Godišnjak Hrvatske udruge karnevalista - Travanj 2012. - broj 10
2
H R V A T S K I
K A R N E V A L I S T
2 0 1 2 .
2 0 1 2 .
K A R N E V A L I S T
PREDSJEDNIŠTVO HRVATSKE
UDRUGE KARNEVALISTA
Ivan Prpić predsjednik
53270 Senj, Juriše Orlovića 2
Pučko otvoreno učilište "M.C.Nehajeva" Senj
tel./fax. 053/881-609
H R V A T S K I
Tonči Marega počasni predsjednik
20207 Mlini, Srebreno 35
tel. 020/486-033
fax. 020/486-794
Petar Škarpa dopredsjednik
Turistička zajednica grada Rijeke
51000 Rijeka, Užarska 14
tel: 051/315 710
mob: 098/252 347
Vladimir Butković dopredsjednik
Turistička zajednica Novi Vinodolski
51250 Novi Vinodolski, Kralja Tomislava 6
tel/fax. 051/244-306
mob. 098/368-147
Mario Ketini dopredsjednik
Pokladno gradsko društvo Metković
20350 Metković, V. Nazora 15
tel. 020/683-486, fax. 020/681-122
mob. 091/569-6415
Davor Matković dopredsjednik
Turistička zajednica grada Đakova
31400 Đakovo, Bana Jelačića 35
tel. 031/822-311, fax. 031/822-311
mob. 098/309-333
Marijana Biondić, tajnica
Turistička zajednica grada Crikvenice
51260 Crikvenica
Trg Stjepana Radića 1.
tel. 051/241-051, fax. 051/241-867,
mob. 099/315-9551
HRVATSKI KARNEVALIST
- godišnjak Hrvatske udruge karnevalista, svibanj 2012., br. 10
Izdavač:
Hrvatska udruga karnevalista, Adresa uredništva: Dom kulture M.C. Nehajeva, Senj, Hrvatska, Ul. Juriše Orlovića 2
tel.: 053/881-108, fax. 053/881-609, GSM:098/477-397
Uredništvo:
Ivan Prpić, Vladimir Butković, Petar Škarpa, Marija Biondić
Glavni urednik:
Ivan Prpić
Tisak:
Jadranska tiskara Senj d.o.o.
Naklada:
500 primjeraka
3
H R V A T S K I
K A R N E V A L I S T
2 0 1 2 .
ADRESAR ČLANOVA UDRUGE
RIJEKA
PETAR ŠKARPA, T.Z. Grada Rijeke
51000 Rijeka - Užarska 14
te1.051/315-710, mob. 098/252-347
NOVI VINODOLSKI
VLADIMIR BUTKOVIĆ, Turistička zajednica
51250 Novi Vinodolski, Kralja Tomislava 6
tel./fax 051/244-306, mob. 098/368-147
METKOVIĆ
MARIO KETINI - “Pokladno gradsko društvo”
20350 Metković - V Nazora 15
tel. 020/683-486, fax. 020/681-122, mob. 091/569-6415
SAMOBOR
Turistička zajednica
Zdravka Škugor Federbar, direktor
10430 Samobor, Trg Kralja Tomislava 5
tel 01/336-0044, mob. 098/231-028
SENJ
IVAN PRPIĆ - Pučko otvoreno učilište M.C. Nehajeva”
53270 SENJ, Juriše Orlovića 2,
tel./fax:053/881-609, mob.: 098/477-397
PAG
DUŠAN HERENDA - Udruga karnevala “Markova kumpanija”
23250 Pag, lod Špitala bb,
tel.: 023/611-277, mob.: 091/2514-140
ŽUPA DUBROVAČKA
VIDO GRBIĆ - BRACO - “Župski karnevo”
20207 Mlini, Čibača - ul.Krstine 10
tel.020/485-680, mob. 098/618-994
ČAKOVEC
IVAN MALTAR, direktor - Turistička zajednica
40000 Čakovec, Kralja Tomislava 18
tel.040/313-319, 315-063, 040/315-106, mob.091/425-38-11
CAVTAT
Karnevalska udruga „DOMINALI“
SRĐAN MEŠTROVIĆ
20210 Cavtat, Put Tihe 3
mob. 098/ 705-610, tel. 020/479-025
HRVATSKA KOSTAJNICA
MIRJANA LAHOVSKY - ŽILIČARIĆ, Turistička zajednica
44430 Hrvatska Kostajnica, ul. Tekijska 4,
tel. 044/ 851-800, mob.. 099/314-5230
MALI LOŠINJ
EDI PETRINIĆ - “Lošinjski karneval”
Mali Lošinj, Lošinjskih pomoraca 20
tel.: 051/232-622, mob: 098/575-429
LOVRAN
RADOVAN TRINAJSTIĆ - Pusno društvo “Toronjera”
51414 Ičići - Ika, Borisa Zdriščaka 12,
tel.: 051/291-584, mob. 091/537-34-33
MATULJI
MARIJANA KALČIĆ - Turistička zajednica
ul. Trg Maršala Tita 11,
tel.: 051/274-114, mob.: 098/326-660
KRK
NATAŠA JURINA - Turistička zajednica,
51500 Krk, Vela Placa 1/1
tel.: 051/221-414, mob.: 099/210-16-85
POPOVAČA
ZDENKO CVETKO - “Popovački urnebesni karneval”
44320 Popovača, Sisačka 74,
tel.: 044/679-861, mob.: 091/576-4140
IVANEC
VESNA ŠTRUKLEC - Društvo “Maska”
Ivanec, Rajterova 111,
tel. 042/782-712, 042/770-636
KUTINA
IVANA GRDIĆ - Turistička zajednica.
44320 Kutina, Hrv. Branitelja 2
tel. 044/681-004, 095/9022107
OPUZEN
DRAGAN POPIĆ
Maškarana udruga “Opuzenski krnjeval”
20355 Opuzen, Trg Opuzenske bojne 7
tel 020/671-647; mob.:098/605-303
OPATIJA
ANTE ŠTAMPALIJA-Turističkazajednica,
51410 Opatija, M.Tita 101/4
tel. 051/271-310, mob. 091/ 528-4621
DUBROVNIK
SINIŠA JEROSIMIĆ - Turistička zajednica,
20000 Dubrovnik, ul. Cvijete Zuzorića 1/II
tel. 020/323-887, 323-889, fax: 020/323-725
mob.: 098/221-544
PUNTAMIKA-ZADAR
BRUNA SUPIČIĆ - Društvo prij atelja “Puntamika”
23000 Zadar, Celestina Medovića 1,
tel.: 023/331-018, mob.: 098/332-770,
ĐAKOVO
TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA ĐAKOVA
KRALJA TOMISLAVA 3; 31 400 ĐAKOVO
tel.: 031/812-319 fax: 031/822-319
LABIN
DARKO BATELIĆ 52220 Labin, Vilete 8/1
tel. 053/885-713, fax. 052/856-268
KAŠTEL STARI
NIKŠA RADIĆ, Kaštelanska krnjevalska udruaga “Poklade”
21216 Kaštel Stari, Ivana Jurasa 46
mob.: 098/735-158
KORČULA
KLAUDIO BOJIĆ - Korčulanski maškarani klub “Bonkulović”
20260 Korcula, Plokata b.b.
tel. 020/711-683, mob. 098/243-845
BIOGRAD NA MORU
SILVO FERARA, Karnevalska udruga Tome Krnjevala
23210 Biograd na moru, Trg Kralja Tomislava 4
tel. 023/385-861, 098/291-738
4
MURSKO SREDIŠĆE
ZLATKO BEG - Turistička zajednica
tel.: 040/543-896, mob.: 098/242-899
40315 Mursko Središće
KRALJEVICA
KU“Mesopustari“
DALIBOR JURČIĆ
51262 Kraljevica, Banj 41
mob. 091/ 1460-579, 092/280-9230
IVANIĆ GRAD
SUZANA LOVRENŠĆAK - Fašnička udruga “ŽABA”
10310 IVANIĆ GRAD, E. Babića 4
Mob.: 098/904-4491, 2883-138
CRIKVENICA
MARIJANA BIONDIĆ, Turistička zajednica
51260 Crikvenica, Trg Stjepana Radića 1
tel. 051/241-051, fa. 051/241-867, mob. 099/315-9551
BRIBIR
IRIS BRUKETA - Turistička zajednica Općine Vinodolske
51253 BRIBIR, Bribir 1
Tel.: 051/248-730; mob.: 091/248-7302
BUZET
NADA PRODAN-MARKOVIĆ - Turistička zajednica
52420 BUZET, Trg Fontana 7/1
Tel.: 052/662-343
LUDBREG
STANKO ŽNIDARIĆ - Udruga “Črni maček ludbreški”
42230 LUDBREG, Trg Sv. Trojstva 3
Tel.: 042/810-545, fax: 042/810-572, mob: 098/267-651
2 0 1 2 .
PLETERNICA
„Pleternički čoraci“
ANKICA VUČIĆ, 098/362-737
34310 Pleternica, Prilaz 19
CRES
Karnevalska udruga „Vežgani“ Cres
DORIS POPOV, 51557 Cres, Šetališta 20.travnja 1. mob.
098/9600-751
VRBOVEC
Turistička zajednica, Trg Petra Zrinskog 7a, 10340 Vrbovec
ANA BAKAR, Tel. 01/2791-661, mob. 098/296-294
PRIMOŠTEN
Udruga karnevala Općine Primošten „Krč“
ANTONIO NIŽIĆ, Rudina b.b., 22202 Primošten
– 091/533-7366
OMIŠ
Kulturno povijesna udruga „Omiški gusari“
IVAN KAŠTELAN, Glagoljaša 13, 21310 Omiš, 098/556-122
ČAKOVEC
Karnevalsaka udruga „Dragulji“
LJUBICA JURAK, Lavosava Ružičke 48, 40000 Čakovec,
Mob. 098/815-3799
BAKAR
TURISTIČKA ZAJEDNICA GRAD BAKAR
SONJA JELUŠIĆ, direktor
51222 Bakar, Primorje 39, - tel.051/761-111
Karnevalska regata „YACHT CLUB BIOGRAD“
GORDAN BORČILO – 098/273-088, 023/385-335,
091/928-0134
23210 Biograd na moru, Ulica Kralja Petra Svačića 17
Udruga „VINKOVAČKI KARNEVAL“
KREŠO MARIĆ, 098/978-6607
32284 Stari Mikanovci, Osječka 17
GOSPIĆ
Pučko otvoreno učilište dr Ante Starčevića
MILAN OSTOVIĆ – 053/575-055, 098/497-440
53000 Gospić
KUD OPĆINE DONJI KRALJEVEC
MARIJA HRANJEC
B.Radića 8 – Hodošan, 40320 Donji Kraljevec
mobitel: 098/516 – 581
KOSTRENA
TU TZO Kostrena
ŽELJKA EGREDŽIJA, direktor
51221 Kostrena
Kostrenskih boraca b.b.
tel. 051/289-207, fax. 288-882, mob. 091/737-8847
OPĆINA MOŠČENIĆKA DRAGA
Turistička zajednica
Pusni odbor Moščenićke Drage
NEDO DRAŽUL
Mošćenice 85, 51417 Moščenićka Draga
mob. 091/200-9506 ili 099/237-7210
IMOTSKI
K.D. „BAKOVE SVEČANOSTI“
ZORAN MUSTAPIĆ – Imotski, ul. hajduka Andrije Šimića 34
tel.021/ 843-420, 848-064, 098/272-010, 098/272-011
Prva kubura „VIŠNJICA“ Lepoglava
STJEPAN PRAŠNIČKI – 42255 Donja Višnjica
tel.043/703-100, mob.098/928-9275
BRIST – Podaca
ANTE PEĆAR, 21335 Podaca, Pakline 39
tel.021/699-461
K A R N E V A L I S T
RIJEKA
MARIO BATISTIĆ - “Prijatelji - Amici”
51000 Rijeka, Drenovski put 166,
tel. 098/431-029, fax: 051/543-160
VELIKA GORICA
Turistička zajednica Grad Velika Gorica
Kontakt: MILADA MESARIĆ, direktor
10410 Velika Gorica, Kurilovečka 2 te. 01/6222-378
UDRUGA MLADIH SELCE
ŽARKO STILIN
Ivana Jeličića 9, 51266 Selce
mob. 091/763-9776 ili 051/764-479
5
H R V A T S K I
OPĆINA VIŠKOVO
JADRANKO LUČIĆ,
51216 Viškovo, Vozišće 3
tel. 051/503-770, fax: 257-521: mob: 091/253-9296
2 0 1 2 .
K A R N E V A L I S T
H R V A T S K I
IZVJEŠĆE O RADU ZA 2011.
GODINU
nove vidove financiranja: prodajom suvenira
(majice, kape, zastave) i ustupanjem oglasnih
prostora a našem službenom glasilu instutucijama i gospodarskim subjektima.
Tijekom 2011. održane su dvije Skupštine u
8 . I tijekom proteklog razdoblja smo o svim našim
Buzetu i Primoštenu, na kojima su donijete vrlo
aktivnostima redovito izviješćivali Ministarstvo
značajne Odluke. Članovi Predsjedništva bili su
turizma RH i Hrvatsku turističku zajednicu. Upu redovitim kontaktima posebice kod pripreme
ravo Hrvatska turistička zajednica je a posljednSkupština te rješavanju aktualne problematike.
ja dva broja našeg glasila zakupila oglasni prosOvom prilikom posebnu zahvalnost upravljamo
tor. I nadalje ćemo kod navedenih institucija
domaćinima Skupština u Buzetu i Primoštenu
konkurirati kod svih programskih natječaja koje
koji su se mnogo potrudili kako bi nam boravak u
spomenute institucije budu objavljivale.
njihovim sredinama ostao zapamćen kao doživljaj 9. Tijekom 2011. smo elektronskim medijima,
za pamćenje.
posebice HTV, RTL i NOVA TV, predlagali razne
Slijedom prihvaćenog Plana i programa rada za
vidove suradnje predlažući pritom razne
2011. pristupili smo realizaciji istog slijedećem
mozaične emisije koji mogu biti izvrsna priaktivnostima;
lika za dostojnu prezentaciju naših karnevala i
1. Predstavili smo i izradili muške i ženske kape,
Udruge u cijelini. Podsjećam da smo za neke od
te je time zaokružen postupak izrade simbola
predloženih emisija izradili i gotove scenarije.
udruge. Kape su našle svoju redovitu primjenu
Do sada nismo imali očekivano razumijevanje
na svim našim Skupštinama, na karnevalima te
za predložene ideje, no mec~utim kao predsu nas kao takve učinile prepoznatljivima.
sjednik sam gostovao a brojnim emisijama,
2. Tiskan je novi broj našeg službenog glasila „HRkako spomenutih televizijskih ali i radijskih
VATSKI KARNEVALIST” br. 9 u kolor tehnici. Ovo
kuća, kojom prilikom sam se trudio dostojno
glasilo je sačuvalo svoj temeljni postulat a to je
predstaviti rad Udruge. Brojni medji su takoder
predstavljanje djelatnosti Udruge kao i prikaz
redovito pratili karnevalska dogadanja diljem
karnevalskih aktivnosti u gradovima članovima.
Hrvatske, kojom prilikom su organizatori vrlo
Otvaranjem. marketinških stranica stvorene su
ponosno isticali članstvo a našoj Udruzi.
nove i kvalitetnije prepostavke za ostaviravanje 10. Posebno smo ponosni na izgradeno zajedodatnih prihoda isto nas je kao Udrugu u
dništvo, što doživljavamo i osjećamo kao vecijelini učinilo iznimno prepoznatljivim kod relliko bogatstvo, a isto vjerujemo obuzima sve
evantnih institucija i gospodarskih subjekata.
naše članove, a o čemu ponajbolje svjedoči
3. U prigodi obilježevanja 15. godišnjice posuzajamno gostovanje na hrvatskim karnevaltojanja i rada Udruge, 27.veljače 2011.
ima. Stvoreno je raspoloženje uzajamnog
Predsjedništvo Udruge primio je i prof.dr.sc.
uvažavanja i poštovanja ali~ i istinskog priIvo Josipović, predsjednik Republike Hrvatske.
jateljstva a u čemu isčitavamo posebna vrijedNa jesenskoj Skupštinu održanoj 8.listopada
nost ove Udruge.
2011. u Primoštenu smo obilježili ovu značajnu
obljetnicu.
4. Redovito smo ažurirali našu službenu web
RAČUN PRIHODA I RASHODA ZA
stranicu www.karnevali.hr te nam je osobito
RAZDOBLJE 01.01. do 31.09.2011.g.
drago da naši članovi istu obogaćuju novim
sadržajima vezanim za njihove životne sredine.
VIŠAK PRIHODA OD 01.01.2011. .................. 75.222,00
5. Drago nam je što smo svojim aktivnostima prepoznatljivi a o čemu ponajbolje svjedoči da su
PRIHODI:
nam tijekom minulih dvanaest mjeseci pristupili
- prihodi od prodaje robe i usluga .............. 11.445,00
novi članovi: KUD Općine Donji Kraljevec, Pusni
- prihodi od članarina ...................................... 54.000,00
- prihodi od kta .......................................................... 56,00
odbor Moščenićka Draga, Udruga mladih Selce
UKUPNI PRIHODI ................................. 65.501,00
i Udruga „Prva kubura” Lepoglava.
