Operativni program Razvoj ljudskih potencijala Integracija skupina u nepovoljnom položaju u redoviti obrazovni sustav SIGN 2 ME D A J M I Z Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda Ulaganje u budućnost 1 N A K Impresum: Nakladnik: Gospodarska škola Varaždin Za nakladnika: Katica Kalogjera Novak, dipl. ing. mat. Grafičko oblikovanje: Vjeran Kostović Fotografije: Gospodarska škola Varaždin Tisak: TIVA Tiskara Naklada: 500 komada Varaždin, lipanj 2014. Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda Ulaganje u budućnost Integracija skupina u nepovoljnom položaju u redoviti obrazovni sustav Projekt Sign 2 me Ovim projektom želimo poboljšati dostupnost redovnih obrazovnih ustanova učenicima s oštećenjima sluha i/ili vida uklanjanjem komunikacijskih i mehaničkih barijera. Imajući taj cilj u vidu proveli smo niz edukativnih predavanja i radionica kojima su prisustvovali nastavnici i učenici triju škola partnera, sudionici radnih skupina u ovom projektu. Hrvatski znakovni jezik HZJ je sustav vizualnih znakova koji, uz pomoć posebnog položaja (oblika šake), orijentacije, položaja i smjera pokreta ruke, tvore smisao riječi. • Znakovni jezik se ne izvodi samo rukama, već uključuje i držanje tijela i glave te izraz lica koji daju intonaciju. • Koristi se najčešće u obiteljima u kojima je dvoje ili više njih gluho, u zajednicama gluhih (sportskim klubovima, kulturnim sekcijama, klubovima umirovljenika) te nešto manje u školama za gluhe. Edukativni sadržaji bili su: • Hrvatski znakovni jezik • Orijentacija i kretanje slabovidnih i slijepih osoba • Edukacija nastavnika o metodici rada s učenicima s oštećenjima sluha i/ ili vida • Edukacija nastavnika o problematici posljedica oštećenja sluha na jezik i govor • Posljedice oštećenja sluha i/ili vida na emocionalni i socijalni razvoj, te obrazovna postignuća učenika • Senzibilizacijska radionica za učenike: Premostimo prepreke uzrokovane oštećenjem sluha • Senzibilizacija učenika redovnih obrazovnih programa za razvojne i obrazovne poteškoće vršnjaka s oštećenjem vida • Studijsko putovanje u Saveznu Republiku Njemačku – posjet institucijama i školama za odgoj i obrazovanje učenika s oštećenjima sluha i/ili vida: • Posjet državnoj školi za slijepe i slabovidne s internatom: Schloß-Schule Ilvesheim, • privatnoj školi Nikolauspflege, Stuttgart Tilly-Lahnstein-školi u Stuttgartu i Pfalzinstitut für Hören und Kommunikation (Institut za slušanje i komunikaciju), Frankenthal • Studijsko putovanje Split u Centar za odgoj i obrazovanje „Slava Raškaj“ i Centar za odgoj i obrazovanje „Vinko Bek“ • Dan otvorenih vrata projekta Sign 2 me u Gospodarskoj školi Varaždin, Srednjoj školi Matije Antuna Reljkovića Slavonski Brod i Medicinskoj školi Varaždin • Edukativne radionice za javnost u Varaždinu i Slavonskom Brodu: Senzibilizacija javnosti za razvojne i obrazovne poteškoće osoba s oštećenjem vida • Znakovni jezik nije univerzalan kao što mnogi misle. Postoji britanski znakovni jezik (BSL), američki znakovni jezik (ASL) itd. Svaki znakovni jezik ima svoju vlastitu gramatiku i uči se kao i svaki drugi strani jezik. • Učenjem znakovnog jezika, pa i samim njegovim priznanjem, kao prirodnog i potpunog sredstva komunikacije za gluhe dobiva se na kvaliteti njihove integracije u širu socijalnu sredinu, te im olakšava dostupnost obrazovanju, zapošljavanju i većem broju informacija, što se upravo i ovim projektom nastoji postići. 