BUSINESS MAGAZINE Broj 97
Broj 97 Godina IV 27. decembar/prosinac 2010. Cijena 10 KM
business magazine
3
RIJE^ UREDNICE
Truli Istok, akobogda
(Ili kako je va`nije prodavati
snove nego automobile...)
alo sam se skitala po Evropi koja nas je milostivno “pripustila”
unutra i iskreno moram re}i da baš prija kad, onako spontano,
sjednete u automobil ili aeroplan bez da mjesecima prije toga
aran`irate pozivna pisma, la`ne hotelske rezervacije itd. i
jednostavno se odvezete... Nekada bi to zna~ilo u bolju budu}nost, ali
danas – nisam baš sigurna....
Ono što je malo manje lijepo to je ono što sam tamo vidjela. A vidjela sam
jednu staru, staru Evropu koju polako, ali sigurno nagrizaju razne osteoporoze, Parkinsove i ine druge bolesti kojima je jedna stvar zajedni~ka – a to je
da dolaze s godinama... U brojkama to ovako stoji – “stare dobre” ekonomije
nakon ove, bojim se, još uvijek neispuhane krize, imaju rast od dva posto
Evropa i nekih tri posto USA što je u pore|enju sa kineskih i turskih 10 posto i
indijskih osam posto - Kinezima, Turcima i Indijcima isto toliko smiješno,
koliko je Amerikancima i Evropljanima `alosno. Stopa nezaposlenosti je
naprosto pora`avaju}a – svaki ~etvrti mladi Španac je nezaposlen, u USA imate
stopu nezaposlenosti preko 10 posto sa prognozom da “akobogda ne}e rasti”...
Dakle, ovi malo mla|i (moje godište otprilike) se odli~no sje}aju zbog ~ega
smo tako ~eznutljivo pri~ali i maštali o tada “trulom Zapadu” i zbog ~ega je
`elja svakog mladog ~ovjeka bila oti}i “preko grane” i tamo pokušati ostvariti
šta – pitam vas ja. Da, dragi moji – rije~ je o jednoj nematerijalnoj stvari koju
nam je sve ove godine više nego uspješno prodavao materijalisti~ki Zapad –
Nj. V. SAN.
San o boljem `ivotu za vas, i još va`nije – san da }e vaša djeca `ivjeti bolje od
vas. E, tog sna, bojim se (jer, na kraju krajeva, mi jesmo Evropa – htio to neko
ili ne) u Evropi više nema. Suha statistika i još suhlja teorija govori da je jedini lijek koji mo`e usporiti (jer lijeka protiv osteoporoze i Parkinsa i nema...)
ovu bolest koja nagriza ne samo evropske ekonomije, nego posljedi~no i društva u cjelini, su drasti~ne i dugoro~ne mjere štednje koje definitivno ubijaju
zapadnomaterijalisti~ki san o tome kako “svaki dan u svakom pogledu sve više
napredujemo”... Na ulicama evropskih gradova mase pokušavaju odbraniti
sistem koji se odbraniti ne mo`e – naime, ima jedan bitan nedostatak –
preskup je, a time i neodr`iv.
Kada krene njegova demonta`a, a krenuti mora, onda su (veliki) lomovi
neminovni. A kad velike boli glava, mi mali, pijemo aspirine naveliko...
I kao što rekoh na po~etku – puno je va`nije prodavati snove nego automobile.
Jer, empirija je to lijepo pokazala – kada prestanete prodavati snove, ne}ete
dugo ni automobile. Bar ne svoje – Volvo je ve} kineski, a Rang Rover
indijski. A šoping tek što je po~eo....
M
P. S. Ili “Radimo kao da }emo sutra u EU, a spremajmo se kao da je sutra ne}e
biti”. Meni zvu~i pametno. A vama...?! 
Aida Deli},
glavna i odgovorna urednica
4
business magazine
.../sadr`aj
22
TEMA
Kakva je bila
poslovna 2010.
godina lidera bh.
privrede?
38
PROIZVODNJA
Koncern vratio
nadu rudarima
IMPRESUM
Glavna i odgovorna urednica
Aida Deli}
48
ANALIZA
Industrija na
koljenima
Izvršna urednica
Mahira Selimovi}
Urednik
Nedo Mari~i}
Novinari/saradnici
Vedad Hajdarevi}
Adem Mecavica
Erna Jusufagi}
Nenad Ili}
Armin Zeba
Enes Ple~i}
Tamara Zablocki
Fotografi
Braco Selimovi}
Semir Juki}
Grafi~ki urednici
Ajla Kurtovi}-Pa{i}
Edin Paši}
58
Priprema
Grafi~ki studio Business magazine
SARADNJE
Obrada fotografija
Edin Paši}
Doma}i namje{taj
sa svjetskim
potpisom
Sekretarica redakcije
Amela Kori}
78
AMBIJENT
Nikaragva —
gra|anski rat kao
novi po~etak
94
AUTOMOBIL
Osam
veli~anstvenih
Adresa redakcije
Business magazine
Muhameda ef. Pand`e 67,
71000 Sarajevo
Tel: +387 33/55 71 17
Fax: +387 33/22 31 65
Izdava~
PRag d.o.o.
Društvo za medijsku promociju,
odnose s javnoš}u i marketing
Direktorica
Almasa Bajri}
Marketing
Emina [ahbegovi}
Emina Maci}
Finansije
Rusmir Pirali}
e-mail:
marketing@business-magazin.ba
pretplata@business-magazin.ba
info@business-magazin.ba
Štampa
Bemust d.o.o.
Web
www.business-magazin.ba
6
business magazine
.../business vijesti
Prva Konzum prodavnica otvorena je u Srebreniku na adresi Srebreni
grad bb. Na više od 470
metara kvadratnih prodajne površine za kupce }e u
ponudi biti bogat asortiman artikala za svakodnevnu potrošnju, a vrhunsku uslugu osigurat }e 20
novih zaposlenika. Veliki
izbor svje`eg vo}a i povr}a,
mesa, mlije~nih, pekarskih
i delikatesnih proizvoda,
gotovih jela i drugih `ivotnih namirnica, te proizvoda za ~iš}enje i higijenu,
dio su ponude nove Konzum prodavnice u Srebreniku.
Faruk Širbegovi},
predsjednik Širbegovi} grupe
i Zdravko Savi}, vršilac
du`nosti generalnog direktora @eljeznica Republike
Srpske, u Gra~anici su potpisali Ugovor o transportu
armirano-betonskih elemenata u Hrvatsku i Srbiju.
Kako je saop}ila Širbegovi}
grupa, ukupna koli~ina
tereta koja je planirana za
transport u 2011. godini je
250.000 tona od ukupne
koli~ine, 125.000 tona bilo
bi transportirano na gradilišta kompanije Širbegovi} u
Srbiji, a 125.000 tona na
gradilišta u Hrvatskoj.
U novembru 2010. godine iz BiH je ostvaren izvoz u
vrijednosti od 664 miliona KM i uvoz u vrijednosti od 1,2
milijarde KM, izjavio je na konferenciji za novinare u
Sarajevu direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinovi}.
“U okviru ukupno ostvarenog vanjskotrgovinskog robnog
prometa BiH u posmatranom mjesecu, pokrivenost uvoza
izvozom iznosila je 55,2 posto”, kazao je Milinovi}.
Prema njegovim rije~ima, u periodu od januara do novembra
2010. godine ostvaren je izvoz u vrijednosti od 6,485 milijardi
KM, što je za 28,2 posto više u odnosu na isti period prethodne godine, dok je uvoz iznosio 12,325 milijardi KM, što je za
9,7 posto više u odnosu na isti period prethodne godine.
Vlada Federacije BiH
donijela je u Sarajevu
Odluku o odobravanju izdvajanja sredstava iz Bud`eta FBiH za 2010. godinu
Federalnom ministarstvu
prometa i komunikacija u
iznosu od 2,500.000 KM, na
ime podrške javnim preduze}ima iz oblasti avioprometa u FBiH. Prema ovoj
odluci, sredstva u iznosu
od po 250.000 KM namijenjena su javnim preduze}ima Aerodrom Tuzla i Aerodrom Mostar, a dva miliona
KM za JP AIR BOSNABH AIRLINES, saop}eno
je iz Ureda za odnose s
javnoš}u Vlade FBiH.
Firma DELING d.d.
Tuzla dokaz je da naša privreda raspola`e stru~nim i
materijalno tehni~kim
mogu}nostima da u~estvuje
u realizaciji velikih i ozbiljnih projekata, ocijenio je
premijer Federacije BiH
Mustafa Mujezinovi} povodom nedavne posjete ovom
tuzlanskom preduze}u. U
19 godina postojanja, ova
firma kao ~lanica Energoinvesta uspješno proizvodi
kompaktne distributivne
transformatorske stanice,
niskonaponske razvodne
ormare i srednjenaponska
rasklopna postrojenja.
Prvi dio softverskog rješenja Informacijskog sistema registra malih i srednjih preduze}a (ISR MSP) u Federaciji BiH
predstavljen je u Hotelu Ero u Mostaru.
Federalni ministar razvoja, preduzetništva i obrta Velimir
Kuni} rekao je kako je uvo|enjem ovoga sistema poboljšano
stanje ne samo mikro, malih i srednjih preduze}a, nego i
ukupnog stanja u privredi FBiH.
“Ministarstvo na ~ijem sam ~elu je izvorni naru~itelj projekta,
a ima za cilj da se Vladi FBiH omogu}i integracija podataka
klju~nih za monitoring nad sektorom malih i srednjih preduze}a, te poboljša u~inak i sinergija odvijanje poslovnih
procesa”, rekao je Kuni}.
Umjesto organiziranja sve~anog
koktela, farmaceutska kompanija Pliva
odlu~ila je novogodišnje praznike i kraj
poslovne godine u BiH obilje`iti humanitarnom akcijom.
Za javne kuhinje humanitarnih društava Merhamet, La Benevolencija i Caritas,
kao i za javne kuhinje Crvenog kri`a, bit
}e osigurano 3.000 toplih obroka koji }e
biti podijeljeni socijalno ugro`enim
korisnicima u Sarajevu, Banjoj Luci i
Mostaru.
“Kao društveno odgovorna kompanija i
na ovaj na~in pokazujemo da vodimo
ra~una o socijalno ugro`enim
gra|anima. Vjerujemo kako je ovaj gest
potpuno primjeren trenutnoj socijalnoj
i ekonomskoj situaciji u BiH”, izjavio je
Selen Bali}, direktor bh. predstavništva
Plive.
business magazine
7
.../business vijesti
Narodna
skupština RS usvojila je po hitnom postupku
Zakon o izmjenama i dopunama
Zakona o porezu
na dohodak, kojim
je predvi|ena
jedinstvena stopa
poreza na dohodak od 10 posto.
Zakon, izme|u
ostalog, predvi|a
poresku olakšicu
koncipiranu kao
podsticaj zapošljavanju kategorija lica koja najte`e dolaze do posla.
Ministar finansija RS Aleksandar
D`ombi} istaknuo je da je cilj Zakona
o~uvanje fiskalne i socijalne stabilnosti RS.
“Prihvatanje ovog amandmana je posljedica dogovora sa poslodavcima i
Privrednom komorom RS”, rekao je
D`ombi}.
^etiri kompanije naftne industrije Republike Srpske, ~iji je ve}inski vlasnik ruska kompanija
Njeftgazinkor, obilje`ile su u Banjoj Luci dvije
godine uspješnog rada tog najve}eg stranog investitora u RS. Ministar industrije, energetike i rudarstva RS Slobodan Puhalac izjavio je da kapaciteti te
industrije predstavljaju energetsku sigurnost RS i
BiH, naglašavaju}i da je jedna od predpristupnih
obaveza svake budu}e ~lanice Evropske unije da
ima devedesetodnevne zalihe derivata koje se, kako
je kazao, bez ovih kapaciteta ne bi mogle ostvariti.
On je ocijenio da je prve dvije godine obilje`io
uspješan rad, da je u tom periodu industrijska
proizvodnja u RS rasla za enormnih 19 posto i da
je plan da se dostigne godišnji nivo prerade 3,5
miliona tona naftnih derivata.
Ugovor o isporuci prirodnog
gasa za Bosnu i Hercegovinu produ`en je do 31. decembra 2011. godine.
Dogovor o produ`enju ovog ugovora
postignut je u Moskvi, na sastanku
predstavnika Energoinvesta d.d. Sarajevo i Gazproma, saop}eno je iz Energoinvesta.
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
BiH odbacilo je kao neosnovane najavu tu`be predstavnika bh. pivarske industrije protiv dr`ave zbog
nepokretanja postupka za zaštitu doma}e proizvodnje
piva i ukazivanje na uvozne lobije u tom ministarstvu.
“Da bi se uopšte pokrenuo postupak za uvo|enje zaštitnih mjera, mora se voditi prethodni postupak, u kojem
se utvr|uju sve relevantne ~injenice. Ministarstvo je
kroz ura|enu analizu obavijestilo Odbor pivarske industrije u BiH kako dostavljena procjena doma}e tra`nje, koja je predstavljena kao zbir
koli~inskih pokazatelja ukupne doma}e proizvodnje i uvoza piva po nazna~enim
tarifnim oznakama, nije prikladan model za primjenu u postupku kojeg je pokrenuo
aplikant. Isto tako, ne mo`e se zaobi}i ~injenica da su pivari dostavili podatak da sve
što se proizvede i uveze u BiH proda, što uz pokazatelje porasta cijena ukazuje da
nema nastale štete za proizvo|a~e.
Jasno je da su navodi Odbora pivarske industrije neosnovani, nepotpuni i neta~ni i iste
u potpunosti odbacujemo”, navodi se u saop}enju Ministarstva.
Hypo Alpe Adria banka Banjaluka uspješno je
okon~ala jedanaestu emisiju akcija, prikupivši dodatnih 50 miliona KM akcionarskog kapitala. Najve}i
pojedina~ni ulaga~ je Hypo
grupa, koja je kupila 99,6
odsto akcija na osnovu prava pre~eg stjecanja, saop}eno je iz ove banke. Nakon
uknji`avanja ovih sredstava, ukupan akcionarski kapital Hypo banke iznosit }e
175 miliona KM, što predstavlja 36 posto ukupnog
akcionarskog kapitala na
bankarskom tr`ištu RS.
8
business magazine
.../business raport
Nova odijela za
radnike tehni~kih
pregleda u FBiH
Zaklju~kom Vlade FBiH i odlukom Federalnog ministarstva prometa i komunikacija,
a na inicijativu Instituta za privredni
in`enjering Zenica, odobreno je da se svim
voditeljima i kontrolorima iz viška sredstava za 2009. godinu, koja se izdvajaju za
stru~nu instituciju, a koji su zaposleni na
stanicama tehni~kih pregleda vozila u
FBiH, obezbijede radna odijela, voditeljima stanice tehni~kog pregleda radni
mantil, a kontrolorima tehni~ke ispravnosti vozila radne hla~e i košulja. Radna
odijela sašivena su i njihova distribucija
obavljena je sredinom decembra 2010.
godine u najju`nijoj stanici za tehni~ki
pregled vozila u FBiH, firmi Komunalno
Neum.
Na ovaj na~in, po prvi put, svi zaposlenici stanica za tehni~ki pregled vozila u
FBiH bit }e jednoobrazno obu~eni. @elja
Instituta za privredni in`enjering i Federalnog ministarstva prometa i komunikacija je
da se pored tehni~ke ispravnosti vozila,
sigurnosti u saobra}aju, poboljšanju uslova rada na stanicama tehni~kih pregleda,
pa`nja posveti i uposlenima na stanicama
tehni~kih pregleda vozila, ve}oj samostalnosti u radu, te pove}anju njihovog zadovoljstva, što }e se pokušati i kroz poboljšanu verziju aTEST sistema. 
Svi radnici
imat }e ista
odijela
Velika
popularnost
stranice
Stranica Federalnog zavoda za
zapo{ljavanje najposje}enija
Po~etkom decembra 2010. godine internet stranica Federalnog zavoda za zapošljavanje
(www.fzzz.ba) zabilje`ila je dvijestotinehiljaditu posjetu. To je, prije svega, rezultat
predanosti Zavoda da poslodavcima i nezaposlenim osobama blagovremeno pru`i
informacije o svojim aktivnostima i stanju na tr`ištu rada, te na taj na~in doprinese
boljem funkcioniranju tr`išta rada.
Prosje~na mjese~na posjeta stranice naglo je porasla nakon što je u maju 2009. godine
uvedeno online oglašavanje slobodnih radnih mjesta. Naime, anga`manom osoblja
Zavoda, a sve radi pru`anja bolje usluge nezaposlenima i poslodavcima, osigurano je
objavljivanje oglasa za slobodna radna mjesta iz dnevne štampe i onih koje dostavljaju poslodavci. Time je nezaposlenim osobama data mogu}nost da na jednom mjestu,
tj. na internet stranici Zavoda, ne izla`u}i se dodatnom trošku, pregledaju oglase za
slobodna radna mjesta. Osim toga, velikoj posjeti internet stranice doprinijelo je i
objavljivanje javnih poziva za u~eš}e u programima zapošljavanja koje Zavod raspiše.
Federalni zavod za zapošljavanje i ubudu}e }e ulagati napore na dodatnom poboljšanju
funkcioniranja svoje internet stranice, kako bi saradnja sa nezaposlenim osobama i
poslodavcima postala još bolja. 
Oboren rekord iskopa u RMU Kakanj
Dvadeset dana prije
kalendarskog kraja
Rekordan iskop
prije kraja
2010. godine, rudari
godine
najve}eg jamskog pogona RMU Kakanj, Pogona Haljini}i, iskopali su
370.000 tona uglja ~ime
je ispunjen plan proizvodnje za 2010. godinu
i o~ekuje se preba~aj
iskopa od oko 20.000
tona ~ime }e biti ostvaren rekord u jamskoj
proizvodnji uglja.
“Postignuti proizvodni
rekord izraz je zapo~ete modernizacije Rudnika koja je po~ela nabavkom automatske metanometrijske centrale
i mašine za otvaranje
podzemnih prostorija i
koja }e biti nastavljena i naredne godine. U toku je postupak javne nabavke nove široko~elne mehanizirane podgrade sa prate}om opremom i još jedne mašine za otvaranje
jamskih hodnika. Sve investicije u narednoj godini, uklju~uju}i i ve} aktivnu opremu,
bit }e finansirane iz sredstava Elektroprivrede BiH”, istaknuo je Mirsad Jašarspahi}, direktor RMU Kakanj.
I rudari RMU Breza prije roka uspjeli su proizvesti 405.000 tona uglja kolika je bila
predvi|ena proizvodnja godišnjim planom što je pove}anje u odnosu na 2009. godinu
sedam posto, a ubije|eni su da }e do kraja godine proizvesti još 20.000 tona uglja i
zna~ajno se pribli`iti planu proizvodnje u 2011. godini od 450.000 tona. 
business magazine
9
.../business raport
Dru`enje medija i predstavnika kompanije Carlsberg BH
Kompanija Carlsberg BH organizirala je na Jahorini dru`enje sa
predstavnicima bh. medija, u okviru kojeg je organiziran roštilj
i degustacija Carlsbergovih brendova na tr`ištu BiH. Predstavnici
bh. medija, nakon pomne degustacije roštiljskih specijaliteta iz
svijeta i BiH, kombiniranih sa Carlsbergovim brendovima piva,
izabrali su – uz jela sa roštilja najbolje je konzumirati Carlsberg
pivo, brend koji nosi ime prema nazivu kompanije. U okviru
dru`enja, predstavnicima bh. medija obratili su Armin Bukari},
direktor Carlsberga BH i Predrag Stevanovi}, supervizor kvaliteta Carlsberg Srbija Group.
“U proteklih pet godina našeg postojanja i rada u BiH nastojali
smo opravdati epitet društveno odgovorne kompanije koja je u
tehnologiju, podizanje kvaliteta i dostizanja EU standarda do
sada ulo`ila oko pet miliona eura”, istaknuo je Bukari}.
On je najavio da }e kompanija Carlsberg BH tokom januara naredne godine zaposliti još devet novih, mladih radnika, ~ime }e broj
zaposlenika ove kompanije u BiH biti 51 osoba.
“O~ekujemo da poslovni rezultati Carlsberga BH u ovoj, biti pribli`ni poslovnim rezultatima u prošloj godini”, naglasio je Bukari}.
Supervizor za kvalitet u Carlsberg Srbija Group Predrag Stevanovi} naglasio je da Carlsberg, kao peta internacionalna kompanija
na svjetskom tr`ištu koja je prisutna u više od 140 dr`ava, vlasnik presti`nog cerifikata za Integrirani sistem upravljanja IMS
organizacije za procjenu i kontrolu menad`menta i kvaliteta
Loyd’s register.
“Provo|enje ovog slo`enog me|unarodnog standarda, koji je nas-
Carlsberg je izabrano kao najbolje pivo uz roštilj
tao kao rezultat konstantnih sistemskih unapre|enja u kompaniji, obuhvata sve va`nije sisteme upravljanja: upravljanje kvalitetom, upravljanje zaštitom `ivotne sredine, upravljanje bezbjednoš}u proizvodima, upravljanje bezbjednoš}u i zaštitom zdravlja na radu i upravljanje poslovanjem, jednom rje~ju, radi se o
sistemu upravljanja rizicima”, pojasnio je Stevanovi}. 
10
business magazine
.../business raport
Cijena ve} od 29.000 KM
Nissan Juke stigao u BiH
Nakon odli~nog prijema na ve}ini evropskih tr`išta i sve ve}eg broja narud`bi, Nissanov
neobi~ni gradski crossover, model Juke, stigao je i na bh. tr`ište i spreman je ostaviti dubok
trag u automobilskoj industriji i izmijeniti klasi~no poimanje automobila jer objedinjuje
stav, prkos, moderan stil i energiju sa nestašnom zabavom. To je nešto sasvim novo na svjetskim, ali i našim cestama.
“Juke na tr`ište automobila donosi osje}aj za avanturu. Lagan je, okretan, urban i brzih
reakcija: to su kvalitete koje privla~e mla|e kupce. U odnosu na uobi~ajena vozila segmenta B, nudi nešto sasvim novo i u~vrš}uje Nissanov polo`aj proizvo|a~a automobila koji je
spreman u~initi nešto druk~ije”, ka`e Pierre Loing, potpredsjednik planiranja proizvoda
Nissana Europe.
Novi Nissan Juke na doma}em tr`ištu starta sa cijenom ve} od 29.000 KM. Za tu cijenu
dobija se model pokretan 1.6 litarskim benzincem sa 117 KS i opremljen paketom opreme
Visia, koji, izme|u ostalog, nudi ABS, EBD, ESP, zra~ne jastuke za voza~a i suvoza~a, bo~ne
jastuke i zavjesice, ru~ni klima ure|aj, radio CD, putni kompjuter, servo upravlja~ podesiv po visini, elektri~no podizanje svih stakala, 16-in~ne ~eli~ne to~kove, branike u boji
vozila, elektri~no podesive vanjske retrovizore i daljinsko centralno zaklju~avanje. Osnovni dizelski Juke košta 35.000 KM, dok najskuplji Juke sa turbobenzincem, pogonom na sva
~etiri to~ka i paketom opreme Tekna Exclusive košta 48.800 KM. 
Predstavljanje Slovena~ke
turisti~ke zajednice
Na konferenciji za novinare, odr`anoj za predstavnike medija i bh. turisti~kih agencija, Slovena~ka turisti~ka
zajednica, uz iskrene ~estitke povodom nove ere bezviznog re`ima, za`eljela je dobrodošlicu dr`avljanima
BiH.
U obra}anju, Andrej Grasselli, ambasador Republike Slovenije u BiH,
obrazlo`io je va`nost ovakve odluke
za BiH, naglašavaju}i da je ukidanje
viza va`an korak na putu BiH u evroatlantske integracije i velik doga|aj
za naše prijatelje u BiH. Bez molbi u konzulatima i pripadaju}ih dugotrajnih dodatnih
puteva, ovdašnji ljudi mo}i }e da putuju po Evropi, kojoj pripadaju, u idealne svrhe, posjete prijateljima i ro|acima, na turisti~ka putovanja, ali i na poslovne sastanke.
Prema rije~ima Tanje Fajon, zastupnice Slovenije u Evropskom parlamentu, naporno se
radilo da bi dr`avljani BiH mogli slobodno putovati.
“Uvjerena sam da }e se ukidanjem viza za BiH ostvariti snovi mnogih ljudi. ^estitam dr`avljankama i dr`avljanima BiH na tom velikom koraku. Kona~no }e mo}i slobodno putovati u Evropsku uniju i radujem se što }e ro|ake i prijatelje mo}i da posjete ve} za bo`i}ne
i novogodišnje praznike. Tu slobodu zaslu`uju više nego ikada. Uvjerena sam da }e ukidanje viza oja~ati privrednu i politi~ku saradnju, prvenstveno mobilnost svih, posebno mladih
ljudi. Raduje me i da je upravo Slovenija prvim gostima iz BiH posebno iskazala svoju gostoljubivost kojom }e ljudi još unaprijediti me|usobne kontakte”, dodala je Fajon. 
Izra`eno zadovoljstvo
ukidanjem viza
Zaklju~ena
akvizicija
AWG uz
pomo}
Ascendanta
Konsultantska ku}a i investicijska banka Ascendant Capital Advisors, specijalizirana za pru`anje
usluga savjetovanja u procesima
poslovnih spajanja i akvizicija,
korporativnih finansija, te ulaganja u perspektive projekte, zaklju~ila je najve}u akviziciju na tr`ištu zaštitarskih usluga u BiH: kupovinu ve}inskog udjela Alarm
West grupe od strane švedske grupacije Securitas. Obzirom na ukupnu vrijednost, Securitasova akvizicija predstavlja do sada najve}i
ugovor ove vrste u zemlji, te jedno od najve}ih pojedina~nih direktnih stranih ulaganja u privatni sektor u BiH i u široj regiji.
Zaklju~ivanje ugovora izme|u
Securitasa i AWG za Ascendant
ujedno ozna~ava završetak opse`nog projekta u kojem je uz pronalazak odgovaraju}eg partnera
trebalo provesti i niz pripremnih
aktivnosti, uklju~uju}i konsolidaciju menad`menta, te restrukturiranje pojedinih poslovnih
procesa, a kako bi se osigurala uskla|enost sa svjetskim standardima poslovanja za zaštitarske kompanije. Sam proces akvizicije zapo~et je u martu ove godine kada
je Securitas, kao idealan partner u
pregovorima, iskazao inicijalni
interes za akvizicijom AWG.
“Ovaj ugovor od velikog je zna~aja za ekonomiju u BiH, te je samim time vrlo bitan i za Ascendant. Rade}i na projektu, uvjerili
smo se kako u zemlji doista nema
prepreka provo|enju vrijednih
projekata spajanja i akvizicija.
Naprotiv, privatni sektor u BiH
obiluje izuzetno kvalitetnim
kompanijama sa jakom vizijom i
dobro razra|enom strategijom
razvoja. Od samih po~etaka bilo
nam je jasno kako AWG pripada
toj kategoriji”, istaknuo je Alexander Paine, direktor Ascendantovog ureda u Sarajevu. 
business magazine
11
.../business raport
Hyundai ix20 na bh. tr`i{tu
Novi ix20 najnoviji je model koji se pridru`io gami
modela i generacije vozila koja se nudi evropskim kupcima sa primjetno ve}im nivoom kvalitete, stila i udobnosti. Sa takvim ambicijama Hyundai Auto BH i nedavnom ve~ernjom premijerom za naše tr`ište novinarima i široj javnosti predstavio je svoju novu uzdanicu me|u kompaktnim monovolumenima, uz prate}i
koncert Harisa D`inovi}a koji je zaštitno lice ove kompanije u BiH. Proizvodnja ix20 zapo~ela je u Hyundaijevoj najnovijoj i najmodernijoj tvornici u ^eškim Nošovicama. Automobil du`ine 4,1 metar odlikuje neobi~no veliki me|uosovinski razmak od 2,615mm i 1.600
mm visok krov. Ove dimenzije, kao i druga konstrukcijska rješenja, omogu}avaju uzornu prostranost u putni~kom prostoru, gotovo poput one u monovolumenima
C segmenta. Novi ix20 bit }e dostupan sa ~etiri Euro V
motora, dva benzinska i dva dizelska snage od 77 do
125 KS. Ru~ni i automatski mjenja~i, tako|er, bit }e u
ponudi, a svi motori osim 1.6 A/T bit }e dostupni i sa Potpuno novi model u
Blue Drive tehnologijom i integriranom Stop&Go teh- sklopu Hyundai game
nologijom, te gumama sa niskim otporom kotrljanja.
Blue Drive verzije daju mu i vode}e rezultate u klasi po
pitanju emisije CO2 emisije od samo 114 g/km. Na tr`ištu BiH novi ix20 mogao bi privu}i dosta pa`nje, obzirom na prakti~nost koju
nudi, ali i primjetno ve}i nivo kvaliteta, kojeg do sada i nije bilo u Hyundai modelima ovih dimenzija. Ipak, nešto presti`nija izrada
i sam izgled zna~i da }e i cjenovno ix20 biti djelimi~no distanciran od modela sa i oznakom, bez X. Tako }e osnovni ix20 biti ponu|en
sa 1,4 Mpi motorom snage 90 KS i sa paketom opreme Volume, te }e koštati 24.956 KM. Ipak, u ovom paketu izostaju elementi opreme
koji se smatraju osnovnima, kao što je klima ure|aj, pa }e drugi po redu paket opreme pod imenom Fresh biti znatno privla~niji, s
tim da }e sa istim ovim motorom tada ix20 koštati 26.945 KM. 
12
business magazine
.../business raport
Donacija ASA grupacije
za KCUS Sarajevo
ASA grupacija donirala je vozilo Volkswagen Caddy i kompjutersku opremu Klini~kom centru Univerziteta u Sarajevu. Novo vozilo i moderna IT oprema namijenjeni su Klinici za ginekologiju i akušerstvo, te Pedijatrijskoj klinici. Ukupna vrijednost
ove donacije je ve}a od 40.000 KM.
IT oprema podrazumijeva osam modernih desktop kompjutera sa prate}im licenciranim Windows PRO 7 softwareom, Lenovo Think pad W500 laptop, te 10 štampa~a. Volkswagen Caddy
Furgon, 1.6 TDI CR, bijele boje, nosivosti 750 kg, prikladno je
vozilo za prevoz laboratorijskih uzoraka, opreme i raznih
drugih materijala neophodnih u svakodnevnim aktivnostima.
Donirana IT oprema dovezena je VW Caddyem.
“ASA grupacija je u novembru napunila 15 godina. Kao poslovni sistem koji je ro|en u Sarajevu i koji se razvijao iz ovog grada, `elimo da pomognemo i ostalima koji se ra|aju i razvijaju u Sarajevu”, ka`e Eldin
Had`iselimovi}, ~lan Uprave ASA Holdinga.
Pedijatrijska klinika osnovana je 1947. godine na lokalitetu Jezero kao prva specijalizirana stacionarna institucija za lije~enje djece u Bosni i Hercegovini. Prije godinu
i pol Pedijatrijska klinika nakon 17 godina uspješno je preseljena sa lokaliteta Koševo
na lokalitet Jezero.
“Ovo je divan gest. Mi }emo iskoristiti ovaj automobil za prevo`enje sterilnog materijala iz i u Klini~ki centar”, istaknula je direktorica Discipline za ginekologiju, akušerstvo
i pedijatriju Sebija Izetbegovi}. 
Obilje`ene 32 godine
Tvornice cementa Kakanj
U prostorijama Tvornice cementa
Kakanj uprili~eno je sve~ano obilje`avanje 32 godine uspješnog
postojanja i rada ovog kolektiva.
Tradicionalnom dru`enju prisustvovao je veliki broj radnika, penzionera i ~lanova porodica preminulih i poginulih radnika. Izvršni direktor za proizvodnju Izudin Neimarlija pozdravio je sve
prisutne i zahvalio se na odazivu.
“Dio svog `ivota ulo`ili ste u budu}nost ove firme i mi to ne}emo
i ne smijemo zaboraviti. I danas,
u vrijeme krize koja ve} dvije
godine poga|a i naš sektor, naš
kolektiv odolijeva i pravi solidne
pozitivne rezultate, što nam omogu}ava da i dalje svojim ljudima
omogu}imo ono što zaslu`uju”,
rekao je Neimarlija.
Za sve zaposlenike, penzionere i
porodice poginulih i preminulih
radnika obezbije|ene su nov~ane
nagrade i prigodni pokloni, kao i
sve~ani ru~ak.
Pored toga, ove godine 17 radnika
slavilo je 25 godina rada u Tvornici
cementa Kakanj, te su im uru~ene
zahvalnice i tradicionalni poklon ru~ni sat. 
Da bi mali postali veliki...
Po~ela zimska
turisti~ka sezona
u BiH
Središnjom sve~anoš}u, koja je pod
zajedni~kim motom Zimi u susret odr`ana u tri bh. zimske destinacije - Kupresu,
Bjelašnici i Kozari, slu`beno je ozna~en
po~etak ovogodišnje zimske turisti~ke
sezone u BiH. Iz Hotela Adria Ski, u prisustvu velikog broja turisti~kih djelatnika,
uglednika iz javnog i kulturnog `ivota, te
gostiju koji se odmaraju u snje`nom ambijentu kupreške visoravni, zimsku
2010/11 turisti~ku sezonu slu`beno je
otvorenom proglasila Borjana Krišto,
predsjednica Federacije BiH. U prigodnom obra}anju predsjednica Krišto
uputila je ~estitke i rije~i potpore doma}inima i organizatorima za uspješnu i
prepoznatljivu organizaciju i realizaciju
aktivnosti koje prate zimsku turisti~ku
sezonu kao i za nesebi~an i kontinuiran
doprinos promoviranju, razvitku i unapre|enju zimskog turizma, sporta i drugih
sadr`aja. Posebne ~estitke uputila je
Federalnom ministarstvu okoliša i turizma i ministru Nevenku Hercegu.
Govore}i o mjestima diljem BiH koja su
po`eljna turisti~ka odredišta, predsjednica Krišto naglasila je kako je jedno od
njih svakako i Kupreško polje zahvaljuju}i kojem je Kupres nadaleko poznat
zimski sportsko-rekreacijski centar koji
je omogu}io izvanrednu turisti~ku promid`bu naših krajeva i prirodnih blagodati, turisti~kih kapaciteta, gospodarskih
ponuda i mogu}nosti, te naše kulture i
tradicije. Tradicionalna, peta po redu
manifestacija trodnevnog slu`benog
otvaranja zimske turisti~ke sezone u BiH,
odr`ana je pod visokim pokroviteljstvom
Federalnog ministarstva okoliša i turizma, a u zajedni~koj organizaciji medijsko
poslovnog koncepta Turizam plus, resornih entitetskih ministarstava, turisti~kih
zajednica i turisti~kih organizacija u BiH,
te op}ina Kupres, Trnovo i Had`i}i. 
business magazine
13
.../business raport
Dodijeljene nagrade FIPA najboljim investitorima
U organizaciji Agencije za unapre|enje stranih investicija u BiH
(FIPA), Odbor Fonda Vije}a ministara BiH za podršku stranim
investitorima u našoj zemlji dodijelio je nov~ana sredstva predstavnicima 25 firmi koje su aplicirale za dodjelu sredstava iz
Fonda, a koje su upotpunosti zadovoljile utvr|ene kriterije. Na
osnovu javnog oglasa za podnošenje aplikacija za dodjelu
nov~anih sredstava iz Fonda za podršku stranim investitorima u
BiH, 41 strana firma koje posluju u BiH prijavile su se na ovaj
oglas od kojih je 25 zadovoljilo sve tra`ene kriterije, te su im
dodijeljena sredstva iz Fonda. Ove firme ulo`ile su 82 miliona
KM u našu zemlju tokom 2009. godine i zaposlile 614 novih
radnika. Sredstva Fonda za 2010. godinu iznose dva miliona
KM, a osigurana su iz bud`eta institucija BiH. Sredstva se dodjeljuju za projekte u sektoru proizvodnje, sektoru razvoja i istra`ivanja, te za druge projekte od zna~aja za ekonomski razvoj
BiH, izuzev projekata u ugostiteljstvu, trgovini, bankarstvu,
leasingu i osiguranju. Imaju}i u vidu sve ve}i utjecaj stranih
ulaganja na razvoj zemalja u tranziciji, a time i BiH, dodjeljivanje ovih sredstava jedan je od podsticaja kako bi se stimulirali strani ulaga~i da nastave ulagati u BiH, zapošljavati
doma}u radnu snagu i ja~ati konkurentnost bh. firmi.
Odr`ana je i tradicionalna manifestacija uru~enja plaketa najz-
na~ajnijim investitorima u BiH za 2009. godinu u ~etiri kategorije.
HEIDELBERGCEMENT izabran je za najzna~ajnijeg investitora u kategoriji Otvaranje novih radnih mjesta. Naime, ovo preduze}e tokom 2009. godine ulo`ilo je 10,719.903 KM u modernizaciju opreme, te zaposlilo 100 novih radnika.
MESSER GROUP GmBH izabran je za najzna~ajnijeg investitora u kategoriji Greenfield. U 2009. godini, u izgradnju postrojenja za razlaganje zraka u Zenici, ova firma ulo`ila je
40,000.000 KM, te zaposlila 25 radnika.
NEFTEGAZINKOR je izabran kao najzna~ajniji investitor u
kategoriji Privatizacija/kupovina, koji je tokom 2009. godine ulo`io 80,000.000 KM u rekonstrukciju i puštanje u rad postrojenja HDS dizel goriva, rekonstrukciju postrojenja za proizvodnju bitumena i ~istog sumpora, rekonstrukciju pristaništa za
otpremu naftnih derivata i kupovinu benzinskih pumpi Zovko i
zaposlio 253 nova radnika. Firma SL TAKOVO, kao najzna~ajniji investitor u kategoriji Zajedni~ko ulaganje, ulo`ila je
11,149.282 KM u rekonstrukciju, adaptaciju i proširenje postoje}ih pogona Swisslion Industrija alata Trebinje za potrebe konditorske proizvodnje, instaliranje nove opreme i obuku radnika,
te zaposlila 110 novih radnika. 
Nova uprava Udru`enja banaka BiH
Kutle na ~elu
Udru`enja
Na 14. sjednici Skupštine Udru`enja banaka Bosne i Hercegovine imenovani su ~lanovi
Upravnog odbora za novi mandat od ~etiri godine. Novi Upravni odbor ~ine: Berislav
Kutle (direktor UniCredit Bank), Michael G. Müeller (direktor Raiffeisen Bank BiH),
Radovan Baji} (direktor NLB Razvojne banke Banja Luka), Milan Radovi} (direktor
Nove banke Banja Luka) i Sanel Kusturica (direktor Sparkasse Bank BiH). Skupština
UBBiH donijela je odluku da se pristupi izmjenama i dopunama Statuta radi pove}anja sadašnjeg broja ~lanova Upravnog odbora sa pet na sedam, što }e biti završeno
na narednoj sjednici Skupštine, planiranoj za mart 2011. godine. U isto vrijeme
odr`ana je konstituiraju}a sjednica novog saziva Upravnog odbora UBBiH, na kojoj
je za predsjednika Udru`enja imenovan Berislav Kutle, direktor UniCredit Bank, koji
}e tu du`nost obavljati u 2011. godini. 
14
business magazine
.../business raport
Peugeot Boxer najprodavaniji u svojoj klasi
Prodato 35 vozila
Prema prodajnim rezultatima za BiH za 2010.
godinu, Peugeot Boxer je najprodavanije vozilo u
segmentu velikih dostavnih vozila. Peugeot Boxer
lansiran je 1994. godine i ve} tada je predstavljao
novu generaciju Peugeot komercijalnih vozila.
2006. godine je unutrašnji i vanjski izgled osvje`en što ga je u~inilo primamljivijim i efikasnijim. Model odlikuje izra`ena fleksibilnost koja
se odlikuje u izboru zapremine tovarnog prostora od osam do 17 kubnih metara koja Boxera u
kombinaciji sa HDi motorima ~ini najboljim
izborom u svojoj klasi.
“Drago nam je da se Peugeot Boxer istakao i pored oštre konkurencije. Sa ukupno prodatih 35
vozila do kraja novembra 2010. godine, zauzeo je
prvo mjesto u svom segmentu. To nam je ujedno
i potvrda da su kupci prepoznali prednosti i kvalitete Peugeot dostavnih vozila kao i naše nastojanje da privrednicima u BiH stvorimo najpovoljnije uslove za razvoj i unapre|enje poslovanja.
Jedan od razloga za dobar rezultat nalazi se i u
tome da smo u 2010. godini pokrenuli Peugeot
kreditiranje pomo}u kojeg na najbr`i i najpovoljniji na~in mo`ete finansirati kako dostavna,
tako i putni~ka vozila. Kako bismo opravdali
povjerenje naših kupaca, nastavljamo sa akcijama i povoljnim uslovima kupovine i u 2011. godini”, istaknuo je Denis Maši}, direktor marketinga kompanije Vermont, generalnog zastupnika i
uvoznika Peugeot proizvoda za BiH. 
Prezentacija Benchmarking sistema za MSP
U Sarajevu je odr`ana prezentacija Benchmarking sistema
za mala i srednja preduze}a u BiH, koji }e u naredne dvije
godine provesti Udru`enje poslovnih savjetnika u BiH LESPnet, u saradnji sa norveškim Ministarstvom vanjskih
poslova i institutom Fraunhofer iz Berlina. Ovaj Institut
razvio je metodologiju Bechmarking Indeksa za MSP i
proveo je u 20 zemalja Evrope i svijeta. Vrijednost projekta je 300.000 eura. Norveški ambasador u BiH Jan
Braathu kazao je da je svrha projekta da bh. kompanije
shvate kakva je njihova konkurentnost na evropskom i
svjetskom tr`ištu, te da je poboljšaju.
“Sve više postoje zahtjevi tr`išta Evropske unije za
ve}om konkurentnosti. Prethodni trgovinski sporazumi
omogu}avali su BiH pristup na evropsko tr`ište bez reciprociteta, me|utim danas on postoji, tako da sve kompanije moraju pove}avati svoju konkurentnost”, rekao
je Braathu.
Projektom }e se omogu}iti me|unarodna ocjena
poslovne performanse doma}ih MSP putem pristupa
bazi podataka s oko 20.000 kompanija iz 20 zemalja, a
doma}e kompanije mo}i }e uporediti poslovne indikatore sa potencijalnim konkurentima na doma}em i me|unarodnom tr`ištu. LESPnet planira ovaj pro- Vrijednost projekta
jekt proširiti u regiji i u toku su razgovori sa Hrvatskom i Srbijom, a trebao bi obuhvatiti i Kosovo, Crnu 200.000 KM
Goru i Albaniju. Pored Benchmarkinga za MSP, projekt }e, na osnovu ocijenjenih kompanija, kreirati
nacionalni benchmarking izvještaj, koji }e dati prikaz konkurentnosti doma}ih MSP po sektorima.
Dokument }e biti dostavljen Vije}u ministara BiH, entitetskim vladama, vladama kantona i resornim
ministarstvima, a bit }e organiziran i niz okruglih stolova na kojima }e se sa privrednicima, predstavnicima bankarskog sektora, nadle`nim institucijama i poslovnim savjetnicima razmatrati zaklju~ci
i kreirati predlozi za unapre|enje konkurentnosti sektora MSP. 
business magazine
15
.../business raport
U.T.O.K. pristupio
Asocijaciji
poslodavaca BiH
Adnan Smailbegovi}
potpisao pristupanje
Predsjednik Upravnog
odbora Udru`enja tekstila,obu}e i ko`e BiH
Adnan Smailbegovi}
potpisao je kolektivnu
pristupnicu ~lanica
U.T.O.K. Asocijaciji
poslodavaca BiH. Udru`enje tekstila,obu}e i ko`e BiH okuplja stotinu
kompanija iz cijele
zemlje koje se bave
proizvodnjom tekstila,
obu}e i ko`e, a koje
zapošljavaju oko
40.000 radnika.
“Od 2006. godine postoji inicijativa Asocijacije poslodavaca BiH da ~lanice U.T.O.K. budu dio Asocijacije. Zbog nastojanja U.T.O.K. da izgradi jako Udru`enje i samostalno nastupa, to do sada nije bilo
mogu}e.
Ali smo na posljednjoj sjednici UO U.T.O.K., odr`anoj 14. decembra 2010. godine, zaklju~ili da kolektivno pristupimo Asocijaciji, kako zbog njih, tako i
zbog nas. Naš cilj je da sa drugim branšama u okviru Asocijacije poslodavaca BiH još ja~e nastupimo
sa konkretnim zahtjevima za promjenama ambijenta za poslovanje u BiH. Smatramo da ima mnogo
prostora za promjene zakonodavnog okvira koji
regulira poslovni ambijent u BiH, a u kojem ima
dosta nelogi~nih rješenja i realnih smetnji poslovanju“, rekao je Amir Me|i}, sekretar U.T.O.K. 
Winter Touch paket
za RAV4
Paket kao poklon
za nove kupce
RAV4 posljednje generacije u BiH prodat je u više
od 800 primjeraka i time se pozicionirao na prvo
mjesto u svom segmentu. Od samog po~etka prodaje ovaj model dr`i primat najprodavanijeg SUV.
