BRODOSPLIT BRODOGRADILIŠTE d.o.o. – SLUŽBENO GLASILO Godina V – broj 21 Split, travanj 2010. TEMA BROJA: str. 8 ZAŠTITA NA RADU str. 2 : NOVOGRADNJA 515 NUĆU I R O P A N R O S O K A PREMIJERK str. 4 X PRIZNANJE ZA P-MA S S E R G O R P A N E T S NAGRAĐENA POMORSKI MUZEJ: str. 11 AXA M Z E U S O D ” E K N I D “ OD ! t i l p s o d o r B i v i Neka ž Premijerka Kosor kumovala porinuću Novogradnje 515 - Jadolinijinog trajekta Brodosplit-Brodogradilište d.o.o. 3 primopredaje: u 2009. 1 aframax tanker za kompaniju Tankerska plovidba 1 panamax tanker za kompaniju Salute Shipping Company Ltd. 1 P-MAX tanker za kompaniju Concordia Maritime AB 5 porinuća: 3 P-MAX tankera porinuta za kompaniju Concordia Maritime AB 1 bulk carrier porinut za kompaniju Jadroplov 1 panamax tanker porinut za kompaniju Skol Shipping Company Ltd. 6 položenih kobilica: 2 za P-MAX tankere kompanije Concordia Maritime AB 2 za bulk carriere kompanije Jadroplov 1 za RO-PAX brod francuske kompanije SNC Navale Stef-TFE 1 za juice-carrier panamske kompanije North Sea Reefer Enterprise Ltd. Izdavač: Brodosplit–Brodogradilište d.o.o. Urednica: Tanja Jadrešić Surađivali: Josip Jurišić, Ivanka Mihaljević Dizajn i tisak: Graditeljska obrtnička i grafička škola u Splitu Foto naslovna: Ivan Babić Naklada: 1500 primjeraka Kontakt: tanja.jadresic@brodosplit.hr U Brodosplit-Brodogradilištu specijalnih objekata 19. ožujka porinuta je Novogradnja 515. U more ju je pustila njezina kuma, predsjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor. Riječ je o Ro-Ro putničkome brodu, šestome koji se u BSO-u gradi za Jadroliniju. Isporuka broda, čiji je blizanac m/b “Biokovo” predan u srpnju prošle godine, predviđena je do početka ove turističke sezone. Brod je namijenjen prijevozu putnika, automobila, teretnih vozila i vozila s opasnim teretima te će postizati brzinu od 13 čvorova. Između ostaloga, na brodu se nalazi klimatizirani salon za 800 putnika, a opremljen je i hidrauličnim rampama na pramcu i krmi za ukrcaj i iskrcaj vozila te pokretnim stepenicama za putnike. Predviđen je za plovidbu u oba smjera, što je omogućeno pramčanom i krmenom kormilarnicom te okretnim propulzorima na krmi i pramcu. Kapacitet broda je 138 standardnih automobila ili 12 trailera (svaki 40 t), te 1200 putnika. Porinuću Novogradnje 515, uz premijerku Kosor, nazočili su i potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker, ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač, predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju Vedran Duvnjak (ujedno i predsjednik Nadzornog odbora Brodosplita), splitsko-dalmatinski župan Ante Sanader, splitski gradonačelnik Željko Kerum, saborski zastupnik Branko Bačić, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice kontraadmiral Ante Urlić i brojni drugi. Blagoslov je dao fra Miljenko Vrabec iz Apostolata mora. Direktor Brodosplit-BSO-a Damir Arapović, kao domaćin porinuća, istaknuo je dugogodišnju dobru suradnju nacionalnoga putničkog brodara sa splitskim brodogradilištem. - Mi brodograditelji - kazao je Arapović - vrlo smo ponosni na ove brodove, jer uz visoku kvalitetu izrade osiguravaju visoku razinu komfora u prijevozu putnika uz visoke standarde sigurnosti plovidbe i poštivanje najstrožih ekoloških zahtjeva. Slavko Lončar, predsjednik Uprave Jadrolinije, u ime naručitelja zahvalio je Vladi, kazavši kako je jedan od načina osiguranja rada u brodogradilištima državni projekt obnove bijele flote. - Protiv recesije se možemo boriti ugovarajući gradnju brodova doma - ustvrdio je Lončar te dodao kako planovi i potrebe Jadrolinije za sljedećih pet godina garantiraju da će za splitski škver posla biti. - Ovo nije vrijeme za govore, već za puno rada - kazala je u svom kratkom obraćanju okupljenima kuma Novogradnje 515 premijerka Jadranka Kosor, naglasivši da je Vlada odlučna učiniti sve za opstanak hrvatske brodograđevne industrije. - U ovaj brod izgrađen za Jadroliniju ugrađeni su hrvatska pamet, pamet naših škverana. Gradit ćete vi i dalje brodove! Neka živi Brodosplit! Neka živi Split! Živjela nam Hrvatska! - zaključila je premijerka, VRIDNI, travanj 2010. OSOBNA KARTA ‘’ BIOKOVO ‘’ Nakon sastanka s Upravom škvera uoči porinuća, premijerka je izjavila: - Vlada i dalje vjeruje u uspjeh drugog kruga privatizacije brodogradilišta, međutim, u suradnji s Upravom i sindikatima radit će se i na planu B. Bit će učinjeno sve kako bi se sačuvalo što je moguće više radnih mjesta, a rad u Brodosplitu nastavio u realnim okvirima te prerezala konop i porinula Novogradnju 515. Uoči svečanosti porinuća, Vladino izaslanstvo predvođeno premijerkom Jadrankom Kosor, razgovaralo je s predstavnicima Uprave i sindikata Brodosplita o modelima izlaska iz krize. Nakon susreta, Kosor je izjavila kako će Vlada učiniti sve za opstanak brodogradnje. - Razgovarali smo isključivo o Brodosplitu. Vlada i dalje vjeruje u uspjeh drugog kruga privatizacije brodogradilišta, međutim, u suradnji s Upravom i sindikatima radit će se i na mogućem “planu B” ako privatizacija ne uspije - kazala je. Komentirajući zamisao o građenju brodova za hrvatske brodare kao mogućem rješenju poteškoća u poslovanju brodogradilišta, ustvrdila je kako su «sve mogućnosti otvorene». Opovrgnula je i da postoje pritisci iz Bruxellesa. – Ništa i nitko nas ne pritišće. Naš strateški i povijesni cilj je završetak pregovora ove godine za ulazak Hrvatske u EU. U tom smislu radimo puno. Svakako u tom kontekstu treba gledati i na ovaj projekt vezan uz hrvatska brodogradilišta. Bit će učinjeno sve kako bi se sačuvalo što je moguće više radnih mjesta, te da se u Brodosplitu rad nastavi u realnim okvirima - zaključila je premijerka Jadranka Kosor. 3 .. 87,60 m Dužina preko svega:..................... 17,50 m ..... Max.širina:................................. 3,70 m ..... ...... ...... Visina do gl.palube:......... 2,40 m ... ...... ...... ...... ...... ...... Gaz:................. 4,80 m .... ...... ...... ...... ...... ...... že:. gara Visina 4 x 537 kW .... ...... ...... Snaga motora:.................. čvorova 13 .. ...... ...... ...... ...... Brzina:................... 