6. Također radosno ustvrđujemo da je odaziv
RASHODI:
na naše Skupštine uistini velik, osjećamo se
- naknade ............................................................... 8.203,00
uzajamno kao prijatelji obogaćeni raznim kar- pošta ......................................................................... 408,00
- usluge promidžbe .......................................... 11.617,00
nevalskim iskustvirna. Održavanje Skupština
- intelektualne i osobne usluge .................... 31.025,00
je dostojno medijski popraćeno što svaka- ostale usluge ...................................................... 1.660,00
ko na poseban način zahvaljujemo našim
- materijalni rashodi ......................................... 29.277,00
domaćinima.
- usluge pl. prometa ............................................... 782,00
7. Financiranje Udruge je uglavnom realizirano iz
- ostali rashodi ....................................................... 2.000,00
članarine, no mec~utim nastavili smo iznalaziti
UKUPNI RASHODI ................................ 84.972,00
6
- uspostava još kvalitenije suradnje sa Ministarstvom turizma i sa Hrvatskom turističkom
zajednicom
- izdavanje službenog glasila
„Hrvatski karnevalist"
- Sudjelovanje na karnevalima u Hrvatskoj i
inozemstvu
- Organizacija godišnjih Skupština
- Medijska prisutnost
- Iznalaženje novih vidova financiranja
- Prijem novih članova
USPOSTAVA JOŠ KVALITETNIJE SURADNJE SA
MINISTARSTVOM TURIZMA I SA HRVATSKOM
TURISTIČKOM ZAJEDNICOM
O brojnim našim aktivnostima vrlo dobro su
informirani Ministatrstvo turizma RH i Hrvatska turistička zajednica. Ponajprije kroz naše
redovito izvješćivanje i predlaganje naših konkretnih programa i vidova suradnje. Hrvatska
turistička zajednica je i jedan od oglašivača u
našem službenom glasilu. Kako smo već o našim
aktivnostima izvijestili osobno i Predsjednika
RH, tijekom naredne godine intenzivirat ćemo
suradnju i sa Ministarstvom turizma i Hrvatskom
turističkom zajednicom.
„HRVATSKI KARNEVALIST"
Tijekom naredne godine po završetku karnevalskog vrernena, nastavit ćemo sa izdavanjem našeg
službenog glasila „HRVATSKI KARNEVALIST"
te već sada pozivamo sve naše članove da u duhu
dobre suradnje, materijalima (tekst i fotografije) u
svojstvo suradnika obogate ovu tiskovinu.
SUDJELOVANJE NA KARNEVALIMA
Sudjelovanje na karnevalima, posebice kroz izmjenu karnevalskih skupina u mnogome su važni
za promociju naše Udruge. Posljednjih desetak
godina stovorena je među svim članovima jedna
GODIŠNJA SKUPŠTINA, ROĐENDAN UDRUGE
Već smo naučili da se tijekom kalendarske godine redovito susrećemo na našim Godišnjim
Skupštinama (proljeće/jesen). Skupštine su,
osim radnog dijela, i prilika za druženje, izmjenu
iskustava, uspostavu novih suradnji te upoznavanje s prirodnim i kulturnim osobitostima grada
i kraja domaćina. Tijekom naredne godine održat
će se dvije Skupštine u Buzetu (proljeće) i u
Primoštenu (jesen).
MEDIJI
Predsjedništvo i svi članovi Udruge će tijekom naredne godine uspostaviti još kvalitetniju suradnju
s pisanim i elektronskim medijima. Posebice je to
važno u prigodi održavanja Godišnjioh Skupština
ali ništa manje značajno i prilikom održavanja
karnevalskih priredaba diljem Hrvatske.
Nastavit ćemo još intenzivnije predlaganje naših
zanimljivih programa prema HTV. RT~i NOVA TV.
FINANCIJSKI PLAN ZA 2012. GODINU
PRIODI:
- Od članarine ................................................ 55.000,00 kn
- Oglašavanjem u glasniku ......................... 8.000,00 kn
- Prodaja suvenira (majice/kape/ablem) .. 20.000,00 kn
UKUPNO: 83.000,00 kn
RASHODI:
- Izrada suvenira ............................................... 25.000,00 kn
- Izrada službeniih kapa (muških i ženskih) 25.000,00 kn
- Tiskanje „HRVATKI KARNEVALIST” ........ 15.000,00 kn
- Troškovi obilježavanja 15.godišnjice .... 10.000,00 kn
- Troškovi računovodstva ................................ 8.000,00 kn
UKUPNO: 83.000,00 kn
7
2 0 1 2 .
K A R N E V A L I S T
Plan i program rada Udruge tijekom 2012. godine bit će temeljen na nekoliko segmenata:
vrlo lijepa i kvalitetna suradnja za koju vjerujemo
i držimo da će biti nastavljena i tijekom naredne
godine. Sudjelovanje na karnevalima stvara nova
poznanstva te smo uzjamno bogatiji za razna
iskustva a posebice ona organizacijska. Posebice
ističmo da će se i svi članovi Predsjedništva,
ukoliko pozivi budu blagovremeno dostavljeni,
rado odazivati na sve karnevalske priredbe. U tom
smislu naglasak stavljamo i na gostovanje naših
karnevalskih skupina na karnevalskim priredbama
dljem Europe. Predsjedništvo će tijekom naredne
godine dio svojih aktivnosti usmjeriti na uspostavu novih veza sa karnevalskim priredbama ali i
karnevalskim udrugama, savezima i instutucijama
diljem Europe.
H R V A T S K I
PLAN I PROGRAM RADA SA
FINANCIJSKIM PLANOM ZA
2012. GODINU
H R V A T S K I
K A R N E V A L I S T
2 0 1 2 .
SKUPŠTINE TIJEKOM 2011.
Održavanje naših godišnjih
skupština, uz radni dio programa, prigoda su za izmjenu iskustava, učvršćivanje
zajedništva te upoznavanje
kulturoloških, povijesnih i prirodnih osobitosti grada (kraja)
domaćina.
Tako je bilo i na dvjema
Skupštinama održanim prošle
godine u Buzetu i Primoštenu.
Stoga i ovom prilikom, u ime
svih nazočnih sudionika,
najsrdačnije zahvaljujem našim
domaćinima, u prvom redu
gospođi Nadi Prodan Mraković,
zauzetoj direktorici TZ Grada
Buzeta i gospodinu Antoniu
Nižiću, predsjedniku Udruge
karnevala Općine Primošten
„Krč“, potom gospodinu Valteru
Flegi gradonačelniku Grada
Buzeta i gospodinu Stipi Petrini,
načelniku Općine Primošten,
kao i brojnim zauzetim pojedincima koji su se istinski potrudili
da nam boravak u svojim sredinama učine ugodnim, jednom
riječju događajem za pamćenje.
Dok zahvaljujemo našim
domaćinima, dobrodošlicu
upravljamo novim članovima
primljenim na spomenutim
Skupštinama, a to su: KUD
Općine Donji Kraljevec, Pusni
odbor Moščenička Draga, Udruga mladih Selce i „Prva kubura“
Lepoglava od kojih očekujemo
da nas obogate svojim iskustvima i konstruktivnim prijedlozima te nastave izgrađivati i
baštiniti vrlo visoku razinu uzajamnog zajedništva kao osobitu
vrijednost naše Udruge.
Ivan Prpić
8
9
H R V A T S K I
K A R N E V A L I S T
2 0 1 2 .
2 0 1 2 .
K A R N E V A L I S T
HRVATSKA UDRUGA KARNEVALISTA
H R V A T S K I
Predsjedništvo:
Dom kulture
“M.C. Nehajeva” Senj
Ivan Prpić, predsjednik
53270 Senj
Juriše Orlovića 2
tel./fax 053/881-609
GSM: 098/477-397
PRIJAVNICA
za članstvo u HRVATSKOJ UDRUZI KARNEVALISTA
GRAD ili KARNEVALSKA UDRUGA:________________________________________________________________________
KONTAKT OSOBA_________________________________:____________________________________________________
ADRESA I BROJ TELEFONA_________________________:_____________________________________________________
KRATKI OPIS KARNEVALSKE TRADICIJE GRADA ILI UDRUGE:
Potpis odgovorne osobe:
Napomena: Ispunjenu prijavnicu dostaviti na adresu predsjedništva ili tajništva!
10
Cajtunge za senjske prče i ćakule sa slikan / Difficile est satiram non scribere
O, SENJU GRADE NAŠ STARI,
NA KAMENU I GROTI SI RASAL.
NIKI NE ZNA KULIKO IMAŠ LET,
LIPOTU TI NIKI NE MORE ZET.
ŠIBALE TE KIŠE, BURE I NEVERE,
TUKLE SU TE SVAKAKOVE GVERE.
NIKAD NISI POKLEKAL, PAL,
ŠTANJO SI NA NOGAMA OSTAL.
POGLJEDAJTE VE SENJSKE ZVEZDICE,
POGLJEDAJTE DOBRO SVAKU FACU,
SVAKO LICE.
PUNI SU ZNANJA I VELIKOG ISKUSTVA,
EUROPA IH IŠČE, VAPIJE ZA NJIMA.
SRIĆON, NE MOREDU DO NJIH DOĆ,
METLA
I ŠKAVACERA
- 2012
MORADU
NAJPRVO
SENJU POMOĆ.
košta 17 kun
Broj:
H R V A T S K I
U Senju na 21. veljače 2012. leta
150
SVE JETO PASALO,
PRIPOVIDADU NOVO NAN JE VRIME ARIVALO.
SVEGA TOGA NEMA VIŠE,
JERBO NOVA SE HISTORIJA PIŠE.
KROZ DUGA PASANA LETA,
SENJ JE VAJIK MUDRE LJUDE IMAL.
SVI SU ONI VOLILI SENJ,
SVAKI JE OD NJIH NIŠTO DAL.
VIDI SE NIKO LIPŠE, BOLJE VRIME,
DAJEDU NAN SVIMA FORCE, MOTA, VOLJE.
PORUČUJEDU NA SAV GLAS;
U VU EUROPU KAMO VAS MI PELJEMO:
„ŽIVIT ĆETE PUNO LIPŠE I BOLJE!“. AUF!
K A R N E V A L I S T
Pasane zime, od 7. siječnja do 21. veljače, smo tancali i benavili na 354. Senjskon mesopustu, a na
Mesopusni utorak 21. veljače, smo predstavili 150. broj „METLE I ŠKAVACERE“, najstarijih karnevalskih cajtungi u Hrvatskoj, ke od 1875. leta, svakog Mesopusta nasmijvadu Senj i Senjane.
2 0 1 2 .
SENJ
1
Dragi karnevalisti, lipe maškare!
Kaj meštar senjskog karnevala,
koga je srića ta zapala, lipo
Vas i teplo pozivljen na 41.
Međunarodni senjski letnji
karneval od 6. do 11.kolovoza
2012.
Subota, 11.kolovoza 2012. – Velika međunarodna karnevalska
povorka!
Meštar Feralić
Informacije: Turistička zajednica Grada Senja
tel. 053/881-068
www.tz-senj.hr, mail: info@tz-senj.hr
Pučko otvoreno učilište M.C.Nehajeva Senj
tel.053/881-609
mail: dom.kulture.senj@gs.t-com.hr
11
H R V A T S K I
K A R N E V A L I S T
2 0 1 2 .
OPĆINA VINODOLSKA
KRABULJE VA
DRIVENIKU
Kako svako mjesto ima i održava
svoju tradiciju i običaje, tako je
i na području Vinodola, mjesto
Drivenik ostao vjeran svojim
autentičnim obilježjima od
kojih su najzanimljiviji, među
ostalim, i krabuljni običaji koji se
održavaju za vrijeme maškara.
Krabulje u Driveniku tradicionalno počnu prvim vikendom nakon Sv. Tri kralja. Tom prigodom
okupljaju se i dvije krabuljne
driveničke glazbe: “Grad Drivenik” i "Galebi". Time počinju
i plesne zabave-tanci koji se
redovito, za vrijeme trajanja
maškara, održavaju u Domu kulture svake subote i nedjelje koje
organizira Udruga za očuvanje
narodnih običaja Drivenik. To se
intenziviralo posljednjih četiri
godina, a ove godine, bez obzira
na hladno vrijeme, svaku subotu
(od 07.01. - 18.02.) prepun Dom
kulture privukao je čak do 300
ljudi, te je i ove je godine krabuljna zabava bila uz grupu "Supernova". Osim što su driveničke
krabulje gostovale na Karneval-
skim igrama i u svim okolnim
mjestima, isto tako ugostile
su i brojne maškarane grupe
iz: Kraljevice, Križišća, Triblja,
Grižana, Crikvenice, Dobrinja,
Jadranova, Malinske i Hrvatskog
zagorja. Druge godine planira se
sudjelovanje i na Riječkom karnevalu. Na mesopusni utorak, tj.
dan prije Čiste srijede službeno
završavaju maškare. To se
obilježava na simboličan način;
formira se kolona od glazbe i
krabulja, obilazi se mjesto, čita
se sentenca i spaljuje mesopust.
Ovogodišnjem mesupustu
"Barufantu" uredno se sudilo i na
kraju presudilo:
(ulomak iz Sentence 2012.)
Da na sakoj fešti bude gužva
Da se si napijemo ko spužva
Da se sa okolna mesta dive
I izvan Vinodolske doline
Već i sad smo cijenjeni med simi
Vidi se ljubomora v'očimi
Samo tako moramo i dalje
Bit će simi srića, blasgostanje
A sad Grade, bubnji oprtite
Vrata doma širon otvorite
Da znesemo ovu šaku jada
NA LOMAČU KAMO I PRIPADA!!!
SUDAC: Pozdravlja Vas sudac
drivenički
ABUKAT: I abukat mesopusni
dični
SUDAC: Ostat ćete posebna nan
slika
SUDAC I ABUKAT SKUPA:
SLOŽNO VAŽGI
BUBANJ I MUZIKA!!!
Na ovakav način i uz daljnji
entuzijazam i angažman
Driveničana ova krabuljna
tradicija nastavit će se kroz još
puno, puno nadolazećih mladih
driveničkih generacija...
12
KORČULA
H R V A T S K I
K A R N E V A L I S T
2 0 1 2 .
Iako južno, kod nas nikad nije
tužno, jer i kad nam je najteže,
okrenemo sve na veselje. Ove
godine, kao i proteklih, zbog
kroničnog nedostatka adekvatnog prostora, nažalost nismo
bili u mogućnosti organizirati
zimske maškarane bale (osim
par dječjih reduta). Ali zato sve
snage upremo u ljetne maškare,
jer otvorenog prostora, Bogu
hvala još uvijek imamo napretek.
Tako smo i ove godine, uprkos
lošem vremenu, uspješno organizirali tradicionalni "Doček
pola nove godine" u centru
grada. Uz mnoštvo domaćih
maškaranih grupa, s nama se
do ranih jutarnjih sati veselilo
i 15-tak maškaranih grupa iz
prijateljskih gradova u županiji
i dalje, kao i uvijek nam dragi
gosti - obitelj Kostelić.
U nadi da ćemo u skoro vrijeme
dobiti adekvatan prostor za
održavanje zimskih maškara,
srdačno Vas pozdravljamo i
od srca pozivamo na slijedeće
Dočeke pola nove godine (svake
godine 30.6.).
Korčulanska
Vlada od maškara
13
SPALJIVANJE PUSTA U MOŠĆENIČKOJ
DRAGI PEPELNICA – ČISTA SREDA,
GOBO I RAKETA
H R V A T S K I
K A R N E V A L I S T
2 0 1 2 .
MOŠĆENIČKA DRAGA
Raketa je draški brend
Draška raketa je simbol, brend
ili bolje rečeno zaštitni znak
draškog karnevala. Kad je
čovjek prvi put sletio na mjesec,
dražani su napravili prvu raketu
koja dimenzijama nije nikako
sličila onoj pravoj koja polijeće
s Cape Canaverala na Floridi,
međutim formom i dizajnom
bila je gotovo identična.. Stoga
ću čitateljima pokušati slikom i
rječju približiti smisao predstave
našeg spaljivanja na mulu koja
se već četrdesetak godina ponavlja sa tek malim izmjenama i
primjesama suvremenog.
Pripreme za spektakl
Pripreme za taj događaj traju
tjednima. Puno je toga u igri.
Najprije valja prikupiti novac od
sponzora, važno je napomenuti
da su glavni pokrovitelji ove
manifestacije Općina i Turistička
zajednica M. Draga.. U pripremu
spada i vrlo zahjevan govor
14
pisan u satiri na čakavskom
narječju u kojemu se nastoji
ismijati trenutna politička zbilja,
dotaknuti probleme u svijetu,
državi, županiji i lokalnoj zajednici, a naročito se ističu “domaće”
teme koje potiču smijeh u
mnogobrojnoj publici.
