ISSN 1331-9345 oujak 2013. br.18 LIST UPE GOSPE SNJENE br. 18. 13. 2013. 2008. UVODNA RIJEÈ SADRAJ Ivan Keina Krini put Jure Keine Maloga ................................ 3 don Mladen Margeta Pravilnik Bratovtine Presvetog Sakramenta Vid .. 6 Don Stanko Vrnoga Iz kronike upe ...................................................... 7 Don Stanko Vrnoga Dijamantna misa don Ante Vojnoviæa ................... 8 Fra Gabrijel Juriiæ Sveti Vid-muèenik (304. g.) ...................................... 11 Branko Markota Nadbiskup Foggie Francisko Pio Tamburrino blagoslov kipa sv. Leopolda u Prudu......................... 11 Ljubav je slijepa /Prièa/ ............................................. 13 O braku .................................................................... 13 Ivka Iliæ Kristijan je na dar od Boga .................................... 14 60. godina braka Petar i Vinka Maruiæ ................ 15 Branko Markota Zlatni pir 50 godina braka .................................. 16 Vicko Maruiæ SPORT ....................................................................... 17 14. memorijalni turnir Ante Taslak ................ 17 1. Kup Gospe Snjene .......................................... 19 15. maraton laða i veslaèki maraton Metkoviæ-Dubrovnik .......................................... 20 Gusarska noæ-nova tradicija mjesta .................. 22 Vicko Maruiæ Velika zima i snijeg 2012. godine ........................... 22 Duhovne misli ........................................................... 27 Blaena majka Terezija Naði vremena ........................................................... 28 Odgajanje poèinje s roðenjem /psiholoki aspekt razmaena djeca/ .................... 29 don Mladen Margeta IZ IVOTA NAE UPE .................................... 30 Krteni u 2012. godini: ......................................... 30 Prvoprièesnici ....................................................... 31 Krizmanici ............................................................ 31 Vjenèani u 2012. godini ..................................... 32 Umrli 2012. godine ............................................... 32 Vicko Maruiæ Ekstremno toplo ljeto u 2012. godini ................. 34 Pregled temperatura od 2007.-2012. godine ....... 34 Statistika padalina u 2012. godini ...................... 35 Min/Max temperature u 2012. godini ................ 36 Melani Tolj Pjesme.......................................................................... 36 Djeèji kutak ............................................................. 36 Branko Markota Pregled zbivanja u upi Vid tijekom 2012. ............. 38 don Mladen Margeta O vjeri ........................................................................ 46 2 Dragi upljani! Srdaèno vas pozdravljajuæi na poèetku ovog naeg lista, elim neto progovoriti o ovoj godini, koju je Papa Benedikt XVI. proglasio Godinom vjere. to je to vjera? to znaèi vjerovati? Mislimo da nam je jasna taj rijeè, ali nije sigurno. Mi govorimo da vjerujemo, ali kako mi vjerujemo? to za mene znaèi vjera? Krstio sam se, prièestio, krizmao, vjenèao, i .????? Papa Benedikt XVI. u svojoj pastoralnoj smjernici Nota za Godinu vjere ima rijeè vrata. Znamo da su vrata mjesto koje je odreðeno za ulazak u prostor u koji su pozvani svi uæi, a ta vrata vjere koja vode u ivot zajednitva s Bogom u njegovoj Crkvi uvijek su nam otvorena poziva Papa i dodaje: Preko njihova se praga moe prijeæi kada je Boja rijeè navjetena, a srce dopusti da ga oblikuje milost koja preobraava. Proæi kroz ta vrata znaèi krenuti na put koji traje cio ivot. Taj put zapoèinje krtenjem, po kojem moemo Boga nazvati Ocem, a zavrava prijelazom iz smrti u vjeèni ivot. Isus reèe: Ja sam vrata. Kroza me tko uðe, spasit æe se; i ulazit æe i izlaziti i pau nalaziti. (Iv. 10,9) don Mladen Margeta Raspored bogosluja u Velikom tjednu: Cvjetnica: U 8.30 sati tiha misa u Prudu, a u 10,30 procesija i pjevana Muka u upnoj crkvi. Veliki èetvrtak: Blagoslov vina u Prudu u 16,00 sati, a u Vidu u 16,30 sati. Gospin plaè u 17,30 sati. Misa veèere Gospodnje u 17,30 sati Veliki petak: Bogosluje poèinje u 18,30 Na kraju je, po obièaju, procesija kroz selo. Velika subota: U 17 sati je u Prudu blagoslov uskrsnih jela, a u upnoj crkvi u Vidu 17,30. Bogosluje uskrsnuæa Isusova poèinje u 23,15. Uskrs: Misa u Prudu je u 8,30, a u upnoj crkvi u 10,30 sati. Iza mise je procesija. LIST UPE GOSPE SNJENE br. 18. 13. 2013. 2008. Krini put Jure Keine Maloga 1. Bleiburka tragedija i Krini put(ovi) p remda se jame s tijelima masakriranih hrvatskih vojnika i civila - ovih je potonjih daleko vie nalaze po cijeloj Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, pa i ire, ovisno o tome kamo su ih njihovi krvnici doveli, pojmovi bleiburka tragedija i Krini put(ovi) simboliziraju sve rtve zloèinaèkog reima Josipa Broza Tita u Drugome svjetskom ratu i u poratnom razdoblju.1 Bleiburka tragedija i Krini put(ovi) najstranija je tragedija u povijesti hrvatskog naroda. Zapoèela je na Loibakom polju kod Bleiburga, blizu austrijskojugoslavenske granice, gdje se 14. svibnja godine 1945. okupilo oko 200.000 hrvatskih vojnika, koji su pratili i titili 500.000 civila, a onamo su doli u elji da se predaju Englezima i tako stave pod njihovu zatitu. Nakon to su na prijevaru i uz prijetnje prisilili hrvatsku vojsku na predaju i podizanje bijele zastave, na zapovijed feldmarala Harolda Alexandera, hrvatski vojnici i civili predani su Titovim partizanima 15. svibnja 1945. Na sam dan predaje, nakon to su Hrvati izvjesili bijele zastave, partizanski komesar, lièki Srbin Milan Basta izdao je zapovijed o uasnom ubijanju. Oèevidac Ted Paviæ o tome svjedoèi: Mukarci, ene i djeca padali su u svenjevima dok su partizani kosili svojim mitraljezima lijevo-desno po otvorenome polju. Vrlo brzo je toliko ljudi bilo pobijeno da su se partizani usudili spustiti meðu preivjele te su ih s vidljivom nasladom stali na smrt tuæi, udarati èizmama i probadati bajunetama. Nakon to je 16. svibnja bio dovren pokolj na Bleiburgu, preostalo mnotvo razoruanih i prestravljenih Hrvata gonjeno je u Jugoslaviju. S ubijanjem se nastavilo na stratitima Koèevskog roga, gdje je pobijeno najmanje 40.000 mukaraca, ena i djece i dalje u kolonama smrti na Krinom putu. Kako u svojoj knjizi Slovenija - Preuæeni grobovi i njihove rtve dokazuje F. Perme, samo na podruèju Slovenije pobijeno je 189.000 Hrvata, a daljnjih 144.500 Hrvata pobijeno je u kolonama Krinog puta od slovenskohrvatske do rumunjske granice. Genocidna eugenika Titova antifaizma, èija je zloèinaèka nakana bila unitavanje ljudi kao pripadnika 1 odreðenog naroda, ostvarena je upravo na Bleiburgu, u Koèevlju, Macelju, Teznom, Hudoj jami i gotovo na jo est stotina masovnih grobnica samo u maloj Sloveniji te na Krinom putu i stotinama otkrivenih i jo neotkrivenih jama Jazovki. A Jazovka je ovdje samo sinonim za sva masovna stratita i grobnice diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Ta genocidna eugenika bila je rjeenje hrvatskog pitanja kako ga je zamiljala srboèetnièka politika, a prema kojoj je nakon Drugoga svjetskog rata trebalo pobiti barem milijun Hrvata kako bi se uspostavila bioloka ravnotea sa srpskim rtvama. Kada je Ivan Metroviæ postavio pitanje J. B. Titu u svezi s masovnim pokoljima Hrvata, on mu je odgovorio da se to nije moglo izbjeæi, jer je trebalo pustiti Srbe da se izdovolje. A jedina krivnja gotovo svih tih rtava bila je njihova pripadnost hrvatskom narodu. Na osobit naèin treba spomenuti pokolje koje su Titovi partizani izveli nad sveæenicima, redovnicima, redovnicama, bogoslovima i sjemenitarcima Crkve u Hrvata. Imajuæi reèeno u vidu, ne treba èuditi to njemaèki sociolog Klaus Jacobi u svojoj knjizi Moj dnevnik Josipa Broza Tita stavlja na 10. mjesto na popisu svjetskih megaubojica 20. stoljeæa nakon Drugoga svjetskog rata, s vie od milijun rtava. Cijeli civilizirani svijet mnogim je deklaracijama osudio zloèine faizma, nacizma i komunizma. U intervjuu koji je dao listu Izvestija uoèi Dana pobjede poèetkom svibnja 2010. ruski je predsjednik Dmitrij Medvedev rekao, a sve tiskovine prenijele: Nikad vie staljinizam. Staljin je poèinio masovne zloèine protiv vlastitog naroda. Samo jedan narod, hrvatski, i dalje velièa i slavi Josipa Broza Tita, koji je poèinio masovne zloèine protiv vlastitog naroda. I danas mnogi komunisti, socijalisti, antifaisti, napredne snage, itd. pjevaju Titu zloèincu kao ljubièici bijeloj, eleæi, vjerojatno, oprati krvlju uprljane, nerijetko vlastite ruke, a èeæe ruke svojih oèeva i djedova. Parafrazirajuæi rijeèi jedne njemaèke filozofkinje, moglo bi se danas, 2013. godine, reæi: Nisu najveæi uas Titovi masovni zloèini, veæi uas od tog je beæutnost Hrvata koji ni danas nisu spremni reæi èak ni toliko: To se nije smjelo dogoditi! Buduæi da na ovome mjestu nije moguæe opirnije govoriti o rtvama komunistièkih zloèina nad Hrvatima u ratnom i poratnom razdoblju, èitatelja se upuæuje na dostupnu literaturu: N. TOLSTOJ, The minister and the massacres, London, 1986; F. TUÐMAN, Bespuæa povijesne zbiljnosti. Rasprava o povijesti i filozofiji zlosilja, Zagreb, 1989, osobito str. 309-349; F. PERME, Slovenija Preuæeni grobovi i njihove rtve 1941.-1948., Ljubljana 1998; St. COURTOIS (et al.), Crna knjiga komunizma: kriminal, teror, represija, Sarajevo, 1999; J. JURÈEVIÆ, Bleiburg. Jugoslavenski poratni zloèini nad Hrvatima, Zagreb, 22005: A. BAKOVIÆ, Hrvatski martirologij XX. stoljeæa. 1. Sveæenici-muèenici Crkve u Hrvata, Zagreb, 2007. 3 LIST UPE GOSPE SNJENE br. 18. 13. 2013. 2008. 2. Krini put Jure Keine Maloga Nova zapovijed bila je da kolona krene prema Dravogradu. No nedugo nakon to se krenulo uslijedila je konfuzija, zbrka Buduæi da se od Maribora prema Dravogradu ide usjecima rijeke Drave, partizani, koji su se rasporedili na uzvisinama iznad rijeke, mogli su bez veæih problema rafalno ubijati gotovo sve to se micalo uz obale rijeke. Pretrèavajuæi i preskaèuæi preko ranjenih i leeva, nastojali smo se sklanjati i spaavati kako je tko znao i umio. Na podruèju Dravograda, prema Bleiburgu i na Bleiburkom polju skupljalo se nebrojeno mnotvo vojnika i civila, ena, djece, staraca. U meni je, kao i u svima ostalima, tinjala nada da smo spaeni. Naime, ovo podruèje bilo je pod kontrolom saveznika, tj. Engleza. Meðutim, nae razoèaranje bilo je veliko kad su nas Englezi predali u ruke Titovim partizanima, koji su zapoèeli s masakriranjem hrvatskih vojnika i civila. Tada je istinski zapoèela Bleiburka tragedija i na Krini put. Postrojeni smo i moralo se krenuti prema Jugoslaviji, prema Mariboru. Zlostavljanja i maltretiranja nas preivjelih nastavljena su odmah nakon to smo preli granicu Oni hrvatski vojnici koji nisu mogli pratiti kolonu, iz nje su izvoðeni i nedugo nakon toga zaèuli bi se rafalni pucnji. Znali smo da su ih likvidirali. Trebam spomenuti da su sa mnom bili i mnogi nai ljudi iz Vida, Dragovije, Ograða, Pruda i drugih okolnih mjesta. U Mariboru je opet nastalo razvrstavanje u kolone. Moja kolona nastavila je svoj put preko Zagorja prema Slavoniji. Uz put su nas promatrali mnogi seljaci, ene i mukarci, koji su nam, kad bi se za to ukazala prilika, davali neto hrane. Nakon to bi partizani to zabranili, oni su bacali hranu prema nama, pa to je tko uhvatio, dobro je uhvatio i dobro pazio da mu to ne odnese iz ruke onaj supatnik pored njega. Za sve nas na Krinom putu najgori osjeæaji, pored gladi i eði i opæe iscrpljenosti, bili su strah i neizvjesnost koji su se javljali padanjem mraka i po noæi. Naime, po noæi bi, obièno oko 11 ili 12 sati, krvnici pokupili odreðenu grupu zarobljenika i odvodili ih u umu, nakon èega bi se èula pucnjava ubijanje. Nakon to bi obavili posao partizanski egzekutori vraæali su se natrag. Koga su ubijali? Ubijali su nas hrvatske vojnike. Ja osobno ni u koloni ni u logorima gdje sam bio, nisam vidio ni jednoga èetnika. Mnogi èetnici su tada bili preobuèeni u partizane i ubijali nas hrvatske vojnike. Strano iskustvo doivio sam kad je kolona dola do neke male, gotovo ruevne kuæice puare ili dimare. Poao sam radi sebe na stranu, a u jami poljskog zahoda svojim sam oèima vidio polumrtve ljude koje su strijeljani i baèeni u jamu. Poznato je da je i iz upe Gospe Snjene u Vidu bilo onih koji su kao pripadnici hrvatske vojske proli strahote i uas Krinoga puta. Ovdje su zapisana svjedoèanstva jednoga od njih, Jure Keine Maloga. Ovo je, u kratkim crtama, njegovo svjedoèanstvo o Golgoti njegova Krinog puta: Ja, Jure Keina Mali roðen sam 7. kolovoza 1926. godine od oca Ivana i majke Matije, koji su imali jo dva sina, Antu i Bariu. Naa obitelj bila je jedna relativno dobrostojeæa obitelj, koja je imala svoje ovce, krave, magarad, kao i vinograde, kukuruz, penicu, itd. Meðutim, naa obitelj poèela se osipati kad je u jesen 1943. godine umro moj otac Ivan. Moj najstariji brat Ante bio je hrvatski vojnik, koji je nakon oèeve smrti puten kuæi kao hranitelj obitelji. Naime, nakon oèeve smrti, buduæi da je brat Baria, neto mlaði od Ante, veæ bio u Hrvatskoj vojsci, a ja sam jo bio maloljetan, netko je trebao skrbiti o obitelji, a to je bio Ante. Meðutim, nakon kratkog vremena partizani su Antu prisilno odveli sa sobom, a poginuo je u jednom selu iznad Mostara. Ja sam koncem ljeta 1944. godine dobio poziv da se javim u Metkoviæ na regrutaciju - za potrebe Hrvatske vojske Nakon obavljene regrutacije nisam se vie vraæao kuæi, veæ sam, s ostalim regrutima, odmah smjeten u vagone te smo vlakom krenuli preko Sarajeva, prema Zagrebu, a onda prema Nizozemskoj. Kod kuæe je ostala sama majka Matija. U Nizozemsku smo ili na vojnu obuku, to je trajalo oko devet mjeseci. Obuka se poslije nastavila u Njemaèkoj. Nakon toga slijedila je prekomanda u Italiju, preciznije, u San Bartolomeo, gdje je bila vojarna u kojoj smo nastavili uvjebavanje i obuku. Nakon nekog vremena dobili smo zapovijed da se vraæamo preko Maðarske u Hrvatsku, toènije, u Varadin. Otprije sam preko pisama znao da mi je u Varadinu stacioniran i brat Baria. Zbog toga sam, kad sam stigao u grad, krenuo u potragu za njim te sam od nekih kolega saznao da je u bolnici, gdje je zavrio nakon ranjavanja. Kad je Baria èuo da sam u gradu, buduæi da ga nisu smjeli pustiti iz bolnice, spustio se kroz prozor bolnice i potraio me te smo se nakon dugo vremena opet sreli Nedugo nakon toga uslijedila je zapovijed o povlaèenju prema Mariboru, Dravogradu i Bleiburgu. Tijekom povlaèenja jo smo se nekoliko puta susretali i razgovarali o planovima za buduænost. No, kad smo stigli u Maribor, bili smo prozivani i svrstavani u klase. Baria je bio svrstan u prvu, a ja u drugu klasu. Svatko je morao krenuti svojim putem, i tu smo se posljednji put vidjeli. 4 LIST UPE GOSPE SNJENE br. 18. 13. 2013. 2008. Mnogi sudionici u koloni su, oslabljeni i onemoæali, pobolijevali, ali su morali, ako su ikako mogli, iæi naprijed, jer ako je netko zaostao, znalo se da slijedi smrt. Tako sam i ja dobio proljev, koji me je dosta iscrpio i èinilo mi se da neæu moæi dalje. Ovdje moram spomenuti da mi je, koliko je mogao, pomogao pok. Ivan Bukovac Ris. On me je neko vrijeme vodio, ali vie ni on nije mogao, tako da je otiao za kolonom, a ja sam ostao sam pored puta. Tada sam se sjetio sliènih situacija prethodnih dana, kad netko vie nije mogao dalje, pa mu je kolega iz kolone pomagao. Tada bi drug partizan rekao: Drue, pusti ti njega tu pored puta. Iza nas ide sanitetsko auto koje æe ga pokupiti, pa æe on nas sustiæi. Nakon to bismo mi poli dalje, èuli su se pucnji, a mi smo znali da su ga ubili. I dok sam tako razmiljao, nailo je auto, koje me je zbilja povezlo, do jedne kuæice u umi gdje je bilo jo vojnika. Dobili smo po koru kruha, ali to mi nije puno znaèilo. Èeprkajuæi po konjskom izmetu, tj. galebini naao sam nekoliko zrna kukuruza, koja sam na lami sprio i pojeo. I to me je spasilo. Kia je za nas na Krinom putu bila velika nevolja, ali i korist. Nevolja zbog toga to su kaljua i blato oteavali hod, a blagoslov zbog toga to smo iz lokava na putu mogli piti vodu. Zato piti vodu iz lokve, a ne iz bunara kojih je po slavonskim selima bilo mnogo? Pa zbog toga to su mnogi bunari bili zatrovani, i oni koji bi se napili vode iz takvih bunara, ubrzo nakon toga bi umirali. Ovaj na put nastavio se preko cijele Slavonije do Vrca u Srbiji, a onda opet do Novoga Sada, gdje smo opet bili razvrstavani. Neki su odmah poslani u JNA, a neke od nas, koji su bili toliko iscrpljeni i oslabljeni da ni oni nisu znali to bi s nama, pustili su da idemo kuæi. Mene i jednoga kolegu iz Makarskog primorja pustili su s propusnicom. Neki ljudi su nas upozorili da propusnicu ne dajemo nikome iz svojih ruku, jer nam je to jedina garancija i sigurnost. Tako smo mi krenuli na vlak, uli u vagon, ali su naili drugovi koji su pratili vlak te su nas izbacili iz vlaka. Ostali smo èekati da vlak krene, pa smo se popeli na spojnice vagona i tako nastavili prema Sarajevu. U Sarajevu su nas ponovno izbacili iz vlaka, a naa metoda je bila ista, samo smo se sada popeli na vagon, povezali se rukama i tako stigli do tunela kroz Ivanplaninu. Kroz taj tunel smo morali proæi pjeice, a u Konjicu smo opet uli u vlak i doli do Mostara. U Mostaru sam se rastao s kolegom iz Makarskog primorja, opet uao u teretni vagon, gdje sam naiao na neke nae ene Kominjanke, koje su mi nudile hrane. Zahvalio sam, ali nisam uzeo, jer sam se bio gotovo odvikao od hrane pa bi mi moglo nakoditi. Tako smo doli do Metkoviæa, a Kominjanke su me upozorile da su i iz Vida bile s njima neke ene koje su u Metkoviæu upravo izile iz vlaka. Pourio sam za njima do Breèiæa kuæa i ugledao pred sobom grupu ljudi koja je okrenula putem kroz polje. Bila je veèer, oko devet sati, a miseèina ko dan. Po glasu sam prepoznao Maru Pilkincu i zovnuo je da me prièekaju. Prièekali su me, a meðu njima je, pored Mare Keina Pilkince, jo bio Mijo Iliæ Lujko, Ilija Volareviæ Èovo, Mara Keina Jurinca, Iva Keina Vuèkua i drugi. U polju su stali kod poljara, jeli groða i razgovarali. Nudili su i meni, ali sam samo zahvalio i odbio. Pok. Èovo me pogledao sa strane pa reèe ostalima: Èeljadi moja, ovo neæe osvanuti! Nakon toga smo nastavili prema Vidu. Laðar nas je preveo preko Norilja te je svatko krenuo na svoju stranu. Pilkinica, Jurinica, Vuèkua i ja krenuli smo u Tuzbelj. Putem smo se dogovarali kako doæi mojoj majci i reæi joj da sam iv. Pilkinca je rekla da æe je ona probuditi i da æe joj reæi da ima za nju pismo od Jure. Tako je i bilo. Ona je majku zovnula i probudila te joj rekla da joj nosi pismo od Jure. Majka joj nije vjerovala, veæ joj je rekla: Nemam ja vie nikoga. Ja sam sve svoje pokopala. Meðutim, kad je otvorila vrata, ja sam iziao iz sjene i javio joj se: Nisi, majko, sve pokopala. Evo mene, sina tvoga! Sreæa je bila da je tada, od radosti, nije srce izdalo. Sutradan je majka u ovèjem toru skinula s mene ono malo robe to sam imao na sebi i zapalila je. Roba je bila puna uiju i ostale gamadi, tako da je, kad ju je majka zapalila, nastalo pucanje kao da se u vatru bacilo mnogo petardi ili baruta. Mene je mazala maslinovim uljem i sumporom i tako me èistila. Tada sam imao samo 35 kilograma, a brina majka me je pomalo krijepila medom, maslom i preivio sam! Na kraju bi pravo pitanje moglo glasiti: Kojim èudom sam ja uspio preivjeti strahote Krinoga puta i doæi kuæi svojoj majci Matiji? Odgovor je sljedeæi: Kad sam bio u Nizozemskoj, na jednoj pijaci kupio sam sliku Blaene Djevice Marije, Majke Boje. Ta slika me je pratila cijelo vrijeme moga boravka u vojsci, kao i na Krinome putu, do moga povratka kuæi. Majka Marija èuvala me je i vratila iva mojoj majci Matiji, koja je sliku nala zakrpljenu u jednom depiæu mojih prnja. Cijeli ivot ostao sam zahvalan Majci Mariji to me je èuvala na Krinom putu i vratila majci Matiji! Ovdje prestaje kratko i èudesno jednostavno svjedoèenje Jure Keine Maloga o stranim stvarima njegovoga osobnog Krinom puta, kao i o Krinom putu i putovima hrvatskog naroda. Na kraju smatram potrebnim istaknuti da su Hrvati, kao i idovski narod na Sinaju, sklopili s Bogom savez vjernosti i ljubavi veæ od stoljeæa sedmog. Premda smo na osobnom planu, ali i kao narod, u naem povijesnom hodu, koji je nerijetko bio tragièan 5 LIST UPE GOSPE SNJENE br. 18. 