi, kada budu povlačile svoju podršku. Iako se ovim OCD upravlja i
rukovodi manje-više profesionalno, one imaju malo ili nimalo osnovnog članstva, te
često i upravne odbore koji slabo funkcioniraju; ovlasti za donošenje odluka su vrlo često
koncentrirane u rukama jednog ili dva ključna djelatnika, na koje se organizacija previše
oslanja kada su u pitanju voĎstvo, tehničke vještine i sposobnost za privlačenje
odgovarajućeg financiranja projekta.
MeĎu većim brojem PBO-va je prepoznatljiva "elita" koju čine dobro razvijene,
sofisticirane, potpuno profesionalne NVO koje su uglavnom locirane u četiri ili pet većih
gradova u drzavi. Brojeći svega 50 ili 60 organizacija, pa do oko 200 (HTSPE / Kronauer
2009), zbroj ovih NVO zapravo znači da oni imaju stručnjanke u grupama za zagovaranje
u oblasti ljudskih prava, ali najčešće one ostaju tek davatelji usluga koji su angaţovani
samo na zagovaranju, lobiranju i razvoju politike kao svojim sekundarnim djelatnostima.
Područje rada / aktivnosti
Od 998 organizacija civilnog društva uključenih u HTSPE / Kronauer studiju, najveći
broj (18,45%) ih je naveo sport kao svoj primarni djelokrug, iza kojeg su uslijedile
22
"interesne organizacije" (12,02%), koje obuhvataju niz rekreativnih i posebnih
ekonomskih interesa, kao što su pčelarstvo. Organizacije ţena (7,3%) i udruţenja koja se
bave problemima djece i mladih (6,01%) su takoĎer česta područja rada OCD-a. MeĎu
onima koji su najmanje zastupljeni su prava radnika i sindikati (1,29%), ljudska prava
(2,58%), prava ţivotinja (0.86%) i mirovne inicijative19.
Najčešće aktivnosti koje poduzimaju organizacije civilnog društva u BiH su obrazovanje,
aktivnosti u lokalnim zajednicama, gdje se pruţaju savjeti i informacije, kao i lobiranje za
interese članica, dok meĎu najmanje zastupljene aktivnosti spadaju nadzor javnih politika
i rad drţavnih institucija i posredovanje. Skoro da ne postoji niti jedna organizacija
civilnog društva koje se bavi pitanjem korupcije i tranzicijske pravde.
Uprkos tome što civilno društvo u BiH karakteriše činjenica da ono počiva na svom
članstvu, u prosjeku gotovo 50% svih organizacija tvrde da opća javnost predstavlja
njihovu glavnu ciljnu skupinu, odnosno krajnjeg direktnog korosnika, (a gotovo 49%
MBO prepoznaje javnost kao krajnjeg korisnika njihovih projekata). Veliki dio
organizacija civilnog društva (15,9%) kao ciljnu grupu ima skupine mladih, za čim
slijede djeca (6,4%) i ţene (5,6%)20.
2.2 Ljudski resursi i tehničke sposobnosti
Ograničenja u finansiranju onemogućavaju OCD u BiH zapošljavanje adekvatno
kvalificiranog osoblje na stalnoj profesionalnoj osnovi. Procjenjuje se da oko 50%
organizacija aktivnog civilnog društva nemaju niti jednog plaćenog zaposlenika, s
obzirom da ovise gotovo u cijelosti od volonterskih usluga od ključnih članova-osnivača i
honorarnih dobrovoljnih doprinosa članova, prijatelja i porodica. Svega oko 20% svih
OCD imaju plaćeno osoblje koje broji više od pet članova21. U tim, i zapravo u svim
organizacijama, mnogi zaposlenici rade honorarno ili na privremenoj osnovi i ovise o
finansiranju kratkoročnih projekata. Stalno zaposlenje s punim radnim vremenom u ovom
sektoru je iznimno. Sveukupno, sektor se jako puno oslanja na volonterski rad, pri čemu
tri od četiri organizacije angazuju volontere. Iako su volonteri rijetko zaposleni po
formalnim načelima, kojima se ustanovljavaju uvjeti rada i regulišu odnosi izmeĎu
volontera i organizacija koje angaţuju volontere, korištenje volonterske radne snage
predstavlja ključni element strategije financiranja mnogih bosanskih OCD.
OCD izvještavaju da se čak i kada su u poziciji da zaposle osoblje, suočavaju sa
značajnim izazovima pri regrutiranju odgovarajućih ljudi, a potom i sa problemom da ih
zadrţe. Vrlo često zaposlenici raskidaju ugovore ranije ili u kratkom vremenskom roku,
zbog nezadovoljstva niskim plaćama i zbog prilika za boljim ili stabilnijim zaposlenjem
negdje drugo. Prituţba koja je zajednička svim organizacijama civilnog društva je
nedostatak iskustva i niska kvalifikacija onih koji se prijavljuju na rad u civilnom sektoru.
19
Vidi Prilog 4 radi cjelokupne klasifikacije organizacija civilnoga društva u skladu sa njihovim primarnim
područjem rada
20
Vidi Dodatak 5 radi potpunog spiska krajnjih korisnika projekata organizacija civilnoga društva.
21
U BiH niti jedna OCD nema radnu snagu od preko 40 uposlenika, a broj zaposlenika veći od 10
predstavlja "veliku" organizaciju.
23
Primjetno je da ukupno, tek oko 30% onih s plaćenim zaposlenjem u civilnom društvu,
ima neki oblik visokog obrazovanja. OCD često nemaju dovoljno kapaciteta za
upravljanje da bi zaposlili zaposlenike na puno radno vrijeme.
Radna snaga OCD u BiH je preteţno ţenskog spola, pri čemu je tek jedan od tri
uposlenika muško. Kada je u pitanju spolna struktura onih koji imaju poziciju vlasti ili
moći u organizacijama civilnog društva slučaj je obrnut, pri čemu je omjer muškaraca i
ţena tri naprema jedan, u korist muškraca, kada je u pitanju pozicija direktora. MeĎutim,
meĎu stručnim NVO svih vrsta, ţene i dalje drţe dominaciju na rukovodećim pozicijama,
a da je civilno društvo svijet muškaraca moţe se reći samo još u "tradicionalnim"
masovnim organizacija slabijih kapaciteta, konkretnije u brojnim sportskim klubovima.
Manjim organizacijama, posebno onim koje rade na terenu i onim koje se nalaze u
manjim mjestima i ruralnim područjima često nedostaju osnovne tehničke vještine
potrebne za voĎenje učinkovitih organizacija civilnog društva (OCD), uključujući i sve
oblasti PCM, rukovoĎenje i financijsku upravu. Od OCD koje su sudjelovale u HTSPE /
Kronauer studiji, 25,1% udruga nikada nije imala nikakvu obuku organiziranu za svoje
uposlenike. Od onih koje jesu organizovale obuku za svoje osoblje ili bile uključene u
projekte izgradnje kapaciteta, oko polovice je istaklo da su treninzi organizirani za sve
članove osoblja, ali 41,8% organizacija je reklo da su te obuke bile namijenjene voĎama
projekata i ključnom osoblju. Ključni nalaz ove studije ukazuje na to da je velika većina
obuke koje su OCD dobile (68,5%) bila ograničena na pisanje projektnih prijedloga i / ili
prikupljanje sredstava, kao i strateško planiranje.
Predstavnici organizacija civilnog društva su konsultirali ovu procjenu potreba kojom je
identificirano sljedeće kao prioritetno za organizacionu izgradnju kapaciteta:
• procjena potreba zajednice i analiza sudionika;
• PCM - a osobito, procedure apliciranja Europske Komisije i identifikacija projektnih
partnera;
• Upravljanje ljudskim resursima, uključujući i usavršavanje uposlenika;
• Umreţavanje na svim razinama - lokalnoj, kantonalnoj, entitetskoj, drţavnoj,
regionalnoj i EU
• Javno zagovaranje i lobiranje
• Uključivanje organizacija civilnog društva u provedbu instrumenata EK za
pretpristupnu22 fazu
• Ljudska prava
• Javno-privatno partnerstvo.
2.3 Strateške prednosti organizacija civilnog društva u Bosni i Hercegovini
Jako malo OCD u BiH su strateški orijentirane. Polovica OCD koje su konsultovane za
22
Studijom HTSPE/Kronauer je takoĎer identificirana potreba za općom obukom i informiranjem OCD-a
na temu europskih integracija. Osim toga, organizacije civilnog društva su zatraţile pomoć u dijalogu o
politici, poduzimanju aktivnosti kontrolnog organa, i, sto je prilicno začuĎujuće, u pripremi radnih zadataka
misija.
24
ovo istraţivanje potvrdilo je da ima strateški plan, ali većina njih je otišla i dalje i rekla da
ga one nisu koristile kao smjernice za svoj dugoročni programski i organizacijski razvoj,
kao ni za identifikaciju kratkoročnih projekata. Većina njih je takoĎer izjavila da ne vrše
povremeno aţuriranje svojih strateških planova. Zanimljivo je to što su odgovori iz vrlo
ograničenog broja uzoraka ove studije slični odgovorima iz HTSPE / Kronauer
istraţivanja, kojim je utvrĎeno da 42% svih tipova OCD ima strateške planove. Studijom
se ističe slična dvojba o tome da li strateško planiranje predstavlja išta više od formalne
vjeţbe za veliku većinu organizacija. U prilog ovim prijedlozima je i nalaz da je "gotovo
polovica udruţenja u BiH spremna priznati da njihova glavna orijentacija i djelokrug rada
prilično ili u potpunosti ovise o ţeljama i interesima njihovih donatora." Samo 22,70%
