HR 2014 Tematsko izvješće EUROPSKI REVIZORSKI SUD BR. Financira li Europski fond za regionalni razvoj djelotvorno projekte kojima se izravno promiče biološka raznolikost u okviru strategije EU‑a za biološku raznolikost do 2020.? 12 EUROPSKI REVIZORSKI SUD 12, rue Alcide De Gasperi 1615 Luxembourg LUKSEMBURG Tel. +352 4398-1 E-pošta: eca-info@eca.europa.eu Internet: http://eca.europa.eu Twitter: @EUAuditorsECA Youtube: EUAuditorsECA Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu). Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2014. ISBN 978-92-872-0723-4 doi:10.2865/41925 © Europska unija, 2014. Umnožavanje je dopušteno uz uvjet navođenja izvora. Za uporabu ili umnožavanje slika 2., 3., 4., 5. i 13. dopuštenje treba zatražiti izravno od nositelja autorskih prava. Printed in Luxembourg HR 2014 Tematsko izvješće BR. Financira li Europski fond za regionalni razvoj djelotvorno projekte kojima se izravno promiče biološka raznolikost u okviru strategije EU‑a za biološku raznolikost do 2020.? (u skladu s člankom 287. stavkom 4. drugim podstavkom UFEU‑a) 12 Sadržaj 02 Odlomak Pojmovnik I. – VIII. Sažetak 1. – 12. Uvod 1. – 2. Opća važnost biološke raznolikosti 3. – 5. Strategija EU‑a za zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti 6. – 8. Politike i zakonski akti EU‑a 9. – 12. Sufinanciranje EFRR‑a za projekte kojima se promiče biološka raznolikost 13. – 17. Revizijski opseg i ciljevi 18. – 40. Opažanja 18. – 25. Jesu li države članice iskoristile dostupna financijska sredstva EFRR‑a za izravno promicanje biološke raznolikosti? 19. – 25. Mogućnosti financiranja EFRR‑a nisu iskorištene u najvećoj mogućoj mjeri 26. – 40. Jesu li projekti namijenjeni izravnom promicanju biološke raznolikosti koje sufinancira EFRR djelotvorni u zaustavljanju gubitka biološke raznolikosti? 27. – 28. Projekti su usklađeni s prioritetima biološke raznolikosti na nacionalnoj razini i na razini EU‑a, ali rashodi EFRR‑a za biološku raznolikost nisu dobro definirani 29. – 31. Jedna trećina revidiranih projekata bila je usmjerena na pripremu zaštitnih mjera… 32. – 36. …te nije izvršena procjena koristi koje će ulaganja donijeti biološkoj raznolikosti 37. – 40. Održivost projekta temelji se na lokalnoj predanosti i ovisi o budućim javnim financiranjima Sadržaj 41.– 45. Zaključci i preporuke 41. Opći zaključak 42. Dodjela i upotreba financijskih sredstava EFRR‑a 03 43. – 45. Postignuća projekata EFRR‑a u zaustavljanju gubitka biološke raznolikosti Prilog I.—Ciljevi i mjere strategije EU‑a za biološku raznolikost do 2020. Prilog II. — Raspodjela sredstava EFRR‑a za promicanje biološke raznolikosti i zaštite prirode (uključujući mrežu Natura 2000). Prilog III.—Uzorak revidiranih projekata Prilog IV.— Mogućnosti za strategiju biološke raznolikosti koje nude razni fondovi EU‑a unutar financijskog okvira za razdoblje od 2007. do 2013. godine, kako ih je navela Komisija Odgovori Komisije Pojmovnik 04 Korisnik: Javna ili privatna pravna osoba koja prima potporu EU‑a za projekte kojima se izravno promiče biološka raznolikost. Usluge ekosustava: Dobra i usluge neophodni za život koje pruža netaknuta biološka raznolikost kao što su hrana, opskrba vodom i pročišćavanje zraka. Europski fond za regionalni razvoj (EFRR): Financijski instrument osmišljen za promicanje gospodarske i socijalne kohezije među regijama EU‑a. Doprinosi EFRR‑a uglavnom se primjenjuju putem operativnih programa koji obuhvaćaju velik broj projekata. EFRR je jedan od strukturnih fondova. Upravljačko tijelo: Državno, regionalno ili lokalno tijelo javne vlasti ili javno ili privatno tijelo koje je određena država članica odredila za upravljanje operativnim programom. Natura 2000: Najveća ekološka mreža posebnih zaštitnih područja očuvanja u svijetu koja obuhvaća gotovo 26 000 područja i pokriva gotovo 18 % kopnenog okoliša EU‑a kao i ključna morska područja. Natura 2000 ključna je sastavnica strategije EU‑a za zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti i usluga ekosustava do 2020. godine. Operativni program: Program koji je odobrila Komisija i kojim su obuhvaćena ulaganja određene države članice koja prima sredstva iz strukturnih fondova te koji ima oblik jasnog niza višegodišnjih prioriteta i mjera kojima je obuhvaćen velik broj projekata. Programsko razdoblje: Višegodišnji okvir unutar kojeg se planiraju i provode rashodi strukturnih fondova. Podijeljeno upravljanje: Okvir unutar kojeg države članice i Komisija zajedno izvršavaju proračun strukturnih fondova. Dok se zadaće izvršavanja delegiraju državama članicama, Komisija zadržava opću odgovornost za izvršavanje proračuna. Strukturni fondovi: Fondovi EU‑a koje čine Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) i Europski socijalni fond (ESF). Zajedno s Kohezijskim fondom njihove aktivnosti za programsko razdoblje od 2007. do 2013. godine imaju vrijednost od 308 milijardi eura (izraženo u cijenama iz 2004. godine), a cilj im je podupirati regionalni rast i poticati otvaranje radnih mjesta. 05 Sažetak I Biološka raznolikost, odnosno raznolikost među živim organizmima i njihovim ekološkim kompleksima cijeni se kao prirodni kapital u svijetu. Gubitak bio‑ loške raznolikosti ima znatne učinke na gospodarstvo i zdravlje, primjerice u vidu zagađene vode i zraka, poplava, erozije i širenja bolesti. II Za EU je zaštita biološke raznolikosti ključan prioritet u očuvanju okoliša. Nakon neuspjeha u zaustavljanju gubitka biološke raznolikosti u Europi do 2010. godine, Vijeće je u lipnju 2011. godine podržalo „Strate‑ giju EU‑a za biološku raznolikost do 2020.”. Krajnji vremenski rok za glavni cilj zaustavljanja gubitka biološke raznolikosti u EU‑u pomaknut je s 2010. na 2020. godinu. III Sredstva za očuvanje biološke raznolikosti pružaju se putem nekoliko instrumenata EU‑a, što je također primijenjeno i na mrežu Natura 2000, koja je temelj očuvanja biološke raznolikosti u EU‑u. IV Revizija Suda usmjerila se na djelotvornost EFRR‑a u financiranju projekata kojima se izravno promiče biološka raznolikost. Sud je prvo ispitao mjeru u kojoj su države članice iskoristile dostupna sredstva EFRR‑a te zatim procijenio uspješnost 32 projekata iz uzorka. VI S ciljem povećavanja uporabe EFRR‑a u području biološke raznolikosti, Sud preporučuje da bi Komisija trebala: (a) podupirati države članice u postavljanju priori‑ teta obnove biološke raznolikosti u operativnim programima; (b) procijeniti nadopunjavaju li mjere za promicanje biološke raznolikosti koje su države članice utvr‑ dile u operativnim programima projekte koji se financiraju iz drugih fondova EU‑a; te (c) pratiti stvarnu provedbu operativnih progra‑ ma s ciljem ranog i proaktivnog prepoznavanja poteškoća. Kako bi ovo postigle, države članice trebale bi surađi‑ vati s Komisijom. VII Komisija bi također trebala: (a) podupirati države članice pri naknadnom praće‑ nju pripremnih projekata imajući u vidu aktivnu politiku zaštite, osobito u pogledu djelotvorne provedbe posebnih planova zaštite i upravljanja za staništa i vrste; (b) zahtijevati da se operativnim programima pred‑ vide postupci za evaluaciju promjena u okolišu u pogledu staništa i vrsta nakon intervencija; (c) savjetovati države članice o primjeni pravila EFRR‑a u međudjelovanju s drugim fondovima EU‑a. V Sud je zaključio da države članice nisu iskoristile dostupne mogućnosti financiranja putem EFRR‑a u najvećoj mogućoj mjeri. Iako se projekti iz pod‑ ručja biološke raznolikosti koje je sufinancirao EFRR podudaraju s prioritetima država članica i EU‑a koji se odnose na zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti, potrebno je uložiti napore u praćenje njihova stvar‑ nog doprinosa i osiguravanje dugotrajnosti njihovih učinaka. Mnoge su se aktivnosti odnosile na pripremu planova zaštite i upravljanja koje je sada potrebno provesti kako bi se ostvarili konkretni rezultati. VIII Usto bi Komisija trebala osigurati stalno točno bilje‑ ženje sredstava potrošenih izravno ili neizravno na biološku raznolikost (uključujući mrežu Natura 2000), a države članice trebale bi to olakšati dostavljanjem potrebnih podataka. 06 Uvod Opća važnost biološke raznolikosti 01 Prema Konvenciji o biološkoj raznoli‑ kosti1, biološka se raznolikost definira kao raznolikost među živim organizmi‑ ma iz svih izvora, uključujući kopnene, morske ili druge vodene ekosustave i ekološke komplekse čiji su sastavni dio. Konvencijom o biološkoj razno‑ likosti utvrđeno je nekoliko većih prijetnji biološkoj raznolikosti kao što su gubitak i cijepanje staništa2, preko‑ mjerno iskorištavanje šuma, oceana, rijeka, jezera i tla, zagađenje, klimatske promjene te pridošle vrste koje se na‑ tječu s domaćom florom i faunom. 02 Biološka raznolikost cijeni se kao pri‑ rodni kapital u svijetu putem kojeg se pruža ključna roba i usluge kao što su hrana, voda i pročišćavanje zraka ko‑ jima se podupire gospodarsko blago‑ stanje, društvena dobrobit i kvaliteta života3. Gubitak biološke raznolikosti vodi do znatnih gubitaka za gospo‑ darstvo i dobrobit, primjerice u vidu zagađene vode i zraka, poplava, erozije i širenja bolesti4. Strategija EU‑a za zau‑ stavljanje gubitka bio‑ loške raznolikosti 03 Za EU je zaštita biološke raznolikosti ključan prioritet u očuvanju okoliša, što je izraženo u strategiji EU‑a za bio‑ lošku raznolikost i nizu odgovarajućih politika i zakonskih akata EU‑a. Između 2001. i 2010. godine EU je pokušao po‑ stići cilj zaustavljanja gubitka biološke raznolikosti te obnove staništa i prirod‑ nih ekosustava. Komisija je 2010. godine zaključi‑ la da taj cilj nije postignut. Razlozi neuspjeha u postizanju cilja EU‑a za 2010. godinu mnogostruki su i složeni5. Procjenom očuvanja staništa i vrsta pokazalo se da se opće stanje nastavilo pogoršavati6. 1 Gotovo 200 stranki diljem svijeta obvezalo se na Konvenciju o biološkoj raznolikosti koja se promicala u okviru Programa Ujedinjenih naroda za zaštitu okoliša i koja je stupila na snagu 1993. 2 Stanište se odnosi na područje u kojem organizmi žive. Staništa se obično razvrstavaju na kopnena, slatkovodna ili morska. Studije su pokazale da su urbanizacija, krčenje šuma i širenje poljoprivrede znatno ubrzali gubitak staništa. 3 Vidjeti Europska komisija, Praćenje učinka politike EU‑a za biološku raznolikost, rujan 2010., str. 2. 4 Vidjeti Europska komisija, Roba i usluge ekosustava, rujan 2009., str. 2. 5 Komisija među najvažnijim razlozima navodi sljedeće: nedovoljno uključivanje u politike koje se odnose na druge sektore, nepotpuna provedba postojećih zakonskih akata te nedostatci u politikama, nedostatci u financiranju, neodgovarajuća struktura okvira i upravljanja te ograničena svijest o biološkoj raznolikosti (vidjeti SEC(2011) 540 završna verzija od 3. svibnja 2011.). 6 Vidjeti, primjerice, Temelji EU‑a za biološku raznolikost u 2010. godini, Europska agencija za okoliš, 2010. (http://www.eea.europa.eu/ publications/ eu-2010-biodiversity‑baseline). 7 COM(2011) 244 završna verzija od 3. svibnja 2011. Naše životno osiguranje, naš prirodni kapital: strategija EU‑a za biološku raznolikost do 2020. 8 Rezolucija Europskog parlamenta od 20. travnja 2012. pod naslovom „Naše životno osiguranje, naš prirodni kapital”: strategija EU‑a za biološku raznolikost do 2020. 9 Indikativni ciljevi postavljeni su na razini EU‑a te nije predviđeno da se preoblikuju u izričite i podrobnije razvrstane nacionalne ciljeve (vidjeti glavu 5.8. dokumenta SEC(2011) 540 završna verzija koji se nadovezuje na dokument naveden pod bilješkom 7.). 04 Vijeće je u lipnju 2011. godine podržalo „Strategiju EU‑a za biološku raznolikost do 2020.” koju je predstavila Komisi‑ ja7. Također je poticalo države članice da novu strategiju uključe u svoje nacionalne planove, programe i/ili strategije. Europski parlament pozdra‑ vio je novu strategiju i izrazio svoju podršku8. 05 Strategijom EU‑a za biološku raznoli‑ kost do 2020. postavljeno je šest općih ciljeva9, kojim je obuhvaćeno 20 mjera (vidjeti sliku 1. i Prilog I.). 