Toyota se odlu~ila da vizuelno dotjera svoj bestseller
model i svim klijentima izbirljivog ukusa omogu}i
poseban izgled njihovih automobila, kako bi ih na
što bolji na~in istakli na cestama. Tako je Toyota BH
po~etkom decembra 2010. godine lansirala RAV4
Winter Touch. Rije~ je o vozilu RAV4 koji je dodatno
dobio paket Winter Touch, a koji u sebi sadr`i popre~ne krovne nosa~e, dr`a~e za skije (dodatak na popre~ne krovne nosa~e), prednju ukrasnu zaštitu branika i ukras stra`njeg branika. Paket Winter Touch
dobije se besplatno na svim modelima Toyote RAV4,
dok vrijednost ovog paketa u maloprodaji stoji je
2.000 konvertibilnih maraka. Bez obzira na ovaj
besplatan paket, modeli Toyota RAV4 i dalje se prodaju po akcijskim cijena u kojoj dizelski model sa
pogonom 4x4 mo`ete kupiti za 49.999 KM sa veoma
bogatom opremom. 
16
business magazine
.../business telekomunikacije
Nova m:tel
tarifa - Moji
najbli`i
Besplatni razgovori unutar porodice, bonus i
jedinstvena cijena saobra}aja za sve ~lanove
grupe!
m:tel ponudu uveden je nov, originalan tarifni model Moji najbli`i, koji
omogu}ava da sami, prema svojim potrebama, kreirate grupu u okviru
koje }e ~lanovi vaše porodice ostvariti pravo na besplatne me|usobne razgovore i dodatni bonus, uz jedinstvenu cijenu saobra}aja za postpaid i
prepaid ~lanove grupe.
Tarifni model Moji najbli`i pru`a mogu}nost ~lanovima porodice da me|usobno
razgovaraju po cijeni od 0 KM, uz naplatu uspostave poziva od 0,05 KM.
Novi tarifni model upotpunjen je i bogatom ponudom telefona za postpaid i prepaid korisnike, koja je namijenjena svim ~lanovima porodice.
Mjese~na pretplata obra~unava se po ~lanu grupe i to za svakog postpaid ~lana
grupe u iznosu 20 KM, a za prepaid ~lana grupe u iznosu 10 KM mjese~no, bez
PDV. Pri tom, bonus za svakog prepaid ~lana iznosi 10 KM, a postpaid ~lan dobija
bonus od 100 minuta razgovora i 100 SMS poruka.
Iznos mjese~ne pretplate definisan je brojem ~lanova grupe, tj. brojem postpaid i
prepaid korisnika. Definisane su pretplate u iznosu od 40 KM, za grupu od tri
~lana, koja osim nosioca grupe (postpaid) uklju~uje dva prepaid korisnika.
Ukoliko formirate grupu od dva postpaid i jednog prepaid korisnika, ili jednog
postpaid i tri prepaid korisnika, pretplata iznosi 50 KM.
Za grupu od ~etiri (dva postpaid i dva prepaid ~lana) ili pet ~lanova (jedan postpaid i ~etiri prepaid ~lana), pretplata iznosi 60 KM.
Za pretplatu od 70 KM, odnosno 80 KM, odlu~i}e se korisnici ve}ih grupa, od pet,
odnosno šest ~lanova grupe, sa mogu}noš}u kombinovanja dva postpaid i tri prepaid korisnika, odnosno dva postpaid i ~etiri prepaid korisnika.
Kreiranjem male privatne VPN grupe, u koju se uklju~uju korisnici pospaid i prepaid usluge, od sada mogu ostvariti maksimalni popust i benefite.
Promotivna ponuda tarifnog modela Moji najbli`i, namijenjena postoje}im i novim
korisnicima m:tel mobilne telefonije, aktuelna je od 15. decembra 2010. godine i
traja}e do 31. januara 2011. godine. 
U
business magazine
17
.../business telekomunikacije
m:tel i
UNICEF Najbolji
po~etak za
svako dijete
Uz podršku m:tela, UNICEF je 17. decembra
2010. godine otvorio još
jedan Integrisani centar
za rani rast i razvoj u
Pedijatriji Doma zdravlja
Tuz-la, u Ulici Albina
Herljevi}a, broj 1.
Sve~anom otvaranju
Centra prisustvovali su
predstavnici m:tela,
Op}ine Tuzla i UNICEF.
U okviru inicijative Najbolji po~etak za svako dijete, UNICEF, uz podršku m:tela, otvorio je još
jedan Integrisani centar
za rani rast i razvoj, koji
ima za cilj da kroz obuku i rad sa roditeljima
postigne i unaprijedi
sigurnost djece i `ena,
koji trebaju imati na
raspolaganju efikasne
usluge socijalne i zdravstvene zaštite, te adekvatno obrazovanje zagarantirano zakonima i
konvencijama o dje~ijim
i ljudskim pravima.
Realizaciju projekta podr`ali su Op}ina Tuzla i
JU Dom zdravlja sa Poliklinikom dr. Mustafa Šehovi} Tuzla.
Centri za rani rast i razvoj za roditelje i djecu
unapre|uju poticajno i
odgovorno roditeljstvo,
poma`u u uspostavljanju veze me|u sektorima zdravstva, obrazovanja i socijalne zaštite,
educiraju budu}e roditelje i roditelje sa malom djecom, obu~avaju i
rade sa roditeljima rizi~ne djece, poma`u ranoj
detekciji razvojnih i
zdravstvenih smetnji i
daju usluge rane intervencije, te predškolskog
odgoja i podrške porodici. 
18
business magazine
.../business raport
Dru`enje novinara i predstavnika
kompanije Toyota BH
Toyota BH organizirala je u Sarajevu novogodišnju ve~eru i dru`enje za predstavnike medija na kojoj su, izme|u ostalog, prezentirani dosadašnji rezultati i budu}i planovi ove kompanije. Kako je
re~eno, Toyota BH }e 2010. godinu završiti sa oko 400 isporu~enih
vozila krajnjim kupcima, što je, prema procjenama kompanije,
oko 4,2 do 4,5 posto automobilskog tr`išta u BiH. Vrlo dobri rezultati ostvareni su u postprodaji i u tom smislu o~ekuje se prodaja
rezervnih dijelova i drugih segmenata postrodaje na nivou od 4,5
miliona KM. Do kraja 2010. godine bit }e isporu~eno 10 vozila premium marke Lexus, ~ime }e biti odr`an marketinški udjel od 1,5
posto u ovom segmentu, a u 2011. se o~ekuje prodaja 20 ovih modela. Toyota BH }e se u narednoj godini prvenstveno fokusirati na širenje prodajne mre`e, sa o~ekivanom minimalnom prodajom od
oko 500 automobila. Najviše se o~ekuje od prodaje postoje}ih i budu}ih modela Auris i RAV4.
Direktor Toyota Adria Gregor Mauko kazao je da je, i pored velikih
turbulencija na svjetskom automobilskom tr`ištu, Toyota uspjela
zadr`ati povjerenje kupaca i dovesti ga na još ve}i nivo.
“Imamo najkvalitetnije automobile i potrebno je da ih dovedemo
do šire klijentele, odnosno kupaca u BiH”, kazao je Mauko.
Prema njegovim rije~ima, Toyota sa optima drive, hibridnom, te plug-in tehnologijom
predstavlja tehnološkog lidera u odnosu na konkurenciju, ali i vode}i brend u automobilskoj industriji.
“Toyota je još najve}a i najprofitabilnija kompanija u automobilskoj industriji i danas
proizvodi najkvalitetnije automobile na svijetu. Ubije|eni smo da nas ~eka bolja
budu}nost, za šta imamo i jake argumente”, istaknuo je Mauko. 
Pantheon konferencija
o fiskalizaciji
U Sarajevu je 21. decembra 2010. godine odr`ana
Pantheon konferencija Fiskalizacija - Od problema do
prakti~nog rješenja. Konferenciji su prisustvovali korisnici poslovno-informacionog sistema Pantheon,
partneri i potencijalni korisnici, te privrednici koji
su zainteresirani za trendove u poslovnoj informatici. Brojna i raznolika predavanja namijenjena
odre|enim grupama bila su posebno pripremljena,
na kojima su u~esnici imali priliku da se upoznaju
sa novostima u Pantheonu, kao i veoma aktuelnim
temama poput fiskalizacije u FBiH sa All in One
rješenjima, koje Datalab zajedno sa svojim poslovnim partnerima nudi. Pantheon je integriran i spreman za rad sa fiskalnim printerima firmi ERP Consulting, Neosoft, KimTec, te su integracije sa fiskalnim
printerima drugih proizvo|a~a u pripremi.
U~esnici konferencije imali su priliku upoznati se
sa specifi~nim rješenjima u Pantheonu, poput onih
za apoteke, benzinske stanice, te ugostitelje i druge
djelatnosti koje su obuhva}ene u prvom valu fiskalizacije. Pored poslovnog povezivanja sa kompanijama srodnih djelatnosti, više od 150 u~esnika imalo
je priliku u`ivati u biznis okru`enju sa produkt menad`erima, direktorima, konsultantima i ostalim
stakeholderima. Datalab je sa partnerima u direktnom kontaktu razmijenio stavove i razmišljanja o
Pantheonu i povezanim poslovima. 
Predstavljeni poslovni rezultati kompanije
Tuzlanka sa 219 stanova
Grad Tuzla dobija impresivan, moderan i funkcionalan stambeno-poslovni objekat Tuzlanka. Investitor
radova, kompanija Tehnograd Company Tuzla, za izgradnju ovog objekta koristi
prirodne YTONG materijale koje proizvodi fabrika
XELLA BH iz Tuzle. Upotrebom YTONG, ovaj stambeno-poslovni objekat zadovoljava sve uvjete energetski efikasne gradnje, te
ispunjava potrebe modernog na~ina rada i stanovanja. Tuzlanka pored 219
stambenih sadr`i i veliki broj poslovnih jedinica, a za sve je obezbije|en
adekvatan parking prostor smješten u suterenu ovog objekta. Projektom
vanjskog ure|enja obezbije|en je parking prostor kojem je omogu}en cestovni pristup novoprojektiranom jednosmjernom saobra}ajnicom. U
izgradnji Tuzlanke koriste se najbolji materijali sa veoma niskim koeficijentom prolaza toplote što znatno doprinosi velikoj uštedi energije za budu}e korisnike ovog stambeno-poslovnog objekta, u ~iju se izgradnju planira utrošiti oko 2.000 kubika YTONG materijala. Koriste}i YTONG SISTEM GRADNJE od najboljeg prirodnog gra|evinskog materijala, sa vrhunskom toplinskom izolacijom koji ni na koji na~in nema štetnog utjecaja
na `ivotnu sredinu, osigurava se da i ovaj objekat bude u skladu sa najvišim evropskim standardima gradnje. Kombiniraju}i moderan i funkcionalan na~in prostornog ure|enja, odvojen sistem kontrole potrošnje komunalija, lijep i zanimljiv vanjski izgled zgrade, Tuzlanka pru`a zdravo i
funkcionalno radno i `ivotno okru`enje, što je još jedan pozitivan primjer
da se i u BiH mo`e brzo i energetski u~inkovito graditi. 
business magazine
19
.../business raport
Direktna aviolinija
za Amsterdam
Bh. nacionalna aviokompanija BH Airlines promotivnim letom za politi~ke i poslovne delegacije i predstavnike sedme sile
uvela je redovnu liniju na relaciji Sarajevo – Amsterdam – Sarajevo.
Na Schipolu, jednom od najve}ih evropskih aerodroma, goste iz Sarajeva, predvo|ene premijerom FBiH Mustafom Mujezinovi}em i holandskim ambasadorom u
BiH Swederom van Voorstom, do~ekali su
tulipani na poklon. Potom je uslijedila
zvani~na inauguracija leta Sarajevo Amsterdam.
“Uspostavom ove avionske linije o~ekuje
se ve}i broj dolazaka stranih investitora u
BiH, kao i holandskih turista”, kazao je
premijer FBiH Mustafa Mujezinovi}.
Prisutnim novinarima obratili su se još i
ambasadorica BiH u Kraljevini Holandiji
Miranda Sidran-Kamišali}, te holandski
ambasador u BiH Sweder van Voorst tot
Voorst. Novi avion u floti BH Airlinesa
Airbus A319 povezivat }e tri puta sedmi~no ova dva glavna grada i to utorkom, ~etvrtkom i nedjeljom.
“Avion iz Sarajeva polazi u 10.15 sati, a u
Amsterdam dolazi dva sata kasnije, dok je
povratak iz Amsterdama za Sarajevo u
13.35 sati”, rekao je predsjednik Nadzornog odbora BH Airlinesa Mihad Hajro.
Ovim je Amsterdam postao deveto odredište na koje lete avioni BH Airlinesa. Po
zimskom redu letenja, leti se na sljede}a
odredišta: Istanbul, Frankfurt, Cirih, Be~,
Štokholm, Geteborg, Kopenhagen i Beograd. Tako|er, po zimskom redu letenja,
putnici }e sa BH Airlinesom za Frankfurt i
Cirih mo}i letjeti i iz Banje Luke dva,
odnosno tri puta sedmi~no. 
Jubilej kompanije FAD Jelah
U Fabrici autodijelova FAD Jelah - Tešanj proslavljen je jubilej 28 godina postojanja i
poslovanja i Dan Fabrike. Ovom prilikom predstavnici Nadzornog odbora kompanije
obišli su proizvodne pogone, a za radnike organizirano je sve~ano dru`enje i dodjela
prikladnih nagrada.
“Iza nas je godina u kojoj smo postavljali nove principe i kriterije poslovanja. Dokazali smo da istinski pripadamo Grupaciji Prevent. Zahvaljujem se svima koji su nas
podr`ali i dali nam priliku da opravdamo njihovo povjerenje, poslovnim partnerima
i lokalnoj zajednici koji su imali razumijevanja i pratili nas u zajedni~kim projektima, a ponajviše svojim saradnicima i svim uposlenim FAD za izuzetno zalaganje i
postizanje zacrtanih ciljeva. Godina 2010. je iza nas. I pored toga što je obilje`ena rastom i bitnim poslovnim pomacima, iskreno se nadam da je ovo za FAD i sve nas lošija godina od dolaze}e 2011. godine”, rekao je na proslavi ]azim Hamzi}, direktor
kompanije FAD Jelah.
FAD Jelah je lider u proizvodnji elemenata ko~ionog sistema koji se koriste kao prva
ugradnja u ve}ini modela VW grupacije. Ove godine fabrika je proizvela dva miliona
ko~ionih diskova, tri puta više nego u 2009. godini.
“Proizvodnja dva miliona diskova veliki je uspjeh i ovo je rekordna proizvodnja fabrike u ~itavih 28 godina postojanja. Me|utim, na ovome se ne}e stati, jer nam je cilj
FAD Jelah napraviti još respektabilnijom kompanijom. Ova fabrika raspola`e odli~nim kadrom, što za rezultat ima to da se ovdje proizvode neki od najboljih dijelova
za autoindustriju u Evropi”, rekao je Adnan Smailbegovi}, direktor proizvodne divizije Preventa BiH.
Najboljim radnicima i penzionerima FAD Jelah uru~ene su vrijedne nagrade, a specijalna nagrada i zahvalnica za doprinos radu i razvoju uru~ena je Nihadu Imamovi}u,
direktoru ASA Holdinga. FAD Jelah – Tešanj upošljava 128 radnika sa planom pove}anja uposlenih u 2011. godini, a jedina je tvornica autodijelova u ovom dijelu Evrope koja je implementirala najsavremeniju Geomet tehnologiju. Proizvodni asortiman
FAD Jelah -Tešanj uklju~uje proizvodnju za presti`ne automobilske brendove Audi 3,
Seat Altea, Seat Leon, Seat Toledo, Škoda Octavia, Škoda Fabia, VW Eos, Golf V i Golf
Plus, Golf 6, VW Tiguan, VW Passat, VW Polo, VW Caddy. Razvojni planovi kompanije Prevent u Bosni i Hercegovini uklju~uju i projekat izgradnje livnice u BiH o ~emu
su ve} pokrenuti razgovori sa potencijalnim partnerima. U pogone FAD Jelah, Prevent je investirao više od pet i pol miliona eura u modernizaciju proizvodnih pogona i novu opremu. 
20
business magazine
.../business raport
Likovne izlo`be u Raiffeisen Bank
Ozvani~en je nastavak saradnje izme|u Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo i Raiffeisen banke BiH potpisivanjem Memoranduma o saradnji. Ovim Memorandumom potvr|en je dogovor o izlaganju radova najuspješnijih studenata Akademije u Raiffeisen GALERIJI. Trenutno je u toj galeriji postavljena
izlo`ba koja je dio izlo`be predstavljene u novembru ove godine povodom
Dana Akademije likovnih umjetnosti.
“Raduje nas ~injenica da su studenti Akademije i njihovi profesori prepoznali zna~aj saradnje sa Raiffeisen bankom kroz Raiffeisen GALERIJU. Dosadašnje izlo`be potvrdile su opravdanost našeg opredjeljenja za realizaciju
ovog zna~ajnog projekta”, izjavio je Michael Mueller, predsjednik Uprave
Raiffeisen banke.
I u narednom periodu ljubitelji umjetnosti mo}i }e pogledati radove najboljih studenata odabranih od strane uva`enih profesora Akademije. Osim ovoga, ove godine Raiffeisen banka nagradila je studente sa po 1.000 KM na štednim knji`icama.
“Drago nam je što je Raiffeisen banka pokazala zanimanje i pru`ila podršku
ovakvom kulturnom projektu, daju}i time doprinos da se u našoj kulturnoj
zbilji naši mladi umjetnici ne osje}aju usamljeni”, izjavio je Nusret Paši},
dekan Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo i naglasio da }e finansijska pomo} koju }e Raiffeisen banka uru~iti studentima sigurno olakšati njihovo
dalje školovanje, kao i umjetni~ku karijeru u cjelini. 
Nastavlja se saradnja
umjetnika i bankara
U Sarajevu otvoren Telemach Showroom
Sve~ano otvaranje prvog Telemach Showrooma uprili~eno je u BBI centru u Sarajevu. Rije~ je o Showroomu u kojem svi postoje}i i
potencijalni korisnici Telemach usluga mogu dobiti informacije o paleti Telemach usluga, od interneta, pa do televizije, zatim izvršiti uplate svojih obaveza, kao i prijaviti eventualne probleme u radu pojedinih servisa.
Direktor Telemacha u BiH Husejin Jusi} ovom prilikom pojasnio je novinarima kako Telemach nastoji da korisnici usluga ove kompanije budu u toku sa svjetskim trendovima, te da kroz ponudu u okviru analogne i digitalne tehnologije zaista budu dio svijeta.
Tako je ova kompanija nedavno za svoje korisnike analogne televizije obezbijedila kanale HBO i HBO Comedy, a sa novim promjenama prisutni su se mogli upoznati i na otvaranju Showrooma.
“Showroom je još jedan korak naprijed ka ispunjenu te `elje”, naglasio je Jusi}.
On je podsjetio da je Telemach organizirao novogodišnju akciju za sve nove korisnike kablovske televizije, D3 digitalne televizije i
interneta po promotivnoj cijeni priklju~ka od samo jedne KM. Ova akcija traje do 31. decembra 2010. godine i u sklopu nje, svi
novi korisnici D3 digitalne televizije imaju priliku koristiti sve Telemachove pakete usluga besplatno do kraja ove godine. Kompanija Telemach nastala je ujedinjenjem kablovskog operatera BH Cabel net, te kablovskih operatera i internet servis-providera ELOB
i GLOBAL NET. 
U planu formiranje
zajedni~ke
kompanije
Energoinvest ja~a poziciju
u Al`iru
U okviru posjete BiH, visoka delegacija Narodne Demokratske
Republike Al`ir, predvo|ena ministrom vanjskih poslova Mouradom Medelcijem, sastala se sa predstavnicima menad`menta
Energoinvesta. Sastanku je prisustvovao i ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj, a predstavnici Energoinvesta prezentirali su
historijat poslovanja kompanije u Al`iru, povratak na to tr`ište i
sadašnju tr`išnu poziciju. Predstavnici Energoinvesta sa gostima
razgovarali su i o dosadašnjoj uspješnoj saradnji sa dva najve}a
investitora, a to su Elektroprivreda Al`ira Somelgaz i najve}a naftna kompanija Sonatrach. Delegacija Al`ira iznijela je zaklju~ak o
pozitivnom poslovnom ambijentu koji garantira proširenje saradnje i ja~anje ekonomskih veza izme|u dvije dr`ave. U tom smislu, izneseni su planovi o osnivanju zajedni~ke kompanije u Al`iru, što je preferirano i novim zakonom o osnivanju mješovitih preduze}a. Energoinvest bi mogao na}i svoje mjesto u takvom aran`manu, obzirom na dosadašnje iskustvo, a to je prilika da se anga`iraju i druge bh. kompanije koje su izvozno orijentirane, navode iz Energoinvesta. 
22
business magazine
.../business tema
Kakva je bila poslovna
2010. godina lidera bh. privrede
i {ta ih ~eka u 2011.
ako je i na globalnom i na lokalnom planu bila puno bolja od prethodne i protekla u znaku finansijske i ekonomske stabilizacije, 2010. svakako }e ostati zabilje`ena kao jedna od poslovno
najte`ih godina u nekoliko posljednjih decenija. Globalno posmatraju}i, 2010. godinu obilje`ile
su velike turbulencije u svijetu ekonomije i finansija, koja je pojedine zemlje, poput Gr~ke ili pak
Islanda, dovela na rub bankrota. S druge strane, pak, ekonomisti se u svojim analizama sla`u da je svijet u 2010. godini definitivno prebrodio najte`u recesiju novog doba. Me|utim, pritom upozoravaju
da, više od dvije godine nakon po~etka krize, svjetska
ekonomija prolazi kroz krhki i neujedna~eni oporavak,
koji je, kako isti~u, ponajviše potaknut privrednim rasKako biste, jezikom brojeva (prihod,
tom u zemljama u razvoju, prvenstveno u Aziji i u
Ju`noj Americi. Sla`u}i se u stavu da konstantno visoprofit, investicije itd…), ocijenili protekka nezaposlenost u Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama
i prijetnja nesolventnosti eurozone slu`e kao podsjetnici na to da oporavak ne}e biti lagan, ~ak i najoptilu poslovnu godinu Va{e kompanije?
misti~niji analiti~ari ka`u da je realisti~na prognoza za
svjetsku ekonomiju u 2011. godini nastavak sadašnjeg
stanja - bolno spor, ali i stabilan rast, uz ubrzani rast
zadu`enosti.
Koje su to tri klju~ne prepreke koje su
Kada je rije~ o ekonomskim dešavanjima na doma}em
terenu, op}a slika ne odudara od one koja va`i na globaVam ote`avale poslovanje u 2010.
lnom nivou – 2010. obilje`io je blagi privredni rast.
Makroekonomskim pokazateljima izra`en, bh. ekonogodini?
mski napredak u 2010. godini manifestira se, izme|u
ostalog, smanjenjem vanjskotrgovinskog deficita (sa
6,8 milijardi maraka u 2009. na 5,8 milijardi u prvih 11
mjeseci 2010.), odnosno rastom izvoza sa 5,5 milijardi
Koja privredna oblast je Va{ favorit u
KM u 2009. na 6,5 milijardi KM u prvih 11 mjeseci
2010. godine, uz odr`avanje uvoza na nivou od oko
2011. godini (u smislu najve}ih razvo12,3 milijarde maraka. Me|u pozitivnim indikatorima
svakako su i rast obima industrijske proizvodnje u
jnih {ansi)?
2010. za dva indeksna poena u odnosu na 2009. godinu,
te rast prosje~nih neto pla}a sa 790 na 795 maraka...
Dobar indikator poslovne slike BiH u 2010. godini zasigurno daje i analiza poslovanja kompanija uvrštenih
Koji potez vlasti je prioritetan za
na Kotaciju i Primarno slobodno tr`ište Sarajevske berze
(SASE), prema kojoj je broj profitabilnih kompanija u
pobolj{anje stanja u Va{oj bran{i?
prvom polugodištu 2010. pove}an za jednu u odnosu
na isti period 2009. godine, dok je istovremeno 12
kompanija postiglo bolji poslovni rezultat nego godinu
ranije. U istom periodu, pak, ukupno ostvarena dobit
[ta Vam budi poslovni optimizam za
navedenih kompanija iznosila je 117, 4 miliona KM,
što je znatno manje u odnosu na prvo polugodište
2011. godinu?
2009. kada je njihov profit dostigao od 185,7 miliona
maraka. S druge strane, ukupni gubitak kompanija koje su poslovale negativno, iznosila je 25,1 milion KM,
gotovo 26 posto manje u donosu na isti period prethodne godine, kada su iskazale minus od 33,9 miliona
KM...
Kako sve navedeno izgleda kada se sa statisti~kog prenese na konkretni poslovni teren, odnosno kako
je izgledala 2010. godina gledana kroz vizuru vode}ih bosanskohercegova~kih kompanija koje svojim
ukupnim prihodima, brojem zaposlenih, izvozom, investicijama i punjenjem dr`avnog bud`eta predstavljaju pokreta~e doma}e ekonomije, za Business magazine objašnjavaju ~elnici naših najve}ih kompanija. 
I
1.
2.
3.
4.
5.
business magazine
23
.../business tema
PETAR ]ORLUKA
PREDRAG ]ULIBRK
Violeta, predsjednik uprave
m:tel, generalni direktor
Protekla poslovna godina za
Violetu, kao što smo i planirali, prošla je u kontinuiranom
rastu izvoza. U 2010. zabilje`ili
smo ukupni porast izvoza od 10
posto. Neophodno je konstantno
se prilago|avati uvjetima koje
zahtjeva tr`ište, osobito u ovom
recesijskom periodu, smanjili
smo troškove, pove}ali produktivnost i ovisno o tim faktorima
uspjeli ostvariti planirani profit.
Glede investicija Violeta iz
godine u godinu ula`e u nove projekte, širenje asortimana,
prije svega podizanje kvalitete, te smo i u ovoj godini investirali u nove tehnologije i proizvode, konkretno u novu liniju
za proizvodnju pelena i vla`nih maramica, a najve}a investicija je izgradnja novih pogona za proizvodnju u Zagrebu i
Livnu.
1
Na sre}u, ve}ih prepreka nismo imali. Ipak, kao i svim
2stvorio
privrednicima op}i pad potrošnje uzrokovan recesijom
je okolnosti koje su ote`ale poslovanje, no kao što sam
i spomenuo, prilago|avanjem uvjetima koje je nametnulo ovo
vrijeme mi smo uspjeli ostvariti zacrtane ciljeve. Prepreka
koja nas je jedan period ko~ila bila je spora dr`avna administracija prilikom ishodovanja dozvola za naše nove projekte,
no i to je sad završeno, tako da Violeta nastavlja svojim tempom.
BiH definitivno ima ogroman potencijal da pove}a obim
poljoprivredne proizvodnje, obzirom na zemljopisni
polo`aj, klimatske uvjete, mogu}nost vodosnabdijevanja kao i
iskorištavanja energetskih izvora. Poljoprivrednu proizvodnju
stoga izdvajam kao favorita za 2011 godinu, a tu tvrdnju
podupire i ~injenica da se proteklih godina intenzivnije
krenulo u “crpljenje” fondova iz tog sektora i povezivanje sa
raznim donatorskim organizacijama što }e nadam donijeti i
konkretne rezultate u ovoj oblasti.
3
Svakako bolji sluh vlasti prema privrednicima donio bi
znatna olakšanja. Istaknuo bih da je potrebna br`a reakcija dr`avnih institucija kada je rije~ o razvojnim projektima.
U tom smislu smatram neophodnim suradnju institucija
vlasti i privrednika jer bi uvidjeli sa kakvim preprekama se
privrednik realno susre}e. Poboljšanom komunikacijom
zasigurno bi smo iznašli adekvatna rješenja, što u kona~nici
zauzima širi gospodarski zna~aj. Tako|er bih naglasio va`nost
koju vlasti moraju pridati rješavanju infrastrukturne problematike u zemlji koja bi dala podlogu za bolji napredak svih
branši u gospodarstvu BiH.
4
Za Violetu }e to zasigurno biti pove}anje obima proizvodnje, što na prvom mjestu za nas zna~i i otvaranje novih
radnih mjesta. Svakako, optimizmu pogoduje i daljnji rad na
osvajanju tr`išta i ja~anju pozicija na kojima ve} djelujemo, a
sve skupa Violetu vodi do ostvarenja ambicije da postane
regionalni lider u svojoj djelatnosti. 
5
Poslovna 2010. godina je bila
godina velikih izazova za sve
telekomunikacione operatore u regiji pa tako i za m:tel. U uslovima
smanjene privredne aktivnosti,
pove}anja stope nezaposlenosti, stagnacije ili smanjenja li~nih primanja, slabijih priliva u bud`ete na
svim nivoima nije bilo lako o~uvati
klju~ne parametre poslovanja.
Dosljedno sprovode}i našu misiju i
viziju koja je bazirana prije svega na
zadovoljstvu korisnika, uspjeli smo
u uslovima pove}ane konkurentnosti da odr`imo našu korisni~ku
bazu, a u odre|enim segmentima poslovanja i da je zna~ajno
uve}amo. Tu, prije svega, mislimo na mobilnu telefoniju, koja
dominira u ukupnim prihodima kompanije, a ovu godinu vidimo
i kao godinu kada je m:tel postao lider na tr`ištu mobilnih usluga
u BiH. Iako }emo za kona~ne rezultate morati sa~ekati usvajanje
finansijskih izvještaja ono što sada mo`emo da ka`emo da }e
osnovni parametri poslovanja biti na nivou onih iz 2009. godine.
Tu, prije svega, mislim na prihod, operativni rezultat i profit.
1
Telekomunikacioni sektor se ni po ~emu posebno ne izdvaja u
odnosu na ostale sektore u BiH. Odraz poslovanja telekomunikacionih operatora je uvijek slika opšteg stanja ekonomije u nekoj
dr`avi. Naši korisnici su gra|ani, ali i poslovna zajednica, lokalne
samouprave, institucije sistema... Ko god da je pogo|en na bilo koji
na~in u ovom lancu, to ostavlja posljedice i na naše poslovanje.
Ukoliko govorimo o klju~nim preprekama našeg razvoja onda ih
vidimo u tome što je nivo stranih investicija u BiH bio izrazito
nizak, što je polo`aj obi~nog gra|anina ~esto na granici odr`ivosti,
što je polo`aj privrede pritisnut globalnom krizom još uvijek izrazito nepovoljan. Dodao bih i to da kao strani investitor o~ekujemo
ve}u pravnu stabilnost i sna`niji podsticaj svih relevantnih institucija legalnim tokovima poslovanja.
2
Moje je mišljenje da su energetski potencijali nedovoljno
iskoriš}eni i da ukoliko bude kvalitetnih ideja i hrabrih
strateških odluka u tom segmentu ~itav poslovni ambijent u BiH
mogao bi biti neuporedivo bolji.
3
4
U BiH još uvijek nije dovoljno prepoznat zna~aj razvoja
informati~kog društva za podizanje ukupne konkurentnosti
BiH u odnosu na zemlje regiona. E-uprava, e-zdravstvo, e-obrazovanje su segmenti na kojima mora puno više da se radi, a upravo
su to oblasti ~ijim pravilnim osmišljavanjem i podsticanjem
mogu svi da dobiju, a ne samo telekomunikacioni sektor.
Paralelno sa ovim donošenje srednjoro~ne strategije razvoja
širokopojasnih usluga i njenog sprovo|enja u narednim godinama mogao bi zna~ajno da se podigne stepen razvijenosti BiH.
Poslovni optimizam mi bude ljudi. Mislim da su ljudi
spremni da mijenjaju sebe a na taj na~in i odnose i uslove
`ivota i rada. Samo ako se pokrene potencijal koji postoji u našim
ljudima, mo`emo o~ekivati boljitak. Ostaje da vidimo. Kompanija
m:tel }e sigurno sa svojim korisnicima i zaposlenima dati svoj
doprinos opštem napretku u BiH. 
5
24
business magazine
.../business tema
SLAVKO Š]EPANOVI]
Optima grupa, prvi zamjenik direktora
ADNAN SMAILBEGOVI]
Prevent BH, direktor proizvodne divizije
Iako sumiranje rezultata Optima
grupe u 2010. godini još nije
1 okon~ano,
mo`e se re}i da su obim
proizvodnje i prihodi u granicama
planiranih i u Rafinerijiji nafte Bosanki
Brod i u Rafineriji ulja Modri~a i u
Petrolu. Na`alost, još uvijek nemamo
profit, jer osvajamo proizvodnju uz
proširenje kapaciteta i strukture
proizvoda, niti smo dostigli ciljanu
proizvodnju od tri miliona tona naftnih
derivata godišnje. Mi kako grupacija
ne}emo prije 2013. posti}i profit, ali
smo ipak poslovali u granicama planova, mada je nezgodno re}i da smo
ispunili plan kada imamo gubitke.
Najzadovoljniji smo segmentom investicija, jer, bez obzira na krizu, mi smo u
ovoj godini u potpunosti dostigli planirani obim investicija, koji je mo`da u
vrijednosti ulo`enog kapitala nešto manji nego što }e biti idu}ih godina, ali
su izvršene kompletne pripreme projektne i tehni~ke dokumentacije, na
osnovu kojih nam u 2011. 2012. godini predstoji realizacija isprojektovanih
kapaciteta i zahvata.
2
Kao najve}u prepreku u poslovanju Optima grupe u 2010. godini izdvojili smo to što smo kao jedini doma}i proizvo|a~ naftnih derivata sve
vrijeme bili izlo`eni nelojalnoj konkurenciji proizvo|a~a iz okru`enja.
Naime, bili smo u poziciji da zbog raznih administrativnih prepreka nismo
bili u mogu}nosti izvoziti naše proizvode na tr`išta u regionu, dok su proizvo|a~i iz susjednih mogli svoju robu, ~ak i onu slabijeg kvaliteta, neuskla|enog sa propisima o zaštiti okoline, nesmetano uvoziti u Bosni i Hercegovini,
što nam je svakako bila velika prepreka za ostvarenje ve}ih prihoda.
3
Najve}e razvojne šanse u 2011. godini ima upravo naftna industrija,
jer naša grupacija, zajedno sa našim ve}inskim vlasnikom –
Zarube`njeftom, ima potpuno zatvoren ciklus proizvodnje, prerade i distribucije do kona~nog potroša~a.
4
Za nas, kao jedinog doma}eg proizvo|a~a naftnih derivata, prioritet
je podrška vlasti u smislu stvaranja boljih uslova za poslovanje.
Nama nije potrebno da imamo povlašten polo`aj, ali `elimo da na tr`ištu
BiH imamo isti status kao što imaju INA u Hrvatskoj ili NIS u Srbiji - da
se jednostavno dostigne mogu}nost da mo`emo jednako izvoziti naše
proizvode u susjedne zemlje kao što i proizvo|a~i iz tih dr`ava izvoze
svoje proizvode na bh. tr`ište.
Poslovni optimizam budi nam to što smo imamo znamo naše investicione planove i imamo obezbije|ena sredstva za njihovu realizaciju, što
smo sve prisutniji na tr`ištu regiona. Dakle, optimizam nam budi uvjerenost
da }emo sve planirane investicije završiti i biti najmodernija rafinerija nafte,
ulja i maziva, ne samo na Balkanu ve} i šire.
Malo pesimizma izaziva još uvijek aktuelna ekonomska kriza, ali se nadamo
da }e dr`ava prona}i model za podršku doma}ih proizvo|a~a i ukloniti
necarinske barijere koje im ote`avaju poslovanje na stranom, prije svega
regionalnom tr`ištu, kako bi, ako ništa drugo, odr`ali nivo proizvodnje iz
2010. godine. To je vrlo va`no i za razvoj naše grupacije, jer on je tijesno
vezan za razvoj ukupne bh. privrede. 
5
Kompanija Prevent BH je za 2010. godinu
imala pove}anje poslovanja za 15 posto u
1odnosu
na 2009. godinu. To je otprilike oko 300
miliona KM prometa, što je za nas veliki uspjeh.
Bitno je naglasiti da su pojedini proizvodni segmenti imali rekordan nivo proizvodnje, poput
milion proizvedenih garnitura autopresvlaka u
Preventu i dva miliona ko~ionih diskova u kompaniji FAD Jelah.
2
Prvo bih naveo pravnu nesigurnost, koja je,
prema nama, najve}i problem. Osim toga, tu
je još prevelika optere}enost poslovanja porezima. Ne treba zaboraviti ni carinske barijere, a
tako|er bih izdvojio i spor administrativni
aparat, koji ko~i naše poslovanje.
Iskreno, ne mogu izdvojiti neku posebnu
oblast, jer mislim da }e i sljede}a godina biti
teška, ali mislim da ova zemlja ima potencijal u
drvnoj industriji i proizvodnji hrane. Samo, taj
potencijal moramo znati i iskoristiti.
3
Moraju se ukloniti administrativne barijere,
4imate
moraju se preispitati brojni zakoni, jer ~esto
slu~ajeve da su neki zakoni u koliziji, a
imate i njihovo parcijalno tuma~enje i primjenu.
Da bi se postigla pravna sigurnost, ove stvari se
moraju popraviti.
što mene i našu ekipu, u principu, dr`i
5`iveOno
da neke stvari guramo naprijed, jesu ljudi koji
od našeg poslovanja. Od našeg posla `ivi oko
2.000 porodica, a njihova budu}nost je nama prioritet. 
business magazine
25
.../business tema
IVO BRADVICA
NED@AD REŠIDBEGOVI]
BH Telecom, generalni direktor
Aluminij, v.d. direktor
Procjenjuje se, na osnovu ostvarenih
rezultata za prvih 11 mjeseci i o~ekivanja
u decembru, da }e Društvo u 2009. godini
ostvariti 603.400.000 KM ukupnog prihoda,
448.300.000 KM ukupnih rashoda i dobiti u
iznosu od 155.100.000 KM.
Ukupna realizacija investicija u 2009 godini
je iznosila oko 140 milona KM, koje preko 60
posto realiziraju doma}e firme.
O~ekivani ukupni prihod za 2010. iznosi
603.400.000 KM, a o~ekivani ukupni rashod
448.300.000 KM.
O~ekivana bruto dobit je 155.100.000 KM, a
o~ekivana neto dobit 140.000.000 KM.
Ostvareni telekomunikacijski kapaciteti BH
Telecoma za 2010. godinu su 1.750.000 korisnika BH Mobile usluge, 500.000 korisnika BH Line – fiksne telefonije, 115.043
Internet korisnika (Dial Up i ADSL), za 8,5 posto više nego 2009. godine, 15.000
korisnika usluge Moja TV. BH Telecom završava 2010. godinu sa 3.401 uposlenikom.
1
Kompanija BH Telecom je bila izlo`ena brojnim tr`išnim uticajima u proteklom
periodu kao što su: recesija, djelovanje konkurencije, liberalizacija, što je rezultiralo u nekim segmentima poslovanja negativnim efektima i uticalo da se odre|eni
planski elementi ne dostignu.
Istovremeno, menad`ement BH Telecoma je u~inio velike napore na konsolidaciji i
ostvarenju maksimalno mogu}ih rezultata posebno na pove}anju broja korisnika,
prije svega ADSL i mobilnih, na uvo|enju novih tehnologija kao što su 3G, NGN,
novih usluga Triple play (Moja TV), što je rezultiralo pozitivnim efektima.
Pa`nja je usmjerena na ostvarenje prihoda na nivou predhodne godine i na optimizaciju troškova, a s ciljem ostvarenja pozitivnog rezultata na nivou prošle godine.
2
3
To su bez sumnje, informacione tehnologije (IT) i telekomunikacije. Na
razvoju tih dviju komponenti bazirat }e se i razvoj svih drugih privrednih
grana, jer nijedna ne}e mo}i i}i naprijed bez korištenja IT i telekomunikacija.
4
Prioritet je svakako podrška kroz osloba|anje od ograni~enja koja proizilaze iz
Zakona o javnim nabavkama, kako bismo imali mogu}nost brze nabavke i brzog
nastupa na tr`ištu. Naravno, nu`ni su i drugi vidovi podrške BH Telecomu kao javnoj
kompaniji, koja je, kroz razli~ite vidove davanja, u bud`ete dr`ave u zadnjih pet godina ulila blizu 750 miliona maraka.
5
Uprava BH Telecoma je analizirala sve bitne elemente va`e}eg Plana poslovanja
kao i okolnosti koje uti~u na njihove promjene i u skladu sa tim, predlo`ila
Nadzornom odboru rebalans Plana poslovanja za 2010. i 2011. godinu, koji je verificirala Skupština.
Planom se predvi|aju tehnološka unapre|enja kroz modernizaciju pristupne mre`e,
razvoj 3G radio mre`e kako bi se osigurala ve}a pokrivenost stanovništva i omogu}io
širokopojasni pristup za sve korisnike putem mobilne 3G/HSPA i fiksne ADSL
mre`e; proširenje asortimana postoje}ih usluga novim paketima, posebno 3Play usluga; sni`enje cijena u gotovo svim segmentima bilo klasi~nih, bilo usluga nove generacije u mobilnoj i fiksnoj mre`i ali i u me|unarodnom saobra}aju i roamingu; optimizacija rada i sni`avanje troškova gdje je god to mogu}e, unapre|enje prodaje i prilago|avanje organizacije novim uslovima rada; poslovna orijentacija na usavršavanje
kadrova BH Telecoma i zadr`avanje liderske pozicije na telekomunikacijskom tr`ištu
BiH.
Preduzimanjem ovih mjera i aktivnosti nastojimo da osiguramo stabilan rad kompanije i u narednom desetlje}u. 
O~ekivani prihod na kraju 2010.
godine je 494.000.000,00 maraka,
o~ekivani gubitak je 16.000.000,00 maraka, a vrijednost ulaganja u 2010. godini
iznosi 11.400.000,00 maraka.
1
Tri klju~ne prepreke koje su ote`avale
poslovanje u 2010. godini su cijena
elektri~ne energije, carine na sirovine,
nepravodobno puštanje ugašenih elektroliti~kih }elija u rad odnosno kašnjenje
u anga`iranju punoga kapaciteta
proizvodnje.
2
Prema našemu mišljenju, gospodarsko podru~je s najve}im
mogu}nostima razvitka, kako u 2011.
godini tako i dalje, jest proizvodnja elektri~ne energije.
3
Nu`no je osigurati dostatne koli~ine
elektri~ne energije, što bi omogu}ilo
razvitak i otvaranje novih kapaciteta.
Tako|er, nu`no je osigurati konkurentnu
cijenu elektri~ne energije, usporedivu sa
cijenom koju pla}aju ostali proizvo|a~i
aluminija u svijetu. Nu`no je ukinuti
carine na sirovine, te na taj na~in pove}ati
konkurentnost doma}ih proizvo|a~a.
4
Poslovni optimizam za 2011. godinu
5metala
nam proizlazi iz oporavka cijene
na Londonskoj burzi, ~injenice da
smo ponovno anga`irali stopostotni
kapacitet proizvodnje, te velike potra`nje
za našim proizvodima.
26
business magazine
.../business tema
AMER JERLAGI]
D@EMAL VLAHOVLJAK
Elektroprivreda BiH, generalni direktor
Energoinvest, generalni direktor
Prihod Elektroprivrede BiH u
2010. je manji od
planiranog za iznos
umanjenja prihoda
od tarifnih kupaca
za oko ~etiri procenta, u iznosu od
oko 20 miliona
KM, kako na visokom, tako i na
niskonaponskom
nivou.
Ostvareno pove}anje stavke u bilansu kod tr`išnih
kupaca je nešto
više od osam miliona KM i ono nije moglo kompenzirati manjak prihoda od tarifnih kupaca. Gotovo sve stavke sa rashodovne strane su tako|er umanjene, tako da se o~ekuje
profit na nivou plana poslovanja za 2010. godinu.
Investicije }e biti ostvarene sa iznosom ve}im od 180
miliona KM što }e predstavljati rekordno investiranje
u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini. Zaklju~eno je više
ugovora sa doma}im kompanijama ~ija vrijednost premašuje 210 miliona KM kao i više od 20 miliona KM
vrijednih ugovora sa podizvo|a~ima koje su anga`ovali
me|unarodni konzorciji.
1
2
Tri klju~ne prepreke koje su ote`avale naše poslovanje u 2010. godini su još uvijek prisutna recesija, što se zna~ajno odrazilo na manju potrošnju elektri~ne energije kod tarifnih kupaca, kako na visokom
tako i na niskonaponskom nivou, još uvijek izuzetno
niska cijena kilovata elektri~ne energije na otvorenom
tr`ištu, te izuzetno komplikovana procedura javnih
nabavki, zbog koje nismo uspjeli realizovati veliki broj
nabavki po planiranoj dinamici.
3
Odgovor se sam po sebi name}e. S obzirom na to
da smo mi elektroprivredna kompanija, moji
favoriti su energetika i rudarstvo jer su to privredne
grane koje imaju budu}nost i koje mogu povu}i razvoj
Federacije BiH i Bosne i Hercegovine u cjelini za što
je potrebno samo realizovati ve} predvi|ene investicione planove.