13. 2013. 2008. i natopljen krvlju, znali prekriti taj savez, Bog nas nije ostavljao. Kroz nau povijest uvijek nas je pratila Boja èudotvorna pomoæ i zatita i zagovor Blaene Djevice Marije, koju volimo nazivati Kraljicom Hrvata. Nije li veliko Boje èudo i milost prema nama Hrvatima to se prvi hrvatski predsjednik i otac Domovine dr. Franjo Tuðman, zajedno s hrvatskim braniteljima, s hrvatskim narodom, kao i s onima koji su Hrvatsku smatrali svojom domovinom, gotovo goloruk odupro silama zla i srboèetnièkoj agresiji te porazio neprijatelja i stvorio slobodnu i nezavisnu dravu Hrvatsku? Jo jedno Boje èudo dogodilo se 16. studenoga 2012., kad je sudac Theodor Meron proèitao presudu Haakoga albenog vijeæa kojom je oslobodio generale Gotovinu i Markaèa, a isto tako, ukljuèivo, oslobodio i predsjednika Franju Tuðmana, kao i dravu Hrvatsku svih optuaba koje su kao cilj imale izjednaèavanje agresora i rtve. Naalost, aktualna situacija i trenutak koji proivljavamo kao narod i kao vjernici katolici, èine se pretekima, jer se neokomunistièka ideologija ogrnuta platem neoliberalizma obruava na nas svom silinom. Oni koji bi trebali raditi na dobro èovjeka i opæe dobro, kako je to rekao kardinal Bozaniæ, razaraju èovjeka i unesreæuju Hrvatsku. Oni, kako to reèe na nadbiskup Marin Bariiæ, ne ele odgajati (èovjeka se odgaja), nego uzgajati (ivotinju se uzgaja). I opet se pred nas postavlja pitanje: Gdje naæi utjehu, zatitu, zagovor kad sile zla navaljuju ðavolskom mrnjom na nas vjernike katolike, Marijinu djecu? Èini se da od ljudi teko moemo oèekivati pomoæ. Zato se jo jednom vratimo i obratimo Mariji naoj majci, Kraljici Hrvata, koja je u naem povijesnom hodu stupala s nama. Njoj koja je utkana u na duhovni ivot, u nae srce i u nau povijest, zavapimo: Duo, due Hrvatske, Isusova Mati, Zvijezdo naih stradanja, ne prestaj nam sjati. Razgovor s Jurom Keinom Malim vodio i za tisak, uz uvodne i zakljuène misli, priredio njegov sin, prof. dr. sc. don Ivan Keina. - - IZ POVIJESTI UPE - PRAVILNIK BRATOVTINE PRESVETOG SAKRAMENTA VID u upnoj crkvi sa prikazanjem Presv. Sakramenta, i drati svijeæu, b/ doæi na misu svakog umrlog bratima; c/ Ispovijedati se i prièeæivati na Veliki Èetvrtak i na staru godinu; d/ opsluiti uru klanjanja za vrijeme javnog klanjanja i sv. Groba i to po redu kako Upraviteljstvo zabiljei, i po istoj odredbi nositi baldakin, barjak, torce i ostalo. Tko se ne bi pokorio ovom naredbama, moe ga Upraviteljstvo pozvati na red, a ako se ne bi htio podloiti, i iskljuèiti. § 6. Svaki bratim ima pravo: a/ na jednu svijeæu, tada kada vri slubu u crkvi, kako u § 5; b/ prisustvovati skuptinama i glasovati odluèujuæim glasom; c/ kad umre, da mu svi bratimi doðu na sprovod i misu. § 7. Skuptinu saèinjavaju bratimi do toga dana upisani i moe odluèivati poloviènim pristupom bratima. Ne pristupi li polovica bratima tada se ista sazivlje za 14 dana istim dnevnim redom i istu uru koja je valjana s § 1. Osniva se poloajna zadruga pod imenom: ''Bratovtina Presvetog Sakramenta'' sa sjeditem u Vidu. § 2. Zadruzi je zadatak promicati pobonost prema Presvetom Oltarskom Sakramentu, a taj se zadatak postizava vrenjem kræanskih dunosti i po pobonim djelima, po obredu sv. Katolièke Crkve, odreðenim na èast i slavu Pres. Sakramenta od oltara. § 3. Èlanom ove pobone zadruge, moe postati svaka potena i kræanski iveæi, muka osoba, poslije navrenih 16 godina. Èlanovi ove zadruge zovu se ''bratimi'' i primaju se od Upraviteljstva. Isti bivaju iskljuèeni iz zadruge, ako zanemare vriti dunosti ustanovljene po ovom pravilniku. § 4. Svaki bratim pri upisbi mora uplatiti blagajniku dinara 10.oo ulaznine i godinji prinos od 5.oo/pet/ Toliko prije! Za godinu 1946 upisnina 70.oo, a èlanarina 30.oo din. § 5. Svaki je bratim duan: a/ doæi na svaku crkvenu sveèanost koja æe se odravati 6 LIST UPE GOSPE SNJENE br. 18. 13. 2013. 2008. kojim mu drago brojem èlanova. Zakljuèci su valjani sa nadpoloviènim brojem prisutnih èlanova, izim kad bi se radilo o raspustu zadruge, tada se hoæe tri èetvrtine prisutnih èlanova. Glasovanje je javno, a moe biti i ceduljom. § 8. upnik je po pravi pretsjednik i moe staviti svoju zabranu svakomu zakljuèku, koji bi se protivio drutvenom cilju, ili nareðenju, ili crkvenoj vlasti. Priziv protiv upnikovoj zabrani kroz 14 dana upravlja na Presv. Ordinarijat i taj konaèno odluèiva. § 9. Skuptina se sazivlje po odredbi Upraviteljstva i to barem jednput na godinu, u nedilju po Vodokræu i svaki put, kad 12 bratima zatrai naznaèivi dnevni red o kom se ima raspravljati. Zakonito je sazvana, kad je upnik oglasi s oltara nedjelju dana prije. § 10. Sve to se na skuptini pretresa, valja se zavesti u zapisnik i dva èlana sa pretsjednikom i tajnikom potpiu. Èlanove za potpis zapisnika bira na poèetku, svaki put skuptina. § 11. Skuptina pripada, a/ imenovanju upravitelja, b/ pretresivanje i odobrenje godinjih raèuna i predraèuna, c/ raspravljanje svih posala tièuæi se zadruge d/ tumaèenje i preinaka a razumije se potvrdom crkvene vlasti. § 12. Upraviteljstvo zadruge koje bira skuptina sastoji se od tri èlana i to: upan, blagajnik, tajnik. Isto stvara zakljuèke veæinom glasova, a u sluèaju jednakosti odluèuje pretsjednik. Protiv zakljuèenim Upraviteljstva prost je utok kroz 14 dana, na skuptinu. Èasti se biraju svake godine u nedilju po Vodokræu kad staro Upraviteljstvo polae raèune, a stupaju u slubu kad Presv. Ordinarijat potvrdi. § 13. upan preko upnika urièe skuptinu i sjednice Upraviteljstva kojima predsjeda upnik, pretsjednik, a u njegovoj otsutnosti upan. Blagajnik zajedno sa upanom i pretsjednikom èuva u pohrani novac bratovtine, te imadu biti na blagajni tri razlièita kljuèa, po jednog da svaki od njih ima. Tajnik vodi dopisivanje upisbe i raèune. §14. Uprava zadruno imovine vodi se po utanaèenom predraèunu. Upraviteljstvo je duno drati u podpunom redu: a/ matice èlanova u kojoj ima biti toèno ubiljeen dan pristupa ili istupa pojedinog bratima, b/ knjigu bratimskih uplata, c/ dnevnik dohodaka i rashoda, d/ zapisnik Uredovnih spisa. §15. Drutvo zastupa pravno Pretsjednik, a spisi su pravovaljeni kad ih potpiu Pretsjednik i Tajnik. Predsjednika u odsustvu zamjenjuje upan, a tajnika blagajnik. Iz originala prepisao upnik don Mladen Margeta IZ KRONIKE UPE 9. VELJAÈE 1955. g. na sjednici crkovinarstva Bl. Gospe u Vidu, primio je upu i upski ured od vlè. don Frane Bego nie potpisani Ante Vojnoviæ 10. oujka 1956. g. br.485/56 Biskupski Ordinarijat dozvoljava promjenu u redu govorenja sv. Mise svake treæe nedjelje na Dragoviji. 30. listopada 1956 br. 1770/56. Biskupski Ordinarijat odreðuje da se dri vjeronauk u Prudu u kuæi G i M Volareviæa, a br 1771/56, dozvoljava veèernju sv. Misu u nedjelju, zapovjedne blagdane i prve petke. 4 i 5 kolovoza 1955. g. obavio je preuz. gosp. don Frane Franiæ pastirski pohod ovoj upi i podijlo sv. krizmu prvi put u ovoj upi. Pontifikalna sluba Boja vrila se je u novoj nedovrenoj crkvi uz veliko sudjelovanje naroda iz upe i okolice. 11. kolovoza 1955. g. dobivena je dozvola od N.O.O. Metkoviæ, da se moe nastaviti gradnja nove crkve, koja je pred drugi svjetski rat dovedena s vanjskim zidovima pod krov osim apside. 11. veljaèe 1957. g. stari crkovinari Andrija Pleæa, imun Boras, Lovre Bukovac i Jure Maruiæ predali su dunost novim crkovinarima: Lovri Bukovcu, Joki Petkoviæu, Andriji iljegu i Petru Petkoviæu. 16. kolovoza 1955. dobiveno je usmeno odobrenje od preuz. g. dr. Frane Franiæa , da se nastave radovi na dovrenju nove crkve, a dne 20. rujna 1955 br 1687/55 dobivena je i pismena dozvola od Biskupskog Ordinarijata o tome. 1. lipnja 1957. g. br. 29719/57. Dravni Sekretarijat za unutranje poslove odbija albu na presudu o zabrani procesije na Spasovo od sekretarijata unutr. posl. N.O.K. Makarska. 7 LIST UPE GOSPE SNJENE br. 18. 13. 2013. 2008. 4. veljaèe 1959. g. preuz. G. dr. Frane Franiæ posjetio je Vid i tom prilikom u pratnji upr. . don Ante Vojnoviæa te don Mije Vrdoljaka, don Tomislava Karamana, don Jakova Bagariæa i Jerka Pejiæa razgledao radove na novoj crkvi. 30. lipnja 1958.g. Sudac za predraje, proglasio je krivim upskog upravitelja don Antu Vojnoviæa, to je drao vjeronauk u privatnoj kuæi u Prudu i izrekao kaznu od 10.000,oo dinara. Nakon podnesene albe Vijeæu za prekraje pri dr. Sekretarijatu za unutarnje posl. u Zagrebu, isti je od 24. lipnja 1958 br. 1938/58 potvrdilo kaznu ali ju je smanjilo na 6.000,oodin. Savezni Organ u Beogradu suglasio se s time, a dotièni je o svemu izvijestio Biskupski Ordinarijat u Splitu, dana 22. rujna 1958 br.65/58. don Ante Vojnoviæ upr. . od 9. veljaèe 1955 do 1. veljaèe 1961.g Iz Kronike prepisao don Mladen Margeta, upnik 8 LIST UPE GOSPE SNJENE br. 18. 13. 2013. 2008. Dijamantna misa don Ante Vojnoviæa S desne don Antine strane je don Josip Deliæ, a s lijeve strane je don Drago imunda i don Mile Vidoviæ n a bivi upnik don Ante Vojnoviæ, u nedjelju 22. srpnja 2012. Godine, u kapeli Bogoslovnog sjemenita u Splitu, u drutvu kolega sveæenika, rodbine i bivih upljana proslavio je 60 godina svoga sveæenitva ili kako se godinjica zove Dijamantna misa. Prigodnu propovijed odrao je dr. don Josip Deliæ. U misnom slavlju su sudjelovali sveæenici iz sveæenièkoga doma, koji su slobodni, koji nedjeljom ne idu pomagati upnicima po splitskim upama: dr. Mile Vidoviæ, dr. Drago imunda, don Pavao Vukoviæ, don Duan Vukoviæ, don Marijan Ivan Èagalj, don Ante Vrbatoviæ i don Lovre uljeviæ. Don Ante Vojnoviæ roðen je u Duæama 14. prosinca 1926. godine kao prvo od devetero djece od oca Filipa i majke Mande, r. Brnièeviæ. Osam razreda gimnazije, radi ratnih neprilika, pohaðao je u Splitu, Travniku i posljednje razrede ponovno u Splitu. Teologiju je zavrio u Splitu. Polovicom studija teologije, pozvali su ga u vojsku i poslali na bugarsku granicu gdje se od velike studeni i smrzavanja teko razbolio. Bio je uvjeren da su ga poslali u takve uvjete samo zato to je bio student bogoslovije. Naime, u poratno vrijeme, u Jugoslaviji su opæenito tako postupali s bogosovima. Njegova roðaka, sveæenika, don Antu Vojnoviæa (bili su iz iste kuæe, djeca od dva brata), poslali su na slovensku granicu u kanjenièku jedinicu, da èisti i demontira mine. Nisu imali nijedan sata pouke, pripreme. Kad mu je nakon dvije godine zavrio vojni rok, jo su mu produili mjesec dana i tada su ga, neki su nam potajno rekli, ubili, a nama su rekli da je poginuo od mine. Na Badnju veèer 1947. godine dovezli su ga kuæi u mrtvaèkom sanduku. Radi toga je i na don Ante dvije godine ivio u strahu da æe stradati kako mu je i roðak stradao. S naim don Antom Bog je imao drugaèije planove. Biskup dr. Kvirin Klement Bonefaèiæ ga je 6. srpnja 1952. godine u katedrali sv. Duje u Splitu zaredio za sveæenika. Tada su zaredale slube: kapelan u Omiu i Zakuècu, Muæ Donji, Vid, Katel Gomilica, Katuni, Dicmo, Sitno Donje, Slime i na kraju godinu i pol suupnik u Splitu u upi sv. Roka. Odatle je iao u sveæenièki dom gdje se i sada nalazi. 9 LIST UPE GOSPE SNJENE br. 18. 13. 2013. 2008. U domu se za don Antu brine, da ne bude gladan, s. Vilma Keina, a don Stanko nadgleda koliko je pojeo Gdje god je don Ante bio upnik radio je duhovno i gradio materijalno. Bilo je potrebno i jedno i drugo. Stariji upljani upe Vid znaju kako je bilo kad je don Ante doao u upu. (U Vidu je bio upnik od 9. veljaèe 1955. 30. sijeènja 1961.) Dananja upna crkva nije bila pokrivena, a nije bila posve ni sazidana. Komunisti nisu dozvoljavali nastavak radova. Crkva sv. Vida, u kojoj su se mise govorile, zimi je bila u vodi. Kad su komunisti dozvolili nastavak radova na upnoj crkvi, za vrijeme don Antina upnikovanja, dovreni su zidovi crkve i saliveni unutarnji stupovi. U Katel Gomilici je za upnu kuæu kupio jednu siromanu seosku kuæu i preuredio je za stanovanje upniku. Obnovio je svetite Gospe od milosti na Miloj gori. U Katunima je posve dovrio i uredio novu upnu crkvu koja je zapoèeta prije Drugoga svjetskoga rata, a podigao je i kameni dio zvonika. U Sitnu Donjem je preuredio upnu crkvu, podigao novi zvonik, elektrificirao zvona i dovrio novu upnu kuæu. U Slimenu je podignuo novi zvonik, gradio vjeronauènu dvoranu i cijeli prostor ogradio kamenim zidom. Osim materijalnih radova uvijek je, koliko je znao i mogao, radio i duhovno. Zato su ga upljani svugdje gdje je bio voljeli i potovali. I sada kao umirovljenik ne miruje. Svake nedjelje i blagdana odlazi k sestrama franjevkama od Bezgrjene u Grljevac, upa Podstrana i ima im nedjeljnu i blagdansku misu. Neka ga Bog jo poivi da èini dobra djela. don Stanko Vrnoga 10 LIST UPE GOSPE h SNJENE br. 18. 13. 2013. 