Godina 15., broj 19., siječanj 2014.
t
r
g
e
š
Školski list Elektrostrojarske obrtničke škole Zagreb
• Zašto (ne) vjerujem
• Ljeto u afričkome sirotištu
• Intervju: Dubravko Ivaniš Riper
• Na Sajmu ISE 2013. u Amsterdamu
SADRŽAJ
RIJEČ UREDNIKA
Oprostite što ću malo privatizirati ovu
stranicu, bliži se kraj moga školovanje, barem onoga koje je besplatno, i opraštamo se
od ,,Šegrta“.Tri godine uređivali smo i stvarali
ovaj list. Na početku smo mislili da mi to ne
znamo i ne možemo, a sada se neki od nas u
životu žele baviti novinarstvom.
I ovaj broj pokušali smo učiniti zanimljivim
i pokazati što se događalo u Školi i oko škole u
periodu od prethodnoga broja do danas. Malo
smi istraživali koje su nam vrijednosti u životu
važne, što mislimo, u što vjerujemo ili ne vjerujemo. Predstavilismo i zanimljivu ekipu
iz škole, cure su pravo osvježenje, i u školi i
u životu. Intervjuirali smo naše glazbene
uzore, prokopali po profesorskoj mladosti...
Uredničku palicu predajemo novoj generaciji ,
a od vas se oprašta i pozdravlja vas
Nikola Havrle.
ŠEGRT
Školski list Elektrostrojarske obrtničke škole
Godina 15., broj 19., siječanj 2014.
Izdavač:
Elektrostrojarska obrtnička škola, Zagreb
Za izdavača:
dipl. ing. Anto Delač, ravnatelj
Adresa:
Selska cesta 83, Zagreb
tel./fax: 01 2023 823
e-mail: skole@esos.hr
2
šegrt
3 Obnova škole
5 Dan škole
6 Studijsko putovanje u Amsterdam
10 Vijesti
13 Susreti: Fracuzi, Ukrajinci
17 Ljeto u afričkome sirotištu
20 Muzej automobila Ferdinand Budicki
22 Intervju: Dubravko Ivaniš Riper
26 Zašto (ne) vjerujem
28 Bioetičke dileme novoga doba
30 Istraživanje
33 Sportaši u školi
35 Čime se bavimo
37 Cure u Školi
39 Moj svijet
42 Novi naslovi u knjižnici
43 Zanimljivosti
44 Iz profesorskih albuma
45 Zanimljivosti i mudrolije iz Selske
47 “Biseri” iz bilježnica engleskog jezika
48 Najbolji u prošloj godini
Glavni urednik: Nikola Havrle
Uredništvo: Nikola Havrle, Roberto Darapi, Danijel Kapusta,Mario Čolić,Karlo Balog, Josip Putak,
Matej Kolar, Petar Prodan, Bruno Balinčić, Matija
Kelava
Odgovorna urednica: Dominika Papić Kukić, prof.
Lektorica: Jadranka Režek, prof.
Foto: novinarska grupa
Grafička obrada: AZ Promo
Tisak: BESTIAS DIZAJN d.o.o.
Naklada: 500 primjeraka
Cijena: 10 kn
Školski list Elektrostrojarske obrtničke škole Zagreb
OBNOVA ŠKOLE
Proljetno “veliko pospremanje”
škole i dvorišta
Dominika Papić Kukić
Č
Četvrtu godinu za redom, u proljeće, čim se ukaže
prvo lišće na stablima, ravnatelj škole organizira
subotnje “veliko pospremanje” škole i
školskoga dvorišta
etvrtu godinu za
redom, u proljeće,
čim se ukaže
prvo lišće na stablima,
Ravnatelj Škole organizira
subotnje “veliko po-spremanje” škole i školskoga
dvorišta. Tako je bilo i 20.
travnja 2013. Skupilo se
tridesetak dragovo-ljaca iz
redova profesora, učenika i
roditelja.
Najprije smo se svi
okupili “na dogovor” oko
domaćih suhomesnatih
delicija koje je donio profesor Bojan Marok. Nakon
toga živnulo je i dvorište
i radnici. Mame i profesorice bavile su se cvijećem.
Išlo se i na Trešnjevački
plac po nove sadnice, cjenkalo s prodavačima... Bilo
je tu puno novih ideja.
Nažalost financije su i
ovaj put ograničile ljudsku
kreativnost. Inače, da nije
bilo toga, do ponedjeljka
bi Zagreb dobio još jedan
botanički vrt.
Za to vrijeme dečki su
kosili travu i čistili dvorište.
Odraslija muška ekipa gletala je i farbala hodnik u
Broj 19, 2014.
3
OBNOVA ŠKOLE
prizemlju. Mama Lukić pobrinula se za motornu
pilu, jer se lani namučila prilikom rezanja nekog
stabla. Profesorica Režek još je dotjerivala kabinet nastavnika Hrvatskoga jezika. Naša Zdenka
vodila je brigu o logistici. Posjetile su nas i mlade
mame, profesorice koje su na porodiljnom dopustu, i neki bivši djelatnici škole. Iza podneva
zamirisao je i roštilj, druženje se nastavilo do
popodneva.
Posebno se zahvaljujemo mami Snježani Lukić, njezinu šogoru Damiru Lukiću, mami Konjušić,tatama: Jagunjiću, Sekuliću i Golomejiću,
koji su sa svojom djecom došli u školu i zdušno
radili cijelo vrijeme. •
Škola dobila novi krov
Dominika Papić Kukić
O
d 1948. kada je napravljena zgrada, ništa
se izvana nije ozbiljnije popravljalo.
Bilo je krajnje vrijeme da se i to
počne mijenjati. Grad Zagreb odobrio je sredstva i radovi su počeli u kasno proljeće, kada je
sunce već peklo toliko da smo morali otvarati
prozore. Radnici su pilili, strugali, lupali…. ulazila je prašina u razrede, ispitivalo se, ocjene su
se zaključivale, ali niko se nije bunio. Početkom
godišnjih odmora i radovi su bili završeni. Zahvaljujemo krovopokrivaču Marku što je obavio fotografski dio ovoga novinarskoga zadatka. •
4
šegrt
Školski list Elektrostrojarske obrtničke škole Zagreb
DAN ŠKOLE
Nikom nije lepše neg´ je nam…
Obilježen dan škole
Dominika Papić Kukić
U
petak, 24. svibnja 2013.
Obilježili smo Dan
škole. U neformalnoj
atmosferi družili su se profesori i učenici. Dok su jedni pekli
roštilj za sve, drugi su se bavili
sportom. Razigravalo se finale
školske nogometne lige. Nakon
toga odigrala se “prijateljska”
utakmica između profesora i
učenika. Pobijedili su profesori
rezultatom 3 : 0. U povjerenju:
učenici su nam rekli da su namjerno izgubili i pustili profesorima da pobijede, kraj je školske
godine…ocjene se zaključuju…
Profesor Petrić doveo je i
svoju folklornu grupu: “Kolede”,
pjevali su i plesali. Najveće čuđenje kod učenika izazvao je profesor Antonio Belicki: “Pa on je
skroz normalan, smije se, zafrkava… tko bi to rekao?” Cijeli
dan bio je u duhu one: “Nikom
nije lepše neg´ je nam´ , samo da
je tako cijeli dan.” •
Broj 19, 2014.
5
STUDIJSKO PUTOVANJE
Posjet Sajmu Ise 2013. - Amsterdam
Damir Čolig, inž.el.teh.
U
dvanaest paviljona izlagana je integrirana
elektrotehnička, elektronička i IT oprema različitih
proizvođača. Prezentirana su
mnoga hardware i software rješenja. Glavni sponzori sajma
ISE 2013 bili su: Apart-Sounds
like the right choice; Barco-Visibly yours; Blackmagicdesign;
Crestron i Mitsubishi Electric.
Posebno mjesto na sajmu predstavljalo je izložbeni prostor
KNX udruge sa praktičnim radionicama, gdje su bili nazočni
članovi projektnog tima i učenici
naše škole Matija Mrkonja i
Ivan Dobrinjkić.
Kako je došlo do razvoja
KNX-a
Početkom devedesetih godina dolazi do sve većih zahtjeva za sigurnost, fleksibilnost i
komfor električnih instalacija,
kombiniranih s potrebom smanjivanja potrošnje el. energije.
KNX udruga je osnovana s
namjerom postavljanja jedinstvenih standarda u cijelom
svijetu. Time je KNX u cijelom
svijetu postao jedini otvoreni
standard za upravljanje kućama
i zgradama. Iza KNX sustava za
zgrade i kuće stoji KNX udruga
u koju je učlanjeno preko stotinu i pedeset tvrtki.
6
šegrt
U sklopu provođenja projekta Europske unije
za Hrvatsku-IPA Komponenta IV – Razvoj ljudskih potencijala, članovi projektnog tima iz
naše škole i partnerskih škola iz Siska i Zagreba zajedno sa šestoricom učenika, od 29.1
do 31.1.2013. godine, posjetili su sajam Integrated Systems Europe u Amsterdamu
Kolika je ušteda energija s KNX-om
Zgrade koje su projektirane kao energetski učinkovite te su
upravljane putem KNX-a ostvaruju veoma velike uštede u odnosu na one s klasičnim standardnim instalacijama. Tako zapravo
dolazimo do spoznaje da se energija štedi:
- do 40% sa KNX upravljanjem sjenila,
- do 50% sa KNX upravljanjem za pojedine prostorije,
- do 60% sa KNX upravljanjem rasvjete,
- do 60% sa KNX upravljanjem grijanjem i hlađenjem.
Školski list Elektrostrojarske obrtničke škole Zagreb
STUDIJSKO PUTOVANJE
Koja je svrha studijskog
putovanja u Amsterdam
U sklopu provođenja projekta članovi projektnog tima
su se obilaskom Sajma ISE
2013 pripremili za razvoj i provođenje jednog dijela obrazovnih sadržaja o energetskoj učinkovitosti za učenike strukovnih
škola prema KNX modelu.
Također, dobili su uvid o KNX
opremi neophodnoj za opremanje praktikuma u kojem će
se vršiti obuka i certificiranje
učenika za KNX. •
Mogućnosti KNX sustava
Sustav inteligentnog upravljanja je implementacija
EIB/KNX tehnologije u gradnju modernog doma koja kao
osnovnu namjenu ima prvenstveno veliku uštedu energije
te sigurnost uz visoki komfor upravljanja. Integracijom
svih elektroničkih elemenata
(grijanja, klimatizacije, ventilacije, roleta, žaluzina, uz
povezanost video nadzora, interneta, telefonije i multimedi-
Konferencijom za tisak
završen projekt:. “Energetska učinkovitost KNK
modul”
U petak 20.9.2013. u kabinetu obnovljivih izvora održana je završna konferencija
za tisak projekta “Energetska
učinkovitost KNX modul” kojeg financira Europska unija
je) ostvarujemo neograničeno
sigurno i jednostavno upravljanje. Primjenom senzora prisutnosti, protupožarnih i protuprovalnih senzora, vremenske stanice i sl., objekt samostalno brine o potrošnji energije
i sigurnosti. U obiteljskoj kući
ili stanu elektroinstalacije moraju pružati mnogo više od
običnih utičnica i žarulja, a
poslovne zgrade su posebna priča jer se na elektroinstalacije
priključuje razna automatika.
EIB instalacijski sustav je
nezamjenjiv jer svi upravljački
signali putuju jednim kabelom
što, naravno, pojednostavljuje
i smanjuje troškove izvođenja
same instalacije. Osnova sustava je mogućnost neograničenog
upravljanja svim elementima
te njihova potpuna kontrola u
i izvan objekta. Implementacijom <<Home Servera>> svim
funkcijama se može upravljati
i kada se boravi izvan kuće ili
radnog prostora.
rili su ravnatelj Anto Delač i
Darko Zrinjan, projektni menadžer, u ime nositelja projekta. Nakon njih, nazočnima su
se obratili i predstavnici partnera u projektu Jasna Fabijanić
u sklopu programa IPA – Pro- iz Graditeljske tehničke škole,
gram Europske unije za Hr- Ivica Beloglavec iz Strukovne
vatsku, Komponenta IV. - Raz- škole Sisak, Renato Krikšić iz
KNX Hrvatske te Slavko Bovoj ljudskih potencijala.
O projektnim aktivnostima i rac iz Gradskog ureda za obrasamom značenju projekta govo- zovanje, kulturu i šport.
Broj 19, 2014.
7
STUDIJSKO PUTOVANJE
Amsterdam
Dva metra iznad razine mora
Sanda Stražičić
U
natoč nedostatku vremena za detaljno razgledanje Amsterdama,
uspjeli smo nakratko uživati u
bogatoj kulturnoj i turističkoj
ponudi grada. Smješten je na
ušću rijeke Amstel u Ijsselmeru, sjeverna Nizozemska. Rijeka
Amstel protječe kroz gradsko
središte te se ulijeva u jezero.
Mreža gradskih kanala povezuje rijeku i jezero. Središte grada
(gradska četvrt Centrum) nalazi
se dva metra iznad razine mora.
Amsterdam ima svježu oceansku
klimu na koju jako utječe blizina Sjevernog mora. Godišnje
je prosječno 186 kišnih dana,
a većina građana Amsterdama
uopće ne koristi kišobran.
