Glas_Grada498-1

GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014.
1
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA
GLAS GRADA SILOM, BESRAMNO, NATURA NAMA, ČITATELJIMA NA GLAVU (7)
’’Neka se sadašnja vlast u Hrvatskoj ispričava
za holokaust nad Hrvatskim narodom’’
I kad realiziram materijalnu naknadu od Darka Kacige Dubrovčanina, neću više replicirati u Glasu Grada. Neću
se više spuštati na te kacigarije
Sačuvaj me Bože ove napasti. Evo opet se jati jame u koje su ustaški zločinci bacali priznanje krajnje odgovornosti Njemačka za
usuđuje spomenuti moje ime na koje kale- nedužni srpski živalj. Kao, to je radilo „kler- nacističke zločine i za holokaust, te skrušemi svakakve nebuloze i uvrede. Ne samo oustaško dinaroidno hercegovačko no traženje oprost… za zločine počinjena
mene, nego i sve Dubrovčane porijeklom pleme“!
od pripadnika njezine nacije. “On hoće reći
iz Hercegovine. I ne samo njih nego i sve A ja nisam siguran da u tom nije učestvovao da i Hrvatska to treba učiniti. A tko bi to trepoštene Hrvate i građane govorom mržnje, netko od „njegovog plemena“? netko tko bao učiniti kad NDH nema nasljednika.
koji se rijetko može čuti, a osobito pročitati je prilikom vršenja tih zločina – za us- Pobio ih je „Milioner“, čiji je nasljednik sau novinama. Ja, kao pripadnik „kler- pomenu ponio kacigu doma. I od toga nas- dašnja vlast u Hrvatskoj, pa neka se oni
oustaškog hercegovačkog plemena“ pod- tale Kacige. Mogao bi mi možda „prišiti“ ispričavaju za holokaust nad Hrvatskim
nijet ću tužbu sudu za osobnu uvredu i tražit jame i stratišta oko Dubrovnika i Dubrovča- narodom. I kad realiziram materijalnu naću materijalnu nadoknadu za uvredu, kle- na, kao na primjer: Orsula, Daksa Jakljan knadu od Darka Kacige Dubrovčanina,
vetu i pripisivanje zločinačkih radnji što je (Ovčara kod Dubrovnika prije Ovčare kod neću više replicirati u Glasu Grada. Neću
naškodilo mom ugledu i statusu dubrovčan- Vukovara)) Slano, Vranina, Šibalove Noge, se više spuštati na te kacigarije.
ina podrijetlom iz Hercegovine, ako mi se Butina, vrh Montovjerneitd. Ja jednako os- Ovom prilikom pozdravljam druga Kacigu
ne ispriča. On se drznuo i blaženog Stepin- uđujem sve zločine, a on Kaciga? Zašto on Dubrovčanina pozdravom sa „smrt fašizmuca, budućeg sveca nazvati „klerofašistom“, meni spominje Angelu Merkel koja je „ovih sloboda Dubovčaninu“.
što znači zločincem, te kardinala Bozanića dana dobila uistinu uglednu svjetsku
Boško Maslać Dubrovčanin,
i ostale biskupe. Što on meni ima spomin- mirovnu nagradu za iskreno i bezuvjetno
podrijetlom iz Hercegovine
PRIOPĆENJE OTOČNOG SABORA
Otočanima je more cesta i auto-put
Ograničavati prijevoz otočana na kopno brojem dnevnih putovanja nije
ništa nego pokušaj pretvaranja bližih otoka kopnu u pučinske otoke
Drage otočanke, dragi otočani
Otočni sabor - udruga za razvitak hrvatskih
otoka je protiv moguće diskriminacije i ograničavanja putovanja po povlaštenoj cijeni putnih karata za otočane temeljem
primjene Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na povlašteni prijevoz na
linijama u javnom pomorskom prijevozu i
prikupljanja zahtjeva za izdavanjem otočnih
iskaznica. Dajemo podršku načelnicima pet
otočnih općina s Pašmana i Ugljana koji su
potpisali priopćenje u vezi nezadovoljstva i
zabrinutosti zbog mogućih posljedica
primjene Pravilnika. Pravilnik o uvjetima i
načinu ostvarivanja prava na povlašteni prijevoz na linijama u javnom pomorskom
prijevozu u suprotnosti je s Ustavom Republike Hrvatske, čl. 10 Zakona o otocima
i čl. 47 Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu
u kojima se ne spominje ograničenje u broju
dnevnog putovanja. Ograničavati prijevoz
otočana na kopno brojem dnevnih putovanja nije ništa nego pokušaj pretvaranja bližih
otoka kopnu u pučinske otoke koji zbog
slabije povezanosti s kopnom desetljećima
lagano postaju otoci s malim brojem otočana, a ujedno i otoci sa starijom populacijom. Također u izdavanju otočnih iskaznica ne smijemo zaboraviti i otočane vikendaše koji u zimskom razdoblju naše otoke,
napose pučinske, održavaju na životu.
Otočanima je more cesta i auto-put, te bi iz
tih razloga otočne vikendaše trebalo uvrstiti kao dodatnu kategoriju za korisnike
otočnih iskaznica preko prepaid uplate na
iskaznice i da im brodari daju određen popust, jednako kao za korištenje auto puta s
ENC uređajem. Auto put = brzobrodska linija, cestarina = trajektna linija.
Otočni sabor izražava nezadovoljstvo zbog
mogućih posljedica primjene Pravilnika o
uvjetima i načinu ostvarivanja prava na povlašteni prijevoz na linijama u javnom pomorskom prijevozu i tražimo hitan sastanak s
Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstva pomorstva, prometa i
infrastrukture, otočnih gradonačelnika,
otočnih načelnika i svih koncesionara (brodara) koji obavljaju pomorski prijevoz u
svrhu usuglašavanja zakonskih odredbi i
pravilnika po pitanju prijevoza na javnom
pomorskom prijevozu. Također, hitno
tražimo održavanje obećane tematske sjednice Saborskog Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije o otvorenim
pitanjima i rješavanju postojećih problema
kao i mogućnostima gospodarskog opstanka i razvoja na otocima.
Predsjednik
Otočnog sabora Denis Barić
EKO APEL KOMUNALNIM SLUŽBAMA OPĆINE STON I DNŽ
Zaustavite daljnje onečišćenje
Proteklih dana na naš Zeleni telefon Eko-Fon 020 453 850 i preko naše FB stranice: Eko
centar Zeleno Sunce & Eko Omblići, dobili smo informacije s Pelješca, Stona i Dola kako
se malo prije skretanja u Ston (kod Zaton Dola) i Pelješac nalazi groblje smeća, automobilskih guma, starih odbačenih dijelova automobila, starog motornog ulja… a sve to, kako
kažu, pripada obližnjoj vulkanizerskoj radnji. Naši sugrađani se pitaju kako se tako može
odlagati na divlje toliko otpada u neposrednoj blizini JT ceste koja vodi samo par metara
dalje u zaštićeni Malostonski zaljev. Osim toga ovaj predio zbog svoje ljepote jedinstvene
prirode posjećuje na tisuće turista i zaista je ovo smeće i otpad ružna slika za naš mediteranski krajolik. Kao dokaz naši vrijedni sugrađani su nam poslali i fotografije. Dijelimo ogorčenje naših sugrađana i pozivamo odgovorne da učine svoj dio posla, komunalne službe
Općine Ston i DNŽ da što prije reagiraju i zaustave dalje onečišćenje okoliša ovog zaštićenog
krajolika. Voditeljica Jadranka Šimunović
2
GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014.
Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.
HNS-LIBERALNI DEMOKRATI
Dok se drugi bave destrukcijom HNS radi
Bezuvjetan nalaz revizije najbolji je pokazatelj izvrsnog rada gradske uprave na
čijem je čelu gradonačelnik Andro Vlahušić
Dubrovački HNS na konferenciji za medije, održanoj 27.rujna pred održavanja sjednice
Gradskog vijeća osvrnuo se na
neke od točaka na njenom
dnevnom redu.
„Posljednjih dana, tjedana i
mjeseci u političkom diskursu
Dubrovnika uglavnom pojavljuju se samo izrazi poput destabilizirati i rušiti, a mi smo željeli
ukazati kako za cijelo to vrijeme
u gradu postoji jedna stranka
koja se bavi onime što je građanima zaista bitno – razvojem,
kreacijom i projektima, ukratko
radom“ objasnio je razloge konferencije član predsjedništva dubrovačkog HNS-a, Mario
Tevšić. „Samo u protekla dva
tjedna realiziran je niz projekata, od otvaranja DURA-e koja
trenutno ima 19 zaposlenih i
otvorenih malih tvrtki, a planira
se taj broj proširiti na 30, završen je park na Batali, otvoren je
vrtić na Lopudu nakon 40 godina, predstavljeni su Lazareti, u
OŠ Lapad se rekonstruira 8, a
grade nove 4 učionice“ istaknuo je Tevšić i dodao kako se
jako puno radi i iza svih tih projekata netko stoji dok se drugi
akteri političkog života bave destrukcijom. Osvrnuo se i na bezuvjetan nalaz revizije kojeg
smatra pokazateljem izvrsnog
rada gradske uprave na čijem
je čelu gradonačelnik Andro
Vlahušić, dok je potpredsjednica dubrovačkog HNS-a Matija
Čale Mratović komentirala proračun ustvrdivši kako je odlično
napravljen, a u prilog tome
nabrojila je neke dosadašnje financijske pokazatelje. „Ostvareno je 30 milijuna kuna ili 12
posto više prihoda u istom
razdoblju ove godine u odnosu
na lani. Gradonačelnik je
započeo mandat s 50 milijuna
kuna minusa zbog garaže,
žičare i duga HEP-u koji se s 2,6
milijuna popeo na 10 milijuna
kuna. Tu su i zidine koje bi mogle više uprihoditi, tu su i firme
gubitaši, a s druge strane, ostvaren je čitav niz razvojnih projekata“ naglasila je te istaknula
kako od proračuna u ovom
Gradu živi više od 1100 ljudi.
Stoga je zaključila kako nema
razloga da se on ne prihvati, a
„ukoliko do toga i dođe HNS je
spreman na nove izbore, ali to
će jasno pokazati kako je politi-
UDRUGA HRVATSKI DOMOBRAN
Izborna skupština domobrana u Zagrebu
Proteklog vikenda u Zagrebu je održana Izborna
skupština Udruge ratnih veterana, Hrvatski domobran na kojoj su nazočili izaslanici iz 38 ogranaka.
Među brojnim gostima i uzvanicima isticao se vitalni 98-osmo godišnjak, pilot bombardera NDH
Selak, koji je aktivno sudjelovao u brojnim akcijama, bio zarobljen u Rusiji, te se nakon šest godina
iza Drugog svjetskog rata vratio u domovinu.
Pozdravnim riječima obratili su se brojni predstavnici Udruga iz Domovinskog rata poput Josipa Klemma i Petra Miljanića, zapovjednika obrane Škabrnje, te predstavnica Grada Zagreba. Pored uobičajenih izvješća o radu u proteklom četverogodišnjem razdoblju, izabrano je novo vodstvo Udruge.
Za predsjednika od dva predložena kandidata, tijesno je pobijedio dosadašnji predsjednik Nikola Matičić iz Rijeke
ispred Željka Kulišića iz Dubrovnika, za koga je glasovalo 34 od
71 izaslanika. Ujedno je Nikola Market iz dubrovačkog ogranka
izabran za jednog od 8 dopredsjednika Udruge u slijedećem
četverogodišnjem mandatu.
Dubrovački domobrani prinijeli dva Spomen
kamena CHM na Udbini
U petak 26. rujna dubrovački domobrani posjetili su Crkvu hrvatskih
mučenika na Udbini smještenom u zemljopisnom i povijestnom
središtu Hrvatske. Dubrovčani su u Spomen parku ispred Zida
sjećanja priložili dva kamena
obilježja žrtvama komunističkog
zločina iz Drugog svjetskog rata.
Dosada je postavljeno ukupno
212 Spomen kamenja s uklesanim imenima hrvatskih stratišta.
Važno je napomenuti kako je
Udruga Hrvatski domobran iz
Dubrovnika još 2011. godine
dostavila kamena obilježja sa
šireg dubrovačkog područja i
HPD DUBROVNIK
Ove nedjelje Uspon na Sniježnicu
Prva dva vikenda u listopadu u Planinarskoj kući Škola Kuna Konavoska održat će
se Tečaj za vodiče Hrvatskog planinarskog saveza A standarda za dubrovačko područje. Tečaj je namijenjen iskusnim planinarima koji žele steći znanja i vještine potrebne za vođenje planinara po planinarskim putovima u ljetnim uvjetima, a provodi
se po programu školovanja vodiča HPS-a. Prigodom Svjetskog dana čistih planina
Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.
kanstvo nekima ispred dobrobiti građana“, naglasila je Čale
Mratović. Uz to dubrovački
HNS-ovci osvrnuli su se i na
novosti oko subvencioniranja
prijevoza autocestom, istaknuvši pozitivne izmjene ove odluke, te pohvalili rad gradske
uprave u rješavanju zahtjeva za
legalizaciju
nezakonito
izgrađenih građevina, u čemu je
Dubrovnik odmah iza Vukovara
i daleko ispred ostalih u Hrvatskoj. HNS Dubrovnik
to: „Jama Vranina, 1944.“ iznad
Vela Luke na Korčuli, u znak
sjećanja na 71-og ubijenog hrvatskog vojnika, civila i
svećenika; „Orsula 1944.“,
u spomen na 13 zvjerski
ubijenih domobrana u noći
s 18-19. listopada; „Jakljan
1945.“ podsjeća na 214
ubijenih hrvatskih i njemačkih zarobljenika nakon
završetka II svjetskog rata,
likvidiranih u lipnju 1945. i
kasnije; Posljednje kameno obilježje „Slano 1921.10.1944.“, spomen je
na zločin počinjen prilikom
tzv. ‘oslobađanja Primorja’,
kada su članovi lokalne
partizanske postrojbe mučki
ubili i bacili u bunker na Gašparevoj ponti četvero civila i domobrana u Slanome. Nakon
toga je mjesni župnik don
Tomislav Rogić služio svetu
Misu zadušnicu za sve stradale
domobrane i brojne hrvatske
vitezove koji su položili svoje
živote na oltaru Domovine.
Željko Kulišić, predsjednik
HD Dubrovnik
koji je obilježen 26.09.2014.članovi Hrvatskog planinarskog društva Dubrovnik priređuju u nedjelju
5.listopada Uspon na Sniježnicu, zajedno sa planinarima iz Zagreba. Polazak na Uspon je u 08,15
sati iz Mihanića. U tijeku su pripreme Planinarskog
doma Vrbanj na Orjenu za nastupajuću zimu:
čišćenje doma i okoliša, priprema drva za ogrjev,
priprema terena za sportske aktivnosti i td.
GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014.
3
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA
UDRUGA SLATKI ŽIVOT
Deseti rođendan
Održali smo redovnu skupštinu udruge i proslavili
10. rođendan 27. rujna 2014. godine u jutarnjim satima u Eastwest Beach Clubu Banje održali smo redovnu Skupštinu udruge i obilježili deset godina postojanja. U radnom dijelu usvojili smo izvješća za prethodno razdoblje, izabrali tijela uprave i plan rada za
naredno razdoblje. Prezentacijom slika prisjetili smo
se svih naših lijepih i radosnih zajedničkih trenutaka
provedenih u prethodnih 10 godina. Djeca su imala
svoj program na plaži, a adrenalin je podignulo glisiranje po uzburkanom moru. Nakon ugodno
provedenog vremena, u restoranu je nastavljena
proslava rođendana, a na jelovniku je bila ukusno
pripremljena hrana i rođendanska torta. Dubrovačka televizija je
snimila emisiju o radu Udruge i pratila tijek događanja. Proslava i
program su trajali dobrih pet sati. Djeca su se zajedno sa svojim
roditeljima međusobno družila izmjenjujući iskustva u borbi protiv
dijabetesa. Ponosni smo na ovo proteklo desetogodišnje razdoblje
u kojem smo uspjeli nizom akcija ukazati na potrebe naše djece i
poboljšati kvalitetu liječenja u Općoj bolnici Dubrovnik. Dobrotvoran rad Udruge usmjeren je i na podršku i informiranje djece i
roditelja, a ukupno brojimo 114 članova. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji postoji 50-tak djece koja boluju od šećerne bolesti, a
primjetan je porast broja djece tijekom posljednjih godina. Ako se
nastave postojeći trendovi, ova brojka će i dalje rasti. Zahvaljujemo
svima koji su nam pomogli i omogućili provođenje ciljeva i uspješan rad u proteklom vremenu. Najavljujemo nastavak aktivnosti
za Svjetski dan šećerne bolesti 14. Studenoga.
Predsjednik udruge Željko Jaković
AGROTURIZAM KONAVLE
Svemirski letači pobjednici
Ekipa Svemirskih letača pobjednik je ovogodišnje biciklističke utrke
„Istraži Konavle“. Lukša Lukšić, Adrian Bokarica i Luka Čupić bili
su najbrži u zanimljivoj biciklističkoj utrci koja se prošli vikend
održala u Konavlima. Osam natjecateljskih ekipa imalo je za cilj u
vremenu od dva sata doći do što više konavoskih agroturizama,
uzeti iz svakog od njih po jedan proizvod, te ga donijeti na bazno
mjesto, u mlinicu u Ljutoj.
Drugoplasirana je bila ekipa Bigoca, u sastavu Zoran Ćosić, Sebastian Matić i Đivo Krilanović, dok je treće mjesto zauzela ekipa
Močići koju su činili Ivan Banović, Dario Kovačić i Dragan Peručić.
Ove godine utrci se priključila i srednja agroturistička škola. Tri
ekipe koje su sačinjavale djevojke uz jednog muškog kolegu iz
školskih klupa pod imenima Staševica ( Lucija Korić, Iva Burđelez
i Maris Banović), „Uljezi“(Andrea Vujić, Gabriela Dedić i Faruk Sarić)
i „Mirakul“( Nikolina Srgota, Nikolina Šutalo i Ana Guljemović) za
sudjelovanje su nagrađene ružama.
Istraži Konavle je biciklistička utrka koja se održava drugu godinu
za redom, a ovaj put uz glavnog organizatora Agroturizam Konavle, organizator je i Biciklistički klub Konavle.
Konavle se pokazuju kao pravi raj za aktivnost i rekreaciju uz sustavni razvoj cikloturizma kao rastućeg i održivog oblika turizma,
sa više od 100 km obilježenih i mapiranih biciklističkih staza u
Konavlima.
Agroturizmi na kojima su se proizvodi nalazili su: restoran „Maritimo“
Molunat, -kuća
Poljice,
izletište „Zlatovišće Radovčići,
4 GlasGrada
498 -Glavić
petak 3.
10. 2014.
izletište „Bakićevo“ Čilipi, „Seoska kuća ČIlipi“ Čilipi, OPG „Carevina“ Močići, OPG „Nikša Bratoš“ Gruda, „Kuća Bokarica“ Gruda,
OPG „Brajković“ Zastolje, seosko domaćinstvo „Švago“ Vodovađa, Sokol Grad u Dunavama, agroturizam „Kameni Dvori“ Lovorno, OPG „Pero Šiša“ Mihanići, OPG „Malvasija Karaman“ Pridvorje i kuća za odmor „Obrad“ Kuna Konavoska.
Utrka je održana uz pomoć TZ općine Konavle i Viva d.o.o.
Agroturizam Konavle
PRIOPĆENJE KLGB SRĐ JE NAŠ-PROČITATI PRIJE SPALJIVANJA
Garaža ukratko, ono što svi moramo znati
Ne podržavamo stavljanje rješenja ovako važnog pitanja za sve građane Grada
Dubrovnika u kontekst ucjenjivanja dojučerašnjih partnera u konstrukciji zvanoj
„Dubrovački dogovor“ radi ostvarivanja drugih ciljeva
Tvrtka Ragusa Parking osnovana je u svibnju 2008.godine, isključivo i samo radi upravljanja javnom garažom na Ilijinoj glavici u
Dubrovniku. Ugovorom o upravljanju i zakupu upravljanje
garažom povjerio joj je investitor
u izgradnji garaže, tvrtka Garaža
Dubrovnik d.o.o. iz Zagreba. Tim
je Ugovorom Grad Dubrovnik
solidarni dužnik Ragusa Parking
d.o.o. po svim obvezama proizašlim iz Ugovora. Sve gubitke i
nedostajuću dobit investitoru nadoknađuje Grad Dubrovnik, kao
solidarni sudužnik. Bude li dobiti,
Grad i investitor dijelit će je po
pola. Ovakav ugovor potpisala je
tadašnja gradonačelnica Dubravka Šuica.
Od samog je početka bilo jasno
da Ragusa Parking svojim komercijalnim prihodima nije u mogućnosti plaćati zakup garaže i
uredno podmirivati svoje obveze
u dospijeću. Tako je iz poslovne
dokumentacije razvidno da je ova
tvrtka već 2009. godinu završila s
poslovnim gubitkom u iznosu od
8.176.919,00 kn, zatim 2010. s
poslovnim gubitkom od
9.100.534,00 kn, 2011. s
poslovnim gubitkom od
2.147.099,00 kn, 2012. s
poslovnim gubitkom od
1.697.039,00 kn te 2013. godinu
s poslovnim gubitkom od
1.011.689,00 kn. U godinama
2011., 2012. i 2013.g. gubitci iskazani u završnim računima znatno su manji nego u ranijim godinama, isključivo iz razloga jer zakupodavac Garaža Dubrovnik
d.o.o. u tim godinama nije ured-
no ispostavljala račune za zakup,
iako je to po zakonu o računovodstvu bio dužan činiti svaki
mjesec za vrijeme trajanja Ugovora.
Dakle, i u ovim su godinama
stvarni gubici iznosili između 8 i 9
milijuna kuna, a ne onako kako
je to iskazano u završnim računima za te poslovne godine.
Konačno, sredinom 2013. godine zakupodavac GARAŽA DUBROVNIK d.o.o. iz Zagreba
stečajnom je dužniku otkazao
Ugovor o upravljanju i zakupu,
čime se konačno zaustavilo ovo
beskonačno gomilanje poslovnih
gubitaka. Konkretno, već u 2009.
godini imovina Ragusa Parking
d.o.o. nije pokrivala postojeće
obveza pa su već tada postojali
svi uvjeti za stečaj tvrtke. Tada je
postalo očigledno da dužnik nije
u mogućnosti ostvarivati prihode
koji bi bili dostatni za pokriće
troškova poslovanja. Nastavkom
poslovanja kontinuirano su se
nagomilavale obveze za koje je
bilo jasno da neće biti podmirene,
a što je u konačnici za posljedicu
imalo trajnu nemogućnost podmirenja troškova i stečaj. Od samog osnivanja društva, odnosno
od samog početka poslovanja
2009. godine, bilo je sasvim jasno da će se nad ovim društvom
otvoriti stečajni postupak, za koji
su svi uvjeti postojali već sredinom 2009.
Garaža i spasonosna rješenja
koja nam se nude – ovo se svi
moramo pitati S obzirom na
navedeno, od institucija Grada
Dubrovnika i potpisnika Ugovo-
PRIOPĆENJE HNS-a LIBERALNIH
DEMOKRATA PODRUŽNICA DUBROVNIK
Maske su pale
Iako u KLGB Srđ je naš i dalje ustraju
kako sve rade za račun građana,
njihovi istupi zapravo pokazuju kako
ta briga traje sve dok ne ometa
punjenje nekih drugih, privatnih
računa
Dubrovnik, 28. rujna 2014. godine – Nakon
jučerašnje sjednice Gradskog vijeća
napokon je postalo jasno kako se iza krinke
brige za javni interes KLG Srđ je grad ne
krije ništa drugo doli isključivo briga za privatni interes.
ra o najmu i zakupu Garaže Dubrovnik tražimo odgovore na sljedeća pitanja:
1. S obzirom na to da je svojevremeno ugovor između Grada Dubrovnika i investitora imao oznaku
tajnosti, molimo potvrdu da gradski vijećnici danas raspolažu
svom dokumentacijom u ovom
slučaju te da ne postoje skrivene
obveze Grada Dubrovnika koje bi
se iščitale u nekim drugim javnosti
nedostupnim dokumentima.
2. Je li i kako provedena studija
isplativosti projekta Garaža Dubrovnik? Ako da, tko ju je i kada
izradio?
3. Kako je Grad Dubrovnik ušao
u obvezu solidarnog sudužniš-tva
u projektu koji nema studiju isplativosti?
4. Zašto Grad Dubrovnik nije podmirivao dospjela potraži-vanja
tvrtke Garaža Dubrovnik temeljem ugovora o zakupu?
5. Što je Grad Dubrovnik napravio da izbjegne gomilanje duga u
situaciji kad su već sredinom
2009. evidentno postojali svi razlozi za stečaj tvrtka Ragusa Parking d.o.o.?
6. Zašto se kao rješenje nudi projekt izgradnje prodajnog centra
na garaži? Da li je za takav projekt napravljena studija isplativosti
ili se radi o još jednom štetnom
ugovoru sa štetnim posljedicama
za nas građane?
7. Tko je utvrdio realan iznos obveza Ragusa Parking prema
društvu Garaža Dubrovnik?
8. Koji su ekspertni timovi u domeni trgovačkog prava analizirali izglede za uspjeh u arbitražnom
postupku?
Jer kako drugačije objasniti potpuni zaokret
koji su ovi samoprozvani „zaštitnici“ interesa Dubrovnika i njegovih stanovnika javno
obznanili s govornice Gradskog vijeća,
stavivši se na stranu privatnih poduzetnika? I to ne samo u jednoj točci dnevnog
reda, već su se redom opredjeljivali ići na
štetu građana i po pitanju koncesije za Žičaru, pokušavajući tako privatizirati Srđ, za što
su donedavno optuživali druge, potom i kod
pitanja naplate zaustavljanja autobusa kao
i svega ostalog što je bilo usmjereno na
boljitak života naših sugrađana te daljnji
razvoj Dubrovnika. Iako su članovi KLG Srđ
je grad od početka pokušavali sve uvjeriti
kako se upravo i jedino oni brinu za interes
građana, na ovoj sjednici te maske
9. Kojom je analizom potkrepljenja nedavno iskazana najava gradonačelnika da je upravo 40 milijuna kuna realan dug? Što točno
time građani plaćaju, odnosno
koje osnove iz ugovora se priznaju, a koje osporavaju? Što Grad
dobiva podmirenjem te obveze?
Oslobađa li se Grad u cijelosti svih
drugih obveza iz Ugovora? Gubi
li Grad pravo na eventualnu
buduću dobit koji će ostvarivati
Garaža Dubrovnik?
10. Kako će grad financirati tih 40
milijuna kuna za pokriće navodne
obveze? Novim zaduživanjem?
Možda u Privrednoj Banci
Zagreb?
Posebno naglašavamo da je Trgovački sud u Splitu, Stalna
služba u Dubrovniku, u stečajnom postupku u cijelosti osporio
potraživanje Garaže Dubrovnik
d.o.o. iz Zagreba prema društvu
RAGUSA PARKING d.o.o. iz Dubrovnika, a danas nam se kao
spasonosno rješenje nudi priznavanje i isplatu iznosa od 40 milijuna kuna!!! Pitamo se zašto? I
zašto baš 40?
Podržavamo nastavak pregovora oko mirnog rješenja navedenog spora u arbitražnom postupku i traženje rješenja utemeljenog
na egzaktno utvrđenim pravima i
obvezama svih stana. Takav pristup ne daje mjesta ovakvim
pogađanjima tipa uzmi ili ostavi
koja nalikuju cjenkanju na tržnici.
Svakako ne podržavamo stavljanje rješenja ovako važnog pitanja za sve građane Grada Dubrovnika u kontekst ucjenjivanja
dojučerašnjih partnera u konstrukciji zvanoj „Dubrovački
dogovor“ radi ostvarivanja drugih
ciljeva.
Bez jasnih odgovora na gornja
pitanja, vijećnici Grada Dubrovnika ne mogu, a niti smiju odlučivati.
KLGB Srđ je Grad
napokon su pale! Tako, kada su bili prisiljeni ogoliti svoje namjere, vidjelo se kako je
njihova prava zadaća štititi interese poduzetnika koji uporno već godinama dio svog
bogatstva, zarađenog isključivo na račun
našeg grada, ne žele podijeliti s njegovim
pravim vlasnicima, Dubrovkinjama i Dubrovčanima. Iako oni i dalje ustraju kako
sve rade za račun građana, njihovi istupi
zapravo pokazuju kako ta briga traje sve
dok ne ometa punjenje nekih drugih, privatnih računa. Donedavni „zaštitnici“ tako
su javno pokazali kako su zapravo najgorljiviji zastupnici privatnih interesa na štetu
građana kojima su obećali služiti u Gradskom vijeću. Matija Čale Mratović,
potpredsjednica
Podružnice
GlasGrada
- 498 - petak 3. 10.
2014. 5
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA
VREMEPLOV
67 godina „Luke Dubrovnik“
Luka Dubrovnik je prvotno bila teretno-putnička luka s jednim putničkim
gatom, dok je ostatak luke bio pristanište teretnih brodova s dizalicama
za manipuliranje brodskim teretom i terminalom za istovar i utovar
željezničkih vagona kojima se transportirala razna roba u destinacije diljem
bivše države
Vremeplov luke u Gružu počinje čak tamo
u dalekom desetom stoljeću, ali je njezino
sustavno i organizirano djelovanje vezano
uz početak dvadesetog stoljeća kada je
došlo do naglog razvoja trgovine i gradnje
željezničke pruge do Dubrovnika. Godine
1918. luka u Dubrovniku je bila jedina jugoslavenska luka s željezničkom vezom s
unutrašnošću, a tek nakon drugog svjetskog rata su otvorene nove teretne luke
u Kopru, Pločama i Baru, pa je naša luka
izgubila svoju dominaciju na južnom
Jadranu.
Rješenjem Vlade FNRJ IV br. 3458/2 od 4.
listopada 1947. godine osnovano je
poduzeće LUKA I JAVNA SKLADIŠTA Dubrovnik, a što je „datum rođenja“ trgovačkog društva „Luka Dubrovnik“ čiji je
rad i djelovanje uvijek bilo sinonim za lučku
djelatnost u našemu gradu.
Luka Dubrovnik je prvotno bila teretno-putnička luka s jednim putničkim gatom, dok
je ostatak luke bio pristanište teretnih brodova s dizalicama za manipuliranje brodskim teretom i terminalom za istovar i utovar željezničkih vagona kojima se transportirala razna roba u destinacije diljem bivše
države.