3 Orijentacija i kretanje slabovidnih i slijepih osoba - peripatologija Zaštitne tehnike: Česte zablude čujućih : • Gornja zaštitna tehnika • Donja zaštitna tehnika • Tehnika slijeđenja zida • uz korištenje slušnog pomagala, osobe oštećena sluha čuju jednako kao i osobe uredna sluha • gluhe osobe ne čuju baš ništa • umjetna pužnica vraća sluh i lijek je za gluhoću • znakovni jezik jednak je u svim državama Orijentacija je proces iskorištavanja senzornih podataka radi utvrđivanja položaja u prostoru i odnosa sebe prema predmetima u okolici(orijentacija na blizinu, orijentacija na daljinu) Točno je da: Kretanje je sposobnost slijepe osobe da se uspješno kreće i svladava udaljenost od polazišta do odredišta. Laserski štap Peripatologija = peri + patine + logos Peripatologija proučava kako se ponašati u susretu sa slabovidnim i slijepim osobama te kako izbjeći moguće neugodne situacije te se informirati o potrebama i barijerama na koje učenici s oštećenjem vida svakodnevno nailaze, kako bi novim spoznajama prilagodili pristup učenju i podučavanju te kako bi u perspektivi stvorili bolje temelje za izjednačavanje prilika osoba s oštećenjima vida u svim područjima života od obrazovanja do zapošljavanja i kvalitetnijeg provođenja vremena u svakodnevici. Postizanje samostalnosti u kretanju za osobe s oštećenjima vida jedan je od osnovnih preduvjeta za neovisnost i integraciju u društvu. Posljedice oštećenja sluha na jezik i govor • Tehnika traženja ispuštenih predmeta Dugi bijeli štap Tehnike dugog bijelog štapa: Sredstva i pomagala koja mogu koristiti slijepe i slabovidne osobe: • • • • • • • • • Didaktički materijali i igračke Sportska sredstva i rekviziti (strunjače, obruči) Dugi bijeli štap Simulacijske naočale/povez Kompas Taktilni crteži, karte prilagođeni slijepim osobama Crteži i karte prilagođeni visokoslabovidnim osobama Optička i elektronička povećala, diktafon GPS Čimbenici koji utječu na posljedice oštećenja sluha: • • • • • • • dob u kojoj je došlo do oštećenja sluha stupanj i vrsta oštećenja sluha slušni status roditelja način komuniciranja u obitelji dodatna oštećenja identitet kohlearna implantacija i dr. Posljedice: Videći vodič - tehnike: • • • • • • • nema poveznice između znakovnog i govornog jezika (npr. američki i britanski znakovni jezik nisu ni slični, usprkos tome što su obje države engleskog govornog područja) • znakovni jezik razvija se u svakoj zajednici Gluhih • ako zajednice Gluhih nisu u kontaktu, njihovi znakovni jezici se razlikuju • znakovni jezik je arbitraran, a ne ikonički sustav komunikacije ili pantomima • slušno pomagalo ne funkcionira kao naočale (trenutno popravljanje narušene funkcije) • je uz slušno pomagalo potrebna rehabilitacija slušanja i govora • rehabilitacija slušanja i govora najpotrebnija je u ranijoj dobi, ali je nužna i odraslima, pogotovo u starijoj dobi (primjeri starijih osoba koje imaju slušno pomagalo, ali im ne pomaže) • slušno pomagalo pojačava zvukove iz okoline za 30 dB od postojećeg praga čujnosti (ako osoba ima prag čujnosti na 45 dB, tada će slušno pomagalo morati pojačati zvukove na 75 dB, kako bi se ostvarilo razumijevanje govora) • kod velikih oštećenja sluha, pojačanje od 30 dB dovodi do prelaska granice boli (80 dB + 30 dB = 110 dB) • kod nekih osoba s oštećenjem sluha ni adekvatno pojačanje intenziteta zvuka ne dovodi do poboljšane sposobnosti slušanja i razumijevanja • treba izbjegavati naziv “gluhonijemi” i koristiti naziv “gluhi”, jer u govornim organima gluhih nema ničeg što bi ih činilo nijemima. Pravilan hvat (lakat, rame, zapešće) Uski prolaz Stepenice Sjedanje Promjena strane Promjena smjera • • • • 4 Dijagonalna Hooverova ili dodirna tehnika Trotaktna tehnika Klizajuća tehnika • Kod gluhe djece koja su izgubila sluh uslijed različitih bolesti vezanih uz organska oštećenja SŽS-a, češća je hiperaktivnost, impulzivnost i poremećaj pažnje te jezični poremećaji. • Gluhi su učenici u većem riziku od zlostavljanja. • Kod gluhih učenika češće su teškoće u usvajanju jezika • Inzistiranje na oralnom pristupu u obrazovanju, bez poštivanja individualnih razlika, unatoč tome što ne dovodi do rezultata, ima za posljedicu velik broj gluhih osoba s minimalnim jezičnim vještinama (a iz toga proizlazi nisko samopouzdanja, emocionalne teškoće, slabe socijalne vještine, socijalna izolacija, ovisnost o drugima te slabo obrazovno postignuće). Kako možemo poboljšati radne i životne uvjete učenicima s oštećenjima sluha: • individualiziranim pristupom (kontaktirati COO “Slava Raškaj i SUVAG Zagreb), • korištenjem potrebne tehnologije • stavljanjem