07 Slika 1. Uvod Ciljevi strategije EU‑a za biološku raznolikost do 2020. Strategija EU-a za biološku raznolikost Vizija za 2050. Godinu Biološka raznolikost Europske unije i usluge ekosustava koje biološka raznolikost pruža njezin prirodni kapital - zaštićeni su, cijenjeni i prikladno obnovljeni Glavni cilj za 2020. Godinu Zaustaviti gubitak biološke raznolikosti i usluga ekosustava u EU-u i obnoviti ih u mjeri u kojoj je moguće te povećati doprinos EU-a u sprječavanju gubitka biološke raznolikosti 6 CILJEVA 1. unaprjeđenje provedbe zakonskih akata povezanih s prirodom 2. obnova ekosustava te uspostava zelene infrastrukture 4. održivo ribarstvo 3. održiva poljoprivreda i šumarstvo MJERE Izvor: Europska komisija. 5. suzbijanje stranih invazivnih vrsta 6. doprinos sprječavanju gubitka biološke raznolikosti na svjetskoj razini 08 Uvod Politike i zakonski akti EU‑a 06 Biološka raznolikost međusektorsko je i interdisciplinarno pitanje koje je povezano s brojnim politikama koje imaju svoje vlastite izvore financij‑ skih sredstava EU‑a: Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP), Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR), Europski fond za ribarstvo (EFR), Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Kohezijski fond (KF), Financijski instrument za okoliš (LIFE) i okvirni programi za istraživanje. Po‑ jam „integrirano financiranje” odnosi se na paralelnu prirodu ovih različitih izvora financijskih sredstava. 07 Zakonski akti koji se odnose na biološ‑ ku raznolikost imaju mnogo sastavnih dijelova na različitim razinama: (a) nekoliko međunarodnih spora‑ zuma o okolišu koji su povezani s biološkom raznolikosti u kojima su ugovorne stranke EU i/ili njezine države članice, primjerice Konven‑ cija o biološkoj raznolikosti koja je stupila na snagu 29. prosinca 1993. kao prvi međunarodni sporazum kojim su obuhvaćeni svi aspek‑ ti biološke raznolikosti (vidjeti odlomak 1.); (b) niz direktiva EU‑a (primjerice Direktive o pticama i staništima10; Okvirna direktiva o vodama11; Okvirna direktiva o pomorskoj stra‑ tegiji12; posebne direktive kojima je obuhvaćeno pitanje procjene okoliša13 te posebne uredbe u vezi s raznim fondovima EU‑a; (c) razni nacionalni zakoni. 08 Slika 2. pruža pregled politika i zakon‑ skih akata EU‑a koji imaju utjecaj na biološku raznolikost. Sufinanciranje EFRR‑a za projekte kojima se pro‑ miče biološka raznolikost 09 Prema podatcima Komisije, države članice dodijelile su 2,8 milijardi eura u programskom razdoblju od 2007. do 2013. godine za izravno pro‑ micanje biološke raznolikosti i zaštitu okoliša u okviru EFRR‑a, uključujući mrežu Natura 200014 (vidjeti Prilog II.) 10 Iako nisu izravno usmjereni na pro‑ micanje biološke raznolikosti, drugim projektima EFRR‑a također se može podupirati biološka raznolikost, pri‑ mjerice projekti u području turizma15, komplementarne mjere koje su uklju‑ čene u infrastrukturne projekte kao nadoknada štete koja je prouzročena okolišu te projekti posvećeni pročišća‑ vanju otpadnih voda16. 10 Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenog 2009. o očuvanju divljih ptica (kodificirana verzija) (SL L 20, 26.1.2010., str. 7.) i Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.). 11Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. godine o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.). 12Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. godine o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (SL L 164, 25.6.2008., str. 19.). 13 Direktiva Vijeća 85/337/EEZ od 27. lipnja 1985. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (SL L 175, 5.7.1985., str. 40.) i Direktiva 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2001. o procjeni učinaka određenih planova i programa na okoliš (SL L 197, 21.7.2001., str. 30.). 14 Ova se brojka temelji na presjeku raspodjele financijskih sredstava strukturnih fondova (na dan 31.12.2012.) napravljene u skladu s popisom 86 kategorija koji se nalazi u Prilogu II. Uredbi Komisije (EZ) br. 1828/2006 od 8. prosinca 2006. o utvrđivanju pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 371, 27.12.2006., str. 1.). Člankom 11. predviđeno je da države članice moraju uspostaviti indikativni presjek prema kategoriji planirane uporabe sredstava iz fondova. 15 Mjere u području turizma uključuju promicanje prirodnih dobara i zaštitu i razvoj prirodne baštine. Vidjeti tematsko izvješće Suda br. 6/2011 Jesu li turistički projekti koje je sufinancirao EFRR bili djelotvorni? (http://eca.europa.eu). 09 Slika 2. Uvod Politike i zakonski akti EU‑a koji imaju utjecaj na biološku raznolikost Zajednička ribarstvena politika Zajednička poljoprivredna politika Okvirna Direktiva o vodama Regionalna politika Direktiva o moru Direktiva o staništima Direktiva o pticama Biološka raznolikost Nacrt Direktive o tlu LIFE + Politike o klimatskim promjenama Istraživanje Konvencija UN-a o biološkoj raznolikosti Izvor: Europska komisija. 11 Komisija je općenito odgovorna za izvršenje proračuna. Sufinancirani projekti biološke raznolikosti dio su operativnih programa te ih države članice provode u okviru mehanizama podijeljenog upravljanja. Posebno: (a) Komisija dogovara i odobrava operativne programe koje pred‑ lažu države članice te dodjeljuje financijska sredstva EU‑a; (b) države članice upravljaju opera‑ tivnim programima te ih provode tako što odabiru projekte, nadgle‑ daju ih i procjenjuju; (c) Komisija procjenjuje upravljanje i kontrolne sustave država članica, prati provedbu programa, rezer‑ vira financijske doprinose EU‑a i isplaćuje ih na temelju odobrenih rashoda. 12 Od Komisije se također zahtijeva pružanje strateških smjernica utvrđiva‑ njem čimbenika koji doprinose uspje‑ hu ili neuspjehu provedbe operativnih programa te utvrđivanjem dobre prakse17. 16 Vidjeti tematsko izvješće Suda br. 3/2009 „Djelotvornost rashoda strukturnih mjera za pročišćenje otpadnih voda za programska razdoblja od 1994. do 1999. godine i od 2000. do 2006. godine” (http://eca.europa.eu). 17 Vidjeti članak 49. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 od 11. srpnja 2006. o utvrđivanju općih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1260/1999 (SL L 210, 31.7.2006., str. 25.). Revizijski opseg i pristup 13 Glavni cilj revizije bio je procijeniti je li EFRR djelotvorno financirao projekte kojima se izravno promiče biološka raznolikost kao dio strategije EU‑a za biološku raznolikost do 2020. Sud je procijenio: (a) jesu li države članice iskoristile do‑ stupna financijska sredstva EFRR‑a za izravno promicanje biološke raznolikosti; (b) jesu li sufinancirani projekti koji‑ ma se izravno promiče biološka raznolikost djelotvorno zaustavljali gubitak biološke raznolikosti. 14 Početna faza revizije temeljila se na pregledu dokumenata i razgovorima u Komisiji. Obavljeni su posjeti dvjema glavnim upravama: (a) Glavnoj upravi za regionalnu i urbanu politiku, koja je odgovor‑ na za dio proračuna EU‑a iz kojeg se sufinanciraju projekti biološke raznolikosti u okviru regionalne razvojne politike. U okviru postup‑ ka ocjenjivanja programa savjetuje se s drugim glavnim upravama, posebice s Glavnom upravom za okoliš; (b) Glavnoj upravi za okoliš, koja je od‑ govorna za politiku zaštite okoliša EU‑a. 15 Također je provedena anketa među državama članicama koje su sredstva EFRR‑a za financiranje projekata kojima se izravno promiče biološka raznoli‑ kost upotrijebile u malom iznosu ili ih uopće nisu upotrijebile. Odabrano je dvadeset operativnih programa u de‑ set država članica te su poslani upitnici dotičnim upravljačkim tijelima. Zapri‑ mljeno je 17 odgovora. 16 Druga faza revizije provedena je u pet odabranih država članica: Češkoj, Špa‑ njolskoj, Francuskoj, Poljskoj i Rumunj‑ skoj. Na ove je države članice otpadalo 68 % ukupnih dodijeljenih sredstava EFRR‑a za izravno promicanje biološke raznolikosti tijekom programskog raz‑ doblja od 2007. do 2013. godine. 17 Odabrana su 32 projekta (niz dovr‑ šenih projekata i projekata koji su još u tijeku) iz financijski najvažnijih operativnih programa u dotičnim drža‑ vama članicama, uzimajući u obzir stu‑ panj dovršenosti projekta kao i nisku stopu primjene dodijeljenih sredstava za biološku raznolikost u određenim operativnim programima (vidjeti popis projekata u Prilogu III.). 10 11 Opažanja Jesu li države članice iskoristile dostupna finan‑ cijska sredstva EFRR‑a za izravno promicanje bio‑ loške raznolikosti? 18 Sud je ispitao mjeru u kojoj su država‑ ma članicama dodijeljena financijska sredstva EFRR‑a za projekte kojima se izravno promiče biološka raznolikost te mjeru u kojoj su ih one iskoristile. Mogućnosti financiranja EFRR‑a nisu iskorištene u naj‑ većoj mogućoj mjeri 19 Tablica 1. Komisija je analizirala EFRR i druge fondove EU‑a u pogledu njihova po‑ tencijala podupiranja ciljeva strategije EU‑a za biološku raznolikost u sklopu višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2007. do 2013. godine (vi‑ djeti Prilog IV.). Komisija je početkom 2013. godine sastavila nove kriterije za bolje praćenje rashoda povezanih s biološkom raznolikosti u okviru svih relevantnih instrumenata EU‑a, uklju‑ čujući EFRR18. 20 EFRR prvenstveno nudi mogućnosti financiranja za 1. cilj (potpuna proved‑ ba zakonskih akata u vezi s prirodom (Direktive o pticama i staništima)) i za 2. cilj strategije (održavanje i obnova ekosustava i njihovih usluga). Goto‑ vo svi ostali fondovi EU‑a također mogu doprinijeti ovim ciljevima. To se prvenstveno objašnjava međusek‑ torskom prirodom ovih dvaju ciljeva koji utječu na politike EU‑a u vezi s poljoprivredom, kohezijom, okolišem i istraživanjem (vidjeti Prilog IV.). U po‑ kušaju davanja jasnije slike korisnicima nacionalna tijela za odabir projekata ponekad su razlikovala EFRR i druge instrumente EU‑a19. 21 Državama članicama prepušteno je utvrđivanje financijskih prioriteta pre‑ ma vlastitim potrebama, pri čemu se trebaju pridržavati strateških smjernica EU‑a za koheziju. Tijekom program‑ skog razdoblja od 2007. do 2013. godi‑ ne mnoge države članice dodijelile su malen iznos sredstava EFRR‑a izravno namijenjenih biološkoj raznolikosti ili ih uopće nisu dodijelile: 12 država čla‑ nica dodijelilo je manje od 0,2 % svojih kohezijskih sredstava za mjere koje su izravno posvećene biološkoj raznoliko‑ sti (vidjeti tablicu 1. i Prilog II.). 18 Komisija je za 2014. godinu, prvu godinu tekućeg višegodišnjeg financijskog okvira, ekstrapolirala iz povijesnih podataka da se može izdvojiti iznos od 11 milijardi eura (od toga 1,7 milijardi eura iz EFRR‑a) za financiranje biološke raznolikosti (vidjeti Izjavu o procjeni Europske Komisije za financijsku godinu 2014. (priprema nacrta proračuna za 2014. godinu), političko predstavljanje, SEC(2013) 370, lipanj 2013.). Ovaj iznos osim fondova izravno namijenjenih biološkoj raznolikosti (vidjeti odlomak 9.) uključuje i sve druge fondove koji bi mogli neizravno biti povezani s biološkom raznolikosti. 19 Primjerice, uvela su financijski prag kao kriterij za utvrđivanje fonda EU‑a koji bi trebao financirati projekte biološke raznolikosti (npr. EFRR za veće projekte i EPFRR za manje projekte) ili su javnim tijelima ograničila pristup sredstvima EFRR‑a. Dodjela sredstava EFRR‑a za projekte kojima se izravno promiče biološka raznolikost, po državi članici (programsko razdoblje od 2007. do 2013. godine) Postotak ukupnog iznosa sredstava EFRR-a dodijeljenog izravnom promicanju biološke raznolikosti Broj država članica Postotak (%) država članica Više od 2 % 2 7 Između 1 % i 2 % 4 15 Između 0,2 % i 1 % 9 33 Manje od 0,2 % među kojima je i 0 % 12 6 45 22 Ukupno 27 100 12 Opažanja 22 Nakon neuspjeha u zaustavljanju gubitka biološke raznolikosti do 2010. godine, Parlament je od Komisije i država članica zahtijevao da ulože više napora u ovom području. Stoga je sredinom programskog razdoblja od 2007 do 2013. godine Komisija po‑ taknula upravljačka tijela da prilagode postojeće operativne programe kako bi se više uložilo u biološku raznolikost i druge ciljeve povezane s održivim rastom20. 