Nakon što je 1.6.1976. godine prestalo željezničko prometovanje na liniji DubrovnikČapljina, poslovna politika poduzeća se
morala drastično mijenjati. Prioritet je dan
prometu generalnim teretima i međunarodnom putničkom prometu, a što je iziskivalo
gradnju novih obala, skladišta i nabavku
nove lučke mehanizacije. Prišlo se gradnji
274 m operativnih obala dubine 10-12,5 m,
obala sa malim gazom za privez barki, rekonstruirana je obala Petka za trajektni vez
u čijem je sastavu bilo i 5.000 m2 parkirališta
za prihvat vozila koja su ukrcavana na trajekte. Asfaltirano je 22.000 m2 obalnih površina za prihvat putnika, vozila i autobusa
vezanih za međunarodni putnički promet u
kružnim putovanjima. Izgrađen je suvremeni putnički terminal sa svim potrebnim
servisima za prihvat putnika u međunarodnom putničkom prometu sa 1.500 m2 korisne površine, adaptiran prostor za prihvat
jahti u predjelu parka Gruž, podignuta nova
zatvorena skladišta čvrste građe na površini od 7.500 m2, adaptirana obala u Batahovini za prekrcaj i manipuliranje cementom, te podignuti silosi kapaciteta 3.200 t.
Dalje, izgrađeno je specijalizirano rashladno skladište kapaciteta 3.000 m2 za
smještaj južnog voća, razne smrznute robe
i ostalih lakopokvarljivih prehrambenih
proizvoda. Hladnjača je tada imala najveću
važnost za lučko poslovanje, ponajviše
zbog omogućavanja tehnološkog procesa
dozrijevanja voća i povrća. Tada je instalirano nekoliko novih dizalica i mostova, nabavljena motorna vozila za otpremu tereta i
interni promet.
Navedeni impresivni investicioni poduhvati
bazirani su na značajnim kreditnim
zaduženjima čije je redovito servisiranje
poprilično smanjivalo standard tadašnjih
zaposlenika, a kasnije malih dioničara „Luke
Dubrovnik“.
Tijekom Domovinskog rata luka u Gružu je
većim dijelom spaljena (direktna ratna šteta
je iznosila preko 20 milijuna DEM) , njezini
su radnici masovno aktivno sudjelovali u
obrani grada u neprijateljskom okruženju,
dok su preostali osiguravali prihvat i manipulaciju humanitarne pomoći i prijevoz
(većinom) žena s djecom jedinim slobodnim putem ka slobodnom svijetu koji je vo-
DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE
Trafičicu na
Ilijinu Glavicu
Gledajući malu kućicu-trafičicu kod „Grawea“, đe su se mogle kupiti i produžiti libertasovi pokazi, karte i td., sada je
zatvorena. Libertasovi pokazi se sada mogu kupiti iza zgrade
„Grawe osiguranja, blizu restorana „Fortuna“, jer tu boravi
veći dio čeljadi-putnika.
Zašto već dulje vrijeme mala trafičica (s fotografije) ne služi
svrsi? Ne znam može li se, ali bi bilo dobro kada bi se prebacila na Ilijinu Glavicu i stavila u funkciju, i to blizu škole odnosno čekaonice. Kako za djecu tako i za sve ostale prolaznike,
fureste…
Zdravko Trojanović Trojo
6
GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014.
dio upravo kroz našu luku.
Desetak poratnih godina „Luke Dubrovnik“
je desetak godina tipa - „ne ponovile se“!
Zakon o morskim lukama je učinio svoje radnike „razbaštinio“ od njihove imovine,
promet je sveden na minimum, Stambena
zadruga je ostala bez svog zemljišta, radnici su neredovito primali veoma male
plaće, a borba za očuvanje poduzeća se,
osim usmenom i pismenom komunikacijom, ponekad (na žalost) morala voditi i
svom raspoloživom fizičkom snagom! Radnici „Luke Dubrovnik“ su tada stekli pravo
na prvenstvenu koncesiju za obavljanje
lučkih djelatnosti, a kao vid satisfakcije za
nemogućnost pretvorbe objekata infrastrukture i suprastrukture u koju su desetljećima
toliko ulagali!
Vlasnička pretvorba „Luke Dubrovnik“, bazirana na kapitalu od svega 5.936.000 kn
omogućila je njezinim radnicima stjecanje
podcjenjivački niskog paketa od trideset
dionica, iako je svima bilo jasno da je vrijednost luke višestruko veća!
Uspješnom poslovanju naše Luke, koje je
značajnim dijelom vezano uz stalno rastući
trend dolaska brodova na kružnim putovanjima, svjedočimo posljednjih desetak godina, a budućnost joj ovisi o kvaliteti koncesije o čijem bi se karakteru trebala skoro
referirati Vlada Republike Hrvatske. Nadamo se da će radnici Luke dobiti, višegodišnjim radom i ulaganjima zasluženu, priliku
da i dalje obavljaju lučke djelatnosti na
način kako je to omogućeno i ostalim hrvatskim lukama.
Na kraju, obilježavajući s ponosom 67.
rođendan „Luke Dubrovnik“, sa zahvalnošću se sjećamo svih naših kolega, bivših
i sadašnjih dokera, kao i članova njihovih
obitelji jer su svojim radnim i životnim uspjesima obogatili svijetlu biografiju našeg
slavljenika. Pozdrav i svim prijateljima lučkih
radnika u gradu i diljem svijeta na čije smo
razumijevanje i podršku mogli računati
uvijek, ponajviše onda kada nam je bilo
najteže.
Udruga malih dioničara
„Luka Dubrovnik“ d.d. Dubrovnik
OSMI FESTIVAL PEKMEZA, DŽEMA I MARMELADE
Predstavljeni kvalitetni domaći proizvodi
Osmi festival pekmeza, džema i marmelade je realiziran uz financijsku potporu
Ministarstva poljoprivrede, Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika
„8. Hrvatski festival pekmeza džema i
marmelade“ održao se od 26. Do 29. rujna
2014, na Stradunu, ispred Crkve sv. Vlaha. Preko 30 malih proizvođača iz svih krajeva Hrvatske i inozemstva izložilo je više od stotinu
vrsta pekmeza, džemova i marmelada – od
naranača, smokava, šljiva, limuna, višanja, jagoda te ostalih vrsta voća u svim mogućim
kombinacijama. Festival pekmeza, džema i
marmelade, koji tradicionalno, čak osmu godinu zaredom, obogaćuje turističku ponudu
grada Dubrovnika, organizirale su udruge
DEŠA i Dubrovačka naranča, u suradnji sa
HGK – Županijskom komorom Dubrovnik.
Festival je započeo 26.rujna, u prostorijama
DEŠE – Dubrovnik, gdje je održano stručno
ocjenjivanje izloženih proizvoda. Ocjenjivački
sud u sastavu: Iva Mračić mag. ing prehrambene tehnologije, Ana Carević, dipl. ing., predstavnica Zavoda za maslinarstvo i mediteranske kulture i Sanda Desnica, dipl. ing., voditeljica Laboratorija Zavoda za mediteranske kulture Sveučilišta u Dubrovniku te profesor ku-
harstva gosp. Josip Žuvela iz Dubrovnika,
stručno je ocijenio 70 – tak uzoraka džemova,
pekmeza i marmelada.
Izložbeni dio festivala održao se na trgu Luža
27., 28. i 29. rujna, a veliki broj domaćih i stranih
posjetitelja nazočio je prezentaciji slatkih i
šarenih proizvoda iz cijele Hrvatske. Festival
su pozdravili predsjednica organizacijskog
odbora Jany Hansal i Davorko Obuljen ispred
Dubrovačko-neretvanske županije, a pomoćnica Ministra poljoprivrede, gospođa Zvjezdana
Blažić ovu manifestaciju je proglasila otvorenom. Cilj Festivala je
predstavljanje kvalitetnih domaćih
proizvoda i afirmiranje bogatstva
hrvatske baštine. Komisija je izvršila slijedeći odabir:
Dobitnici medalja 2014.
KATEGORIJA DŽEM:
ZLATNA MEDALJA:
1. Džem od višnje – OPG Borna
Halambek, Staro Petrovo Selo
2. Džem od marelica – OPG Borna Halambek, Staro Petrovo Selo
SREBRENA MEDALJA:
1. Džem od dubrovačke ljute
naranče – DEŠA-Dubrovnik
2. Džem od smokve – OPG Pepo Piteša
BRONČANA MEDALJA:
1. Džem od ružinih latica – OPG Antonija Zelenika, Velika
KATEGORIJA PEKMEZ:
ZLATNA MEDALJA:
1. Pekmez od smokve – OPG Ruse
Sambrailo, Mlini
2. Pekmez od marelica – OPG Ivica
Matijević, Koločep
SREBRENA MEDALJA:
1. Pekmez od drenjine - OPG Ruse
Sambrailo, Mlini
2. Pekmez od kupina - OPG Borna
Halambek, Staro Petrovo Selo
BRONČANA MEDALJA:
1. Pekmez od šljiva – OPG Sedić, Sisak
2. Pekmez od dunja i jabuka - OPG
Ruse Sambrailo, Mlini
KATEGORIJA MARMELADE:
ZLATNA MEDALJA:
Marmelada od mandarina i smokava – OPG Krstičević, Krvavac
SREBRENA MEDALJA:
Marmelada narančin – OPG Ivica
Matijević, Koločep
Marmelada grejp – OPG Krstičević,
Krvavac
Osmi festival pekmeza, džema i
marmelade je realiziran uz financijsku
potporu Ministarstva poljoprivrede,
Dubrovačko-neretvanske županije i
Grada Dubrovnika. Polako ali sigurno, Festival prerasta u tradicionalnu manifestaciju i svojim sadržajem
uvelike doprinosi turističkoj ponudi
Grada u posezoni. Pored osnovnog
cilja predstavljanja kvalitetnih proizvoda malih proizvođača iz ruralnih
krajeva Hrvatske, Festival postiže i
svoju kulturnu dimenziju jer prožima
tradiciju, običaje i izvorne proizvode
pretvarajući ih u jedinstveni gastrosuvenir.
CAVTAT
Edukacija u
Marijinom domu
Područni ured za zaštitu i spašavanje Dubrovnik u suradnji s
ravnateljicom Dječjih vrtića Konavle
Jadrankom Trojanović, održao je 25.
rujna 2014. predškolskoj skupini
„Žabice“ iz Marijinog doma DV
Konavle edukaciju iz područja zaštite
i spašavanja u sklopu provođenja
programa edukacije djece.
Prezentaciju posebno prilagođenu
uzrastu djece održali su predstavnici
PUZS Dubrovnik. Na edukaciji djece
sudjelovali su uz predstavnike PUZS
Dubrovnik i vatrogasci JVP Konavle,
HGSS stanica Dubrovnik, Zavod za
hitnu medicinu DN županije i policajci iz Policijske uprave dubrovačko
neretvanske.
GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014.
7
NA SAJMU SEATRADE MED U BARCELONI
Predstavile se hrvatske luke
Drugi najveći sajam cruise industrije na svijetu, Saetrade Med,
održan prošloga tjedna u Barceloni, okupio je preko 170 izlagača
iz cijeloga svijeta među kojima su
se predstavile i hrvatske lučke
uprave. Pod zajedničkim nazivom
“Croatian Cruise Ports”, u okviru
MedCruise paviljona, na štandu
su svoju ponudu predstavile Lučka uprava Rijeka, Zadar, Šibenik,
Split i Dubrovnik, dok je Lučka
uprava Vukovar prvi puta nastupila na Seatrade Med sajmu i svoju ponudu predstavila na zasebnom štandu zajedno s Turističkom
zajednicom Vukovarsko-srijemske županije. Štand hrvatskih luka
posjetio je i Ferran Adriŕ, poznati
španjolski chef, koji je iskazao interes za Hrvatskom kao destinacijom te čestitao na prisutnost na
sajmu. Ovaj specijalizirani sajam
u tri dana trajanja posjetilo je oko
tri tisuće sudionika te je ocijenjen pozitivnim i vrlo konstruktivnim. Tijekom sajma održane su
brojne konferencije i sastanci na
kojima su razmijenjeni aktualni
podaci sektora te nastavljeni dijalozi između brodara, lučkih uprava i destinacija s ciljem ostvarenja zajedničkoga cilja - održivog
razvoja, sigurnosti i rentabilnosti.
Opći zaključak sajma je da je
budućnost sektora odlična te je
istaknut rast potražnje u Europi od
43% od početka krize 2008. godine. Cruise industrija bilježi kontinuirani rast na svjetskom nivou,
što zapravo znači povećanje od
77% u zadnjih 10 godina kad se
broj putnika na kružnim putovanjima povećao s 12 milijuna na 21,3
milijun godišnje. Značajno je napomenuti kako se na Mediteranu
ostvaruje 20% ukupnog svjetskog
cruise prometa. Jednako tako, na
sajmu je zaključeno kako je očit
porast riječnog turizma, pogotovo
u Europi.
U Hrvatskoj je lani ostvareno 828
ticanja cruise brodova, koji su
doveli 1,237 milijuna putnika, od
čega je 71,5% evidentirano u Dubrovačko-neretvanskoj županiji,
17,8% u Splitsko-dalmatinskoj, a
10,7% u ostale četiri primorske
županije. U 2015. godini Dubrovnik će biti polaznom lukom britanskog Thomson Cruisesa, te su,
brodom kapaciteta 2 500 putnika,
predviđena 23 isplovljavanja u
razdoblju od sredine ožujka do
kraja listopada. Očekuje se da će
ova novost doprinijeti još boljem
prometu u zračnoj luci, ali i
popunjenosti hotela cruise
gostima prije ili poslije
kružnog putovanja. I ostale
lučke uprave najavile su novosti. Tako Lučka uprava
Split iduće godine očekuje
porast prometa od 15%,
odnosno oko 260 000 putnika te završetak prve faze vanjskih vezova u prosincu. U
Šibeniku je dovršen projekt
dogradnje i proširenja gata
Vrulje u sklopu kojeg su kompletno uređena dva veza za
prihvat kruzera dužine 190
metara i 133 metara, čime se
očekuje udvostručenje broja
OBILJEŽAVANJE 23. OBLJETNICE AGRESIJE I NAPADA NA DUBROVNIK
„Žabice“ na Srđu
putnika odnosno do 20.000
posjetitelja na kružnim putovanjima u 2015. godini. Isto
tako, u Zadru se od izgradnje
infrastrukturnih kapaciteta u
novoj luci Gaženica bilježi rast
cruising prometa od 50% već
u tekućoj godini, dok se u
2015. godini očekuje dodatni
rast od novih 50%. Lučka uprava Rijeka, u suradnji s gradom Rijeka i Turističkom
zajednicom grada Rijeke, nakon zajedničkih intenzivnih
promidžbenih aktivnosti u
2014. godini, očekuje značajan porast prometa u narednim godinama. HTZ
OBJAVA OBAVIJESTI O NAMJERI DAVANJA
KONCESIJE NA POMORSKOM DOBRU LUKE
DUBROVNIK- GRUŽ
Javno prikupljanje
ponuda
Djeca skupine „Žabice“ Dječjeg vrtića Konavle iz Marijinog Doma posjetili su
1.listopada 2014. brdo Srđ. Povodom obilježavanja 23. obljetnice agresije i
napada na Dubrovnik i njegovu okolicu razgledali su muzej Domovinskog
rata, te su kod Svetog križa upalili svijeću u znak sjećanja na poginule hrvatske vojnike.
8
GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014.
Sukladno Odluci Upravnog vijeća i Suglasnosti Vlade
Republike Hrvatske, Lučka uprava Dubrovnik objavila je
29. rujna 2014. godine Obavijest o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru luke Dubrovnik- Gruž. Predmet koncesije je izgradnja i upravljanje objektima i površinama na pomorskom dobru s ukupnom tlocrtnom površinom od25,096m2, te lučke djelatnosti – ukrcaj i iskrcaj
putnika uz upotrebu lučke prekrcajne opreme i obavljanje ostalih gospodarskih djelatnosti koje su u funkciji razvoja pomorskog prometa. Koncesija se raspisuje na rok
od 40 godina. Natječaj će se odvijati u dva kruga. Prvi
krug u kojem se traže pravna i financijska sposobnost
ponuditelja traje 60 dana. Predviđeno trajanje drugog
kruga je 120 dana unutar kojega će ponuditelji između
ostaloga dostaviti idejno rješenje i Studiju gospodarske
opravdanosti sa uključenim ponudama za fiksni i varijabilni dio koncesijske naknade. S obzirom na atraktivnu
lokaciju i konstantan rast broja putnika, luka Gruž predviđena je izgradnja putničkog terminala za ukrcaj i iskrcaj
putnika s pratećim sadržajima trgovačkog centra, turističko ugostiteljskim sadržajima i međugradskim autobusnim kolodvorom. Obavijest o namjeri davanja koncesije
objavljena je na portalu Elektronički oglasnik javne nabave (https://eojn.nn.hr/Oglasnik/) i na internetskim stranicama Lučke uprave Dubrovnik.
GRAD DUBROVNIK
26.RUJNA 2014.
POVODOM 23. OBLJETNICE NAPADA NA DUBROVNIK
Obilježen Dan policije i blagdan sv.
Mihovila
U sjećanje na poginule branitelje
Zamjenik gradonačelnika Grada Dubrovnika Nenad Vekarić i potpredsjednica Gradskog vijeća Olga Muratti sudjelovali su 26.rujna
na svečanosti povodom Dana policije i blagdana sv. Mihovila
održanoj u zgradi Policijske uprave dubrovačko–neretvanske. Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na spomen obilježju ispred
sjedišta Policijske Uprave odana je počast poginulim pripadnicima policijskih jedinica u Domovinskom ratu.
U nedjelju 5. listopada 2014,. u 11 sati na Osojniku obilježit će se
11. obljetnica otkrivanja spomenika poginulim hrvatskim braniteljima na širem području Osojnika. U utorak, 7. listopada 2014.
u 17:45 sati položit će se vijenci i zapalit svijeće ispred Spomen
obilježja u Ulici Bartola Kašića u Novoj Mokošici, povodom 23.
obljetnice pogibije devet naših mladih sugrađana hrvatskih branitelja. Sveta misa zadušnica služit će se u Župnom prostoru Svete Obitelji s početkom u 180 sati.
U DUBROVNIKU U PRVIH DEVET MJESECI
Rekordni turistički rezultati
UZ NAZOČNOST DVA HRVATSKA MINISTRA
U DURA-i svečano otvorene nove prostorije
U Razvojnoj agenciji Grada Dubrovnika DURA- svečano su 26.rujna
otvorene novouređene prostori, a u
čijem su sklopu poduzetnički inkubator - ‘’Tvornica ideja’’ i ured Centra za
informiranje i savjetovanje o karijeri (CISOK). Otvaranju su uz gradonačelnika
Andra Vlahušića prisustvovali ministar
poduzetništva i obrta Gordan Maras,
ravnateljica Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje Ankica Paun-Jarallah i
ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, koji je nakon otvaranja
novih prostora DURA-e u poslijepodnevnim satima u Dubrovniku otvorio i
izložbu Europskog socijalnog fonda
(ESF). Ministar Mirando Mrsić kazao je
kako je Ministarstvu cilj ‘putem Centara za informiranje i savjetovanje o karijeri osvijestiti sve građane Republike
Hrvatske kako je ulaganje u
cjeloživotno znanje nužno, te im pružiti
informacije i stručne savjete što će
omogućiti svim zainteresiranim unaprjeđenje kompetencija za upravljanje
karijerom, a sve u cilju povećanja njihove
zapošljivosti’.
- Ukratko, temeljna svrha Centra je pružiti
jedinstvenu stručnu pomoć pojedincu u
donošenju odluka u razvoju profesionalne karijere, na iskustvima najbolje
domaće i europske prakse, zaključio je
ministar Mrsić. Gradonačelnik Andro
Vlahušić zahvalio je ravnateljici DURA-e
Andrei Novaković i njenom timu ‘što su
u kratkom vremenu uspjeli oplemeniti
dobre ideje’. Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava zahvalio je na donaciji od
700.000 kuna, što je iznos utrošen u uređenje novih prostorija i ureda. Trenutno
u sklopu ‘Tvronice ideja’ radi 19 dubrovačkih tvrtki.
- Naš cilj je dobiti najmanje 30 tvrtki,
odnosno da na 1000 stanovnika imamo
jednu tvrtku inkubatorska tipa, poručio
je gradonačelnik Vlahušić.
NASTAVAK USPJEŠNE DUGOGODIŠNJE SURADNJE
U pripremi novi projekt s Rueil-Malmaisonom
Pretprošli vikend gradonačelnik Andro
Vlahušić boravio je u Rueil-Malmaisonu, gradu prijatelju u Francuskoj, na
poziv gradonačelnika Patricka Olliera.
Kao nastavak uspješne dugogodišnje
suradnje između dva grada prijatelja,
gradonačelnici su razgovarali o mogućnostima pokretanja novog zajedničkog projekta Festival turizma.
Ideja je pokrenuta sa ciljem promoviranja turističke djelatnosti oba grada, a
događanje bi se održavalo
naizmjenično, jedne godine u Dubrovniku, a druge u Rueil-Malmaisonu.
U tehničku provedbu projekta uključit će
se i Turistička zajednica Grada Dubrovnika, kroz svoje redovite aktivnosti.
Uskoro se očekuje posjet delegacije
grada Rueil-Malmaisona Dubrovniku
kako bi se utvrdile pojedinosti implementacije ove suradnje.
Prilikom boravka, gradonačelnik
Vlahušić je nazočio i svečanosti grada
„Jubile Imperialu“.
U prvih devet mjeseci 12 posto više
dolazaka, te 13 posto stranih i 1 posto
domaćih gostiju više nego lani u istom
razdoblju
Dubrovnik, kao jedan od hrvatskih gradova koji
konstantno bilježe odličan turistički promet, može
se pohvaliti porastom turističkog prometa i u
mjesecu rujnu, kad je u Dubrovniku boravilo 121
820 turista, što je 10 % više nego u rujnu 2014.
godine. Od ukupnog broja turista u rujnu, 117 761
je bilo stranih, a 4 059 domaćih turista.
Realizirano je 464.029 noćenje ili 9 % više nego u
rujnu 2013., a najbrojniji su gosti bili iz Ujedinjenog
Kraljevstva, Njemačke, SAD –a, Francuske, Australije, Švedske, Španjolske, Rusije, Hrvatske, Finske. Prema statističkim podacima Turističke zajednice grada Dubrovnika, Dubrovnik je u prvih devet
mjeseci 2014. ostvario rekordne turističke rezultate
u svim vrstama smještaja.
Od 1. siječnja do 30.rujna 2014. godine u Dubrovniku je ostvareno 757 322 dolazaka, što čini ukupno
12 % više dolazaka nego u istom razdoblju prošle
godine. Od navedenog broja turista, bilo je 718 045
stranih, te 39 277 domaćih turista, što čini 13 %
više stranih i 1 % više domaćih turista nego u prvih
devet mjeseci 2013. godine. Tijekom prvih devet
mjeseci 2014. godine ostvareno je 2 797 297
noćenja, što čini porast od 9 % u odnosu na 2013.
godinu.
Od ukupnog broja turista od 1.siječnja do 30.rujna
2014.godini, 480 084 gostiju je odsjelo u 46 dubrovačkih hotela, što je porast od 6 % u hotelskom
smještaju u odnosu na isto razdoblje 2013. godine. U privatnom smještaju prvih devet mjeseci
2014. godine odsjelo je 179 013 gostiju, što je porast od 37 % u odnosu na 2013.godinu.
Top–listu država iz kojih su dolazili dubrovački turisti u prvih devet mjeseci 2014. godine predvode
već tradicionalno gosti iz Velike Britanije (16 %
porast u dolascima i 15 % u noćenjima u odnosu
na isto razdoblje 2013. g.), Njemačke (porast od 7
% u dolascima i 7 % u noćenjima), Francuske ( 3
% manje dolazaka, te 4 % manje noćenja), SAD
(porast od 19 % u dolascima i 22 % u noćenjima),
Hrvatske (porast od 1 % u dolascima i 8 % u noćenjima), Švedske (porast od 8 % u dolascima i 5 % u
noćenjima), Italije (porast od 15 % u dolascima i
22 % u noćenjima), Španjolske (porast od 16 % u
dolascima i 12 % u noćenjima), Norveške (3 %
manje u dolascima i 7 % u noćenjima), Australije
(porast od 9 % u dolascima i 12 % u noćenjima).
U Turističkoj zajednici grada Dubrovnika očekuju
se odlična ostvarenja turističkog prometa do kraja
godine, s posebnim naglaskom na kongresni segment naše turističke ponude. Sandra Milovčević
GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014. 9
GRAD DUBROVNIK
GRADONAČELNIK VLAHUŠIĆ:
GRADONAČELNIK VLAHUŠIĆ PRIMIO
ZLATNU JUDAŠICU IVANU ŠUTALO
Od konzervatora očekujemo službeno izvješće o
Čestitke na iznimnom
stručnom pregledu tvrđave Revelin
uspjehu
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro dana od dana podnošenja pisanog zahtjeVlahušić uputio je 25.rujna dopis Žani Baći,
pročelnici Konzervatorskog odjela u Dubrovniku za područje Dubrovačko-neretvanske županije. Dopis prenosimo u cijelosti:
Poštovana gospođo Baća,
nastavno na Vaš dopis koji je Grad Dubrovnik
zaprimio elektroničkom poštom, kao i objave
iz lokalnih medija, gdje tvrdite kako je „očevidom provedenim od strane djelatnika ovog
Konzervatorskog odjela utvrđeno (je) postojanje određenog broja pukotina na sedrenim svodovima tvrđave Revelin“, ovim putem
hitno tražimo Vaše službeno očitovanje i
zapisnik o izvršenom očevidu.
Sukladno članku 24. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 66/99, 151/03,
157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12,
136/12, 157/13), koji između ostalog propisuje sljedeće: „ - pravo na stručnu pomoć
nadležnog tijela radi pravilne zaštite i očuvanja
kulturnoga dobra na način propisan ovim Zakonom.“, te članku 26. koji izričito propisuje:
„Nadležno tijelo vlasniku, nositelju prava na
kulturnom dobru i drugom imatelju kulturnoga dobra na njihovo traženje daje besplatni
stručni savjet u svezi s provedbom mjera zaštite i očuvanja kulturnoga dobra. Stručni savjet iz stavka 1. ovoga članka nadležno tijelo
dužno je dati u hitnim slučajevima, odnosno
kad prijeti izravna opasnost od oštećivanja
kulturnoga dobra, odmah, a najkasnije 3
va.“, Konzervatorski odjel u Dubrovniku
nadležno je tijelo za pružanje stručne pomoći
Gradu Dubrovniku kao nositelju prava i vlasniku kulturnog dobra.
Podsjetio bih Vas na nadležnosti i zaduženja
Konzervatorskih odjela koje propisuje Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva kulture (NN 21/12,124/13): „U konzervatorskim
odjelima obavljaju se stručni i upravni poslovi
koji se odnose na istraživanje, proučavanje,
praćenje stanja, evidentiranje, dokumentiranje i promicanje kulturnih dobara, primjenu
odgovarajućih metoda i mjera zaštite kulturnih
dobara, pružanje stručne pomoći vlasnicima
i ovlaštenicima prava na kulturnim dobrima,
utvrđivanje posebnih uvjeta građenja, utvrđivanje uvjeta korištenja, namjene i upravljanja
kulturnim dobrima, utvrđivanje režima zaštite,
organiziranje i izvođenje zaštitnih radova na
kulturnim dobrima, vođenje prvostupanjskog
upravnog postupka sukladno zakonskim propisima o zaštiti i očuvanju kulturne baštine.
Konzervatorski odjeli obavljaju stručni nadzor, provođenje kontrole prometa, uvoza i izvoza kulturnih dobara, osiguravanje djelovanja jedinstvene informacijsko-dokumentacijske
službe uz suradnju s drugim tijelima jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave
te pravnim i fizičkim osobama u cilju poticanja i promicanja zaštite kulturne baštine.“
Slijedom svega navedenog i sukladno Vašim
stručnim kompetencijama,
očekujemo da Vaši stručnjaci u
što kraćem roku izvrše potrebni monitoring i da nas o tome
po izvršenju istog službeno izvijestite. Grad Dubrovnik će potom postupiti prema eventualnim smjernicama kako bi očuvali vrijednost ovog neprocjenjivog spomenika kulture i spriječili bilo kakvu moguću štetu.
U očekivanju hitnog odgovora,
srdačno Vas pozdravljam, Gradonačelnik Andro Vlahušić
POD POKROVITELJSTVOM GRADA DUBROVNIKA, MINISTARSTVA KULTURE I
MEĐUNARODNIH, STRUČNIH ORGANIZACIJA
Najbolji u baštini
U Dubrovniku se od 25. do 27. rujna 2014.
održao skup “Najbolji u baštini” - godišnja
smotra nagrađivanih muzejskih i baštinskih
projekata svijeta, pod pokroviteljstvom Grada Dubrovnika, Ministarstva kulture i međunarodnih, stručnih organizacija. U sklopu
ovog događanja, u palači Sponza 25. i 26.
rujna mogla se vidjeti izložba plakata o laureatima koji su predstavljeni na konferenciji.
Na svijetu se godišnje nagrađuju stotine izvanrednih muzejskih, baštinskih i konzervatorskih projekata. Njihova izvrsnost i
10 GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014.
postignuća trebali bi biti bolje poznati
stručnoj i ne-stručnoj publici , ali također zainteresiranoj javnosti i ljubiteljima baštine. Upravo je to cilj konferencije „Najbolji u baštini“.
Od početaka 2002. godine, na konferenciji
je predstavljeno oko 220 projekata, sudionicima iz 37 zemalja, kojih je do sada bilo oko
1.500. Mogućnost pronalaženja nadahnuća
kroz razmjenu iskustava u zbrinjavanju i komunikaciji baštine pokazala se jedinstvenom.
Judašicu Judo kluba Dubrovnik i hrvatsku
reprezentativku Ivanu Šutalo i njenog trenera Željka Đapića, primio je 25.rujna
gradonačelnik Andro Vlahušić. Primanje
je održano u svjetlu velikog uspjeha hrvatske reprezentacije na Europskom juniorskom prvenstvu u judu održanom u
Bukureštu na kojem je Ivana Šutalo
reprezentaciji donijela odlučujući bod i titulu prvakinja Europe.
Zlatna dubrovačka judašica i njen trener
gradonačelniku iznijeli su svoje dojmove
s prvenstva, ali i daljnje planove. Gradonačelnik Vlahušić čestitao im je na iznimnom uspjehu te im ponudio pomoć u
pripremi sljedećih natjecanja.
