HRVATSKI Srce – motor našeg tijela 2 BOLESTI SRCA I KRVOTOKA BOLESTI SRCA I KRVOTOKA 3 Srčani infarkt zdrava krvna žila odumrlo tkivo srčanog mišića gornja šuplja vena aorta začepljena krvna žila plućna arterija začepljenje nedovoljna opskrba krvlju donja šuplja vena srčane krvne žile začepljenje trombom (ugruškom) Moždani udar Srce – motor našeg tijela Bolesti srca i krvotoka u zapadnim industrijskim zemljama su kod žena i muškaraca uzrok smrti broj jedan. One čine gotovo polovicu svih smrtnih slučajeva u Europi! Od oboljenja srca i krvotoka umire više ljudi nego od svih oboljenja od raka zajedno. Pri tome se oboljenja srca i krvotoka mogu vrlo dobro spriječiti! Na idućim stranicama naći ćete informacije o mogućnostima pregleda i liječenja kao i savjete na koji način i Vi možete dati svoj doprinos poboljšanju promjenom svog stila života. Srce i krvne žile tim koji savršeno funkcionira Sustav srca i krvotoka sastoji se od srca i krvnih žila. Srce je motor našeg tijela, veličine je stisnute šake Jeste li znali da … • srce nema srcoliki oblik, već da je više okruglo? Teži oko 300 grama i dugo je 12 cm. • odrasla osoba ima oko 5 - 6 litara krvi koju srce dnevno pumpa u krug 1.500 puta? • srce odrasle osobe kuca otprilike 70 puta u minuti, djeteta 90 puta, a bebe 120 puta? • je krvožilni sustav u tijelu dugačak oko 150.000 km? i pumpa krv kroz krvne žile. Na taj način opskrbljuje cijelo tijelo hranjivim tvarima, kisikom i drugim supstancijama važnim za život te odstranjuje metabolički otpad i ugljični dioksid. Ova „pumpa“ nas održava na životu. Arterioskleroza (kolokvijalan naziv za to je „ovapnjenje krvnih žila“) je suženje i otvrdnjavanje arterija. U prvom redu taloženje masnih tvari, otvrdnjavanje i ovapnjenje na stijenkama krvnih žila dovode do patoloških promjena u arterijama. One se mogu primijetiti tek u uznapredovalom stadiju, kada je prokrvljenost zbog sužavanja sve manja i manja ili ako je krvna žila dodatno začepljena krvnim ugruškom. Ovisno o tome koja je krvna žila time pogođena, dolazi do srčanog infarkta, moždanog udara ili do poremećaja prokrvljenosti ekstremiteta (tzv. „bolest izloga“), odnosno unutarnjih organa. Ako su time pogođene srčane krvne žile, onda se ovapnjenje arterija manifestira kao angina pectoris. Što je koronarna bolest srca? U koronarne bolesti srca (skraćeno KBS) ubrajaju se sve bolesti koje su izazvane nedovoljnom prokrvljenošću srčanog mišića. To su angina pectoris, srčani infarkt i iznenadna srčana smrt. kisikom i hranjivim tvarima. Najčešće je za to krivo „ovapnjenje“ (arterioskleroza) srčanih krvnih žila (koronarnih arterija). Pri tome se uslijed taloženja masnih tvari u žilama djelomično ili u potpunosti blokira protok krvi. Prije svega kod tjelesnih i psihičkih opterećenja srce nije dostatno opskrbljeno Ponekad liječnik može na temelju smetnji i povijesti bolesti prepo- 4 BOLESTI SRCA I KRVOTOKA BOLESTI SRCA I KRVOTOKA 5 sredstvo. Nakon toga se na rendgenskoj snimci vide suženja. Angina pectoris - što je to? Doslovce prevedeno angina pectoris znači „stezanje u prsima“. Suženja srčanih krvnih žila, uzrokovana „ovapnjenjem“, često se doživljavaju kao bol u prsima, trajno pečenje ili probadanje u prsnom košu. Tipični simptomi traju od nekoliko sekundi do nekoliko minuta. Dok se kod muškaraca smetnje javljaju iza grudne kosti, odnosno