23 Međutim, prilagodbe u utvrđenim operativnim programima bile su vrlo ograničene. Samo je jedna država članica znatno povećala iznos sred‑ stava EFRR‑a dodijeljenih za biološku raznolikost, što je bila posljedica do‑ brog odaziva na pozive na podnošenje prijedloga za projekte kojima se izričito promiče biološka raznolikost. Od osta‑ lih 21 država članica koje su dodijelile sredstva za biološku raznolikost, u dvi‑ je je države članice zabilježen samo ograničen porast, a njih 11 zadržalo je izvorne iznose dodijeljenih sred‑ stava EFRR‑a. Štoviše, u sedam država članica došlo je do smanjenja iznosa sredstava EFRR‑a za biološku raznoli‑ kost. Nacionalna tijela vlasti objasnila su ta smanjenja pozivanjem na razne probleme pri provedbi, primjerice slab odaziv na pozive za projekte, nepo‑ stojanje priprema za zadaće povezane s mrežom Natura 2000, poteškoće pri prikladnom razgraničavanju u odnosu na ostale fondove. 24 Osim što su mnoge države članice dodijelile malen iznos financijskih sredstava EFRR‑a izravno za biološku raznolikost ili ih uopće nisu dodijelila, u onima koje su dodijelile financijska sredstva, financijska iskorištenost bila je ispodprosječna za sva finan‑ cijska sredstva kohezijske politike. Od početka programskog razdoblja od 2007 do 2013. godine postizanje financijske iskorištenosti za projekte biološke raznolikosti bilo je sporo uspr‑ kos činjenici da je Komisija 2011. godi‑ ne pozvala na popravak stanja (vidjeti tablicu 2.). Komisija je u pogledu mreže Natura 2000 dala niz razloga nezadovoljavajućeg stanja21 koji su prikazani u okviru 1. 25 U 60 % odgovora na anketu koju je Sud proveo kako bi utvrdio razlog male razine korištenja EFRR‑a kao izvora financijskih sredstava za izravno pro‑ micanje biološke raznolikosti (vidjeti odlomak 15.), kao razlog je navedeno da su drugi izvori financijskih sredstava na razini EU‑a ili na nacionalnoj razini bili dostatni za pokrivanje potreba. U 30 % odgovora izražena je sumnja u prikladnost EFRR‑a kao instrumenta za financiranje biološke raznolikosti (zbog nedostatne usklađenosti s regio‑ nalnim ciljevima ili ograničenog učinka u pogledu regionalnih ciljeva). 20 COM(2011) 17 završna verzija od 26. siječnja 2011. Doprinos regionalnih politika održivom rastu u okviru strategije Europa 2020. 21 Europska komisija, Ulaganje u mrežu Natura 2000: Za prirodu i ljude, 2011., str. 21. 13 Okvir 1. Opažanja Specifični razlozi nezadovoljavajuće upotrebe fondova EU‑a u vezi s mrežom Natura 2000, kako ih je utvrdila Komisija 1.Konkurentnost različitih ciljeva politike: uprave država članica često ne uspijevaju uvrstiti među prioritete ulaganja u mrežu Natura 2000, a razlog tomu vjerojatno je nerazumijevanje načina na koji ona mogu dopri‑ nijeti općim ciljevima regionalnog razvoja. 2.Nedovoljno savjetovanje: često se ne obavlja savjetovanje s tijelima vlasti koja su odgovorna za mrežu Natura 2000 ili se ona ne uključuju u izradu operativnih programa i odlučivanje o raspodjeli novca u okviru fondova koji se odnose na različite sektore. 3.Spor razvoj planova upravljanja za mrežu Natura 2000: spor napredak u određivanju područja znatno je odgodio utvrđivanje i usvajanje upravljačkih planova za mrežu Natura 2000, a oni su potrebni kako bi se pokrenula ulaganja u mrežu. 4.Nedovoljno sposobnosti i znanja za pristup fondovima EU‑a: iako se znanje o fondovima EU‑a povećava, organizacije za očuvanje i tijela vlasti i dalje nailaze na poteškoće pri osiguravanju potrebne potpore za razvoj samostalnih projekata za očuvanje. Tablica 2. 5.Veliko opterećenje za upravu: za razvoj projekata i pribavljanje sredstava mogu biti potrebni znatni admini‑ strativni kapaciteti, osobito u slučaju kada ne postoje mehanizmi za pretfinanciranje. Financijska iskorištenost za projekte biološke raznolikosti u usporedbi s prosjekom za sva financijska sredstava kohezijske politike Financijska iskorištenost za projekte biološke raznolikosti (%) Prosjek za sva financijska sredstva kohezijske politike (%) kraj 2010. godine 18 27 kraj 2011. godine 56 71 kraj 2012. godine 75 85 Napomena: financijska iskorištenost iznos je koji je država članica u određenom trenutku izdvojila za projekte biološke raznolikosti u obliku postotka početno dodijeljenog proračuna. Komisija ne raspolaže podatcima o plaćanjima za pojedinačne kategorije rashoda. 14 Opažanja Jesu li projekti namije‑ njeni izravnom promica‑ nju biološke raznolikosti koje sufinancira EFRR djelotvorni u zaustavlja‑ nju gubitka biološke raznolikosti? Projekti su usklađeni s pri‑ oritetima biološke raznoli‑ kosti na nacionalnoj razini i na razini EU‑a, ali rashodi EFRR‑a za biološku raznoli‑ kost nisu dobro definirani 27 26 Sud je revidirao djelotvornost projekata iz uzorka u zaustavljanju gubitka bio‑ loške raznolikosti tako što je procijenio: (a) jesu li oni usklađeni s prioritetima biološke raznolikosti na razini drža‑ ve članice i na razini EU‑a; (b) jesu li njima postignuti konkretni rezultati i ostvareni ciljevi; Revidirani projekti bili su usklađeni s nacionalnim prioritetima i prioriteti‑ ma EU‑a za biološku raznolikost. Na‑ cionalna tijela vlasti odabrala su ih na temelju prioriteta dotičnog operativ‑ nog programa. Osim pripremnih mjera i mjera za podizanje svijesti, projekti su se uglavnom odnosili na zaštitu flore i faune (vidjeti primjer u okviru 2.). Primjeri projekata koji su usklađeni s nacionalnim prioritetima i prioritetima EU‑a za biološku raznolikosti Izvor: Europski revizorski sud. Okvir 2. (c) hoće li njihov učinak biti održiv, tj. hoće li se njihove koristi održati i nakon završetka pružanja potpore EU‑a. Slika 1. – Obnova riječne obale u Sevilli U Andaluziji (Španjolska) tri su se projekta odnosila na obnovu riječnih obala (EFRR: 15,0 milijuna eura). Ovi su projekti bili dosljedni opisu utvrđenom u operativnom programu za Andaluziju u okviru odgovarajućeg prioriteta. Obnova narušenih ekosu‑ stava ključni je element strategije EU‑a za biološku raznolikost. Projekti su uključivali obnovu postojeće vegetacije, pošumljavanje autohtonim vrstama, re‑ habilitaciju vodnih područja uz pomoć bazena i bra‑ na te izgradnju pješačkih staza i pješačkih mostova. 15 Opažanja 28 Projekti koji nisu trebali biti sufinancirani u okviru prioritetne teme biološke razno‑ likosti, već u okviru neke druge prioritetne teme U Andaluziji (Španjolska) tri su se projekta odnosila na obnovu riječnih obala (EFRR: 3,1 milijuna eura). Samo su manji sastavni dijelovi projekta (oko 10 % ukupnog troška) uključivali promicanje biološke raznolikosti (npr. uklanjanje stranih invazivnih biljnih vrsta u okolnom području). Zbog ovog prevladavajućeg sastavnog dijela kulturne baštine, projekt bi se bolje uklapao u prioritetnu temu programa pod nazivom „Zaštita i očuvanje kulturne baštine”. © Ministarstvo poljoprivrede i okoliša. Okvir 3. Isto kao što je potpora biološkoj ra‑ znolikosti u nekim projektima EFRR‑a sekundaran, a ne primaran cilj (vidjeti odlomak 10.), u otprilike pola revidi‑ ranih projekata sekundarni je cilj bio povezan s drugim pitanjima, kao što su protupoplavne mjere, rekreacija i ogra‑ ničavanje pristupa posjetiteljima. To ukazuje na poteškoće s kojima se dr‑ žave članice susreću pri pridruživanju rashoda EFRR‑a ispravnim prioritetnim temama, a Komisija pri jasnom utvr‑ đivanju rashoda EFRR‑a za biološku raznolikost. U jednom slučaju biološka raznolikost nije bila glavni sastavni dio projekta, kojeg je trebalo financirati u okviru druge prioritetne teme opera‑ tivnog programa (vidjeti okvir 3.). Slika 2. – Obnova dvorca 16 Opažanja Jedna trećina revidiranih projekata bila je usmje‑ rena na pripremu zaštitnih mjera… 29 (a) izrada informacijskih sustava, provođenje inventarizacije, izrada karti, utvrđivanje početnog stanja biološke raznolikosti u predmet‑ nim područjima te sastavljanje posebnih planova zaštite (vidjeti primjer u okviru 4.); (b) kampanje za podizanje svijesti, informativne i obrazovne mjere. Kartografski alati za deltu Dunava Cilj dvaju projekata (Rumunjska) koje su proveli Sveučilište u Bukureštu (EFRR: 5,8 milijuna eura) i Nacionalni institut za istraživanje i razvoj delte Dunava (EFRR: 0,8 milijuna eura) bio je sastaviti popise podvodnih i kopne‑ nih staništa i vrsta te izraditi digitalne mape koje će pomoći upravi delte Dunava pri poduzimanju prikladnih mjera. Kupljena je oprema, izrađen je softver, izvršeno je snimanje morskog dna i kopnenog područja, izrađene su aplikacije za digitalnu izradu karta i upravljanje u praksi (primjerice modeli za obnovu staništa ili poplavni režim). Međutim, još nije bio sastavljen novi integrirani plan upravljanja za biosferni rezervat delte Dunava. Neposto‑ janje pravilnih zemljišnih knjiga otežava opće planiranje mjera za zaštitu zemlje. EFRR podupire ovu aktivnost novim projektom koji se provodi od lipnja 2013. godine do kraja 2015. godine. © Sveučilište u Bukureštu. Okvir 4. Jedanaest od 32 revidirana projekta (34,4 % prema broju i 39,6 % prema vrijednosti) uglavnom su bili posvećeni različitim vrstama pripremnih radova, što znači da će biti potrebno određe‑ no vrijeme prije nego što se započne s provedbom mjera u skladu s dotič‑ nim planovima zaštite i konkretan učinak u pogledu zaustavljanja gubitka biološke raznolikosti postane vidljiv. U prosjeku je jedna trećina ukupnih dodijeljenih financijskih sredstava za biološku raznolikost u odabranim ope‑ rativnim programima bila namijenjena pripremnim mjerama kao što su: Slike 3. i 4. – Sonarni uređaji koji se upotrebljavaju za pomorsku kartografiju 17 Opažanja 30 Primjeri planova zaštite s poteškoćama u izradi i provedbi Projekt „Provedba područja Natura 2000” (Češka) (EFRR: 4,3 milijuna eura), čiji je dovršetak planiran za siječanj 2015. godine, strateški je važan: prvenstveno obuhvaća provedbu inventarizacije i geodetskih mjerenja po‑ trebnih za pripremu planova zaštite za 303 od 1075 područja Natura 2000 te uspostavljanje okvira za praćenje tih područja. Priprema i početak projekta bili su zahtjevni i dugo su trajali zbog stalnih neizvjesnosti u pogle‑ du opsega projekta i detaljnih ciljeva (popis područja koja će se obuhvatiti te vrste potrebnih radnji). Prošlo je dvije i pol godine od prijave projekta u studenom 2008. godine i odluke o dodjeli bespovratnih sredstava u travnju 2011. godine. Odluka o dodjeli bespovratnih sredstava izmijenjena je dva puta, u studenom 2011. go‑ dine i prosincu 2012. godine, a treća je izmjena planirana za kraj 2013. godine. Projekt „Nacionalni program za zaštitu tetrijeba gluhana” (Poljska) (EFRR: 0,2 milijuna eura) odnosio se na praćenje nacionalne populacije tetrijeba gluhana22 i njegovih staništa između srpnja 2009. godine i prosinca 2011. godine te izradu nacionalnog programa za zaštitu. Više od godine dana kasnije, u ožujku 2013. godine, poljska glavna uprava za zaštitu okoliša (GDEP) odbila je prihvatiti nacrt programa, ocijenivši ga neprikladnim, te je zaključila da je program zaštite potrebno potpuno preoblikovati. Problemi u Poljskoj nisu zabilježeni samo u vezi s programom zaštite tetrijeba gluhana, već i u vezi s programi‑ ma kojima su obuhvaćene druge vrste. Do svibnja 2013. godine glavnoj upravi za zaštitu okoliša dostavljeno je na prihvaćanje još deset drugih projekata za zaštitu vrsta uz potporu EU‑a (primjerice vuka, medvjeda, vidre), ali još nijedan program nije odobren. © Poljsko društvo za zaštitu ptica. Okvir 5. Utvrđeni su razni planovi zaštite, no njihova se priprema pokazala zahtjev‑ nom, a neke od njih nacionalna tijela vlasti u vrijeme revizije još nisu bila usvojila (vidjeti primjere u okviru 5.). Slika 5. – Tetrijeb gluhan (tetrao urogallus) 22 Tetrijeb gluhan (Tetrao urogallus) naveden je u Prilogu I. Direktivi Vijeća 79/409/EEZ. Za preživljavanje ove vrste potrebno je poduzeti posebne mjere očuvanja staništa. Ukupna populacija tetrijeba gluhana u Poljskoj procijenjena je 2012. godine na 500 do 600 jedinki. 