Podsjetimo, u finalnom meču u Bukureštu Hrvatska je bila bolja od reprezentacije
Francuske 3:2. Naše su juniorke u
drugom kolu pobijedile Veliku Britaniju
5:0, a u polufinalu reprezentaciju Njemačke 3:2.
Hrvatska je nastupila u sastavu: Ivana
Šutalo, Barbara Matić, Buga Kovač, Maja
Blagojević, Tena Šikić i Tihea Topolovec.
Skup od samo početka uživa visoko pokroviteljstvo svjetske muzejske organizacije
(Međunarodno vijeće muzeja – ICOM), te
stalnu potporu Grada Dubrovnika i Dubrovačkih muzeja (DUM), te Ministarstva
kulture Republike Hrvatske. Prestižnim
partnerstvom s udrugom Europa Nostra,
„glasa kulturne baštine Europe“ spajaju
se civilni i stručni baštinski sektori.
O programu i izložbi:
Predstavljena su dvadeset i četiri laureata iz raznih područja sektora koji se bavi
javnom memorijom. Oni dolaze iz cijelog
svijeta: Kine, Japana, Sjedinjenih država,
Novog Zelanda, Australije, Rusije i Europe. Ova izložba ponudila je pregled
najbolje prakse u muzejima i baštini, nagrađenoj u protekloj godini. Prezentacije
su se održale 26. i 27. rujna u kazalištu
„Marin Držić“.
GRAD DUBROVNIK
24. RUJNA 2014.
Gradonačelnik Vlahušić čestitao
blagdan Roš Hašana
Gradonačelnik Grada
Dubrovnika
Andro
Vlahušić uputio je čestitku
predsjednici
Židovske općine u Dubrovniku, gospođi Sabrini Horović i svim sugrađanima židovske vjeroispovijesti, povodom
blagdana Roš Hašana.
Tekst čestitke prenosimo u cijelosti:
Poštovana gospođo
Horović, u ime Grada Dubrovnika i svoje osobno upućujem Vama,
kao i svim Dubrovkinjama i Dubrovčanima židovske vjeroispovijesti,
iskrene čestitke povodom svetkovine Roš Hašane.
Svim članovima Vaše zajednice želim da blagdane dočekaju u duhovnom spokoju i odmoru tijela.
U Novoj 5775. godini želim Vam pregršt zdravlja, ljubavi, radosti i blagostanja kao i snage za nova dostignuća koja se odražavaju na dobrobit čitavog društva.
Budite upisani u dobru godinu - Lešana tova tikatevu!
Gradonačelnik Andro Vlahušić
EUROPSKI DOM DUBROVNIK / INFORMACIJSKI CENTAR
EUROPE DIRECT DUBROVNIK
Pjesma, ples i gluma za Europski
dan jezika na Stradunu
Europski dan
jezika, 26. rujna,
obilježen je u
Dubrovniku programom u kojemu je sudjelovalo više od 150 izvođača. Njihove
recitacije, pjesme, glumu i či-
FA LINĐO
Audicija za upis novih članova
Folklorni ansambl “Linđo” obavještava sve zainteresirane djevojke i
mladiće sa navršenih 12 godina, da će se audicija za upis novih članova – plesača i glazbenika, održati u nedjelju 05.10.2014. u 10 sati u kinu
Sloboda. Probe će se tijekom godine održavati u prostorijama Linđa u Lazaretima i Linđovoj prostoriji pokraj Umjetničke galerije u Gradu. Folklorni
ansambl “Linđo” slijedeće godine obilježava 50 godina djelovanja a njegovi su članovi na svojim promotivnim turnejama proputovali brojne zemlje
Europe, Sjeverne i Južne Amerike. Ansambl
također organizira i brojne aktivnosti i izlete
za svoje članove.
Tako se redovito organizira malonogometni turnir, izlet na Lopudu, skijanje u Sarajevu i proljetni vikend na Mljetu. Do kraja godine, Linđo će sudjelovati na Međunarodnoj folklornoj smotri u Turskoj – Izmiru, a
još nas i očekuju turneje u Vukovar, Makedoniju i Bruxelles.
Dođite i vi na audiciju i postanite našim članom, te uz ples, glazbu i druženje sudjelujte u brojnim putovanjima i promociji Dubrovnika i Hrvatske u svijetu.
KMD
Izložba Borisa Leinera
Mala retrospektiva Borisa Leinera u Kazalištu Marina
Držića. Desetak radova izloženo je u foyeru Kazališta
Marina Držića, a otvorenje je bilo u utorak 30. rujna.
Svestrani glazbenik i kipar izložio je portrete poznatih
ljudi iz svijeta glazbe i umjetnosti te par manjih figurativnih skulptura. Oni malo stariji Leinera prepoznaju kao
bubnjara kultnih rock skupina Azra, Haustor i Vještice,
a surađivao je i s brojnim drugim glazbenicima od kojih
se ističu solo albumi Darka Rundeka. Posljednjih godina je u javnosti prepoznat kao talentiran kipar, a zanimljive radove ovom prilikom mogu vidjeti i svi Dubrovčani u foyeru Kazališta Marina Držića. Ž.D.
tanje na petnaest jezika pratilo je preko 2000 gledatelja.
U suradnji s obrazovnim ustanovama i udrugama u
kulturi te mađarskim konzulatom u Dubrovniku program
je organizirao Europski dom Dubrovnik u okviru aktivnosti svoga informacijskog centra Europe Direct Dubrovnik.
Zabavno-edukativni program ispred crkve svetoga Vlaha trajao je više od dva sata, a u njemu su sudjelovala
djeca iz vrtića Pile, učenici osnovnih škola Lapad i Marina Držića, Gimnazije Dubrovnik, Biskupijske klasične
gimnazije Ruđera Boškovića, Turističke i ugostiteljske
škole, studenti američkog koledža RIT Croatia, predstavnice Dubrovačkog međunarodnog sveučilišta i
mađarskog konzulata te članovi Slovenskog kulturnog
društva Lipa, Društva turističkih vodiča i Društva hrvatsko-ruskog prijateljstva „Umjetnost bez granica“. Mladi
mobilni knjižničari Europskog doma Dubrovnik čitavo
su vrijeme ispred palače Sponza prodavali rabljene knjige na stranim jezicima, a na štandu Europe Direct Dubrovnik dijelile su se besplatne publikacije o Europskoj
uniji i njenim članicama. Bila je to prigoda i za predstavljanje najnovijeg izdanja Europskog doma Dubrovnik,
hrvatsko-engleske brošure „Dobrodošli u Europsku
uniju!“ s fotografijama panoa koje su izradili učenici i
učenice šest osnovnih i dvije srednje škole iz Dubrovačko-neretvanske županije.
Vijeće Europe pokrenulo je obilježavanje Europskog
dana jezika 2001. godine s ciljem poticanja višejezičnosti
i višekulturalnosti u Europi. Kroz različita događanja
građanima svih europskih država, dakle ne samo članicama EU, skreće se pozornost na važnost učenja jezika, u svakoj životnoj dobi, kroz formalno i neformalno
obrazovanje, a u svrhu što boljeg međukulturnog razumijevanja. Obilježavanje Europskog dana jezika u
Dubrovniku poduprla je Turistička zajednica Grada Dubrovnika.
GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014. 11
GRAD DUBROVNIK
ZAVRŠEN DUBROVNIK INTERNATIONAL WINE &JAZZ FESTIVAL
Koncertom za pamćenje festival dokazao prestiž
Veličanstvenim koncertom svjetske zvijezde Jose Feliciana i Dubrovačkog
simfonijskog orkestra pod ravnanjem Michaela Kissingera, koji je 27.rujna
izazvao ovacije publike, završeno je četvrto izdanje Dubrovnik International
Wine &Jazz festivala u Dubrovniku
Ovogodišnji festival u svojoj četvrtoj godini
održavanja doživio svoj vrhunac putem gostovanja glazbenika Feliciana i pratećeg ben-
da. Zahvaljujući Gradu Dubrovnika kao generalnom pokrovitelju, generalnom sponzoru Dubrovačkim vrtovima sunca, Turističkoj
zajednici grada Dubrovnika, te
sponzorima - kompaniji Ina,
Marina Frapa Rogoznica, Adriatic Explore Dubrovnik, Fotostar, Zračna luka Dubrovnik,
medijskim pokroviteljima i pokroviteljima festivala Dubrovnik je
realizirao veličanstveni koncert
svjetskog ranga, kako našem
gradu i dolikuje.
Uz brojnu domaću publiku prepoznali su to i inozemni posjetitelji, vijest o gostovanju Jose
Feliciana najavljena je i u SADu, Belgiji, Bosni i Hercegovini,
a fotografije napravljene iz publike tabletima i mobitelima na društvenim mrežama
izvanredna su promocija.
Dubrovnik International Wine &Jazz festival i njegov umjetnički direktor Michael
Kisssinger nakon više godina gostovanja
vrlo poznatih američkih jazz – glazbenika,
ove su godine napravili iskorak koji je ovaj
festival učinio prestižnim događanjem
posebno za turiste koji traže i trebaju
ovakve sadržaje.
U svom obraćanju publici Jose Feliciano
vrlo emotivno je poželio Hrvatskoj državi
prosperitet, zamolio publiku da moli za mir
u svijetu, te svojim porukama oduševio
publiku jednako kao i svojom gtarističkom
virtuoznošću i savršenom vokalnom izvedbom. Dubrovački simfonijski orkestar je
prateći svjetskog velikana pokazao je svu
raskoš svojih mogućnosti na prelijepoj pozornici ispred Katedrale.
Organizatori Dubrovnik International
Wine&Jazz festivala za sljedeću godinu također najavljuju velika svjetska glazbena
imena koja će nastupiti na Stradunu.
A.Tomić
NARODNA KNJIŽNICA GRAD
UMJETNIČKA GALERIJA DUBROVNIK
Priče spajalice Renate
Zlatković
Predstavljena Likovna monografija
„Marko Rašica“
Predstavljanje nove knjige „Priče spajalice“ dubrovačke
književnice Renate Zlatković održalo se u utorak 30. rujna u čitaonici Narodne knjižnice Grad – Sala Zrcala.
U predstavljanju su sudjelovali Marina Kljunak Čuikin,
fra Rafael Romić, Nikša Selmani i autorica Renata Zlatković, dok su prigodni program glazbom i čitanjem priča
upotpunili Lukša Aletić, Monika Čuikin i Andrea Zlatković.
Zbirka proze „Priče spajalice“ rezultat je sudjelovanja autorice u međunarodnom projektu pod nazivom „Dijetus
Project: tourist products built for children“, i to u onom
njegovom segmentu koji je nastojao unaprijediti turističku ponudu nudeći ciljnoj populaciji (to jest djeci i mladima, koji sa svojim obiteljima čine više od trideset posto
turista u Europi) u prvom redu saznanja o povijesnoj i
kulturnoj baštini sredina koje posjećuju s obje strane
Jadrana, ali ih isto tako upoznati i s radom i građom
njihovih knjižnica, muzeja i arhiva. Dijetus je bio sastavni
dio programa prekogranične suradnje „Interreg IIIA“ i
trajao je u razdoblju od 2003. do 2006. godine.
Inicijatori projekta bili su talijanski grad Termoli i općina
Termoli u regiji Molise koji su za partnera odabrali upravo Dubrovnik, vodeći se višestoljetnom i višestrukom povezanošću ta dva grada.
- Iako u potpunosti proizvod moje mašte, ove su priče
nastale na osnovi povijesnih podataka koji svjedoče o
toj povezanosti, a koje sam prikupila proučavajući literaturu iz fonda Znanstvene knjižnice Dubrovnik, Državnog
arhiva u Dubrovniku i Narodne knjižnice Grad. Dvojezičnu knjigu Il fantasma Felix e altri racconti / Feliksov
duh i druge priče i slikovnicu Il fantasma Felix / Feliksov
duh objavila je nakladnička kuća Palladino editore iz
Campobassa 2006. godine, zatvarajući njome projekt
Dijetus. „Priče spajalice“, obogaćene dvjema novim
pričama, predstavljaju prvo izdanje te knjige u Hrvatskoj,
na hrvatskom jeziku – ističe Renata Zlatković.
Ivana Burmas
U recenziji likovne monografije „Marko Rašica“, autorice dr.sc, Sanje Žaje
Vrbica, akademik Tonko Maroević je,
uz ostalo, napisao: „Iz zaborava se izvlači zanimljiv opus umjetnika, koji je
dugo vremena postojao isključivo na
marginama regionalnoga stvara-laštva (dubrovačkog pejzažizma) iako je
po svojim formativnim premisama upravo kozmopolitski“...
Likovna monografija „Marko Rašica“,
autorice dr.sc. Sanje Žaje Vrbica, predstavljena je u utorak, 30. rujna u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik. Organizatori su bili Umjetnička galerija Dubrovnik i Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske. Na predstavljanju su
govorili mr. sc. Vesna Delić Gozze,
ravnateljica Umjetničke galerije Dubrovnik, dr. sc. Irena Kraševac, dr. sc.
Željka Čorak, dr. sc. Antun Karaman i
autorica, dr. sc. Sanja Žaja Vrbica. Likovna monografija, urednica: Irena
Kraševac, izvršna urednica: Martina
Petrinović, dizajn: Mario Aničić, fotografije: Milan Drmić, Miroslav
Dvorščak, Jovan Kliska, Tomislav Turković, Darko Vrbica.
Marko Rašica (Dubrovnik, 1882.–
Koločep, 1963.) hrvatski je slikar školovan na bečkoj Akademiji (1903.-1907.)
u doba najvećeg procvata secesije
koja je snažno obilježila rano razdoblje njegova slikarstva. Do 1917. živio je
u Ljubljani, Münchenu, Pragu, Parizu i
Nizozemskoj, a potom dolazi u Zagreb
i postaje profesor na Obrtnoj školi.
12 GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014.
Rašica je bio izuzetno svestran umjetnik, pored ulja na platnu i akvarela, zidnih slika, okušao se u grafičkim tehnikama, iskucavanju metala, vitrajima,
mozaicima, primijenjenim umjetnostima, grafičkom i tekstilnom dizajnu.
Napisao je nekoliko književnih djela u
formi proze i pjesama, povremeno se
javljao i novinskim člancima
Autorica Sanja Žaja Vrbica rođena je
u Dubrovniku 1969. Studij povijesti
umjetnosti i informatologije, smjer
muzeologija, završila je na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu 1993. Od 1995.
do 2005. kustos je u Umjetničkoj galeriji
u Dubrovniku.
Od 2005. zaposlena je na Sveučilištu
u Dubrovniku kao asistent na Odjelu
za umjetnosti i restauraciju. God. 1999.
obranila je magistarski rad „Likovna
kritika i izložbe u Dubrovniku 1878.1979., a 2011. doktorsku disertaciju
„Marko Rašica“ na Filozofskom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Autorica je izložbe održane 2013. u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik u povodu 130.
obljetnice rođenja i 50. godišnjice smrti Marka Rašice.
Akademik Tonk Maroević je, uz ostalo, napisao u recenziji: „Monografijom
Marka Rašice izvlači se iz zaborava
zanimljiv opus umjetnika, koji je dugo
vremena postojao isključivo na marginama regionalnoga stvaralaštva (dubrovačkog pejzažizma) iako je po
svojim formativnim premisama upravo kozmopolitski“...
DUBROVAČKO PRIMORJE - SLANO
ZAKLADA NIKOLE I MIHA MIHANOVIĆA IZ DOLA
Udžbenici svima, a nagrade najboljima
Uprava Zaklade
Nikole i Miha Mihanovića
iz
Dola, u Dubrovačkom primorju, prati i
prepoznaje uspjehe mladih sa
svoga zakladnoga područja i
iste nagrađuje i
potiče u daljnjim
uspjesima. I ove
je godine Uprava
Zaklade
svojim
osnovnoškolcima,
koji nastavu pohađaju u OŠ
Ston, podijelila
besplatne udžbenike za školsku
godinu 2014./2015.i tako roditeljima smanjila troškove školovanja.
A kako uvijek prepoznaju uspjeh i
nagrađuju ga, tako su 19. rujna
2014. godine u prostorijama Doma
Zaklade nagradili najbolje u protekloj školskoj godini. Sedam učenika s prosjekom ocjena ne nižim od
4,50 nagrađeni su s 500 kuna. U
prošloj školskoj godini bile su to:
Karmen Zvjerković, Leona Zvjerković, Kristina Mojaš, Željana Ljepopipo, Antonela Marinović , Petra Bede i učenik Marijo Mojaš.
Troje učenika s prosjekom ocjena
5,00 nagrađeni su sa 700 kn, Ni-
kol Maškarić, Martina Zvjerković i
Stijepo Marinović. Učenika Stijepa
Marinovića uprava Zaklade nagradila je posebnom novčanom nagradom za odlično učenje i koji je svih
osam razreda osnovne škole završio s prosjekom ocjena 5,00. Izvanredan uspjeh u učenju i uzorno
vladanje Stijepa Marinovića nagrađeni su s 1 500 kn. Predsjednik
uprave Zaklade Braće Mihanovića
gospodin Pero Brbora i tajnica Zaklade gospođa Zdravka Mojaš su na
svečanosti dodjele nagrada čestitali najboljima, a svim učenicima
zaželjeli sretnu i uspješnu školsku
2014./2015.godinu. Lj.šimunović
U BANIĆIMA
Finale autoslaloma i kronometra
Čestitamo Dan neovisnosti
IZASLANSTVO OPĆINE DUBROVAČKO PRIMORJE
BORAVILO U GÄGELOWU
Potvrdili čvrsto prijateljstvo
Već dvadeset i jednu godinu Općina Dubrovačko primorje
održava prijateljske odnose s okrugom Gägelow u Njemačkoj koja je u poratnom vremenu pomagala obnovu
Dubrovačkoga primorja i Slanoga.
Prijateljstvo koje se rodilo tada, traje već dvadeset i jednu
godinu. Stoga je izaslanstvo Općine s načelnikom Nikolom
Knežićem boravilo u Gägelowu od 21. do 25. rujna ove
godine gdje ih je primio i ugostio načelnik Uwe Wandel. Za
vrijeme svoga boravka posjetili su lokalni dječji vrtić, obišli
industrijsku zonu i brodogradilište u gradu Wismarcku te
posjetili susjedne gradove Lűbeck i Rostock. Naši su
izaslanici posjetili i tamošnju županicu koja im je predstavila regiju. Boravak su iskoristili i za obilazak lokalnih znamenitosti i spomenika kulture i razmjenu iskustava . Domaćini sui m priredili i iznenađenje kojim su na još jedan način
potvrdili čvrsto prijateljstvo. U Gägelowu je postavljena ploča
s imenom Slanoga uz ime mjesta domaćina što je naše
izaslanstvo iznenadilo i posebno razveselilo.
Lj.Šimunović
Vikend 27. i 28.rujna u Općini Dubrovačko primorje obilježen je
utrkama u organizaciji Autokluba Ragusa Racing pod imenom
‘’Nagrade Ragusa Racinga 2014.’’ Tom prigodom na stazi u
Poslovnoj zoni Banići okupilo se više od 40 vozača autoslaloma
odnosno 50 vozača kronometar vožnje, kao i mnogobrojna publika koja je došla podržati natjecatelje. Od vozača s dubrovačkog
područja, pobjednik je autoslaloma kao i kronometra u Banićima, u svojoj klasi bio Mladen Đajić, dok je drugi plasman u
kronometru postigao Hrvoje Čikor. U autoslalomu se istaknuo
Deni Kmetović kao treći u svojoj klasi koji je ujedno zauzeo i
treće mjesto u kronometar vožnji. U autoslalom utrci klupski su
zablistali vozači AK Pula Rovinj, SAK Samobor i AK Dubrava.
Pohvalna organizacija događaja te cjelokupni program upotpunjeni su nastupom dubrovačkih kartingaša koji su uz rujanske zrake sunca dali poseban doprinos čitavom događaju.
SLANO
pomazanje križeva na zidovima
crkve, a dvanaest križeva simbolizPrva crkva koju će mons. Mate Uzinić posvetiti, otkad je preuzeo službu dubrovačkog biskupa, ira dvanaest Isusovih apostola na
bit će samostanska crkva sv. Jeronima u Slanom. Crkvu će posvetiti tijekom svečanog euharis- kojim je sazdana Crkva. Činom postijskog slavlja koje započinje u nedjelju 5. listopada u 10 sati. Zanimljivo je da je i prvi oltar koji je vete crkve ona se u potpunosti uvoposvetio u svojoj biskupskoj službi, biskup Uzinić 26. lipnja 2011. god. posvetio upravo u ovoj di u funkciju kako bi zajednica vjernicrkvi. Sam obred posvećivanja crkve ima nekoliko svojih važnih dijelova: ulaz u crkvu, bogoslužje ka, predvođena svojim pastirima, u
riječi, posvetna molitva i pomazanje crkve, te na kraju slavlje euharistije. Posebno znakovito jeGlasGrada
njoj vršila
bogoštovne
čine.
A.T. 13
- 498
- petak 3. 10.
2014.
Biskupova posveta samostanske crkve sv. Jeronima
DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA
DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA VODEĆI PARTNER
KONGLOMERATA JADRANSKO – JONSKE MAKROREGIJE
Otvoreni dani 2014. u Bruxellesu
Dubrovačko-neretvanska županija, u ulozi vodećeg
partnera, organizira 7. listopada u prostorima
Europskog parlamenta konferenciju pod nazivom
“Strategija EU za Jadransko-jonsku regiju“
Otvoreni dani 2014., koje organizira Odbor regija u suradnji s
Europskom komisijom te Europskim parlamentom, održat
će se od 06. do 09. listopada
2014. godine u Bruxellesu. Ovo
okupljanje stručnjaka regionalnog i lokalnog razvoja ključni je
godišnji događaj za europske
regije te okupi oko šest tisuća
sudionika, uključujući kreatore
politika, političare i stručnjake sa
svih razina vlasti. Dubrovačkoneretvanska županija izabrana
je ove godine za vodećeg partnera u konglomeratu Jadransko – jonske makroregije te je
ujedno i prva hrvatska županija
koja vodi jedan konglomerat.
Na konferenciji za novinare,
održanoj 30.rujna, župan dubrovačko-neretvanski Nikola
Dobroslavić izvijestio je o aktivnostima Županije i Regionalne razvojne agencije DUNEA-e
u okviru Otvorenih dana. Naime,
Dubrovačko-neretvanska županija, u ulozi vodećeg partnera,
organizira 7. listopada u prostorima Europskog parlamenta
konferenciju pod nazivom
“Strategija EU za Jadranskojonsku regiju: Uloga regija u
implementaciji Strategije”, a
ukupno uključuje 14 regija, iz
sedam zemalja. Jedan od ključnih ciljeva konferencije je i
podizanje svijesti šire javnosti o
mogućim dugoročnim i
održivim rješenjima koje može
ponuditi Jadransko-jonska
makroregionalna perspektiva.
Jadransko – jonska strategija
zasniva se na četiri stupa,
odnosno tematska područja:
Plavi rast, Povezivanje regije,
Kvaliteta okoliša i Održivi turizam. U skladu s tim konferencija je organizirana kroz četiri
panela u kojima su govornici,
predstavnici regija, upravo iz
onih država koje su zadužene
za koordinaciju stupova unutar
makroregijonalne strategije,
pojasnila je voditeljica odjela u
DUNEA-i Helena Kangjera. Interes za sudjelovanje na konferenciji je velik te je već u lipnju
zatvorena mogućnost registracije zbog popunjenosti svih
mjesta.
Dan prije, 6. rujna, također u
prostorima Europskog parlamenta u Bruxellesu, bit će
otvorena međunarodna izložba
’Stazama stećaka’, nastala kao
rezultat projekta HER.CUL – valorizacija kulturne baštine srednjovjekovnih stećaka na zapadnom Balkanu, kako bi se javnost
ŽUPAN NA SASTANKU S VODITELJEM PREDSTAVNIŠTVA
NJEMAČKE SAVEZNE DRŽAVE BADEN-WÜRTTEMBERG
Zajednički projekti
U Bruxellesu je župan Nikola Dobroslavić održao radni sastanak s
voditeljem predstavništva njemačke savezne države Baden-Württemberg Johannesom Jungom i suradnicima. Na sastanku se razgovaralo o mogućoj suradnji te pripremi i kandidiranju zajedničkih
projekta u područjima gospodarstva, obnovljivih izvora energije,
kulture, razmjene znanja, ideja i iskustva između Dubrovačko-neretvanske županije i pokrajine Baden-Württemberg, koji bi se financirali iz europskih fondova. Baden-Württemberg jedna je od najrazvijenijih europskih regija s velikim postignućima na području gospodarstva, znanosti i obrazovanja, energetike, a na ovom radnom
sastanku definirane su i konkretne projektne ideje od obostranog
interesa za suradnju na području kulturnog turizma.
14 GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014.
Čestitamo Dan neovisnosti
upoznala s ovim vrijednim kulturno-povijesnim nasljeđem.
U sklopu izložbe predstavit će
se i tradicijski proizvodi Dubrovačko-neretvanske županije.
Riječ je o šest proizvoda - pršut, sir, mantala, suhe smokve,
bruštulani mjenduli i arancini,
koji su postupkom gospodarskog vrednovanja izdvojeni kroz
projekt ‘’Razvoj agroturizama u
DNŽ – identifikacija i komercijalizacija tradicijskih proizvoda
na području županije’’. Direktorica DUNEA-e Melanija Milić
ovom je prigodom izvijestila i
kako je upravo ovaj projekt osvojio srebrnu povelju u kategoriji
‘’Ruralno-turistički projekti’’ u
natječaju ‘’Suncokret ruralnog
turizma Hrvatske’’. Nagrade će
biti dodijeljene u četvrtak u
Zagrebu.
Kako bi se upozorilo na loš
položaj proizvođača mandarina
iz doline Neretve, a kao posljedicu zabrane izvoza u Rusiju,
Dubrovačko-neretvanska županija i DUNEA, u suradnji s uredom zastupnice u Europskom
parlamentu Dubravke Šuice,
organizirat će 8. listopada, na
Dan neovisnosti Republike Hrvatske, dijeljenje mandarina
ispred zgrade Europskog parlamenta. Župan Nikola Dobroslavić istaknuo je kako se nada
da će ova akcija skrenuti pažnju
na problem plasmana neretvanskih mandarina institucijama
Europske unije te ih potaknuti
na njegovo rješavanje.
DELEGACIJE HRVATSKE ZAJEDNICE ŽUPANIJA U BRUXELLESU
Radni posjet Europskom
parlamentu i Europskoj komisiji
U organizaciji Europske komisije, delegacija predstavnika
Hrvatske zajednice županija boravila je u dvodnevnom posjetu
Bruxellesu i tijelima Europske
unije s ciljem uspostave redovitije i konkretnije suradnje,
koja je ključna za razvoj županija, općina i gradova, ali i cijele
Hrvatske.
U delegaciji je bio i župan Nikola Dobroslavić. Program posjeta obuhvatio je sastanak s veleposlanikom Matom Škrabalom
i suradnicima u Stalnom predstavništvu RH pri Europskoj uniji te susret s hrvatskim europar-
lamentarcima - Andrejom Plenkovićem, Dubravkom Šuicom,
Ružom Tomašić , Davorom Ivo
Stierom, Ivanom Miletić, Toninom Piculom, Biljanom Borzan,
Jozom Radošom, Marijanom
Petir te Ivanom Jakovčićem.
Hrvatski župani prisustvovali su
tematskim skupovima Europske komisije o regionalnoj politici, poljoprivredi i ruralnom razvoju te ulozi i pravilima Europske unije, a uvodni pozdrav
održao je Neven Mimica, Europski povjerenik za međunarodnu
suradnju i razvoj.
SVEČANOST
Obuljen i Margaretić na obilježavanju
5775. židovske godine
Zamjenik Župana Davorko Obuljen i predsjednik Županijske skupštine Ivan Margaretić u prostorijama Židovske općine sudjelovali su 25.rujna na proslavi Roš Hašane, 5775. židovske Nove godine. Na svečanosti, kojoj je domaćin bila predsjednica Židovske
zajednice Dubrovnik Sabrina Horović, sudjelovali su i predstavnici vjerskih zajednica, predstavnici Grada Dubrovnika te mnogi drugi
uzvanici.
DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA
26.RUJNA 2014.
KORČULA
Obilježen Dan policije
Obilježeno 800 godina korčulanskog statuta
Zamjenik župana Davorko Obuljen sudjelovao je 26.rujna u Korčuli na
svečanosti povodom obilježavanja 800
godina statuta grada i otoka Korčule.
Naglasivši značaj statuta kao dokaza
osmišljenog uređenja korčulanske
zajednice u 13. stoljeću te povezavši taj
pravni zapis sa sličnima koji su uslijedili
duž jadranske obale, Obuljen je čestitao korčulanskim vlastima i građanima
ovu značajnu obljetnicu.
U sklopu obilježavanja organiziran je i
međunarodno znanstveni skup, a pokrovitelj manifestacije je predsjednik Ivo
Josipović.
Na svečanosti su sudjelovali i predsjednik Sabora Josip Leko, sudac Ustavnog
suda Miroslav Šeparović, saborski zastupnik Branko Bačić te gradonačelnik
Korčule Vinko Kapelina.
LASTOVO
U prigodi obilježavanja Dana policije i blagdana
sv. Mihovila župan Nikola Dobroslavić, v.d.
pročelnika za poslove župana i Županijske skupštine Blaž Pezo i pročelnica za međugeneracijsku
solidarnost, branitelje i obitelj Nina Skurić sudjelovali su 26.rujna na svečanosti održanoj u zgradi
Policijske uprave dubrovačko - neretvanske. Tim
su povodom položeni vijenci i zapaljene svijeće
ispred sjedišta Policijske uprave dubrovačko-neretvanske u spomen na pogibiju 43 poginula policajca u Domovinskom ratu na širem dubrovačkom
području. Potom je u zgradi PU održan prigodni
prijem na kojem se svim nazočnima obratio
načelnik policije Tonći Radibratović.
Zamjenik župana na Danu Općine Lastovo
Povodom Dana Općine i blagdana sv.
Kuzme i Damjana, zamjenik župana Davorko Obuljen sudjelovao je 26.rujna na
svečanoj sjednici Općinskog vijeća
Općine Lastovo.
Tom je prilikom Obuljen čestitao
blagdan i Dan Općine načelniku Leu
Katiću, vijećnicima i svim otočanima, a
posebnu je čestitku uputio dobitnicima
prigodnih nagrada. Dobitnica godišnje
nagrade Općine je Marija Glumac, a
nagrada za životno djelo posthumno je
dodijeljena maestru Vinku Lesiću.