2008. Sveti Vid-muèenik (304. g.) agiografija je kao znanost dio teologije i povijesti, koja prouèava pojam i biti svetosti i sve o svecima s teolokog i povijesnog vida. U tom prouèavanju pomau joj mnoge takozvane pomoæne znanosti, npr. arhivistika, arheologija, pravo, povijest, umjetnost, knjievnost, glazba, etnologija i druge. O svetom Vidu postoji bogata literatura na svim jezicima pa i na hrvatskom, iako o njegovu ivotu nema puno podataka. Roðen je pri kraju III. stoljeæa na Siciliji u gradu Lilybaelumu, koji se danas naziva Mazala del Vallo. Majka mu je bila kræanka, koja je sina odgojila u kræanskoj vjeri, a otac mu je bio poganin, koji je bio bijesan kada je doznao da mu je sin kræanin i svakako ga je htio vratiti vjeri svojih poganskih predaka. Èak je prijavio vlastima da je kræanin i da ga treba kazniti, ako se ne odrekne kræanske vjere. Vid je pobjegao od kuæe, neko je vrijeme ivio u Rimu i konaèno je poao u pokrajinu Lukaniju, gdje je muèenièkom smræu zavrio svoj zemaljski ivot. tovanje mladog muèenika brzo se irilo Italijom i cijelom Europom. Veæ u V. stoljeæu na Siciliji i Sardiniji posveæeno mu je nekoliko crkava i samostana. Sveti Grgur Veliki, papa (+604. g.), u svojim spisima spominje tovanje sv. Vida. U VI. stoljeæu napisana je glasovita Pasio s. Viti tj. opis muèenitva sv. Vida. Njegovo ime zapisano je u nekoliko starih liturgijskih knjiga i kalendara, npr. u Jeronimovu matrirologiju, Gelazijevu sakramentaru (V.st), Napuljskom mramornom kalendaru, kao i u bizantskim liturgijskim knjigama (sinasarima). Relikvije sv. Vida èuvaju se u Parizu od 756. godine, a dio je u samostanu u Korveyu. Sv. Vjenceslav, èeki knez, dobio je na dar tuku svetog Vida i u Pragu u njegovu èast sagradio crkvu. Kasnije je na njezinu mjestu podignuta jedna od najljepih europskih gotskih katedrala. U srednjem vijeku bilo je u europskim zemljama preko 1300 naselja u kojima se tovao sv. Vid. Puèka pobonost pronala je u XV. stoljeæu svete pomoænike, tj. neke svece koji pomau vjernicima u raznim velikim tekoæama i nevoljama. Takvih svetaca ima vie, ali se najèeæe spominje 14 takvih svetaca. Meðu njima je i sv. Vid. To je samo dokaz koliko su vjernici tovali svetog Vida i zazivali ga u svojim potrebama. I u mnogim hrvatskim krajevima vjernici su tovali svetog Vida. Tako je katedrala u Rijeci njemu posveæena, kao i crkve u raznim mjestima, npr. Gronjan, Ladvenjak, Madarevo, Okuèani, Ozalj, Pitomaèa, Prezid, Smokovljani, Trsteno, Varadin, Vidovec, Zelovo i aina. Ima i mnogi naziva veæih i manjih naselja, koja se nazivaju po svetom Vidu, npr. Vid, Vidaliæ, Vikeliæ selo, Vidonje, Vidovec Cesareèki, Vidoi, Vidovci, Vidovec (Krapinski i Petrovski), Vidovice, Vidoviæi, Viduevac. Znaèajna imena: od latinskog vita = ivot. Dakle ivko. Zatitnik: apotekara, gostionièara, vinogradara, protiv oluje, poara, neplodnosti, padavice i opsjednuæa. Imendan: Vid, Vide, Vido, Vida, Vidan, Videk, Vidica, Vidonja, Vido, Viduka, Vitko, Viæan, Viðo, Viðan, Videna, Vidojka, Vidua, Vitka. Blagdan: 15. lipnja. fra Gabrijel Juriiæ Nadbiskup Foggie Francisko Pio Tamburrino blagoslov kipa sv. Leopolda u Prudu n a blagdan sv. Leopolda Bogdana Mandiæan 12. svibnja u Prudu je bilo posebno sveèano. Proslava svetko-vine sv Leopolda zapoèela je jutarnjom misom koju je predvodio don Senko Antunoviæ iz upe sv Nikole biskupa Metkoviæ, poseban znaèaj dao je dolazak nadbiskupa talijanske Foggie Franciska Pia Tamburrina koji je i predvodio veèernje sveèano misno slavlje. Umjesto odsutnog don Mladena, domaæin je bio vidonjac don Marinko Juriin upnik u Bijelom Viru. Don Marinko je ujedno bio i prevoditelj nadbiskupu. U misnom slavlju asistirali su don Damir Bistriæ iz upe Vidonje, fra Petar Guliæ iz upe sv. Ilije Proroka Metkoviæ, don Dragan Rajkoviæ upnik u miru, nekadanji upnici u upi don Jure Marasoviæ i don Stanko Vrnoga te nadbiskupov tajnik don Michele Tutalo. Vrijeme je bilo toplo i sunèano 11 te je bilo ugodno na platou pored crkve a od posebnih gostiju nazoèili su autor novog kipa Nikola eparoviæ sa suprugom i gradonaèelnik Stipo Gabriæ sa suradnicima. Na poèetku misnog slavlja, nadbiskup Tamburrino blagoslovio je kip sv. Leopolda koji se nalazi na kamenom postoljuna platou ispod crkve. Kip je izradio majstor Nikola eparoviæ iz Blata na Korèuli prema modelu drvenog kipa koji se nalazi u crkvi. Potom je bila procesija kroz mjesto te misno slavlje. U propovijedi nadbiskup je govorio o ivotnom putu hrvatskog sveca iz Boke Kotorske sv. Leopolda koji je najveæi dio ivota proveo u Padovi gdje je ispovijedao, na kraju naglasivi da to dublje i to dostojanstvenije ivimo ivot s Kristom i Bogom. Malen rastom ali velik djelom kapucin sv. Leopold LIST UPE GOSPE umro je u Padovi 1942.godine gdje mu se nalazi grob. Iako je tijekom ratnih bombardiranja cijeli samostan razruen do temelja, njegova sobica u kojoj je ispovijedao ostala je jedina saèuvana. Svetim ga je proglasio papa Ivan Pavao II 1983.godine. Na kraju svete mise Miro Volareviæ Mirek je nadbiskupu predao dar upe sliku upne crkve Gospe Snjene koju je izradila eljka Suton i male replike stare puèke torbe koje je isplela Tada Volareviæ. U torbama su jo bile pletene biève (èarape) i jedna manja sa ahovnicom. Na kraju je nadbiskupu predana mitra kao dar neretvanskog dekanata koju je izradio don Damir. Nadbiskup Tamburrino zahvalio je na darovima SNJENE br. 18. 13. 2013. 2008. naglasivi da je ova mitra najljepa koju ima i da je vrijedna da je nosi i sam papa Benedikt XVI. Nadbiskup Tamburrino sa svojim tajnikom u upu je stigao dan prije blagdana. U pratnji don Marinka Juriina obiao je upu poèev od Arheolokog muzeja zatim obiavi crkve sv Vida, sv. Ivana u Prudu te na kraju upnu crkvu Gospe od Snijega. Tom prilikom obiao je i antièke bedemi te spomenik knezu Domagoju. U upnoj crkvi zatekao je krizmanike na prvoj probi sa voditeljicom Anitom zadovoljan onim to je èuo slikao se sa njima za uspomenu. Branko Markota 12 LIST UPE GOSPE j SNJENE br. 18. 13. 2013. 2008. LJUBAV JE SLIJEPA /Prièa/ ednom davno, svi ljudski osjeæaji i sve ljudske kvalitete nali se na jednom skrivenom mjestu Zemlje. Kada je Dosada zijevnula treæi put, Ludost je uvijek tako luda, predloila: Hajdemo se igrati skrivaèa! Tko se najbolje sakrije, pobjednik je meðu osjeæajima.' Intriga je podigla desnu obrvu, a Radoznalost je, ne mogavi preutjeti, zapitala: Skrivaèa? Kakva je to igra? To je jedna igra'', zapoèela je objanjavati Ludost, u kojoj ja pokrijem oèi i brojim do milijun, dok se svi vi ne sakrijete. Kada zavrim sa brojenjem, polazim u potragu, i koga ne pronaðem, taj je pobjednik. Entuzijazam je zaplesao, slijedilo je Oduevljenje. Sreæa je toliko skakala da je nagovorila Sumnju i Apatiju koju nikako nita nije interesiralo. Ali nisu se svi htjeli igrati. Istina je bila protiv skrivanja, a i zato bi se sakrivala? Ionako je uvijek, na kraju, svi pronaðu. Ponos je mislio da je to glupa ideja, iako ga je zapravo muèilo to on nije bio taj koji se sjetio predloiti igru. Oprez nije htio riskirati. Jedan, dva, tri poèela je brojiti Ludost. Prva se sakrila Lijenost, koja se kao i uvijek, samo bacila iza prvog kamena na putu. Vjera se popela na nebo, Zavist se sakrila u sjenu Uspjeha koji se muèeæi popeo na vrh najvieg Drveta. Velikodunost se nije nikako mogla odluèiti gdje se sakriti jer joj se svako mjesto èinilo savrenim za jednog od njezinih prijatelja. Ljepota je uskoèila u kristalno èisto jezero, a Srameljivost je provirivala kroz pukotinu drveta. Krasota je nala svoje mjesto u letu leptira, a Sloboda u dahu vjetra. Sebiènost je pronala skrovite, ali samo za sebe! La se sakrila na dnu oceana (lae, na kraju duge), a Pouda i Strast u krater vulkana. Zaborav se zaboravio sakriti, ali to nije vano.. Kada je Ludost izbrojila 999.999, Ljubav jo nije pronala skrovite jer je bilo sve zauzeto. Ugledavi ruiènjak, uskoèila je, prekrivi se prekrasnim pupoljcima. Milijun, zavikala je Ludost i zapoèela svoju potragu. Prvu je pronala Lijenost, iza najblieg kamena. Ubrzo je zaèula Vjeru kako raspravlja o teologiji s Bogom, a Strast i Pouda se iskoèile iz kratera od straha. Sluèajno se tu nala i Zavist, i naravno Uspjeh, a Sebiènost nije trebalo niti traiti. Sama je izletjela iz svoga savrenog skrovita koje se pokazalo pèelinjom konicom. Od tolikog traenja Ludost je oednjela, i tako u kristalnom jezeru pronala Ljepotu. Sa Sumnjom joj je bilo jo lake jer se ona nije mogla odluèiti za skrovite pa je ostala sjediti na oblinjem kamenu. Tako je Ludost malo po malo, pronala gotovo sve. Talent u zlatnom klasu ita, Tjeskobu u izgorjeloj travi, La na kraju duge (lae, bila je na dnu oceana), a Zaborav je zaboravio da su se uopæe ièega igrali. Samo Ljubav nije mogla nigdje pronaæi. Pretraila je svaki grm i svaki vrh planine i kada je veæ bila bijesna, ugledala je ruiènjak. Ula je meðu rue, uhvatila suhu granu i od bijesa i iznemoglosti poèela udarati po prekrasnim pupoljcima. Odjednom se zaèuo bolan krik. Ruino je trnje izgreblo Ljubavi oèi. Ludost nije znala to uèiniti. Pronala je pobjednika, osjeæaj nad osjeæajima, ali Ljubav je postala slijepa. Plakala je i molila Ljubav da joj oprosti i na posljetku odluèila zauvijek ostati uz Ljubav i pomagati joj. Tako je Ljubav ispala pobjednik nad osjeæanima, ali ostala je slijepa, a Ludost je prati gdje god ide. (Nepoznati autor) list svetog Ante Veritas'' br.3 2012. O BRAKU (savjeti kræanskog mislioca) Ako ele biti sretni, zaruènici moraju najprije imati dobre zube, jer æe se mnogo puta morati ugristi za jezik; moraju imati jaka leða, jer æe morati mnogo toga na njih natovariti; moraju imati dobar eludac, jer æe progutati mnogo gorkoga i neslanoga; moraju imati dobre prste, jer æe jedno drugome èesto puta morati progledati kroz prste; moraju imati dobra prsa, jer æe mnogo puta u njima kuhati, a roditelji nikada ne smiju eksplodirati; moraju imati dobro grlo, jer æe im mnogo puta doæi do grla, ali nikada ne smije prijeæi preko grla; moraju imati jaku kraljenicu, jer æe se jedno drugome èesto popeti na vrh glave, a ipak æe morati ostati èvrsto na svojem mjestu; moraju imati siguran hod, jer æe se mnogo puta spotaknuti on na njezine, a ona na njegove mane. Zaruènici moraju imati jaku duu da bi mogli podnijeti udarce ivota, jer oni nisu jaki. Mu i ena moraju biti uvijek povezani s Bogom, da bi njihovo zajednitvo ostalo trajno! 13 LIST UPE GOSPE k SNJENE br. 18. 13. 2013. 2008. KRISTIJAN JE NA DAR OD BOGA ada doznate za herojsko dranje majke, onda se u vama javlja misao, a moda i strah to bih ja uèinila da sam na njezinu mjestu. Evo jedne takve herojske majke koja je za na upni list napisala kako je to bilo kada je ostala trudna sa svojim sinom Kristijanom. Dao Bog da bude to vie herojskih majki (poput nae Ivke) u naem hrvatskom narodu. Problemi s trudnoæom poèeli su od dva i pol mjeseca trudnoæe, kada sam dobila krvarenje, a nastavili su sve do njegova roðenja. U èetvrtom mjesecu trudnoæe zavrila sam u bolnici zbog otjecanja plodne vode. Lijeènici su mi rekli da je s bebom i onako gotovo i da se moram ''oèistiti'', to znaèi abortirati, jer æu i ja umrijeti s njim. Nisam to mogla uèiniti jer ne bi mogla pogledati u oèi drugoj svojoj djeci, ne bih mogla ubiti nevino stvorenje, to dijete koje smo moj mu i ja eljeli. Lijeènici su mi dali papir na kojem sam se potpisala da sama preuzimam krivicu ako umrem jer tako moji ne bi mogli tuiti bolnicu. Trudnoæom sam ila dan po dan. Znala sam da nas dragi Bog neæe ostaviti, pa toliki su se molili za nas. Najèeæe sam molila: ''Isuse, ja se uzdam u te''. I lijeènici su se èudili kako to podnosim, kako nisam dobila sepsu, kako beba i dalje raste. To je bilo èudo Boje. Rodio se Kristijan od est i pol mjeseci trudnoæe. On je borac. Imao je samo kilogram i èetiristo grama kada se rodio. Dva je puta umirao do onog vremena kada se je ustvari trebao roditi. Kad sam ga vodila iz bolnice rekli su mi da æe biti kao biljka, da im je ao to moje dijete ne moe oèima pratiti stvari. Svi su se prevarili. Iako je Kristijan proao est operacija, hvala dragom Bogu on normalno vidi i inteligentan je 16godinjak. Uèenik je drugog razreda srednje kole i ove æe se godine krizmati. On je na, dar Boji nama i sretni smo zbog njega. Ivka Iliæ /Kristijanova majka/ Kristijan sa majkom ispred crkve Snijene Gospe 14 LIST UPE GOSPE SNJENE br. 18. 13. 2013. 2008. 60. godina braka Petar i Vinka Maruiæ u dananje vrijeme, kada svaki èetvrti brak zavrava razvodom, svijetli primjer dugogodinje ljubavi pruaju nam Petar (24. 2. 1930.) i Vinka (2. 4. 1928.) Maruiæ (roð. Volareviæ) iz Pruda. 9. prosinca 2012. Godine, tijekom nedjeljne mise Vinka i Petar nakon 60 godina braka obnovili su svoj braèni zavjet. Uz mnogobrojne vjernike s njima su bila njihova djeca, unuci i praunuci. Vinka, roð. Volareviæ i Petar Maruiæ iz istoga su sela pa su se poznavali i prije, ali joj je Petar odluèio pristupiti kada ju je u Metkoviæu ugledao na svetoga Iliju, na kojega se i danas u Metkoviæ slije mnotvo svijeta. Kupio je kilogram jabuka i priao Vinki. Od tada su se upoznavali pune èetiri godine, a vjenèanje je bilo daleke 1952. Rodilo im se osmero djece (estero je ivo) koja su im podarila 14 unuka i 11 praunuka. ivot na selu nije bio lagan. Petar je zavrio zidarski zanat i za poslom je obiao cijelu Dalmaciju. Trbuhom za kruhom je otiao i u Njemaèku u kojoj je radio sve do teke ozljede. Vinka je drala kuæu, podizala djecu, gonila stoku u brdo. Kae da je bilo teko i da se danas puno bolje ivi, ali onda je bilo vie sreæe jer se èovjek znao zadovoljiti i s malim. Sjeæa se Drugoga svjetskog rata i gladi. Ili bi u Metkoviæ i od talijanskih vojnika kupovati mekinje da bi od njih pekli kruh. Pitali smo ih tko koga vie slua. Dok sam ja iao k njoj ja sam sluao, a nakon toga svak svoje kae Petar. Malo smo ga zbunili pitanjem moe li s nokta nabrojiti imena svih unuka i praunuka. Naravno da moe, ali treba malo promisliti. Pozdravljajuæi se sa slavljenicima, oko kojih se sve spremalo za veliki obiteljski ruèak, Petar nam je pripomenuo da ga ne zaboravimo posjetiti na devedesetu godinjicu. ivota? Ne, nego braka. A to je bilo s jabukama? Odnila sam ih doma. Pa neæu ih valjda bacit. odgovara baka Vinka. Fotografija za sjeæanje 15 Tekst prenesen s metkoviæ.hr LIST UPE GOSPE SNJENE br. 18. 13. 2013. 2008. ZLATNI PIR 50 GODINA BRAKA u upnoj crkvi u Vidu arko i Jela Markota 22.sijeènja 2012. godine proslavili su zlatni pir-50 godina braka. Vjenèali su se 21. 1. 1962.godine u crkvi svetog Vida a vjenèao ih je tadanji upnik don Mate Selak. Oboje su iz nae upe, supruga Jela je iz Pruda. Tada je istodobno bilo jo jedno vjenèanje naih upljana a sutradan, na tadanji ponedjeljak, u istoj crkvi vjenèao se Vinko Pleæa koji danas ivi u Zagrebu a supruga mu je umrla prije nekoliko godina te pok. Mate Taslak- Digiæ (ranije umro), obojica sa Dragovije. Tadanji svatovi bili su skromniji nego danas to se tièe broja gostiju jer je tadanji obièaj bio da najua rodbina mladoenje i kumovi budu na piru a najvie bi ih bilo do 25 to se smatralo da je veliki pir. Obitelj mladenke nije bila na svadbenom ruèku veæ bi braæa ili sestre doli naveèer na jabuku. Obitelj arka i Jele imali su petero djece od kojih su danas iva èetiri sina, te dvanaestero unuèadi. Branko Markota arko i Jela sa potomcima 16 LIST UPE GOSPE SNJENE br. 18. 13. 2013. 2008. --SPORT-15. MEMORIJALNI TURNIR ANTE TASLAK o (po njihovom miljenju) pa je malo nedostajalo da doðe do verbalnog okraja izmeðu suca i predstavnika Kobiljaèe. Nakon primirja Kobiljaèa je prijetila odlaskom s utakmice to se na sreæu nije dogodilo pa je sve odigrano do kraja gdje je ekipa CB Vibe odnijela pobjedu 2:0. Nakon dramatiène utakmice trebala je nastupiti ekipa MNK Vid. Naalost, ni oni nisu zaigrali jer njihovi protivnici (ekipa trumfovi) nisu doli. U pretposljednjoj utakmici dana sastali su se Mlinite i Viiæi. Nakon rezultata 1:1 pobjednik se odluèivao na penale u kojima je uspjenija bila ekipa Mlinie koja je pobjedila Viiæe 4:2. U posljednoj utakmici ekipa ukovo naselje bez veæih problema pobijedila je ekipu Æakula bar rezultatom 4:0. Nakon zavrene osmine finala, u petak 23. oujka, odrano je polufinale Memorijalnog turnira Ante Taslak. Ove godine, po prvi puta u polufinalnim i d 9.-25. oujka u Vidu je odigran 15. memorijani turnir Ante Taslak na kojem je sudjelovalo 28 ekipa. Nakon zavrenog prvog kruga, 18. oujka, na programu je bila 1/8 finala gdje su prvu utakmicu odigrale ekipe Mali Brazil i Slavni i poznati, pobjedu je odnijela ekipa Slavni i poznati pobjedivi svoje suparnike rezultatom 3:1. Nakon toga trebala se odigrati utakmica izmeðu MNK Prud i Samo puni, naalost ekipa Samo puni nije dola pa je Prud proao u èetvrtfinale turnira. U 17:15 h uslijedila je najbolja utakmica dana gdje su snage odmjerile ekipe CB Vibe i U Kobiljaèa. U napetoj utakmici s mnotvom prekraja, prvo poluvrijeme zavrilo je 0:0; u nastavku drugog poluvremena CB Vibe postie pogodak za vodstvo 1:0. Ubrzo CB Vibe postie i drugi te osiguraje èetvrtfinale; u 10.toj minuti drugog poluvremena predstavnik Kobiljaèe protestirao je sucu zbog krivo dosuðenog prekraja 17 LIST UPE GOSPE SNJENE br. 18. 13. 2013. 2008. finalnim utakmicama, poluvrijeme je trajalo 20 minuta umjesto dosadanjih 15. U prvoj polufinalnoj utakmici, snage su odmjerile ekipe ukovo naselje i Mlinite. Nakon 10-tak minuta igre mogla se zamijetiti nadmoæ ekipe ukovo naselje koja je pred kraj poluvremena postigla pogodak pa je time prvo poluvrijeme zavrilo u korist ukovaca. U drugom poluvremenu probudilo se Mlinite koje je sve vie prijetilo golu ukova naselja. Nakon niza upuæenih udaraca pada izjednaèujuæi pogodak, ubrzo ukovo naselje odgovara novim golom i vodstvom 2:1; prednost su uspjeli saèuvati do 18. minute poluvremena kada Mlinite postie pogodak i time izjednaèuje rezultat 2:2. Pobjednika smo dobili izvoðenjem penala u kojem je ukovo naselje bilo uspjenije pa je zaslueno osiguralo mjesto u finalnoj utakmici. Na prepunim tribinama nestrpljivo se èekao poèetak domaæeg dvoboja izmeðu Vida i Pruda. Ubrzo nakon poèetka utakmice Vid je postigao prvi pogodak na oduevljenje velikog broja navijaèa. Pet minuta kasnije dolazi do izjednaèenja, nakon toga Vid ponovo postie gol za vodstvo 2:1. Pred sam kraj poluvremena Prud je izjednaèio na 2:2. U drugom poluvremenu kola su krenula nizbrdo za Pruðane te su u kratko vrijeme primili tri nova gola nakon èega rezultat biva 5:2. Nakon 14.-te minute drugog poluvremena i timeouta, Pruðani odluèuju da igraju bez golmana jer na taj naèin dobivaju igraèa vie u napadu. Ubrzo se vidjelo da je odluka bila ispravna jer su za kratko vrijeme smanjili vodstvo Vida na 5:4. Kako se bliio kraj utakmice, igraèi jedne i druge momèadi bili su sve nervozniji. Tri minute prije kraja, suci Damir Suton i Jerko Be, prijetili su prekidom utakmice zbog bacanja petardi u teren (prudski navijaèi). Nakon to se situacija na tribinama smirila, utakmica je nastavljena. Unatoè dobrim prilikama, u posljednje dvije minute, Pruðani nisu uspjeli izjednaèiti rezultat. Toèku na i stavio je MNK Vid koji je 15 sekundi prije kraja postigao pogodak za vodstvo, 6:4, i time se pridruio ekipi ukova naselja koju æemo gledati u finalu. U nedjelju 25. oujka, bila je zavrnica Memorijalnog turnira Ante Taslak. Prva na rasporedu bila je utakmica za treæe mjesto u kojoj su snage odmjerile ekipe MNK Prud i Mlinite. U prvom poluvremenu Pruðani su bez veæih problema stvorili prednost od 3:1, u nastavku su uspjeli dati jo jedan gol te time poveæali rezulat na 4:1. Ponovo se dogodila situacija kao u polufinalnoj utakmici, za kratko vrijeme primili su tri gola i time doveli u pitanje utakmicu. Pet minuta prije kraja Pruðani zabijaju za vodstvo 5:4, ubrzo Mlinite izjednaèuje rezultat i utakmica zavrava 5:5. Pobjednika smo dobili izvoðenjem penala. Pobjedu je odnijela ekipa Pruda rezultatom 7:6 i time osvojila 3. Mjesto, to je njihov najbolji uspjeh od kada se igraju malonogometni turniri u Vidu. Sljedeæa na programu bila je revijalna utakmica izmeðu ekipa: Hrvatska pota i Prijatelji Ante Taslaka. Prvo poluvrijeme pripalo je ekipi Hrvatske pote koja je vodila 2:0. U drugom poluvremenu bude se Prijatelji Ante Taslaka koji rezultat okreæu u svoju korist nakon postizanja 4 pogotka. U nastavku utakmice Pota je spremila u suparnièku mreu jo 2 pogotka i time postavila konaèan rezultat susreta, 4:4. Zbog revijalnog karaktera utakmice, nisu se izvodili penali. U finalu su se sastale dvije najbolje ekipe turnira, MNK Vid i ekipa ukovo naselje iz istoimenog mjesta u susjednoj Hercegovini smjetenog izmeðu Èapljine i Stoca. Uoèi finalnog ogleda svirana je hrvatska himna te je minutom utnje odana poèast pok. Anti Taslaku i svim poginulim hrvatskim braniteljima. Vid je u prvoj minuti utakmice u napadu pogodio stativu, ubrzo i jo jednu, a povelo je ipak ukovo pogotkom Matea Kozariæa. Ante Bukovac izjednaèio je 1:1, a Ivan Markoviæ doveo Vid u vodstvo, 2:1, to je bio rezultat na kraju prvog poluvremena. U drugom dijelu utakmice, Mateo Kozariæ u slalomu izjednaèuje na 2:2. Nekoliko minuta poslije ukovo je imalo tri izgledne prilike u desetak sekundi kada vratar Vida brani izravne i teke udarce na gol. U iduæem napadu Tomislav Keina dovodi Vid u vodstvo od 3:2 to je i konaèan rezultat finalne utakmice u kojoj je MNK Vid potvrdio prologodinji naslov. Nakon prologodinjeg 4. mjesta, ekipa ukovo naselje osvaja 2. mjesto. Na kraju utakmice dodijeljeni su prigodni pehari: za najboljeg golmana, Ivan Petkoviæ (MNK Prud), najbolji strijelac, Leo Kozariæ (ukovo naselje), najbolji igraè, Tomislav Keina (MNK Vid). Pehare im je uruèio Stipe Èamber. Naèelnik naeg malog mista Ivica Ramiæ uruèio je pehar za 4. mjesto ekipi Mlinita. Pehare za tri prvoplasirane ekipe, uruèio je sin pok. Ante, Mijo Taslak: 1. mjesto-MNK Vid, 2. mjesto-ukovo naselje, 3. mjesto-MNK Prud. Po zavretku dodjele pokala za 1. i 2. mjesto, organizatore turnira, suce i djelatnike Hrvatske pote, u upnoj dvorani prireðena je veèera. Vicko Maruiæ 18 LIST UPE GOSPE SNJENE br. 18. 