18 Opažanja 31 Primjer projekta za podizanje svijesti i informiranje Projekt „Unaprjeđenje biološke raznolikosti u pomorskom sektoru podizanjem svijesti i informiranjem” u po‑ dručju delte Dunava (Rumunjska) (EFRR: 2,8 milijuna eura) uključuje izgradnju centra za posjetitelje i turističkih staza s informativnim natpisima, seminare, informativne skupove, vodiče o vrstama i pticama, brošure, album, konferencije za medije te izradu internetskih stranica. U vrijeme revizije, izgradnja centra za posjetitelje kasnila je zbog žalbe u vezi s natječajnim postupcima. Sve četiri edukativne turističke staze bile su dovršene i otvorene za javnost. Međutim, pokraj područja povezanog s projektom, na plaži Sulina, na području Natura 2000 koje je zaštićeno Direktivama EU‑a o pticama i staništima bili su smješteni turistički objekti. Za razvoj dotičnih turističkih obje‑ kata izdana je dozvola iako prije toga nije izvršena prikladna procjena posljedica za područje23. Ova je procje‑ na ključni uvjet mreže Natura 2000 kako bi se osiguralo da aktivnosti neće imati negativan učinak na integritet područja. Izvor: Europski revizorski sud. Okvir 6. Tri od jedanaest projekata bilo je posvećeno podizanju svijesti, informa‑ tivnim i obrazovnim mjerama (vidjeti primjer u okviru 6.). Gotovo je pola revidiranih projekata uključivalo takve mjere. Pri sastavljanju strategije EU‑a za biološku raznolikost do 2020. Ko‑ misija je zaključila da je razina svijesti o raznolikosti u EU‑u niska. Međutim, učinak takvih mjera povezanih s razu‑ mijevanjem i znanjem o biološkoj ra‑ znolikosti među ciljnim stanovništvom nije procijenjen na nacionalnoj razini. Slike 6. i 7. – Informativni natpisi uz edukativnu vodenu turističku stazu 23 Članak 6. Direktive Vijeća 92/43/EEZ. 19 Opažanja …te nije izvršena procjena koristi koje će ulaganja doni‑ jeti biološkoj raznolikosti 32 Tijela vlasti zadužena za praćenje uspjeha projekta gotovo u svim sluča‑ jevima koristila su se samo pokazate‑ ljima povezanima s fizičkim izlaznim proizvodima24, kao što su količina i vrsta novih nasada u obnovljenom području, hektari pošumljenih po‑ dručja, dužina obalnog područja na kojem je obavljena intervencija i broj zaštićenih vrsta. Tijela vlasti u država‑ ma članicama nisu provodila daljnju analizu djelotvornosti projekata, odlu‑ kama o dodjeli bespovratnih sredstva nisu utvrđeni ni pokazatelji rezultata25 ni odredbe za praćenje putem kojih bi se procijenio razvoj staništa i vrsta. Nepostojanje takve analize dovodi u pitanje bilo kakvu procjenu dje‑ lotvornosti ovih projekata te stoga i mogućnost prikazivanja konkretnih rezultata u smislu očuvanja biološke raznolikosti. 24 Izlazni proizvod odnosi se na ono što je proizvedeno ili postignuto uz pomoć sredstava dodijeljenih intervenciji. 25 „Rezultati” su povezani s promjenama u odnosu na ciljeve. Primjer projekta s ciljem zaštite i obnove staništa Izvor: Europski revizorski sud. Okvir 7. Od revidirana 32 projekta, 21 je obu‑ hvaćao ulaganja namijenjena promi‑ canju biološke raznolikosti. Ulaganja su općenito provedena u skladu s ugovorima o nabavi robe i radovima te su iskorištena u svrhe u koje su bila namijenjena. Ciljevi ulaganja u projek‑ te uglavnom su se odnosili na zaštitu i obnovu staništa (jezera, rijeke, obale, šume, ekološke koridore itd.) (vidjeti okvir 7. i okvir 8.) te zaštitu životinja. 33 Akcija „Opération Grand Site des Deux Caps” u re‑ giji Nord‑Pas‑de‑Calais sufinancirana je uz po‑ moć dvaju projekata EFRR‑a (EFRR: 2,8 odnosno 0,6 milijuna eura) tijekom programskog razdoblja od 2007. do 2013. godine. Akcija je započela 2009. godine nizom studija. Cilj je bio dobiti oznaku „Grand Site de France”26 obnovom i dugo‑ ročnim očuvanjem prirodnih svojstava područja duž obale uz La Manche u duljini od 23 km, pru‑ žanjem rješenja i objekata za preusmjeravanje protoka turista (pristup, parkirališta za automo‑ bile i posebna zaštita), uspostavom strukturno utemeljene politike održavanja i upravljana te promicanjem razvoja lokalnih mjesta i sela. Slika 8. – Zaštitne mjere na rtu „Cap Blanc Nez” 26 Oznaka „Grand Site de France” dodjeljuje se priznatim područjima s iznimnim prirodnim obilježjima i velikim brojem posjetitelja. Izdaje se nakon provedbe projekta očuvanja i upravljanja područjem koji se temelji na načelima održivog razvoja. 20 Primjer projekta s ciljem zaštite životinja Izvor: Europski revizorski sud. Slika 9. – Riblja staza slična prirodnom kanalu kojom se koriste uglav‑ nom sporije vrste riba Jedan sufinancirani projekt (Češka) obuhvaćao je izgradnju dvaju ribljih staza na desnoj obali rijeke Labe na bra‑ ni Lovosice (EFRR: 0,9 milijuna eura). Cilj projekta bio je ukloniti prepreku prolazu riba koja je nastala izgradnjom stare brane 1919. godine. Jedna od ribljih staza priobalni je kanal s kamenim pregradama sličan prirodnom kanalu, a drugi je umjetna riblja staza koja se nalazi u pregradi za usmjeravanje riječnog toka. Izvor: Europski revizorski sud. Okvir 8. Opažanja Slika 10. – Umjetna riblja staza za ribe kojom se koriste uglavnom brže vrste riba 21 Opažanja 34 35 Nepostojanje pokazatelja rezultata i praćenja također onemogućuje procjenu postignuća na regionalnoj i/ili lokalnoj razini. Osim toga, u revidira‑ nim su projektima rijetko zabilježeni slučajevi u kojima se djelotvornost pokušalo procijeniti uzimajući u obzir najvažnije vanjske čimbenike. Uistinu postoje mnogi čimbenici (primjerice utjecaj obližnjih infrastruktura i aktiv‑ nosti), koji mogu biti izvan područja kontrole pojedinačnog projekta, a koji mogu dovesti do izmjena u općem stanju regionalnih staništa i faune. Vodič za evaluaciju je postojao, ali nije primijenjen U Španjolskoj bi prema vodiču ministarstva za okoliš o ekološkoj obnovi pješčanih dina u godinama nakon dovršetka projekta trebalo pratiti sljedeće elemente: općenit razvoj sustava, profil dine, zasađivanje i razvoj vegetacije, pojavu novih vrsta, razvoj invazivnih vrsta, djelotvornost zaštitnih mjera. Međutim, više od tri godine nakon dovršetka projekta „Obnova sustava pješčanih dina i pristupa dini u mjestu Isla Canela” (Španjolska) (EFRR: 0,9 milijuna eura) nije provedena procjena učinka zaštitnih mjera. Nije bilo po‑ kušaja da se, primjerice, sastavi popis pozitivnih promjena u fauni i flori koje su nastale zahvaljujući projektu. Projekt je uključivao obnovu područja dina postavljanjem stupova od šiblja kako bi se ogradio pijesak, zasa‑ đivanje autohtonih vrsta, ograđivanje obnovljenog područja te izgradnju povišenih drvenih staza za prijelaz preko dina. Dužina obnovljene plaže iznosi 1 300 metara. Izvor: Europski revizorski sud. Okvir 9. Ministarstvo okoliša u Španjolskoj objavilo je vodič u kojem se praćenje smatra ključnim elementom. Međutim, vodič nije primijenjen na sufinancira‑ ni projekt koji je Sud ispitao (vidjeti okvir 9.). Slike 11. i 12. – Obnova sustava pješčanih dina 22 Opažanja 36 Primjer vanjskih čimbenika koji ograničavaju djelotvornost zaštitnih mjera Jedan projekt (Poljska) obuhvaćao je obnovu i očuvanje najpovoljnijeg staništa za tetrijeba ruševca (EFRR: 0,6 milijuna eura). Slični su projekti već bili provedeni ranije. Projektom se podupirao širok raspon mjera, pri‑ mjerice uklanjanje grmlja i žbunja, rezanje rogoza, uklanjanje ograda od metalne žice, usmrćivanje predatora, kupnja zemljišta te razmjena i širenje informacija. Studijom koja je provedena u vezi s projektom utvrđeno je da se broj mužjaka tetrijeba ruševca i dalje znatno smanjuje. Kao glavni razlozi kojima se objašnjava nemogućnost zaustavljanja smanjenja populacije tetrijeba ruševca unatoč aktivnim mjerama za zaštitu staništa u tom području utvrđeni su: – negativne klimatske promjene: niske stope razmnožavanja bile su povezane s kišnim proljećima i ljetima, osobito u lipnju kada se izliježe većina tetrijeba ruševaca (termoregulacija ne funkcionira kod mladunčadi tetrijeba ruševca u prva tri tjedna života), – povećan pritisak predatora (primjerice lisica, rakuna i kuna), koji se objašnjava masovnim cijepljenjem pro‑ tiv bjesnoće i znatno smanjenim lovom na lisice zbog smanjenja cijene krzna. © Poljsko društvo za zaštitu ptica. Okvir 10. Jedna pozitivna iznimka bila je studija koja je provedena u Poljskoj, kojom je naglašeno da vanjski čimbenici daju protutežu zaštitnim mjerama (vidjeti okvir 10.). Slika 13. – Tetrijeb ruševac (mužjaci) 23 Opažanja Održivost projekta temelji se na lokalnoj predanosti i ovisi o budućim javnim financiranjima 37 Koristi projekta trebale bi se održati nakon završetka razdoblja pružanja potpore EU‑a. U tu svrhu projekti moraju ispunjavati određene kriterije: prvenstveno bi trebali biti dio lokal‑ nih struktura čime se osigurava visok udio vlasništva dionika te bi u općem ozračju financijske i gospodarske krize trebala biti dostupna potrebna financijska sredstva kako bi se održali rezultati projekata. 38 Nakon dovršetka projekata nisu ostva‑ rene koristi u pogledu sastavljanja popisa, planova zaštite ili upravljanja, koji su često činili izlazne proizvode dobivene projektima (vidjeti odlo‑ mak 29.), budući da se još uvijek čekalo na prihvaćanje i provedbu projekata. Dugotrajne koristi mogu se očekivati samo ako se projekt uistinu i provede. Jedan je pozitivni aspekt u pogledu aktivnosti podizanja svijesti, infor‑ miranja i obrazovnih aktivnosti da su u okviru nekoliko projekata već dulje vrijeme postojale internetske stranice na kojima su se pružale važne informacije. 39 Sud je utvrdio da je održavanje ostvarenih ulaganja u projekte kao što su zgrade, strojevi, oprema i nasa‑ di općenito bilo na zadovoljavajućoj razini i nakon što su projekti završili. Jedan važan aspekt ovoga je da se održivost općenito uzimala u obzir već od samog početka postupka odabira projekta. Osim toga, u projektne ugo‑ vore uključena je odredba kojom se uvjetuje korištenje i nastavak ulaga‑ nja u dogovorene svrhe određen niz godina nakon završetka projekta, a u slučaju neuspjeha u tome, bespovratna sredstva moraju se vratiti. U jednom slučaju pitanje odgovornosti za održa‑ vanje nije bilo riješeno ni dvije godine nakon dovršetka radova. 40 Sud je utvrdio visoku razinu predano‑ sti organizacija za prirodu, agencija za okoliš i tijela nadležnih za parkove koji su bili odgovorni za projekte, koja je popraćena lokalnom politikom s ci‑ ljem promicanja pozitivne predodžbe o ekoturističkoj regiji. Budući da se projektima nisu ostvarivali prihodi i nije bilo privlačnosti za privatna fi‑ nancijska sredstva, općenito je bilo po‑ trebno stalno javno financiranje. Ako nisu bila osigurana daljnja financijska sredstva, održivost cijelog pothvata kojim se zaustavljao gubitak biološke raznolikosti bila je ugrožena (vidjeti primjer u okviru 11.). 24 Primjer projekta čija je održivost ugrožena Glavni cilj projekta „Poboljšanje stanja u vezi s bizonima u prirodnom parku Vanatori Neamt” (Rumunjska) (EFRR: 0,2 milijuna eura) bio je stvoriti održivu populaciju bizona koja živi u divljini u sjevernim Karpatima. Nabavom 10 bizona ukupan se broj bizona u parku povećao na 28. Izgrađena je pomoćna infrastruktura kako bi se životinjama olakšala prilagodba divljini. Tijekom zimskog razdoblja omogućene su zalihe hrane kao i redovna veterinarska njega. U okviru jednog drugog projekta EFRR‑a (EFRR: 0,2 milijuna eura) izgrađene su platforme za promatranje i mjesta za dobivanje informacija. Održivost projekta bila bi postignuta ako bizoni uspiju živjeti i razmnožavati se u divljini. Postojao je jedan rizik genetske prirode: svi su bizoni potjecali iz male, osnovne preživjele skupine te je bilo vrlo malo raznoliko‑ sti u njihovom genetskom sastavu. Stoga su bizoni bili podložni bolestima, životni im je vijek bio kraći, stopa smrtnosti mladunčadi visoka, a razmnožavanje rjeđe. Planom upravljanja parkom predviđeni su daljnja potpora i praćenje povratka bizona u divljinu. Međutim, u planu nije naznačen način na koji će se pružiti i raspodijeliti financijska sredstva. Buduće financiranje tako‑ đer nije sigurno budući da ministarstvo okoliša nije odobrilo plan upravljanja parkom. „Projekt bizon” privukao je i međunarodne ulagače kao što je Svjetska banka. Daljnje prikupljanje sredstava od međunarodnih ulagača zahtijevalo bi koordinaciju s potporom EU‑a. Izvor: Europski revizorski sud. Okvir 11. Opažanja Slike 14. i 15. – Bizon u aklimatizacijskom parku 25 Zaključci i preporuke Opći zaključak 41 Države članice nisu iskoristile dostu‑ pne mogućnosti financiranja putem EFRR‑a u najvećoj mogućoj mjeri. Iako se projekti kojima se izravno promiče biološka raznolikost koje je sufinan‑ cirao EFRR podudaraju s prioritetima država članica i EU‑a koji se odnose na zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti, potrebno je uložiti napore u praćenje njihova stvarnog doprinosa i osiguravanje dugotrajnosti njiho‑ vih učinaka. Mnoge su se aktivnosti odnosile na pripremu planova zaštite i upravljanja koje je potrebno provesti kako bi se ostvarili konkretni rezultati. Dodjela i upotreba finan‑ cijskih sredstava EFRR‑a 42 Države članice nisu u svim slučajevima smatrale EFRR prikladnim instrumen‑ tom za promicanje biološke razno‑ likosti, a njegov potencijal da bude izvor financijskih sredstava za mrežu Natura 2000 nije prepoznat u dovoljnoj mjeri (odlomci od 19. do 25.). 