bilten 2 [pdf]

Dragi orijentacijski prijatelji,
Orijentacijski klub Torpedo i Hrvatski orijentacijski Savez žele
Vam dobrodošlicu na međunarodno orijentacijsko natjecanje
ALPE ADRIA KUP 2011, koji će se održati od 16. - 19. 06. 2011 na
terenima Platka, grada Rijeke i grada Kastva.
Ovom prilikom zahvaljujemo se svim gradovima i općinama
koji su uključeni u organizaciju ovog natjecanja.
Posebno se zahvaljujemo gradonačelniku grada Rijeke, mr.sc.
Vojko Obersnelu koji nam je dao potpunu podršku za
organizaciju natjecanja, a posebno se angažirao za organizaciju
sprint utrke u samom središtu grada Rijeke.
Također se zahvaljujemo g. Željku Lambaši, načelniku općine
Čavle, koji nam je osigurao smještaj za naše goste u osnovnoj
školi «Čavle» te mjesto za kampere u Mavrincima.
Zahvala ide i načelniku općine Jelenje, g. Branku Juretiću koji
nam je osigurao školu za AA timove.
Zahvaljujemo se i gradonačelniku grada Kastva, g. Ivici
Lukanoviću, dipl.ing.građ. na razumijevanju i velikoj pomoći u
organizaciji natjecanja.
Zahvaljujemo se i:
Primorsko goranskoj županiji,
Riječkom Sportskom Savezu,
Turističkoj zajednici PGŽ,
Turističkoj zajednici Grada Rijeke,
KanaluRi,
Malom domu Sušak na Platku
te svim volonterima.
ORGANIZACIJSKI ODBOR
PE
AL
A DR I A C U
P
ORIENTEERING
DOBRODOŠLI
1
Ako se ijedan grad u Hrvatskoj može pohvaliti "sluđenom
poviješću, onda je to svakako Rijeka, grad toliko burne
povijesti da će o njemu biti napisane tisuće i tisuće
povijesnih stranica koje uvijek otkrivaju nešto novo i
neponovljivo. Rijeka je grad koji će strancu u prvi mah
ponuditi sliku nereda i kaosa krenemo li od ulica
zatrpanih automobilima, zbijenih zgrada koje gomilaju
nekadašnje i sadašnje ukuse, ljudi koji povremeno odaju
tipičnu europsku građansku odmjerenost i hladnoću, a s
druge strane baštine mediteranski temperament,
spomenika staroga Rima, baroka, srednjoeuropske monarhije devetnaestoga stoljeća i, dakako,
"bure" mišljenja, ideologija i stilova koje je na ove prostore donijelo dvadeseto stoljeće. Imalo
upućenom strancu Rijeka će se činiti gradom u kojem se talože slojevi povijesnog iskustva na
zemljopisnoj vjetrometini između Istoka i Zapada, Srednje Europe i Mediterana. Prošavši samo
kroz jedno, dvadeseto stoljeće, Rijeka je promijenila pet ili šest država, a toliko je puta mijenjala i
svoje stanovništvo, svoj identitet, službeni jezik i značenje - bila je druga luka velikoga Carstva i
najbogatiji hrvatski grad, potom je podijeljena između Jugoslavije i Italije, granicom na Rječini, na
Rijeku i Sušak, izgubivši pritom onu važnost koju je imala u prijašnjem razdoblju, postala je zatim
dio Titove Jugoslavije i utjelovljenje socijalističkog mita o savršenom industrijskome gradu, a
danas je drugi grad Republike Hrvatske.
Tako ćemo o Rijeci govoriti u kontekstu liburnijskog naselja, rimskog
urbusa s cardom i decumanusom, srednjovjekovnoga grada koji je bio
pomalo na rubu zbivanja, ali i habsburškoga grada koji je ušao u novo,
industrijsko razdoblje već u osamnaestom stoljeću svojom slobodnom
lukom, rafinerijom šećera i tvornicom duhana, zatim željeznicom,
izgradnjom modernih industrijskih postrojenja za proizvodnju torpeda
(prvoga u svijetu) i suvremenim brodogradilištima, otvorivši tako
stranicu industrijske epohe u Hrvatskoj mnogo prije do bilo kojega
drugoga grada u Hrvatskoj. Industrija, trgovina, pomorstvo i poslovni
duh pretvorili su Rijeku od provincijskoga grada u jedno od važnijih
žarišta Mediterana i Srednje Europe krajem devetnaestoga stoljeća.
Šećer, benzin, petrolej, torpeda, brodovi, razni strojevi, električni
tramvaj, sedmerokatnice s električnim dizalima; industrijski radnici i planska naselja građena za
njih, poslovni ljudi, automobili, po zadnjoj modi odjeveni građani koji posjećuju kazalište ili kino;
cijeli jedan grad liječnika, profesora i gimnazijalaca, kakofonija jezika i mentaliteta - to je bila
Rijeka na prijelazu dvaju stoljeća, spašena od zaborava u memoriji spomenika koji poput kakvih
nepročitanih znakova stoje svuda oko nas, stvarajući taj kaos koji ćemo, ako ne poznajemo grad,
najprije primijetiti po dolasku u Rijeku.
ORIENTEERING
GRAD RIJEKA
2
Suvremena je Rijeka od svake svoje povijesne epohe
baštinila dio, stvarajući suvremeni kolaž i tražeći nov
identitet. Današnja Rijeka, po broju stanovnika treći
grad u Hrvatskoj, okreće se ponovnom potvrđivanju
svojega povijesnog, mediteranskog naslijeđa, ali se i
uključuje u tranziciji cjelokupna svjetskog poretka koji
će je ponovno ucrtati u karte važnijih gradova Europe.
Sveučilište, novi poslovni duh, multikulturalnost
sredine i regija koja svoj novi poslovni polet vidi u
djelatnostima tipičnim za postindustrijskog doba turizam, razvijena medicina, promet, dizajn, mediji i primjena sofisticiranih tehnologija - stvaraju
tako temelj nove Rijeke koja će ući u dvadeset i prvo stoljeće. Rijeka je danas središte jedne od
najrazvijenijih hrvatskih regija, a smještena je u zemljopisno privlačnom području, području
nagle promjene klime koja seže od planinske sa snjegovima do mediteranske s vječno zelenim
četinarima okupanim suncem. Istodobno nudi ritam europskoga poslovnog grada, ali i smiraja i
nostalgične ugode koja se može oživjeti u šetnjama Trsatom i brojnim povijesnim gradićima koji
su danas sastavni dio riječke urbane regije.