0 120 ..... ...... ...... ...... ...... ...... ika:. Broj putn 800 .... ...... Broj putnika u salonu:............. ..... 138 osobnih vozila ili Broj automobila:.......................... 12 trailera nosivosti 40 t - Nema stečaja niti likvidacije splitskoga brodogradilišta - uvjeren je u to predsjednik Nezavisnog sindikata Brodosplita Zvonko Šegvić. - Brodogradilište će i dalje proizvoditi brodove i to najbolje brodove na svijetu! To smo dogovorili i mislim da je to prava poruka s ovog sastanka. Znači, radit ćemo brodove i nakon 20. travnja. - U sljedećih mjesec, mjesec i pol dana, čeka nas težak posao koji se mora odraditi i to će biti učinjeno kazao je to predsjednik Uprave Brodosplit-Brodogradilišta d.o.o. Srđan Kovač. Premijerka Jadranka Kosor s predstavnicima Udruge veterana Domovinskog rata Brodosplit (predsjednik Goran Zlopaša i dopresjednik Ivan Maleš) zapalila je svijeću i položila vijenac na spomen-obilježje poginulim hrvatskim braniteljima u Parku hrvatskih mučenika u škveru 2010. 4 VRIDNI, travanj 2009. U moru i treći iz serije od četiri broda za švedsku tvrtku Concordia Maritime AB Porinuće P-MAX tankera S navoza broj 1, 26. prosinca prošle godine, porinuta je Novogradnja 464, P-MAX tanker klase ICE 1A za plovidbu i prijevoz nafte i naftnih proizvoda u ledenim područjima. To je treći iz PMAX programa od četiri broda koje je splitsko brodogradilište ugovorilo za švedskog naručitelja, tvrtku Concordia Maritime AB u ovoj seriji. Bilo je to ujedno i posljednje od pet porinuća u 2009. godini. O Novogradnji 464 Tanker oznake P-MAX, duljine 182,99 m, širine 40 m, visine 17,90 m i nosivosti 65.056 tona pokreću dva motora MAN-B&W tipa 6S46 MC-C od 7860 kW kod 129 okr/min, izgrađena u Brodosplitovoj Tvornici diesel motora, što mu omogućava razvijanje brzine od 14,9 čvorova. Novogradnja 464 nosit će klasu 1A, što znači da može ploviti u razlomljenome ledu debljine i do 1 metar. P-MAX koncept, razvijen u suradnji Brodosplita i švedske kompanije, odnosi se na brodove namijenjene prijevozu nafte i naftnih prerađevina s neograničenom međunarodnom plovidbom. P-MAX omogućava brodu da, zahvaljujući svojoj konstrukciji, ponese i 30% više tereta od standardnih tankera uz minimalne dodatne troškove i najviši stupanj sigurnosti. Brodovi koji nose oznaku MAX širi su od ostalih brodova u toj klasi, ali s istom dubinom gaza, dvije odvojene i međusobno izolirane strojarnice, dva motora s odvojenim dovodom goriva te dva propelera i kormila, kako bi mogli ukrcati puno više tereta bez gubljenja brzine i manevarskih sposobnosti. Novogradnja 462 najbolja u 2009. Najnovije priznanje konceptu PMAX i kvaliteti Brodosplitovih stručnjaka stiglo je iz Australije. Poznati stručni magazin Ships and Shipping uvrstio je među 12 najznačajnijih brodova izgrađenih u 2009. godini i Stenu Progress, odnosno Novogradnju 462 koju je splitski škver predao naručitelju Concordiji Maritime u rujnu prošle godine. Stena Progress odabrana je u konkurenciji više od 90 brodova koji su, navodi se u obrazloženju, svojom kvalitetom i specifičnošću projekta, odnosno proizvoda, odskočili od ostalih. Ovaj tanker za prijevoz naftnih prerađevina odabran je kao najbolji u svojoj kategoriji zbog svojih tehničkih karakteristika, kvalitete izrade, ispunjavanja svih najmodernijih sigurnosnih uvjeta te posjedovanja tzv. „Green passport“-a, odnosno „Zelene putovnice“ (dokumenta kojim se potvrđuje zadovoljavanje najrigoroznijih ekoloških zahtjeva, a koji je među brodarskim kompanijama postao stvar prestiža). Predan Jadrolinijin trajekt Predan još jedan P-MAX tanker za Concordiju Maritime Dobro ti more, s i r a l o P a n e t S kruSvjetski brodograđevni oov u tet ali kv govi prepoznali su do tri i ju zu ka ga projekta, što do o jem ru Vje e. ad sad osvojene nagr laris svjestoga kako će i Stena Po mogodišos ini dočiti o visokoj raz ritime, Ma e dij nje suradnje Concor - nata pli os od odnosno Stene i Br ovaen im ti os glasio je na svečan nja Branimir Kovačić Dva dana po potpisivanju primopredajne dokumentacije između predstavnika Brodosplita i Concordije Maritime, čime je novogradnja 463, tanker P-MAX klase ICE 1-A, predan naručitelju, novogradnja je dobila i svoje novo ime - Stena Polaris. 24. veljače svoje su potpise na dokumente stavili, u ime Concordije generalna direktorica Barbara Oeuvray, a u ime splitskoga škvera Branimir Kovačić, direktor Sektora projektiranja i komercijale. Tako je uspješno predan i drugi u ovoj seriji od četiri P-MAX tankera, a ukupno osmi od početka suradnje sa švedskom kompanijom. U petak, 26. veljače, na malome mulu održana je i svečanost imenovanje broda. Za kumu Stene Polaris odabrana je Helle Andersen, supruga Jana Andersena, predsjednika kompanije ST Shipping za koju će Stena Polaris biti u charteru. Na svečanosti kojoj su, uz Brodosplitove djelatnike, nazočili gosti iz tvrtki Concordia Maritime i ST Shipping, Branimir Kovačić se u svom govoru osvrnuo na nagradu prethodno isporučenom brodu Stena Progress: - Svjetski brodograđevni krugovi prepoznali su kvalitetu ovoga projekta što dokazuju i tri dosad osvojene nagrade. Vjerujemo stoga kako će i Stena Polaris svjedočiti o superiornoj razini osmogodišnje suradnje Concordije Maritime, odnosno Stene i Brodosplita - naglasio je Kovačić. Predsjednik Uprave Concordije Maritime Hans Noren zahvalio je svima uključenima u projekt na uloženom trudu izrazivši svoje divljenje konačnim proizvodom: - Ovo je još jedan prekrasan brod napravljen u Splitu na koji će biti ponosni i njegovi graditelji i njegovi vlasnici – rekao je Noren. Po završetku ceremonije predstavnici škvera i vlasnika su razmijenili prigodne darove, darivali kumu i kapetana te potom razgledali novosagrađeni tanker, koji je već sljedeći dan otplovio na svoje prvo putovanje pod vodstvom kapetana, Riječanina Nenada Birkića. O novogradnji 463 Zanimljivo je da je nagrađena splitska novogradnja, između ostalih, u društvu s „Oasis of the Seas“, najvećim kruzerom na svijetu izgrađenim u Finskoj. VRIDNI, travanj 2010. Tanker oznake P-MAX, duljine 182,99 m, širine 40 m, visine 17,90 m i nosivosti 64.917 tona pokreću dva motora MANB&W tipa 6S46 MC-C od 7860 kW kod 129 okr/min, izgrađena u Brodosplitovoj Tvornici diesel motora, što mu omogućava razvijanje brzine od 14,9 čvorova. Suradnjom Brodosplita i tvrtke naručitelja nastao je koncept P-MAX, za brodove namijenjene prijevozu nafte i naftnih prerađevina s neograničenom plovidbom i kroz ledena područja. P-MAX omogućava brodu da, zahvaljujući svojoj konstrukciji, ponese i 30% više tereta od standardnih tankera iste dubine gaza uz minimalne dodatne troškove, odlične manevarske sposobnosti i najviši stupanj sigurnosti, zahvaljujući dvjema odvojenim strojarnicama, dvama motorima s odvojenim dovodom goriva te dvama propelerima i kormilima. 