1. preporuka Komisija bi trebala: (a) podupirati države članice u po‑ stavljanju prioriteta obnove biološke raznolikosti u operativnim programima; (b) procijeniti nadopunjavaju li mjere za promicanje biološke raznoliko‑ sti koje su države članice utvrdile u operativnim programima pro‑ jekte koji se financiraju iz drugih fondova EU‑a; (c) pratiti stvarnu provedbu opera‑ tivnih programa s ciljem ranog i proaktivnog prepoznavanja poteškoća. Kako bi ovo postigle, države članice trebale bi surađivati s Komisijom. Postignuća projekata EFRR‑a u zaustavljanju gubitka biološke raznolikosti 43 Projekti koje je sufinancirao EFRR op‑ ćenito su bili usklađeni s nacionalnim prioritetima i prioritetima EU‑a za bio‑ lošku raznolikost. Međutim, ponekad je jasno utvrđivanje rashoda EFRR‑a za biološku raznolikost otežano (odlom‑ ci 27. i 28.). 26 Zaključcii preporuke 44 Trećina revidiranih projekata bavi se pripremom budućih ulaganja i ak‑ tivnosti s ciljem promicanja biološke raznolikosti (pripremni radovi i mjere za podizanje javne svijesti). To znači da neće odmah doći do konkretnih rezultata. U dvije trećine revidiranih projekata provedene su stvarne mjere zaštite. Međutim, tijela vlasti u država‑ ma članicama nisu utvrdila pokazatelje rezultata i uspostavila sustave za pra‑ ćenje kako bi procijenila razvoj staništa i vrsta. Nepostojanje takve analize dovodi u pitanje bilo kakvu procjenu djelotvornosti ovih projekata te stoga i mogućnost prikazivanja konkretnih rezultata u smislu očuvanja biološke raznolikosti (odlomci od 29. do 36.). 45 Fizički izlazni proizvodi projekata op‑ ćenito su dobro održavani i zabilježen je visok stupanj predanosti predlaga‑ telja projekata. No, održivost učinaka projekata ovisi o stalnom javnom financiranju (odlomci od 37. do 40.). 2. preporuka Komisija bi trebala: (a) podupirati države članice pri naknadnom praćenju pripremnih projekata imajući u vidu aktivnu politiku zaštite, osobito u pogledu djelotvorne provedbe posebnih planova zaštite i upravljanja za staništa i vrste; (b) zahtijevati da se operativnim programima predvide postupci za evaluaciju promjena u okolišu u pogledu staništa i vrsta nakon intervencija; (c) savjetovati države članice o primje‑ ni pravila EFRR‑a u međudjelovanju s drugim fondovima EU‑a. Usto bi Komisija trebala osigurati stalno točno bilježenje sredstava potrošenih izravno ili neizravno na biološku raznolikost (uključujući mrežu Natura 2000), a države članice trebale bi to olakšati pružanjem potrebnih podataka. II. sudsko vijeće, kojim predsjeda član Revizorskog suda gospodin Henri GRETHEN, usvojilo je ovo izvješće na sastanku održanom u Luxembourgu 4. lipnja 2014. Za Revizorski sud Vítor Manuel da SILVA CALDEIRA Predsjednik Prilog I. Prilozi Ciljevi i mjere strategije EU-a za biološku raznolikost do 2020. 1. cilj – cjelovita provedba Direktiva o pticama i staništima 1. mjera: dovršiti uspostavu mreže Natura 2000 i osigurati dobro upravljanje 2. mjera: osigurati prikladna financijska sredstva za područja mreže Natura 2000 3. mjera: podići svijest i povećati uključenost dionika te poboljšati provedbu 4. mjera: poboljšati i pojednostavniti praćenje i izvješćivanje 2. cilj – održati i obnoviti ekosustave i njihove usluge 5. mjera: povećati znanje o ekosustavima i njihovim uslugama u EU-u 6. mjera: utvrditi prioritete za obnovu i promicanje zelene infrastrukture 7. mjera: osigurati da nema neto gubitka u području biološke raznolikosti i usluga ekosustava 3. cilj – povećati doprinos poljoprivrede i šumarstva u održavanju i unaprjeđenju biološke raznolikosti 8. mjera: povećati izravna plaćanja za ekološka javna dobra u okviru zajedničke poljoprivredne politike EU-a 9. mjera: povećati usmjerenost ruralnog razvoja na očuvanje biološke raznolikosti 10. mjera: očuvati europsku poljoprivrednu genetsku raznolikost 11. mjera: poticati vlasnike šuma na zaštitu i unaprjeđenje biološke raznolikosti u šumama 12. mjera: uključiti mjere za biološku raznolikost u planove upravljanja šumama 4. cilj – osigurati održivu upotrebu ribolovnih resursa 13. mjera: poboljšati upravljanje ribljim fondovima 14. mjera: otkloniti negativne učinke na riblje fondove, vrste, staništa i ekosustave 5. cilj – suzbijati invazivne strane vrste 15. mjera: unaprijediti režim EU-a za zdravlje bilja i životinja 16. mjera: uspostaviti instrument namijenjen invazivnim stranim vrstama 6. cilj – pomagati u sprječavanju gubitka biološke raznolikosti u svijetu 17. mjera: smanjiti broj neizravnih uzročnika gubitka biološke raznolikosti 18. mjera: pokrenuti dodatne resurse za očuvanje biološke raznolikosti u svijetu 19. mjera: osigurati da se razvojnom suradnjom EU-a zaštiti biološka raznolikost 20. mjera: regulirati pristup genetskim resursima te pravedno i nepristrano dijeljenje koristi koje proizlaze iz njihove uporabe 27 28 Prilog II. Prilozi Raspodjela sredstava EFRR-a za promicanje biološke raznolikosti i zaštite prirode (uključujući mrežu Natura 2000)(u eurima) Planirana sredstva EFRR-a za operativne programe na dan 31.12.2010. Zemlja Belgija Dodijeljeno za Ukupna financijska biološku raznolikost sredstva kohezijske (‘000) (a) politike (‘000) (b) Planirana sredstva EFRR-a za operativne programe na dan 31.12.2012. Dodijeljeno Ukupna financijska za biološku razno- sredstva kohezijske likost (‘000) (c) politike (‘000) (d) % ( = a/b) % ( = c/d) 1 054 2 063,501 0,05 1 054 2 063 501 0,05 80 787 6 673 628 1,21 80 787 6 673 628 1,21 605 921 26 302 604 2,30 605 921 26 539 650 2,28 0 509 577 0,00 0 509 577 0,00 Njemačka 50 620 25 488 616 0,20 52 614 25 488 230 0,21 Estonija 21 730 3 403 460 0,64 21 730 3 403 460 0,64 Irska 0 750 725 0,00 0 750 725 0,00 Grčka 179 763 20 210 261 0,89 145 702 20 210 261 0,72 Španjolska 706 437 34 657 734 2,04 824 574 34 650 749 2,38 Francuska 175 954 13 449 221 1,31 166 084 13 449 221 1,23 Italija 57 133 27 965 315 0,20 43 143 27 955 874 0,15 Cipar 0 514 624 0,00 0 612 435 0,00 Latvija 26 000 4 530 448 0,57 26 000 4 530 448 0,57 Litva 71 850 6 775 493 1,06 71 850 6 775 493 1,06 0 50 487 0,00 0 50 487 0,00 125 800 24 921 149 0,50 125 800 24 921 149 0,50 Malta 1 700 840 123 0,20 100 840 123 0,01 Nizozemska 4 195 1 660 003 0,25 4 195 1 660 003 0,25 Austrija 0 1 204 479 0,00 0 1 204 479 0,00 Poljska 135 078 65 221 853 0,21 113 430 67 185 549 0,17 Portugal 46 973 21 411 561 0,22 55 076 21 411 561 0,26 171 989 19 213 037 0,90 171 989 19 213 037 0,90 Slovenija 49 555 4 101 049 1,21 49 555 4 101 049 1,21 Slovačka 30 454 11 360 620 0,27 30 454 11 498 331 0,26 1 933 1 595 966 0,12 552 1 595 966 0,03 0 1 626 092 0,00 0 1 626 092 0,00 1 570 9 890 937 0,02 70 9 890 937 0,00 168 780 7 829 418 2,16 175 219 7 905 148 2,22 2 715 276 344 221 981 0,79 2 765 899 346 717 163 0,80 Bugarska Češka Danska Luksemburg Mađarska Rumunjska Finska Švedska Ujedinjena Kraljevina prekogranično Ukupno Izvor: Europski revizorski sud na temelju statističkih podataka Komisije. 29 Prilozi Preraspodjela za biološku raznolikost između 31.12.2010. i 31.12.2012. (‘000) (e=(c-a)) % (f = (c/a) Sredstva EFRR-a dodijeljena odabranim projektima biološke raznolikosti Stopa provedbe (‘000) (g) % (h = g/c) 0 0 1 141 108,3 0 0 104 121 128,9 0 0 248 286 41,0 0 0 0 0 (+) 1 994 (+) 3,9 49 886 94,8 0 0 18 159 83,6 0 0 0 0 (–) 34 061 (–) 18,9 154 907 106,3 (+) 118 137 (+) 16,7 634 901 77,0 (–) 9 870 (–) 5,6 151 359 91,1 (–) 13 990 (–) 24,5 15 298 35,5 0 0 0 0 0 0 9 296 35,8 0 0 62 159 86,5 0 0 0 0 0 0 94 333 75,0 (–) 1 600 (–) 94,1 0 0 0 0 630 15,0 0 0 0 0 (–) 21 648 (–) 16,0 102 506 90,4 (+) 8 103 (+) 17,3 50 739 92,1 0 0 115 903 67,4 0 0 1 250 2,5 0 0 32 519 106,8 (–) 1 381 (–) 71,4 184 33,3 0 0 0 0 (–) 1 500 (–) 95,5 0 0 (+) 6 439 (+) 3,8 216 176 123,4 (+) 50 623 (+) 1,9 2 063 753 74,6 30 Prilog III. Prilozi Uzorak revidiranih projekata Zemlja/regija Češka (operativni program Okoliš) Španjolska (operativni program Andaluzija) Naziv projekta Doprinosi EU-a (u milijunima eura) Uvođenje područja mreže Natura 2000 kojim upravlja Agencija za zaštitu prirode i očuvanje krajolika 4,3 Obnova centra za invalidne životinje „Vlasim ” 1,9 Kopneni sustav ekološke stabilnosti općine Chotesov 0,5 Jezero Propast 1,4 Park općine Dolni Brezany 1,2 Riblja staza Lovosice – Pistany 0,9 Obnova područja uz rijeku Guadaira u Sevilli 9,2 Obnova područja uz rijeku Guadalquivir u Sevilli 5,0 Obnova sustava pješčanih dina i pristup obali u mjestu Isla Canela 0,9 Umjetna opskrba pijeskom za područje plaže Mazagon 1,6 Obnova dvorca Sancti-Petri 3,1 Obnova staništa naturalizacijom borove šume 1,9 Obnova područja uz rijeku Guadianain u provinciji Huelva 0,8 Zmaj! U mom vrtu? (dvije faze) 0,3 Opération Grand Site des deux Caps (faza 1.) 2,8 Francuska (operativni program Opération Grand Site des deux Caps (faza 2.) Nord/Pas-de-Calais) Obnova i/ili uspostava sustava održivog upravljanja za ugrožena prirodna staništa 0,6 0,4 Zaštita krajolika za obalnu baštinu i močvarna područja 1,5 Zaštita krajolika područja „Fort Vert ” 1,5 1. Vrste projekata: A = Podizanje svijesti i edukativne mjere. B = Priprema informacija i planova. C = Konkretne mjere zaštite. 2. U 18 projekata nisu ispoštovani izvorni rokovi završetka. Pet je projekata kasnilo više od šest mjeseci, dva zbog poteškoća pri kupnji zemljišta te tri zbog problema u postupcima javne nabave (dva slučaja s odgodom duljom od jedne godine). 31 Prilozi Vrsta projekta A, B ili C¹ Završetak projekta2 Projekt je bio dovršen u vrijeme revizijskog posjeta Utvrđivanje statusa zaštite područja mreže Natura 2000, uspostava sustava za inventarizaciju i okvira za praćenje B (predviđen za siječanj 2015.) ne Obnova centra za invalidne životinje i izgradnja dodatnih objekata C veljača 2012. da Osnivanje područja biološke raznolikosti i dva ekološka koridora za povezivanje staništa/divljih vrsta C studeni 2011. da Obnova akumulacije za vodu, protupoplavne mjere, nova vegetacija C lipanj 2011. da Postavljanje parka uključujući uređenje, zasađivanje travnika, novog drveća i grmlja C lipanj 2010. da Izgradnja dviju ribljih staza C rujan 2010. da Obnova desne obale rijeke i njezina krajolika C prosinac 2009. da Obnova lijeve obale rijeke i njena krajolika C listopad 2009. da Obnova područja dina duž plaže dužine 1 300 metara C svibanj 2009. da Osiguravanje pijeska za dio plaže dužine 600 metra kako bi se nadoknadilo nepostojanje sedimenta C lipanj 2009. da Popravci radi očuvanja dvorca C listopad 2010. da Rezanje granja i grmlja, stanjivanje borova, uklanjanje eukaliptusa te obrezivanje C studeni 2011. da Njega postojeće vegetacije, zasađivanje autohtonih vrsta, stvaranje močvarnih područja C lipanj 2009. da Obnova staništa, informiranje C lipanj 2013. (kraj druge faze) ne Preuređenje krajolika, obnova zelenih površina C prosinac 2012. da Plaće za osoblje zaduženo za radove obnove C prosinac 2012. da Obnova krajolika, podizanje svijesti i komunikacija C prosinac 2011. da Kupnja zemljišta C svibanj 2012. da Kupnja zemljišta C studeni 2009. da Glavne mjere 32 Prilog III. Prilozi Zemlja/regija Poljska (operativni program Infrastruktura i okoliš) Rumunjska (operativni program Okoliš) Naziv projekta Doprinosi EU-a (u milijunima eura) Očuvanje divljih vrsta u ekološki zaštićenim područjima usmjeravanjem protoka turista 0,3 Aktivna zaštita tetrijeba ruševca u posebnom području zaštite ptica mreže Natura 2000 u prašumi Knyszynska 0,6 Nacionalni program za zaštitu tetrijeba gluhana 0,2 Priprema planova mjera zaštite za područja mreže Natura 2000 u Poljskoj 5,8 Ekološke intervencije – postizanje veće uključenosti javnosti u zaštitu područja mreže Natura 2000 0,1 Bliže prirodi – utvrđivanje i izobrazba lokalnih službenika za okoliš 0,2 Digitalna kartografska podrška za pripremu planova upravljanja i strategija 0,8 Unaprjeđenje biološke raznolikosti u pomorskom sektoru podizanjem svijesti i informiranjem 2,8 Integrirani informacijski sustav – potpora unaprjeđenju očuvanja ekosustava 3,6 Mjere za upravljanje marinom SCI ROSSCI0066 5,8 Mjere za upravljanje vrstama koje su od interesa za zajednicu u prirodnom parku Vanatori Neamt 0,2 Poboljšanje stanja u vezi s bizonima u prirodnom parku Vanatori Neamt 0,2 Projekt RO-NT3 „Zajednički pristup biološkoj raznolikosti u prirodnom rezervatu Secu i prirodnom parku Vanatori Neamt ” 0,2 1. Vrste projekata: A = Podizanje svijesti i edukativne mjere. B = Priprema informacija i planova. C = Konkretne mjere zaštite. 