U STONU ODRŽAN SASTANAK SAVJETA ZA RAZVOJ
VINOGRADARSTVA I VINARSTVA DNŽ
Ovogodišnja berba 70% lošija od
prosječnih berbi
Župan Nikola Dobroslavić u
Stonu je 29.rujna održao sastanak Savjeta za razvoj vinogradarstva i vinarstva Dubrovačko
- neretvanske županije. Uz članove Savjeta sastanku su nazočile i pomoćnica ministra poljoprivrede Zvjezdana Blažić,
direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i
šumarstvo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Božica Marković, predsjednica Gospodarske komore
Dubrovnik Terezina Orlić te
načelnik općine Ston Vedran Antunica. Na sastanku se razgovaralo o procjeni berbe 2014. u Dubrovačko – neretvanskoj županiji,
mogućnostima financiranja u sektoru vinogradarstva i vinarstva,
planu aktivnosti udruženja vinara
pri Hrvatskoj gospodarskoj komori,
a bila je ovo i prilika da vinari iznesu i drugu problematiku koja je u
nadležnosti Ministarstva ili Gospodarske komore. U razgovoru s članovima Savjeta i uzevši u obzir sva
vinogorja na području Županije
procijenjena je berba 2014. koja je,
u prosjeku, 70% lošija od
prosječnih berbi. Šteta u vinogradima posljedica je loših vremenskih
uvjeta koji su pogodovali razvoju
bolesti vinove loze i lošijoj kvaliteti
grožđa, a neki su dijelovi Županije
pogođeni i tučom. Župan je istaknuo da će Županija sa svojim
službama, koliko je u mogućnosti,
pomoći vinogradarima i vinarima
koji su pretrpjeli štete te pokušati
ostvariti uvijete za proglašenje elementarne nepogode. Pomoćnica
Ministra Zvjezdana Blažić, naglasila je da su od strane Ministarstva
male mogućnosti za nadoknadu
štete budući da u ovoj godini trpe
svi dijelovi Hrvatske te sve grane
poljoprivrede, ali da će pokušati
pronaći mogućnosti za pomoć vinogradarima i vinarima. Predstavljene su mjere vinske omotnice i programa ruralnog razvoja te plan aktivnosti udruženja vinara pri HGK
koji se većinom odnosi na zajedničke marketinške aktivnosti s ciljem što boljeg plasmana vina,
prvenstveno na stranom, ali i na
domaćem tržištu.
Obraćajući se uzvanicima na svečanoj
sjednici, načelnik Katić govorio je o radu
općine u protekloj godini te o ambicioznim planovima i projektima čija se
realizacija i početak očekuju tijekom
narednih godinu dana-od uređenja komunalne infrastrukture do 1,7 milijuna
kuna vrijednog projekta sanacije deponija otpada.
U prigodnom programu nastupili su
maestro Ivan Dražinić te bas bariton
splitske opere Marijo Krnić, a voditeljica
programa bila je Brigita Masle.
U OKVIRU OBVEZA PO PROJEKTU EA SEA-WAY
Uređenje obale u luci Ston
Dubrovačko-neretvanska županija je u okviru obveza po
Projektu EA Sea-Way održala 25.rujna sastanak za Lokalnu radnu grupu na temu: usluge u putničkom prometu te
mogućnosti bolje informiranosti putnika u prometu.
Lokalna radna grupa se sastoji od predstavnika lokalnih
dionika odnosno institucija sa područja DNŽ koje imaju
direktnu ili indirektnu vezu ili korist prilikom promjene odnosno pojačanja prometne povezanosti svih vrsta prijevoza na
našem području. Tako, po ovom projektu, članove lokalne
radne skupine čine predstavnici gradova i općina (ovisno o
ulaganju), gospodarske komore, lučke uprave i županije.
Cilj radnog sastanka je predstaviti projekt predstavnicima
institucija sa područja Županije te uspostaviti daljnju suradnju po potrebi projekta EA Sea-Way. Također, radni sastanak je ujedno poslužio u definiranju mogućih problema
prilikom daljnje provedbe ne samo ovog projekta, već i ostalih projekta EU s tematikom prometne povezanosti.
Preložena je suradnja sa Sveučilištem u Dubrovnik –
Odjelom za pomorstvo u vidu korištenja vanjskih stručnjaka te suradnja sa članovima projektnom tima na Projektu
“Tisar” gdje je jedan od osnovnih ciljeva projekta upravo
poboljšanje prometne povezanosti naše regije. Uočena je
potreba naknadnog formiranja info-točke u Općini Ston gdje
će i biti uložena sredstva po Projektu EA Sea-Way kroz DNŽ
kao partnera u Projektu. Kroz razgovor sa predstavnicima
lučkih uprava, došlo se do zaključka da postoji potreba za
novim pristupom obradi podataka za samo područje pomorskog prometa, a time i prezentaciji istih za javnu uporabu. Ovaj zaključak proističe iz nemogućnosti obrade podataka (analize i slično) trenutno za potrebe projekta a ujedno
i za svu ostalu javnu uporabu. DNŽ će kroz projekt EA SeaWay investirati u ulaganje u uređenje obale u luci Ston kojom se omogućava iskorištenost postojećih resursa privezišta kroz izvlačenje plovila te opću opremljenost platoa ili
obale. Ovo uređenje predstavlja osnovu intermodalnog pristupa za ovaj dio županije.
GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014. 15
GLAS PLOČA
UGOVOR VRIJEDAN 30 MILIJUNA EURA
Kinezi grade prekrcajnu opremu u Luci Ploče
Kineska tvrtka CNBM International Engineering Co Ltd iz kineskoga
Pekinga gradit će prekrcajnu opremu na terminalu rasutih tereta u
Luci Ploče, koji se izgrađuje po modelu javno privatnog partnerstva, u kojem je davatelj koncesije Lučka uprava Ploče, zadužena
za izgradnju infrastrukture, dok je Luka Ploče d.d., kao koncesionar, zadužena za nabavku i ugradnju prekrcajne opreme. Odlučeno je to nakon provedbe međunarodnog pozivnog natječaja
na koji se prethodno uspješno predkvalificiralo 12 međunarodnih
tvrtki iz Europe i Azije.
Ugovor su u zagrebačkome hotelu Esplanade prošloga petka potpisali predsjednik Uprave Luka Ploče d.d. kap. Ivan Pavlović i čelnik
kineske tvrtke Zhang Liao. Ugovor je vrijedan 30 milijuna eura.
Terminal rasutih tereta najznačajnija je investicija Projekta integracije trgovine i transporta koji je započeo 2005. godine, uz sudjelovanje Svjetske i Europske banke, Vlade RH, Lučke uprave Ploče
i Luka Ploče d.d., s ciljem povećanja konkurentnosti pločanske
luke i koridora Vc. Godišnji kapacitet terminala biti će 4,6 milijuna
tona u prvoj fazi izgradnje s mogućnošću uplovljavanja Capesize
brodova do 180 tisuća tona nosivosti i gazom do 19 metara. Dnevni
kapacitet pretovara biti će 35 tisuća tona.
POLITIKA U PLOČAMA
Silvana Odžak predsjednica liberalki
Silvana Odžak predsjednica je pločanskih
liberalki. Odlučeno je to na izbornoj skupštini održanoj u Pločama. Za dopredsjednicu
izabrana je Mihaela Pavković, tajnica je Ivana Galov, a rizničarka Ivona Medak.
- Zadovoljna sam izborom za predsjednicu
liberalki. HSLS je stranka koja u Pločama u
zadnje vrijeme ostvaruje niz dobrih izbornih
rezultata, dobro je organizirana i s neograničenim mogućnostima izražavanja svojih
stavova i mišljenja i to su glavni razlozi moje
aktivnosti kroz HSLS i kandidature za predsjednicu liberalki. Nastojat će svojim
angažmanom osigurati još veći utjecaj žena
u politici na području Ploča, rekla je Odžak,
16 GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014.
čijim je izborom zadovoljan i predsjednik
ogranka HSLS-a Ploča Matko Radonić.
- HSLS Ploča pokazao je da je dobro organiziran ogranak. Godine 2009., za vrijeme
lokalnih izbora, mnogi su nam govorili da
ne vrijedimo ni 50 glasova. Prije tri godine,
za vrijeme parlamentarnih izbora, HSLS je u
Pločama na svakom biračkom mjestu imao
glasove, a za EU izbore kandidatkinja HSLSa imala je više preferencijalnih glasova i od
Milana Kujundžića i od Mirele Holy. Na
mjesnim izborima gdje smo dva puta nastupili samostalno, imali smo zapažene rezultate. Sve je to pokazatelj da je HSLS u
Pločama presudan čimbenik u kreiranju
političke scene. Želim ovom prilikom, ispred
ogranka HSLS, dati punu podršku gradonačelniku Ploča Krešimiru Vejiću, jer su
Ploče, unatoč objektivnim poteškoćama, u
gospodarskom smislu daleko stabilniji grad
u odnosu na okolne gradove Metković,
Opuzen ili Vrgorac. A promjenom državne
vlasti iduće godine, u Pločama nas očekuje
niz projekata, kroz čiju će se realizaciju popraviti gospodarska slika našega grada, rekao je Radonić, istaknuvši kako će HSLS
Ploče pomoći Cestovnom sindikatu u prikupljanju potpisa protiv monetizacije hrvatskih autocesta.
Inače, Radonić je, nezadovoljan radom
Mladih hrvatskih liberala u Pločama, raspustio ogranak, a za v.d. predsjednika imenovan je Karlo Markota.
GLAS PLOČA
IZ NARODNE
KNJIŽNICE
Teatar Naranča iz Pule
svojom predstavom
"Vitez željeznog srca"
oduševio male (i
velike) posjetitelje
naše knjižnice
GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014. 17
ŽUPA DUBROVAČKA
Čestitamo Dan neovisnosti
DRŽAVNI URED ZA UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM
Kupnja dionica Hoteli Plat d.d.
Postupak javnog prikupljanja ponuda za
kupnju 182.440 dionica društva HOTELI
PLAT d.d., Plat, što čini 92,49% temeljnog
kapitala Društva, u vlasništvu Republike
Hrvatske i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje započeo je, sukladno odredbama Zakona o upravljanju i raspolaganju
imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske
– NN 94/13 i Uredbe o načinu prodaje dionica i poslovnih udjela – NN 129/13 i 66/
2014, objavom poziva za iskazivanje interesa za kupnju dionica (prvi krug javnog prikupljanja ponuda) koji je objavljen dana 24.
veljače 2014. godine, u dnevnim novinama i na web stranicama CERP-a i Hrvatske
gospodarske komore. Rok za podnošenje
pisma namjere za iskazivanje interesa za
kupnju dionica Društva bio je do 26. ožujka
2014. godine do 15:00 sati.
Tijekom trajanja javnog poziva za iskazivanje interesa za kupnju dionica Društva (prvi
krug) u roku je zaprimljeno 15 pisama
namjere. Potencijalnim investitorima koji su
dostavili pisma namjere u prvom krugu
dana 31. srpnja 2014. godine poslani su
pozivi za podnošenje obvezujuće ponude
za kupnju dionica Društva. U pozivu upućenom potencijalnim investitorima
definirana je početna cijena u iznosu od
99.995.364,00 kn, te obvezni uvjeti dostave
obvezujuće ponude sukladno Odluci Upravnog vijeća CERP -a od 28. srpnja 2014.
godine. Treba istaknuti kako je početna cijena definirana, sukladno Zakonu i Uredbi,
temeljem procjene ovlaštenog investicijskog savjetnika dok su uvjeti usuglaše-
BISKUP OSUDIO ŠARANJE PO
PROSTORIJAMA ISLAMSKE ZAJEDNICE:
Ne prenositi
ratne sukobe u
našu sredinu!
IZGRADNJA NOGOSTUPA UZ MAGISTRALU
Povodom ispisivanja slova „Nun“ na prostorije Islamske zajednice u Dubrovniku dubrovački biskup mons. Mate Uzinić uputio
je u petak, 26. rujna pismo dubrovačkom
imamu Salkanu ef. Heriću u kojem osuđuje
taj čin te poziva na nastavak gradnje dobrih međureligijskih odnosa. Pismo prenosimo u cijelosti:
„Primio sam vijest o vandalskom činu šaranja Medžlisa Islamske zajednice u Dubrovniku koji oštro osuđujem. Osobito je bolno
pisanje arapskog slova ‘Nun’ koji za
kršćane u Siriji i Iraku u ovom trenutku ima
zastrašujuće i često po život opasno
značenje. Tim je ovo šaranje postalo i više
od vandalskog čina jer u sebi nosi neprihvatljivu poruku prijetnje. Ovo još više žalosti jer ste Vi vrlo jasno osudili tzv. islamski
kalifat i pozvali svoje vjernike da se pridruže
pozivu na pomoć progonjenim vjerskim
manjinama Iraka i Sirije.
U nadi da će policija pronaći počinitelje, vjernicima islamske vjeroispovijesti u Dubrovniku izražavam bliskost. Istovremeno svim
građanima našeg grada želim odaslati jasnu poruku kako ratne situacije iz drugih krajeva svijeta ne smijemo prenositi u našu
sredinu, kao niti dozvoliti da naruše međusobno poštivanje i ljudsko razumijevanje
koje se trudimo graditi među pripadnicima
različitih vjeroispovijesti. Srdačno Vas
pozdravljam sa željom da Svemogući Bog
blagoslovi naše međusobne odnose i
suradnju!“ Angelina Tadić
Na redu dionica od Vrela prema Zavrelju
FRANJEVAČKE SAMOSTANSKE CRKVE
ni s nadležnim ministarstvom. Rok za podnošenje obvezujućih ponuda bio je zaključno do 29. rujna 2014. godine do 14,00
sati. Tijekom trajanja poziva za podnošenje obvezujućih ponuda za kupnju dionica
Društva otkupljena je jedna ponudbena
dokumentacija, ali nije dostavljena obvezujuća ponuda, budući potencijalni investitori
koji su u prvom krugu iskazali interes nisu
bili dužni u drugom krugu predati obvezujuću ponudu.
Na samim potencijalnim investitorima je bilo
da ocijene hoće li predati obvezujuću ponudu za kupnju dionica Društva te isti nisu
dostavili obvezujuće ponude pa je za pretpostaviti da su im tržišno procijenjena cijena navedenog Društva i uvjeti natječaja bili
iznad definiranih očekivanja . Centar za restrukturiranje i prodaju ( CERP ) će napraviti detaljnu analizu prethodnog natječaja za
kupnju dionica društva Hoteli Plat d.d., te
sukladno Zakonu i Uredbi pristupiti pripremi
novog natječaja - objavio je Državni ured
za upravljanje državnom imovinom.
(župčica.hr)
Nakon završetka nogostupa od Trgovišta do Vrela , radovi su ovih dana nastavljeni na stotinjak metara dugoj
dionici koja će omogućiti lakše i sigurnije kretanje pješaka između Vrela i puta za Zavrelje. - Radi se o radovima
koji su dogovoreni ugovorom kojim su izgrađeni nogostupi od Trgovišta do Vrela, te onaj uz magistralu u Platu.
Na ovoj maloj dionici na kojoj se trenutno radi, rješava se
i oborinska odvodnja, a potrebno je napraviti rekonstrukciju
i izmještanje vodovodnog cjevovoda. U sklopu istog ugovora kojeg odrađuje tvrtka Tolo Trade iz Imotskog, ostao
je još jedan dio nogostupa u naselju Čibača - rekao je
općinski načelnik Silvio Nardelli. (župčica.hr)
ŽUPA SV. MARIJE MAGDALENE
Humanitarni program
Župa sv. Marije Magdalene iz Mandaljene
povodom misijskog mjeseca (listopada) i
na poticaj njihove župljanke koja se nedavno vratila iz misija u Africi, organizira u
nedjelju 5. listopada u dvorani Spiona u
19.30 sati, humanitarni program. Tijekom
programa svi koji dođu moći će se bolje
upoznati s našim misionarima i volonterima u Africi kroz predstavu koju će izvesti
članovi Frame Osova, te njihovim načinom
18 GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014.
života kroz izložbu fotografija. Nakon predstave nastupit će bend VIS Jukić. “Svi smo
pozvani na ovo dobro djelo i sudjelovanje
putem priloga, njima je zaista malo potrebno. Naravno bit će tu još koje iznenađenje,
nećemo vam sve otkriti zato bi bilo najbolje
da svi dođete. Naši mladi su opet pokazali
da im nije ništa teško i da su spremni pomoći ako treba i na drugi kraj svijeta, zato
ih podržimo našim dolaskom. Budite slobodni pozvati sve svoje prijatelje, rodbinu i
susjede.”, poručuju iz Župe Mandaljena.
A.T.
Blagdan sv. Franje
U franjevačkim samostanskim crkvama u
Dubrovačkoj biskupiji svečano se u subotu, 4. listopada proslavlja blagdan sv. Franje Asiškog, njihovog utemeljitelja.
Svečanu misu na blagdan kod kapucina u
Gospinom polju u Dubrovniku u 19 sati
predvodit će upravitelj Svetišta Gospe od
Milosrđa fra Stanko Dodig. Večer prije, nakon večernje mise, bit će Obred preminuća
sv. Franje.
U crkvi Male braće u Dubrovniku na
blagdan sv. Franje mise će biti u 7 i 9.30
sati prijepodne, a svečano koncelebrirano
misno slavlje u 19 sati predvodit će, prema
starom običaju, oci dominikanci. Petnaest
minuta prije mise je svečani doček dominikanaca i zajednička molitva franjevaca i dominikanaca u crkvi.
Proslavi sv. Franje u Male braće prethodi
trodnevna duhovna priprava koja je
započela u srijedu, 1. listopada u 18.30 sati.
Večer uoči blagdana, nakon večernje mise,
slavit će se Obred preminuća sv. Oca Franje. A.T.
MAGISTAR ZNANOSTI STIJEPO LETUNIĆ IZ DUBROVNIKA NA FILOZOFSKOM
FAKULTETU SVEUČILIŠTA U ZAGREBU OBRANIO DOKTORSKU
DISERTACIJU POD NASLOVOM „EKONOMSKI RAZVOJ I OPĆOST“
Novi doktorat znanosti
Dr. Stijepo Letunić je prvi od nastavnika na ekonomskim
predmetima u Republici Hrvatskoj, definirao i obrazložio mjesto
i poziciju ekonomike i ekonomske sfere u sustavu znanja i
znanosti
Magistar znanosti Stijepo Letunić je 25. rujna ove godine na Filozofskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu obranio doktorsku
disertaciju pod naslovom „Ekonomski razvoj i općost“ te tako stekao titulu doktora
filozofije. Prvi mentor i to iz područja filozofije, bio mu je prof. dr. sc. Lino Veljak s
Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dok mu je komentor i to iz područja
ekonomije bila doc. dr. sc. Marija
Dragičević s Odjela za ekonomiju i
poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku. U sastavu Povjerenstva za
obranu, bili su: doc. dr. sc. Ankica
Čakardić, predsjednica, mi te izv. prof. sc.
Hrvoje Jurić. Inače, dr. sc. Stijepo Letunić
je rođen u Dubrovniku 15. listopada 1972.,
gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju.
Diplomirao je 1996. na Ekonomskom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer razvoj. Magistrirao je 2004. također na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
obranom znanstvenog magistarskog rada
pod naslovom «Izbor hrvatske razvojne
strategije» . Od 1. siječnja 2006. zaposlen je kao asistent na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku na kolegijima: „Međunarodna
ekonomija“, „Gospodarstvo Hrvatske“ i
„Međunarodna trgovinska politika”.
Doktorska disertacija se sastoji iz četiri
poglavlja. Prvo je Uvod, drugo Empirizam,
treće Idealisti, dok četvrto poglavlje nosi
naslov Zaključak. Na kraju Uvoda, dr. S.
Letunić navodi: „U radu se također
razmatra konstelacija država i skupina
država (u međunarodnoj ekonomiji) u ovisnosti o disperziji tehnologije i tehnoloških
inovacija. Ujedno se time može pridati
važnost bitnom faktoru u međunarodnoj
ekonomiji: to je onaj faktor koji se reducira
pod ekonomijom obujma (razmjera), a očituje se u pojavama kao što su prividno
proturječje između toga što su proizvodni
pogoni transnacionalnih korporacija disperzirani, u, primjerice, dalekoistočne zemlje te stoga što se najveći dio koristi od
tehnološke rente slijeva u sjedišta samih
tih korporacija, ili pak u zakonomjernoj
pojavi da propadanje neke transnacionalne korporacije uslijed unutarnje zakonitosti rezultira razaranjem i uništavanjem u
svim dimenzijama okoliša.
Dakako,
razmatranje
konzekvencija takve analize na
ekonomsku i socijalnu praksu te mogućnosti primjene na druga područja egzaktnih znanstvenih istraživanja, nadmašuje ambicije ovog istraživanja.“ Drugo
poglavlje Empirizam, sastoji se iz jedanaest
podpoglavlja. To su: Odnos države i pojedinca, Perspektiva općega kod empirista,
Utjecaj empirizma i utilitarizma (pozitivizma i neopozitivizma) na društveno-ekonomski razvoj, Ekonomski liberalizam, J. M.
Keynes, Glavni ekonomski procesi u suvremenoj međunarodnoj ekonomiji,
Neoliberalni model (razvoja), Ekonomska
teorijska kritika neoliberalizma, Empiristi,
pozitivisti, još ne filozofija 20. stoljeća, R.
Carnap te J. Dewey.
Na kraju tog poglavlja stoji zapisano: „Hegelova kritika znanosti koje se bave pojedinačnim se ne tiče njihovog sadržaja ,
nego njihove pozitivističke forme. Apsolutna ideja kao mjerilo čuva znanosti koje se
bave pojedinačnim od nabacivanja na
hrpu empiričkih spoznaja jer im daje unutarnju nužnost u svojoj povezanosti sa apsolutnom idejom te time i filozofijom kao
apsolutnom znanošću što ih čini stvarnim.
Kada filozofija apsoluta nije odredila nešto kao pripadno zbilji, a znanosti koje se
bave pojedinačnim isto su izdigle kao njihov princip, tada filozofija mora dokazati
da je ovo čisto empirička danost proturječna i time ne može biti isti princip.
Ako je Kantova filozofija, koju Hegel uz svu
polemiku pretpostavlja, pokušala da očisti forme duha kao konstituense svake
važeće spoznaje, to je Hegel, da bi
odstranio Kantovo razdvajanje forme i
sadržaja, svako bivstvujuće interpretirao
kao i svagda istodobno duhovno. Njegova je filozofija filozofija uma istodobno i
antipozitivistička.“ Treće poglavlje Idealisti, sastoji se iz dvanaest podpoglavlja. To
su: Općost, Prirodnost, Negativitet u Hegela, Općost (um, duh), od individue ka
zajednici, Društveni elementi slobode duha
te duhovne pretpostavke općeg, Ekonomija (duh i ekonomija), Ekonomija kao
znanost, Društvo i općost, Faktori i općost
u ekonomiji, Uvjeti, slučajnost u ekonom-
NA KORČULI
Dani Cvita Fiskovića
XIV. po redu znanstveni skup Dani Cvita Fiskovića se u Korčuli i
Orebiću održava od 30. rujna. - 3. Listopada 2014. Tema skupa je
Razmjena umjetničkih iskustava u jadranskome bazenu, a okupio
iji, Ljudska prava te Međunarodna ekonomija. Na kraju tog poglavlja stoji
zapisano: „Hegel je identificirao etičku državu sa historijski
postojećom
državom, jer je time
razmatrao
ozbiljenje
metafizičke ideje dobroga i
umnog, a ne zato što bi
odobravao
neumnost
tadašnjih europskih država.
Iako Hegel nije mogao
predvidjeti razvoj kapitalizma kakav opstoji u suvremenim uvjetima, iz kuta njegove političke
etike koja tematizira s jedne strane institucionalno posredovanje između države i
privrede, a s druge strane posredovanje
između individualne slobode i etičke cjeline, moderne koncepcije se potvrđuju ili
previše harmonističkim ili redukcionističkim.“
Treće poglavlje je Zaključak, na kraju kojega dr. S. Letunić piše: „U današnjoj ekonomskoj znanosti i praksi primat ima ‘zdrav
razum’ te tu nema nikakvog temelja osim
razumske relativizacije svega. U smislu
prevladavajućih vrijednosti i mišljenja u
obrazovanju i znanstvenom sustavu današnjice bez filozofije se u razumskoj sferi
površno bavi mnogim pojedinostima, a ne
radikalno, ne ide se u suštinu stvari. Pojedinci u znanosti ili institucijama društva nastoje razumsko mišljenje, i to na osnovi vlastitog potpunog neznanja istinskog znanja, nametnuti kao ono vladajuće.
Moderne koncepcije privredne etike, a koje
se nastoje nadovezati na Hegela, se
potvrđuju ili previše harmonističkim ili
redukcionističkim. Ipak ostaje činjenica da
je stvarnost logika, a da je svjetski duh (bez
općosti „onostrani“), kao nadmoćan i lijep
jedini sudac u međunarodno povijesnim
odnosima i konačni povijesni subjekt.“ Na
samom kraju ove doktorske disertacije,
nalazi se Literatura, pri čemu odjeljak „Knjige“ ima 90 bibliografskih jedinica, odjeljak „Časopisi“ 96 bibliografskih jedinica i
„Ostali izvori“ 43 bibliografske jedinice.
A na samom kraju ovoga prikaza, naveli
bi kako je po našem mišljenju u ovom doktorskom radu – među ostalim – dr. S. Letunić prvi od nastavnika na ekonomskim
predmetima u Republici Hrvatskoj,
definirao i obrazložio mjesto i poziciju
ekonomike i ekonomske sfere u sustavu
znanja i znanosti, polazeći od temeljnog
stava da se zakonitosti ekonomike i ekonomske sfere mogu shvatiti samo ukoliko
se ekonomskom fenomenu koji je u fokusu
analize - priđe multidimenzionalno i multidisciplinarno.
Zdravko Bazdan
je četrdesetak sudionika-izlagača iz regije. Skup se održava pod
stalnim pokroviteljstvom VII. Razreda za likovne umjetnosti Hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti iz Zagreba te je realiziran
uz pomoć Županije Dubrovačko-neretvanske, Grada Korčule i
Općine Orebić, kao i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta
te Zaklade HAZU. J.Gudelj
GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014. 19
URED PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE
Odlikovanje posmrtno dodijeljeno Jovanu Sredojeviću
Zahvalivši na uručenom odlikovanju, Predrag Sredojević izrazio je također zahvalnost Udruzi pravnika “Vukovar
1991.” i njezinom predsjedniku Zoranu Šangutu, te generalu Marinoviću, žiteljima Banja, Slanoga, Dubrovačkog
primorja i Dubrovnika, a ponajviše profesoru Zdravku Bazdanu koji je, kako je rekao, više od 20 godina radio na
tome da se odlikuje njegov otac
Predsjednik Republike Ivo Josipović u dojeviću te dodao da o Sreponedjeljak 29.rujna je obitelji Sredojević dojevićevim zaslugama gouručio odlikovanje Red Nikole Šubića Zrin- vore i iskazi stanovnika okupiskog posmrtno dodijeljeno Jovanu Sre- ranih područja Dubrovačkog
dojeviću za junački čin u Domovinskome primorja o pomoći koju im je
ratu. Odlikovanje je primio njegov sin Pre- Sredojević davao. Jovan Sredrag Sredojević, na svečanosti u Uredu pred- dojević bio je zastavnik JNA
sjednika. Istaknuvši da se današnjim uruči- koji je pomagao hrvatskoj
vanjem odlikovanja iskazuje poštovanje i vojsci i stanovništvu Konavazahvalnost za djela u obrani Hrvatske u Do- la u Domovinskome ratu, a
movinskome ratu, predsjednik Josipović je ubijen je 1992. u selu Banja
naglasio da je Jovan Sredojević pomogao nakon što je Služba sigurnosti JNA otkrila Udruzi pravnika “Vukovar 1991.” i njezinom
stvoriti slobodnu i samostalnu Hrvatsku, u njegove aktivnosti.
predsjedniku Zoranu Šangutu, te generalu
njezinu punom teritorijalnom integritetu. “Jo- “Jovan Sredojević nastradao je od okrutne Marinoviću, žiteljima Banja, Slanoga, Duvan Sredojević je u teškim godinama rata i ljudske ruke, u razdoblju kad je na najteži i brovačkog primorja i Dubrovnika, a ponarazaranja naše zemlje, odlučno i hrabro stao najčovječniji način nastojao doprinositi do- jviše profesoru Zdravku Bazdanu koji je, kako
na branik domovine. Postoje mnogi podaci bru Hrvatske, njenih građana, dobru svoje je rekao, više od 20 godina radio na tome
o tome kako je pomagao mladim osobama obitelji. Zbog te okrutne smrti i danas su- da se odlikuje njegov otac. “Nije važno što
koje su bile na služenju vojnog roka u tim osjećamo s njegovim sinovima, Predragom ja mislim danas, nego što bi moj pokojni otac
teškim vremenima. Pomagao im je da se i Nenadom, njihovim obiteljima i s unucima mislio na današnji dan, a poznavajući njega
izvuku iz postrojbi vojske koja se pretvarala pokojnog Jovana Sredojevića”, kazao je bilo bi to malo i jednog i drugog. Bio bi
u agresora, te da se vrate svojim domovi- predsjednik Josipović. Sredojević je godinu možda razočaran što danas još uvijek ima
ma. Surađivao je s Hrvatskom vojskom, tada i pol dana surađivao s generalom Nojkom toliko ljudi koji ne mogu razlučiti između pajoš Zborom narodne garde, u trenucima kad Marinovićem, koji ga je poznavao 20 godi- triotizma i nacionalizma, a s druge strane,
su naše postrojbe bile tek u fazi formiranja. na i bio mu u JNA nadređeni u vojnom gar- ima dosta pokazatelja da razum počinje preO tome svjedoče zapovjednici obrane Du- nizonu u Trebinju. General Marino-vić je na- vladavati i to počevši od ovog najvišeg nivoa.
brovnika i Dubrovačkog primorja i zaleđa, kon svog prelaska u postrojbe Hrvatske To je vrlo ohrabrujuće. Mislim da bi bio
te mnogi pripadnici Hrvatske vojske”, nag- vojske kao zapovjednik obrane Dubrovnika ponosan i sretan te živo s ljudima koje je
lasio je.
kontaktirao Sredojevića i dogovorio suradn- štitio i za koje je dao svoj život”, kazao je
Iskazao je i zahvalnost članovima Udruge ju. Zahvalivši na uručenom odlikovanju, Pre- Predrag Sredojević - prenio je Ured predpravnika “Vukovar 1991.” koja je i pokrenu- drag Sredojević izrazio je također zahvalnost sjednika RH informaciju HINA-e.
la postupak za dodjelu odlikovanja Sre-
IZLOŽBA SLIKA U HRVATSKOJ MATICI ISELJENIKA
Na mojim obalama Branimira Bartulovića
Izložba slika Branimira Bartulovića otvorena je u subotu 27.rujna
u galeriji Hrvatske matice umirovljenika, Petilovrijenci 7. Branimir
Bartulović rođen je 1955. godine u Blatu na Cetini. Na Akademiji
likovnih umjetnosti na Širokom Brijegu diplomirao je u klasi profesora Ante Kajinića, gdje je i magistrirao 2005. godine na poslijediplomskom studiju Ars sacra. Radi kao izvanredni profesor na
ALU na Širokom Brijegu. Izlagao je na više skupnih i samostalnih
izložbi. Sudjelovao je u radu mnogih domaćih i međunarodnih
likovnih kolonija. Objavio je tri zbirke pjesama. O njegovom je
U POSLIJEDIPLOMSKOM SREDIŠTU DUBROVNIK
radu 2005. godine objavljena monografija autora Stanka Špoljarića.