prema učeniku s oštećenjem sluha • održavanjem kontakta očima • usvajanjem bar nekih često korištenih znakova i jednoručne/dvoručne abecede • korištenjem tumača znakovnog jezika u slučaju potrebe 5 METODIKA RADA S UČENICIMA S OŠTEĆENJEM VIDA Jezične prepreke u edukacijskom procesu: • siromašniji rječnik u odnosu na čujuće vršnjake (tek s 12 godina gluha djeca imaju rječnik dovoljan za osnovnu komunikaciju; u srednjoj školi su na razini djece u četvrtom razredu osnovne škole) • teškoće u tvorbi glagola i imenica (morfologija) – slične probleme imaju stranci koji uče hrvatski, ali kod gluhe djece poboljšanje s porastom dobi nije značajno • veliki problemi s padežima i brojem (posebno su teški množina, glasovne promjene i glagolska vremena) – npr. puhati-puše, pas-psi... • prosječno pišu kraće, disgramatične rečenice • razumijevanje pročitanog na kraju srednje škole je u gluhe djece na razini čujućih desetogodišnjaka. Definicije slabovidnosti i sljepoće Slabovidnom osobom smatra se osoba koja ima ostatak vida manji od 40% i pri tom se koristi standardnim ili uvećanim tiskom. • • • • • • • • 5. Usmjeravajte učenik da obraća pažnju na zvukove iz svoje okoline i tumačite ih (neka učenik zna prepoznati određene zvukove, protumačiti ih kao i odrediti smjer otkud dolaze). Oči (škiljenje, nekontrolirano kretanje očnih jabučica) Stiskanje i trljanje očiju Osjetljivost na svjetlo Orijentacija u prostoru Teškoće u orijentaciji u tamnom / na suncu Distanca čitanja Teškoće kod prepisivanja s ploče Rukopis 6. Potrebno je učenika usmjeravati i na prepoznavanje raznih mirisa u svojoj okolici (razni zvukovi, mirisi mogu biti od velike pomoći pri orijentaciji i kretanju u prostoru). 7. Ukoliko učenik vizualno promatra sliku potrebno mu je također dati dovoljno vremena da je promotri, voditi računa o tome da je vizualna percepcija kod učenika s oštećenjem vida često fragmentirana i odvija se, najčešće, na udaljenosti manjoj od uobičajene. Pomagala 8. Slike koje dajemo učenicima s oštećenjem vida (a koja imaju ostatak vida) trebaju biti jednostavne, s jasnim konturama, bez puno detalja i sa što većim kontrastima. Slijepom se osobom smatra osoba koja ne može čitati crni tisak veličine Jeager 8 (Font Times New Roman 20) pa se koristi brajicom. 9. Kod slabovidnog učenika važno je voditi brigu o uvjetima osvjetljenja koja su potrebna pri izvođenju pojedinih aktivnosti. Integracija učenika s oštećenjima vida podrazumijeva njihovo uključivanje u redovne odgojno obrazovne institucije. Prednosti integracije učenika oštećena sluha u redovni obrazovni sustav Područje djelovanja odjela integracije: • Timska procjena funkcionalnog vida i razvojnih potencijala korisnika • Tiflopedagoška procjena • Rad s obitelji korisnika (psihološka i stručna podrška te savjetovanje) • Stručna podrška odgojiteljima i stručnim suradnicima • Edukacije i konzultacije roditelja i stručnjaka • Završni tjedan • Dijete se uključuje u zajednicu čujućih, koja je i u životu dominantna te je dijete tako bolje pripremljeno za stvarni život. • Obrazovni sadržaj odgovara kognitivnoj razini djeteta. • Postoje brojne mogućnosti odabira usmjerenja edukacije. • Mogućnosti za nastavak školovanja su velike. • Znanja i kvalifikacije stečene u redovnom obrazovnom sustavu omogućavaju veću konkurentnost na tržištu rada. Rehabilitacijski programi odjela integracije: • Stimulacija osjetila i motorike • Svakodnevne vještine • Socijalizacija/Rana komunikacija • Brajica • Vježbe vida • Udžbenici i ostala didaktička sredstva na brajici i uvećanom tisku • Pomoć u učenju - Poticanje kognitivnih sposobnosti • Tiflotehnika • Orijentacija i kretanje • Terapije (likovna, glazbena) • Glazbeno obrazovanje Prilagodbe u dostupnosti informacija • nastojanje da je izvor svjetla iza leđa učenika, tako da nastavnikovo lice nije u protusvjetlu, da se ne ometa očitavanje govora s lica i usana • predavanje uz vizualno predočavanje (PPT, grafoskop, dijagrami, slike) • loop sustav (FM sustav) – omogućuje spajanje