8
šegrt
Prozori u Amsterdamu najčešće nemaju
zavjese. Objasnili su nam da ta kalvinistička
tradicija proizlazi iz vjerovanja da vjernici
nemaju što skrivati od Boga
Biciklisti posvuda
Dok smo mi mijenjali planove zbog kiše, oni šeću, trče,
voze bicikle bez ikakve zaštite,
kao da je plus dvadeset pet u
hladu. Međutim, koliko su specifični zbog “ignoriranja” kišnih
kapi, toliko su fascinantni zbog
broja onih koji se voze biciklima. Biciklisti su posvuda; i stari
i mladi, poslovni ljudi, trgovci,
učenici, umirovljenici – svi se
voze biciklima. Promet je jako
dobro organiziran, obzirom na
toliki broj biciklista i automobila, iako se ponekad čini da “izviru” sa svih mogućih i nemogućih mjesta… te da nedostaje
pješačkih zona. Stariji dijelovi
grada ispresijecani su kanalima
na kojima su brojne gradske
kuće. Postoji oko 160 kanala koji
dijele grad na oko 90 otočića,
pa Amsterdam često nazivaju
“Venecija sjeverne Europe”. Dosta ulica uz kanale ukrašeno je
drvoredima, a zelenih površina
u centru grada ima mnogo.
Školski list Elektrostrojarske obrtničke škole Zagreb
STUDIJSKO PUTOVANJE
Amsterdam je jedan od prvih
urbanistički planiranih gradova žžž
sjeverne Europe. Središte grada
je trg Dom na kojem se nalazi
klasicistička kraljevska palača
iz 17.stoljeća. U istočnom dijelu grada nalazi se nekadašnja
židovska četvrt s Rembrandtovom kućom (danas muzej).
Grad muzeja
Amsterdam je pun muzeja, ima ih više od pedeset. U
Državnom Rijksmuseumu, koji
ima najveću zbirku nizozemske umjetnosti, proveli smo tri
prekrasna sata. To je najveći
muzej u Nizozemskoj i istovremeno zaštitni znak Amsterdama. Kolekcija ovog muzeja je
raznovrsna, od Rembrandtove
“Noćne straže” do karakterističnih plavo-bijelih posuda od
gline iz delte Nila. Tijekom “Nizozemskoga zlatnog doba” u 17.
stoljeću, Amsterdam je postao
jedan od najbogatijih gradova
na svijetu… Krajem 19. stoljeća
za vrijeme industrijske revolucije, Amsterdam proživljava svoje
je “Drugo zlatno doba” kada se
grade novi muzeji, željeznički
kolodvori, koncertne dvorane…
Nacistička Njemačka izvršila je
invaziju na Nizozemsku 1940.
godine i zauzela cijelu zemlju.
Tijekom njemačke okupacije
oko 100 000 nizozemskih Židova deportirano je u koncentracijske logore… Najpoznatija
od njih bila je Anne Frank koja je
preminula u logoru. Kuća Anne
Frank jedna je u nizu brojnih
turističkih atrakcija u gradu koji
sterdamu najčešće nemaju zavjese. Objasnili su nam da ta
kalvinistička tradicija proizlazi
iz vjerovanja „kako vjernici
nemaju što skrivati od Boga“.
Ukratko, grad odiše ljepotom
i udobnošću, prepun je dućana
s najrazličitijom robom sa svih
kontinenata. Ostalo je toliko
toga što još nismo imali priliku
doživjeti. Nadamo se ponovnom
susretu s Amsterdamom… •
godišnje privuče preko tri milijuna posjetitelja Ne možemo ne
spomenuti Muzej Vincenta van
Gogha, Muzej voštanih figura,
Muzej suvremene umjetnosti
Stedelijk, Topografski muzej,
Gradski muzej itd. Osobit šarm
gradu daju otmjene gospodske
kuće trgovaca, smještene uz kanale. Krase ih karakteristične
sjevernoeuropske fasade. Primijetili smo da prozori u AmBroj 19, 2014.
9
VIJESTI
Na satu Zdravstvenog odgoja
Školsko natjecanje iz
engleskoga jezika
Dominika Papić Kukić
Upali smo na sat Zdravstvenoga odgoja
u 1.c razred. Razrednica Ankica Vlašiček
tražila je od učenika da kažu svoje ime i jedan pridjev koji počinje slovom njihova imena i koji najbolje opisuje njih same. Bilo je
tu: marljivih, pametnih, izvrsnih, zabavnih,
lijepih… kažu da je samopouzdanje ključ
uspjeha… što se krije iza toga pokazat će
školska godina. •
Nikola Havrle
Školsko natjecanje iz engleskoga jezika organizirala je profesorica Brankica Grgić
Elzner 25. siječnja 2013. Najbolji su bili
Ivan Boromisa i Vedran Horvatić. Boromisa
je i na razini natjecanja gradskih četvrti, u
konkurenciji odličnih gimnazijalaca, postigao dobar rezultat. •
Prvaci Hrvatske u automehanici
Nikola Havrle
Naša škola bila je organizator
državnoga natjecanja u automehanici 18. i 19. travnja
2013.Sudjelovalo je jedanaest obrtničkih škola iz cijele
Hrvatske. Naš učenik, Ga-
10
šegrt
brijel Cirimotić iz 3.m razreda,
bio je najbolji, sa osvojenih 99,90
bodova. Koliko je konkurencija
bila jaka govori i podatak da je
drugoplasirani učenik Sandro
Jeričević iz Strukovne škole Vi-
ce Vlatkovića iz Zadra imao
99,30 bodova, a trećeplasirani
Goran Presečki iz Strojarske
i prometne škole iz Varaždina
98,90 bodova. •
Školski list Elektrostrojarske obrtničke škole Zagreb
VIJESTI
Girls day - djevojke u
obrtničkim zanimanjima
Ukrajinski veleposlanik u našoj školi
Roberto Darapi
Renata Mateša
U četvrtak, 23. svibnja 2013. u našoj školi
prvi puta održan je Girls’ Day – otvoreni dan
samo za djevojčice, učenice osmih razreda.
Po uzoru na škole u razvijenim europskim
zemljama poput Njemačke i Velike Britanije, i mi smo odlučili organizirati otvoreni dan za djevojke koje tradicionalno ne idu
u škole u kojima se obrazuje za takozvana
muška zanimanja, približiti im i pokazati
kako i cure mogu biti jednako uspješne u
tom poslu kao i bilo koji mladić! •
Oženio se profesor Mislav Čaljkušić
Roberto Darapi
U ponedjeljak, 29. travnja 2013. našu školu
posjetio je ukrajinski veleposlanik gospodin Oleksandr Levchenko i održao predavanje povodom 27. obljetnice nuklearne
katastrofe u Černobilu. Predavanju su nazočile i veleposlanikova tajnica gospođa
Olga Ros i predstavnica Gradskog ureda
za obrazovanje, kulturu i šport, gđa Katarina Milković, naši profesori i djelatnici
te učenici 2.i, 3.h i 3.i razreda. U školi je
postavljena izložba fotografija na temu:
“Černobilska katastrofa”. Zanimljivo je bilo
slušati o toj katastrofi iz perspektive nekoga
tko je to neposredno doživio. Saznali smo da
je katastrofa nastala ljudskom pogreškom,
zbog pregrijavanja u sustavu da bi se dobilo
još više energije. Posljedice takve katastrofe
ne mogu se izmjeriti, i danas se rađaju bolesna djeca zbog posljedica radijacije. U samu
sanaciju nuklearne elektrane i održavanje
radijacije pod kontrolom utrošeno je preko
200 milijardi dolara. Danas je taj trošak pao
na državni proračun Republike Ukrajine. •
Profesor vjeronauka, Mislav Čaljkušić, oženio
se prošloga ljeta. Vjenčanje je bilo trećega
kolovoza u crkvi svetoga Mihovila u Žminju.
Supruga se zove Marina, Mislavova klapa
“Slovic” pjevala je pod mladenkinim prozorom:
“Juuuuuuuuuuu… te san se zajuubiiiijaa…”.
Mislav kaže da je bilo lijepo i veselo. •
Broj 19, 2014.
11
VIJESTI
Svečana podjela svjedodžbi
u Hrvatskoj obrtničkoj komori
Zdenka Ivančić
O
d prošle školske godine
Svjedodžbe o završnm
i pomoćničkom ispitu
dijele se u Hrvatskoj obrtničkoj
komori. Devetog srpnja, u lijepo
uređenoj dvorani i svečanoj atmosferi, našim učenicima podijelili su svjedodžbe i zaželjeli im
sretnu budućnost gospodin Ivan
Obad, potpredsjednik HOK-a;
predsjednik Obrtničke komore
Zagreb, gospodin Vlado Crkvenac; predsjednik Udruženja obrtnika grada Zagreba; prof. Rozalija Filipović Baljak iz Ureda za
obrazovanje Obrtničke komore
sa svojim suradnicama, ravnatelj,
12
šegrt
njihovi razrednici i razrednice:
Miroslav Bračić, Boško Crnjak,
Ankica Vlašiček, Vlasta Dobrilović, Krunoslava Sušac, Dubravka Mrđen, Sanja Vištica,
Sanda Stražičić, Jadranka Režek
i Jelena Matijević.
Svojim dolaskom slavlje su
uljepšali roditelji naših učenika
i njihovi prijatelji…
Radost s našim učenicima podijelili su i gosti majstori-obrtnici, gospodin Ivan Mladić, gospodin Drago Merlić, mentori
učenika, kao i svi mi iz Škole pedagoginja, naši voditelji nastave, tajnica…
Uz mnogo lijepih želja i toplih riječi učenici su mogli čuti i
puno dobrih savjeta, koji će im
sigurno dobro doći u danima
koji dolaze…
Ove posebne trenutke uljepšali su i Lucija, Josip, Filip, Robert i Ivan iz tamburaškog sastava “Od srca srcu”, uz pomoć
i angažman prof. Mladena Petrića i našeg novog stručnog učitelja i tamburaša Tomislava Antolovića.
Nadamo se da je ovakva podjela svjedodžbi početak jedne
lijepe tradicije. •
Školski list Elektrostrojarske obrtničke škole Zagreb
SUSRETI
Ugostili smo francuske učenike iz Lyona
Katarina Ćaćić
Organizatorica njihovoga boravka profesorica Kvesić pobrinula se da im
svaki sat u Hrvatskoj bude ispunjen
zanimljivim sadržajima
D
eset naših učenika i
tri profesora u travnju
2013. godine posjetili
su srednju strukovnu školu La
Mache u francuskom gradu Lyonu. I kao što to dobri običaji
nalažu, od 13. do 17. svibnja mi
smo ugostili njihovih petnaest
učenika i tri profesora. Organizatorica njihovoga boravka profesorica Kvesić pobrinula se da
im svaki sat u Hrvatskoj bude
ispunjen zanimljivim sadržajima.
som iz Lyona do Zagreba, nakon što im je Ravnatelj uputio
riječi doborodošlice, profesorica Grgić Elzner pokazala im je
našu školu. U utorak su s učenicima 2.a razreda bili na nastavi automehanike kod profesora Zrinjana, Babića i Antolića.
Nakon trosatnog popodnevnog
obilaska Gornjeg i Donjeg grada, jedva smo dočekali odmoriti
noge na travi parka Zrinjevca.
obilazak tvornice Končar. Budući da nas je u Lyonu francuska
momčad nadigrala, s nestrpljenjem smo iščekivali uzvratnu
nogometnu utakmicu, na kojoj
smo, uz bodrenje navijača, ovaj
put mi pobijedili.
Na Krku jugo
Četvrtak je trebao biti dan
odmora i uživanju u moru i suncu, ali na Krku nas je sve napuhalo olujno jugu i smočila kiša.
Bolji smo u nogometu
Zadnji dan, posjetom TehU srijedu je cijela grupa, za- ničkom muzeju i kabinetu NikoObilazak školskih radionica
jedno s našim 2.i razredom u le Tesle, željeli smo se malo poU ponedjeljak popodne, na- pratnji profesora Maroka i pro- hvaliti našim znanstvenikom. •
kon dvadesetosatne vožnje bu- fesora Belickoga, imala stručni
Broj 19, 2014.
13
SUSRETI
Posjetili su nas Ukrajinci iz Kijeva
U srpnju prošle godine neki učenici i profesori naše škole posjetili su
Školsko-znanstveni centar za stručno tehničko obrazovanje grada Kijeva. U srpnju ove godine ugostili smo mi njih
Diana Hršak
G
rupa učenika Školskoznanstvenog centra
za stručno-tehničko
obrazovanje grada Kijeva, u pratnji triju nastavnica, ravnatelja
Centra g. Dmytra Gomjenuka i
predstavnice Uprave za stručno
obrazovanje Grada Kijeva gospođe Taisiie Musiienko, posjetila je Hrvatsku u periodu od 6.
do 12. srpnja 2013. Tijekom
svog boravka delegacija iz Kijeva posjetila je našu školu. Goste
je pozdravio ravnatelj g. Anto
Delač i gđa Katarina Milković,
predstavnica Gradskog ureda za
obrazovanje, kulturu i šport. Na
ugodnom druženju koje je uslijedilo nakon “službenog” dijela
posjeta bili su i naši učenici koji
su prošle godine posjetili Kijev.
U Muzeju krapinskih
neandertalaca
to vrijeme dopuštalo. Fotografiranje kod spomenika banu Jelačiću nisu mogli propustiti! Ne
zaboravimo niti večernje šetnje
gradom u društvu nekolicine
naših učenika…
Osim Zagreba, gosti su posjetili i Krapinu, gdje su razgledali Muzej krapinskih neandertalaca, kojim su bili oduševljeni, jer kod njih nema sličnih
muzeja. Na povratku iz Krapine
razgledali su i dvorac Trakošćan
i njegovu okolicu. Uz stručno
vodstvu u dvorcu, čuli su puno
detalja vezanih za povijest ovog
kraja i samog dvorca.
Tijekom boravka u Zagrebu
delegacija iz Kijeva posjetila je
Muzej grada Zagreba i Hrvatski školski muzej, kako bi se upoznali s poviješću našega grada
i razvoja školstva u Hrvatskoj. Na povratku s mora
Uz stručno vodstvo razgledali se i plesalo
su centar grada i nekoliko najvažnijih znamenitosti, koliko je
Osim boravka na području
14
šegrt
kontinentalne Hrvatske, gostima smo željeli pokazati i naše
more. Stoga smo za njih organizirali dvodnevni boravak u
Novom Vinodolskom. Delegacija iz Kijeva bila je smještena
u domu Crvenog križa uz samu
morsku obalu, tako da su iz neposredne blizine mogli uživati u
plavetnilu našeg mora.