U predgovoru kataloga, povjesničar umjetnosti, Marin Ivanović je,
uz ostalo, napisao: „Kao što i sami naziv sugerira, ciklus slika Na
mojim obalama Branimira Bartulovića po svemu je intimna priča.
Mir kojim odišu rezultat je velikih polja čiste zemljane game, suncem
oparene zemlje u oteščalom poznom ljetu. Evokacija dalmatinske
prošlosti i sadašnjosti oživljava “trohej zaglušljivi” cvrčaka iz borove
krošnje, opori miris soli i crnog vina, prezrele ispucale smokve i
“stišane noći ispod niskog neba”.
HRVATSKA MATICA ISELJENIKA DUBROVNIK
Simpozij „Argentinska
Predstavljene knjige
književnost XX. stoljeća“ Branke Bavčević
U Poslijediplomskom središtu Dubrovnik Sveučilišta u Zagrebu od 2. do 4. listopada 2014. održava se simpozij pod naslovom „Argentinska književnost XX. stoljeća“. Organizator je
Katedra za hispanske književnosti Filozofskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu. Na skupu sudjeluju hispanoamerikanisti
sa dvaju hrvatskih sveučilišta: Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Zadru, te sa još devet europskih i jednog argentinskog
sveučilišta. Skup su novčano potpomogli Sveučilište u Zagrebu, Veleposlanstvo Španjolske u Hrvatskoj i Veleposlanstvo
Argentine u Hrvatskoj sa sjedištem u Mađarskoj. T.Grzilo
20 GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014.
U organizaciji Hrvatske matice iseljenika Dubrovnik, 26.rujna u podne predstavljene su dvije
knjige hrvatsko francuske spisateljice Branke
Bavčević, podrijetlom iz Račišća s otoka Korčule,
Franka je izašla van, na kišu i Anitin račiški tanac.
Voditeljica ureda Maja Mozara uvodno je
pozdravila i poželjela dobrodošlicu autorici u grad
svoje mladosti, u Dubrovnik, te i podsjetila da je
ovo predstavljanje nastavak suradnje dubrovačke
Matice iseljenika s Hrvatima u Francuskoj.
GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014. 21
22 GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014.
KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA
Rupa
i kolac
Tako su snalažljivi Hrvati osnovali
140 političkih stranaka... i preko 45
tisuća udruga, koje nas koštaju četiri
milijarde kuna godišnje
Govore da nije skladno, javno se razmetat’
soldima. Nekako nije kršćanski,
prežderavat’ se pršutom, pred siromahom
što kopa po kontejneru. Tako nekima, usred
državne financijske krize, izgledaju ambiciozni planovi Grada, čiji je gradonačelnik
bacio oko, prvo na Žičaru, pa na Vilu Čingriju, a sad’ bi i Marinu kupio. Povijest će
sigurno zapamtit’ onega kome to uspije, a
još više onega, koji gospodareći gradskim
vlasništvom, uspije napunit’ gradsku kasu,
a ne svoju. Osim, ako bi kupili zidine. Ali
one za sad’, još nisu na prodaji.
Ali zato je na prodaji Goli otok. Ima više
ponuda, a najizglednija je ona, dijela turističkih planera, koji budućnost turizma vide
u klijenteli što dobro troši, a to su turisti istospolnih preferencija. Oni bi, da se otok
preuredi u turistički kompleks za
spomenute turiste.
Neki su to odma’ dočekali na nož. Mrzitelji
cijeloga spektra duginih boja... misle, da
goli Otok treba bit’ mjesto za odavanje pijeteta žrtvama povijesti, a ne mjesto odavanja razvratu. Pa spominju Božju kaznu
Sodomi i Gomori, koju su, prema Starom
Zavjetu, baš takvi izazvali, jer su se anđelima sladili.
Potpredsjednik nevladine udruge ŽIVI ZID,
odlučio je postat’ zadnja brana razularenom bankarskom sektoru, koji sirotinju
baca na ulicu. Nakon što je prizn’o, da je i
njegova udruga, politički pokret, bankarsku vlast je nazv’o anacionalnom i prefriganom, a njihove lupežarije, bar pola Hrvata
nije u stanju niti zamislit’. Pa nam je on, jednostavnim rječnikom objasnio, da se tu radi
o novijemu modelu neoliberalizma, takozvanomu - hiperkapitalizmu.
Ona prva polovina Hrvata je sigurno razumjela ovo pojašnjenje. Druga polovina s
nostalgijom se sjeća, kako su im nekad’
banke bile prijatelji. Sad’ neki vjeruju, da
banke uglavnom služe za to, da čovjeku
pojedu štednju, i, sve u svemu, da ga
maltretiraju. Ima ih i koji vjeruju, kako banka ima i korisnih svojstava. Pa nabrajaju.
Banka, recimo, služi za to, da popuni prostor na kome je sagrađena. Najveći broj banaka, luksuzne su građevine, na atraktivnom mjestu; bilo bi bez veze, da umjesto njih,
tu grade nekakve stambene, rekreacijske
ili prosvjetne objekte. Zašto je još banka
korisna? K’o prvo, da nema banke, pločica
s natpisom banka, ne bi imala na čemu
stat’, a ni ona s imenom ulice, ne bi mogla
visit u zraku, pa se i tako vidi opravdanost
postojanja banke.
Doduše, pločica sa natpisima se može nataknut’ na običan kolac uboden u zemlju.
Bilo bi to, istina, puno jeftinije, a što se tiče
ulagača i ostalih bančinih klijenata, njima
bi korist bila - ista.
Ali ipak je zgrada, kakva god da je, ljepša
od rupe u koju je uboden kolac sa tablicom; treba misliti i na ljepotu svoga grada,
a ne samo na nečiju korist.
Dalje, banka služi i za to, da se može čekat’
red, nakon što potegneš svoj broj, iz mašine
za redoslijed i da građani budu zaštićeni
od atmosferskih nepogoda, ali i od neopranih bandita, koji bi
čovjeku solde otimali brutalno, na ulici i
po kiši. I uz to bi pjevušili kakve domoljubne pjesme. Zato je
puno bolje, da on te
solde, lijepo ostavi u
banci, pa da mu ga
oni poslije, jednostavno - ne daju.
Ipak je ljepše kad
čovjeka pljačkaju u
tako ugodnom ambijentu. I to ne’ko,
kome je to dozvoljeno. A bankama je
sve dozvoljeno.
Govore da je u razvijenim
europskim
demokracijama, sasvim normalno iz proračuna
financirat’
bezbroj raznih udruga,
a da se u autokratskim,
financiraju samo one,
koje su po volji vlasti. A
u nas se sve više kritizira trošenje solada za
udruge. Ispada, kako Piše: Mario Klečak
ima puno onih, koji su
u borbi za preživljavanje, odavno smislili,
kako se može bez rada živjet’. Tako su
snalažljivi Hrvati osnovali 140 političkih
stranaka... i preko 45 tisuća udruga, koje
nas koštaju četiri milijarde kuna godišnje. I
da oni ne bi, za svoj opstanak, skupljaju
boce k’o penzioneri, moraju dobit’ solde iz
proračuna!
I dok penzioneri, ( i ostali manje snalažljivi)
i dalje planiraju, hoće li danas kupit’ mlijeko i kruh, ili platit’ kakve komunalije, iz
državnog proračuna se opravdano “slade”
najglasnije i najplaćenije LGBT udruge.
Kako bi oni štedjeli, kad’ moraju, danonoćno, promicat’ slobode seksualnih manjina. Nisu jeftini ni leci, ni brošure, ni tribine,
ali i parade, na koje ih dovozi, čuva i odvozi,
čitav kordon hrvatske policije. I sad’ se ovi,
tobože pitaju, treba li to nama?
To bi bilo isto, k’o da se oni, koji ne razumiju umjetnost, na primjer, pobune protiv
subvencioniranja baleta ili opere, uvjereni, da je to neoliberalni kapitalizam najgore
vrste. Jer, svi porezni obveznici moraju
plaćat’ hobi bogatih. Uvjereni su, u svom
neznanju, da postoji jeftiniji način gledanja mišićavih, gipkih dama u kratkim kotulicama, koje skakuću uokolo na svrčenim
nožnim prstićima... Ili slušanja zanosno
popunjenih opernih pjevačica, koje svojim
piskavim glasom, razorne frekvencije, lome
čaše u foajeu otmjenih teatara. Neki čak,
onako pojednostavljeno i Crkvu spominju
u istom kontekstu, pa kažu, da ih to pomalo podsjeća na povijest, kad’ je sirotinja za
njih, kroz stoljeća, od usta odvajala, mukte
im kopala, radila i gradila, a oni pri temu
nisu bili, ni bez para, ni bez zdravih ruka.
Ma ne govore, koliko se je u nas, u ono
nedoba, Crkvi oduzelo. I nikad’ vraćeno!
Doduše, vraćeni su im ateisti. U svojim
najboljim godinama!
Ajde ti njima objasni, da nisu u pravu i da
je društvo složeno i postoje stvari, koje se
ne mogu komercijalno održati, a društveno
su potrebne. Pa tako i balet i opera i Paška
čipka, ili stari obrti... jer, tobože, kome uopće
služe stari obrti... kad’ imamo Kinu... ili balet, kad’ imamo ples na štangi. Pa, ako se,
makar i većini, i to muških, balet svodi na
mišićave gipke dame u prekratkim kotulicama, to ne znači, da je to ispravna slika
baletne umjetnosti. Tako i druge stvari. Za
većinu žena je, možda nogomet, loptačko naguravanje 22 mala frajera s dlakavim
nogama, koji se grle i ljube, kad’ zabiju gol.
I skidaju majice.
Ovo je ipak dvadesetprvo stoljeće. A mi
još uvijek dijelimo ljude na ženske i muške.
GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014. 23
mali OGLASI
KUĆE
Prodajem novu kuću na dvije etaže
(107 m2 x 2) u BiH, u blizini
manastira Tvrdoš, kraj rijeke. Gornja
etaža potpuno uređena i opremljena,
ograđena okućnica cca 350 m2. 095
87 49 371
Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOM DO 12:00 SATI i objaviti će se samo jednom. PREDAJTE MALI OGLAS SMS-om NA BROJ 616248 (upišite GLAS, vaš
tekst), (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen).
STANOVI
Prodajem stan u Novoj Mokošici
55m2. 099 754 7239.
U strogom centru Zagreba prodajem
stan 115 m2, cijena 2400 eura/m2.
Ozbiljnom kupcu popust. Osim jutra,
cijeli dan tišina, pogled na Dolac i
na Katedralu. 098 9660 420
IZNAJMLJIVANJE
Iznajmljujem stan u Župi s
parkingom samcima ili obitelji bez
djece. 091 538 2229.
ULICAMA
MOGA GRADA
Iznajmljujem stan za radnike u Župi
od 01.10. Stan je potpuno
namješten, s parkingom. 092 1465
548.
Iznajmljuje se jednosoban stan na
duže vrijeme u Zlatnom potoku. 098
804 803.
Popravci na odjeći, sve po 25 kuna! 413 795
SOBE
Tražimo kreativne osobe-direktna prodaja,
radni odnos moguć. 098 345 891.
Iznajmljujem sobe u Komolcu i u
ulici V. Nazora studentima i
radnicima. Zvati od 10 do 20 h. 092
198 8790.
Uređujem vrtove i đardine, dipl.ing.agr. 098
958 1993.
GARAŽE
Srebreno-Župa
dubrovačka,
iznajmljujemo garažu. 099 793
5050.
ZEMLJIŠTA
Hitno prodajem građevinsko
zemljišta u Čibaći - Mišići, odmah
ispod autobusne stanice. Cijena 50
eura/m2. 098 747 107.
Prodaju se parcele od trafostanice
do Hodilja. Parcele se nalaze pokraj
ceste, te je moguć priključak struje
i vode. 095 812 8042.
VOZILA
Fizioterapeut pruža usluge masaže. Dolazim
na vašu adresu. Zvati od 10 do 18. 099 593
5256.
Majstor u kući 24 sata, svi završni radovi u
građevini (pituravanje, sanacija sitnih
popravaka u domaćinstvu, elektro i vodo
uređaja, po potrebi održavanje kuća i
apartmana), ugradnja laminata i pl.
namještaja. Garantirana kvaliteta, cijena
povoljna. Radimo u Dubrovniku i bližoj
okolici.092 311 6363.
HITNO !!! Medicinski maser bi brinuo 24h o
starijoj osobi (nije uvjet), spremao stan i išao
u nabavku u zamjenu za stan i plaću. 097 713
0959 i 095 553 6580.
Radim sve vrste bravarije brzo i kvalitetno
dolazim na teren odmah. 092 269 8477.
MERCEDES E 200 cdi, ‘99.g. model
2000.g., reg. do 06/’15.g. 213000
km. cijena po dogovoru. 091 5400
137
Ozbiljan i odgovoran mladić traži posao u
branju maslina ili nešto honorarno. Samo
ozbiljne ponude. 095 566 4642.
AUDI A3 1.9, diesel, reg. do 11./’14.
098 285 582.
KAMENOKLESAR-Izrada
grobnica,
spomenika, vaze-kamenice,klupice, ograde,
povoljno. 091 728 5208
Prodajem Liberty 200, u dobrom
stanju, reg. do 7./’14. 097 946
7087.
RAZNO
SEAT TOLEDO 1.9 tdi, 81 kw, ‘98.g,
klima, servo, abs, reg. do 9./’15.
098 853 597.
PLOVILA
Drvena plastificirana pasara 7.7 m,
samogradnja by Mr. Franko Cetinić,
Perkins 36 HP made in UK,
11.100,00 Eura. 098 747 107.
POSAO
Iznajmljujem vez za barku u Rijeci
dubrovačkoj na dulje vrijeme, uz osiguran
parking. Informacije na broj 020 452 646.
Prodajem novu termo peć. Cijena 400 kn! 092
269 8477.
Prodajem električnu izdajalicu Philips Avent,
s 3 brzine i stimulatorom, bočicom od 125
ml. Korišteno par puta, kao novo, garancija.
700 kn. 091 760 1161.
Prodajem 2 kreveta sa podnicama i jogojem
190/90 plus 2 jogija, povoljno. 098 162
4155.
Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedeće podatke:
pravne osobe: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobe
fizičke osobe: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosno boravište.
Prilikom predaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatke kako bi oglas bio objavljen,
u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašeg oglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni,
neće GlasGrada
biti dostupni drugim
korisnicima,
se koristiti
24
- 498
- petakniti
3. će10.
2014.u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.
ŽELITE LI SE I VI
REKLAMIRATI
NA OVIM
STRANICAMA,
NAZOVITE
MARKETING
GLASA GRADA:
358 980
311 992,
ILI SE JAVITE
MAILOM:
tele5marketing
@gmail.com
Irish pub
"The Gaffe"
Marende
ponedjeljak-petak
cijena 35.00kn
od
10.00h-15.00h
M/B PERAST I KRONOLOGIJA BEZUMLJA SRBA I CRNOGORACA NA DUBROVAČKOM PODRUČJU (5)
Posljednji odlazak vapora s dušom iz gruške luke
Zbog početka napada na dubrovački kraj, Krizni štab Dubrovnika donio je konačnu odluku o
zamračenju grada Dubrovnika. Istodobno je donijeta i odluka o gašenju svih svjetionika i obalnih
svjetala, osim onih nužnih za međunarodni režim plovidbe (svjetionik na otoku Sv.Andrije )
Zbog neobjašnjene situacije okupiranja
dubrovačkog akvatorija od strane JRM-e i
ignoriranja hrvatskih vlasti pri zahtjevu objašnjenja takvih postupaka, dana 20. rujna
1991., Krizni štab Dubrovnik (KŠ), je odlučio
pogasiti sva svjetla na lanternama i svjetionicima u akvatoriju Dubrovnika: na ulazu u
Ston i Slano, na rtu Pelegrin-otok Lokrum,
na otocima Olipa i Jakljan, te na rtu Tihaotok Šipan. JNA je bila iznenađena tim činom, te su zbog straha od
nasukavanja svojih ratnih
brodova privremeno
ukinuli blokadu dubrovačkog akvatorija.
Doduše, to je bilo samo
usmeno rečeno. Nakon
toga, Lučku kapetaniju u
Dubrovniku izvijestio je
KŠ Dubrovnik: “plovni put
akvatorija luke Gruž je siguran, a luka je oslobođena blokade, te sigurna za
uplovljavanje i isplovljavanje”. Bilo je nedoumica
od strane Lučke uprave
Dubrovnik oko izdavanja
ove obavijesti, jer ista nije
bila popraćena pismenim
priopćenjem od strane
JNA, a na osnovu iskustva iz predratne suradnje
s JRM-om, bilo je poznato kako vojska sve
radi «preko papira». U međuvremenu je
od strane JRM-e i središnjica «Jadrolinije»
u Rijeci informirana kako je blokada dubrovačkog akvatorija okončana, no ni oni
nisu imali pismeno priopćenje. Tek kada je
gosp. Ivo Batričević iz Lučke uprave Du-
brovnik nazvao Ministarstvo pomorstva u
Zagrebu i kada je djelatnik ministarstva; inspektor Babić, potvrdio kako je dogovoreno
sa JRM-om da brodovi „Jadrolinije“ krenu
u plovidbu, moglo se javiti kap. Miljenku
Sršenu-Milu da opet zaplovi s m/b Perast
prema Dubrovniku. Ravnatelj poslovnice
„Jadrolinije“ u Dubrovniku; gosp. Cvijeto
Bezić je telefonski kontaktirao zapovjednika m/b Perast, kap. Miljenka Sršena-Mila i
Posljednja fotografija Perasta u Gružu, 30.9.1991.
priopćio mu da se sutradan ujutro, u ponedjeljak - 23. rujna, redovno iz Slanog (gdje je
m/b Perast noćio umjesto u Gružu - s nedjelje na ponedjeljak ), uputi preko Šipana
(Suđurađ), Lopuda, i Koločepa u smjeru
Dubrovnika, gdje bi trebao prispjeti u 8.00
sati. O ovome je iste večeri informirano i
pučanstvo dubrovačkog kraja preko Radio Dubrovnika, kao i o tome da dubrovačka kapetanija i dalje zastupa stav kako je
blokada na snazi i da nije dozvoljeno ostalim brodovima - drugih brodovlasnika, otpočimati s plovidbom. Konačno, u kasnim
večernjim satima Krizni štab Dubrovnika je
iz VPS Boka dobio pismeno, putem telefax-a dopis o deblokadi akvatorija. Tako je
23. rujna-ponedjeljak, u 6.00 sati m/b
Perast isplovio iz Slanoga, te pristajući u
navedenim lukama opet došao u Gruž,
nakon sedam dana izbivanja. No nakon
samo dva dana redovite plovidbe, 25. rujna - srijeda, opet su počeli problemi.
Naime, obalna straža Splita emitirala je
poruku da svi hrvatski brodovi koji su u plovidbi uplove u najbližu luku, a brodovi koji
su u luci neka ne isplovljavaju. Zbog tog ni
brod Perast nije isplovio iz Gruža u 13.00
sati. Na sreću, već tog poslijepodneva
poruka je poništena i priopćeno je kako
brodovi mogu ploviti slobodno, pa je m/b
Perast ipak isplovio na redovnu liniju, ali
tek u 17.00 sati. Bio je to posljednji, kakavtakav mirnodopski dan u dubrovačkom akvatoriju. Sutradan, 26.9.-četvrtak, s mora
je napadnut Molunat. Mirnu lučicu su napala tri desantna broda i jedna raket- Piše: Silvio Market
na topovnjača, dok su iz
zraka zrakoplovi bacali zapaljive bombe, a
topništvo s kopna gađalo radio-far u donjem Moluntu. Napad s mora na Molunat
prestao je tek u večernjim satima, oko 19.00
sati. Idući dan, 27. rujna-petak, u blizini
Lopuda, m/b Perast je opet imao bliski
susret s agresorskim
vojnim brodom, no bez
posljedica. Zbog početka
napada na dubrovački
kraj, KŠ Dubrovnika
donio je konačnu odluku
o zamračenju grada Dubrovnika. Istodobno je
donijeta i odluka o gašenju svih svjetionika i
obalnih svjetala, osim
onih nužnih za međunarodni režim plovidbe (svjetionik
na
otoku
Sv.Andrije ). Odluka je
donesena 29. rujna, u
nedjelju. Nakon te objave
u Lučku kapetaniju je
došao gosp. Cvjeto Bezić - ravnatelj „Jadrolinijine“ poslovnice u Gružu,
sa zamolbom da ostanu
upaljena svjetla na ruti za m/b Perast, koji
se u trenutku kada je donijeta odluka o zamračenju nalazio u Luci šipanskoj i plovio prema Gružu. Naime, nije se sa sigurnošću
znalo da li brodu Perast radi radar. Kako je
odluku o gašenju lanterni i svjetionika donio
KŠ Dubrovnik, gosp. Bezić je također
morao zamoliti i KŠ Dubrovnik o ne gašenju svjetala na ruti za m/b Perast. Ipak, uspjelo se na telefon dobiti kap. Sršena,
zapovjednika m/b Perast, koji je izvijestio
da brodski radar radi, i što se njega tiče,
svjetla su se mogla izgasiti. Svjetla su se
odmah zatim i ugasila, a m/b Perast je uplovio u zamračenu grušku luku bez problema. Idući dan, 30. rujna-ponedjeljak, Lučka Kapetanija Dubrovnik je u 17.25 sati
primila telefax od Komande Vojnopomorskog sektora Boka o ponovnoj blokadi dubrovačkih luka Gruž i stari Grad i to u granicama prijašnje zabrane plovidbe: Rt BatZaton, Rt Bezdanj-Kalamota, Svjetionik
Grebeni, Rt Pelegrin-Lokrum, koji stupa na
snagu u 17.00. Dakle, već je zabrana plovidbe bila stupila na snagu kada su agresori
poslali telefax, što je njima očito bilo uobičajeno ponašanje! Tog dana, 30.9.1991.ponedjeljak, m/b Perast je iz Gruža isplovio redovito, u 13.00 sati, i po dobivanju ove
obavijesti već je bio privezan u krajnjoj luci
svog navigacijskog plova, u Polačama Mljet. Nažalost, to je bio posljednji put da
je „Vapor s dušom“ isplovio iz gruške luke
prema
Elafitima
i Mljetu...
se)25
GlasGrada
- 498
- petak(nastavlja
3. 10. 2014.
UZ SVJETSKI DAN SRCA
UČENICI O.Š. MARINA GETALDIĆA U TRSTENOM I
SLANOM
Zdravlje u
srcu
Nezaboravni izlet
Za Svjetski dan srca, 29.
rujna 2014., Služba za
promicanje zdravlja
Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske
županije
pridružila se svjetskom
pokretu za bolje zdravlja
srca gdje god živjeli, radili i igrali se. Tim povodom održane su edukativne radionice „Zdravlje u srcu“ u dječjim vrtićima Kono i Radost u Dubrovniku o ulozi i važnosti zdrave prehrane i tjelesne aktivnosti u dječjoj
dobi za očuvanje zdravlja srca, a u Župi dubrovačkoj, u suradnji s
patronažnom službom DZ Dubrovnik, provedena je javnozdravstvena
akcija procjene kardiovaskularnog rizika. Cilj aktivnosti bio je podizanje
svijesti o važnosti cjeloživotnog pristupa u prevenciji i kontroli bolesti
srca i krvnih žila. Svjetsko kardiološko društvo nastoji potaknuti lokalne
zajednice da u svom okruženju, školama i na radnim mjestima osiguraju mogućnosti za životne odabire koji smanjuju rizike za bolesti srca i
krvnih žila i čuvaju njihovo zdravlje. Također se usmjerava pozornost na
dom i obitelj da se s malim promjenama u načinu prehrane (npr. umjesto grickalica ili slatkiša jesti voće ili orašaste plodove, pripremiti zdravi
obrok za školu ili posao), prestankom pušenja te redovitijim tjelesnim
aktivnostima (umjesto dugotrajnog gledanja televizije i sjedenja) mogu
učiniti značajni koraci za zdravlje srca. Služba za promicanje zdravlja,
Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije
U petak 26. rujna, sedamdeset učenika O.Š. Marina
Getaldića, drugog i trećeg razreda, sa svojim učiteljima i
vjeroučiteljicom pošlo je na izlet u dva Libertasova autobusa u Trsteno i Slano. Djeca su razgledala Arboretum,
najljepši i najstariji gotičko-renesansni park na jadranskoj
obali, koji je zaštićen kao spomenik vrtne arhitekture. Stručno
vodstvo je obavio upravitelj Ivan Šimić. Potom je uslijedio
pohod Katedralnoj kući „Gospin dom“ u Grgurićima. Marendu koju su pripremili roditelji, djeca su blagovala u dvorištu
kuće s pogledom na Gospin kip i molitvom za njezin zagovor, nakon čega su trgali grožđe i brali masline, u čemu su
posebno uživali. Provjera pješačkih sposobnosti djece od
Grgurića do igrališta u Slanom, putem uz more, pokazala je
da djeca nisu navikla pješačiti ali privlačnost igrališta bila je
dovoljna da svi tamo što prije stignu. Koliko gradskoj djeci
nedostaje priroda i širina prostora, vidjelo se i ovaj put, jer
su sva djeca razdragano trčala i igrala se bez predaha. Put
na povratku u restoran Josipa Burića u središtu Slanoga
trebalo je opet proći pješice. Uslijedilo je čašćenje pizzom i
sokovima koje je svima darovao don Stanko Lasić. Prije
povratka napravljena je zajednička fotografija pred Osnovnom školom u Slanom. Umorni, zahvalni i prezadovoljni, izletnici su se sretno vratili u Dubrovnik da bi svojim roditeljima
pripovijedali kako im je bilo lijepo na ovom nezaboravnom
izletu u kojem je i sunčan dan dao svoj obol. Još jednom
se pokazalo da ne treba puno truda nego samo dobre volje
da se naše najmlađe učini sretnima.
CRVENI KRIŽ DUBROVNIK
U Gunji i Rajevu selu
Ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Dubrovnik Živko Šimunović posjetio je 28.rujna 2014. u Gunji i Rajevom selu 11 obitelji
s troje i više djece ugroženih u poplavi u svibnju ove godine. Obitel-
jima je početkom mjeseca rujna na ime humanitarne pomoći putem
dubrovačkog Crvenog križa dodijeljena donacija Kluba Dubrovnik
iz New Yorka u vrijednosti od 4.000,00 USD. Okupljene obitelji
izrazile su veliku zahvalnost iskazanom pažnjom naših iseljenika i
uputile srdačne pozdrave svim članovima Kluba Dubrovnik iz New
Yorka. Akciji su se pridružili i veterani Veslačkog kluba Neptun iz
Dubrovnika koji su obiteljima iz Gunje i Rajevog sela donirali
narančine, školski pribor i slatke paketiće.
ZANIMLJIVOSTI
Skupina Dubrovčana na
Papinom pohodu Albaniji
Dvadesetak djelatnika i djelatnica Policijske uprave Dubrovačko-neretvanske predvođenih policijskim kaplelanom don Ivom Borićem, župnikom na Osojniku, sudjelovalo je u nedjelju, 21. rujna u Tirani na
povijesnom pohodu pape Franje Albaniji. Dubrovčani su u Tiranu
pošli u organizaciji policijske kapelanije „Sveti Vlaho“ i hrvatske sekcije
Udruge IPA, te su sudjelovali na Papinoj misi na trgu Majke Terezije i
imali prigodu izbliza doživjeti pohod pape Franje zemlji „žive vjere“ ,
vidjeti plakate 40 svećenika ubijenih u Albaniji tijekom komunističke
diktature za koje je pokrenut postupak za proglašenje blaženim, čuti
papine poruke ohrabrenja upućene vjernicima u Albaniji i doživjeti
radost
albanskog
26 GlasGrada
- 498naroda
- petakzbog
3. 10.papinog
2014. pohoda. A.Tadić
Križobolja
Križobolja je jedna od najčešćih bolestiju današnjice. Svaki četvrti
bolesnik u ortopedskoj ambulanti žali se na bol križima. Neurološke i fizijatrijske ambulantne također su prepune bolesnika s
bolnim križima. Gotovo da nema čovjeka koji bar jednom u životu
nije imao bolove u križima. Bolest je vrlo raširena i učestala, pa
obolijevaju ljudi svih uzrasta, čak i djeca, ali rijetko.Najčešće su
zatupljeni radno sposobni ljudi. Oba spola su podjednako zastupljena. Zato ta bolest ima velike gospodarske i socijalne posljedice,
jer zauzima vrlo značajno mjesto u pobolu ljudi. Kako je kralješnica
vrlo složene građe, tako su i uzroci koji dovode do bolnih križa vrlo
raznovrsni. Uzroci mogu biti slijedeći:
1) Degenerativne promjene međukralješničkog prstena (diska) i
njihove posljedice(kao hernije diska, spondiloze, nestabilnuži kralješci i dr.) - najčešći.
2) Urođene nepravilnost kralješnice (skolioze, kifoze, prijelazni kralješci)
3) Ozljede- istegnuća ligamenata, iščašenja malih zglobova, prijelomi.)
4) Tumori -benigni i maligni, primarni i sekundarni
5) Spondiloze i spondilolisteze
6) Metabolički i hormonalni poremećaji (osteoporoza, osteomalacija i dr.)
7) Upalne reumatske bolesti-(reumatoidni artritis, Bechterewljeva
bolest...)
8) Bakterijske upale -specifične(tbc, lues) i nespecifične (gnojne
upale)
9) Mehanički uzroci- unutarnji(bolest mišića) i vanjski (tumori trbuha, zdjelice, bolesti kuka)
10) Bolesti krvnih žila (izbočenja aorte, aneurizme. i dr.)