slušnog pomagala direktno na mikrofon koji ima nastavnik, s ciljem eliminacije pozadinske buke • korištenje obrazovnih prevoditelja (ako učenik znakuje) • priprema materijala unaprijed i dostavljanje učeniku prije početka sata (handouts, sažeci) • pisanje na ploču svih važnih opaski i informacija (datumi ispita, roditeljskih sastanaka, zadaće, rokovi Što ukazuje na slijepog/slabovidnog učenika • Držanje tijela, tonus mišića • Način sjedenja • Pokreti tijela (stereotipije, blindizmi) 6 10. Slobodno koristite izraze poput: vidi, pogledaj, vidimo se… Posljedice oštećenja sluha i/ili vida na emocionalni i socijalni razvoj te obrazovna postignuća učenika Prilagodbe koje olakšavaju rad s učenikom s oštećenjem vida Kako će adolescent funkcionirati u školi i općenito u svojoj okolini ovisi bazično o prihvaćanju svog oštećenja vida i prilagodbi na dnevni stres (težak i dugotrajan proces) 1. Kada učeniku date predmet u ruke trebate mu dati i dovoljno vremena da upozna taj predmet; poželjno je, kad god je moguće, djetetu dati pravi predmet u ruke (npr. pravu jabuku s okusom i mirisom, umjesto umjetnog voća). Funkcioniranje adolescenta ovisi o: • stupnju oštećenja (sljepoća/slabovidnost) • adaptivnom potencijalu (inteligenciji i socio-emocionalnoj zrelosti) • socijalnoj okolini • stupnju rehabilitacije 2. Ukoliko je potrebno, pomozite učeniku da upozna određeni predmet tako što ćete mu voditi ruke (metoda „ruku na ruku“). Slijepi i slabovidnih adolescenti mogu pokazivati: 3. Dok učenik upoznaje određeni predmet, pratite ga verbalno (opisujte ono što dodiruje). • nesigurnost, povučenost, smanjenu inicijativnost • slabije razvijene socijalno-komunikacijske vještine (nema 4. Kad dajete upute učeniku, dajte ih u odnosu na učenik (iza tebe, lijevo od tebe…). 7 kontakta očima niti “čitanja” neverbalne komunikacije) • manje izražajne emocionalne reakcije (jer ne mogu vizualnom imitacijom i po modelu učiti mimiku i geste) • niži prag tolerancije na frustraciju • nižu emocionalnu i socijalnu zrelost (nisko samopouzdanje, lošiju sliku o sebi, impulzivnost, emocionalnu nestabilnost, nedovoljnu kritičnost, povodljivost i sl.) • nepoželjne oblike ponašanja kao reakciju na dnevni stres (zbog oštećenja, okolnosti, ali i predrasuda okoline): (pasivnu) agresivnost, destruktivnost, hiperaktivnost, smanjenu samokontrolu, negativno privlačenje pažnje, otpor prema autoritetu ili bezvoljnost, depresivnost, naučenu bespomoćnost • Poticati razvoj komunikacije (grupe za učenje, rad u paru, dramska grupa, projektna nastava) • Suradnja s roditeljima i stručnjacima COO “Vinko Bek” Nesigurnost proizlazi iz samog načina percipiranja „Premostimo prepreke uzrokovane oštećenjem sluha“ Osnovna prilagodba • osigurati više vremena za percipiranje onoga što prenosimo nekom od nastavnih metoda Senzibilizacijska radionica za učenike • slijepa ili slabovidna osoba ne razumije u potpunosti situaciju, okolina je za nju često nedovoljno predvidiva i može samo u ograničenoj mjeri utjecati na nju • mi vidom primamo većinu podataka iz okoline simultano, slijepa osoba je toga lišena i oslanja se na sporije osjetilne modalitete (sluh, dodir, kinestetičke osjete odnosno vestibula slabovidna osoba ima ograničenu, sporiju i izmijenjenu vizualnu percepciju te koristi i druga osjetila ili izvore informacija • slijepi su onemogućeni a slabovidni ograničeni u vizualnom promatranju i praćenju što posljedično onemogućava ili ograničava učenje vizualnom imitacijom ili identifikacijom stoga imaju velikih poteškoća u usvajanju modela ponašanja, komunikacije, svakodnevnih vještina te realne slike o svijetu Tijekom provedbe radionice učenicima je putem prezentacije približena tematika oštećenja sluha uz korištenje multimedijalnih materijala koji dočaravaju oštećenje sluha osobama koje čuju (simulatori oštećenja sluha, video prikazi korištenja znakovnog jezika). SENZIBILIZACIJSKA RADIONICA ZA UČENIKE “Senzibilizacija učenika redovnih obrazovnih programa za razvojne i obrazovne poteškoće vršnjaka s