Humor je cilj pusnog govora,
Gobo je krivac
Vjerujte mi, likova koji završe u
našem govoru ima i previše, stoga je smisao cijelog ovog sudskog procesa, u kojemu sudjeluje “jedini živi” pust (Gobo), sudac,
tužitelj, odvjetnik i ponekad
neka marioneta aktuelne
političke scene, sve zasladiti
humorom. Humor je cilj pusnog
govora, a oprez da se nikoga
direktno ne uvrijedi i ponizi,
namjera autora. Svi na neki
način moraju ostati pošteđeni, a
Gobo je taj koji kao glavni krivac
završi u dvadeset metarskoj
raketi koja simbolično izgori na
rubu mula i sva u vatrenoj stihiji
“poleti ka mjesecu”, dok nam s
malog prozorčića na njenom
srebrnome tijelu Gobo maše i
poručuje da se dogodine ponovo vraća na scenu..
Plamena drama na mulu i plaži
Posebno je zanimljiva povorka
koja pusta na nosilima (čiverah)
nosi prema lomači – raketi.
2 0 1 2 .
K A R N E V A L I S T
H R V A T S K I
Taj živi pajac Gobo oprašta se s
ljudima, te u zadnje vrijeme uz
pomoć daljinskog mikrofona
poručuje da će već nekako doći
druge godine, jer uvijek ima
“netko u vladi ili politici” koga
možeš potkupiti. Gobo je zapravo oličenje naše i svjetske stvarnosti pa često poprima obličje
aktuelnih moćnika, državnika,
ministara, predsjednika, a nerijetko i svjetskih ličnosti, kriminalaca, terorista, raznih negativaca, itd.. U toj povorci sudjeluje
mnoštvo, prate ga ljudi poput
progrebne procesije, na čelu
povorke nosi se plameni križ,
a u pozadini koračaju krvnici –
oni koji će pusta strpati u raketu.
Sve to prati izvrsna lovranska limena glazba koja svira posmrtni
marš. Kad se raketa konačno zapali, pali se plaža, pa tako Draga
postaje središte velike plamene
drame na kraju karnevalskih
zbivanja. I onda počinje ono
radi čega većina ljudi dolazi
svake godine – spektakularni
desotominutni vatromet koji
osvjetli mjesto, ugrije srca ljudi
i ukrasi nebo tisućama boja. I to
raskošno nebesko slavlje boja i
oblika označava na neki način
kraj zime i navješćuje proljeće.
Korizma počinje.
Snaga, ljepota i raskoš draške
Pepelnice konačna je eksplozija
svih svjetskih karnevala na jednom jedinom mjestu – u draškoj
Raketi koja nosi sve nedaće
prema mjesecu.
Pozivamo sve ljude da
sljedeće godine uveličaju ovaj
izniman karnevalski događaj
na rivi u Mošćeničkoj Dragi.
Vidimo se na
Čistu Sredu 2013!
Pusni odbor
Mošćenička Draga
15
H R V A T S K I
K A R N E V A L I S T
2 0 1 2 .
PAG
Gospodin Stjepan Sabalić,
poznatiji kao barba Stipe Koren,
rođen je 1935. godine u Pagu,
gdje je pohađao osnovnu školu, a
učiteljsko zvanje stekao je u Rijeci.
Od kad se davne 1957. godine
vratio u Pag, čitavo ovo vrijeme,
redovan je sudionik i organizator
karnevalskih zbivanja. Barba Stipe
živi, radi i djeluje po principu:
U Pagu karneval traje cijelu godinu.
Karnevalske običaje začinio
je promjenama koje su bitno
podigle kvalitetu karnevalskih događanja. Kraj karnevala,
Pažani tradicionalno obilježavaju
paljenjem Marka, krivca za sve
paške probleme. Da bi događaj
završio kao pravi dramski komad,
barba Stipe je u zimskom karnevalu 1957. godine uveo ulogu
‘’Udovice’’, što je kasnije preraslo
u brojnu ‘’ožalošćenu obitelj’’, više
desetaka ‘’ljubavnica’’ i ‘’prijateljica’’, sve obučene u crninu, fuštan staru pašku nošnju, a 1958. uvodi
‘’pogrebnike’’ koji na melodiji
psalama pjevaju ironične pjesme
o svakodnevnim problemima.
Iste godine piše ‘’Markov testament’’ koji satirom upozorava i
ismijava pojave i probleme, ne
spominjući pojedince koji ih uzrokuju, što je u ljetnom karnevalu
kulminiralo prijetnjama da ga se
sudski godi, ali je tadašnji Predsjednik Općine Pag rekao da je u
karnevalu sve dozvoljeno, pa se
16
od progona odustalo.
Paško kolo se tanca, kola, pleše uz
rubove Pijace, a sredina je uvijek
bila prazna.
Barba Stipe je znao kako se stvara
tradicija: 1958. godine prvi put
doveo je djecu iz dječjeg vrtića
na Pijacu, gdje je s njima zakola
Paško kolo, na sredini Pijace.
To je kasnije postala tradicija, pa
su se postepeno uključivali i niži
razredi osnovne škole, pa viši
razredi, a srednjoškolci su postali
redovni sudionici u Velikom kolu.
Iste godine sudjeluje u obnovi
‘’Robinje’’ i KUD ‘’Družina’’. U
suradnji sa Turističkim društvom
nastoji povećati broj narodnih
nošnji, pa kad ih nisu mogli kupiti,
davali su novac za platno od kojeg se šile nošnje. Od dvadesetak
nošnji, broj je do 1971. narastao
na preko 70, da bi danas preko
350 Paškinja i Pažana imalo vlastite nošnje uz brojne nošnje za
dječju dob.
1959. zajedno sa predsjednikom
Općine Pag i Turističkim društvom
organizira prvi ljetni Paški karneval, u kojeg se uključuju gosti
brojnih odmarališta.
Markov testament, oporuku, je
pisao sve do 1993. godine, a zbog
satiričkog načina pisanja, Pogreb
Marka, paškog mesopusta, postao
je najzanimljiviji događaj karnevala.
Od 1964. god. počinje izdavati
vlastiti foj-novinu ‘’Baš me briga’’
koji je izlazio do 1998. godine,
kada novo osnovana Udruga
Markova kumpanija, čiji je jedan
od osnivača, izdaje svoj satirični
list ‘’Baš nas briga’’ u kojem
surađuje sa znatnim brojem tekstova.
Tijekom ljetnih karnevala, u pauzama između dva kola okupljao
je goste i učio ih kako se pravilno
igra u Paškom kolu. Gosti su mu
bili zahvalni, posebno gošće.
Za potrebe snimanja priloga
u emisiji HRT – ‘’Pučka intima’’,
napisao je scenarij i tom prilikom
glumio kuma u ‘’Batareli’’.
Snimljena je i posebna emisija o
njegovim ‘’Fojićima’’, koje u vremenu od 1953. do danas izdaje
povremeno, a zadnjih deset godina pod nazivom ‘’Zadnji skosi’’.
Autor je teksta o Paškim karnevalskim običajima koji je bio prilog
uz zahtjev za učlanjenje u Savez
karnevalskih gradova Hrvatske.
Kao Predsjednik Udruge 1999.
god. primio je Povelju o pristupanju članstvu, iz ruku gospodina
Tonča Marege.
U periodu karnevalskih događanja organizirao je brojne
balove, a od 1958. g ukinuto je
pravilo da se u maškare može ići
samo ako se evidentira u Općini.
Na nekim balovima u pauzama
istupao je kraćim tekstovima,
pet minuta u redakciji ‘’Lovre
Kantirića’’, pseudonimom kojeg
je uzeo kao urednik lista ‘’Baš me
briga’’.
Sudionik je svih ‘’karnevalskih ura’’
koje emitira Radio Pag za vrijeme
karnevala.
Rado je viđen gost karnevalskih
priredbi ‘’Petkom’’ gdje adekvatnim nastupom prije same predstave, animira Pažane za sudjelovanje u karnevalu.
O njegovom radu snimljene su
dvije TV emisije, dobitnik je Povelje o nagradi za životno djelo u
kulturi Grada Paga 1999. godine.
2000. godine izdana je zbirka
tekstova iz njegovog lista ‘’Baš me
briga’’ pod nazivom ‘’Cemu smo
se smijali’’ koja je doživijela veliki
uspjeh.
Počasni je član Udruge ‘’Markova kumpanija’’ jer iako voli
zajednički rad najdraže mu je
kad izvodi ‘’munješčine’’ lažno
se predstavljajući odgovornim
osobama ili pojedincima, pa to
kasnije prepričava, obogačujući
duhovni život svojih sugrađana.
U svom Gradu vjerojatno je
najpopularnija ličnost, a građani
ga vole i pomažu mu u radu, jer
njegov rad donosi smjeh i zadovoljstvo što imaju čovjeka koji izvrgava ruglu sve što im u njihovu
životu smeta.
KRK
H R V A T S K I
K A R N E V A L I S T
2 0 1 2 .
KRČKI KARNEVAL
2012.
Usprkos jakoj buri i hladnoći,
karnevalsko ludilo u gradu Krku
ispunilo je sva očekivanja. Veselili su se i oni malo veći, a i oni
malo manji.
Kroz četiri subote (jedna
je bila otkazana zbog orkanske
bure) zabavljali su nas Tabako
band, a kao zvijezde večeri, u
šatoru smo ugostili Dražena
Zečića, Koktelse, Jelenu Rozgu
i Joleta. Svi su oni napravili dobru atmosferu, tako da su posjetitelji, uz dobru ugostiteljsku
ponudu istinski uživali.
Za naše najmlađe, nedjeljom popodne, održavale
su se zabave na kojima su
nagrađivana sva djeca, a oni
malo sretniji, na tomboli, dobivali su vrijedne nagrade.
Dobili smo i novu kraljicu
krčkog karnevala Dajanu, te
kralja Ivana.
Nažalost, kako svemu
dođe kraj, tako je i vladavina
maškara završila u utorak
21.02. velikom feštom na rivi.
Uz friganu ribu, frite i kroštule,
vino i sokove, maškare su vratile ključ grada starom-novom
gradonačelniku gosp. Vasiliću.
Spuštena je i karnevalska zastava.
Zapalili smo mesopusta
Keka, koji je bio kriv za sve loše u
protekloj godini.
Uz zvukove Gradske glazbe Krk i
veličanstvenog vatrometa još je
jedan Karneval otišao u povijest.
Karnevalski odbor 2012.
17
H R V A T S K I
K A R N E V A L I S T
2 0 1 2 .
BAKAR
Rally Paris-Bakar
Maškarani rally Pariz - Bakar
održava se svake godine kao
tradicionalna prateća manifestacija Riječkog karnevala. Rally se
vozi prema Posebnom pravilniku
oslanjajući se na sportska pravila
HAKS-a (Hrvatski auto karting savez). Sastoji od vožnje po
zadanom itinereru i pokazivanjem spretnosti vožnjom između
čunjeva. Dužina rally-a je 21,3
km, vrijeme vožnje 120 minuta sa
prosjekom od 10,65 km/h. Sudionici i njihova vozila kao i svi suci
moraju biti maškarani pokazujući
svoju maštovitost i kreativnost.
Ove godine zbog nepogodnih vremenskih uvjeta Rally je
bio odgađan u dva navrata, ali
vještim manevriranjem između
loših vremenskih prognoza, 18.
veljače, Maškarani auto-rally
Pariz – Bakar je doživio svoje 21.
po redu, sunčano izdanje. Dobro
poznatom rutom ove je godine
prošlo 36 raznih oblika motoriziranih kreacija i oko 150 njihovih
maškaranih vozača i suvozača.
Nakon starta s Krimeje i revijalnog pokazivanja okupljenima
na Korzu, maškarani oktanci su
proslijedili na ozbiljniji dio rallyja
u Kostreni i Bakru gdje su potom
osvojene i razne nagrade.
Kao uspomenu na sudjelovanje u
Maškaranom rallyju Pariz – Bakar
svaki je učesnik dobio medalju,
a dodijeljen je i Prijelazni pehar
za najuspješniju karnevalsku
grupu koja je na popisu nastupa
na Riječkom karnevalu, a čine
je minimalno dva vozila, koju je
osvojila grupa Veseli oldtimeri.
Maškarana povorka Udruge
umirovljenika Grada Bakra
Naši vrijedni „penzići“ već tradicionalno organiziraju maškaranu
povorku kroz Bakar u vrijeme
karnevalskog ludila. Ove godine
nisu se dali smesti niti nepogodnim vremenskim uvjetima,
burom i ledom što je okovao
Bakarsku rivu, nego su strpljivo
čekali ljepše dane i okupani
suncem, 17. veljače, održali 4. po
redu Maškaranu povorku Udruge
umirovljenika Grada Bakra.
Maštovitim maskama izrađenim
velikim trudom pokazali su svim
gledateljima što se sve može kad
su ljudi složni i puni volje. Nakon
završene povorke održano je
duženje uz fritule i kuhano vino
ispred hotela Jadran Bakar, nakon
čega su svi okupljeni pozirali fotografu za dugo sjećanje…
Spaljivanje pusta – Bakar
Karnevalska udruga „Bakarske
maškare“ svake godine organizira
maškaranu povorku i spaljivanje
pusta na puntinu u Bakru. I ove
godine okupili su se mali i veliki
da poslušaju retke iz poznate „Ba-
18
karske škovacere“ u kojoj svako
prema zasluzi dobije svoj dio…
Nakon čitanja optužnice, osuđeni
„Mate“ mesopust zapaljen je na
Puntinu da odgovara za sva nedjela koja su snašla naš grad u protekloj godini. Poslije ceremonije,
upriličen je predivan vatromet
pod bistrim i hladnim bakarskim
nebom, nakon čega su se okupljeni razišli kućama ostavljajući
karnevalsko ludilo iza sebe do
iduće godine i našeg omiljenog 5
godišnjeg doba…
Riječki karneval
I ove godine na riječkom karnevalu tradicionalno su sudje-lovale
i maškarane udruge sa područja
Grada Bakra. Sve naše udruge
uložile su golem trud i maštu da
se prikažu u najboljem mogućem
svjetlu na riječkom karnevalu i u
tome su opet bile jako uspješne.
Naše udruge predstavile su se
kako slijedi:
k.u. „Bakarske maškare“
– Bakarske ribice
k.u. „Čočman Express“ Hreljin
- Hreljinske crvenkapice
k.u. „Krasica pa Rio“
- Cukar i kafe
k.u. „Maškare Kukuljanovo“
– Kukuljanski traperi
k.u. „Škrljevske maškari“
– Kraljevina Škrljevo
k.u. „Mesopustari Praputnjaka“
– Gangsteri i dame
ŠTRACARI ZVONJAVOM
TJERALI ZLE DUHOVE ZIME
Buzetski karneval je poput
švedskog stola, pusni običaji
ovdje su doslovce kao na pladnju.
Rijetka je to prilika vidjeti bogatu
tradiciju istarskog sjevera. Tradicionalne zvončare, grde puste ili
štracare, ćića i ćićku
Više od tisuću maškaranih sudionika, sedamdesetak manjih
grupa okupljenih u devet velikih skupina, prodefiliralo je na
pusnu nedjelju ulicama Buzeta.
Predvođeni tradicionalnim
maskama, ćićem i ćićkom, korizmom, štracarima, maškarama
u bijelo, koje stoljećima tjeraju
zimu i prizivaju proljeće, na
sjeveru Istre nastavili su bogatu
tradiciju pusnih običaja. Svojski
su se potrudili jer svaki šesti
Buzećan uključio se u veliki
maškarani mimohod Buzetskog
karnevala.
Na Fontanu su se slile
maškare s čitave Buzeštine: iz
Sovinjaka, Sv. Ivana, Marčenegle,
Roča, maškare Jedinstva,
Krušvari, Sv. Martina i Skrobari iz
Štrpeda, kao i gostujuća grupa
iz Čepića - Čepljonske maškare.
Za sve veseljake umorne od
gradskog mimohoda, ali i cjelodnevnog obilaženja okolnih sela
i zaseoka, Mjesni odbor Buzet,
tamošnja Turistička zajednica i
mještani zajedničkim su snagama pripremili okrepu.
Buzetski karneval je
poput švedskog stola, pusni
običaji ovdje su doslovce kao
na pladnju. Rijetka je to prilika
vidjeti bogatu tradiciju istarskog
2 0 1 2 .
sjevera. Tradicionalne zvončare,
grde puste ili štracare, odjevene
u odijela s tisuću raznobojnih
krpica - cundri koji zvonjavom
tjeraju zle duhove zime, ćića s
dvorogom palicom - rugovjem,
na koju mlade neveste nabadaju
kolač, ćićku - muškog ubučenog
u črna veštalja ili kotula na
franze, bela stumanja. U nekim
selima tradicija su Tri šporki:
pust, ćić i ćićka.
- Tri šporki se kličeju zatu kis o
kuj prvi u mačkarah pasali skroz
saka gnojnica, gomila ili lokva,
kako je to pojasnila direktorica
TZ-a Nada Prodan Mraković u
ulozi voditeljice karnevala.