4
To su, svakako, stavljanje politike, zakonodavne i
izvršne vlasti u funkciju privrede, liberaliziranje
poslovnog ambijenta i skidanje “stega” sa le|a
privrede i privrednika.
5
O~ekujem, prije svega, izlazak iz recesije, što bi
zna~ilo i oporavak tr`išta, blago pove}anje cijena
elektri~ne energije na otvorenom tr`ištu i, po mom
mišljenju i najzna~ajnije, po~etak realizacije prvih
velikih investicionih projekata iz oblasti energetike,
rudarstva, infrastrukture... 
Bez obzira što završni ra~un još
nije gotov, jer je februar vrijeme
kada se prave kona~i ra~uni,
ipak imamo procjenu našeg poslovanja
za 2010. godinu, tako da }e, prema
našim ra~unicama, naši ukupni prihodi
za proteklu godinu iznositi 367 miliona
KM i to je pove}anje prihoda od 10
posto u odnosu na 2009. godinu. Kada
gledamo plan za 2011. godinu, planirano je pove}anje poslovanja za 10 posto
ili 405 do 408 miliona KM. Pošto smo
in`injering kompanija koja radi po
principu klju~ u ruke, onda su u naše
poslovanje uklju~eni i veliki troškovi i
rashodi. Tako naši rashodi iznose oko
365 miliona KM, tako da }e naša ukupna dobit biti nešto preko dva
miliona KM, dok }e prosje~na ostvarena plata u našoj kompaniji biti
negdje oko 1.450 KM. Moram re}i da smo, bez obzira na sve probleme, uspjeli izmiriti sve obaveze prema radnicima i prema dr`avi, a
tako|er i prema dobavlja~ima. Bez obzira što je 2010. godina bila
neobi~no teška, mo`da ~ak i najte`a u posljednih 10 godina, mogu
re}i da smo je uspješno završili, što je i najbitnije.
1
Bilo je puno prepreka -jedan vam je problem da do|ete do
posla, dok vam je drugi problem realizacija istog. Ali, jedna od
klju~nih prepreka je obezbje|enje bankarskih garancija. Naime,
bankarski sistem u BiH je poprili~no rigidan i restriktivan, tako da
~esto zbog toga nismo mogli dobiti neke poslove, iako smo u tehni~ki
i tehnološki te poslove mogli odraditi. Banke i bankarski sistem su
postali limitiraju}i faktor u proširenju naših mogu}nosti, kada je u
pitanju ponuda Energoinvesta na svjetskom tr`ištu. Druga stvar je
nedostatak vlastitog obrtnog kapitala, jer pose`emo za drugim finansijskim izvorima, što je ~esto vrlo skupo. Tre}a ote`avaju}a okolnost
je pad investicija u elektroenergetski sektor u BiH. Ra~unali smo da
}e u 2010. godini do}i do zna~ajnijeg zamaha kad je u pitanju ovaj
sektor, a to zna~i da bi i naša kompanija po~ela raditi neke projekte
kod ku}e. To je jedna stvar koja nas je `estoko pogodila u drugoj
polovini godine, ali ostali smo na nogama.
2
3
Mislim da u 2011. godini, zbog poznatih okolnosti u politici i formiranju vlasti, ne}e do}i do o`ivljavanja investicija u elektroenergetskom sektoru, tako da ne}e do}i do velikih promjena u bh. privredi
tokom 2011. godine. Ono u ~emu vidim napredak, ne dinamikom kojom
bismo `eljeli, jesu investicije u putnu infrastrukturu. Tu }e Energoinvest tako|er tra`iti svoju šansu, pogotovo u projektovanju magistralnih,
regionalnih i lokalnih puteva, jer imamo vrlo jak in`injering koji se bavi
gra|evinskom djelatnoš}u, a imamo i jaku projektnu grupu.
4
Ono što uvijek o~ekujemo od vlasti jeste da ide korak ispred nas,
kada je u pitanju strano tr`ište. To zna~i da na jedan pametan i
korektan na~in reprezentuje našu dr`avu u inozemstvu, na tr`ištima
na kojima bi bh. kompanije trebale nastupati. Imamo ~esto priliku da,
zbog jedne vrlo loše slike dr`ave, moramo sami, kao kompanija,
popravljamo dr`avni imid`, kako bi mogli otvoriti put ka nekom
inozemnom tr`ištu. @elio bih da nova vlast poboljša imid` ove dr`ave,
prije svega u zemljama koje su prirodno tr`ište privrede BiH. To su
zemlje arapskog svijeta, Bliskog istoka i zemlje našeg okru`enja.
5
Ljudi. Po prirodi sam optimista i mislim da su naši ljudi, posebno oni koji su u sferi ekonomije, ja~i od prilika u kojima `ive i
rade. Mislim da }e i u 2011. Godini prona}i snage da savladaju
teško}e kojih }e sigurno biti pred nama. 
28
business magazine
.../business izvoznici
Iz BiH }e u Evropu
pote}i med i mlijeko?
Bh. p~elari, mljekari i peradari sa
nestrpljenjem iš~ekuju odgovor Evropske
komisije na zahtjev Ministarstva vanjske
trgovine i ekonomskih odnosa BiH za
odobrenje izvoza njihovih proizvoda na
evropsko tr`ište. Ve}ina uklju~enih u ovu
problematiku uvjerena je da riblji proizvodi
ne}e još dugo biti jedina roba `ivotinjskog
porijekla koja se iz Bosne i Hercegovine
plasira u Evropsku uniju. Taj optimizam,
predstavnici proizvo|a~a iz navedenih
branši, s izuzetkom mljekara, za Business
magazine objašnjavaju stavom da je
kompletan proces proizvodnje robe za koju
je zatra`eno evropsko zeleno svjetlo u
potpunosti uskla|en sa zahtjevnim
standardima Evropske unije.
Piše Armin Zeba
osanskohercegova~ki ribouzgajiva~i uskoro bi mogli prestati
biti jedini izvoznici proizvoda `ivotinjskog porijekla iz Bosne
i Hercegovine u Evropsku uniju. Naime, Ured za veterinarstvo
BiH kandidirao je Evropskoj komisiji još nekoliko vrsta robe
doma}e animalnog porijekla za koje smatra da ispunjavaju uslove za
plasman na evropsko tr`ište. Rije~ je o medu, mlijeku i mlije~nim prera|evinama, jajima, te mesu peradi i prera|evinama od `ivinskog mesa, za ~iji izvoz u EU Drago Nedi}, direktor Ureda, o~ekuje skoro dobivanje zelenog svjetla evropskih regulatora.
B
Ispoštovani standardi
“Mi smo dopis u vezi sa odobrenjem za izvoz navedenih grupa proizvoda uputili po uobi~ajenoj proceduri - prema Delegaciji Evropske komisije u BiH, koja nas je zvani~no obavijestila da je naš zahtjev proslijedila u Brisel, odakle sada ~ekamo odgovor. Taj odgovor mo`e da bude u
dva smjera - jedan je da nam se automatski odobri izvoz i da onda mi
prijavljujemo objekte koji ispunjavaju evropske uslove ili da u idu}oj
godini uslijedi odre|eni broj inspekcijskih kontrola predstavnika
Evropske komisije u pojedinim proizvodnim objektima”, precizira Nedi} u izjavi za Business magazine, uz napomenu da moratorij na trgovinske koncesije i ustupke Bosni i Hercegovini, koji je u ljeto 2010. aktiviran zbog neuskla|enosti Ustava BiH sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima kojom se krši i Privremeni sporazum izme|u BiH i EU,
nema nikakvog utjecaja na ishod bh. aplikacije za proširenje liste proizvoda `ivotinjskog porijekla koji se mogu izvoziti na evropsko tr`ište.
“Ovo se ne odnosi ni na kakve trgovinske ustupke, ve} se radi isklju~ivo
business magazine
29
.../business izvoznici
Moratorij na trgovinske ustupke Bosni i Hercegovini,
koji je u ljeto 2010. aktiviran zbog neuskla|enosti
Ustava BiH sa Evropskom konvencijom o ljudskim
pravima, kojom se krši i Privremeni sporazum
izme|u BiH i EU, nema nikakvog utjecaja na
ishod bh. aplikacije za proširenje liste proizvoda
`ivotinjskog porijekla koji se mogu izvoziti na
evropsko tr`ište
Izvoz u EU poja~at }e
likvidnost, napominje Raki}
^eka se zvani~an odgovor
iz Brisela, ka`e Nedi}
Nu`na je i finansijska
podrška dr`ave,
upozorava Maksimovi}
Spremni smo za evropsku i
svjetsku tr`išnu utakmicu,
isti~e Hatibovi}
Nema šanse da bh. mlijeko
iza|e na evropsko tr`ište,
skepti~an je Usorac
o proceduri za ispunjavanje odre|enih uslova koji treba da zadovoljava bilo koja zemlja koja ima namjeru plasirati svoje proizvode u
Evropsku uniju, bez obira na to da
li je njena ~lanica ili ne. Dakle, mi
mo`emo biti eventualno zemlja
koja ne}e dobiti odre|ene trgovinske ustupke, ali ovo nema veze s tim
i ovaj proces ne}e stajati jer on ide
sasvim drugim tokom...
Naravno, za naše puno prisustvo na
tr`ištu EU potrebno nam je još
materijalnog ja~anja i dotjerivanja
sistema, ali kada je rije~ o proizvodima koje smo prijavili u našem zahtjevu Evropskoj komisiji, smatramo da
smo u mogu}nosti da adekvatno
odgovorimo kada su pitanju osnovni
uslovi - zaštita potroša~a ili spre~avanje širenje odre|enih bolesti...
Mi imamo proizvodnju koja ve}
mo`e odgovoriti tim zahtjevima i
proizvo|a~e koji u ovom trenutku
mogu odgovoriti svim evropskim
standardima, što nam daje za pravo
da prijavimo proizvode koje `elimo
izvoziti u EU. Uostalom, to potvr|uje i ~injenica da na evropsko tr`ište ve} odre|eno vrijeme izvozimo riblje proizvode na koje nismo
dobili nijednu primjedbu, niti su
nam ijednom vra}eni“, isti~e Nedi}, koji na opasku da bh. mljekari,
p~elari i peradari baš i nemaju
obim proizvodnje kojim bi mogli
pokriti i doma}e potrebe i izvoziti
u EU, odgovara konstatacijom da
je zadatak Ureda da doma}im proizvo|a~ima otvori prostor za poslovanje na evropskom tr`ištu, “a kada im proširimo tr`ište, onda }e i
imati potrebe i ekonomskog rezona
za ulaganje u pove}avanje svojih
proizvodnih kapaciteta“.
A, kako stoje stvari sa realnim mogu}nostima bh. proizvo|a~a da u
slu~aju ostvarenja optimisti~nog
30
business magazine
.../business izvoznici
scenarija u vezi sa daljim otvaranjem evropskog tr`išta za proizvode `ivotinjskog porijekla sa etiketom Made in BiH iskoriste šansu za
zana~ajan poslovni iskorak?
Prema rije~ima Hamzalije Hatibovi}a, direktora sarajevske porodi~ne p~elaske kompanije Ekomed, ~iji
je med na 41. kongresu Svjetske federacije p~elarskih asocijacija (Apimondia) proglašen najboljim na planeti, nema ni najmanje sumnje da
su bh. uzgajiva~i p~ela u potpunosti spremni za ulazak u evropsku i
globalnu tr`išnu utakmicu. On svoj
optimizam ilustrira i vlastitim primjerom, budu}i da je med koji proizvodi porodice Hatibovi} ve} odavno prisutan na svjetskom tr`ištu –
od Švicarske do Japana.
“Naravno, mi se ne mo`emo sa Evropom takmi~iti u kvantitetu, budu}i
da mi ne plasiramo na tr`ište sve i
svašta – kao što je, naprimjer, med
ko zna kakvog kvaliteta koji se
uvozi u ogromnim koli~inama iz
Kine. Me|utim, kada je u pitanju
kvalitet, mi sigurno imamo sa ~ime
iza}i i na evropsko i na svjetsko
tr`ište.
Uostalom, mi smo svojim medom
pobijedili i ~uveni novozelandski
med, za koji nam je bivši malezijski premijer Mahatir Mohamad prilikom nedavne posjete rekao da ga
pla}a 140 dolara po kilogramu – što
}e re}i da }emo mi biti konkurentni i cijenom, s tim što nam ih ne}e
dirigirati niko izvana, ve} }emo ih
mi formirati u skladu sa ~injenicom da imamo unikatni proizvod
koji }emo uskoro i brendirati.
^ime ustvari raspola`emo, govori i
podatak da mi med proizvodimo po
metodologiji po kakvoj proizvodimo stolje}ima, a zvani~na nauka je
tek 2009. godine, na 41. kongresu
Apimedije, potvrdila da je u našem
medu pronašla i protein apalbumin
1, koji uništava maligne stanice u
organizmu...”, isti~e u izjavi za Business magazine Hatibovi}, sa ~ijim
stavovima se podudaraju i o~ekivanja njegovih kolega iz Republike
Srpske, koji najavu otvaranja evropskog tr`išta za proizvode bh. proizvoda `ivotinjskog porijekla, tako|er, smatraju apsolutno realnom.
Optimizam sa pokri}em
“Predstavnici Saveza udru`enja p~elara RS u proteklom periodu vršili
su velike pritiske na predstavnike
vlasti u BiH i RS kako bi se stvorili
uslovi za izvoz p~elinjih proizvoda
u zemlje EU. Predstavnici Saveza
su direktno kontaktirali ambasadore mnogih zemalja u BiH kako bi i
oni izvršili pritisak na doma}e i
Efekti u dvije faze
Profesor Veterinarskog fakulteta u Sarajevu Abdulah
Gagi}, koji je i predsjednik Udru`enja peradara FBiH,
objašnjava da eventualno otvaranje evropskog tr`išta
za proizvode `ivinskog porijekla iz BiH niukom
slu~aju ne mo`e rezultirati manjkom kvalitetnih bh.
proizvoda animalnog porijekla na doma}em tr`ištu, u
smislu da vani ode kvalitet, a nama ostane škart koji
ne zadovoljava evropske standarde.
“Naši peradari proizvedu više od 250 miliona
konzumnih jaja godišnje, te blizu 53 hiljade tona
pile}eg mesa, ~ime se ne mogu u potpunosti zadovoljiti potrebe doma}eg tr`išta, niti se te`i tome da
bh. tr`ište bude pokriveno isklju~ivo bh. proizvodima
jer to zna~i monopol koji ne mo`e nikome donijeti
ništa dobro - tr`išna logika je da se 60-70 posto
doma}eg tr`išta pokrije iz vlastitih potencijala.
Naprotiv, izvoz }e biti stimulans da se doma}i
kapaciteti u potpunosti anga`iraju da bi se bh. peradari u tr`išnoj utrci izborili za pozicije na doma}em
tr`ištu, odnosno predstavljat }e svojevrsnu odstupnicu u smislu da se dio proizvodnje plasira i na
evropskom tr`ištu. Naš cilj je da se maksimalno
uposle postoje}i proizvodni kapaciteti, uposli još ljudi
i stvore uslovi i za razvoj drugih, manje akumulativnih grana sto~arstva, bez socijalnog aspekta koji
dominira u današnjoj bh. poljoprivrednoj politici.
Dakle, naš zadatak je da ono što ide vani bude
kvalitetno, ali bez opasnosti od ostatka ni`e vrijednih
proizvoda za doma}e tr`ište - generalno, peradarski
proizvodi lošijeg kvaliteta nama sti`u uglavnom iz
uvoza, no to je ve} posebna pri~a...”, ka`e za naš
magazin Gagi}.
Na pitanje o procjenama konkretnih efekata izlaska
bh. peradarskih proizvoda na evropsko tr`ište, Gagi}
isti~e da se oni trebaju promatrati u kontekstu dvije
faze tog procesa.
“Prva faza sigurno }e, ako ništa drugo, donijeti finansijsku stabilnost, jer morate znati jednu stvar – naši
proizvo|a~i danas dišu na slamku, izme|u ostalog, i
zato jer ono što plasiraju na doma}em tr`ištu, usljed
dominantne uloge stranih trgova~kih lanaca, moraju
Izvoz u EU stimulirat }e proizvo|a~e na rad punim
kapacitetom, isti~e Gagi}
napla}ivati uglavnom kompenzacijom. Pritom, uz to
što im trgova~ki lanci iz zemlja našeg okru`enja, uz
rok ~ekanja od 60 do 180 dana, pla}aju robom –
naprimjer kukuruzom, zara~unavaju im 10 posto
ve}u cijenu od one koju bi platio pri direktnoj nabavci. U takvim okolnostima, vrlo bitno je uposliti
doma}e kapacitete i uspostaviti normalne
ekonomske tokove – da za robu dobijete novac i onda
suvereno odlu~ujute kako to pretvoriti u neku novu
vrijednost, a ne kao do sada - da `ivite od kompenzacionih artikala koji su vrlo ~esto mnogo skuplji nego
kad ih direktno kupujete...
Druge faze mogle bi biti ulaganje u novu infrastrukturu i ono što ja zagovaram i što vidim kao potencijalnu šansu - organsku proizvodnju. No, to su ve}
neka ljepša vremena, za koja treba mnogo novca i
odre|eno tr`ište, odnosno osvještavanje naših
kupaca u smislu preferiranja doma}eg, gdje je u
posljednje vrijeme, primje}ujem, evidentan pomak
nabolje. Tek kada se taj mentalni sklop bh. potroša~a
u dovoljnoj mjeri okrene u korist doma}ih
proizvo|a~a, bit }e vrijeme za nove nove investicije u
proizvodne pogone i tehnologiju, jer za sada nema
potrebe za širenje te vrste, budu}i da proizvo|a~i iz
BiH još nisu u~vrstili ni svoje pozicije na doma}em
tr`ištu”, zaklju~uje Gagi}.
business magazine
31
.../business izvoznici
evropske institucije da se p~elinji
proizvodi sa podru~ja BiH mogu
izvoziti u zemlje EU, što su ko~ili
prvenstveno problemi monitoring
plana, odnosno akreditacije doma}ih laboratorija.
Izvoz meda u zemlje EU stvorit }e
pove}anje broja p~elara i p~elinjih
društava na podru~ju BiH, samim
tim do}i }e do poboljšanja finansijske situacije u ovom sektoru. Me|utim, p~elarski sektor mora da
ima ve}u podršku institucija BiH.
Prije svga, potrebna je finansijska
podrška p~elarima po~etnicima,
kao i p~elarima profesionalcima.
Otvaranjem tr`išta EU i suzbijanjem prodaje patvorenog meda na
podru~ju BiH, p~elarski sektor ima
veliku prespektivu.Veliki dio BiH
spada u ruralna podru~ja, ekološki
~ista i ima bogatu medonosnu floru, a kao krajnji rezultat navedenih
aktivnosti bit }e smanjenje nezaposlenosti i siromaštva u BiH.
P~elari sa podru~ja BiH sigurno su
zainteresirani za otkup tr`išnih
viškova. Tr`ište EU zahtijeva proizvode visokog kvaliteta (bez prisustva antibiotika, pesticida itd), što u
nekom momentu mo`e predstavljati problem kod otkupa ve}ih
koli~ina. Zato je potrebno organizirati kvalitetnu edukaciju p~elara i
upoznatih sa pincipima Dobre p~elarske prakse. Pored kvaliteta proizvoda, EU tr`ište zahtijeva kvantitet i
kontinuitet isporuke. Kada se zadovolje ovi uslovi, bitan parametar
je visina otkupne cijene, kao i vrijeme pla}anja. Potrebno je raditi
na zaštiti geografskog porijekla
p~elinjih proizvoda, jer takvi proizvodi imaju ve}u cijenu.
Savez je pokrenuo je aktivnosti na
izradi jedinstvene p~elarske baze,
na taj na~in dobit }emo stvarno sta-
nje u navedenom sektoru”, ka`e za
naš magazin Radivoje Maksimovi},
predsjednik Saveza udru`enja p~elara RS, a optimizam bh. proizvo|a~a meda dijele i doma}i peradari.
“Na osnovu dosadašnjih iskustava,
mi vjerujemo izjavi Drage Nedi}a
u vezi sa izvozom jaja i drugih `ivinskih proizvoda u EU.
Proizvodnja je automatizovana, pa
se ne o~ekuju zna~ajni efekti u zapošljavanju, ali od eventualnog izvoza
mo`e se o~ekivati poboljšanje likvidnosti, odnosno pozitivni finansijski efekti za preduze}a iz ove branše, kao i za doma}e tr`ište koje bi
bilo rastere}eno ve}e ponude od
potra`nje.
Ve}ina proizvo|a~a koji su u našem
Udru`enju ima zna~ajnu proizvodnju i u potpunosti su spremni za
izvoz u EU. Rade sa najsavremenijom tehnologijom nabavljenom od
proizvo|a~a upravo iz EU, a i propisi u ovoj oblasti su dosta usaglašeni sa evropskim, kao što i sve
vrste kontrole u proizvodnji zadovoljavaju evropske uslove“, ka`e za
naš magazin Nebojša Raki}, direktor Zajednice `ivinara RS.
Za razliku od peradara, predstavnici mljekarske industrije u ovom
trenutku i nemaju na raspolaganju
koli~inu proizvoda kojom bi mogli
u~estvovati u tr`išnoj utakmici i na
doma}em i na evropskom terenu.
To se pokazalo i prilikom nedavne
mlije~ne krize u Srbiji, koju bh.
proizvo|a~i nisu iskoristili za ja~i
prodor na tr`ište isto~nih susjeda
jer, jednostavno, nisu imali ~ime
popuniti prostor otvoren zastojem
proizvodnje u srbijanskoj mljekarskoj industriji. No, kako tvrdi Vladimir Usorac, predsjednik Udru`enja
poljoprivrednih proizvo|a~a i mljekara RS, to je samo jedan od faktora
koji izvoz mlijeka i mlije~nih proizvoda iz BiH u Evropsku uniju ~ine
nemogu}om misijom.
“Nema govora o izvozu mlijeka u
Evropsku uniju jer, jednostavno,
nisu se stekli uslovi za to, ne samo
zbog toga što mi imamo premalu
proizvodnju kojom ne mo`emo
pokriti ni 50 posto potreba doma}eg tr`išta, ve} i zato što još nemamo ni adekvatnih laboratorija za
kontrolu kvaliteta, niti ure|enu odgovaraju}u zakonsku regulativu...
Dakle, ne trebamo se zanositi iluzijama da se mi mo`emo mlije~nim
proizvodima nositi na evropskom
tr`ištu sa Nijemcima, Francuzima i
ostalima, ve} se treba okrenuti onome što je realno, a to je izvoz prema
arapskim zemljama, Izraelu, Aziji,
gdje ima prostora za naše mlije~ne
i druge poljoprivredne proizvode“,
poru~uje Usorac.
Ho}e li med i mlijeko iz BiH pote}i
Evropom, garnirani piletinom i
jajima, ili }e neki od pobrojanih
proizvoda, ipak, morati sa~ekati
neka bolja vremena za izlazak na
evropske trpeze, saznat }emo uskoro, vjerovatno nakon što se briselski regulatori vrate sa bo`i}no-novogodišnjih odmora. Do tada, kao i
prethodnih nekoliko godina, boje
bh. proizvoda `ivotinjskog porijekla u Evropskoj uniji branit }e - ribe.
Iako je ve}ina onih koji su na razli~ite na~ine u BiH uklju~eni u ovu
problematiku apsolutno optimisti~no raspolo`ena, tra~ak sumnje budi
~injenica da su bh. ribe ušle u Evropu zahvaljuju}i, izme|u ostalog,
i jakom lobiranju Norve`ana. Bh.
p~elari, mljekari i peradari nemaju
za le|ima tako jake lobiste – mo`e
li to biti fatalni hendikep u njihovoj borbi za izlazak na Evropsko tr`ište? 
32
business magazine
.../business razgovor
Postupni rast akciza
je razumna odluka
Japan Tobacco International, jedan od lidera u svjetskoj duhanskoj industriji, prisutan je
i na tr`ištu Bosne i Hercegovine. U prvom razgovoru sa jedan bh. medij o radu Japan
Tobacco Internationala na svjetskom, ali i tr`ištu BiH, uvjetima na tr`ištu, redovnim
godišnjim pove}anjima akciza, borbi protiv krijum~ara duhanskim proizvodima, za
Business magazine govori Cristian Cring, generalni menad`er JTI regije Adriatica.
Razgovarala Almasa Bajri}
apan Tobacco International tre}i je najve}i svjetski proizvo|a~ cigareta sa sjedištem u @enevi i
uredima u više od 40 zemalja svijeta. Radi se o
me|unarodnom ogranku kompanije Japan
Tobacco Inc., koji proizvodi i prodaje 90 razli~itih
brendova cigareta koje se prodaju u više od 120 zemalja. JTI je osnovana 1999. godine nakon što je Japan
Tobacco preuzeo me|unarodne poslove od ameri~ke
multinacionalne kompanije R. J. Reynolds. Od aprila 2007. godine ~lanicom kompanije JTI Group postaje firma Gallaher. JTI zapošljava više od 23.000
ljudi širom svijeta. O radu JTI regije Adriatica, koja
pokriva tr`išta Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Albanije, Kosova i Crne Gore,
kao i kompanije u cjelini, sa naro~itim akcentom na
poslovanje u BiH, za Business magazine govori Cristian Cring, generalni menad`er JTI regije Adriatica.
BM: Ovo je Vaš prvi intervju za bh. medije.
Kako vidite poslovanje JTI u našoj zemlji i
uop}e kako ocjenjujete tr`ište duhanskih
proizvoda u BiH?
CRING: Japan Tobacco International, kao jedan od
lidera u svjetskoj duhanskoj industriji, ima odli~ne
pozicije za uspjeh u BiH. Naši brendovi Winston,
Camel i LD nalaze se me|u najpoznatijim globalnim brendovima, a Winston i Camel su i me|u pet
najprodavanijih cigareta na svijetu. Kvalitet je ono
što ljudi prepoznaju kod nas i to je ono što gradi
našu stabilnu poziciju na tr`ištu. U Bosni i Hercegovini prisutni su svi svjetski i regionalni igra~i što
rezultira ~injenicom da tr`ište sazrijeva, te da su
kupci u prilici da biraju kvalitetne proizvode po
prihvatljivijim cijenama. Tr`išni uvjeti su natjecateljski što, u kona~nici, donosi korist i potroša~ima
i dr`avi.
BM: Recite nam ukratko nešto o JTI, obzirom
J
da ste relativno novi igra~ na bh. tr`ištu?
CRING: JTI je ~lanica Japan Tobacco grupe kompanija - JT, vode}eg svjetskog proizvo|a~a duhanskih
proizvoda. Japan Tobacco osnovan je 1898. u Tokiju.
Obzirom na dobre poslovne rezultate, JT je odlu~io
1999. godine pokrenuti poslovne operacije izvan
Japana, kupuju}i internacionalne poslove ameri~ke
multinacionalne kompanije R. J. Raynolds. Sa centralom u @enevi, Japan Tobacco International danas
upošljava 25.000 uposlenika, te je prisutan na više
od 120 tr`išta.
Ne bih rekao da smo mi novi igra~ u Bosni i Hercegovini jer su naši brendovi Winston i Camel poznati
odraslim puša~ima u zemlji posljednjih decenija.
Naši proizvodi su na tra`ištu prisutni preko distributera, a u martu 2009. godine otvoreno je i predstavništvo Japan Tobacco Internationala za Bosnu i
Hercegovinu. Odluka da se otvori ured u Sarajevu
svakako je znak naše predanosti ovom tr`ištu, te opredijeljenosti da tu i ostanemo.
BM: Sa 1. januarom stupa na snagu nova akcizna uredba koja }e rezultirati pove}anjem cijene
cigareta u BiH. Kakve }e biti cijene Vaših brendova?
CRING: Imaju}i u vidu da nova akcizna optere}enja iznose 0,35 pfeninga po paklici, JTI je vodio ra~una da izvrši što je mogu}e minimalnije korekcije
maloprodajnih cijena. Tako da }e sa 1. januarom
cijena Winstona 100s i Winstona Super Slims ostati
ista 2.7 KM. Winston King Size i Memphis }e sa 2.5
KM poskupjeti na 2.7 KM, a Ronson sa 2.0 KM na
2.3 KM. Nadalje, LD King Size }e koštati 2.0 KM, a
LD Super Slims 2.3 KM. Naš svjetski poznati brend
Camel sa 1. januarom }e biti dostupniji odraslim
potroša~ima po novoj cijeni od 3.2 umjesto dosadašnjih 3.5 KM. Prilikom formiranja cijena uvijek vo-
business magazine
33
.../business razgovor
“Odluka da se otvori
ured u Sarajevu
svakako je znak
naše predanosti
ovom tr`ištu, te
opredijeljenosti
da tu i ostanemo”
dimo ra~una o našim potroša~ima, te smo uvjereni da
}e prepoznati naš napor da cijene uskladimo sa novonastalom situacijom, a da kvalitet ostane i dalje neupitno visok.
BM: Smatrate li da je neophodno stalno pove}anje
akciza? Prema aktuelnom Zakonu o akcizama, ta
dinamika je jednom godišnje?
CRING: Porast akciza je neizbje`na obaveza u procesu
pridru`ivanja BiH Evropskoj uniji. Upravni odbor
Uprave za indirektno oporezivanje odlu~io se za postupni rast akciza narednih godina, što JTI smatra razumnom odlukom. Prilikom porasta akciza, koje predstavljaju zna~ajan izvor prihoda za dr`avni bud`et, potrebno je voditi ra~una i o porastu akciza u susjednim
zemljama kako bi se izbjegla mogu}nost krijum~arenja cigareta.
Ono što }e se desiti uop}eno na tr`ištu, jeste da }e sve
više brendova biti u istim cjenovnim razredima. Potro-
Prilikom formiranja cijena
uvijek vodimo ra~una
o našim potroša~ima,
ka`e Cring
ša~i }e, dakle, za svoj novac tada biti u prilici me|u
više ponu|enih izabrati najkvalitetnije proizvode, što
JTI vidi kao priliku da se visokim standardom kvalitete svojih robnih marki pribli`i ve}em broju punoljetnih potroša~a na bh. tr`ištu.
BM: Konkurencija u duhanskoj industriji je vrlo
jaka, ali Vaš zna~ajan konkurent su i krijum~ari
cigareta. Kako se borite s tim?
CRING: Vi ste u pravu. Duhanska industrija ozbiljno
je pogo|ena krujum~arenjem i mi prepoznajemo dva
razli~ita oblika. Prvi je krijum~arenje originalnih cigareta proizvedenih za jedno tr`ište koje pronalaze ilegalne kanale i prodaju se na drugim tr`ištima, uglavnom zemljama Evropske unije, gdje su porezi na cigarete mnogo ve}i. Drugi oblik je krujum~arenje la`nih
cigareta proizvedenih uglavnom van Evrope sa namjerom da se prodaju na evropskim tr`ištima. Japan Tobacco International istinski je posve}en borbi protiv ile-
34
business magazine
.../business razgovor
galne trgovine i na tom tragu smo 1997. godine potpisali 15-godišnji ugovor sa Evropskom unijom. Ugovor definira našu suradnju u borbi protiv ilegalne trgovine cigaretama na teritoriju Evropske unije. JTI vjeruje da je svaki vid krijum~arenja problem koji treba
biti rješavan kroz konstruktivno partnerstvo sa vladinim i javnim autoritetima. Krijum~arske aktivnosti
štete duhanskoj indistriji, ali one, tako|er, štete vladama kroz gubitke u dr`avnim porezima.
BM: Radite za industriju koja je pod stalnim pritiskom više nego i jedna druga. Kako se duhanska
industrija nosi sa tolikim brojem ograni~enja?
CRING: Mi smo svjesni da duhanski proizvodi izazivaju kontroverze, ali tu je i ~injenica da smo vrlo regulirana industrija koja donosi stabilan prihod dr`avnom
bud`etu. Kao takvi, mi ne ohrabrujemo ljude da puše,
te informiramo potroša~e o rizicima pušenja. Naš poslovni model zasniva se na pru`anju visoke kvalitete
proizvoda odraslim puša~ima. Sa druge strane, pokušavamo uspostaviti partnerstvo sa vladama u kreiranju
efektivnog zakonskog okru`enja koje }e istovremeno
adresirati društvene prioritete, ali i osigurati stabilnost
industrije. Jednom kad zakon stupi na snagu, mi u potpunosti harmoniziramo naše poslovne aktivnosti sa
tim novim regulacijama.
U Bosni i Hercegovini primijetit }ete da Japan Tobacco
International poštuje, recimo, striktna pravila o nereklamiranju imena duhanskih brendova na javnim mjestima, sportskim ili kulturnim doga|ajima i u situaciji
Pona{ati se kao dobar gra|anin
BM: Da li i koliko JTI pridaje zna~aj društveno odgovornom poslovanju?
CRING: Gdje god mi poslujemo, vi }ete primijetiti podršku JTI lokanom
društvu. Korporativna filantropija je integralna komponenta naše
posve}enosti zajednicama u kojima djelujemo i mi smo spremni na
podršku bosanskohercegova~kom društvu, tako|er. Kao kompanija ~iji
su korijeni japanski, JTI je jedan od glavnih promotora japanske kulture
i tradicije u zemljama u kojima poslujemo, tako da smo do sada bili više
puta sponzori koncerata japanskih umjetnika odr`anih u Sarajevu.
U Bosni i Hercegovini, tako|er, podr`ali smo Udru`enje slijepih
Kantona Sarajevo sa tromjese~nom profesionalnom doedukacijom,
poma`u}i slabovidnim i slijepim osobama da oja~aju svoje profesionalne kompetencije prilikom tra`enja zaposlenja. Ovih dana uru~ili smo
donacije Domu za starije osobe u Sarajevu i Banjoj Luci, gdje smo pod
nazivom Zima uz JTI osigurali nov~ana sredstva za nabavku originalnih
filmova, knjiga i muzi~kih CD, te anga`man profesionalnih glumaca koji
}e kontinuirano dolaziti u domove i u~initi da zima u domovima za starije osobe bude interesantnija i pro|e br`e. U oba doma `ivi više od 600
starijih ljudi i mi smo privilegirani da smo u poziciji da im pomognemo.
JTI gdje god da posluje, nastoji se ponašati kao dobar gra|anin, tako se
ponašamo i u Bosni i Hercegovini.
smo da primijetimo da neki naši konkurenti odstupaju od zakonskih propisa koji su vrlo decidni u zabrani
reklamiranja. Dakle, koliko god mi kao poslovni subjekt o~ekujemo da Vlada donosi mudre i odr`ive
zakone, toliko o~ekujemo da ih i provodi. 
BEMUST 1/2
business magazine
35
.../business istrage
^ijim mesom bh.
tr`i{te zatrpavaju
Makedonci?
36
business magazine
.../business istrage
Mjesecima nakon što je otvorena sumnja u porijeklo mesa i mesnih prera|evina koje se bez pla}anja carine u
Bosnu i Hercegovinu uvozi iz Makedonije, istraga koja bi trebala potvrditi da se radi o proizvodima koja od
makedonskog imaju jedino pe~at, nije ni blizu završetku. U me|uvremenu, BiH se od galopiraju}eg uvoza
“makedonskog” mesa brani privremenim mjerama u obliku bankarskih garancija za uvezeno meso, dok,
za razliku od Agencije za sigurnost hrane BiH, gdje tvrde da pitanje eventualnih zdravstvenih posljedica po
stanovništvo koje konzumira sumnjive proizvode iz Makedonije i drugih zemalja ni na koji na~in
nije u njihovoj nadle`nosti, iz Ureda za veterinarstvo BiH poru~uju da sa te strane nema razloga za
brigu jer svo uvezeno meso prolazi adekvatne provjere zdravstvene ispravnosti. Piše Armin Zeba
pitno porijeklo i kvalitet
uvoznog mesa i mesnih
prera|evina problem je
na koji godinama uzalud
ukazuju bosanskohercegova~ki poljoprivredni proizvo|a~i. Posljednji u nizu slu~ajeva koji bude bojazan da gra|ani BiH konzumiraju
~ak i meso staro decenijama, jeste
rapidno pove}ani uvoz mesa i mesnih prera|evina iz Makedonije.
Naime, Ministarstvo vanjske trgovine
i ekonomskih odnosa BiH i dr`avni
Ured za veterinarstvo utvrdili su da
je za samo dvije godine uvoz mesa i
mesnih proizvoda iz Makedonije
pove}an za ~ak 500 posto!? Zbog
toga je Ministarstvo zatra`ilo od Uprave za indirektno oporezivanje BiH
poja~anu kontrolu te vrste proizvoda sa pe~atom Made in Macedonia,
~ije je stvarno porijeklo itekako sumnjivo. No, sude}i prema dosadašnjim rezultatima istrage, to nije
pretjerano uznemirilo Makedonce,
unato~ ~injenici da su sa problemima u vezi s utvr|ivanjem porijekla
mesa i mesnih prera|evina koji se
u BiH uvoze iz Makedonije, na sastanku Privremenog odbora za provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju, informirani i predstavnici
Evropske komisije.
U
Odbrambeni mehanizam
“Carinski organi Republike Makedonije, od ukupno 71 dokaza o porijeklu izdatog za meso i mesne
prera|evine, koji su poslati u postupku naknadne provjere u 2010. i
2009. godini, do sada su nam dostavili odgovor za 22 dokaza o porijeklu, pri ~emu je konstatovano da su
ispunjeni uslovi za sticanje statusa
robe porijeklom iz Makedonije“,
kratko nas je informirao pomo}nik
direktora u Sektoru za carine Upra-
Od ukupno 71 tra`enog, Makedonci
dostavili 22 dokaza o porijeklu,
precizira Novakovi}
Prevare sa mesom iz Makedonije
samo su vrh ledenog brijega,
tvrdi Jele~
ve za indirektno oporezivanje Bogdan
Novakovi}.
Iz dr`avnog Ministarstva za vanjsku
trgovinu i ekonomske odnose, pak,
podsje}aju da je radi utvr|ivanja
da li sumnjivi mesni proizvodi,
koje pri uvozu u BiH prati EUR.1
obrazac, zaista imaju makedonsko
porijeklo, imenovana komisija koja
je još u junu 2010. trebala otputovati u Makedoniju sa zadatkom da
na licu mjesta ispita sve relevantne
~injenice.
“Na`alost, taj zahtjev BiH je odbijen od makedonske carine, iako je
predlo`ena aktivnost bila u duhu
CEFTA sporazuma koji, izme|u
ostalog, navodi da }e odnosne strane na svaki na~in pokušati kroz saradnju i konsultacije da postignu
obostrano zadovoljavaju}e rješenje,
odnosno da }e radi osiguranja primjene Protokola o definiciji pojma
“proizvodi sa porijeklom“ i na~ini-
ma administrativne saradnje, pomagati jedna drugoj u provjeri autenti~nosti dokaza o porijeklu, te ta~nosti podataka navedenih u tim dokumentima”, isti~u iz Ministarstva.
Na upit o tome kakve mjere uop}e
stoje na raspolaganju BiH kada su
u pitanju mogu}e prevare ove vrste,
te kada i pod kojim uslovima se
mo`e o~ekivati posezanje za adekvatnim kontramjerama, iz Ministarstva ka`u sljede}e:
“Bosna i Hercegovina ima svoje
propise u oblasti carinske politike,
te odredbe CEFTA sporazuma po
kojima postupa. U oba slu~aja, carinske vlasti zemlje imaju pravo
provo|enja kontrola i provjera na
propisani na~in, pri ~emu ovakvi
postupci ne smiju biti zloupotrebljavani.
Mislimo da izraz “kontramjere“ nije
adekvatan u ovakvoj situaciji, posebno zbog ~injenice da se dosljedno
business magazine
37
.../business istrage
Pogre{no tuma~enje CEFTA pravila
“Obzirom da je makedonska strana predlo`ila da se pitanje rješava
pred Zajedni~kim odborom CEFTA i pitanje polaganja garancija Upravi
za indirektno oporezivanje BiH prijavila kao necarinsku barijeru koju je
uvela Bosna i Hercegovina, smatramo va`nim dati dodatna pojašnjenja
u tom smislu. Naime, prema odredbama CEFTA, kao što je to
uobi~ajeno u gotovo svim drugim me|unarodnim ugovorima, strane
kao prvi korak u rješavanju spornih pitanja vezanih za tuma~enje i
primjenu sporazuma pristupaju bilateralnim kontaktima nadle`nih
institucija. Ukoliko taj na~in ne dovede do obostrano prihvaljivog
rješenja, pristupa se primjeni odgovaraju}ih odredbi koje u krajnjem
slu~aju vode medijaciji ili postupku arbitra`e.
Neovisno od toga, treba imati na umu da je CEFTA trgovinski sporazum, a ne neka vrsta više integracije, pa je shodno tome potpuno
nerealno o~ekivati ili tvrditi da tijela CEFTA imaju ingerenciju
donošenja naredbodavnih odluka u sporovima izme|u dvije strane.
Iz navedenog je lako zaklju~iti da je BiH, pored doma}eg zakonodavstva, postupila potpuno u skladu sa odredbama CEFTA, dok bi makedonski predlog - rješavanje pitanja pred Zajedni~kim odborom, usporio
proces. Da ne pominjemo ~injenicu da ova vrsta problema u ovoj fazi
nikako ne mo`e biti delegirana na rješavanje najvišem tijelu za
provo|enje CEFTA sporazuma, a da nisu iscrpljene sve druge
predvi|ene mogu}nosti“, naglašavaju iz bh. Ministarstva vanjske
trgovine i ekonomskih odnosa.
provo|enje sopstvenih propisa i
obaveza iz me|unarodnog sporazuma ne mo`e smatrati kontramjerom, ve} redovnim postupanjem.
Jedan od propisanih postupaka,
koji se primjenjuju u slu~aju ozbiljne sumnje, jeste i tra`enje od uvoznika da polo`i bankarsku garanciju
na dio ili ukupan iznos carinskih
dad`bina koje bi u odustvu preferencijalnog tretmana bile napla}ene
za odre|enu pošiljku. Uprava za indirektno oporezivanje BiH, nakon što
bilateralni kontakti u po~etnoj fazi
nisu doveli do rješenja, iskoristila
je ovu mogu}nost. Ukoliko bi se u
kona~nim nalazima utvrdilo da
roba, ipak, ima potrebno porijeklo,
garancije bi bile oslobo|ene. U suprotnom, bit }e napla}ena propisana
carina”.
Iako je uvoz mesa sumnjivog porijekla, osim za dr`avni bud`et i
standard doma}ih proizvo|a~a, šte-
tan i po zdravlje gra|ana koji ga
konzumiraju, iz Agencije za sigurnost hrane BiH eskiviraju razgovor o
ovoj temi, obrazla`u}i to tvrdnjom
da se uvoz mesa sumnjivog porijekla i kvaliteta ni na koji na~in ne
uklapa u okvire njihove nadle`nosti!?
Sa druge strane, Sead Jele~, sekretar Udru`enja poljoprivrednika u
BiH, u izjavi za Business magazine
upozorava da makedonski slu~aj
mo`da jeste najilustrativniji, ali nikako nije i jedini primjer lova u
mutnom pod plaštom provedbe Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA).
Latinoameri~ka veza
“Makedonija nema dovoljnu proizvodnju ni za zadovoljavanje vlastitih potreba za mesom, a ono što nama izvozi su mahom mesne prera|evine od ko zna koliko godina
starih sirovina iz Brazila i Argentine, koje vrlo jeftino kupuju u smrznutom stanju, a onda nama prodaju kao proizvod apsolutno makedonskog porijekla, kako bi, u skladu
sa CEFTA pravilima, izbjegli pla}anje carine. Na`alost, mi sumnjamo
da je to samo vrh ledenog brijega i
da su registrovane koli~ine mesa
uvezenog iz Makedonije iz drugih
CEFTA zemalja, koje tako|er nisu
imune na prevare ove vrste, ustvari
samo polovina od ukupno uvezenog mesa i mesnih prera|evina iz tih
dr`ava. Druga polovina u|e raznim
drugim, ilegalnim kanalima”, uvjeren je Jele~.
Iz Ureda za veterinarstvo BiH, me|utim, negiraju Jele~eve tvrdnje,
uz obrazlo`enje da je detaljnim analizama kompletne veterinarsko-zdravstvene dokumentacije koja je
pratila pošiljke smrznutog mesa
koje su se uvozile u Bosnu i Hercegovinu, bez obzira na njihovo porijeklo, utvr|eno da se radi o neutemeljenim informacijama o uvozu
mesa iz Latinske Amerike i drugih
krajeva svijeta navodno starog i
više od decenije, te da je takvo meso staro najviše devet mjeseci.
“Ured preko svog odjeljenja grani~ne veterinarske inspekcije, kontinuirano vrši nadzor nad uvozom
kako ove, tako i svih vrsta roba `ivotinjskog porijekla u BiH, što
podrazumijeva stalnu kontrolu veterinarsko-zdravstvenih certifikata
koji prate pošiljke, zatim pregled i
identifikaciju pošiljki na grani~nim prelazima, te po potrebi uzimanje uzoraka za razli~ite vrste laboratorijskih ispitivanja.