ORIENTEERING
Riječka je kultura kroz povijest bila svjedokom svih
mijena, kako političkih, tako i gospodarskih, pa će ona,
od glagoljaške tradicije srednjovjekovlja sa Šimunom
Kožičićem
Benjom već u 16. stoljeću ući
gutembergovsku galaksiju; jedan će slikar iz ovoga
kraja biti prozvan "Michelangelom minijature" - to je,
naravno, Juraj Julije Klović, miljenik pape, čovjek koji
je svijetu otkrio veličinu genija El Greca; u dvadeseto je
stoljeće Rijeka ušla sa svim onim slikarskim i
umjetničkim tendencijama koje su zagovarale
divljenje tehnologiji i futurističkom poimanju svijeta - spomenimo samo Romola Venuccija ili
Ladislaoa de Gaussa. Rijeka je grad koji je upravo u doba industrijskih revolucija dobio svojega
genija, "modernista prije modernista", Janka Polića Kamova koji je početkom dvadesetoga
stoljeća naslutio moć podsvjesnog, snagu unutrašnjeg dijaloga, mitsku fakturu djela i prije svega
ponudio kritiku učmala malograđanskog društva koje je došlo do svojeg zenita. Upravo je njegov
spomenik, smješten na Sušačkome mostu, u blizini hotela Kontinental, na jedan način postao
simbol pomirenja antagonističkih tendencija koje su cijelo stoljeće razdirale Rijeku. Ne
zaboravimo da su Whitehead i Luppis tada stvorili torpedo, da je u isto vrijeme stvoren i
žirokompas te da je snimljeno puščano tane u letu; istodobno je liječnik Antonio Grossich uveo
predoperativnu dezinfekciju bolesnikove kože koja je ubrzo prihvaćena u cijelome svijetu, a sve
se to dogodilo u Rijeci, gradu koji će nepoznavatelj lako proglasiti "gradom bez više kulture",
podlegavši naoko kaotičnoj zbilji.
3
Grad Kastav sazdan je na 365 metara visokome brijegu
ponad Kvarnera, na sjevernome Jadranu. U neposrednoj
je blizini Rijeke, najveće hrvatske luke i opatijske rivijere,
jedne od omiljenijih turističkih odredišta u Hrvatskoj.
Izdignut iznad gradske vreve, Kastav je tijekom dugih
stoljeća očuvao svoju bogatu povijest, brojne vrijedne
arhitektonske i druge spomenike, kulturu i tradiciju,
netaknutu prirodu. Istovremeno je, hodeći ukorak s
vremenom, razvio suvremen poduzetnički duh vidljiv u
atraktivnoj i osebujnoj turističkoj ponudi, kao i u
tradicionalnim gospodarskim granama.
Kao mnogi gradovi na susretištu Srednje Europe i Mediterana i Kastav ima bogate tradicije i
prepoznatljiv identitet. Tijekom je svoje povijesti Kastav bio upravno, ekonomsko i kulturno
središte Istre i Primorja; bio je i ostao rasadnikom narodne svijesti, pa je, čak i kada su se u
okolici počeli razvijati gradovi danas daleko veći od njega, uspio sačuvati autonomiju, jezik i
običaje.
U davna se vremena Kastavština protezala sve do obronaka Učke, a za kastavsku su se
gospoštiju otimala mnoga feudalna gospoda. O veličini i značaju Kastva ranijih stoljeća
danas svjedoči i stara gradska jezgra opasana srednjovjekovnim gradskim zidom s devet
kula, smještena na brijegu visokome 365 metara, koja je bila i ostala središtem cijele
Kastavštine.
Danas Grad Kastav uspješno sjedinjuje svoje povijesne vrednote sa
suvremenim življenjem. Od osamostaljenja Republike Hrvatske te
ponovnoga ustroja Grada Kastva kao samostalne jedinice lokalne
samouprave nositelji napretka Grada postaju malo i srednje
poduzetništvo, za čiji su razvoj osigurani povoljni uvjeti, posebno
zahvaljujući blizini Rijeke i Opatije, gospodarskoga odnosno
turističkoga središta regije.
Kastav se nalazi na sjeveru hrvatskoga Jadrana, na najsjevernijem
dijelu Kvarnerskoga zaljeva, tek 10 kilometara zapadno od Rijeke i 6
kilometara sjeverno od Opatije.
Kastafsko kulturno leto i Festival gitare ubrajaju se među najbolje
ljetne manifestacije u ovoj regiji. Počeci međunarodnoga festivala
kulture Kastafsko kulturno leto sežu u 1992. godinu, a Festival gitare se s iznimnim uspjehom
održava od 1997. godine.
Po svojim uspjesima i izvan granica Kastavštine poznate su i amaterske glazbene družine Glazbeno društvo Spinčići, muška i ženska klapa Kastav te Kulturno-prosvjetno društvo
Istarska vila, pri kojemu djeluje scenska skupina Kastafski pučki teatar.
ORIENTEERING
GRAD KASTAV
4
ORIENTEERING
Kastavština je očuvala i vlastiti jezik, čakavštinu, koja ima velik broj starih obilježja
hrvatskoga jezika. Izvanredna izražajna snaga čakavskoga narječja rezultirala je činjenicom
da su mnogi kastavski lokalni pjesnici i književnici pisali na čakavštini; ovdje svakako treba
izdvojiti Berta Lučića, najizvođenijega i najpopularnijega kastavskoga komediografa.
Jedno od starih, očuvanih kastavskih nasljeđa svakako je i karnevalska tradicija, odnosno
Pust. Naime, u vrijeme od blagdana sv. Antona (Antonje, 17. siječnja) do Pepelnice (Pusne
srede) svake se subote na Kastavštini održavaju maškarani plesovi - pusni tanci. Karneval
završava na Pepelnicu (Pusnu sredu) spaljivanjem živopisno izrađene slamnate lutke (Pusta)
koja je simbolični krivac za sve nedaće koje su pogodile stanovništvo ovoga kraja proteklih
godinu dana.U Kastavštini su i danas vrlo popularni pohodi zvončara koji vjerojatno sežu još
u pretkršćansko doba, kada su bukom zvona i zastrašujućim maskama zvončari tjerali zimu i
zazivali proljeće.