oštećenjem vida” Učenici su prepisivali zadatke s ploče i čitali tekstove iz redovnih udžbenika pomoću simulacijskih naočala. U sklopu radionice prikazan je kratki film o funkcioniranju slabovidnih osoba u različitim socijalnim situacijama nakon kojeg su se učenici uz pomoć simulacijskih naočala staviti u ulogu slabovidnog učenika. Na taj način učenici su upoznati i s najčešćim dijagnozama (astigmatizam, retinopatija pigmentoza, albinizam, akromatopsija...). Tendencija je u radionici bila postupno otkrivanje informacija čime je potencirano sudjelovanje učenika, njihovo kritičko mišljenje i samostalno otkrivanje podataka. Učenici su saznali: • Kako čuju gluhe osobe – žive li u svijetu potpune tišine, a kako nagluhe: • LAKA NAGLUHOST (prag čujnosti 25-35 dB) • UMJERENA NAGLUHOST(prag čujnosti 36-60 dB) • TEŠKA NAGLUHOST (prag čujnosti 61-92 dB) • GLUHOĆA (prag čujnosti iznad 93 dB) • Zašto gluhe osobe zovemo gluhonijemima • Koje su komunikacijske prepreke i kako ih možemo prevladati Poteškoće u srednjoj školi: • učenici s oštećenjem vida ne žele se razlikovati od vršnjaka koji vide • poteškoće u prihvaćanju oštećenja te ograničenja u vezi s time: odbijaju pomagala i prilagodbu • vrlo često neprihvaćanje od strane vršnjaka koji vide – socijalna izolacija, pojačan rizik od zlostavljanja (važnost preventivnih programa), poteškoće u usvajanju gradiva nekih školskih predmeta (strani jezik,matematika) Upoznali su se s osnovama brajevog pisma i dešifrirali pripremljen brajev tekst. Simulacijske naočale Treba: • poticati ozračje zajedništva, poštivanja različitosti u razrednom odjelu, pozitivnu sliku o sebi svakog učenika i afirmaciju na različitim područjima -obrada tema u kojima se potiče tolerancija različitosti, igre za poticanje socijalnih vještina/komunika • voditi računa o potrebnim prilagodbama • poticati aktivnost i samostalnost učenika oštećenog vida • ocjenjivati mogućnost i motivaciju, a ne nemogućnost • koristiti riječi s vizualnom konotacijom Klementina: „Dakle, poručila bih ljudima da paze kako komuniciraju s gluhim osobama i ako je potrebno da nauče znakovni jezik za lakše komuniciranje.“ 8 U uvjetima simulirane sljepoće i tehnikama pravilnog vođenja slijepih osoba učenici su hodali po stepenicama, orijentirali se u školi, pratili zid, sjeli na stolicu… Simulirano je smanjenje vidne oštrine i suženje vidnog polja 9 Dan otvorenih vrata projekta Sign 2 me Prijenosno elektroničko povećalo • Uslužna mjesta: izdavanje karata, blagajne, brzi restorani, informacijski punktovi, itd. • Radno mjesto: konferencijske dvorane, ured, itd. • Doma: dnevna soba (TV), slušanje glazbe, telefoniranje, itd. • Obrazovanje: predavaonice, učionice, aule, itd. U Gospodarskoj školi Varaždin, Srednjoj školi Matije Antuna Reljkovića Slavonski Brod i Medicinskoj školi Varaždin predstavljeni su rezultati provedenih aktivnosti u sklopu projekta Sign 2 me Čitač ekrana • Nabavljena su i instalirana pomagala za učenike s oštećenjem vida i / ili sluha: • provedene su 4 edukacije i 4 radionice nastavnika (njih 45) iz triju škola partnera • dvije senzibilizacijske radionice za 120 učenika iz tih triju škola Indukcijska petlja Indukcijska petlja je elektronsko sredstvo koje se primjenjuje u kompleksnom ukidanju prepreka. Točan naziv je sustav pojačala petlje sa zvučnom frekvencijom. Indukcijske petlje su razvijene s ciljem, da za osobe sa oštećenim sluhom zvučne informacije učine razumljivijima i da im time omoguće njihov neometan prijem i razumijevanje. Potpuna samostalnost u radu slijepe osobe na računalu je moguća uz upotrebu čitača ekrana («screen readera») i Brajevog reda - displeja ili zvučnog izlaza (sintetizatora govora / sinteze / tts - text to speach / tekst u govor) koji zamjenjuju monitor. Govorni program za slijepe osobe u stvari čine dvije komponente: čitač ekrana i sintetizator govora. Za mnoge svjetske jezike su u čitač ekrana ugrađeni i sintetizator govora. Džepni digitalni recorder/playerTOMBOY je tanak, lagan i prenosiv uređaj koji stane u