Posljednjeg dana boravka u
Novom Vinodolskom organiziran je izlet brodom na Krk. Iako
je puhala lagana bura i more je
bilo malo valovito, našim gostima to nije smetalo. U ugodnom
raspoloženju prošetali su Vrbnikom i saznali nešto o povijesti ovog mjesta te kušali njihove
tradicionalne specijalitete. Naročito im se svidio sladoled od
vrbničke žlahtine, jer je speci-
Školski list Elektrostrojarske obrtničke škole Zagreb
SUSRETI
Dojmovi i zahvale
Hvala za topli prijem!
Srdačno vas pozivamo u
Ukrajinu. Hvala za more! Hvala
za muzeje! Hvala za šetnje! Kod
vas je ugodno i veselo. Veliko
hvala za pažnju koju ste nam
posvetili. Nadam se ponovnom
susretu.
Aljona
Jako nam je drago što smo
imali priliku boraviti u vašim
lijepim krajevima, razgledati ih
u svoj njihovoj ljepoti, nasladiti
se ljepotom prirode i mirisom
mora. Ove dane ću sačuvati u
sjećanju kao jedne od najljepših
u životu. Hvala za toplinu!
Nadja
fičnog okusa i karakterističan za
ovo podneblje. Povratak s Krka
također je prošao u ugodnoj, čak
i “rasplesanoj” atmosferi, jer im
se toliko svidjela naša glazba, da
su i zaplesali na brodu.
Kako bi se oprostili od nas i
zahvalili za gostoprimstvo, gosti
iz Kijeva su na sam dan svog
povratka u domovinu održali
koncert u našoj školi. Učenice
i učenici Centra kroz pjesmu i
ples približili su nam svoj jezik i
svoju kulturu.
Sve što je lijepo (pre)kratko
traje pa je i ovaj posjet prošao
brzo, isto kao i našim učenicima
godinu dana ranije. Nadamo se
Dragi naši hrvatski prijatelji!
Iz sveg srca vam zahvaljujemo
za gostoprimstvo. Vaša zemlja
je prekrasna; čudesno more,
guste šume, zelena brda, jarko
sunce – to je nakraće što se
može reći. Vaši ljudi su vedri i
otvorena srca, ljubazni su i trude
su ugoditi gostima.
Lagoda
da je našim gostima bilo lijepo
kao i nama kod njih, i da su sa
sobom, uz suvenire, ponijeli i
puno pozitivnih dojmova. •
Dugo smo čekali ovo putovanje! Bili smo uvjereni u to da
će biti prekrasno. Ali ovo što
smo doživjeli nadmašilo je naša
očekivanja. Sve je bilo prekrasno!!! Uživali smo u prirodnim
ljepotama, s ljubaznim ljudima,
kao i u toploj dobrodošlici ravnatelja Ante. Hvala na svemu!
Čekamo vas u Kijevu.
Z. Khrystych
Broj 19, 2014.
15
SUSRETI
Ravnatelji iz Francuske boravili u našoj školi
Anfa je francuska organizacija koja je odgovorna za strukovno
obrazovanje i osposobljavanje u automobilskom sektoru
Dragica Kvesić
S
vake godine ANFA organizira studijsko putovanje u jedno od europskih
zemalja za ravnatelje njihovih
trinaest centara za strukovno
obrazovanje i osposobljavanje.
Ove godine odabrali su Republiku Hrvatsku.
ANFA (Association Nationale pour la Formation Automobile), francuska je organizacija koja je odgovorna za strukovno obrazovanje i osposobljavanje u automobilskom sektoru
u Francuskoj. To je profesionalno udruženje i predstavlja više
od 90.000 francuskih malih i
srednjih poduzeća te 400.000
zaposlenih u sektoru automobilskih usluga, a njome uprav16
šegrt
ljaju organizacije poslodavaca i
posloprimaca. Područja automobilske industrije koja oni pokrivaju i koja ih zanimaju su:
trgovina i prodaja automobila,
popravak automobila, vozačke
škole, stanice za popravak i
održavanje vozila, stanice za
tehnički pregled, dekonstrukcija
i reciklaža automobila, najam
automobila.
Cilj njihova posjeta Republici Hrvatskoj bio je da sudionici
steknu bolji uvid u strukturu
sustava obrazovanja i osposobljavanja u RH, da upoznaju organizaciju automobilskih usluga
u našoj zemlji, odnosno način na
koji su organizirana poduzeća
unutar sektora.
U sklopu trodnevnog boravka
u Hrvatskoj, 21. studenog 2013.
godine posjetili su našu školu.
Tom prilikom im je ravnatelj
Anto Delač, predstavio našu
školu, odnosno ukazao na ustroj
strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj, s naglascima i specifičnostima naše škole.
Francuski gosti su pokazali iznimno zanimanje i imali brojna
pitanja. Također smo i mi, kroz
kratku prezentaciju od francuskih kolega, imali priliku čuti o
francuskom obrazovnom sustavu.
S kolegama iz francuskih
škola, razgovarali smo o mogućnosti uspostavljanja suradnje
kroz razmjenu učenika, odnosno
edukaciju profesora. •
Školski list Elektrostrojarske obrtničke škole Zagreb
REPORTAŽA
Ljeto u afričkome sirotištu
Umjesto Jadranskih plaža, volontiranje u sirotištu u Ugandi
prof. Sanja Vištica
K
je dominacja tri boje: zelene, crvene i crne. One su dominirale
cijelo vrijeme našega boravka u
Africi. Zelena je boja izrazito
bujne vegetacije, a crvena boja
zemlje. Prosječna temperatura
je 28°C, klima je ugodna, nikada
nije prevruće. Grad Bugembe, u
kojemu je smješteno naše sirotište ima 250 000 stanovnika,
Tri boje: zelena, crvena i crna
nijedna ulica nije asfaltirana, sve
Prvo što smo primijetili kada ceste i dvorišta su od izrazito
smo sletjeli u Entebe, aerodrom crvene zemlje. U šest tjedana,
blizu glavnoga grada Kampale, koliko sam provela tamo, nisam
oliko god se informirali
i pripremali za Afriku i
život u sirotištu, nikada
niste potpuno spremni. Afrika
ima sustave vrijednosti, standarde i način života drukčiji od
nas. To ne znači bolji ili gori,
nego naprosto drukčiji.
vidjela niti jednog bijelca, ako
ne računam moju suradnicu i
prijateljicu Katarinu iz Osijeka.
Promet u Kampali
U prometu vlada zakon jačega, ne postoje zebre ni semafori, asfaltirane su samo glavne
ulice. Česte su prometne nesreće
u kojima najčešće stradavaju
pješaci. Između mjesta prometuju mali autobusi koji nemaju
voznog reda. Autobus kreće kaBroj 19, 2014.
17
REPORTAŽA
Što me potaknulo
Krajem prošle godine gledala sam
na televiziji emisiju u kojoj je gospođa Dragica iz udruge Plavi anđeo govorila o siromašnoj djeci
Ugande i o uvjetima u kojima žive.
Ja sam odlučila pomoći. Napisala
sam motivacijsko pismo zašto želim
raditi u sirotištu, dobila sam vizu
i počela se pripremati. U prikupljanju pomoći angažirali su se svi
moji prijatelji. Donirali su novce,
igračke, pribor za higijenu, djeca iz
OŠ Ante Starčevića prikupljala su
odjeću. Slijedila su cijepljenja protiv raznih virusa i bolesti.
i igračke, dok nismo shvatili da
ih djeca pospremaju u svoje kutijice. To postaje imovina i s time se više ne igra. Sve poslove
u kući obavljaju sama djeca: kuhaju, čiste, dijele hranu. Svako
zna svoj red. Jutro je za školu, a
Sirotište
popodne za učenje u sirotištu i
Kuća ima četiri prostorije u igru. Jedu dva obroka na dan, za
kojima živi dvadeset osmero doručak je POŠ, bijela kaša, a za
djece. Najstarije dijete ima dva- ručak MATUKE, kaša od zelenaest godina. Po dvoje djece nih banana i grah. I tako svaki
spava u jednom krevetu, ispod dan. Katarina i ja prvih dana
jastuka je vrećica ili kutija u ko samo smo šivale i krpale njihovu
joj je sva njegova imovina. Prvih odjeću, iako ni jedna ni druga
dana stalno su “nestajale” bojice do tada nismo baš bile vješte u
da je pun. Najvažnije prijevozno
sredstvo je boda boda. To je jedna vrsta taksija motora na kojem se po potrebi voze i tri putnika odjednom.
18
šegrt
tome. Nakon toga slijedila je
kupovina svega i svačega što
smo smatrale da im je potrebno. Od deka i jastuka do voća
i hrane. Poslije podne smo im
pomagale u učenju, igrale se
s njima. Svi imaju jaku želju i
volju za učenjem.
Kada je Katarina uvela “Good
Night Kiss” prije spavanja, prvu
Školski list Elektrostrojarske obrtničke škole Zagreb
REPORTAŽA
večer svi su umirali od smijeha.
Kasnije nam je stalno neko bio
u krilu. Ta djeca željna su pažnje
i ljubavi.
Djeca su stalno nasmijana
Usprkos činjenici da nemaju
obitelj, da žive vrlo skromno, da
ponekad nemaju što jesti po cijeli dan, ta djeca uvijek su nasmi-
Grace
Musa
On je najstarije dijete u sirotištu.
Roditelji su mu umrli od AIDSa. Od šeste do desete godine živio
je sam u džungli. Nitko ne zna
kako je preživio.
Musa ima pet godina i ide u
malu školu. Dok su ostala djeca
bojala crteže ili igrala “čovječe ne
ljuti se”, Musa je došao i zamolio: “Sanja, science!” Trebalo je
vremena da shvatim kako Musa
želi učiti matematiku. Počeli smo
od prepoznavanja brojeva. Do
moga odlaska Musa je zbrajao i
oduzimao s troznamenkastim
brojkama, na pamet i uz potpisivanje. Nikada mu zadataka za
vježbu nije bilo dosta.
Djeca su žrtve
njihovih običaja
jana i vesela. Zbilja sam uživala
radeći s njima. Jedini teški trenuci bili su kada je Katarina dobila malariju. Nije me smetala ni
prljavština, ni nedostatak vode
ni hrane. Najteža je bila spoznaja
da toj djeci bitnije ne možemo
promijeniti život. Dok smo mi
bile tamo malo bolje su jela, dobila su malo više pažnje, išla su
na nekoliko izleta… Kada smo
otišle, ona su i dalje ostala u tom
sirotištu, u neimaštini i polusita.
Ja ću se tamo sigurno vratiti
Tih šest tjedana brzo je prošlo. Međutim, moja afrička priča nije još gotova. Ja ću se u Afriku sigurno još vratiti.
Osobno mi je važno da sam
ovu priču podijelila s Katarinom,
jednom mladom curom iz Osijeka. Ona je studentica, godinama volontira u Centru za mir u
Osijeku i jako je senzibilizirana
za ovakvu djecu. •
Ako napuštena, razvedena žena
ili udovica želi ponovno sklopiti
brak, mora se “riješiti” djece iz
prvoga braka. Naime, nijedan
afrički muškarac neće prihvatiti
djecu koja nisu njegova. Ako rodbina ne želi preuzeti djecu, ona se
jednostavno ostavljaju na cesti,
prepuštena sama sebi.
Broj 19, 2014.
19
GDJE SMO BILI
Muzej automobila Ferdinand Budicki
Bešte, ljudi, ide auto
Automehatroničari 1.a razreda oduševljeni izložbenim automobilima
Petar Prodan
M
uzej je otvoren 4.
srpnja 2013. godine. Na 1600
kvadrata izložbenog prostora
prikazano je 115 godina povijesti
automo-bilizma u Hrvatskoj, a
kroz fotografije iz privatnih albuma i povijest automobilizma
u svijetu.
Većina automobila u privatnom je vlasništvu, njihovi ih
vlasnici toliko vole da ih se ne
žele odreći, dali su ih muzeju
“na posudbu”.
Najstarije vozilo je kamion
Praga R iz 1916. godine. Inače je
kamion nađen u jednom sjeniku,
služio je vlasnikovim kokicama
za spavanje i odmaranje. Najvrjednije vozilo je Rolls Royce
Silver iz 1967. godine, u svijetu
je proizvedeno samo 505 takvih
primjeraka. U muzeju ima i
drugih modela koji su voženi na
našim cestama: stojadina, spačeka, buba, motocikala, mopeda, bicikala itd. Većinu učenika
oduševio je linkoln, dugačak šest
metara iz 1959. godine. Zanimljiv je i Ford T iz 1922. godine.
20
šegrt
Saznali smo i da je Ferdinand
Budicki prvi vozač koji se popeo
na Sljeme davne 1906. godine, a
najbrži čovjek u Hrvatskoj
1931. bio je Branko Zadobašek,
pobjednik utrke Zagreb – Maksimir. Vozio je Bugatti Tip 35
prosječnom brzinom od 120, 6
kilometara na sat i cijelu utrku
odvezao za tri minute i jedanaest sekundi.