Među višestoljetnim manifestacijama ovoga grada je i
praznik mladoga vina, autentične belice, poznatiji pod
imenom Bela nedeja. I danas, kao i u stara vremena, Bela
se nedeja slavi prve nedjelje u listopadu, kada se u Kastvu
priređuje velik sajam. Ova je, u narodu omiljena pučka
priredba, redovito obogaćena različitim sadržajima:
prezentacijom starih zanata, sajmom vina, izložbama,
glazbenim i scenskim događanjima, predstavljanjem
knjiga, ali i izvanrednom ponudom raznovrsnih domaćih
jela i pića te ponudom različitih roba.
Koliko Kastavci drže do svoje baštine, može se doznati posjetom Muzejskoj zbirci Kastavštine
uređenoj 1981. godine. U njoj se čuvaju arheološki nalazi, keramika i nakit pronađeni na
nalazištima u gradskoj jezgri i oko nje, stari uporabni i drugi predmeti te brojni dokumenti
koji svjedoče o povijesti Kastva.
U Pelinima, najstarijem dijelu Kastva, u kući u kojoj je nekad bila bačvarija, uređena je prva u
nizu malih zavičajnih zbirki - jedinstvena Bačvarska zbirka. Prostor je zbirke dijelom uređen
kao nekadašnja bačvarska radionica, a prigodno se ovdje organiziraju prezentacije
bačvarskoga zanata Uz izloženi bačvarski alat te prepoznatljive bačvarske proizvode, u
istome je prostoru moguća i degustacija kastavskih vina i rakija. Skromna radionica na osobit
je način dočekala i ispratila brojne svjetski ugledne umjetnike i druge, manje poznate, ali
jednako drage goste Kastva, te dostojno predstavila kastavsku srdačnost.
Povijest Kastva seže daleko u prethistorijsko doba, o čemu svjedoče brojni arheološki nalazi.
Vrijedno je nalazište ilirska nekropola pronađena u vrtači Mišinci podno Kastva. Tamo su
Japodi (pripadnici jednoga od ilirskih plemena) u razdoblju od VI. do II. st. pr. n. e. pokapali
svoje mrtve. U nekropolama su, između ostaloga, pronađeni primjerci nakita, dugmadi,
ukrasnih igala.
Nije pouzdano utvrđeno po čemu je Kastav dobio ime. Neka tumačenja navode da je ime
izvedeno od keltske riječi kast - stijena, a druga od latinske riječi castellum - utvrda, dvorac.
O srednjovjekovnoj živosti na području Kastavštine svjedoče do danas očuvani vrijedni
spomenici - gradski Kaštel, gradska Loža i Volta, crkva sv. Jelene Križarice, Trg Lokvina,
ruševna Crekvina i crkvica Sv. Trojice, ali i mnoštvo detalja ugrađenih u kamenu jezgru ovoga
grada.
O iznimno bogatoj povijesti grada Kastva svjedoče zapisi u mnogim knjigama; pisani ga
dokumenti navode u svim važnijim izdanjima koja se bave hrvatskom poviješću, pa i
poviješću ovoga dijela Europe.
5
ORIENTEERING
U svojim drevnim kulama, srednjovjekovnoj Loži, zidinama Crekvine, crkvi sv. Jelene
Križarice, staroj šterni na Trgu Lokvina i nekadašnjemu kapitanskom Kaštelu, u čijemu
jednom krilu i danas stoluje gradska vlast, Kastav čuva gotovo sve svoje ispričane i
neispričane, još uvijek žive i davno zaboravljene priče.
Zakon Grada Kastva iz leta 1400., gradski statut napisan na čakavskom narječju i starim
hrvatskim pismom, glagoljicom, jedan je od bisera u ogrlici kvarnerskih hrvatskih statuta.
Zakon je bio napisan na temelju starih pravica, dakle na temelju običajnoga prava. Kao i svi
stari gradski statuti i Kastavski je statut važan pravni spomenik onoga doba.
Kastavski je Kaštel, sjedište kapitana (predstavnika vlasnika grada), izvorno sagrađen krajem
14. stoljeća. Nažalost, Ivan Thierry, pretposljednji od kastavskih gospodara, je uoči
revolucionarnih zbivanja u Europi 1843. godine dao spaliti kompletnu gospoštijsku arhivu,
tako da su gotovo u potpunosti uništeni stoljetni zapisi o bogatoj kastavskoj povijesti.
Posljednji je kastavski vlasnik bio Juraj Vranyczany Dobrinović (do 1848.).
U 17. je stoljeću Kastav u posjedu isusovaca, za čije je vladavine sredinom 18. stoljeća, na
mjestu ranije male crkve sv. Marije, započeta gradnja velike crkve - Crekvine, čija je gradnja
prestala ukinućem Isusovačkoga reda 1773. godine. Legenda kaže da je tlaku (prisilna radna
obveza na feudalnom imanju) morala odrađivati i udovica s četvero djece. Crkva je bila
gotovo dovršena kad ju je udovičino prokletstvo srušilo do temelja. Ostao je sačuvan samo
sjeverni zid i svetište.Na Trgu Lokvina, pod gradskim Kaštelom, 1666. su se godine Kastavci
pobunili protiv sve većih nameta i samovolje kapitana Morellija. Provalili su u Kaštel i
kapitana utopili u lokvi, koju od tada nazivaju i kapitanovom lokvom. O tomu događaju, te o
slozi Kastavaca koji su preuzeli kolektivnu krivicu za taj čin, svjedoči natpis na šterni (cisterni
za vodu): Si smo ga...
Povijest kastavskoga organiziranoga školstva počinje 1770. godine. Naime, tada je počela
raditi Prva pučka učiona (osnovna škola) na ovome području. Godine 1866. je pod geslom
Složimo se! osnovana prva hrvatska čitaonica u Istri - kastavska Čitalnica.
Godine 1885. počela je u Kastvu raditi Državna stručna škola obrtnog risanja, popularna
Delavska škola, u kojoj su učenici iz Kastavštine i njezine okolice, Istre, Gorskoga kotara i
kvarnerskih otoka izučavali raznovrsna zanatska umijeća. Početkom 20. stoljeća, točnije
1906. godine, u Kastvu je otvorena i Učiteljska škola, koja je radila sve do 1947. godine.
Šire je kastavsko područje tijekom II. svjetskoga rata preživjelo mnoga razaranja i stradanja.
U razdoblju između dva svjetska rata Kastavština je podijeljena između Italije i Jugoslavije.
Grad Kastav ostao je u Kraljevini Jugoslaviji, a bio je sjedište i općine i najmanjega kotara u
zemlji.