Shodno tome, treba ista}i da je svaki uvoz roba `ivotinjskog porijekla
u BiH pra}en redovnim laboratorijskim ispitivanjima koja minimalno podrazumijevaju uzorkovanje
na mikrobiološku ispravnost, uzorkovanje na prisustvo rezidua veterinarskih lijekova, zatim razli~itih
kontaminanata (teški metali, pesticidi i sl.), te ispitivanje na prisustvo radionuklida i radioaktivnost.
Sve ove analize omogu}avaju da se
utvrdi zdravstvena ispravnost namirnica `ivotinjskog porijekla i tek
kada se to doka`e, takva roba iz
uvoza se pušta u promet na doma}e
tr`ište.
Pitanje starosti uvezenog smrznutog mesa u BiH mi trenutno ne mo`emo druga~ije utvrditi osim preko
gore spomenute veterinarsko zdravstvene dokumentacije koja prati
pošiljku“, napominju iz Ureda za
veterinarstvo. 
38
business magazine
.../business proizvodnja
Koncern vratio
nadu rudarima
business magazine
39
.../business proizvodnja
Utisci predstavnika rudnika iz FBiH nakon prve godine poslovanja
u okviru Koncerna JP Elektroprivreda BiH su podijeljeni. Dok jedni
ne kriju zadovoljstvo zbog podrške vladaju}eg društva iz Sarajeva,
drugi su ogor~eni zbog sporosti u realizaciji investicija preko kojih
Elektroprivreda BiH treba dokapitalizirati rudnike Kreka, Kakanj, Breza,
Zenica, \ur|evik, Gra~anica i Nova Bila. Za Business magazine piše
Adem Mecavica
udnici u Federaciji BiH završili
su prvu poslovnu godinu pod okriljem Koncerna JP Elektroprivreda BiH. Utisci nakon prve godine zajedni~kog poslovanja su podijeljeni.
Dok jedni ne kriju zadovoljstvo zbog podrške vladaju}eg društva iz Sarajeva, drugi
su ogor~eni zbog sporosti u realizaciji investicija preko kojih Elektroprivreda BiH
treba dokapitalizirati rudnike Kreka, Kakanj, Breza, Zenica, \ur|evik, Gra~anica i
Nova Bila.
R
Rekordi u Brezi i Kaknju
Iako su planovi i rudnika
i Elektroprivrede BiH bili
jako ambiciozni, ulaganja
su usporena zbog
kompliciranih tenderskih
procedura i prepreka iz
Zakona o javnim
nabavkama
Tri sedmice prije završetka kalendarske godine, razloga za slavlje imali su zaposleni u
tri srednjobosanska rudnika koji posluju u
sastavu Koncerna. Proizvodni plan ispunili
su Rudnik Breza, te Pogon Haljini}i Rudnika
mrkog uglja Kakanj. Razloga za slavlje na
kraju jedne od najte`ih poslovnih godina
imali su i u Rudniku Zenica, gdje je nakon
sedam mjeseci zastoja ponovo pokrenuta
proizvodnja u Jami Raspoto~je.
Rudari Rudnika mrkog uglja Breza iskopali
su 405.000 tona i tako tri sedmice ranije
ispunili ovogodišnji proizvodni plan. Proizvodnja je ve} sada ve}a za sedam posto
nego lani, a u ovom rudniku ubije|eni su
da }e do kraja godine proizvesti još 20.000
tona. U Upravi Rudnika Breza ne kriju zadovoljstvo zbog ispunjenja plana, isti~u}i
kako je uspjesima pogodovala i pozitivna
klima oko formiranja Koncerna Elektroprivreda BiH.
“Imali smo razumijevanja u vladaju}em
društvu da su razmotrili naše planove, konsolidaciju i kadrovsku politiku. To je bila
viza da nam se odobre pozajmice i sredstva da bi se finansirale stvari koje nismo
mogli uraditi našim sredstvima”, ka`e ]amil Zaimovi}, direktor RMU Breza.
Direktor RMU Breza isti~e da je partnerstvo sa Elektroprivredom BiH omogu}ilo
ovom rudniku da izvrši i planira zna~ajna
ulaganja u modernizaciju proizvodnje i
humanizaciju uslova rada. Za 2011. godinu planirana je nabavka novog mehaniziranog kompleksa vrijednog oko 22 milio-
na KM, te kupovina nove metanometrijske opreme za jamske pogone.
“Dobili smo sredstva sa kojima smo se
koliko toliko digli na neki stadij, ponudili
tr`ištu proizvodnju i mi, evo, u idu}oj godini nudimo Koncernu JP EP BH 400.000
do 450.000 tona komercijalnog uglja koji
}e oni prihvatiti. O~ekujemo stabilno poslovanje i još bolje uslove rada i idu}e godine”, ka`e Zaimovi}.
Razloga za slavlje imali su i zaposleni u
Pogonu Haljini}i, najve}eg jamskog pogona Rudnika mrkog uglja Kakanj. Oni su
iskopali 370.000 tona uglja, ~ime je ispunjen ovogodišnji plan proizvodnje. Do
kraja mjeseca o~ekuje se preba~aj iskopa
od oko 20.000 tona, ~ime }e biti ostvaren
rekord u jamskoj proizvodnji uglja.
Direktor Mirsad Jašarspahi} isti~e kako je
postignuti rekord u jamskoj proizvodnji
izraz zapo~ete mehanizacije proizvodnje,
koja je po~ela sredinom godine nabavkom
automatske metanometrijske centrale i
mašine za otvaranje podzemnih prostorija. Iako su planovi i rudnika i Elektroprivrede BiH bili jako ambiciozni, ulaganja su
usporena zbog kompliciranih tenderskih
procedura i prepreka iz Zakona o javnim
nabavkama.
“Investicije su planirane i za narednu godinu. Bitno je naglasiti da su to ve} odobrena sredstva, koja su prošla sve skupštinske odluke. Ulaganja se samo malo prolongiraju i mi o~ekujemo u narednoj godini da }e ono što je planirano od ulaganja u rudnike, kroz zajedni~ki trogodišnji
plan biti ispoštovano”, ka`e Jašarspahi}.
Izjedna~avanje pla}a
Plan predvi|a ulaganja u Rudnik Kakanj u
iznosu oko 50 miliona KM, ~ime }e se
osim modernizacije i humanizacije uslova
rada, stvoriti pretpostavke za pove}anje
proizvodnje. Stoga u Upravi Rudnika Kakanj o~ekuju od Elektroprivrede BiH da
odobri dovoljne koli~ine uglja koje }e preuzeti, jer je ovaj rudnik u potpunosti naslonjen na Termoelektranu Kakanj i svako
umanjenje koli~ina direktno bi se odrazi-
40
business magazine
.../business proizvodnja
Investicije planirane i za 2011,
ka`e Jašarspahi}
Ulaganja zna~ajno kasnila,
tvrdi ^ivi}
Zna~ajna ulaganja u Rudnik Breza,
isti~e Zaimovi}
lo na poslovanje preduze}a.
Poslovanje Rudnika Zenica ove godine bilo je znatno ote`ano zbog
prekida proizvodnje u Pogonu Raspoto~je usljed izbijanja jamskog
po`ara. Sanacija posljedica po`ara
trajala je skoro sedam mjeseci, a
proizvodnja je ponovo pokrenuta
10. decembra, tako da se sada radi
u dva pogona. U pripremi je reaktiviranje proizvodnje u tre}em,
Pogonu Stranjani. Nakon pokretanja proizvodnje u Raspoto~ju, ukinuto je ~ekanje za radnike koji su u
maju poslani ku}ama, tako da je od
15. decembra opet anga`irano svih
1.450 radnika. Proizvodnja u Raspoto~ju polako se uhodava, a ve} u januaru planirano je da proizvodnja
u ovom i Pogonu Stara jama dostigne planiranih 26.000 tona uglja.
Rudnik Zenica ove godine opstao je
zahvaljuju}i proizvodnji u Staroj jami, koja je bila dovoljna tek za isplatu neto pla}e i naknade za topli
obrok. U Upravi se nadaju da }e se
situacija ubrzo popraviti, jer se
o~ekuje i ja~a podrška vladaju}eg
društva, Koncerna JP Elektroprivreda BiH, nego tokom prve godine zajedni~kog poslovanja. Naime, Rudniku Zenica tek sredinom decembra
upla}en je prvi dio sredstava za dokapitalizaciju u iznosu od 1,4 miliona KM, od planiranih 4,6 miliona.
“Od ulaska u Koncern JP Elektroprivreda BiH o~ekivali smo mnogo, ali
ta o~ekivanja u prvoj godini rada
Koncerna nisu ispunjenja. Ulaganja
su zna~ajno kasnila. Opravdanje se
mo`e na}i u slo`enosti Zakona o
javnim nabavkama i njegovoj primjeni, a nadam se da }e u prvoj polovici naredne godine do}i do zna~ajnijeg ulaganja EP u Rudnik Zenica”, ka`e Esad ^ivi}, direktor Rudnika mrkog uglja Zenica.
Sa proizvedenih 200.000 tona uglja,
Rudnik Zenica ove godine ispunio je
tek 60 posto proizvodnog plana.
Dogodine je planirana proizvodnja
340.000 tona, najve}im dijelom za
potrebe Elektroprivrede BiH.
Sa prosje~nom pla}om od 600 KM,
zeni~ki rudari ove godine imali su
najni`a primanja me|u radnicima
Koncerna. Ta pla}a je za 200 KM
manja od prosjeka u Rudniku Breza, a dva i po puta manja od prosje~ne pla}e zaposlenih u termoelektranama. Stoga }e dogodine sindikat
insistirati na ujedna~avanju pla}a
rudara sa pla}ama radnika termoelektrana.
“Na to imamo pravo jer su rudnici
va`na karika u lancu proizvodnje
elektri~ne energije. Termoelektrana ne mo`e bez rudnika, a rudnik
ne mo`e bez termoelektrane. Da li
}e ujedna~avanje pla}a i}i kroz pove}anje cijene uglja ili cijenu kilovata, nama je sasvim svejedno, ali
mi ho}emo da se primanjima pribli`imo tim radnicima termoelektrana”, ka`e Mehmed Oru~, predsjednik Sindikata Rudnika mrkog
uglja Zenica. 
Sve~ano obilje`en Dan rudara
Dan rudara, 21. decembar, u rudnicima obilje`en je odavanjem po~asti
umrlim i poginulim kolegama, sve~anim akademijama, te prigodnim
ispra}ajima kolega u zaslu`enu penziju.
Praznik je obilje`en sve~ano u svim rudnicima u sastavu Koncerna
Elektroprivreda BiH, pa i u Rudniku mrkog uglja Zenica, gdje ve}i dio
godine nisu imali razloga za slavlje. Radnicima je ispla}ena nov~ana
nagrada povodom Dana rudara, a u ve}ini rudnika ispla}en je i regres.
business magazine
41
.../business zapo{ljavanje
U sivoj zoni radi
250.000 bh. gra|ana
Tmurnu sliku bh. tr`išta rada, ~injenica da gotovo polovina zvani~no nezaposlenih ustvari radi
nacrno sa jedne strane dodatno zamu}uje – jer to uzrokuje ogroman odliv novca iz dr`avnog
u privatne d`epove, a sa druge strane koliko-toliko ubla`ava – jer potvr|uje da je doma}a
ekonomija `ivlja nego što to pokazuje zvani~na statistika. Kako se nositi s tim i brojnim
drugim problemima koji optere}uju doma}e tr`ište rada, u razgovoru za Business magazine
pokušava odgonetnuti Miralem Šari}, direktor Federalnog zavoda za zapošljavanje.
Razgovarao Armin Zeba
tanje na doma}em tr`ištu
rada daleko je od idealnog,
za šta su mnogi skloni veliki
dio krivice prebaciti i na zavode za zapošljavanje, koji su, uvrije`en je stav, u društvenoj tranziciji koja se odu`ila na više od dvije
decenije, poprili~no izgubili svoj
smisao. Koliko je takva ocjena na
mjestu, odnosno koliko je upitna
efikasnost slu`bi za zapošljavanje
ustvari samo posljedica, a koliko jedan od uzroka sumornog stanja,
objašnjava Miralem Šari}, direktor
Federalnog zavoda za zapošljavanje.
S
BM: Kako ocjenjujete stanje
na doma}em tr`ištu rada?
Koliko ono odgovara potrebama privrednika i onih koji
putem zapošljavanja nastoje
sebi osigurati `ivotnu egzistenciju?
ŠARI]: Od po~etka godine do kraja oktobra 2010. sa evidencije nezaposlenih zaposleno je 41.356 osoba,
dok se u istom periodu na evidenciju nezaposlenih, po prestanku radnog odnosa, prijavilo 40.647.
Stanje je i dalje daleko od idealnog,
no na osnovu navedenih pokazatelja mo`emo zaklju~iti da je u 2010.
godini u odnosu na prethodnu, ipak, zabilje`ena blaga stabilizacija
stanja. Tome u prilog ide i ~injenica da je u oktobru 2010. godine, u
odnosu na septembar, broj zaposlenih porastao za 2.703, odnosno
0,64 posto.
Ina~e, prema procjeni Svjetske banke, zvani~ni podaci o evidentiranoj
nezaposlenosti u BiH uveliko prevazilaze stvarnu nezaposlenost, koja se realno kre}e izme|u 16 i 22
posto. Vjeruje se da postoji veza izme|u pove}anja visoke stope evidentirane nezaposlenosti i sivog tr`išta
rada, koja se javila kao posljedica
urušavanja bh. privrede nakon rata.
Osim toga, obrazovni sistem danas
proizvodi kadrove za kojima na tr`ištu rada ne postoji potreba, što
dodatno uslo`njava stanje na tr`ištu rada, jer te osobe po pravilu završavaju na evidenciji nezaposlenih
bez perspektive da }e u dogledno
vrijeme prona}i zaposlenje u svojoj
struci. Potrebno je da nadle`ne institucije postanu svjesne tog problema i preduzmu energi~ne korake
na uskla|ivanju obrazovnog sistema sa potrebama tr`išta rada. U
protivnom, do}i }emo u situaciju
da odre|eni poslodavci na tr`ištu
radne snage u BiH ne}e mo}i prona}i osobu koja bi mogla da odgovori njihovim zahtjevima, nego }e
biti prinu|eni uvoziti radnu snagu,
iako je stopa nezaposlenosti kod
nas itekako izra`ena.
U zadnjem kvartalu 2009. u FBiH
provedeno je ispitivanje tr`išta rada. Anketiranih 2.605 poslodavaca,
koji zapošljavaju deset i više osoba,
naveli su 4.826 potreba za zaposlenicima, što je dokaz da pored velike
stope nezaposlenosti poslodavci
izra`avaju potrebu za osobama sa
odre|enim profilom zanimanja kojih nema na evidenciji nezaposlenih.
BM: Koliko va`e}a zakonska
regulativa u FBiH stimulira,
odnosno destimulira zapošljavanje?
ŠARI]: Dr`avna agencija i entitetski zavodi za statistiku procjenjuju da je unutar sivog tr`išta rada na
podru~ju BiH prisutno oko 250.000
osoba za koje se ne pla}aju obavezni doprinosi. Najve}i broj tih osoba
radi i ostvaruje odgovaraju}i profit
koji se ne prijavljuje dr`avi, a hipoteti~ki ve}ina njih mogu biti prijavljeni na evidenciju slu`bi za zapošljavanje.
Visok udio stanovnika FBiH u
sivom tr`ištu rada u velikoj mjeri je
uvjetovan razlozima socioekonomske prirode. Samo je u 2009. godini
izdvojeno oko 700 miliona KM za
potrebe socijalno ugro`enih gra|ana po razli~itim osnovama, što je
znatno pove}anje u odnosu na prethodne godine. Brojni korisnici te
42
business magazine
.../business zapo{ljavanje
Javne slu`be za
zapošljavanje
nemaju razvojnu
funkciju,
isti~e Šari}
pomo}i ~esto nemaju dovoljno interesa i motivacije da se odreknu tih
beneficija, pa se stoga i zapošljavaju u sivoj ekonomiji, zadr`avaju}i
prihode po osnovu svih ostvarenih
primanja.
Znatan doprinos eliminiranju sivog tr`išta trebalo bi da da Zakon o
Jedinstvenom sistemu registracije,
kontrole i naplate doprinosa, koji podrazumijeva uskla|ene podatke svih
vanbud`etskih fondova i poreskih
uprava, a koji na snagu stupa 1. januara 2011. godine. Poreske uprave
}e biti zadu`ene za registraciju subjekata upisa u jedinstven sistem,
pra}enje i kontrolu naplate doprinosa, a poslodavci }e, kada profunkcionira novi sistem, mo}i registraciju i prijavljivanje osiguranika obaviti na jednom mjestu, odnos-
no u poreskim upravama oba entiteta. Vanbud`etski fondovi }e razmjenjivati podatke o doprinosima
elektronskim putem posredstvom
poreskih uprava. Tim projektom, u
~ijoj realizaciji su od samog po~etka u~estvovali i predstavnici Federalnog zavoda za zapošljavanje, omogu}it }e se efikasnije prikupljanje,
naplata i evidentiranje doprinosa za
socijalno osiguranje, što bi trebalo
doprinijeti smanjenju sivog tr`išta.
BM: U kojem smjeru bi trebalo
promijeniti socijalnu politiku
kako bi što više radno sposobnih dobilo posao, a dr`avnu
pomo} primali samo oni koji
zbog objektivnih razloga nemaju zaposlenje?
ŠARI]: U javnim slu`bama za zapošljavanje su odavno svjesni ~inje-
nice da trenutno zakonsko rješenje,
prema kojem osigurane nezaposlene osobe po prestanku radnog odnosa mogu ostvariti pravo na nov~anu naknadu za vrijeme nezaposlenosti u trajanju od tri do 24 mjeseca, djeluje destimuliraju}e za
osobe koje su ostale bez posla.
Federalni zavod za zapošljavanje u
na~elu podr`ava izmjene Zakona o
posredovanju u zapošljavanja i socijalnoj sigurosti nezaposlenih i zala`e da
se novim zakonskim rješenjem visina naknade ve`e za visinu prosje~ne pla}e nezaposlene osobe i da iznosi 60 posto od prosje~ne neto pla}e ispla}ene nezaposlenoj osobi u
posljednja tri mjeseca. Nov~ana naknada ne mo`e biti ve}a od prosje~ne neto pla}e, niti ni`a od 30 posto
prosje~ne neto pla}e ispla}ene u
“Zavod se zala`e da visina naknade za nezaposlenost iznosi 60 posto od
prosje~ne neto pla}e ispla}ene nezaposlenoj osobi u posljednja tri mjeseca,
a potrebno je skra}ivanje maksimalnog vremenskog roka u kojem se ispla}uje
naknada sa 24 na 12 mjeseci”
business magazine
43
.../business zapo{ljavanje
Proma{aj sa nezaposlenim borcima
BM: U kojoj mjeri se sla`ete sa konstatacijom da su naknade za
nezaposlene demobilizirane borce bile potpuni promašaj i da bi
puno bolje bilo da je taj novac ulo`en u konkretne projekte za njihovo zapošljavanje?
ŠARI]: Federalni zavod za zapošljavanje je i prilikom donošenja Zakona
o pravima demobiliziranih branilaca i ~lanova njihovih porodica iznio
svoje protivljenje ovakvom na~inu rješavanja materijalno-socijalnog
statusa demobiliziranih branilaca.
Od samog po~etka smo zastupali stav da }e se za naknade potrošiti
zna~ajni iznosi, a da }e efekti biti ravni nuli, jer se na ovaj na~in poticala socijalna komponenta umjesto njihovog radnog anga`ovanja.
Naravno da je potrebno što hitnije rješavanje statusa demobiliziranih
branilaca, ali ne na ovaj na~in. Potrošena je velika suma novca koje su
javne slu`be za zapošljavanje mogli ulo`iti u programe zapošljavanja
ove kategorije nezaposlenih.
FBiH u posljednja tri mjeseca prije
prestanka radnog odnosa.
Tako|er, potrebno je skra}ivanje
vremenskog roka u kojem se ispla}uje naknada sa maksimalna 24 na
12 mjeseci. Te izmjene bi trebale
djelovati stimuliraju}e na nezaposlene da aktivnije tra`e posao, jer se
sadašnjim zakonskim rješenjem
došlo u poziciju da nov~ana naknada iznosi gotovo isto, kao i najni`a
garantovana pla}a.
BM: Šta Zavod poduzima kako
bi se uklopio u potrebe
doma}eg tr`išta rada? Koje su
to zakonske manjkavosti koje
eventualno ograni~avaju
Zavodu prostor za djelovanje?
ŠARI]: Prije svega, treba naglasiti
da bi javne slu`be za zapošljavanje
trebale imati razvojnu funkciju u
pravcu finansiranja programa koji
imaju za cilj obuku, stru~no osposobljavanje i obrazovanje nezaposleU 2010. godini sa
evidencije Zavoda
zaposlena je
41.356 osoba
nih osoba i njihovu pripremu za
tr`ište rada, kao i sufinansiranje
programa zapošljavanja i samozapošljavanje nezaposlenih osoba.
Me|utim, u uslovima kada, prema
va`e}im zakonskim rješenjima, javne slu`be za zapošljavanje u FBiH
više od 70 posto svojih prihoda daju sa obezbje|ivanje materijalne i
socijalne sigurnosti nezaposlenih
osoba, što je prema Zakonu o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj
sigurnosti nezaposlenih osoba prioritet, vrlo je teško o~ekivati ve}i efekat njihovih aktivnosti u provo|enju mjera aktivne politike zapošljavanja.
Naime, pored nov~anih naknada
nezaposlenim osobama (u prosjeku
oko 10.000 korisnika u 2010. godini), te uplate sredstava za penzijsko
i invalidsko osiguranje za blizu 200
korisnika kojima nedostaju tri godine do sticanja uslova za odlazak u
penziju, izdvajaju se zna~ajna sredstva za zdravstveno osiguranje
nezaposlenih za više od 200.000
korisnika. U tom kontekstu potrebno je ista}i da je od cijele Evrope
jedino u FBiH pitanje zdravstvenog osiguranja nezaposlenih osoba
riješeno na na~in da oni to pravo
ostvaruju putem javnih slu`bi za
zapošljavanje. Iz tog razloga se
javne slu`be za zapošljavanje zala`u
za dislociranje zdravstvenog osiguranja, što bi ih u znatnoj mjeri
rasteretilo, odnosno stvorilo im
prostor da puno više sredstava ula`u u projekte zapošljavanja i pripreme nezaposlenih za tr`ište rada.
Prema nekim procjenima, ukoliko
bi zaista došlo do dislociranja zdravstvene zaštite, u roku od jedne godine stopa nezaposlenosti u FBiH
bi se prepolovila. Naime, sa evidencije nezaposlenih bi bile brisane
sve osobe koje su na evidenciji pa
skoro samo radi zdravstvenog osiguranja, a ne radi aktivnog tra`enja
posla.
BM: Koliko se ~esto dešava da
nezaposleni odbiju ponu|eni
posao ili pak prekvalifikaciju
sa ciljem lakšeg zapošljavanja?
ŠARI]: Na`alost, mobilnost radne
snage u BiH je vrlo niska. I dalje
ima slu~ajeva da nezaposlene osobe
odbijaju ponu|ene poslove, jer ne
`ele napustiti mjesto gdje trenutno
`ive. Poznat je slu~aj kada je bolnica u Gora`du tra`ila tri ljekara sa
evidencije nezaposlenih u BiH.
U Gora`du ih je ~ekala solidna pla}a i obezbije|en smještaj, me|utim
na oglas se javio samo jedan ljekar
iz Sarajeva. 
44
business magazine
.../business zapo{ljavanje
Nezaposlenost u RS
vra}ena na nivo iz 2006.
Posljedice recesije `estoko su pogodile bh. tr`ište rada, koje je ionako bilo
daleko od stabilnosti, mada je u godinama prije izbijanja krize bilje`ilo blagi
pozitivan trend. Sne`ana Borov~anin, izvršni direktor za sektor posredovanja i
aktivnih mjera zapošljavanja u Zavodu za zapošljavanje RS, objašnjava kako
je u manjem bh. entitetu zaustavljen pozitivan niz zapo~et 2006. godine i
kako se institucija kojoj pripada nastoji izboriti sa armijom od blizu 143.000
nezaposlenih. Piše Armin Zeba
r`ište rada najosjetljiviji je
dio svake tr`išne ekonomije, što se potvrdilo i tokom
posljednje, još uvijek aktuelne globalne ekonomske i finansijske krize, koja je rezultirala drasti~nim pove}anjem broja nezaposlenih.
Posljedice recesije `estoko su pogodile i bosanskohercegova~ko tr`ište
rada, koje je ionako bilo daleko od
stabilnosti, mada je, barem kada je
u pitanju smanjenje stope nezaposlenosti, odnosno pove}anje broja
zaposlenih, u godinama prije izbijanja krize bilje`ilo blagi, ali kontinuiran pozitivan trend. Kako u razgovoru za Business magazine isti~e
Sne`ana Borov~anin, izvršni direktor za sektor posredovanja i
aktivnih mjera zapošljavanja u Zavodu za zapošljavanje RS, pozitivan
niz koji je trajao od 2006. godine, u
manjem bh. entitetu zaustavljen je
krajem 2008. godine, kada je ponovo uslijedio poja~an priliv nezaposlenih, koji je trajao sve do februara
2010. godine, kada je broj osoba
koje tra`e posao u Republici Srpskoj prešao 150.000, da bi se u mjesecima koji su uslijedili stabilizirao
na oko 143.000.
T
Dugogodišnja kriza
“Pošto posjedujem du`e iskustvo u
radu u ovoj oblasti, moram re}i da
je kriza u oblasti zapošljavanja po~ela još 90-tih godina, ali se na podru~ju BiH iskomplikovala svim
dešavanjima koja su potom uslijedila na našem podru~ju, uklju~uju}i
i sam proces tranzicije koji dugo
traje i koji se, tako|er, reflektuje na
osjetljivo tr`ište rada”, isti~e Borov~anin.
Kada su u pitanju mogu}nosti za
sistemska poboljšanja u ovoj oblasti, ona se sla`e da bi jedna od stimulativnih mjera svakako moglo
biti smanjenje obaveznih poreza i
doprinosa, ~ija visina mnogima slu`i kao de`urno opravdanje za sve-
prisutni rad nacrno.
“^injenica je da je nedopustiv rad
nacrno u ovolikoj mjeri kao što je
kod nas. Sa druge strane, mnogim
poslodavcima je teško ispoštovati
obaveze u smislu pla}anja obaveznih
poreza i doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje, zdravstvenu i
dje~iju zaštitu, te za osiguranje od
nezaposlenosti, u kojem kontekstu
je smanjenje tih nameta svakako
stimulans za prevo|enje sive ekonomije u legalne okvire rada. U RS je
u tom smjeru od 2006. godine u~injen zna~ajan pomak, nameti su
umnogome smanjeni, a i dalje se
business magazine
45
.../business zapo{ljavanje
Konkretne akcije
Borov~anin napominje da je u Zavodu upravo u
toku transformacija kompletne slu`be, koja
podrazumijeva novu sistematizaciju ~iji je cilj,
kako isti~e bez navo|enja suštinskih detalja,
potpuno okretanje nezaposlenima i organiziranje daleko šire lepeze usluga za njih.
Kada su u pitanju konkretne akcije kojima
Zavod opravdava svoje postojanje, ona kako
najaktuelniji isti~e projekt sufinansiranja
zapošljavanja nezaposlenih sa visokom
stru~nom spremom bez radnog iskustva Prvi
posao. Prema njenim rije~ima, osnovni cilj tog
projekta kojim je, uz finansijsku podršku Vlade
RS, planirano privremeno radno anga`iranje
1.500 visokoobrazovanih, jeste stjecanje radnog
iskustva u struci radi br`eg zapošljavanja.
Projektom Prvi posao planirano
zapošljavanje 1.500 pripravnika
radi na njihovom smanjenju kako bi
se pokušali otvoriti neki novi prostori za napredak”, ka`e Borov~anin.
Na upit o tome koliko su današnji
zavodi za zapošljavanje u BiH, kao
svojevrstan recidiv socijalizma, dorasli svom zadatku u novim, tr`išnim okolnostima, Borov~anin odgovara stavom da bh. zavodi nisu
socijalisti~ka zaostavština, jer slu`be zapošljavanja postoje svugdje u
svijetu, ali da u sadašnjem ekonomskom sistemu svakako zahtijevaju
kompletnu reorganizaciju.
“To je ~injenica koja stoji, a imam
obi~aj re}i da smo mi godinama u
procesu transformacije. I prije rata
sam radila u ovoj oblasti i tada smo
imali društveni dogovor koji je
1990. godine na sudu oboren kao
neustavan, jer su na konkurse za
posao imali pravo aplicirati samo
nezaposleni, a ne svi pod jednakim
uslovima... Dakle, taj preobra`aj
traje od 1990-tih...
Pasivni posloprimci
Znate, nama svi ka`u: koga ste to vi
zaposlili? Me|utim, mi nismo institucija koja zapošljava, ve} koja posreduje pri zapošljavanju – mo`da
bi se moglo re}i da imamo pogrešan naziv. No, mi nismo ni pasivan
posmatra~, ve} neko ko prati kretanja i pojave i du`an je da u skladu s tim predla`e mjere za poboljšanje ukupne zaposlenosti i djelovanja na tr`ištu rada.
U svakom slu~aju, mislim da se trebamo i dalje transformisati, odnosno u sadašnjim tr`išnim uslovima
prilagoditi potrebama korisnika
naših usluga – poslodavcima i nezaposlenima, posebno ovim drugima
u smislu pru`anja pomo}i da i sami
budu aktivni na tr`ištu rada i da se
na njemu sna|u. Pri tome pogotovo
mislim na mlade ljude kojima
nakon što završe školovanje slijedi
novi izazov – izlazak na tr`ište
rada, na kojem veliki broj njih nije
aktivan u smislu tra`enju posla”,
ka`e Borov~anin.
Govore}i o pasivnosti nezaposlenih,
ona, ipak, naglašava da se u jednom
segmentu stvari popravljaju – sve
je manje onih koji odbijaju ponu-
|eni posao, posebno me|u ljudima
koji su du`i period na evidenciji
Zavoda. Uz opasku da isto vrijedi i
kada je rije~ o prekvalifikaciji ili
dokvalifikaciji, što ilustrira i izuzetno dobrim odzivom na nedavni
program prekvalifikacije u njegovateljice, Borov~anin precizira da
nezaposleni odbijaju ponu|eni posao isklju~ivo kada se radi o poslodavcima koji neredovno ispla}uju
pla}e.
U istom kontekstu, ona konstatira
da se zaklju~ak dobitnika Nobelove
nagrade za ekonomiju za 2010.
godinu, Petera Diamonda, Dalea
Mortensena i Christophera Pissaridesa, prema kojem naknade za nezaposlene ustvari poti~u nezaposlenost, jer destimuliraju ljude bez
posla da tra`e zaposlenje, ne mo`e
primijeniti na slu~aju BiH.
“Kod nas, ustvari, nema naknada
za nezaposlene u obliku o kojem
oni govore. Naknade koje u našoj
zemlji odre|eno vrijeme dobivaju
oni koji ostanu bez posla nisu nikakva socijalna pomo}, nego pravo po
osnovu minulog rada. U RS, konkretno, svi mi koji radimo izdvajamo
0,7 posto bruto plate za osiguranje
od nezaposlenosti, jednako kao što
svi pla}amo zdravstveno osiguranje, ali ne idemo svi ljekaru niti na
bolovanje...
Povrh svega, ti iznosi nisu veliki,
niti se dugo ispla}uju (u RS od
mjesec do godinu dana), tako da nikako ne mogu biti stimulativni za
netra`enje posla. Tim prije što onaj
ko dobije otkaz uopšte nema pravo
na nadoknadu te vrste ukoliko mu
poslodavac koji ga je otpustio nije
uredno pla}ao doprinose”, podsje}a Borov~anin. 
46
business magazine
.../business gra|evinarstvo
Koridor 5c spa{ava bh.
gra|evinare od propasti?
Nakon dugogodišnjeg
kontinuiranog rasta obima
gra|evinskih radova u
BiH, usljed recesije lani
je uslijedio drasti~an pad
od 19,9 posto, koji je u
provom polugodištu
ove godine pove}an
za dodatnih 28,3 posto,
što ovu branšu svrstava
u red najugro`enijih
ekonomskom i finansijskom
krizom. Šta je sve
doprinijelo sumornoj
slici bh. gra|evinarstva
i kakve su realne šanse
za njegov skori oporavak,
objašnjava D`enana Avdi},
sekretar Sektora za
gra|evinarstvo, industriju
gra|evinskih materijala i
stambeno-komunalnu
oblast Privredne komore
Federacije BiH
ektor gra|evinarstva jedan je od najpogo|enijih
aktuelnom ekonomskom
i finansijskom krizom.
Kolike su posljedice recesije na
bh. gra|evinare, najbolje svjedo~i podatak da je nakon dugogodišnjeg kontinuiranog rasta
obima izvršenih gra|evinskih
radova u 2009. godini uslijedio
pad od 19,9 posto na godišnjem
nivou, a taj negativan trend nesmanjenom `estinom nastavljen
je i u 2010. godini, ~iji }e kona~an minus biti poznat uskoro,
nakon sumiranja godišnjih rezultata u toj branši. U prvom
polugodištu 2010. godine evidentiran je pad izvršenih gra|evinskih radova u BiH od 28,3 posto u odnosu na isti period 2009.
godine.
S
Strmoglavi pad
Kako precizira D`enana Avdi},
sekretar Sektora za gra|evinarstvo, industriju gra|evinskih materijala i stambeno-komunalnu oblast
Privredne komore FBiH, u 2004.
godini zabilje`en je porast obima izvršenih gra|evinskih radova u BiH od 4,8 posto, godinu
kasnije taj rast iznosio je 17,6
posto, u 2006. godini 13,8 posto, da bi u 2007. dostigao rekordnih 25,5 posto. Posljednja plodna godina za bh. gra|evinare
bila je 2008, u kojoj je obim
gra|evinskih radova pove}an za
dodatnih 24,6 posto, nakon ~ega
je uslijedila recesija i strmoglav
pad koji još traje...
“Mo`emo slobodno re}i, ovaj
sektor zadnji izlazi iz krize. Me|utim, to je ujedno i pokazatelj
za mnoga druga privredna kretanja u našoj zemlji, ako uzmemo u obzir da je gra|evinarstvo
sektor koji mo`e radikalno mijenjati op}u sliku privrede, jer
za sobom povla~i oko 40 drugih
prate}ih djelatnosti.
Ovakva situacija u gra|evinarstvu oslabila je tra`nju za gra|evinskim materijalom i samim
time u 2009. dovela do pada proizvodnje nemetalnih minerala za
20 posto u odnosu na 2008. godinu. Najve}i pad proizvodnje
desio se u proizvodnji cementa,
opeke, crijepa i gotovog betona.
Gra|evinski radovi ~ine i više
od polovine ukupnih investicija
u BiH, tako da je pad investicija u 2009. godini ustvari odgovoran i za pad vrijednosti gra|evinskih radova. Tako|er, pad
bud`etskih prihoda u 2009. godini, kroz pad javnih investicija, zna~ajno je ugrozio izgradnju. Za Federaciju BiH posebno
je bio izra`en godišnji pad izgra-
Oporavak
gra|evinarstva
utjecao bi na
cjelokupnu
privrednu aktivnost
u našoj zemlji,
naglašava Avdi}
business magazine
47
.../business gra|evinarstvo
Disperzija nadle`nosti
“U FBiH za gra|evinarstvo nadle`na su tri ministarstva - Ministarstvo prostornog ure|enja i ure|enja
okoliša, Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva i Ministarstvo za promet i komunikacije. Ovakva
disperzija ne mo`e doprinijeti efikasnosti rješavanja
pitanja u gra|evinarstvu i njegovom napretku i
razvijanju. Kao što je to prisutno u svim evropskim
zemljama, ali i zemljama regiona, za gra|evinarstvo
bi trebalo da postoji zasebno ministarstvo.
Stav gra|evinara je da se, kao prelazno rješenje,
imenuje barem pomo}nik ministra za gra|evinarstvo, kao osoba na koju bi privrednici iz ove branše
mogli biti usmjereni, sa ciljem rješavanja problematike u ovom sektoru“, ukazuje Avdi}.
Pad aktivnosti
u gra|avinarstvu
posebno je izra`ena
u FBiH
dnje nestambenih zgrada od 42
posto, što je bio uglavnom rezultat
pada izvoza i poslovnih rezultata
preduze}a i samim time smanjenog
interesa i mogu}nosti za nova ulaganja.
Povrh svega, pad dohotka u 2009.
godini doveo je do pada kreditne
sposobnosti doma}instava, što je
bio sna`an udarac stambenoj potra`nji i izgradnji stanova, koja je u
2009. godini zabilje`ila sna`an godišnji pad od 25 posto”, naglašava
Avdi}.
Blagi optimizam
Ona pritom isti~e da je pad gra|evinskih radova u FBiH ~ak 3,5 puta
intenzivniji nego u RS, što je rezultiralo i time da je u federalnom sektoru gra|evinarstva u 2009. godini
broj zaposlenih smanjen za 5,1 posto, a u prvom polugodištu 2010. za
dodatnih 7,1 posto.
“Naša o~ekivanja su da }e u 2011.
godini do}i do blagog porasta u vrijednosti gra|evinskih radova. Posebna o~ekivanja usmjerena su na
izgradnju autoceste na Koridoru 5c.
Naime, prema najavama Federalne
direkcije za autoceste, u 2011. godini
trebalo bi biti otvoreno osam novih
gradilišta, koja bi pratila zna~ajna
finansijska vrijednost planiranih
radova“, umjereni je optimista Avdi}, koja svoja pozitivna o~ekivanja temelji i na zapa`anju da je na
bankarskom tr`ištu došlo do blagih
pomjeranja u smislu olakšica za
kreditiranje gra|evinskog sektora
koji je, prema njenim rije~ima, po
po~injanju recesije bio prvi na crnoj
listi za odobravanje kredita komercijalnih banaka.
No, ona ukazuje i na preduvjete
birokratske prirode koje treba ukloniti ili barem ubla`iti kako bi bh.
gra|evinarstvo ponovo došlo na
zelenu granu.
“Naime, Zakon o gra|enju u Bosni i
Hercegovini ve} nekoliko godina
nije na snazi. Postoji velika disperzija rješavanja zakonske regulative
za gra|evinarstvo na nivou kantona. Na nivou FBiH postoji samo
Uredba o gra|enju, koja se odnosi
samo na objekte od zna~aja za
FBiH, pri ~emu je za tuma~enje tog
pojma ostavljeno dosta prostora.
Tako, naprimjer, objekat u vrijednosti od 300.000 KM mo`e dobiti
ovaj status, a firme koje apliciraju
na ovaj dio posla podlije`u uvjetima spomenute uredbe, koja nala`e
da takva firma ima šest uposlenih
in`injera sa polo`enim stru~nim
ispitom i pet godina radnog iskustva u struci. Dakle, postoji nesklad
i u produkciji kadra i u kriterijima
koje nala`e Uredba, u odnosu na
definiranje objekata od zna~aja za
FBiH.
Sa druge strane, obzirom da su razli~iti uvjeti u FBiH i u RS za dobijanje licenci za rad gra|evinskih
preduze}a, prisutna je nelojalna
konkurencija i me|u doma}im preduze}ima na doma}em, ionako malom tr`ištu. Neophodno bi bilo da
postoje jedinstveni uslovi na tenderima za dobijanje gra|evinskih
poslova na nivou dr`ave. Institucionalna nadle`nost za gra|evinarstvo pokazuje da posve}enost dr`ave
ovom sektoru privrede nije na nivou koji ovaj sektor zaslu`uje. Stoga gra|evinari od nove vlasti o~ekuju da }e u svoj prioritetni zadatak staviti rješavanje pitanja od
zna~aja za ovaj sektor, što }e zasigurno doprinijeti rastu cjelokupne
privredne aktivnosti u našoj zemlji,
jer trenutno ovaj sektor najslabija
je karika u privrednom lancu Bosne i Hercegovine“, zaklju~uje Avdi}. 
48
business magazine
.../business analiza
INDUSTRIJA
na koljenima
Proizvodnim radnicima i poslodavcima u Bosni i Hercegovini nikada
nije bilo te`e. Ve} drugu godinu zaredom ostvaruju ni`e finansijske i
proizvodne rezultate, a da se niko ne osvr}e. U prošloj i ovoj godini
vrijednost ukupne prodate industrijske proizvodnje u našoj zemlji, u
odnosu na prethodne, smanjila se za 16,2 posto. Jedine svijetle ta~ke
su proizvodnja sirovog metala, rezane gra|e, namještaja i elektri~ne
energije. Izuzev prerade drveta, metala i nešto hrane, finalne prerade
gotovo da i nema. Šta u~initi da industrijska proizvodnja zauzme
mjesto koje joj u razvoju zemlje pripada, za Business magazine piše
Enes Ple~i}.
gencija za statistiku Bosne i Hercegovine, zajedno sa entitetskim zavodima i Agencijom za statistiku
Distrikta Br~ko, prvi put proveli
su istra`ivanje ukupne industrijske proizvodnje u našoj zemlji po metodi PRODCOM, na na~in na koji se industrijska
proizvodnja prati u zemljama Evropske
unije.
Tim povodom direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinovi} izjavio je da je
ovo veliki korak naprijed u priklju~enju
naše zemlje ovoj asocijaciji dr`ava, koja
tra`i objektivnu i nepristrasnu analizu
statisti~kih podataka, kao va`an segment
svake zemlje koja je potpisala Sporazum o
stabilizaciji i pridru`ivanju sa EU. Uspostava novog na~ina pra}enja industrije u
BiH pozdravljena je i iz EUROSTAT, Statisti~kog ureda Evropske unije sa sjedištem u
Luksemburgu.
PRODCOM metoda u suštini zna~i posmatranje industrijske proizvodnje ne samo sa aspekta produkcije, ve} i prodaje
onoga što se proizvede. Proizvodnja je klasificirana u tri podru~ja koja ~ine industriju: va|enje ruda i kamena, prera|iva~ka
industrija i proizvodnja i snabdijevanje
elektri~nom energijom, gasom i vodom.
Definicija pojma industrije u BiH potpuno je saglasna sa definicijom industrije u
Evropskoj uniji. Obra|eni podaci prikazuju rezultate više od 7.000 industrijskih
preduze}a u BiH koja se bave redovnom
industrijskom proizvodnjom, te proizvodnjom na osnovu ugovora za ra~un naru~ioca, pri ~emu se koriste ulazne sirovine i
materijali koje obezbje|uje naru~ilac lohn poslovi. Po metodi PRODCOM, kompletirani su podaci od 2005. do 2009. godine, a po istom principu kvartalno se
prati proizvodnja u ovoj godini.
A
Povratak u 2007. godinu
Objektivna i
nepristrasna
analiza, ka`e
Milinovi}
Istra`ivanje je pokazalo da je u BiH dominantna redovna industrijska proizvodnja
sa pribli`no 70 procenata. Me|utim, ne
mogu se zanemariti ni lohn poslovi koji
~ine gotovo tre}inu ukupne industrijske
proizvodnje, ali sa više nego simboli~nim
finansijskim efektima, jer sva dodana vrijednost takve proizvodnje ide strancu koji
šalje materijale na doradu.
Vrijednost prodaje tako koncipirane in-
business magazine
49
.../business analiza
Umjesto sirovina, svijetu
moramo ponuditi gotove
proizvode
dustrijske proizvodnje u 2009. godini
iznosila je 7.746.261.000 konvertibilnih maraka, od ~ega se 95,8 posto ili
7.423.092.000 KM odnosi na redovnu
proizvodnju, a na lohn poslove svega
4,2 posto ili 323,160.000 KM. O~ito je
da se rad po ugovoru svodi samo na
pla}anje radne snage koja radi za
stranog naru~ioca, bez bilo kakvih
ulaganja u amortizaciju i reproduk-ciju.
U odnosu na prethodnu godinu, ukupna vrijednost prodaje redovne industrijske proizvodnje u 2009. godini
imala je pad od 16,2 posto, a lohn proizvodnje na osnovu ugovora za 10,7
procenata. Ni u ovoj godini poslodavci i industrijski radnici u BiH nisu
bolje sre}e. Tako u 2010. godini, pre-
Prema svim parametrima, industrijska proizvodnja u BiH u
2009. i 2010. godini, u finansijskom pogledu, vratila se na nivo
iz 2007. godine, kada je, tako|er, ostvaren ukupan prihod od
oko sedam i po milijardi KM
ma podacima za 11 mjeseci, ukupna
industrijska proizvodnja u našoj zemlji imala je rast od svega 0,8 indeksnih poena.
Sa dosta pouzdanosti mo`e zaklju~iti
da je u nov~anom smislu u 2010. godini ostvaren ~ak manji proizvodni
prihod nego godinu ranije, jer su u
me|uvremenu zbog pada tra`nje i recesije smanjene cijene mnogih industrijskih proizvoda. Ako se ponovi
2009. godina, to }e biti dobro za pos-
lodavce i industrijske radnike. Imat
}e pla}u iznad 500 KM, za tre}inu
manje do prosjeka zemlje!?
Zanimljivo je i kretanje ukupne industrijske proizvodnje po podru~jima i djelatnosima. Tako je, prema
PRODCOM analizi Agencije za statistiku BiH, va|enje ruda i kamena u
ukupnoj industrijskoj proizvodnji u
BiH u 2009. imalo u~eš}e od 7,8 posto. Lani je u rudnicima i kamenolomima ostvaren bruto prihod od
Prelomna 2011.
