IZVJEŠĆE SA SASTNAKA KOOPERATIVNE SKUPINE ZA MULTIPLI MIJELOM KROHEM-a Sastanak kooperativne skupine za multipli mijelom Krohema održan je od 28. veljače do 1. ožujka 2014. godine u Slavonskom Brodu uz financijsku potporu tvrtke Johnson & Johnson. Sastanak je bio podijeljen u dvije veće tematske jedinice: prva, koja je održana prvog dana sastanka, bila je posvećena novostima u dijagnostici i liječenju te iskustvima pojedinih centara u liječenju bolesnika s multiplim mijelomom, dok je drugog dana tema bila terapija bortezomibom. Sastanak je otvoren izvješćem o novostima u liječenju bolesnika s multiplim mijelomom koje je iznio prof. D. Nemet. Pokazani su rezultati mnogobrojnih studija s nekim već poznatim antimijelomskim lijekovima, ali i rezultati pretkliničkih i/ili ranih faza kliničkih studija novih lijekova. Poseban osvrt je učinjen na sve veći broj lijekova novije generacije iz skupine inhibitora proteasoma i lijekove iz skupine monoklonskih protutijela. Nakon novosti u terapiji, sastanak je nastavljen predavanjima koja su prikazala nove metode koje bi mogle pomoći u dijagnostici i praćenju bolesnika s multiplim mijelomom i monoklonalnom gamapatijom neutvrđena značenja (MGUS). Doktorica E. Babarović prikazala je rezultate istraživanja kolega iz KBC Rijeka. Kolege su pokazale ulogu i povezanost osteopontina i vaskularnog endotelnog čimbenika rasta s angiogenezom na uzorcima bioptata kosti bolesnika s mijelomom i MGUS-om. Prema njihovim rezultatima čini se da bi analiza ekspresije tih čimbenika mogla biti korisna u dijagnostici mijeloma i MGUS-a, ali i u prognoziranju progresije MGUS-a u simptomatski mijelom. Drugo predavanje na temu noviteta u dijagnostici bolesnika s mijelomom, predstavio je doktor J. Batinić. Predstavljena je nova serološka metoda za detekciju i mjerenje monoklonskog imunoglobulina tzv. metoda kvantifikacije monoklonskih izotipova teških/lakih lanaca imunoglobulina. Pokazani su podaci iz literature, ali i rezultati istraživanja s ovom novom metodom provedenom u KBC-u Zagreb koji upućuju na brojne prednosti novog testa u usporedbi sa standardnim metodama: veća osjetljivost u detekciji i kvantifikaciji monoklonskog proteina, ranija detekcija relapsa/progresije i prognostičko značenje, da navedemo najbitnije. U nastavku je prikazan novi Krohemov Registar oboljelih od bolesti plazma stanica te su svi članovi pozvani na ponovnu akitvnost u Registru. Jutarnja sekcija nastavljena je predavanjima o manje čestim modalitetima liječenja bolesnika s multiplim mijelomom: transplantacijom alogeničnih matičnih stanica i neuobičajnim antimijelomskim agensom – bendamustinom. O liječenju transplantacijom alogeničnih matičnih stanica govorio je prof. R. Vrhovac te upozorio na još uvijek nedovoljno jasno definirane kriterije i smjernice za liječenje bolesnika s multiplim mijelomom ovim oblikom transplantacije. O ulozi starog lijeka bendamustina u liječenju mijeloma predavanje je održala doktorica S. Bašić-Kinda iznjevši još uvijek relativno skromna iskustva opisana u svjetskoj literaturi. Na kraju jutarnje sekcije predavanje je održala gospođa M. Armour iz udruge MijelomCRO; udruge za pomoć oboljelima od multiplog mijeloma i njihovim obiteljima. Gospođa Armour je pokazala ciljeve i djelovanje udruge (letke, brošure, priručnike) te aktivnosti i suradnju sa sličnim udrugama u drugim europskim zemljama, posebice Ujedinjenom kraljevstvu. Također dogovoren je projekt prevođenja nekoliko priručnika za bolesnike (o samoj