onih koji sudjeluju u anketi smatra da donatori ne utiču na njihovu svrhu (misiju) i
njihove strateško usmjerenje.
Ključno strateško pitanje koje civilno društvo sebi postavlja je kako se pridruţiti
postojećem procesu Europske integracije i političkim, institucionalnim i ekonomskim
reformama koje SSP zahtijeva od drţave. Sve u svemu, veliki broj vodećih nevladinih
organizacija je iskazao snaţnu predanost procesu integracije i aktivno zagovara da civilno
društvo postane partner vlastima u ovom procesu, posebno u oblasti programiranja IPA i
planiranja drugih ulaganja EZ, kako bi oni mogli igrati ulogu u oblikovanju tijeka
reforme. S druge strane, meĎutim, velika većina organizacija civilnog društva u BiH ima
oskudno znanja i razumijevanja Europske unije, procesa Europskih integracija i njihovog
značaja za njihov rad. Općenito, organizacije civilnog društva u BiH su strateški loše
pozicionirane za sudjelovanje u procesu reforme koji je u toku i za dobro iskorištavanje
institucionalne i financijske potpore dostupne iz EK za ovaj proces.
2.4 Analitički kapaciteti
Analitičke sposobnosti unutar bosanskog civilnog društva su općenito slabo razvijene.
Niske razine socijalnih i ekonomskih istraţivanja provedenih od strane OCD svih vrsta
predstavljaju ključni faktor u nedovoljnom zagovaranju civilnog društva i u slabom
dijalogu o politici koji se vodi izmeĎu organizacija civilnog društva i drţavnih tijela.
Na samom kraju istraţivanja stručnih smjernica, postoji tek mali jasno prepoznatljiv trust
mozgova u NVO, uključujući i IBHI (MeĎunarodni ured za humanitarna pitanja) za opće
socijalne politike i problematiku ravnopravnosti spolova i CPCD, koji se bave razvojem
civilnog društva. Osim toga, veći broj ţenskih organizacija, često putem učinkovitog
umreţavanja, uspijeva odigrati značajnu ulogu u dijalogu o smjernicama na temelju
istraţivanja i analize ravnopravnosti spolova. MeĎutim, općenito, kapaciteti civilnog
društva u BiH za vršenje analiza i doprinos definiranju javnih politika gotovo su
zanemarivi (HTSPE / Kronauer). Osim toga, ne postoje organizacije civilnog društva
sposobne da poduzmu stalni monitoring i analizu učinaka javnih politika.
U suštini, postoji niz učinkovitih OCD zagovornika ljudskih prava, koje takoĎer prate
provedbu ljudskih prava u zemlji (npr. Helsinški Komitet za ljudska prava FBiH i RS-u),
ali skoro da uopste ne postoje aktivnosti kontrolnih organa, uz mogući izuzetak lokalnog
25
ogranka Transparency International-a.
2.5 Odnosi s drugim akterima - umreţavanje i partnerstva
Mreţe organizacija civilnog drustva
Postoje mnoge formalne i neformalne mreţe nevladinih organizacija u BiH, organizirane
na temelju interesa pod-sektora (npr. za zaštitu okoliša, problematiku mladih, ţena) ili na
osnovu geografske lokacije. Mnoge od njih postoje vec dugi niz godina. Ranije
provedeno istraţivanje je pokazalo da velika većina bosanskih nevladinih organizacija
pripada članstvu jedne ili više mreţa i da nevladine organizacije takvu praksu smatraju
korisnom23. Prema studiji HTSPE / Kronauer, 52% organizacija civilnog društva su
članovi lokalne bosanske mreţe, dok 27% njih sudjeluje u barem jednoj meĎunarodnoj
mreţi24.
Uprkos tome, sektor je slabo koordiniran; postoje mnogi slučajevi dupliciranja aktivnosti,
odnosno slučajevi organizacija koje se bore izolovano. Razmjena informacija izmeĎu
nevladinih organizacija smatra se slabom, a tu je i visok stupanj meĎusobnog
nepovjerenja izmeĎu nevladinih organizacija oko natjecanja za resurse. Neke OCD se
ţale da mreţama najčešće upravljaju voĎe OCD, koji koriste ovu strukturu kao sredstvo
za promicanje svojih vlastitih, ili ciljeva njihove organizacije. Sve u svemu, niska razina
iskustva u dijalogu o smjernicama, kao i u oblasti zagovaranja, zajedno sa slabim
vještinama u komunikaciji i planiranju, ostavljaju mreţe i koalicije bez zajednicki
dogovorenih ciljeva, jasnog programa rada i kapaciteta neophodnih za efikasnu
interakciju sa vlastima.
Nedavna dešavanja (15. decembar 2009. godine) su obuhvatila potpisivanje sporazuma
od strane više od 370 vodećih nevladinih organizacija iz svih dijelova BiH s ciljem
stvaranja mreţe 'Sporazum plus' (Network Agreement Plus). Svrha mreţe je promovirati
i zagovarati rješavanje pitanja koja su od ključnog značaja za budući razvoj civilnog
društva, meĎusektorsku saradnju i dobru upravu u BiH. Njen glavni zadatak će biti
nastaviti punu provedbu Sporazuma o saradnji iz 2007 godine, izmeĎu Vijeća ministara
BiH i nevladinog sektora u Bosni i Hercegovini, putem aktuelnih javnih tribina,
kampanja zagovaranja i drugih oblika koordiniranog demokratskog lobiranja.
Odbor Civilnog društva, osnovan kao institucionalni predstavnik civilnog društva i
Vladin sagovornik na osnovu Sporazuma o saradnji iz 2007 godine, čine predstavnici
organizacija civilnog društva iz 31sektora. Kako je njegova glavna uloga provedba
Sporazuma, njegov potencijal da vodi i integrira civilno društvo je ograničen, s obzirom
da trenutno ne postoji u cjelosti razraĎen institucionalni okvir. MeĎutim, ovaj Odbor je
jedini regularni forum koji različite glasove organizacija civilnog društva okuplja na
strukturiran i sustavan način.
23
24
Barnes, et al (2004), Procjena civilnog društva u Bosni i Hercegovini, USAID
Vidi Aneks 6 radi popisa glavnih koalicija i mreţa OCD u BiH
26
Odnosi OCD sa drţavom i vladom
Odnosi izmeĎu drţave i civilnog društva u velikoj mjeri su detaljno obraĎeni u odjeljcima
1.2, 1.3 i 1.4. gore u tekstu.
Jedno interesantno opaţanje koje se odnosi na OCD koje rade na terenu, jeste da one
često tvrde da imaju odlične odnose sa svojim lokalnim vlastima. U dosta slučajeva to je
više opis koji govori u kojoj mjeri oni imaju pristup gradonačelniku, kao potencijalnom
facilitatoru financijske ili materijalne potpore OCD-a. U stvarnosti, odnosi OCD-a sa
općinama ili drugim razinama vlasti, rijetko su se razvili u značajnije oblike saradnje ili
partnerstva, bilo da se radi o dijalogu o smjernicama, pruţanju usluga ili provedbi nekog
oblika zajedničke djelatnosti (kao što su uzajamno obrazovanje ili meĎusobna izgradnja
kapaciteta).
Iako lokalne vlasti još uvijek mogu uzeti u obzir OCD kao konkurente, a moţda čak i kao
politički nebitne, same OCD i dalje nemaju kapacitete neophodne za angaţman lokalnih
vlasti i uspostavljanje trajnih uzajamno korisnih odnosa. Ozbiljan nedostatak u pristupu
OCD-a radu s potencijalnim vladama-partnerima, što se jednako odnosi i na njihove
ciljne skupine (korisnike) i šire izborne jedinice u zajednici, jeste nepostojanje analize
sudionika kako bi se utvrdile oblasti od obostranog interesa i praktične mjere oko kojih bi
trebalo razviti saradnju.
CSO - poslovni odnosi
Saradnja civilnog društva sa gospodarstvenicima je jedva vidljiva, te u većini slučajeva
OCD pristupa gospodarstvenicima sa čisto instrumentalnog gledišta, shvatajuci ih
isključivo kao potencijalni izvor prihoda. Sa svoje strane, gospodarstvenici su uglavnom
ravnodušni prema civilnom društvu, ograničavajuci svoju podršku obično na sportske
klubove i kulturna udruţenja. MeĎutim, s obzirom na ovo, HTPSE / Kronauer studija
sugerira da su kontakti izmeĎu ova dva sektora moţda u porastu. 61% ispitanih OCD
izjavilo je da je suraĎivalo s gospodarstvenicima najmanje jednom prilikom.
2.6 Materijalna i financijska stabilnost i otpornost
Postizanje financijske odrţivosti je daleko najveći izazov za OCD u Bosni i Hercegovini.
Većina organizacija civilnog društva nemaju dovoljan godišnji prihod da bi poduzele
svrsishodne programe rada. Preko 50% organizacija procjenjuje da je njihova financijska
situacija prilično loša ili vrlo loša (HTSPE / Kronauaer 2009), a većina organizacija se
našla bar jednom u situaciji kada nije bila u stanju osigurati sredstva za narednih dvanaest
mjeseci.
Finansijsku sigurnost su vjerojatno stekle samo najučinkovitije od potpuno profesionalnih
OCD koje moţda još uvijek uţivaju dugoročnu institucionalnu podršku od bilateralnih
donatora ili meĎunarodnih nevladinih organizacija-partnera, te one koje imaju tehničke
mogućnosti da pripreme veliki broj kvalitetnih projektnih prijedloga svake godine i isto
27
tako imaju i dovoljne finansijske rezerve da pridonesu sufinanciranju kada se natječu na
tenderima EZ. Na terenu neke od većih sportskih udruga će takoĎer uspjeti postići