13. 2013. 2008. 2. kup Gospe Snjene o rganizacijom MNK Vid i upe Gospe Snjene odigran je 2. kup Gospe Snjene u Vidu. U konkurenciji 20 ekipa pobjednik je CB Æuk (ekipa iz Velikog Prologa). Prva na rasporedu bila je utakmica za 3. Mjesto, izmeðu domaæe ekipe Ðubrad boys i Cvjeæarnice Mia. Domaæa ekipa prvo poluvrijeme gubila je 2:0, u drugom poluvremenu gostujuæa ekipa uspjela je dati jo 4 gola u domaæu mreu dok je Ðubrad uspjela nakon silnih pokuaja pospremiti samo jedan gol u mreu protivnièke ekipe pa je utakmica zavrila 6:1 za Cvjeæarnicu Miu koja je ovom pobjedom osvojila 3. mjesto na ovogodinjem kupu Gospe Snjene. U finalnoj utakmici snage su odmjerili CB Æuk i Porto Tolero. Kako i dolièi, finalna utakmica bila je neizvjesna jer su obje ekipe igrale vrhunski nogomet. U desetoj minuti ekipa Porto Tolera povela je 1:0, ubrzo nakon toga CB Æuk izjednaèuje na 1:1 te zavrava prvo poluvrijeme. U nastavku utakmice CB Æuk preuzima vodstvo (2:1), u 13. minuti drugog poluvremena igraè ekipe CB Æuk radi greku te daje autogol za izjednaèujuæi rezultat 2:2. Narednih sedam minuta prolo je bez pogodaka te smo pobjednika dobili izvoðenjem penala u kojima je uspjenija bila ekipa CB Æuk. Tako je CB Æuk osvojio prvo mjesto dok je prologodinja pobjednièka ekipa Porto Tolera bila druga. Nakon zavrene utakmice dodijelila su se priznanja. Trofej Radija Narone za najboljeg igraèa osvojio je Dragan Stankoviæ iz ekipe CB Æuk, za najboljeg golmana proglaen je Pero Jelaviæ (CB Æuk) kojemu je pokal uruèio igraè malonogometnog kluba Vid Josip Volareviæ, treæeplasiranoj ekipi Cvjeæarnica Mia pokal i novèanu nagradu od 1000 kn uruèio je urednik portske emisije njura gosp. Nikica Medak, drugoplasiranoj ekipi Porto Tolero pokal i novèanu nagradu od 1500 kn uruèio je predsjednik UL Neretve gosp. Marko Maruiæ, pobjednièkoj ekipi CB Æuk pokal u trajno vlasnitvo kao i prijelazni pokal te novèanu nagradu od 5500 kn uruèio je upnik upe Vid don Mladen Margeta. Na samom kraju odrano je izvlaèenje tombole koja se prodavala za vrijeme utakmice. Vicko Maruiæ 19 LIST UPE GOSPE SNJENE br. 18. 13. 2013. 2008. 15. maraton laða i veslaèki maraton Metkoviæ-Dubrovnik d omagojevi su gusari 2012. godine sudjelovali, po èetrnaesti put, na Maratonu laða, èime su esta udruga po broju nastupa na Maratonu. Za ovaj Maraton planirali smo sudjelovanje dvije ekipe od kojih bi jednu èinili veterani Domagojevih gusara. to zbog brojnih obveza, to zbog nezainteresiranosti pojedinaca, na kraju smo sastavili samo jednu ekipu. Planirali smo veslati bez optereæenja o plasmanu pa se s treninzima poèelo kasno, negdje poèetkom srpnja uoèi veslaèkog maratona do Dubrovnika. Na incijativu nas par veterana 4. gardijske, planiran je jedan veslaèki maraton laðama od Neretve do Dubrovnika (dva simbola koja se nalaze na zastavi i grbu Dubrovaèko-neretvanske upanije) koji bi se odvijao povodom obiljeavanja 20. obljetnice obrane i osloboðenja hrvatskog juga i deblokade Dubrovnika te u èast poginulih pripadnika 4. gardijske brigade koji su poloili svoj ivot na oltar Domovine u borbama na junom bojitu tijekom 1992. godine. Prvi plan je bio da se ide s dvije laðe (Veterani 4. gbr i Domagojevi gusari), ali zbog nedostatka financijskih sredstava odluèeno je da se ide s jednom. Na ovaj zahtjevni maraton krenuli smo iz Metkoviæa u petak 6. srpnja 2012. g. nakon blagoslova kojeg nam je udijelio vikar upe sv. Ilije, fra Lukica Vojkoviæ. U Opuzenu smo izvrili zamjenu posada i nastavili rijekom Neretvom do mora gdje smo stali u Blacama. Nakon veèere, koju smo sami pripremili, nije nam preostalo puno vremena za odmor. Dio sudionika legao je na parket u uredima opæine, a dio vani po plai gdje je bilo sasvim ugodno. Veæ u 2 sata smo ustali, spremili opremu i ukrcali se u laðu. More je bilo mirno, kao ulje, mjeseèina je dobro osvjetljavala put. Na moru je zrak bio dosta sparan. Zvuk bubnja o koji je bubnjar udarao ritam, odjekivao je cijelim zaljevom do Peljeca. Nastavili smo uz obalu prema Komarnoj gdje smo proli pored gradilita nadamo se, buduæeg mosta Kopno-Peljeac zatim dalje kraj poluotoka Kleka prema Neumu gdje nas je doèekao nekadanji èlan Domagojevih gusara i sadanji voditelj ovogodinjih debitanata na Maratonu 20 LIST UPE GOSPE SNJENE br. 18. 13. 2013. 2008. laða ekipe iz Udruge laðara Neum, Ivan Piccolotti, koji je dalje nastavio s nama. Dio puta kod Neuma pratilo nas je i nekoliko njihovih brodica. Neumljani su pripremali i sveèani doèek, a njihovi laðari su nasj edan dio puta trebali otpratiti, meðutim, kako smo se u zadnji tren odluèili krenuti ranije, jo po mraku, nije bilo vremena za organizaciju. Nakon nekoliko sati napornog veslanja stigli smo u Mali Ston do kojeg smo tu noæ i jutro preveslali oko 30 kilometara. Kako ne bismo zaobilazili Peljeac, u Malom Stonu laða je izvuèena i lepom prebaèena nekoliko kilometara cestom do Stona, odakle je druga posada nastavila dalje prema Slanom. Sunce je veæ poèelo dobro grijati pa smo se osvjeavali vodom iz prijenosnog hladnjaka napunjenog ledom i bocama vode. Atmosfera je bila jako pozitivna pa se uz smijeh nije mislilo na napor. U Slano smo stigli oko 10 sati. Na mjesnoj rivi doèekao nas je naèelnik opæine Dubrovaèko primorje, Nikola Kneiæ, i ostatak ekipe koja nas je pratila kopnom. Nakon kraæeg zadravanja i osvjeenja nastavili smo dalje. Nakon nekih sat i pol veslanja stigli smo do malene uvale i plae uz ljetnikovac Cvijete Zuzoriæ u Brseèinama podno Jadranske magistrale. Polegli smo od umora u hladovinu ispod nekoliko maslina, a dio ekipe si je dao oduka kupanjem u moru. Jedan od kolega skuhao je riot u Metkoviæu i trebao ga dovesti do nas. Zbog guve u prometu, posebno na graniènim prijelazima, ruèak nam je kasnio. Gotovo sat vremena izgubilo se zbog guvi na oba GP i tko onda moe reæi da nam most ne treba! Napokon nam je stigao i objed kojeg smo jeli u pravim terenskim uvjetima, no ipak nakon okijepe bilo nam je lake. U djeliæima hladovine nestrpljivo se ièekivao polazak. U 16:30 nastavli smo prema Dubrovniku, proli otok Koloèep. Ostatak ekipe iz pratnje zastao je u Trstenom zapaliti svijeæu kod spomenika poginulim pripadnicima 4. gardijske brigade. Na moru gotovo da nije bilo ni daka vjetra. Ono je poslije postalo valovito, a nekih desetak kilometara prije grada valovi su poèeli jako oteavati veslanje. Taj dio puta, uz jako sunce i vruæinu, najvie je izmorio veslaèe. Po planu, neto iza 20 sati uz plamen bengalke uli smo u stari dubrovaèki Porat. Na obali nas je doèekao upan Nikola Dobroslaviæ sa suradnicima, nai prijatelji i suborci. Turistima je taj prizor bio jako interesantan pa su aparati stalno kljocali. Po zavretku smo ukrcali laðu na kamion i krenuli kuæi. Usput smo zastali na veèeru u Neumu kod Piccolotija. Ukupno smo preli oko 100 kilometara i to za 17 sati veslanja, od èega je veæina bila po jakom suncu, ali to nam nije teko palo. Svima nam je bila èast biti dio ovoga vrijednog projekta u spomen na svijetle trenutke Domovinskog rata i obiljeavanje jedne od najveæih pobjeda osloboðenje juga Domovine 1992. godine. Popis Domagojevih gusara, sudionika ovog zahtjevnog maratona: Miro Matiæ, Branko Markota, Mate Volareviæ, Leo Iliæ, Ivan Kuran, Nikola Boras, Tomislav Batinoviæ, Boro Jelèiæ, Hrvoje Maruiæ, Goran Pehar, Josip Pejar, Nedo Vuèiæ, Ivan Piccoloti, Vinko Volareviæ, don MladenÊ Margeta (pratnja kombi), Ranko iljeg (priprema hrane), Marko Maruiæ. I ove godine nastupili smo na 8. laðarskom kupu upe Bagaloviæi, utrci laða od Krvavca do Metkoviæa i natrag, gdje smo osvojili 8. mjesto. Potom smo organizirali 8. kup kneza Domagoja u Vidu na kojem smo osvojili drugo mjesto iza ekipe Veterana 4. gardijske brigade i ispred Neuma i Bjelovara. Za nekoliko dana slijedile su brzinske utrke u Opuzenu gdje smo nastavili tradiciju dobrih rezultata osvajanjem 1. mjesta i pehara Slobodne Dalmacije. Utrku smo odveslali perfektno uz maestralan okret naeg pariæara Cvite Matiæa. Iako su nakon toga mnogima bez argumenata porasla krila cilj nam je bio biti meðu 20 ekipa. Na ovom jubilarnom maratonu sudjelovalo je 37 ekipa. Nakon starta i poèetne guve nali smo se uz bok Bjelovara i Crnog puta, obje ekipe s visokim ambicijama i spremnije od nas po broju izveslanih kilometara. Neretva je bila vrlo valovita to je oteavalo veslanje. U Opuzen smo na mjesto za zamjene bili u prvih 12 ekipa, uz bok Crnom putu dok su iza nas bile druge laðe meðu kojima i Rogotin. Ranijih godina dok smo ostvarivali bolja mjesta i bili u vrhu, nismo se mijenjali u Opuzenu ako smo imali dobru poziciju zbog èega je bilo i ljutnje meðu onima koji su ostali na obali. Zadnjih par godina vrimo izmjene u Opuzenu da svi koji su trenirali ipak odveslaju maraton, a ove zadnje dvije godine to nas je kotalo izgubljenih mjesta na kraju. Prole godine bar pet mjesta, a ove godine i puno vie. Ne smatram da smo uveli loe zamjene nego smo izgubili dragocjeno vrijeme na vrenje izmjena to smo zbog nekoncentracije u laði izveli vrlo traljavo. Na vrenju zamjena izgubili smo gotovo 3-4 minute, nabili se na obalu i jedva se izvukli to je dalje donijelo nervozu i pad koncetracije te na kraju tek 21. mjesto. Na dugogodinji veslaè Mate Volareviæ-Cruz, na cilju u Ploèama poljubio je provu laðe i na taj naèin objesio veslo o klin zavrivi laðarsku karijeru. U petak 17. kolovoza sudjelovali smo na 1. meðunarodnoj regati Klek-Neum meðu 12 laðarskih posada. U poèetku smo se dobro drali meðu 6 ekipa (do vie od pola staze), kad nam se zbog valova laða 21 LIST UPE GOSPE SNJENE br. 18. 13. 2013. 2008. poèela puniti vodom, a nismo je imali èime izbacivati. Oko 200 metara prije okretne bove razina vode u laði i mora izvan laðe bila je gotovo ista. Po okretu oko bove dobili smo vjetar u prsa i valove u provu pa nas je more stalno nalijevalo i nakon desetak metara nismo vie mogli veslati jer je laða veæ bila puna vode. Okrenuli smo prema 20-ak metara udaljenoj obali do koje nismo uspjeli stiæi dok je laða potonula. Laðu smo uspjeli dovuæi do obale plivajuæi te je izvuæi da izbacimo vodu i nakon toga smo doveslali do cilja. S dvije ekipe, mlaðom i veteranskom i ove godine sudjelovali smo na utrkama kupskih èamaca 26. kolovoza u Letovaniæu gdje je na 6. utrci kupskih èamaca naa mlaða posada osvojila prvo mjesto. Ta ista posada je 29. rujna u Sisku na 7. maratonu posavskih iklji osvojila 2. mjesto. Moemo reæi da je ova godina bila vrlo uspjena, jer smo ipak osvojili 1. mjesto u Opuzenu na brzinskim utrkama u konkurenciji drugih spremnijih i nabrijanijih ekipa. Od gotovo 100 ekipa koje su sudjelovale na Maratonu laða mi smo na 7. mjestu po osvojenim medaljama i 3. mjestu po osvojenim pokalima u Opuzenu na brzinskim utrkama. Iduæe godine obiljeavamo jubilej 15. godina sudjelovanja na Maratonu laða zbog èega æemo nastojati pripremiti ekipu za vrh. Popis veslaèa i èlanova ekipe: DOMAGOJEVI GUSARI-VID: Branko Markota, eljko Markota, TomislavÊ Batinoviæ, Nikola Boras, Leo Iliæ, Ivan Kuran, Hrvoje Maruiæ, Marko Maruiæ, Ante Matiæ, Cvito Matiæ, Miro Matiæ, Goran Pehar, Josip Pejar, Mate Volareviæ, Vinko Volareviæ, Nedo Vuèiæ, Pavle Zrniæ. PRUD: Maruiæ Goran, Maruiæ Ante, Maruiæ Tomislav, Maruiæ Nedjeljko, Maruiæ Ante, Maruiæ Andrija, Maruiæ Josip, Maruiæ Domagoj, Petkoviæ Ivan, Mijoè Ante, Obad Ivan, Obivaè Ivan, Volareviæ Ivan, Volareviæ Dragan. Poredak 15. maratona laða: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 Gusari Komin Baæina rnovski galijoti-Korèula krapa- Momiæi Stablina Sveti Roko Podrujnica UOTV Rogotin Primorsko-goranska upanija Opuzen Bjelovar Express Èeljevo-Èapljina Troja-Gabela (BiH) Crni put-Metkoviæ 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 14 16 17 18 Staevica Gospa Karmelska-Krvavac VETERANI 4. gardijske brigade ariæ Struga Jerkovac-Metkoviæ 33 34 35 36 37 19 Sisak upa Dusina-Veliki Prolog Domagojevi gusari Vid Neum Donjani Donji-Slivno Veslaèka udruga Dunavska èikla-Ilok Prud Crni put juniori-Metkoviæ HDO Bjelovar Junjak-Ploèe Vidonje-Mlinite Jerkovac juniori-Metkoviæ Zvonimir Kaleb-Momiæi "Salaari Somborski HKUD ""Vladimir Nazor"" Sombor (Srbija)" Primorsko-goranska upanija - enska ekipa Vinkovaèki laðari-Vinkovci Gusarice-Metkoviæ Metkovke Torcida Ploèe Ekipe od 34.-37.mjesta vozile su van konkurencije 22 LIST UPE GOSPE SNJENE br. 18. 13. 2013. 2008. Gusarska noæ-nova tradicija mjesta Nakon glavne mjesne fete blagdana Gospe Snjene, Vid je dobio i novu, od sada i tradicionalnu, zabavno-glazbenu noæ-fetu cijelog mjesta i okolice. Zato ba gusarska noæ? Vid ima jednu dugu tradiciju gusara i laðara. Starije generacije rado se sjeæaju odlazaka i povratka naih modernih gusara od 1975. godine pa do Domovinskog rata, njihovog uplovljavanja u predveèerje Gospe Snjene i fete nakon toga. Prvi su krenuli s laðom i na vesla Norinom, Neretvom i uz priobalje. Njihovu tradiciju preuzeli su laðari Domagojevi gusari nastupima na Maratonu laða i drugim laðarskim aktivnostima koji sliène rute planiraju i ubuduæe laðom na vesla niz primorje. Domagojevi gusari su u Êjednoj od glavnih uloga u dokumentarnom filmu Rivalstvo to nas vee, po trofejima su najtrofejnija (na Maratonu laða) udruga gornjeg dijela neretvanske doline. Prva Gusarska noæ odrana je u subotu 18. kolovoza na parkiralitu na Plivoru. Brojni mjetani donirali su novac, kolaèe i druge potrebne stvari. Na nekoliko gradela i rotilja pekli su se cipoli, kobasice, æevapi. Skuhan je izvrsni gula od digerica, kotao se i doslovno pomazao koliko je bilo lijepo i ukusno. Odrana je i tombola. Uz ivu glazbu mlado i staro plesalo je ispred pozornice i fetalo. Branko Markota VELIKA ZIMA I SNIJEG 2012. GODINE p oèetkom treæe dekade sijeènja, na prognostièkim kartama uoèavalo se jaèanje sibirske anticiklone i njeno irenje iz Rusije prema Europi. U drugoj polovici sijeènja, istok Europe se smrzavao, a vijesti o brutalnoj zimi i njenim posljedicama stizale su iz dana u dan. Istovremeno je, s pribliavanjem veljaèe, postajalo sve sigurnije da æe i reakcija toplog Sredozemnog mora na dotok vrlo hladnog kontinentalnog zraka biti burna. U prvih dvanaest dana veljaèe Hrvatsku, ali i cijeli jugoistok Europe, zahvatio je 23 LIST UPE GOSPE SNJENE br. 18. 13. 2013. 