2. U 18 projekata nisu ispoštovani izvorni rokovi završetka. Pet je projekata kasnilo više od šest mjeseci, dva zbog poteškoća pri kupnji zemljišta te tri zbog problema u postupcima javne nabave (dva slučaja s odgodom duljom od jedne godine). 33 Prilozi Vrsta projekta A, B ili C¹ Završetak projekta2 Projekt je bio dovršen u vrijeme revizijskog posjeta Radovi pripreme zemljišta za uporabu (primjerice poravnavanje zemljišta, rušenje postojećih zgrada), izgradnja turističke infrastrukture C svibanj 2012. da Očuvanje najpovoljnijeg staništa za tetrijeba ruševca C prosinac 2011. da Priprema nacionalnog programa (praćenje kvalitete biotopa u staništima tetrijeba gluhana i njihove populacije u Poljskoj) B prosinac 2011. da Priprema planova zaštite za 406 područja mreže Natura 2000 B (predviđen za travanj 2014.) ne Priprema edukativnih materijala, internetske stranice, izobrazba, studijski posjeti A veljača 2011. da Objava edukativnih i informativnih materijala, internetske stranice A ožujak 2012. da Izrada digitalnih karta biosfernog rezervata delte Dunava u visokoj rezoluciji B listopad 2012. da Izgradnja centra za posjetitelje i turističkih staza s informativnim natpisima i mjesta za dobivanje informacija A (predviđen za prosinac 2015.) ne Uvođenje integriranog informacijskog sustava za upravljanje biosfernim rezervatom delte Dunava B studeni 2011. da Inventarizacija podvodnih staništa i vrsta te izrada karata pomorskog područja B listopad 2013. ne Popisivanje vrsta, centar za posjetitelje, mjesta za dobivanje informacija, edukativna staza B svibanj 2011. da Infrastruktura za bizone i aktivnosti širenja informacija C svibanj 2013. ne Popisivanje životinja i izrada baze podataka B svibanj 2013. ne Glavne mjere 34 Prilog IV. Prilozi Mogućnosti za strategiju biološke raznolikosti koje nude razni fondovi EU‑a u sklopu financijskog okvira za razdoblje od 2007. do 2013. godine, kako ih je navela Komisija Politika EU-a Glavne mjere za biološku raznolikost (izravne i neizravne) Zajednička poljoprivredna politika zaštita biološke raznolikosti, mjere upravljanja i obnove poljoprivrednih i šumskih staništa plaćanja u okviru mreže Natura 2000, plaćanja za okoliš u području poljoprivrede i plaćanja za okoliš u području šumarstva potpora za izobrazbu, usluge savjetovanja, očuvanje i unaprjeđenje statusa ruralne baštine Zajednička ribarstvena politika mjere za zaštitu okoliša u području akvakulture zaštita vodene faune i flore zaštita priobalnog okoliša Kohezijska politika promicanje biološke raznolikosti i zaštita prirode promicanje prirodnih dobara zaštita i razvoj prirodne baštine pomoć radnoj snazi i poduzećima pri prilagodbi novim izazovima u području okoliša i promicanje očuvanja prirode u upravljanju u privatnom sektoru Politika zaštite okoliša (Life+) inovativni demonstrativni projekti i mjere kojima su obuhvaćene najbolje prakse Politika istraživanja očuvanje i održivo upravljanje prirodnim resursima i resursima koje je proizveo čovjek te očuvanje i održivo upravljanje biološkom raznolikosti upravljanje pomorskim okolišem metode predviđanja i alati za procjenu za održivi razvoj Vanjska politika potpora za ispunjavanje obveza međunarodne Konvencije o biološkoj raznolikosti Proračun od 2007. do 2013. (u milijunima eura) Glavni odgovarajući cilj strategije za biološku raznolikost Glavni korisnici 3. cilj: poljoprivreda i šumarstvo 1. cilj: očuvanje prirode 2. cilj: obnova redovita, uvjetovana plaćanja poljoprivrednicima i vlasnicima šuma drugi korisnici posebnih ciljeva u ruralnim područjima (primjerice diversifikacija ruralnog gospodarstva) 4. cilj: ribarstvo uvjete za financijska sredstva zadovoljavaju: priobalne zajednice, organizacije proizvođača i drugi korisnici u morskim područjima 5 232 1. cilj: očuvanje prirode 2. cilj: obnova sve vrste korisnika usmjeravanje financijskih sredstava na regije koje zaostaju i druge regije s ciljem povećanja regionalne konkurentnosti i zaposlenosti sufinanciranje povremenih ulaganja/ infrastrukture 120 1. cilj: očuvanje prirode 2. cilj: obnova 5. cilj: invazivne strane vrste zadovoljavaju uvjete za financijska sredstva: širok raspon javnih i privatnih tijela i pojedinaca programom upravlja Komisija nema redovitih rashoda u području okoliša 110 1. cilj: očuvanje prirode 2. cilj: obnova zadovoljavaju uvjete za financijska sredstva: javne organizacije i privatna poduzeća koja provode istraživačke aktivnosti 114 6. cilj: biološka raznolikost na svjetskoj razini zadovoljavaju uvjete za financijska sredstva: zemlje u razvoju i partnerske organizacije kao i međunarodne organizacije i agencije EU-a 42 700 nema podataka Izvor: Radni dokument osoblja Europske komisije SEC(2011) 540 završna verzija od 3.5.2011. 35 Odgovori Komisije Sažetak IV Komisija je zahvalna na ocjeni Suda koja pruža uvide koji će biti vrlo korisni tijekom primjene iduće generacije programa. Komisija podsjeća da je cilj EFRR‑a smanjenje gos‑ podarskih, socijalnih i teritorijalnih razlika. Iako fond može podržavati ciljeve biološke raznolikosti, među drugim ciljevima, on nije osmišljen kao namjenski alat za promicanje biološke raznolikosti. V Komisija očekuje da će se uvođenjem posebnih ciljeva i pokazatelja rezultata za operativne pro‑ grame u novom programskom razdoblju (2014.– 2020.), koji prema potrebi pokrivaju biološku razno‑ likost, poboljšati kapacitet praćenja i izvješćivanja. Pripremni rad, uključujući onaj koji se financira iz EFRR‑a, preduvjet je za dobru provedbu projekta. On pruža temelj za buduće intervencije (i ostvarenje koristi od biološke raznolikosti). Očekuje se da će EFRR podržavati ove aktivnosti, ali bi se za pro‑ vedbu projekata mogli koristiti i drugi fondovi EU‑a (kao što je EPFRR) i nacionalni resursi. VI (a) Komisija prihvaća ovu preporuku. Komisija je u skladu s time počela podržavati države članice u određivanju njihovih prioriteta za obnovu bio‑ loške raznolikosti u relevantnim operativnim pro‑ gramima. U okviru podijeljenog upravljanja struk‑ turnim fondovima države članice predlažu ciljeve i odabiru investicijske prioritete u skladu sa svojim posebnim potrebama, koji su predmet pregovora s Komisijom. Oni su povezani s pokazateljima rezul‑ tata i ostvarenja. Nakon donošenja programa one odabiru i provode projekte. Iako u programskom razdoblju od 2014.– 2020. biološka raznolikost nije prioritet u skladu s tematskom koncentracijom određenom u Uredbi o EFRR‑u (članak 4.), Komisija je objavila poseban dokument sa smjernicama za upravljačka tijela („Vodič za ulaganja kohezijske politike u prirodu i zelenu infrastrukturu s višestrukom korišću”) kako bi ta tijela podržala u njihovu radu. U kontekstu Strategije EU‑a za biološku raznoli‑ kost do 2020. mjerom 5. predviđa se da će države članice uz pomoć Komisije izraditi karte i procijeniti stanje svojih ekosustava i usluga ekosustava do 2014. Službe Komisije (Glavna uprava za okoliš – GU ENV – i Zajednički istraživački centar – GU JRC) zajedno s Europskom agencijom za okoliš sastavile su dva izvješća koja države članice mogu upotrije‑ biti pri provedbi ovog posla. Mjerom 6.a iste strategije predviđa se i da će do 2014. države članice – uz pomoć Komisije – razviti strateški okvir za određivanje prioritetnih aktivnosti obnove na razini EU‑a, nacionalnoj te regionalnim i lokalnim razinama. Komisija je objavila dva konzul‑ tantska izvješća o ovom pitanju uključujući jedno kojim se procjenjuju troškovi za ostvarivanje cilja obnove 15 % narušenih ekosustava do 2020. i doni‑ jela je preporuke za države članice. Komisija namjerava objaviti smjernice o dokazivanju biološke raznolikosti koje će, među drugim moguć‑ nostima, pomoći državama članicama u prepozna‑ vanju prilika u okviru EFRR‑a. VI (b) Komisija prihvaća ovu preporuku. Sporazumi o par‑ tnerstvu o kojima se pregovara između Komisije i svake države članice pružaju važan instrument za osiguranje komplementarnosti među različitim fon‑ dovima EU‑a. EFRR i programi za ruralni razvoj bit će analizirani tijekom unutarnjih konzultacija među službama u cilju postizanja što bolje komplemen‑ tarnosti između EFRR‑a i EPFRR‑a. Za sve aspekte koji se odnose na mrežu Natura 2000. ta se analiza temelji na okvirima prioritetnih mjera (engl. Prioriti‑ sed Action Frameworks, PAF‑ovi). 36 Odgovori Komisije VI (c) Države članice primarno su odgovorne za pri‑ mjenu programa u okviru podijeljenog upravljanja. Prema tome Komisija smatra da je ovu preporuku potrebno uputiti tijelima nadležnima za program. Na temelju relevantnih pravnih odredbi Odbor za praćenje programa, u kojem Komisija sudjeluje kao promatrač, ima glavnu ulogu u praćenju napretka i rješavanju poteškoća u provedbi. Kroz svoju provjeru godišnjih izvješća o provedbi i godišnjih sastanaka radi revizije Komisija će pratiti uspješnost programa i prepoznati sve prepreke za učinkovitu provedbu. Okvir uspješnosti dodatan je alat za tu svrhu. Zahtjevi za praćenje i evaluaciju bit će jasniji u raz‑ doblju 2014.–2020. uz godišnje izvješćivanje o oda‑ biru projekata i potrošnji prema temi, definiciju pokazatelja rezultata pojedinih programa, zajednič‑ kih pokazatelja ostvarenja i pokazatelja ostvarenja pojedinih programa te evaluaciju učinka. Operativni programi uključivat će zajedničke pokazatelje i mogu uključivati pokazatelje rezultata pojedinih programa (npr. o biološkoj raznolikosti prema potrebi) koje koriste upravljačka i proved‑ bena tijela za praćenje rezultata programa i prema potrebi obavješćuju Komisiju. Od 2016. Komisija će stoga primati godišnje podatke i izvješća o provedbi koji pružaju bolji uvid o napretku i učinku. VII (a) Komisija prihvaća ovu preporuku. U odgovoru na ovu preporuku Komisija će u okviru Europske mreže tijela za zaštitu i upravljanje okolišem (ENEA‑MA) naglasiti potrebu za primjerenim praćenjem mjera s pomoću posebnih mjera očuvanja. VII (b) Komisija se slaže s tom preporukom. Uredbama za razdoblje od 2014.–2020. donesenima u prosincu 2013. određuje se obveza država članica da ocijene učinak svake prioritetne osi barem jedanput tijekom programskog razdoblja. Priroda takvih evaluacija ovisit će o posebnim ciljevima određenima u pro‑ gramima koji će tek biti doneseni. Ako su ciljevi u pogledu biološke raznolikosti jasno određeni, zahtijevaju se pokazatelji ostvarenja i rezultata pojedinih programa i postupci evaluacije. VII (c) Komisija prihvaća preporuku i već je počela sa zatra‑ ženim aktivnostima. U odnosu na članak 13. Uredbe o zajedničkim odredbama (EU) br. 1303/2013, Komisija će objaviti smjernice za korisnike, koje će obuhvaćati informacije o tome kako iskoristiti komplementarnosti ESI fondova s drugim instru‑ mentima EU‑a Prethodno spomenuti vodič isto tako obuhvaća odjeljak o nadopunjavanju fondova. Komisija redovito razmjenjuje informacije i savje‑ tuje države članice o upotrebi različitih fondova za biološku raznolikost, npr. kroz Koordinacijsku skupinu za biološku raznolikost i prirodu te radnu skupinu Europske mreže tijela za zaštitu i upravlja‑ nje okolišem. VIII Komisija prihvaća preporuku i poduzima zatražene aktivnosti. Provedbeni akti za razdoblje od 2014.