11) Psihogeni faktori (histerija, simulacija)
Obzirom na velik broj uzroka i dijagnostika nije uvijek jednostavna,
pa osim minucioznog specijalističkog pregleda, koji je najvažniji,
zahtijeva i dodatne pomoćne metode dijagnostike kao što su lab.
nalazi krvi i urina, radiološka obrada (CT, spiralni CT, MR),kao i
neurološku obradu. Ovisno o uzroku bolesti ovisit će i vrsta liječenja. Nekada je dovoljno razumijevanje bolesnika za njegove tegobe
i psihička potpora, nekada samo mirovanje duže ili kraće, nekada
samo analgetici, fizikalne procedure, a ponekad nije dovoljno sve
skupa. Nerijetko je potreban operacijski tretman.
GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014. 27
POLJOPRIVREDNO SAVJETODAVNA SLUŽBA
Maslinova muha u brojkama tijekom 2014.
Sve u svemu, maslinarska godina koju bi trebalo što prije zaboraviti
Već se u nekoliko navra- vanj, svibanj i lipanj) bili vrlo kišoviti s velikim brojem kišnih dana. Kad se uzmu u obzir ti
ta pisalo o jakom na- podaci i činjenica da je ozbiljnija zima praktički izostala, može se zaključiti da drukčije
padu maslinove muhe nije ni moglo završiti nego jakim napadom maslinove muhe.
(Bactrocera oleae) na Opću sliku vremenskih prilika na području cijele RH, odnosno odstupanja od višegodišPiše: Antun Kotlar, području Dubrovačko- njeg prosjeka (1961-1990) najbolje ilustriraju slijedeći podaci DHMZ.
dipl. ing. agr.
neretvanske županije.
Datum
Petrača Molunat Vodovađa Brsečine Gromača Mravinjac
Ovom prilikom dat ćemo
31.7.2014.
42
27
26
35
57
51
brojčani prikaz i argumentirat brojkama
ozbiljnost napada uz podatke o količini
oborina prema podacima Državnog Što se tiče ulova maslinove muhe po lokalitetima, kretao se kontinuirano visoko.
hidrometeorološkog
zavoda – mjerna postaja Datum Petrača Molunat
Vodovađa Brsečine
Gromača
Mravinjac
Dubrovnik.
F
F
F
F
F
F
McP
Kad se govori o ulovu, valm
ž
m
ž
m
ž
m
ž
m
ž
m
ž
m
ž
ja spomenuti da bi
zabilježeni let krajem kolo11
35
7
30
6
voza i početkom rujna 8.7.2014. 60
15
5
70
14
17 5
morao i trebao biti veći jer 10.7.2014.
45
18
30
5
je na postojećim trapovi- 15.7.2014. 60 16
ma (lovkama) uvelike 16.7.2014.
5
3
8
3
6 2
oslabio ljepljivi sloj kojim 22.7.2014. 15
6
25
13
20
9
se hvataju muhe. To se 23.7.2014.
20
10
15
9
1 3
događa uslijed kontinuira29.7.2014.
17
8
15
6
13 4 2 2
nog skidanja velikog bro5
13
5
22
10
ja muha kroz dva mjese- 30.7.2014. 20
80
11
18
3
5 1 1 2
ca čime se diže i ljepljivi 6.8.2014.
10
10
4
13
3
sloj. Za praćenje leta 7.8.2014. 28
maslinove muhe na širem 12.8.2014.
125
20
20
6
8 2 1 0
dubrovačkom području, 13.8.2014. 70
17
31
10
12
3
svake godine dobije se 19.8.2014. 148 30
63
15
25
7
šest trapova koji se re20.8.2014.
200
75
40
13
20 11 6 7
dovito postavljaju na istu
26.8.2014.
50
15
52
15
12
5 8 6
lokaciju a sve u svrhu us48
15
32
10
poredbe rezultata kroz 27.8.2014. 115 30
3.9.2014.
35
18
35
13
21 10
određeni period.
Ove godine, od samog 4.9.2014. 20
9
28
10
28
15
početka ulova maslinove
muhe pa do zadnje obavijesti, početkom Postotak zaraze bio je od prve generacije maslinove muhe visok da bi se do kraja kolorujna, upozoravani su maslinari na brojnost voza primaknuo maksimalnim vrijednostima.
maslinove muhe kao i na neuobičajenost
Datum
Petrača Molunat Vodovađa Brsečine Gromača Mravinjac
vremenskih prilika tijekom ljetnih mjeseci.
31.7.2014. 81
52
45
71
19
26
Uz obilne oborine temperature su bile
2.9.2014. 99
84
89
93
38
96
dovoljno visoke, zapravo optimalne, rijetko
prelazeći kritičnu barijeru za opstanak i život
mlade ličinke maslinove muhe, što bi u K tome bilo je tu i neuobičajeno velikih šteta od jasminovog moljca, na pojedinim lokalinekakvim redovitim vremenskim uvjetima tetima maslinovog svrdlaša itd. Sve u svemu, maslinarska godina koju bi trebalo što prije
bio ključni moment mortaliteta.
zaboraviti
O kakvim se vremenskim uvjetima radilo na
području grada Dubrovnika može se vidjeti u tablici (prema podacima Državnog
hidrometeorološkog zavoda-mjerna postaja Gorica):
2014.
lit/m2
travanj
svibanj
lipanj
srpanj
kolovoz
rujan
106
58
190
105
45
250
Broj
kišnih dana
14
9
10
13
3
6
Napomena: Podaci za rujan mjesec su do
11.9.
Iz nje je vidljivo da su i mjeseci koji su prethodili prvom napadu maslinove muhe (tra28 GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014.
DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI
-70. OBLJETNICA OSLOBOĐENJA
DUBROVNIKA (2)
Povijesni
dometi
Od strane Titovih partizana izveden potpuni poraz četnika, pa
time i četništva u Dubrovniku,
Cavtatu i okolici, imao je velike
povijesne domete – presudne za
noviju povijest Dubrovnika, njegova šireg područja i Hrvatske u cjelini. Pri tome je naročito važno uočiti četiri sljedeće bitne činjenice:
1.Poraz četnika i četništva u Dubrovniku imao je značajna utjecaja na dalji tijek NOR-a. Bio je to
presudan faktor za Titovu Jugoslaviju (ponaosob za Hrvatsku) jer
su se baš tu, u Dubrovniku, trebale spojiti najreakcionarnije
snage Zapada s kolaboracionistima, s izdajnicima – s četnicima
Draže Mihailovića predvođenim
dinastijom Karađorđevića iz Londona. Oni su činili sve da osujete
Narodnooslobodilački rat u Jugoslaviji i ostvarenje njegovih vojnih i
političkih ciljeva. Tako se nešto nije
događalo na drugim područjima
okupirane Dalmacije, Hrvatske i
Jugoslavije.
2.Oslobađanjem Dubrovnika
Titovi partizani su potpuno uništili
ideju o Velikoj Srbiji. Zasluga je
Titovih partizana upravo u tome što
su oni donijeli slobodu hrvatskom
Dubrovniku i njegovoj okolici, najprije u sastavu Narodne Republike Hrvatske, a potom u sastavu
Socijalističke Republike Hrvatske,
a u okviru FNRJ, kasnije SFRJ,
što je otvorilo put današnjoj neovisnoj i slobodnoj Republici Hrvatskoj, a što je zapisano i u Izvorišnim osnovama njezina Ustava.
Kada su u nedavnoj prošlosti, na
početku posljednjeg desetljeća
prošlog stoljeća i tisućljeća,
ponovno oživjeli fašističko-četnički, miloševićevski, velikosrpski
apetiti prema Dubrovniku i njegovoj okolici te ideje su obnovljene,
ali su tijekom Domovinskog rata i
stvaranja slobodne i suverene Republike Hrvatske poraženi, upravo na tradiciji odlučujućeg obračuna partizana s četnicima 1944. godine. Tako je antifašistički čin oslobođenja Dubrovnika 18. listopada
1944. poistovjećen i upotpunjen
činom njegove obrane od srbočetničkog agresora 1991. godine;
dakle u vrijeme kad su neki novi
četnici krenuli u ponovni osvajački pohod na Dubrovnik. Na djelu, i
s jednakim ciljem, kao i četnici
Draže Mihailovića tijekom Drugog
svjetskog rata.
3. Zdravu razumu nemoguće je
spoznati da je Vlada NDH Ante
Pavelića 1941. godine taj dio
Lijepe naše predala fašističkoj Italiji. Taj zločinački čin protiv dubrovačkog (i ostalog dalmatinskog) naroda ne može se
(o)pravdati izgovorom da ustaške
vlasti nisu znale da će sve vrijeme
okupacije Dubrovnik dobrim
dijelom držati četnici Draže Mihailovića. Da su ustaške vlasti sve
to dobro znale, potvrđuju izvještaji dvojice ustaških špijuna koji su
u to vrijeme ilegalno radili u Dubrovniku, i skoro svakog dana javljali UNS-i u Zagreb o neshvatljivom stanju u gradu, gdje harače
četnički krvoloci, slobodno dolaze četnički vojvode Trifunović,
Jevđević i drugi, tu sastanče i
mjesecima borave u dubrovačkim
hotelima. (...) Ustaški su špijuni javili UNS-i u Zagreb i to da se pročetnički orijentirani dubrovački gradonačelnik dr. Ivo Karlović, koji je
prije Drugog svjetskog rata radio
u Ministarstvu unutarnjih dela Kraljevine Jugoslavije i nosio srpske i
četničke oznake na svom automobilu, slobodno kretao po četničkoj
teritoriji u Hercegovini i Crnoj Gori.
(...) Sve su dakle ustaške vlasti u
Zagrebu znale, ali nisu ništa poduzele da se iz Dubrovnika istjeraju
krvnici hrvatskoga naroda – četnici Draže Mihailovića te da se uhiti i
kazni takav gradonačelnik. On je
uhićen tek od partizana i među
prvima suđen te, kao dokazani
ratni zločinac, pogubljen na Daksi u listopadu 1944. godine. Ni
druge institucije niti osobe koje su
bile na vlasti u Dubrovniku od
1941. do 18. listopada 1944. nisu
na bilo koji način ustale protiv četnika u Dubrovniku. Naprotiv, neki
su s njima i surađivali, i pored toga
što su dobro znali koliko je Dubrovčana i drugih Hrvata stradalo
od četnika Draže Mihailovića. Na
pitanje zašto je to tako bilo? –
odgovor je jednostavan: prema
izdaji svoga naroda, prema ciljevima, zvjerstvima i zločinima, ustaše
i vlasti ustaške NDH mogle su,
zapravo, dati ruku četnicima, i
pored toga što su zbog međusobne etničke mržnje bili zakleti smrtni neprijatelji. Tu su nepremostivu etničku mržnju (naizgled) bili
prevladali u slučaju Dubrovnika.
Prikazao se višim i značajnijim cilj
izdajničkog služenja okupatoru i
zajednička borba protiv narodnooslobodilačke vojske – Titovih
partizana.
4. Nije slučajno da se u doba
Miloševićeve vladavine, ali i nakon
nje, naročito putem sredstva javnog informiranja u Srbiji, na sav
glas isticalo kako je Dubrovnik
uvijek bio srpski, pravdao se 1991.
godine pokrenuti ratni pohod na
dubrovačko područje jer su u
Drugom svjetskom ratu u Dubrovniku bili četnici i držali taj grad
koji je pripadao Draži Mihailoviću,
makar su s četnicima u gradu boravile i ustaše i domobrani, a s njima – četnicima – je surađivala i
cjelokupna ustaška vlast Dubrovnika. Poznata je suradnja vojske i
vlasti NDH s četnicima Draže Mihailovića. Bili su pod istim gospodarom – talijanskim i njemačkim
okupatorima. Zna se da je Ante
Pavelić na kraju rata odobrio
srpskim, bosanskim, hercegovačkim i crnogorskim četnicima
da mogu slobodno prolaziti preko teritorija NDH, kada su bježali
prema Austriji i Italiji, kuda su
odstupali i kninski četnici ratnog
zločinca popa Momčila Đujića.
Međutim pravi je izuzetak to što
se događalo u Dubrovniku, tj. da
vojska i vlast NDH zajedno s četnicima ondje godinama borave,
surađuju, vesele se mukama i
ubijanju antifašista u jednom hrvatskom gradu. Kako rekosmo, u
pisanijama koje su se odnosile na
srpsko svojatanje Dubrovnika,
prednjačila su beogradska sredstva javnog informiranja, od sredine osamdesetih godina prošlog
stoljeća pa sve do današnjih dana.
Uporište nalaze u suludoj tvrdnji:
Dubrovnik je srpski, mi smo ga
držali u Drugom svjetskom ratu.
Tako su početkom devedesetih
godina prošlog stoljeća pisali i
srpski povjesničari i akademici u
publikaciji koju je godinama izdavala Srpska akademija nauka i
umetnosti (SANU). Ništa se bitnoga nije promijenilo ni nakon
odlaska Slobodana Miloševića u
Den Haag. Možda će se netko
zapitati je li to moguće? Međutim
povijesna je istina da su ustaše u
vrijeme Drugog svjetskog rata u
Dubrovniku i okolici imale svoga
najvećeg saveznika i suradnika
upravo u četnicima Draže Mihailovića, i to u tolikom obimu
kolaboracije kakva se ne može
nigdje susresti. Za povijest Dubrovnika, i hrvatsku povijest
općenito, te se činjenice ne mogu
i ne smiju zaobići i zaboraviti. Kolikogod nekima te istine bile
neugodne i bolne, narodu treba
reći da su vlasti NDH, Pavelić i njegove ustaše za vrijeme Drugog svjetskog rata, zapravo, predali Dubrovnik četnicima Draže Mihailovića, a da su ih i jedne i druge, i
okupatore zajedno s njima, do
nogu porazili Titovi partizani; da su
ih otjerali i ostvarili slobodu u hrvatskom Dubrovniku.
(nastavlja se)
Obilježavanje obljetnice oslobođenja
Na početku sjednice održane u ponedjeljak, 29 rujna, članovi Predsjedništva Udruge antifašista
Dubrovnik odali su počast nedavno preminuloj članici Udruge Veroslavi Lavković. U nastavku je bilo
riječi i o obilježavanju sedamdesete obljetnice oslobođenja Dubrovnika i južnodalmatinskog područja od nacifašističkih okupatora u Drugom svjetskom ratu. Tako će u tjednu u kojem je pri kraju
18. listopada, dan kada je Dubrovniku – Gradu slobode – poslije tri i po godišnje okupacije vraćena
Sloboda, u organizaciji Udruge antifašista Dubrovnik, s nizom raznolikih sadržaja biti obilježena
sedamdeseta obljetnica slobode: bit će prikazan igrani film redatelja Lordana Zafranovića „Okupacija u 26 slika“, postavit će se izložba „Partizani kakve do sada niste vidjeli“, predviđeno je izdavanje „Glasa antifašista Dubrovnika“, komemorativni skup na Spomen groblju boraca NOR-a na
Boninovu s prigodnim govorom i polaganjem vijenaca, a na Tribini dubrovačkih antifašista na temu
„Fašizam i antifašizam danas - Zašto!?“ govorit će dr. Dragan Markovina, povjesničar sa Filozofskog
fakulteta u Splitu. U sklopu obilježavanja obljetnice oslobođenja Dubrovnika u južnodalmatinskog
područja za nedjelju, 2 studenoga, planirano je organiziranje jednodnevnog izleta u Baćinu, na
obilježavanje 71. obljetnice tragičnog stradanja mještana od nacističkih okupatora.
U ponedjeljak nastavak druženja
Druženje u organizaciji dubrovačkih antifašista, poslije ljetne stanke, nastavlja se 6. listopada, prvog
ponedjeljka mjeseca, u prostoru Udruge, s početkom u 18 sati. U dvosatnom programu i druženju
s Gordanom Prišlićem – Vjevericom, prvim dubrovačkim DJ-em, bit će kraćih filmova, zabavnih
igara, pjesme a možda i plesa.
GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014. 29
UČIMO HRVATSKI
„Dubrovački poučak“ Tomislava
Karamarka
Doživotni ili
dosmrtni?
Seizmografi Seizmološke
službe u utorak 30.rujna u 17
sati i 11 minuta zabilježili su
jak potres s epicentrom
između Fojnice i Plane u BiH,
a potres se osjetio i u Dubrovniku.
Ovaj potres, kojega su
zabilježili seizmografi u
utorak, bio je stvarne prirode,
a simbolično je najavio i onog
političke prirode koji se
očekivao dan poslije, u srijedu. Manji potresi dubrovačku političku
scenu, s epicentrom u dubrovačkom HDZu, tresu još od prošlo subotnje sjednice
Gradskog vijeća, kada nije srušen niti „Dubrovački dogovor“, ali ni gradonačelnik
Andro Vlahušić (HNS-Liberalni demokrati). Osim manjeg podrhtavanja, rekli bi
„politički seizmolozi“, nije bilo većih posljedica.
Potres je prouzročio novi Gradski odbor
HDZ-a kojemu je na čelu Mato Franković,
a koji je zbog glasovanja „HDZ-ove
četvorke“ na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća, i podrške proračunu gradonačelnika Andra Vlahušića, odlučio dati
„crveni karton“ Dubravki Šuici, jednoj od
glavnih vedeta novoga HDZ-a Tomislava
Karamarka, Niku Buliću-aktualnom predsjedniku Gradskog vijeća te vijećnicima
Dubravki Marunčić i Mariju Obuljenu.
I dok su komentatori i spikeri s državne
dalekovidnice, pa do izvještača lokalnih
medija, najavljivali „veliku trešnju“, HDZ
Tomislava Karamarka je pokazao da nije,
kako su mislili, nedorastao riješiti i probleme koji se nekomu mogu učiniti nerješivim. „Dubrovački dogovor“ je ipak nešto više od samog političkog interesa, pa
ma što mnogi mislili. I vjerovali u ono što
Jesu li pridjevi doživotni i dosmrtni istoznačnice? Hoće li netko koga bol u koljenu
već dugo muči, to trpjeti doživotno ili dosmrtno? Odgovor zna dr.Mile Mamić s Filozofskog
fakulteta u Zadru i o tome je govorio u jednoj
od svakodnevnih obrazovnih emisija Hrvatskog
radija Govorimo hrvatski ovako: “Život i smrt,
živ i mrtav suprotnice su u svakom jeziku. Kraj
života znači smrt, a gdje je granica između njih
vrlo je problematično. Ima li smrti u životu, ima
li života i poslije smrti zanimljiva su filozofska i
teološka pitanja o kojima nećemo ovdje govoriti. Općenito se ipak uzima da su smrt i život
dvije suprotnice, dvije krajnosti i da se one kao
i sve krajnosti negdje dodiruju. S pojavom
raznih osiguravajućih društava u XIX. stoljeću,
nastale su potrebe za stvaranjem novih naziva. Tako je na primjer, prema njemačkom, u
Hrvatskoj nastao prijevod dosmrtan. Na taj
način nastalo je u nas nekoliko sveza: dosmrtno osiguranje, dosmrtno uživanje, dosmrtni
uživatelj, dosmrtno uzdržavanje. Sve su to bile
normalne sveze u hrvatskom jeziku. Budući da
je čovjekov život predmet osiguranja, a to osiguranje ne mora biti do smrti nego za određeno
vrijeme, bez obzira na smrt, bilo je normalno to
osiguranje nazvati životnim osiguranjem, kako
smo to kasnije i učinili. Ostale sveze bile su: do
smrti pa je za njih pridjev dosmrtan sasvim
primjeren. No, kad se je taj pridjev trebao povezati s riječi predsjednik, učinilo se nekako nezgodno; dosmrtni predsjednik. Kako je smrt
nepoželjna činjenica, za predsjednika smo
radije rekli doživotni predsjednik. Zanimljivo,
premda su život i smrt suprotnice, pridjevi
doživotni i dosmrtni postadoše istoznačnice.
Predsjednik je kumovao da pridjev doživotni
prevlada ne samo u vezi s njim nego i u drugim
svezama, ali ipak bi trebalo u drugim svezama
barem, dati prednost pridjevu dosmrtni.”
Hoćeš-nećeš, ona bol u koljenu, spomenuta u
uvodu, trajat će vjerojatno i doživotno i dosmrtno, koga boli svejedno mu je. T.K.
Foto: dubrovniknet.hr
POTRESI NAŠI SVAGDAŠNJI
vjeruju. Ovdje uistinu može vrijediti ona:
„Tresla se brda rodio se miš“.
Dubrovački problem je ad hoc riješio glavni
tajnik HDZ-a Milijan Brkić, kako svojim
dolaskom tako i svojom osebujnom pojavom, te pred dubrovačkim „sedmosilašima“ otklonio sve nedoumice, a
obrazloženje koje je stiglo iz HDZ-a, da je
„problem“ nastao zbog „greške u komunikaciji“, pokazao je da je HDZ ipak prejaka karta za sve one koji mislu kako i s lišinama mogu pobijediti.
„Dubrovački poučak“, kojega je HDZ
demonstrirao na Stradunu, kada su u Dubrovniku neki očekivali pad Dubravke
Šuice, i gubitak utjecaja koji ima ne samo
u Gradu već i na razini države, pokazao je
da je HDZ ipak preozbiljna stranka i da
zna voditi ozbiljnu politiku. Nije to stranka
na kratke staze.
Ovim je definitivno potvrđeno kako Tomislav Karamarko nije poput nekih visokih
državnih službenika blijeda figura hrvatske
političke scene, pa ma što njegovi protivnici - kako unutar tako i izvan HDZ-a – i mislili, i percipirali.
Jedno se zaigrati, a drugo voditi ozbiljnu
politiku. Ovo je bio ispit zrelosti kojega je
Karamarko s lakoćom riješio.
H.Franjić
DUBROVNIK 23.-26.LISTOPADA 2014.
Good food festival
Po prvi put krajem listopada ove godine Dubrovnik
će ponuditi gastonomski festival „Good Food Festival“ koji će se održati od 23. do 26. listopada.
Obogaćenje ponude krajem listopada koji je i inače
bio mjesec gastronomskih događanja bilo je glavnim
motivom osmišljavanja i organiziranja ovakvog
događanja. Kroz četiri dana programa organizirat će
se više prerezentacija kulinarskih specijaliteta tipičnih
za naše podneblje, kuharica na engleskom jeziku, programa za djecu, kušanje regionalnih vina, kulinarske radionice te ostali programi
poput „Večere s poznatim
chefom“, radionice pripremanja dubrovačkih gulozeca, posebni jelovnici u dubrovačkim restoranima, „Eat&Walk“ gastro ture, „Sweeth
tooth map“ - mapa za sladokusce i druga iznenadjenja. Program ‘’Good Food Festival’’- a uključit će i
projekcije filmova s temom hrane, a jedna od glavnih događaja bit će tradicionalna „Dubrovačka trpeza“ na
Stradunu 23. listopada čime i započinje ova nova gastronomska manifestacija. Festival će se zaključiti u
nedjelju 26. listopada cocktail - showom dubrovačkih barmena ispred Crkve sv. Vlaha.
30 GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014.
ZAVRŠNI OSVRT NA DRAMSKI PROGRAM 65. DUBROVAČKIH LJETNIH IGARA I
DVOGODIŠNJI DOLENČIĆEV MANDAT
Kritika jednog vremena
Igre kojima smo svjedočili protekla dva ljeta bile su tako bitno drukčije od
Igara prethodnih godina, ali ujedno i svojevrstan kompromis, koji je
obvezujuću festivalsku teatarsku kronologiju nastojao usuglasiti sa
suvremenim hrvatskim i međunarodnim kazališnim praksama
Neposredno po preuzimanju dužnosti intendanta Dubrovačkih ljetnih igara, Krešimir
Dolenčić je entuzijastično zakoračio trnovitim putem ka pokušaju korjenite preobrazbe njihove sadržajne poetike, započevši s politikom opravdanih principa i nužnih
zahvata, a protkanu otvorenim težnjama za
odlučnim izmjenama ustaljenih festivalskih
postupaka. Već se s prvim koracima on
odredio kao intendant reakcionist, a ideje s
kojima je započeo svoj mandat bile su smion odgovor na suvremeni kulturno-povijesni
trenutak. Prepoznavši prijeteće sastavnice
dubrovačke aktualnosti u obliku dominantno progresivne potrošačke kulture i masovnoga turizma lišena strategijskih usmjerenja, Dolenčić u srž svojega umjetničkog
aparata odgovorno provlači i potencira kritiku vremena, koje spregom bestidnih političkih interesa postupno, ali ustrajno i nezaustavljivo marginalizira, zabrinjavajuće
zapostavlja, te zastrašujuće odbacuje i Igre
i umjetnost kao temeljnu sastavnicu dubrovačkog identiteta. Stoga, on upravo na
tom tragu posredstvom angažiranoga teatra na Dubrovačkim ljetnim igrama nastoji razotkriti i upozoriti, a potom osvijestiti
i ohrabriti, ne prestajući iščitavati Grad kao
srce umjetnosti koje nedaćama usprkos i
dalje neumorno pulsira, prkosno se opirući
proždrljivom duhu jedne epohe. Igre kojima smo svjedočili protekla dva ljeta bile su
tako bitno drukčije od Igara prethodnih
godina, ali ujedno i svojevrstan kompromis,
koji je obvezujuću festivalsku teatarsku kronologiju nastojao usuglasiti sa suvremenim hrvatskim i međunarodnim kazališnim
praksama. Također, one su bile i pokušaj
određenog preoblikovanja Festivala u suvremenu inkluzivnu formu koja bi združila
umjetnički i komercijalni scenski postupak.
Ipak, upravo je to svjesno inzistiranje na
usuglašavanju donekle oprečnog, jednako
kao i napor usmjeren k zadovoljavanju različitih senzibiliteta i umjetničkih estetika,
otklonilo preciznije festivalsko koncepcijsko pozicioniranje.
U prvoj je godini svojega mandata Krešimir
Dolenčić dovitljivim preklapanjem tradicionalnog i suvremenog, a oslanjajući se na
provjeren koncept kratkoće, dinamičnosti i
scenske šarolikosti, oduševio svečanom
ceremonijom otvaranja, da bi potom u tri
festivalske premijere angažmanom intrigantnih i umjetničkim izrazom provokativnih
redateljskih imena nekonvencionalnoga
kazališnog izričaja radikalno propitkivao
ustaljene festivalske okvire. Nadalje, tu su
sezonu izrazitih umjetničkih dosega potpomogli i drugi programski iskoraci: obnovljen je amblematski Vojnovićev Ekvinocijo u
režiji Joška Juvančića, s Unterstadtom je
pokrenuta praksa gostovanja najnagrađi-
vanijih i najuspješnijih domaćih predstava
na Igrama, s Mozartovom Cosě fan tutte na
Festival se vratila opera, dok je u suradnji s
Mani Gotovac i Hrvatskim društvom pisaca započet maštovit ciklus predstavljanja
suvremenog literarnog izraza u sklopu programa Pisci na Igrama. Međutim, netom
zaključene 65. Dubrovačke ljetne igre
sadržajno su bile siromašnije od onih lanjskih, a umjetničkim izrazima relativno skromnije. Sadržajna komponenta pritom je
svakako bila potpomognuta i ozbiljnim financijskim neprilikama u kojima se hrvatska kultura već duže vrijeme nalazi. Dramski program tako je ponudio tek dva premijerna naslova, nekoliko gostovanja i prem-
ijernih izvedbi u popratnom programu, te
repriznu izvedbu obnovljenoga Ekvinocija
na Lokrumu, no dozu zabrinutosti ulijeva
činjenica kako ovo ljeto na Igrama nije odigran čak niti jedan reprizni naslov iz prošlogodišnje premijerne dramske produkcije,
što je uistinu prava rijetkost u bogatoj festivalskoj povijesti.
Shakespeareova tragedija Romeo i Giulietta izvedena u ljetnikovcu Skočibuha u režiji
Jagoša Markovića, prvi je premijerni naslov
izveden na 65. Dubrovačkim ljetnim igrama. Iako je njegova najava obećavala, on
će u festivalskoj memoriji ipak ostati
zabilježen kao nedorečen i bezidejan dramski produkt, opterećen doslovnim iščitavanjem književnoga predloška, lišen bilo
kakvog dubljeg koncepta, te bez ikakvog
pomaka k suvremenom festivalskom trenutku. Drugi premijerni naslov ponudio je
mnogo više. Suvremeno Dolenčićevo iščitavanje Držićeva Dunda Maroja na sceni je
oživjelo komediju prigušena smijeha, predstavivši umjetnički snažnu, beskompromisno istinitu i intenzivno bolnu sliku našeg
doba, kojom je nemilosrdno razotkrivena
sveukupna tragičnost dubrovačke zbilje, ali
ujedno prizvano neko bolje vrijeme, društvo i svijet. Sjajno gostovanje Splitskog ljeta
sa svevremenskim Shakespeareovim Timonom Atenjaninom u režiji Georgija Para
nastavilo je seriju gostovanja najuspješnijih
domaćih predstava na Igrama. Naposlijet-
ku, studentski teatar Lero
nastupio je u Lazaretima s
Pomrčinom Ruđera i Anice
Bošković u intrigantnoj i
domišljatoj režiji Davora
Mojaša. Ante Vlahinić u
Akvariju je uprizorio potresni Ratni dnevnik Džemile
Bukovice, dok su studenti
Akademije dramske umjetnosti iz Zagreba gostovali
s Moličrovim Tartuffeom u Piše: Božo Benić
režiji Krešimira Dolenčića
te Nalješkovićevom Komedijom V. u režiji
Morane Novosel. Program Pisci na Igrama,
koji je uspješno pokrenut u okviru prošlogodišnjega festivala nastavljen je i ovoga
ljeta. Naslovljen kao Pijesak dokle ti oko
seže, publici je ponudio scensku prilagodbu nekoliko zamišljenih prizora prema romanu Alessandra Baricca Ocean more, a
u režiji istančanog umjetničkog senzibiliteta koju potpisuje Mani Gotovac. Ciklus je
sadržajno obogaćen i drugim autorskim
večerima, poput predstavljanja književnika
Ivana Vidića s inscenacijom njegove novele Naplatna stanica, te Ive Brešana s uprizorenjem njegove pripovijetke Bez odraza, dok je Arsen Dedić ovaj sjajni popratni
program upotpunio svojim koncertnim
nastupom pod nazivom Pisac opće
prakse.