5 6 VRIDNI, travanj 2010. Isporučena Novogradnja 459 “Arctic Char” Otplovio zadnji panamax iz serije U Brodosplit-Brodogradilištu d.o.o. 12. siječnja 2010. predana je Novogradnja 459. Tanker veličine PANAMAX, klase ICE-1A za plovidbu i prijevoz naftnih proizvoda u ledenim područjima, ugovoren je za ciparskog naručitelja, tvrtku Skol Shipping Company Limited. U ime Brodosplita primopredajnu dokumentaciju potpisao je Branimir Kovačić, direktor Sektora prodaje i projektiranja, a u ime naručitelja Rein Amels, direktor tvrtke W-O Shipping. Tom prigodom brod je i kršten imenom Arctic Char. Tip tankera PANAMAX, duljine 228,50 m, širine 32,24 m, visine 20,45 m i nosivosti 74.910 tona pri gazu od 14,18 m, ima takvu klasifikaciju jer je najveći brod koji može proći kroz Panamski kanal pod punim teretom. Pokreće ga motor MAN -B&W, izgrađen u Brodosplitovoj Tvornici diesel motora, tip 6S60 MC-C od 13560 kw kod 105 okr/min što mu omogućava razvijanje brzine od 16 čvorova. Riječ je o tankeru koji ispunjava propise PCA (Panama Canal Authority), institucije Panamskoga kanala. Propisi se odnose na određivanja tonaže broda, ali i na opremu i uvjete koji se moraju zadovoljiti za pilota koji zapovijeda prolaskom broda kroz kanal, a odnose se na kormilarnicu. Novogradnja 459 posljednji je u seriji od četiri broda iz PANAMAX programa koje je splitsko brodogradilište ugovorilo za ciparskog naručitelja, te prva primopredaja od šest planiranih u 2010. godini. Položena kobilica za Novogradnju 468... S navoza 18. prosinca 2006. položena je kobilica za ro-pax brod za francuskog naručitelja SNC Navale Stef-TFE. Brod, duljine 180 m, širine 30,50 m, s visinom od 15,80 m i gazom od 7,50 m, na svojih dvanaest paluba moći će prevesti 750 putnika smještenih u 200 kabina, a opsluživat će ga 56 članova posade. Od 12 paluba, četiri su namijenjene putnicima, a na šest paluba prevozit će se osobni automobili i šleperi. Pokretat će ga četiri motora ukupne snage 38 400 kW s dva propelera promjenjivog uspona, što će mu omogućavati razvijanje brzine od 24 čvora. ...i 469 Novogradnja 469 počela je dobivati svoje prepoznatljive obrise na navozu br.1 na blagdan Sv. Stjepana, 26. prosinca, kada je po porinuću novogradnje 464 položena kobilica za ovaj juice carrier koji se gradi za panamskoga naručitelja North Sea Reefer Enterprise. Podsjetimo, riječ je o jedinstvenom projektu u hrvatskoj brodogradnji, budući da su se ovako sofisticirani tipovi plovila dosad gradili isključivo u Norveškoj. Duljina „fruit juice carriera“, koji će se graditi u klasi Bureau Veritasa, je 189,90 m, širina 32,24 m, a visina 17,10 m. Nosivost mu je 37.750 DWT, od čega korisne nosivosti 32.000 m3. Naime, teret broda prevozit će se u ukupno 14 tankova, od čega 12 ima obujam 2000 m3, a 2 su s obujmom od 4000 m3. Pokretat će ga motor tipa MAN B&W 6S50MCC7, što će mu omogućavati da razvija brzinu od 15 čvorova. VRIDNI, travanj 2010. U siječnju porinuta Novogradnja 467 za domaćeg brodara Plovi i Sveti Dujam Krajem siječnja porinuta je Novogradnja 467, handy bulk carrier (brod za prijevoz rasutih tereta) ugovoren za domaću brodarsku tvrt- ku Jadroplov. ‘’Malo kumstvo’’ pripalo je Neni Šarić-Janković, tajnici Uprave, a brod koji će nositi ime „Sveti Dujam“, blagoslovio je fra Miljenko Vrabec iz Apostolata mora. Novogradnja 467 drugi je od dva bulk carriera koje je splitsko brodogradilište ugovorilo za domaćeg brodara. Ovo je ujedno bilo prvo od četiri planirana porinuća u 2010. godini. O Novogradnji 467 Bulk carrier dužine 190 m, širine 32 m, visine 17 m i nosivosti 52.000 tona, opsluživat će 25 članova posade. Glavni stroj težak je 207 tona, izrađen je u Brodosplitovoj Tvornici dizel motora po licenci MAN B&W, vodećeg svjetskog proizvođača dvotaktnih motora, a pokretat će ga motor od 8600 kW kod 121 okr/min što će mu omogućavati brzinu od 14 čvorova. Brod će imati dvojnu klasu, a gradnju nadziru Bureau Veritas i Hrvatski registar brodova. Ugovoreni brod prvi je bulk carrier u Hrvatskoj koji se gradi po zajedničkom pravilniku za brodsku strukturu (Common Structural Rules), donesenim od svih klasifikacijskih zavoda svijeta. Time je sigurnost i trajnost strukture broda dignuta na najvišu razinu. Ujedno je i prvi brod u Hrvatskoj za prijevoz specifične 7 težine tereta od 3 tone/m, poput sumpora, vapnenca, silikon-magnana, ribljeg brašna. Svi tankovi goriva su odvojeni od vanjske otplate, čime se znatno povećava sigurnost u slučaju oštećenja. S obzirom na potpuno novu tehnologiju gradnje broda, brodogradilište je podignulo daleko manji broj sekcija na navoz, čime se skratilo vrijeme gradnje broda. Brod će se porinuti sa završnom zaštitom podvodnog dijela, dakle kompletno obojan, čime će se skratiti trajanje i trošak dokiranja. Tri broda na navozima Nešto prije porinuća Stenine Novogradnje 464, škverani i gosti mogli su uživati u ne toliko čestom prizoru triju brodova koja su, na sva tri navoza, u svojim već prepoznatljivim formama: uz novogradnju 464, na navozu br. 2 bio je Jadroplovov bulk carrier 467 (porinut krajem siječnja), a na trećem navozu, svoj je red na porinuće čekao i u ožujku porinuti Jadrolinijin trajekt. 