2008. izraeni zimski udar. Preko naih krajeva prole su èetiri ciklone koje su donijele snijeg gotovo svim krajevima; hladnoæa je bila vrlo izraena, a mnogo je problema stvarala i olujna i orkanska bura. Prva ciklona koju je Crometeo tim nazvao Flora nastala je u Tirenskom moru prvog dana veljaèe, a najvie je djelovala na vrijeme u Dalmaciji. Ciklona se preko Italije premjetala prema jugu Jadrana i dalje na jugoistok Europe. Spomenuta ciklona donijela nam je snijeg koji je u Vidu poèeo padati 1. veljaèe u 14:10 h na suhu podlogu uz temperaturu zraka od 4,6°C uz trend daljnjeg pada; veæ u 15:00 h temperatura je bila 1,5°C uz umjeren snijeg koji je nastavio padati do kasno u noæ. Sutradan ujutro u Vidu je bilo 3 cm snijega, u Prudu 5 cm, dok je najvie snijega palo u Metkoviæu, 10 cm. · èetvrtak 2. veljaèe - prijepodne sunèano i prohladno uz temperaturu od 4°C u 11 h, snijega je ostalo jo 1 cm (Vid). U poslijepodnevnim satima poèelo je naoblaèenje koje je sastavni dio nove ciklone pod imenom Gabor. Snijeg je poèeo padati iza 18:00 h uz temperaturu od -0,3°C . U 18:30 h ralica prolazi èisteæi cestu do GP Prud, do 21 h visina snijega bila je 13 cm, a temperatura zraka iznosila je -2,3°C. Snijeg je nastavio padati tijekom cijele noæi. · petak 3. veljaèe - cijela Dolina Neretve budi se u bijelom, u 7:00 h visina snijega u Vidu bila je 28 cm, Metkoviæ je mjerio 27 cm, a Ploèe 14 cm. Ravnatelji èetiriju metkovskih kola donose odluku o prekidanju nastave; poèeli su prometni problemi, bez zimskih guma i lanaca nemoguæe je voziti, parking na Plivoru i kod pote bio je prepun automobila, po kruh i ostale namirnice ide se pjeice, oni koji moraju na posao snalaze se na sve naèine da doðu do Metkoviæa. Kao u stara vremena ilo se pjeice do eljeznièkog kolodvora pa s vlakom do Ploèa; pojedini plastenici uruili su se pod teinom snijega dok su u njima bile poljoprivredne kulture spremne za odvoz na trnicu. Odvoz smeæa prekinut je na cijelom podruèju grada Metkoviæa i okolnih mjesta. Snijeg je padao do 13:00 h kada je visina snijega bila od 35-37 cm. Snijeg je prouzroèio kaos u cijeloj Dalmaciji posebno u Splitu gdje je proglaen Snjeni dan koji je bio neradni dan. Spliæani nenavikli na snijeg lomili su se po gradu pa je u KBC-u tijekom dana primljeno 60 pacijenata. U 16:00 sati u Splitu su izmjerena -2°C, a visina snijega bila je 8 cm. Snjenih padalina i problema ostao je poteðen jedino Dubrovnik gdje je padala kia. U poslijepodnevnim satima na visini od 850 hpa (1500 m/nv) dolo je do zatopljenja dok je u prizemnom sloju bilo i dalje hladno (-2°C). Zbog navedene meteoroloke situacije iza 16:00 h poèela je padati ledena kia u kombinaciji s jakom burom koja je dodatno poveæavala osjeæaj hladnoæe. Ledena kia uz buru padala je tijekom cijele noæi uz temperaturu od -1,5°C · subota 4. veljaèe - Na mjernoj postaju u Vidu temperatura se kretala od 0 do -3°C, visina snijega 40 cm. Ledena kia koja je padala do 9 h okovala je sve, cestarska sluba i ralica rijetko se viðaju, situacija s prometom po mjestu i gradu u potpunom je kaosu, mnogi plastenici pali su pod teinom snijega i leda, stabla i vozila okovana su ledom, pod teretom leda mnoga stabla po gradu i umama na Predolcu i Gaju su polomljena, trgovine i kiosci rade, ali bez novih tiskovina koje na kioske nisu dole veæ dva dana. Na svu sreæu redovita je opskrba kruhom u lokalnim trgovinama, vani su izlazili rijetki-samo oni koji su morali. Po ploènicima se viðaju ptice koje su uginule od hladnoæe i gladi. Tijekom jutra nestalo je struje na desnoj strani Metkoviæa. Zbog pucanja stupova 35-kilovoltnog dalekovoda Opuzen-Ploèe bez struje su ostali: podruèje Ploèa te nekoliko mjesta poput Brista i dijela Hvara koji se napaja s istog dalekovoda. Takoðer zbog lomljenja dalekovoda zbog leda, nema struje u Neumu èiji stanovnici su primorani smrzavati se (tko nema peæ na drva). U poslijepodnevnim satima ponovo poèinje novi snijeg uz temperaturu od -1,5°C do -2°C. Naveèer na stazi Potok (Tuzibelj) odrano noæno skijanje u kojem sudjeluju i mladi i stari mjetani Vida. · 24 nedjelja 5. veljaèe - Na mjernoj postaji u Vidu, tijekom 24 sata, temperatura se kretala od +1 (14h) do -6,5 (5.30h) stupnja C. Vid se jutros probudio u bjelini tj. snijegu visine 45 cm i temperaturi od -6,5°C, to je druga najnia od kada postoji sustav mjerenja meteorolokih podataka u Vidu. Danas je prva nedjelja nakon blagdana svijeænice, u upnoj crkvi obavljeno grlièanje, izrazito malo vjernika na svetoj misi (67). Tijekom dana bilo je sunèano i vedro to su mjetani iskoristili za èiæenje prilaza kako bi se ivot vratio u normalu, a oni najmlaði iskoristili su svaku padinu (posebno Potok i Lenjak) te je pretvorili u skijaku stazu gdje uivaju iz dana u dan dijelom i zbog toga to kole nema do daljnjega. Za skijanje se koriste: najlonska vreæa s travom, tepsija, poklopci od starih tednjaka i slièna pomagala. Glavna prometnica od Metkoviæa LIST UPE GOSPE SNJENE br. 18. 13. 2013. 2008. prohodna je do GP Prud, unatoè tome vozila se teko mogu mimoæi jer je ralica prilikom èiæenja gurala snijeg u krajeve ceste, najkritiènije je na Kekavici gdje je malo nedostajalo da doðe do sukoba vozaèa. Opskrba strujom u Ploèama normalizirala se oko 17:00 h, dok druga manja okolna mjesta su i dalje bez struje. · ponedjeljak 6. veljaèe - Na mjernoj postaji u Vidu, tijekom 24 sata, temperatura se kretala od 0 do 2°C .Jutros oko 3:00 h i 13:15 h poslijepodne, poèeo je padati snijeg koji je sastavni dio ciklone pod nazivom Hera koja djeluje na vrijeme kod nas. Na svu sreæu, snijeg koji je padao nije poveæao visinu snijega kojeg ima 45 cm. Cijeli dan puhala je umjerena bura koja je stvarala snjene zapuhe i dodatno poveæavala osjet hladnoæe. Dolaskom noæi, bura dodatno jaèa i pue do 14 m/s to stvara osjet hladnoæe (temperatura minus vjetar) koji iznosi 10°C stoga se ne preporuèa izlazak vani. Kad veæ neæe slube koje su zaduene za odravanje cesta, gradonaèelnik Stipe Gabriæ oko 17:00 h sa svojim traktorom stigao u Vid kako bi oèistio lokalne ceste. Na krovu sportske dvorane u Metkoviæu zbog nakupljenog snijega primijeæeno ulegnuæe zbog kojeg prijeti pad krova pa se pristupilo èiæenju snijega. · utorak 7. veljaèe - Na mjernoj postaji u Vidu, tijekom 24 sata, temperatura se kretala od +3 do 2 stupnja C. Vrijeme oblaèno uz buru, zbog pozitivne temperature tijekom dana otopila su se 2 cm snijega, èija visina sad iznosi 43 cm. U poslijepodnevnim satima ralica oèistila cestu do GP Prud. · srijeda 8. veljaèe - Na mjernoj postaji u Vidu, tijekom 24 sata, temperatura se kretala od +6,4 do -2,4 stupnja C, dan protekao u preteno sunèanom vremenu, visina snijega na mjernoj postaji u Vidu 40 cm u 19:00 h. Zapoèelo je èiæenje lokalne ceste u Prudu od Bobovita do Maruiæa , kako bi osobni automobili mogli prometovati jer je u subotu vjenèanje Katarine Petkoviæ. · èetvrtak 9. veljaèe - Na mjernoj postaji u Vidu, tijekom 24 sata, temperatura se kretala od +4,7 do -4,5 stupnja C. Visina snijega u 13:00 h iznosila je 39 cm. Slijedom medijskih upozorenja ljudi se pripremaju za novi snijeg kupujuæi posljednje namirnice hrane koje se mogu pronaæi u trgovinama i trgovaèkim centrima, prethodna dva dana izgledala su kao da je ratno stanje 1991. godine. · petak 10. veljaèe - Na mjernoj postaji u Vidu, tijekom 24 sata, temperatura se kretala od +2 do -2 stupnja C, visina snijega u 13:00 h iznosila je 38 cm. Prvi dio dana protekao u oblaènom vremenu bez novih padalina, gradske i upanijske slube danas pojaèano èiste grad pripremajuæi se za novi snijeg koji nam dolazi za nekoliko sati. U crkvi sv. Ivana u Prudu odrano vjenèanje Katarine Petkoviæ. Tijekom veèeri, na vrijeme poèinje djelovati nova ciklona nazvana Ismet, uslijedile su nove nevolje sa snijegom i orkanskom burom. U 18:40 h poèeo je novi snijeg, temperatura jo uvijek u pozitivnom predznaku +1°C, ali ne zadugo jer dolazi novo jaèe zahlaðenje s kojim æe temperatura potonuti u negativan predznak. · subota 11. veljaèe - Na mjernoj postaji u Vidu, tijekom 24 sata, temperatura se kretala od +3,5 do -3,2 stupnja. Cijele noæi padao je snijeg kojeg jutros, u 7:00 h, ima 49 cm, u Metkoviæu je napadalo novih dvadesetak centimetara snijega, jutros izmjerena 53 cm (ukupno od 1. veljaèe), u Ploèama je palo novih 7 cm to ukupno daje 22 cm snijega. Tijekom jutra zasjalo je sunce pa su se mjetani dali na posao, tj. èiæenje ulica, dok su oni najmlaði uivali u zimskim radostima. Tijekom poslijepodneva ponovo se naoblaèilo, nedugo zatim poèeo je slab snijeg da bi naveèer oko 22:00 h poèela ledena kia koja je pred jutro ponovo prela u snijeg. U sklopu obilaska doline Neretve, upan Nikola Dobroslaviæ danas je obiao podruèje grada Metkoviæa te Vid kako bi se upoznao s problemima i s razmjerima tete od nevremena.na koje nailaze lokalne vlasti. · nedjelja 12. veljaèe - Na mjernoj postaji u Vidu, tijekom 24 sata, temperatura se kretala od +1 do -5°C. Tijekom cijele noæi padao je snijeg, u 10:00 h u Vidu izmjereno 57 cm snijega, tijekom poslijepodneva vrijeme se smirilo te nije bilo novih padalina. · ponedjeljak 13. veljaèe - Na mjernoj postaji u Vidu, tijekom 24 sata, temperatura se kretala od +3,3 do -5,6 stupnjeva C. Danas nije bilo padalina, u 13:00 h visina snijega u Vidu iznosila je 52 cm. Prema dananjim prognozama krajem tjedna znaèajnije æe zatopliti, a oèekuje se i kia. · utorak 14. veljaèe - Na mjernoj postaji u Vidu, tijekom 24 sata, temperatura se kretala od +4 do -8,5 stupnjeva C, dananja visina snijega iznosila 25 LIST UPE GOSPE SNJENE br. 18. 13. 2013. 2008. je 48 cm. Nakon 10 dana bez nastave, kola je danas zapoèela s radom. · srijeda 15. veljaèe - Na mjernoj postaji u Vidu, tijekom 24 sata, temperatura se kretala od +4,6 (14h) do -9,5°C (7h), to je najnia temperatura zabiljeena u Vidu od 2007. godine kada je u Vidu poèelo mjerenje temperature u meteorolokoj postaji. Dananji dan èetrnaesti je zaredom da je jutarnja temperatura bila ispod 0°C, toplije je bilo samo 1. veljaèe kada je minimalna iznosila +0,1°C. Prosjeèna temperatura za prvih 15 dana veljaèe iznosi -1°C (kada se raèuna min i max temperatura). Tijekom veèeri ponovo je poèeo snijeg uz temperaturu od 0°C, dananja visina snijega u 19:00 h iznosila je 46 cm. Gotovo cijela Glibua i svi jendeci su zamrznuti. · èetvrtak 16. veljaèe - Na mjernoj postaji u Vidu, tijekom 24 sata, temperatura se kretala od +8,8 do -1,5°C. Tijekom protekle noæi palo je 3 cm novog snijega èija visina iznosi 49 cm. Tijekom poslijepodnevnih sati naglo je zatoplilo pa je temperatura u 13:00 h iznosila +8,5°C to je otopilo snijeg koji je padao protekle noæi, danas je ujedno i najtopliji dan od poèetka veljaèe. Visina snijega u 19:00 h iznosila je 44 cm. upan Nikola Dobroslaviæ proglasio je elementarnu nepogodu za gradove Metkoviæ, Ploèe i Opuzen te opæine Kula Norinska, Pojezerje, Slivno i Zaablje. Radi se o teti koju su pretrpjeli neretvanski poljoprivrednici, naroèito oni koji se bave plastenièkom proizvodnjom; razmjeri teta na nasadima agruma vidjet æe se tek na proljeæe. · petak 17. veljaèe - Na mjernoj postaji u Vidu, tijekom 24 sata, temperatura se kretala od +9,2 do -1,4 stupnjeva C. Dan je bio vedar i sunèan, gotovo bez vjetra. Ceste su prohodne. Kroz mjesto je oteano kretanje zbog velikih nanosa koji su nastali èiæenjem snijega u stranu ceste. Po gradu vatrogasci èiste snijeg s pojedinih krovova jer on predstavlja opasnost za pjeake. Visina snijega u 13:00 h iznosila je 42 cm. Naveèer odran maskenbal u alterna-tivnom klubu Piliæara. · subota 18. veljaèe - Na mjernoj postaji u Vidu, tijekom 24 sata, temperatura se kretala od +10,7 do -3,7 stupnjeva C. Nastavlja se povoljno vrijeme, sunèano i toplije sredinom dana. Snijeg polagano kopni, u 19:00 h snijega ima jo 40 cm. Tijekom poslijepodneva u Prudu oèiæen prostor ispred kole kako bi sve bilo spremno za zavrne makare. Ante Volareviæ oèistio zvonik crkve sv. Ivana u Prudu, zbog topljenja snijega voda dopirala u unutranjost crkve. · nedjelja 19. veljaèe - Na mjernoj postaji u Vidu, tijekom 24 sata, temperatura se kretala od +1,4°C do +5,5°C. Danas nakon 17 dana minimalna temperatura nije bila ispod 0°C. Tijekom noæi stigli su oblaci koji su dio nove ciklone pod imenom Jolanda, na svu sreæu navedena ciklona neæe nam donijeti snijeg veæ kiu koja je poèela padati oko 9:00 h. Visina snijega u 19:00 h iznosila je 35 cm. · ponedjeljak 20. veljaèe - Na mjernoj postaji u Vidu, tijekom 24 sata, temperatura se kretala od +3,6°C do +6,7°C . Kia neprestano pada, vie od 24 h, dnevno se topi oko 5 cm snijega èija visina u 19:00 h iznosi 29 cm. Nakon utorka, 22. veljaèe, znaèajnije je zatoplilo to je ubrzalo topljenje preostalog snijega koji se u potpunosti otopio 27. veljaèe. Vrijedi spomenuti kako je u prvih 14 dana u Metkoviæu palo oko 90 cm snijega, a ukupna kolièina otopljena snijega skupa s ledenom kiom iznosila je oko 170 l/m2. Prevedeno u snijeg to iznosi od 140 do 150 cm snijega. Zima 2012., treæa je najhladnija zima od 1985. godine, kada je Metkoviæ mjerio temperaturu od -12°C i prva po kolièini snijega, u Vidu je 12. veljaèe izmjerena rekordna kolièina od 57 cm. Mnogi od nas jo se sjeæaju davne 1985. godine kada je kolièina snijega bila znatno nia nego ovogodinja, tada je 29 dana temperatura zraka bila ispod nule, taj dugotrajan led unitio je nasade mandarina u gornjoj Neretvi. Nakon 27 dana pod snijegom i svih problema koje je donio, mogle su se èuti informacije kako se od 1. oujka ponovo oèekuje obilan snijeg, kao i to da se ponovo oèekuju poplave u Dolini Neretve. Naalost, sve je to plasirano javnosti bez ikakvih èinjenica i dokaza jer kod nas ne postoji novinarska etika niti bilo kakva kazna za novinare koje objave neistine i lai. Vjerojatno je netko mislio da stanovnici Doline Neretve nisu pretrpjeli dovoljno tete i jada!? Bilo kako bilo, povijesna zima je za nama, nekome æe ostati u lijepom sjeæanju, a nekome u tunom. Moramo se poèeti prilagoðavati jer svemu ovom kriv je èovjek i nitko drugi kada priroda naplaæuje svoj dug, nitko neæe ostati poteðen!!! 26 Vicko Maruiæ LIST UPE GOSPE SNJENE br. 18. 13. 2013. 2008. DUHOVNE MISLI po njivama i brdima traiti malu, a u jedno doba netko je opazi kod jame u brdu. Jest ona! Svi skoèie i doðoe gore. Ali, èim netko doðe do jame ona mugne u jamu. Zvali je, zvali, nije bilo nikakve koristi. Majka, plaèe li, plaèe. Nije bilo druge nego da zovne sveæenika. Doao sveæenik i poèeo moliti posebne molitve za osloboðenje od zloga duha. Nakon dugih molitava, mala poèela izvirivati iz jame. Malo pomalo, izila i dola majci u zagrljaj. Majka je zagrlila i izljubila. Mama je za ovo kriva, sine moj, mama., govorila je majka kroz plaè pred svima. Neka te anðeli èuvaju, sine moj dragi., ponavljala je stalno noseæi i vodeæi malu kuæi. Nikada vie majka nije izgovorila ni v od vraga... Neke majke svojoj djeci psuju mater, sunce, bezobrazno im govore, nazivaju ih svakakvim imenima, èak i teke psovke izgovaraju. Neke kræanske majke na dan èetiri puta vie spomenu ðavla i njegove paklene èete nego dragoga Boga ili anðele. A djeca kao djeca, nestana, neposluna, udarljiva, brzopleta. Ta jesmo li svi bili djeca!? I kako su nae majke i bake imale strpljenja s nama! Ali one majke ili oèevi koji izgube strpljenje poènu svata govoriti svojoj djeci: ðavli jedni, vragovi, stoko pokvarena, majmuni neodgojeni, svi ste na Sotonu nasaðeni, idite k vragu, k'o da su svi vrazi u vama, i druge bljuvotine koje nisu za kræanskoga èasopisa, sve ovako po cijeli dan. Nigdje mjesta anðelu ni dragomu Bogu. A svako dijete, na sliku i priliku Boju. Svako dijete anðela èuvara ima! A neki roditelji mu za èuvara svaki dan za vrat stavljaju ðavla: neka ga ðavao ne puta. Neka ga ðavao prati. Neka mu ðavao bude umjesto anðela. Pa kako onda neæe ukrasti i slagati, kako neæe psovati i tuæi se, kako neæe bjeati iz kole, kako neæe u loe drutvo i drogu kad ðavla crnoga za prijatelja ima kako mu roðena majka eli. NE PREDAJI DIJETE VRAGU Koliki samo imaju svoju kuænu paèad koju èak nazivaju ljubimcima, pa im sve tepaju i vabe ih, maze i paze da im ne bi to loe rekli ili ih uvrijedili pa sve ono to bi trebali govoriti vlastitom djetetu, govore svome paèetu, svojoj pudlici, maèki ili kuænom hrèku. A vlastito dijete koje u sebi nosi kræansku duu i posvetnu milost, predaju prokletomu ðavlu i svim vrazima svijeta. Strano i neshvatljivo! k au da je ovo iva istina. Jedna je majka imala obièaj svoju malu djevojèicu predavati vragu, budi Bog s nama! Dabogda te vrag odnio, dijete, to me vazda namièe na grijeh!, stalno bi joj govorila kada bi joj mala neto loe uradila. Jednoga dana nestalo male. Nema je pa nema. Trai u kuæi, trai oko kuæe, trai po talama i njivama, nema pa nema. Udarila majka u plaè. Èuli susjedi pa doli upitati to joj je. Ona prièa tako i tako. Svi se razili Koliki samo imaju svoju kuænu paèad koju èak nazivaju ljubimcima, pa im sve tepaju i vabe ih, maze i paze da im ne bi to loe rekli ili ih uvrijedili. Pa sve ono to bi trebali govoriti vlastitom djetetu, govore svomu paèetu, svojoj pudlici, maèki ili kuænom hrèku. A vlastito dijete koje u sebi nosi kræansku duu i posvetnu milost, predaju prokletomu ðavlu i svim vrazima svijeta. Strano i neshvatljivo! ssssssssssssssss 27 LIST UPE GOSPE SNJENE br. 18. 13. 2013. 2008. nauèe tko je njegov svetac zatitnik i kad je njegov imendan. Odmah ga nauèe molitvu Anðele, èuvaru mili i mole je zajedno s njim svake veèeri prije spavanja. A po stotine puta majka mu kroz djetinjstvo rekne: Anðele moj, milo moje, Bog te dragi èuvao, Gospa te pomogla, sveci te pratili, anðeli te titili. A iznad njegove glave i postelje odmah postave sliku anðela èuvara, sliku Isusovu ili Gospinu. Od samog roðenja neke majke svoju djecu predaju u ruke Boje, u naruèje Gospino, u pratnju anðela i u zatitu njegova sveca zatitnika. Pa zar misli da æe se dragi Bog ogluiti na takve molitve, da Gospa ne æe èuti majèinske vapaje, da anðeli èuvari ne æe skoèiti u zatitu kada bude najpotrebnije? Ako svoje dijete preporuèuje dragomu Bogu, u naruèje Gospino i anðelima na èuvanje, Boji blagoslov uvijek æe ga pratiti u ivotu i zagovorne molitve Blaene Djevice Marije. Ako svoje dijete uvijek predaje crnome ðavlu, èovjeko-ubojici od poèetka i ocu lai, kao i njegovim crnim jatacima, nemoj misliti da mu se crno ne pie u ivotu i da ga ne æe crni pogoditi dani. Stoga, ne predaji dijete ðavlu da ga u pakao odnese, nego ga predaj anðelima da ga na putu u nebo prate i nose! A kako je opet lijepo èuti majku koja, kad je dijete rasrdi, govori: Hajde dijete Bog te blagoslovio; hajde, sine, s milim Bogom; sine, Bog te na pravi put okrenuo! Hvala Bogu, veliki broj majki i oèeva nikada ne spominju ni vragove, ni stoku, ni majmune, niti svoju djecu nazivaju takvim imenima, niti im ita psuju. Oni ih odgajaju kræanski. to veæina èini, nije uvijek ispravno. Reci NE svemu zlu! NAÐI VREMENA A kako je opet lijepo èuti majku koja, kad je dijete rasrdi, govori: Hajde dijete, Bog te blagoslovio; hajde sine, s milim Bogom; sine, Bog te na pravi put okrenuo! Hvala Bogu, veliki broj majki i oèeva nikada ne spominju ni vragove, ni stoku, ni majmune, niti svoju djecu nazivaju takvim imenima, niti im ita psuju. Oni ih odgajaju kræanski, roditeljski, odgovorno, ba onako kako treba. Ako djecu treba kazniti, kazne ih razborito, pouèno i odgojno, a ne osvetnièki, ako ih treba nagraditi, nagrade ih zasluno. Sve bez ikakve psovke, bez runih imena, bez ðavlekanja. Neke majke svoje dijete, od samog njegova roðenja, stavljaju pod zatitu svetinja. Odmah mu nadjenu ime po imenu nekoga pozitivnog biblijskog lika, kræanskoga sveca ili svetice, ili èak samog arkanðela - Mihaela, Rafaela, Gabrijela. Jedan u jednoj naoj upi najprije nadjenuo djeci imena trojice arkaðela, a sada prelazi na evanðeliste! I dijete odmah 28 Naði vremena za razmiljanje - to je izvor snage. Naði vremena za molitvu - to je najveæa snaga na zemlji. Naði vremena za smijeh - to je melodija due. Naði vremena za igru - to je tajna vjeène mladosti. Naði vremena za ljubav - to je darovana Boja povlastica. Naði vremena za darivanje - dan je prekratak da bi bio sebièan. Naði vremena za èitanje - to je vrelo mudrosti. Naði vremena za prijateljstvo - to je put ka sreæi. Naði vremena za rad - to je cijena uspjeha. Naði vremena za milosrðe - to je kljuè za nebo. bl. Majka Terezija LIST UPE GOSPE SNJENE br. 18. 