Titulu najveće maškarane
skupine, s 250-ak sudionika,
ponijele su maškare Jedinstvo,
koje objedinjuju mještane sela
Most, Juričići, Komušćica, Vidaci,
Pengari, Marinci, Kegi, Kozari,
Peničići, Bržendi, Bregi, Srgubani, Sovinjsko Polje, Čela, Petohlebi, Podrebar, Rošovo, Jagodići i
Maruškići, a upravo ove godine
slave 30. godišnjicu osnutka.
Osim tradicijskim, Buzećani su
se iskazali i maskama vezanim
za razne aktualne teme, kao
i alegorijskim kolima, koja su
obilježje Buzetskog karnevala.
Od Europske banke za obnovu
i razvoj do Remetinca, od pijetlova i bumbara, vikinga, faraona,
amiša, toreadora, slastičara do
Asterixa, Obelixa i Cezara mimohod je, s većim ili manjim zastojima, potrajao duže od tri sata.
Politike gotovo i nije bilo,
izuzmu li se Remetinec ili
pak dvojnik Damira Kajina
(Vlado Paladin), koji se na Fontani rukovao sa sugrađanima i
pojašnjavao im razloge aktiviranja saborske mirovine.
- Znate što bi rekli moji Istrijani
da to nisam napravio? Da sam
štupido, izjavio je Kajin. Ekskluzivno nam je povjerio i zašto je
Kajin ubio Abela. Zato što mu je
ukinuo povlaštenu mirovinu.
K A R N E V A L I S T
BUZETSKI
KARNEVAL: SVAKI
ŠESTI BUZEĆAN
UKLJUČIO
SE U VELIKI
MAŠKARANI
MIMOHOD
BIOGRAD
H R V A T S K I
BUZET
Gordana ČALIĆ ŠVERKO,
Glas Istre
19
H R V A T S K I
K A R N E V A L I S T
2 0 1 2 .
VELIKA GORICA
103.
TUROPOLJSKI
FAŠNIK
Fašničko ludilo zavladalo je
Turopoljem od 03. – 21. veljače
2012. godine. Baš kao i svake
godine ponovo smo se maskirali i nakratko zaboravili na
besparicu i krizu, zabavili se i
izludirali.
Dana 03. veljače gradonačelniku
Barišiću uzeli smo ključeva
grada i svu vlast predali u ruke
neodgovornog Princa fašnika i
njegovih ministara Pajceka, Luka
i Žira.
U petak, 17. veljače u
Fašničkom šatoru iza Pučkog
otvorenog učilišta održala
se fašnička zabava uz grupu
Buđenje i tamburaški sastav
Alibi.
i Maju Šuput predvodili su Princ
fašnik, te maskote Pajcek, Luk i
Žir.
U nedjelja, 19. veljače održan je
Mali fašnik na kojem su nastupale predškolske i školske
grupe, skupine te pojedinačne
maske u pratnji roditelja.
Voditeljica programa bila je
Ivanka Mazurkijević.
Utorak, 21. veljače u suradnji sa
Dječjim vrtićom Ciciban spalili
smo lutku Fašnik uz prigodan
program i vratili smo ključeva
grada gradonačelniku.
Budući smo čuli da
gradonačelnik Barišić petkom
oko pet izlazi iz gradske uprave
i kreće u obilazak gradilišta,
presreli su ga dugogodišnji
prinčevi savjetnici i suučesnici
u svim fašničkim spelancijama,
Vid Balog i Davor Dretar Drele i
zajedno sa Princem fašnikom i
njegovom svitom preuzeli vlast
u gradu.
20
Velika Fašnička povorka prošla
je velikogorički ulicama u
subotu 18. veljače u kojoj je
sudjelovalo više od 800 maškara.
Povorka je krenula iz Školske
ulice do fašničkog šatora iza
Pučkog otvorenog učilišta u
kojem su program vodili Vid
Balog i Davor Dretar Drele, a
ples i zabava uz grupe Sjaj, Alibi
Evo Vam par djelova Župske
ostavštine:
- Koja je diferenca između
ižvakanoga komunizma i
dokotrljanoga kapitalizma?
U komunizmu su sitni lupeži
krali WC papir, saplun, olovke.....
U kapitalizmu krupni lupeži
kradu cijele tvornice WC papira,
sapluna, olovaka.....
U jadnomu komunizmu su radnici dobijali viškove.
U bogatomu kapitalizmu su
sami radnici višak.
Neandertalci, Mornari, Kauboji,
Gusari, Hipiji i Faraoni...... Ali, sve
do ponoća padale su oklade o
temu kako će finut boksački meč
u kategoriji do 100 kila između
dva teška rivala, domaćega Marina Oluje i gostujućega Odina
Strašnoga, pa je kako toka i vaja
preko veze u trećom rundi pobijedio miljenik publike domaći
boksač Marin Oluja.
U mračnomu komunizmu nije
bilo slobode izbora, judi su se
bojali partije.
U svijetlomu kapitalizmu postoji
sloboda i puno više izbora: ne
moraš se
bojat samo partije, moraš se
bojat i za radno mjesto, kako ćeš
otplaćivat
kredit, oćeš li moć platit
liječenje, možeš li priuštit đeci
školovanje....
Insoma, sad ima puno više
izbora - dolaskom kapitalizma
došla je sloboda.
Dopotanto ste slobodni! Odma
uzmite svoje radne knjižice i uživajte u slobodi!
-Što će se mijenja u izbornomu
zakonodavstvu?
Ukida se izborna jadinica Mirogoj, a uvodi sa izborna jedinica
Remetinec.
-Jeli Hrvatska čvrsto na liniji
očuvanja digniteta bahatosti?
Sanader pošo, Čačić došo.
-Kako se zove naša županija
nakon referenduma?
Euro-skeptička jama.
-Zašto se govorilo, Hrvatska je
država s poteškoćama u razvoju?
Jerbo su je vodili političari s
posebnijem potrebama, zna se.
-Jeli pametno ukidanje dijela
državnijeh blagdana?
Nije, treba uvest i dan od
Župskoga Karnevala.
Iza ljeta vajalo se spravit za
poklade kad po užanci pet
malijeh i jedan zajednički karnevo učinu puno maškaranijeh
zabava po Župi, puno sastanaka
grupa, odabira maski, smišljanja
škeraca, uvježbavanja uloga i
užižanja raspoloženja, da kad
dođu ultimi skosi više ni anci
kiša oli snijeg nemogu fermat
Župski Karnevo da prizenta svoj
program u Župi i u Gradu. Tako
se baš dogodilo ove godine da
je radi grompature od nevremena u Župi učinjena Primopredaja
Kjuča od Općine ali je u Gradu
kiša i snijeg ućerala povorku
u Grajsku kavanu, đe se izveo
skraćeni program Župskoga
21
K A R N E V A L I S T
Prošloga ljeta sparićali smo
mi župjani forcom od tradicije
još jednu prečizu festu POD
MASKAMA ŠTO ŽIVOT ZNAČE
oćemo rijet Ljetni Župski Karnevo. Insoma, bilo je tu montura
od svijeh meridijana i paralela,
iz duboke povijesti i izgledne
budućnosti. Tako su složno
paradirali, balali i lumpovali
Karnevala, a poslije cijeli program izdeklamiran na Radio
Dubrovniku u živo.
H R V A T S K I
ŽUPSKI KARNEVO
2 0 1 2 .
ŽUPA DUBROVAČKA
H R V A T S K I
K A R N E V A L I S T
2 0 1 2 .
NOVI VINODOLSKI
22
VESELA ULIKA
23
K A R N E V A L I S T
bina i okolice, a to su; Farabuti,
Čepljani, Kožljak, Šušnjevica i
Koromačno, koji su svake godine sve bolji i brojniji. Vjerujemo da je tu naš doprinos jako
velik. Kao šlag na kraju nastupili
smo na Riječkom karnevalu, na
kojem već godinama gledaoce
oduševljavamo originalnom
pjesmom koje piše i priprema
Mario Širol. Na pepelnicu gostovali smo na raketiranju pusta
u Mošćeničkoj Dragi, kao i na
pehlinskoj pusnoj sredi.
Svaka subota, a ponekad i petak
i nedjelja, za nas bili su radni,
jer mi se stvarno držimo one :
KREPAT MA NE MOLAT!
I za kraj jedna šćorica (vic) : Stari
je Bepo bio lud za maškarama.
Prije početka maškara otišao je
na pregled kod svog doktora.
Šjor Bepo, Vi ste zdrav ko dren,
doživjet ćete sto godina! Oprostite doktore, ali ja imam već sto i
jednu godinu!
Zato ako želimo dugo živjeti …
svi u maškare!
H R V A T S K I
Udruga „Labinjonska kompanija
domoća folšarija“ iz Labina u
Istri ove godine slavi 30 godina
svog postojanja i 10 godina
organizacije ljetnog karnevala.
Glavni smo organizatori pustnih
događanja u našem kraju, pod
pokroviteljstvom Grada Labina
i Turističke zajednice Grada
Labina. Već godinama, a tako i
ove godine, sa aktivnostima smo
započeli na Sveta Tri Kralja, kao
gosti u Žejanama i Munama, na
podizanju pusta i početku pustnih fešti na ovim prostorima.
Sljedeći nastup bio je „Labinjonski đir“ i tom smo prigodom
posjetili tri općine na labinštini,
zajedno sa gostima sa riječkog
područja i domaćim maškarama.
Tom prilikom preuzeli smo
ključ Grada Labina i podignuli
pusta „Ne-kultura“, kojeg smo
tako nazvali jer su nas labinski
kulturnjaci izbacili iz kulture
u proračunu Grada Labina. Po
njima, maškare ne spadaju u
kulturu i kulturnu baštinu, te
smo po tome jedinstveni ne
samo u Hrvatskoj, nego i šire.
Nakon preuzimanja ključa Grada
Labina krenuli smo u pohode
preuzimanja ključeva ostalih
općina; općine Sveta Nedjelja,
općine Kršan u Čepiću i općine
Raša u Koromačnu, gdje je na
kraju organiziran veliki maskenbal. Svugdje smo bili odlično
dočekani i počašćeni. Već iduće
subote bili smo gosti u povorci
na Viškovu, a naredne nedjelje
u Crikvenici, nakon čega smo
u petak organizirali humanitarni maskirani ženski malonogometni turnir na kojem su
nastupale ženske ekipe maškara
sa labinštine i mažoretkinje.
Kasnije te večeri organizirali
smo humanitarni maskenbal
na kojem su nastupali labinski
bendovi. Sav je prihod bio namijenjen maloj Sari Britvarević koja
boluje rijetke i teške bolesti, što
iziskuje velike troškove njezinim roditeljima. Loše vrijeme
onemogućilo nam je gostovanje
u Delnicama, Samoboru, Pehlinu
i Lovranu, gdje smo stalni gosti.
Pri kraju pustnih fešti organizirali
smo veliki dječji maskenbal uz
bogatu lutriju, te dan nakon
lijepu povorku maškara i uz
prigodan program spalili pusta
„Ne-kultura“. Prisutne su bile
sve maškare našega kraja, vrtića
i škola, mažoretkinje, gradski
orkestar, te gosti iz Voloskog
i Lovrana. Na kraju je održan i
veliki maskenbal. Posebno bi
pohvalili maškarane grupe iz La-
2 0 1 2 .
LABIN
H R V A T S K I
K A R N E V A L I S T
2 0 1 2 .
LOVRAN
KARNEVAL U
LOVRANU 2012.
Ovogodišnji karnevalski dani u
Lovranu započeli su tradicionalno 17. siječnja na Antonju. Tog
su poslijepodneva nosioci ovog
ceremonijala, članovi Pusnog
društva „Toronjera“, potpomognuti maškarama lovranske grupe
„In bambo veritas“, glazbenicima
Puhačkog orkestra Lovran te
gostujućom grupom zvončara
iz Žejana, učinili to svojevrsnim
spektaklom. Na središnjem gradskom trgu Slobode, načelnik
Općine Lovan, emil Gržin, na
simboličan način predao je
ključ Lovana maškarama i na
taj način označio simbolično
da gradom upravljaju maškare.
Početak „petog godišnjeg doba“
zatim je obilježeno podizanjem
karnevalske zastave i maskote
ovogodišnjeg „pusta“, krivca
svih negativnih pojava u našem
društvu i ludorija što će se u
navedenom vremenu dogoditi.
Ovom događaju po običaju je
24
prisustvovao veliki broj ljubitelja
maškara i ove lijepe stoljetne
tradicije Lovrana. Svi oni su za
ovu priliku kao što to običaj
nalaže bili počašćeni fritulama
i kuhanim vinom, a glazbena
grupa „Bonaca“ svojim sviranjem prigodnih skladbi dodatno
je oraspoložila sve prisutne na
trgu.
Do ove godine ne tako
zabilježena vrlo hladna veljača,
sa izrazito niskim temperaturama za ovaj kraj, što je više
podsjećalo na sibirsku zimu,
primorala je brojne organizatore
i izvođače programa maškaranih
priredbi na Liburniji na neplanirano rješavanje ovog problema.
To se posebno odnosilo i dalo
glavobolju za one priredbe koje
su se prema pripremama trebale
održati na otvorenom prostoru.
Ova nepovoljna vremenska
prognoza s najavom sniježnog
i „ledenog doba“ primorala
je „pusne jude“ Lovrana, ali i
susjednih mjesta da neke od
planiranih događanja odgode
na novi termin, ponadajući se
da će se ova nepovoljna situacija s vremenom promijeniti.
Međutim, ova predviđanja se
nisu ostvarila, već su organizatori stavljeni na ozbiljnu kušnju,
te zbog završetka karnevalskog
doba neke su priredbe biloe
otkazane ili su održane zadnjeg
tjedna karnevala.
Zbog slabijeg zanimanja publike
i prisutne hladnoće tako su u
Lovranu otkazana dva planirana
maškarana plesa u restoranu
„Kvarner“, a dječja maskirana
zabava je prebačena na novi termin. Tako s stotinjak najmlađih
maškara i njihovih roditelja uz
glazbenu grupu „Lady Luna“ i
članove „Toronjere“, koji su sve
to priredili, lijepo zabavilo u
restoranu „Kvarner“. I ove godine sve su najmlađe maškare
ove lovranske zabave, kao i
one slične u zaleđu Lovrana, u
malom mjestu Liganj, od strane
Općine Lovran nagrađene
vrijednim nagradama u vidu
dječjih igračaka.
Nakon dva održana sastanka
predstavnika maskiranih grupa,
prijavljenih za ovogodišnju
tradicionalnu međunarodnu
maskiranu povorku u Lovanu
s odgovornima iz Općine Lovan, nepovoljno su završili po
maškare. Potaknuti otkazanim
priredbama na otvorenom u
Opatiji i Rijeci, Općina Lovran
otkazala je planiranu povorku za
12. Velače iako su vijedni organizatori iz Pusnog društva „Toronjera“ na vrijeme i u potpunosti
obavili sve pripremne radnje
uloživši mnogo truda i entuzijazma u svemu tome. Razlog
otkaza ove po svemu sudeći
vrlo atraktivne i lijepe povorke
u Lovranu bila je najava snijega
i vrlo niske temperature koja,
po predviđanju odgovornih iz
Općine Lovran, bi imala veliki
da se narednih godina daleko
ozbiljnije i kvalitetnije uzme u
obzir vremenska situacija kao
ozbiljan čimbenik za kvalitetnu
organizaciju priredbi na otvorenom. Time će se spriječiti
sva negodovanja i repriza
ovogodišnjih neprilika.
Radovan Trinajstić
25
2 0 1 2 .
K A R N E V A L I S T
sicama, kolačima i domaćom
kapljicom vina.
Po tradiciji ovog kraja „pusna
sreda“ – Pepelnica, predviđena
je za zavšetak karnevala. Kao
svake godine, tog je dana
prigodnim ceremonijalom na
lovranskom mulu zapaljen „pust“
i takoosuđen za sve loše što se
zbilo prije i u vrijeme karnevala.
Da je toga turboletnog u Lovanu
bilo to će ljubiteljima maškara
zasigurno još dugo ostati u
sjećanju. Poslije „pusta“ donekle
su se stišale karnevalske strasti u
Lovranu, ali je svima data zadaća
H R V A T S K I
rizik kako po sudionike povorke
tako i za publiku koje bi bilo u
znatno manjem broju, a što iz
financijskih razloga ne bi imalo
ekonomsku opravdanost.
Ova odluka je dodatno uzbudila
mnoge maškarane grupe, a njih
je za ovu godinu bilo prijavljeno
rekordno 60 sa oko 2.800 sudionika sa područja Istre, Kvanerskog kraja i susjedne Slovenije.
Ta činjenica dodatno je teško
pala članovima „Toronjere“ koji
su svoj višemjesečni trud u
pripremi povorke uzalud utrošili,
ali i sve maškare koje su izdvojile
znatna financijska sredstva u
pripremi svojih maski i alegorijskih vozila.