8 VRIDNI, travanj 2010. U prošloj godini smanjen broj ozljeda na radu Najviše ozljeda događa se zbog – nepažnje sljepilo“, „Profesionalno nehotice ne kod kojeg se nalni rizik, uočava profesio do ozljeda nerijetko dovodi stručnjaci iz na radu, tvrde radu BroOdjela zaštite na odnevne ak dosplita. Zbog sv m radnom to is na da rutine ra boravi vodimjestu, čovjek za ama nužur ti računa o proced rnost na gu si u ov eg nim za nj radu Kodeks poslovnog ponašanja, članak 13 Zadaća je uprave i svih zaposlenika u okviru svojih ovlasti i odgovornosti stalno primjenjivati mjere zaštite na radu štiteći tako sebe i druge zaposlene. Briga o vlastitom zdravlju i održavanju psihofizičke kondicije kao i zaštita okoliša također je obveza svakog zaposlenika u društvima skupine Brodosplit. dovodi do ozljeda na radu. Naime, zbog svakodnevne rutine rada na istom radnom mjestu, čovjek zaboravi voditi računa o procedurama nužnim za njegovu zaštitu pri radu, odnosno smanjuje mu se sposobnost procjene rizika. Dakle, na radnim mjestima s opasnim uvjetima rada nikad ne smijemo zaboraviti na potencijalne rizike. Posebna pravila, podsjetimo, sadržavaju zahtjeve koje moraju ispunjavati osobe na radu (primjerice: odgovarajuću životnu dob, zdravstveno, tjelesno i psihičko stanje, osposobljenost...) , te postupke i sredstva za sigurno obavljanje pojedinog posla (to su, među ostalim: način i trajanje radne operacije, uporaba odgovarajućih osobnih zaštitnih sredstava, postavljanje znakova upozorenja, kao i poznavanje postupanja s ozlijeđenim i oboljelim osobama i njihovog prijevoza do zdravstvene ustanove). Nezgoda je uvijek moguća U svakodnevnom nastojanju da što prije i učinkovitije obavimo svoje radne zadatke, svi ponekad zanemarimo pravila zaštite na radu. No, kad se dogodi nezgoda, a moguća je na svakome radnom mjestu, gubici su neminovni. Prema najnovijim podacima Međunarodne organizacije rada (ILO) i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), u svijetu se godišnje dogodi 1.7 milijuna smrtnih slučajeva zbog bolesti ili ozljeda povezanih s poslom, kao i 268 milijuna ozljeda bez fatalnih posljedica zbog kojih ozlijeđeni s posla izbivaju tri ili više dana. U Hrvatskoj godišnje na radnom mjestu pogine između 20 i 50 radnika, dok ih strada između 20 tisuća i 25 tisuća, od čega ih tisuću ostane trajno nesposobno za rad. Krajnji je rezultat gubitak oko 550 tisuća radnih dana, odnosno, svakoga radnog dana ne radi više od dvije tisuće radnika. U posljednjih deset godina u hrvatskoj se brodogradnji ozlijedilo oko sedam i pol tisuća radnika, čime je direktno izgubljeno više od 220 tisuća radnih dana, a indirektno je gubitak višestruko veći. Stres kao faktor Među posebnim pravilima relativno je čest uzrok ozljeda izvođenje radne operacije suprotno pravilima zaštite na radu (u prošloj godini 7 slučajeva ozljeda), kao i izvođenje radova bez uporabe osobnih zaštitnih sredstava što je bilo uzrokom ozljeda u četiri slučaja. - Statistički podaci također pokazuju kako i stres zbog neizvjesnosti oko budućnosti tvrtke (zabilježen je porast broja ozljeda na radu upravo kada je počela priprema za proces privatizacije) dovodi do smanjenja pažnje radnika na radnu okolinu i neuočavanje mogućih opasnosti. U takvim je slučajevima iznimno važna uloga poslovođe koji treba usmjeriti pozornost radnika na sve aspekte rada, uključujući i one sigurnosne. Isto tako, važna je dobra organizacija rada pri čemu treba voditi računa da se u isto vrijeme i na istom mjestu ne preklapa više zahtjevnih proizvodnih procesa. Rizici u proizvodnji Izgubljeni radni sati ili dani, kao i novac, tek su otegotna okolnost u poslovanju tvrtke, ali zdravlje i životi radnika su nenadoknadivi. Stoga se ni u jednom trenutku radnog procesa iz vida ne smije izgubiti činjenica da u slučaju nezgode na radu ili profesionalnog oboljenja, prvi cijenu plaćaju upravo radnici, dakle oni čije je zdravlje izravno ugroženo. I zato je i za radnike i za poslodavce neprihvatljivo zanemarivanje zaštitnih mjera na radu koje propisuje zakon. Sve nezgode se ne mogu izbjeći, ali pravilnom primjenom mjera zaštite na radu njihov se broj može svesti na najmanju moguću mjeru. Brodosplit permanentno, u skladu s procjenom opasnosti pojedinih radnih mjesta, ulaže u nabavku osobnih zaštitnih sredstava za svakog zaposlenika. Pri tom se vodi računa o njihovoj kvaliteti i usklađenosti s važećim propisima i stručnim preporukama. Isto tako, a što je iznimno bitno, svakog se radnika pravovremeno osposobljava za rad na siguran način kako bi se rizici u proizvodnji smanjili na najmanju moguću razinu. Također ih se svakodnevno motivira na korištenje osobnih zaštitnih sredstava kako bi prihvatili da je briga za sigurnost sastavni dio rada. Ulaganje u podizanje sigurnosti i zaštite radnika na radnom mjestu doprinijelo je smanjenju broja ozljeda na radu. Tijekom 2009. godine u splitskom se brodogradilištu dogodilo 240 ozljeda na radu, dok ih je godinu dana ranije zabilježeno čak 316. U odnosu na broj zaposlenih, to je manje za 3,8 posto. Prosječno su po jednoj ozljedi izgubljena čak 34 radna dana što je ukupno 8 tisuća 360 radnih dana, a to ukazuje na ekonomsku ozbiljnost ozljeda pri radu. Procjena opasnosti Najveći broj ozlijeđenih je među zaposlenicima čija su radna mjesta vezana uz opasne radne uvjete, poput brodomontera, zavarivača, cjevara, brodocjevara, strojomontera... Vodeći su uzroci ozljeda, u čak 155 slučajeva, neprimjenjivanje ostalih posebnih pravila zaštite na radu . Šifra 870, što jednostavnim rječnikom označava nepažnju. „Profesionalno sljepilo“ kod kojeg se nehotice ne vidi, odnosno ne uočava profesionalni rizik, nerijetko VRIDNI, travanj 2010. mjestu U Hrvatskoj godišnje na radnom čega od a, nik rad 000 25. strada između 20.000 i Sva. rad za o obn pos ih 1.000 ostane trajno nes a nik rad 50 i 20 ke godine pogine između 9 10 VRIDNI, travanj 2010. VRIDNI, travanj 2010. 