13. 2013. 2008. ODGAJANJE POÈINJE S ROÐENJEM / PSIHOLOKI ASPEKT RAZMAENA DJECA/ Pie: Maja Kandija - Pleiæ, psiholog m ajka djeèaka starog tri godine obraæa se psihologu da nije sigurna kako reagirati na ponaanje djeteta. Kad neto eli i dok ne postigne eljeni cilj, dijete se baca po podu, vièe, plaèe, tako da gotovo uvijek isprovocira povraæanje. U svrhu da se to ne dogodi, majka poputa, ispunjava mu elju premda osjeæa da ne postupa ispravno. Majka ne eli da dijete bude razmaeno i u dvojbi je kako ga odgajati. 4. 5. KAKO ODGAJATI? Djetetovo je pravo eljeti i traiti razne stvari, a hoæe li mu se to i ostvariti, ovisi o roditelju i njegovoj odluci kako æe odgajati dijete. U vrlo ranoj dojenaèkoj dobi poeljno je da majka (ili osoba koja se brine o djetetu) reagira na njegov plaè i zadovoljava njegove potrebe. Ono to je vano jest vrijeme koje proteèe od trenutka kada dijete izraava svoju potrebu (za hranom, toplinom, blizinom poznate osobe) do trenutka kada mu se ona zadovolji. to je dijete starije, to je sposobnije izdrati due vrijeme, buduæi da veæ ima dobro iskustvo s dolaskom majke i zadovoljenjem potrebe. Upravo u tom frustrativnom trenutku, koji je u poèetku kratak, a zatim sve dui, kljuè je onoga to æemo u zrelijoj dobi nazvati strpljenje i moguænost odgaðanja ispunjenja eljenog cilja. 1. JASNA PRAVILA. Vrlo je vano da oba roditelja imaju jasna pravila koja su objavili djetetu. Moemo ih shvatiti kao granice unutar kojih doputaju djetetovo ponaanje. 2. JASNE GRANICE. Granice mogu biti stroge i krute ili propusne, to su ekstremi i ne rezultiraju uspjehom. Poeljno je da granice budu jasno definirane, da roditelji imaju usuglaene stavove i da ih dosljedno provode. 3. ISPUNJAVANJE ELJA. U sluèaju razmaenog djeteta, dogaða se vrlo èesto pomak odgojnih granica, tako da i one nakon nekog vremena vie i ne postoje. Dijete ih uspije sruiti svojim naèinom (plaèem, afektivnim ispadima) pri èemu ne bira ni vrijeme ni mjesto. Radi mira, neugodnog trenutka na javnome mjestu, roditelji odustaju od svoje dosljednosti, ispunjavaju elju i kre vano odgojno pravilo. Time djetetu daju poruku da se uvijek 6. 7. isplati potruditi jer granice nisu èvrste, ako bude uporno, moda i ostvari svoj cilj. RAZMAENOST = NEBORBENOST. Razmaeno ili infantilizirano dijete je ono koje se ne bori, roditelji su ga prezatitili u strahu od vanjskog svijeta i neuspjeha i time mu ne doputaju da odraste. Jedino razdoblje u ivotu èovjeka koje je lieno borbe jest ono u majèinoj utrobi. Veæ u trenutku roðenja poèinje borba koja traje èitav ivot. ODGOJ = SAMOPOUZDANJE. Dijete koje se bori, ujedno i sazrijeva, stjeèe samopouzdanje, spretnije je i bolje prihvaæeno u socijalnim kontaktima. Razmaeno dijete i njegovi roditelji su kao brod na kojemu se ne zna tko je kapetan, a tko posada. LAKE SE IVI. U osnovi, djeci je puno lake ivjeti s pravilima i strukturom koju dobivaju od odraslih. Puno je bolje ako postoji nekoliko osnovnih pravila koja se dosljedno provode (uglavnom vezano uz vrijeme odlaska na spavanje, rituala koji mu prethode i odijevanja) nego stotine pravila koja se kre vie puta dnevno. NEPOTREBNO NAGRAÐIVANJE. U obiteljima u kojima su djeca razmaena i pojam nagrade se èesto pogreno shvaæa. Roditelji su skloni za svaku sitnicu nagraðivati dijete i time motive njegova pozitivnog ponaanja vezati uz nagradu. Nije li najveæa nagrada djetetu koje je nauèilo vezati vezice upravo to to je neto novo nauèilo? Time je samostalnije, napravilo je jednu stubu vie na skali osamostaljivanja. Stanje bez reda i strukture plai djecu, zato se nemojte bojati postaviti pravila, vano je samo dosljedno ih se drati. KAKO UPROPASTITI SVOJE DIJETE? 1. Ispunite mu svaku elju i odgojit æete ga u uvjerenju da se sav svijet okreæe oko njega. 2. Kad izgovori neku prostu rijeè, recimo psovku, nasmijte mu se od srca pa æe vae dijete povjerovati da je veoma zabavno. 3. Nemojmo mu nikada govoriti o moralu: ovo valja, ovo ne valja, ovo smije uèiniti, ovo ne smije. Ne govorite mu o dunostima, obvezama prema Bogu i ljudima. 29 LIST UPE GOSPE SNJENE br. 18. 13. 2013. 2008. 4. Uvijek pospremajte za njim i oslobodite ga svake obveze. 5. Svaðajte se stalno pred njim pa se neæe zaèuditi da se bilo to dogodi u obitelji. 6. Dajte mu novac kad god zaeli i neka ga troi kako god hoæe. Kad ste vi patili, neka ne pati vaa maza. 7. Ispunite mu svaku elju kad se radi o jelu i piæu. 8. Uvijek budite na njegovoj strani kad god ga netko na neki naèin ugrozi, odnosno kritizira: nastavnik, prijatelj(ica) tada æete ga odgojiti u uvjerenju da nikada ne moe biti krivo. 9. Kad upadne u kakve neprilike, recite da ste vi krivi i tako æete ga osloboditi svake odgovornosti. Ako uèinite vie od pola navedenoga, budite sigurni, postigli ste svoj cilj. UPROPASTILI STE SVOJE DIJETE! ¡¡¡¡¡¡¡¡ IZ IVOTA UPE KRTENI U 2012. 1. Ivan Juriin, sin Petra i Marije Sren, roðen u Metkoviæu 10. prosinca 2011. Krten u Vidu 4. oujka 2012. godine, krtenje obavio don Marinko Juriin stric Ivana. 2. Rea Iliæ kæi Damira i Anðelike Popovac roðena u Dubrovniku 30. sijeènja 2012, a krtena u Vidu 15. travnja 2012. 3. Ane Vuèiæ kæi eljka i Mirande Obradoviæ roðena u Metkoviæu 10. sijeènja 2012. a krtena u Vidu 22. travnja 2012. 4. Lucija Volareviæ, kæi Petra i Matilde Crnjac roðena u Dubrovniku 8. sijeènja 2012. krtena u Prudu 29. travnja 2012. 5. Ivana Suron kæi Drage i Natalije Bebiæ roðena u Metkoviæu 6. veljaèe 2012. krtena u Vidu 13. svibnja 2012. 6. Hana Drmiæ kæi Harisa i Dajane Boras roðena u Dubrovniku 29. travnja 2011. krtena u Vidu 28. strpnja 2012. 7. Filipa Keina, kæi Ivana i Ane Brljeviæ roðena u Dubrovniku 14. svibnja 2012 krtena u Vidu 5. kolovoza 2012. 8. Ivan Georges Vuèiæ sin Christophe Desartp i Jelene Leatitie Vuèiæ roðen u Boussu (Belgija) 2. sijeènja 2012. krten 19. kolovoza 2012. 9. Ana Klobuèiæ kæi Tonija i Ivane Batinoviæ roðena u Dubrovniku 21. srpnja 2012. krtena 16. rujna2012. 10. Rita Dominikoviæ kæi Domagoja i Mie Markotiæ roð u Metkoviæu 5. rujna 2012. krtena 28. listopada 2012. 11. Ana Kaleb kæi Denijala i Marijane Bulum roðena u Metkoviæu 4. listopada 2012. krtena 23. prosinca 2012. 30 LIST UPE GOSPE SNJENE br. 18. 13. 2013. 2008. PRVOPRIÈESNICI Imena prvoprièesnika po abecedi: Gabrijel Bezer, Josip Brnas, Mate Bukovac, Mateo Maruiæ, Marija Petkoviæ, Petar Suton, Ivan Vene, Ante Volareviæ, Marinela Volareviæ, Roko Volareviæ Iva Vuèiæ, Vlaho Vuèiæ. KRIZMANICI Imena krizmanika (po abecedi) Matija Iliæ, Mihovil Iliæ, Marin Jakiæ, Nedjeljko Keina, Ivan Mareaviæ, Domagoj Maruiæ, Hravoje Maruiæ, Renato Maruiæ, Ante Matiæ, Ivan Petkoviæ, Mate Ramiæ, Martina Suton, Marin Suton, Mateja Nicole Suton, Mateo Taslak, Barbara Tolj,Mateo Vidoviæ, Ana Volareviæ, Sanda Volareviæ, Ivan Vuèiæ, Marijan Vuèiæ. 31 LIST UPE GOSPE SNJENE br. 18. 13. 2013. 2008. VJENÈANI U 2012. godini 1. Josip Paviæ sin Branka i Marije Daliæ /Slakovci/ Vinkovci i Katarina Petkoviæ kæi Marina i Mae Popoviæ vjenèali se dana 10. veljaèe 2012. u Prudu 2. Mario uvelek sin Velinka i Marije Vrnoga iz Metkoviæa i Petra Taslak kæi Marka i Nade Volareviæ iz Pruda vjenèali se 13. travanja 2012. u Prudu. 3. Mate Sren sin Boidara i Sanje Franièeviæ iz Opuzena i Mia Bukovac kæi Sranka i Spomenke Mlinariæ vjenèali 21. travnja 2012. u Vidu 4. Veselko Obradoviæ sin Nikole i Anice Maslaæ iz upe Hrasno (BiH) i Ivana Volareviæ kæi Tome i Drage Musulin vjenèali se 28. travnja 2012. u Prudu. 5. Kreimir Breèiæ sin Stanislava i Matije Mareviæ iz Metkoviæa i Andrea Petkoviæ kæi Tome i Slaðane Tadiæ vjenèali se 5. svibnja 2012, u Prudu. 6. Petar Vuèiæ sin Mate i Marije Sren iz Vida i Natalija Suton kæi Nedjeljka i Smilje Petkoviæ iz Metkoviæa vjenèali se 12. svibnja 2012, u Vidu. 7. Jozo Rajiæ sin Nikole i Stane Ivankoviæ iz Metkoviæa i Marina Jakiæ kæi Mije i Nade Volareviæ vjenèali se 9. lipnja 2012. u Prudu. 8. Nikola Galov sin Nedjeljka i Anðelke Vidoviæ i Kristina Volareviæ kæi Pere i Grazyne Franasik iz Pruda vjenèali se 16. lipnja 2012. u Prudu. 9. Jurica Arapoviæ sin Drage i Jelke Batinoviæ iz Gabele (BiH) i Maja Mitroviæ kæi Milana i Ane Kordiæ iz Buk /Pleternica/ vjenèali se 22. lipnja 2012. 10. Teo Ostojiæ sin Ivana i Mladenke Oruliæ iz /Peraèko Blato/ upa Plina-Stablina i Dijana Be kæi imina i Anke iljeg venèali se 27. srpnja 2012. 11. Haris Durmiæ sin Mirsada i Zinete Tutniæ iz Zenicae i Dajana Boras kæi Davora i Nade ustriæ iz Vida vjenèali se 28. srpnja 2012. 12. Bruno Vukoviæ sin Josipa i Ksenije Krolo iz Nove Gradike i Zdravka iljeg kæi Frane i Drage iljeg iz Metkoviæa, vjenèali se 24. kolovoza 2012. u Vidu 13. Boris Pehar sin Gorana i Milice Gotovac iz Èeljevo (BiH) i Sanja Jakiæ kæi Jurice i Angeline Grmoja, iz Pruda vjenèali se 2. rujna 2012. u Prudu. 14. Dario Grgiæ sin Davora i Milene Sprèiæ iz Desana i Draena Iliæ kæi Marka i Matije Ostojiæ iz Vida vjenèali se 7. rujna 2012. u Vidu 15. Viktor Koncul sin Ðure i Anke Keiæ iz Metkoviæa i Natalija-Neda Volareviæ kæi Pere i Grazyne Franasik iz Pruda, vjenèali se 14. rujna 2012. u Prudu. 16. Dragan Pehar sin Petra i Meri Vizner iz Metkoviæa i Matea akiæ kæi Viktora i Marije Brajkoviæ iz Crkvice (Zenica), vjenèali se 22. rujna 2012. u Vidu. 17. Jurica Katiæ sin Zorana i Anke Maruiæ iz Baæine i Matilda Markota kæi Jure i Ive Bandur iz Vida vjenèali se 14. listopada 2012. u Vidu 18. Josip Æuliæ sin Tomislava i Zdravke Odak iz Opuzena i Ivana Maruiæ kæi Andrije i Gordane Jelèiæ iz Pruda vjenèali se 26. listopada 2012. u Prudu 19. Ante Boras sin Petra i Ivanke Taslak iz avida i Diana Bukovac kæi Stanka i Spomenke Mlinariæ iz Vida vjenèali se 17. studenog 2012. u Vidu. SsSsSsSsS PRELI PRED NAMA U VJEÈNOST Pavo Taslak pok. Joze umro 26. sijeèna 2012. Nedjeljka Miliæ ud. Ratka umrla 1. veljaèe 2012. 32 LIST UPE GOSPE SNJENE br. 18. 13. 2013. 2008. Marija Juriin pok. Petra umrla 10. veljaèe 2012. Drina iljeg . Drage umrla 4. srpnja 2012. Ilija Ramiæ pok. Jeze umro 17. oujka 2012. Mara Volareviæ pok. Mara Maruiæ ud. Mije umrla 7. travnja 2012. Ana Maruiæ . Ivana umrla 18. srpnja 2012. Jela Volareviæ pok. Jure umrla 18. svibnja 2012. Draga Maruiæ . Ljube umrla 22. srpnja 2012. Nedjeljka Jankoviæ ud. Franje umrla 7. lipnja 2012. Dragan Iliæ sin Pavla umro 9. kolovoza 2012. Kata Suton Petra-Milana umrla 20. lipnja 2012. 33 LIST UPE GOSPE SNJENE br. 18. 13. 2013. 2008. Ekstremno toplo ljeto u 2012. Godini n akon hladne zime i povijesnog snijega koji nas je zadesio u drugom mjesecu, uslijedilo je ekstremno vruæe ljeto kada su zabiljeeni novi temperaturni rekordi od kada postoje mjerenja na pojedinim podruèjima Hrvatske. Iznimka nije ni na Vid u kojem je zabiljeena najvia temperatura od kad postoje mjerenja u meteorolokoj postaji, 40.7 °C, zabiljeeno 7. kolovoza u 16:16 h. Ovogodinje ljeto zapoèelo je 8. lipnja kada je temperatura prvi put prela 30 °C to je bio uvod u ekstremno vruæe ljeto u kojem je temperatura veæa od 30° C bila prisutna 96 dana, a temperatura od 35° C èak 51 dan. Uz vruæe ljeto ove godine nije nas zaobila ni sua, tijekom 6., 7. i 8. mjeseca izmjerena su samo 23 mm kie. Posljednja dobra kia pala je 5. lipnja (19,5 mm); tijekom proteklog tromjeseèja zabiljeeno je 88 sunih dana. U nastavku vam donosimo pregled kretanja ljetnih temperatura u Vidu od 2007.-2012. godine. Ljeto 2007. Mjesec 33°C 34°C 35°C 36°C 37°C 38°C 39°C 40°C 41°C lip. 07 x2 n/a x2 x5 x1 n/a n/a n/a n/a srp. 07 x2 x2 x3 x2 x5 x1 x3 x5 n/a kol. 07 x4 x4 x5 x4 x3 n/a x2 n/a n/a ruj. 07 n/a n/a n/a n/a n/a n/a n/a n/a n/a Ljeto 2008. Mjesec +33°C +34°C +35°C +36°C +37°C +38°C +39°C +40°C +41°C lip. 08 x2 n/a x2 x5 x2 x1 n/a n/a n/a srp. 08 n/a x7 x3 x8 x2 n/a n/a n/a n/a kol. 08 x5 x3 x2 x5 x2 x6 x1 n/a n/a ruj. 08 x1 x2 x1 n/a n/a n/a n/a n/a n/a Ljeto 2009. Mjesec +33°C +34°C +35°C +36°C +37°C +38°C +39°C +40°C +41°C lip. 09 x3 x2 n/a n/a n/a n/a n/a n/a n/a srp. 09 x2 x3 x2 x4 x4 n/a n/a n/a n/a kol. 09 x3 x4 x3 x7 x3 n/a n/a n/a n/a ruj. 09 x1 n/a n/a n/a n/a n/a n/a n/a n/a Ljeto 2010. Mjesec +33°C +34°C +35°C +36°C +37°C +38°C +39°C +40°C +41°C lip. 10 x3 x5 n/a n/a n/a n/a n/a n/a n/a srp. 10 x5 x4 x2 x2 x5 x1 x1 n/a n/a kol. 10 x2 x4 x7 x5 x2 n/a n/a n/a n/a ruj. 10 n/a n/a n/a n/a n/a n/a n/a n/a n/a 34 LIST UPE GOSPE SNJENE br. 18. 13. 2013. 2008. Ljeto 2011. Mjesec +33°C +34°C +35°C +36°C +37°C +38°C +39°C +40°C +41°C lip. 11 x1 x1 n/a x3 n/a n/a n/a n/a n/a srp. 11 n/a x2 x2 x3 n/a x2 x4 n/a n/a kol. 11 x8 x3 x1 x5 x2 x1 x2 x2 n/a ruj. 11 x3 x5 x4 x3 n/a n/a n/a n/a n/a Ljeto 2012. Mjesec +33°C +34°C +35°C +36°C +37°C +38°C +39°C +40°C +41°C lip. 12 x16 x13 x12 X9 X7 n/a n/a n/a n/a srp. 12 X28 X25 X24 x18 x10 X5 X1 n/a n/a kol. 12 X25 X22 X21 x17 x13 X5 n/a X1 n/a ruj. 12 X6 X6 n/a n/a n/a n/a n/a n/a n/a Vicko Maruiæ Statistika padalina u 2012. godini Mjesec u godini Kolièina padalina 1. mjesec-sijeèanj 32,6 mm 2. mjesec-veljaèa 250,2 mm 3. mjesec-oujak 0 mm 4. mjesec-travanj 202,2 mm 5. mjesec-svibanj 58,5 mm 6. mjesec-lipanj 19,5 mm 7. mjesec-srpanj 3,4 mm 8. mjesec-kolovoz 0 mm 9. mjesec-rujan 35,3 mm 10. mjesec-listopad 133,8 mm 11. mjesec-studeni 71,6 mm 12. mjesec-prosinac 195,5 mm Ukupno 2012. godina 1002,6 mm Napomena: Svi podaci o kolièini padalina dobiveni su pomoæu automatskog kiomjera. Opirnije o kolièini padalina moete pogledati na web stranici: www.vidonjac.com Vicko Maruiæ 35 LIST UPE GOSPE SNJENE br. 18. 13. 2013. 2008. Min/max temperature u 2012. godini Mjesec u godini Min.temperatura Max.temperatura 1. mjesec sijeèanj 17.01.2012= -5,7°C 23.01.2012= 15,9°C 2. mjesec veljaèa 15.02.2012= -9,5°C 29.02.2012= 19,1°C 3. mjesec oujak 08.03.2012= +0,3°C 20.03.2012= 25,7°C 4. mjesec travanj 10.04.2012= +1,4°C 30.04.2012= 31,2°C 5. mjesec svibanj 17.05.2012 =+8,0°C 11.05.2012= 32,6°C 6. mjesec lipanj 06.06.2012= +13,2°C 19.06.2012= 37,8°C 7. mjesec srpanj 20.07.2012= +17,5°C 09.07.2012= 39,3°C 8. mjesec kolovoz 13.08.2012= +15,9°C 07.08.2012= 40,7°C 9. mjesec rujan 22.09.2012= +8,1°C 01.09.2012= 34,9°C 10. mjesec listopad 30.10.2012= +4,4°C 01.10.2012= 31,3°C 11. mjesec studeni 10.11.2012= +4,1°C 13.11.2012= 22,3°C 12. mjesec prosinac 13.12.2012= -5,3°C 26.12.2012= 16,3°C Napomena: Svi podaci dobiveni su pomoæu automatske meteoroloke postaje WMR928 NX. U tablici su min/max temperature za svaki mjesec; temperature zraka i tla po danima moete pogledati na web stranici www.vidonjac.com Vicko Maruiæ éééééééééééééééééééé PJESME MELANI TOLJ NEKA PITAJU D a mi je zagrliti ljubav objema rukama i zgrèiti se tako satima i smijati se i onda zagrliti svijet ljubavlju i onda dijeliti ljubav drugima neka bude razdijeljena i meðu njima da mi je biti ljubav, kratkoroèno barem, jer brzo uèim i ostalo bi mi u pamæenju kako voljeti i ljubiti da mi je biti ljubav velika i èista. Da mi je bar dozvoljeno biti ljubavlju Bjeala bi svugdje i ostavljala za sobom Tragove I moda bi imali nove produkte u svijetu atice od ljubavi umjesto latice od rua sapun od ljubavi umjesto sapuna od aloe bombon od ljubavi umjesto bombona od vinje da mi je biti ljubav zaustaviti satove, pogasiti alarme doæi pred tebe i reæi tko sam al naivno, zaboravljam, kad me pitaju to je ljubav ja kaem tvoje ime 36 LIST UPE GOSPE SNJENE br. 18. 13. 2013. 2008. JEDINA (ono to svaki mukarac treba usvojiti) NE ZABORAVI NIKADA P riroda je stvorila pravila. ena raða enu i uèi je biti takvom cijeli ivot. Od prvog udisaja zraka sklupèano je u naruèju i zagrljaj joj je potreban svako slijedeæi dan. S tobom bi lake svatija koliko tuge u nami judima ima i ta je ivot nego obièna spiza s pjaca, æakula bez pardona. Ovako bez tebe izgubija san srce i duu san proda sve za te, a za nita dok nisam nauèija. Neobièno, mukarac je stvorio navike i postoje razlièiti poljupci; u rame iz èenje, u vrat iz strasti; u ruku iz potovanja; u èelo iz dragosti; u obraz iz njenosti; u usne iz ljubavi. Ne prezaj onda, cjelivaj je svaki put kad ju pogleda. ena vrlo dobro prepozna tvoje mane, gotovo uvijek ih zavoli i ispire suzama iza ponoæi kada svijet spava. Bez kuæe i dice san, sve san prokocka kad san se s Bogom kladija da æe bit jedina. Rukon na srce svaki put bi krenija kad bi tebe s drugin vidija, jer jo si bol, vrili kruv s ognjita, jedina jubav s Jadrana. Njezin glas je krhak zvuk, sjeti se kako treperi kada tvoje ime izgovara kao da cijeli svemir ne poznaje ljepu rijeè. Ali ti si mukarac, neustraiv i jedinstven, za nju neponovljiv i savren. Nikada ne zaboravi da je ona neèije dijete, neèija majka i tvoja ena. 222222222222222 DJEÈJI KUTAK MOJOJ DJEVOJÈICI ZA DOBROJUTRO Stara i Nova godina na, Bog je utaknuo oblake u tvoj obraz Nièim namjerno ne bih te mogla dirnuti. A ne daj zloga, povrijediti tvoj mir. Satkana si, ma skoro od baruna I lijepo izgleda, dijete moje. Z Na zadnji otkucaj sata otvara ona vrata. Poène vrisak, veselje, poteku divne elje, zapraskaju rakete, poljupci samo lete. Navikla si spavati. I èini to tako pravedno i Ljubazno. Nova je dobre volje svakome nosi bolje. A Stara snjenom stazom odlazi s Djedom Mrazom. mahne, suzicu brie neæe nam doæi vie! Dijete moje tu, Tu sam. Moja ruka æe poviti tvoj san I doèekati tekad god zatreba Lucija Petkoviæ 3.r. Za dobrojutro. 