bolesti, o vrstama terapije, transplantaciji itd.) uz dopuštenje udruge iz Engleske Ujedinjenog kraljevstva kako bi naši bolesnici imali dostupne informacije na hrvatskom jeziku. Popodnevna sekcija bila je rezervirana za nekoliko vrlo zanimljivih prikaza slučajeva kroz koje se problematiziralo i diskutiralo o problemima u dijagnostici i liječenju bolesnika s monoklonalnim gamapatijama. Doktorica D. Sertić prikazala je na slučaju bolesnice s multiplim mijelomom i perifernom neuropatijom kao nuspojavom terapije bortezomibom kako se promjenom načina primjene istog lijeka (umjesto venske aplikacije, supkutana aplikacija) mogu smanjiti neželjeni učinici te tako omogućiti nastavak vrlo učinkovitog anitmijelomskog liječenja. Prof. A. Duletić Načinović prikazala je slučaj bolesnice s vrlo neobičnom prezentacijom multiplog mijeloma i amiloidoze te dijagnostičke izazove s kojim su se susreli. Doktorica K. Marović prikazala je slučaj bolesnika s POEMS sindromom i podjstila na kompleksnost i složene dijagnostičke postupke potrebene za potvrđivanje dijagnoze ovog rijetkog poremećaja. Doktorica M. Morić Perić iznjela je problematiku u dijagnosticiranju rijetkih oblika multiplog mijeloma kao što je slučaj bolesnika s IgM mijelomom. Posljednji slučaj pokazala je doktorica B. Dreta kojim je podsjetila na kriterije za postavljanje dijagnoze i razlikovanje multiplog mijeloma i AL amiloidoze. Posljednja sekcija prvog dana sastanka bila je posvećena smjernicama za liječenje bolesnika s multiplim mijelomom. Iznesene su dosadašnje smjernice i saznanja iz literature kriterijima za početka liječenja i opcijama za liječenju novootkrivene bolesti (prof. D. Nemet), liječenju relapsa i/ili refraktorne bolesti (prof. T. Valković), konsolidacijskoj i terapiji održavanja (dr. D. Sertić) i potpornoj terapiji (prof. T. Valković). Na kraju se raspravljalo o potrebi donošenja hrvatskih smjernica za liječenje mijeloma, prilagođene uvijetima i dostupnosti novijih lijekova u našoj zemlji. Drugog dana sastanka održan je satelitski simpozij Johnson & Johnson posvećen terapiji bortezomibom u Hrvatskoj naziva "10 godina bortezomiba – Quo vadis Hrvatska?". Na početku prof. D. Nemet je iznio podatke o novoj indikaciji za liječenje bortezomibom – liječenjem i u uvodnoj terapiji, ne samo u drugoj ili kasnijim linijama terapiji (u Hrvatskoj je bortezomib bio registriran kao treća linija terapije, a tek od nedavno i u drugoj liniji). Doktorica D. Radić Krišto u svom predavanju pokazala je podatke za malu grupu bolesnika iz KB Merkur u kojih su primjenili bortezomib u uvodnoj terapiji, a prof. T. Valković govorio je korisnosti i učinkovitosti ponovnog liječenja bortezomibom u bolesnika koji su već primali taj lijek. U nastavku je doktorica S. Bašić-Kinda iz KBC-a Zagreb iznjela iskustva i podatke o učestalosti komplikacija i nuspojava supkutane primjene bortezomiba u usporedbi s venskom primjenom. Posljednje predavanje održala je gospođa A. Babić iz tvrtke Johnson & Johnson koja je podsjetila na razlike u pripremi bortezomiba za vensku odnosno za supkutanu aplikaciju. Na kraju sastanka, održana je završna rasprava na kojoj su sumirane sve novosti i preporuke iznesene na predavanjima, podsjetilo se još jednom na aktivnosti u novom Krohemoovom registru i upućen poziv za sudjelovanje u projektu prevođenja priručnika za bolesnike s multiplim mijelomom u suradnji s udrugom MijelomCRO. Dr. Josip Batinić Zavod za hematologiju Klinički bolnički centar Zagreb
© Copyright 2024 Paperzz