11 Izložba o razvoju brodogradnje u Pomorskom muzeju Zaštita pri radu sa strojevima U protekloj 2009. godini 29 radnika je zadobilo ozljede, jer tijekom radnog procesa nisu primjenjena neka od ostalih osnovnih pravila zaštite na radu. Npr. u izvođenju radne operacije nije osigurana potrebna radna površina i prostor. Neispravnost, klizavost i zakrčenost prolaza i površina s kojih se obavlja rad prouzročili su 21 ozljedu na radu. Takav podatak jasan je pokazatelj važnosti čišćenja i uređivanja površina, prilaza i prolaza na kojima se obavljaju poslovi i njihovog stalnog održavanja na primjerenoj razini. Na to se upozorava rukovoditelje prilikom dnevnih, tjednih i mjesečnih nadzora. Rukovoditelji radionica i poslovođe, uz stalno traženje od radnika da svoje poslove obavljaju s dužnom pažnjom, ne smiju dopustiti obavljanje posla protivno propisanim pravilima zaštite na radu ili bez propisanih osobnih zaštitnih sredstava. Dužni su radnicima osigurati sigurne uvjete rada i ispravne alate i sredstva rada. Njihova je dužnost i da s radnog mjesta udalje radnike koji su pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti, a radnike koji se češće ozljeđuju ili ne poštuju pravila zaštite na radu treba dodatno osposobiti iz područja rada na siguran način. Prevencija nesreća, dakle poštivanje pravila i propisa zaštite na radu, treba postati sastavni dio radne kulture svakog zaposlenika. U Brodosplit - Brodogradilištu d.o.o. tijekom prošle godine dogodilo se 240 ozljeda na radu, odnosno 76 ozljeda manje nego godinu ranije. Prije početka rada provjerite da li se na stroju nalaze propisane zaštitne naprave i da li one ispravno djeluju. Ne skidajte zaštitne naprave sa strojeva. Svaki kvar ili nedostatak na zaštitnim napravama prijavite odmah neposrednom rukovoditelju. Ne nastavljajte s radom dok nedostatak nije otklonjen. Ne podmazujte, ne čistite, ne popravljajte, ne pod šavajte stroj dok je u pogonu. Zaustavite pogonski motor, pričekajte dok se svi dijelovi stroja ne zaustave i osigurajte ga da ga nitko ne može staviti u pogon. Pri prekidu rada, nakon isključenja dovoda pogonske energije, ne napuštajte stroj dok svi pokretni dijelovi nisu zaustavljeni. Ne zaustavljajte stroj rukom ili dijelovima tijela. Prije stavljanja stroja u pogon uvjerite se da su alat i predmet za obradu čvrsto i sigurno stegnuti. Strugotinu ne odstranjujte rukama, već odgovarajućim pomoćnim priborom. Strugotinu i materijal ne razbacujte po podu, nego ih odložite na za to predviđenim mjestima. Ne naginjite se iznad strojeva dok se oni nalaze u pokretu. Posebno treba voditi računa o sedam važnih NE pri radu na strojevima: - NE duga kosa - NE ogrlice i lančići - NE rukavice - NE kravata - NE široka ili otkopčana radna odjeća - NE marame i krpe koje strše iz džepova - NE walkman Uvijek pri radu koristite osobna zaštitna sredstva koja su propisana pravilima zaštite na radu. Neprekidno pratite rad mlađih i neiskusnih radnika, poučavajte ih o načinu sigurnog rada i svojim primjerom pokažite kako se pojedine radnje na strojevima obavljaju sigurno po radnika i okolinu. Nova knjiga mr. Igora Belamarića Teorija i praksa brodogradnje Iz tiska je izišla nova knjiga mr. Igora Belamarića, jednoga od naših najeminentnijih brodograđevnih stručnjaka u mirovini. U izdanju Morpurga, ovoga puta Belamarić se pozabavio kronologijom stručnih simpozija brodogradnje još iz davne 1974., sve do aktualnog, 18. izdanja „Sorte“ iz Pule. Pod nazivom „Teorija i praksa brodogradnje“ sažeti su, dakle, Belamarićevi osvrti na pojedina izdanja „Sorte“ i druga dva redovita okupljanja struke („Vikler“ u Rijeci i „Šilović“ na Brodarskom institutu u Zagrebu) koji su svojedobno objavljivani u časopisu Brodogradnja, a knjiga predstavlja koristan podsjetnik na ljude, događaje i radove vezane za stručne simpozije od 1974. naovamo. Od ‘’Dinke’’ do suezmaxa U Hrvatskome pomorskom muzeju u Splitu, 12. siječnja otvorena je izložba maketa brodova i arhivske građe koja ilustrira razvoj splitske brodogradnje u 19. i 20. stoljeću. Pod nazivom“Od bracere do tankera” izloženi su svi modeli brodova koji su u posljednjih 200 godina građeni u Splitu - bracere, barke, prvi metalni brod napravljen u Splitu, te ratni brodovi, tankeri, trajekti i putnički brodovi. - Ovo je prva izložba u Hrvatskoj koja svjedoči o razvoju brodogradnje u nekom od brodograđevnih središta - ističe ravnatelj Hrvatskoga pomorskog muzeja Stjepan Lozo. - Brodogradnja je snažan dio identiteta Splita i njegovih ljudi, što datira od kraja Prvoga svjetskog rata, kada Split postaje žarište brodogradnje i uspinje se prema značenju relevantnom i u svjetskim okvirima. Upravo tu izvrsnost splitske brodogradnje željelo se prikazati izložbom, objasnila je motive ovakvog postava kustosica muzeja Gordana Tudor. Stari škverovi Eksponati izložbe prikazuju raspon brodogradnje u Splitu, obuhvaćajući razdoblje od pada Mletačke Republike, preko Austro-Ugarske Monarhije, dviju Jugoslavija sve do samostalne Hrvatske. U velikoj dvorani mjesto su zauzele brojne makete, poput bracere “Dinke”, broda iz sredine 19. stoljeća, parnog remorkera “Konjic”, prvog broda od željeza izgrađenog u uvali Supaval 1936. godine koji se smatra početkom suvremene brodogradnje u Splitu. - Kroz 200 godina u Splitu je radilo 15 brodogradilišta, manjih i većih. Spomenimo brodogradilišta “Ivanko” i “Košćina”, koji su gradili jedrenjake, logere. “Ivanko” je, recimo, 1906. izgradio parobrod “Hum” za koji vjerujemo da je bio prvi parobrod izgrađen u Splitu. Bili su tu škverovi “Pakmor” i “Jeričević” koji su gradili brze motorne brodove i jahte. “Pakmor” je i iznajmljivao brodove i tako se bavio nautičkim turizmom, a krajem 30-ih godina prošlog stoljeća radio je i karoserije za kamione “Ford” Pod nazivom “Od bracere do tankera” izloženi su svi modeli brodova koji su u posljednjih 200 godina građeni u Splitu - bracere, barke, prvi metalni brod napravljen u Splitu, te ratni brodovi, tankeri, trajekti i putnički brodovi - kazuje kustosica Tudor zanimljive detalje iz splitske povijesti, dodajući kako je davne 1802. u Splitu radilo čak 12 kalafata. Stari alati Šetajući se među živopisnim izlošcima, nailazi se i na suvremene brodove. Tu je i maketa golemog tankera (256 metara dugog!) “Jawaharlal Nehru” čija je kuma 1969. bila