37 LIST UPE GOSPE SNJENE br. 18. 13. 2013. 2008. Pregled zbivanja u upi Vid tijekom 2012. godine u kratkim crticama SIJEÈANJ v 1. sijeènja- svetim misama u Prudu i Vidu proslavljen blagdan Marije Bogorodice, prvi dan ove godine. v 6. sijeènja- svetim misama u Vidu i Prudu u upi je proslavljen blagdan Sveta tri kralja-Bogojavljenje ili Vodokræe. Tijekom mise blagoslovljena je voda i sol. v 8. sijeènja- dosadanji zborovoða upnih zborova, Vice iljeg, oprotajno vodio zborove tijekom svete mise. Zbog vlastitih obveza oko kolovanja nije dalje u moguænosti voditi brigu o zborovima èijom zaslugom su zborovi postali prepoznatljivi. v 15. sijeènja- odrana skuptina Domagojevih gusara. v 17. sijeènja- i dok je prole godine skoro u isto vrijeme bilo +17 stupnjeva, jutros u 6:29 h izmjerena je druga najnia temperatura zraka u posljednjih 5 godina od kada je Vid dobio meteoroloku postaju. Temperatura je iznosila 5,7°C, hladnije je bilo samo 21.12.2009. kada je izmjereno -6,7°C. U 6:45 h temperatura je bila 5,5°C uz sjeverni vjetar brzine 6,5 km/h osjet hladnoæe bio je vrlo hladnih -8,6°C. Danas je esti dan za redom da je jutarnja temperatura nia od 0°C. v 20. sijeènja- Jurica Iliæ pok. Pere dovezao je iz Splita oko dvjesto knjiga i predao ih upniku za dopunu upne knjinice. Veæinu knjiga za to Jurici je dao njegov prijatelj, inaèe poznati umjetnik, Josip Boteri Dini i ovo je tek dio onog to eli joÊdati. U knjinici sada ima oko 4000 naslova, a od toga je don Mladen prilikom dolaska u upu donio skoro pola. Sav knjini fond æe posluiti za otvaranje javne èitaonice, a uskoro æe se po dobitku najavljenih donacija pristupiti struènoj klasifikaciji i evidenciji svih dijela radi lakeg koritenja. Drugu donaciju od 176 naslova Jure je dovezao 24. oujka. v 20. sijeènja- dok je u ostalom dijelu upe padala kia i krupa na Dragoviji je pao prvi snijeg ove godine, palo je nekoliko cm snijega. v 22. sijeènja- zlatni pir, 50 godina braka proslavili arko i Jela Markota. v 22. sijeènja- u Hrvatskoj odran drugi referendum u povijesti. I dok smo 15. svibnja 1991. godine glasali za neovisnost RH i praktièki izlazak iz tadanje zajednice, ovaj referendum bio je za (ne)ulazak u drugu zajednicu, tj. èlanstvo u Europskoj uniji. Glasanje u Vidu bilo je u drutvenim prostorijama dok se u Prudu glasovalo u prostoriji osnovne kole. Rezultati: Vid, od upisanih 700 biraèa glasovalo ih je 362, za EU bilo je 138 glasaèa (39,32%), protiv 213 (69,68%) i 11 nevaeæih listiæa. Prud: od upisanih 479 glasaèa, glasovala su 182, za je bilo 96 (52,75% a protiv 86 (47,25%). Rezultati za RH: od 4.504.765 upisanih biraèa glasovanju je pristupilo 1.960.231 (43,51%). Od toga je ZA bilo 1.299.008 glasova (66,27%) a protiv 649.490 glasova (33,13%) uz 11.733 nevaèeæa listiæa (0,60%) v 27. sijeènja- U organizaciji Hrvatskog muzejskog drutva i Arheolokog muzeja Narona odrana je èetvrta po redu Noæ muzeja. Ova se manifestacija u cijeloj Hrvatskoj odrava u 77 gradova i naselja, ukupno 150 muzeja. Za ovu priliku ulaz u muzeje je bio slobodan, a trajanje istog bilo je od 18 sati do 1 sat poslije ponoæi. U muzeju u Vidu, osim stalne postave muzeja, brojni posjetitelji mogli su vidjeti prezentaciju predenja i pletenja vune (kako su to nae bake radile) koje su izvodile 87godinjaVinka Maruiæ i 90-godinja Tada Volareviæ, obje iz Pruda. Predstavljena je i izloba neretvanskih narodnih torbi meðu kojima su bile i tri iz nae upe: iz Vida, Pruda i Dragovije, svaka sa svojim posebnostima. U izvedbi KUD-a Metkoviæ odran je koncert tradicionalnih neretvanskih napjeva. Istodobno je u Metkoviæu, u Prirodoslovnom muzeju u prostoru jedne od najveæih ornitolokih zbirki u Europi, odrana projekcija fotografija i video zapisa snimljenih noæu u umama Neretve. Ove godine muzej su posjetile 1372 osobe, dok ih je protekle godine bilo 1340. Vani je bilo prilièno hladno, u 21 sati izmjereno je 0°C, a dalje i ispod nule. VELJAÈA v 1.-13. veljaèe- najveæe snjene padaline od 1985. sa niskim temperaturama. kole nisu radile od 3. do 14. veljaèe. Najnie izmjerene temperature bile su -9,5 u 7 h 15. veljaèe. 38 LIST UPE GOSPE SNJENE br. 18. 13. 2013. 2008. v 5. veljaèe- nakon svetih misa u Vidu i Prudu odran obred grlièanja po zagovoru svetog Blaa. v 12. veljaèe- na Velikoj rivi osvanuo Krnjo, èime su tradicionalno zapoèele ovogodinje poklade. v 17. veljaèe- unatoè snijegu visine 42 cm, u Piliæari odran maskenbal. Zbog snjenih nepogoda nije bilo velike makarane povorke u Metkoviæu. Gotovo kao da i nisu poklade. Malo je makara bilo i po mjestu. v 21. veljaèe- zadnji dan makara. Tradicionalno makari Vida i Pruda meðusobno obilaze Vid i Prud prikupljajuæi priloge (jaja i sl.). Poslijepodne u 17 h u Vidu, unatoè kii, na Velikoj rivi pod atorom odrano je suðenje Marku Krnjevalu i nakon toga paljenje, a potom zabava uz iæe i piæe. U Prudu je zabava zapoèela neto ranije, u 19 sati. I Pruðani su imali svog krnjevala. v 22. veljaèe- Èista srijeda, post i nemrs, poèetak korizme. v 25. oujka- zavren 15. memorijalni turnir Ante Taslak: 1. MNK Vid, 2. ukovo naselje, 3. Prud, 4. Mlinite. v 26. oujka- pod struènim nadzorom prof. Vidoslava Bagura u crkvi sv. Nikole u Metko-viæu, odrana generalna proba neretvanskih puèkih pjevaèa pred sutranji nastup u Splitu. v 27. oujka- u konkatedrali sv. Petra u Splitu odran koncert korizmenih puèkih napjeva upa Neretvanskog dekanata. Ovo je bio èetvrti po redu koncert u sklopu festivala Pasionska batina. Koncert je pratio nadbiskup Marin Bariiæ koji se na poèetku obratio sudionicima i puku. Sama izvedba bila je besprijekorna. Stotinjak izvoðaèa je bez i jedne greke odradilo svoje role kao pravi profesionalci u 70-minutnom programu. Nakon zavretka programa domaæini su sve sudionike poèastili. vv26. veljaèe- u prvu nedjelju nakon Pepelnice u crkvi je nakon svete mise odrano pepeljanje. TRAVANJ v 26. veljaèe-2.oujka- zbog zamuæenja vode Zavod za javno zdravstvo DN preporuèio je prokuhavanje i taloenje vode za piæe. v 1. travnja- svetim misama u Prudu i Vidu proslavljen blagdan Cvjetnice u upi. Zbog kie i vjetra nije bilo tradicionalne procesije van crkve veæ je sveæenik simbolièno s ministrantima hodao kroz crkvu uokolo stupova. Zadnjih dana vrijeme je bilo pravo proljetno s preko dvadeset stupnjeva, dok je jutros zahladnjelo pa je u 11 sati bilo +9, palo je i malo kie, ali nedovoljno, dugotrajna sua se nastavlja. OUJAK v oujak- izvodili su se radovi oko upne crkve, navozila se zemlja i posijana trava uokolo zvonika i ckrve, postavili rasprskivaèi, pomakle se klime koje su strile na zidu, uraðena je staza od zvonika do sjevernih vrata kako se ne bi glibalo po zemlji, izmjenuta su rasvjetna tijela, umjesto visokotlaènog natrija (uto) ugradjeni su novi metalhalogeni (bijelo) znatno manje snage. v 9. oujka- odigravanjem utakmica zapoèeo 15. memorijalni turnir Ante Taslak uz sudjelovanje 28 ekipa. v 19.oujka- svetim misama u 18h u Prudu i 17h u Vidu u upi je proslavljen blagdan sv. Josipa zatitnika Hrvatske. v 24. oujka- uoèi koncerta puèkih pjevaèa Neretvanskog dekanata u splitskoj konka-tedrali, dijelom kojeg se provlaèe i uskrnji obièaji u Neretvi, udije iz nae upe i imun na platou kod crkve uvjebavali prikaze i kretanja u prezbiteriju konkatedrale. v 5. travnja- u upnoj crkvi u Vidu odrana sveta misa posljednje Gospodinove veèere tijekom koje je upnik simbolièno oprao noge dvanaestorici ovogodinjih krizmanika koji su za ovu priliku bili apostoli, ba onako kako je to Isus uèinio svojim uèenicima. Na kraju svete mise izale su udije, a sat vremena prije mise pjevao se Gospin plaè. Tijekom dana bio je blagoslov vina u crkvama u Vidu i Prudu. To blagoslovljeno vino pije se sutradan, na Veliki petak na tesrce, a u narodu postoji vjerovanje da se svo to vino pretvara/prelazi u krv. v 6. travnja- u prepunoj upnoj crkvi u Vidu odrani su trosatni obredi Velikog petka s procesijom kroz mjesto. Zvona u crkvama nisu zvonila do Glorije tj. subote u ponoæ (kada padaju udije) i poèinje Uskrs. Umjesto zvona èevrtaju èevrtaljke. v 7. travnja- iziao 17. broj upnog lista. 39 LIST UPE GOSPE SNJENE br. 18. 13. 2013. 2008. v 7. travnja- Velika subota: tijekom poslije-podneva u crkvi u Vidu i Prudu bio je blagoslov uskrnjih jela. Naveèer je odrano uskrsno bdijenje-polnoæka i padanje udija. v 8. travnja- svetim misama u Vidu i Prudu proslavljen najveæi katolièki blagdan Uskrs na kojima su sudjelovale i udije. Nakon mise u Vidu odrana je procesija oko crkve. v 9. travnja- u Vodicama odran 12. festival udija na kojem su sudjelovale i nae udije, a ukupno je nastupilo 29 upa. v 15. svibnja- Mali Uskrs, tradicionalno na Dragoviji odrana sveta misa. v 19.-24. travnja- zbog velikih kia voda za piæe s izvorita Prud zamutila se preko propisanih vrijednosti te nije udovoljavala Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piæe. v 22. travnja- u okviru ekoloke akcije Zelena èistka, eko-projekt èiæenja divljih odlagalita diljem Hrvatske jedan dio odvijao se i na naem dijelu. Prvog dana akcije, ronioci su na Norinu vrili èiæenje veæ identificiranih odlagalita. Drugi dan su se akciji pridruile laðarske udruge Crni put, Jerkovac, Sv. Roko, krapa Momiæi, Zvonimir Kaleb, Tri sela, Prud, Veterani 4. gardijske brigade i Domagojevi gusari-Vid. Okupljanje je bilo ujutro u Podrujnici te se krenulo u èiæenje jednom laðom od uæa Norina prema Vidu. Prikupljeno je 10-ak velikih vreæa raznog smeæa, a ponajvie PVC ambalae te jedan veliki zamrzivaè. Nakon èiæenja nastavljeno je druenje laðara uz zakusku za sudionike. v 27. travnja- na utrci cross cup u opæini Jurbise u Belgiji Ivana Vuèiæ (kæi Jakova) uvjerljivo je pobijedila i osvojila zlatnu medalju. Obitelj ivi u Belgiji, a imaju kuæu i u Vidu. SVIBANJ v 12. svibnja- svetim misama u 7 i 18.30 h s procesijom u Prudu, proslavljen je blagdan svetog Leopolda Bogdana Mandiæa. Misno slavlje predvodio je nadbiskup talijanske Foggie, Francisko Pio Tamburrino, koji je tom prilikom blagoslovio novopostavljeni kip sv. Leopolda na postolju iza crkve. Umjesto odsutnog don Mladena, domaæin, a ujedno i prevoditelj nadbiskupu bio je Vidonjac don Marinko Juriin, upnik u Bijelom Viru. U misnom slavlju asistirali su don Damir Bistriæ iz upe Vidonje, fra Petar Guliæ iz upe sv. Ilije Proroka Metkoviæ, don Drago Rajkoviæ upnik u miru, nekadanji upnici u upi don Jure Marasoviæ i don Stanko Vrnoga te nadbiskupov tajnik don Michele Tutalo. v 17. svibnja- nekadanji hrvatski branitelji iz Domovinskog rata kod svetita sv. Pake podno Ograða proslavili zavjetni blagdan sv. Pake. v 20. svibnja- na Meðunarodnom karate turniru Kup grada Ploèa, gdje je nastupilo oko 300 natjecatelja iz Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, natjecale su se i dvije karataice iz Vida, te osvojile medalje. Ivana Brnas (kategorija do 36 kg) osvojila je bronèanu medalju, a Iva Vuèiæ natjecala se u katama te takoðer osvojila bronèanu medalju. v 25. svibnja- u Ploèama je odran 11. olimpijski festival djeèjih vrtiæa Dubrovaèko-neretvanske upanije na kojem je nastupilo 11 vrtiæa meðu kojima i Djeèji vrtiæ Metkoviæ za koje je nastupilo dvoje vidonjskih vrtiæana po izluènim rezultatima s nedavne olimpijade grada Metkoviæa. Mali vrtiæani su nastupali u disci-plinama: trèanje na 50 metara, trèanje tafete 4x25 metara, bacanje loptice, skok u dalj i mali nogomet. U bacanju lopte Ivan Medak iz Vida osvojio je 3. mjesto i bronèanu medalju. Sestra blizanka Ivana natjecala se u tafeti djevojèica. v 26. svibnja- na osnivaèkoj skuptini u Vidu osnovana Udruga mladih Vida. Ciljevi udruge su organiziranje raznih manifestacija, humanitrnih akcija, uredjivanje samog sela po potrebi, druenje mladih, organiziranje raznih turnira, osobito tokom ljeta. v 28. svibnja- pobjedom u zadnjem 22. kolu Lige malonogometnih amatera grada Metkoviæa, MNK Vid po prvi put u povijesti osvojio naslov prvaka. LIPANJ v 2. lipnja- novoosnovana Udruga mladih Vida angairala se u akciji èiæenja i ureðenja mjesta kod mosta i ulaza u selo. v 3. lipnja- u upnoj crkvi u Vidu odrana prva sveta prièest za 12 prvoprièesnika iz nae upe. v 3. lipnja- u Vidu je boravila ekipa njemaèke TV kuæe SWR Südwest Mundfäule BADEN- 40 LIST UPE GOSPE SNJENE br. 18. 13. 2013. 2008. BADEN koja je u Hrvatskoj snimala TV emisiju koja se bavi temom Ljudi-zemlje-pustolovine. U dolini Neretve teme su im bile ivot na delti, laðe i maraton laða. U Vidu su snimali Domagojeve gusare na pripremama u teretani, pod struènim vodstvom kineziologa prof. Marija Srena. v 30. lipnja- u organizaciji Udruge Leptiriæi djeca i roditelji èlanovi udruge posjetili su upu Vid i tom prilikom razgledali su Arheoloki muzej Narona u Vidu, nakon èega je uslijedila vonja neretvanskom laðom do izvorita rijeke Norin u Prudu. v 7. lipnja- svetim misama u Prudu i Vidu s procesijom, u naoj upi je proslavljen blagdan Tijelova. v 30. lipnja i 1. srpnja na meteo postaji izmjerena temperatura od +38 stupnjeva u 14:39 i 13:58 sati, najvruæi dani ljeta. v 13. lipnja- svetom misom i blagoslovom djece kod kapelice svetog Ante na Ograðu prosla-vljen blagdan ovog sveca. v 15. lipnja- svetim misama s procesijom u 8 i 18 sati, proslavljen je blagdan svetog Vida i Presvetog Srca Isusova (jedanput u stoljeæu se dogodi da se ova dva blagdana poklope) u upi, ujedno i krizma. Sakrament krizme dvadeset i jednom krizmaniku udijelio je nadbiskupov delegat dr. sc. don Josip Deliæ. v 22. lipnja- u Vidu na parkiralitu na Plivoru odrana je Noæ prvaka MNK Vid koji su u protekloj sezoni UMA Metkoviæ po prvi put osvojili prvo mjesto to je najveæi uspjeh kluba registriranog 2000. godine. Tako je nakon sedam godina i fete laðara u Vidu odrana i druga puèka veselica u èast sportskih uspjeha vidonjskih ekipa. v 23. lipnja- u Ave Arte Atelier-u u Vidu otvorena je izloba akvarela pod nazivom PERA, autora Ive Donellija. Nadahnut genezom prostora svog rodnog kraja, Ivo Donelli je za motive svojih akvarela odabrao ptice s podruèja Doline Neretve, kraja za koje je Donelli posebno vezan. Izlobu je otvorio Marko Maruiæ. v 24. lipnja- svetim misama u Vidu u 7:30 sati, u Prudu u 8:30 s procesijom i na Dragoviji u 10:30 sati, u upi je proslavljen blagdan svetog IvanaIvandan to je glavna feta u Prudu i Dragoviji. Naveèer je odrana zabava u mjesnoj koli. v 28. lipnja- u prostorijama Arheolokoga muzeja Narona otvorena izloba Egipatska zbirka Arheolokoga muzeja u Dubrovniku. Izloena su bila 123 predmeta meðu kojima su se mogle vidjeti mnoge figure egipatskih boanstava, amuleta, skarabeja, posuda, a meðu njima posebnu panju plijenila je mumija. Izloba je bila otvorena do 31. kolovoza. v 29. lipnja- svetom misom u Vidu u 8 h proslavljen blagdan sv. Petra i Pavla, zapovijedni (neradni) blagdan. SRPANJ v 6.-7. srpnja- povodom 20. obljetnice obrane i osloboðenja hrvatskog juga i deblokade Dubrovnika, Domagojevi gusari i veterani 4. gardijske brigade izveslali su 100 km dug maraton neretvanskom laðom od Metkoviæa do Dubrovnika. v 15. srpnja- povodom blagdana Gospe Karmelske u Krvavcu je odran 8. laðarski Kup upe Bagaloviæi. U konkurenciji 15 ekipa Domagojevi gusari osvojili su osmo mjesto. v 19. srpnja- povodom blagdana sv. Ilije, zatitnika grada Metkoviæa u GKS odrana je sveèana sjednica Gradskog vijeæa na kojoj su dodijeljena gradska priznanja. Nagradu Narona u podruèju kulture dobio je Marko Maruiæ. v 20. srpnja- na 2. memorijalnom turniru u malom nogometu Eugen Erjauc u spomen na poginulog hrvatskog branitelja, Narona rez (ex MNK Vid) osvojila je 2. mjesto. v 22.-26. srpnja- na vie lokacija u Vidu odrane Veèeri dokumentarnog filma u organizaciji Udruge mladih Vid. v 27. srpnja- u organizaciji Arheolokog muzeja Narona u Vidu je odrana 2. rimska noæ u Naroni. Ispred muzeja tijekom estosatnog programa prolo je oko 1000 posjetitelja. Program je zapoèeo u 18 sati igrama za djecu (utrka u vreæama, potezanje konopa, trlja, preskakanje konopa) i djeèjom radionicom gdje su se maleni zabavljali. U 20 sati zapoèeo je slubeni dio veèeri pozdravnim govorom Cara i Carice. Potom su uèenice Gimnazije Metkoviæ uprizorile predstavu krtac. Nakon toga publiku su zaintrigirale plesaèice orijentalnih plesova i ongleri s vatrom. Program se nastavio u 21 sat borbom gladijatora na Velikoj rivi uz Norin nakon èega je ispred muzeja odrana Prodaja robova, a kupci robova dobili su i prigodan poklon od muzeja. Cijelo vrijem 41 LIST UPE GOSPE SNJENE br. 18. 13. 2013. 2008. e programa u ulièici blizu muzeja posjetiteljima su predstavljeni obrti kao to su izrada keramike, slaganje mozaika, kovanje novca. Takoðer su se mogle dobiti i usluge frizera, masera i kozmetièara kao u rimsko doba, naravno besplatno. Besplatna je bila ponuda piæa, a zamijetili smo razne likere od kadulje, badema, oraha, raznih trava i mnoge druge estice po staroj recepturi. Bilo je tu i neto za prezalogajiti poput peèenih kobasica koje su brzo planule, zatim raznih kolaèa i rimskih slastica, voæne salate s mentom. Ko' osta, osta odrani u dvije kategorije: najbolji i najluði. Gledatelji su imali priliku birati pobjednika glasanjem, a za najbolji skok izmeðu èetvorice skakaèa i novèanu nagradu od 50 EURa osvojio je Ivan Ramiæ (kao i prole gdoine). Potom su na red doli najluði skokovi gdje je sudjelovalo devetero skakaèa, po dva skoka. Najluði skok izveo je Josip Boras osvojivi novèanu nagradu od 50 EUR-a. U pauzama skokova odrano je natjecanje u brzom ispijanju piva (iz èae od pola litra) a u konkurenciji èetiri pivopije apsolutno najbri bio je domaæi Branko RamiæPoto, kao i prole godine, zasluivi novèanu nagradu od 50 eura. Naveèer je za mlade odran parti u Piliæari. v 28. srpnja- u Prudu odrana 2. prudska noæ, velika puèka feta. Istodobno je na 10. brudetijadi u Opuzenu, ekipa Pruda osvojila 3. mjesto. KOLOVOZ v 2.