U konačnici, simboličnim naslovom Pijesak dokle ti oko seže i paletom predstavljenoga tematski bliskoga štiva, Mani Gotovac je ovogodišnjim ciklusom Pisaca na
Igrama efektno nadopunjavala suštinsku
teorijsko-filozofsku potku 65. Dubrovačkih
ljetnih igara. Trenutak duhovne i moralne,
više nego materijalne krize, urodio je
pijeskom i pustinjom, duhovnom pustinjom
kao posljedicom uznapredovalog ignoriranja, nerazmišljanja, isključivosti i sveopće
društvene pohlepe. Duhovna se pustinja
proširila stoljetnim Gradom umjetnosti u
potpunosti ga okrenuvši turizmu, suočivši
ga pritom s okrutnom i sveprožimajućom
konzumerističkom ideologijom, potisnuvši
pozornice na kojima su odigrane amblematske festivalske predstave, te istovremeno
otvorivši ozbiljna pitanja i o najmanjim mogućnostima odigravanja predstava u dubrovačkoj gradskoj jezgri. Utoliko je zanimljiv i svojevrstan raskorak u najavi i
provedbi Dolenčićeva mandata; na početku je izjavio kako Dubrovčanima želi osigurati 45-dnevnu terapiju radosti, no njegova
se društvena i kazališna angažiranost naposlijetku nametnula kao dominantna tematska komponenta, koja je rezultirala 45dnevnom dozom promišljanja i propitkivanja, tj. Igrama svedenim tek na otvorenu kritiku jednoga vremena i svojevrsni moralni
korektiv, a da je pritom i dalje ostavljeno
otvoreno pitanje već spomenutoga preciznijega festivalskoga koncepcijskog pozicioniranja. Stoga, bez obzira ostane li Dolenčić za kormilom festivalskoga broda ili
ne, najstariji hrvatski kulturni festival ipak
zaslužuje jasniju viziju, te još oštriju i dosljedniju provedbu. Štoviše, njegov skoro
sedam desetljeća dugi plov to itekako podrazumijeva i na to upućuje.
GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014. 31
Izvadci iz knjige:
„Povijest dubrovačkog hotelijerstva - od prvih
prenoćišta u Dubrovačkoj Republici do modernih
pansiona i hotela uoči Domovinskog rata“
Uvod
Privatni smještaj
Od feljtona br. 17 pa do ovog zadnjeg
broja 39 pratili smo razvoj dubrovačkog
hotelijerstva od otvaranja hotela „Imperiala“ do Prvog svjetskog rata. Praćenje
razvoja hotelijerstva u ovom vremenskom periodu nije bilo bez teškoća jer
su se podaci o smještajnim kapacitetima često razlikovali prema pojedinim izvorima. Autor knjige je zato pokušao
pronaći izvorne podatke, a o tome su mu
puno pomogle reklame određenih
smještajnih kapaciteta u ondašnjim novinama ili posebnim turističkim publikacijama.
Veliki broj gostiju koji
je posjećivao Dubrovnik početkom
prošlog stoljeća boravio je u privatnom
smještaju. Zato nije ni
čudo što se u tadašnjim novinama pojavljivale reklame o iznajmljivanju privatnih
kuća, stanova ili samo
soba. Na kraju promatranog razdoblja, kao kuriozitet se može
istaknuti činjenica da dubrovački hoteli nisu
prestajali s radom u prvim godinama rata,
Lukša Lucianović
Povijest
dubrovačkog hotelijerstva
sve do 1917.godine. Tek tada su se
hoteli počeli zatvarati, prije svega
zbog nestašica
hrane i znatno
smanjenog broja
posjetitelja. Uglavnom, tek u trećoj (kalendarski u četvrtoj)
godini rata bili su
prisiljeni prekinuti
rad. Do tada, veliki
dio hotela i svratišta radio je tijekom ljeta ugošćavajući pretežito posjetitelje iz
Bosne i Hercegovine.
Feljton br. 39
Gostionica „Al Sole“ ili „K Suncu“
Gostionica „Al Sole“, kasnije „K
Suncu“ nalazila se pokraj pravoslavne crkve. U početku je
hotel vodio
bogati Dubrovčankin Mato Bajo i dao mu
ime „Al Sole“. Međutim, kad je
taj objekt kasnije preuzela obitelj
poznatog glumca Miše Martinovića, odmah su promijenili
ime u „K Suncu“. Ovaj smještajni objekt nastavio je raditi i
poslije Prvog svjetskog rata.
Jednom zgodom autor ove knjige razgovarao je s g. Mišom
Martinovićem koji mu je rekao
kako u potkrovlju još čuva drvenu tablu s nazivom „Konačište
Sunce“ koji je vodila njegova
majka. Posjetio sam ga da je
vidim i kad je vidio koliko mi je
drago što sam to vidio – poklonio mi je. Ako ikad bude otvoren
kakav muzej turizma (a trebalo
bi) ova tabla može biti jedan
zanimljiv eksponat.
Još jedna dopadljiva
priča vezana je uz ovaj
smještajni objekt. Kada se 1933. godine u našem gradu održavao kongres PEN kluba njega je posjetio poznati hrvatski pisac i pjesnik Tin Ujević. Veliki pjesnik ali i veliki
boem. Konačište „K suncu“ imalo je nekoliko soba u potkrovlju koje nisu bile tako
dobro uređene kao ostale sobe i iznajmljivale su se vrlo jeftino. Stjecajem okolnosti
Tin Uljević je pronašao taj smještaj i bio neobično sretan što je za „male novce“
boravio u centru našeg grada.
Fitness Bazen Sauna·
Parna kupelj·Power Plate
32 GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014.
Hotel Hilton Imperial - tel: 020 320 389
ZANIMLJIVO JE PROČITATI:
O suvenirima i kruzerima u Splitu, Dubrovniku i Veneciji
Uzlet turizma u Dalmaciji posljednjih nekoliko
godina nesumnjivo donosi i značajne financijske rezultate u deindustrijaliziranoj regiji s
rekordnim brojem nezaposlenih. U Splitu se
turistički uspjeh može prezentirati i kao važan
sigurnosni ispusni ventil u gradu koji je po
službenim statistikama već odavno trebao
postati ‘socijalna bomba broj 1’ u državi. Važan
segment vanpansionske potrošnje koji donosi
veliku zaradu u Dalmaciji je i biznis sa suvenirima.
Zanimalo nas je što se i gdje zapravo nudi
turistima kao suvenir u Splitu. Odmah na
početku može se ustvrditi da je ove godine
suvenirska ponuda bolja nego prošlih godina, ali to je, naravno, još uvijek daleko od idealnog.
Pritom treba imati na umu da ponuda suvenira treba zadovoljiti potrebe konzumenata na
svim razinama, stoga se ne smije biti
prekritičan i isključiv. U Split ne dolaze samo
educirani turisti s visokim estetskim kriterijima,
nego i gosti koji imaju potrebu i za jeftinim
kičem, ali to je već sfera prastarih i nikada
završenih polemika o kiču.
Obišli smo desetak radnji i prodavaonica u
gradu koje turistima nude razne forme suvenira. Glavni zaključak na osnovu viđenog i
nakon razgovora s vlasnicima ili prodavačima jest da najveća potražnja vlada za prehrambenim suvenirima, prije svega za svim
proizvodima od maslina i maslinova ulja, za
vinima, likerima i medom. Turisti u Dalmaciji,
inače, uz baštinu i prirodne ljepote, ponajviše
vole lokalnu gastronomiju.
U centru Splita se suveniri mogu kupiti u
brojnim poslovnim prostorima koji su u nekim
drugim vremenima bili prodavaonice cipela,
željezarije, butici i knjižare. Poslovni prostori s
ponudom suvenira i ugostiteljski objekti trenutno prevladavaju povijesnom jezgrom Splita. Utoliko je važno što se tu nudi. Primijetili
smo nekoliko prodavaonica prodajnih lanaca ‘Uje’ i ‘Aqua’, a ti lanci su, primjerice, prisutni
i na Hvaru, u Trogiru i u Dubrovniku.
Ipak, u Splitu, za razliku od Dubrovnika, ti
prodajni lanci suvenira ne prevladavaju, a
nema ni toliko jeftinih suvenirnica s magnetima i proizvodima kineske proizvodnje kao na
Stradunu. Takva ponuda u Splitu se najviše
vidi u šatorima na spornoj lokaciji na Pazaru
uz istočni zid Dioklecijanove palače. Unutar
palače više je prodavaonica u kojima je naglasak na kvalitetnim vinima, likerima, maslinovu ulju i medu. U svim tim prostorima organizirana je i degustacija proizvoda. Uglavnom
su zastupljeni najkvalitetniji brandovi na tržištu,
od vrhunskih domaćih vinara do Maraschina.
Uz ulje se prezentiraju i dalmatinski sirevi.
Posebnu pažnju gostiju privlače domaći likeri, od travarice i lozovače do rogačice i višnjevače. Proizvodi su uglavnom dobro dizajnirani, ima i primjera visoke estetike, od minimalizma do retro detalja. Ipak, najviše varijacija
na temu imaju proizvodi od maslina i maslinova ulja, u rasponu od klasičnog ulja, pašteta do kozmetičkih proizvoda, redom izvrsnog
dizajna.
Dalmatinska vina inače posljednjih godina
bilježe uspjehe na međunarodnim smotrama,
a Tomićev mali plavac, vinara Bibić, Bedalov
Zinfandel iz Kaštela ili Dingač su već svjetski
brandovi. Ipak, malo iznenađenje je veliki interes koji vlada za med i aromatična ulja iz
Dalmacije. U Splitu u tom prehrambenom
sklopu možemo još spomenuti proizvode tvrtke Nadalina, uz već dobro poznatu čokoladnu gramofonsku ploču pa do traženih čokolada s lavandom, ružmarinom i kaduljom.
Protesti u Veneciji
Suveniri nisu nevažan detalj u turizmu i dokaz
za to je veliki protest koji su u lipnju ove godine organizirali građani Venecije. Tada je dvije
tisuće građana demonstriralo protiv dolazaka kruzera u grad, a kanale su blokirali stotinama brodica. Glavna poruka prosvjeda glasi: građanima je dosta gostiju s kruzera koji u
Veneciji samo traže WC i kupuju gondole i
kineske magnetiće za dva eura. Ta suvenirska monokultura uništila je gotovo sve zanatske
radnje i galerije u laguni.
U Veneciju dolazi godišnje više od dva milijuna gostiju s kruzera, a u Dubrovnik oko milijun. U Split
ih dolazi puno manje, oko
200 tisuća godišnje.
Lukša Lucianović
Gosti u Dalmaciji redovito www.dubrovniktraže i lokalni nakit od cr- turistinfo.com
venog koralja, a jedan od
poznatijih brandova je Croata koja turistima
Hrvatsku predstavlja kao domovinu kravate.
Tu najviše kupuju gosti s Daleka istoka. U Dioklecijanovim podrumima po pristupačnim
cijenama mogu se kupiti proizvodi tek milimetar bolji od kineske bofl-robe koja dominira
Venecijom ili Dubrovnikom. Treba izdvojiti
proizvod ateljea Guberina iz Šibenika, s replikama na teme iz opusa Jurja Dalmatinca.
Našli smo i prodavaonicu branda ‘Hand made
Croatia’, sa zanimljivim primjerima hrvatske
nošnje i sa šestinskim kišobranima. U tom
dijelu dominira predvidiv državotvorni narativ
s pleterom, križem i kockicama u bezbrojnim
varijantama. Na sreću, u Splitu smo pronašli i
vrhunsku produkciju suvenira, umjetnički dizajnirane proizvode koji dobro održavaju potreban balans. Kao primjer, uz navedenu Nadalinu ističemo prodavaonicu Bag s odličnim
torbama s istaknutim motivima iz palače i s
ručkama od crijeva za polijevanje vrta. Galerija Naranča je već od prije dobro poznata po
vrhunskom nakitu od murano-stakla i po
odličnom t-shirt dizajnu. Vrh estetske
produkcije u gradu su suveniri ateljea Lipovac koji skrbi o baštini Vaska Lipovca i t-shirt
produkcija Galerije Meštrović.
Uvid u ponudu suvenira na dalmatinskom
tržištu nameće zaključak da po pitanju proizvodnje i plasmana takvih proizvoda ovdje vlada popriličan kaos, kao i inače u našem turizmu. Uz vrhunsku produkciju, još uvijek na
glavnim punktovima dominira kič i u tom smislu bi turističke zajednice i gradovi trebali
usmjeriti regulativu i odrediti minimum kriterija za vrhunske lokacije. Istaknimo da je,
primjerice, Peristil ove godine, očitim trudom
komunalnih službi, konačno pošteđen od
poplave loše robe kao prethodnih godina, ali
dug je još put do punog sklada visoke estetike i razumljive potrebe konzumenata za jeftinim kičem.
Posjeta povijesnom gradu
Ninu i Zadru
Prošlog tjedna (vikenda) Sindikat umirovljenika
Hrvatske – podružnica Dubrovnik organizirao je
dvodnevni izlet u Nin i Zadar. Prvi dan u popodnevnim satima, uz stručno vodstvo lokalnog vodiča, obišao se
povijesni grad Nin te noćilo u Zadru u hotelskom naselju Borik.
Sutradan, opet uz stručno vodstvo lokalnog vodiča, sudionica
izleta upoznali su se s poviješću ovog grada te posjetili nekoliko
muzeja. Sljedeći izlet ovaj sindikat organizira vrlo povoljno za
Karlovac (Ozalj, Krašić) Zagreb i Samobor od 24. do 26. 10.
(tri dana i dvije noći)
www.dubrovnik-turistinfo.com
Sve o dubrovačkom i dubrovačko-neretvanskom turizmu na jednom mjestu (u 2013. objavljeno 2.348 članaka)
GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014. 33
ŠPORT
III.HRVATSKA NOGOMETNA LIGA
ŽUPANIJSKA FUTSAL LIGA
Lider slavio protiv GOŠK-a
I.HRVATSKA MALONOGOMNETNA LIGA
Prvo poluvrijeme mnoštvo prilika protiv lidera Šibenika. Imali
su igrači Milana Petrovića puno dobrih poteza, visio je gol u
zraku, no GOŠK je u srijedu 1.listopada, u okviru 8.kola trećeligaškog nadmetanja, ipak ostao bez ispaljenog metka. Imao
je i Šibenik nekoliko prilika, no mreže se nisu tresle u prvom
poluvremenu. U nastavku gosti agresivniji, a to im se isplatilo u 70. minuti kada se Bulat najbolje snašao u petercu
domaćina. Dubrovčanima je ovo četvrta utakmica bez osvojenog boda, u ovom susretu su pokazali ‘zube’ iako oslabljeni (Kacić, Dragić, Škugor), ali ipak, na žalost svih ljubitelja,
bodovi odlaze put Šibenika. FOTO sa utakmice GOŠK - Šibenik pogledajte na facebook stranici Dbk Sport. BSK Zmaj je
u ovom kolu nadigrao Hrvace 3:0, Neretva je kod kuće
poražena od Solina 2:1, Jadran Luka Ploče je u gostima kod
splitskog Hajduka primio pet pogodaka, a lošim rezultatima
naših županijskih predstavnika pridružio se Neretvanac koji
je poražen u Omišu 2:0. D.Lopin
14 momčadi u borbi za
naslov
Veliki bod Square-a, u petak
stiže Solin!
Dubrovački Square osvojio je veliki bod na gostovanju kod Uspinjače u Zagrebu. Momčad Marinka
Mavrovića povela je već u 5. minuti, Uspinjača je u
21. okrenula rezultat, a potom u 35. minuti susreta
Josip Jurić svojoj momčadi osigurava zlata vrijedan
bod. Square je odmah na početku pritisnuo domaćina koji je ‘pokleknuo’ već u 5. minuti utakmice kada
je Darko Rangotov pogodio za 1:0. Nastavila se
dominacija Squarea, redale su se šanse Bevande,
Rantogova, Jurića.. no rezultat se nije mijenjao. Uspinjača je tražila svoju šansu iz kontri, a prvu pravu
dočekala je u 11. minuti nakon niza odbijanaca
ispred vrata Primića koji je čak u tri uzastopna navrata obranio gotovo nemoguće. Momčad Marinka
Mavrovića ponovno je preuzela inicijativu, no ipak
se rezultat do kraja prvog poluvremena nije mijenjao. U nastavku, već u 1. minuti pogreška u obrani
Dubrovčana i pogodak Uspinjače za preokret 2:1!
Square je potom vršio pritisak, napadao no bez
učinka. Imali su i suci svoju ulogu u današnjem
ogledu, vrlo loše suđenje ‘kumovalo’ je nakon susreta raznim prepirkama. Square se na posljednje
atome snage izvukao - osvojio zlata vrijedan bod.
Josip Jurić je pobjegao svom čuvaru i lijevom
nogom pogodio desni kut za 2:2, igrala se 35. minuta. Ipak, do kraja susreta bez pogodaka - po bod
svakome, možda i najrealniji ishod ove utakmice.
Square je u prvom nastupu ove sezone igao u sastavu Alen Turuk i Zoran Primić (vratari), Hrvoje Cvjetković, Ante Daničić, Duje Rezo, Mato Šimunović,
Maro Đuraš, Borna Tikvica, Mateo Vodopić, Tomislav Bevanda, Josip Jurić i Darko Rangotov. U
idućem kolu Square je u ulozi domaćina. U Gospino polje 3.listopada (19 SATI) stiže momčad Solina
koja je u prvom kolu na svom terenu svladala viceprvaka Hrvatske - Novo Vrijeme iz Makarske 3:2!
D.Lopin
MANDARINA KUP
NKNA Libertas srebrni
Na 5 nogometnih terena, preko 1000 djece i nekoliko stotina roditelja, trenera i pratnje svakodnevno
je uživalo u najvažnijoj sporednoj stvari na Svijetu –
nogometu. Uz klubove iz Hrvatske još su tu bili i
klubovi premijerligaši iz BIH, zatim Slovenije – jaka
konkurencija privukla je mnoge posjetitelje na 4.
Međunarodni turnir „Mandarina cup“. NKNA Libertas kao jedini predstavnik grada Dubrovnika sudjelovao je u sve tri kategorije djece takmičara U9,U11
i U13. Najveći uspjeh ostvarila je kategorija U9 koja
je izborila finale protiv GNK Dinama i na kraju
zasluženo osvojila srebrenu medalju i pokal za
drugoplasiranu ekipu. U9 – kategorija 1.GNK Dinamo, 2.NKNA Libertas, 3.HNK Hajduk, 4.ONK Metković. Odlična organizacija, prekrasno vrijeme i natjecateljski duh krasio je ova tri dana neretvansku
dolinu na oduševljenje djece, roditelja i svih koji su
došli pogledati ovaj odličan turnir. Na kraju možemo
samo poželjeti da imamo još ovakvih jakih turnira u
našoj Županiji. D.Lopin
STOLNI TENIS
Superliga i Europski kup
Ove subote i nedjelje igra se prvi krug Europskog
kupa u castel Goffredu u Italiju. Uz LibertasMarinkolor nastupaju predstavnici Italije, Rumunjske
i Španjolske. Inače, prvo kolo Superlige na
rasporedu je bilo 2. listopada, a Libertas-Marinkolor
je
u Puli -kod
istoimene
34gostovao
GlasGrada
498
- petakekipe.
3. 10.V.Komarica
2014.
I. I II.ŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGA
Maestral uvjerljiv, NKNA LIbertas za
povijest
U sljedećem kolu najzanimljiviji susret I.Županijske lige igra
se u nedjelju na Grudi a sastaju se vodeći Konavljanin i Slaven
Odigrane su utakmice trećeg kola I. i prvo kolo II. Županijske
nogometne lige. Na Lapadu susret Dubrovnika 1919. i Maestrala, momčadi koje su upisale po jednu pobjedu i jedan
poraz. Trener domaćina je u ovom susretu bio bez nekolicine igrača, a gosti iz Krvavca su odmah u prvom dijelu to
iskoristili. Igrala se 35. minuta utakmice kada je vratar domaćina nespretno izbio loptu, gosti su odlično reagirali, Frane
Jerković je izašao sam na istrčalog Saltarića kojeg je bez
većih problema lobom matirao za 0:1. Imao je i Dubrovnik
svojih šansi, ali bez uspjeha u završnici napada. Na samom
startu drugog poluvremena gosti su stigli i do drugog pogotka. Izvrsno je u petercu domaćina još jednom reagirao Jerković koji je ovog puta iz voleja matirao Saltarića za 0:2! Nastavila se dominacija Maestrala, a već u 55. minuti, te po drugi put na utakmici zbog pogreške vratara, gosti iz Krvavca
vode 0:3! Treću loptu u mrežu danas neraspoloženog Saltarića poslao je Goran Orlović. U posljednjim minutama
Daničić je iskoristio odbijanac te silovitim udarcem pogodio
za konačnih 1:3. REZULTATI Dubrovnik 1919. - Maestral 1:3,
Grk - Slaven 0:2, Konavljanin - Žrnovo 4:1, Hajduk 1932. Croatia 2:1, Metković - Orebić 1:0, Župa dubrovačka - Gusar
1:0 POREDAK Konavljanin 9, Slaven 9, Metković 7, Grk 7,
Maestral 6, Hajduk 6, Dubrovnik 3, Župa 3, Orebić 3, Gusar
1, Croatia 0, Žrnovo 0. U sljedećem kolu najzanimljiviji susret igra se u nedjelju na Grudi a sastaju se vodeći Konavljanin i Slaven.
II. ŽUPANIJSKA LIGA - 1. KOLO REZULTATI NA Libertas Ponikve 4:1, SOŠK - Putniković 0:2, Rat - Enkel 0:1, Omladinac - Faraon 4:1 POREDAK NA Libertas 3, Omladinac 3,
Putniković 3, Enkel 3, Jadran 0, Rat 0, SOŠK 0, Faraon 0,
Ponikve 0. D.Lopin
I.HRVATSKA NOGOMETNA LIGA (ŽENE)
Dinamo slavio na Lapadu
Nogometašice dubrovačke Omble poražene su u drugom
kolu 1. Hrvatske nogometne lige. U susretu protiv zagrebačkog Dinama, ekipa Nevena Tomičića poražena je 3:2
(2:1). Zagrepčanke su vodile 0:2, Andrea Martić je smanjila
na pogodak zaostatka, no sredinom drugog dijela opet je
plus dva za gošće. Martić je nakon toga upisala svoj drugi
pogodak za konačnih 2:3. Ovo je Ombli drugi poraz u prvenstvu, u prvom kolu Dubrovkinje su poražene od Osijeka, višestrukog prvaka i Kupa Hvatske sa 10:0. U iduću nedjelju, u
sklopu trećeg kola Ombla putuje u Rijeku gdje ih dočekuje
ŽNK Jackpot. D.Lopin
Ova sezona starta sa 14 klubova kao i prethodne sezone uz napomenu da su odustale
momčadi Ponta i Hajduk, a novi sudionici su
Sokol - Dubravka i ŠMN Square - Župa dubrovačka. Natjecanje neće biti klasično
dvokružno svatko sa svakim već će se samo
prvi dio odigrati svatko sa svakim, a drugi dio
sa svakim drugim na tablici nakon prvog dijela. Momčad Square- Župa dubrovačka igra van
konkurencije, te ne može sudjelovat u kup
natjecanju i diobi mjesta koja se nagrađuju
zbog pozicije. Ravnopravno sa ostalim sudionicima sudjeluje u natjecanju za fair-play i strijelca lige. RASPORED 1. KOLO (4. listopada)
17.00 Enkel – Pridvorje, 17.50 Čilipi – Sokol,
18.40 Zmaj - Bebi papa, 19.30 Ombla – Duba,
20.20 Plat – Dunave, 21.20 Zelena menestra –
Jadran, 22.00 Cavtat - ŠMN Square. D.Lopin
ODBOJKAŠICE STARTAJU U SUBOTU
Što mogu Dubrovkinje?
Ženski odbojkaški klub Dubrovnik sa dosta
promjena kreće u novu sezonu 1. A Hrvatske
odbojkaške lige. Najviše se promjena dogodilo u igračkom kadru, naime, od ove sezone trenerica Mirjana Vreća ne može računati na
većinu igračica od prošle sezone. Trenutno su
samo četiri seniorke od prošlogodišnjeg sastava u Klubu... -Imamo osjetnih promjena, neke
su nam cure pošle u Zagreb radi školovanja,
neke su prestale zbog osobnih razloga. No,
ostala nam je četvorka od prošle sezone; uvelike računamo na Ivu Adžić, Anđelu Kalauz,
Sanju Curić te povratnicu Doris Bogoje nakon
operacije. Osim njih tu su nam sve mlađe cure,
kadetkinje i mlađe kadetkinje.- riječi su Mirjane
Vreće, trenerice ŽOK Dubrovnik. Prvenstvo starta već za 10 dana, Dubrovnik je domaćin u prvom kolu. U Gospino polje stiže nova momčad
u 1. A ligi - ŽOK Đakovo. Po svemu sudeći igrati će se u subotu, 4. listopada u sportskoj
dvorani od 20 sati. Uz Dubrovnik i Đakovo, u
drugoj jakosnoj skupini sudjeluju još Osijek,
Kostrena, Drenova, Split 1700., HAOK Rijeka i
Nova Gradiška.-U prvom kolu smo domaćini
novom prvoligašu Đakovu, nepoznanica su
nam, ne znamo u kojem su oni sastavu. Upitno je jesu li se i oni pojačali ili su ostali u sastavu kao i prošle sezone. U drugom kolu smo
također domaćini, dočekuje Osijek, ali zbog
zauzetosti dvorane zamijeniti ćemo sigurno
domaćinstvo.- dodala je Vreća. Dubrovkinje već
ovaj vikend, u subotu, 4. listopada igraju utakmicu pretkola Kupa u kojoj igraju protiv ŽOK
Brda u Splitu. Pobjednik tog ogled osigurati će
prvo kolo Kupa Hrvatske. Pobjednik će igrati
protiv OK Kaštela DC. - Idemo u Split s nadom
da možemo do pobjede. Nisam sigurna da
idemo kompletni, ali nema predaje. Ukoliko i
ne prođemo dalje igrati ćemo protiv Kaštela prijateljsku utakmicu. Trebam istaknuti da cure
na treningu daju sve od sebe, trenira se svaki
dan pa s toga vjerujem da i ove sezone
možemo ostati prvoligaši!- zaključila je trenerica Dubrovnika Mirjana Vreća koja će i ove sezone imati Paulinu Prkačin, ‘desnu ruku’ u vodstvu momčadi tijekom sezone. D.Lopin
PRVI DUBROVAČKI ŠPORTSKI PORTAL
www.dbksport.hr
www.dbksport.com
DUBROVAČKI MEĐUNARODNI KOŠARKAŠKI
SUDAC
BOĆANJE / II. HBL-a – JUG
Sreten Radović među najboljima na
svijetu
Boćari Komolca i u 4. kolu izborili su
pobjedu. Ovom pobjedom izbili su
sami na vrh tablice. Na utakmici protiv
Stivana posebno treba spomenuti igru
Maria Baja u disciplini bližanja i izbijanja u krug, gdje je ostvario 31 poen.
Hidroelektrana je gostovala u Šibeniku kod Croatie i uspjela je slaviti u samo
3 discipline, a ostalih 8 pripalo je
domaćinu. Metković je bio bolji od Zlatan Otoka, dok su Ploče uvjerljivo
poražene u Omišu. U sljedećem kolu
Hidroelektrana je domaćin Sokolu, dok
će Komolac put Paga na gostovanje
kod Povljane. Rezultati 4. kola: Sokol –
Povljana 18:4, Komolac – Stivan 14:8,
Metković – Zlatan Otok 16:6, Gorčina –
Ploče 18:4, Croatia – Hidroelektrana
16:6. Poredak: 1. Komolac 7 bodova,
2. Sokol 6, 3. Gorčina 6, 4. Hidroelektrana 4, 5. Croatia 4, 6. Metković 4, 7.
Povljana 4, 8. Zlatan Otok 3, 9. Stivan
2, 10. Ploče 0 bodova. Raspored 5.
kola igra se 04.10.2014. u 15,00 sati:
Hidroelektrana – Sokol, Ploče – Croatia, Zlatan Otok – Gorčina, Stivan – Metković, Povljana – Komolac.
Dubrovački međunarodni košarkaški sudac Sreten Radović, koji je na nedavnom Svjetskom prvenstvu u Španjolskoj sudio i polufinalni susret SAD-a i Litve, što je potvrda da spada u uži krug najboljih djelitelja košarkaške
pravde na svijetu, sudio je nedavno i odlučujući susret
kvalifikacijskog turnira u belgijskom Ostendeu u kojem
je ruski Uniks iz Kazana dobio francuski Asvel s 88:79
te se teko plasirao u Euroligu. Natjecanje po skupinama počinje 16. listopada i traje do 19. prosinca, a susrete će suditi i Sreten Radović. final four je od 15. do 17. svibnja 2015. u Madridu.
II.HRVATSKA RUKOMETNA LIGA-JUG
Derbi rukometašima Dubrovnika
Potpuno zaslužena pobjeda dubrovačkih rukometaša na Korčuli u dvoboju prvog kola 2. Hrvatske rukometne lige - južna skupina. RKHM Dubrovnik slavio je
protiv istoimenog domaćina 31:30 iako je pobjeda mogla biti i uvjerljivija. Domaćin
je tek u početku utakmice imao dva pogotka razlike, no premalo za raspoložene
Dubrovčane. Na odmor se otišlo sa dva pogotka Dubrovnika (12:14), a presudni
trenutak dogodio se netom nakon početka drugog dijela kada su Dubrovčani
otišli na +4 (12:16). Unatoč odličnoj i ‘lepršavoj’ igri Dubrovčana velike zasluge
idu i vratarima, Hajdareviću i Meštriću, koji su na kraju utakmice imali sveukupno
17 obrana. Kod Dubrovnika su u vrijednoj pobjedi pogotke postigli Anes Avdić 9,
Nikša Bušlje 8, Martin Prskalo 7, Luka Marević 6 i Miodrag Biško 1. U idućem
kolu Dubrovnik je slobodan, a u sklopu trećeg kola dočekuje Arbanase (11.listopada). D.Lopin
BRIDŽ-PRVENSTVO DUBROVNIKA U PAROVIMA
Najuspješniji Dubravka Zvrko i Frano Mozara
Prošlog vikenda u hotelu Neptun
održano je Parsko prvenstvo Dubrovnika u bridžu. Igrale su se dvije
sjednice, u petak i subotu. Na prvenstvu je nastupilo osam parova iz Dubrovnika koji su pravo nastupa ostvarili kroz kvalifikacije te dva gostujuća para iz Francuske. Najuspješniji
je bio par Dubravka Zvrko i Frano
Mozara koji su tako postali parski
prvaci Dubrovnika za 2014.godinu.