finansijsku sigurnost, jer oni mogu računati na prilično velikodušnu podršku lokalnih
vlasti i/ili kantonalnih i Entitetskih uprava.
Daleko najvaţniji faktor finansijske slabosti BiH organizacija civilnog društva je njihova
skoro istovjetna ovisnost o prilikama za finansiranje projekata, koja se neminovno kosi sa
dugoročnim planiranjem i čini ih finansijski nestabilnim. Na terenu su lokalne vlasti te
koje osiguravaju finansiranje projekata, koje se, kao sto je već ranije prikazano (gore u
odjeljku 1.2) vrši na nepravedan i netransparentan način, vrlo često prema uskim
političkim partizanskim interesima. Većina PBO-va, uključujući i graĎanske inicijative,
organizacije za ljudska prava, one koje pruţaju socijalne usluge i mnoge grupe ţena i
mladih, ovise o meĎunarodnim donatorskim sredstavima koja se polako i sigurno
smanjuju. Slabo razvijene sposobnosti izrade projekata i slabi kapaciteti za prikupljanja
sredstava smanjuju mogućnost mnogih organizacija civilnog društva da se uspješno
natječu za ove strane fondove. HTSPE / Kronauaer istraţivanje je pokazalo da niti
jednom od 31,14% udruţenja koja su podniijela zahtjeve za financiranje projekata tokom
2008 godine, nije odobrena niti jedna ponuda koju su podnijeli.
Većina OCD dobiva sredstva iz drugih izvora. Njih preko 40% inkasira članarine, a preko
jedne četvrtine (26,2%) dobiva potporu od dobrovoljnih članova zajednice. Sličan broj ih
sudjeluje u aktivnostima samofinansiranja, obično putem naplate za pruţene usluge. Ovi
izvori pruţaju OCD element financijske stabilnosti, ali u većini slučajeva prihod stečen
na ovaj način nije dovoljan za finansiranje djelatnosti ili isplatu plaća, i ne predstavlja
nista više od marginalne krune godišnjeg proračuna. OCD nisu voljne naplatiti više od
nominalne naknade za članstvo u OCD, te imaju tendenciju da se osjećaju da imaju
društvenu ili moralnu duţnost da naknade za usluge drţe na minimumu, pošto su njihovi
članovi i njihove šire izborne jedinice, naročito one u manjim gradovima i ruralnim
područjima, vrlo često meĎu siromašnijim ili ugroţenijim društvenim kategorijama.
Gotovo četvrtina svih organizacija ispitanika je dobila sredstva u nekom trenutku iz
grant sheme EZ, ali velika većina tih organizacija su PBOs (80%), najčešće one koje se
bave problematikom ţena i pitanjima ravnopravnosti polova, mladih i Ďece, ljudskih
prava i zastitom okoliša.
MeĎu organizacijama civilnog društva praksa dugoročnog financijskog planiranja i izrade
koherentne strategije za prikupljanje sredstava kako bi se osigurali predvidivi prihodi iz
različitih izvora financiranja je vrlo rijetka. 76% svih udruga je 2008 godine izjavilo da
nisu imali donatorsku strategiju na snazi i da su na projektne mogucnosti reagovali kada i
ako su se one pojavile (HTSPE / Kronauer 2009).
2. VAŢNA OSTVARENJA, UTICAJI I IZAZOVI CIVILNOG DRUŠTVA
2.1. Bitna ostvarenja i uticaji u zemlji
28
Napredak u pravcu saradnje vlada-civilno društvo
• "Sporazum o saradnji izmeĎu Vijeća ministara BiH i nevladinog sektora u Bosni i
Hercegovini," je vaţna prekretnica za organizacije civilnog društva u BiH. Ovaj
Sporazum, koji su ratificirala sva tri parlamenta (drţave i entiteta), ne samo da
uspostavlja osnov za budući institucionalni okvir za koordiniranje odnosa vlada - civilno
društvo, već, po prvi put, generira formalno političko prihvaćanje legitimne uloge
civilnog društva u demokratskom procesu kreiranja politika. Ovo prihvaćanje je ponovno
potvrĎeno na narednoj konferenciji koju je organizovao CPCD u martu 2009. godine.
Sporazumom se takoĎer označava vaţno ostvarenje u smislu rijetke koordinacije civilnog
društva u BiH. To se desilo kao rezultat kontinuiranog zagovaranja i lobiranja od strane
koalicije NVO "Raditi i uspjeti zajedno" pod vodstvom CPCD. Koalicija je osnovana jos
2001 godine i brojala je preko 300 organizacija članica koje su bile strukturirane prema
14 regionalnih referentnih grupa, na osnovu uspješnog modela lokalnog umreţavanja
Referentne grupe Tuzla.
Ovaj impuls i jedinstvo civilnog društva su zadrţani uspostavljanjem mreţe nasljednice
koalicije ”Raditi i uspjeti zajedno”, pod imenom Sporazum Plus.
• 2008 godine, dvadeset i pet općinskih načelnika se obavezalo na dugoročnu saradnju sa
civilnim društvom potpisivanjem sporazuma s nevladinim organizacijama, a više od 160
nevladinih organizacija i općinskih duţnosnika izrazilo je odlučnost da se provede ovaj
sporazum.
Monitoring uspjeha rada vlade
• Od 2006. godine, ministri drţavnih, entitetskih i kantonalnih vlada su usvojili više od 70
preporuka i pokrenuli više od 40 inicijativa kojima se pruţaju konkretne mjere za
poboljšanje pruţanja usluga u oblasti smanjenja siromaštva, zapošljavanja i mirovinskog
i zdravstvenog sistema, kao odgovor na zagovaranja koja je provela najveća NVO u BiH,
Centar civilnih inicijativa (CCI). Zagovaranje se zasniva na temelju kontinuiranog
praćenja učinkovitosti i djelotvornosti 13 drţavnih, entitetskih i kantonalnih vlada i
parlamenata, od strane CCI.
• U periodu septembar 2005 - septembar 2006, ICVA (Inicijative i graĎanske aktivnosti)
je osnovala model za praćenje Srednjoročne razvojne strategije (PRSP) predvodeći
koaliciju 42 nevladine organizacije, uz potporu SDC, u promatranju i izvještavanju o
implementaciji u cijeloj zemlji. Ovo je predstavljalo jedno novo iskustvo za nevladin
sektor, kao i za vlasti u BiH, a daje osnov za daljnji razvoj procesa, kao i narednu tačku
ulaska aktera civilnog društva u proces donošenja odluka.
Socijalna politika
U maju 2009 godine, Vijeće ministara BiH (drţavna vlada) usvojilo je Smjernice o
29
invalidnosti, kao direktnu posljedicu istraţivanja smjernica koje je provela nevladina
organizacija, IBHI.
3.2 Nedostaci u radu OCD
Pristup programa razvoju
Civilno društvo tek treba usvojiti programski pristup kao sredstvo za postizanje odrţivih
sistemskih ciljeva društvenog i ekonomskog razvoja. U faktore koji poticu kontinuirani
trend kratkoročnih, diskrecionih i nekoordiniranih razvojinih inicijativa koje predvode
OCD spadaju opredjeljenost na projekte, koju u velikoj mjeri odreĎuju politike
finansiranja putem donatora, niski nivoi dugoročnog strateškog razmišljanja,
konkurencija izmeĎu OCD i neadekvatno umreţavanje i saradnja izmeĎu organizacija
civilnog društva - unutar i izmeĎu pojedinih područja rada - nestabilno političko
okruţenje i neadekvatan institucionalni okvir za saradnju s vladom. Društvene promjene
su u najboljem slučaju djelomične i vrlo često površne i kratkog vijeka. Utjecaj u
zajednici je rijedak, ali nizak standard praćenja i vrednovanja projekata znači da se
pozitivne rezultate i naučene lekcije ne moţe potvrditi.
Odgovornost vlade
Vrlo malo OCD je aktivno u nadgledanju uspješnosti rada vlade, posebice u
obezbjeĎivanju instrumenata putem kojih bi javnost mogla provjeriti standarde
demokratskog upravljanja i obezbijediti otvorenu i adekvatnu upotrebu javnih sredstava.
OCD se ističu po svojoj odsutnosti iz antikorupcijskih aktivnosti i praćenja provedbe
Nacionalnog plana za borbu protiv korupcije. MeĎu organizacijama civilnog društva u
Bosni i Hercegovini gotovo da i ne postoji stručnost kontrolnih organa.
Dijalog o politici
Bez obzira na ograničene mogućnosti koje su date organizacijama civilnog društva za
angazovanje vlada, zbog loših kapaciteta vlade i nerazvijenog institucionalnog okvira,
organizacije civilnog društva ne rade dovoljno na istraţivanju socijalne politike,
promoviranju novih rješenja za probleme u oblasti smjernica, zauzimanju uloge mosta
izmeĎu širokih masa i drţavnih organa i zastupanju interesa svog izbornog tijela kod
vlade, i uopće, na uvoĎenju participativnog, inkluzivnog na pravima-zasnovanog pristupa
upravljanju i dijalogu o politici. Konkretno, OCD se ne trude dovoljno u ovom području
na razini entiteta.
4. ZAKLJUČCI
4.1 Saţetak strateške problematike bitne za projekat
• Saradnja izmeĎu drţave i civilnog društva u velikoj mjeri ostaje deklarativne prirode, a
institucionalne mjere na koje je pristalo Vijeća ministara u Sporazumu o saradnji iz 2007
godine, nisu provedene. MeĎutim, Vlada je potvrdila svoju opredjeljenost za ovaj
30
Sporazum na konferenciji u martu 2009 godine gdje su prisustvovali razni učesnici i
civilno društvo je nanovo organizirano u mreţu prisutnu na teritoriji cijele drţave, tj.