Stoga je stotinjak maškara
predviđene nedjelje, 12.veljače,
samoinicijativno se organiziralo, te kao svojevrsno
„maškarano događanje“ upiličilo
kratku „prosvjednu povorku“
središnjom ulicom Lovrana.Bilo
je to svojevrsno dokazivanje na
djelu da maškare u pravilu astjeruju zimu i da nema te sile koja
može spriječiti maškare na svom
putu. Dobro poznati moto „krepat ma ne molat“ složno i glasno
uzvikivale su sve maškare ove
simbolične povorke koja je svoju
podršku dobila i od prisutne
malobojne publike što se __
trenutka po velikoj hladnoći
tu okupila. Na ovaj način
donekle se sačuvao ovaj običaj i
četrdeset godina duga tradicija
održavanja po mnogima jedne
od najljepših maškaranih povorki u našoj zemlji.
Hladno vrijeme nije uspijelo
omesti održavanje 11.izdanja
„Zubijade“ – ribolova pod
maskama što se u organizaciji Sportskog ribolovnog
društva „Zubatac“ i ove godine održalo na lovranskom
pristaništu 18.veljače. Tog istog
dana, naveče, održan je jedini
ovogodišnji maškarani ples za
odrasle u restoranu „Kvarner“.
Zahvaljujući razumijevanju
vlasnika restorana, Lovre Klarića
i članova „Toronjere“ , prisutne
maškare dobro su se razveselile uz glazbenu pratnju grupe
„Štimung band“ te najljepše
maškare nagađene vrijednim
nagradama, a brojni sponzori
bogatom lutrijom nagradili su
prisutne na zabavi.
Na „pusnu nedeju“ lovranska
karnevalska grupa „In bambo
veritas“, sastavljena od stotinjak pretežno mladih maškara,
nastupila je na ovogodišnjem
poznatom 29. Riječkom karnevalu,. Tog istog dana na području
lovranšćine brojne maškarane
grupe po tradiciji na „jajarski
dan“ pohodile su svoj kraj. Svojom posjetom maškare su uveseljavale brojna domaćinstva koja
su ih sa radošću dočekivala i za
uzvrat nagrađivala jajima, koba-
H R V A T S K I
K A R N E V A L I S T
2 0 1 2 .
CAVTAT
KARNEVO OD DVA
GODIŠNJA DOBA
Zimski dani maškaravanja su
iza nas, maske su spremljene
na police, šufite, u ormare
zaborava. Zgode, kreativnost,
originalnost, škerci, ples i zabava zasigurno će još dugo biti
teme razgovora brojnih sudionika u ovogodišnjim cavtatskim maškaranim zabavama.
Karnevalske dane Cavtaćani
od pamtivijeka započinju,
zasigurno jednom od najstarijih i najoriginalnijih zabava
juga, „Maškaratom od Ferala“.
Nastavio je Cavtat uživati u
danima karnevala i za kraj je
pružio ultimativnu priliku
za zabavu, „Ultime od karnevala“ , čiji su završetak skoro
pozdravile i prve zrake sunca.
26
Bogata i raznovrsna tombola,
izobilje ića i pića, šarenilo
glazbenih decibela s bine
održavalo je maske aktivinima
cijelu noć, bar one koji su izbjegli nemilosrdnost „zatvora“.
Za malu cijenu okrutni „sheriff“ je lišio slobode na desetke
maškara, ali isto tako i vratio u
„život“.
Kao i svake godine, cavtatska
Karnevalska udruga „Dominali“
održava i razvija tradiciju, kako
zimskog tako i ljetnog karnevala. Osim što je mještanima
vrlo draga prilika za dodatnu
dozu razbrige, plesa i zabave
u sparnim i teškim ljetnim
radnim danima, ljetni karneval
je specifična i nesvakidašnja
atrakcija i brojnim turistima.
Blicevi fotoaparata zasipaju i
obasjavaju maškarane povoroke dok lepršavim koracima
prelaze rivu, predvođene
udarcima bubnjeva i notama
uvijek im vjerne stare dame,
stogodišnje „Cavtatske glazbe
Cavtat“. Karneval najtoplijeg i
najdražeg nam godišnjeg doba
se vraća na stare staze i postaje jedan od glavnih nositelja
kulturno - zabavnog sadržaja
krajnjeg juga.
Osim odraslih, koji svoje zimske i ljetne dane pretvaranja
i neizmjerne neozbiljnosti
neizostavljaju, djeca svoje
dane i povorke još nestrpljivije
iščekuju. Bogat program
cavtatskih karnevala obogaćen
svirkama bendova, uličnih
zabavljaća, capoerista i brojnih
ostalih izvođaća i zabavljaća
te preobražaj mjesta u karnevalski raj predstavlja veliku zadaću i novoizabranom
vodstvu „Dominala“. Nakon
uspješno odrađenog zimskog
karnevala pod vodstvom
novog predsjednika Srđana
Meštrovića udruga ne odmora,
već u pokeru s karnevalskom
rutinom sprema izvući aseve iz
rukava.
Ljeto sve brže koraća prema
Cavtatu i nosi novu dozu zabave i izazova.
POPOVAČA
I ove godine, kao i ranijih godina
„Popovački Urnebesni Karneval
„održan je 19. veljače u nedjelju u organizaciji Turističke
2 0 1 2 .
K A R N E V A L I S T
„KAD JE BAL, NEK JE BAL I TO
POPOVAČKI URNEBESNI
KARNEVAL“(PUK)
zajednice i udruga iz Popovače.
Uz već tradicionalne sudionike
fašnika, udruga iz Popovače,
po prvi puta predstavile su se i
organizirane skupine mjesnih
odbora Popovače.
Mi smo jedno od rijetkih mjesta
koji smo objedinili karneval za
djecu i za odrasle, i posebno
nakon dva dana samo za djecu
iz vrtića i do 4. raz. OŠ.
Najveseliji dio fašnika je preuzimanje ključeva mjesta,
„pozdravni govor Nove vlasti“
i humoristički program nakon
predstavljanja i nagrađivanja
maskiranih. Ove godine
humoristička predstava bila je u
izvedbi grupa iz mjesnih odbora.
Karneval završava osudom
„Fašnika“ koji je kao i svake godine glavni krivac za sve nedaće
koje nas prate.
H R V A T S K I
POPOVAČKI
URNEBESNI KARNEVAL „FAŠNIK U
POPOVAČI“
Zdenko Cvetko
LOŠINJ
27
H R V A T S K I
K A R N E V A L I S T
2 0 1 2 .
CRIKVENICA
MAŠKARE 2012.
U CRIKVENICI
Uspavane zimske mjesece
crikvenička rivijera dočekuje
zaigrana i spremna na vesele
karnevalske šale i nestašluke,
originalne maske i druženje s
dragim prijateljima i gostima.
Organizator maškara 2012. u
Crikvenici je bila Turistička zajednica Grada Crikvenice, suorganizator "Apoksiomen" d.o.o.,
Velimiru Katniću, crikveničkome
meštru, maškare su preuzele
vlast i učinile duge zimske dane
ljepšima i veselijima. Bezbrižni
maškarani dani su bili ispunjeni
raznovrsnim i zanimljivim vanjskim i unutarnjim događanjima,
počevši od večernjih zabava
subotom, na kojima su posjetitelje zabavljala zvučna
imena hrvatske estrade - Dražen
Zečić, Mladen Grdović, grupa
Magazin, Jole, Jelena Rozga te
Marijan Ban i Diktatori. Snažna
bura i hladnoća su nakratko
pokrovitelj Grad Crikvenica, a u
organizaciju su bile uključene
i brojne institucije, udruge i
volonteri s područja Grada
Crikvenice. Maškarano ludilo u
Crikvenici je ove godine trajalo
od 7. siječnja do 22. veljače, a u
zanimljivom i raznovrsnom programu su podjednako uživale
sve generacije. Veliki maškarani
šator u centru Crikvenice je opet
nakratko postao mjesto rezervirano za ludu zabavu, veselje,
ples i najbolju glazbu. Nakon
što je gradonačelnik Grada
Crikvenice Damir Rukavina
predao gradski ključ u ruke
omele planove domaćinima i
posjetiteljima, no entuzijasti i
zaljubljenici u maškare su sve to
nadoknadili. Nedjeljom poslijepodne su posjetitelji imali
priliku osvojiti vrijedne nagrade
na tomboli u caffe baru "Milman" na crikveničkoj tržnici te
se pritom opustiti i uživati u
neodoljivim slatkim zalogajima.
Od ostalih događanja treba izdvojiti druge po redu Karnevalske
igre, zabavnu manifestaciju
održanu u crikveničkoj Gradskoj sportskoj dvorani, kojoj
je cilj okupljanje, natjecanje i
zabava karnevalskih skupina
28
na Kvarneru. Uz natjecanje,
igre donose druženje, pregršt
smijeha i zabave, a natjecatelji
obavezno moraju biti maskirani.
Natjecateljske discipline predstavljaju spoj snage, spretnosti i
mrvicu sreće te u kombinaciji s
maškaranom tematikom pružaju
maštovite igre. Maškarane
grupe su još jednom pokazale
koliko su vješte i snalažljive u
igrama poput skakanja u vreći,
piljenja balvana, držanja pune
krigle pive, potezanja konopa,
nošenja kašeta i sl. Crikvenička
grupa Matkovići je i ove godine bila najuspješnija te je
sudjelovala u velikome finalu u
Rijeci, 17. veljače, gdje su osvojili
peto mjesto. Uz igre za starije
maškarone, ove su se godine po
prvi put održale i Mini karnevalske igre, gdje su snagu odmjerili
najmlađi Crikveničani. U sklopu
ovogodišnjih Karnevalskih igara
se održao i Izbor prve mačke
maškara, zanimljivo i zabavno
natjecanje koje se temelji na
tradiciji staroj više od 70 godina.
Kandidatkinje za prvu mačku
maškara su bile odjevene u
kostim mačke, ujedno i zaštitni
znak natjecanja. Kako bi osvojile
žiri, trebale su pokazati ljepotu,
šarm, spretnost i vještine u
prenošenju jaja, nizanju bisera i
guljenju krumpira. Najsvestranijom i najsnalažljivijom natje-
cateljicom se pokazala Corina
Maljković i postala Prva mačka
crikveničkih maškara 2012., a
nagradu joj je uručio crikvenički
meštar Velimir Katnić. Prva
pratilja je bila Vanessa Petrović,
a druga pratilja Vedrana Šegulja,
kojima je nagrade i cvijeće
uručio gradonačelnik Grada
Crikvenice Damir Rukavina,
ujedno i glavni član žirija. Od
ostalih događanja treba izdvojiti
7. karnevalski turnir u rukometu
i mini rukometu u organizaciji
Primorske škole rukometa, 3. otvoreni maškarani pikado turnir,
2. maškarani boćarski turnir za
žene, veselu čajanku Dječjeg
vrtića "Radost" te Čakavsko
maškarano zapolne u OŠ Zvonka
Cara, koje je bilo ispunjeno zanimljivim, šarmantnim i zabavnim
nastupima mališana, koji su,
uz osebujne i kreativne maske,
pokazali i da vole i njeguju
“čakavsku besedu”. Održana je i
tradicionalna Velika maškarana
povorka, u kojoj se predstavilo
četrdesetak maštovitih i veselih
maškaranih grupa i udruga, s
ukupno preko 1.500 maškara.
Gledateljima su se, između osta-
Više podataka i fotografija
o maškarama, tradiciji
maškaranja, događanjima i
karnevalskim grupama može
se pronaći na internetskoj
stranici www.maskare.net.
2 0 1 2 .
K A R N E V A L I S T
H R V A T S K I
loga, predstavili Župski gospari
Gusari iz Župe Dubrovačke, Labinjonska kumpanija “Domoća
folšarija” iz Labina, Fašnička
udruga “Žaba” iz Ivanić-Grada,
Fašnička udruga “Kobre” iz
Kutine, “Garda Črnog mačka” iz
Ludbrega te brojne druge udruge. Nakon povorke je u šatoru
organiziran zabavni program
uz grupu “Trend”. U srijedu, 22.
veljače se u centru Crikvenice
održalo posljednje ovogodišnje
maškarano događanje - tradicionalno čitanje šentence i
suđenje mesopustu, krivcu za
sve nedaće i loše događaje u
2011. godini. Miran sunčan dan
je izmamio mnoštvo posjetitelja,
koji su ispratili mesopusta u
crikveničku luku, gdje je svoj put
završio u plamenu među morskim valovima.
Kontakt:
Turistička zajednica Grada
Crikvenice
Trg Stjepana Radića 1c, 51260
Crikvenica
Telefon: +385 51 784 101, Fax:
+385 51 781 056
E-mail: info@tzg-crikvenice.hr
29
H R V A T S K I
K A R N E V A L I S T
2 0 1 2 .
PLETERNICA
Dana Gospodnjeg 19 02 2012.
vesela povorka ispunila je ulice
našega Grada. Predvođenja konjima i konjanicima, nastavila se
sa kočijama, ciganima, crncima,
grozdićima, spužvama Bob,
Piratima sa kariba, Španjolkama,
veselim svatovima i šaljivim
pogrebnicima.
Ispunivši radošću i osmijehom
ulice Grada te preuzevši ključeve
Grada ispred
Gradske kuće, povorka se razlila
poput duge, u svim bojama
ludoga šarenila
do Kino sale. Ondje smo uz tople
krofne, kuhano vino i slasne
čokoladice spalili
"čoraka" - sve zlo od protekle
godine...te u nadi da će iduća
godina biti radosnija i pozitivnija
nastavili veselje unutar Kino
sale. Uz nastup malenih Pčelica
u prometu, Šarenog svijeta
likova, Svatovčića, Ciganskih
plesačica i šarenih razigranih kariba nastavilo se slavlje do kasno
u večer....
Najbolji osvojiše vrijedne nagrade, a prisutni se razveseliše
viđenim i doživljenim....
Do iduće godine, pozdravljahu
Vas Pleternički čoraci!
DONJA KAŠTELA
KKU POKLADE –
DONJA KAŠTELA
(21.veljače.2012.)
IZGORILI BRACO I SEKA
Niti kiša koja je cijelo vrijeme
prijetila nije mogla omesti veliki
broj Kaštelana i gostiju koji su
se diljem donjokaštelanske rive
okupili kako bi ispratili 199.
po redu krnjeval u organizaciji
Poklada. Maštovitu povorku
predvodila je zastava KKU
Poklade koju je ove godine nosio Mirko Jakelić u pratnji ses30
tara Grozdanić u tradicionalnim
kaštelanskim nošnjama.
Po tradiciji uslijedili su glazbari HGD Zrinski i Kaštelanske
mažoretkinje, a nakon njih
povorkom su se u kočijama
provozali dogradonačelnica
Kaštela Marinka Parčina,
dogradonačelnik Marinko
Kovačev te dožupan Splitskodalmatinski Vicko Haladić.
Kraljica ovogodišnjeg krnjevala
bila je Darija Pajdek iz Raduna, a
mala kraljica Petra Lemo.
Uslijedile su maštovite točke
koje je u svom stilu najavljivao
Joško Vukšić uz ispomoć "Dragog vođe". Redali su se tako:
Snježni krizni stožer, Prijatelji
ojkavice u Europi, KUD Srce
Zagore, Strikan i Netjak, Miki i
Jaca, solinski Cirimigini, Radoške
mačkare, Bugi i mućavo jaje,
Kambelovska tri kralja, Slet
kaštelanskih prostitutki za EU,
Malo i srednje poduzetništvo,
Autoškola UE, Borbena ponoćka
štafilićkih Berekina, kaštelanski
glumci u točki Jedna je fotelja,
Vjeko i viščice iz Rija, zvončari
iz Otoka kod Sinja, točka 199
godin režima u Donjin selin te
2 0 1 2 .
OJ OGORJE, SELO MOJE MALO
DIČNOG SINKA SABORU SI DALO.
I NEVU SVOJU POŠTENOGA SOJA
OJA, NOJA, DI SI SEKO MOJA!
MUŠKI STISKA ŠAKU,
NA VIJEĆU SKLAPA OČI.
JAHTICOM SE LUDIRA,
MAYBAHOM KOČI.
RUŽU VJETROVA NE PROPUŠTA IZ KREVETA.
OJA, NOJA, NEĆE MENI SRBIN DOĆ ZA ZETA!
OJ MERJANU, UVALONA PRVOJ VODI.
OĆE ŽELJKO SVOJOJ FANIDA UGODI.
A NA VRJU OĆE KRISTA,
UZALUD SAMO ŽEĐA.
OJA, NOJA, KAŠTILA MOJA,
OPET BOGU IZA LEĐA!
OJ, KOJI NIMA POSLA NEK SESELU VRATI.
SPRTIT OVCE, OKO GUMNA BLUŠĆE BRATI.
NAD KOMOŠTRAN OD PRAJCA VIRI NOGA.
OJA, NOJA, OPANKA MI TUTE MOGA!
GRADI OTELE, IGRA BALOTE, MRZI PEDERE.
NOSI KOSU NA ŠUBIOTE I FEDERE.
KASNI ZA ZAGREB, PA SAM PRISEGU DAJE.
OJA, NOJA, ZA SVE SVOJE U SABORU VLAJE!