dlan ruke, a služi za reproduciranje zvučnih knjiga u DAISY i MP3 osigurava ugodno višesatno slušanje knjiga i glazbe. Čitač ekrana ili “screen reader» pretvara korisnikove akcije i sadržaj ekrana u tekst. Ovako dobiveni tekst se pretvara u govor pomoću govorne sinteze (sintetizator govora) ili se prikazuje na Brajevom redu (displeju) . S obzirom na to da je Brajev red - displey zbog svoje cijene slijepim osobama još uvijek teže dostupan, u širokoj upotrebi su zvučni izlazi poznati pod nazivom »govorne jedinice «. Prema Praškoj deklaraciji indukcijska petlja bi trebala biti ugrađena na sljedećim javnim mjestima: • Prometna čvorišta: zračna luka, autobusni, željeznički kolodvor, parkinzi, itd. • Vozila: taxi, osobna vozila, minibus, turistički autobus, vlak, brod, itd. • Javne ustanove: bolnice, službe, crkve, itd. • Kulturne ustanove: kazalište, kino, sportske dvorane, stadioni, itd. • tečaj HZJ u trajanju od 80 sati za 45 nastavnika članova radne skupine projekta • tiskane su ID kartice i letci, te plakat i baner • organiziran je ljetni kamp gdje će nastavnici održati kratki tečaj HZJ za 30 učenika koji će sudjelovati u ljetnom kampu 10 Uključite radio prijemnik ili od kuće ponesite omiljene knjige I Brajev redak i govorne jedinice zahtijevaju korištenje čitača ekrana i bez njega su praktično neupotrebljivi u funkciji displeja za računala. Brajev redak - displej je potpuno neupotrebljiv kao PC display ako na računalu nije instaliran čitač ekrana, a govorne jedinice, bez čitača ekrana, mogu samo čitati iz klipboarda, što ne omogućuje samostalan rad slijepih na računalu. i glazbu i slušajte ih kamo god pošli ili odlazite na put i želite stvarati bilješke - lako ih je stvarati pomoću Tomboya i njegovih funkcija snimanja! Dakle, screan reader nam osigurava sadržaj (što ćemo čuti) i omogućava navigaciju, a sintetizator glas-govor (kako ćemo čuti, na kojem jeziku, kako će to zvučati). Naravno, za rad su nam potrebne obje stvari: čitač ekrana i sintetizator govora ili Brajev red - display. 11 Senzibilizacija javnosti za razvojne i obrazovne poteškoće osoba s oštećenjem vida Posjet Centru za odgoj i obrazovanje „Slava Raškaj“ Split S ciljem informiranja i senzibilizacije šire javnosti o potrebama i poteškoćama s kojima se osobe s oštećenjem vida svakodnevno susreću u različitim socijalnim situacijama organizirane su edukativne radionice u Varaždinu i Slavonskom Brodu. • Simulacija slabovidnosti: građani su se uz različite simulacijske naočale našli u situaciji osobe s oštećenjem vida te tako rješavali pisane zadatke • brajeva radionica: građani su se upoznali s brajevim pismom i tiflotehničkom opremom kojom se služe osobe s oštećenjem vida (računalo s govornom jedinicom, brajeva elektronička jedinica, brajev stroj, tablica i šilo), imali su i mogućnost pisanja na brajevom stroju i tablici sa šilom • kretanje s dugim bijelim štapom uz simulaciju sljepoće i videćeg vodiča unutar poligona s preprekama • Građani su se unutar poligona (uz simulaciju sljepoće) kretali uz pomoć dugog bijelog štapa i videćeg vodiča • Tijekom kretanja kroz poligon naučili su kako pravilno voditi i komunicirati sa slijepom osobom • ne ostavljajte je u otvorenom prostoru, već kod njoj poznatog orijentira/oslonca. Nažalost mogućnosti i prilike za zapošljavanje tih učenika nakon što završe ove programe su minimalne. Još uvijek postoji zazor i skepsa poslodavaca o njihovoj osposobljenosti, a osim toga su potrebne i prilagodbe radnih mjesta, za što većina poslodavaca nema financijskih sredstava ili ih ne želi osigurati. Tu su od osobite važnosti usluge radnih aktivnosti koje su organizirane za korisnike kako bi oni svoju svakodnevicu koliko toliko smisleno provodili i kako se ne bi još više izolirali od svoje okoline. U sklopu provedbe projekta 10. lipnja 2014. nastavnici Gospodarske škole Varaždin, Medicinske škole Varaždin i Srednje škole Matije Antuna Reljkovića Slavonski Brod posjetili su Centar za odgoj i obrazovanje „Slava Raškaj“ te Centar za odgoj i obrazovanje „Vinko Bek“ –dislocirani odjel u Splitu u želji da prošire svoja saznanja o problematici odgoja i obrazovanja učenika s oštećenjima sluha i/ili vida kako bi svoj pristup i metode rada prilagodili njihovim mogućnostima i potrebama te im tako olakšali svladavanje svakodnevnih obaveza u školi i kod kuće. U sklopu godišnjeg kurikuluma se osim redovne djelatnosti organiziraju i provode brojni izleti i posjeti muzejima i kazalištima u cilju što boljeg uključivanja djece i mladih u aktivan život zajednice kroz razvijanje navika posjećivanja kulturnih ustanova te razvijanje odgovornog ponašanja, strpljenja i tolerancije. Posjet Centru za odgoj i obrazovanje „Vinko Bek“, Split Korisnici Centra mogu tu biti smješteni stalno ili mogu koristiti usluge tjednog ili privremenog smještaja tijekom kojega se djelatnici Centra trude pružiti im najbolji mogući tretman od predškolskog odgoja do srednjoškolskog obrazovanja, uz svesrdnu podršku u području psihosocijalne rehabilitacije, logoterapije, audiorehabilitacije, usvajanje znakovnog jezika, fizioterapije, radne terapije, integracije odn. pomoć pri uključivanju u predškolske i školske ustanove i programe, patronaže kao i stručne pomoći u obitelji. Kako pomoći slijepoj osobi • prilikom ulaska i izlaska iz prijevoznog sredstva prvo ide vodič, a iza njega slijepa osoba. Ako postoje rukohvati, pokažite joj gdje se nalaze. • Komunicirajte izravno sa slijepom osobom čak i ako je u društvu videćih osoba. • Kontakt uspostavite dodirom i verbalno. • Kad joj dajete informacije o prostoru izbjegavajte riječi «tamo», »tu je» radije «ispred vas se nalazi stolica» ili «lijevo od vaše stolice je stolić», predmet možete lagano dodirnuti kako bi ga osoba mogla locirati po zvuku. • U komunikaciji sa slijepom osobom ne ustručavajte se koristiti riječi kao što su „vidimo se“, „pogledajte“… . • Nitko ne voli pričati sam sa sobom - najavite svoj odlazak kao što ste najavili i svoj dolazak. • Pričekajte da vam slijepa osoba kaže kamo želi ići i kojim putem. • Kad vodite slijepu osobu, nemojte je vući, potezati ili gurati ispred sebe. • Upozorite je verbalno i zaustavljanjem na sve promjene u prostoru (uski prolaz, promjena smjera kretanja, početak i kraj stepeništa, …). Dislocirani odjel Centra za odgoj i obrazovanje „Vinko Bek“ djeluje u Splitu četiri godine i pod vodstvom samo jedne djelatnice pruža podršku obrazovanja, rehabilitacije i integracije za 14 štićenika – djece i mladih s različitim stupnjem oštećenja vida. U Centru učenici mogu biti uključeni u individualizirane obrazovne programe koji su prilagođeni njihovim potrebama, sklonostima i razvojnim mogućnostima, ali i mogućnostima same škole. Centar djeluje u minimalnim prostornim i financijskim uvjetima, a usprkos materijalnim ograničenjima pruža nezamjenjivu podršku ovoj grupi osoba koje su osobito osjetljivog statusa. Kretanje • Kada vidite slijepu osobu s dugim bijelim štapom kako se kreće uz svoj orijentir (zid, trava), dozvolite joj da nastavi svoje kretanje te se odmaknite na sredinu pločnika • Kad slijepa osoba uđe u ugostiteljski objekt /restoran, menzu/ teško će samostalno pronaći slobodan stol, ne može samostalno donijeti poslužavnik sa hranom, pomozite joj pri tome. • Na tanjuru gdje je hrana pomiješana teško će se snaći; možete je servirati po principu kazaljke na satu. • Kod novčanih transakcija bitno je da joj se nalog, račun i novac stave u ruke i naglasi vrijednost u apoenima. • Pri kretanju slijepa osoba se drži za vašu ruku, pola koraka ste ispred nje kako biste spriječili njeno sudaranje s preprekama i posrtanje. 12 Prostorija Centra „Vinko Bek“, Split Rad učenika: slika izrađena od krep-papira Odgoj i obrazovanje u srednjoj školi obuhvaća zanimanja keramičara, krojačice, kuhara, pomoćnog kuhara, slastičara, grafičara pripreme, knjigoveže te pomoćnog grafičara za unos teksta. 