Jedan od ciljeva Muzeja je
okupljati učenike osnovnih i
srednjih škola, i kroz različite
edukativne radionice, prilagođene svim uzrastima, upoznavati ih i s ovim dijelom nacionalne
povijesti. •
Školski list Elektrostrojarske obrtničke škole Zagreb
GDJE SMO BILI
Ferdinand Budicki:
začetnik hrvatskoga
automobilizma
Matej Kolar
P
u Grazu, Beču, Budimpešti i
drugdje, postavši zarana pravi
svjetski čovjek. Na glas je prvo
došao kao vatreni biciklist, poduzevši putovanja od Beča do
Varaždina 1895. na biciklu vlastite konstrukcije, a potom i velikim putem po gotovo cijeloj
Europi i sjevernoj Africi. Godine 1898. otvara prvu hrvatsku
prodavaonicu bicikala i šivaćih
strojeva, koja će kasnije prerasti
u “Prvu hrvatsku mehaničku
popravljaonu i trgovinu automobila, dvokolica, šivaljki i
gramofona”. U Beču je godine
1901. kupio rabljeni automobil
Rođen u Zagrebu 1871. izu- marke “opel”, u dva dana savlačio je za bravara te je već za še- dao umijeće vožnje te se njime
grtovanja počeo putovati, radeći zaputio natrag u Zagreb. Prvi
utovao je Europom na
motociklu, letio do Krka
balonom, sudjelovao u
prvim automobilskim utrkama,
osnivanju prve autoškole, autobusne i taksističke službe. Jedan
je od osnivača prvog hrvatskog
autokluba, ali i Zagrebačkog
zbora, preteče današnjeg Velesajma.
U Muzeju policije
Piše: Vjekoslav Sutlović
K
ažu da se uređene
policijske službe prepoznaju po tome imaju li u svom sastavu konjicu,
dresirane pse i svoj muzej,
jer su to mjerila uvježbanosti,
stručnosti i ugleda u zajednici.
U Muzeju policije čuva se
baština hrvatskih redarstvenih snaga, prije svega kao mu-
zeja jedne profesije, koja je, unatoč mnogim promjenama društveno političkih
sustava na ovim prostorima
u osnovi zadržala istu djelatnost: borba protiv kriminala i
očuvanje javnog reda i mira...
Učenici 3.F i 2.F razreda naše
škole posjetili su 23.i 30. travnja 2013. godine, u sklopu teorijske nastave naukovanja, izložbu
Muzeja policije s profesorom
Vjekoslavom Sutlovićem.
Muzej brine o bogatoj zbirci
je automobil u Zagrebu izazvao
popriličan interes te je Budicki
počeo i s prodajom automobila
i motocikala.
Nakon drugog svjetskog rata
ostaje gotovo bez svog imetka
i umire 1951. Kako su njegovi
nasljednici, u duhu naravi svog
oca, odselili u različite dijelove
svijeta, posmrtni su ostaci Ferdinanda Budickog u nekom trenutku premješteni u zajedničku
grobnicu na Mirogoju, a obiteljski grob prodan. Čovjek koji je
dovezao prvi automobil u Zagreb, motorizirao taj provincijski grad i na mnogo ga načina
pomogao modernizirati na putu
do današnjeg statusa metropole,
nema čak niti vlastiti grob. •
pušaka, pištolja i revolvera iz
različitih povijesnih razdoblja,
koja obuhvaća pored policijskog i vojno pješačko naoružanje.
Puno je detalja izložbe zaokupljalo našu pozornost. Od
unikatno izrađenih primjeraka
oružja u raznim tvornicama i
radionicama metalske struke,
diljem naše domovine u vrijeme Domovinskog rata, do
prikaza suvremenih metoda u
otkrivanju počinitelja nedjela
učinjenih vatrenim oružjem. •
Broj 19, 2014.
21
INTERVJU
Dubravko Ivaniš Riper
( Pips Chips & Videoclips)
Autor mora slušati pjesmu,
a ne pjesma autora
Nikola Havrle
G
lazba koju stvara Dubravko Ivaniš Riper
nije ograničena ni vremenom ni prostorom. Ona već
više od dvadeset godina okuplja oko sebe ljude specifičnoga
duhovnog sklopa, kojih ima u
svim generacijama. Tu nema
“zlatne” sredine, ili si fan jer ta
glazba u tebi otkrije osjećaj koji
je postojao, a ti ga nisi znao
definirati, ili ništa ne razumiješ
pa ti je to sve bez veze. MnoJeste li se promijenili od vaših
gi naši očevi slušali su Pips
Chips…, a znam i škvadru koja ranih dvadesetih godina?
Mnogo. Stvari su dvadeset i
kada god može prati sve njihove
pet godina kasnije u mnogočemu
svirke.
demistificirane. Ako me tada
Kako ste dobili nadimak interesiralo i fasciniralo njihovo
lice, sad se već duže vremena
Ripper?
Dao sam ga sam sebi prije bavim introspekcijom, bavim se
biti. Utoliko sam većini startno
dvadeset godina.
Kako biste sebe definirali u manje čitljiv, ali se trudim ne
biti samodopadan i samom sebi
glazbenom smislu?
Istraživač, konstruktor, gra- dovoljan. Taština je super stvar
ditelj, rovokopač i profesionalni ako ona služi tebi, a ne ti njoj.
Taština te ponekad štiti od toga
lopov.
Je li vam glazba sada samo da se ne raspadneš na proste
faktore, ali moraš prepoznati
posao ili je način života?
Muzika je poslanje, a ne po- tanku liniju u kojoj ona postaje
sao. Da vam približim: poslom brana otvorenosti prema novim
iskustvima i znanju.
si zauzet, a poslanjem obuzet.
22
šegrt
Ima li vaša adresa stanovanja
veze s vašim svjetonazorom?
Naravno da ima. Prvo, ja
sam iz Zagreba, on me bitno
obilježava. Drugo, ja sam bio
iz novozagrebačkog kvarta koji me odgojio, a sad sam, recimo to tako, iz šume. Nama su
vjeverice u dvorištu, a često iz
predsjedničkih dvora dođu i jeleni koji preskoče ogradu. Da
sam život proveo u Londonu
bio bih jako drugačiji, radio bih
drugačiju muziku. Da sam rođen u Sraćincu bavio bih se, po
svoj prilici, peradarstvom. Sociopatologija određene sredine
ključna je odrednica svim internetima usprkos.
Školski list Elektrostrojarske obrtničke škole Zagreb
“
Da zaista to
mogu, promatrao
bih kako nastaju pjesme Beatlesa
šezdesetih, ušao bih
u Lennonov svijet. Ne
znam…, štimao bih im
gitare, samo da malo
upratim taj duh
Što mislite kakvu ćete glazbu pisati za petnaest, dvadeset
godina?
Nemam pojma. Možda se više neću baviti muzikom, stvarno
ne znam. Ovo je poslanje, a ne
posao. Nemam pojma hoću li
i ubuduće imati dozvolu da se
bavim muzikom. To se može
promijeniti od danas na sutra.
INTERVJU
Da možete birati, s kime
biste rado odsvirali koncert, od
svih živih ili mrtvih, naših ili
stranih glazbenika , i zašto?
Da zaista to mogu, promatrao bih kako nastaju pjesme
Beatlesa šezdesetih, ušao bih u
Lennonov svijet. Ne znam, štimao bih im gitare, samo da malo
upratim taj duh. Danas bih volio
doživjeti kako radi i biti s Damonom Albarnom, Caveom ili
Radioheadom kad rade pjesme.
Ni s kim od nabrojanih ne bih
surađivao, samo bih promatrao
kako i što rade. To bi bio kvantni skok za mene.
Koji vam je od vaših albuma
i koja pjesma najdraža?
Ne postoji takvo što.
Od kud vam ideje za pjesme
i kako one nastaju?
U pjesmi “Sin” s albuma
“Pjesme za gladijatore” napisali
ste stihove: “Kad bih smogao
snage napisao bih pjesmu u kojoj govoriš stvari onakve kakve
jesu”. Jeste li u međuvremenu
napisali takvu pjesmu?
Mislim da je nemoguće napisati takvu pjesmu jer pjesme ne
podnose volju autora. Mislim pritom na dobre pjesme. Autor mora
slušati pjesmu, a ne pjesma autora.
Jeste li ikada svirali u Srbiji?
Svirali smo dosta u Beogradu
u zadnje vrijeme. Beogradska
novovalna scena odgojila je jednu fragilnu građansku opciju i
makar to nije dominantan duh
Beograda danas, postoje mjesta
koja svjedoče da je taj grad bio
jedan od europskih centara
muzike prije trideset godina.
“
Taština je super
stvar ako ona
služi tebi, a ne ti
njoj
Muzika je zajebancija, al’ nema
svatko i uvijek pravo na tu zajebanciju.
Tko su bili vaši uzori?
Psihomodo, Haustor, Idoli,
Orgazam…..novi val početkom
osamdesetih bitno je formirao
moju estetiku i pogled na svijet.
Zapravo, svaka pjesma nastaje ili sama od sebe ili naporno
radim dok nešto ne pogriješim
i slučajno stisnem na klavijaturi.
Moraš naporno raditi svaki dan
da bi se doveo u poziciju da pogriješiš. U slučaju i grešci temelj
je svega znanja.
Da, bilo bi mi bitno da nas taj
duh prepozna jednoga dana. Pa
odrastao sam na njemu!
Što mislite zašto je turbofolk toliko popularan? Je li za to
kriv nedostatak dobre glazbe u
Hrvatskoj?
Fakat ja cijeli taj fenomen
ne kužim i gnušam se površnih
zaključaka. Više mi je ta problematika medijski nametnuta nego
što bi me to mučilo samo po sebi.
Ja sam odrastao u Jugoslaviji i
svi seljaci su slušali ogavnu narodnu turbo folk muziku. Dakle, nije to meni ništa novo. Meni
turbofolk nit’ je kriv nit’ je prav.
Broj 19, 2014.
23
INTERVJU
“
Rokenrol se i u
svijetu izrodio u
konformistički antipod samome sebi
J… mi se, u mom mikrokozmosu njega nema. Isto kao što
nema ni dj-a, a bome nema ni
utrka pasa, niti skakanja žaba u
dalj. Vjerujem da takav oblik zabave pogoduje vladajućoj oligarhiji svuda na svijetu, jer ga je
lako kontrolirati, jer se ne buni,
ne pita i zapravo ništa ne želi.
Daj im dop i pištolje i poubijat
će se sami.
Zašto u Hrvatskoj nema više
nasljednika ex-yu rocka?
Rokenrol je svjedočanstvo i
jedan od nusprodukata društva
s bitnom prisutnošću takozvane
srednje klase.Hrvatsko društvo je
upravo dovršilo jedan bitan proces: završila je dvadesetogodišnja
strogo kontrolirana i dirigirana
faza raslojavanja na bogate i
siromašne. Po tom pitanju u budućnosti neće se puno toga dogoditi. Kao što vidite, tu nema
mjesta za srednju klasu koja je
ovdje tanka poput najtanjeg slajsa salame. Koliko je tanka srednja klasa, toliko je tanak njoj
pripadajući rokenrol. Koliko je
tanak rokenrol, toliko je tanka
ona provocirajuća, razmišljajuća
kritična masa. Rokenrol se i u
svijetu izrodio u konformistički
antipod samome sebi.
Što slušate kad se želite
opustiti?
Prva stvar kad se vratim iz
studija je da ženu zamolim da
isključi svu muziku u stanu.
24
šegrt
“
Ne poštujem
demokraciju, riječ
je o manipulaciji
interesnih skupina.
Sam izborni sustav,
kako kod nas tako i
vani, već je strašna
manipulacija i ljude
usmjerava na negativan odabir, a ne na
afirmaciju
Od 2007. godine od kada
slušam vašu glazbu, nije prošao
niti jedan dan, a da nisam
poslušao barem jednu vašu
pjesmu. Jeste li svjesni koliki
utjecaj imate na mlade ljude?
Ovo je samo potvrda da eventualno utječem na tebe, brijem
da na mlade ljude ne utječem ni
malo.
Mogu li glazbenici mijenjati
svijet?
Ne mogu mijenjati svijet, niti
su ikad mogli. Ali mogu bitno
utjecati na određen krug ljudi,
na formiranje njihovih stavova.
To nije globalno presudno, al’ je
vraška stvar!
Imate li političku opciju ili
barem zamjenu za to?
Ne poštujem demokraciju,
riječ je o manipulaciji interesnih
skupina. Sam izborni sustav,
kako kod nas tako i vani, već
je strašna manipulacija i ljude
usmjerava na negativan odabir, a
ne na afirmaciju. Kad ste se zatekli da ste “za” nešto ili nekoga?
Dakle, vaš izbor je izbor “protiv”
i taj se “protiv” ciklički izmjenjuje na dvije ponuđene opcije.
Ja mislim da su zamorci pametniji od ovoga. Kapitalizam,
kao takav, će propasti. Nositelji kapitala u relativno bliskoj
budućnosti više neće biti striktno vezani za planetu Zemlju.
Kapital, pri tom ne mislim na
novac nego na tehnološka dostignuća i ideju više neće biti
potrebno ni moguće zaštititi na
Zemlji. Na ovoj planeti ostat će
drugorazrednici i uvijek će biti
frka.
Jeste li optimist?
Realist.
Koje uspomene nosite iz
školskih dana?
U srednju sam išao, igrom
slučaja, s nekim jako fora frajerima. Nikad se nisam posebno
isticao i definitivno nisam bio
vođa čopora, nego samo “jedan
od njih”. Ti tipovi su bili ekstremno inteligentni, beskrupulozno su se suprotstavljali autoritetima i jednom riječju nisu j…
Školski list Elektrostrojarske obrtničke škole Zagreb
INTERVJU
živu silu. Gradivo koje bi netko
savladavao mjesecima, oni su
usvajali za tjedan dana, ostalo
vrijeme uopće nisu bili u školi.
Monstrumi. Dugo poslije toga
shvatio sam, u situaciji benda, da
sam kroz to frajersko školovanje
stekao vještine koje me u bendu
predodređuju za onog koji sve
pokreće i vodi, ili ću u suprotnom propasti. A to nikad nisam
mogao dopustiti. Onaj tko nešto
predvodi, istodobno preuzima
rizik i odgovornost, kako za sebe tako i za druge. Malo sam
takvog kalibra ljudi upoznao
nakon srednje škole!