u području lijevog ramena, ruke i šake, kod žena se bolovi javljaju ponajprije u području vrata, donje vilice, gornjeg trbuha i ramena u kombinaciji s mučninom i povraćanjem. znati KBS. Najčešće slijedi točnija pretraga • mjerenjem krvnog tlaka i pulsa • slušanjem srca i pluća • EKG-om, eventualno i EKG-om pod opterećenjem. Najtočnije informacije o mjestu i ra zmjeru suženosti koronarnih arterija pruža pretraga kateterom. Pri tome se vrlo uska cijevčica (kateter) uvodi u srčane krvne žile kroz koju se u arterije ubrizgava kontrastno Simptomi angine pectoris pojavljuju se prije svega prilikom tjelesnih i/ili psihičkih napora i na hladnoći. Čim se promijene vanjski uvjeti, pritisak popušta i smetnje se popravljaju u roku od nekoliko minuta. Angina pectoris je znak upozorenja za prijeteći srčani infarkt. Međutim, srčani infarkt možete pretrpjeti i ako nikada niste imali napad angine pectoris. Važno je pravovremeno liječenje oboljenja, jer u protivnom prijete srčani infarkt, zakazivanje srca i smetnje srčanog ritma. Shvatite ozbiljno ove znakove i otiđite do liječnika! Uklonite čimbenike rizika promjenom svog stila života: odvikavanjem od pušenja, promjenom načina prehrane, smanjenjem tjelesne težine, kretanjem (kardiotrening), smanjenjem krvnog tlaka, prestankom konzumacije šećera i liječenjem povišenog kolesterola. Kardiotrening EKG pod opterećenjem osnova je za ovaj individualno prilagođeni program treninga za sobni bicikl. On Vam pomaže da svoju snagu povećate u malim koracima, smanjite svoju tjelesnu težinu, poboljšate izmjenu tvari u organizmu i smanjite svoj krvni tlak te masti u krvi. Trening izdržljivosti potiče tijelo na stvaranje novih krvnih žila što ima za posljedicu poboljšanje opskrbe krvlju i kisikom kao i Vaše kondicije. Redovite liječničke kontrole i individualni planovi treninga potrebni su, kako se ne biste prenapregnuli i ponovo doživjeli napad angine pectoris. Terapijske mogućnosti Kako ću spriječiti novi napad angine pectoris? Cilj terapije lijekovima je poboljšanje kvalitete života i sprječavanje daljnjih napada angine pectoris. Internist i kardiolog usklađuju optimalnu terapiju prema Vašim osobnim potrebama. •T ablete koje sprječavaju zgrušavanje krvi sprječavaju nastanak ugrušaka krvi. •A CE inhibitori i beta blokatori smanjuju visoki krvni tlak. • Lijekovi koji snižavaju kolesterol sprječavaju daljnje ovapnjenje krvnih žila. • Nitro preparati ublažavaju simptome. • Blokatori kalcijevog kanala snižavaju krvni tlak i djeluju protiv grčeva krvnih žila. • Selektivna sredstva za smanjenje srčane frekvencije pomažu ublažavanju tegoba i povećavaju snagu. Ako uzimanjem lijekova ne dođe do trajnog poboljšanja, potreban je kateterski zahvat ili operacija. 6 BOLESTI SRCA I KRVOTOKA Srčani infarkt – što je to? Srčani infarkt pojavljuje se iznenada i predstavlja akutnu opasnost za život! BOLESTI SRCA I KRVOTOKA 7 Često se srčani infarkt događa u prva tri sata nakon ustajanja. Neposredan uzrok je iznenadna sme tnja u prokrvljenosti na osnovu začepljene arterije srca (=srčane krvne žile). Pogođeno područje srca više se ne opskrbljuje kisikom i hranjivim tvarima ili se opskrbljuje nedostatno i počinje odumirati. U području infarkta nastaje ožiljkasto tkivo koje više ne sudjeluje u radu srca. Simptomi srčanog infarkta: • jaki bolovi koji stežu ili peku u