Idu}a godina je prelomna. Podaci PRODCOM analize nesumnjivo potvr|uju da je bh.
industrija u najve}oj krizi od postanka zemlje, da se jednostavno ne mo`e nositi sa
tolikim troškovima i tolikom nadgradnjom. Po~et }e gašenje tvornica, ako se ne
rasterete obaveza.
Makroekeonomski stru~njaci upozoravaju da su glavni problemi u BiH koji tište
proizvodnju fiskalne naravi, to što se preko 60 posto javnih prihoda u BiH odnosi na
indirektne poreze i doprinose koje pla}aju poslodavci i radnici, kao kupci pojednih roba
i usluga. U zemljama EU je obratno. Ve}ina javnih prihoda poti~e iz direktnih poreza.
Prema njihovoj ocjeni, ako `elimo da spasimo bh. industriju, pa i trgovinu bez koje
nema prodaje, posljedni je trenutak za hitnu reformu poreskog sistema, kresanje indirektnih poreza, a pove}anje direktnih na imovinu, luksuz i li~ne prihode. U kona~nici,
vrijeme je da ve}e poreze po~nu pla}ati bogati.
604,226.000 KM, dok }e u ovoj godini, po svim pokazateljima, biti znatno ni`i.
U periodu januar – novembar 2010.
godine va|enje energetskih sirovina
(uglja) bilo je manje za 6,3 posto, u
odnosu na isti period 2009. godine, a
ostalih ruda i kamena za ~ak minus
7,2 procenta. U najboljem slu~aju,
mo`e se o~ekivati godišnja prodaja na
nivou 550 miliona KM ili za više od
50 miliona manje nego godinu ranije.
Ne blista ni prera|iva~ka industrija,
koja u ukupnoj industrijskoj proizvodnji u BiH ima u~eš}e od 77,1 posto.
Lani je ovo industrijsko podru~je
imalo pad proizvodnje i prodaje od
19,9 procenata, a u prvih 11 mjeseci
ove godine rast od svega 2,1 posto, tako da je pad u odnosu na 2008. godinu još uvijek veliki, ~ak za 17,9 indeksnih poena.
Zbog pada tra`nje, koji je i dalje prisutan, prera|iva~ka industrija u BiH
lani je ostvarila ukupan prihod od
5.973.562.000 KM, koji je bio za ~ak
30 procenata ni`i nego godinu ranije.
U ovoj godini, rast je iznosio svega
2,1 posto, tako da se mo`e o~ekivati
prihod ne ve}i od šest milijardi KM,
jer su u me|uvremenu pove}ane zalihe (proizvodnja za skladišta), zbog
pada doma}e kapitalne proizvodnje,
a posebno prerade metala i gradnje,
za ~ak 44 posto.
Svijetle ta~ke u pera|iva~koj industriji, koje su u 2010. godini pove}ale
produkciju, su proizvodnja tekstilnih
vlakana i platna sa rastom od 28,6
procenata, potom proizvodnja naftnih derivata (rafinerije u Brodu i
50
business magazine
.../business analiza
Redovna industrijska proizvodnja u BiH
Cjelokupna industrija i podru~ja C, D i E
Stopa rasta vrijednosti prodaje 2006/2005,
2007/2006, 2008/2007, 2009/2008
C - va|enje rude D - prera|iva~ka E - proizvodnja i
i kamena
industrija
snabd. el. i
toplotnom
energijom
Ukupna
industrija
Izvor: Agencija za statistiku BiH
Modri~i) za 23,4 posto i baznih metala (aluminij, glinica, `eljezo) za 27,7
posto. Uz namještaj i rezanu gra|u to
su jedine pozitivne prera|iva~ke grane u BiH, koje daju nadu da bi se, napokon, mogla o`ivjeti najva`nija privredna djelatnost u zemlji.
Snabdijevanje elektri~nom energijom,
plinom i vodom jedino je industrijsko
podru~je u BiH sa konstantnim rastom, sa u~eš}em u ukupnoj industrijskoj proizvodnji i prodaji od 15,1 posto. Lani ovo podru~je ostvarilo je
ukupnu prodaju svojih proizvoda i usluga vrijednu 1.168.473.000 KM ili za
4,9 posto više nego godinu ranije.
I u 2010. godini proizvodnja i snabdijevanje elektri~nom enegijom, plinom
i vodom imaju rast. Doduše, od svega
0,8 posto, ali pozitivan trend se zadr`ava, tako da se o~ekuje prihod sli~an
2009. godini, s eventualnim korekcijama od oko 50 miliona KM zbog rasta
cijena, posebno plina koji se nabavlja
iz uvoza.
Prema svim parametrima, industrijska proizvodnja u BiH u 2009. i 2010.
godini, u finansijskom pogledu, vratila se na nivo iz 2007. godine, kada je,
tako|er, ostvaren ukupan prihod od
oko sedam i po milijardi KM. Još }e
dosta vode prote}i da se ponovi 2008.
godina, najuspješnija od proglašenja
BiH suverenom dr`avom, kada je
industrijska proizvodnja imala finan-
sijski efekat od blizu devet milijardi
KM. Eksperti procjenjuju da bi se
2008. mogla ponoviti tek 2012. godine.
Mrvice na stolu
PRODCOM analiza industrije ne radi
se samo u BiH, ve} i u svim ostalim
okolnim dr`avama, koje su u Evropskoj uniji ili su sa ovom asocijacijom
dr`ava potpisale Sporazum o stabilizaciji i pridru`ivanju (SAA). Njena vrijednost nije samo u tome što oslikava
obim industrijske proizvodnje, ve} što
ukazuje na putove kretanja robe do
kupca i na produktivnost rada u proizvodnji, kao najva`nijem razvojom
segmentu svake zemlje.
Upore|ivanjem ovih elemenata mo`e
se do}i do itekako vrijednih saznanja
za svaku dr`avu. Slovenija, na primjer, prema PRODCOM analizi, imala
je lani osam puta ve}u industrijsku
proizvodnju od Bosne i Hercegovine,
iako ima nepuna dva miliona stanovnika i sa daleko je manjim prirodnim
resursima za razvoj industrije. Ali, zato ima znatno ve}u produktivnost,
brendirane proizvode i industriju viših faza prerade koja se plasira na tr`ište i posti`e daleko višu cijenu nego
bh. izvoz trupaca, rezane gra|e i sirovih metala u najprostijem obliku, u
ingotima i gredicama.
Nadalje, jedino ovakve analize koje
govore o putovima prodaje, vjerno osli-
kavaju kolika je industrijska ovisnost
pojedinih dr`ava od tehnološkog napretka sa strane.
U slovena~kom saldu, kako na doma}em tr`ištu tako i u izvozu, dominantno mjesto imaju i proizvodi njihovih
tvornica u BiH, Argete u Had`i}ima,
Perutnine u Brezi, Kapisa u Tomislavgradu. Naprosto, zato što se krajnja
prodaja obavlja preko ove zemlje. Na
taj na~in najve}i dio profita odlazi iz
naše zemlje, u kojoj se samo pla}a rad
i prosta reprodukcija. Sva dodana vrijednost ide onom koji je prodao pamet
i tehnologiju.
Sli~na je situacija i sa susjednom
Hrvatskom, koja je pribli`ne veli~ine i
broja stanovnika kao BiH, a ima ~etiri
puta ve}i prodaju industrijskih proizvoda od naše zemlje. Sve više uvozi se
i tehnologija iz Srbije, posebno u Republiku Srpsku, po principu: “Mi vama mašine i brend, a vi nama radnike
koji }e pristajati na najni`u satnicu i
najviše norme rada”!
Ako se ovakva rasprodaja radne snage
nastavi, uz mrvice na stolu, teško da }e
ikada bh. industrija stati na svoje noge. Sve }e više zaostajati. Doma}oj industriji, da bi supstituirala uvoz i zaposlila ljude, više od hljeba trebaju
finalne faze obrade i doma}i brendovi.
Ali i kvaliteni licencni ugovori, kao
ugovor sa njema~kim koncernom Meggle, koji je u Biha}u omogu}io da doma}a pamet proizvodi i prodaje mlije~ne proizvode, a ne da ih na najprostiji na~in uvozi. Sli~no radi i mljekara
PPM Tuzla, koju su kupile Slovenske
mlekarne iz Ljubljane.
Najbolji primjer za prodaju doma}e
pameti su tvornica higijenskih proizvoda Violeta iz Gruda, Feal iz Širokog
Brijega, tvornica bh. brenda doma}ih
prehrambenih proizvoda Jami iz Sarajeva, širokobriješki Lijanovi}i, NatronHayat iz Maglaja i neke druge, koje su
se okrenule vlastitim proizvodima.
Petar ]orluka, tvorac najboljeg bh.
brenda, palete higijenskih proizvoda
Violeta koji su me|u prva tri brenda
ove vrste u jugoisto~noj Evropi, i u
ovoj godini samo do izvoza ostvarit }e
prihod od 150 miliona KM, gotovo
kao polovina tvornica koje sa oko
30.000 zaposlenih rade lohn poslove.
business magazine
51
.../business analiza
Redovna industrijska proizvodnja u BiH
2005/2006/2007/2008/2009
Vrijednost prodaje po podru~jima djelatnosti C, D i E
BiH nesporno ima resurse i radnu
snagu da izgradi kvalitetnu prera|iva~ku industriju, posebno u sektoru
drveta, papira, metala, hemije i proizvodnje hrane. Na komorama i specijaliziranim institucijama za kvalitet,
dizajn i certificiranje, je posao da investitorima ponude programe koji }e
biti tr`išno prihvatljivi, kako bi se
evidentni resursi iskoristili u višim
fazama prerade.
Na tome se ne smije štedjeti ni institucije sistema, koje kao titulari vlasništva nad ve}inom resursa (šume,
rude, voda), moraju stvoriti uvjete da
se oni pretvore u konkretan proizvod.
Drvo u namještaju, parketu, plo~ama
i furnirima desetorostruko više vrijedi nego u rezanoj gra|i. Isto se odnosi na metal, povr}e, vo}e, mlijeko,
meso, pa i elektri~nu energiju. Plasirati ih kao sirovinu van zemlje, a
uvoziti gotove proizvode, ve}a je šteta od koristi.
Teško i radnicima i
poslodavcima
Od 680.135 ukupno zaposlenih u
BiH u oktobru ove godine, u industriji ih je radilo 174.395, od ~ega
19.695 u rudarstvu i va|enju, 131.273
u prera|iva~koj industriji i 23.391 u
sektoru proizvodnje i snabdijevanja
elektri~nom energijom, plinom i
vodom.
Procentualno, svega 24,6 posto zaposlenih radi u djelatnostima koje na
najdirektniji na~in stvaraju novu vrijednost, što je po svim mjerilima malo. U dvostruko manjoj Sloveniji više
od 300.000 zaposlenih radi u industriji, s tim da Slovenija sa nepuna dva
miliona stanovnika ima za 100.000
više zvani~no zaposlenih nego Bosna
i Hercegovina.
U oktobru 2010. godine bh. zaposleni
u industriji ostvarivali su prosje~nu
mjese~nu neto pla}u od 841 KM, s
tim da je prosjek u rudarstvu i va|enju 836 KM, u prera|iva~koj industriji 568, a u snabdijevanju elektri~nom energijom, plinom i vodom
1.119 KM. Istovremeno, prosje~na
neto pla}a u BiH za taj mjesec iznosila je ta~no 800 KM, što zna~i da su
C - va|enje rude i
kamena
D - prera|iva~ka
industrija
rudari imali za 36 KM ve}u pla}u od
prosjeka zemlje, energeti~ari za 319,
a prera|iva~ka industrija ~ak 232
KM ispod bh. prosjeka.
Cifre sve govore. Industrija je na koljenima. Izuzev energetike, struje,
plina i vode, pa i rudara kojima se
pla}e dijelom dotiraju iz bud`eta i
prihoda elektroprivrede, te nekoliko
visokoakumulativnih tvornica (FDS,
Aluminij), sva ostala industrija radi u
gubicima, ispod pozitivne nule.
Teško je radnicima, a još te`e poslodavcima koji uz neto pla}u po svakom
zaposlenom još moraju osigurati 416
KM po radniku za porez na pla}u i
doprinose. Prema podacima o bruto
doma}em proizvodu BiH u prošloj
godini, od 7.746.261.000 KM, koliko
je iznosila prodaja ukupne bh. industrije, dok se plate repromaterijali,
sirovine i porez jedva da je poslodavcima ostalo dvije i po milijarde ~istog
dohotka za sve ostale troškove poslovanja, amortizaciju i pla}e.
Godišnji fond bruto pla}a u bh. indu-
E - proizvodnja i
snabd. el. i toplotnom energijom
Ukupna
industrija
striji, prema oktobarskom prosjeku,
iznosi 2.630.574.180 KM, što zna~i da
akumulirani gubitak samo za pla}e
svake godine premašuje iznos od 130
miliona KM. Prakti~no ništa ne ostaje za amortizaciju. Bh. industrija
propada, da ne ka`emo tone, jer se sa
takvim omjerima ne mo`e nabaviti ni
toalet - papir, a da se to ne osjeti po
d`epu poslodavaca i zaposlenih.
Radi se po principu prenapregnutog
betona. Sve što se zaradi danas, potroši se sutra. ^ak ni to ne poma`e. Usljed nedostaka akumulacije i gomilanja obaveza, gotovo da je postalo pravilo da industrijska preduze}a u BiH,
bilo privatna ili dr`avna, vrše pla}anja
u naturi: “Ti menu robu, ja tebi auto,
ugalj, felge, cigarete, sokove...”!
Ovisno šta ko proizvodi, me|usobna
pla}anja prebijaju se robama. Pa, ~ak
i nekretninama. I pored toga, na desetine hiljada je sudskih predmeta za
naplatu duga. Advokati, notari i javna potrošnja zara|uju, jer jedini ubiru keš. 
52
business magazine
.../business berza
Akcije znatno tra`enije
od obveznica
Tokom ovog perioda najmanje jedna transakcija obavljena je sa 69 hartija od vrijednosti
razli~itih emitenata, a 34 hartije ostvarile su pove}enje vrijednosti zvani~nog slu`benog kursa,
dok je 11 hartija od vrijednosti zabilje`ilo pad vrijednosti zvani~nog slu`benog kursa.
Piše
Milo{ Gruji}
analiti~ar DUIF Advantis Kapital
Menadžment
periodu od 6. do 17. decembra na trgovanju na Banjalu~koj berzi ostvaren je promet od 8,373.387,72 KM. U sklopu
934 transakcije ukupno je prometovano 10,619.877 hartije od vrijednosti. Tokom ovog perioda najmanje jedna
transakcija obavljena je sa 69 hartija od vrijednosti razli~itih
emitenata. Od toga, 34 hartije ostvarile su pove}enje vrijednosti
zvani~nog slu`benog kursa, dok je 11 hartija od vrijednosti zabilje`ilo pad vrijednosti zvani~nog slu`benog kursa.
Tokom ovog perioda najviše je porastao Indeks investicionih fondova Republike Srpske-FIRS. Rastom od ~ak 264,04 indeksna
poena ili 17,16 posto kraj trgovine do~ekao je na vrijednosti od
1.679,76 indeksnih poena. Indeks preduze}a Elektroprivreda RSERS 10 porastao za 96,79 indeksnih poena ili 14,18 posto i tako
ovaj period završio na 779,59 indeksnih poena. Vrijednost Berzanskog indeksa Republike Srpske-BIRS pove}ala se za 50,25 indeksnih poena, na 964,24 indeksna poena, što predstavlja rast od 5,50
posto. Od akcija na slu`benom berzanskom tr`ištu – lista B najve}i promet u ovom periodu imale su akcije emitenta Tr`nice Banja Luka. Promet ovim akcijama dostigao je 1,721.433,1 KM po
prosje~noj cijeni od 1,50 KM za jednu akciju.
Od akcija na slu`benom berzanskom tr`ištu – segment Fondova
najve}i promet u ovom periodu ostvaren je akcijama ZIF VB fond
Banja Luka, kojima se trgovalo u vrijednosti od 338.760,06 KM po
prosje~noj cijeni od 3,9477 KM. Dobitnik perioda je ZIF Bors
invest fond Banja Luka. Cijena akcija ovog fonda porasla je za
44,76 posto, sa 2,1 KM na 3,04 KM po akciji. Interesantno je da
akcije zatvorenih investicionih fondova tokom ovog perioda nisu
gubile na vrijednosti. Ukupan promet svim obveznicama iznosio
je 756.411,5 KM, što predstavlja svega 6,36 posto od ukupnog
U
Prva emisija obveznica Op{tine
Kne`evo
Odbornici Skupštine Opštine Kne`evo po~etkom decembra
donijeli su odluku o prvoj emisiji obveznica javnom ponudom u
iznosu 5,600.000 KM. Novac prikupljen emisijom obveznica bit
}e iskorišten za finansiranje dospjelih, neizmirenih obaveza iz
prethodnog perioda. Dospije}e emisije je 20 godina od dana
upisa emisije u Centralni registar hartija od vrijednosti.
Obveznice se emitiraju uz fiksnu, godišnju kamatnu stopu od
6,00 posto. U toku prvih 10 godina ispla}ivat }e se polugodišnje
samo kamata (grace period), a nakon toga glavnica i pripadaju}i dio kamate ispla}ivat }e se u jednakim polugodišnjim anuitetima (20 anuiteta). Više podataka o emisiji obveznica Opštine
Kne`evo mo`e se dobiti u Prospektu emisije obveznica.
Prospekt je besplatno dostupan u prostorijama emitenta,
agenta emisije, te na internet stranicama agenta emisije:
www.advantisbroker.com i Banjalu~ke berze
www.blberza.com.
prometa ostvarenog tokom ovog perioda. Najtra`enije su bile
obveznice Republika Srpska - stara devizna štednja 4. Promet ovim
obveznicama iznosio je 235.764,83 KM po prosje~noj cijeni od
0,36 KM za jednu obveznicu.
Od akcija na slobodnom berzanskom tr`ištu najve}i promet u
ovoj sedmici imale su akcije emitenta Rudnik boksita Srebrenica
Srebrenica, kojima se trgovalo se u vrijednosti od 193.284,7 KM
po prosje~noj cijeni od 0,35 KM po akciji. 
Tr`išna kapitalizacija i promjena indeksa
Datum
Promet (KM)
Brol transakcila
Tržišna kapitalizacila
6/12/2010/
323,669.94 KM
731,517
55
3,813,757,857.45 KM
-0.26% 913.99
0.41% 1,433.72
0.45% 682.80
0.60%
7/12/2010/
476,037.40 KM
1,560,533
79
3,807,638,800.09 KM
-0.16% 914.34
0.04% 1,458.68
1.74% 684.32
0.22%
8/12/2010/
265,379.54 KM
593,913
95
3,827,986,647.14 KM
0.53% 921.55
0.79% 1,488.66
2.06% 690.14
0.85%
9/12/2010/
622,899.43 KM
428,217
81
3,851,410,848.23 KM
0.61% 933.74
1.32% 1,529.92
2.77% 695.50
0.78%
10/12/2010/
620,177.37 KM
1,055,989
96
3,866,275,019.53 KM
0.39% 941.82
0.87% 1,557.27
1.79% 706.57
1.59%
13/12/2010/
291,506.98 KM
693,741
87
3,887,668,905.40 KM
0.55% 946.46
0.49% 1,597.50
2.58% 719.60
1.84%
14/12/2010/
1,558,982.40 KM
2,178,261
150
3,921,901,964.14 KM
0.88% 958.79
1.30% 1,644.66
2.95% 752.04
4.51%
15/12/2010/
885,906.73 KM
877,677
127
3,927,636,218.42 KM
0.15% 959.01
0.02% 1,702.33
3.51% 752.85
0.11%
16/12/2010/
2,525,421.76 KM
587,277
108
3,947,014,867.12 KM
0.49% 964.12
0.53% 1,704.07
0.10% 774.52
2.88%
17/12/2010/
803,406.17 KM
1,912,752
56
3,942,124,196.63 KM
-0.12% 964.24
0.01% 1,679.76
-1.43% 779.59
8,373,387.72
10,619,877
934
5.50%
17.16%
Ukupno
Promet (hov)
128,366,339.18 KM
* vrilednost se računa u odnosu na podatke zadnleg dana trgovine prethodnog perioda
% promlene*
3.37%
BIRS
50.25
% promlene*
FIRS
246.04
% promlene* ERS10 % promlene*
96.79
0.65%
14.18%
53
business magazine
.../business berza
Hartija
Emitent
BRSP-R-A
INVP-R-A
PLRP-R-A
VBIP-R-A
EKVP-R-A
BLBP-R-A
EINP-R-A
ZPTP-R-A
JHKP-R-A
KRIP-R-A
VIBP-R-A
BLKP-R-A
ZIF Bors invest fond a.d. Banja Luka
ZIF Invest nova fond a.d. Bijeljina
ZIF Polara invest fond a.d. Banja Luka
ZIF VB fond a.d. Banja Luka
ZIF Aktiva invest fond a.d. Banja Luka
ZIF BLB - profit a.d. Banja Luka
ZIF Euroinvestment fond a.d. Banja Luka
ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka
ZIF Jahorina Koin a.d. Pale
ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka
ZIF VIB fond a.d. Banja Luka
ZIF Balkan investment fond a.d. Banja Luka
PRVP-R-A
ZIF Privrednik invest a.d. Banja Luka
Prosječna
cijena u
periodu
3.04
0.065
4.3
4
4
3.85
7.4
4.3
3.35
6.37
3.11
4.18
% promjene
Broj
službenog
transakcija
kursa
44.76%
26
44.44%
25
36.51%
13
35.59%
42
32.89%
39
27.91%
16
20.33%
13
10.26%
72
8.41%
27
5.64%
29
1.63%
10
0.00%
5
1.5
0.00%
U k u p n o:
Obveznice prema
promjeni
slu`benog
kursa
1,759
2,638.50
2,366,230
1,262,614.69
RSDS-O-A Republika Srpska - stara devizna štednja 1
91.5103
U k u p n o:
3,736.44
115,491.91
9,690.00
338,760.06
276,946.82
3,939.97
25,695.09
42,900.62
296,567.73
145,049.75
641.86
555.94
4
Republika Srpska - izmirenje ratne štete 3
Republika Srpska - izmirenje ratne štete 2
Republika Srpska - izmirenje ratne štete 1
Republika Srpska - izmirenje ratne štete 4
Republika Srpska - stara devizna štednja 3
MKD Sinergija plus d.o.o Banja Luka
RSRS-O-C
RSRS-O-B
RSRS-O-A
RSRS-O-D
RSDS-O-C
SNPO-O-A
Emitent
1,350
2,080,507
2,673
85,811
69,962
1,176
3,652
10,258
85,365
23,378
206
133
Promet
321
Prosječna
cijena u
periodu
36.7756
37
38
36
80.665
100
Emitent
Količina
Zatvoreni fondovi
prema promjeni
slu`benog kursa
% promjene
Broj
službenog
transakcija
kursa
4.15%
109
3.44%
24
2.69%
35
2.12%
106
0.20%
17
0.00%
1
-0.53%
Količina
638,475
128,872
183,596
647,792
139,636
584
Promet
232,616.77
46,903.93
69,197.00
235,764.83
112,595.05
38,933.33
6
44,590
20,400.59
298
1,783,545.00
756,411.50
54
business magazine
.../business berza
Kraj godine donio
rast indeksa
Kraj godine donio je malo `ivosti na Sarajevsku berzu. Sredinom decembra na SASE
ostvaren je promet od 5,3 miliona KM, a svi berzanski indeksi zabilje`ili su blagi rast.
periodu od 6. do 17. decembra 2010. godine na trgovanju na Sarajevskoj berzi - burzi ostvaren je promet od
5,386.993,25 KM. U sklopu 628 transakcija ukupno je
prometovano 4,799.346 vrijednosnih papira.
U ovom periodu minimalno jedna trgovina obavljena je sa 59
emitenata. Od toga, 18 emitenata ostvarilo je porast vrijednosti
zvani~nog slu`benog kursa, dok je pad vrijednosti zabilje`ilo 14
emitenata .
Indeks BIFX u ovom periodu porastao je za 10,99 indeksnih poena na 1.443,92 poena što u odnosu na zadnji dan trgovine prethodnog perioda iznosi porast od 0,77 posto.
Vrijednost indeksa SASX-10 u ovom periodu porasla je za 21,15
indeksnih poena na 912,75 poena, što u odnosu na zadnji dan trgovine prethodnog perioda predstavlja porast od 2,37 posto.
Vrijednost indeksa Primarnog slobodnog tr`išta SASX-30 u ovom
periodu porasla je za 8,09 indeksnih poena na 892,43 poena, što
u odnosu na zadnji dan trgovine prethodnog perioda predstavlja
porast od 0,91 posto.
Na Kotaciji kompanija u ovom periodu trgovalo se u iznosu od
136.842,88 KM, od ~ega je najve}i promet ostvaren dionicama
emitenta Bosnalijek u iznosu od 106.504,25 KM.
U segmentu Kotacije fondova u ovom periodu trgovalo se u iznosu od 842.164,98 KM, od ~ega je najve}i promet ostvaren dionicama emitenta ZIF Fortuna Fond Biha} u iznosu od 590.367,60
KM.
Na Kotaciji obveznica ostvaren je promet u ukupnoj vrijednosti
U
Datum
Promet
(KM)
Promet
(VP)
Broj
trans.
Dvije transakcije na
vanberzanskom tr`i{tu
Na vanberzanskom tr`ištu obavljene su transakcije dionicama
emitenta Centrotrans-Tranzit Sarajevo, gdje je u okviru jedne
transakcije prometovano 50 dionica u vrijednosti od 2.250,00
KM. Tako|er, obavljena je jedna transakcija dionicama emitenta Intereuropa Sarajevo, tokom koje je prometovano 20
dionica u vrijednosti od 3.000,00 KM.
od 2,075.000,41 KM, od ~ega je najve}i promet ostvaren
Obveznicama FBiH za ratna potra`ivanja Serija A u iznosu od
580.759,96 KM.
Na Primarnom slobodnom tr`ištu u ovom periodu trgovalo se u
iznosu od 438.268,99 KM, od ~ega je najve}i promet ostvaren
dionicama emitenta BH Telecom u iznosu od 163.107,10 KM.
Na Sekundarnom slobodnom tr`ištu u ovom periodu trgovalo se
u iznosu od 1,382.841,99 KM, od ~ega je najve}i promet ostvaren
obveznicama emitenta BOR Banka Sarajevo u iznosu od
766.200,00 KM.
U ovom periodu odr`ana je vanredna aukcija dionicama emitenta Energoinvest DVI Sarajevo. U okviru jedne transakcije prometovano je 63.328 dionica u vrijednosti od 506.624,00 KM. 
Tr`išna
kapitalizacija
%
promjene*
BIFX
%
SASX
promjene* -10
%
promjene
SASX
-30
%
promjene*
6. 12. 2010
1.218.092,75 KM
126.889
76 7.076.698.832,02 KM
1,01%
1.438,31
0,38%
906,61
1,68%
889,16
0,55%
7. 12. 2010
233.860,37 KM
219.434
73 7.085.196.070,60 KM
0,12%
1.424,59
-0,95%
907,86
0,14%
894,70
0,62%
1.279.906,82 KM 2.980.700
72 7.021.391.943,49 KM
-0,90%
1.423,30
-0,09%
897,92
-1,09%
8. 12. 2010
889,97 -0,53%
9. 12. 2010
550.433,01 KM
620.428
61 7.038.664.206,90 KM
0,25%
1.429,55
0,44%
902,43
0,50%
894,61
10. 12. 2010
61.088,54 KM
32.332
33 7.042.711.084,21 KM
0,06%
1.425,87
-0,26%
905,67
0,36%
891,68 -0,33%
13. 12. 2010.
160.817,23 KM
39.593
69 7.054.139.354,37 KM
0,16%
1.418,99
-0,48%
912,75
0,78%
892,24
0,06%
14. 12. 2010.
740.499,02 KM
148.164
95 7.078.857.202,00 KM
0,35%
1.411,15
-0,55%
913,33
0,06%
897,46
0,59%
15. 12. 2010.
548.077,40 KM
63.492
35 7.078.742.240,96 KM
0,00%
1.421,90
0,76%
913,16
-0,02%
897,30 -0,02%
16. 12. 2010.
112.952,77 KM
133.118
49 7.080.333.670,85 KM
0,02%
1.429,07
0,50%
913,03
-0,01%
896,91 -0,04%
17. 12. 2010.
481.265,34 KM
435.196
65 7.088.092.486,82 KM
0,11%
1.443,92
1,04%
912,75
-0,03%
892,43 -0,50%
1,18%
-
0,77%
-
2,37%
Ukupno
5.386.993,25 KM 4.799.346
628
-
* vrijednost se ra~una u odnosu na podatke zadnjeg dana trgovine prethodnog perioda
-
0,52%
0,91%
DA LI STE PRETPLA]ENI NA
BUSINESS MAGAZINE?
AKO @ELITE IMATI JEDINSTVENI POSLOVNI MAGAZIN
SVAKOG DRUGOG PONEDJELJKA NA VA[EM
RADNOM STOLU KONTAKTIRAJTE NAS NA
TEL.: + 387 (0) 33 557 115
(0) 33 557 116
(0) 33 557 117
(0) 33 557 118
Web: www.business-magazin.ba
e-mail: marketing@business-magazin.ba
BUSINESS MAGAZINE MO@ETE NA]I I NA SVIM DOBRO OPREMLJENIM
KIOSCIMA, TR@NIM I POSLOVNIM CENTRIMA [IROM BIH
56
business magazine
.../business projekti
Lak{e finansiranje za
mala i srednja preduze}a
FIRMA konzorcij krajem 2010. godine pokrenuo je program obuke i certificiranja grupe
kvalificiranih konsultanata u oblasti poslovnih finansija (QBFC) u našoj zemlji. Ovaj
program fokusira se na prevazila`enje osnovne prepreke sa kojom se suo~avaju mala i
srednja preduze}a u ovoj zemlji - pristupom finansijskim sredstvima. Piše Vedad Hajdarevi}
edavno, u organizaciji FIRMA konzorcija, pokrenut
je program obuke i certificiranja grupe kvalificiranih konsultanata u oblasti poslovnih finansija u Bosni i Hercegovini.
Prva grupa od 25 polaznika promovirana je u Tesli}u, što je ozna~ilo po~etak vrlo ambicioznog
QBFC programa.
Kvalificirani konsultanti u oblasti
poslovnih finansija nisu zamjena
kreditnim slu`benicima banke, nego predstavljaju neophodnu dopunu njihovom radu. Projekat FIRMA proveo je brojna istra`ivanja i
imao brojne razgovore sa finansijskim institucijama, kao i sa preduze}ima, da bi se precizno odredili raz-
N
lozi koji stoje iza vje~itog jaza izme|u davalaca kredita i finansijskih potreba preduze}a.
Pomo} kreditnim
slu`benicima
Prema ovom istra`ivanju, osnovni
problem le`i u nedostatku kapaciteta malih i srednjih preduze}a
(MSP) da izrade kvalitetne poslovne planove, naprave finansijske
projekcije i kvalitetno popune zahtjeve za dobijanje kredita. U SAD
ima više od 1.000 ovakvih centara
raspore|enih u cijeloj zemlji, koje
podr`avaju razli~iti nivoi vlasti, a
koji pru`aju tu vrstu pomo} MSP i
u njihovo se ime zauzimaju za
dobijanje pristupa finansijskim
sredstvima. Ovakvi centri uglavnom ne postoje u BiH, tako da se
radi na tome da se obu~i kadar
kvalificiranih konsultanata u oblasti poslovnih finansija (QBFC), od
kojih su neki saradnici konsultantskih firmi i agencija za ekonomski
razvoj, a koji bi mogli preuzeti ovu
ulogu. QBFC slu`e kao finansijski
savjetnici i zagovornici MSP.
Razli~ite studije ukazuju na to da
je poslovno okru`enje u BiH nepovoljno i me|u najlošijim u regionu.
Naprimjer, prema Izvještaju Svjetske banke o poslovanju za 2011. godinu, od 183 zemlje, BiH, odnosno
njeno cjelokupno poslovno okru`enje, zauzelo je 110. mjesto u odnosu na Srbiju (89), Hrvatsku (84),
QBFC konsultanti su
pomo} kreditnim
slu`benicima
business magazine
57
.../business projekti
Albaniju (82) i Makedoniju (38).
Što se ti~e komponente dobijanja
kredita, na ovoj rang-listi BiH zauzela je isto mjesto kao i Hrvatska
(65), što je dobro, dok su Makedonija (46), te Srbija i Albanija (obje
na 15. mjestu) ~ak i bolje pozicionirane. Sve se zemlje regiona suo~avaju sa sli~nim poteško}ama u pogledu MSP i njihovog pristupa kreditima.
Iako su pravni i regulatorni sistemi
koji se odnose na oblast kredita u
ovim zemljama prili~no dobri, ipak
su sve one mala finansijska tr`išta i
sve nude veoma mali raspon kreditnih proizvoda za MSP, a naro~ito
kada se radi o finansiranju obrtnog
kapitala. Preduze}a u BiH i u regionu moraju se u velikoj mjeri oslanjati na svoja interna sredstva za
finansiranje, što usporava njihov
rast i ~ini ih nekonkurentnim u odnosu na preduze}a iz zapadnih
zemalja koja imaju dobar pristup
finansijama. Cjelokupni omjer
ukupnih poslovnih kredita u odnosu na godišnji promet u BiH manji
je od 50 posto u pore|enju sa više
od 100 posto u zapadnim zemljama. Istra`ivanje FIRMA projekta
pokazalo je da nedostatak opcija za
obrtnim kapitalom u bankarskom
sistemu predstavlja glavni problem
u pogledu pristupa finansijskim
sredstvima kojeg su identificirala
ispitana preduze}a. To je predstavljalo i jednu vrstu iznena|enja, jer
se smatralo da }e se najprije pomenuti velike kamate i zahtjevi u pogledu instrumenata obezbje|enja,
me|utim oni su se pokazali kao sekundarne prepreke.
Pristup podacima
U BiH postoje dvije strane problema pristupa finansijama. Sa jedne
strane, ponuda kredita odnosi se na
finansijske institucije, banke i razvojne kreditne institucije, kreditne
proizvode koje nude i procedure za
njihovo dobijanje. Sa druge strane,
potra`nja za kreditima ti~e se pre-
U BiH postoje dvije
strane problema pristupa
finansijama. Sa jedne
strane, ponuda kredita
odnosi se na finansijske
institucije, banke i
razvojne kreditne
institucije, kreditne
proizvode koje nude i
procedure za njihovo
dobijanje
duze}a, njihove temeljne kreditne
sposobnosti i mogu}nosti da tu svoju kreditnu sposobnost predstave
pru`aocima kredita. Program QBFC osmišljen je tako da se pozabavi
potra`njom za kreditima, tako što
}e pomo}i preduze}ima da poka`u
svoju kreditnu sposobnost kroz profesionalno izra|ene poslovne planove, finansijske projekcije i zahtjeve
za dobijanje kredita, kao i zauzimanjem za njih kod kreditnih institucija. Cilj je da kreditni slu`benici
steknu povjerenje u QBFC kao zagovornike odr`ivih kredita za MSP.
Kroz QBFC program }e se u u detalje poznavati zahtjevi koje svaka
banka ima u pogledu kreditiranja,
te ne}e preduze}e predstavljati probleme finansijskoj instituciji, ukoliko ono ne zadovoljava minimalne
zahtjeve da bude uzeto u obzir za
dobijanje kredita.
Na ovaj se na~in pru`a vrijedna usluga ne samo MSP koja tra`e kredit, nego i bankama koje tra`e dobre
Uspjeh projekta FIRMA
Projekat FIRMA podr`ava konkurentnost na sektorskom i na nivou
preduze}a u pet klju~nih oblasti: proizvodi i produktivnost, veze sa
tr`ištima, pristup finansijama, unapre|enje radne snage i poslovno
okru`enje. Projekat ima i fond za bespovratna finansijska sredstva u
vrijednosti od tri miliona ameri~kih dolara koji, u saradnji sa
preduze}ima korisnicima i drugim donatorima i bh. ministarstvima
koja poma`u ekonomski razvoj, poma`e da se finansiraju aktivnosti
koje u velikoj mjeri doprinose konkurentnosti. FIRMA trenutno ima oko
100 posebnih aktivnosti ~ija je realizacija u toku. Projekat FIRMA radi
putem svoje mre`e od 16 lokalnih partnera u implementaciji, odnosno
konzorcija FIRMA.
kandidate za kredite u sektorima u
kojima projekat FIRMA djeluje –
drvna prerada, proizvodi od metala
i turizam. Trenutno je u toku proces gdje FIRMA radi zajedno sa bankama i finansijskim institucijama,
kako bi se izgradio blizak odnos
izme|u QBFC i kreditnih slu`benika. Projekat FIRMA, tako|er, radi na bazi podataka pristupa finansijskim sredstvima koja }e obuhvatati detaljne informacije o svim
finansijskim instrumentima i izvorima koji su na raspolaganju MSP
u cijeloj zemlji. Baza podataka }e
sadr`avati informacije o razvojnim
kreditnim programima razli~itih
vladinih agencija u BiH, donatorskim sredstvima koja se plasiraju
kroz komercijalne banke, mogu}nostima finansiranja kod komercijalnih banaka, kao i o nebankarskom
finansiranju, kao što je prodaja
prava potra`ivanja, osiguranje izvoza i lizing. Kao finansijski savjetnici malim i srednjim preduze}ima
projekta FIRMA, QBFC }e tako
biti u mogu}nosti da pru`e kvalitetne smjernice o finansijskim instrumentima koji zadovoljavaju specifi~ne potrebe. Krajem novembra
2010. godine, projekat FIRMA završio je sa obukom i certifikacijom
prve grupe QBFC. Oni ve} pru`aju
usluge za 15 preduze}a iz sektora u
kojima FIRMA djeluje. To pokazuje da su preduze}a odmah prepoznala potrebu za uslugama i stru~nosti koju pru`aju QBFC.
Slaviša ]erani} iz Sarajeva jedan je
od u~esnika iz prve grupe polaznika koji je uspješno završio obuku.
“Zahvalan sam što mi se pru`ila
mogu}nost da u~estvujem u programu obuke QBFC projekta FIRMA.
Obuka mi je pomogla da, kona~no,
razjasnim neka pitanja vezana za
pristup izvorima finansiranja u
našoj zemlji, te omogu}ila direktnu
razmjenu iskustava sa kolegama iz
drugih dijelova BiH i razli~itih
institucija“, izjavio je ]erani}, koji
je sada certificirani QBFC konsultant.
Banke i finansijske institucije, tako|er, veoma su zainteresirane za
ovaj program i ve} su u planu zajedni~ke promotivne akcije i radionice
za MSP na kojima }e biti predstavljeni raspolo`ivi finansijski izvori,
kao i konsultantske usluge koje
nude QBFC. Radionice }e biti organizirane zajedno sa razvojnim
agencijama i finansijskim institucijama u svim regionalnim centrima u BiH tokom januara i februara
2011. godine. 
58
business magazine
.../business saradnje
Doma}i namje{taj sa
svjetskim potpisom
ndustrija namještaja Artisan iz Tešnja
je kompanija sa dugogodišnjim iskustvom u proizvodnji namještaja od
masivnog drveta. Ova kompanija oko
70 posto svojih proizvoda plasira na
tr`išta van BiH, što je stavlja u red najuspješnijih u BiH. Stoga i ne ~udi informacija da je ova kompanija, u saradnji sa
drvno-tehnološkim centrom Arteco iz Tešnja, uspostavila saradnju sa poznatim
svjetskim dizajnerom namještaja Karimom Rashidom.
I
Jedinstvena saradnja
Rashid je po profesiji produkt dizajner
koji je prepoznatljiv po savremenim idejama i konceptima, amorfnim oblicima i
kombinacijama fluorescentnih boja koje
pro`imaju svaki njegov rad, bilo da se radi
o komadu namještaja, upotrebnom predmetu ili enterijeru. Do danas, Karim Rashid dizajnirao je više od 3.000 proizvoda,
u 35 zemalja svijeta, a njegov raznovrsni
opus ~ine enterijeri, komadi namještaja,
rasvjetna tijela, posu|e i pribor
za jelo, igra~ke, predmeti i namještaj za djecu, sun~ane nao~ale,
odjevni predmeti za odrasle,
obu}a i drugo.
Do sada Rashid je samo jednom
radio u punom drvetu i to za
jednu italijansku kompaniju, a
njegov dizajn namještaja je
najprepoznatljiviji po radu u
plastici. Ina~e, ovo nije prvi put
da kompanija Artisan sara|uje
sa poznatim dizajnerima, tako
je ova kompanija ranije sara|ivala sa Studiom Grupa iz Hrvatske i sarajevskim umjetnikom
Salihom Teskered`i}em, sa kojim su nedavno osvojili tri nagrade u Njema~koj. Ovaj put,
njihov cilj je bio povezati se sa svjetski poznatim imenom, te na taj na~in dokazati da
su firme Artisan i drvno-tehnološki centar
Arteco sposobne izraditi predmete za svjetsko tr`ište. Do saradnje sa Rashidom
došlo je u augustu ove godine, a kontakt je
uspostavljen preko Sanje Muzaferije, novinarke i promoterke iz Hrvatske, koja je
ovog renomiranog umjetnika dovela na
sajam Elle Dekor 2010 u Zagrebu, gdje je
Karim Rashid bio glavna zvijezda i preda-
Kompanija Artisan,
u saradnji sa drvnotehnološkim centrom
Arteco iz Tešnja, nedavno
je uspostavila saradnju sa
Karimom Rashidom, svjetski
poznati dizajnerom, koji je
za potrebe ove kompanije
izradio specijalnih 20
koncepata namještaja
od masivnog drveta.
Piše Vedad Hajdarevi}
ugovor izme|u Arteca i Rashida za razvoj
20 koncepata namještaja sa naglaskom na
namještaj od masivnog drveta. Nakon
mjesec dana stiglo je 20 predloga od poznatog dizajnera, a koncepti su uklju~ivali
stolice i stolove, u rasponu od trpezarijskih, pa sve do stolova za dnevne sobe i
ugostiteljske objetke. Kompanija Artisan
kasnije je odlu~ila otkupiti prava od Arteca za razvoj i pokretanje proizvodnje 11
koncepata.
Prepoznatljiv dizajn
Izrada tih 11 koncepata, me|u kojima su,
osim trpezarijskih, i barske stolice i
stolovi, kao i objekti za dnevnu sobu, podrazumijeva veoma slo`en tehnološki proces. Ovi predmeti izra|ivat }e se od punog
drveta brijesta, oraha, kruške i javora, a
drvo }e biti nabavljano samo iz doma}ih
šuma. Finalni proizvodi zadr`at }e karakteristi~ni Rashidov rukopis, koji je pomalo funky i mladala~ki, uz detalje u ru`i~astoj boji. Rashid je poznat po svojim
zaobljenim formama, po ru`i~astoj boji koju je unio u interijere,
a ovog umjetnika ~esto ve`u uz
slo`enicu blobject koja u industrijskom dizajnu podrazumijeva
upotrebne predmete koji se odlikuju zaobljenim linijama, veselim bojama i odsustvom oštrih
ivica. Ova kolekcija }e biti prvi
put predstavljena javnosti na
Sajmu namještaja u Kelnu od 18.
do 24. januara u sklopu štanda
kompanije Artisan. Nakon toga,
stolice i stolovi mo}i }e se kupiti
na svjetskom i evropskom tr`ištu, ali i u našoj zemlji. Ovi predmeti bit }e višeg cjenovnog razreKolekcija }e biti predstavljena na sajmu u Kelnu
da, ali, ipak, prihvatljiviji u odnosu na cijene dizajnerskog namva~. Nakon uspostavljanja kontakta, izra- ještaja koji nam sti`e iz uvoza.
`ena je `elja da Artisan i drvno-tehnološki Iako je drvoprera|iva~ka i industrija
centar Arteco uspostave saradnju sa ovim namještaja u našoj zemlji u proteklom pepoznatim dizajnerom. Rashidu su prezen- riodu pretrpjela veliki udarac tokom ekotirani koncepti i ideje projekta, a dizajner nomske krize, u kompaniji Artisan zadoje vrlo rado pristao na saradnju, koja je voljni su svojim poslovanjem. To se pogopotpisana izme|u drvno-tehnološkog cen- tovo odnosi na 2010. godinu gdje je ova
tra Arteco, u kojem je kompanija Artisan kompanija ulo`ila mnogo sredstava u
zajedno sa USAID i norveškim Ministarst- novu prodajnu mre`u, kao i u proizvodne
vom vanjskih poslova jedan od suosniva~a. pogone. Artisan je i proizvodnju i prodajni
Saradnja je podrazumijevala sklopljen prostor fokusirao na jedno mjesto, kako bi
business magazine
59
.../business saradnje
Stolovi i stolice sa potpisom Rashida
Protivnik tradicije
Karim Rashid bio je poseban gost
Elle Dekor Sajma stanovanja u
Zagrebu. Gostovanje ove velike
svjetske dizajnerske zvijezde u
ovom gradu izazvalo je veliku
pa`nju. Rashid je ina~e zagovornik
jednostavne estetike i zbog toga je
vrlo popularan u svijetu, pa su tako
neka od imena sa popisa njegovih
klijenata Coca-Cola, Yahoo, Disney,
Prada i mnogi drugi. Rashid je
specifi~an po tome što se zala`e za
`ivljenje isklju~ivo u sadašnjosti, te
je protivnik tradicije za koju smatra
da nas vu~e u prošlost.
tr`ištu mogli isporu~iti proizvod koji je
svojom kvalitetom na nivou drugih renomiranih proizvo|a~a namještaja od masivnog drveta. Nivo kvalitete tih proizvoda
u Artisanu ve} su dostignuti, a planovi za
sljede}u godinu odnose se na širenje prodajne mre`e namještaja na tr`ištima bivše
Jugoslavije i tr`ištima Evropske unije.