Jeste li markirali?
U osnovnoj sam to napravio
jednom i ispao poprilični glupan.
U srednjoj je markirao cijeli razred, što je genijalno, jer cijelom
u birtiju i nismo se vraćali na 5. i
6. sat jer nismo bili pri sebi, tako
da je to bilo čisto okej.
Koja je najveća “glupost” koju ste napravili u školi?
Nisam radio gluposti, bio sam
odličan učenik i kao takav među
rijetkima sam u ondašnjem
školskom sustavu oslobođen polaganja mature. Ponavljam, markirao sam zato jer nisam bio
izdajica i zato što je tako bilo
bolje za sve.
Koliko vas je očinstvo promijenilo?
Kompletno. Uglavnom, roditeljstvo je, kompjuterskim rječrazredu ne može nitko ništa. nikom, formatiranje diska, saRecimo, vanjski suradnik nam mog sebe kroz svoje dijete pišeš
je trebao držati dva dupla sata. iz početka. Postoji samo mutno
Ako bi kasnio petnaest minuta, sjećanje na život prije roditeljmi smo svi napuštali školu, otišli stva. Sad sam bitno bolji čovjek. •
a još manje pamti.
Tek stignu ovdje
k´o na lagani piknik,
a sa smileom ostanu
Ipak malo duži weekend.
NA PUTU PREMA DOLE
Na putu prema dole
mornari ti mašu,
žene te vole.
Na putu prema dole
jedino što trebaš
više nemaš.
Policajac kaže prođi,
crnoj misli kažeš dođi,
I gdje si tako dugo bila,
masno dupe kosom skrila.
Na putu prema dole,
na putu prema dole.
Na putu prema dole
muškarci su smiješni,
žene su gole.
Istina ne važi,
jer laži se broje.
Ljudi čuče,
ljudi se boje.
Čarobne se stvari dese,
tamna koka tamno nese.
Svi te tapšu, svi te vole
kad kreneš prema dole.
Na putu prema dole,
na putu prema dole.
Na putu prema dole
svi smo mali tašti,
zajebanti,
I malo tko se sjeća,
Koncu ideš k`o po špagi,
gole kurve zovu dragi.
Možeš sjedit`, možeš leći,
ne daj da se itko priječi.
Na putu prema dole,
Na putu prema dole.
Sebičan si
na dva mala gola,
pisana je tebi krasna rola.
Al` ti loptu
nisi znao dodati,
pa ti sada svira plehnati
muzičar.
Broj 19, 2014.
25
KOMENTAR
Zašto (ne)vjerujem
Želim biti svećenik
Ni alkohol ni “trava” nisu mi
dali radost i ispunjenje
kakvo mi daje Duh Sveti
Vilim Valer
U
proteklih godinu i pol
dana moj se životni put
potpuno promijenio.
Oduvijek sam duboko u sebi
znao da Bog postoji, ali to nije
imalo previše veze sa mojom
svakodnevicom. Nije mi se dalo
ići u školu, često sam izostajao s
nastave, učenje mi je bio nepoznat pojam. S prijateljima sam
izlazio van, pušili smo, ponekad
pili, a probali smo i “travu”. To
su bili trenuci zabave i opuštanja.
Sve izvan toga bila je dosada:
televizija, igrice, fejs… Život nije imao previše smisla, ali svi
tako žive pa nisam ni razmišljao
o tome.
otvarao mi se duhovni svijet.
Shvatio sam da je Bog zaista živ,
da je stvaran, Isus Krist, Marija,
Duh Sveti… svi su tu da nam
pomažu, samo ih kroz molitvu
treba pozvati u svoj život. Moja
definicija ljubavi se promijenila:
ljubav je davanje sebe za druge.
Prije godinu dana prvi put
mi se javila misao da budem
svećenik. Svakim danom sve sam
sigurniji u to. Želim svoj život
posvetiti Bogu, jer sam siguran
da to nije promašen život. Želim
pomagati ljudima da upoznaju
Boga onako kako ga ja poznajem, i još više od toga.
Moj život je dobio smisao
i postao sam sretan. Nakon
Bog je stvaran
molitve ili posta neobjašnjivo
sam sretan, idem u školu i ne
Ni sam ne znam kako i kada mogu se prestati smiješiti. Ta
sam počeo moliti. Malo po malo radost dolazi od Duha Svetoga.
Zašto smo izgubili
svaku vrstu
morala u sebi
Patimo zato što smo se
odvojili od Stvoritelja
26
šegrt
Znam da nekima ovo zvuči ludo,
ali nije me briga za to.
Ne vjerovati je oholo
Ne vjerovati je oholo. Mi ljudi nismo sami po sebi jaka
stvorenja, ne činimo dobro jedni
drugima. Puno stvari je izvan
naših mogućnosti. Pogledajte
samo zbivanja u svijetu: ratovi,
katastrofe, glad... Ljudi su izgubljeni, deprimirani, puni nemira
i straha. Životi nam se raspadaju, a mi sami ne možemo ništa
napraviti. Sve je to posljedica
naših grijeha, odnosno naše odvojenosti od dragoga Boga. Bog
nam ne može pomoći ako to od
njega ne tražimo.
Zato ja želim pomagati ljudima da otkriju Boga. Želim živjeti Evanđelje. •
Vilim Valer
P
resveto Trojstvo najveći je misterij ljudskoga uma i svega što postoji. Ne vjerujemo u
to, zašto?
Zato što smo izgubili svaku vrstu morala u
sebi? Zato što smo rekli Ocu: ne, Ti me nisi stvorio. Rekli smo Sinu: ne, Ti me nisi otkupio od
vječne smrti. Duhu Svetom rekli smo da ne trebamo nikoga da nas vodi. Nismo to govorili svojim
riječima, nego svojim djelima.
Školski list Elektrostrojarske obrtničke škole Zagreb
KOMENTAR
Ako Bog
postoji, zašto
dopušta da
ljudi pate
Doživio sam i vidio
puno situacija gdje je
Bog trebao biti,
a nije ga bilo
Roberto Darapi
O
Ljudi kažu da on ima plan za
svakoga.
Ako je tako, kakav mu je
plan za djecu koja svakodnevno
umiru u ratu u državama trećeg
svijeta? Da roditelji pate cijeli
život? Ako mu je to plan, onda
ne radi svoj posao kako treba.
Uostalom, gdje je dokaz da
postoji? Biblija? To nije dokaz.
To su ljudi pisali da imaju što
vjerovati kad im je teško. Biblija
je zapravo samo nešto što drži
masu na okupu.
Da nema Biblije vladala bi
anarhija. Doživio sam i vidio
jako puno stvari gdje je Bog trebao biti, a nije ga bilo.
d malena me obitelj
učila da treba vjerovati
u Boga, da idem u crkvu i da se svaku večer i prije svakog jela pomolim. Mogu reći da
su me forsirali. Bilo mi je mrsko
ići u crkvu, jer je svaka misa bila
ista i bilo mi je jako dosadno.
Vremenom sam sve više
uviđao, zbog stvari koje su se
događale, da Boga nema.
Prva stvar je bila rastava mojih roditelja. Dogodilo mi se još
puno toga lošeg u životu pa sam
jednostavno prestao vjerovati u
Boga. Pitao sam se: ako on postoji, zašto mi se to događa ?
Odabrao sam put bez Boga
Zaboravili smo na svoju
čistoću srca, na ljubav koju nam
Presveto Trojstvo nudi, na onu
vječnu radost za kojom svaki
čovjek u sebi čezne.
Mi smo grešna djeca Presvetoga Trojstva, uvijek i iznova
smo pozvani na obraćenje i svetost jer smo svi jednako ljubljeni.
Presveto Trojstvo nam nudi
preobraženje preko Gospe,
majke Neba i Zemlje, kraljice
Svemira, kraljice svega onoga
što je sveto i čisto. Oni koji su to
zatražili od Gospe, upoznali su
čistu bjelinu i svetost. Zamolimo
dakle Gospu da nam pokaže put
vječnom životu i Duha Svetoga
da nas pouči svemu što nam nije
jasno. Isus je rekao: “Ttražite i
dat će vam se”, zato zamolimo
Isusa da uđe u naša srca. •
Ja sam odabrao put bez Boga.
I super mi je. Možda bi mi bilo
dobro i da vjerujem u njega.
Ali ne mogu vjerovati u laži.
Vjerujem u sebe i svojih deset
prstiju. Ne osuđujem nikoga tko
vjeruje. Mnogima je lakše vjerovati u nešto što nisu vidjeli i što
samo misle da postoji.
Da se Bog sada spusti pitao
bih ga: zašto? Samo to. Da vidim što bi mi odgovorio. Iako
mislim da ne bi imao neki prikladan odgovor. Također, u Bibliji piše da smo svi nastali od
Adama i Eve. Da je tako, onda
bi svi bili bolesni i retardirani,
jer je to incest. Kada sam to
profesoru iz vjeronauka rekao,
odgovorio mi je da je Biblija
pisana metaforički.
Da Bog postoji
svijet bi bio drugačiji
Uzmimo da je tako. Onda
“Božje i Isusove” riječi u Bibliji
nisu istinite. Sve što je Isus rekao onda nije istina, sve je metafora i može se protumačiti na
razne načine. BAŠ ZATO ŠTO
JE PISANO METAFORIČKI
I DAN DANAS SE VODE
RASPRAVE O TOME! Jer
da nije, sve bi bilo jasno rečeno.
Ovako, zakomplicirali su stvari
tom Biblijom. Neki slijepo vjeruju u to. U redu. Tko voli nek’
izvoli. Ali ne može mi nitko reći
da Bog postoji samo zato što je
netko to napisao. Da Boga zaista
ima, svijet bi bio drugačiji. •
Broj 19, 2014.
27
ZNANOST
Bioetičke dileme novoga doba
Je li moralno dopustivo sve što je u medicini tehnički izvedivo
Priredio: Karlo Balog
zivna briga za novorođenu djecu s poteškoćama.
Dilema:
1. Imaju li i koja su prava
djece rođene s mentalnim i tjelesnim poteškoćama?
2. Kako postupati s djecom
s takvim poteškoćama u slučaju
kada su pacijenti?
Č
esto s profesorima na
satu komentiramo različite pojave u društvu.
Neke teme su česte i univerzalne, a mišljenja su različita.
Razvojem znanosti i tehnologije
u svijetu se otvaraju pitanja moralne prirode koje često ostaju
bez odgovora. Neke od tih dilema prenosimo iz knjige profesorice Nade Gosić: “Bioetika in
vivo”.
» 1976. sud u New Jerseyu
donosi odluku o isključivanju
aparata za održavanje na životu
dvadeset jednogodišnje djevojke
koja je poslije upotrebe barbiturata zapala u stanje nepovratne
kome.
Dilema:
1. Tko i kada ima pravo
zahtijevati isključenje aparata za
održavanje Života?
28
šegrt
» 1983. AIDS EpidemicNewswseek magazin poziva na
javnu raspravu o AIDS-u.
Dilema:
1. Jesu li podaci o HIV zaraženoj osobi i osobi oboljeloj
2. Kako se može odrediti od AIDS-a privatne naravi?
kvaliteta života osoba koje su
2. Tko i pod kojim uvjetom
priključene na aparate?
smije prekoračiti granice privatnosti?
» 25.7.1978. Louis Joy
Brown: rođena prva beba iz
» 1984. Baby Fae, transepruvete.
plantacija srca babuna u tijelo
Dilema:
novorođene djevojčice Fae,
1. Postoje li pravo na biološko koja je umrla nekoliko dana
roditeljstvo ili ono nastaje samo nakon postupkom ksenotransčinom donacije spreme?
plantacije.
2. Imaju li biološki roditelji
Dilema:
pravo saznanja o djeci rođenoj
1. Je li moralno dopustivo
donacijom njihovih spolnih sta- ugrađivanje organa i tkiva živonica?
tinja u tijelo čovjeka?
» Spring, 1982, Baby Doe
Regulation, roditelji djeteta
» 1986. The baby M, rođenje
rođenog sa sindromom Down bebe postupkom surogat majodbili su dati suglasnost, za činstva.
kirurški korektivni zahvat kojim
Dilema:
bi se omogućilo prirodno hra1. Je li moralno dopustivo
njenje njihovog novorođenog sklapati ugovore o surogat majdjeteta. Američka vlada donosi činstvu prije rođenja djeteta?
uredbu kojom se nalaže inten2. Smiju li roditelji koji čekaju
Školski list Elektrostrojarske obrtničke škole Zagreb
ZNANOST
dijete odbiti jedno dijete ukoliko
surogat majka rodi blizance?
punoljetne osobe u slučajevima
nepovratne kome gube kompletnost za odlučivanje. Stoga je
» 1987. Funding priorites, odlučeno po zahtjevu roditelja i
određivanje i financiranje pri- kćeri je dopušteno umrijeti.
oriteta u zdravstvenoj skrbi.
Dilema:
Dilema:
1. Možeš li se s etičke točke
1. Temeljem kojih kriterija stajališta govoriti o pravu na
se određuju prioritetne liste za smrt?
njegu i liječenje?
2. Tko i s kojim argumen2. Uz medicinske, koji se još tima donosi odluku o prestanku
razlozi trebaju uključiti u listu umjetnog hranjenja, odnosno
prioriteta?
ne radi li se i u tim slučajevima
o eutanaziji?
» 1989. Right to Die, roditelji punoljetne kćeri, koja je
zapala u komatozno stanje
bez jasno izražene nade u povratku iz kome, zahtijevali su
od liječnika da njihovu kćer
prestanu umjetno hraniti. Sudska odluka o prestanku hranjenja obrazložena je time što i
» 1994. Death with Dignity
Act, pokušaj liječnika i pravnika iz Oregona(SAD) da se ozakoni pravo na dostojanstvenu
smrt terminalno bolesnim osobama.