prednjem ili lijevom području prsa, često se šire u lijevu ruku, a nastupaju iznenada • osjećaj tjeskobe i skučenosti • bolovi u ruci, prstima, trbuhu, leđima, vratu, donjoj vilici ili uhu • nesvjestica • osjećaj jake vrtoglavice • popratne pojave kao što su mučnina, povraćanje, znojenje • gubitak daha koji iznenada nastupa sa ili bez bolova u prsima • iznenadno ubrzano lupanje srca Mora se što je brže moguće ponovo uspostaviti prokrvljenost srčanog mišića. U tu se svrhu otvaraju začepljene žile. Što brže to uspije (po mogućnosti u roku od 6 sati), to je veća mogućnost da se oštećenje srčanog mišića očuva u prihvatljivim granicama. Svaki srčani infarkt Sumnja na infarkt predstavlja hitan slučaj!! Ne gubite vrijeme i odmah nazovite liječnika hitne pomoći! HITNA POMOĆ: 144 Sumnja na srčani infarkt – na što morate paziti? • Pacijent se ne smije fizički naprezati! •A psolutan mir! • Pacijent ne smije ostati sam! • U slučaju zastoja (disanja i) rada srca odmah započeti s oživljavanjem! Dijagnoza će se postaviti u bolnici pomoću EKG-a, ultrazvuka srca i laboratorijskih pretraga. Akutno liječenje • Lijekovi koji štite od smetnji srčanog ritma. • Ponovno otvaranje zatvorenih srčanih krvnih žila (srčani kateter). • Bypass operacija (rijetko). Daljnja terapija •V išetjedna rehabilitacija radi navikavanja na svakodnevicu. •T rajno uzimanje lijekova, kako bi se smanjio rizik začepljenja krvnih žila, a time od novog infarkta (acetilsalicilna kiselina (ASK), Clopidogrel, itd.). • Prelazak na zdraviji stil života. Važna je redovita i dugotrajna terapija. Molimo Vas da se točno pridržavate naputaka svog liječnika! Čimbenici rizika za oboljenja srca i krvotoka: • pušenje (dovodi do suženja krvnih žila) • prekomjerna tjelesna težina (pogoduje visokom krvnom tlaku i šećernoj bolesti) • oboljenja srca i krvotoka u obitelji • šećerna bolest (dijabetes) • povišeni krvni tlak • povišene vrijednosti masnoća u krvi (kolesterol i trigliceridi) • stres • nedostatak kretanja • muški spol • veća starosna dob Iznenadna srčana smrt Ako je začepljena velika srčana krvna žila, to najčešće neposredno dovodi do smrti. Tada govorimo o „iznenadnoj srčanoj smrti“. Moždani udar Vaš mozak je u velikoj opasnosti! Moždani udar je u Austriji treći najčešći uzrok smrti i istovremeno najčešći uzrok teške invalidnosti kod odraslih. U skoro 80 % slučajeva do moždanog 8 BOLESTI SRCA I KRVOTOKA udara dolazi zbog iznenadne smetnje prokrvljenosti mozga (krvni ugrušak), najčešće sužavanjem ili začepljenjem moždane arterije. Rjeđe se radi o krvarenju mozga prilikom kojeg dolazi do pucanja arterije. Rezultat je isti: moždano tkivo nije u dostatnoj mjeri opskrbljeno kisikom i hranjivim tvarima i odumire. Glavni uzroci su arterioskleroza, visoki krvni tlak, šećerna bolest i pušenje. Za moždani udar naročito je tipično njegovo iznenadno pojavljivanje ili početak pri kraju sna, dakle prilikom buđenja. Ponekad tegobe traju kratko (nekoliko sekundi ili minuta) i ponovo nestaju. To znači da se prokrvljenost mozga ponovo brzo popravila - radilo se o laganom moždanom udaru. BOLESTI SRCA I KRVOTOKA 9 Signali upozorenja za prijeteće moždani udar: • osjećaj gluhoće ili paralize lica, ruke ili noge ili jedne polovice tijela • smetnje u govoru • poremećaj svijesti, zbunjenost • smetnje vida • smetnje sluha • vrtoglavica, nesigurnost