Sporazum Plus, s ciljem promoviranja uspostave institucionalnog okvira za odnose
drţave i civilnog društva. Ovaj Projekat je dobro postavljen za pruţanje pomoći ovom
procesu, pošto Sporazum Plus na čelu ima projektnog partnera i člana konzorcija SIPU,
CPCD, uz potporu USAID-a na stvaranju poticajnog okruţenja za razvoj civilnog društva
općenito.
U isto vrijeme, osnivanje Ureda za saradnju s NVO sektorom, kao što je dogovoreno u
Sporazumu o saradnji, je takoĎer predmet posebnog projekta tehničke pomoći koji
finansira Europska komisija, koji će trajati dvije godine od decembra 2009. Za ovaj
projekat će biti vaţno da blisko saraĎuje sa ovom inicijativom o tehničkoj pomoći. Zbog
prisustva dva projekta čiji je cilj unaprjeĎenje provedbe Sporazuma o saradnji iz 2007,
dolazi do mogućnosti konfuzije i dupliciranja napora izmeĎu ova dva projekta. TACSO
potencijalno zauzima "sredinu" izmeĎu dva projekta i dobro je pripremljen za medijaciju
i osiguravanje integracije aktivnosti.
• Kompleksna podjela političkih i administrativnih ovlasti izmeĎu drţave, entiteta i
kantona u BiH stvara brojne arene za djelovanje civilnog društva, što predstavlja
značajne izazove za organizacije civilnog društva u pronalaţenju pogodnog fokusa za
reformski orijentirane potpore ili dijalog o politici. Biti će vaţno da podrška projekta
odnosima vlada-civilno društvo bude usmjerena na sve razine javne uprave. Konkretno,
projekat bi se trebao pobrinuti da se inicijative na drţavnoj razini nadopunjuju i
integriraju s onima unutar Entiteta. Izgledi za rad na više razina će zahtijevati paţljivo
usmjeravanje projektnih aktivnosti koje uključuju koordinaciju vlade i civilnog društva
(prema prioritetnim pitanjima ili sektorima, ili na temelju postojećih kapaciteta civilnog
društva i Vlade) kako se ne bi pretjerano rastegli ograničeni resursi projekta (vrijeme,
novac i osoblje).
• OCD imaju ograničeno poznavanje EU i procesa Europskih integracija. BiH Direkcija
za Europske integracije (DEI) je u drţavnim vlastima pripremila Komunikacijsku
strategiju za informiranje javnosti o pristupanju BiH Europskim integracijama (januar
2009). DEI planira podizanje svijesti o Europskim integracijama putem "višestrukog
pristupa" radeći diljem osnovnih mreţa komunikacijskih kontakata, radeći u suradnji s
lokalnim političkim predstavnicima i drţavnim organima na kantonalnom i općinskom
nivou, te putem medija i niza organizacija civilnog društva (uključujući nevladine
organizacije, lokalne udruge i sindikate). Projekat bi se u osnovi trebao baviti problemom
nepoznavanja Europskih integracija od strane OCDa, i pruţanjem podrške
komunikacijskoj strategiji Direkcije za europske integracije.
• Slabom odrţivošću, kao i lošim finansijskim i organizacijskim kapacitetima velike
većine organizacija civilnog društva, zajedno sa općenito niskom razinoma umreţavanja
OCD, i kratkoročnim, na projekte usmjerenim sektorom općenito, postavlja se pitanje o
tome gdje fokusirati podršku izgradnji kapaciteta projekta. Da li se napori i nastojanja
projekta usredotočuju na manji broj relativno dobro razvijenih organizacija civilnog
društva s ciljem povećanja kapaciteta za odrţivo zagovaranje, dijalog o smjernicama i
31
aktivnosti kontrolnih organa u ograničenom dijelu civilnog društva, ili se projektom cilja
veći broj manje zrelih OCD s ciljem širenja raspona i broja odrţivih, ali tehnički manje
sofisticiranih organizacija civilnog drustva koje rade na terenu?
S obzirom na prioritete date u Komunikacijskoj strategiji DEI-a, predlaţe se srednji put:
identificiranje manjeg broja OCD koje djeluju na terenu i u ruralnim područjima, koje
rade na lokalnoj razini na specifičnoj društvenoj i na pravima zasnovanoj problematici, i
koje nastoje kombinirati zastupanje na lokalnoj razini sa nastojanjima da utječu na
društvenu politiku putem razvoja mreţa25 koje počivaju na problematici na nacionalnom
nivou.
4.2 Zaključci analize potreba
Okruţenje civilnog društva
• Sloţene političke i administrativne strukture u BiH ometaju razvoj potpuno
integriranog, nacionalnog civilnog društva.
• Pravni okvir koji ureĎuje civilno društvo je uglavnom podsticajan i u skladu sa
meĎunarodnim standardima i praksom.
• OCD su obeshrabrene da se registruju na drţavnoj razini uglavnom zbog kašnjenja u
procesu, zbog neučinkovitosti i niskih kadrovskih kapaciteta u registracijskom tijelu,
Ministarstvu pravosuĎa.
• Porezne olakšice date kompanijama i pojedincima za potporu OCD se razlikuju u dva
Entiteta. Olakšice u FBiH znatno su niţe od istih u RS-u.
• Općine su najveći izvor financiranja civilnog društva u BiH. MeĎutim, veći dio toga ide
na podršku sportskim klubovima i udruţenjima veterana sa nacionalističkim programom
rada. Općine ne pruţaju organizacijama civilnog društva transparentne i poštene
instrumente za natječaj za financijsku podršku; većina općinske potpore daje se u skladu
s uskim stranačkim političkim interesima.
• Drţavna vlada je najmanje značajan izvor javnih sredstava, sto u cjelosti iznosu 2%, ali
njena novčana sredstva se dodjeljuju u skladu sa pozivima na dostavu ponuda koje se
propisno kontrolišu i koje su orijentirane ka jasnim ciljevima.
25
Primjeri mogućih kandidata za pomoći u projektu, uključuju: 1.Uniju za odrţivi povratak i integracije u
BiH (bivsi SIRL)- članice Unije; 2. Neformalnu mreţu 16 malih ţenskih organizacija posvećenih borbi
protiv raka dojke, okupljenih oko sarajevske dobrovoljne grupe Renesansa. Tokom 2009 godine oni su
provodili kampanje na nacionalnoj razini za poboljšanje zdravstvene zaštite za ţene s rakom dojke pod
sloganom "Recimo NE listama čekanja". 3. UG PROI OCD, mali profesionalni pruţalac usluga i
organizacija zagovaranja koja radi na borbi protiv zloupotrebe droga, koju je osnovala grupa bivših
ovisnika, njihove obitelji i zdravstveni djelatnici koji su sudjelovali u njihovim liječenju. Osim lokalnih
aktivnosti, kao što su obrazovanje u školama, ključni dio njihovog programa obuhvata zagovaranje za
koordiniran i koherentan nacionalni pristup problemu zloupotrebe droge, HIV/AIDS i tuberkuloze.
32
• MeĎunarodni izvori financiranja se i dalje smanjuju, ostavljajući EU kao najvaţnijeg
meĎunarodnog zagovornika civilnog društva.
• Bosni i Hercegovini nedostaju formalne institucije i pravni okvir za posredovanje u
odnosima izmeĎu vlade i civilnog društva. "Sporazum o saradnji" s civilnim društvom,
koji su drţavne vlasti potpisale u aprilu 2007 godine, utvrĎuje plan razvoja niza
mehanizama na drţavnoj razini za posredovanje u odnosima i u razvijanju nacionalne
strategije za razvoj civilnog društva. Vlada je 2009 godine potvrdila svoju političku
opredijeljenost za konačnu provedbu Sporazuma.
• Suradnja izmeĎu civilnog društva i vlasti po specifičnim pitanjima politike i strategije
sektora je na vrlo niskoj razini razvoja i provodi se rijetko i to nasumično. Unutar
drţavnog sektora općenito, na svim razinama, ne postoji jasno razumijevanje vaţnosti
participativne demokratije i uloge civilnog društva u njoj. Vlada ima tendenciju da ne
prizna civilno društvo kao predstavnika legitimnog, alternativnog i nezavisnog glasa
naroda.
• Prostor za civilnog društva da se angaţuje u dijalogu o politici je ograničen stalnom
dominacijom nacionalističkih politika u zemlji, čime se cjelokupna problematika
smjernica svodi na osiguravanje "nacionalnih interesa" triju glavnih nacionalnih
zajednica.
• Socijalno povjerenje u BiH "gotovo i ne postoji." To je ključni razlog zbog kojeg je
nizak nivo sudjelovanja javnosti u organizacijama civilnog drustva i zbog kojeg ne
postoji zainteresiranost javnosti za civilno društvo.
Organizacioni kapaciteti OCD
• Civilno društvo u BiH se uglavnom sastoji od širokog spektra organizacija koja
počivaju na članstvu i rade na terenu, koje su opredjeljene na pruţanje usluga isključivo
za dobrobit svojih članova. Ove su MBO obično male, polu-dobrovoljne organizacije, sa
vrlo ograničenim tehničkim i organizacijskim kapacitetima. Većina njih su financijski
nestabilne i ne primaju dovoljnu financijsku potporu za poduzimanje značajnijih
programa rada.
• Misija otprilike jedne trećine organizacija civilnog društva jeste osigurati pogodnosti za
širu javnost. U većini slučajeva, ove organizacije za dobrobit javnosti su opredjeljene ka