– 2020. definiraju revidirani sustav kategorizacije da bi pružili informacije o ulaganjima provedenima u okviru kohezijske politike. U okviru granica ovog informacijskog sustava Komisija je uspostavila interni mehanizam za „praćenje biološke razno‑ likosti” kojim će se omogućiti bilježenje izravne i neizravne potrošnje na biološku raznolikost u okviru EFRR‑a i Kohezijskog fonda. Pouzdanost podataka ovisit će o kvaliteti podataka koje dostave države članice. U skladu s obvezama EU‑a o uključivanju biološke raznolikosti i međunarodnim obvezama u okviru Konvencije o biološkoj raznolikosti, Komisija radi na učinkovitijem praćenju rashoda povezanih s bio‑ loškom raznolikošću. Poseban odjeljak o praćenju biološke raznolikosti bit će obuhvaćen u Izvješćima o programu za 2015., a Komisija trenutačno unapre‑ đuje metodologiju za praćenje biološke raznolikosti u proračunu EU‑a. 37 Odgovori Komisije Uvod 06 „Integrirano financiranje” odnosi se na uključivanje ulaganja u prirodu i biološku raznolikost u glavne instrumente financiranja EU‑a (za razliku od otva‑ ranja namjenskog fonda). Posljedično, financijska sredstva za prirodu i biološku raznolikost moraju biti u skladu sa sveobuhvatnim ciljevima tih instru‑ menata (npr. regionalni razvoj, radna mjesta i rast, razvoj ruralnih područja itd.). Samo program LIFE osigurava namjenska financijska sredstva za prirodu i biološku raznolikost. 09 Za razdoblje od 2007.–2013., Komisija smatra da daljnjih 0,8 milijardi eura pod naslovom „turizam” (promicanje prirodnih vrijednosti) isto tako prido‑ nosi ciljevima biološke raznolikosti1. 10 Sveukupno, Komisija procjenjuje da neizravni EFRR‑ov doprinos ciljevima biološke raznolikosti iznosi 13,2 milijarde EUR (dodijeljeni određeni iznosi za programsko razdoblje od 2007.–2013.), uzimajući u obzir sljedeće kategorije rashoda: 44 (Gospoda‑ renje kućnim i industrijskim otpadom), 46 (Gospo‑ darenje vodom (otpadne vode)), 48 (Integrirano sprečavanje i kontrola zagađenja), 49 (Prilagodba klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje), 50 (Obnova industrijskih lokaliteta i kontaminiranog zemljišta), 53 (Sprečavanje rizika), 54 (Druge mjere za očuvanje okoliša i sprečavanje rizika), 56 (Zaštita i razvoj prirodne baštine), primjenjujući diskontnu stopu od 40 % za sve ove kategorije. Daljnji detalji o metodologiji dostupni su u izvješću EU‑a s Kon‑ vencije o biološkoj raznolikosti2. 1 http://www.cbd.int/financial/oda/European%20commission‑pre liminary‑reporting‑framework-2014-en.xlsx 2 http://www.cbd.int/financial/oda/European%20commission‑pre liminary‑reporting‑framework-2014-en.xlsx 12 Početkom 2011. Komisija je donijela Komunikaciju o „Regionalnoj politici koja pridonosi održivom rastu u okviru strategije Europa 2020.” koja obu‑ hvaća strateško usmjerenje, savjet i dobru praksu o uslugama ekosustava i biološkoj raznolikosti. Kao dio postupka praćenja u 2012. i 2013. objavljene su dvije smjernice koje su u cijelosti ili djelomično povezane s biološkom raznolikošću („Vodič za ula‑ ganja kohezijske politike u prirodu i zelenu infra‑ strukturu s višestrukom korišću” odnosno „Vodič za povezivanje pametnog i održivog rasta kroz pametnu specijalizaciju”). Nadalje, Uredba o zajedničkim odredbama (EU) br. 1303/2013 omogućava Komisiji da državama članicama ponudi pomoć za pripremu i ocjenu projekta za razdoblje 2014.–2020. (vidjeti članak 58. o tehničkoj pomoći na inicijativu Komisije). Opažanja 19 Komisija je tijekom 2012. i početkom 2013. razvila inicijalne smjernice za praćenje rashoda koji se odnose na biološku raznolikost u okviru svih rele‑ vantnih instrumenata, uključujući EFRR. 20 EFRR nudi i mogućnosti financiranja za 5. cilj (inva‑ zivne strane vrste). Zajednički odgovor na opažanja 22. do 24. Komisija je potaknula države članice da dalje razmo‑ tre potporu ekosustavima i biološkoj raznolikosti i u okviru tada tek budućih programa koji su se pripre‑ mali za razdoblje 2014.–2020. Kako bi podržala države članice i njihova nadležna tijela u apsorpciji financijskih sredstava, Komisija je osnovala radnu skupinu za biološku raznolikost u okviru Europske mreže tijela za zaštitu i uprav‑ ljanje okolišem (ENEA‑MA) i objavila vodič koji je prethodno već spomenut. Nekoliko događaja osi‑ guralo je predani rad s državama članicama u ovom području (radne skupine Vijeća). 38 Odgovori Komisije Okvir 1. 1. Komisija je uvjeravala države članice da uključe prirodu i biološku raznolikost u svoje investicijske prioritete. Komisija je objavila niz vodiča na tu temu (npr. „Gospodarske koristi mreže Natura 2000”, „Pri‑ ručnik o financiranju mreže Natura 2000”). Komisija je i promicala dobru praksu i organizirala niz semi‑ nara u državama članicama o financiranju mreže Natura 2000. 2. Komisija je promicala uključivu i transparentnu pripremu operativnih programa. Ciljevi seminara o financiranju mreže Natura 2000 u državama čla‑ nicama bili su, među ostalim, povećanje angažma‑ na dionika u pripremi odgovarajućih operativnih programa. 3. Napredak u donošenju planova upravljanja i dru‑ gih upravljačkih mjera nije bio tako brz kako se očekivalo, iako su određene države članice nedavno pokazale značajan napredak u tom području (npr. Francuska, Mađarska i Poljska). 4. Države članice mogu iskoristiti tehničku pomoć kako bi izgradile kapacitete među svojim društve‑ no‑gospodarskim partnerima i partnerima civilnog društva. U tom se smislu pojačalo uključivanje tih partnera u programe za razdoblje 2014.–2020., a do‑ nošenje „Kodeksa ponašanja” jedan je primjer. 5. U kontekstu zakonodavnog izazova da se učinak programa potrošnje EU‑a obnovi i unaprijedi me‑ đusektorskim pristupom svim europskim politikama i uključivanjem rada svih europskih institucija i drža‑ va članica, Komisija je zatražila da se olakša pristup financijskim sredstvima EU‑a za njezine građane i poduzeća. Međutim, potrebne su administrativne mjere kako bi se osiguralo da su projekti provedeni u skladu s prioritetima operativnih programa i pra‑ vilima o prihvatljivosti. Dostupna je tehnička pomoć za unapređenje administrativnog kapaciteta poten‑ cijalnih korisnika. 25 Komisija smatra da su ulaganja u biološku razno‑ likost i prirodu suštinski u skladu s prioritetima EFRR‑a kao što su stvaranje rasta i radnih mjesta, suzbijanje klimatskih promjena i smanjenje soci‑ jalne isključenosti. U lipnju 2013. Komisija je objavila smjernice o tome kako ulaganja u biološku razno‑ likost mogu rezultirati višestrukim društveno‑gos‑ podarskom koristima i pojednostavniti integrirani regionalni razvoj, npr. „Vodič za ulaganja kohezijske politike u prirodu i zelenu infrastrukturu s višestru‑ kom korišću”. 28 Komisija je sklopila ugovor kako bi poboljšala prvo‑ bitnu metodologiju za praćenje troškova povezanih s biološkom raznolikošću. Predviđena je radio‑ nica kako bi se države članice i dionici obavijestili o metodologiji Komisije za praćenje te razmijenila dobra praksa. Sustav kategorizacije je informativni sistemski alat i ne određuje prihvatljivost. Člankom 37. točkom (d) Uredbe 1083/2006 o zajedničkim odredbama za EFRR, Kohezijski fond i ESF (razdoblje 2007.–2013.) uspostavljen je sustav i dano na znanje da je kate‑ gorizacija indikativna. U takvom informacijskom sustavu poseban je izazov ispravno zabilježiti inte‑ grirane projekte. 29 Pripremne mjere često su nužan preduvjet za oču‑ vanje in‑situ, zelenu infrastrukturu i mjere obnove. U operativnim programima za razdoblje 2014.–2020. države članice kao prioritet trebale bi odrediti očuvanje in‑situ, zelenu infrastrukturu i mjere obnove koji se temelje na prethodnim pripremnim studijama. Okvir 4. – Treća alineja Nepostojanje ispravnih zemljišnih knjiga u zem‑ lji ozbiljna je prepreka teritorijalnom planiranju i razvoju u različitim sektorima, uključujući okoliš. Komisija i rumunjska tijela dogovorili su se da će to razmotriti kao jedan od glavnih prioriteta za financi‑ ranje u programskom razdoblju 2014.–2020. 39 Odgovori Komisije Okvir 5. – Prva alineja U okviru podijeljenog upravljanja država članica odgovorna je za pripremu, odabir i provedbu proje‑ kata ispod 50 milijuna EUR. Komisija će uzeti u obzir opažanja Suda tijekom pregovora o operativnom programu za okoliš u razdoblju 2014.–2020. za Češku kako bi potaknula mjere kojima će se rješavati to pitanje (izbjegava‑ nje odgoda u procesu odobravanja i česte izmjene područja primjene projekata). Okvir 5. – Druga alineja Priprema dokumentacije za „Nacionalni program za zaštitu tetrijeba gluhana” bio je samo jedan element projekta. Ostali elementi bili su praćenje populacije tetrijeba gluhana u Poljskoj, praćenje statusa njegovih staništa na 39 lokacija i 20 stručnih radionica. Svi su ti sastavni dijelovi projekta dostav‑ ljeni. Projektom se prema tome pridonijelo pobolj‑ šanju temeljnog znanja o stanju očuvanja tetrijeba gluhana u Poljskoj. Dokumentacija pripremljena u svrhu donošenja Nacionalnog programa obuhva‑ ćena je revizijom koju provodi korisnik s obzirom na primjedbe Glavne uprave za zaštitu okoliša (GDEP). Okvir 5. – Treća alineja Priprema i donošenje akcijskih program za nacio‑ nalne vrste dug je proces (zahtjeva savjetovanja s različitim nadležnim tijelima i dionicima na nacio‑ nalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini). Dokumentacija pripremljena u okviru projekata EFRR‑a ključna je komponenta za buduće programe. Njome se una‑ pređuje i temeljno znanje o vrstama koje može biti korisno prilikom planiranja mjera očuvanja in‑situ (čak ako ne postoje nacionalni programi). Uz sudje‑ lovanje svih dionika Glavna uprava za zaštitu okoliša nedavno je uspostavila postupak za odobrenje programa zaštite pojedinih vrsta te tako osigurala pravilnu održivost projekata biološke raznolikosti. 31 Komisija se slaže da je potrebno provesti evaluacije učinka programskih aktivnosti. Evaluacija učinaka programa mogla bi se isto tako smatrati dobrom praksom, iako bi troškovi evaluacije projektne razine mogli biti neproporcionalno visoki. Stoga se uredbama za razdoblje 2014.–2020. određuje obveza država članica da vrednuju učinak svake pri‑ oritetne osi barem jedanput tijekom programskog razdoblja. Okvir 6. – Treća alineja Komisija je utvrdila kršenje zakonodavstva EU‑a u odnosu na nacionalni razvoj događaja na plaži Sulina i pokrenula je postupak zbog povrede (pred‑ met 2010/4024, pismo službene obavijesti poslano je Rumunjskoj 7.5.2010.). 33 Učinkovito praćenje učinka ulaganja u biološku raznolikost zahtjeva odgovarajuće pokazatelje i statistike. O tim se pokazateljima potrebno dogo‑ voriti u fazi nacrta projekta. U mnogim projektima osmišljenima za promicanje biološke raznolikosti očekuje se da će doći do vremenskog odmaka između mjera koje su poduzete i dokaza o pozitiv‑ nom rezultatu u smislu biološke raznolikosti. Mogu se stvoriti povoljni fizički i hidrološki uvjeti, ali za uspostavljanje zdravih ekosustava i bogate biološke raznolikosti treba vremena. O posebnim pokaza‑ teljima uspjeha projekta potrebno se dogovarati u fazi nacrta projekta. U mnogim se slučajevima tek nakon nekoliko godina od službenog završetka pro‑ jekta mogu primijetiti pozitivni učinci na biološku raznolikost. Shodno tome izrada pokazatelja rezultata za pra‑ ćenje i procjenu učinaka na biološku raznolikost izazovan je zadatak. On zahtjeva sveobuhvatno prikupljanje podataka i širenje našeg temeljnog znanja. Potpora mjerama – kao što su izrada karata i procjena stanja ekosustava i usluga ekosustava u kontekstu Strategije EU‑a za biološku raznoli‑ kost do 2020. – dovest će do boljeg razumijevanja sadašnjeg stanja biološke raznolikosti, određivanja konstruktivnih ciljeva očuvanja/obnove i dobrog praćenja i evaluacije. 40 Odgovori Komisije Zajednički odgovor na odlomak 34. i okvir 9. Analiza praćenja operativnih programa EFRR‑a trebala bi uzeti u obzir pravila EU‑a. U tom je smislu praćenje španjolskih programa (uz njihove odgo‑ varajuće pokazatelje) bilo provedeno ispravno kroz godišnja izvješća o provedbi. Ta izvješća obuhva‑ ćaju praćenje na razini programa (a ne na razini projekta) i vrijednosti za pokazatelje kao što su: „Aktivnosti razvijene u područjima mreže Natura 2000”, „Obnovljeno područje”, „Aktivnosti predvi‑ đene za obnovu i regeneraciju okoliša”, „Broj pro‑ jekata povezanih s okolišem”, „Duljina ugroženog priobalja”, „Mjere za obnovu staništa i vrsta u mreži Natura”. 