Jovanka Broz. - Prvi brod koji je Brodosplit gradio za inozemno tržište je višenamjenski teretni brod “Cruzeiro do Sul” 1958. za švicarsku kompaniju “Oceana Shipping”. Cjelokupna proizvodnja škvera iz 1962., 1965. i 1969. godine bila je za strane naručitelje. Tu je i maketa prvoga putničkog broda koji je isplovio iz splitskog škvera. Riječ je o brodu “Rosa de Fonseca”, građenom za Brazil 1962. godine. Malo dalje, na zidu je velika umjetnička slika na kojoj more siječe bulk carrier “Split” građen iste godine. A svoje mjesto u postavu našla je i golema maketa slavne “Amorelle”, izgrađene prije 20 godina, koja i danas plovi hladnim morima sjevera Europe. Na izložbi se nalazi i mnoštvo starih fotografija, dokumenata, originalnih alata. Dakako, velik dio eksponata upravo su makete i materijali koji se inače mogu vidjeti u Brodosplitovu muzeju u krugu škvera. Izložba će biti otvorena do kraja kolovoza 2010. čime će, vjeruju organizatori, postati atraktivan dio ovogodišnje turističke ponude Splita. 12 VRIDNI, travanj 2010. Banko brusilice potvrdile se u Brodosplitovim uvjetima Škver kao zamašnjak za inovativne tvrtke poDrago nam je što smo mogli biti aćeg ligon za testiranje jednoga dom že mo tom lite proizvoda koji se kva ijom enc mjeriti sa svjetskom konkur Ba– rekao je na konferenciji Matko plilić, direktor proizvodnje u Brodos važ naj od na tu – no, upravo je to jed o odn izv nijih zadaća i prednosti pro plit moćnih sustava kakav je Brodos Sredinom siječnja su predstavljeni rezultati probnoga korištenja pneumatskih brusilica domaće tvrtke Banko u Brodosplitu. Riječ je o inovativnome domaćem proizvodu koji je razvijan uz potporu Poslovno - inovacijskog centra Hrvatske BICRO te je tijekom dva mjeseca, od rujna do studenoga prošle godine, testiran u industrijskim uvjetima splitskoga brodogradilišta. Upravo je komponenta korištenja u stvarnim proizvodnim uvjetima bila najvažnija karika za procjenu kvalitete i konkurentnosti alata Banko u odnosu na poznatije brandove. - Drago nam je što smo mogli biti poligon za testiranje jednoga domaćeg proizvoda koji se kvalitetom može mjeriti sa svjetskom konkurencijom – rekao je na konferenciji Matko Balić, direktor proizvodnje u Brodosplitu – no, upravo je to jedna od najvažnijih zadaća, ali i prednosti proizvodno moćnih sustava kakav je Brodosplit. Na maximumu Bez visoko industrijskih uvjeta domaći proizvođač zapravo nema mogućnosti ni podvrgnuti svoj proizvod ispitivanju kakvo je potrebno za procjenu kvalitete, a s druge strane, takav se proizvod u nekoj fazi može plasirati u ovako velike sustave i na taj način postići afirmaciju na tržištu. Brodosplit time ispunjava svoju svrhu koja je često nepravedno u drugome planu, a to je biti zamašnjak za mnoštvo manjih proizvodnih tvrtki koje u Brodosplitu imaju partnera u razvoju i eventualnom plasmanu proizvoda – istaknuo je Balić. Nikola Mikačić, voditelj odjela investicija, naglasio je kako se pneumatske brusilice Banko tijekom testiranja nije „štedjelo“: - U pogonima Brodosplita alati se zbog prirode posla doista troše do maksimuma pa mislim da nije bilo boljega mjesta za testiranje krajnjih granica izdržljivosti za brusilice Banko. Na njima su radili naši najstručniji djelatnici koji su odmah mogli procijeniti eventualne probleme, a alate smo koristili u zahtjevnijim etapama rada, poput brušenja prokromskih cijevi i malih dijelova. Na temelju toga, naša je procjena da su Bankove brusilice kvalitetna alternativa postojećim alatima. Sajam u Kölnu Uz najavu da se probno korištenje brusilica nakon Brodosplita nastavlja i u ostalim hrvatskim brodogradilištima, Aljoša Bošković, direktor Bankoa, najavio je u ovoj godini početak proboja i na inozemna tržišta: - Za dio europskoga tržišta već imamo dogovorenoga distributera, a očekujemo da će se, nakon sajma u Kölnu i zahvaljujući referencama dobivenima na testiranjima, pojaviti i drugi zainteresirani partneri. Tijekom godine uz praćenje HBOR-a i komercijalnih banaka planiramo povećanje proizvodnih kapaciteta - naglasio je Aljoša Bošković. Dalibor Marijanović, direktor Poslovno - inovacijskog centra Hrvatske – BICRO, istaknuo je projekt pneumatske brusilice kao jedan od pozitivnih primjera suradnje znanstvenog i privatnog sektora gdje je BICRO financirao projekt tvrtke Banko sa 7,6 milijuna kuna, a dodatnih 3,6 milijuna uložio je u izradu prototipa tehnički naprednije verzije alata. O PROIZVODU Pneumatske brusilice Banko koriste inovativni lamelni stroj, konstruiran i izrađen sukladno svim poznatim sigurnosnim pravilima i najnovijim tehnološkim dostignućima za kontinuiranu upotrebu u najtežim radnim uvjetima. U usporedbi s pneumatskim brusilicama vodećih svjetskih proizvođača, Banko brusilica ima povećanu učinkovitost procesa brušenja i veću trajnost, veću energetsku učinkovitost, omogućava proizvodnju bez zagađenja okoline te proizvodi manje vibracije. Švicarski fotograf Luca Zanier u utrobi škverskog tankera Tank kao umjetnički motiv VRIDNI, travanj 2010. 13 Zanier je započeo projekt sredinom 2008. godine te je dosad fotografirao nekoliko nuklearnih elektrana, hidroelektranu, toplanu i rafineriju nafte u Švicarskoj. Snimanje u Splitu bilo je, dakle, prvo izvan matične zemlje, a po završetku slijedi niz izložbi po Europi. Kruna projekta je izdavanje monografije „Space And Energy“ („Prostor i energija“) Poznati švicarski umjetnički fotograf Luca Zanier boravio je u rujnu prošle godine u splitskome brodogradilištu, točnije u utrobi novogradnje 462. Razlog: Zanier je za dio svog velikog foto projekta, čiji su motivi pronađeni u svijetu industrije, odabrao i jedan tanker – slučaj je htio da taj tanker pronađe upravo u Brodosplitu. Evo kako je autor, svojedobno asistent Oliviera Toscanija (Benettonovog maga provokativnih marketinških kampanja i svjetske fotografske zvijezde), objasnio svoj najnoviji projekt: - Fotografiram različite metode transporta koje omogućavaju prenošenje materijala za opskrbljivanje svijeta energijom, te prostore koji te proizvode pretvaraju u ono što je vitalno za današnje