pri hodanju • iznenadna, jaka glavobolja • da ponovi jednostavnu rečenicu • da isplazi jezik. Ako stradala osoba ima poteškoća pri izvršenju najmanje jednog od postavljenih zadataka ili se njen jezik savija, onda je to alarmni signal za moždani udar. Odmah zovite liječnika hitne pomoći: 144 Ovi kratkotrajni simptomi predznaci su prijetećeg moždanog udara i mora ih se ozbiljno shvatiti! Pribilježite početak (točno vrijeme) smetnji. Vrijeme igra odlučujuću ulogu. Kao osoba koja pruža prvu pomoć, potaknite stradalu osobu • da se smije • da diže ruke Prikladne mjere na licu mjesta pomažu spašavanju života i izbjegavanju trajnih oštećenja. Specijalizirani odjeli za nadzor moždanog udara (stroke units) u većim bolnicama nude optimizirano akutno zbrinjavanje. Njihov cilj je: spasiti moždano tkivo, prepoznati uzroke moždanog udara, spriječiti daljnji događaj i početak neurološke rehabilitacije (ponovno učenje izgubljenih moždanih funkcija). Pozor! Ovi rizici pospješuju moždani udar: • visoki krvni tlak • šećerna bolest • smetnje u metabolizmu masti (povećane vrijednosti triglicerida i kolesterola) • pušenje • prekomjerna tjelesna težina • nedostatak kretanja • arterioskleroza • velika konzumacija alkohola Danas se za izbjegavanje moždanog udara koriste lijekovi koji ciljano djeluju na krvne pločice (trombocite). To su takozvani inhibitori funkcije trombocita. Oni utječu na to da krvne pločice nisu međusobno tako jako slijepljene i na taj način smanjuju rizik začepljenja krvnih žila. Također i određena sredstva za krvni tlak (ACE inhibitori) i sredstva za smanjenje masnoća (statini) smanju- LDL kolesterol („loš kolesterol“) taloži se u slučaju prevelike količine kolesterola na stijenkama krvnih žila i time igra važnu ulogu u nastajanju arterioskleroze. Što je sadržaj LDL kolesterola u krvi veći, to je veći rizik ovapnjenja krvnih žila. HDL kolesterol, „dobar kolesterol“, djeluje na krvne žile kao zaštita time što uklanja i odvodi kolesterol koji se taloži na stijenke krvnih žila. Taloženje kolesterola na stijenke krvnih žila smatra se početnim stupnjem arterioskleroze. Osim toga HDL sprječava zgrudnjavanje krvnih pločica i na taj način sprječava stvaranje krvnih ugrušaka koji mogu prouzročiti srčani infarkt i moždani udar. Osobe koje imaju visoke vrijednosti HDL-a, imaju manje srčanih infarkta i moždanih udara. Stoga jedite mnogo voća, povrća, ribu, nemasno meso i integralne proizvode te što je moguće manje životinjskih masti (mast, maslac, mliječni proizvodi). ju opasnost od moždanog udara. Kod svih ovih lijekova važno je redovno, dosljedno i dugotrajno uzimanje, kako bi se rizik trajno smanjio. Molimo Vas da se pridržavate naputaka svog liječnika! 10 BOLESTI SRCA I KRVOTOKA BOLESTI SRCA I KRVOTOKA 11 bolest, visoki krvni tlak, razina kolesterola) promjenom načina života, lijekovima koji sprječavaju nastanak krvnih ugrušaka te medicinski nadziranim programima kretanja. Periferna arterijska bolest Ovo oboljenje Vam je sigurno bolje poznato kao „bolest izloga“. Sigurno ste već vidjeli osobe koje rade pauzu ispred izloga i nastave hodati tek onda, kada popuste bolovi u nogama. Periferna arterijska bolest javlja se prije svega kod starijih osoba. Glavni uzrok je suženje krvnih žila uslijed arterioskleroze koja dovodi do smetnji prokrvljenosti. U najgorem slučaju dolazi do potpunog