pruţanju neinstitucionaliziranih usluga posebnog oblika. Slabo su zastupljene
organizacije koje promiču ljudska prava i razvojne programe zasnovane na pravima. Ovi
interesi su uglavnom ograničeni na malu elitu dobro razvijenih profesionalnih NVO-a,
koje rade u cijeloj zemlji u četiri ili pet najvećih urbanih centara, koje se bave nizom
aktivnosti na zagovaranju i izgradnjia kapaciteta za ovlašćivanje graĎana, iako se rijetko
angaţuju na dijalogu o politici.
33
• Sektor se dosta oslanja na dobrovoljni rad, i većina organizacija je nedovoljno
finansirana da bi zadrţala stručno osoblje, na puno radno vrijeme.
• OCD, i civilno društvo općenito, su slabi u strateškom pogledu. Ovisnost o projektima i
slabi organizacijski kapaciteti uzrokuju da se rijetko provodi dugoročno planiranje.
Misije OCD su rutinski prilagoĎene prevladavajućim prioritetima donatora.
• Iako postoje mnoge neformalne mreţe organizacija civilnog društva na temelju
geografskih ili sektorskih interesa, ovaj sektor je slabo koordiniran. Mreţe rijetko
funkcioniraju djelotvorno, a većina ih je osnovana bez prethodno dogovorenih ciljeva i
jasnih radnih programa. Općenito, postoji visok stepen meĎusobnog nepovjerenja izmeĎu
OCD-a kada je u pitanju natjecanja za resurse, a razmjena informacija izmeĎu
organizacija civilnog društva je loša.
• Uprkos velikom broju organizacija koje počivaju na članstvu meĎu OCD-a, one koje
rade na nivou zajednice često su slabo podrţani od svojih izbornih jedinica. Nepostojanje
analiza sudionika, participativnih metodologija te sumnje javnosti spram civilnog
društva, sve skupa ugroţava efikasne odnose unutar OCD-zajednice.
• Prevladavanje financijskih slabosti je daleko najveći izazov za organizacije civilnog
društva u BiH. Vještine prikupljanja finansijskih sredstava su slabo razvijene, i OCD ne
posvećaju dovoljno paznje istrazivanju oblika generiranja prihoda koji ne počivaju na
projektima. Samo jedan mali dio razvijenijih organizacija civilnog društva ima
financijske kapacitete i tehničko znanje za ozbiljnije apliciranje za IPA-u i EK, radi
finansijskih sredstava.
• Svijest i razumijevanje EU i procesa europskih integracija unutar civilnog društva i
dalje je na vrlo niskoj razini.
4.3 Preporuke za plan rada regionalnog projekta
• SaraĎivati sa i koordinirati projektne aktivnosti sa Balkanskom Mreţom26 za razvoj
civilnoga društva po pitanju razvoja organizacija civilnog društva i drugih regionalnih
inicijativa i mreţa organizacija civilnog društva. Obznaniti ove mreţe meĎu lokalnim
organizacijama civilnog društva u zemljama ovog projekta, te olakšati kontakte s njima.
• Promicati daljnje regionalno umreţavanje i saradnju meĎu organizacijama civilnog
društva u zemljama u kojima se provodi ovaj projekat; olakšati partnerstva izmeĎu OCD
koje su istomišljenici.
• Olakšati razmjenu iskustava, naučenih lekcija i dobre prakse meĎu organizacijama
civilnog društva na projektima za prekograničnu saradnju izmeĎu susjednih zemalja.
26
Balkanska Mreţa za razvoj civilnog društva uključuje 12 vodećih nevladinih organizacija iz 9 zemalja
Balkana, uključujući CPCD, člana konzorcijuma SIPU. Njegova je misija osnaţivanje civilnog društva na
Balkanu kroz razmjenu i razvoj lokalnih praksi, ideja i jačanje aktera civilnog društva.
34
• Olakšavati razmjenu informacija izmeĎu organizacija civilnog društva i nadleţnih
drţavnih institucija iz zemalja ovog projekta o antikorupcijskim mjerama i programu.
Projektni partner i član konzorcija SIPU, FPDL, razvio je inovativni pristup, PAP
(Program za borbu protiv korupcije u struci) u Rumunjskoj. FPDL treba poticati da dijeli
lekcije naučene u ovom programu i da radi na razvoju materijala i alata za primjenu u
drugim okruţenjima.
• Organizirati regionalne konferencije na temu dijaloga o politici - najbolje prakse i
razvijanje učinkovite metodologije.
• Uspostaviti javno dostupne baze podataka o mreţama organizacija civilnog društva po
sektorima u regiji.
4.4 Preporuke za radne planove pojedinačnih zemalja
Okruţenje civilnog društva
• Raditi sa vlastima i OCD u pravcu razvoja strategije za stvaranje poticajnog i odrţivog
okruţenja za civilno društvo u BiH. OCD bi trebale imati vodeću ulogu u procesu
donošenja strategije kako bi se osiguralo vlasništvo, a takoĎer bi trebali biti uključeni i u
razvoj akcijskih planova i njihove provedbe.
• Osigurati otvorene informativne resurse i širiti informacije OCD-u o EU,
zakonodavstvu i standardima Europske unije, procesu europskih integracija, napretku
BiH u ispunjavanju uvjeta iz SSP-a, predloţenoj ulozi civilnog društva i mogućnostima
za uključivanje u dijalog o politici, kao i mogućnostima finansiranja od strane EZ.
• Razviti sveobuhvatnu i aţuriranu bazu podataka o organizacijama civilnog društva u
zemlji, prikupljajući zajedno sve postojeće baze podataka i oslanjajući se na njihove
zajedničke resurse.
• Stvoriti baze podataka organizacija civilnog društva koje su zainteresirane da ih vlada
konsultuje o zakonodavnom i procesu dijaloga o politici (u skladu sa Pravilnikom o
konsultacijama), koje će biti poredane po interesima sektora (resorno ministarstvo) za
upotrebu od strane drţavnih ministarstava.
• Uspostaviti usku suradnju sa dva postojeća projekta koje financira IPA koji se odnose 1.
na uspostavljanje transparentnih procedura dodjele općinskih sredstava i 2. jačanje
civilnog društva kako bi ono postalo učinkovit partner vladi u reformskim procesima, te
obavljalo ulogu kontrolnog organa nad radom vlade.
Organizacioni kapaciteti organizacija civilnog društva
• Organizovati radionice za izgradnju kapaciteta organizacija civilong društva koje su
35
zainteresirane da doprinesu procesu konsultacija pri izradi nacrta zakona i drugih pravnih
propisa – istraţivanja smjernica, procesu izrade nacrta, pregovaranja itd.
• Pomoći OCD da preuzmu aktivnu ulogu u provedbi Komunikacijske strategije za
informiranje javnosti o pristupanju BiH Europskoj uniji, Direkcije ze Europske
integracije.
• Obezbijediti tehničku pomoć postojećim aktivnim mreţama kako bi im se pomoglo u
izdradi programa rada, s akcionim planovima, na temelju strateškog planiranja od strane
mreţa.
• Pomoći u stvaranju resursnih centara OCD koji ce počivati na sektorskoj osnovi,
koristeći postojeće strukture i kapacitete OCD, da bi se obezbijedile informacije, podrška
kapacitetima, kontakti, instrumenti istraţivanja i sl., mreţama usmjerenim na zagovaranje
i politike. Sektori bi trebali korespondirati sa sektorima zastupljenim u drţavnim
institucijama i u strategiji EU za BiH.
• Organizirati i omogućiti forume sektorskih politika, koristeći uspješan model koji je
razvio IBHI za rad na socijalnoj inkluziji (i OCD koje rade u oblasti ekologije), kako bi
se olakšalo stvaranje koalicija čiji se rad zasniva na odreĎenoj problematici, te jačati
kapacitete organizacija civilnog društva za prekograničnu suradnju sa sličnim sektorskim
mreţama u regiji.
• Obezbijediti obuku i savjetovanje OCD u prioritetnim područjima koja su utvrĎena
tokom konsultacija koje su provedene u svrhe ove studije: PCM - posebice, procedure
apliciranja u EC -, procjena potreba zajednice i analiza sudionika, upravljanje ljudskim
resursima, partnerstva i umreţavanje, javno zagovaranje i lobiranje, sudjelovanje
organizacija civilnog društva u provedbi instrumenata EK za pretpristupanje, zaštita
ljudskih prava, i javno-privatna partnerstva.
36
Prilog 1: Akronimi i kratice koji se koriste u tekstu
ACIPS
BiH
CAPP
CCI
CCSP
CEDAW
CPCD
CSO/OCD
DEI
DFID
EC
EE: PBBP
EIDHR
EU
FBiH
FPDL
IBHI
ICVA
IPA
LOD
MBO
MLJPI
MP
NVO
ODA
PAP
PSO
RS
SSP
SDC
SIPU
SSSBiH
TA
TACSO
TI
UNSCR
USAID
Udruga Alumni Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije
Bosna i Hercegovina
Program partnerstva graĎanskog zagovaranja
Centri civilnih inicijativa
Odrţivi razvoj neprofitnog sektora u BiH
Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije nad ţenama
Centar za promociju civilnog društva
Organizacije civilnog društva
Direkcija za europske integracije
Odjel za meĎunarodni razvoj
Europska komisija
Istok-Istok: Program prekogranicnog partnerstva
Europski instrument za demokraciju i ljudska prava
Europska unija
Federacija Bosna i Hercegovine
Partnerska fondacija za lokalni razvoj
MeĎunarodni biro za humanitarna pitanja