Dilema:
1. Što karakterizira eutanziju
a što asistirano ubojstvo?
2. Mogućnost zloupotrebe
zakonskih odrednica od strane
liječnika?
» 1997. Hello Dolly, kloni-
Razumijevanje evolucije
Francis S. Collins, jedan od
najvažnijih istraživača na području
ljudske genetike i otkrivanja tajne
ljudskog genetskog koda
Priredio: Mario Čolić
Jako je teško razumjeti teoriju evolucije zbog toga
što se radi o izuzetno dugom vremenskom razdoblju koje ljudski um teško može obuhvatiti. Jedan od
načina da eone vremena skratimo na shvatljive oblike
jest da pokušamo zamisliti što bi se dogodilo ako bi
ranje prve ovce nazvane Dolly.
Dilema:
1. Može li kloniranje biti postupak i tehnika koja se koristi u
terapeutske svrhe?
2. Smije li se klonirati čovjek?
» 1998. Embryonic Cells,
javna rasprava o upotrebi embrija u istraživačke svrhe.
Dilema:
1. Je li embrij osoba?
2. Trebaju li se uvažavati religijska stajališta o istraživanju
na embriju?
» 2000. The Human Genome, isčitana mapa genoma
čovjeka.
Dilema:
1. Je su li podaci dobiveni
genetičkim istraživanjima privatne naravi?
2. Je li dopustivo osobe prilikom liječničkih pregleda podvrgnuti i genetičkim istraživanjima? •
se 4,5 milijarda godina Zemljina postojanja, od početnog oblikovanja do danas,
saželo u dan od dvadeset četiri sata.
Ako je Zemlja stvorena u ponoć i jednu minutu, tada bi se život pojavio u 15
sati i 30 minuta.
Navečer bi dinosauri lutali Zemljom,
njihov nestanak dogodio bi se u 23 sata
i 40 minuta, u trenutku kada započinje
širenje sisavaca.
Odvajanje čimpanza i ljudi dogodilo bi se
samo 1 minutu i 17 sekundi prije kraja dana.
Moderni ljudi, u anatomskom smislu,
pojavili bi se u preostale 3 sekunde dana.
Život današnjeg sredovječnog čovjeka
zauzeo bi tisućiti dio sekunde, tek jednu
milisekundu. •
Broj 19, 2014.
29
ISTRAŽIVANJE
Koje su osnovne ljudske vrijednosti
važne našim učenicima
Vrijednosti mladih mogu odražavati smjer u kojemu se mijenja određena kultura ili društvo, i stoga su posebno zanimljive istraživačima
Priredila: Renata Mateša, psihologinja
I
spitivanjima vrijednosti često se nastoji odgovoriti na
pitanje koje vrijednosti su
karakteristične za određenu populaciju u određenom vremenu.
U ovom su kontekstu naročito
česta ispitivanja vrijednosti mladih. Naime, doba adolescencije
smatra se ključnim za razvoj
vrijednosti. Ujedno, vrijednosti
mladih mogu odražavati smjer u
kojem se mijenja određena kultura ili društvo i stoga posebno
zanimljive istraživačima.
Što su to osnovne
ljudske vrijednosti?
Vrijednosti se u psihologiji
definiraju kao poželjni ciljevi,
različite važnosti, koji djeluju
kao usmjeravajuća načela u životu pojedinca. One predstavljaju kriterij koji ljudi koriste
kako bi procijenili druge ljude,
radnje i događaje, te u mnogo
čemu određuju čovjeka i njegovo djelovanje.
Koje osnovne ljudske
vrijednosti uopće postoje?
30
šegrt
Prema “Teoriji univerzalnih
sadržaja i strukture vrijednosti”
Shaloma Schwartza, postoji deset različitih tipova vrijednosti
koje se mogu svrstati u četiri
tipa vrijednosti više razine, a to
su:
1. vlastito odricanje (vrijednosni tipovi univerzalizam i dobrohotnost) koje se odnosi na
prihvaćanje drugih kao jednakih
te brigu za njihovu dobrobit;
2. vlastiti probitak (vrijednosni tipovi postignuće i moć) koji
odražava postizanje osobnog
uspjeha i dominacije nad drugima;
3. otvorenost za promjene
(vrijednosni tipovi nezavisnost
i poticaj) koja odražava slobodu
misli i djelovanja te sklonost
prema promjenama;
4. zadržavanje tradicionalnih
odnosa (vrijednosni tipovi sigurnost, konformizam i tradicija) koje odražava poslušnost i
ograničavanje vlastitih akcija
s ciljem održavanja postojećeg
stanja.
Imaju li svi ljudi
iste vrijednosti?
Odgovor je: nemaju!. Svi ljudi posjeduju vrijednosti, a razlika se javlja u važnosti koju ljudi
pridaju pojedinim vrijednostima, pri čemu je ukupan broj
vrijednosti koje ljudi posjeduju
relativno malen.
Kako stječemo vrijednosti?
Vrijednosti koje čine individualni vrijednosni sustav usvajaju se ponajprije kroz proces socijalizacije, pri čemu najvažniju
ulogu ima obitelj, a potom
vršnjaci, škola i društvenopovijesne okolnosti u kojima
pojedinac živi. Na vrijednosni
sustav pojedinca uvelike utječu
i životne okolnosti, odnosno
životno iskustvo pojedinca. •
Školski list Elektrostrojarske obrtničke škole Zagreb
ISTRAŽIVANJE
Vrijednosti učenika Elektrostrojarske obrtničke škole
“
Čovjekove prave
vrijednosti su
znanje, odgoj,
plemenitost, pokora i
dobra ćud, a ne
njegov izgled,
položaj i ugled.
Elvis Presley
Što smo radili?
Školske godine 2012./2013.
provedeno je anketno istraživanje
o odrednicama školskog uspjeha
učenika u našoj školi.
Tko je sudjelovao?
U istraživanju je sudjelovalo
187 učenika. Od toga:
» 86 učenika 1. razreda
» 54 učenika 2. razreda
» 47 učenika 3. razreda
Što smo zaključili?
Provedenim istraživanjem
pokazalo se kako naši učenici
najveću važnost pridaju vrijednostima otvorenost za promjene
i vlastito odricanje, a nešto nižu
važnost zadržavanju tradicionalnih odnosa i vlastitom probitku. Što to znači?
Ljudske vrijednosti su ključ
za razumijevanje i pojedinaca i
socijalnih grupa, odnosno onoga
što nas motivira na ponašanja.
Što motivira naše učenike? Kad
govorimo o otvorenosti za promjene to znači da su našim
učenicima najvažnije vrijednosti: poticaj i neovisnost, te su u
svom svakodnevnom ponašanju
kao i slobodom misli i djela,
kreativnošću, sklonosti ka promjenama te istraživanjem novih
stvari, motivirani traženjem uzbuđenja, novosti i izazova u
životu. Specifične vrijednosti
koje karakteriziraju naše učenike kad je riječ o otvorenosti
za promjene su: uzbudljiv i raznovrstan život, odvažnost, sloboda, kreativnost, samostalnost
i znatiželja.
Sljedeća vrijednost kojoj naši
učenici pridaju visoku važnost
jest vlastito odricanje. Ova vrijednost odnosi se na prihvaćanje
drugih kao jednakih te brigu za
njihovu dobrobit. Tako su naši
učenici u odnosima s drugim
ljudima motivirani razumijevanjem, poštivanjem i prihvaćanjem, te očuvanjem i unapređivanjem dobrobiti ljudi s kojima su u čestom osobnom kontaktu kao i sklapanjem iskrenih
prijateljstava.
Specifične vrijednosti koje
smatraju važnima su: jednakost,
društvena pravda, tolerancija,
iskrenost, odanost, odgovornost
i spremnost na opraštanje.
Zaključak
Vrijednosti koje su važne
učenicima naše škole istovjetne
su vrijednostima koje općenito
ljudi mlađe dobi smatraju važnima te se u vrijednosnim preferencijama ne razlikuju od ostalih ljudi svoje dobi.
Poznavanje osnovnih ljudskih vrijednosti može nam omogućiti bolje razumijevanje
nas samih, kao i jedni drugih,
te razumijevanje ponašanja koja
biramo i motivacije koja se nalazi u podlozi svega što činimo.
Postoje li vrijednosti koje su
poželjnije ili uvjetno rečeno bolje? Sa psihološkog stajališta,
svaka od navedenih vrijednosti
podjednako je važna te različite
vrijednosti određuju različita
razdoblja u životu pojedinca. •
Broj 19, 2014.
31
ISTRAŽIVANJE
Odrednice školskog postignuća učenika naše škole
Zašto neki učenici nauče više od drugih? Ovim pitanjima
bavili smo se prošle školske godine kako bismo pokušali objasniti i predvidjeti školski uspjeh
koji postižu učenici naše škole.
Važnost obrazovanja u suvremenom društvu i važnost postignuća učenika u osnovnom
školovanju za daljnje napredovanje kroz obrazovni sustav, dovela je do velikog interesa istraživača za određivanje odrednica obrazovnih postignuća
učenika.
Što smo zaključili?
» Učenici ESOŠ-a postižu
prosječan uspjeh
» Motivacija za uspjehom
u školi je prosječna i odgovara
normalnoj distribuciji
» Učenici imaju blago
iznadprosječno visok pojam o
sebi kao učenicima
» Učenicima su važnije vrijednosti otvorenost za promjene
i vlastito odricanje nego zadržavanje tradicionalnih vrijednosti i vlastiti probitak
» Zadovoljstvo školom nešto
Što utječe na školski uspjeh?
je niže nego zadovoljstvo samim
sobom, prijateljima, obitelji i soUspjeh učenika ovisi o njiho- cijalnom okolinom
vim individualnim osobinama,
» Mogućnost objašnjenja
ali i o mnoštvu obilježja okoline. školskog uspjeha razmatranim
Istraživanja su pokazala kako na prediktorima relativno je niska
školski uspjeh utječe više od 138 (najbolji prediktor je uža socirazličitih varijabli.
jalna okolina učenika)
» Pojam o sebi kao učeniku,
prosjek ocjena i zadovoljstvo
školom najbolje predviđaju moKoja obilježja smo ispitali?
tivaciju za postignućem u školi
32
šegrt
Naše istraživanje je pokazalo
kako se u svim promatranim
obilježjima: individualnim obilježjima učenika, obilježjima
njihove uže socijalne okoline te
obilježjima škole i nastavnika
može objasniti oko 18% razlika
među učenicima u školskom
uspjehu. Od svih promatranih
obilježja školski uspjeh učenika
naše škole najviše je povezan s
osobinama njihove uže socijalne
okoline i to ponajviše s obrazovanjem roditelja i njihovim
životnim standardima, odnosno
prihodom. •
Školski list Elektrostrojarske obrtničke škole Zagreb
SPORTAŠI U ŠKOLI
Matija Kelava, vozač motocross utrka
Trostruki prvak Hrvatske u motocrossu
Matija Kelava, učenik 2.arazreda, trenira u Motokros klubu “97”,
a natječe se u kategoriji seniora MX-2
Bruno Balinčić
O
d rođenja obožava motore, u četvrtoj godini
prvi puta je sjeo na
motor, a u sedmoj godini dobio
je prvi motor.
Koji su ti najveći uspjesi?
Na europskom prvenstvu
2009. godine jedno vrijeme bio
sam na petom mjestu, ali sam
se ozlijedio i na kraju sezone
završio na osmom mjestu. Prošle
godine sam nastupio na regionalnom europskom prvenstvu
u većoj klasi i bio sam treći. U
Hrvatskoj sam do sada tri puta
bio prvak.
Kako je izgledala tvoja prva
vožnja motora?
Imao sam sedam godina, sjećam se i danas, došao sam iz
škole i ugledao motor u garaži.
Vani je padao snijeg, ja nisam
mogao odoljeti pa sam vozio po
snijegu.
Je li to skup sport, kako se
financiraš?
Motokros je skup sport, prošle godine dobio sam prvu kategorizaciju vrhunskog sportaša,
koja uključuje stipendiju, a imam
i nekoliko sponzora.
Kakav motor imaš?
KTM 125 sx, kubikaža motora je 125ccm, a snaga je 42 ks.
Težina mu je 80 kg. Amortizeri
Pernar. On ima poseban način
rada, da je uspješan pokazuju i
moji rezultati.Treniram većinom
na klupskoj stazi u Ključu Brdovečkom. Na treninge i utrke
putujemo kombijem, posebno
uređenim za tu vrstu sporta.
Kako se osjećaš za vrijeme
utrke?
Pije početka utrke imam veliki stres, ali kad utrka krene stres
se pretvori u adrenalin i tada se
borim i trudim završiti utrku na
što boljoj poziciji.
Bojiš li se padova?
U ovome sportu padovi su
česti i neizbježni, malo se bojim
kada mislim o njima, ali većinom
ne mislim o njima pa me to ne
sputava u treninzima i utrkama.
Imao sam ozljede poput puknute ruke, kljucne kosti, prstiju.
Najčešće ozljede su potres mozga, nagnječenja, iščašeni ili puknuti prsti…
Koji su ti sportski ciljevi?
su profesionalno namješteni za
Cilj mi je 2014. godine nasmoju težinu. Za sljedeću sezonu tupiti na Europskom prvenstvu
i utrke prvenstva Europe motor u klasi EMX 125, ako budem
će pojačati i urediti AMP tu- dovoljno dobar za takvo natjening. A ostala održavanja vršimo canje, a za to ću se morati jako
tata i ja.
spremati ove zime. Jednoga daKako i gdje treniraš?
na želim otići u Ameriku i voziti
Treninzi se sastoje od raznih neko prvenstvo. •
psihofizičkih elemenata koje
osmišljava moj trener Miljenko
Broj 19, 2014.