13 Studijsko putovanje u Saveznu Republiku Njemačku Odgoj i obrazovanje u Njemačkoj Njemački školski sustav se umnogome razlikuje od hrvatskoga te je mnogo fleksibilnije organiziran i omogućuje horizontalnu i vertikalnu protočnost kao i mogućnost individualne prilagodbe prema sposobnostima i potrebama pojedinaca. Posjet institucijama i školama za odgoj i obrazovanje učenika s oštećenjima sluha i/ili vida: • posjet državnoj školi za slijepe i slabovidne s internatom: Schloß-Schule Ilvesheim, • privatnoj školi Nikolauspflege, Stuttgart • Tilly-Lahnstein Schule, Stuttgart • Pfalzinstitut für Hören und Kommunikation (PIH) Institut za slušanje i komunikaciju, Frankenthal uz brojna predavanja te razgled radionica za izobrazbu u različitim zanimanjima. Tendencija je da se učenicima i učenicama s posebnim potrebama omogući da koliko je god to moguće pohađaju redovne škole pa im se stoga pruža potpora i u redovnim školama i u školama za učenike s posebnim potrebama. Brajev redak Također postoje škole u kojima je uz redovnu nastavu organizirana i posebna pojačana nastava za učenike s poteškoćama s težištima na određenim sadržajima s obzirom na područje oštećenja kod učenika (na pr. težište na učenju za učenike s kognitivnim poteškoćama; težište na učenju jezika, posebno za slijepe i slabovidne učenike kao i za gluhe i nagluhe učenike). Kabinet za audio-dijagnostiku Ako se u nastavi primijete posljedice nekog oštećenja na rezultate učenja te se pokaže potreba za posebnu pedagošku potporu tada Upravni odjel za školstvo inicira postupak za utvrđivanje potrebe za dodatnom pedagoškom potporom te škola koju učenik trenutno pohađa izdaje zahtjev, koji provjerava nadležna škola za pojačanu pedagošku potporu. U cijeli postupak su uključeni kako roditelji tako i nadležne institucije. Upravni odjel za školstvo na kraju donosi odluku o trima stvarima: 1. Da li postoji potreba za posebnom podrškom, 2. Koje poteškoće postoje i 3. Koji je najprikladniji smjer/zanimanje/ obrazovanje te mjesto izobrazbe. Krojačka radionica Zvučno izolirana učionica Reljefni globus Roditelji su cijelo vrijeme uključeni u postupak i dobivaju kopiju mišljenja odn. izvješća o provedenom postupku. Dakle, uzima se u obzir želja roditelja – hoće li dijete pohađati integrativnu/inkluzivnu nastavu ili nastavu u specijalnoj školi za učenike sa specifičnim poteškoćama. Nova prijateljstva Učenik može pohađati nastavu u sljedećim tipovima obrazovnih ustanova: • Posebne škole s dodatnom nastavom za određene poteškoće (ovisno o mjestu stanovanja i području posebnih potreba postoje nadležne škole); • Škole u kojim se za učenike s potrebom za posebnom pedagoškom potporom ciljano organizira nastava specifično za određeni nedostatak, ali u integriranim razredima. Redovito usavršavanje djelatnika i nastavnika Instituta, ali i organiziranje usavršavanja nastavnika redovnih škola je također u djelokrugu rada PIH-a. Učionica za slabovidne učenike opremljena svim potrebnim pomagalima Učionica u srednjoj strukovnoj školi PIH 14 15 Nositelj projekta: Gospodarska škola Varaždin, B. Plazzeriano 4, 42000 Varaždin Tel.: 042/492271; 042/492286 Fax: 042/330786 E-mail: gospodarska.skola@skole.hr www.echo.com.hr www.sign2me.echo.com.hr Partneri na projektu: Medicinska škola Varaždin, Vinka Međerala 11, 42000 Varaždin Srednja škola Matije Antuna Reljkovića Slavonski Brod, Ivana Cankara 76, 35000 Slavonski Brod Varaždinska županija, Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i šport, Varaždinska županija, Franjevački trg 7, 42000 Varaždin Suradnici na projektu: Udruga slijepih Varaždinske županije Trg Slobode 10, 42000 Varaždin VTV Televizija Kralja Petra Krešimira IV. 6a, 42000 Varaždin Posredničko tijelo razine 1: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske Zagreb, Donje Svetice 38 E-mail: esf@mzos.hr www.mzos.hr. Za više informacija o EU fondovima: www.strukturnifondovi.hr. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Gospodarske škole Varaždin Posredničko tijelo razine 2: Organizacijska jedinica za upravljanje strukturnim instrumentima (DEFCO) Radnička cesta 37b, Zagreb E-mail: defco@asoo.hr www.asoo.hr
© Copyright 2024 Paperzz