NAPADA POŠTENE JUGOSLAVENE URBANE
NA SPLITSKOJ RIVI ISPRID SVETOGA FRANE.
BRACO I SEKO! SVARENA JE SADA OD PURE
KAŠA.
OJA, NOJA, LOMAČA JE OVIZI VEČERAS VAŠA!
H R V A T S K I
Japansko carstvo iz like u organizacij maškara iz Korenice.
Veliko oduševljenje publike izazvala je točka aktualnog celebrity
poroda pod nazivom Ševe – eko
porod nakon koje su uslijedili
Primoštenci, točka Gazimir Čačić
udruge sv. Jeronim, kambelovska Polantana sa točkama
Kraljica županijskog krnjevala i
Pila života, Udruga puntamiškog
karnevala iz Zadra, Trogirani
predvođeni Valom sa Najvećim
cirkusom na svijetu i Kukuriku
kokoda.
Već tradicionalno tu su bili i
Riječani. Veseli oldtimeri prikazali su točku Ruža crvena, Draške
maškare vidjeli smo kao Draške
fukse te vesele zmajeve udruge
Lako ćemo. Slovenski zvončari
izveli su upečatljivu točku
Koranti, a nakon njih na redu su
bile sexy Krempitice kao uvertira
u sve loše što nas je zadesilo u
proteklom razdoblju, Bracu i
Seku.
Izašao je i 23. broj Maškadura.
Valja napomenuti da je u
pripremi monografija, te još
neka zanimljiva događanja koja
će popratiti sljedeći jubilarni
200-ti krnjeval Donjih Kaštela.
K A R N E V A L I S T
OSUDA KRNJE
31
H R V A T S K I
K A R N E V A L I S T
2 0 1 2 .
SAMOBOR
NAJBOLJI FAŠNIK
DO SADA!!!
Brojna svita veselo se oprostila od 186. Samoborskog
fašnika!
Samobor je 186. godinu za
redom dokazao da „Bedaki
noriju saki dan, a pametni samo
na fašnik!“. A pametnih, barem
na fašniku u Samoboru, svake
je godine sve više. Procjena je
organizatora, Turističke zajednice grada Samobora, da je
ove godine, za vrijeme fašnika,
Samobor pohodilo između 250
i 300.000 posjetitelja te da je
ovo jedan od najboljih do sada
organiziranih Samoborskih
fašnika.
Spaljivanjem Princa Fašnika
i zaista do sada neviđenim
spektakularnim vatrometom,
završio je 186. Samoborski
fašnik. Deseci tisuća Samoboraca i posjetitelja ludovali su
do ranih jutarnjih sati, uz veselu fašničku feštu na glavnom
gradskom trgu i grupu Elemental, u nekadašnjim ZET-ovim
garažama uz samoborski bend
Slutim Konje i zadarski Postolar
Tripper, a u šatoru su svirale
Bekrije. Do jutra se ludovalo i u
32
samoborskim kafićima i restoranima.
Brojne nagrade za sudionike
Kao što i priliči na pokladni utorak, nagrađeni su
najmaštovitiji i najoriginalniji sudionici 186. Samoborkog fašnika
. U konkurenciji 15 mjesnih
odbora treću godinu za redom
najuspješnije su bile Rude, koje
su nagrađene s 25.000 kuna,
drugoplasirani Podvrh i Velika
Jazbina dobili su 15.000 kuna,
a treće plasirane Celine 10.000
kuna.
Fašničkim mališanima za trud
i doprinos fašniku dodijeljeno
je priznanje „Pijelazna sraka“.
Osvojile su je grupe „Nore gljive
i ježeki“ iz Osnovne škole Mihaela Šiloboda te Osnovna škola
Milana Langa, koja je s 5 grupa
predstavila školsku knjižnicu i
lektiru poput Šume Striborove,
Knjige o đungli i Alise u zemlji
čudesa..
Od pojedinačnih, prvo mjesto
je osvojila maska Fitness guru,
drugo Hrvatski kukuriku, treće
Novogodišnja kukuriku jelka, a
četvrto saborski zastupnik.
Od grupnih maski najuspješnija
je bila maska pod nazivom
Svađa u Saborskom kokošinjcu,
druge su Kumice, treća Kerumova radost i četvrti atraktivna
Grupa TNT. Pojedinačne maske
nagrađene su vikend putovanjima za dvije osobe u Pragu,
na Braču i Tučepima, a grupne
raznim poklon paketima sponzora Samoborskog fašnika.
U nagradnoj igri medijskih
pokrovitelja Narodnog radija i
portala www.vikendplaner.hr
„Pronađi pravog Dreleta“,
maskiranog Davora Dretara
pronašla je dvadesetgodišnja
Vlatka Mišić iz Slanog Dola i
osvojila vikend za dvije osobe u
Vodicama.
I ugostitelji se natječu
"Srakino gnezdo" – ove godine ustanovljeno priznanje
Turističke zajednice i Udruženja
obrtnika grada Samobora za
najbolje fašnički uređen ugostiteljski objekt, dobio je Caffe
Gradna, koji je bio pretvoren
u ŠTRUMFOGRADNU. Prema
ocjeni žirija, drugo mjesto osvojio je FEBRUARFEST U SAMOBORU, restorana Samoborska
pivnica , a treće ŠERVUDSKA
ŠUMA, Caffe bara Katarina .
Od prošle godine Turistička
zajednica uvela je, također u
suradnji s Udruženjem obrtnika Samobor, praksu da se u
službeni fašnički program stavljaju i programi ugostitelja te
da se objavljuju na web stranici
Samoborskog fašnika www.
fasnik.com , na reklamnom letku
koji se tiska u 10.000 komada,
u objavama programa u svim
medijima, kao i u službenom
fašničkom glasilu „Sraka“. Time
je povećan interes samoborskih
ugostitelja za uključivanje u
organizaciju i realizaciju Fašnika,
što se vidjelo ove godine, kada
je broj ugostitelja koji su se
uključili bio daleko veći od
prijašnjih godina.
Kafić Gradna je dobio i posebnu
prijelaznu nagradu "Fašničke
galge" za izuzetan, dugogodišnji
doprinos očuvanju i njegovanju tradicije Samoborskog
fašnika. Nagradu su zaslužili
Dva vikenda i na Pokladni
utorak, a ponešto i ostalih dana,
organizirani fašnički programi
održavali su se na ulicama i
trgovima u gradu, na čak četiri
pozornice te u bivšoj vojarni i na
klizalištu.
Simboli Samoborskog fašnika,
Princ Fašnik, Sraka, Fiškal i
Sudec, pobrinuli su se u svom
satiričko humorističkom stilu da
sve što se odvijalo na glavnoj
fašničkoj pozornici na Trgu
Poseban, Halternativni fašnik
organiziran je i ove godine oba
vikenda za mlade željne žešće
glazbe, kod bivših garaža ZETa. Tamo su nastupili BRKOVI
(Zagreb) i DIKOBRAZ (Samobor), pa onda ODIUM (Protokol/Le'tronik), METZO, CA LE,
MUSICA-EX-MACHINA, DEAD
FISH (Koprivnica), BEETAN TON
(Šibenik-Zagreb), SLUTIM KONJE
Gradom i pozornicom prošle su
fašničke povorke mjesnih odbo- (Samobor) i POSTOLAR TRIPPER
ra na tradicionalnim alegorijskim (Zadar).
Žive glazbe i poznatih DJ-eve,
maskiranim kolima i brojne
maskirane skupine iz Samobora karaoka, balova pod maskama
te izbora i bogatog nagrađivanja
i cijele Hrvatske, tradicionalno
najboljih maski bilo je i u
ne štedeći ni lokalnu ni ine
vlasti, moćnike i razne društvene brojnim ugostiteljskim objektima, kojima je Grad za vrijeme
nepravde. Nastupili su i brojni
kralja Tomislava (Trg fašničkih
velikana), od preuzimanja vlasti
i proglašenja Slobodne Fašničke
Republike, pa do suđenja, spaljivanja Fašnika i velikog vatrometa na Pokladni utorak, izmami
smijeh (ili smijeh i suze?), onima
koji su željeli sudjelovati u tom
ludovanju.
33
2 0 1 2 .
maskirani pojedinci i skupine, a
svake su večeri oba vikenda birane najbolje maske, nagrađene
vrijednim nagradama. Uz brojne
domaće i gostujuće bendove,
tamo su koncerte održali VATRA,
SLAVONIJA BAND, NENO BELAN
& FIUMENS, GORAN BARE I MAJKE, KRIVI SMJER I ELEMENTAL.
U Fašničkom šatoru, uz bogatu
ponudu jela i pića, programi su
se odvijali gotovo cijeloga dana,
a večernje koncerte održali su
HLADNO PIVO, TBF, MAGAZIN te
JASMIN STAVROS. Uz šator smjestio se i Luna park, sa zabavom
i šarolikom ponudom za sve
uzraste.
K A R N E V A L I S T
za dugogodišnje maštovito
osmišljene programe, zanimljive kostime osoblja i uređenje
lokala u fašničkom duhu.
Bogat i raznovrstan program
H R V A T S K I
Da bi taj interes povećali, u
dogovoru sa Sekcijom ugostitelja Udruženja obrtnika Samobor,
Turistička zajednica odlučila je
odati priznanje ugostiteljima
koji su svoje objekte uredili
na taj način da stvore fašnički
ugođaj. Ocjenjivalo se uređenje
lokala (maštovitost, eventualno
odabir teme koja je vezana uz
temu fašnika, količina uloženog
truda i novca…), je li osoblje
maskirano (posebno ako je
to vezano uz temu uređenja
lokala, nose li te maske, koliko su
maštovito napravljene i koliko
je truda u to uloženo); ima li
lokal organizirane posebne
programe za fašnik (živa glazba,
posebni gosti zabavljači, karaoke, organiziran maskirani ples,
nagrađivanje najboljih maski…)
te ima li lokal neku posebnu
ponudu za fašnik (fašnički meni,
posebna fašnička jela ili pića,
akcijske cijene za maskirane
goste…).
Tri prvoplasirana ugostiteljska
objekta dobila su kristalne
tanjure s ugraviranim tekstom:
„SRAKINO GNEZDO“, za fašnički
najbolje uređeni ugostiteljski
objekt na 186. Samoborskom
fašniku 2012. godine“. Svi ostali ugostitelji koji su sa svojim
objektima i programima sudjelovali u ocjenjivanju, dobili su
zahvalnice organizatora.
Osim toga, prvoplasirani
ugostiteljski objekt dobio je i
prijelaznu nagradu „SRAKINO
GNEZDO“, CRNO-BIJELA Sraka
na postolju, na kojem je tekst
„SRAKINO GNEZDO, 1. mjesto
za fašnički najbolje uređen
ugostiteljski objekt na Samoborskom fašniku i imat će nagradu izloženu u svom lokalu do
sljedećeg Samoborskog fašnika
odnosno do sljedećeg izbora.
2 0 1 2 .
K A R N E V A L I S T
H R V A T S K I
Fašnika odobrio produljeno
radno vrijeme!
Dječji fašnik
Obje nedjelje organiziran je
tradicionalni Dječji fašnik.
Povorke maskiranih domaćih
i gostujućih dječjih skupina iz
škola i vrtića, prodefilirale su velikom pozornicom na glavnom
trgu, a okupile su više od dvije
tisuće djece. Čak niti snijeg i
hladno vrijeme nisu spriječili
prvoga vikenda vrtićke mališane
da veselo nastupe na pozornici i
pokažu što su sa svojim tetama
pripremili, od maštovitih kostima, do uvježbanih tekstova i
pjesama.
Već tradicionalni Srakotrk, orijentacijsko trčanje maskiranih
mališana, bio je atraktivan kako
za tristotinjak maskiranih natjecatelja, tako i za brojnu publiku,
a svi su sudionici nagrađeni
medaljama i slatkim nagradama.
I ove su godine mališani imali i
svoju pozornicu, na Trgu Matice
hrvatske, gdje se obje nedjelje od 11 do 17 sati održavao
SRAKAFEST u organizaciji
Udruge za rastjerivanje dosade.
Djecu i sve prolaznike zabavljali
su i uveseljavali ulični zabavljači
te im dijelili sponzorske pakete.
Istovremeno, u Maloj dvorani
Pučkog otvorenog učilišta, organizirane su likovne radionice
i igraonice, na kojima su djeca
uz stručno vodstvo izrađivala
maske.
Mobilni SAMOBOR info
A da bi se gosti namjernici što
jednostavnije i brže snašli u
tom obilju ponude, programa i
događanja, Turistička zajednica
grada Samobora uvela je novost
u komunikaciji s posjetiteljima
Samobora, pa tako i Fašnika,
mobilnu aplikaciju „Samobor
info“. Aplikacija se mogla „skinuti“ s plakata i ostalih fašničkih
promo materijala uslikavanjem
QR koda, a omogućava vlas34
nicima android telefona brze,
kvalitetne i sveobuhvatne informacije o Samoboru. Uz interaktivnu kartu grada sa smještajnim
kapacitetima i gastro ponudom,
parkiralištima i prijevozom,
znamenitostima i crkvama te
vremenskom prognozom za
Samobor, posebno mjesto
zauzeo je Samoborski fašnik,
s pozornicama, programom i
drugim informacijama.
A informacija o Samoborskom
fašniku bilo je i u svim medijima.
Uz tradicionalne medijske pokrovitelje Samoborskog fašnika,
Večernji list i Radio Samobor, za
186. Samoborski fašnik pridružio
im se i Narodni radio te web
portali: www.dnevnik.hr www.
mojtv.hr www.vikendplaner.
hr www.kamonaizlet.hr Uz
fašničku web stranicu www.
fasnik.com gdje su objavljivane
dnevno svježe informacije o
događanjima na fašniku i galerije fotografija, Samoborski fašnik
je svojom posebnošću i bogatim
programima plijenio pažnju i
drugih portala, TV i radio stanica
te tiskanih medija.
Osim toga, Samoborski fašnik
nadaleko je poznat ne samo u
Hrvatskoj, pa su objave u medijima, pogotovo na internetu,
dobra reklama i poziv i na ostala
događanja u Samoboru, koji
posjećuje i sve više turista iz
inozemstva.
PRIJATELJI - AMICI
Iza nas je još jedno plodno i
lijepo razdoblje maškaranih
događanja. Sudjelovali smo na
brojnim događanjima u našem
maškarano osviještenom gradu
kao i izvan granica Hrvatske.
Prošle smo maškarane godine
Riječkom karnevalu sudjelovali
pod maskom "Zeleni preskok"
sa porukom i željom za preskakanjem svih loših, teških i nepremostivih problema. Naš zeleni
ekološki frak osviještava vas
svakim pogledom na njega!
Prijatelji svojom pozitivnom energijom u svakom pogledu i na
svim destinacijama donose sebi
i svima oko sebe veselje i radost.
Nakon završetka korizmenog
K A R N E V A L I S T
H R V A T S K I
Orijentacija na turizam
jedna je od osnovnih
gospodarskih odrednica
Grada Samobora, pa Grad,
Turistička zajednica i sve
institucije ulažu maksimalne
napore u što kvalitetniju
organizaciju Samoborskog
fašnika, kao najveće i najstarije kulturno – turističke
manifestacije u Gradu.
Važnost Samoborskog
fašnika za Grad Samobor je
višestruka, od tradicijske i
kulturne, pa do turističke i
gospodarske, kaže samoborski gradonačelnik Krešo Beljak, ujedno i predsjednik Turističke zajednice, organizatora Fašnika.
- Zato Grad nastoji uz sve svoje institucije, u organizaciju uključiti i lokalne udruge i što veći broj
građana. Posebno u ova teška, recesijska vremena,
bilo je izazov organizirati Fašnik na kojem su se svi
dobro zabavili, potrošili koliko mogu i bili zadovoljni onim što su u Samoboru vidjeli i doživjeli.
Zadovoljni toliko, da nam dođu ponovno, a mi
ćemo se truditi da, kao i uvijek, budemo što bolji
domaćini - ističe Beljak.
Samoborski fašnik doajen je maskirnih i pokladnih
2 0 1 2 .
Turistički značaj
događanja, pa je i ovaj put, kombinacijom brojnih
i raznovrsnih programa, nastojao očuvati tradiciju
kojom se Samoborci ponose ali i slijediti najnovije
trendove komunikacije i zabave za posjetitelje,
kojih je iz godine u godinu sve više.
I na kraju, ne ludujte prerano, jer Samoborci
poručuju: „Bedaki noriju s'aki dan, a pametni samo
na Fašnik!“.Zato se pripremite za 187. Samoborski
fašnik, od 2. do 12. veljače 2013. godine.
razdoblja, farbanja i tucanja
jaja, Amici kreću dalje sa svojim
druženjima i pripremama kako
za ljetna događanja tako i za 30.
međunarodni Riječki karneval.
Tradicija je ono što je osnova
naših promišljanja i življenja
maškara. Naš cilj je očuvanje
Zamjenica direktorice TZGS
Marijana Obad Slamar
i promocija običaja i kulture
našega kraja.Prijatelji-Amici
nastali su od ljudi koji vole
i živjeli su sa maškarama, a
u udrugu ulaze prijatelji te
uzrečica "prijatelj mog prijatelja
je i moj prijatelj" naš je zaštitni
znak.