funkcioniranje društva. Kompleksnost i opsežnost takvih objekata nešto je što „obični“ svijet ne prepoznaje niti cijeni – moćni prostori, beskrajni hodnici, široki prolazi, zagonetni znakovi, kombinirani s kilometrima kabela i cijevi. Skriveni svijet koji ima ključan utjecaj na naše živote. Namjera mi je uhvatiti te modele na umjetnički način, prikazujući ih više kao perspektive, boje, oblike. Pretvoriti tehnologiju u estetiku – napisao je u uvodu svoga rada Luca Zanier. Ovaj zanimljivi projekt Zanier je započeo sredinom 2008. godine te je dosad fotografirao nekoliko nuklearnih elektrana, hidroelektranu, toplanu i rafineriju nafte u Švicarskoj. Snimanje u Splitu bilo je, dakle, prvo izvan matične zemlje, a u planu su i snimke naftne platforme te termoelektrane, nakon čega slijedi niz izložbi po Europi. Kruna projekta trebalo bi biti izdavanje monografije „Space And Energy“ („Prostor i energija“) . Ono što najviše fascinira u Zanierovom radu je upravo njegova kirurška preciznost. Ovaj vrhunski fotograf proveo je s asistentom tri dana zaredom fotografirajući samo jedan motiv, unutrašnjost završenog tanka tereta na tankeru „Stena Progress“, pronalazeći različite neobične kuteve koji najbolje prikazuju „pomaknutu“ estetiku teške industrije, dotaknute svjetlošću tek kroz otvoreni poklopac tanka, bez ikakvog umjetnog osvjetljenja. Zanier je započeo karijeru kao asistent Oliviera Toscanija u Italiji i Francuskoj, a od 1993. radi kao freelance fotograf. U karijeri je snimao umjetničke, reportažne te fotografije za različite marketinške svrhe. Izlagao je u Švicarskoj, Francuskoj, Španjolskoj i Italiji. Za osmijeh na U tradicionalnoj Brodosplitovoj akciji prikupljeno više od 67 000 kuna licima djece Maestrala Pred Božić su djeca iz doma „Miljenko i Dobrila“, u sklopu božićnog programa poklonila djeci Brodosplita svoju predstavu „Učimo od zečića“ koju uspješno izvode i za mnoge druge mališane Već sedmu godinu zaredom, Brodosplit je u humanitarnoj akciji „Vaša iskra za vatromet dječje radosti“ krajem prošle godine darivao djecu iz dječjega doma „Maestral“. U akciji se našem škveru pridružilo tridesetak tvrtki, partnera i kooperanata, čime je za potrebe djece prikupljeno više od 67 000 kuna. Predstavnici Brodosplita na čelu s direktorom Srđanom Kovačem posjetili su uoči božićnih blagdana mališane kako bi im uručili donaciju te prigodne poklone. Nekoliko dana kasnije, djeca iz doma „Miljenko i Dobrila“ nastupila su s predstavom „Učimo od zečića“ u božićnom programu za djecu škverana, u sklopu kojega je KUD Brodosplit otplesao nekoliko plesova, a tom je prigodom naše najmlađe posjetio i Djed Mraz uz nezaobilazne poklone (valja napomenuti da su djeca Brodosplita, osim što su na svečanosti dobivala darove, i sama pripremila darove za djecu iz dječjega doma). Ovaj je božićni program, kao i godinu ranije, osmislila udruga žena Brodosplit, uz nadu da će se škverani i njihovi najmlađi u dane idućega Božića odazvati ovoj inicijativi u još većem broju. Svakoga dana 10 škverana dariva krv 14 VRIDNI, travanj 2010. VRIDNI, travanj 2010. 15 Brodosplitovi darivatelji krvi oborili rekord Okrugla obljetnica Odreda izviđača pomoraca „Brodosplit“ Skoro 500 priznanja za 50 godina postojanja Članovi Odreda izviđača pomoraca “Brodosplit” održali su 18.02. svečanu akademiju povodom 50. godišnjice osnutka udruge. Povijest Odreda izviđača pomoraca Brodosplit počinje dvije godine prije osnivanja udruge, tj. 23. 10. 1958., kada je po sugestiji Ante Kosora, Mira Pavišića i Lenka Dumanića, tadašnja omladinska organizacija Brodogradilišta osnovala svoju posadu izviđača od 12 članova, koja je prvotno bila uključena u sastav Odreda izviđača pomoraca Jadran, kao 4. posada izviđača pomoraca Mirko Kaliterna. Odred izviđača pomoraca “Mirko Kaliterna” svečano je osnovan 21. veljače 1960., a 1993.g. udruga mijenja ime u Odred izviđača pomoraca “Brodosplit”. Udruga i nadalje slijedi svoju 50. godišnju tradiciju u provedbi izviđačkih aktivnosti u prirodi sa djecom i mladima, a sjedište udruge je na adresi Put skalica 2 u Splitu. Od osnutka do danas kroz članstvo udruge je prošlo 15800 djece i KUD Brodosplit u emisiji o Branku Šegoviću HTV je tijekom veljače 2010. u Splitu snimao emisiju o životu i radu Branka Šegovića, poznatog splitskoga etnokoreologa, koreografa, pedagoga, sportaša i poliglota. Proputovao je gotovo cijeli svijet, odgojio i podučio puno mladih, proučavao kulturu i tradiciju plesa, a splitske je plesove i koreografije postavio na svim kontinentima. Među ostalim, postavio je koreografiju za otvaranje Mediteranskih igara u Splitu 1979. i za otvaranje Mediteranskih igara u Casablanci 1983. godine. Dobitnik je ordena Danice hrvatske s likom Marka Marulića, te nagrade za životno djelo Splitsko-dalmatinske županije. U svojoj 88. godini i dalje naporno radi i s guštom zapleše te posjeduje duh i energiju na kojima bi zavidjeli mnogi srednjoškolci. Danska kraljevska akademija za umjetnost u Kopenhagenu u rujnu prošle godine dodijelila mu je nagradu za doprinos na širenju kulture među narodima Skandinavije. U sklopu emisije, KUD Brodosplit izabran je da predstavi Šegovićevu koreografiju “Stari splitski plesovi”. odraslih, udruga je organizirala 52 ljetna logora, 21 zimovanje, 27 izviđačkih regionalnih natjecanja i jedno državno izviđačko natjecanje. Na raznim izviđačkim natjecanjima ekipe O.I.P “Brodosplit”: MB, Makarun, Pirane, Plavi Kalimero i Plavi san osvajale su prva mjesta kao najbolje patrole, a članovi udruge su sudjelovali i na raznim međunarodnim aktivnostima u inozemstvu. Za postignute uspjehe, udruga je primila 481 priznanje, a posebno glavna odlikovanja i priznanja Saveza izviđača Hrvatske: “Srebrni prsten” i “Zlatni izviđački prsten” (brojni članovi), plaketu «Mirjam Tecilazić» od Splitskog skautskog zbora (najviše priznanje za člana), te “Srebrni javorov list sa zracima”, “Zlatni javorov list”. Čak sedam puta udruga je dobila kolektivno priznanje Saveza izviđača Hrvatske za rad. Udruga je dobitnica plakete hrvatskog Saveza za fizičku kulturu, plakete Grada Splita “Mladost Splita”, te Zlatne plakete Hrvatske ratne mornarice. Na svečanoj akademiji dodijeljeno je i priznanje za 50 godina rada od Saveza izviđača Hrvatske. Posebno priznanje Saveza izviđača Hrvatske udruga je dobila za pripremu i realizaciju logorovanja u sklopu Projekta “Sunrise City”, koji se provodio na otoku Korčuli i Splitskom skautskom centru “Fužine” u Gorskom kotaru u vremenu od 1994. g. do 1999. g. U tom projektu udruga je sudjelovala u realizaciji aktivnosti vezanih za psihosocijalnu rehabilitaciju djece - žrtava Domovinskog rata iz ratom pogođenih gradova i sela Republike Hrvatske. 