33
SPORTAŠI U ŠKOLI
U hokeju je najvažnije da
paku ne okreneš leđa
Patrik Stančić, hokejaš u HK Medvešćak
Bruno Balinčić
U
čenik je 2.f razreda, trenira hokej od treće godine života, ostvarila mu se želja da igra za
Medvešćak.
U kojoj postavi igraš?
Ja sam 98. godište, igram u Ebel juniorima za Medvešćak, Ebel juniori su liga sa svim austrijskim i slovenskim klubovima te jednim češkim i hrvatskim klubom.
Tu igraju igrači 96. i 97. godište, bio sam dobar pa su
me primili.
Kakvi su vam rezultati u ligi?
Igrali smo u Češkoj i Austriji, dobri su nam rezultati,
možemo se nositi s njihovim igračima.
Koliko je teška oprema i kako se u njoj možeš kretati?
Oprema nije toliko teška kao što izgleda. Ne znam
točno koliko kilograma ima, najviše mi smeta okovratnik, jer je malo teže micati vratom.
Golmanska oprema je puno teža, zaštićeniji su zbog
paka.
Je li hokej skup sport?
Hokej je skup sport, sami kupujemo opremu sve dok
ne potpišemo profesionalni ugovor. Oprema košta oko
1000 eura i traje jednu do dvije godine.
Zašto si od svih sportova izabrao hokej?
Kada sam imao tri godine, tata me odveo na klizalište,
prvi puta sam stao na led i od tada nisam prestao. Nikad
nisam pauzirao, niti sam poželio nešto drugo trenirati.
Kako trenirate ljeti?
Imamo takozvane “suhe” treninge na atletskim stazama u Utrinama.
Što moraš imati da bi postao dobar hokejaš?
U hokeju je najvažnija brzina, spretnost s palicom
i pakom, i moraš bit čvrst na ledu da možeš nekog
zaustaviti.
Ima li u hokeju “prljavih udaraca”?
Ima, kad sudac ne gleda udarce primamo po nogama,
rebrima, rukama; a kada nešto primaš onda to moraš
vratiti. •
34
šegrt
Školski list Elektrostrojarske obrtničke škole Zagreb
ČIME SE BAVIMO
Dino Gvozden: Berda je moja ljubav
Danijel Kapusta
D
ino Gvozden učenik
je 3.l razreda i budući
autoelektričar. U slobodno vrijeme svira berdu u
tamburaškom orkestru KUD-a
“Gaj”. Kao što i sve prave ljubavi
dođu “slučajno i neočekivano”,
tako je bilo i s Dinom i glazbom.
Prije tri godine Dino je s bratom
došao u KUD na njegovu probu.
Dirigent ga je odmah postavio uz
berdu i od nje se Dino ne odvaja
ni do dana današnjeg. Kaže da
mu je tamburaški orkestar druga
obitelj. Četiri puta tjedno imaju
probe, vikendom su koncerti i
tamburaška natjecanja. Sviraju
zabavnu i sakralnu glazbu, koncertne skladbe te domoljubne
pjesme. Kod kuće Dino ima i
svoj mali tamburaški orkestar, on
i tri prijatelja uvježbavaju pjesme za svadbe i krstitke. Stigli
su do brojke od šezdeset, ali za
dobru svadbu treba znati oko
dvjestotinjak pjesama. •
Bas (Berda)
Dino Gvozden
T
amburaški bas je najveći
instrument u orkestru.
Njegova ukupna dužina iznosi
od 1910 do 1940 mm (ali ih
ima i većih i manjih). Dužina
trupa je od 1082 do 1157 mm.
Najveća širina trupa iznosi od
640 do 690 mm, a najveća visina od 207 do 220 mm.
Bas je osnova svakog tam-
buraškog orkestra, jer daje osnovnu harmoniju i ritam. Po
obliku je vrlo sličan kontrabasu,
čak ima i istu funkciju kao kontrabas u simfonijskom orkestru,
ali se zvuk proizvodi trzanjem
žica trzalicom, a ne gudalom.
Pored toga, za razliku od simfonijskog basa, tamburaški bas
je kotiran, to jest ima pragove
duž vrata. Glava mu je građena
u obliku puža. Ima četiri žice
koje su naštimane na tonove
A-E-H1-Fis1. Tonska ljestvica je kromatska, a opseg obuhvaća tonove od Fis1 do H.
Dionica basa se u partiturama piše u bas (F) ključu, ali
zvuči za oktavu niže. To je izvorno slavenski instrument, u
Hrvatskoj ima dugu tradiciju,
pogotovu u Slavoniji i Hrvatskom zagorju. •
Broj 19, 2014.
35
ČIME SE BAVIMO
Obitelj Lukić iz Laduča
Dominika Papić Kukić
T
atu Damira upoznali
smo na proljetnoj akciji
uređivanja škole. Za razliku od većine nas nastavnika
koji su došli na akciju s rukama
u džepovima, gospodin Lukić
vadio je iz prtljažnika svoga automobila sve moguće vrste alatki: od sjekire do motorne pile.
Zahvaljujući tomu i školski vrt
bio je uređen kako treba.
Živimu u prirodnom
okruženju
Svi smo se iznenadili kada
smo čuli da ima osmero djece:
“Nama je to normalno stanje,
mi se čudimo ljudima koji su
iznenađeni tom činjenicom. Ja
i moja supruga prihvaćali smo s
ljubavlju svako dijete, kada su
36
šegrt
Stjepan Lukić je
učenik 2.m razreda
se rađali bilo nam je važno samo
da su djeca zdrava. Mi se samo
ponašamo prirodno i živimo u
prirodnom okruženju”, kazao
nam je gospodin Lukić.
Najstariji Petar ima devetnaest godina, slijede: Nikola,
Stjepan, Jelena, Dora, zatim
blizanke Marija i Katarina te
najmlađi Josip koji ima deset
godina. Stjepan je učenik 2.m
razreda naše škole. Svi su članovi
KUD-a “Mihovil Krušlin” iz
Šenkovca. Četvero su svirači i
sviraju sve žičane instrumente,
a četvero su plesači. Tata Damir
je logistika, vozi na nastupe i
pomaže u organizaciji putovanja.
Kuća je uvijek puna prijatelja
Lukići vole ljude, u njihovoj kući uvijek je veselo i “prometno”. Svraćaju kućni prijatelji
svih uzrasta, svi su dobro došli i
svi se kod njih osjećaju ugodno.
Tu su još i tri psa i tri mačke.
Ljeti je posebno veselo. Navečer uvijek netko zasvira na terasi, dođu susjedi, prijatelji…
Tata Damir umirovljeni je
policajac, a mama je viši policijski inspektor. Dok je ona na
poslu, dečki i cure obavljaju
kućne poslove. Svi rade sve, nema podjele poslova.
“Jednom policajac, uvijek policajac!”, uzrečica je gospodina
Damira Lukića, “svoju djecu
učim poštenju, radu i redu”. •
Školski list Elektrostrojarske obrtničke škole Zagreb
CURE U ŠKOLI
Poruke dečkima u Školi
Sviđaju nam se kulturni i pristojni momci
Nela,Veronika, Adriana i Lucija
M
i smo malobrojne
cure iz “Selske”. Idemo u 2.E razred, zanimanje urar. Kada smo se upisale u prvi razred znale smo
da idemo u “mušku” školu. To
je ponekad zabavno i dobro,
ali često zna biti i neugodno i
zamorno. Upoznale smo puno
pristojnih i simpatičnih dečki, ali
doživjele smo i neke neugodne
susrete one nepristojne, glasne
i napadne manjine koja terorizira sve oko sebe pa i nas. Ovim
putem dižemo glas i šaljemo
poruku i jednima i drugima, bit
će nam drago ako se neki prepoznaju u našim porukama. •
školi, Josip je nazvao Hitnu
pomoć i kupio mi sandvič.
Ako žele pričati s nama, neka
Kada je dečko kulturan.
Kada se ponaša normalno i ne nam jednostavno i normalno
priđu, mi ne grizemo.
trudi se ispasti “faca”.
Jedan dečko me svaki dan Ako im se sviđamo neka smikulturno pozdravi, a nikada sa sle orginalniji ulet od: “Ej, mala, di si, šta ima…?”
nismo upoznali.
Kada sam pala u nesvijest u Jedan mi je lik ružno dobacio,
In
Out
Komentiraju nas na “fejsu”.
Dobacuju nam dok pričamo
s drugim osobama.
Komentiraju nas dok prolazimo.
Zvižde za nama dok prolazimo, ni za psima ne bi više
zviždali na cesti.
Komentiraju našu odjeću ili
dijelove tijela.
Da bi ispali frajeri, međusobno se ponižavaju u našoj
prisutnosti.
Vrijeđaju nas zato što slušamo neku muziku (na primjer RAP).
Neki bi i tukli cure…
Kada su sami, manji su od
makovog zrna, a u grupi kao
da podivljaju…
Hvale se koliko su popili
ili koliko su cura imali u
životu.
Psuju, prostače ili pljuju po
cesti.
Ometaju nastavu, živciraju i
nas i profesore.
a drugi je stao u moju obranu i
rekao mu da je seljačina.
Kada nam šapću prilikom ispitivanja i posuđuju bilježnice.
Kada normalno priđu i pitaju
za fejs.
Kada mi Renato za vrijeme
odmora plete pletenicu od kose.
Broj 19, 2014.
37
CURE U ŠKOLI
Lana Baksić, majstorica za kućanske aparate
Karlo Balog
L
ana Baksić, učenica 1.h
razreda, je elektromehaničarka. Prvi puta u našoj školi jedna cura se odlučila
za taj smjer. Elektromehaničari
održavaju, popravljaju, montiraju i demontiraju električne
strojeve i kućanske aparate. Mogu raditi u industrijskim postrojenjima ili voditi samostalni
obrt. Lanu to sve jako zanima,
makar joj sva rodbina, susjedi
i prijatelji govore da to zanimanje nije za cure. Lana je oduševljena i uživa rastavljati i popravljati aparate i raznorazne kaže da kao od šale popravlja
elektroničke uređaje. Za sada male kućanske aparate. Njezin
Antonela Šelimber, jedina
automehaničarka u Školi
Piše: Josip Putak
38
šegrt
cilj u životu je otvoriti svoj vlastiti obrt i raditi posao koji voli. •
R
ačunalo signalizira da
ne prepoznaje riječ automehaničarka, možda
je više žena otišlo u svemir nego
ih se odlučilo za to zanimanje.
Učenica 1.c razreda, Antonela
Šelimber, jedina je od njih. Marljivo uči i kaže da već zna promijeniti zupčasti remen. Ruke je
uprljala više puta do sada i to joj
nije problem. Roditelji baš i nisu bili oduševljeni njezinim izborom, ali su prihvatili njezinu
odluku. Kaže da joj je najveći
problem bio predugo radno
odijelo, koje joj je baka morala
skraćivati. Navikava se polako
na začuđene poglede mušterija,
koje ne vjeruju da će ta nježna,
dugokosa djevojka popravljati
njihov automobil. •
Školski list Elektrostrojarske obrtničke škole Zagreb
MOJ SVIJET
Život
Nikola Havrle
Š
to je zapravo život? Život
je nakupina dobrih i loših
osjećaja, sreće i tuge.Što
će život biti za nekoga, taj sam
odlučuje, hoće li to biti tužan
život ili sretan život, sam bira.
Barem bi sam trebao birati. Taman pomisliš da sve ide kako
treba, upišeš srednju školu,
makneš se od maltretiranja svih
neodgojenih balavaca iz osnovne
i sve se čini savršeno.
Vremenom shvatiš da sve i
nije toliko savršeno, udaljio si se
od pravih prijatelja koje poznaješ cijeli život, a uz tebe su “prijatelji” koji su ljubomorni jer
imaš bolje ocjene od njih. Što
se onda dogodi? Počnu te provocirati, zafrkavati, ismijavati.
Što zbog stila oblačenja, što
zbog toga jer misle da se praviš
uzoran pred profesorima. Nije
to nikakvo ulizivanje i nije uopće da se praviš uzoran, nego si
jednostavno drukčije odgojen,
odgojen si da poštuješ starije.
I tako trpiš sve te gluposti, a
život prolazi pored tebe i onda
ti se pojavi pitanje: “Želim li ja
stvarno ovo od svog života?” Ulovi te depresija prvi put: šesnaesti
rođendan provedeš doma pun
masnica jer te vani prebio pijani
kreten. Zatim te počnu prati napadaji bijesa, normalan si, normalan i onda pukneš, počneš se
tresti i samo želiš lupiti u nešto,
nekoga...
Sjetiš se cure za kojom patiš
od sedmog razreda i nakon pola
godine je sretneš vani i počnete
pričati. Vrate ti se svi osjećaji,
skupiš hrabrost, pozoveš je van,
otiđeš s njom van, prohodate.
Skoro pet mjeseci kasnije još
uvijek si s tom curom, roditelji ti
kažu da imaš priliku odseliti se
u Kanadu, imaš priliku za bolji
život, u kojem ne moraš krpati
zadnje lipe da bi curu izveo na
sladoled.
Ispočetka ne želiš otići. Kako
bi izdržao bez istih tih prijatelja,
koji su uz tebe cijeli život, bez
cure za kojom si totalno lud, prve ozbiljnije veze? Ali vremenom
počnu te proganjati druge misli.
Potražiš savjet od drugih ljudi
oko sebe, svi ti kažu da ovdje
nema budućnosti. Ne želim tako misliti, makar oni i bili u
pravu. Odlučio sam ovdje sam
živjeti svoju budućnost, kakva
god ona bila. •
Broj 19, 2014.