Inicijative i graĎanske aktivnosti
Instrument za pretpristupnu pomoć
Jačanje lokalne demokracije
Zajedničke / na članstvo orijentisane organizacie
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice
Ministarstvo pravosuĎa
Nevladine organizacije
Sluţbena pomoć za razvoj
Program borbe protiv korupcije u struci
Organizacije za opću dobrobit
Republika Srpska
Sporazum o stabilizaciji i pridruţivanju
Švicarska agencija za razvoj i saradnju
Švedski institut za javnu upravu
Konfederacija nacionalnih sindikata u BiH
Tehnička pomoć
Tehnička pomoć organizacijama civilnoga društva
Transparency International
Rezolucija Vijeća sigurnosti pri Ujedinjenimh narodima
Američka agencija za meĎunarodni razvoj
37
Aneks 2: Metodologija istraţivanja
Procjena potreba Bosne i Hercegovine započeta je u pultu/desku koji je proveo opseţno
istraţivanje svih relevantnih zakona, pravnih i financijskih, koji definiraju okruţenje u
kojem djeluje civilno društvo, kao i svih dostupnih novijih procjena i detaljnih razrada
civilnog društva, uz pomoć relevantnih web stranica vlade i organizacija civilnog društva.
Glavnina istraţivačkih podataka je obezbijeĎena putem niza diskusija tematskih grupa sa
reprezentativnim uzorkom organizacija civilnog društva iz svih dijelova zemlje, koje su
takoĎer bile i članovi najaktivnijih mreţa OCD-a, uključujući i BiH NVO Vijeće, Odbor
civilnog društva, Referentnu grupu iz Tuzle i mreţu Sporazum Plus.
Organizacije za ove sastanke su odabrane uz pomoć baze podataka Resursnog centra
CPCD-a prema sljedećim kriterijima: geografska zastupljenost, raznolikost misija /
područje rada, reprezentativna izmješanost zrelih i mlaĎih organizacija i članstvo aktivnih
i vaţnih mreţa OCD-a. Zbog vremenskih rokova i logističkih ograničenja sastanak
tematskih grupa odrţan je u glavnom gradu, Sarajevu, uz sudjelovanje OCD koje su
morale putovati da bi sudjelovale. Rasprave koje su forsirane na sastancima tematskih
grupa bile su i istraţivačkog karaktera, kako bi se došlo do novih informacija i dokučile
svjeţe perspektive i mišljenja, ali i konfirmativnog karaktera kako bi se potkrijepili
podaci koji su već analizirani tokom istraţivanja provedenog od strane odreĎenog
deska/pulta. Na sastancima tematskih grupa su koristene obje tehnike, i strukturirana
diskusija i otvoreno postavljanje pitanja (polu-strukturirano intervjuisanje), kao i na svim
drugim sastancima na kojima su učestvovala dva ili više predstavnika organizacija i
institucija.
Razgovori su takoĎer voĎeni i sa predstavnicima donatora, stručnjacima civilnog društva
i partnerima na projektu. Osim toga, susreti su organizovani i sa predstavnicima drţavnog
Vijeća ministara (centralna vlada), Direkcijom za europske integracije, Vijećem za
regionalnu koordinaciju, liderima radnih grupa pri Delegaciji Europske komisije i raznim
drugim meĎunarodnim organizacijama.
Sastanci su takoĎer odrţani i sa neformalnim skupinama organizacija civilnog društva
koje su okupljene kao tematske organizacije.
Posebno sastavljen upitnik (kojeg je pripremio viši rezidentni savjetnik) proslijeĎen je u
oko 60 organizacija civilnog društva, koji je popunilo 30 organizacija. To je bila iznimno
zadovoljavajuća reakcija, s obzirom da je OCD ostavljen vremenski rok od svega četiri
dana za popunjavanje upitnika. Prikupljeni rezultati ovog upitnika su prilozeni u Dodatku
8.
Ovi rezultati su korišteni za podršku preporukama dobivenim putem ove procjene potreba
po pitanju izgradnje kapaciteta OCD i identifikacije oblasti u kojima bi projekat TACSO
mogao korisno intervenirati.
U nekim slučajevima, tumačenje rezultata, kao i rasprava o pitanjima koja nisu
38
obuhvaćena tokom rada tematskih grupa, provedeno je putem neformalnih direktnih
sastanaka i intervjua putem telefona.
Aneks 3: Baze podataka OCD u BiH
Postoji nekoliko aktivnih on-line baza podataka OCD u BiH koje pruţaju informacije o
pojedinim organizacijama.
Resursni Centar CPCD posjeduje najveću bazu podataka aktivnih organizacija civilnog
društva koje djeluju u BiH, i ona trenutačno sadrţi 1222 zapisa. Ova baze podataka je
relativno sofisticirana, i omogućava pretraţivanje cijelog niza tematskih polja i pruţa
mogućnost OCD da se prijave u bazu podataka on-line. Ova se baza podataka aţurira
nekoliko puta svake godine.
http://www.civilnodrustvo.ba/index.php?opcija=nvo
Osim toga, Resursni centar CPCD-a, predstavlja vrijedan on-line internet resurs OCD,
pruţajući različite informacije o registraciji OCD, pravnim pitanjima, donatorima,
publikacijama o izgradnji kapaciteta, te adrese i web linkove, itd.
Bosanski ured NDI ima malu, za korištenje jednostavnu bazu podataka OCD sa svega
290 organizacija i 120 projekata, koja omogućava izvoz podataka u dokumente u
programe Word i Excel. Pretraţivanje podataka je vrlo jednostavno, upišete naziv
organizacije, sektor, kontakt osobu, adresu, telefon, fax, e-mail i sl.)
http://ngobase.ndi.ba/.
OIA (Omladinska informativna agencija) ima bazu podataka o organizacijama mladih u
BiH na svom "Web portalu za mlade”. Ova baze podataka ima popisanih 329
organizacija, ali je znatno zastarila.
Uz niz drugih baza podataka koje počivaju na sektorskoj osnovi, postoji cijeli niz
spiskova ili direktorija OCD on-line, uključujući i one koje vodi Vijeće NVO
http://www.bihngocouncil.ba - i ICVA – http://www.icva-bh.org /.
39
Prilog 4: Klasifikacija organizacija civilnog društva prema području rada
Tablica 2. Postotak organizacija civilnoga društva prema primarnom području rada
Udruţenja
%
Sportska udruţenja
18,45
Interesne udruge
12,02
Udruţenja za zaštitu ţena
7,30
Kulturna udruţenja
6,87
Udruţenja koja se bave problemima djece i mladih
6,01
Ostale djelatnosti
5,15
Udruţenja koja proizlaze iz posljednjeg rata
4,72
Udruţenja koja se bave zaštitom okoliša
4,29
Udruţenja za psihosocijalnu pomoć i socijalnu zaštitu
3,86
Obrazovna udruţenja
3,43
Udruţenja za ruralni i poljoprivredni razvoj
3,43
Hobi udruţenja
3,00
Udruţenja za lokalni ekonomski razvoj
3,00
Civilna inicijativa
2,58
Humanitarna udruţenja
2,58
Udruţenja za zaštitu ljudskih prava
2,58
Udruţenja za promociju civilnog društva i razvoj
1,72
Profesionalna udruţenja
1,72
Asocijacije etničkih manjina
1,29
Sindikati
1,29
Udruţenja za tehnološki napredak
1,29
Duhovna udruţenja
0,86
Povratnici i izbjeglice
0,86
Udruţenja za zaštitu ţivotinja
0,86
Udruţenja za zaštitu turizma i ugostiteljstvo
0,86
UKUPNO
100
Izvor: HTSPE / Kronauer Consulting (2009)
40
Aneks 5: Krajnji korisnici projekata OCD
Tablica 3. Krajnji / direktni korisnici projekata OCD
Korisnik / ciljna skupina
Svi graĎani / opća javnost
Djeca
Mladi
Starije osobe
Ţene
Nezaposleni
Izbjeglice i raseljene osobe
Osobe s invaliditetom
Pripadnici manjinskih skupina
Osobe značajno ovisne o drugima
Ţrtve nasilja u obitelji
Donositelji odluka
Institucije
Poslovni sektor
OdreĎene skupine stručnjaka
UKUPNO
Izvor: HTSPE / Kronauer Consulting (2009)
%
49,40
2,60
15,90
3,40
5,60
2,10
3,00
6,40
0,90
1,50
0,90
1,70
0,90
2,60
2,10
99
Aneks 6: Koalicije NVO i mreţe
BiH Vijeće NVO je najstarija mreţa (osnovana 1996 godine) meĎunarodnih i domaćih
nevladinih udruţenja koja radi na pruţanju podrške stabilizaciji i razvoju BiH. Glavna
funkcija ovog Vijeće je godinama bila funkcija organa za koordinaciju meĎunarodnih
projekata i sredstva za razmjenu informacija o svim pitanjima koja se odnose na
humanitarnu i razvojnu pomoć Bosni i Hercegovini. Ona ima 60 članova i 18 promatrača
(uključujući EZ), uključujući i mnoge (meĎunarodne) nevladine organizacije sa
višestrukim mandatom i nije usredotočena na posebne programe ili sektore.
Mreţa mladih u Bosni i Hercegovini je neformalna grupa organizacija, skupina i
pojedinaca koja zadovoljava potrebe mladih ljudi u oba entiteta, aktivno ih uključujući u
izgradnju demokratskih vrijednosti i jačanje civilnog društva. Danas mreţa ima 115
članica-organizacija i 37 pojedinaca iz 65 gradova u BiH.
Sporazum Plus (Agreement Plus) - Nedavno je formirana mreţa od više od 370
organizacija civilnog društva širom zemlje, pod voĎstvom Centra za promociju
civilnog društva, s misijom promicanja i zagovaranja rješenja za ključna pitanja
41
smjernica koja su vaţna za budući razvoj civilnog društva, meĎusektorsku saradnju i
dobre uprave u BiH.
Odbor Civilnog društva je osnovan kao direktna posljedica rada (sada raspuštene)