Tome doprinosi i najavljeni Sajam namještaja u Kelnu, gdje }e ovaj proizvo|a~ na-
praviti kontakte sa kupcima iz EU. Tako|er, kroz odre|ene koncepte namještaja,
koje ova kompanija razvija i koji }e se ponuditi tr`ištu, planira se i ja~i nastup na
tr`ištima regije. 
Finalni proizvodi zadr`at }e karakteristi~ni Rashidov rukopis, koji je pomalo
funky i mladala~ki, uz detalje u ru`i~astoj boji
60
business magazine
.../business vijesti
Evropa
Me|unarodna agencija Moody's Investors
Service srezala je kreditni
rejting Irskoj za pet nivoa,
s Aa2 na Baa1, upozorivši i
na mogu}a dodatna smanjenja ako Vlada u dogledno vrijeme ne uspije stabilizirati dug. Agencija Fitch
prva je Irskoj oduzela kreditni status A, snizivši ga
za tri nivoa na BBB+.
Finski proizvo|a~
mobitela Nokia podnio je
tu`bu protiv Applea u
Velikoj Britaniji,
Njema~koj i Holandiji. To
je ve} ~etvrta tu`ba koju
Nokia podnosi protiv
ameri~kog tehnološkog
diva, a ovaj put ga optu`uje
za kršenje 13 patenata koji
se odnose na tehnologije
ekrana osjetljivih na dodir
i navigacije.
Njema~ko privredno
povjerenje neo~ekivano je
u decembru poraslo na
rekordan nivo nakon što je
pove}ana doma}a potra`nja
pomogla oporavak najja~e
evropske privrede. Indeks
poslovne klime Ifo instituta,
koji se temelji na
istra`ivanju u koje je bilo
uklju~eno 7.000 direktora,
u posmatranom mjesecu u
odnosu na novembar
pove}ao se za 0,6-postotnih
bodova, odnosno sa 109,3
na 109,9 bodova.
Austrijski zajmodavac Hypo Group Alpe Adria
prodao je svoj zatvoreni
skijaški centar u HamburgWittenburgu holandskoj
turisti~koj i hotelskoj grupaciji Van der Valk. Cijena
transakcije nije objavljena.
Hypo je navedeni skijaški
centar, koji uklju~uje
središnji spust na
zatvorenom duga~ak 330
metara i park za snowboarding, odlu~io prodati u
sklopu rješavanja nestrateške imovine.
Prodaja automobila
u Evropi u novembru na
godišnjem nivou pala je za
7,1 posto, najviše zbog
ekonomskih teško}a i
mjera štednje koje smanjuju potra`nju za novim
vozilima. U novembru,
tako, bilo je registrirano
ukupno 1,07 miliona novih
automobila, saop}ila je
ACEA.
Deutsche Bank otvorila je ~etiri milijarde dolara vrijedan hotel sa kasinom u ameri~koj kockarskoj meki Las Vegasu,
objavljeno je iz te kompanije. Radi se o projektu
kojeg je Deutsche Bank
preuzela 2008. godine od
investitora kojemu su presušili izvori finansiranja.
Ikea Group planira
više nego udvostru~iti broj
trgovina u Kini do 2015.
godine. Ikea je poznata po
cjenovno pristupa~nom, a
modernom sklopivom namještaju i u idu}ih pet godina planira pove}ati broj
trgovina u Kini na 16 do
18, sa sadašnjih osam
trgovina u isto toliko
gradova.
Najve}a evropska
tehnološka kompanija
Siemens najavljuje prodaju
odjela kompjuterskih usluga Atos Originu, dok istodobno ispituje mogu}nosti za
samostalno profitabilno
poslovanje Osrama, divizije
rasvjete. Osim toga, objavljeno je da }e Siemens u
sklopu inicijative integriteta vrijedne 100 miliona
dolara finansirati tridesetak antikorupcijskih projekata u 20 dr`ava širom
svijeta.
business magazine
61
.../business vijesti
Svijet
Oracle nije u potpunosti zadovoljan odštetom koji je sud odredio
njegovom njema~kom
rivalu SAP u slu~aju
TomorrowNow. Kona~nom
presudom SAP mora
Oracleu isplatiti 1,3 milijarde dolara zbog ilegalnog
preuzimanja softvera u razdoblju od tri godine, a
dogovoreno je i da }e SAP
snositi troškove su|enja u
iznosu od 120 miliona
dolara.
Internetska kompanija Yahoo navodno }e
ukinuti osam svojih web
servisa, nakon što je najavila smanjivanje radne snage.
Na listi za potencijalno
gašenje, me|u ostalim,
nalaze se usluge Delicious,
Yahoo! Bookmarks, Yahoo!
Buzz, MyBlogLog i
AltaVista.
Japanska Toshiba
gradi novu tvornicu za
proizvodnju LCD ekrana
vrijednu 1,2 milijarde
dolara, a partner u tom
projektu bit }e joj ameri~ki
tehnološki div Apple.
Naime, Apple }e investirati
u izgradnju te tvornice koja
bi trebala proizvoditi male
LCD ekrane za budu}e
iPhone i druge prenosne
ure|aje.
Twitter je prikupio
novih 200 miliona dolara
ulaga~kog kapitala, ~ime se
ukupna vrijednost te
društvene mre`e pribli`ila
brojci od ~etiri milijarde
dolara. Nova sredstva
upla}ena su od strane venture capital kompanije
Kleiner Perkins Caufield &
Byers, te postoje}ih
ulaga~a, navodi se na
slu`benom Twitterovom
blogu.
Facebook }e vjerovatno u ovoj godini imati oko
dvije milijarde dolara prihoda, što je više u odnosu
na ranija o~ekivanja.
Ovogodišnji prihodi
najpopularnije svjetske
društvene mre`e bit }e više
nego udvostru~eni u odnosu 2009. godinu.
Drugi po veli~ini
ju`nokorejski brodograditelj Daewoo Shipbuilding
and Marine Engineering izvijestio je kako je pobijedio
na konkursu za 1,3 milijarde dolara vrijedan posao
gradnje plinske platforme
na moru. Prema preliminarnom ugovoru s
ameri~kom energetskom
kompanijom Chevron,
Daewoo }e izgraditi platformu za proizvodnju plina
do druge polovine 2014.
godine.
General Motors vratio je dr`avi dodatnu 2,1
milijardu dolara pomo}i,
~ime je svota do sada
vra}ena poreznim
obveznicima premašila 23
milijarde dolara, objavilo je
Ameri~ko ministarstvo finansija. GM je time otkupio
sve svoje povlaštene dionice koje su bile izdane u
sklopu programa pomo}i
Ministarstva finansija kompanijama u krizi.
Direktorima ameri~kog bankarskog diva Goldman Sachsa bit }e ispla}eno 111 miliona dolara zaostalih nagrada za razdoblje
od 2007. do 2009. godine.
Predsjednik Uprave Lloyd
C. Blankfein dobit }e gotovo 25 miliona dolara, a u
navedenom periodu ve} je
nagra|en sa gotovo 68
miliona dolara.
62
business magazine
.../business raport
Širok spektar
proizvoda
BASF potvrdio
preuzimanje Cognisa
BASF je završio preuzimanje Cognis Holding GmbH koju kontroliraju PermiraFunds, GS CapitalPartners i SVLifeScience. Ukupna vrijednost transakcije sa uklju~enim neto finansijskim dugom i
obavezama za penzije iznosi 3,1 milijardu eura.
“Spektar proizvoda i know how Cognisa i BASF
odli~no se nadopunjuju. Spajanje }e proširiti naš
portfelj specijalnih hemikalija i podi}i nivo inovativnosti za naše klijente”, izjavio je Jurgen Hambrecht, predsjednik Odbora izvršnih direktora BASF.
Kupovinom Cognisa, BASF }e zauzeti lidersko
mjesto u proizvodnji sirovina klju~nih za proizvode za osobnu njegu, oja~ati vode}u poziciju u proizvodima za ~iš}enje doma, te osigurati veliki udio
na tr`ištu prehrane i farmaceutskih proizvoda.
Akvizicijom Cognisa posebno }e se proširiti BASF
paleta proizvoda na osnovi obnovljivih materijala.
BASF planira potpuno integrirati Cognis u svoju
grupu, a detaljni planovi integracije bit }e dovršeni do kraja prvog kvartala 2011. godine. 
U Dubaiju vi{ak trgova~kih centara
Dubai bi se u 2013. godini mogao suo~iti sa prevelikim brojem nepopunjenih prostora u šoping centrima i premalim brojem turista-kupaca, upozorava utjecajna savjetodavna kompanija u najnovijem izvještaju.
“Prostor u šoping centrima Dubaija u razdoblju od 2010. do 2013. godine uve}at
}e se za nekih 30 posto”, stoji u izvještaju me|unarodne savjetodavne kompanije
za tr`ište nekretnina Colliers International.
Prema tome izvještaju, tr`ište Dubaija 2013. godine bit }e preplavljeno sa više miliona kvadratnih metara viška bruto prostora za najam.
“Maloprodajni sektor emirata Dubai bilje`i sna`nu turisti~ku potra`nju, ali ona }e
vjerovatno biti prigušena kao posljedica utjecaja globalne finansijske krize”, isti~e
Colliers.
U izvještaju se nadalje isti~e da }e maloprodajni sektor susjednog Abu Dhabija, gdje i dalje manjka maloprodajnog prostora za
najam, do 2013. godine ubilje`iti pove}anje površine za najam na 874.500 kvadratnih metara, te na gotovo 1,1 milion kvadratnih
metara u 2015. godini. Dubai se razvio u globalnu maloprodajnu platformu i ta~ku ulaska za me|unarodne brendove u tu regiju,
dok naftom bogati Abu Dhabi o~ekuje zna~ajan rast maloprodajnog prostora u kombinaciji sa sna`nom kupovnom mo}i doma}ih
potroša~a. 
Katarci kupuju Manchester United?
Katarska kraljevska porodica pokazala je interes za kupovinom Manchester Uniteda
i spremna je platiti 1,5 milijardi eura. Katarci `ele kupiti englesku fudbalsku instituciju nakon što su po~etkom mjeseca postali sponzor Barcelone. Španski velikan }e
tako po prvi put u svojoj 111 godina dugoj historiji na svojim dresovima nositi sponzorski logo. Barca je potpisala ugovor sa Qatar Foundationom do 2016. godine vrijedan 30 miliona eura godišnje. Prije nekoliko mjeseci katarska kraljevska porodica Al Thani kupila je londonsku robnu ku}u Harrods, isplativši bivšem vlasniku
Mohamedu Al-Fayedu 1,5 milijardi eura. U svojim rukama dr`i i 80 posto dionica
Shard of Glass poznatijeg kao London Bridge Tower, koji }e kada se završi biti najviša
gra|evina u Evropskoj uniji, tre}i je pojedina~ni dioni~ar Volkswagena, a ima i dionice u Porscheu. Manchester United je od 2005. godine u rukama ameri~ke porodice
Glazer koja je klub platila oko 800 miliona eura. Prema posljednjim podacima, dug
Uniteda je oko milijardu eura. 
business magazine
63
.../business raport
General Electric se oporavlja
od krize
General Electric, ameri~ka kompanija
koju je, izuzevši bankarski sektor, vjerovatno najviše pogodila finansijska kriza,
postupno se oporavlja okretanjem industrijskim inovacijama koje se`u do temelja koje je postavio Thomas Edison.
Tvornica General Electrica u Batesvilleu
u Mississippiju, koju vodi Jeanne Edwards GE Capital, koja je dugo bilo zlatna
koka u krizi, postala je kamen oko vrata.
Kompanija se sada oporavlja, ali izvršni
direktor General Electrica Jeffrey Immelt ka`e da }e se više nastojati osloniti na
proizvodnju nego na finansijski in`injering. Immelt govori o velikim i va`nim
proizvodima koji tra`e puno strpljenja i
novca - motorima aviona, turbinama, lokomotivama, nuklearnim postrojenjima, sistemima za obradu vode, solarnim plo~ama i vjetrenja~ama. Obzirom na troškove
i slo`enost pothvata, teško }e im iko konkurirati. Immelt tako navodi poslove sa motorima za avione, napominju}i da je stopa dobiti ve}a nego u vode}im bankama.
“Ne doga|a se to u svakom tromjese~ju i svake godine, ali u razdoblju od 10 ili 20 godina takvi poslovi koji su teški i zahtjevni imaju najve}u dobit na ulo`eni kapital”, dodaje Immelt. Pod Immeltovim vodstvom General Electric proširio je prodaju u inozemstvu
sa 51 milijarde ostvarene 2001. godine na 81 milijardu 2009. godine. 
Jeffrey Immelt kao
spasilac kompanije
Umro Tommaso
Padoa Schioppa
idejni tvorac
euro valute
Idejni tvorac zajedni~ke evropske valute, bivši italijanski ministar privrede
Tommaso Padoa Schioppa, umro je u
Rimu u 71. godini.
Schioppa, italijanski ministar privrede i
finansija od 2006. do 2008. godine za
vrijeme vlade Romana Prodija, umro je
iznenada dok je bio na ve~eri sa prijateljima. Njegova iznenadna smrt potresla
je italijansku poslovnu i politi~ku elitu
kojoj }e ostati u sje}anju po gorljivu zalaganju za evropski projekat i za zajedni~ku evropsku valutu. Predsjednik
Evropske centralne banke (ECB) JeanClaude Trichet odao je po~ast Schioppi.
“Evropska monetarna unija gubi mislioca, ~ovjeka akcije i vizionara koji je bio
potpuno predan evropskom jedinstvu.
Svi smo cijenili njegovo revno predanje,
stru~nost i doprinos osnivanju i konsolidaciji ECB i eurosistema”, piše u
saop}enju koje je Trichet objavio u ime
te finansijske ustanove sa sjedištem u
Frankfurtu. 
Nova tran{a MMF Gr~koj
Me|unarodni monetarni fond (MMF) odobrio je isplatu nove tranše kredita za prezadu`enu Gr~ku u iznosu od 2,5 milijardi eura. U saop}enju stoji da je gr~ka Vlada provela
opse`ne mjere štednje, rezanja bud`etskih rashoda i druge reforme koje bi trebale
povratiti stabilnost ugro`enom finansijskom sistemu. Zbog toga MMF je zaklju~io da
se Gr~koj mo`e odobriti novi dio ranije dogovorenog zajma. Iako MMF mjere gr~kih
vlasti naziva impresivnim, gra|ani te ~lanice eurozone sve su nezadovoljniji, te se
ponovno odlu~uju na štrajkove.
Tako|er, obuzdavanje javne potrošnje negativno }e se odraziti na privredne aktivnosti.
MMF tako o~ekuje da }e gr~ka privreda u ovoj godini pasti za 4,25 posto, dok bi u 2011.
godini pad mogao iznositi tri posto. Prijašnje projekcije sugerirale su stezanje ekonomskih aktivnosti od ~etiri, odnosno 2,5 posto. 
Veliko iskustvo u ekonomiji
64
business magazine
.../business raport
Ameri~ka privreda
hvata zalet
Stopa nezaposlenosti
}e padati,
ka`e Greenspan
Ameri~ka privreda lagano hvata zamah, te bi u sljede}oj godini
mogla porasti izme|u tri i 3,5 posto, kazao je bivši predsjednik FED
Alan Greenspan.
“Ameri~ka privreda neosporno hvata zalet, ~etvrto tromjese~je izgleda dobro pa bi u zadnja tri mjeseca 2010. godine rast mogao iznositi 3,5 posto ili ~ak i više”, poru~io je Greenspan.
U tre}em ovogodišnjem kvartalu BDP najja~e svjetske ekonomije
porastao je na godišnjem nivou za 2,5 posto, ali oporavak tr`išta rada i rast maloprodaje mnogim stru~njacima su zalog za sna`niji rast
u narednim tromjese~nim razdobljima.
“Stopa nezaposlenosti u 2011. godini po~et }e padati. Najviše što
mo`emo o~ekivati, da }e pasti na devet posto ili mo`da ~ak i nešto
malo ispod toga”, kazao je Greenspan koji danas vodi vlastitu konsultantsku kompaniju.
Prema njegovom mišljenju za o~ekivati je i sna`niji rast dioni~kog
tr`išta budu}i da }e poboljšane okolnosti pozitivno utjecati na prihode i zaradu kompanija. 
Rene Obermann ostaje
na ~elu Deutsche
Telekoma
Britanske mjere {tednje
vode u siroma{tvo?
Oštre mjere štednje britanske Vlade bacit }e oko milion ljudi u siromaštvo, izvijestio je Institut za fiskalne studije, koji prou~ava u~inak bud`eta i djeluje kao nezavisna ustanova.
Do kraja 2014. godine u grupi siromaha bit }e oko 900.000 ljudi,
odnosno svi oni koji raspola`u sa manje od 60 posto prosje~nog primanja za 2010-2011. godinu. Tako teško pogoršanje utjecat }e na
pove}anje siromaštva me|u djecom. Prvi put u zadnjih petnaest godina u potpunu siromaštvu `ivjet }e 200.000 djece, a za dvije godine
~ak 300.000, stoji u izvještaju tog vrlo cijenjenog britanskog instituta.
“Taj je zaklju~ak u suprotnosti sa Vladinim uvjeravanjima da reforme ne}e uop}e kvantitativno utjecati na siromaštvo djece”, stoji u
zaklju~ku IFS.
O ozbiljnosti stanja svjedo~i i nedavni neuobi~ajeno oštar javni istup britanskog premijera Davida Camerona, koji je najavio nu`ne
oštre rezove u bud`etskoj potrošnji. Rekao je da }e se posljedice tih
mjera osje}ati decenijama i da }e uveliko promijeniti na~in `ivota
u Velikoj Britaniji. 
Rene Obermann ostat }e
na ~elu Deutsche Telekoma do 2016. godine, nakon što je Nadzorni odbor
kompanije produ`io ugovor izvršnom direktoru
za dodatnih pet godina.
Obermann je na ~elu
njema~kog telekomunikacijskog diva od 2006.
godine, a va`e}i ugovor
isti~e krajem 2011. godine.
“Obermann }e voditi kompaniju prema još ve}im uspjesima. Proteklih
je godina postigao odli~ne rezultate”, kazao je
predsjednik Odbora Ulrich Lehner.
Pred Obermannom su Vodstvo do
brojni izazovi, budu}i da 2016. godine
je njema~ki regulator tr`išta od po~etka decembra 2010. godine prepolovio naknade koje operatori napla}uju za preuzimanje poziva iz mre`e drugih operatora T-Mobile
USA, nekada zna~ajnog izvora zarade. Zaustavljanje odljeva
pretplatnika T-Mobile USA bit }e veliki izazov. Obermann je
rekao kako }e nastaviti transformaciju kompanije, te je
izrazio nadu da }e br`e mre`e i novi poslovi pomo}i u borbi
protiv pada prodaje na visokoreguliranim tr`ištima. Nadzorni odbor produ`io je Obermannu ugovor uprkos istrazi koju
je dr`avni tu`itelj u Bonnu pokrenuo protiv ~elnika DT zbog
sumnje da je povezan sa slu~ajevima podmi}ivanja na Balkanu. 
business magazine
65
.../business raport
MMF daje ve}a prava
dr`avama u ja~anju
Ministri finansija i ~elnici centralnih banaka zemalja ~lanica Me|unarodnog monetarnog
fonda (MMF) formalno su poduprli dugo o~ekivanu promjenu omjera glasa~kih udjela
u toj organizaciji kako bi privredama u nastajanju pripala ve}a prava glasa, priop}io je
MMF.
Ta }e reforma, najradikalnija u 65-godišnjoj historiji te organizacije, pove}ati utjecaj
vode}ih zemalja u razvoju unutar MMF, uklju~uju}i Brazil, Rusiju, Indiju i Kinu, dok
}e utjecaj evropskih ~lanica, me|u kojima su Belgija i Njema~ka, biti smanjen. MMF
je priop}io da je tu promjenu, koja predvi|a tropostotnu izmjenu ravnote`e glasa~kih
udjela u korist zemalja u razvoju, odobrilo više od 85 posto ~lanova Vije}a guvernera,
najvišeg odgovornog tijela te organizacije, koje ~ine ministri finansija ili ~elnici centralnih banaka svih 187 ~lanica MMF.
Sad je moraju odobriti njihove vlade, što }e u nekim slu~ajevima uklju~ivati i izmjenu
zakona kako bi se omogu}ila ratifikacija. MMF je priop}io kako o~ekuje da }e postupak ratifikacije biti završen najkasnije do kraja 2012. godine.
“Ovakav ishod pokazuje raširenu podršku našeg ~lanstva za klju~ne reforme”, kazao je
direktor MMF Dominique Strauss-Kahn. 
Dokaz klju~nih reformi,
ka`e Strauss-Kahn
Chevrolet Volt krenuo
u prodaju
Prvi primjerci Chevrolet Volta krenuli su iz tvornice Detroit-Hamtramck
prema prvim tr`ištima na kojima }e biti ponu|eno ovo revolucionarno
vozilo. Kupci u Kaliforniji, Texasu, Washingtonu i New Yorku dobit }e
svoje prvo i svjetski jedinstveno elektri~no vozilo sa produ`enim dosegom u narednih nekoliko dana. Ovo su prva od planiranih 160 vozila koja
}e biti poslana trgovcima.
“Današnji dan predstavlja historijski trenutak za Chevrolet. Voltom smo
redefinirali svijet automobilskog prevoza i uskoro }e prvi kupci mo}i
iskusiti svakodnevnu vo`nju bez utroška kapi benzina, te dodatnu slobodu putovanja na ve}e udaljenosti, kada i kamo god po`ele”, rekao je Tony
DiSalle, direktor marketinga za Volt.
U srcu Volta je elektri~ni pogonski sistem Voltec koji kombinira elektri~nu vo`nju isklju~ivo na bateriji sa visokou~inkovitim motorom na benzin. Ova kombinacija daje Voltu preko 560 km dosega prije
potrebe za ponovnim punjenjem baterije ili malog rezervoara za gorivo. Volt je jedino elektri~no vozilo koje se proizvodi masovno i
to u SAD. Chevrolet je ponudio 15 pretprodukcijskih Voltova tehnološkim entuzijastima i zagovarateljima elektri~nih automobila
kroz 90-dnevni program evaluacije vozila i sistema punjenja – bili su to prvi korisnici koji su mogli iskusiti kakav je Volt u svakodnevnom korištenju i u stvarnim uslovima. Ameri~ki ~asopisi MotorTrend, Automobile i Green Car Journal nedavno su proglasili Volt
automobilom godine. 
Banke smanjuju broj
zaposlenih u Ma|arskoj
Austrijski zajmodavac Erste Bank uskoro }e u Ma|arskoj zatvoriti 17 podru`nica zbog ~ega }e biti ukinuto oko 180 radnih mjesta. To je, ipak, manji
broj otkaza u odnosu na ranije špekulacije koje su sugerirale da }e Erste u
Ma|arskoj otpustiti 250 zaposlenika. Glavni razlog zatvaranja podru`nica
je novi bankovni porez u toj zemlji, koji Erste ocjenjuje jako visokim. Ma|arska Vlada uvela je porez za banke kojim bi u njenu blagajnu ove i idu}e godine trebalo sliti po 200 milijardi forinti (1,01 milijardu dolara). Iznos od oko 161 milijarde forinti godišnje planira namaknuti do 2012. godine iz drugih poslovnih sektora. Otkazi, i to njih 215, za narednu je godinu u Ma|arskoj najavilla i ma|arska divizija belgijskog KBC Groupa.
Britanski Vodafone, Magyar Telekom u sastavu njema~kog Deutsche Telekoma, te naftna i plinska grupa Mol, redom su objavile da bi novi porezi mogli
utjecati na njihove budu}e planove ulaganja. 
66
business magazine
.../business liste
Deset najmo}nijih
`ena u svijetu biznisa
Nedavno je objavljena lista 50 najmo}nijih `ena koje se nalaze na liderskim pozicijama
u nekim od najve}ih kompanija širom svijeta. Ovaj put donosimo skra}enu listu od 10
`ena koje se smatraju najmo}nijim u globalnom biznisu. Priredio Vedad Hajdarevi}
1. Indra Nooyi
Kompanija: PepsiCo, Sektor: Industrija hrane i pi}a, Lokacija: SAD
Indra Nooyi je osoba koja se smatra jednom od najva`nijih korporativnih vo|a na svijetu. U proteklim izborima ova `ena nikada nije bila daleko od vrha ranga najmo}nijih `ena svijeta, a ove
godine zaslu`ila je prvo mjesto. Ona je izvršni direktor kompanije PepsiCo od 2006. godine, ali
u~inkovito poma`e njen razvoj od 2001. godine, kada je postala predsjednik i glavni finansijski
direktor ove grupe. Nooyi je diplomirala na MBA Indian Institute of Management u Kalkuti, a radila je dvije godine za kompaniju Johnson&Johnson u Bombaju, prije dolaska u SAD.
“Sve što sam imala, bilo je 500 dolara i stipendija od Yalea. Dolaskom u SAD 1978. godine imala
sam osje}aj da sam imigrant, tako da sam morala naporno raditi kako bih stekla ono što imam
danas. Svaki dan se pitam da li sam zaradila pravo da budem izvršni direktor ove kompanije”,
ka`e Nooyi.
2. Andrea Jung
Kompanija: Avon Products, Sektor: Kozmetika, Lokacija: SAD
Andrea Jung ve} 11 godina je izvršni direktor kompanije Avon Products. Ova kompanija je najve}i
svjetski prodava~ kozmetike i prodaje svoje proizvode u više od 120 zemalja.
“Pozitivno poslovanje je od vitalnog zna~aja za pokretanje li~nog i korporativnog preporoda.
Makroekonomski gledano, naša kompanija proteklih godina znala je na pravi na~in iskoristiti
krizu, tako da samo uspjeli do}i do velikog rasta prodaje. Širom svijeta profit naše kompanije je
rastao, a to najviše treba da zahvalimo i velikom rastu korisnika kozmetike širom svijeta”, ka`e
Jung.
3. Guler Sabanci
Kompanija: Sabanci Group, Sektor: Finansijske usluge i industrija, Lokacija: Turska
Guler Sabanci je više od predsjednice jedne od najve}ih korporacija u Turskoj. Ona je, tako|er,
va`na pokreta~ka snaga u zemlji, bilo da se radi o politi~kom, društvenom ili kulturnom aspektu
`ivota. Na ~elu je konglomerata koji obuhvata bankarstvo i osiguranje, prodaju automobilskih
guma, cementa, tekstila, energije, hemikalija i maloprodaje. Osim toga, veliki je ljubitelj Mozarta,
insistira na obrazovnom napretku Turske, a veliki je poštovalac ekologije, vinogradarstva, Picassa
i osmanske kaligrafije.
business magazine
67
.../business liste
4. Irene
Rosenfeld
Kompanija: Kraft Foods,
Sektor: Industrija hrane i
pi}a, Lokacija: SAD
Irene Rosenfeld je, kao
po obi~aju, uvijek plasirana visoko na ovakvim
listama. Kompanija
Kraft, uprkos izazovnim
potroša~kim problemima
u SAD, u drugom tromjese~ju 2010. godine
imala je dobit od 13 posto, dok su prihodi sko~ili za 25
posto na 12,25 milijardi dolara. Njeno carstvo uklju~uje
neke od najboljih i svjetskih poznatih marki: Philadelphia, Ritz, Dairylea, Oreo, Kenco, Toblerone, Capri
Sunca i sada Cadbury. Upravo je Rosenfeld najviše bila
kritizirana zbog njene tvrdoglavosti u preuzimanju Cadburyja, ali ka`e da je to upravo bio njen najbolji potez,
što se, na kraju, i dokazalo ispravnim.
6. Ursula Burns
Kompanija: Xerox,
Sektor: Poslovne usluge,
Lokacija: SAD
Ursula Burns je prva `ena afroameri~kog porijekla koja je preuzela neku veliku kompaniju i ušla
na listu od 100 najuspješnijih `ena. Njena pri~a je
klasi~na ameri~ka pri~a.
U prošlosti je bila samohrana majka, koja je peglala košulje po no}i, kako
bi imala za `ivot. U po~etku je radila u Xeroxu kao pripravnik, da bi, na kraju, bila predsjednik kompanije. Ova `ena
je pod jakim utjecajem majke koja je natjerala da se upiše na Politehni~ki institut na Univerzitetu u New Yorku,
gdje je diplomirala, da bi zatim magistrirala na Univerzitetu Kolumbija. Njena odva`nost i neustrašivost, osobine
su koje su u kompaniji Xerox jako cijenjene.
8. Ellen Kullman
Kompanija: DuPont,
Sektor: Industrija,
Lokacija: SAD
DuPont je kompanija
koja je skoro iste dobi
kao i SAD, a osnovana je
1802. godine pod nazivom Eleuthere Irenee du
Pont de Nemours. Kompanija se u po~etku bavila prodajom eksploziva i
hemikalija. Kompanija je
svoj imperij izgradila
kroz naredne generacije, a kao najve}a novost bio je
po~etak proizvodnje najlona za proizvodnju padobrana u
Drugom svjetskom ratu. Osim toga, DuPont ima
proizvode za primjenu u medicini. Ellen Kullman je 19.
izvršni direktor kompanije DuPont, koja svoj posao
opisuje kao vrlo te`ak, ali i vrlo zabavan.
5. Dong Mingzhu
Kompanija: Gree Electric, Sektor:
Ku}anski aparati, Lokacija: Kina
Dong Mingzhu predsjedava kineskom
kompanijom Gree Electric, koja je najve}i proizvo|a~ klima ure|aja u ovoj zemlji. Ona nije samo primjer rasta kineske
privrede, nego i primjer odli~nih korporativnih vo|a u Kini. Njena knjiga Regretless Pursuit opisuje njen put od prodava~ice do `ene na ~elu velike korporacije
i ve} dugo godina je bestseler u Kini. U
Kini je poznata i pod nadimkom Sestra
Dong, jer je ona poznata širom Kine
“Nikad ne}u priznati svoje greške, ali sam ih uvijek spremna ispraviti”,
rije~i su koje opisuju li~nost `ene koja je poznata i pod nadimkom
~eli~na lady biznisa.
7. Yoshiko Shinohara
Kompanija: Temp Holdings, Sektor:
Usluge podrške, Lokacija: Japan
Yoshiko Shinohara je osnovala kompaniju Tempstaff 1973. godine i tada je uvela
potpuno novi koncept na japanskom
radnom mjestu. Shinohara je tada bila
mlada pripravnica u Australiji i pri povratku u Japan uvidjela je da ve}inu radnika u ovoj zemlji ~ine muškarci. Tada je
odlu~ila pokrenuti kompaniju koja }e
insistirati na tome da `ene poka`u svoje
znanje i vještinu, kako bi lakše dolazile
do posla. Kompanija Tempstaff sada ima
313 kancelarija od Los Angelesa do Tajvana.
9. Cheung Yan
Kompanija: Nine Dragons Paper
Sektor: Recikla`a papira, Lokacija: Kina
Nine Dragons Paper jedna je od najve}ih
svjetskih kompanija za recikliranje papira, a kompaniju je osnovala Cheung Yan.
“Za mene, li~no bogatstvo ne zna~i ništa
više nego da mi bude dovoljno za moj
svakodnevni `ivot. Ako imam za svakodnevni `ivot, onda je moje bogatstvo
dobro”, ka`e Yan.
Njeno bogatstvo procjenjuje se na 5,6
milijardi dolara, a njena pri~a tipi~na je
za ve}inu kineskih poduzetnika.
10. Patrizia Woertz
Kompanija: Archer Daniels Midland ADM
Sektor: Poljoprivredna industrija
Lokacija: SAD
Kada je imenovana na ~elnu poziciju
kompanije Archer Daniels Midland 2006.
godine, preuzela je kompaniju vrijednosti
62 milijarde dolara. Upravljanje ovom
kompanijom je veliki izazov, a na ovom
poslu teško se snalaze i muškarci. ADM
je jedan od najve}ih svjetskih poljoprivrednih prera|iva~a, stvaraju}i proizvode
koji se koriste u hrani i sto~noj hrani. Sa
sjedištem u Illinoisu, ADM zapošljava
29.000 ljudi u više od 60 zemalja.
68
business magazine
.../business predvi|anja
Eurozonu
vu~e
njema~ka
privreda
Kina prednja~i
u niskoj
vrijednosti
valute
Nada i strepnja velike
ekonomske trojke
business magazine
69
.../business predvi|anja
Analiti~ari se sla`u u jednom: stanje u globalnoj
ekonomiji u 2011. godini zavisi od toga šta }e se dešavati
na tri bojišta - u eurozoni, Americi i velikim tr`ištima u
nastajanju. ^injenica je da SAD, eurozona i ekonomije
u nastajanju idu u razli~itim pravcima, a magazin
Economist donosi svoja predvi|anja šta to zna~i za
globalnu ekonomiju. Priredila Tamara Zablocki
odina koja je iza nas pokazala se
neo~ekivano dobrom za globalnu
ekonomiju. Svjetska proizvodnja
porasla je za gotovo pet posto, što
je mnogo ve}i procenat od onog koji su
analiti~ari predvi|ali krajem prošle godine. Ve}ina opasnosti od kojih su strahovala finansijska tr`išta, nisu se materijalizirala tokom prethodnih 12 mjeseci. Kineska ekonomija nije do`ivjela drasti~ni
pad, usporavanje ameri~ke ekonomije
koje se dogodilo sredinom godine ipak se
nije pretvorilo u dvostruku recesiju. Iako
su se problemi perifernih ekonomija u eurozoni pokazali istinitim, eurozona u cjelini zabilje`ila je pristojan rast, ve}inom
zahvaljuju}i neumornoj njema~koj ekonomiji, koja je u 2010. godini osvojila titulu najbr`e rastu}e velike ekonomije.
G
Neizbje`ne razlike
Pitanje koje se sada name}e jeste da li }e
predstoje}a godina slijediti isti put. Mnogo
upitanih smatra da }e biti upravo tako.
Povjerenje kupaca i poduzetnika pokazuje znakove kontinuiranog rasta u ve}em
dijelu svijeta, svjetska proizvodnja se ubrzava, a finansijska tr`išta djeluju oporavljeno. MSCI indeks cijena dionica širom
svijeta popeo se za 20 posto do po~etka
jula ove godine, a investitori pokazuju više interesa za situaciju, od perifernih ekonomija eurozone do kineske inflacije. Po-
Podijeljena
ekonomija bez
sretnog kraja
Treba re}i i to da je Zapad izbjegao
depresiju zahvaljuju}i saradnji Evrope
i Amerike, koje su dijelile sli~nu
ekonomsku filozofiju. Sada su oba
dijela Zapada opsjednuta svojim
internim problemima i putanje su im
se razdvojile, što nije dobro za
me|unarodnu saradnju. Od Brisela je
teško o~ekivati uspješne pregovore o
svjetskoj trgovini dok se nekoliko
~lanica eurozone nalazi pred
bankrotom. Jednako nije pohvalna
ni ameri~ka taktika „`ivi za danas“, a
oboje bi moglo biti pogubno u nekom
trenutku 2011. godine.
No, mo`da sve bude bolje od tmurnih
prognoza analiti~ara. Obama i republikanci još imaju priliku da zajedno
na|u srednjoro~ni plan za smanjenje
deficita, a problemati~ni evropski politi~ki lideri mogli bi raditi na odr`ivim
osnovama bankovnog sistema i eura.
Iako bi teoretski sve moglo biti bolje,
ovako podijeljena svjetska ekonomija
kakva je danas teško }e se na}i u
zajedni~koj pri~i za sretnim krajem.
~etkom 2010. godine, investitori su pokazivali isklju~ivo pesimizam, a sada se njihovo razigrano povjerenje ~ini ~ak i pomalo pretjeranim.
Kada se stvari pojednostave, analiti~ari se
sla`u u jednom: stanje u globalnoj ekonomiji u 2011. godini zavisi od toga šta }e se
dešavati na tri bojišta - u eurozoni, Americi i velikim tr`ištima u nastajanju. Za
one koji se pitaju gdje je tu Japan, odgovor glasi da je još uvijek u igri kao mo}an
ekonomski faktor, ali se od japanskog tr`išta ne o~ekuju velika iznena|enja. Navedena tri tr`išta kre}u se u vrlo razli~itim
pravcima, sa vrlo razli~itim perspektivama ekonomskog rasta i kontradiktornim
politi~kim izborima. Neke od ovih razlika
su jednostavno neizbje`ne. I laiku je jasno
da indijska ekonomija ne mo`e funkcionirati po istim principima kao ameri~ka, ali
tu su sada i novi razdori, naro~ito u bogatom svijetu, a s njima dolaze i nove prilike
za probleme.
Tr`išta u nastajanju
Kada je rije~ o tr`ištima u nastajanju, treba prvo spomenuti da su ona ove godine u
najve}oj mjeri doprinijela svjetskom ekonomskom rastu. Od Šencena do Sao Paola,
ove ekonomije iskoristile su sve svoje rezervne kapacitete, a strani kapital neprestano pristi`e ondje gdje je to mogu}e.
Strah od 'pucanja' vrijednosti aktive zami-
I laiku je jasno da indijska ekonomija ne mo`e funkcionirati po istim principima kao
ameri~ka, ali tu su sada i novi razdori, naro~ito u bogatom svijetu, a s njima dolaze i
nove prilike za probleme
70
business magazine
.../business predvi|anja
SAD prijeti
krah tr`išta
obveznica
jenio je strah od šireg pregrijavanja, a
Kina je najbolji primjer za to. U slu~aju Brazila, raspolo`eni kupci i prepune prodavnice omogu}ili su rast
ondašnje inflacije više od pet posto, a
uvoz je u novembru bio 44 posto viši u
odnosu na prošlu godinu.
Problem koji se pojavljuje je jeftin novac, jer iako je duboka kriza iz 2009.
godine prevazi|ena, monetarni uslovi
u ve}ini ovih zemalja su slabi, zahvaljuju}i naporima da se odr`i niska vrijednost valuta, a Kina vodi i u ovom
trendu. Ovakva kombinacija je neodr`iva. Da bi se zaustavilo divljanje cijena, ve}ina tr`išta u nastajanju naredne godine trebat }e stro`iju politiku, a
greška bi ih mogla koštati drasti~nog
usporavanja ekonomskog rasta ili više
stope inflacije. U bilo kojem slu~aju,
rizik od makroekonomskog šoka u
ovim zemljama prili~no je visok.
Problemati~na eurozona
Eurozona je drugi izvor potencijalnog
stresa, finansijskog i makroekonomskog. U narednih nekoliko mjeseci,
ekonomski rast u ovom podru~ju sigurno }e usporiti, najprije usljed vladinih mjera štednje. U klju~nim dr`avama, najprije Njema~koj, fiskalna
konsolidacija dešava se na volonterskoj bazi i trenutno predstavlja ~ak i
odre|en primjer mazohizma. Osjetljive periferne ekonomije, poput Irske,
Portugala i Gr~ke, imaju manje izbora i crnju budu}nost. Empirijski dokazi govore da dr`ave objedinjene za-
jedni~kom valutom vjerovatno ne}e
biti sposobne poja~ati konkurentnost
tako što }e fiksirati pla}e i cijene. Definitivno ne treba zaboraviti na silne
dugove koje prebrajaju vlade zemalja
eurozone, a ni kompletan evropski bankovni sistem, ~ija ideja prekograni~ne
integracije `udi za revizijom. Tako|er, mogu}nost da neka ~lanica eurozone bankrotira i pri~ini ozbiljne poteško}e cijelom kontinentu nakon
pre`ivljene 2010. godine nije više pri~a iz bajke. Sve ove poteško}e sugeriraju da }e 2011. biti dosta teška godina ~ak i za najokretnije politi~ke lidere unutar eurozone.
Ameri~ka ekonomija
Prema prognozama analiti~ara, ameri~ka ekonomija, tako|er, okrenut }e
se u drugom pravcu. Za razliku od evropske, ameri~ka makroekonomska
politika upravo je krenula dalje od
proste politike štednje. Izglasano je
dvogodišnje produ`enje poreskih olakšica svim Amerikancima, odnosno
kompromis do kojeg su došli Barack
Obama i republikanci, iako se predsjednik ve} dugo `estoko protivi poreskim olakšicama za bogate, a najavljene su i nove poreske olakšice u
2011. godini koje }e biti ve}e od dva
posto bruto društvenog proizvoda. To,
u kombinaciji sa stalnom kupovinom
obveznica Federalnih rezervi, zna~i novi steroidni stimulans za ameri~ku
ekonomiju.
Rezultat ovih mjera mogao bi biti rast
proizvodnje na ameri~kom kontinentu do ~etiri posto u narednoj godini,
što je ugodna ~injenica dovoljna za
smanjenje nezaposlenosti, iako se ono
ne}e desiti tako brzo. Ipak, za ameri~ke vlasti ne bi se moglo re}i da znaju
šta rade. Iako dugoro~na perspektiva
dr`avne kase izgleda prili~no zastrašuju}e, Obama i republikanci pri
dogovoru u porezima nisu ~ak ni pokušali izna}i dogovor o srednjoro~noj
fiskalnoj konsolidaciji. Razli~iti predlozi o rješavanju deficita za sada samo
skupljaju prašinu, a vlasnici obveznica dogovor o poreskim olakšicama pozdravili su tako što su ih po~eli rasprodavati. Investitori ve}inom smatraju
da je izgledan br`i rast, ali su redom
zabrinuti zbog veli~ine ameri~ke fiskalne rupe. Ukoliko bi se ovi strahovi
ostvarili, Amerika bi se mogla suo~iti
sa pravim krahom tr`išta obveznica u
2011. godine.
Ono što povezuje veliku svjetsku ekonomsku trojku su veliki rizici koji postoje u svakoj od njih. Labava ameri~ka
monetarna politika i strah da vlade zemalja eurozone ne}e mo}i vratiti dugove, okrenut }e protok novca prema tr`ištima u nastajanju, ali }e njihove centralne banke biti nespremne da pove}aju
kamatne stope i smanje inflaciju. Analiti~ari prognoziraju da }e u narednih
pet godina ekonomije u nastajanju
donijeti oko 50 posto globalnog rasta, a
svjetska ekonomija }e se još više podijeliti na zadu`ene zapadne zemlje i sve
naprednije zemlje Istoka. 
72
business magazine
.../business supervizija
Bankarski
bonusi
u Evropi
strogo
ograni~eni
Pravila su puno stro`ija od onih koja su
na samitu dogovorile zemlje G20, pa se
strahuje da bi bankari mogli emigrirati u
zemlje sa labavijom zakonskom regulativom.
Samo 20 do 30 procenata bonusa mo`e
se isplatiti u gotovini unaprijed, pa u nekim
evropskim bankama ve} razmišljaju o
preseljenju u Aziju. Priredio Nenad Ili}
U HSBC i Standard
Charteredu strahuju za
svoje osoblje
business magazine
73
.../business supervizija
vropski regulatori odlu~ili
su se na stroga ograni~enja
bonusa koja banke mogu isplatiti svom osoblju. Samo
20 do 30 procenata bonusa mo`e se
isplatiti u gotovini unaprijed. Tako
je utvr|eno novim smjernicama koje
je najavio Odbor evropskih bankovnih
supervizora (CEBS).
Pravila su puno stro`ija od onih koja
su na svom samitu dogovorile zemlje G20, pa se sada strahuje da bi bankari mogli emigrirati u zemlje ~ija
je zakonska regulativa u tom smislu
labavija.
Najavljene granice bonusa odnosit
}e se na cijelo globalno osoblje evropskih banaka. Me|utim, neevropske
banke suo~it }e se samo sa ograni~enjima koja se odnose na pla}anje
osoblja koje radi za njihove podru`nice sa sjedištem u evropskom ekonomskom podru~ju, odnosno Evropskoj uniji, Norveškoj i Islandu.
E
Prijetnje preseljenjem
Neke evropske banke upozorile su da
nova pravila stvaraju dodatni poticaj
preseljenju njihovih zaposlenika u
azijske gradove poput Singapura koji
imaju bla`a bonus pravila, kao i ni`e
stope poreza i bolji pristup azijskim
privredama koje su u ekspanziji.
U HSBC i Standard Charteredu ka`u
da je sve te`e zadr`ati najbolje ljude
i zaposliti nove.