39
MOJ SVIJET
Moja depresija
Ljudi me čudno gledaju kada kažem da volim biti depresivan, zato što
imaju totalno drukčiji pogled na depresiju
Nikola Havrle
J
oš jedno uobičajeno poslijepodne, došao sam doma iz
škole, pojeo sendvič, sjeo za
računalo, pustio nekoliko najdražih pjesama i utonuo u svoje
misli... Život? Život je samo
kombinacija snova i noćnih mora, za mene je više noćna mora
nego san... San? San je bolji život, samo što je neostvariv... Noćna mora? Noćna mora je živjeti
u snu... Čovjek ima sposobnost
kontrolirati svoje osjećaje, ali
samo do neke granice. Kada
malo bolje razmislim, nemam
razloga za sreću, ljudi koji te
čine sretnim i sami su nesretni,
40
šegrt
ne možemo si pomoći. Trebao
bih najprije pomoći sebi? A pitanje je želim li stvarno pomoći
sebi?
Depresija? To je određeno
stanje uma u kojem te baš boli
briga za sve što se događa oko
tebe i ništa te ne može iznenaditi, spreman si na sve, nitko te
tada ne može povrijediti niti
razveseliti, sve je ravno i sve ti se
gadi, ne možeš podnijeti svjetlost, pogotovo plavetnilo neba
i ostale sretne gluposti. Jer ne
vidiš smisao. Čemu se nadati i
biti sretan kad na kraju sve to
prođe i opet se vraćaš tuzi.
Ljudi me čudno gledaju kada
kažem da volim biti depresivan,
zato što imaju totalno drukčiji
pogled na depresiju. Prva dva
tjedna jesu užasna i puna patnje, želje za smrću, suicidalnih
misli i planova, ali nakon ta dva
tjedna jednostavno očvrsneš i
sve je ravno. Depresija je vrlo
komplicirana i svi je u životu
osjetimo barem jednom, ali ako
nam se svidi, osjetit ćemo je opet
i tako sve više i više. Ovo pišem,
sjedim za svojim računalom i
pušim zadnju cigaretu, kako ću
ujutro bez cigarete? Briga me... •
Školski list Elektrostrojarske obrtničke škole Zagreb
MOJ SVIJET
Kanada
Zašto su se borili moji roditelji, ako ja odem
Nikola Havrle
Š
to biste rekli da vam netko
ponudi posao i smještaj u
Kanadi? Trećina hrvatske
mladeži bi odmah pristala. Na
prvi pogled čini se savršeno, niski porezi, bolji standard života,
bolje obrazovanje… Ali to baš i
nije tako.
Išao sam u sedmi razred
kada mi je prijatelj iz razreda
rekao da se seli u Kanadu, jer
mu je tata dobio posao vozača
kamiona. Rekao sam to svojim
roditeljima i odmah su se zainteresirali. Sada, tri godine kasnije, moji roditelji shvatili su da u
Hrvatskoj više nema budućnosti
i kontaktirali su roditelje mog
prijatelja iz Kanade. Njima se
u Kanadi jako svidjelo, žive u
Edmontonu, prelijepom kanadskom gradu u pokrajini Alberta.
Životni standard je odličan, porez je vrlo nizak. Kanada je
jedna od bogatijih država, ali to
nije zbog dobrog obrazovanja,
nego zbog prirodnih bogatstava.
Pričao sam s
prijateljem, ide u drugi razred
rednje, isto kao i ja, on ima
samo pet predmeta, od kojih
su dva obavezna, a tri izborna. Uzet ću za primjer njegovo gradivo biologije. U drugom srednje uči dijelove mikroskopa, što smo mi učili u petom
razredu osnovne škole.
Volim Zagreb, ne želim živjeti
nigdje drugdje…ali
Meni se ideja odlaska u Kanadu nije svidjela zbog više razloga. U Hrvatskoj živim već se-
damnaest godina i ovdje
imam svoje društvo,
curu, pri kraju
sam školovanja...
Uostalom,
za što su
se borili
moji
roditelji
ako ja odem.
Znam da je stanje
u državi užasno i da vjerojatno
neću naći posao nakon školovanja, ali to je moja Hrvatska,
moj Zagreb. Kanada je totalno
mirna država i uopće mi se
ne sviđa ideja življenja tamo.
Primjerice, oni uopće nemaju
kafića, svi se skupljaju u trgovačkim centrima. Ponekad idu
na koncerte, a stalno su na utakmicama hokeja. To jednostavno
nije to, navikao sam svaki dan
s društvom popiti kavu nakon
škole, ne bih mogao imati pravac: kuća-škola-kuća.
Uopće mi se ne sviđa ta ideja.
Ali, eto, moji roditelji su predali
zahtjev u agenciju koja sređuje
papirologiju koja je potrebna
za odlazak. Kanada je prihvatila zahtjev. Iz agencije su nam
rekli da će sve biti riješeno do
prvog mjeseca, ali eto sada je
četvrti mjesec, a još se nije ništa
promijenilo. Na kraju: uostalom,
kod kuće je najljepše, a ja ne bih
mogao bez Zagreba. •
Broj 19, 2014.
41
NOVI NASLOVI U KNJIŽNICI
NASLOV
AUTOR
Autoportret s torbom Semezdin Mehmedinović
Bigrafija gladi
Amelie Nothomb Bog u pitanjima
Andre Frossard Dalmatinska pisma Miljenko Smoje Dan i još jedan
Nenad Rizvanović Diktatura relativizma Robero de Mattei Dvorac u Romagni Igor Štiks Fališ mi
Mani Gotovac Filozof igra nogomet Viktor Žmegač Govori koji su
promijenili svijet
Simone Sebag Montefiore
Grupna terapija Nedeljko Kaveljević
Ždero Hiperaktivni sanjari Marko Ferek Hotel Zagorje Ivana Simić Bodrožić Hrvatska zemlja i ljudi Hrvatski pravopis Hrvatski u upotrebi Marko Alerić, Tamara
Gazdić-Alerić Igrom do sebe
Ksenija Bunčić i dr. Kako biti bolji Dubravka Miljković,
Majda Rijavec Kako pomoći
klincima da si sami
pomognu
Pery Good Kako se dobro
posvađati
Ljubica Uvodić Vranić Kneja
Lidija Bajuk Pecotić Knjige mog života Aleksandar Hemon Književnost i
duhovnost
Matija Grgat Koprena
Tina Šut Kronika o našem
malom mislu
Miljenko Smoje Krug što skamenjuje Petar Šegedin 42
šegrt
NASLOV
AUTOR
Majstor i margarita Miahail Bulgakov Moje stoljeće
Gunter Grass Naivni i sentimentalni
romanopisac
Orhan Pamuk Nešto kao kuća Sid Smith Nije ovo Twin Peaks Karmen Špoljarić Ništa nas ne smije
iznenaditi
Ante Tomić Noćni cirkus
Eric Morgen Nulti meridijan Hrvoje Šallković O medu i mlijeku Jean Matern Oslobodite se tjeskobe
i napetosti
Edmun J.Bourn i dr. Peloponeski rat Tukidid Povijest Hrvata od 1918. do danas Povratak u Cardiff John Williams Pozitivna disciplina
u razredu
Dubravka Miljković,
Majda Rijavec Previše sreće
Alice Munroe Psi na jezeru
Miljenko Jergović Reci što osjećaš Jasna Relja Stepski vuk
Herman Hesse Sto godina samoće Gabriel Garcia Marquez Što i kako jedemo Igor Kulier Tajnovita knjižara
gospodina Penumbre Robin Sloan Tiranija izbora Renata Salecl Tkanje života
Mirjana Krizmanić Vitezovi i štakori Mirko Sabolović Zaslužni Hrvati XIX. Stoljeća Zatočenik neba Carlos Ruiz Zafon Zlatni dečko,
smaragdna djevojka Yiyun Li
Školski list Elektrostrojarske obrtničke škole Zagreb
Dragica Kvesić, knjižničarka
ZANIMLJIVOSTI
Adventski vijenci
Dominika Papić Kukić
N
a inicijativu profesorice Diane
Hršak, a u duhu sveopće štednje,
ove godine pravili smo sami adventske vijence. Profesorice Ana Režek
i Marijana Kirša dovele su učenike 2.f i
1.h razreda. Pod budnim okom mentorice
profesorice Hršak, rezalo se i lijepilo, slagalo i zabavljalo. Važnija od ušteđenih
novaca je poruka ove akcije ili odgovor na
ono vječno pitanje: “Što je pisac (prof. Hršak) ovim htio reći?” •
Nove pedagoške metode u nastavi
engleskoga jezika
Dominika Papić Kukić
D
a je s razlogom promaknuta u zvanje
profesorice mentorice,
dokazuje profesorica engleskoga
jezika Brankica Grgić Elzner.
Ona ima pomalo neobične, ali
učinkovite pedagoške metode:
na početku svake školske godine podijeli učenicima prave
domaće kolače koje je sama ispekla. Možda šećeri i dobre
namjere potaknu neke nove
procese u glavama učenika. Rezultati će biti vidljivi na kraju
godine. Čestitke profesorici
Grgić Elzner na inovativnosti i
kreativnosti. •
Broj 19, 2014.
43
IZ PROFESORSKIH ALBUMA
Priredila: Dragica Kvesić
prof. Ana Režek:
rano je počela vježbati
autoritet
prof. Dubravka Vlaičević:
socijalistička varijanta školske
uniforme (dobrodušni osmijeh
ostao je do danas)
prof. Damir Čolig: sklonost
ka kravati i odijelima mu je
urođena
prof. Boško Crnjak i prof.
Mirjana Pavković: potencijal za
Hollywood je očit
stručni učitelj Ivan Turk: “Što
sam bio lijep i zgodan” (Kolege
pitaju je li mu frizer još živ)
prof. Sanja Vištica: promijenila
se samo boja kose
La vita e bella...
pedagoginja
Monika
Antunović
44
ZANIMLJIVOSTI I MUDROLIJE IZ SELSKE
Priredila: Renata Mateša
P
itali smo učenike što
misle tko je ravnatelj
škole, što on radi a
što misle da bi trebao raditi.
Pogledajte koje smo odgovore dobili :)
TKO JE RAVNATELJ?
• Glavni frajer u školi.
• Glava kuće.
• Bog u školi.
• General škole.
• Kralj, susjed.
ŠTO RADI RAVNATELJ?
• Čuva školu da ostane čitava.
• Potpisuje važne dokumente.
• Sjedi u svom uredu i rješava probleme škole.
• Nadgleda što svi rade.
• Obiđe razrede tu i tamo i niš strašno.
• Šeće po školi.
• Svašta pomalo.
• Sjedi u uredu i zabavlja se.
• Unaprijed razmišlja o penziji.
• Cijeli dan visi na fejsu.
• Ubacuje i izbacuje djecu u školu.
Broj 19, 2014.
45
ZANIMLJIVOSTI I MUDROLIJE IZ SELSKE
• Anto Delač – CAR!
• To je čovjek koji mijenja stvari, mislim kao
mađioničar je.
ŠTO BI TREBAO RADITI RAVNATELJ?
• Paziti na školu
• Dovesti školu u red ako
škola nije u redu.
• Pomagati učenicima.
• Organizirati više sjednica da imamo više skraćene
nastave.
• Paziti na račune i
djecu.
• Odmarati se i ispijati
kave.
43 Zanimljivosti
• Ravnati školu bagerom.
• Držati noge na stolu.
• Trebao bi biti na godišnjem.
• Sjediti u uredu i gledati
televiziju.
• Trebao bi se više posvetiti
obnavljanju škole. Za sada
• Kaj god oće, mene se to sam primjetio da to i radi.
ne tiče!
• Ne znam, još razmišljam
• Osoba koja je zadužena
• Sjediti i davati nam o tome.
da škola bude lijepa i ure5-ice.
đena, da učenici budu pristojni i ne razbijaju te da
profesori budu bolji u podučavanju učenika.
• Prva osoba u školi.
• Osoba u prizemlju.
• Osoba koja te može izbaciti iz škole.
• Anto Delač, osoba kojoj nije lako u ovoj školi.
46
šegrt
Školski list Elektrostrojarske obrtničke škole Zagreb
BISERI
“Biseri” iz bilježnica engleskoga jezika
Važna napomena: svi ponuđeni odgovori su odgovori učenika naše škole
Diana Hršak, prof.
Bunk bed Washbasin je: perilica, tuš, kabina, umivaonik, perilica rublja
Armchair: tabure, fotelja, naslon za ruku
Bath: kada, šišmiš, ali, kupka
Carpet: parket, tepih
Cooker: kulinarka, kuhar, štednjak, kuhinja
Sink: sudoper, bolestan, tonuti
Traffic: kiosk trafika, promet
Greenhouse effect: efekt zelene kuće, efekt staklenika
Cupboard: ormarić, oklada, čajnik, stakleni ormarić
Pillow: tableta, ručnik, kapsula, jastuk, pilula
Curtain: zavjesa, crtići, naslonjač, kurton
Mirror: mirovina, ogledalo, mir
Desk: daska, klupa, stalak, stol
Hairdresser: frizer, šišač, perilica, tuš kabina, lavabo, perilica rublja
Broj 19, 2014.
47
ONI SU NAJBOLJI

IX. gimnazija Zagreb

Kada pogledamo oko sebe i pomalo se udubimo u

10 razloga zašto upisati ELPROS - Elektrotehnička i prometna škola

Informator za roditelje (decembar 2014.)

Brosura - JU MSŠ Doboj Istok

„ZA ŽIVOT BEZ NASILJA PROMOTIVNO

Pregled

SRCEM U POHODE - Osnovna škola Slavka Kolara Hercegovac

Modna - Osnovna škola Klinča Sela

esej - WordPress.com

Sdržaj 1 - 10 - Insertacija.indd

Stranice kataloga (PDF, 436 KB)

HRVATSKI JEZIK