40 godina organiziranog djelovanja, šest rekordera s po stotinu darovanih doza krvi, rekordna 2009. godina i zadovoljavanje čak 15 posto potreba za krvlju splitske bolnice – brojke su to koje su članove Kluba dobrovoljnih davatelja krvi “Brodosplit” i njihove goste okupile 18. ožujka u prostorijama škverske “Škole vara”. Na svečanoj Skupštini Kluba, koju su pjesmom uljepšali mladi izvođači dječjeg zbora “Srdelice”, nagrađeni su istaknuti članovi koji na nesebičan način svakodnevno pomažu splitskoj bolnici u spašavanju ljudskih života. Nagrade su uručene rekorderima humanosti – davateljima koji su darovali krv 50, 60, 70, 80 i 100 puta. Ovogodišnji najaktivniji davatelji s više od 100 darovanih doza krvi su Vladimir Vulić, Marko Ajduković, Cvjetko Paić, Voislav Tripunović, Miroslav Kuščić i Veljko Zdilar. Nagrade su uručene i ostalim jubilarcima – onima koji su ostvarili od 10 do 50 darivanja krvi. Tisuću tristo davatelja Svečanosti su, uz članove KDDK Brodosplit i splitskoga škvera, nazočili i predstavnici KBC-a Split na čijem se Odjelu transfuzije svakodnevno obavljaju sva davanja krvi članova kluba. O njihovoj uspješnosti najbolje govori podatak koji je jednom prilikom iznijela voditeljica Odjela transfuzije dr. Jela Martinović-Mikulandra da KDDK “Brodosplit” sudjeluje sa šestinom u ukupnim dozama krvi koje Odjel prikupi. - U 40 godina postojanja nikada se nije dogodilo da je krv trebala, a da je klub nije mogao osigurati – kazala je tada dr. Martinović-Mikulandra. Inače, Klub dobrovoljnih darivatelja krvi “Brodosplit” utemeljen je u našem brodogradilištu odmah nakon II svjetskog rata, unutar službe zaštite na radu. Od 1970. do 1990. u sustavu je Crvenog križa, a potom se osamostaljuje i djeluje kao udruga građana s ciljem da osigura uvijek potrebne doze krvi za zaposlenike “škvera” i njihove obitelji, a sav višak daruje bolnici, odnosno građanima Splita i okolice. Donacijama ga financiraju zaposlenici i društvo “Brodosplit”, a manjim dijelom i naknadama za darovane doze krvi. Odaziv davatelja u brodogradilištu je vrlo velik pa se njegovo članstvo kreče između četvrtine i trećine zaposlenika brodogradilišta. Danas broji nešto više od 1300 članova, zahvaljujući kojima je u mogućnosti odazvati se pozivu iz bolnice kod većih nestašica krvi kakve se obično događaju u ljetnim mjesecima ili O uspješnosti Kluba najbolje govori podaoko Nove godisudjeluje sa šestinom ne. Prošle godine, tak da KDDK “Brodosplit” koje Odjel prikupi. - U primjerice, bile su u ukupnim dozama krvi nikada se nije dogodilo da dvije nestašice 40 godina postojanja klub nije mogao osigurati krvne grupe B+ je krv trebala, a da je om voditeljica Odjela i A- te se pozivu – kazala je jednom prigod ović-Mikulandra KBC-a Split od- transfuzije dr. Martin mah odazvalo nezapamćena kao rekordna u kojoj je koliko raspoloživih davatelja. - Rad u klubu je isključivo volon- na transfuziji svakoga radnog dana terski, a spoznaja da su baš oni ne- u prosjeku bilo 10 “škverana”. Među kome spasili život je neprocjenjiva – njima je bio i Marko Ajduković, zaponosno ističe tajnik KDDK Ratomir poslenik u Pogonu strojoobrade od 1965. godine. Delić. - Iako sam Klubu formalno priRekordna 2009. stupio 1970. godine, krv aktivno Na odjelu transfuzije KBC Split dajem od 1969., pa sam u ovih 41. škverani mjesečno daruju u prosjeku godinu darovateljskog staža, skupio 130 boca krvi, a od osnutka darova- 106 davanja – ističe šjor Marko koji li su više od 33 tisuće litara tekućine je već prevalio 60-tu, ali ga ne napukoja život znači. Protekla, 2009. godi- šta potreba da nesebično darivajući na s 2078 darovanih doza krvi bit će dio sebe pomogne drugima. 300 293 250 228 200 150 135 100 191 172 181 162 156 149 141 152 118 50 0 1 2 3 4 5 6 br. dariv.-2008.g 7 8 9 br. dariv.-2007.g 10 11 12 Dolaskom čeličnih konstrukcija i brodova prevelikih za jedra, potom izumom parnoga, a kasnije i dizelskog motora, plovidba pomoću vjetra prepuštena je tek zaljubljenicima u jedrenje. Sve dok ing. Stephan Wrage nije odlučio provesti u djelo svoju dječju zamisao o brodu na zmaj-pogon. U Hamburgu je 2001. godine utemeljio tvrtku SkySails, okupio brojne stručnjake i s njima razvio sustav za primjenu vjetra za pogon brodova. Ribarske brodove, jahte, ali i teretne brodove upregnuli su u krila računalno navođenih zmajeva i otisnuli ih od kopna. Rezultati dosadašnjih plovidbi pokazali su da vjetar nije tek smetnja mirnoj plovidbi. Zamjena je za 20% snage brodskog motora i štedi oko 20% goriva. Inače, brodovi kojima se obavlja transport čak 90% roba, ispuštaju 5% ukupnog CO2 u atmosferu i emitiraju visoke razine sumpornog dioksida, pa bi korištenje vjetra za pogon, osim uštede brodarima, značajno doprinijelo i zaštiti okoliša. VRIDNI OKO SVIJETA Promijeni ploču! Spika Poruke Naj broj Preko mreæe 120 min razgovora unutar mreže za 0 kn/min 120 SMS/MMS poruka unutar mreže neograničeni razgovori i 30 poruka prema Naj broju razgovori u pola cijene prema drugim mrežama Svaki tjedan odaberi svoju tjednu Simpa opciju Iskoristi tjedne Simpa opcije: biraj, kombiniraj, mijenjaj! Uz Simpa opcije Spika, Poruke i Preko mreže, sada isprobaj novu Simpa opciju Naj broj: sa svojim odabranim brojem iz T-Mobile mreže razgovaraj za 0 kn/min* i šalji 30 SMS/MMS poruka tjedno! Za aktivaciju pošalji „A“ na 3636. Više provjeri na www.t-mobile.hr *Naknada za uspostavu poziva je 0,25 kn. Hrvatska mreža br.1
© Copyright 2024 Paperzz