35 Komisija se slaže sa Sudom da izostanak praćenja isključuje procjenu postignuća. Međutim, za razdo‑ blje 2014.–2020. države članice obvezne su donijeti procedure kako bi osigurale da sve operacije koje su financirane iz programa dobiju učinkoviti sustav pokazatelja. 37 U okviru podijeljenog upravljanja države članice i njihova nadležna tijela provode projekte i moraju osigurati održivost kao i mogući nastavak te finan‑ cijsku potporu kroz lokalne, regionalne ili nacio‑ nalne fondove. Osim toga, obveza lokalne zajednice ili neke nevla‑ dine udruge za zaštitu okoliša da održava lokaciju i nakon poboljšanja ključno je i u ostvarivanju održi‑ vog rezultata. To zahtijeva da je razina instrumenta (ljudskog i materijalnog osim financijskog) doku‑ mentirana prije pokretanja projekta i da zajednica/ nevladina udruga prihvaća osigurati ta ulaganja nakon završetka provedbe projekta. 40 Države članice i njihova nadležna tijela odabiru i provode sufinancirane projekte. U tom su okviru nadležne za osiguravanje financijske održivosti projekata koje podupiru kao i za potrebne veze s lokalnim, regionalnim i nacionalnim financijskom sredstvima tijekom srednjoročnog i dugoročnog razdoblja. Za razdoblje 2014.–2020. mogućnosti za iskorištavanje financijskih instrumenata kroz kohezijsku politiku su povećane i države članice bi isto tako mogle iskoristiti te nove mogućnosti u području zaštite prirode i biološke raznolikosti. Okvir 11. – Druga alineja Genetska raznolikost i održivost populacije bile su teme koje su proučavali promotori projekta pri izboru bizona koje su pustili u park. Od zavr‑ šetka projekta dovedeno je pet dodatnih bizona s pomoću vlastitih sredstava, a tri nova mladunca rođena su u divljini. Okvir 11. – Treća alineja U vrijeme revizije Plan upravljanja parkom bio je u postupku odobravanja od strane Ministarstva okoliša u skladu s nacionalnim zakonodavnim pravilima. Okvir 11. – Četvrta alineja Za koordinaciju se brine Upravljačko tijelo za ope‑ rativni program za okoliš u razdoblju 2007.–2013., osnovano pod odgovornošću Ministarstva okoliša i klimatskih promjena. Zaključci i preporuke 41 Komisija očekuje da će se uvođenjem posebnih ciljeva i pokazatelja rezultata za operativne pro‑ grame u novom programskom razdoblju (2014.– 2020.), koji prema potrebi pokrivaju biološku razno‑ likost, poboljšati kapacitet praćenja i izvješćivanja. 41 Odgovori Komisije Pripremni rad, uključujući onaj koji se financira iz EFRR‑a, preduvjet je za dobru provedbu projekta. On pruža temelj za buduće intervencije (i ostvarenje koristi od biološke raznolikosti). Očekuje se da će EFRR podržavati ove aktivnosti, ali bi se za pro‑ vedbu projekata mogli koristiti i drugi fondovi EU‑a (kao što je EPFRR) i nacionalni resursi. 42 Države članice odabiru prioritete za upotrebu EFRR‑a u skladu s posebnim karakteristikama, potrebama i situacijama. U okviru toga Komisija je dalje pružila potporu državama članicama u vezi s mogućom upotrebom EFRR‑a za biološku razno‑ likost u razdoblju 2014.–2020. (Vodič za ulaganja kohezijske politike u prirodu i zelenu infrastrukturu s višestrukom korišću, Priručnik za financiranje mreže Natura, seminari u državama članicama o financiranju mreže Natura 2000) i nastavit će to raditi primjerice kroz najavljene smjernice za doka‑ zivanje biološke raznolikosti. 1. preporuka (a) Komisija prihvaća ovu preporuku. Komisija je u skladu s time počela podržavati države čla‑ nice u određivanju njihovih prioriteta za obnovu biološke raznolikosti u relevantnim operativnim programima. U okviru podijeljenog upravljanja strukturnim fondovima države članice predlažu ciljeve i odabiru investicijske prioritete, u skladu s posebnim potrebama, koji su predmet prego‑ vora s Komisijom. Oni su povezani s pokazateljima rezultata i ostvarenja. Nakon donošenja programa one odabiru i provode projekte. Iako u program‑ skom razdoblju 2014.–2020. biološka raznolikost nije prioritet u skladu s tematskom koncentracijom određenom u Uredbi o EFRR‑u (članak 4.), Komisija je objavila poseban dokument sa smjernicama za upravljačka tijela („Vodič za ulaganja kohezijske politike u prirodu i zelenu infrastrukturu s višestru‑ kom korišću”) kako bi ta tijela podržala u radu. U kontekstu Strategije EU‑a za biološku raznolikost do 2020. Mjerom 5 predviđa se da će države čla‑ nice uz pomoć Komisije izraditi karte i procijeniti stanje svojih ekosustava i usluga ekosustava do 2014. Službe Komisije (Glavna uprava za okoliš – GU ENV – Zajednički istraživački centar – GU JRC) zajedno s Europskom agencijom za okoliš sastavile su dva izvješća koja države članice mogu upotrije‑ biti pri provedbi ovog posla. Mjerom 6.a iste strategije predviđa se i da će do 2014. države članice – uz pomoć Komisije – razviti strateški okvir za određivanje prioritetnih aktivnosti obnove na razini EU‑a, nacionalnoj te regionalnim i lokalnim razinama. Komisija je objavila dva konzul‑ tantska izvješća o ovom pitanju uključujući jedno kojim se procjenjuju troškovi za ostvarivanje cilja obnove 15 % narušenih ekosustava do 2020. i doni‑ jela je preporuke za države članice. Komisija namjerava objaviti smjernice o dokazivanju biološke raznolikosti koje će, među drugim moguć‑ nostima, pomoći državama članicama u prepozna‑ vanju prilika u okviru EFRR‑a. 1. preporuka (b) Komisija prihvaća preporuku. Sporazumi o partner‑ stvu o kojima se pregovara između Komisije i svake države članice pružaju važan instrument za osigura‑ nje komplementarnosti među različitim fondovima EU‑a. EFRR i programi za ruralni razvoj bit će analizi‑ rani tijekom unutarnjih konzultacija među službama u cilju postizanja što bolje komplementarnosti EFRR‑a i EPFRR‑a. Za sve aspekte koji se odnose na mrežu Natura 2000. ta se analiza temelji na okvirima prioritetnih mjera (PAF). 1. preporuka (c) Države članice primarno su odgovorne za pri‑ mjenu programa u okviru podijeljenog upravljanja. Prema tome Komisija smatra da je ovu preporuku potrebno nasloviti na tijela nadležna za program. Na temelju relevantnih pravnih odredbi Odbor za praćenje programa, u kojem Komisija sudjeluje kao promatrač, ima primarnu ulogu u praćenju napretka i rješavanju poteškoća u provedbi. Kroz provjeru godišnjih izvješća o provedbi i godišnjih sastanaka radi revizije Komisija će pratiti uspješnost programa i prepoznati sve prepreke za učinkovitu provedbu. Okvir uspješnosti dodatan je alat za tu svrhu. 42 Odgovori Komisije Zahtjevi za praćenje i evaluaciju bit će jasniji u raz‑ doblju 2014.–2020. uz godišnje izvješćivanje o oda‑ biru projekata i potrošnji prema temi, definiciju pokazatelja rezultata pojedinih programa, zajednič‑ kih pokazatelja ostvarenja i pokazatelja ostvarenja pojedinih programa te evaluaciju učinka. Operativni programi uključivat će zajedničke pokazatelje i mogu uključivati pokazatelje rezultata pojedinih programa (npr. o biološkoj raznolikosti prema potrebi) koje koriste upravljačka i proved‑ bena tijela za praćenje rezultata programa i prema potrebi obavješćuju Komisiju. Od 2016. Komisija će stoga primati godišnje podatke i izvješća o provedbi koji pružaju bolji uvid o napretku i učinku. 43 U razdoblju 2007.–2013. kategorije rashoda sadr‑ žavaju kategoriju o biološkoj raznolikosti i mreži Natura 2000. Za razdoblje 2014.–2020. to dvoje bit će podijeljeno u različite kategorije. Međutim, u mnogim je slučajevima biološka raznolikost sekundaran cilj intervencije (primarni je sprečavanje rizika, smanjenje zagađenja itd.) i normalno je da su te intervencije kategorizirane u skladu s primarnim ciljevima. Vrlo često projekti koji primaju potporu EFRR‑a mogu pridonositi višestrukim ciljevima. 44 Načelo nastavljanja ulaganja iz pripremne faze jest razumljivo. Međutim, ulaganja potrebna za provo‑ đenje aktivnosti koje će ostvariti koristi za biološku raznolikost neće doći isključivo iz EFRR‑a. Tijekom pripreme operativnih programa za razdo‑ blje 2014.–2020. Komisija je preporučila da države članice u nekim slučajevima u ulaganjima radije koriste EFRR nego studije; u smislu biološke raznoli‑ kosti to bi trebalo ubrzati provedbu planova zaštite i upravljanja i učiniti je učinkovitijom. 45 Financijski doprinosi nisu jedini način na koji se može zajamčiti dugoročna održivost. Lokalne zajed‑ nice ili nevladine udruge mogu biti spremne pružiti potrebne doprinose (u ljudskim i materijalnim resur‑ sima) dok god su dimenzije tih doprinosa unaprijed razjašnjene. 2. preporuka (a) Komisija prihvaća ovu preporuku. U odgovoru na ovu preporuku Komisija će u okviru Europske mreže tijela za zaštitu i upravljanje okolišem (ENEA‑MA) naglasiti potrebu za primjerenim praćenjem mjera s pomoću posebnih mjera očuvanja. 2. preporuka (b) Komisija se slaže s ovom preporukom. Uredbama za razdoblje 2014.–2020. donesenima u prosincu 2013. određuje se obveza država članica da ocijene učinak svake prioritetne osi barem jedanput tijekom pro‑ gramskog razdoblja. Priroda takvih evaluacija ovisit će o posebnim ciljevima određenima u programima koji će tek biti doneseni. Ako su ciljevi u pogledu biološke raznolikosti jasno određeni, zahtijevaju se pokazatelji ostvarenja i rezultata pojedinih pro‑ grama i postupci evaluacije. 2. preporuka (c) Komisija prihvaća preporuku i već je počela sa zatra‑ ženim aktivnostima. U odnosu na članak 13. Uredbe o zajedničkim odredbama (EU) br. 1303/2013, Komi‑ sija će objaviti smjernice za korisnike, koje će obu‑ hvaćati informacije o tome kako iskoristiti komple‑ mentarnosti ESI fondova s drugim instrumentima EU‑a. Prethodno spomenutim vodičem obuhvaćen je i odjeljak o komplementarnosti fondova. Komisija redovito razmjenjuje informacije i savje‑ tuje države članice o upotrebi različitih fondova za biološku raznolikost, npr. kroz Koordinacijsku skupinu za biološku raznolikost i prirodu te radnu skupinu Europske mreže tijela za zaštitu i upravlja‑ nje okolišem. Komisija prihvaća preporuku i poduzima zatražene aktivnosti. Provedbeni akti za razdoblje 2014.–2020. definiraju revidirani sustav kategorizacije da bi pru‑ žili informacije o ulaganjima provedenima u okviru kohezijske politike. U okviru granica ovog infor‑ macijskog sustava Komisija je uspostavila interni mehanizam za „praćenje biološke raznolikosti” kojim će se omogućiti bilježenje izravne i neizravne potrošnje na biološku raznolikost u okviru EFRR‑a i Kohezijskog fonda. Pouzdanost podataka ovisit će o kvaliteti podataka koje dostave države članice. Odgovori Komisije U skladu s obvezama EU‑a o uključivanju biološke raznolikosti i međunarodnim obvezama u okviru Konvencije o biološkoj raznolikosti Komisija radi na učinkovitijem praćenju rashoda povezanih s bio‑ loškom raznolikošću. Poseban odjeljak o praćenju biološke raznolikosti bit će obuhvaćen u Izvješćima o programu za 2015., a Komisija trenutačno unapre‑ đuje metodologiju za praćenje biološke raznolikosti u proračunu EU‑a. 43 KAKO DOĆI DO PUBLIKACIJA EU-a Besplatne publikacije: • jedan primjerak: u knjižari EU-a (http://bookshop.europa.eu); • više od jednog primjerka ili posteri/karte: u predstavništvima Europske unije (http://ec.europa.eu/represent_en.htm), kod delegacija u zemljama koje nisu članice EU-a (http://eeas.europa.eu/delegations/index_en.htm), kontaktiranjem službe Europe Direct (http://europa.eu/europedirect/index_en.htm) ili pozivanjem broja 00 800 6 7 8 9 10 11 (besplatan poziv bilo gdje iz EU-a) (*). (*) Informacije su besplatne, kao i većina poziva (mada neke mreže, javne govornice ili hoteli mogu naplaćivati pozive). Publikacije koje se plaćaju: • u knjižari EU-a (http://bookshop.europa.eu). Pretplate koje se plaćaju: • kod jednog od prodajnih predstavnika Ureda za publikacije Europske unije (http://publications.europa.eu/others/agents/index_en.htm). QJ-AB-14-012-HR-C ISSN 2315-0548 Za EU je zaštita biološke raznolikosti ključan prioritet u očuvanju okoliša, što je izraženo u strategiji EU‑a za biološku raznolikost do 2020. i nizu odgovarajućih politika i zakonskih akata EU‑a. Sud je u ovom izvješću usmjeren na Europski fond za regionalni razvoj i njegovu ulogu u financiranju i pružanju potpore projektima kojima se izravno promiče biološka raznolikost. EUROPSKI REVIZORSKI SUD
© Copyright 2024 Paperzz