Ukupni rezultati turnira: 1.Frano
Mozara - Dubravka Zvrko 59,12%,
2.Frano Jančić - Jerko Jerry Kovac
55,65%, 3.Velibor Puzović - Đivo Tikvica
55,60%, 4.Toni Radić - Miho Jančić
54,35%, 5.Ana Čeović - Maja Mrša
49,86%, 6.Niko Dubčić - Jakup Selmanović 48,08%, 7.Robert Job - Jules
Chabrier 47,41%, 8.Chantal Kadouch Charley Kadouch 47,18%, 9.Marija
Jelčić - Boris Lovjer 46,64%, 10.Višnja
Muratović - Sule Muratović 36,11%. Dva
BRIDŽ KLUB DUBROVNIK
Pobijedio njemački par
U ponedjeljak 29.09.2014. u hotelu
Neptun odigran je redovni tjedni turnir
Bridž kluba Dubrovnik. Na turniru je
nastupio dvadeset i jedan par zajedno
s njemačkim gostima hotela uz Matchpoints obračun. Pobijedio je njemački
francuska para dolaze iz grada RueilMalmaison. Početkom godine jedan
naš par je bio gost na njihovom prvenstvu. Dubrovnik i Rueil-Malmaison su
gradovi prijatelji pa tako i bridž klubovi
ova dva grada ostvaruju suradnju već
nekoliko godina. Francuski parovi su
na turniru osvojili sedmo i osmo mjesto. Poseban uspjeh na turniru je ostvario i 101-godišnji Jerko Jerry Kovac
koji je osvojio drugo mjesto.
par Horst Breitenstein i Elisabeth
Spiegl, drugi su bili Ana Čeović i Maja
Mrša a treći Velibor Puzović i Đivo
Tikvica. S ovim turnirom završen je ciklus turnira za rujan. Pobjednik ciklusa
je Toni Radić.Ukupna klupska lista se
može vidjeti na: http://www.crobridge.
com/clubs/dubrovnik/rang_lista.asp
Komolac na vrhu
III.HBL-a-DUBROVNIK-NERETVA
Donji Brgat izgubio doma
Boćari Donjeg Brgata izgubili su na
svojim terenima od ekipe Slivna. Gosti
su ovom pobjedom pokazali svoju
kvalitetu i sigurno će biti jedni od favorita za 1. mjesto. U župskom dvoboju
Postranje je u neizvjesnoj utakmici tijesno slavilo protiv Brgata, Rijeka je
napokon zabilježila pobjedu, dok je
Župa Dubrovačka poražena u Vrgorcu
od odlične ekipe Umčana. Rezultati 4.
kola: Postranje – Brgat 12:10, Umčani
– Župa Dubrovačka 16:6, Rijeka –
Hvidra Gromača 14:8, Donji Brgat –
Slivno 9:13, Omladinac – slobodan.
Poredak: 1. Umčani 6 bodova, 2. Slivno
6, 3. Postranje 5, 4. Župa Dubrovačka
4, 5. Donji Brgat 4, 6. Rijeka 3, 7. Hvidra
Gromača 2, 8. Omladinac 2, 9. Brgat 0
bodova. Raspored 5. kola igra se
05.10.2014. Slivno – Postranje (10,00),
Hvidra Gromača – Donji Brgat (10,00),
Omladinac – Rijeka (16,00), Brgat –
Umčani (10,00), Župa Dubrovačka –
slobodna.
zabilježili pobjede. Rezultati 3. kola:
Gornja Vrućica – Montovjerna 10:6,
Komolac Ombla – Torcida Osojnik
6:10, Sokol – Ljuta 8:8, Orašac – Strijelac 9:7. Poredak: 1. Torcida Osojnik
6 bodova, 2. Sokol 5, 3. Gornja Vrućica 4, 4. Orašac 3, 5. Ljuta 3, 6. Strijelac
2, 7. Montovjerna 1, 8. Komolac Ombla 0 bodova. Raspored 4. kola igra se
05.10.2014. u 16,00 sati: Montovjerna
– Strijelac (10,00), Ljuta – Orašac, Torcida Osojnik – Sokol, Gornja Vrućica –
Komolac Ombla.
II.ŽUPANIJSKA LIGA-DUBROVNIK
Hajduk i dalje hajdučki
Po prikazanom u protekla 3 kola boćari
Hajduka će se prošetati kroz ovo prvenstvo. U dosadašnja 3 kola ostvarili su 3
uvjerljive pobjede. Rezultati 3. kola:
Petka – Hajduk 3:13, Slaven – Bosanka 4:12, Epidaurus – Zrinski 5:11, Pridvorje – Uskoplje 8:8. Poredak: 1. Hajduk
6 bodova, 2. Zrinski 5, 3. Uskoplje 4, 4.
Bosanka 4, 5. Slaven 2, 6. Epidaurus
2, 7. Pridvorje 1, 8. Petka 0 bodova.
Raspored 4. kola igra se 05.10.2014. u
16,00 sati: Hajduk – Uskoplje, Zrinski –
Pridvorje, Bosanka – Epidaurus, Petka
– Slaven.
LIGA PELJEŠAC
Bistrina sama na vrhu
Boćari Bistrine ostvarili su sve pobjede
do sada i trenutno su sami na vrhu tablice. Rezultat zaostale utakmice 3.
kola: Ponikve – Faraon 10:2. Rezultati
4. kola: Putniković – Duba Stonska
2:10, Faraon – Brijesta 11:1, Bistrina –
Ponikve 10:2, Orebić – Sveta Ana 12:0,
Hodilje – slobodno. Poredak: 1. Bistrina 6 bodova, 2. Duba Stonska 4, 3.
Orebić 4, 4. Ponikve 4, 5. Faraon 4, 6.
Hodilje 4, 7. Brijesta 2, 8. Putniković 2,
9. Sveta Ana 2 boda. Raspored 5. kola
igra se 05.10.2014. u 16,00: Ponikve –
Orebić, Brijesta – Bistrina, Duba Stonska – Faraon, Hodilje – Putniković, Sveta Ana – slobodna.
Priredio: Luko Hendić
I.ŽUPANIJSKA LIGA-DUBROVNIK
Torcida Osojnik bez greške
Boćari Torcide Osojnik odlično su
krenuli u ovoj sezoni, u 3 kola ostvarili
su 3 pobjede i to sve na gostujućim
terenima, ovaj put su slavili kod Komolac Omble. Konavoski dvoboj završio
je bez pobjednika, dok su dva preostala
domaćina Gornja Vrućica i Orašac
GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014. 35
UDRUGA SOG U SURADNJI S DUBROVAČKIM MUZEJIMA I HRVATSKO-AUSTRIJSKIM DRUŠTVOM
DUBROVNIK U PONEDJELJAK 29.RUJNA JE UGOSTILA BOŠKOVIĆA, SORKOČEVIĆA I MOZARTA
Scenski kolaž „Druga strana povijesti“
ponovno u Kneževom dvoru
Ovim je scenskim kolažom udruga SOG ispričala priču o bogatoj kulturnoj materijalnoj i nematerijalnoj baštini i
važnosti dubrovačke sredine – istakla je, uz ostalo, pijanistica Ivana Jelača
Dubrovačka udruga „Sve ostalo je glazba“ (SOG), u suradnji s
Dubrovačkim muzejima i Hrvatsko-austrijskim društvom Dubrovnik,
u ponedjeljak 29. rujna je u Glazbenoj dvorani Kneževa dvora reprizno izvela scenski kolaž Druga strana povijesti. Riječ je o vrlo
uspješnom projektu, koji je premijerno izveden u svibnju 2014.,
povodom proslave Međunarodnoga dana muzeja i Europske noći
muzeja.
Zahvaljujući uspješnoj suradnji između Dubrovačkih muzeja i
udruge „Sve ostalo je glazba“, posjetitelji su ponovno dobili
dragocjenu priliku poslušati djela Wolfganga Amadeusa Mozarta
i Luke Sorkočevića na instrumentu zahvaljujući kojem se Dubrovnik
upisao na europsku glazbenu kartu povijesnih instrumenata.
Naime, na dubrovačkom fortepianu bečkoga graditelja instrumenata s tipkama iz 18. stoljeća, Antona Waltera, svirala je pijanistica
Ivana Jelača, koja je i autorica sinopsisa, a uz nju je nastupila
violinistica Dora Kamber.
Glazbeno-scensko događanje vodio je gospar Marojica Bijelić u
liku Ruđera Boškovića. Osim što je svoja zapažanja podijelio s
publikom, Ruđe je pričao i o kulturnom životu Beča i Dubrovnika
te kako je Luka Sorkočević u svojim dnevničkim zapisima pisao o
bečkim društvenim događanjima, poput balova u dvorcu Schönbrunnu, ali i o geniju Mozartu, koji je svoja besmrtna djela stvarao
na gotovo identičnom Walterovom instrumentu.
- Ovim je scenskim kolažom udruga SOG ispričala priču o bogatoj
kulturnoj materijalnoj i nematerijalnoj baštini i važnosti dubrovačke sredine koja je i u
glazbenom ozračju bila itekako u
dosluhu s Europom. Glazbenim
izvedbama na povijesnim instrumentima oživjela su se davna vremena te povezala promocija
prošlosti, osvještavanjem u sadašnjosti s usmjeravanjem prema
budućnosti – kazala je Ivana
Jelača, predsjednica Udruge.
Ulazak na koncert bio je besplatan, a prije izvedbe je organizirano i besplatno stručno vodstvo po
središnjoj ovogodišnjoj izložbi
Dubrovačkih muzeja „Luka i Antun Sorkočević –diplomati i skladatelji“.
Projekt je sufinanciran od Grada Dubrovnika kao program javnih
potreba u kulturi za 2014.
BOŠNJAČKA NACIONALNA ZAJEDNICA ZA GRAD DUBROVNIK I DNŽ
UDRUGA BRANITELJA
Čestitka za
Kurban-Hadždži Bajram
Bošnjačka nacionalna zajednica za Grad Dubrovnik i Dubrovačko
neretvansku županiju, Udruga dubrovačkog bošnjačkog entiteta,
najsrdačnije čestita, svim Dubrovkinjama i Dubrovčanima islamske
vjeroispovijedi, veliki blagdan islamske civilizacije Kurban –Hadždži
Bajram. /4.10.2014., subota/ Samo Ljubav, Dobrota i Čovječnost
mogu biti esencija i sol kulture Života koje nam je podario jedan,
jedini, jedinstveni i dakako i svakako zajednički Bog,Stvaratelj Svega. Iz najljepšeg Grada na Svijetu, dubrovački Bošnjakinje i Bošnjaci odašilju poruku Mira i Ljubavi, aktivnoga suživota i tolerancije
među raznim i različitim, među drugim i drukčijim. Tradicionalno
odlični odnosi pripadnika raznih vjeroispovijedi u našemu Gradu
mogu biti uzor i recept mnogima u današnjem vremenu i prostoru.
BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN
Šemsudin Brković, predsjednik BNZ DU I DNŽ
36 GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014.
Izlet u Vrapčiće
Udruga branitelja organizira jednodnevni izlet 11.10.2014 u
Vrapčiće. odlazak s Pila u 6 sati ujutro a povratak u večernjim
satima. Pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže u našem
zajedničkom i veselom druženju, kao i da potvrde obavezno svoj
dolazak za sve informacije javiti se na broj udruge branitelja na
333 324, 417 034 ili 091 571 7963.
ULIPUD
150. izložba u Domu za
starije i nemoćne
U Domu za starije i nemoćne osobe Dubrovnik 30.rujna 2014.,
otvorena je 150.izložba Udruženja likovnih i primijenjenih umjetnika Dubrovnika. Izložba ostaje otvorena do 31.listopada 2014.
GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014. 37
MATO MALI I PERO NJIOV
S kim śes, koga se proj
Od pokonjega Joza, kaže Jane, nijesi mogu ču da će ti, kadarke bi ti što
trebalo, rije: „Doj ću kadarke uzimam kad“, vengo bi sve svoje ostavijo, a
trčo bi ti pomoj. Iz istije stopa bi skako, a njegovo bi čekalo
Pripovijeda Mato kako je u ona bremena pokonji
Jozo, od svega što bi mu došlo u ruke, najvolijo
čita Glas Koncila i cavtajsku Antenu, koju je uređivo pokonji dum Mato Bogišić. Još su mu, kaže, i
glasovi koncila i antene u paketima, gore u šufitu.
Drži i, da se ne bi miši uvalili, u jednomu staromu
ormaru što mu ga je učinijo pokonji Grgur Zglav.
Pokonji Jozo se s dum Matom lijepo gledo. Ocijo.
Polazijo. Vazdarke je, kaže Jane, spominjo jednu
koju mu je dum Mato ispripovidijo.
Neki meštar i njegov šegrt najegli su na slijepoga
kako śedi na klima. I prosi. Meštar tadarke reče
šegrtu da mu da milostinju. I šegrt spušti solad u
njegov klobuk. Kadarke su pošli, meštar će šegrtu:
- Kadarke si do solad, trebo si u znak poštovanja
skinu svoj klobuk i nakloni se.
- A zašto – upita šegrt.
- To vazdarke treba činje kadarke se dava milostinja.
- Ali čoek je slijep – šegrt će.
- Nigda se ne zna, more bi i varalica – meštar će
mu.
Pokonji dum Mato, da je samo Antenu našoj Vali
ostavijo, veliko je blago ostavijo. Jane kaže:
- Žali Bože naše pameti, ali i solada što se nekijem
davaju. Kadarke se ko od tije tuknuo o čelo, malo
promislijo pa napravijo izložbu Matovije antena, ili
i ponovo oštampo i ukoričijo. Pravo bi bilo da svaka kuća u našoj Vali ima te Matove antene ko li-
bro. Ali, taki smo ti mi… našemu čejadetu naš čoek
vaja samo kadarke mu što treba. Potje, okrene glavu
ko da ga nigda njegove oči viđele nijesu…
Spominje se Mato onije bremena, meštrovanja i šegrtovanja. Kadarke si za nauči moro i sluša i ne sluša, i
ču i ne ču, i viđe i ne viđe.
Dobar meštar, bijo on meštar od auta, od drva ili česa
drugo, je i po zvuku zno more li i što more učinje. Ili
đe je kvar.
I pokonji Jozo je zno čejad, ko malo ko. Nije moro
nekoga poznava da bi zno s kijem ima posla. Zno je
po faci, po motima, po glasu… treba li se proj, nema
posla, ili more śes. Najviše se, kaže Jane, prolazijo
onije kojijem niko ne bi vajo, ko i onije što bi sve znali. A najopasniji su, govorijo bi, oni koje bi – kadarke i
slušaš – stavijo i na ranu.
- Od take čejadi samo moreš ima muku u stomku –
govorijo bi.
Pokonjik je vazdarke govorijo da sve dobro što dolazi – dolazi od Boga, a ono drugo je, zno bi u šali rije,
„Boga pitaj okle“. Vrag je ušo u svijet kadarke je čejad počela it i na čas radi jediva i čašice, a ne radi
čejadi s kojijem jedu i piju:
- Ko ti, moj sinko, danaske gleda čejade. Koga je briga
za tvoje dobro, ali ako si što slab, ne boj se, a da te
neće premeta, i zakopava. Današnji čoek ako nema
neki interes, neće ni pogleda na te. Neće ti rije ni ćuš
tovare. Nema kad.
Današnji čoek se, pripovijeda Pero, u svašto i u svakoga voli uprti. Lako što se u sve osve razumije, pa i
u ono što ne razumije, ali
voli i naprdiva i zaprdiva.
Taki te naćera, kaže Jane,
Piše:
da mu rečeš i ono što, ako Antun Švago
Boga znaš, moraš premuča.
Đe su Bogu vazdarke otpatana vrata, kaže Sele,
nije se ni živinama bacalo i govorilo na, vengo bi
im se vazdarke, prije vengo bi im se odnijelo, prala i korita i kamenice, i pjati. Nije se ni u baštinu
svašta nosilo baca.
- Najgori su ti, moj čoeče, oni što vazdarke druge
uču i što i kako, a ne znaju krenu sobom.
Od pokonjega Joza, kaže Jane, nijesi mogu ču da
će ti, kadarke bi ti što trebalo, rije: „Doj ću kadarke
uzimam kad“, vengo bi sve svoje ostavijo, a trčo
bi ti pomoj. Iz istije stopa bi skako, a njegovo bi
čekalo.
Kadarke bi Bog uzo Sebi i onega ko se napatijo,
pokonjik bi govorijo:
- Blažen Bog!
Danaske se sve izmijenilo, zato se čejade sve više
spominje onega i što je bilo i kako je bilo.
- Sve je to lijepo, ali meni se para, da je današnji
čoek od svega do svega zaboravijo živje. O svemu više i misli i za sve se više sekira, vengo se
raduje onemu što mu je Bog do – kaže Mato.
Negda se s onijem što se imalo i koliko se moglo,
i veselilo i živjelo, a danaske ako ti je i cklo ciklo a
ne odlećelo u ijadu pijaka, trči se odma promijeni.
Isuri ti se jedan konac na košuji, odma se trči uze
novu. Ne zato što je to grubo za viđe ili zato što
čejad mogu viđe pa ne znam što promisli, vengo
zato što čejade samo o sebe nema živa mira. Ne
zna s mirom sta. Ukratko: ne zna što bi sa sobom!
- I život mu je došo ko da je, Bože mi prosti, nečiji
drugo – kaže Jane.
PREKOGRANIČNA IZLOŽBA BUŠA
Šampionsko grlo buša Iva Vidaka s Grude
Prva prekogranična izložba buše u
okviru projekta BBio – Održivi razvoj
pograničnih područja kroz očuvanje autohtonih pasmina i uspostavu gen- centra u Buhovu i na Biokovu održana je u
nedjelju, 21. rujna 2014. godine na
lokaciji Stočni sajam Zadvarje.
Izložba je organizirana pod vodstvom
Javne ustanove RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske
županije u suradnji s Hrvatskom poljoprivrednom agencijom, Ministarstvom
gospodarstva Zapadnohercegovače
Županije, Ministarstvom poljoprivrede
Republike Hrvatske,
Splitsko- dalmatinskom
županijom, Općinom
Zadvarje, Javnom
ustanovom „Park prirode Biokovo“ te
Udrugom za zaštitu i
očuvanje izvornih pasmina domaćih životinja
te Udrugom uzgajivača
buše.
Buša je izvorna pasmina područja Dinarida
koja je sve do prve
polovice XX. stoljeća činila okosnicu govedar-
ske proizvodnje. Zbog promjena u
proizvodnim sustavima i intenzifikacija
animalne proizvodnje u prvoj polovici
XX buša se karakterizira kao ne
konkurentna pasmina koja ne može
udovoljiti zahtjevima uzgajivača i „trkom
za profitom“. Taj trenutak je početak
sustavnog pretapanja buše, kao i
početak njenog postupnog nestanka
kao čiste pasmine. Program sustavne
zaštite buše u Hrvatskoj je pokrenut
2003. godine te je buša uključena u nacionalni govedarski uzgojni program te
38 GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014.
je temeljem istog programa zasnovano
uzgojno Udruženje uzgajivača buše.
Aktualnu populaciju buše u Hrvatskoj
čine 782 uzgojno valjane jedinke. Danas je buša ponovno važna pasmina, živi
spomenik čovjekova truda, znanja i
uzgoja kroz protekla vremena; ukras
naših pašnjaka i ruralnih sredina, izvor
vrijednog mlijeka i mesa te rezervoar
vrijednih gena koji će u budućnosti biti
sve važniji u održivoj animalnoj proizvodnji.
Na otvaranju izložbe
prisutne posjetitelje i izlagače pozdravili su Jozo
Sarač v. d. ravnatelja JU
RERA S.D., Ivana Krnić
zamjenica načelnika
općine Zadvarje, Ivica
Ćorić ministar gospodarstva županije Zapadnohercegovačke i potpredsjednik Vlade, Luka Brčić
zamjenik župana Splitskodalmatinske županije, dr.
sc. Zdravko Barać, v. d.
ravnatelja Hrvatske poljoprivredne agencije te Davorka Hajduković pomoćnica ministra poljoprivrede Republike Hr-
vatske koja je i otvorila izložbu. Na
izložbi je 12 uzgajivača s područja Ličko-senjske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko neretvanske županije predstavilo ukupno 72 grla
bikova, krava i junica pasmine buša.
Stručna ocjenjivačka komisija u sastavu: prof. dr.sc. Ante Ivanković, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
predsjednik komisije i članovi Ivica
Ravić dr. vet. med., Udruga za zaštitu i
očuvanje izvornih pasmina domaćih
životinja; Petar Šabić dipl. ing., Hrvatska poljoprivredna agencija; Ozren Erceg dipl. ing., Hrvatska poljoprivredna
agencija; mr.sc. Ivica Marić, Hrvatska
poljoprivredna agencija izabrala je po
tri najbolja grla u kategorijama bikovi,
krave i junice te šampionsko grlo
izložbe. Šampionskim grlom izložbe
proglašena je krava HR 4101675398
NN B128, vlasnika Ivo Vidak, Gruda
kojemu su diplomu i zvono Hrvatske
poljoprivredne agencije zajednički
svečano uručili Davorka Hajduković pomoćnica ministra poljoprivrede Republike Hrvatske, dr. sc. Zdravko Barać, v.
d. ravnatelja Hrvatske poljoprivredne
agencije i Luka Brčić zamjenik župana
Splitsko-dalmatinske županije. U kategoriji krava drugom nagradom je nagrađeno i grlo Pera Srgote iz Mikulića,
pod brojem
HR 2101264923 NN B120. HPA
U 103. GODINI
Umrla časna sestra Marija
Izabela Radin iz Mihanića
U samostanu sv. Klare u Zagrebu u subotu 27. rujna 2014. u
103. godini preminula je s. Marija Izabela od Svete obitelji (Mare
Radin). Ispraćaj iz samostana
bio je iz samostana u nedjelju
28. rujna u 18 sati, a sprovod u
utorak 30. rujna u 13.20 sati na
Markovu Polju. Misa zadušnica
bila je u crkvi sestara klarisa u
Mikulićima, Kvaternikova 167,
nakon sprovoda.
S. M. Izabela Radin, krsnim imenom Mare, rođena je u obitelji
s petero djece, od oca Pera i
majke Ane rođene Miljas u selu
Mihanići, župa Pridvorje, u
Konavlima. U 9. godini ostaje
bez oca, a sa 17 bez majke i brata, te je tako još maloljetna preuzela brigu za mlađega brata i sestru. Mala obitelj uzdržavala se
radom i prodajom povrća iz svoje baštine. Premda je još kao
djevojčica osjećala poziv za posvećenim životom, konačnu odluku donijela je u 25. godini, stupivši u Družbu sestara franjevki
od Bezgrješnoga začeća na Dančama. Godine 1938. u drugoj
skupini sestara odlazi u Argentinu, gdje preuzima brigu za napuštenu djecu u nekoliko zavoda. U Red sv. Klare prelazi 1960.
godine ulaskom u samostan klarisa koje su tada još bile u
Samoboru. U tom istom samostanu već je bila njezina mlađa
sestra Luce (+2007.). U samostanu se odmah uključila u posao
izrade misnoga ruha za potrebe novoosnovanoga i siromašnoga samostana. Kada su sestre prešle u Zagreb, s. Izabela je
sudjelovala u podizanju betonskoga klauzurnoga zida. Kasnije
je vodila posao koji je bio glavni izvor prihoda za uzdržavanje
zajednice: izrađivanje popluna. Izvor: IKA
HUBOL U OPĆOJ BOLNICI DUBROVNIK
Osnivačka tribina
Hrvatska udruga bolničkih liječnika HUBOL održala je 25.rujna
svoju osnivačku tribinu u dubrovačkoj Općoj bolnici. Udruga koja
postoji tek godinu dana, po hrvatskim je bolnicama okupila oko
700 liječnika, a cilj im je stvoriti kritičnu masu kvalitetnih stručnjaka
koji će promovirati struku i brigu za pacijente, bez politikanstva i
osrednjih rješenja u ionako oslabljenom sustavu. Odaziv liječnika
dubrovačke Opće bolnice bio je sjajan, priključili su se i članovi
najstarije liječničkog udruženja - Hrvatskog liječničkog zbora, ali i
predstavnici sindikata liječnika, kako bi se održala prezentacija
programa rada HUBOL-a. Izvor: dubrovniknet
Obavijest o smrti
AMALIJA ŽUVELA, 1920.
MARA VIDIĆ, 1920.
IVO BEGO, 1926.
TONKA ĐURĐEVIĆ, 1929.
MARE VUČIČEVIĆ, 1930.
MARIJA PEROVIĆ, 1932.
BALDO VIOLIĆ, 1933.
PAVE ČUPIĆ, 1936.
PERO ĐUHO, 1938.
ANTUN BOŽANJA, 1944.
MILKA STANKOVIĆ, 1960.
MATO ŽABIĆ, 1965.
UDRUGA DVA SKALINA - Obitelj A. i B. Mojaš donira 120 kuna.
U spomen na pokojnog Iva Puh, 200 kuna prilaže obitelj Iva
Kopriveca. Ivo i Mara Ucović doniraju 3.500 kuna.
UDRUGA POSEBAN PRIJATELJ - Umjesto vijenca za pok.
roditelje naše Branke Vatović 820 kn prilazu bivše kolege hotela President. Udruga se donatorima zahvaljuje od srca. Poseban prijatelj udruga za savjetovanje, edukaciju i pomoć roditeljima djece s posebnim potrebama. IBANHR
7623600001102283431 (Zagrebačka banka), mob: 098608742.
UDRUZI “ZAJEDNO DO ZDRAVLJA” priložili su: dana 21.8. u
spomen na pok.Milku Bečić umjesto cvijeća, obitelji Vukanović
200 kn. Toplo zahvaljujemo svima, koji akcijama i uplatama
pomažu rad Udruge. IBAN kod OTP Banke HR912407000
1100302492. Tekst objave na fax: 312 – 300 ili email:
info@zajedno-do-zdravlja.hr.
GlasGrada List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, katarina.milat.kralj@gmail.com
Glavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, glasgrada@gmail.com Grafička i tehnička priprema: Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980,
fax: 020 311 992, tele5marketing@gmail.com Adresa redakcije: Glas Grada,
Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik, glasgrada@gmail.com, www.glasgrada.hr
GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014. 39
VELIKO SVJETSKO ZNANSTVENO OTKRIĆE - OTKRIVEN PRVI GEN POVEZAN S TUMOROM JETRE
Među znanstvenicima i Konavljanin Kristijan Ramadan
Velika međunarodna skupina
znanstvenika, u kojoj su istaknutu ulogu imali hrvatski
istraživači Ivan Đikić, Davor
Lessel, Kristijan Ramadan i
Janoš Terzić, otkrila je prvi gen
povezan s tumorom jetre
(hepatocelularni karcinom).
To važno otkriće objavljeno je
u novom broju prestižnog znanstvenog časopisa Nature
Genetics.
- Otkrili smo genetsku abnorDavor Lessel,
Kristijan Ramadan,
Janoš Terzić
malnost koja je povezana s ra- Ivica Đikić,
nom pojavom tumora jetre kod djece. Riječ je o nasljednoj mut- pacijenta s mutacijom u genu SPRTN, a ključni istraživač u toj
aciji koja se mora naslijediti i od oca i majke koji nemaju sim- grupi bio je Zagrepčanin Davor Lessel. Željeli su da kombiniranptome bolesti - rekao je za Jutarnji list Ivan Đikić, profesor na jem spoznaja ubrzamo otkriće funkcije gena - ispričao je Terzić.
Sveučilištu Goethe u Frankfurtu.
Pred kraj studije priključili su se i znanstvenici iz Australije, koji su
Naši su sugovornici istaknuli da su istraživanja počeli prije sedam pronašli još dva pacijenta, pa je sedmogodišnje istraživanje okgodina na MF-u u Splitu, gdje su pokuse napravile prof. Ivana upilo više od 25 istraživača.
Marinović Terzić i dipl. ing. Marina Degoricija.
- Ovakvi projekti mogući su samo u dugotrajnim studijama, a pri- Prije otprilike tri godine, kad smo bili na polovici naših istraživanja, tom je potrebno dugotrajno financiranje bez i jedne publikacije.
pozvali smo na suradnju stručnjaka za popravak oštećenog DNK, To pokazuje koliko je danas važno i financiranje dugoročnih proprofesora s Oxforda Kristijana Ramadana koji je rodom iz Konav- jekata koji proučavaju velika pitanja u biomedicini - zaključio je
ala. Ubrzo nas je kontaktirala i grupa iz Njemačke koja je pronašla Ivan Đikić. Izvor:jutarnji.hr
INFORMATIČKI KLUB FUTURA SVEUČILIŠTA U DUBROVNIKU
Predstavljanje Centra
robotike ove subote
Informatički klub Futura Sveučilišta u Dubrovniku predstavit će
svoj novi projekt Centar robotike u subotu, 4.listopada 2014., u 10
sati u Sveučilišnom kampusu. Predstavnici IK Futura najavit će
cjelogodišnje radionice namijenjene prije svega učenicima, ali i
svima zainteresiranima za robotiku. Nakon uvodnog dijela, do 13
sati moći će se pogledati oprema koja će se koristiti na radionicama i natjecanjima. Futura će projekt realizirati u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku, a uz potporu Grada Dubrovnika i Zajednice
tehničke kulture. SB
Nagrada HURIN-a
Akcija “Božićni konvoj Soundset Raguse” dobila je nagradu Hrvatske udruge novina i radija u kategoriji akcija za 2013/2014.
godinu. O nagradama je odlučio Ocjenjivački sud u sastavu Zdenko Pomoravec, Dijana Koller i Dubravka Vuković.
Podsjetimo, cilj “Božićnog konvoja Soundset Raguse” bio je u
blagdanskom duhu povezati Grad i sela Dubrovačkog primorja.
Pjesmom i plesom u Lovačkom domu na Lisačkim Rudinama, u
prosincu 2013. goste su uveselili i na stare običaje posjetili: KUD
Lijerica Slano, Mali Linđo OŠ Slano, Ženska klapa Fortuna, Muška klapa Staglin i Dječji vrtići Slano i Ošlje.
Nagrada će biti uručena na 7. Danima elektroničkih medija koji se
od 21.- 23. listopada održavaju u Opatiji. Soundset Ragusa zahvaljuje svim sudionicima, partnerima i kolegama koji su doprinjeli
organizaciji “Božićnog konvoja”. RSR
OPTUŽUJETE LI DRUGE ZA SVOJE NEUSPJEHE,
BILO BI DOBRO I SVOJE USPJEHE PRIPISATI DRUGIMA
GlasGrada - 498 - petak 3. 10. 2014.
misao
tjedna
40
BOŽIĆNI KONVOJ SOUNDSET RAGUSE
Howard
Newton