začepljenja žila. Ova bolest začepljenja žila nije ograničena samo na noge, već može pogoditi i ruke, jetru, ramena i područje trbuha. Kod jako uznapredovale periferne arterijske bolesti bolovi postoje već u stanju mirovanja i čak može odumrijeti tkivo. Simptomi: • jaki bolovi pri opterećenju (kod hodanja) • blijeda boja kože • hladne noge i stopala • problemi pri zacjeljivanju malih povreda u području nogu • trnci, osjećaj obamrlosti i slabosti Kod Vas postoji povećani rizik da ćete oboljeti od periferne arterijske bolesti, ako se jedan od sljedećih čimbenika rizika odnosi na Vas: • pušač ili bivši pušač • starost iznad 65 godina • visoki krvni tlak • visoka razina kolesterola • šećerna bolest • raniji srčani infarkt ili angina pectoris • raniji moždani udar Periferna arterijska bolest i pojava budućih akutnih bolesti srca i krvotoka usko su povezani. Stoga je rano prepoznavanje od velike važnosti! Dijagnozu postavlja liječnik prikupljanjem informacija o povijesti bolesti i pitanjima o zdravlju, tjelesnim pregledom i pregledom pomoću ultrazvuka. Liječenje u prvom redu počiva na smanjenju čimbenika rizika (šećerna Poodmakla periferna arterijska bolest eventualno zahtijeva i neposredne zahvate na pogođenim krvnim žilama, kao što su proširenje suženih arterija, ugradnja stenta (potpora za žile u obliku cijevćica od metala ili umjetnih vlakana koja sprje čava ponovo sužavanje žile) ili premošćenje začepljene nožne arterije (bypass). Ako Vam je dijagnosticirana periferna arterijska bolest, onda morate poduzeti sljedeće mjere, kako biste izbjegli posljedične bolesti kao što su srčani infarkt i moždani udar. • Odlazite redovno na preglede. • Ne nosite usku odjeću i zavoje koji Vas stežu. • Izbjegavajte hladnoću, vlagu i prekomjernu toplinu. • Posebno vodite računa o higijeni. • I najmanje rane morate odmah (dati) zbrinuti. Bolje spriječiti nego liječiti! Isključite rizike za arteriosklerozu: • Odreknite se cigareta. • Smanjite visoki krvni tlak. • Normalizirajte svoju tjelesnu težinu. • Krećite se u dovoljnoj mjeri. •V odite računa o tome da ja Vaša šećerna bolest pod kontrolom. • Smanjite povećane vrijednosti kolesterola. Nemojte čekati tako dugo, dok ne bude prekasno! Odmah smanjite čimbenike rizika za bolesti srca i krvotoka. Vodite računa o mogućim simptomima bolesti srca i krvotoka i otiđite liječniku. Znanje o bolestima srca i krvotoka može spasiti život! 12 BOLESTI SRCA I KRVOTOKA ZA DALJNJE INFORMACIJE I SAVJETE KONTAKTIRAJTE: Österreichischer Herzverband Statteggerstraße 35, A-8045 Graz Tel. + Fax: 0316/69 45 17 oder 0664/46 25 618 E-Mail: schulterhelmut@yahoo.de Web: www.herzverband.at Vertreten durch: Helmut SCHULTER SHÖ – Schlaganfallhilfe Österreich Max-Schrems-Gasse 1/42, A-2345 Brunn Tel.: 02236/37 80 77 E-Mail: messmerwullen@netoase.com oder messmerwullen@gmail.com Web: www.schlaganfall-info.at Vertreten durch: Manuela MESSMER-WULLEN IMPRESUM Medieninhaber, Herausgeber und Verleger: MedMedia Verlag und Mediaservice GmbH, Seidengasse 9/Top 1.1, 1070 Wien. Tel.: 01/407 31 11-0, Redaktion: Mag. Birgit Schmidle-Loss. Layout und DTP: creativedirector.cc lachmair gmbh, 2120 Wolkersdorf. Illustration (Seite 2): Henning Riediger, Hamburg. Lektorat: Mag. Andrea Crevato, 2823 Pitten. Fotos: iStockphoto.com, fotolia.com, shutterstock.com
© Copyright 2024 Paperzz