Šta više, sude}i prema BBC uredniku
biznis rubrike Robertu Pestonu, britanske banke HSBC i Standard Chartered izrazile su zabrinutost da bi im
neevropski konkurenti mogli preoteti
azijsko osoblje, jer se bonus pravila
primjenjuju na kompletno osoblje
širom svijeta, uklju~uju}i i ono u Aziji.
Iako se takva prijetnja nije ~ula, pra-
Otpornost na stres
U me|uvremenu, CEBS priprema novi i mnogo
stro`iji krug testova otpornosti na stres za evropske banke. Oni slijede nakon što je Banka Irske
Republike zamalo propala, unato~ ~injenici da je
prošla prethodni krug testova otpornosti na stres
odr`an tokom ljeta.
Novi testovi koristit }e se za odre|ivanje koli~ine
dodatnog kapitala potrebnog bankama radi apsorbiranja mogu}ih gubitaka u svojim ulaganjima.
Nekoliko me|unarodnih figura, uklju~uju}i i bivšeg
britanskog premijera Gordona Browna, pozvali su
evropske vo|e da masovno dokapitaliziraju svoje
banke kako bi se izbjegao rizik da evropske suverene dr`ave du`ni~kom krizom izazovu bankarski
kolaps.
Izvorni stres testovi jako su kritizirani zbog neuzimanja u obzir mogu}nosti evropskih vlada na planu
ispunjavanja njihovih du`ni~kih obaveza.
vila bi mogla potaknuti
ove dvije banke da premjeste svoja korporativna sjedišta u Aziju kako
bi izbjegle primjenu pravila na zaposlenike koji
se nalaze izvan Evrope.
Pravila se ne}e primjenjivati u Švicarskoj, velikom me|unarodnom
bankarskom centru, koji
nije dio evropskog privrednog prostora.
No, Švicarska je namet- Švicarska je ve} nametnula svoje standarde
nula svoje minimalne pla}a u bankama
standarde pla}a u bankama na po~etku ove godine, a i ova pravila ne sadr`e nikakva Oni preporu~uju da je za banke neopizri~ita ograni~enje koji se dio bonusa hodno imenovati nezavisni odbor za
naknade, odgoditi 40 do 60 procenata
mo`e isplatiti unaprijed u gotovini.
Oni koji djeluju u okviru evropske bonusa na tri do pet godina i platiti 50
bankarske industrije ka`u da nova procenata bonusa u dionicama, umjespravila treba primjenjivati širom to u novcu. Tako|er, preporu~uju possvijeta, tako da evropske banke ne taviti maksimalan nivo bonusa kao
postotak osnovne pla}e pojedinca, isbudu ošte}ene.
“Ovi zahtjevi zna~e da }e banke koje klju~iti bilo kakvo priznanje za neusposluju u Evropi, a i evropske banke pjeh iz paketa otpremnina, objaviti
koje posluju drugdje u svijetu, biti u detalje pla}a za viši menad`ment i
nepovoljnom i slabije konkurent- du`nosnike za rizik.
nom polo`aju. To se ne}e desiti ako Pravila bi zna~ila da bankari primapostoji potreban globalni sporazum ju samo 20 do 30 procenata svojih
o bankarskim naknadama”, rekao je bonusa odmah i u gotovini.
Simon Lewis, izvršni direktor Asoci- Banke trebaju krenuti u provedbu
jacije finansijskih tr`išta Evrope, zap- pravila do 1. januara, što zna~i da }e
se na udaru na}i i bonusi za teku}u
ravo bankarskog lobija.
godinu, koji }e biti ispla}eni u januPromjena kulture ponašanja
aru i februaru.
Dovršene CEBS smjernice gotovo su Nova pravila mogla bi donijeti dunepromijenjene u odnosu na nacrt boke promjene u kulturi ponašanja.
pravila koja cirkuliraju još od okto- U prošlosti, bankarske zvijezde bile
su u mogu}nosti pregovarati o vebra.
Iako nisu obavezni, glasnogovornik likim bonusima prijete}i prestankom
za Financial Services Authority potvr- rada i radom za suparni~ke banke.
dio je da regulatori u Velikoj Brita- No, nova pravila zna~e da }e bilo
niji i njihove kolege u drugim evrop- koji bankar koji ode izgubiti godinu
skim zemljama namjeravaju imple- dana vrijedan bonus sa odgo|enim
pla}anjem. 
mentirati smjernice do detalja.
74
business magazine
.../business energija
Dobar susjed bolji
od lo{eg ro|aka
Evropa Rusiju gleda samo kao ~udovište koje izvozi gas, `ali se ruski ministar za
energetiku. I zato mu je, ipak, dra`i i prijatniji susjed Kina. Dok razgovori o energiji sa
Evropom zapinju, sa Kinom se, ka`u ruski zvani~nici, odvijaju sjajno. Pripremio Nenad Ili}
Rusija i Kina pregovaraju
o izgradnji gasovoda
apredak je ponekad dosadan. Ovoga puta zapadni
reporteri nisu uop}e postavljali pitanja o mogu}nostima gasnog rata na prelazu u
Novu godinu, `alio se prije nekoliko dana ruski ministar energetike
Sergej Šmatko.
Šalio se, naravno. Bilo mu je zaista
lakše zbog tog splašnjavanja interesa za sukobe u vezi sa gasom. No,
N
ostao je jedan problem: taj da Rusiju u Evropi još smatraju sirovinskim kolosom i svode je na ~udovište koje izvozi gas i naftu.
Te`ak dijalog
Ipak na vrijeme, malo prije Nove
godine, Šmatko je sakupio ša~icu
zapadnih novinara u Moskvi. Prošla je godina u kojoj su objašnjene
teško}e sa Ukrajinom u vezi sa tran-
sportom gasa, tokom koje je Rusija
morala utvrditi svoju poziciju.
Njena nova pri~a je Kina. I poruka
da se energetski dijalog sa Kinom u
protekle dvije godine, a naro~ito u
2010, odvija sjajno.
“Novi izazov, novo tr`ište i novi strateški dugoro~ni partner. Dobar susjed bolji je od lošeg ro|aka”, izjavio
je Šmatko.
Novo energetsko prijateljstvo sa
business magazine
75
.../business energija
Povratak u Evropu
No, desio se i povratak u Evropu.
Ovdje se Rusija vratila svega
desetak dana pred Novu godinu.
Bolje re~eno, nekoliko dana pred
predsjedni~ke izbore 19. decembra u problemati~noj tranzitnoj
dr`avi Bjelorusiji.
Rusija se odrekla izvoznih carina
za naftu u Bjelorusiji i tako sa 3,7
milijardi dolara indirektne
dotacije pomogla privredno posrnulom dugogodišnjem autokrati
Aleksandru Lukašenku.
Lukašenko je ve} prijetio da }e
se ja~e okrenuti Evropi i kupovati
više nafte i gasa od Venecuele.
Kinom nije, sasvim je jasno, upereno protiv Evrope, kako je rekao
Šmatko koji je studirao u Njema~koj i koji je prijatelj Evrope, što je
posebno naglasio. Evropa, ~iju ~etvrtinu potrošnje gasa pokriva Rusija i koja ruskom gasnom koncernu
Gazpromu još uvijek osigurava lavovski dio prihoda, ostat }e najmanje narednih deset godina najve}e
tr`ište za Rusiju.
Rusija ima
dovoljno gasa i
za Zapad i za Istok,
ka`e Šmatko
nim korištenjem takozvanog Shalegasa postale nezavisne od uvoza.
Posljedica toga je da je stavka Gazprom u Evropi prethodne godine
osjetno smanjena, pa }e i za 2010.
godinu biti za devet do 12 procenata ispod nivoa prije krize. Za 2011.
godinu prognoze su ponovo optimisti~nije.
Ali u skladu s time, ruski dijalog o
energiji sa Evropom postaje te`i.
Kini predstavlja obe}avaju}im, toliko je mnogo i kamena za spoticanje. Rusija do sada nije imala rute
za transport gasa do Kine, rute koje
bi njen udio gasa u ukupnim potrebama za energijom sa sadašnja
minimalna ~etiri procenta podigao
do 2020. godine na deset procenata,
odnosno `eljenih 300 milijardi
kubi~nih metara.
A, izgradnja velikog gasovoda zavisi
Evropa ne `eli jednostranu ovisnost o Rusiji, ali `eli i sigurnost da }e dobiti
naru~enu robu. Rusija sa svoje strane `eli sigurnost u potra`nji
Samo, razvoj izvoza gasa na Istok,
~ime je Rusija Evropi samouvjereno prijetila ve} decenijama, sada se
ubrzava. Za sedam ili osam godina,
kada bude završena izgradnja infrastrukture, u tom }e se pravcu izvoziti godišnje 70 do 80 milijardi kubnih metara gasa. Uz to, ra~una se
na nova tr`išta u isto~noj Aziji, pa
bi se narednih decenija koli~ina gasa koja se kre}e ka Evropi mogla otklju~ati.
Tamo je Gazprom u pretkriznoj
2008. godini isporu~ivao 159 milijardi kubnih metara. Tokom krize
Gazprom, doduše, u Evropi izgubio
je dio tr`išta jer nije ni mogao niti
je htio cijenom se izravnati sa gasom kojim se trgovalo na berzi.
Bitka cijenama nije postojala samo
zbog smanjenje potra`nje gasa, nego i zbog toga što je Katar svoje izvozne talase sa SAD okrenuo ka
Evropi, nakon što su SAD masiv-
Evropa ne `eli jednostranu ovisnost o Rusiji, ali `eli i sigurnost da
}e dobiti naru~enu robu. Rusija sa
svoje strane `eli sigurnost u potra`nji. Na tom principu partnerstvo je
i izgra|eno.
Nafta i ugalj
Taj princip, me|utim, posr}e.
“Evropa u svojim planovima nije se
opredijelila ~vrsto za potrošnju
gasa”, kritizira Šmatko.
Zbog nejasno}a o budu}em udjelu
obnovljivih energija, prognoze o
potrebama za gasom kre}u se od
300 do 700 milijardi kubi~nih metara godišnje, ali to je za Šmatka
nesigurno. Rusija i u budu}nosti
ra~una na veliku potrošnju gasa u
Evropi.
“Rusija ima dovoljno gasa za isporuke i Zapadu i Istoku”, naglašava
Šmatko.
Koliko god da se novi pravac ka
i od dogovora o cijeni. Na tom
planu Kina se pokazala vrlo problemati~nom.
“Koliko ja imam uvida u pregovore, obje strane se pribli`avaju.
Mislim da bi osnovni uvjeti dila
mogli biti zaklju~eni naredne godine”, ka`e Šmatko.
Rusko-kineska pri~a ne ovisi, istina, samo o gasu. Nosiva i podsticajna sila novog partnerstva je naftni
sektor, a time i mo}ni ruski vicepremijer Igor Ze~in. Kao predsjednik
Nadzornog odbora najve}eg u zemlji
naftnog koncerna Rosnefta, on je
prošle godine za svoj koncern od
Kine dobio kredit u visini od 15
milijardi dolara, a time je veliki
susjed sebi osigurao 20 godina uvoza nafte.
“Uz to dolazi još i da }e Rusija izvoz
uglja u Kinu u narednom periodu
pove}ati na 20 miliona tona”, kako
je objasnio Šmatko. 
76
business magazine
.../business dogovori
OPEC — nivo
proizvodnje
ostaje isti
Ministri zemalja ~lanica
OPEC, na jednom od
najkra}ih sastanaka u
historiji kartela, dogovorili
su da nema pove}anja
proizvodnje u narednoj
godini. O~ekuju da }e
potra`nja za sirovom naftom
i dalje rasti, ali i da }e
cijena sa prosje~nih 80
dolara u ovoj godini
u narednoj rasti.
Priredio Nenad Ili}
inistri OPEC na sastanku u Ekvadoru odlu~ili su zadr`ati proizvodnju nafte na
sadašnjem nivou, navode}i kao razlog dovoljne zalihe, globalnu privrednu
neizvjesnost i cijenu ni`u od 90 dolara za barel. Dvanaesto~lani kartel, nakon
neuobi~ajeno kratkog sastanka, objavio je da svoju odluku zasniva na projekcijama koje prikazuju da }e potra`nja za sirovom naftom rasti sporije u 2011. nego tokom
ove godine.
U izjavi, tako|er, navode se izazovni rizici za krhki globalni privredni oporavak,
uklju~uju}i i strah od druge bankarske krize u Evropi.
M
O~ekivana objava
Glavne svjetske industrijske zemlje i dalje se suo~avaju sa ni`om industrijskom proizvodnjom, zaostajanjem privatne potrošnje, kao i trajno visokom stopom nezaposlenosti.
“Tr`ište je uravnote`eno i stabilno. Suštinski, uslovi su dobri”, rekao je novinarima Ali
Naimi, ministar za naftu Saudijske Arabije, najve}eg proizvo|a~a OPEC.
On je, zbog prehlade, otišao neposredno nakon sastanka koji je trajao manje od dva sata.
Sastanak je odr`an iza zatvorenih vrata.
OPEC je sljede}e okupljanje zakazao za 2. juni u Be~u, u svom sjedištu. Upitan da li bi
moglo do}i do sazivanja ranijeg sastanka ako se cijene budu mijenjale, glavni tajnik grupe
Abdulla El-Badri Salem rekao je da ta mogu}nost uvijek postoji.
“OPEC je uvijek spreman za sastanak kada do|e do va`nih promjena na tr`ištu”, rekao je
business magazine
77
.../business dogovori
Cijena od 100 dolara
u 2011. neizbje`na
Mnogi analiti~ari vjeruju da je cijena od 100 dolara
za barel nafte neizbje`na u 2011. godini, iako bi
moglo pro}i nekoliko mjeseci prije nego što se do|e
do te cijene.
“Svima je dobra cijena od oko 100 dolara za barel.
To je psihološka granica. Stotinu dolara za naftu
zna~i da }ete dobiti benzin za tri dolara po galonu
na svakom mjestu u SAD. To je i još na neki na~in
prelomna ta~ka. To bi moglo dovesti do pada
potrošnje, smanjenja nepotrebne vo`nje i sli~nih
stvari”, ka`e Barbara Shook, analiti~ar firme
Energy Intelligence Group bazirane u Houstonu.
El-Badri.
Velika rasprava vodila se o temi da li }e nafta uskoro
probiti psihološku barijeru cijene od 100 dolara ili se
~ak popeti do svog povijesnog vrhunca iz 2008. godine
od 147 dolara za barel.
OPEC, koji je odgovoran za 35 posto svjetske proizvodnje nafte, nije promijenio svoje proizvodne kvote od
kraja 2008. godine. Još u novembru Naimi je izjavio da
je cijena od 70 do 90 ameri~kih dolara po barelu podnošljiva za potroša~e. Upitan ponovo, spustio je gornju
cijenu na 80 dolara.
Pola stolje}a star kartel imao je dobru godinu, sa cijenama koje su se kretale na oko 80 dolara po barelu,
profit je porastao za 32 posto u odnosu na 2009. godinu
i sada iznosi 750 milijardi dolara, prema Odjelu za energetske procjene SAD. OPEC ne objavljuje podatke o
profitu.
Po~etkom decembra cijena nafte dosegla je najviši nivo
u posljednje dvije godine od gotovo 91 dolara, dok trgovci procjenjuju dimenzije potra`nje za 2011. godinu i
razmišljaju o po~etku posebno oštre zime u Evropi.
U Parizu bazirana International Energy Agency- IEA, u
svojoj izjavi ka`e da bi potrošnja ja~a od o~ekivane
idu}e godine u Sjevernoj Americi i azijskim privredama, na ~ijem je ~elu Kina, mogla prisiliti OPEC da
pove}a proizvodnju ako cijene nastave svoj nemilosrdan rast.
U objavljenoj prognozi globalne potra`nje za naftom,
IEA ka`e da o~ekuje rast potra`nje idu}e godine na
88,8 miliona barela dnevno, 260.000 barela dnevno više
nego što je ranije prognozirano.
Pove}ane zalihe
U objavljenoj prognozi globalne potra`nja za naftom
IEA ka`e da o~ekuje rast potra`nje idu}e godine na
88,8 miliona barela dnevno, 260.000 barela dnevno
više nego što je ranije prognozirano
Venecuelanski ministar Rafael Ramirez rekao je da on
misli kako je cijena bila prava, ako se uzme u obzir
koliko proizvo|a~i investiraju u va|enje sirove nafte iz
tla.
Objava da nema promjena bila je toliko o~ekivana, da
~ak ~etiri ministra, iz Iraka, Kuvajta, Katara i Nigerije,
nisu ni išla na put, poslali su delegate ni`eg nivoa na
sastanak u Ekvadoru.
Uskla|enost me|u
~lanicama OPEC
trenutno je oko 60 posto,
ka`e El-Badri
Mjese~ni izvještaj OPEC o tr`ištu predvi|a rast potra`nje
od 1,2 miliona barela dnevno u 2011. godini u odnosu
na nivo u ovoj godini i dostizanje nivoa od 87,1 milion
barela u prosjeku.
Ministri o~ekuju da }e potra`nja za sirovom naftom i
dalje rasti.
“U ovom trenutku, potra`nja nije dobra”, rekao je
iranski ministar za naftu Masoud Mir-Kazem u izjavi
novinarima.
El-Badri je rekao da je uskla|enost me|u ~lanicama
OPEC trenutno na oko 60 posto.
“Ako potra`nja bude ve}a nego što su o~ekivali, još uvijek postoji sigurnosna margina i oni mogu kasnije
pove}ati proizvodnju. Ili, što je vjerovatnije da }e se
dogoditi, pojedini ~lanovi ne}e poštovati odluke
OPEC”, kazao je za AP analiti~ar David Kirsch iz
firme PFC Energy iz Washingtona.
Zalihe nafte u glavnim industrijskim nacijama i Kini
trenutno su daleko iznad normalnog nivoa i dok OPEC
prognozira rast potra`nje u Sjevernoj Americi i Kini u
svom mjese~nom izvještaju o tr`ištu, u isto vrijeme
vjeruje se da }e du`ni~ke krize umanjiti potrošnju u
Zapadnoj Evropi.
El-Badri je izjavio da su zalihe nafte za sedam dana
iznad petogodišnjeg prosjeka.
“Ima mnogo nafte na tr`ištu. U OPEC imamo šest ili
sedam miliona barela viška kapaciteta dnevno”, dodao
je El-Badri.
OPEC je posljednji put promijenio nivo proizvodnje
krajem 2008. godine u `elji da obuzda divljanje cijena
usljed globalne ekonomske krize.
Neki analiti~ari vjeruju da uvjeti sada mnogo više idu
na ruku rastu}em pritisku na cijene kao što su efekti
odluke US Federal Reserve Bank o kupovini 2,3 triliona
dolara ameri~kih trezorskih obveznica.
Potez, u suštini štampanje novca koji je ameri~ki izvoz
u~inio jeftinijim, potaknuo je i rast cijena nafte. Na
ovaj na~in, tako|er, potaknuta je kineska kupovina i
skladištenje nafte. 
78
business magazine
.../business ambijent
Utjecaj evropske
kulture vidljiv je
na svakom koraku
Katedrala Antigua
u Managui
Nikaragva je jedna od tranzitnih
dr`ava za gas
NIKARAGVA
gra|anski rat kao novi po~etak
business magazine
79
.../business ambijent
rivreda Nikaragve, uglavnom, usmjerena je na poljoprivredni sektor,
ali to ne predstavlja nikakvu prednost, jer je ova dr`ava najmanje
razvijena zemlja u centralnoj Americi. Jedan od glavnih razloga siromaštva ove dr`ave jesu velike oscilacije i padovi BDP
tokom godina. Tako je za 2009. godinu
BDP Nikaragve pao za gotovo tri posto,
zbog smanjenja izvozne potra`nje u SAD
i centralnoj Americi, ni`ih cijena roba za
izvoz i slabijeg razvoja poljoprivrede.
Osim ovoga, doznake dr`ave su opale, a
one su glavni izvor prihoda i ekvivalent
koji ~ini 15 posto BDP zemlje.
P
Gra|anski rat
Tako je došlo do situacije da je blizu milion stanovnika Nikaragve u nekoliko posljednjih godina emigriralo. Sporazum o
slobodnoj trgovini izme|u centralne i
ostalih dijelova ameri~kog kontinenta od
aprila 2006. godine proširio je mogu}nosti
izvoza za mnoge poljoprivredne i industrijski proizvedene robe. Tako industrija
tekstila i obu}e u posljednje vrijeme ~ini
oko 60 posto izvoza, ali pove}anja minimalnih pla}a za vrijeme vladavine predsjednika Daniela Ortege vjerovatno }e
smanjiti komparativnu prednost ove industrije u odnosu na zemlje u susjedstvu.
Nikaragva se, tako|er, oslanja na me|unarodnu ekonomsku pomo} za revidiranje svog unutrašnjeg i vanjskog duga, te
finansiranja obaveza. Me|utim, strani donatori ograni~ili su ovaj na~in finansiranja zbog la`iranja izbora 2008. godine.
Po~etkom 2004. godine, Nikaragva je osigurala 4,5 milijardi dolara strane pomo}i
za smanjenje duga, a u oktobru 2007. godine MMF je odobrio nova zadu`enja Nikaragve po ovoj osnovi.
Ekonomija Nikaragve opustošena je tokom 80-ih godina prošlog vijeka, kada je
u ovoj zemlji vo|en gra|anski rat koji je
donio razaranje velikog dijela zemlje i infrastrukture. U isto vrijeme, SAD su ekonomski blokirale ovu zemlju 1985. godine. Nakon završetka rata i op}ih izbora
odr`anih 1990. godine, Nikaragva je svoje
tr`ište otvorila i krenula sa ekonomskim
Dr`ava centralnog dijela
ameri~kog kontinenta kroz svoju
historiju imala je mnogo neda}a,
od gra|anskog rata, pa sve do
vremenskih katastrofa. Ipak,
Nikaragva u posljednje vrijeme
`arko se `eli otresti epiteta druge
najsiromašnije zemlje zapadne
hemisfere, a u tome im svake
godine ide sve bolje i bolje.
Priredio Vedad Hajdarevi}
reformama. Privatizirano je više od 350
dr`avnih preduze}a, a od tada inflacija je
smanjena sa 33 na osam posto. Tadašnja
vlada vanjski dug je prepolovila, a ekonomija po~inje širenje tokom 1991. godine,
da bi na kraju 2001. godine taj rast iznosio
2,5 posto. Te godine krenula je globalna
recesija, koja je u kombinaciji sa bankrotima banaka, niskom cijenom kafe i suše,
dovela do pada privrede. Nezaposlenost u
ovoj zemlji kre}e se oko ~etiri posto, dok
je oko 50 posto stanovništva potpla}eno i
zara|uje minimalac. Nikaragva pati od
manjka trgovine i bud`etskih deficita, te
Kafa kao primarna
kultura
Kafa je postala glavna poljoprivredna
kultura 1870. godine, a takva pozicija
zadr`ana je i danas, uprkos rastu}oj
va`nosti drugih kultura. Pamuk je
stekao zna~aj tokom 40-ih godina
prošlog vijeka, a 1992. godine bio je
drugi na listi izvoza. U ranom dijelu 20.
vijeka, tadašnja Vlada Nikaragve nerado je dala koncesije SAD za uzgoj
banana, koje se i danas uzgajaju.
Proizvodnja mesa i `ivotinjskih nusproizvoda bila je najva`niji
poljoprivredni proizvod prije popularnosti kafe, ali i danas je meso još
uvijek va`na roba za izvoz.
Kafa je najzna~ajnija
poljoprivredna kultura
Ekonomija Nikaragve opustošena je tokom 80-ih godina prošlog vijeka, kada je u ovoj zemlji
vo|en gra|anski rat koji je donio razaranje velikog dijela zemlje i infrastrukture
80
business magazine
.../business ambijent
OSNOVNE INFORMACIJE
Zastava Nikaragve
Slu`beni jezik: španski
Predsjednik: Daniel Ortega
Površina: 130.373 km²
Stanovništvo: 5,891.199
Valuta: cordoba
Pozivni broj: +505
Vremenska zona: -6
Internetski nastavak: .ni
BDP za 2009: 16,62 milijarde dolara
Rast BDP: - 1,5 posto
BDP po stanovniku: 2.800 dolara
Izvoz za 2009: 2,39 milijardi dolara
Uvoz za 2009: 3,93 milijarde dolara
Daniel Ortega je predsjednik
Sandino aerodrom u Managui
visokog vanjskog duga, zbog ~ega je uveliko ovisna o stranoj pomo}i, pa tako ~ak
25 posto BDP zavisi o ovoj pomo}i. Jedan
od klju~nih motora ekonomskog rasta je
proizvodnja za izvoz. Iako tradicionalni
proizvodi, kao što su kafa, meso, še}er, i
dalje vode na listi izvoza, najbr`i rast je
ipak zabilje`en u sektoru netradicionalnog izvoza poput odje}e, zlata, morskih
plodova i novih poljoprivrednih proizvoda, kao što su kikiriki, sezam, dinje i luk.
Tokom 2007. godine, Daniel Ortega uspio
je izvoz podi}i na trilion dolara po prvi
put u historiji Nikaragve tokom prvih 100
dana kao predsjednik.
Strana pomo}
Ribarstvo jedan
od ja~ih sektora
Nikaragva je primarno poljoprivredna zemlja, ali gra|evinarstvo, rudarstvo, ribarstvo, trgovina i op}e usluge, tako|er, razvijaju se tokom posljednjih nekoliko godina. Strane kapitalne investicije iznosile
su 300 miliona dolara tokom 1999. godine, ali obzirom na ekonomske i politi~ke
nesigurnosti, investicije su pale na manje
od 100 miliona dolara tokom 2001. godine. U posljednjih 12 godina, turizam je
jedna od privrednih grana koja je do`ivjela
rast od ~ak 394 posto. Brzi rast turizma
doprinio je tome da on postane drugi najve}i izvor stranog kapitala. Prije tri godine, turizam je donosio nešto manje od
400.000 dolara u bud`et, dok danas to iznosi više od dva miliona dolara. U posljednje vrijeme došlo je do razvoja gra|evinarstva, a ve}ina projekata se izvodi oko glavnog grada Manague.
Nikaragva se suo~ava sa brojnim izazovima u podsticanju brzog ekonomskog rasta. MMF stalno nadgleda razvoj ove zemlje, a glavni cilj nadgledanja je privla~enje investicija, stvaranje radnih mjesta
i smanjenje siromaštva otvaranjem ekonomije ka vanjskoj trgovini. Ovaj proces
pokrenut je krajem 2000. godine, kada je
Nikaragva dostigla nivo visoko zadu`enih
siromašnih zemalja. Zemlja se, tako|er,
business magazine
81
.../business ambijent
-
Corinto - najve}a luka u Nikaragvi
bori sa nizom bankrota banaka, koji je
zapo~eo u isto vrijeme. Ova dr`ava još
uvijek oporavlja svoju ekonomiju, a
nastavlja i dalje provoditi reforme, u
kojima je pomo} MMF i dalje jako
bitna. Tokom 2005. godine, ministri
finansija osam vode}ih industrijaliziranih zemalja dogovorili su oprost nekih dijelova inozemnog duga ovoj zemlji. Tako su tokom 2007. godine Poljska i Nikaragva potpisali sporazum
za otpis 30,6 miliona dolara.
SAD su najve}i trgova~ki partner Ni-
Nikaragva je zemlja vulkana i jezera...
...i prekrasnih pla`a
Managua je glavni grad koji je teško stradao u zemljotresu 1972. godine
karagve, a Nikaragva u ovu zemlju izvozi oko 60 posto roba. Oko 25 ameri~kih kompanija posluje u Nikaragvi, a
te kompanije najviše ula`u u energiju,
komunikacije, proizvodnju, ribarstvo
i ostale sektore. Dobre mogu}nosti
postoje za daljnja ulaganja u tim sektorima, kao i u turizmu, rudarstvu,
franšizingu, te distribuciji uvezene
robe, proizvodnje i poljoprivrede.
Bruto doma}i proizvod u paritetu kupovne mo}i 2008. godine procijenjen
je na 16,83 milijarde dolara, a BDP po
stanovniku iznosi 2.800 dolara, što
Nikaragvu predstavlja drugom najsiromašnijom zemljom u zapadnoj hemisferi. Uslu`ni sektor uzima najve}i
dio BDP od 56,9 posto, a slijedi industrijski sektor sa 26,1 posto. Poljoprivreda ~ini 17 posto BDP i to je najve}i
postotak u centralnoameri~kim dr`avama. Radna snaga procje-njuje se na
2,261.000 zaposlenih od ~ega je 29
posto zaposleno u poljoprivredi, 19
posto u sektoru industrije i 52 posto u
sektoru usluga. 
82
business magazine
.../business portret
Pinchuk je
iskoristio
prilike u
postsovjetskoj
Ukrajini
VICTOR
Pinchuk
Drugi najbogatiji ~ovjek u Ukrajini Victor Pinchuk bogatstvo je stekao sam, najviše putem `eljezarske
industrije. Posljednjih godina, pak, Pinchuk je više posve}en trošenju, pa je u medijima ~eš}e prisutan
zbog svojih donacija umjetnosti, umjetnicima, obrazovanju mladih, poboljšanju uslova zdravstva u
zemlji i sli~nih aktivnosti, nego zbog novih poslovnih poteza. Forbes Pinchukovo bogatstvo, koje mu ve}
dvije decenije donosi kompanija Interpipe, procjenjuje na oko 3,5 milijardi dolara. U Ukrajini je poznat
kao jedan od najuspješnijih postsovjetskih poduzetnika i humanista, a u Zapadnoj Evropi kao jedan od
rijetkih isto~noevropskih zaljubljenika u pravi kapitalizam. Pripremila Tamara Zablocki
business magazine
83
.../business portret
ictor Pinchuk ro|en je 14. decembra 1960. u Kijevu, u jevrejskoj porodici skromnog
`ivotnog standarda. Za svoje
djetinjstvo obi~no ka`e da je tada sanjao male stvari, poput stana u kojem
bi imao vlastitu sobu i televizor u boji. Nakon što je neuspješno pokušao
upisati fakultet pri Univerzitetu u
Kijevu, Victor se preselio u Dnjepropetrovsk, ~etvrti po veli~ini grad u
Ukrajini. Tamo je 1983. godine diplomirao na Metalurškom fakultetu, a sve
vrijeme studiranja bavio se analiziranjem poslovnih strategija vode}ih
metalurških kompanija u SSSR. Na
temelju tih znanja, Pinchuk }e sedam
godina kasnije osnovati kompaniju
Interpipe, prvenstveno osmišljenu kao
proizvodnju ~eli~nih cijevi i `eljezni~kih tra~nica. U me|uvremenu nastavio je školovanje, te na istom fakultetu 1987. godine dobio zvanje doktora nauka.
V
Po~etak s Interpipe
U narednih nekoliko godina, Interpipe postala je vode}a kompanija
unutar `eljezarske industrije Ukrajine, a u redove njenih klijenata, me|u ostalima, upisali su se Gazprom i
Rosneft. Pinchuk je, kao i brojni po-
Pinchukova Fondacija za borbu protiv AIDS
tijesno sara|uje sa Eltonom Johnom
U vlastitom muzeju Pinchuk Art Center
posjeduje vrijednu zbirku
duzetnici iz bivših zemalja Sovjetskog Saveza, iskoristio promjenu politi~kog sistema, rovito tlo tranzicijskog društva, a ponekad i ne tako ~ista
zakulisna pravila vo|enja posla u
postsovjetskoj Ukrajini. Kako god bilo, poslovni uspjeh i visoki profiti u
kompaniji ne mogu mu se osporiti.
Interpipe je 2004. godine Ukrajini donio zna~ajan uspjeh: postao je prva
ukrajinska kompanija koja je ušla
me|u ~lanice Svjetskog ekonomskog foruma. Iste godine, Interpipe je postala
prva isto~noevropska kompanija koja
se našla u Svjetskoj koaliciji za borbu
protiv HIV-a/AIDS, a tada je ve} bilo
jasno da Pinchuk `eli voditi Interpipe
u zapadnoevropskom maniru, uz neizostavne filantropske akcije. Te, za
Interpipe zlatne 2004. godine, Victor
Pinchuk, zajedno sa kolegom milijarderom i najbogatijim Ukrajincem Rinatom Akhmetovim, kupio je `eljezaru Kryvorizhstal za 800 miliona dolara, ali je dr`ava poništila tender nekoliko mjeseci kasnije zbog utvr|enih nepravilnosti.
U vrijeme uzleta Interpipea, mnogo
Pinchukovih poslovnih prilika pripisivalo se vezama i politi~kim zaslugama oca njegove supruge Leonida Kuchme, bivšeg predsjednika Ukrajine, a
jedna od najglasnijih kriti~arki 'slu~aja Pinchuk' bila je ukrajinska premijerka Julia Timošenko. Victor je
sli~na govorkanja i medijske špekulacije uvijek negirao, iako je u isto~noevropskim okolnostima, kakve su dobro poznate iz susjedne Rusije, teško
povjerovati da je odbijao pomo} politi~kih mo}nika. Naro~ito kad se zna
da je nekoliko kontroverznih pri~a o
Kuchmi vezano upravo za privatizaciju kompanija iz `eljezarske industrije. Poznat je Pinchukov komentar
na ovu temu:
“Jedini poklon koji sam dobio od gospodina Kuchme je moja supruga.
Trudim se poslovati transparentno,
ali se ~ini da niko ne `eli vjerovati bogatim ljudima”.
U 2006. godini, kompanija je bila u
samom vrhuncu produktivnosti, a
bogati poduzetnik odlu~io se na naredni korak: proširenje proizvodnje i
usluga. Zato je osnovao investicionu
kompaniju EastOne, smjestivši sjedište u London, a portfolio proširio na
legirani ~elik, mašine potrebne za radove u industriji, ali i na medije. U
Pinchukovim rukama tih godina nalazila se i ~etvrta po redu najuspješnija ukrajinska banka Ukrsotsbank,
koju je 2007. godine prodao UniCre-
84
business magazine
.../business portret
Privatni `ivot u tajnosti?
Iako se voli javno eksponirati, o privatnom `ivotu
Victora i Elene Pinchuk poznato je tek nekoliko
detalja. Par ima dvoje djece i pored svoje kijevske
rezidencije, od 2008. posjeduje luksuznu vilu
gra|enu u viktorijanskom stilu, smještenu u jednako luksuznom dijelu Londona na Upper
Phillimore Gardens, koju je Elena Pinchuk platila
80 miliona funti. Bila je to rekordno visoka cijena
za neku londonsku vilu, kojoj je još trebala i renovacija, ali se par ovom kupovinom našao u
društvu svjetske poslovne i politi~ke kreme sa
mjestom prebivališta u Londonu.
Supruga Elena je k}erka bivšeg
ukrajinskog predsjednika
Leonida Kuchme
Ku}a Pinchukovih u Lonodu vrijedna 80 miliona funti
dit Grupi za 2,2 milijarde dolara. Bila
je to rekordna cijena ispla}ena za
neku ukrajinsku banku.
Iako je Interpipe zabilje`ila dosta velike gubitke usljed recesije, a mediji
tokom cijele 2009. godine prozivali
Pinchuka da `ivi luksuznije nego što
bi trebao, uzevši u obzir situaciju u
kompaniji, još uvijek se mo`e pohvaliti velikim profitima.
Poduzetnik i politi~ar
Victor Pinchuk je jedan od onih poduzetnika koji su se okušali i u politici, a potom shvatili da je za poslovni uspjeh va`no i posjedovati medije. Bio je ~lan ukrajinskog parlamenta Verhovne Rade u dva mandata, od
1998. do 2006. godine, slu`e}i kao
predstavnik laburista, a u njegovim
rukama danas se nalaze ~etiri ukrajinska televizijska kanala i naj~itaniji tabloid u dr`avi Fakty i Kommentarii. Nakon što je odslu`io svoja dva
mandata, potpuno se povukao iz politike, više puta naglasivši kako smatra da je Ukrajina dostigla nivo razvoja na kojem politika i poduzetništvo ne trebaju biti povezani me|usobno.
Iste godine kada je promijenio mišljenje o va`nosti politike za poslovne
prilike, Pinchuk je osnovao Fonda-
ciju Victor Pinchuk, koja je do danas
ostala najve}a ukrajinska filantropska fondacija. Aktivnosti Fondacije
prvenstveno su okrenute zdravstvu,
pa je upravo Pinchukova Fondacija
zaslu`na za ukrajinsku mre`u modernih porodilišta i centara za majke i
novoro|en~ad, a godinama sara|uje
i sa Fondacijom Eltona Johna koja je
okrenuta zara`enima HIV. Victorova
supruga Elena Pinchuk rukovodi
fondacijom ANTIAIDS, sa kojom je
Pinchukova Fondacija tijesno povezana.
Još jedan dokaz proevropske perspektive Victora Pinchuka je i njegovo
zalaganje za ulazak Ukrajine u Evropsku uniju. Naime, on je 2004. godine osnovao Yalta European Strategy
(YES), me|unarodnu nezavisnu organizaciju koja za cilj ima promociju
pridru`ivanja Ukrajine Evropskoj
uniji. Godišnji sastanak u Jalti u samo nekoliko godina odr`avanja dostigao je reputaciju glavnog politi~kog foruma izme|u Ukrajine i EU, a
gosti na forumu u Jalti uvijek su
zvu~na imena svjetske politike i ekonomije Bill Clinton, Alexei Kudrin,
Dominique Strauss-Kahn.
Vlasnik privatnog muzeja
Najprije sa ciljem smještanja svoje
bogate privatne kolekcije umjetnina,
Pinchuk je u Kijevu pokrenuo Pinchuk Art Center sa 4.000 kvadratnih
metara izlo`benog prostora koji se
prote`e na šest spratova. Nešto kasnije dopunio je prvobitnu zamisao,
pa Art Center danas predstavlja platformu za afirmaciju mladih umjetnika iz Ukrajine, Evrope, a potom i
ostatka svijeta, pored toga što redovno prire|uje izlo`be onih ve} istaknutih i poznatih. Sva finansiranja
projekata Art Centra, tako|er, idu
kroz Fondaciju Victor Pinchuk, a prema magazinu ARTnews, sam Pinchuk nalazi se me|u 200 najbogatijih
kolekcionara umjetnina na svijetu.
Ipak, pored brojnih izlo`bi koje su
do sada ugoš}ene i pored ~injenice
da je ovaj prostor Kijevu dao jednu
novu dimenziju i uvid u savremenu
svjetsku umjetnost, mo`da najzna~ajnije što je Art Center do sada napravio, bilo je prošlogodišnje pokretanje nagrade za mlade umjetnike.
Pod imenom Future Generation Art
Prize nagrada }e se dodjeljivati svake
dvije godine, a u konkurenciju ulaze
svi umjetnici mla|i od 35 godina,
koji se prijave na online konkurs.
Nagrada je vrijedna 100.000 dolara,
a u `iriju prve dodjele sjedile su zvijezde savremene svjetske umjetni~ke
business magazine
85
.../business portret
U vrijeme uzleta Interpipea, mnogo Pinchukovih poslovnih prilika
pripisivalo se vezama i politi~kim zaslugama oca njegove supruge
Leonida Kuchme, bivšeg predsjednika Ukrajine
scene Damien Hirst, Takashi Murakami, Jeff Koons i drugi. Prva dodjela ove nagrade odr`ana je po~etkom decembra ove godine, a glavnu
nagradu dobila je brazilska umjetnica Cinthia Marcelle.
Kada je ustanovio Future Generation
Art Prize, Pinchuk je medijima objasnio da je inspiraciju za to dobio nakon što je bio pozvan da u~estvuje u
`iriju japanskog festivala Geisai namijenjenog promociji mladih umjetnika, a koji velikodušno podr`ava
najzna~ajniji japanski umjetnik današnjice Takashi Murakami. Pinchuk je tada pomislio kako bi nagrada
za mlade umjetnike smještena u Kijev zna~ila i veliku promociju današnje Ukrajine i vrijednosti kojima
ona treba da te`i.
No, odnos Victora Pinchuka prema
umjetnosti je i racionalan: 40.000
dolara, od ukupno 100.000 koliko iznosi nov~ani dio nagrade, mora oti}i
na produkciju narednih djela dobitnika. Pobjednika bira i obi~na publika, a ne samo `iri, što je Pinchuk argumentirao rije~ima da on gaji demokratiju gdje god mo`e. U u`i
izbor automatski ulazi pobjednik
ukrajinskog izbora, jer Pinchuk ne
krije da Ukrajini daje prednost u
svemu. Prema nov~anom iznosu koji
dobija izabrani umjetnik, nagrada
Future Generation Art Prize stoji
rame uz rame sa ~uvenom Turnerovom nagradom ili jednako velikodušnom Hugo Boss nagradom.
Poštovanje i povjerenje svojih sunarodnjaka Pinchuk je pokušao zadobiti
na razne na~ine, a jedan od zanimljivijih je besplatan koncert Paula Mc-
Kompanija
Interpipe
jedna je od
najvrednijih u
Ukrajini
Cartneya koji je priredio prošlog
ljeta, ni~im izazvan. Slavni muzi~ar
svirao je na Trgu nezavisnosti u Kijevu, pred više od 350.000 Ukrajinaca. Pinchuk je to zadovoljstvo platio
pet miliona dolara, a medijima je
rekao samo da to ~ini za svoju zemlju. Malo je bogatih i utjecajnih ljudi
na svijetu koji se sa toliko agresivnosti trude da osvoje simpatije javnosti, a Pinchuk to radi i svim raspolo`ivim sredstvima: umjetnoš}u, filantropijom, rock'n'roll-om. Pozitivan
imid` trudi se nadopuniti i time što
~esto u prvi plan stavlja svoja poznanstva sa svjetski poznatim osobama: bio je na ro|endanu Tonyja Blairea, ali i Billa Clintona, imena poput Eltona Johna, Georgea Sorosa i
Kofija Anana su mu ku}ni prijatelji,
a Jeff Koons prvo njega pita `eli li
njegovo novo djelo.
Budu}i da toliko radi na vlastitom i
na imid`u Kijeva i Ukrajine, ne ~udi
što je prošle godine zaradio titulu
po~asnog gra|anina Kijeva, a u aprilu 2010. godine magazin Time uvrstio ga je me|u 100 najutjecajnijih
osoba na svijetu, tik uz Appleovog
maga Stevea Jobsa. 
Pinchuk sa svjetski poznatim umjetnicima
Murakamijem, Hirstom i Koonsom
86
business magazine
.../bmpsihologija
Kako u
2011. godini
do posla?
Posao iz snova nije lako
prona}i, ali postoji.
Mo`ete raditi posao koji
volite i to u mjestu u
kojem `elite ako se
potrudite. Promjenom
kriterija i stava dobija
se posao.
business magazine
87
.../bmpsihologija
ako biste lakše pronašli posao u
2011. godini, zaboravite na ekonomsko stanje, te se prestanite
prijavljivati za poslove za koje
niste kvalificirani ili ih ne `elite. Budite
iskreni, pa se zapitajte imate li potrebne
vještine da po~nete raditi, naprimjer, ve}
sutra. Iako lijepo zvu~i biti spreman nau~iti, ve}ina kompanija danas `eli zaposlenike koji mogu odmah po~eti raditi bez
ikakva pou~avanja. Pritom se zapitajte i šta
`elite raditi, koje su vaše najbolje vještine, a
kojima se najviše slu`ite, pa ih uzmite kao
mjerilo prema kojem }ete tra`iti posao.
^ini li vam se da ste pogledali svaki posao,
ali niste naišli na neki koji odgovara vašim
vještinama, mo`da je vrijeme da steknete
nove.
Dok nemate posao, idealno je vrijeme da se
vratite u školu, upišete kurs koji vas zanima, te od kojeg }ete imati koristi. Iako je
ve}ini najva`nije prona}i posao, postavljanje kratkoro~nih, naprimjer mjese~nih ciljeva poput u~lanjenja u profesionalnu organizaciju, pomo}i }e vam da napredujete, a i
pove}at }e vam samopouzdanje, te motivaciju. Tako|er, iako trenutno ne radite,
budite u toku, pratite tr`išno stanje i nove
tehnologije, a mo`da vam se i pru`i prilika
K
za posao. Ali, ako potraga nije urodila
plodom, mo`da biste trebali proširiti potragu na novi grad ili dr`avu zato što to mo`e
biti dobar i uspješan potez. Poslodavci ne
tra`e nu`no lokalne zaposlenike, a rado }e
zaposliti stru~njaka iz drugoga grada ili
dr`ave.
Isprobajte nešto novo
Tra`enje posla ~esto postane rutina, pa isprobajte nove strategije. Nemojte samo tra`iti na internetu. Pošaljite CV regruteru jer
}e vam se, rade}i s njim, pru`iti prilike za
koje niste ni znali.
Istaknite se ne~im u mnoštvu
prijavljenih
Nai|ete li na posao koji vam se ~ini savršen,
u~inite nešto ~ime }ete se suptilno istaknuti u mnoštvu. Prije nego što se prijavite za
posao, saznajte kako se zove osoba koja
zapošljava ili neko iz istog odjela, pa joj
pošaljite e-mail. U 2011. godini sve je dopušteno.
Internetski ugled
Potra`i li vas mogu}i poslodavac na internetu, a vjerojatno ho}e, mo`ete kontrolirati
ono što }e vidjeti. Profesionalni rezultati
pretrage koji vas prikazuju kao sposobnog
radnika puno su bolji od neprimjerenih
slika na Facebooku.