35
18. ĐAKOVAČKI
BUŠARI
4. i 5. veljače 2012.
H R V A T S K I
K A R N E V A L I S T
2 0 1 2 .
ĐAKOVO
Locirati, uhititi i transferirati sve
vrapce i golubove koji su pojeli
žito u Đakovštini, a u sklopu
Đakovačkih vezova organizirati
najveću gej paradu - zadaci su
koje je pred sebe stavila nova,
bušarska, vlada koja je 4. veljače
otela vlast gradonačelniku
Zoranu Vinkoviću, odnosno
Cezaru, koga je prvi čovjek
36
grada ovaj put utjelovio, te proglasila Bušarsku republiku.
Samoprozvanom Predsjedniku
i bušarskom čavi Febi Cezar je
bez velikog otpora ustupio ključ
grada
U veseloj, raspjevanoj i za šalu
spremnoj povorci prošle su
generacije pod maskama - od
onih najmlađih, vrtićaraca,
predškolaca, do članova
kulturno-umjetničkih društava,
pa i pojedinih političkih stranaka. U povorci su bili i Meksikanci,
Mačak u vreći, Alisa u zemlji
čudesa, šeici, Novogradiški Oktoberfest, dalmatinac, licitarska
srca, jagode, slamnati medvjedi,
dobri duhovi Europe, čudnovati
svatovi, kuhari, euri...
Đakovački bušari najveća su
pokladna manifestacija istočne
Hrvatske, po kojoj je Đakovo, uz
svoje nadaleko poznate Vezove,
postalo prepoznatljivo, a koja
je ovaj grad u srcu Slavonije
svrstala u Udrugu karnevalskih
gradova. Ovogodišnji Bušari trajali su dva dana, no račune im je
tek djelomice pomrsilo snježno
nevrijeme, zbog čega je većina
najavljenih grupa iz Dalmacije
otkazala sudjelovanje.
Ovim putem koristimo priliku da
zahvalimo grupama s područja
Kvarnera koji su unatoč snježnoj
mećavi sigurno stigli do ''Srca
Slavonije – Đakova'' i uveličali
našu pokladnu manifestaciju.
U subotu je umjesto Pokladnog
gastrofesta održana degustacija
i ocjenjivanje najbolje kobasice,
koju je organizirala udruga "Gastronomski kulin" Đakovo.
Nakon što je pokladna povorka prošla ulicama Đakova,
uputila se u Nastavno-športsku
dvoranu, gdje je uslijedio nastup
pokladnih skupina, uz Pokladni
gastrofest, te na kraju dodjela
priznanja nagrađenim skupinama i pojedincima. Uz glazbeni
program Slavonskih lola fešta je
potrajala do sitnih sati.
Organizatori su ove manifestacije Grad Đakovo i Turistička
zajednica grada Đakova, dok
suorganizaciju potpisuju Savez
KUD-ova grada Đakova, kao i
Savez KUD-ova Đakovštine.
i ples. Vragolasto zaustavljaju
prolaznike, zadirkuju ih, grle,
ljube, šale se, dobacuju im i
peckaju ih.Maškarate počinju
nakon Feste sv. Vlaha, početkom
veljače, a vrhunac dosežu tri
dana prije Čiste srijede kad
završavaju Karnevalom. U te
dane šaroliko obučene grupe
maškara šetaju Stradunom i
gradskim ulicama pjevajući
i veseleći se uz glazbu i ples.
Vragolasto zaustavljaju prolaznike, zadirkuju ih, grle, ljube, šale
se, dobacuju im i peckaju ih.
Karnevalsko vrijeme u godinama s početka ovog stoljeća
zabilježeno je u listovima pri-
Karneval festa..
Prava poslastica glazbenog
programa bila je i druga izvedba Operete mix u izvođenju
Dubrovačkog simfonijskog
orkestra i hrvatskih opernih
zvijezda u Kazalištu Marina
Držića, a veliki interes publika je
pokazala za profesionalnei akrobate iz Albanskog nacionalnog
Sa željom da se dubrovačke
cirkusa koji su izvodili atraktivne
karnevalske priredbe objedine
koreografije i vratolomije za
i zajednički prezentiraju turisdjecu i odrasle.
tima i posjetiteljima ove goIzlozi na Stradunu poslužili su
dine dat je naziv "Dubrovačke
kao velika galerija za izložbu
maškarane feste" sastavljene
slika Dubrovački karnevo
od međunarodne karnevalske
i maske koje su realizirali
manifestacije "Dubrovnik kardubrovački umjetnici, a djeca iz
neval fest" i tradicionalna "Četiri osnovnih i srednjih škola natjedana dubrovačkog karnevala"
cala su će se u kiparskim instalacijama od ekoloških materijala.
Sportski program kao i prošle
godine obilježila je karnevalska regata koju organiziraju
Dubrovački jedriličari u akvatoriju ispred Lokruma.
Četiri dana dubrovačkog karnevala kreću u subotu 18.
veljače na klizalištu u Gospinom
polju gdje će se organizirati
Maškarani Ice Teen party uz
plesnu glazbu, oslikavanje lica,
maškarane animatore.
Nedjelja je kao i uvijek rezervirana za najmlađe, „Faćenda
od malijeh maškara“ kreće na
koja su se ove veljače održale po Stradunu od 14 sati, a nastavlja
trinaesti pu zaredom.
se uz zabavni klub Vrtuljak u LaKarnevalski duh i tradiciju
zaretima od 15 sati. Ponedjeljak
Dubrovnika u veljači trebalo je
je maškarani školski dan sa zauveličati gostovanje više od 400 bavama za male, veće i najveće
sudionika iz 10 karnevalskih
školarce, dok Dubrovačke
udruga i gradova iz 4 zemlje:
maškarane feste završavaju u
Hrvatske, Bosne i Hercegovine,
utorak 21. Veljače.
Albanije i Crne gore, no zbog
„Kompeticijun u spravljanju
iznimno loših vremenskih uvjeta šporkijeh makarula“ organiziran
na području cijele regije, veći
je u 11 sati u utorak, uz kušanje
dio grupa nije mogao stići do
tradicionalnog dubrovačkog
Dubrovnika i biti sudionikom
specijaliteta i odabir najbolje
ovogodišnje manifestacije.
skuhanog jela, a velikim veljuGlazbeni dio manifestacije Dunom „Ultimi od karnevala“, odabrovnik karneval fest nastupilo
birom najboljih maski i zabavom
je 15 izvođača koji su izveli audo jutra, Dubrovnik se oprostio
torske skladbe s prošlogodišnjeg od još jednih poklada.
37
K A R N E V A L I S T
U starom Dubrovniku puk pri
organiziranju maškarata nije
moglo zaustaviti ništa. Sve pod
maskama i u atmosferi općeg
veselja izreklo bi se mnogo
kritika i rugalica na račun
vladajućih, iako one nikad nisu
bile uvredljive na grub način,
već literarne, uljuđene i profinjene. U dane maškara šaroliko
obučene grupe maškara šetaju
Stradunom i gradskim ulicama
pjevajući i veseleći se uz glazbu
godnih imena kao što su “Prndelj”, “Klempesalo” (čovjek koji
se klati), “Lukjernar”, “Labara”
(brbljavica)…Na nišanu pošalica,
kritika i zadjevica kojima je
obilovalo dubrovačko karnevalsko vrijeme neminovno su bile
i promjene u državi, a sve su
redom obilovale satirom.
H R V A T S K I
DUBROVAČKE
MAŠKARANE
FESTE - ZABAVA
ZA SVE UZRASTE
2 0 1 2 .
DUBROVNIK
PUST 2012.
U VIŠKOVU:
HALUBAJSKI KARNEVAL – VRHUNAC PUSNIH
ZBIVANJA
H R V A T S K I
K A R N E V A L I S T
2 0 1 2 .
VIŠKOVO
Obilježavanje Pusta
dugogodišnja je tradicija našega
kraja. Pored Halubajskog karnevala koji je tijekom godina
postao najvažnija manifestacija i tijekom ovogodišnjeg
Pusta održano je niz raznovrsnih
programa: od vješanja Pusta
za Antonju, maskiranih plesnih
večeri, maskiranih zabava za
najmlađe, ženskog maškaranog
boćarskog turnira, smotre mićih
zvončara, relija maškaranih
oktanaca, prigodne izložbe u
lokalnoj knjižnici... do izvlačenja
velike tombole Halubajskih
zvončara, proglašenja najboljeg
maškaranog poslovnog prostora
i konačnog paljenja Pusta.
Vrhunac maškaranih zbivanja
označava Halubajski karneval,
koji je ove godine održan 21.
siječnja 2012. Karneval je okupio 45 maškaranih skupina s
38
oko četiri tisuće sudionika, a
karnevalska povorka kretala
se već dobro poznatom dionicom - glavnom prometnicom
kroz Viškovo - od Plodina do
parkirališta Milihovo. Maškarane
grupe iz Viškova, Rijeke i okolice, pokazale su svu svoju
maštovitost, zvonio je i podrhta-
vesela slova prošetala su djeca
iz vrtića Klana i Viškovo. Učenici
Osnovne škole „Sveti Matej”
oživjeli su bajku o Aladinu i Jasmini, a djeca viškovskih udruga
Halubajke Viškovo i Halubajskih
mažoretkinja predstavili su se u
likovima Zvončica i bajkovitih
kraljica. Iz Rijeke su pak stigli
bonbonići te mala pehinarska
gospoda i feštarići.
Nakon mladih, slijedili su oni
najiskusniji – Udruga umirovljenika Viškova ove su godine
dočarali – ni više ni manje nego
– Koludrice. Uslijedio je cijeli
niz maškaranih skupina iz svih
susjednih gradova i općina: od
kopača zlata iz Pašca, Oktoberfesta iz Klane, grupa iz Studene
oživjela je Staro Rimsko carstvo.
Iz Istre su došli Sovinjski pusti,
pa i Robin Hud, s tom razlikom
što je ovdašnji Robin promijenio
svoju priču i zaključio da je bolje
djelovati pod danas politički akvao cijeli kraj, a lijepo vrijeme
tualnim motom – tko ima – daj
izmamilo je veliki broj gledatelja. mu još više, a tko nema – neka
Već tradicionalno, povorku pred- nema niš!
vode pusni meštar Pinel i kraljica Viškovo je posjetila i Alisa iz
Halubajskog karnevala, čiju je
zemlje čudesa jer je čula da je
titulu ove godine ponijela Katja
Hrvatska najčudnija zemlja na
Mladenić, uz njih su koračali
svijetu. Sa dva jedrenjaka na
meštar i kraljica riječkoga karkarneval su stigli i pirati s Kariba,
nevala, te „obespravljeni“ preda slijedili su ih ribari, indijanci,
stavnici općinske vlasti.
harmonikaši, limena glazba...
Glavnu maškaranu povorku
Ipak, prava strka nastala je kad
predvodili su oni najmlađi. Oko
su se rastrčale pantigane iz
tisuću djece pokazalo je svu
Grada Grobnika, pred kojima su
svoju maštovitost. Djeca dječjih
se razbježali čak i lavovi.
vrtića dočarali su nam razne
S trojanskim konjem u Eubajkovite likove od simpatičnih
ropu su nas odvele Kuzmarske
strašila iz vrtića „Malik”, faraona
iz vrtića „Loptica” i „Pčelica”,
roda i beba iz dječjih vrtića
„Zvončica”, štrumpfova vrtića
„Mali princ” i „Mala sirena”,
Čovječe ne ljuti se zaigrala su
dječica vrtića „Đurđice”, a kao
KOSTRENA
Katarina Margan, rođena
Sušačanka, udajom je došla
u Kostrenu i nakon 50 godina,
kako sama kaže, gotovo da se
osjeća Kostrenkom.
Koliko daleko seže tradicija
maškaranja u Vašoj obitelji?
Sjećam se svoje none Sofije
iz Kraljevice koja je jedina u
obitelji bila istinski zaljubljenik
u maškare, pa se očito ta ljubav
u jednom određenom trenutku
dogodila i meni.
Moja je nona svojoj kćeri, a mojoj teti, šivala prekrasne kostime
za maškarane zabave koje su se
održavale na Sušaku u danima
prije 2. svjetskog rata, a koje
39
2 0 1 2 .
Kao pravi uvod u Halubajski
karneval smotra je ove godine
okupila do sada najveći broj
skupina malih zvončara, a sudjelovali su: Mučićevi zvončari,
zvončari Korensko i Vlahov Breg,
Frlanski zvončari, Brežanski
zvončari, Zvonećanski zvončari,
Rukavački zvončari, Žejanski
zvončari, Munski zvončari,
Zametski zvončari, Grobnički
dondolaši, Kukuljanski zvončari i
Halubajski zvončari.
K A R N E V A L I S T
Pažnju plijeni njihova brojnost,
kao i ritual kojim tjeraju zle
duhove zime i kojemu je cilj
dozvati i potaknuti plodnost
nadolazećeg proljeća. Njima
ujedno pripada i počasno mjesto u očuvanju narodne tradicije
i prepoznatljivosti halubajskoga
kraja.
A da bogata zvončarska tradicija
ima dostojne nasljednike i ove
je godine dokazala smotra mićih
zvončara koja je održana u
Marčeljima.
H R V A T S K I
maškare, dok je posebnom
ugođaju maškaranoga ludovanja pridonijela i kumpanija
grada Drivenika Siti i pijani, koji
su maškarani u fukse, poručili
kako žele samo jedno – a to je
da se širi karnevalska ljubav!
A da se ta ljubav uspješno širi,
te da Halubajski karneval ima i
međunarodni značaj, svjedoče
gosti iz EU – maškarana skupina
iz Ilirske Bistrice.
Već po tradiciji začelje kolone
rezervirano je za zvončare:
Grobnički dondolaši, Zametski
zvončari, zvončari iz Muna...
oboružani manjim i većim
zvoncima, mačukama i ostalim
„rekvizitima“ pronose tradiciju
svoga kraja. Vrhunac maškaranih
zbivanja predstavlja dolazak Halubajskih zvončara – zaštitnog
simbola halubajskog kraja.
Radoznale poglede ne privlači
samo zaglušujuća zvonjava, niti
sama pojava zvončara prekrivenih životinjskim kožama, niti
maske životinjskog obličja.
2 0 1 2 .
K A R N E V A L I S T
H R V A T S K I
je ona sa veseljem posjećivala.
Puno sam puta listala stare
albume i divila se fotografijama
koje su zabilježile te vesele
događaje
Od kuda i od kada ljubav prema
maškarama?
Do dolaska u Kostrenu nisam
bila zainteresirana za maškare, i
kada sam prvi puta maškarana
došla na ples u Narodnu
Čitaonicu Kostrena Sveta Lucija
popularnu Čitaonu, a bilo je to
krajem 50-ih godina, cijela ta
atmosfera mi se jako svidjela.
Kostrena se najčešće povezuje
uz Maškarani tanci u Čitaoni.
Kada i na koji način su djevojke
prvi put smjele otići na ples?
Većina djevojaka u to vrijeme
dolazila je na ples u pratnji svojh
majki (da ne bi došle na loš glas)
koje su sa balkona u Čitaoni
(kojeg nažalost više nema), pratile svaki pokret svojih kćeri, a i
drugih djevojaka. Ništa im nije
promaknulo.
Osmišljavanje kostima i nastup
na maškarah je vrlo zahtijevan
i ozbiljan posao, kako je to bilo
nekad?
Kada smo odlazili na zabave, a to
je uvijek bilo u grupama, pomno
smo pazili da kostim bude
što originalniji. No, prije toga
obavezno bi se sastali i odlučili
kako će kostim izgledati. Potom
40
bi otišli u trgovinu po materijal
i dali se na šivanje. Često smo
znale nešto iskombinirati bez
šivanja, a da bi ljepše izgledali
znali bi angažirati i šminkera iz
kazališta. Rivalstvo je uvijek bilo
prisutno, a prva nagrada velika
želja i san. No, bilo je i onih koji
bi na sebe nabacili bilo što i tako
došli u Čitaonu. Bitna je bila
originalnost. Gušti su gušti. Najveselije, najbučnije i najbrojnije
maškare bile su u vrijeme kada
je organizator bio NK Pomorac.
Svirali su poznati "Kristali", a
svake subote gostovali su, u
to doba, najpoznatiji pjevači.
Plesalo se i veselilo. Plesalo
se i po stolovima, a Čitaona je
pucala po šavovima. Trajalo je
to godinama. To su bile najbolje
organizirane maškare u Kostreni i u tom ludovanju starosna
dob sudionika nije bila nikakva
prepreka tome.
Usporedite današnji tanci s
onima prije?