-4. kolovoza - uoèi blagdana Gospe Snjene Ledene Gospe, patrona upe, u Vidu je odrana trodnevnica s krunicom i svetim misama. Prvu veèer trodnevnice svetu misu predvodio je don Tihomir Jurèiæ iz upe Desne, a na istoj je pjevao upni zbor istoimene upe. Drugu veèer misno slavlje predvodio je Don Mladen Margeta uz pjevanje naih puèkih pjevaèa i zbora. v 4. kolovoza-u Vidu je odran tradicionalni 8. laðarski Kup kneza Domagoja u utrci laða. Sudjelovale su èetiri ekipe, a poredak je slijedeæi: 1.Veterani IV. gardijske brigade, 2. Domagojevi gusari-Vid, 3. Neum, 4. Bjelovar. v 5. kolovoza- svetim misama u 5, 7 i 9:30 h s procesijom u Vidu, proslavljen je blagdan Gospe Snjene, u narodu poznatije kao Ledene Gospe, zatitnice Vida. Glavnu svetu misu s procesijom u 9:30 predvodio je i propovijedao msgr. dr. Josip Deliæ. U svetoj misi sudjelovali su pored domaæina don Mladena Vidonjci don Ivan i don Nediljko Keina te don Yurij iz Novosibirska (Rusija). Kako je bila nedjelja ostali sveæenici bili su zauzeti u svojim upama. U procesiji su èetiri djevojke obuèene u bijele haljine nosile Gospin kip. Na kraju svete mise don Mladen je dao zahvalnice èetvorici ministranata koji su est godina ministrirali u upi. v 5. kolovoza- Blagdan Gospe Snjene, glavna feta u mjestu, u selu se tradicionalno odrao dernek. Dan je bio dosta vruæ jer je najvia temperatura bila +37 stupnjeva u 13:20 sati, a pravo osvjeenje i glavna atrakcija dana bili su skokovi s mosta v 7. kolovoza- u Vidu izmjerena nova najvia temperatura od kada je izgraðena meteo-postaja (2007. g.), u 16:16 h temperatura je iznosila 40,7°C, raniji rekord bio je onaj prologodinji kada je 25. kolovoza u 14:51 h izmjereno 40,2°C. v 9. kolovoza- u Opuzenu odrane brzinske utrke za izbor startnih pozicija na maratonu laða, Domagojevi gusari osvojili 1. Mjesto, a Prud 19. mjesto. v 11. kolovoza- odran 15. maraton laða na kojemu su Domagojevi gusari ostvarili 21., a Prud 25. mjesto. Nakon dugotrajnih priprema i zavretka dijela odora, Domagojevi strijelci imali su i svoj prvi nastup. Promocija je odrana uoèi starta Maratona laða, 11. kolovoza 2012.g. u Metkoviæu zajedno s Knezom Domagojem. v 15. kolovoza- svetim misama u Prudu u 7:30 i Vidu u 8:30 proslavljen blagdan Velike Gospe u upi. v 17. kolovoza- Domagojevi gusari sudjelovali na 1. regati Klek-Neum. v 18. kolovoza- U Vidu odrana 1. gusarska noæ koja postaje tradicionalna. v 22. kolovoza- zapoèeo 2. malonogometni turnir Kup Ledene Gospe u Vidu na kojem je sudjelovalo 20 ekipa. v 25. kolovoza- u Prudu odrana velika puèka feta 3. BILA NOÆ u organizaciji Torcide Prud. v 26. kolovoza- u Letovaniæu kod Siska je odrana 6. utrka kupskih èamaca na rijeci Kupi na kojoj su sudjelovali Domagojevi gusari s dvije ekipe od kojih je mlaða osvojila prvo mjesto. 42 LIST UPE GOSPE SNJENE br. 18. 13. 2013. 2008. v 31. kolovoza- u Kominu odrana Noæ prvaka èetverostrukog u nizu pobjednika maratona laða, Gusara Komin. RUJAN v 1. rujna- u organizaciji MNK Vid i upe Gospe Snjene odigran je 2. kup Gospe Snjene u Vidu. U finalu CB Æuk iz Velikog Prologa pobijedili su nakon penala sastav MNK Porto Tolero iz Ploèa. U utakmici za 3. mjesto Cvjeæarnica Mia iz Ploèa pobijedila je Ðubrad boyse iz Vida. v 3. rujna- zapoèela kolska godina. v 9. rujna- u akciji Bilo naroda-gradimo most na nekadanjem gradilitu mosta Komarna-Peljeac 9. rujna okupilo se nekoliko stotina raznih plovila: neretvanskih laða, brodova i brodica svih velièina i tako spojeni simbolièno su izgradili most u duini od oko 2,5 km te su na taj naèin simbolièki iskazali nepodijeljenu volju naroda za izgradnjom Peljekog mosta. U akciji su sudjelovale i laðarska udruga Domagojevi gusari i povijesna postrojba Domagojevi strijelci, obje iz Vida. LISTOPAD v 8. listopada- u upnoj dvorani odran je prvi sastanak Inicijativnog odbora KUD-a u osnivanju. Sastanku je nazoèio eljan Brljeviæ koji se prihvatio voditeljske uloge, a pripomagat æe mu svi oni koji su osnove plesa i napjeva stekli u nekom od oblinjih KUDova. Kako æe do registracije i ustroja novog drutva morati proæi odreðeno vrijeme donesena je odluka da se poène s radom, posebice s mlaðim uzrastom. Takoðer se raspravljalo o paralelnom radu s glazbenom sekcijom, ali za nju æe se morati osigurati osnovni instrumenti pa æe onda i ona krenuti s radom. v 16. listopada- Domagojevi strijelci nastupili na Danima Neretve u Zagrebu. v 18. listopada- odrane prve vjebe novog KUD-a. v 17. Rujna- Inicijativni odbor za osnivanje upnog KUD-a sazvao sastanak svih zainteresiranih te svih onih koji su bili èlanovi KUD-a Metkoviæ radi moguæeg stvaranja novog drutva nae upe. v 21.listopada - predsjednik ULN Marko Maruiæ gostovao u emisiji FTV Odgovorite ljudima na teme: Peljeki most, cesta u neumskom zaleðu, Veliki i Mali koj, Luka Ploèe... v 21. rujna- u organizaciji Udruge mladih Vida u Vidu na platou krova Arheolokog muzeja Narona, mjeovita klapa SIGNUM iz Èapljine odrala je a capella koncert (koncert bez pratnje instrumenata). Sav prihod od ulaznica nami-jenjen je ureðenju i opremanju prostorija udruge. Vrijeme nije ba bilo naklonjeno jer je bilo prohladnih 14 stupnjeva. v 21. listopada- u organizaciji Udruge mladih Vid, kod crkve sv. Vida odrana je likovna radionica pod nazivom Putovanje u Naronu. Radionicu je vodio arheolog Am Narona Ivan Volareviæ. Tom prilikom napravljena je maketa Narone koja æe ubuduæe krasiti upnu dvoranu. v 22.-23. rujna- u okviru Dana europske batine u Arheolokom muzeju Narona odrani Dani europske batine prilikom èega je odrana promotivna prodaja staklenih suvenira i replika te muzejskog vodièa. Takoðer su bila ponuðena i besplatna struèna vodstva u dvama terminima uz besplatan ulaz u muzej. v 21. listopada- u emisiji HTV-a Pjevaj moju pjesmu, na 1. programu nastupio je Vidonjac Ivan Ramiæ i donedavni voditelj upnog zbora, Vice iljeg. v 26. rujna- nakon trodnevne potrage pripadnika GSS kod Crniæa pronaðen iscrpljen i iv Mladen Jakiæ iz Pruda. v 29. rujna- u Sisku je odran 7. maraton posavskih iklji na kojem su sudjelovali Domagojevi gusari s dvije ekipe od kojih je mlaða osvojila drugo mjesto. v 27. listopada do 4. studenog- na prostoru Arheolokog muzeja Narona, odrana Kiparska radionica Narona 2012 u Vidu i na Norinu. Sudjelovali su umjetnici i profesori Marija Sren, Ana Gizdiæ, Nikola Faller, Ana Filipoviæ, Nediljka Penoviæ te grupe djece djeca iz Vida koji su vrlo aktivno i kreativno stvarali skulpture na ovoj kao i na proloj Naroni; uèenici O. . Opuzen iz Opuzena; 43 LIST UPE GOSPE SNJENE br. 18. 13. 2013. 2008. Neretvanski gusari, mali izviðaèi iz Metkoviæa te uèenici O. . Dragutina Tadijanoviæa iz Zagreba. STUDENI v 1. studenog- svetim misama u Vidu i Prudu u upi proslavljen blagdan Svih svetih. Tijekom cijelog dana groblje je bilo puno naroda koji je stalno dolazio i obilazio grobove svojih najmilijih. Vrijeme je bilo kiovito. v 2. studenog- sveta misa u upnoj crkvi, a na groblju odrano odrienje za sve pokojne koji su tu ukopani. v 3. studenog- HGSS spasio psa iz jame na Dragoviji u koju je baèen prije 20-ak dana. v 10. studenog- U Metkoviæu odrana 24. neretvanska regata. Veslaèi iz Vida èlanovi VK Neretvanski gusar iz Metkoviæa ostvarili su sljedeæe rezultate: 1xSM skif seniori: 1. mjesto Ante Matiæ, 3. mjesto Ivan Vuèiæ; 1xSM skif seniori: 3. mjesto Mateo Vidoviæ; 1xJMA skif juniori: 3. mjesto Ivan Vuèiæ; Dvojac na pariæe-juniori: 4. mjesto: Ante Matiæ, Mateo Vidoviæ. v 11. studenog- u GPS karte za cestovnu navigaciju ubaèene su i prudske ulice. v 11. studenog- nakon to je ranije odrana Kiparska radionica Narona 2012, odrano je sveèano otvorenje na norinskom mostu i Arheolokom muzeju Narona. Tom prilikom trakom ljubièaste tkanine simbolièno je zapoèet projekt Rimska cesta, biljeenje antièkog puta od Arheolokog muzeja Narona u Vidu do arheolokog lokaliteta Salona u Solinu koji æe se nastaviti u srpnju 2013. godine. Posjetitelji su mogli kuati kolaèe tzv. èarobni graak pod bakljama starih Grka i Rimljana. Kiparska radionica Narona 2012 je projekt Udruge Snana progresivna umjetnost (Power Progressive Art) èiji su organizatori Marija Sren i Ana Gizdiæ. Cilj projekta bio je osvijestiti prisutnost bogatog kulturnog i prirodnog blaga doline Neretve te popularizirati prvenstveno spomenièku kulturnu batinu Hrvatske kroz umjetnost na meðunarodnoj razini. v 14. studenog- u drutvenoj dvorani u Vidu pedestak èlanova Udruge Leptiriæi i Udruge mladih Vid otvorili su prvu u nizu radionica za izradu boiænih i novogodinjih èestitki. Radionice æe se odravati tri puta tjedno od 18 do 22 h u Vidu, Ploèama i Metkoviæu do polovice prosinca. Uz èlanove prijatelje, djeca s razlièitim stupnjevima oteæenja iskazuju svoju kreativnost, drue se i usvajaju radne navike. v 16. studenog- nakon oslobaðajuæe presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaèu u Haagu, neviðena euforija zahvatila je cijelu Hrvatsku. Slavilo se svugdje, veæina kola je prekinula nastavu, na kuæama, stanovima i ulicama diljem Domovine ponosno su se zavijorile hrvatske zastave. U Metkoviæu na Trgu kralja Tomislava okupilo se mnotvo graðana koji su uz pjesme i zastave slavili. v 18. studenog- desetak mjetana Vida, u organizaciji Udruge veterana 4. gardijske iz Metkoviæa posjetilo kabrnju povodom obiljeavanja Dana sjeæanja na rtve Vukovara i kabrnje. Istodobno je u suradnji s MO Vid Udruga mladih organizirala paljenje svijeæa za grad heroj (Vukovar) u Vidu. Upaljeno je 200 svijeæa koje je darovala udruga tjelesnih invalida grada Metkoviæa Prijatelj. Tom prilikom ispred Arheolokog muzeja Narona prikazan je film o doktorici Vesni Bosanac koja je bila ravnateljica vukovarske bolnice u najteim ratnim trenucima grada Vukovara. v 25. studenog- u Vidu i Prudu uoèi svete mise primljeni su novi mali ministranti koji æe dalje vriti ministrantsku slubu. Na svetoj misi s don Mladenom sudjelovao je i fra Vladimir Kozina kojeg æe se stariji sjetiti iz misija koje je predvodio u Vidu prije gotovo trideset godina, negdje oko 1983. godine. 44 LIST UPE GOSPE SNJENE br. 18. 13. 2013. 2008. PROSINAC v 9. prosinca- Petar i Vinka Maruiæ obiljeili dijamantni pir-60 godina braka. v 11. prosinca- tijekom noæi i jutra u dolini Neretve pao snijeg. Najvie snijega bilo je u Metkoviæu, u 7 h slubeno je izmjereno 8 cm. U Vidu se nije zadrao na tlu dok se u Prudu zadrao samo na poèetku naselja. Na Dragoviji je palo i do 30 cm snijega na pojedinim mjestima. v 12. do 13.prosinca- zbog zamuæenosti izvorita Prud voda u vodoopskrbnom sustavu NPKL nije bila za piæe te se preporuèavalo prokuhavanje prije upotrebe. Voda je bila ispravna za piæe tek sutradan 13. prosinca. To je ujedno bio i najhladniji dan ove zime. Temperatura je bila ispod nule od 19 h Ê(12. XII.) do 10 ujutro 13. XII. Najveæi minus -5 bio je u 6:47h 13. XII. v 16. prosinca- u organizaciji Udruge mladih izraðene su jaslice kod Arheolokog muzeja Narona. v 20. prosinca- nakon vie od godinu dana kada je zavren popis stanovnitva RH objavljeni su rezultati. Vid tako ima 796 stanovnika, a Prud 497. v 23. prosinca- u organizaciji Udruge mladih Vid odran je Boiæni sajam na platou ispred Arheolokog muzeja Narona. Na sajmu su sudjelovale humanitarne udruge iz doline Neretve. Posjetiteljima su besplatno ponuðeni kolaèi, kuhano vino i èaj, a Djed Boiænjak razveselio je najmlaðe prigodnim darovima. Na poèetku su najmlaði izveli prigodan program, a poslije su i èlanovi udruge otpjevali nekoliko prigodnih pjesama. v 24. prosinca- na Badnju veèer u upi su se tradicionalno loili badnjaci. U crkvi Gospe Snjene u Vidu, tradicionalnom svetom misompolnoækom proslavljen je Boiæ-roðenje Isusovo. U 23:30 sati do ponoæi oba upni i djeèiji zbor pjevali su manje poznate boiæne pjesme. Uoèi poèetka svete mise mali izviðaèi Neretvanskog gusara donijeli su Betlehemsko svjetlo-svjetlo mira. Sveta misa zapoèela je toèno u ponoæ. Cijelo ozraèje proteklo je tiho bez pucnjeva petardi. Vrijeme je bilo ugodno iako su bila samo +2 stupnja. v 25. prosinca- svetim misama u Vidu i Prudu proslavljen je Boiæ. Vrijeme je bilo lijepo i toplo. v 26. prosinca- svetim misama u Vidu i Prudu proslavljen blagdan svetog Stjepana. v 26. prosinca- nakon odluke upnog pastoralnog vijeæa o preureðenju kata upne dvorane, koji æe u buduænosti biti upnikov novi dom, èlanovi Udruge mladih juèer su pomogli u postavljanju elektriènih instalacija. Cjelokupni materijal i alate za rad donirao je Marko Maruiæ koji je pripomogao mladima, a oni æe navedeni prostor moæi koristi za svoje potrebe do preseljenja upnika. v 27. prosinca- svetim misama u Prudu u 9 sati i na Dragoviji u 10:30 sati proslavljen blagdan svetog Ivana zimskog, apostola i evanðeliste, na Dragoviji odran blagoslov kuæa. 45 Branko Markota LIST UPE GOSPE c SNJENE br. 18. 13. 2013. 2008. O VJERI ita se u starim kronikama: Kroz pustinju putuje karavana. Iznenada iz gudura pustinje iskoèie pred karavanu beduini pljaèkai. Postavie putnicima tri pitanja od kojih æe ovisiti njihov ivot i njihova sudbina: 1. Tko ste ? 2. Odakle ste? 3. Kamo idete? Ovo je slika èovjekova ivota. Mi nikada neæemo sresti beduine, ni njihove blistave maèeve, ali nikoga od nas neæe mimoiæi ivotna sudbinska pitanja. Tko si? Odakle si? Kamo ide? Zato sve to? Na poèetku i na kraju ivota stre upitnici. Roðenje? ivot? Smrt? Odakle? Kamo? Zato? Hoæemo li i mi napisati na svoj grob rijeèi koje je jedan napisao na svom grobu u Londonu: ivio sam u sumnjama, umirem u nesigurnosti, kamo idem ne znam! Tako mogu svi nevjernici napisati na svojim grobovima. Pred njima su teka pitanja: tajna svijeta, tajna èovjeka, tajna njegova ivota i smrti. Sva naa znanost i filozofija, mudrost i mudrovanje ne daju na to odgovore -- u t e. Samo na Bog i naa vjera daju nam prave odgovore: Od Boga smo, Boja smo djeca, putujemo s Bogu. Bezbotvo nevjera to je samoubojstvo due, ubojstvo osobne sreæe, ubojstvo svih nada. Pjesnik Lenau pie da kada je svojom krivnjom izgubio vjeru, svijet mu se pretvorio u pusti grad, dua postala oèajna, pusta, u najtamnijoj tami bez veselja i nade. Drukèije i ne moe biti, jer vjera je èovjeku neto prirodno, a nevjera neto neprirodno. Nevjernik mora biti nesretan, ako ne i oèajan, jer nema i ne zna odgovor na velika ivotna pitanja. Ako smo samo neto savrenije ivotinje, nesretniji smo od svih ivotinja. Izgubiti vjeru znaèi izgubiti razlog ivljenja. Bez vjere ivot je patnja bez smisla, pitanje bez odgovora, vjeèna nerjeiva zagonetka. Veliki njemaèki pjesni Heine reèe na samrtnoj postelji da bi davno uèinio kraj ivotu da ga vjera nije odrala. Bio je lijep, mlad, bogat i slavan. Sve je to dim i slama od èega duh ne moe ivjeti. Znali su nekada govoriti da æe nestati vjere u Boga kad svi ljudi budu imali sve za ivot. Oni najbogatiji su najnesretniji. Mogli bismo nabrajati slavne glumce i glumice, ali nema potrebe, jer i sami znamo to se dogaðalo u njihovim ivotima, a isto znamo za mnoge koji su se obratili na vjeru i tek tada nali smisao svoga ivota. Mnogi trae sreæu u novcu, èasti, vlasti, u uivanju, ali je ne mogu naæi jer je takva sreæa kratkotrajna. Prava istinska sreæa je u Bogu. Nema mira grenicima govori Bog tvoj /Prorok Izaija/ tko je vjernik i bez èasti, i bez vlasti, bez gomilanja novca i uivanja sretan je jer ima Boga. Za èovjeka bez vjere nema nikakve utjehe u patnjama, nikakve nade na smrtnoj postelji. Tada ne pomae nikakvi novac, nikakva vlast, znanost, filozofija. A mnogi su se nadali da æe èovjekova mudrost sve rijeiti, sve probleme, osigurati èovjeku sreæu, radost, zadovoljstvo. To su samo lijepe rijeèi, bajke za djecu. Vjernik nalazi smisao ivota, ne ivi bez nade, a ako mu je vjera jaka onda se poput Abrahama nada i protiv svake nade, ne umire bez sigurnosti u bolji ivot, ustvari ivot mu je samo predgovor za knjigu vjeènosti. Svaèiji je ivot u sjeni kria. Kako ukloniti patnju, kako se rijeiti grijeha pa i smrti zna samo vjernik. Nemirno je nae srce dok ne otpoèine u tebi Boe. - reèe genij, sv. Augustin, koji je iskusio nesreæu ivota bez Boga. A iskusili su i drugi. Eva Lavalier glumica-plesaèica, zapita jednoga dana samu sebe: Ako postoji Bog, to ja radim ovdje na zemlji? to èinim od svog ivota? Pronala je Boga i pronala sreæu, ostavila ples i svaki grijeh i bila sretna i onda kada je ivot nije mazio, kada ivot nije bio pjesma. Pitanja: Odgovorimo sebi to je s naom vjerom. Je li to moja vjera ili je to vjera mojih pradjedova (vjerovao je moj djed, pradjed, vjerujem i ja)? Je li moja vjera, vjera straha ili ljubavi? Skrivam li pred drugima svoju vjeru, bojeæi se da æe nas smatrati nazadnima, zaostalima? Smatram sebe vjernikom, a ivim li svoju vjeru? Moe li drugi u meni prepoznati vjernika? 46 don Mladen Margeta LIST UPE GOSPE SNJENE br. 18. 13. 2013. 2008. Petorica upnika nae upe slijeva: don Jure Marasoviæ, don Ante Vojnoviæ, don Mladen Margeta (sadanji upnik), don Pavao Baniæ i don Stanko Vrnoga LIST UPE SNJENE Dizajn naslovnice i poleðine: Ivan Vuèiæ Izdaje: upni ured Vid Uredili: don Mladen Margeta i Ante Vuèiæ Grafièki urednik: Blagotvor Grgurinoviæ, graf. in. Lektorirala: Ivana Bezer Fotografije: don Mladen Margeta, Branko Markota i Vicko Maruiæ Naslovnica: Kip BDM iz crkve Gospe Snijene Poleðina: Logo godine vjere ISSN 1331-9345 SVI KOJI ELE SURAÐIVATI U LISTU MOGU SVOJE ÈLANKE, CRTEE I FOTOGRFIJE POSLATI U UPNI URED VID! Tel/fax: 020/687-392 Adresa: upni ured Vid, Ledene Gospe 18, 20352 Vid e-mail: zupni-ured@vid.hr i zupni.ured.vid@du.t-com.hr zagreb 47 ISSN 1331-9345
© Copyright 2024 Paperzz