Poslije II. svjetskoga rata Kastav je imao vlastitu općinu do 1956. godine, kada je pripojen
tadašnjoj velikoj Općini Rijeka. Kastav 1993. godine ponovo postaje samostalna općina, a
1997. je dobio status grada.
6
Općina Čavle, kao jedinica lokalne
samouprave, obuhvaća naselja: Čavle,
Buzdohanj, Cernik, Grobnik, Ilovik,
Mavrinci, Podčudnić, Podrvanj, Soboli i
Zastenice. Površina općine Čavle iznosi
84,21 km2. Ukupan broj stanovnika prema
popisu iz 1991. god. je 6.469 stanovnika.
Čavle su središnje naselje, s 1221
stanovnikom prema popisu stanovništva iz
1991. godine.
Povoljan prometno-geografski položaj
Rijeke u srednjeeuropskom prostoru je
značajan preduvjet razvoja općina u riječkom prstenu, a tendencija širenja i suburbanizacija
Rijeke potenciraju razvojne mogućnosti općine Čavle. Preko Grobničkog polja i većeg dijela
područja općine prolazi državna cesta Zagreb - Rijeka, jedna od najvažnijih prometnica u
funkciji prometnog povezivanja Hrvatske i središnje Europe.
Prostor današnje općine Čavle u povijesnom je smislu središnji dio nekadašnjega područja
Grobničkog kaštela. Ono je obuhvaćalo cijelo Grobničko polje, te okolne krajeve koji su
gravitirali grobničkoj utvrdi, srednjovjekovnome feudalnom sjedištu knezova Frankopana i
kasnije grofova Zrinskih.
Položaj u zaleđu Kvarnerskoga zaljeva i na rubu podalpskog areala, na mjestu ispreplitanja
mediteranske i srednjeeuropske civilizacije, utjecao je na stvaranje specifičnih kulturno povijesnih vrijednosti od najranijega vremena.
Ruralna naselja na feudalnom prostoru
kaštela razvila su se na temelju stočarstva i
poljodjelstva, a kasnijim razvojem uz ceste i
zapuštanjem ruralnog gospodarstva, nisu
znatnije očuvala tradicijske građevne
strukture i ambijente.
Promjenom gospodarskih prilika u 19.
stoljeću, grobničko se podgrađe širi i razvija
kao trgovačko i obrtničko lokalno središte, te
poprima urbane karakteristike. Kao
tranzitno i trgovačko središte razvija se Cernik, naselje uz staru prometnicu na putu od
Grobnika prema Bakru, a uz Lujzinsku se cestu razvijaju mlađa naselja Soboli i Čavle današnje sjedište općine.
ORIENTEERING
OPĆINA ČAVLE
7
Općina Jelenje nalazi se na rubu
primorskoga i goranskoga prostora, u
sjeverozapadnom dijelu Hrvatskog
primorja, u Primorsko-Goranskoj županiji.
Na sjeveru zalazi u Obručku skupinu
planina, a njezinim zapadnim dijelom,
uključivši izvorište i gornji tok, protječe
Rječina. Granice Općine Jelenje na zapadu
su Općina Viškovo i Klana na sjeverozapadu Grad Čabar, na istoku Općina Čavle, a na jugu
Grad Rijeka.
Reljef je tipično krški. Prosječna godišnja temperatura zraka iznosi 12 stupnjeva Celzija. Na
tom području prosjek oborina iznosi 1.704mm. Glavni vjetrovi ovog područja su bura i jugo.
Povijest Jelenja vezana je uz povijest
Grada Grobnika. Prema povijesno ne
utvrđenom dokumentu ime Grobnik se
prvi put spominje u listini iz 1260. godine.
U prošlosti se spominje da se Grobnik
ranije zvao Jelen, a odatle vjerojatno i ime
današnje Općine.
Usprkos modernim urbanim kretanjima Općina Jelenje uspjela je očuvati svoju dušu i
tradiciju. O tome svjedoče očuvani autentični spomenici kulture i graditeljske baštine, poput
mlina u Martinovom selu i stare kovačije, a revitalizaciji starih navada doprinose i Kulturnoumjetničko "Zvir" koje čuva autohtoni glazbeni, plesni i folklorni značaj u najširem smislu.
Grobnički specijaliteti koji se mogu kušati u jelenskom kraju, poput grobničkoga sira, palente
kompirice, izvrsnoga pršuta, kao i
specijaliteti od divljači, privlače i mnoge
gurmane. Posljednjih su godina uređene
biciklističke staze i šetnice, a područje
Općine Jelenje, bogato šumama, s
vrhovima poput Hahlića, omiljena je
destinacija svih ljubitelja prirode,
planinara, lovaca i rekreativaca. Neposredna blizina sportskog aerodroma i autodroma, kao i
skijališta na Platku dodatna su aktivnost ovog područja.
Danas Općina Jelenje ima oko 4 800 stanovnika u sedamnaest naselja: Baštijani, Brnelići,
Drastin, Dražice, Jelenje, Kukuljani, Lopača, Lubarska, Lukeži, Martinovo selo, Milaši,
Podhum, Podkilavac, Ratulje, Trnovica i Valići. Najveća su naselja Jelenje, Podhum i Dražice
u kojima je i upravno središte Općine.
ORIENTEERING
OPĆINA JELENJE
8
Orijentacijski klub "Torpedo" osnovan je 1953. godine kao planinarsko društvo. Djelovalo je
u sklopu tvornice traktora "Torpedo", a 70-ih godina širi se na područje Kantride i organizira
tečajeve planinarstva i orijentacije u OŠ "Kantrida". U to doba, organiziraju se ekipna
planinarska orijentacijska natjecanja na vojnim topografskim kartama 1:25 000, gdje su
natjecatelji trebali znati osnove planinarstva, topografije i prve pomoći. Sportska strana
tada nije bila bitna.
Pobjednici su bili oni, koji su dobro rješavali testove.
Brzina nije odlučivala. U to vrijeme najznačajnija
natjecanja su bila "Trofej Platka" u organizaciji PD
"Platak", "Trofej Tuhobić" u organizaciji PD "Tuhobić" i
"Trofej Torpedo" u organizaciji PD "Torpedo".
Razvojem sportske orijentacije, pomalo su se ukidali
raznorazni testovi na natjecanjima, a sve više dionica
postajalo je brzinsko. Natjecanja su postala
pojedinačna, gdje je svaki natjecatelj, uz pomoć karte i
kompasa morao pronaći zadanu stazu u što kraćem
vremenu. Tada je orijentacija postala sport-orijentacijsko trčanje.