Koalicije ''Raditi i uspjeti zajedno'', u oktobru 2007 godine, sa 31 predstavnikom iz 31
sektora (na temelju CIVICUS indeksa). Njegova glavna uloga je pratiti "Sporazum o
suradnji" s drţavom kroz saradnju sa Vijećem ministara BiH na uspostavi Vijeća civilnog
društva pri Vijeću ministara, kroz pripremu dokumenata vrlo vaţnih za civilno društvo u
BiH, i uspostavu saradnje s domaćim i meĎunarodnim akterima, naročito u oblastima
integracija EU i finansiranja od strane IPA.
Referentna grupa Tuzla (RGT) osnovana je 1996 godine, i to je mreţa devedeset devet
udruţenja iz Tuzlanskog kantona. RGT se temelji na razmjeni informacija, znanja i
iskustava i zajedničkog predstavljanja organizacija s ciljem promoviranja trećeg sektora.
Koalicija Odgovornost je stvorena početkom 2008 godine kao rezultat graĎanskih
protesta organiziranih u Sarajevu, i okuplja 15 organizacija, koje uglavnom rade u
oblasti ljudskih prava.
Prilog 7. Popis sudionika i organizacija koje su konzultirane
Tematska grupa, sastanak 1,
23. September 2009, Sarajevo
Ime
Nedim Pripoljac
Adis Arnautovid
Dijana Softid
Azra Novkinid
Damir Redžid
Goran Bubalo
Mersiha Tufekčid
Vildan Hadžihasanovid
Snježana Ivandid
Edita Pršid
Jadranka Miličevid
Gordana Čičak
Organizacija/Institucija
Centar za edukaciju mladih
Centar za edukaciju mladih
Unija za održivi povratak i integracije u BiH
NHO OC “Hambarine”
NHO OC “Hambarine”
TERCA
Obrazovanje gradi BiH
Ministarstvo pravde BiH, Sektor za civilno društvo
ADI
Fondacija lokalne demokracije
Fondacija CURE
Independent Zenica
Grad
Travnik
Travnik
Sarajevo
Prijedor
Prijedor
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Zenica
Sastanak tematske grupe 2,
24. september 2009, Sarajevo
Ime
Adnan Gavranovid
Organizacija/Institucija
Centar za mlade
Grad
Gornji Vakuf
42
Željka Katanid
Vesna Stjepanovid
Melika Ibrahimbegovid
Jasna Jugo
Abida Pehlid
Džemal Šunje
Milena Savid
Vasilije Lažetid
Goran Rakid
Indira Osmanagid
Amerisa Abidovid
Predrag Praštalo
Aida Daguda
Leptir
Leptir
Bospo
Kuda otovrenog srca
La Strada BiH
CUPIDO
Centar za informativno-pravnu pomod
Centar za razvojne inicijative
Udruzenje opdina i gradova RS
Udruzenje NVO LSG- Livno
Europski kulturni centar
Europski pokret u BiH
Centar za promociju civilnog društva
Srebrenica
Srebrenica
Tuzla
Mostar
Mostar
Mostar
Zvornik
Gacko
Bijeljina
Bugojno
Zavidovidi
Zenica
Sarajevo
Sastanak sa Odborom za civilno društvo
25. Septembar 2009, Sarajevo
Ime
Lidija Zurovac
Goran Bubalo
Milena Savid
Biserka Sabljakovid
Aida Daguda
Igor Stojanovid
Hajrudin Šahid
Vildana Ganija
Aida Vezid
Organizacija/Institucija
Udruga BH novinara
NVO Vijede
CIPP Zvornik
Asocijacija informacijskih stručnjaka - bibliotekara,
arhivista i muzeologa (BAM)
Centar za promociju civilnog društva
Centar civilnih inicijativa
Merhamet
SIRL
BHRN
Grad
Sarajevo
Sarajevo
Zvornik
Sarajevo
Sarajevo
Banja Luka
Sarajevo
Sarajevo
Sastanak sa Vijedem BHNGO
30 septembar, 2009, Sarajevo
Ime
Sue Birchmore
Claudia Bade
Amira Kavgid
Tory Tovis
Alma Taslidžan
Edita Pršid
Žarko Ardželan
Marijana Dinek
Gordana Čičak
Milan Mirid
Organizacija/Institucija
World Vision
World Vision
IPM
Glazbenici bez granica
Handicap International
FLD
UIZBiH/AEOBIH
BHWI Fondacija
Independent Zenica
ICVA
Grad
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
43
Gjoko Snegar
Hadžihasanovid Vildan
Babid Šejla
Enisa Alibegid
Meheljid Belina
Hasanovid Ševala
Vehabovid Aida
Haris Čauševic
Eldina Mehid
Danko Maleševid
Elvedina Hadžialagid
Dijana Softid
Indira Dedo
Salih Rasovac
Adis Arnautovid
Sabina Morid
Amra Arnautovid
Goran Bubalo
Zlatan Salihbegovid
CORNO
Ministarstvo pravde BiH, Sektor za civilno društvo
Narko ne
Save the Children
Fondacija CURE
SHL
SHL
NVO Altruist
Biser int.
HHU Hleb života
Udruzenje Žene Ženama
Unija za održvi povratak
NVO CORRIDOR
NVO CORRIDOR
CEM Travnik
Udruženje RIN Family
Hope and Homes for children
TERCA
CARITAS
Doboj
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Prijedor
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Organizacija/Institucija
NVO Vijede
Omladinska informativna agencija
Ministarstvo pravde BiH, Sektor za civilno društvo
Delegacija Europske komisije u BiH
Delegacija Europske komisije u BiH
Delegacija Europske komisije u BiH
Delegacija Europske komisije u BiH
UNDP BiH
CIP Zvornik
CPCD
ICVA
IDC
Europski pokret u BiH
Europski kulturni centar
Fondacija za lokalnu demokraciju
Fondacija CURE
Udruga za demokratske inicijative (ADI)
DFID
Grad
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Zvornik
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Zavidovici
Zavidovidi
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Konsultativni sastanak
8. oktobar, 2009, Sarajevo
Ime
Goran Bubalo
Jan Z Kulenovid
Vildan Hadžihasanovid
Džemal Hodžid
Gordana Šuvalija
Vlado Pandurevid
Edita Redžepagid
Siniša Ignjatid
Momir Savid
Aida Daguda
Vesna Vukmanovid
Lidija Popovid
Predrag Praštalo
Amerisa Abidovid
Edita Pršid
Berina Meheljid
Mirela Selmanovid
Armina Čerkid
44
Dijana Softid
Selma Sijerčid
Ljiljana Zurovac
Unija za održivi povratak u BiH
USAID BiH
Vijede za štampu u BiH
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Popis intervjua:
Institucija/organizacija
NVO Vijede
BiH Min. pravosuđa, Sektor za državnu
upravu
Omladinska informativna agencija
Direkcija za ekonomsko planiranje BiH,
Vijede ministara BiH
ACIPS
Omladinski savjet RS
Ministarstvo pravde BiH
ADI Sarajevo
Ime osobe
Goran Bubalo
Slavka Alagid
Datum/mjesto
Sept. 10, 2009, Sarajevo
Sept. 25, 2009, Sarajevo
Jan Zlatan Kulenovid
Mirela Ibrahimagid
Sept. 25, 2009, Sarajevo
Okt. 1, 2009, Sarajevo
Okt. 1, 2009, Sarajevo
Okt. 1, 2009, Sarajevo
Sept. 28, 2009, Sarajevo
Sept. 15, 2009, Sarajevo
Delegacija Europske komisije u BiH
Zehra Kačapor
Lučijano Kaluža
Hadžihasanovid Vildan
Snježana Ivandid,
Aida Vežid
Džemal Hodžid
Delegacija Europske komisije u BiH
Vladimir Pandurevid
Sept. 25, 2009, Sarajevo
Direkcija za europske integracije
Direkcija za europske integracije
Direkcija za europske integracije
Direkcija za europske integracije
ICVA
Centar za promociju civilnog društva
Zuhra Talovid
Zara Halilovid
Masleša Nedeljko
Jasenka Hadžajlija
Milan Mirid
Aida Daguda , Milan Mrđa,
Slaviša Prorok, Šefko Bajic,
Mirjana Sirdo
Mladen Dragaševic
Mervan Miraščija
Stefanija Koskova &
Ladislav Kremenjaks
Mirjana Popovid Valjevac
Vojin Mijatovid
Borka Rudid,
Gordana Čičak
Melika Ibrahimagovid
Murisa Marid
Sonja Garid
Sept. 28, 2009, Sarajevo
Sept. 28, 2009, Sarajevo
Sept. 22, 2009, Sarajevo
Sept. 22, 2009, Sarajevo
Okt. 02, 2009, Sarajevo
Sept., 11-30, 2009,
Sarajevo
Vijede za regionalnu suradnju
Fondacija Otvoreno društvo OSF / BiH
OSCE
USAID
Vijede ministara BiH
Udruženje "BH novinari"
Independent
Referentna grupa Tuzla
DON Prijedor
CGS-Livno
Sept. 25, 2009, Sarajevo
Sept. 21, 2009, Sarajevo
Sept., 28, 2009, Sarajevo
Sept. 30, 2009, Sarajevo
Sept. 28, 2009, Sarajevo
Okt. 02, 2009, Sarajevo
Sept. 18, 2009, Sarajevo
Sept. 30, 2009, Sarajevo
Sept. 24, 2009, Sarajevo
Sept. 8, 2009, Sarajevo
Sept. 8, 2009, Sarajevo
45
Svjetska banka
Opdina Istočno Sarajevo
Renesansa Sarajevo
VESTA
UNDP BiH
Jasmina Hadžid
Ljubica Novakovid
Snježana Rupčid
Amra Seleskovid
Samir Omerefendid
Okt. 01, 2009, Sarajevo
Okt. 01, 2009, Sarajevo
Sept. 17, 2009, Sarajevo
Sept. 29, 2009, Sarajevo
Sept., 29, 2009, Sarajevo
46
Aneks 8 Rezultati istraživanja upitnika
Obilježja i sposobnosti organizacija civilnog društva odabranih prema organizacionoj misiji
Organizacije
odreĎene
Europske
Demokracija i ljudska
Mladi
Ţene
prema
integracije
prava
području rada
Tip organizacije
Veličina
 Zaposlenici
 Dugoročne
konsultacije
 Kratkoročne
konsultacije
Prisustvo na
terenu
Udruţenja
potrošača
Medij
NVO i
neprofitne
organizacije
NVO-i i neprofitne i javno
korisne organizacije
NVO-i neprofitne i
javno korisne
NVO-i
NVO i neprofitne org
NVO i neprofitne
org
Niti jedan ili 1
3 do 4
2 i manje
Niti jedan do16
0 do3
0 do10
Niti jedan do3
Niti jedan do 2
Niti jedan do 6
Niti jedan do 1
Niti jedan
Niti jedan do 2
1
10
8
4
2
18 godišnje
U cijeloj zemlji
Općinska razina
Lokalna razina
Širom regije
Širom zemlje
Lokalni nivo
Kanton Sarajevo
 Zagovaranje
 Pruţanje usluga
Lokalni nivo
Ruralni nivo
Lokalni nivo
Opštinski nivo
Širom zemlje
Širom zemlje
Opštinski nivo