Pozitivan stav je bitan
Umjesto da vam prepreke u tra`enju unište
motivaciju, pokušajte nau~iti nešto iz njih.
Manjak razgovora za posao mo`da zna~i da
biste ponovo trebali procijeniti vještine ili
promijeniti karijeru, ali va`no je pritom
ostati pozitivan.
Treba se znati dobro prodati
na intervju
U današnje vrijeme nemojte biti skromni
na razgovoru za posao. Unaprijed se pripremite, pa imajte, naprimjer, barem pet primjera koji }e pokazati vaše najbolje kvalitete.
Tako|er, obavezno ostavite brojeve telefona
na kojima poslodavci mogu potvrditi vaše
preporuke.
Poka`ite vještine
@elite li biti prisutniji na internetu, izradite
web stranicu koja }e pokazati sve vaše vještine, talente, profesionalnost i vjerodostojnost. 
88
business magazine
.../bmzdravlje
Protiv stresa
novim
metodama
ema stresnijeg perioda u godini
od pretprazni~nog decembra, nakon kojeg dolazi još gori januar
ispunjen dugovima i nakupljenim obavezama. Okolnosti se ne}e promijeniti, promijeniti se mo`e samo vaš pristup
njima. Kako biste ih pre`ivjeli bolje nego
prethodnih godina, na raspolaganju su vam
nove tehnike borbe sa stresom, budu}i da se
neke op}epoznate, poput ~asova joge, dubokog disanja i ispovijedanja prijateljima,
nisu pokazale baš uvijek efikasnima.
N
Stara tehnika: Nikad ne idite u
krevet ljuti
Nova tehnika: Odaberite svoje
zaslu`ene sate sna
Stara mudrost temeljila se na strahu da situaciju prepuštamo slu~aju ukoliko se gr~evito ne borimo za razrješenje tik pred padanje u san. Istina je na drugoj strani: sva|a
prije odlaska u krevet samo pogoršava stvari, jer vas tako bijesne dio mozga po imenu
amigdala spre~ava da imate racionalnu
diskusiju koja vodi rješenju. San je mo}an
protuotrov za stres, tako da nikako ne}e škoditi da, ipak, izaberete njega, a u naporno
prazni~no vrijeme ovo vrijedi još i više. Ovo
ne zna~i da sutradan trebate prešutjeti temu
koja vas je naljutila, nego da ste dali sebi
vremena da smireno promislite o njoj.
Stara tehnika: Kontrolirajte svoj
temperament
Nova tehnika: Dajte sebi oduška
tu i tamo
Od dje~ijeg doba u~e nas kako da obuzdamo temperament, a kasnije u `ivotu poka`e
nam se da kad ga ispoljimo – zaista mo`emo nai}i na probleme. Ipak, u studiji objavljenoj u Biological Psychiatry, tvrdi se da
facijalna ekspresija emocija poput straha ili
ozloje|enosti utje~e na mozak tako da on
smanji proizvodnju kortizola, hormona
stresa, koji je povezan i sa pretiloš}u i sr~anim bolestima. Dakle, iako hroni~na ljutn-
ja doprinosi pojavi visokog pritiska i sr~anih bolesti, pokazivanje ljutnje u situacijama poput gu`ve u saobra}aju ili prazni~noj
kupovini smanjuje pogubne posljedice stresa.
Stara tehnika: Obratite se porodici
i prijateljima kad vam je teško
Nova tehnika: Nabavite
~etverono`nog ku}nog ljubimca
Brojni priru~nici za samopomo} tretirali su
dru`enje sa porodicom i prijateljima kao
instant poboljšiva~ raspolo`enja, ali prema
novim nau~nim dokazima, kada je rije~ o
savladavanju stresa, prednost imaju ~ovjekovi ~etverono`ni prijatelji.
“Pas ili ma~ka u stresnom periodu pomo}i
}e vam bolje od najboljeg prijatelja ili supru`nika”, tvrdi James J. Blascovich, profesor psihologije na Univerzitetu California.
Istra`ivanja su ovo dokazala uzimaju}i u
obzir brzinu otkucaja srca i koncentriranost
na rješavanje matemati~kih zadataka, dok
su u~esnici bili u društvu supru`nika, najboljeg prijatelja ili ku}nog ljubimca. Ovi
posljednji pokazali su se najsmirenijima i
najuspješnijim u zadacima.
Stara tehnika: Poka`ite emocije i
pri~ajte o problemima
Nova tehnika: Zadr`ite emocije za
sebe i fokusirajte se na `ivot
New-age filozofije forsiraju taktiku da se
sve ka`e svima, sugeriraju}i da je pri~anje o
emocijama najbolji na~in da se pre`ive `ivotne teško}e. Ovaj savjet ne}e pomo}i svima, pokazala je studija koja je promatrala
kako se ljudi kojima je umro supru`nik ili
dijete nose sa svojim gubitkom, gdje se po-
Kako biste
pretprazni~ni stres
pre`ivjeli bolje nego
prethodnih godina,
na raspolaganju su
vam nove tehnike
borbe sa stresom,
budu}i da se neke
op}epoznate,
poput ~asova joge,
dubokog disanja
i ispovijedanja
prijateljima, nisu
pokazale baš uvijek
efikasnima.
kazalo da oni koji odbijaju da pri~aju o svojim emocijama, rje|e pate od akutnih zdravstvenih problema poput dijareje, kašlja,
kratkog daha, a me|u njima je i manje slu~ajeva psiholoških oboljenja. ^ak se pokazalo da su se oni koji ne vole govoriti o svojim tugama br`e vratili svakodnevnom `ivotu, nego oni koji su ~esto pri~ali o problemu. Ljudi koji neprestano pri~aju o svojim
problemima kandidati su za depresiju, jer
ta navika onemogu}ava prakti~no djelovanje i suo~avanje sa izazovima svakodnevnice. To, naravno, ne zna~i da se osje}anja trebaju prešu}ivati i negirati, nego treba nau~iti
usmjeriti pa`nju na nešto podsticajno, pa
}e i najstresnije doba u godini lakše pro}i
ako se fokurisate na konkretne aktivnosti i
zadatke, a ne `alopojke.
Stara tehnika: Dišite duboko,
vje`bajte jogu
Nova tehnika: Radite ono što volite
Za neke ljude meditacija i joga zaista zna~e
put do smirenosti i `ivotnog balansa, ali za
druge one, jednostavno, ne djeluju, a mogu
ih ~ak i nervirati. U studiji objavljenoj u Journal of Consulting and Clinical Psychology,
~ak 54 posto u~esnika priznalo je da ih je
meditacija u~inila nervoznima. Budu}i da
nema dokaza da je meditiranje najbolji
na~in smirivanja koji poma`e svima, morat
}ete prona}i svoj vlastiti. Bilo šta što poma`e otklanjanju suvišnih misli o obavezama koje vas ~ekaju i negativnih analiza koje
vam se vrzmaju po glavi bi}e od pomo}i:
d`ogiranje, plivanje, slikanje, hodanje, ~itanje. Radi se o aktivnostima koje vas dr`e fokusiranim na sadašnji trenutak, a za njih
treba na}i vremena jednako i na odmoru i u
burnom decembru. 
business magazine
89
.../bmzdravlje
Oprezno sa hranom i pi}em
Blagdani i praznici koji su pred nama zna~e okupljanja sa
porodicom, prijateljima, poslovnim partnerima i kolegama. U
središtu svih tih okupljanja je bogata trpeza sa nešto
kalori~nijim jelima što za posljedicu ~esto ima nastanak
probavnih tegoba koje se stru~no nazivaju dispepsija. Dispepsija
u prevodu zna~i loša probava i predstavlja stanje pra}eno trajnim ili povremenim bolom ili nelagodom u gornjem dijelu stomaka. Osnovni simptomi su `arenje i osje}aj nelagode i puno}e u
`elucu koji se javlja prije ili nakon jela. Mo`e biti pra}ena i
osje}ajem mu~nine i povra}anjem, te podrigivanjem. @garavica
je osje}aj `arenja koji se širi iz `eluca ili donjeg dijela prsišta
prema vratu. ^esto je udru`ena sa regurgitacijom ili vra}anjem
`elu~anog sadr`aja u `drijelo. Nadutost stomaka ili nadimanje
je pojava, stanje, mogu}i znak nekog oboljenja, ali sama po sebi
nije bolest. To je neprijatan osje}aj pritiska u trbuhu, zbog ~ega
trbuh bude tvrd i nadut.
Loše kombinirana hrana, odnosno spajanje ugljikohidrata i proteina u istom obroku, za posljedicu ima lošu probavu, nadutost,
plinove, pospanost i `garavicu. Za preradu ugljiko-
hidrata trebamo baze, a za preradu bjelan~evina, mlije~nih
proizvoda i jezgri~avog vo}a kiseline. Obzirom da lu`ine i kiseline jedne drugu neutraliziraju sposobnost probavljanja hrane je
onemogu}ena.
Hrana u `elucu ostaje najmanje tri sata prije nego što krene u
tanko crijevo i za to se vrijeme kvari ukoliko se ne razgradi, a
neprobavljene bjelan~evine se raspadaju, dok neprobavljeni
škrob fermentira što uzrokuje lošu probavu, nadutost, `garavicu, a sve zbog loše kombinirane hrane.
Ako, pak, ne mo`ete odoljeti ukusnoj hrani, uz savjet ljekara ili
farmaceuta, u našim apotekama mo`ete na}i lijekove koji }e
vam pomo}i da otklonite, ali i sprije~ite nastanak simptoma loše
probave kao što su `garavica, nadutost i smetnje varenja. 
Pretjerana higijena
mo`e na{tetiti
imunolo{kom sistemu
Djeca i tinejd`eri koji previše
koriste antibakterijske sapune koji
sadr`e triklosan, imaju ve}i rizik od
obolijevanja od alergija i drugih
oblika pada imuniteta, a izlo`enost
ve}im koli~inama bisfenola loša je
za imuni sistem odraslih. Studija
ra|ena na Univerzitetu u Michiganu
dokazala je ono što se mislilo i
ranije: prevelika ~isto}a nije zdrava.
Triklosan je antimikrobni agens koji
se mo`e na}i u antibakterijskim
sapunima, pasti za zube, medicinskim proizvodima i pakovanjima
pelena. Bisfenol A, koji se ~esto
nalazi u plasti~nim proizvodima za
svakodnevnu upotrebu, a mo`e
imati negativan utjecaj na ljudske
hormone.
Nau~nici su analizirali trogodišnje
podatke o nivou triklosana u urinu,
sa nivoom antitijela, te dijagnosticirane alergije i peludne groznice kod
odraslih i djece starije od 6 godina. Otkriveno je da je kod odraslih sa
višim nivoom bisfenola A ve}a i razina CMV antitijela, te da zbog toga
njihov imunološki sistem ne radi kako treba. Djeci kod kojih je
otkrivena ve}a razina triklosana ~eš}e je bila dijagnosticirana neka
alergija.
U zaklju~ku studije ka`e se da je studija potvrdila hipotezu o higijeni
koja govori da `ivot u veoma ~istim, sterilnim uslovima koji
onemogu}avaju normalnu izlo`enost mikroorganizmima, šteti ~ovjeku,
jer spre~ava prirodni razvoj imunološkog sistema. 
Dobrim
holesterolom protiv
Alzheimerove bolesti
Studija koju donosi decembarsko izdanje magazina
Archives of Neurology govori o tome da na~in `ivota
koji je zdrav za srce jednako dobro prevenira i nastanak Alzheimerove bolesti. Studija je otkrila da
osobe koje imaju nizak nivo dobrog holesterola imaju
za 60 posto ve}u šansu da obole od Alzheimerove
bolesti nakon 65. godine, od onih kod kojih je ovaj
nivo u krvi ve}i. Istra`ivanje je ra|eno deset godina,
a bazirano je na pra}enju 1.130 pacijenata, njihovih
mentalnih funkcija, poput memorije, jezi~kih sposobnosti i spacijalne orijentacije, te nivoa holesterola u
njihovoj krvi i na~ina `ivota koji su vodili.
Holesterol se sastoji od dobrog i lošeg, te triglicerida, a najbolji na~in da se u krvi pove}a nivo dobrog
dijela holesterola je fizi~ka aktivnost i zdrava
prehrana. Tu su i pojedini lijekovi koji sni`avaju nivo
lošeg, a podi`u nivo dobrog holesterola, poput statina i fibrata.
Doktori koji su radili na ovoj studiji smatraju da bi se
fokusiranjem na holesterol mogao smanjiti broj
osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti, koji samo u
Americi iznosi više od pet miliona. Broj oboljelih od
ove bolesti bilje`i stalni rast u cijelom svijetu, a neka
predvi|anja govore i o tome da bi se do 2050. u odnosu na danas broj oboljelih mogao utrostru~iti.
Iako obolijevanje od Alzheimera zavisi i od genetske
predispozicije, stru~njaci naglašavaju da se u velikoj
mjeri mo`e sprije~iti samo pravim na~inom `ivota.
Unos dovoljne koli~ine dobrih, monozasi}enih masti,
koje se nalaze u biljnom ulju, avokadu, kikiriki
puteru i ve}ini sjemenki i orašastih plodova, a podi`u
dobri holesterol. 
90
business magazine
.../bmmoda
Dolce Gabanna
Louis Vuitton
Dries Van Noten
Marc Jacobs
Hermes
Burberry Prorsum
business magazine
91
.../bmmoda
Zimski modni trendovi za mu{karce
Za razliku od nekih prethodnih sezona, trendovi koje nude svjetske dizajnerske ku}e ove zime su nosivi,
prakti~ni i ostavljaju mjesta razli~itom kombiniranju, a osjeti se i povratak klasi~nom dojmu luksuza.
okom godine, najpoznatije modne
ku}e predstavljale su svoje preporuke odjevnih predmeta i kombinacija za najhladnije dane u
godini, a oni su varirali od ~istih krojeva i
elegantnih stilova do ekstravagantnih
komada za one sa više samopouzdanja.
Donosimo vam izbor onih modnih savjeta
i trendova koji su se isticali na modnim
pistama prethodnih mjeseci.
Za razliku od nekih ranijih sezona, trendovi koje nude svjetske dizajnerske ku}e
ove zime su nosivi, prakti~ni i ostavljaju
mjesta razli~itom kombiniranju, a osjeti
se i povratak klasi~nom dojmu luksuza.
Sezona jesen/zima 2010-2011 predstavlja
veliki povratak klasike, savršeno krojenih
kaputa i d`empera od kašmira – odre|enih modnih simbola mu`evnosti.
Takav elegantan pristup predla`u Hermes,
Dries Van Noten, Burberry Prorsum i Louis
Vuitton, dok nešto ekstravagantnije stilove, koji odgovaraju mla|im i smjelijim
muškarcima, nude Diesel, Givenchy, Cavalli. Detalji sa kojima ne}ete pogriješiti
su odjevni predmeti napravljeni po uzoru
na vojne, što se najviše odnosi na jaknu i
~izme poput ovih koje potpisuje Marc
T
Calvin Klein
Cavalli
Chanel
Jacobs, te sofisticiranija verzija pilotske
jakne ~iji se dobar primjer nalazi u kolekciji Burberry Prorsum.
Kada je rije~ o materijalima, vješta~ko
krzno i razna pletenina apsolutni su hit,
jednako za `ene i muškarce, a Chanel nudi
svoju verziju stila krzno plus vuna od glave do pete. Slojevitost u odijevanju zahtijeva obra}anje pa`nje na slaganje boja i
materijala, ali se taj trend '70-ih tako|er
vra}a u modu.
Slojevito obla~enje zimi podrazumijeva da
imate sve modne dodatke: šal, ko`ne rukavice i kapu, a dobre primjere daje Cavalli
Just.
Odje}a svjetlijih nijansi sme|e i oker boje
svakako bi se trebala na}i u vašem ormaru
ove zime, bilo da se radi o kaputu poput
ovog Dries Van Notenovog ili tek dodacima.
Oker je ove sezone postala nova crna –
prisutna u svakoj kombinaciji, a svoje
mjesto dobile su i svjetlije poje poput narand`aste, `ute i plave.
I ove godine podrazumijeva se da su kapa,
šal, rukavice i pomno odabrana torba nešto što mora postojati i na muškarcima, a
dizajneri su nam tokom godine poru~ivali
da, što su oni dominantniji, tim bolje. 
Jil Sander
92
business magazine
.../bmIT
Yahoo otpu{ta
radnike
Yahoo namjerava podijeliti planirane
decembarske runde otkaza i za oko 10
posto smanjiti broj zaposlenih u jednom
odjelu. Posao }e uglavnom izgubiti zaposleni u odjelu proizvoda pod vodstvom
Blakea Irvinga u SAD.
Ukupno kompanija namjerava otpustiti
izme|u 650 i 700 zaposlenika, a u svrhu
smanjenja troškova pri~a se i o outsourcingu nekih funkcija drugim kompanijama. Yahoo ima oko 14.000 zaposlenih širom svijeta, dok je u odjelu proizvoda
smješteno njih 6.500. 
Srednja Evropa lider po
informacijskim tehnologijama
Potrošnja vladinih institucija na informacijske tehnologije (IT) u
srednjoj Evropi nastavit }e rasti uprkos rezanjima bud`eta podstaknutih krizom, tvrdi se u analizi tr`išta kompanije IDC.
Prema IDC procjenama, potrošnja na IT javnog sektora u srednjoj
Evropi u prosjeku }e rasti 8,3 posto godišnje narednih pet godina,
te }e do 2014. godine narasti na 3,04 milijarde dolara. Tokom 2009.
godine potrošnja javnog sektora na IT u srednjoj Evropi bila je
dvije milijarde dolara, što je pribli`no 11 posto od ukupne potrošnje na IT u regiji. Tako|er se navodi kako se pribli`no 64 posto
potrošnje na IT javnog sektora odnosi na usluge. Me|u ~etiri dr`ave
koje IDC ubraja u srednju Evropu, najve}i dio potrošnje odnosi se
na Poljsku koja je i najve}a ekonomija u regiji. Najve}a potrošnja po
stanovniku je u ^eškoj, a slijede Slova~ka, Poljska i Ma|arska. 
Novogodi{nja
Facebook mapa
Facebook je sa svojih pola milijarde
korisnika postao uistinu globalni fenomen, a najbolje se to vidi na ovoj
karti na kojoj su prikazani milioni
parova prijatelja širom svijeta. Kako
bi dobio ovu prekrasnu kartu, sta`ist
u Facebooku po imenu Paul Butler
poigrao se sa oko deset miliona
korisni~kih ra~una. Kako se bli`i
kraj godine, svi internetski velikani Google, Twitter i Facebook - hvale
se brojem korisnika, pa je red došao
i na Facebook da nas podsjeti koja je
najve}a društvena mre`a na svijetu.
Ipak, primijetit }ete rupu tamo gdje
se nalaze Rusija i Kina: ta tr`išta
Facebook još treba osvojiti. 
business magazine
93
.../bmtechno
Nexus S napokon
u prodaji
Google je slu`beno predstavio Nexus S. Ure|aj je u prodaji na ameri~kom tr`ištu ve} krenuo po cijeni od 200 dolara uz ugovor, odnosno 529 dolara u slobodnoj prodaji. Dobar dio specifikacija Nexus S dijeli sa Samsungovim Galaxyjem S, uostalom Samsung i proizvodi Googleov mobitel.
Ugra|en je ~etveroin~ni Super AMOLED ekran sa rezolucijom od 800x480 piksela, a specifi~no prednje staklo je
zakrivljeno.
Kapacitet ugra|ene memorije je 16 GB, mobitel je opremljen sa 512 MB RAM, a ima i `iroskop. Tako|er, zahvaljuju}i Androidu 2.3 ima i ugra|enu podršku za VoIP pozive,
dok je procesor Cortex A8 Hummingbird. Dimenzije
mobitela iznose 63x134x11 milimetara, te`ina je 129 grama, ugra|ena je podrška za NFC tehnologiju, a kamera je
rezolucije pet megapiksela. 
Sti`e Acer Iconia
Acer svoj neobi~an laptop Iconia, ipak, namjerava pustiti u
prodaju i to ve} krajem januara 2011. godine. Laptop }e se u
Evropi mo}i nabaviti od 28. januara 2011. godine po cijeni od
1.499 eura. Osim procesora Core i5, ~etiri GB memorije i
diskova kapaciteta do 750 GB, visoku cijenu opravdavaju dva
14-in~na multitouch ekrana dok ostatak opreme uklju~uje
USB 3.0 konektore, te opcionalni 3G modem. Pri normalnom
korištenju jedan ekran ima ulogu virtuelnu tastaturu ili elemente interfacea, a laptop je mogu}e koristiti kao knjigu ili
na neki inovativniji na~in. 
Nove zakrpe za Sony
PlayStation 3
Na `alost svih ljubitelja dobre piratske kopije, u`ivanje u
zabranjenom vo}u više ne}e biti mogu}e na PlayStationu 3,
obzirom da je Sony izdao novi firmware koji donosi nove sigurnosne zakrpe. U verziji 3.55 koju }ete na svoju konzolu
downloadirati idu}om nadogradnjom, nema nekih posebnih
novosti, osim zakrpe koja onemogu}ava instalaciju starije
verzije sistema, a time i jailbreak koji je omogu}avao igranje
piratskih kopija igara. Osim korisnika piratskih kopija, sre}e
nemaju ni korisnici USB sticka koji je omogu}avao zabranjenu instalaciju Linuxa. 
94
business magazine
.../bmautomobil
Osam veli~anstvenih
Proteklu 2010. godinu obilje`ile su premijere novih luksuznih limuzina, dok su i neki
raniji modeli imali dobru pro|u na tr`ištu. Ovaj put donosimo listu tri starija modela koji
su i dalje jako popularni kod kupaca, ali na listi se nalazi i pet novih modela iz 2010.
godine, koji tek treba da se doka`u na tr`ištu. Priredio Vedad Hajdarevi}
Protekle godine stigla nam je i najve}a limuzina iz Ingolstadta, a radi se o novom modelu Audi A8. Ingolstadtska limuzina porasla je u dimenzijama, ali uprkos pove}anju, A8 još
uvijek najlakši je automobil u klasi. Audi ovo najprije mo`e
zahvaliti aluminijskoj šasiji i metodama korištenim u svrhu
uštede na masi. Novi A8 izgleda kao veliki A4, što je potez
koji }e znati cijeniti konzervativniji poslovni ljudi, kojima je
ovaj automobil i namijenjen. Prepoznatljiv dizajnerski potpis proizvo|a~a iz Ingolstadta o~ituje se u takozvanoj singleframe rešeci hladnjaka, kao i na LED dnevnim svjetlima. Za
novi A8 u Ingolstadtu tvrde da je jedan od najsigurnijih automobila u klasi. A8 le`i na potpuno nezavisnom adaptivnom
zra~nom ovjesu ~ija se krutost mo`e podešavati u nekoliko
re`ima. Inicijalno A8 predstavljen je sa 4,2-litarskim FSI
benzinskim V8 motorom, koji razvija 372 KS i 445 Nm.
Ubrzava automobil sa mjesta do 100 km/h za 5,7 sekundi, te
mu omogu}ava maksimalnu, elektronski ograni~enu, brzinu
od 250 km/h. Od dizela na raspolaganju je 4.2 TDI snage 350
KS, ali i slabiji 3.0 TDI snage 250 KS. Svi motori mogu se
pohvaliti ve}om snagom i ve}im okretnim momentom, ali
manjom potrošnjom goriva, koja se smanjila za 13 do 22
posto, zahvaljuju}i inteligentnim i efikasnim tehnologijama
kao što su sistem obnavljanja energije i inovativno toplinsko
upravljanje.
Audi A8
Audi A7 Sportback
Još jedan novitet za ovu godinu dolazi nam iz Ingolstadta, a
radi se interesantnom modelu, koji je ~ak i velika novost za
marku Audi. To je novi Audi A7 Sportback, koji dolazi kao direktna konkurencija modelu Mercedes CLS. Ovaj model odlikuju
duga~ka hauba, kratka prednja konzola, duga~ko rastojanje
osovina, sportski C stubovi i oštro spušteni stra`nji dio. Karoserija je izra|ena od aluminijuma i ~elika, što bi vozilo trebalo
da ~ini laganim i bezbjednim. Kupci }e mo}i birati izme|u ~etiri motora sa direktnim ubrizgavanjem, dva benzinca i dva dizelaša, a svi su, osim slabijeg dizelaša, upareni sa sedmostepenim mjenja~em S-Tronic sa duplim kva~ilom i pogonom
Quattro. Osnovni benzinac pogoni motor 2.8 FSI sa 204 KS koji
ubrzava automobil do 100 km/h za 8,3 sekunde i prosje~no
troši osam litara goriva u kombiniranom ciklusu. Sna`niji benzinac koristi 3.0 V6 TFSI sa 300 KS pomo}u kog sprinta do
stotke za 5,6 sekundi, juri 250 km/h i prosje~no troši 8,2 litra
goriva na stotinu kilometara. Dizelski A7 Sportback pogone
dvije varijante trolitarskog V6 TDI. Slabiji razvija 204 KS i
pogoni isklju~ivo prednje to~kove pomo}u automatskog mjenja~a Multitronic. Tim motorom A7 Sportback ubrzava iz mjesta
do 100 km/h za 8,1 sekundu i posti`e 234 km/h maksimalne
brzine uz prosje~nu potrošnju od 5,3 litre goriva na stotinu
kilometara. Sna`niji model raspola`e sa 245 KS i 500 Nm, do
100 km/h sti`e za 6,5 sekundi, a maksimalna brzina elektronski mu je ograni~ena na 250 km/h.
business magazine
95
.../bmautomobil
BMW serije 5
Ove godine predstavljena je šesta generacija BMW serije 5, a dolazi
nakon sedam godina prodaje prethodne generacije. Ovo je jedan od
najpopularnijih modela ove bavarske kompanije, a nasljednik se `eljno
iš~ekivao. Novi BMW 5, kao i prethodnike, odlikuju kvalitetna izrada i
ergonomija, a u automobilu iz prethodne serije poznati su centralni sistem upravljanja iDrive. Poput serije 5 GT, limuzinsku verziju pokre}e
biturbo 4.4 litarski V8 motor sa 400 KS u modelu 550i, ali i novi 3.0
litarski turbo motor sa šest cilindara i 300 KS koji }e se na}i u modelu
535i. Oba modela bit }e u ponudi sa šestostepenim manuelnim mjenja~em, dok }e na raspolaganju biti i novi osmostepeni automatski
mjenja~. U modelima 528i i 523i nalaze se šestocilindri~ni motori sa
High Precision ubrizgavanjem sa 258, odnosno 204 KS, a prosje~na
potrošnja iznosi 7,8, odnosno 7,6 litara na pre|enih 100 kilometara.
Kada su dizel motori u pitanju, novu seriju 5 pokre}e ~etverocilindri~ni
turbodizel sa common rail direktnim ubrizgavanjem sa 184 KS u modelu 520d sa prosje~nom potrošnjom od pet litara na pre|enih 100 kilometara, ispod haube modela 530d nalazi se šestocilindri~ni dizel motor
sa 245 KS koji }e po `elji kupca biti opremljen BluePerformance
tehnologijom sa prosje~nom potrošnjom od 6,3 litra na pre|enih 100
kilometara, dok šestocilindri~ni dizel motor u modelu 525d isporu~uje
204 KS i troši 6,2 litra na pre|enih 100 kilometara.
Mercedes nije sjedio skrštenih ruku, pa je tako u 2010. godini ovaj
popularni njema~ki proizvo|a~ predstavio novu drugu generaciju modela CLS. Ovaj model du`i je i širi od svog prethodnika, te
ujedno ni`i i širi od E klase, koja je poslu`ila kao osnova za novi
kupe. Najimpresivniji dio je prednji kraj, koji sa velikim otvorom
za zrak podsje}a na atraktivan sportski model SLS, a takav agresivan prednji dio trebao bi biti sastavni dio svih nadolaze}ih modela iz Stuttgarta. Interijer je kao i kod svih Mercedesa više klase,
izra|en od prvoklasnih materijala i sa posebnim naglaskom na
završnu obradu. Kontrolna plo~a evolucija je one iz E klase, a kupcima }e biti ponu|eno pet boja interijera i tri vrste kvalitetne ko`e. Kako bi osigurali bolji pristup zadnjoj klupi, Mercedesovi
stru~njaci odlu~ili su se za korištenje ve}eg me|uosovinskog razmaka, ~ime je CLS, osim na prakti~nosti, dobio i na agresivnijoj
bo~noj liniji. Od po~etka prodaje, koja po~inje u januaru 2011.
godine, bit }e dostupna dva poznata V6 motora. CLS 350 CDI
pokre}e trolitarski turbodizelaš sa 265 KS, a CLS 350 3,5-litarski
benzinac sa 306 KS. Tokom 2011. godine bit }e ponu|en i CLS
500 sa 4,7-litarskim biturbo benzincem koji ima 408 KS. Puno se
o~ekuje i od CLS 250 CDI, prve ~etverocilindri~ne verzije koju
pokre}e 2,2-litarski biturbo dizelaš sa 204 KS. Svi serijski dolaze
sa odli~nim sedmostepenim automatikom.
Rolls Royce Ghost
Mercedes CLS
Kraj 2010. godine bio je rezerviran za dolazak novog i manjeg
modela Rolls Royce Ghost. Izgled Ghosta pod o~iglednim je utjecajem ve}eg modela Phantom, što se jasno ogleda u detaljima
poput dizajna prednjeg kraja, te specifi~nom rješenju stra`njh
vrata koja se otvaraju u kontra smjeru pod uglom od 83 stepena.
Unutar vozila pri~a se ne mijenja, jer je u osnovi dizajn komandne
table prekopiran iz presti`nijeg modela, dok obilje luksuznih
opcija opravdava cijenu od šest cifara. Za u`itak u vo`nji, kakav
o~ekuju klijenti britanske kompanije, brine se nova generacija
vazdušnog ogibljenja i sistem elektronske kontrole tvrdo}e.
Opisani sistem trebao bi biti toliko sofisticiran da mo`e detektirati momenat kada se jedan putnik smješten pozadi, premjesti sa
jedne strane sjedišta na drugu, a zatim uskladiti rad ogibljenja u
skladu sa novom raspodjelom te`ine. Sistem ogibljenja posjeduje i opciju podizanja i spuštanja automobila za 25 mm po potrebi. Kada se ve} bavimo pore|enjima, treba navesti da je Ghost,
duga~ak 5.399 mm, više od 40 cm kra}i od modela Phantom. Limuzinu tešku 2.435 kg pokre}e potpuno novi 6.6 biturbo V12
motor sa 570 KS. Maksimalni obrtni momenat je ogromnih 780
Nm, a snaga se prenosi na stra`nje to~kove putem osmostepene
shift-by-wire, automatske ZF transmisije.
96
business magazine
.../bmautomobil
Maserati
Quattroporte
Otkako je prije šest godina lansiran u prodaju, Maserati Quattroporte osvojio je 56
nagrada u 14 dr`ava, stoga i ne ~udi da je i ovaj model i dalje jako popularan po prodaji u svijetu, iako se uskoro o~ekuje nova generacija. Kako ovaj model ne bi izgubio na popularnosti, italijanski proizvo|a~ skoro svake godine izbaci po jednu novu
verziju, pa je tako tokom 2010. godine predstavljena i verzija pod nazivom Quattroporte Sport GTS Awards Edition. Ovaj model odlikuje se jedinstvenim elegantnim
stajlingom pomiješanim sa sportskim karakterom i privla~nim izgledom, kako na
eksterijeru tako i u unutrašnjosti. Specijalni model dolazi u Quarzo Fuso boji eksterijera (kombinacija metalik sive i boje zlata) koja je ekskluzivna i jedinstvena samo
za ovaj model, te se savršeno uklapa u elegantne linije limuzine. Tu su i kromirani
elementi poput maske hladnjaka i bo~nih otvora za rashladni zrak, te 20-colni tamnosivi Multi Trident naplatci. Kliješta ko~nica na sva ~etiri kota~a tretirana su poliranjem, pa daju jasni odsjaj, a potpisuje ih Brembo. Unutrašnjost dolazi u svijetlim
tonovima i kombinira ih sa sportskim elementima i kvalitetnim materijalima. Sjedišta su presvu~ena ko`om Poltrona Frau koja je kombinirana sa perforiranom alkantarom, a unutrašnjost je dodatno dekorirana specijalnim umecima na pragovima
vrata od brušenog aluminija, s oznakom serije Awards Edition, te crnim drvenim
umetcima. Pa`nja je posve}ena svim detaljima, pa tako i prtlja`niku ~iji su bo~ni
paneli presvu~eni ko`om, a pojedini elementi kromirani, što sve skupa daje ugo|aj
luksuza i visoke kvalitete. Maserati Quattroporte Sport GTS Awards Edition u prodaju je krenuo u drugoj polovini 2010. godine kao model za 2011. godinu, a cijene }e
biti objavljene naknadno. Motor je ostao isti, a radi se o 4,7 V8 benzincu sa 440 KS.
Iako je ovaj model predstavljen prije nešto više od tri
godine, novi Jaguar XJ i dalje je jako popularan kod
kupaca u svijetu. To i ne treba previše ~uditi, jer je
novi XJ donio puno novoga što dosadašnji modeli nisu imali u tolikoj koli~ini, te impresivan i originalan
oblik karoserije. Doduše, prednji kraj pomalo je o~ekivanog, modernog oblika, uobli~en kao i ostali trenutni Jaguarovi modeli. Ve}e iznena|enje je originalan
oblik stra`njeg kraja XJ, koji jako odudara od tradicionalnih, mogli bismo re}i i konzervativnih, oblika
po kojim smo do sada lako prepoznavali XJ model.
Novi Jaguar XJ duga~ak je 5,12 metara i ima me|uosovinski razmak od tri metra. Jaguar XJ dolazi u ponudi sa trolitarskim V6 dizelskim twin-turbo motorom
snage 275 KS, te sa dva petolitarska V8 benzinska motora, snage 385 KS i isti motor sa kompresorom snage
510 KS. Svi motori dolaze u kombinaciji sa automatskim mjenja~em sa šest stepeni prenosa. V6 dizel
na raspolaganju je sa ~etiri razli~ita paketa opreme, a
ovaj motor ~ini oko 80 posto prodaje XJ modela u
Njema~koj. V8 benzinski motor dostupan je u kombinaciji sa dva paketa opreme.
Porsche Panamera
Jaguar XJ
Prva Porsche limuzina kona~no je predstavljena po~etkom 2009. godine i tako su, napokon, završena sva naga|anja oko toga da li }e Porsche predstaviti limuzinu sa ~etvero
vrata. Prva Porsche limuzina bila je pun pogodak, o ~emu svjedo~i velika popularnost
kod kupaca širom svijeta. Panamera dolazi u tri verzije: Panamera S, Panamera 4S i
Panamera Turbo, a sve ih pokre}e 4,8 litarski V8 benzinski motor baziran na pogonu iz
Cayennea. Panamera S i 4S razvijaju 400 KS, dok Panamera Turbo ima dva turbopunja~a koji snagu podi`u na 500 KS. Pogon je na sva ~etiri to~ka, a mjenja~ PDK sa
duplim kva~ilom. Kod modela Panamera S snaga se na stra`nje to~kove prenosi preko
ru~nog šestostepenog mjenja~a, dok je kod 4S pogon na sva ~etiri to~ka i serijski dodani sedmostepeni PDK mjenja~. Kada je rije~ o dizajnu modela, on je potpuno razli~it od svega što je do sada izašlo iz Porschea i dokaz da ništa nije prepušteno slu~ajnosti. Uz pomo} posebnog dizajnerskog izra`aja, Panamera sjedinjuje mnogo osobina razli~itih segmenata u poputno novi koncept. Panamera je sinteza sportskog automobila
sa originalnom interpretacijom klasi~nog dizajna limuzine. Porsche Panamera u luksuzni segment uvodi Auto Start-Stop funkciju koja }e biti serijska oprema uz PDK mjenja~. Sistem se mo`e isklju~iti, zavisno o `eljama voza~a ili zakonskim regulativama
pojedinih tr`išta. Sistem štedi do 10 posto goriva u gradskoj vo`nji ili oko pet posto prema sistemu New European Driving Cycle. Emisija CO2 smanjena je za pet posto. Panamera je Porsche sa najboljim ozvu~enjem koje su razvili i posebno prilagodili stru~njaci
berlinskog Burmestera. Unutar Panamere raspore|eno je 16 zvu~nika koje kontrolira 16kanalno poja~alo snage od 1.000 W. U serijskoj opremi je BOSE Surround Sound System,
a napredna tehnologija u Panameri ogleda se i u inteligentnom sistemu svjetala.
business magazine
97
.../bmposao
Rukovodilac prodaje vozila, Inter Auto d.o.o., Mjesto posla:
Tuzla. Naša o~ekivanja: Diploma visokoškolske ustanove
ekonomskog ili tehni~kog usmjerenja; 3(tri) godine iskustva
na istim ili sli~nim poslovima; Aktivno znanje engleskog ili
njema~kog jezika; Rad na ra~unaru (MS Office); Dobre
analiti~ke i organizacijske sposobnosti; Izuzetna komunikativnost i pregovara~ke vještine; Sklonost timskom radu;
Iskustvo u organiziranju poslovnih aktivnosti; Voza~ka
dozvola B kategorije.
Više na portalu www.boljiposao.com
Area Sales Manager/ Voditelj regionalne prodaje, MCI
d.o.o., Mjesto posla: Tuzla. Kandidati treba da ispunjavaju
uvjete: VSS, po`eljno ekonomskog smjera; Minimalno 5(pet)
godina iskustva, po`eljno u FMCG kompaniji; Iskustvo u
poslovima terenskog komercijaliste; Izra`ene organizacijske
sposobnosti; Izra`ene sposobnosti rukovo|enja timom;
Napredno poznavanje MS Office; Voza~ka dozvola B kategorije; Poznavanje engleskog jezika.
Više na portalu www.boljiposao.com
Menad`er za plasman stru~ne literature, Grafomark d.o.o.
Laktaši , Mjesto posla: Laktaši. Potrebna znanja i vještine:
VSS; Posjedovanje dobrih organizacijskih, komunikacijskih
i prezentacijskih vještina; Orijentiranost klijentima, rad sa
strankama na terenu; Ta~nost, preciznost, usmjerena pa`nja
na detalje; Sposobnost rada u timu; Poznavanje rada na
ra~unaru; Voza~ka dozvola B kategorije.
Više na portalu www.boljiposao.com
Rukovodilac slu`be za nabavku, HILL International, Mjesto
posla: Sarajevo. Kvalifikacije: VSS ekonomskog smjera;
Višegodišnje iskustvo u poslovima nabave idealno iz maloprodaje; Iskustvo u vo|enju tima; Poznavanje velike distribucije i prilika na BH tr`ištima; Odli~ne vještine pregovaranja, organizacije i upravljanja; Sposobnost za donošenje
odluka i motiviranja radnika; Visoka etika, lojalnost,
samoinicijativnost, proaktivnost i fleksibilnost; Aktivno poznavanje engleskog jezika u govoru i pismu i rada na
ra~unaru.
Više na portalu www.boljiposao.com
Direktor finansija, XYLON Corporation d.o.o., Mjesto
posla: Sarajevo. Uslovi: Završen ekonomski fakultet;
Minimalno 3 (tri) godine radnog iskustva; Odli~no poznavanje engleskog jezika; Odli~no poznavanje rada na
ra~unaru.
Više na portalu www.boljiposao.com
Voditelj grupe proizvoda, GlaxoSmithKline , Mjesto posla:
Sarajevo. Uslovi: Završen farmaceutski, medicinski ili stomatološki fakultet; Spremnost na putovanja; Posjedovanje
va`e}e voza~ke dozvole B kategorije; Aktivno znanje
engleskog jezika; Poznavanje rada na ra~unaru; Po`eljno
radno iskustvo na istim ili sli~nim poslovima.
Više na portalu www.boljiposao.com
Direktor, Zrak d.d., Mjesto posla: Sarajevo. Kandidati pored
op}ih uslova moraju ispunjavati i sljede}e posebne uslove:
VSS; Da imaju najmanje 5(pet) godina profesionalnog
iskustva; Da imaju ispoljene vještine, umije}e i reputaciju u
poslovnom okru`enju; Da ponude program rada Društva
prihvatljiv za Nadzorni odbor.
Više na portalu www.boljiposao.com
Voditelj poslovnica, Nui} d.o.o , Mjesto posla: Biha}, Cazin.
Op}i uslovi: VŠS ili VSS; Po`eljno radno iskustvo na istim
ili sli~nim poslovima; Poznavanje stranog jezika; Poznavanje
rada na ra~unaru; Voza~ka dozvola B kategorije; Potvrda o
neka`njavanju.
Više na portalu www.boljiposao.com
Regionalni kreditni menad`er, Mikrokreditna fondacija
Mikra, Mjesto posla: Hercegovina. Kandidati treba da ispunjavaju sljede}e uvjete: Prakti~no iskustvo ste~eno na terenu
u vještinama prodajne prezentacije, pregovaranja i prodajne
komunikacije; Prethodno iskustvo u upravljanju i vo|enju
tima; Spremnost donošenja bitne dnevno-operativne odluke
samostalno i u okviru organizacijskih procedura; Izra`ene
liderske sposobnosti; Samostalnost u organiziranju posla i
postavljanju poslovnih prioriteta; Poznavanje terena i tendencija razvoja male privrede-biznisa; Da poznaje zbivanja,
obi~aje i autoritete u mikro regijama u cijeloj Hercegovini;
Poznavanje mentaliteta i potreba grupa stanovništva sa
malim prihodima i sa malim biznisom; Poslovno-profesionalne veze i poznanstva u razli~itim poslovnim i društvenim
strukturama; Orijentiranost ispunjenju zadatih ciljeva;
Pragmati~nost u egzekuciji.
Više na portalu www.boljiposao.com
Vo|a projekta m /`, JKPS Interim d.o.o., Mjesto posla:
Sarajevo. O~ekujemo: VSS: elektrotehnika, ekonomija; 5-10
godine radnog iskustva u IT tehnologiji; Odli~ne komunikacijske i organizacijske sposobnosti; Sposobnost u rješavanju tehni~kih i orgnizacijskih problema; Odli~no poznavanje procedure javnih nabavki; Odli~no poznavanje
engleskog jezika; Iskustvo u vo|enju; Poznavanje poslovnih
procesa i sistemske integracije; Poznavanje tr`išta.
Više na portalu www.boljiposao.com
98
business magazine
.../bmliteratura
U potrazi za profitom
Britanac Bill Sykes je ekonomski analiti~ar i odli~an poznavalac me|unarodne trgovine, dok je Christine Harvey
vlasnica kompanije Intrinsic
Marketing u SAD. Njena kompanija bavi se problemima
poslovanja mnogih kompanija,
a Sykes i Harvey uo~ili su
sli~ne probleme i mogu}nosti
sa kojima se preduze}a
suo~avaju u me|unarodnoj
trgovini, te su odlu~ili ovu
tematiku pribli`iti javnosti.
Tako je nastala knjiga U Potrazi
za profitom u kojoj su opisane
teško}e sa kojima se kompanije susre}u u poslovnom razvoju, ali i razlozi zbog kojih kompanije nisu uspješne u svojim
naumima. Baš kao što uspješni ljudi imaju neka zajedni~ka
obilje`ja, tako ih imaju i uspješni poslovi. Odre|ena
zajedni~ka obilje`ja pojavljuju se i u manjim i u ve}im preduze}ima, bez obzira na to kojim se poslom bave: proizvodnja, usluge ili profesionalne grupe. 
... i u E-doba odlu~uje ~ovjek
Ova knjiga, autora Zoltana Bara~kaija i Johana Venecija, nadahnuto je
djelo u kojemu autori na zanimljiv i
osebujan na~in uvode ~itaoca u
svijet savremenog menad`erskog
odlu~ivanja. Originalnog stila, pisana
jednostavno i duhovito, knjiga se ~ita
u jednom dahu, podsti~u}i ~itaoca na
razmišljanje o pitanjima i
podru~jima koja klasi~ni ud`benici
menad`menta rijetko otvaraju.
Nema sumnje da }e na}i svoje
mjesto u li~nim bibliotekama svih
onih koji razmišljaju i djeluju kao
inovativni menad`eri. 
10 pravila koja treba prekr{iti i
10 pravila koja treba utvrditi
Poznati ekonomski savjetnik
Bill Ouain poznat je kao
izvanredni profesor ~etiri
ekonomska univerziteta.
Od svog prvog poslovnog
pothvata, odnosno vlasništva
nad hotelom u 19. godini, do
trenutnog polo`aja profesora
na najve}em univerzitetu
Floride, Ouain promi~e
slobodno preduzetništvo kao
temeljni kamen ameri~kog
sna. 

FORMULA ZA UŠTEDU I INVALIDNOST VLAKOM NA POSAO UZ

PRIOPĆENJE ZA MEDIJE

Pročitajte članak objevljen u časopisu COSMOPOLITAN

Zašto Hrvatska nije trebala pristupiti Europskoj Uniji

ispis - Hrvatski sindikat pošte

STIL & ljepota

Kapović, Mate

ovdje - zagorje-international.hr.

ovdje - LIBUSOFT CICOM doo

algebra2-zadaci6