Osnivanjem Komisije za orijentaciju Hrvatskog planinarskog Saveza, u planinarskim
društvima dolazi do osnivanja orijentacijskih sekcija, tako je 1978. osnovana i orijentacijska
sekcija PD "Torpedo". Sekcija počinje s organiziranjem tečajeva u OŠ "Kantrida" i mjesnoj
zajednici "Kantrida". Počinju se učiti prve tehnike i taktike orijentiranja, izrađuju se i prve
crno-bijele karte za orijentacijsko trčanje po pravilima Međunarodne orijentacijske
federacije IOF (International Orienteering Federation).
Razvojem orijentacije u Hrvatskoj, Komisija za orijentaciju Hrvatskog planinarskog Saveza
daje naputak da se samo orijentacijska društva i orijentacijske sekcije mogu natjecati za Kup i
prvenstva Hrvatske, tako da 1990. PD "Torpedo" mijenja naziv u POK "Torpedo" (Planinarski
orijentacijski klub) na čelu s g. Zoranom Lazić.
Organiziramo natjecanja "Trofej Torpedo" i "Kup Rijeke" koja su se bodovala za Kup i
prvenstva Hrvatske. Na tim natjecanjima sudjelovalo je po natjecanju oko 200 natjecatelja iz
Hrvatske. Od tada, klub izrađuje nekoliko karata: Lisina, Klana, Žuknica, Trsat, Marčeljeva
Draga, Kostabela...
Osnivanjem Hrvatskog orijentacijskog Saveza 2007. godine, čiji je suosnivač i POK
"Torpedo", mijenja naziv u OK "Torpedo" (Orijentacijski klub) na čelu s g. Damirom Jasprica i
istupa iz Hrvatskog planinarskog Saveza. Od tada, natjecanja postaju zahtjevnija i puno bolje
organiziranija. Koriste se nove tehnologije, uvodi se elektronski Sportident sustav za
mjerenja rezultata, izrađuju se kvalitetnije profesionalne karte za orijentacijsko trčanje.
ORIENTEERING
OK "TORPEDO"
9
Hrvatski orijentacijski savez osnovan je
2005. godine u mjesecu prosincu pod
nazivom Hrvatski savez za orijentacijsko
trčanje.
Promjenom nomenklature sporta pri HOOu i Savez je preimenovan u današnji naziv
kako bi objedinio sve postojeće grane
orijentacijskog sporta. Orijentacijski savez
svoju punu samostalnost nakon godina
djelovanja pod Hrvatskim planinarskim
savezom,odnosno Komisijom za
orijentaciju ostvario je i primanjem Saveza
u punopravno članstvo HOO-a 27.12.2007.
Hrvatski orijentacijski savez (tada u osnivanju) primljen je u punopravno članstvo
Međunarodne orijentacijske federacije (IOF) još 1992. godine na IOF kongresu u Švicarskoj.
Predstavnici Hrvatske na tom kongresu bili su Marija i Željko Gobec. Nažalost prošlo je punih
13 godina do dana kada je Savez i službeno osnovan, ali je kroz cijelo to razdoblje djelovao
pod nazivom Komisija za orijentaciju HPS-a.
Prvi službeni nastup reprezentativci Hrvatske
ostvarili su 1992. godine na Juniorskom
Svjetskom prvenstvu u Finskoj u gradu
Jyvaskila. Za reprezentaciju su nastupali:Eva
Meštrović (Ocvirk), Nikola Pajčin, Tihomir
S a l o p e k i D a m i r G o b e c . Vo d i te l j i
reprezentacije bili su Neda Punek i Karlo
Gobec.
Prvi službeni nastup nakon osamostaljenja Saveza ostvarili su reprezentativci u MTB
orijentaciji nastupom na Europskom prvenstvu u Italiji 2007. godini. Reprezentativci su tada
bili: Vedran Berković, Karlo Gobec, i Goran Šantolić.
ORIENTEERING
HRVATSKI
ORIJENTACIJSKI SAVEZ
10
Voditelj natjecanja:
Damir Jasprica
Tehnički direktor:
Alen Tadijanić-Barry
Direktor marketinga:
Darko Jagodić, dipl.oec.
IOF Kontrolor:
Tomislav Kaniški
Postavljač KT Trening:
Marin Štefanac
Postavljač KT Štafeta:
Wolfgang Pötsch-Goggi
Postavljač KT Duge staze: Marin Štefanac
Postavljač KT Sprint:
Marin Štefanac
Postavljač KT Srednje staze: Stanislav Kustec
Na startu:
Edi Grbac, Valentina Stepan, HOS, HOS
Na cilju:
Nela Jasprica, HOS
Rezultati:
Alen Tadijanić-Barry, Matko Jasprica
Financije:
Tomislav Paravić, Nela Jasprica
Informacije:
Tea Kružić
Media:
Tea Kružić, KanalRi
Internet stranice:
Alen Tadijanić-Barry, Edi Grbac
Osvježenje:
Filip Životić, Nikola Anić
Spiker:
Wolfgang Pötsch-Goggi
ORIENTEERING
ORGANIZACIJSKI ODBOR
11
Četvrtak, 16.06.2011.
10:00
Otvaranje CC u Malom domu "Sušak" na Platku
11:00-17:00
Trening - karta 15 Kn
21:00
Zatvaranje CC
Petak, 17.06.2011.
10:00
Otvaranje CC u Malom domu "Sušak" na Platku
15:00
Start štafeta
19:00
Otvaranje natjecanja i podjela priznanja i nagrada
20:00
Sastanak predstavnika Alpe Adria grupe
20:00
Koncert grupe «Kantriders»- ulaz 15 Kn
Subota, 18.06.2011.
08:00
Otvaranje CC u Malom domu "Sušak" na Platku
10:00-13:30
Natjecanje duge staze
13:30-18:00
Slobodno vrijeme za kupanje na Kvarneru
17:30
Otvaranje CC na Korzu u Rijeci
18:00-20:00
SPRINT utrka u centru grada Rijeke
20:00-21:00
Podjela priznanja i nagrada
Nedjelja, 19.06.2011.
08:00
Otvaranje CC u Kastvu
10:00-13:30
Natjecanje srednje staze
13:30-14:30
Podjela priznanja i nagrada
15:00
Odlazak natjecatelja
PE
AL
A DR I A C U
P
ORIENTEERING
PROGRAM NATJECANJA
12
Karta:
PRIBENIŠ-VELI, stanje: 05.2011.