Stari su se odjednom povukli,
došli su mlađi, možda i premladi,
i svojim su ponašanjem "otjerali" one koji su maškare zaista
voljeli. Na maškarane tance pao
je sumrak, a u ratnim godinama
i mrak. Kasnije je osnovana
karnevalska grupa "Špažićari"
zahvaljujući kojoj su u Čitaonu
ponovo "ušle" maškare. Ne kao
nekad, ali i svaki je pomak bio
vrijedan pažnje. Organizirali su
sudjelovanje na Međunarodnoj
karnevalskoj povorci što i danas čine. Puno je mladih koji su
sačuvali tradiciju, ali nažalost
ove godine maškare u našoj
Čitaoni se nisu održale. Prekrasna dvorana zatvorila je svoja
vrata, ali zaljubljenici u maškare
nastojati će ih ponovno otvoriti.
Na mlađima svijet ostaje, a što je
s maškarama, mislite li da se
dovoljno njeguje ta tradicija?
Dječje redute se redovito organiziraju i griju srca nona koje
sa iskrenim veseljem uživaju
gledajući svoje maškarane nasljednike.
Da li se još maškarate, i da li još
noga sama poskoči kad čuje
zvuke
neke pjesme koja se tradicionalno izvodi na maškaranim
tancima?
Prošlo je puno godina od kada
sam se prestala maškarati. No,
mene su naslijedila moja djeca i
moji unuci. Razveselim se svake
godine na pusni utorak, tada
uvijek sa nekom poslasticom ili
pićem dočekam naše Špažićare,
koji sa alegorijskim kolima
prođu cijelom Kostrenom, raspjevani veseli i bučni.
Srce zaigra, noga poskoči, a
sjećanja krenu...
Željka Egredžija
“Mesopustari Kraljevice”
ovo su leto proslavili 125 let
maškaranja va Kraljevici. Osin
redovitih povorki po Kraljevici
subotun zapolne, bili smo na
primopredaji ključa v Omišlju,
na proslavi 100 let maškar va
Dobrinju, na maškaranoj paradi
va Dramlju, na karnevalu va
Crikvenici, obašli smo okolne
mesta, a zadnju nedilju kod i
vavik šli na Rički karneval. Iako
je vrime va veljači bilo jako grdo,
z niskimi temperaturami i orkanskimi burami, zbog čega su
mnogi maškarani događaji va
našoj županiji odgođeni ili otkazani, mi smo povorku po Kraljevici odbavili saku subotu, čak i
po buri i snigu pa nas je na Placi
dosagnala ralica, a va obilazak
okolnih mesti smo po prvi put
šli z autimi aš busi nisu mogli
vozit po tako grden vrimenu.
Fala simi ki nan pomažu da se
maškarana tradicija va Kraljevici ne zatare, usprkos tomu ča
nimamo kadi udelat tanci.
2 0 1 2 .
Nažalost, maškaranih tanci ni
bilo ni va Kraljevici, ni va Šmriki,
leh na Krišišću kadi se zbog zime
nisu mogli ni održat na svi planirani datumi, tako da smo tancali
po drugih mesti. Bili smo pozvani na tanci va Senj, ali do tamo
se ni moglo doć zbog bure.
Dičju redutu smo isto radi nevrimena morali preselit na kasniji
datum, a doček gosti z okolnih
mesti se ni mogal, za razliku od
ranijih let, održat vani, nego
smo naši susedi dočekivali va
prostoriji za sastanki va Frankopanu pa se zahvaljivamo Gradu
Kraljevici ki nan je to omogućil.
Tun prigodun smo od dragih
prijatelji z Križišća za našu velu
obljetnicu dobili tortu. Posebno
smo zadovoljni kako su nas v
Riki na glavnoj pozornici Irena i
Mario lipo predstavili i kako su
štimali našu tetu Iču ka je šla na
karneval z punih 90 let! Već se
parićivamo za letnji karneval i za
maškare 2013. Aktualne teme za
maske se, nažalost, vavik lahko
najdu…
K A R N E V A L I S T
“MESOPUSTARI
KRALJEVICE” –
MAŠKARE 2012.
H R V A T S K I
KRALJEVICA
41
H R V A T S K I
K A R N E V A L I S T
2 0 1 2 .
OPATIJA
42
Rijeka ima pet godišnjih doba,
složno kažu svi Riječani, a to
peto doba je karnevalsko doba.
Riječki je karneval jedinstven
i doživljava se osobno jer se
priprema s ljubavlju. Za Riječane
karneval nije samo maska na
licu, nego i način života.
Riječki karneval je manifestacija
po kojoj je Rijeka prepoznatljiva
te čini dio identiteta grada i
cijelog Kvarnera. Karneval je ono
po čemu smo drugačiji, originalni i sigurno je da niti jedna
druga manifestacija ne može na
Korzo privući toliko veliki broj
gledatelja i novinara iz zemlje i
inozemstva.
Šest stoljeća pokladne tradicije
ovoga kraja te utjecaj venecijanskog i austrijskog građanskog
karnevala, uz utjecaj slavenske
mitologije, temelji su na kojima
je obnovljeni Riječki karneval
1982. godine počeo graditi svoj
osebujan identitet. Započevši
sa samo tri domaće karnevalske
skupine i stotinjak sudionika
prerastao je u međunarodnu
manifestaciju koja je ove godine,
u periodu od 17. siječnja do
Pepelnice okupila više od 20.000
sudionika, te više od 600.000
posjetitelja iz zemlje i inozemstva.
Karnevalsko ludilo započelo
je svoj ritual Izborom kraljice
U Dječjoj karnevalskoj povorci, koja se održava već 16
godina, sudjelovala su djeca
predškolskog i školskog uzrasta
iz Hrvatske i inozemstva. astupilo je 5.200 malih maškara u
69 karnevalskih grupa iz zemlje
i inozemstva, a iz publike ih je
pratilo 50.000 gledatelja. Male
maškare garancija su i obećanje
da će se karnevalska tradicija
nastaviti prenositi i na generacije koje dolaze.
Koncerti, izložbe, predstave,
sportski maškarani susreti,
redute i fešte, ispunjavale su
dane u iščekivanju krune karnevalskih svečanosti - velike
Međunarodne karnevalske povorke, finalnog mimohoda svih
tradicijskih maski, karnevalskih
grupa i alegorijskih kola koja
defiliraju trasom kroz cijeli grad.
Uz najkvalitetnije karnevalske
grupe iz Hrvatske defiliraju i
mnogobrojne maskirane grupe
iz inozemstva. Sudionici su predstavili svoju maštovitost, duhovitost i originalnost, vatromet boja
i oblika, paradu stotina alegorijskih kola, tisuća maski, brojnom
gledateljstvu duž trase. Povorka
je prenošena na internetu i
televiziji, a na samim ulicama
Rijeke unatoč kiši koja je padala,
pratilo ju je oko 70 tisuća ljudi.
Jedan od najneizvjesnijih
Riječkih karnevala do sada,
obilježen odgađanjima programa, završio je kako je i red
– spektakularno. Nakupljena energija eksplodirala je posljednje
nedjelje karnevalskog perioda
na riječkom Korzu u bezbroj
boja, likova, šaljivih komentara
aktualnih događanja, maštovitih
kreacija, a sve u režiji 97 karnevalskih grupa s oko 8.500
sudionika koji su kroz cijelu
godinu planirali, šivali kostime
i gradili alegorijska kola kojih je
ove godine bilo čak 73.
43
K A R N E V A L I S T
Peto godišnje doba pokucalo je
vrata grada na Rječini u kojem su od 17. siječnja do 22.
veljače o.g. vladale maškare
predvođene meštrom Tonijem !
Karnevala i predajom ključeva
grada meštru Karnevala. Ovaj
izbor svake godine predstavlja
izazov brojnim karnevalskim
skupinama koje kandidiraju svoje predstavnice za "Zlatni plašt" i
laskavu titulu Kraljice karnevala.
Osim poznavanja karnevalske
tradicije, djevojke predstavljaju
svoj šarm, duhovitost, plesna
i glazbena umijeća. Uz izbor
kraljice, nagrađuju se i najbolji
scenski nastupi karnevalskih
skupina u pratnji svake kandidatkinje. Ovogodišnjom
kraljicom Riječkog karnevala
proglašena je Nina Simčić, predstavnica Mesopusne kumpanije
Grad Grobnik, kojima je pripala i nagrada za najbolji scenski nastup. Nakon proglašenja
kraljice i podjele nagrada uslijedila je primopredaja "gradskih
ključeva" koje je gradonačelnik
Rijeke predao Meštru Toniju.
H R V A T S K I
RIJEČKI KARNEVAL
2012.
2 0 1 2 .
RIJEKA
2 0 1 2 .
K A R N E V A L I S T
H R V A T S K I
Na Međunarodnoj karnevalskoj povorci, koja se ove godine
održavala po 29. put, glavnim
riječkim ulicama u užem središtu
grada, uz domaće grupe s
područja Primorsko-goranske
županije,sudjelovale su i grupe
iz Istarske županije (Labin i Pula),
iz Dalmacije (Kaštel Kambelovac), iz kontinentalnog dijela
Hrvatske (Vrbovec), te grupe iz
inozemstva i to iz: Italije (Verona, Este, Faenza, Mirandola),
Mađarske (Koljnof ), Slovenije
(Ptuj), Srbije (Novi Sad) i Bosne
i Hercegovine (Sarajevo) te u
sastavu međunarodne studentske udruge AISEC i karnevalske
grupe „Kaprićošci“.
Iako su zbog recesije i loše vremenske prognoze izostale neke
grupe iz Hrvatske i inozemstva,
to nije umanjilo opći dojam.
Online prijenos Međunarodne
karnevalske iz Online prijenos
44
Međunarodne karnevalske povorke pratilo je 26.317 ljudi iz 81
zemlje među kojima, osim Hrvatske i BiH, najviše iz Njemačke,
Slovenije, Italije, SAD-a, Srbije,
Austrije, Švicarske, Nizozemske
i Kanade.Duž trase mnogobrojne gledatelje je zabavljalo i 14
voditelja na 7 pozornica, a po
završetku povorke na centralnoj
se odigrala tradicionalna ceremonija vraćanja ključa grada
iz ruka maškara Gradonačelniku
Rijeke, uz obećanje da će im
i sljedeće godine „posuditi“
grad u karnevalskom peri-
rora, na velikoj zabavi u sklopu
Maškaranog maratona Radio
Rijeke na brodu Nina2 te po brojnim ugostiteljskim objektima.
odu. Pust je ponovno glavom
platio za sve loše u protekloj
godini u morskoj verziji ovog
starog običaja – u akvatoriju
Riječke luke paljenjem Pusta i
službeno je privedeno kraju ovo
najluđe razdoblje godine. A da
nije posve završilo, dokazalo
je mnoštvo koje se rasulo po
raznim karnevalskim zabavama
u gradu – na Korzu uz grupe
L'Amour i Fortunal, u šatoru
Zagrebačke pivovare na Delti uz
grupe Tremolo i Eureka, na Gatu
Karoline Riječke uz grupu Au-
U 2013. godini Karneval će biti
kratak i intenzivan, jer ga po
drevnim pravilima izračunavanja
početka i kraja spada razdoblje
od 17.01. do 13.02.
18. siječnja - Izbor kraljice Karnevala i primopredaja ključa
grada. Ono što slijedi 02.veljače
– Dječja karnevalska povorka
10. veljače – 30. Međunarodna
karnevalska povorka
Vidimo se na Riječkom
karnevalu 2013.!
Riječki karneval se teško može
opisati ili u potpunosti dočarati
fotografijama ili televizijskim prijenosom. Riječki karneval treba
doživjeti i proživjeti! Zato vas sve
pozivamo u Rijeku na karneval –
gdje uvijek možete biti ono što
želite!
Budi što želiš, dođi na
Riječki karneval!
www.ri-karneval.com.hr
OPUZEN
2 0 1 2 .
K A R N E V A L I S T
Niko od starijih građana
nepamti da je u Opuzenu napadalo pola metra snijega koji
se je pretvorio u led. Trg kralja
Tomislava bio je pod ledom. Na
trgu i okolnim ulicama odvija
se čitava ceremonija maškara.
Kako bi ipak obilježili poklade
svo maškaranje bilo je u dvorani gdje se je plesalo i pjevalo.
Završnica ipak se je odigrala
čitanjem optužnice i oporuke na
trgu sa opčinskog balkona. Za
sve svoje grije Marku Krnjevalu
presuđena je smrt paljenjem na
Maloj riki.
H R V A T S K I
OPUZENSKE
MAŠKARE OKOVAO SNIG I LED
ZADAR
Udruga Puntamiškog
karnevala - Zadar
Evo u nekim teškim vremenima
punih briga, Karneval ipak ide
na našoj Punatmici - Zadru.
Veljača je uvijek bio mjesc
gdje se živio Karnevalski duh
događanja puno manje, ali
Karneval nikad nije upitan. To su
dani ludovanja i opuštanja.
Ove godine Punatamika - Za-
dar će biti po prvi put učesnik
„ Riječkog Karnevala" te
tradicionalno svake godine
„Kaštelanskog karnevala". Puntamika sa najviše sudionika biti
će i na svom Karnevalu Zadra.
45
2 0 1 2 .
K A R N E V A L I S T
Dječji karneval u Zadru je
nezaobilazan. Svake godine
ništa manje važan od odraslih.
Zahvaljujući svojim tetama i
učiteljicama, te Radiju 057 djeca
sa svojim različitim kostimima
pokazuju našu karnevalsku
baštinu.
Budite nam veseli, a sigurni smo
da trošak karnevalskih ludovanja
vam neće odmoći niti pomoći
na vašim računima!
natu tradiciju, te da prikazujemo
detalje romske kulture kroz
glazbu, ples, gastronomiju.
Novo šivanje kostima, prije toga
proučavanje, konzultacije, i imali
smo prvo predstavljenje na Noći
muzeja (Gredski muzej Vinkovc
). Kao takovi smo odradili i izbor
za karnevalskog gradonačelnika
i preuzimanje odnosno vraćanje
ključeva grada. Uspješno smo
završili i dječju karnevalsku
povorku ulicama grada Vinkovaca, što nam je i najvažniji dio
H R V A T S K I
U povorci pučkog Zadarskog
karnevala budu učesnici iz cijele
Zadarske županije, a publike
i gledatelja ne nedostaje. Na
Narodnom trgu, na velikoj pozornici bude predstavljanje svih
grupa, a feštanje uz jelo i piće
potraje do jutarnjih sati.
VINKOVCI
Vinkovački karneval je vrlo
aktivno krenuo u zimsku sezonu
2011-2012, te kao što smo već
najlavili potpuno promijenio
svoj imidž. Prestali smo koketirati sa likovima iz prapovijesti
i Rima te smo se prebacili na
nešto bližu prošlost, te se
pretvorili u cigensko čergarsko
pleme Vinkovići. Nemjera nam
je da u idućih nekoliko godina
baštinimo tu egzotičnu i nepoz46
našega posla. Nakon burnih
događanja (vremenskih neprilka) odvodimo i prošlogodišnu
pobjedničku skupinu dječjeg
karnevala u Opatiji na dvodnevni izlet. Moramo napomenuti nam se troškovi drastično
povećali zbog šivanje novih
kostima, ali je marketing služba
Vinkovačkog karnevale bila vrlo
uspješna te smo od sponzora i
donatora uspjeli prikupiti dovoljno sredstave da odradimo
sekcijama, obilježavenjima
romske kulture te partnerstvo
kod najvećeg ljetnog događanja
u Vinkovcima “Cibnlitanskoj
noći”. Nastojaćemo da i dalje
budemo nezaobilazan subjekt
u kulturnoj i zabavnoj ponudi
grada Vinkovaca kao i kontinuirani rad sa mladima. Ove godine
se nadamo i dobivanju vlastitih
prostora od strene grada Vinkovaca što bi nam uvelike olakšalo
djelevanje u budućnosti.
Iz Vinkovaca za sad toliko, a
Kasim Vinković, (ciganski knez)
Vam želi puno bakra i sreće u
životu.
47
2 0 1 2 .
K A R N E V A L I S T
H R V A T S K I
sve programe.
Naš najveći partner je i dalje
grad Vinkovci, koji je unatoč
bremenitim vremenima
smogao snage te nas podržao sa
značajnim sredstvima.
Od bitnih stvari vrijedno je
spomenuti, da smo i ove godine
sudjelovali na II. Dubrovnik
karnevel festu, da se spremamo
na proljetnu godišnju skupštinu
Hrvatske udruge karnevalista,
isto tako nastavićemo tijekom
cijele godine na radu s djecom
i omladinom u našim plesnim
Godišnja skupština
Hrvatske udruge karnevalista.
Buzet 6. - 8. svibnja 2011. g

KARNEVALIST 2013 - hrvatska udruga karnevalista

KARNEVALIST 2010 - hrvatska udruga karnevalista

01_Kreće ludih mjesec dana Riječkog

KARNEVALIST 2011 - hrvatska udruga karnevalista

Pravilnik 106.turopoljskog fašnika

javna Ustanova Narodna knjižnica i čitaonica “Halubajska zora”

104. Turopoljski fašnik 2013.

Basler sigurna profesija

CJENIK MEĐUNARODNIH POZIVA - OKTV-a

ut*amita

opširnije

Katalog izlagača - Valpovački poduzetnički centar doo