Zagovaranje
Pruţanje usluga


Zagovaranje
Pruţanje usluga










Dobro upravljanje
Pruţanje usluga
Upravljanje
finansijama
Ljudska prava
Pomirenje
Ravnopravnost
spolova
Slobodan pristup
informacijama


Zaštita potrošaca
Ravnopravnost
spolova
Slobodan pristup
informacijama
Borba protiv
korupcije
Usluge socijalne
zaštite
Zdravstvena


Vrsta djelatnosti

Zagovaranje
Sektor rada

Proces
Europskih
integracija







Dobro upravljanje
Transparentno pruţanje
usluga
Upravljanje finansijama
Zaštita okoliša
Ljudska prava
Kulturna raznolikost
Socijalna zaštita
Edukacija
zapošljavanje mladih i

Zagovaranje
Pruţanje
usluga
Ljudska prava
Zaštita okoliša
Kulturna
raznolikost
Edukacija










Zagovaranje
Pruţanje
usluga
Ljudska prava
Slobodan
pristup
informacijama
Sloboda
govora
Edukacija
47
Dugoročni plan /
Buduće
aktivnosti







Materijal i
financijska
stabilnost i
otpornost
N/A
EU
integracije
Ekologija
Ljudska
prava
Kultura
Raznolikost
Pomirenje
Dobro
upravljanje




























povratak
Tolerancija i pomirenje
Ovlaštenost na prava
Izborni proces
Borba protiv korupcije
Dobro upravljanje na
lokalnoj razini
Pruţanje usluga
Zaštita okoliša
Edukacija
Ljudska prava
Ravnopravnost spolova
Slobodan pristup
informacijama
Raznovrsnost kultura
Zdravstvena zaštita
Edukacija mladih
Zagovaranje
Etnička tolerancija
Izborni proces
Borba protiv korupcije
Finansiranje projektima
Finansiranje IPA
Umreţavanje
Podrška globalnim
umreţavanjem
Izgradnja kapaciteta putem
SIQ-u standarda
Strana sredstva i donacije
Projekti koji generiraju
prihod
Davanje grantova vlastima
Članarina
renta






Ljudska prava
Ravnopravnost
spolova
Raznovrsnost
kultura
Zaštita okoliša
Edukacija
Dobro
upravljanje



Zaštita
Kulturna raznolikost
Neformalna
edukacija


Ljudska prava ţena
Ravnopravnost
spolova
Etnička tolerancija
Dobro upravljanje


edukacija

Zaštita potrošaća












Volontarizam
Samoizdrţava
nje
Finansiranje
nivoa vlasti
Upravljanje
projektom
Naplata usluga

Projektne aktivnosti



Finansiranje od
strane agencija
EU
Sredstva EU
Upravljanje
finansiranjem
drţavnog nivoa

Neovisnost
medija
Obrazovanje
novinara u
odnosu na
njihova prava
Pravna pomoć
Edukacija po
raznim
pitanjima
Osnivanje
kluba novinara
Zakonsko
promicanje
medija
Fond
solidarnosti
Sredstva EU
USAID, razni
donatori koji
podrţaju
neovisno
novinarstvo
48
Aneks 9: Reference
ACIPS (2009) Primjena Pravila za konsultacije u izradi pravnih propisa - Mrtvo slovo na papiru
[The application of the Rules for Consultation in the design of legal regulations – a dead letter on
paper]; Policy Brief, Sarajevo, May 2009, available at <www.acips.ba>
Abdelbasit, A. (2009) 118 million steps to cooperation-government allocations for the nongovernmental sector in Bosnia and Herzegovina in 2008, IBHI
Barnes, C., MrĎa, M., Sijercic, S. & Popovic, M (2004), Civil Society Assessment in Bosnia and
Herzegovina BiH, Sarajevo: USAID
BiH Directorate for European Integration (2009) Communication Strategy for Informing public
about Accession of BH to the European Union; Sarajevo, January 2009
BiH Directorate for European Integration (undated) EU Integration Strategy of Bosnia and
Herzegovina, Directorate for European Integration, available at <www.dei.gov.ba>
BiH Ministry of Finance and Treasury 2009: Donor mapping report, Sarajevo, available at <
http://www.donormapping.ba>
Commission for Coordination of Youth Issues (2008) Young people need a youth policy, Final
Report prepared for the drafting of the BiH Youth Policy, available at
<http://www.mladi.gov.ba/>
EC (2007 Multi-annual Indicative Planning Document (MIPD) 2007-2009 for Bosnia and
Herzegovina
EC (2008) Progress Report 2008 Bosnia and Herzegovina, Brussels, available at
<www.dei.gov.ba>
EC (2009) Progress Report 2009 Bosnia and Herzegovina, Brussels, available at
<www.dei.gov.ba>
EC (2009) Draft Multi-Annual Indicative Planning Document (MIPD) 2009 -2011 for Bosnia and
Herzegovina, available at <http://www.dei.gov.ba>
EU (2008) Sporazum o stabilizaciji i pridruţivanju izmeĎu evropskih zajednica i njihovih drţava
članica, s jedne strane i BiH, s druge strane [Stabilisation and Association Agreement
between the European Communities and their member states on the one hand and BiH on
the other], available at <www.dei.gov.ba>
European Aid (2005) Institutional Assessment and Capacity Development Manual
Golubović, D. (2009) Training material, European Centre for Non-for-Profit-Law (ECNL)
Hadţimehanović, H. (2009) Training material, Fiskalni sistem u BiH: mogućnosti podrške
nevladinim organizacijama [The Fiscal System in BiH: opportunities for support to NGOs],
Sarajevo: CPCD
49
HTSPE (2009) Policy Paper Participation of Civil Society in BiH, HTSPE Limited, available at
<http:// www.htspe.co.uk>
HTSPE / Kronauer Consulting (2009) Civil Society: Contributions to the Development of the
Strategy for Establishing an Enabling Environment of Civil Society in Bosnia and
Herzegovina; Sarajevo, available at < http://www.kronauer-consulting.com>
Imamovic, D., Beslija, E., Imamovic, F. & i Kadric, V. (2008) Monitoring postivanja ekonomskih
i socijalnih prava u BiH [Monitoring respect for economic and social rights in BiH], ALDI,
available at <www.aldi.ba>
Kadić, D., (2009), Civil Society in Bosnia and Herzegovina, TRIALOG, available at
<http://www.kehys.fi/files/681/Bosnia_Herzegovina_Trialog_study.pdf>
McKinsey & Co. (2001) Effective Capacity Building in Non-Government Organisations, Venture
Philanthropy Partners
NDI (2009) Bosnia-Herzegovina Democracy Assessment Report, Sarajevo.
NGO Council (2008) Strategic Framework of the NGO Council 2008 – 2010
available at <www.bihngocouncil.ba>
Oxford Research International (2007) The Silent Majority Speaks: Snapshots of today and visions
of the future of Bosnia and Herzegovina.
Pickering, R., Ginzburg, S., Pestek, E., Sukara, R. (2005) Mapping Study of Non-State Actors in
Bosnia and Herzegovina, APRIS.p.a, Tea Cegos Consortium Institutional Strengthening, Human
Rights and Democracy, available at < http://www.europa.ba>
Republic of Bosnia and Herzegovina (2001) Law on Associations and Foundations (2001)
Official Gazette of Bosnia and Herzegovina, no. 32/01, , available at < http://www.mpr.gov.ba>
Republic fo Bosnia and Herzegovina, (2003, 2008) Law on Amendments to the Law on
Associations and Foundations of Bosnia and Herzegovina, Offical Gazette of Bosnia and
Herzegovian nos. 42/03, 63/08, available: http://www.mpr.gov.ba
Republic of Bosnia and Herzegovina Law on Associations and Foundations Official Gazette of
Federation of Bosnia and Herzegovina, no. 45/02.
Republic of Bosnia and Herzegovina Law on Associations and Foundations Official Gazette of
Republika Srpska, no. 52/01, 42/05.
Republic of Bosnia and Herzegovina Law on Associations and Foundations Official Gazette of
Brčko District of Bosnia and Herzegovina, no. 12/02.
Republika Srpska, BiH (2008) Law on Volunteerism, available at
<http://zuko.ba/pdf/zakoni_republike_srpske/zakon_o_volontiranju.pdf >
Rutzen, D., Durham, M. & Moore, D. (2004) NPO Legislation in Central and E. Europe,
available at
50
<http://www.icnl.org/KNOWLEDGE/pubs/ChinaConference/NPO_Legislation_Central_
Eastern_Europe.pdf >
Šošević, S. (2006), Assessment of Municipal Capacities for the Absorption of EU Funding
Assistance
in Bosnia and Herzegovina, BiH
Sterland, B (2003) Serving the Community: An Assessment of Civil Society in Rural BiH ,
Sarejevo:
Dadalos <available: http://www.sterland.biz>
USAID (2007) Bosnia and Herzegovina: 2006 USAID Sustainability Index for Central and South
Eastern Europe and Eurasia, 10th edition, available at
<http://www.usaid.gov/locations/europe_eurasia/dem_gov/ngoindex/2006/bosnia_herzeg
ovina.pdf>
USAID (2009) Bosnia and Herzegovina: 2008 USAID Sustainability Index for Central and South
Eastern Europe and Eurasia, 12 edition, June 2008, available at
< http://www.usaid.gov/locations/europe_eurasia/dem_gov/ngoindex/2008/complete
document.pdf>
Ţeravčić, G. (2008) Analysis of Institutional Cooperation between Governmental and Nongovernmental Sectors in BiH; Sarajevo: Kronauer Consulting, available at
<http://www.kronauer-consulting.com/download/analiza-en.pdf>
Korisne web stranice
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
BiH Ministarstvo pravde: http://www.mpr.gov.ba/en/
MeĎunarodni Centar za neprofitno pravo (ICNL) www.icnl.org
Vlada RS: http://www.vladars.net
Omladinsko udruţenje Kult: www.zakon.mladi.org
NVO Vijeće: www.bihngocouncil.ba
Omladinska informativna agencija: http://mladi.info/
CPCD Resursni centar: http://www.civilnodrustvo.ba/
Transparency International: www.ti-bih.org
USAID BiH: www.usaid.gov/ba
Delegation Evropske unije u BiH: www.europa.ba
51

Pismo mađarskom veleposlaniku (hrvatski)

Dobro upravljanje i rukovođenje organizacijom civilnog društva

Natječaj_udruge 2015

Pravila označavanja i isticanja izvora financiranja

Poziv i program konferencije

Newsletter - Poduzetništvo i zapošljavanje - rujan/2014 - START

ŠKOLA ZA UDRUGE - Učilište Ludbreg

KULTURNI TURIZAM Bosna i Hercegovina baštini bogato kulturno

Nedžad Koldžo