Mjerilo: 1:7500 e=5m
Postavljač KT:
Marin Štefanac
Kartograf:
Alen Tadijanić-Barry
Teren:
Sličan terenu za štafetu i duge
staze. Mreža puteva, kamenit,
kontinentalni.
Obrada rezultata:
Koristit će se SPORTident ,
očitavanje čipova u CC!
Samo ispis prolaznih vremena!
Prije odlaska na trening u CC
očistiti čipove!
Cijena:
15 kn po karti
OPISI KT
Četvrtak,16.06.2011.
ORIENTEERING
TRENING
13
GDJE JE TRENING
Četvrtak,16.06.2011.
ORIENTEERING
TRENING
14
Karta:
PLATAK 1, stanje: 05.2011.-A4
Mjerilo: 1:10000 e=5m
za kategorije M 21, W 21, M 20,
W 20
PLATAK 1, stanje: 05.2011.-A3
Mjerilo: 1:7500 e=5m
za sve ostale kategorije.
Tisak na Pretex papiru!
Postavljač KT:
Wolfgang Pötsch-Goggi, AUT
Kontrolor:
Tomislav Kaniški
Kartograf:
Alen Tadijanić-Barry
Teren:
Mreža puteva, kamenit,
kontinentalni.
TEHNIČKE OBAVIJESTI
Petak,17.06.2011.
ORIENTEERING
ŠTAFETA
Natjecateljski centar:
Mali dom "Sušak" na Platku
Start:
130 m od CC
Cilj:
U području CC
Kontrola za gledatelje:
70 m sjeverno od CC. Spiker će
najavljivati natjecatelje. Elitne
kategorije dolaze 3 puta na prolaznu
kontrolu. Nakon zadnjeg prolaza do
cilja ima oko 10 minuta.
Startna vremena:
W21 i M21 u 15:00
Ostale kategorije u 15:15
Satnica:
08:00-14:00 posljednje izmjene
štafeta
14:30-14:45 otvaranje AAC 2011
14:45-15:00 demonstracija izmjene
štafete
17:00 masovni start svih natjecatelja
koji nisu startali
18:30 zatvaranje cilja
Broj izmjena:
MW55 i Open imaju po 2 izmjene,
sve ostale imaju po 3 izmjene
Opisi KT:
Tiskano na karti, dodatnih opisa
neće biti
Osvježenje:
U ciljnom prostoru
Odlaganje karata:
Po završetku utrke karte odložiti u
vreću, karte se mogu podignuti
nakon starta posljednjeg natjecatelja
15
Petak,17.06.2011.
DUŽINE STAZA:
M 21
5,4 km
W 21
4,2 km
M 55
3,2 km
M 45
3,9 km
M 35
4,8 km
M 20
4,8 km
M 16
2,8 km
W 55
2,0 km
W 45
2,9 km
W 35
3,5 km
W 20
3,5 km
W 16
2,6 km
Op.Short 2,1 km
Op.Long 3,8 km
18 KT
14 KT
13 KT
13 KT
8 KT
8 KT
12 KT
10 KT
12 KT
13 KT
13 KT
10 KT
9 KT
14 KT
OPISI KT
Logistika:
WC u malom domu "Sušak" na
Platku
Presvlačenje i tuširanje je
ograničeno
Postoji mogućnost dužeg čekanja
Parkiranje:
Na velikom parkiralištu Platak,
oko 400m od CC
ORIENTEERING
ŠTAFETA
16
Karta:
PLATAK 1, stanje: 05.2011.-A4
Mjerilo: 1:10000 e=5m
za kategorije M21E, W21E, M20,
W20
PLATAK 1, stanje: 05.2011.-A3
Mjerlo: 1:7500 e=5m
za sve ostale kategorije.
Tisak na Pretex papiru!
Postavljač KT:
Marin Štefanac
IOF kontrolor:
Tomislav Kaniški
Kartograf:
Alen Tadijanić-Barry
Teren:
Mreža puteva, kamenit,
kontinentalni.
TEHNIČKE OBAVIJESTI
Subota,19.06.2011.
ORIENTEERING
DUGE STAZE - WRE
Natjecateljski centar:
Mali dom "Sušak" na Platku
Start:
150 m od CC
Cilj:
U području CC
Startna vremena:
W21 i M21 u 15:00
Ostale kategorije u 15:15
Satnica:
08:00-09:00 posljednje izmjene
10:00 prvi start
13:30 zatvaranje cilja
Opisi KT:
Tiskano na karti, dodatni opisi u
prvom startnom koridoru
Osvježenje:
Na KT 46
U ciljnom prostoru
Odlaganje karata:
Po završetku utrke karte odložiti
u vreću, karte se mogu podignuti
nakon starta posljednjeg
natjecatelja
Logistika:
WC u malom domu "Sušak" na
Platku
Presvlačenje i tuširanje je
ograničeno
Postoji mogućnost dužeg čekanja
Parkiranje:
Na velikom parkiralištu Platak,
oko 400m od CC
17
DUŽINE STAZA:
M21E
9,7km
W21A
7,7km
M65
3,6km
M55
4,3km
M45
6,3km
M35
7,3km
M21A
7,3km
M21B
4,3km
M20
7,3km
M18
6,3km
M16
5,4km
M14
3,8km
M12
2,4km
M10
1,9km
W55
3,6km
W45
4,3km
W35
5,4km
W21B
3,8km
W20
6,3km
W18
5,4km
W16
3,8km
W14
2,8km
W12
2,4km
W10
1,9km
Op. short 2,1km
410m/u
295m/u
175m/u
150m/u
255m/u
280m/u
280m/u
150m/u
280m/u
255m/u
225m/u
130m/u
60m/u
35m/u
175m/u
150m/u
225m/u
130m/u
255m/u
225m/u
130m/u
100m/u
60m/u
35m/u
70m/u
29KT
19KT
13KT
14KT
19KT
26KT
26KT
14KT
26KT
19KT
18KT
12KT
10KT
7KT
13KT
14KT
18KT
12KT
19KT
18KT
12KT
11KT
10KT
7KT
10KT
OPISI KT
Subota,19.06.2011.
ORIENTEERING
DUGE STAZE - WRE
18
Karta:
Rijeka-Stari Grad, stanje:
05.2011.-A3
Mjerilo: 1:3000 e=2,5m
Tisak na Pretex papiru!
Postavljač KT:
Marin Štefanac
Kontrolor:
Stanislav Kustec, SLO
Kartograf:
Alen Tadijanić-Barry
Teren:
Urbani teren.
TEHNIČKE OBAVIJESTI
Subota,18.06.2011.
ORIENTEERING
SPRINT
Natjecateljski centar:
Na Korzu, ispred robne kuće «Ri»
Start:
25 m od CC
Cilj:
U području CC
Satnica:
17:00-17:30 posljednje izmjene
18:00 prvi start
19:30 zatvaranje cilja
Opisi KT:
Tiskano na karti, dodatni opisi u
prvom startnom koridoru
Osvježenje:
U ciljnom prostoru
Odlaganje karata:
Po završetku utrke karte odložiti
u vreću, karte se mogu podignuti
nakon starta posljednjeg
natjecatelja
Logistika:
WC u prostoru CC
Presvlačenje i tuširanje nije
moguće
Parkiranje:
Na velikom parkiralištu Delta,
oko 400m od CC (BESPLATNI
PARKING)
19
OPISI KT:
M21 2,8km 100m/u 21KT
Ž21
2,4km 60m/u 19KT
M55 1,8km 35m/u 14KT
M45 2,1km 40m/u 17KT
M35 2,3km 35m/u 19KT
M20 2,3km 35m/u 19KT
M16 2,1km 40m/u 17KT
M12 1,1km 20m/u 9KT
Ž45
1,8km 30m/u 12KT
Ž35
2,3km 45m/u 17KT
Ž20
2,3km 45m/u 17KT
Ž16
1,8km 30m/u 12KT
Ž12
1,1km 20m/u 9KT
Open 1,8km 30m/u 12KT
OPISI KT
Subota,18.06.2011.
ORIENTEERING
SPRINT
20
Karta:
Kastav, stanje: 05.2011.-A3
Mjerilo: 1:7500 e=5m
Tisak na Pretex papiru!
Postavljač KT:
Stanislav Kustec, SLO
IOF kontrolor:
Tomislav Kaniški
Kartograf:
Alen Tadijanić-Barry
Teren:
Mnoštvo vrtača, stjenovit, mreža
puteva,veoma težak za trčanje.
TEHNIČKE OBAVIJESTI
Nedjelja,19.06.2011.
ORIENTEERING
MIDDLE - WRE
Natjecateljski centar:
Crekvina
Start:
255 m od CC
Cilj:
U području CC
Satnica:
08:00-09:30 posljednje izmjene
10:00 prvi start
13:30 zatvaranje cilja
14:00 proglašenje pobjednika
15:00 zatvaranje natjecanja,
odlazak sudionika
Opisi KT:
Tiskano na karti, dodatni opisi u
prvom startnom koridoru
Osvježenje:
Na raskršću bijele ceste na stazi,
u ciljnom prostoru
Odlaganje karata:
Po završetku utrke karte odložiti
u vreću, karte se mogu podignuti
nakon starta posljednjeg
natjecatelja
Logistika:
WC u gradu, u mnogim kafićima,
Tuširanje nije moguće
Parkiranje:
Na velikom parkiralištu ispod,
grada Kastva, oko 500m od CC
21
DUŽINE STAZA:
M21E
4,2km
W21A
3,2km
M65
2,5km
M55
2,7km
M45
3,0km
M35
3,6km
M21A
3,6km
M21B
2,7km
M20
3,6km
M18
3,2km
M16
2,8km
M14
2,8km
M12
2,1km
M10
1,6km
W55
2,8km
W45
2,7km
W35
2,8km
W21B
2,7km
W20
3,0km
W18
2,8km
W16
2,5km
W14
2,7km
W12
2,1km
W10
1,6km
Op. short 2,8km
195m/u
135m/u
90m/u
105m/u
130m/u
170m/u
170m/u
105m/u
170m/u
135m/u
115m/u
80m/u
45m/u
50m/u
80m/u
105m/u
115m/u
75m/u
130m/u
115m/u
90m/u
75m/u
45m/u
50m/u
80m/u
16KT
16KT
12KT
11KT
15KT
13KT
13KT
11KT
13KT
16KT
10KT
13KT
10KT
8KT
13KT
11KT
10KT
11KT
15KT
10KT
12KT
11KT
10KT
8KT
13KT
OPISI KT
Nedjelja,19.06.2011.
ORIENTEERING
MIDDLE - WRE
22
OPISI KT
VRIJEME ZADRŽAVANJA NA STAZI:
75 min SPRINT
180 min DUGE i SREDNJE staze
240 min ŠTAFETA
PRAVILA:
IOF Foot Orienteering Rules 2007
Alpe Adria Orienteering Cup Competition Rules (2010)
IOF Control Descriptions 2004
SUDSKO VIJEĆE:
Limitirano vrijeme za pritužbe, 30 minuta prije proglašenja svakog dana.
Sudsko vijeće sačinjavaju predstavnik Austrije, Mađarske i Tomislav Kaniški iz Hrvatske
ORIENTEERING
VAŽNE OBAVIJESTI
23
MALI PLANINARSKI DOM SUŠAK
Platak bb,
51219 Čavle
Telefon: Tel: +385/51/230-908 i +385/51/230918
Gsm:+385/95/806-3358 i +385/95/820-2809
E-pošta: malidomplatak@yahoo.com
Web stranica: www.malidom-platak.com
RIJEKA
Naziv: Turistička zajednica grada Rijeke
Užarska 14, 51000 Rijeka
Telefon: tel. +385 51 315-710
fax ++385 51 315-720
E-pošta: tz-rijeka@ri.t-com.hr
Web stranica: http://www.tzrijeka.hr/gdjeodsjesti.asp
Za sve dodatne informacije obratite se na:
Turistički informativni centar, Korzo 33a,
51000 Rijeka,
tel: +385 51 335-882, e-mail: tic@ri.tcom.hr
MAVRINCI
Smještaj u vlastitim kamperima
Kontakt: accommodation@alpeadria2011.org
Web stranica: www.ok-torpedo.hr
Cijena: 15 kn po osobi/noć
Info: Osigurana je voda, struja i rasvjeta.
ČAVLE
Dvorana + učionice
E-pošta: accommodation@alpeadria2011.org
Web stranica: www.ok-torpedo.hr
Cijena: 15 kn po osobi/noć
Lokacija: Osnovna škola "Čavle»
ČAVLE-Privatni smještaj
Naziv: Turistička zajednica Općine Čavle
Čavle 104, 51219 Čavle
Telefon: tel./fax: +385 (0)51 549 120
E-pošta: info@tz-cavle.hr
Web stranica: http://www.tz-cavle.hr
Privatni smještaj na području općine Čavle!
OPATIJA
Naziv: Turistička zajednica grada Opatije
Vladimira Nazora 3, 51 410 Opatija
Telefon: tel. 00 385 51 271 710, 271 310
fax 00 385 51 712 290, 271 699
E-pošta: info@opatija-tourism.hr
Web stranica: http://www.opatijatourism.hr
Privatni smještaj, hoteli, vile...
OPISI KT
DRAŽICE
Dvorana + učionice (samo za AA
reprezentacije!)
Kontakt: OK Torpedo
Rastočine 5,
51000 Rijeka
E-pošta: accommodation@alpeadria2011.org
Web stranica: www.ok-torpedo.hr
Cijena: BESPLATNO
Napomena: Smještaj isključivo za AA
reprezentacije (max. 19) !
ORIENTEERING
SMJEŠTAJ
JELENJE
Naziv: Turistička zajednica - Općina Jelenje
Dražičkih boraca 64, 51218 Dražice
Telefon: tel./fax: +385 (0)51 297 152
E-pošta:
turisticka.zajednica.opcine.jelenje@ri.tcom.hr
Web stranica:
http://www.jelenje.hr/tz/privatniiznajmljivaci/blog
Privatni smještaj na području općine
Jelenje!
Info:
Radno vrijeme:
Ponedjeljak - Petak: od 8:00h do 16:00h
Za stranke: od 8:00h do 14:00h
Viviana Brajković | GMS: 00385 91 406
0900
24
Organizacija starta duge i srednje staze
POZIVNI SAT
STARTNI SAT
CHECK
KARTE
CLEAR
DODATNI OPISI KT
M
W
startni koridor
Raspored
karata
Duge i
srednje
W21A
W65
W55
W45
W35
W21B
OpenS
W20
W18
W16
W14
W12
W10
1. koridor
SPRINT
SPRINT
W21
W45
W35
OpenS
W20
W16
W12
M21
M55
M45
M35
M20
M16
M12
Lijevo
ženske
Desno
muški
Duge i
srednje
M21E
M65
M55
M45
M35
M21A
M21B
OpenL
M20
M18
M16
M14
M12
M10
Organizacija starta SPRINT
STARTNI SAT
POZIVNI SAT
KARTE
CHECK
M
W
startni koridor
1. koridor
CLEAR
ORIENTEERING
ORGANIZACIJA STARTA
25
ORIENTEERING
KAKO DOĆI
OPIS DOLASKA NA PLATAK
Iz smjera Zagreba, autocestom AC 6 u smjeru Rijeke
do čvora Kikovica, nakon izlaznih naplatnih kućica
Kikovica na Grobničkom polju, odmah skrenuti
desno, na prvom raskršću opet desno, te na drugom
raskršću skrenuti lijevo na staru cestu RijekaZagreb. Nakon cca 6 km skrenuti lijevo na odvojak
za Platak, te nakon 8 km stiže se do parkirališta na
Platku. Slijediti upute redara na parkiralištu.
Iz smjera Rijeke, autocestom AC 6 doći do čvora
Kikovica te 100m prije naplatnih kućica skrenuti
desno na staru cestu Rijeka-Zagreb i na prvom
križanju skrenuti lijevo. Nastavak kao u varijanti iz
smjera Zagreba.
OPISI KT
OPIS DOLASKA U RIJEKU
Iz smjera Zagreba, autocestom A6 u smjeru Rijeke, nakon
izlaznih naplatnih kućica Kikovica na Grobničkom polju,
produžiti autocestom još cca 10 km . Po dolasku na
Orehovicu, skrenuti desno na prvom izlazu sa AC – izlaz
Orehovica, Trsat i Rijeka istok. Nakon 200 m i dolaska do
semafora na raskršću Orehovica produžiti ravno ulicom do
«Banskih vrata» i nastaviti ulicom Franje Račkog do silaska u
grad . Na križanju, skrenuti desno pa na slijedećem raskršću
ulijevo u ulicu Fiumara. Nadalje produžiti Scarpinom ulicom,
pratiti orijentacijske oznake, skrenuti lijevo u Veslarsku ulicu,
pa ponovno lijevo te ulicom Ivana Zajca te prelaskom Mrtvog
kanala doći do velikog parkinga "Delta".
Pored ove varijante, ukoliko pravovremeno ne skrenete sa
autoceste u grad Rijeku može se doći i slijedećim putem: iz
smjera Zagreba, nakon izlaznih naplatnih kućica Kikovica na
Grobničkom polju, produžiti autocestom i pratiti oznake za
Split. Izaći sa autoceste na izlazu Rijeka – istok, za Vežicu.
Nastaviti preko G. Vežice do kraja ulice dr. Zdravka Kučića, na
križanju skrenuti lijevo i nastaviti ulicom Tome Strižića te
Kumičićevom i Strossmayerovom ulicom do grada. Nastavak
puta do parkinga "Delta" kao i u prvoj varijanti.
DOBRODOŠLI!
OPIS DOLASKA U KASTAV
IKastav se nalazi desetak kilometara zapadno od grada
Rijeke te šest kilometara sjeverno od turističkog
središta Opatije.
Dolazak iz pravca Zagreba, autocestom AC 6 u smjeru
Rijeke, zatim riječkom zaobilaznicom do čvora Diračje.
Prateći oznake za Kastav, napuštate zaobilaznicu na
izlazu Rijeka-zapad (Kastav).
Do Kastva je jednostavno doći slijedeći putokaze i
oznake i iz drugih smjerova:
iz susjedne Slovenije, preko graničnoga prijelaza Rupa,
prije zapadnoga ulaza u Rijeku putokazi će vas uputiti
u Kastav.
Iz pravca Opatije, pratite putokaze iz Matulja za Kastav.
U smjeru Kastva voze i lokalni autobusi javnoga
prigradskoga prijevoza:
- linija broj 18 iz Rijeke prema Kastvu polazi s
autobusnoga stajališta na Jelačićevu trgu (sa
stajalištima na autobusnome kolodvoru Žabica te
preko puta željezničkoga kolodvora)
- linije broj 33 i 37 iz Opatije polaze u Kastav sa
stajališta na Slatini.
Po dolasku u Kastav pratiti orijentacijske oznake do
velikog parkinga ispod grada, udaljenog cca 500 m od
CC natjecanja
26

Download Report